PORIJEKLO PREZIMENA RAME Pripremili: Ivan Ćiro Fofić i Damir Mišura Danas široj ramskoj javnosti manje poznat srpski istraživač i znanstvenik dr. Milenko Filipović je 1955. objavio knjigu o Rami sa nazivom “RAMA U BOSNI - etničko porijeklo prezimena i opis sela”, Filipovićevo istraživanje ramskih sela, naziva riječica, potoka, njiva uzvisenja, grobalja i sl. pratilo je i istraživanje prezimena. Prezimena su najvećim djelom zapisivana na osnovu usmene predaje i manjim djelom pisane građe. Istraživanje dr. Filipovića se odvijalo u Rami od perioda 1931-1935. tu spada i tadašnje područje Rame (Slatina, područje Doljana i Sovića) a također i danas potopljena sela u Rami.Na ovoj stranici donosimo samo porijekla prezimena i broj kućanstava, bit izvornoga teksta nije promjenjen osim nekih tehničkih detalja i prijevoda na hrvatski jezik. Napomena: U zagradama (k) označava broj kuća, a (dom) broj domaćinstava GORNJA RAMA
1. O r a š a c Svega u Orašcu ima 102 kuće sa 108 domaćinstava. Od toga je muslimanskih 14 kuća sa 16 domaćinstava u Podanišu i Podrajču, a svi ostali su katolici. K a t o l i c i: Lovrići (8 k. sa 9 dom.) su starinom od Tomislav Grada. Mnogi od njih su se iselili u Jajce i dr. ima ih i u Varvari. – Bulaje (9 k.) od kojih su 4 kuće na Dubom, starinci su. – Andričići (5 k.) ; po djedu ih zovu Arežinama. Jedan se preselio u Dobrošu. Starinci su. – Brkovići (2 k.), Kudrići (2 k.), Čupići (4 k.), Podborkići (3 k.), Čavar (1 k.) su jedan rod i starinci su. Ima ih raseljenih u Ripcima, u Proslapu i čak u Posavini. – Mostine (3 k.), Bradići (7 k. sa 8 dom.), Bošnjaci (13 k. sa 14 dom.), Rumbočići (4 k.), su također istog roda. Do prije 45 god. svi su Bošnjaci bili na Lisama, a od tada se raseljavaju, te ih ima u Jaklićima i Šlimcu. Svi Bošnjaci u Rami vode porjeklo od 4 brata. Starinom su iz Hercegovine. Bilo je od njih iseljavanja i izvan Rame: u Sarajevo, u Travnik, i dr. – Savići (1 k.) su došli s Proslapa prije 1878. g. – Nikolići – Prce (2 k.) su također došli s Proslapa prije 1878. g., ali poslije Savića. – Grbeše ( 2 k.) sa starinom Pinjuhi iz Hercegovine, a na Orašac su prešli sa Šćita prije 1878. ima ih i u Kovačevu Polju. – Kuraje (9 k.) su izišli na Orašac s Proslapa oko 1870. – Grozdići (1 k.). nekada su se zvali Bogdani. Bili su siromašni i služili Turke. Ne znaju odakle su porjeklom. Pradjed im je imao puno djece i po tom su prozvani; rekao im beg: "Što je oni rodio sa dicom kao grozd". Djedov brat se odselio u Fojnicu. – Brkić (1 k.) je starinom iz Tomislav Grada. Došao je sa majkom. Išao je po najmu i 1900 doselio se za stalno na Orašac. – Mišura (1 k.) je došao 1903 iz Višnjana u Malekine. – Faletar (1 k.) je došao s Proslapa 1918. – Abaz (1 k.) je došao 1919 s Proslapa na ženinstvo. Od Hercegovaca Matkovići i Zupci su se stalno naselili na Jasenovici kod Lokve, a jedan od Zubaca i u Rudom Polju. Zupci (4 k.) su iz Grljevića (Mostar) i zimuju odavno. Izlaze već 100 godina "vatru nisu nikad prekidali. Svi imaju svoje "stanje" i u pomenutim selima, jer su dijelovi podvojeneih zadruga. Dolaze samo sa stokom. Matković i Mato Zubac, kao i ostali, imaju kuće kod Jesikovice, a kolibe na Vlainji. M u s l i m a n i: Zecovi (5 k. sa 6 dom.) smatraju se starincima. – Pračići (9 k.) se zovu tako po svom djedu ili pradjedu, koji se doselio iz Prače (Rogatica).
2. M a g l i c e Ima 15 katoličkih kuća. Osim stalno naseljenih, na Maglice ljeti izlaze sa stokom Gorančići iz Kovačeva Polja, Jozići iz Ripaca, Čuljci iz Ploče, Zukanovići i Duvnjaci iz Kovačeva Polja, Mišure iz Ripaca Maglice se tako zovu što se tu često zaustavlja magla. Na Maglicama su se prvi na stalno naselili Čuljci, a prije toga dolazili su samo sa stokom. Poslije Čuljaka su dolazili i drugi, kupovali zemlju od Muslimana i naseljavali se. Čuljci (4 k.) su došli iz Ploče. Stalno su se naselili još 1878. (a možda još 1831. god. počeli izlaziti sa stokom). Osim njih još sedam porodica Čuljaka izlaze ljeti sa stokom. Starinom su iz Hercegovine. – Jeličić (1 k.) je od Jeličića u Podboru. Stalno se naselio Kod Đulina Briga oko 1860. – Bošnjaci (2 k.) su na Liskovcu od prije 1878. Ranije su bili na Bukovici pod Maglicama. Starinom su s Dubog na Orašcu. – Penave (4 k. s 3 dom.) su na Priboju i Poljani. Došli su na Poljanu prije okupacije. Starinom su iz Širokog Brijega i ranije su bili na Proslapu. – Jurići (2 k.) su od Jurića iz Kovačeva Polja i došli su oko 1900. imaju ljeti stanje na planini Zavranu. – Belje (2 k.). Jedan je došao 1925. na Ponikve, a drugi je, pod Jerkušom, došao još prije 1878. – Grbeše (1 por.) imaju stanje na Maglicama i u Kovačevu Polju i nekad zimi silaze u polje. – Jozići (1 k.) iz Ripaca žive odvojeno, te im
jedan dio obitelji boravi na stanju u Maglicama (pod Pribojem). Tako isto i jedna porodica Gliba iz Kovačeva Polja. 3. G o r n j i V i š nj a n i Katoličkih je kuća 13, a muslimanskih 6. K a t o l i c i: Begići (3 k.) su došli prvi od katolika, prije nekih 100 godina. Starinom su iz Graca u Hercegovini, a prije dolaska na G. Višnjane boravili su na Proslapu i u Kovačevu Polju. – Oreči (3 k.) su došli poslije Begića. Starinom su iz Rakitna, odakle su došli u Šerovinu na kmetstvo Osmanbegu Čorbadžiću. Na Višnjane su došli oko 1840. god. Ima ih u Rakitnu, Posušju, Skoplju. – Glibe (2 k.) su došli iz Kovačeva Polja, Odijelivši se od tamošnjih Gliba. Od tog roda su i Karlići u Zvirnjači. – Marušići (1 k.) Otac im je došao s Gmića kao siroče oko 1855. god. posinili su ga ujaci. – Prskalo (1 k.) Došao iz Bogodola u Hercegovini oko 1874. god.- Mišure (2 k.) su došli 1900. god. iz Ripaca na zemlju koju su kupili od Fejzića. – Lasić (1 k.) se doselio 1927. iz Viovića (Mostar), a starinom je iz Uzarića kod Širokog Brijega. M u s l i m a n i: Osmić (5k.). Po kazivanju katolika, oni su od starog roda Antulovića, koji su prešli na islam. – Šehić (1 k.) je došao oko 1876. iz Sovića na materovinu, pošto su mu poslije očeve smrti, a bio je jedinac, majku prihvatili braća. Muslimani Letice su se iselili u Donje Višnjane. (Nekada su Muminovići iz D. Višnjana imali staje u Gornjim.) 4. K o v a č e v o P o lj e Ima 23 katoličke i 22 muslimanske, svega 45 kuća sa 49 porodica. Selo se pominje 1552. K a t o l i c i: Dodik (1 k.), prvi su se od kršćana naselili u Kovačevu Polju, prije nekih 100 god. Starinom su iz Hercegovine ili iz Dalmacije. Međutim, oni će biti iz Dalmacije, jer i u Hercegovini ima Dodiga na više mjesta, a starinom su iz Dalmacije. – Jurići ili Nikolići (2 k.), njihov predak je bio iz Varoši, Imotski, gdje još imaju roda. Po Rami je bivao u najmu i naselio se u Kovačevu Polju 1831. god. – Stape – Stapići (1 k.) su došli u Kovačevo Polje s Kozla 1831. god. Nisu u rodu sa Stapićima u Podboru. – Stapići (2 k.) su došli iz Rumboka a starinom su Meštrovići iz Studenaca u Dalmaciji i rod su im Meštrovići u Prozoru. – Glibe (3 k.) su starinom Marojevići iz Goranaca u Hercegovini. Došao im je djed oko 1860. Bili su se prvo ukmetili u Čelicama, zatim na Višnjanima, pa u Kopčićima, gdje su se podijelili, odakle je jedan došao ovamo, drugi u Višnjane, a treći na Mejnik. – Stipići (2 k.) su od Stipića u Ploči, odakle su prešli prije 1878. Od istog su roda i Augustinovići ili Vidovići (2 k.) koji su od Augustinovića u Ploči, odakle su prešli prvo na Mlušu a zatim u Kovačevo Polje. – Pedići (2 k.) su se nekad zvali Brkićima. Došli su iz Kopčića. Kao Brkića ima ih još i na Orašcu. Ostali ih smatraju nesretnim koljenom, jer je Bariša Brkić imao 6 volova i nije htio da dovlači kamen, kada je počela gradnja crkve na Šćitu. – Grbeši (4 k.) su starinom Pinjuhi iz Hercegovine. Mnogo su se seljakali. U Kovačevo Polje su došli oko 1870. Ima ih na Orašcu i u Zenici. Imaju stanje i na Smojniku više Ponikava. – Mitrovići (1 k.) su doselili iz Rakitnog prije 1878. – Bošnjaci (2 k.) M u s l i m a n i: Starincima se smatraju : Šuškovići (3 k.) u Redićima, Zečić (5 k. sa 9 dom.) u Oručevićima, Junuzovići (1 k. sa 2 dom.) u Junuzovićima. Zukanovići (4 k.) u istoimenom selu i Tabaci (4 k.) u Oručevićima. Zovu se Tabacima jer im je pradjed "tabačio" kožu. Staro im je prezime Oručevići. – Gorančići (6 k.) i Duvnjaci (3 k.) u Gorančićima su jedan rod. Starinci su. Baba je bila iz Goranaca i stoga se jedna grana zove Gorančići, a Duvnjaci su dobili to ime jer im je pradjed jedno vrijeme bio u Duvnu. Poslije 1878. nije bilo doseljavanja u Kovačevo Polje. Izumrli su muslimani Muhibići. Iznad sela Redića ima mjesto Amšovići, koje je sigurno prozvano po nekom ranijem muslimanskom rodu. U Družnoviće su se iselili Ruvići. Bio je u selu katolički rod Franjići, koji su se iselili u Brestovsko (Fojnica); od toga roda bio je Franjo Franjić, prvi direktor franjevačke gimnazije u Visokom. 5. M l u š a Selo je zbijenog tipa, ali su muslimanske kuće odvojene od katoličkih. Ima 13 katoličkih i 2 muslimanske kuće, svega 15. Selo je ranije bilo čisto muslimansko. Mluša je većinom bila svojina nekog Dugalića, čija je bila i Zvirnjača (pa je Zvirnjaču kupio Miralem). Dugalić je doveo Belje za kmetove, i oni su prvi katolici koji su došli u selo. K a t o l i c i: Belje (10 k.) su starinom Čorići iz Ograđenika (Mostarski srez). Došao im je pradjed. Bio je vrlo vješt puškar i prvi je počeo graditi mlinove i stupe pod selom (po tome su prozvani Beljama). Jednom je bježao u Dalmaciju pa se poslije nekog vremena vratio. -Kuraja (1 k.) je došao iz Gmića na zemlju Samardžića. Inače je od Kuraje na Proslapu. – Vladić (1 k.) je došao 1912. sa Šćita na ženinstvo. – Jurić (1 k.) je također došao na ženinstvo oko 1920. Opširnije u selu Kovačevo Polje. M u s l i m a n i: Pilavi (2 k.) kažu da su starinom iz Bige i da su došli u fet. Bila su 3 brata: jedan ostao u Foči
(tamo kažu da ima više od 40 kuća Pilava), drugi u Mostaru, a treći došao u Ramu. Jedna su kuća pravi pilavi, a drugo su Halilovići. Pilavi su došli na Mlušu na ženinovinu iz Lapsunja prije 1878. U selu su bili muslimani Mujkići, sada na Proslapu, te Maslešići i Samarđići, sada u Prozoru. 6. P r o s l a p U cijelom naselju ima 71 kuća s 89 katoličkih domaćinstava i 30 muslimanskih kuća sa 30 domaćinstava. K a t o l i c i: Šišići (9 k.), zovu se i Filipovićima. Peti ili šesti predak im je došao iz Dalmacije. Od ovog roda je bio čuveni franjevac Jeronim Filipović, dalmatinski provincijal 1735. i 1751. Oko 1920. jedan je Filipović odselio u Dalmaciju. – Drljići (1 k.) su po starini Lučići, (ali nisu rod sa Ivančićima) i starinci su. – Burići (2 k.), ima ih iseljenih u Družnoviće i u Zenici. Djed 76-godišnjeg Gavrana Burića došao je sa Ploče, od roda Augustinovića. – Đođe (3 k. sa 4 dom.) su starinci. Ranije su se zvali Mrižići. Neki su iselili u Gmiće odmah poslije 1878. – Ivančići ili Lučići (1 k. sa 2 dom.) su starinci i nemaju drugdje roda. – Radići (5 k.) su starinom od Drniša. – Milasi ili Milesi (1 k.) u Lučićima. Pričaju da im je starina bila ovdje i da je neki odavde prebjegao u Hercegovinu. U Proslap su ponovo došli iz Ljubuškog i smatraju se starosjediocima. Ima ih iseljenih u Proslapskoj planini. Od istog roda su i Šunjići (3 k.) u Proslapu. Po predanju bili su u selu i prije 1868., a od njih je bio bosanski franjevac fra Jeronim Milasović, rođen oko 1748. – Kuraje su starinom iz Dalmacije. Zovu se i Pavličevići (5 k.). Njihovi su ogranci Markešići (3 k.), Malekinušići (2 k.) i Žilići (5 k. sa 8 dom.). – Gazilji (3 k.). Pradjed im se doselio odnekle iz Bosne. Ima ih i na Paljikama. – Đejići (1 k.), pradjed im je došao iz Hercegovine. – Novići (2 k.) u Nikolićima su starinom iz Dalmacije. – Faletari (10 k. sa 14 dom.). Djed im je došao iz Lipna u Mostarskom srezu. Ranije su se zvali i Nikolićima sa starinom iz Dalmacije. Faletarima su prozvani po ovome: beg rekao njihovu "starjeniku" da pogodi kakvo mu je dijete u žene, a on rekao: "muško ko jabuka". Žena rodila begu muško dijete, a beg njega pozvao i darivao. Otuda im ime faletari, tj. gatari. Ima i drugo objašnjenje toga imena: u tursko vrijeme naišli neki hajduci prema Ljubuši i pitali babu mogu li doći do Ljubuše prije kiše (a bilo je vedro). Baba im je rekla da neće doći ni do klanca, a udariti će kiša. I zaista udarila kiša, pa se hajduci morali vratiti. Jedan od Faletara se preselio u Prozor. – Bošnjaci (3 k. sa 4 dom.) su došli iz Hercegovine prije 1878. Nisu im rod Bošnjaci na Orašcu. – Bilić ili Ramljak (1 k.) je došao iz D. Rame prije okupacije. – Sliške (1 k.) su došli od Imotskog prije 1878. – Perić (1 k.) je došao iz Dalmacije, iz Vinica prije 1878. – Barišići (1 k.), otac mu je došao sa Kupresa, bježeći od Turaka da ga ne kazne. Inače je bio iz Dalmacije. Po drugom, došli su iz Rakitna i premještali su se više puta po Rami. – Bagare (1 k. sa 2 dom.) su starinom iz Duvna, odakle su izbjegli zbog krvi. Bili su poslije na Šćitu odakle su prešli u Jakliće i tu se poslije izdjelili, pa neki prešli u Proslap, u Lučiće. – Zane (3 k.) su starinom Kvasine iz Dalmacije, a prešli su u Kopčiće. Zanama su prozvani kada su postali imućni. Oko 1880. jedna porodica Zana prešla je sa Šeperke na Šćit. – Jagić (1 k.) je doseljen iz Dalmacije, vjerojatno iz Drinovaca kod Imotskog. – Brković (1 k.) je došao 1900. s Orašca, "udao" se. – Meter (1 k.) je prešao pred Prvi svjetski rat iz Podbora u Dronjiće. – Banušić, zvan i Šušić (1 k.), došao je iz Ploče pred Prvi svjetski rat, na ženinstvo. – Abazi (2 k.) starinom su iz Prološca u Dalmaciji, odakle su prešli prije 1878. jedan je otišao među Kuraje na ženinstvo. – Grgić (1 k.) je došao 1923. iz Podbora na ženinstvo. – Karače (2 k.) su došli 1924. iz Dobrog Sela u Hercegovini, pa se jedan naselio u Mrkodolu, a drugi na Rijeci. – Selak (1 k.) se naselio 1926. na Potoku u Mlinima. Došao je iz Dobrog Sela. – Miletić (1 k.) na Špilji naselio se 1918. iz Dobrog Sela u Hercegovini. M u s l i m a n i: Bristine (3 k.) u Dragunima, Delići (2 k.) u Dragunima i Ibrice ili Alilići (3 k.) u Dragunima su rodovi, koji ne znaju ništa o svom porijeklu, pa se smatraju starincima. – Hodžići (7 k.) na Drinu sa starinom na Zvirnjači. Kad su došli u Ramu stajali su najprije na Ženovnici i pošto su doselili Kopčići, od Hodžića je bilo 9 imama (u vremenu pošto je Kopčo uhvatio kralja). Prije toga su bili u Duvnu, u Lipi. Jedan je Hodžić sasvim preselio na Proslapsku planinu. – Mujanovići (1 k.) na Drinu su odavna i ne znaju ništa o porijeklu. Od starina se zovu i Fukare, ali to prezime odbijaju od sebe. – Mujkići (2 k.) i Osmići (2 k.) u pravom Proslapu su jedan rod. Došli su s Mluše i ne znaju dalje podrijeklo. Od Mujkića su možda Jejići (1 k.). Kažu da su 1790. Mujkići bili jedini muslimani u selu. – Polići (2 k.), došao im je otac iz Gornjeg Vakufa prije 1878. na ženovinu. U jednoj kući sa Selakom žive Miloši (1 dom.). Oni su predvojena zadruga koja ljeti živi na 3 mjesta: u Dobrom Selu u Hercegovini i u Proslapu redovno, a ljeti jedan dio bude na planini, na Baboču. Prce-Nikolići, katolički rod na Orašcu bili su ranije na Proslapu. Tako isto su na Proslapu (na Dragunima) bili muslimani Ajkići ili Hasanovići, sada u D. Višnjanima. 7. P r o s l a p s k a P l a n i n a Ima svega 33 stalno naseljene kuće. Na Proslapskoj planini su ogranci predvojenih zadruga Čuljaka i Vidovića iz Ploče, muslimana Delića iz Proslapa i Lovrića s Orašca, koji na planini zimuju. Na Proslapsku planinu izlaze samo ljeti sa stokom i imaju kuće: jedna porodica Bulaja iz Dubog, a iz Proslapa: 1 Bristina, 5 Faletara, 3 Gazilja, 1 Milas, 3 Bošnjaka, 4 Filipovića, 1 Hodžić, 1 Polić i 1 Miloš. Katolici: Milasi (4 k.) (vidi opis Proslapa). – Pavlići (2 k.), Markešići (5 k.) i Malekinušići (2 k.), (vidi opis
Proslapa). – Šunje (4 k.) bit će da su iz Hercegovine. – Novići (3 k.), (vidi opis Proslapa). – Čorići (2 k.) su došli iz Dobrog Sela u Hercegovini oko 1910. Ima ih i u Doljanima. – Tanjići (2 k.) su prešli odavno iz Ploče. – Sliške (1 k.), (vidi opis Proslapa). – Filopovići ili Šišići (4 k.), (vidi opis Proslapa). – Pedić (1 k.) je od Brkića u Kovačevu Polju, odakle je došao na Podosoje 1919. – Sičaje (1 k.) su prešli iz Podbora. – Bošnjak (1 k.) se naselio na Osojnici 1931., došao je sa Orašca na ženovinu. Muslimani: Hodžići (1 k.), (vidi opis Proslapa). 8. Š ć i t Šćit je nedavno obnovljeno naselje koje se obrazovalo uz samostan i stoga postalo središtem Gornje Rame. Bila je tu šikara i livada. Selo je osnovano na tlu Proslapa. 1856. do 1857. podignuta je kuća za stanovanje fratara. Da ne bude sama, fratri podignu još jednu kuću gdje nasele kao čivije braću Bagariće. 1873. počela je gradnja samostana. Bagarići su poslije prešli u Jakliće. Grubeše (2 k.) su starinom Lukići iz sela Sivše u Tešanjskom srezu. Došao im je djed Ilija da izbjegne krv, pošto je ubio nekog Turčina koji im je napadao žene. Prije su bili u Fojnici, odakle su se preselili na poziv fratara, koji su ovamo pozvali katolike da ih čuvaju od muslimana. – Tomići (5 k. sa 3 dom.), po pozivu fratara došao je djed Jozo Tomić iz G. Vakufa. Od njega vode dvije porodice, a treći Tomić, od istoga roda, došao je iz G. Vakufa 1920. na ženinstvo, udao se. – Juričići (2 k.), došao im djed iz G. Vakufa oko 1865. – Čalići (1 k.) su došli iz Vinice kod Imotskog prije okupacije. Odavde su se selili i u Prozor. – Zane (3 k. sa 1 dom.) su prešli oko 1880. iz Kopčića i Proslapa. – Vladić (1 k.) je od Vladića u Donjoj Rami. Otac mu se "udao" ovamo oko 1890. – Lovrići (1 k.) su prešli iz Varvare oko 1900. na ženinstvo. – Džidžić (1 k.) se "udao" oko 1900. iz Jaklića. Opširnije u opisu Jaklića. 9. P l o č a Selo je zbijeno i ima 34 katoličke kuće. Vidovići (2 k.), Tanjići (2 k.), Stipići (1 k.), Augustinovići (2 k.), Pločkinjići (7 k.) i Banušići (1 k.) su jedan rod i starinci. Pločkinjići su se nekad zvali Špige. Od Stipića i Augustinovića ima ih i u Kovačevu Polju. – Jeličići (1 k.) i Bilići (1 k.), (opširnije u Podboru). – Uložnici (6 k.), od tog su roda i Matešići (1 k.) starinci su. – Čuljci (7 k.) su starinom i Bogodola u Hercegovini. Ima ih i u Skoplju, (opširnije u Podboru). – Ramljaci (1 k.) su došli sa Orašca prije 1878. Njihova oca dovela je majka sa sobom. – Čurčić (1 k.) je došao iz sela Brišnik u Duvnu oko 1900. – Bošnjak (1 k.) je došao sa Orašca 1925. 10. P o d b o r Ima svega 58 kuća sa 62 domaćinstva. K a t o l i c i: Jeličići su starinci. Njihovi su ogranci: Jeličići (5 k.), Meteri (6 k. sa 7 dom.), Sičaje (10 k. sa 11 dom.), Franjušići (1 k.), svega 22 kuće sa 24 domaćinstva. – Glavaši (1 k.) su došli iz Lužana kod Bugojna oko 1830. – Čuljci (2 k.) su starinom iz Bogodola u Hercegovini. Pradjed im se doselio. Najprije su bili na Draševu, zatim u Skoplju, gdje su ostala tri brata a četvrti se vratio na Ploču. Od istog roda je i Čuljak koji se nedavno vratio iz Hercegovine na Lug. – Đuras (1 k.) je od Kuraja. Došao je ovamo pradjed. – Zlatići (3 k.) su starinom Grubeše, vidi Šćit. – Mišure (3 k. sa 4 dom.) su prešli iz Ripaca u Sopot prije 1878. – Vidovići (1 k.), otac mu je došao iz Ploče prije 1878. Ima ih u Ploči. - Ćališi (3 k.) su se mnogo seljakali. Porijeklom su iz Hercegovine. – Pivići ili Zekići (1 k.), po porijeklu iz zovu Škuturima, a zovu ih i Dervišićima. Ima ih u Rumbocima. Opširnije u opisu Rumboka (Petrovići). – Stapići (2 k.) su iz Dalmacije, iz Zagvozda, pa ih zovu i Gvožđanima. Nisu rod sa Stapama u Kovačevu Polju. – Matešići (2 k.), došao im je otac iz Ploče oko 1880. Zvali su se Uložnici. Od tog roda je i Uložnik (1 k.) čiji je otac došao iz Ploče tijekom okupacije. – Marušići (1 k.) je došao iz Gmića oko 1900. – Anđelići (1 k.) su iz Rumboka došli 1906., a došli su sa Ometala 1919. – Šola (1 k.) je došao iz Kopčića uz majku, pa ovdje ostao na ženinstvu, 1906. – Grgići (1 k.) su starinom iz Hercegovine ili Dalmacije. Jedan od njih je prešao iz Podbora u Sopot, a drugi otišao u Proslap. – Bešker (1 k.) je došao uz majku iz Rumboka pred Prvi svjetski rat. – Šarac (1 k.) je došao iz Rumboka na ženinstvo. Opširnije u opisu Rumboka, (Milišići). – Andričić (1 k.) je došao sa majkom iz Orašca 1921. – Mečići (1 k.), koji su bili velik i bogat rod, starinom su iz "Kavura" iz Dalmacije. – Bilići (4 k.) su iz Šlimca. Ima ih u Ploči, Lapsunju i dr. M u s l i m a n i: Haćimići (2 k. sa 3 dom.) se smatraju starincima. Dvije porodice su u Sarajevu. – Ciganin Šišić (1 k.), kovač, doselio se 1929. iz Kasabe, G. Vakuf. Muslimani Omerbašići iz Sopota iselili se u Knežiće. 11. R i p c i Selo ima 35 kuća. K a t o l i c i: – Jozići (8 k. sa 9 dom.) su starinci i nisu bili kmetovi. Od njih je Ramljak (1 k.). – Brkovići (2 k.)
su prešli sa Orašca prije 150 godina, opširnije u Orašcu. Uz kugu su neki od njih otišli u Vareš. – Mišure (4 k.) znaju samo da su iz Duvna. Došli su poslije kuge. Od njih su i Ramljaci. – Selaci (1 k. sa 2 dom.) su starinom iz Hercegovine, nema 100 god. kako su došli. Rod su im Hercegovci Planinići na Planini. – Ravlići (2 k.) su starinom iz Sinjskog Polja i zvali su se Bogetići. Kako su u okolini Senja imali ogromnu livadu Ravne, njihovi suseljani ih prozvaše Ravnićima, a kasnije je od tog oblika nastalo prezime Ravlić. Iz nepoznatog razloga su se preselili u selo Kozice u Imotskoj Krajini. Pošto su Francuzi krvavo ugušili pobunu u Poljicu 1807. u kojoj su možda i ovi Ravlići sudjelovali, šest braće Ravlića bježe u razna mjesta BiH. Dvojica, od kojih jedan Franjo, bježe u Ramu. Jedan je bio momak kod kadije Muftića i pratio ga je 1820. na putu u Carigrad. Kada je umro, sahranjen je u groblju na Gmićima. Kod kadije ga je naslijedio brat Franjo. Pošto je zbog pobune kadija Muftić morao bježati, bježi sa njim i Franjo i dolazi u Split. Poslije nekog vremena vrate se u Prozor, kadiju uhvate na prevaru i odsjeku mu glavu pod Vrandukom. Franjo se krio 3 godine, dok je opasnost prošla. Živio je u Ripcima i imao pet sinova. Jednog njegovog unuka prozvao je fratar koji ga je krstio "Breša" i po njemu se sada zovu Brešići. Zovu se i Tufekčići, jer je Mijo Ravlić (1831. – 1905.) bio kovač i pravio je i šarao puške kremenjače; njegov viganj je postojao sve do 1908. Imaju roda na Kozlu. – Malekini (2 k.) su došli sa Orašca oko 1860. – Franjušići (2 k.) su starinom Jeličić iz Podbora. Prešli su ovdje oko 1860. – Sabljo (2 k.) su starinom Bačak i došli su iz Duvna oko 1850. – Varela (1 k.) je sišao sa Orašca prije 1878. – Grbavac (1 k.) na Osoju, došao je iz Družnovića prije 1878. Bio je prvo u najmu, a poslije u kmetstvu. – Ćuk (1 k.) je doselio iz Rumboka na Barikovaču u tijeku Prvog svjetskog rata. – Papić – Kraljević (1 k.) je penzionisani žandar, rodom iz Vadajića u Duvnu, a starinom iz Podbablja kod Imotskog. Naselio se 1919. – Džidžići (2 k.) su došli iz Jaklića iza 1878. i 1923. Bilo je u selu i Lovrića, otišli su u okolinu Zenice. M u s l i m a n i: – Šere (3 k.), starinci, bili su težaci. – Haćimić (1 k.) je prešao iz Sopota 1912. – Đinović (1 k.), kovač, došao je iz Duvna oko 1900., starinom je Bunić iz Sinja. Porijeklom je od jednog dječaka Rizvanbegovića, koji je izbjegao kada je pao Sinj i u Duvnu izučio zanat. 12. K o p č i ć i Selo ima 50 muslimanskih i 17 katoličkih kuća. K a t o l i c i: – Penave (1 k. sa 3 dom.) na Pirišću. Ima ih i u Kovačevu Polju. Došli su s Maglica prije okupacije. – Kutleša (1 k.) u Gaju, došao iz Zvirnjače oko 1880. Ima ih u Podboru. – Kalajdžić (1 k.) u Gaju. Naselili su ih begovi iz Duvna oko 1860. – Vrljići na Mejniku (3 k. s 4. dom). Doselio ih djed. Vidi opis Risovca. – Kvasina (1 k.) u Gaju. Opširnije u opisu Proslapa (Zane). – Raspudići (2 k.) u Luci. Ima ih na Mrkodolu. Došli su iz Hercegovine prije 1878. – Radoš (1 k.) na Škarinama, starinom iz Dunava. Doselio mu djed. – Mitrovići (1 k.) na Lukama. Mnogo se seljakali. Odavno su u Rami. – Brkići (1 k.) u Lukama iznad Škarina. Od njih su i Brkići na Kozlu. – Ravlići (2 k.) su starinom iz Dalmacije, odakle im se doselio pradjed. – Šimunovići ili Šole (2 k.) u Rosuljama, starinom su iz Duvna odakle su došli prije 1878. Jedna porodica su pravi Šimunovići, a druga Jakovljevići. Onaj drugi došao 1916. sa Zahuma na ženinstvo. – Bagara (1 k.) je došao na kupljeno imanje na Lukama 1932. iz Jaklića, a rod mu je Bagara na Proslapskoj Planini. Starinom su iz Duvna. U selu su živjeli za turskog vremena Grabovci, Luka i Luca. Od jednog roda su oni i beg Kopčić, koji se poturčio. M u s l i m a n i: Glavni rod u selu su Kopčići sa ograncima: Fetahovići ili Kasumovići (3 k.), Bećirbegovići (2 k.), Kadrići (8 k.), Muratbegovići (3 k.), Jusufbegovići (4 k.), Zukići (1 k.), Sulejmanagići (2 k.), Mahmutbegovići (3 k.), Husejinbegovići (3 k.), Hasanbegovići (7 k.), Agići (1 k.), Đaferbegovići (2 k.), Beganovići (5 k.), svega 53 domaćinstva. Ima ih iseljenih u Prozoru, Rami, Sarajevu, Jajcu, Carigradu i Smirni. Glavno im je imanje bilo u Duvnu, i tamo su knezovi bili subaše Kopčića, tamo su bili samo preko ljeta. Odavno se uzimaju među sobom. Od njih su izumrli i raselili se ogranak Šabića, a od Turušlića su samo djeca u kući Nurije Kadrića. – Ćatići (2 k.), došli prije 1878. i starjenik je bio ćata u selu. – Avdići (1 k.) su došli iz Plane kod Bileće prije 1878. Daljnim porijeklom su Krivokapići iz Kobilj – Dola u C. Gori, porodica je bez muških članova. – Čorbađić (1 k.) je došao 1910. iz D. Vasti na ženovinu. – Klico (1 k.), nepoznatog porijekla. 13. K o z o i M r k o d o l U Mrkodolu su sami Hercegovci koji su oko 1900. počeli da grade staje. Od 1906. kupuju zemlju i nastanjuju se. Do tada su dolazili na Mrkodol kao kolibari sa stokom na Ljubušu i zasijavali sve što se moglo. Oni koji su dolazili u Mrkodol, veću su se stalno nastanili utoliko što tu zimuju, ali su samo dijelovi podvojenih zadruga, čija ostala obitelj živi u Hercegovini. Na Kozlu se naseljavaju samo oni koji dolaze iz Kopčića, te doseljenici iz Duvna i Hercegovine. Stalno i samostalno nastanjeni rodovi: Tadići ili Tatkići (4 k.), starinom su iz Kongore u Duvnu. Došao djed i doveo pet sinova u sepetu. – Barišići (1 k.) su starinom iz Kaura, i odavno su, prije 1878., na Poljani. Ima ih i u Jaklićima. – Ravlići (2 k.) su na Kozo došli iz Ripaca. – Brkići (2 k.) su starinom iz Hercegovine, iz Dobrog Sela, odakle im je došao djed. Izišlo ih je šestorica braće i neki su otišli ka Skoplju. Sa Kozla su se selili i u
Ripce. – Žilić (1 k.) je došao sa Proslapa 1929. na ženinstvo. Rodovi na putu da se nasele: a) Na Kozlu: Korda (1 k.) je iz Grljevića, došao 1898. b) Na Mrkodolu: Raspudići (4 k.) su iz Dobrog Sela. Dvije porodice zimuju u V. Mrkodolu od 1907. a dviju u M. Mrkodolu od 1912. – Karače (1 k.) iz Crnča, zimuju od 1906. – Širići (1 k.) na Crvljivici su iz Broćanca u Posušju, došli su 1916. – Miletići (1 k.) su iz Dobrog Sela, a starinom su iz Primorja. Počeli su zimovati u Mrkodolu od 1906. Ova zadruga ima obitelji na više mjesta: osim nabrojanih ima ih još u Livnu i Našicama. Domaćin obično živi u Dobrom Selu i obilazi ih. – Šaravanje (2 k.) su iz Dobrog Sela, ovdje su od 1912. – Kneževići ili Revenići (2 k.) zimuju još od Prvog svjetskog rata. Iz Goranaca su. – Petrovići sa Rakitna zimuju od prije Prvog svjetskog rata. – Na Borovoj Glavi zimuje od 1918. Pavković (1 k.) iz Rakitna. 14. V a r v a r a Selo ima sedamnaest katoličkih i šezdeset i jedna muslimanska kuća. K a t o l i c i: – Lovrići (3 k.) su starinom iz Duvna. Došli su prije 1878. Zovu ih Kovačima, jer su nasljedni seoski kovači. Ima ih i na Orašcu i dr. – Cvitanovići (3 k.) su starinom iz Dalmacije pa se stoga zovu i Kaurinima. – Ramljak (1 k.) je na Dragnju ima više od 80 godina. Bili su ranije u Rumbocima. – Pavlovići (1 k. sa 2 dom.) su na Grebenu od oko 1850., oni su od Petrovića u Rumbocima. – Cvitanovići (1 k.) je došao 1899. iz Rumboka. – Ivić (1 k.) je od Petrovića u Rumbocima. Došao je 1930. – Ljubići (2 k.) zvani Lumbići, došli su prije 1878. iz Duvna. Po ocu ih zovu i Mileškovićima. Bili su ranije na Čeprtljačama, ali su već odavno u selu. – Vidakušić ili Ramljak (1 k.) je rod sa Ramljacima u Rumbocima, a svi su ranije bili u Proslapu. Ramljaci su u Varvari od prije 1878. M u s l i m a n i: – Bektaši (9 k.) bili su u selu prije kuge. Smatraju se starincima. – Gafurovići (2 k.) zvali su se nekada Čuste i Palići. Od tog roda su i Palići (1 k.). Smatraju se starincima. – Manjušci (4 k.) su starinci. – Omerbašići (2 k.), smatraju se starincima. Selo Klek je njihov timar. – Ajanići (1 k.), imali su imanje u Rumbocima i Lapsunju, ali su bili i u Sarajevu. Imali su imanje i u Varvari i u Sarajevu, pa su na smjenu boravili u oba mjesta. – Majčići (6 k.), starinom su iz Rumboka odakle se preselio djed i uzeo udovicu i imanje Čolaka, koji su izumrli. – Isaci (5 k.) su odnekle doseljeni, ne zna im se porijeklo. – Hasanagići (2 k.) su starinom iz Drina na Proslapu i došli su prije 1878. – Verem (1 k.) je došao sa majkom iz D. Vakufa poslije 1878. Majka mu je bila iz Varvare. – Pračić (1 k.) je došao oko 1911. s Orašca na ženinstvo. – Mujanovići (2 k.) su došli iz Rumboka 1911. – Ugarak (1 k.) je došao 1910. sa Kupresa na ženinstvo. – Čolić (1 k.) je došao iz Rumboka na ženinstvo 1927. – Bašinci (6 k.) bili su spahije. Prozvani su po ovome: Bili u selu otac i sin. Otac se priženi, a sin se ne mogne sa maćehom, ode u vojsku i postane baša. Poslije je bio na visoku položaju u Travniku, kuda je zvao oca i maćehu. Poslije očeve smrti je došao u selo i njegove potomke prozvaše Bašinicima. Uspomena na tog pretka je i u poslovici: Bog dili sriću, ašćija čorbu, a Barbara (ona iz Varvare), surutku. – Pokvići (4 k.) ne zna im se porijeklo. – Vugdalići (6 k.) su iz nekog Karakašika od Banja Luke. – Bijeli Ciganin Mujić (1 k.) je došao iz Kopčića 1906. Osim Čolaka, izumrli su Šabanovići ili Svitlići i Durmiševići. Mnogo muslimana je iz Varvare iselilo u Sarajevo. 15. V a r v a r s k a P l a n i n a ( K o z o i K o nj d o l a c) Na planini ima svega šesnaest stalno naseljenih kuća, devet katoličkih i sedam muslimanskih. Ima kuća koje pripadaju podvojenim zadrugama: Povkići (1 k.) iz Varvare i osam katoličkih hercegovačkih porodica. Od 1921. i Šarčevići - Sandali imaju kuće na ovoj planini (3 k.). Samo ljeti dolaze na planinu: Cvitanovići, Pokvići, Lovrići, Vugdalići i Mujanovići iz Varvare, te Kadrići iz Kopčića. K a t o l i c i: – Cvitanovići (1 k.) su iz Varvare. I Drugi Cvitanovići iz Varvare imaju kuće na planini. – Paponje (2 k.) su se stalno naselili 1895. iz Lipna u Hercegovini. Prije toga su dolazili samo sa stokom. – Brkići su također došli iz Lipna 1909. Osim ove dvije porodice ima još jedna kuća Brkića, ali su oni još u zadruzi sa svojim ogrankom u Lipnom. – Lovrići (2 k.) su prešli iz Varvare. – Kraljević (1 k.) je došao s Kočerina 1913. – Korda (1 k.) je došao 1913. iz Grljevića. Stalno su naseljeni, ali još nisu podijeljeni sa onima koji su ostali u Hercegovini. - Ivankovići (2 k.), koji su došli 1921. iz Kočerina, - Bazine (2 k.), također iz Kočerina 1921. Prskale (2 k.), koji su došli iz Lipna oko 1910. i Martinovići koji su došli iz Kočerina oko 1910. M u s l i m a n i: – Manjušak (1 k.), Bektaši (2 k.), Majčići (1 k.), Vugdalići (3 k.) su samo ogranci svojih rodova u Varvari. 16. R u m b o c i Selo ima 110 katoličkih i dvanaest muslimanskih kuća. K a t o l i c i: – Milišići, veliki starinački rod. Ogranci su njihovi: Ivići (3 k.), Iličići (6 k.), Šarčevići ili Sandali
(9 k.), Ostojići (2 k.), Fofići (4 k.), Barabani (5 k.), Nikolići-Džolani (12 k.), Franjići-Zelići (8 k.). Od Džolana su dvije porodice u Slavoniji. Već se uvelike uzimaju između sebe. – Zečevići (4 k.) i Žutići (6 k.) su jedan rod i starinci. – Beškeri (6 k.) su starinci. – Novak (1 k.), rod je odavno samo na jednom muškarcu. Smatraju se starincima. – Kovačevići (9 k.) s nadimkom Pelušići, jedan ogranak se zove Slomići od toga roda je i Čulap (1 k.). Starinci su. – Petrovići (7 k.) su starinom iz Dalmacije. Bili su se najprije preselili u Gmiće, gdje ih i sada ima. U Rumbocima su još prije kuge. Zvali su se nekada i Jurići, od tog roda su i Pivići (1 k.). – Kapčevići (1 k.) su davno došli iz Hercegovine. – Lovrići (2 k.) su od Lovrića iz Varvare. – Kneževići (2 k.) su starinom iz Hercegovine. Zovu se i Samardžićima, jer je djed bio samardžija. Ranije su boravili u Gmićima i Lapsunju, a u Rumboke su došli još za turskog vremena. Rod su im Kneževići u Poljima koji su došli iz Goranaca. Ima ih i u Žepču. – Vidakušić (1 k.) je došao u tijeku Prvog svjetskog rata jednoj udovici u kuću. Inače je rodom iz Proslapa. – Ćurić (1 k.) je došao sa Gmića na ženinstvo prije okupacije. Opširnije u opisu Gmića. – Ćuk – Ćuci (4 k.) su starinom iz Kočerina u Hercegovini. Došao im je pradjed. Iz Rumboka su se selili i u druga mjesta, te ih sada ima i u Ripcima, u Jaklićima i u Skoplju. – Ćurčići (1 k.) došao im je djed iz okoline Vrlike pa se stoga zovu i Vrljičacima. – Anđelići (1 k.) došao im je djed iz Hercegovine. Ima ih iseljenih i u Podboru i u Prozoru. – Jakovljevići (4 k.) porijeklo neispitano. – Baketarići (5 k.), njihov predak je došao prije 1878. iz Lapsunja. – Burečići (5 k.) po jednom saopćenju su došli prije 1878. iz Duvna. Rod su im Jurići u selu (4 k.) i u Varvari. – Brkić (1 k.) je došao iz Kopčića na ženinstvo 1925. U Bulićima je nekad bilo i Cigana. 17. Z a h u m Još se zove i rumbočka planina. Samo ljeti borave na Zahumu: Burečići, Zečići, osmorica Šarčevića, dva Iličića, sedam Petrovića, jedanaest Džolana, četiri Fofića, tri Barabana, Jakovljević, dva Kovačevića, Bešker, Baketarići, Ostojići, Ivići, Brkić, Franjići, Ivići, Pivići, Žutić, Vidakušić. Neki od ovih ostavljaju čeljad i zimuju, ali ne uvijek ista lica. Od Šarčevića tri obitelji zimuju u Lokvama ispod Konjdoca, a ljetuju na Zahumu dok ostalih pet zimuju u Rumbocima. Stalno i samostalno su naseljeni na Zahumu (i nemaju stanja u Rumbocima): Franjići ili Tubići, Ostojić, Fofić, Jakovljević, Zečević, Bešker, Kovačević, Pelušić, Ivić, Iličić, Baketarić, Šarčević-Sandali. O njihovu porijeklu vidi u opisu Rumboka. 18. J a k l i ć i Selo ima 60 katoličkih kuća. Tomići (3 k.) od tog roda i Antunovići (1 k.). – Jelići su starinci (4 k.), od tog roda su Lucići (2 k.), Dijakovići (2 k.), zvali su se Martinovići i po njemu se selo tako zove. Neki njihov bio pošao učiti da bude fratar. Pošao jednom za fratrom da kupi bir (hrana za one koji su išli u fratre). Kad su došli u Rumboke on otišao među vlačilje, zaljubio se u jednu, pa se vratio u selo. Prozvali ga dijak (đak). Smatraju se starincima Tadići (8 k.), prije su se zvali Mijači. Od toga su roda Džidžići (5k). Pričaju: kad su u Bosnu došli Turci, Mijači su izbjegli i ostavili dijete u šuplju orahu. Kad su došli na Zahum, roditelji se ražale za djetetom i vrate se natrag u selo. U selu su već bili Turci, koji im ništa ne htjednu, te oni ostanu u selu. Onaj brat koji je čekao na Zahumu ode i od njega ima oko dvadeset kuća Mijačevića u Omišu. – Mišići (1 k.), kažu da su od roda Gašpara i da su oni starinci. – Perići (5 k.) su od tog roda. – Marići (4 k.) su doseljenici iz Hercegovine. – Petričevići (5 k.) su starinom Raičići. Došli su iz Hercegovine prije više od 100 god. – Tučići (1 k.) su doseljenici iz Tučepa iz Dalmacije. Predak je bio momak u muslimana u selu i oženi se sakatom curom od Miača. – Pavlovići (1 k.) su odavna u ovom selu i mnogo su se seljakali. Predak im je došao prije crne kuge, uz neke zbjegove iz Albanije. Brkići ili Selaci (3 k.) su se odavno (prije 150 god) iselili iz Hercegovine u Kopčiće, pa su se razišli i po drugim selima. Od toga roda su i Brkići iz Konjdoca. Koji su došli skoro iz Hercegovine. – Ivančevići (2 k.) su došli iz Lapsunja prije1878. god. – Novakovići (1 k.) su starinom Penjge iz Voljica u Uskoplju. Došli su prije 1878. Kuraje (2 k.) su došli na kmetovinu sa Proslapa mnogo prije 1878. – Bagarići (1 k.), došao mu je otac od Duvna prije 1878. (odselio se 1932. u Kopčiće). – Babići (3 k.), došao mu je otac iz Šlimca.1860. – Šućurovići (2 k.), došao mu je djed Jakov koji je hodao na štuli. Bio je iz Imotskog. – Bošnjaci (2 k.) su došli s Orašca 1923., a drugi 1927., oba na ženinstvo. – Radići (1 k.) su došli s Proslapa 1911. na ženinstvo. – Jurić (1 k.) je došao 1923. iz Šlimca, također na ženinstvo. 20. D r u ž i n o v i ć i Selo ima 17 kuća od kojih 10 katoličkih i 7 muslimanskih. K a t o l i c i: – Žulji (1 k.) su odavno u selu, ima ih na Gmićima. – Tomići (1 k.), došao im je pradjed iz Malog Graca u Broćnu (Hercegovina). Ima ih i u Tarčinu. – Ramljaci (1 k.). Od tog su roda Brizari (1 k.). Iz ovoga sela su se raseljavali u druga sela. Ramljaci su i ranije bili u ovom selu pa su se iselili i vratili opet prije 1878. – Kuraje (2 k.) su od Kuraja iz Proslapa. – Burići (1 k.) su također iz Proslapa od tamošnjih Burića. – Jurić (1 k.) je došao iz Kovačeva Polja oko 1900. – Nevjestić (1 k.) je došao iz Šlimca 1918. – Babić (1 k.) je došao iz Šlimca
gdje još ima njegova roda. Ranije je u selu živio i katolički rod Kvesići i Sablje. Sablje su sada u Ripcima i na Draševu. M u s l i m a n i: – Zahirovići (2 k.) su starinci. Mati im je bila katolkinja. – Ramljaci-Ravnjaci (3 k.) zovu se tako po nekoj babi koja je bila s Ravnoga. Starinci su. – Ruvići (1 k.) je došao na ženinstvo s Kovačeva Polja oko 1900. – Šabić (1 k.), otac mu je došao iz Knežića u Varvaru, gdje ih ima kao Pokvića. 21. Š l i m a c Selo ima 16 katoličkih i 3 muslimanske kuće. K a t o l i c i: – Babići (5k) su starinci. Ima ih odseljenih i u okolini Fojnice. – Ivančevići (2 k.), koje zovu i Grubešama-Grubešićima, su starinci. Od njih je i Ivančević koji se preselio u Jakliće. Ima ih i u drugim selima. – Prskali (2 k.) su starinom iz Hercegovine. – Radoši (2 k.), dovela ih je mati iz Ripaca, ostavši udovicom, a starinom su iz Duvna. – Bošnjaci (2 k.) starinom su iz Hercegovine, a u Šlimac su došli 1925., a drugi 1930. sa Orašca. – Grbavci (3 k.) su se stalno premještali po selima; age ih često dizali. Od njih su Grbavci i na Proslapu. Starinom su od Imotskog. Počeli su se doseljavati 1931. god i doseljavali su se u viša mahova. M u s l i m a n i: – Pervizi (2 k.) su starinci. Prije kuge su živjeli na Oslacima (Družinovići). Kuga je poštedjela samo jednu ženu, koja se udala za nekoga u Prozoru i tako je on naslijedio cijelo selo. – Šabić (1 k.) je došao iz Proslapa oko 1880. na ženinstvo. 22. L a p s u nj Selo ima 20 katoličkih i 17 muslimanskih kuća. K a t o l i c i: – Prskale (5 k.) su starinom iz Broćna gdje još imaju roda. Dok su bili tamo, bilo ih je u zadruzi 55 duša i podijelili su se na petero. Došli su 1831. god u Šlimac; odatle su jedni prešli u Lapsunj pred okupaciju od 1878. s Orašca. Zovu ih i Starišinovićima, a po ocu i Bilanovićima. – Bilići (2 k.) su došli iz Podbora poslije 1878. – Ćurići (1 k.) na Čardaku. Vidi opis Gmića. – Brkići (1 k.), oca im dovela mati sa Proslapa, koja se preudala u ovo selo, oko1880. - Marko Tomić (1 k.) je došao iz Jasenjana kod Mostara 1889. – Anđelić (1 k.) je od Anđelića u Rumbocima i došao je oko 1900. – Meštrovići (3 k.) su došli poslije Prvog svjetskog rata. Opširnije u opisu Prozora. – Devčić (1 k.) zidar, naselio se prije Prvog svjetskog rata. Rodom je iz Karlobaga, izumrli su u muškoj lozi Tomići (1 k.) koji su bili došli iz Hercegovine. Iz Lapsunja su se raselili katolici Ramljaci u Družinoviće i drugdje po Rami. Osim njih, u Lapsunju su boravili i Jeličići (sada u Podboru), Pavičići (sada u Ploči) i Petrovići (sada u Rumbocima). M u s l i m a n i: Smatraju se starosjediocima Berići (2 k.). - Pilavi (15 k.): opširnije u opisu Mluše. U Prozor su se iselili Muslimani Peštelje (Fejzići). Priča se da su u selu nekada bile samo tri kuće: po jedna Pilava, Berića i Peštelja. 23. G m i ć i Selo ima 62 katoličke i 2 muslimanske kuće. K a t o l i c i: – Dedići (3 k.) su starinci uvijek su bili na svojoj zemlji. Po narodnom predanju ostali su slobodni seljaci, zato što je neka baba od toga roda savjetom pomogla Turcima da osvoje grad Prozor. Dijele se na ogranke Garanovići, Ćurići, Đulići, Antići, Domačinovići, Džankići. – Barešići (3 k.) opširnije u opisu Krančića. – Ćurići (7 k.) bili su na begovskoj zemlji, ali se nisu nikad premjestili. Zvali su se Petrovići. Starinom su iz Doca kod Travnika: bila ih tri brata, od kojih je jedan ostao, a dva pobjegla, kad su došli Turci. Jedan od te dvojice dođe u Ramu, a drugi prvo u Zidine kod Mostara, pa poslije u Vinicu u Duvnu. Od tog roda ima ih iseljenih po Uskoplju, u Rumbocima i Dobrošinu. – Budimiri (1 k.), pradjed im je došao iz Dalmacije. Odavde su se neki odselili u Bugojno. – Marušići (3 k.) su starinom sa Š. Brijega. Došao je ovamo djed Mateše Marušića, rođ. 1870. jer im je dolje bilo tijesno. Odavde su se selili u G. Višnjanje i u Bosnu. – Žulje-Žuljevići (4 k.), Perani (3 k.) i Dragići (2 k.) su jedno pleme. Starinom su iz Šlimca i došli su poodavno. – Anići ili Mijatovići (1 k.) došli su prije 1831. iz Duvna. – Lovrići (1 k.) su došli još za turskog vremena. Opširnije u opisu Varvare. – Sučići (1 k.) starinom su s Kupresa iz Karakašika. Došao im otac u najam kod Belje na Mlušu. Na Gmiće su prešli oko 1850. Zovu ih Beljama, jer ih je rodila Beljuša. – Dolići (2 k.) su starinom iz Dalmacije od Sinja. U Gmiće su došli oko 1860. Došli su zajedno sa Barešićima. Pošto su Barešići imali više masla da dadnu Turcima, dobili su bolju stranu, tj. Pod Debelim Brdom, a Dolići onu pod Mejdanom. – Jukići (3 k.) su starinom Kvesići iz Hercegovine. Došli su prije 1850. – Jurići (1 k.) su od roda Ivančevića u Šlimcu i Jaklićima i odavno su u Gmićima. – Ćališi (6 k.) su Grubeše iz Dalmacije. Ima ih u Podboru. – Đođo (1 k.) je došao uz majku iz Proslapa oko 1880. – Brizari (1 k.) su došli iz Družinovića. Opširnije u opisu Prozora. – Čurić (1 k.) je došao 1912. iz Ploče na ženinstvo, a rodom je iz Brišnika u Duvnu. – Drežnjaci (2 k.) su došli iz Goranaca u Hercegovini 1912. Starina im je Raške Gore. Od tog roda je i Drežnjak na Lugu. – Šekelja (1 k.) je došao 1926. iz Brišnika u Duvnu. Ovdje se oženio i ostao. – Rajić (1 k.) je od Ilića u Gorancima. Došao je 1927. Ima roda na
Borovnici. – Juričić (1 k.), putar u penziji, rodom je iz Donje Vasti. Penzioniran 1932. i ostao da stalno živi u Gmićima. Opširnije u opisu D. Vasti. – Kudići (1 k.) po ocu se sada zovu i Jukići, a došli su iz Jaklića. – AzinaMandići (1 k.) su na Crnom Vrhu od 1926. – Žutići (1 k.) su došli iz Rumboka 1922. u Naukoviće. Bio je na Gavranovici, pa je prešao nedavno u Prozor. M u s l i m a n i: – Kuloglići (2 k.) su došli iz Prozora. Ranije su dolazili samo na "Litište", a stalno se naselili pred Prvi svjetski rat. Samo preko ljeta borave u selu: Mušinovići (1 k.) i Emrići (1 k.) iz Prozora. Izumrli su i razišli su se u Sarajevo Omerbegovići, koji su stajali na Kupalima na Naukovićima i Đezići. Ranije su izlazili na čardak i Grcići iz Prozora. 24. P r o z o r K a t o l i c i: – Baketarić (1 k.) je rodom iz Rumboka a naselilo se u Prozoru 1918. po povratku iz Amerike. – Brizari-Ramljaci (4 k.). Od tog su roda i Brizari (1 k.). Iz Družinovića su se raseljavali u druga sela. Ramljaci su i ranije bili u ovom selu pa se iselili i vratili opet prije 1878. – Čehulić (1 k.), penzioner, rodom iz Zlatara u Hrvatskoj, naselio se 1929. – Čalići (2 k.), otac im je došao kao sitničar iz Studenaca kod Imotskog pred okupaciju Bosne u Proslap, a iz njega u Prozor. – Juričić od Juričića iz okoline. – Dobrić (1 k.), nepoznato porijeklo. – Đikić (1 k.) došao kao trgovac iz G. Vakufa. – Džamonja (1 k.) gostioničar, došao 1930. s Rame, a rodom iz Ljubuškog. – Faletar (1 k.) se naselio 1916. Rodom iz Proslapa, a starinom iz Lipna od Mostara. – Gudić (1 k.), doselio se djed iz nekog mjesta kod Kistanja u Dalmaciji, prije 1878. – Kapčevići (1 k.) su starinom iz Makarske, odakle su im preci došli u prvoj polovici devetnaestog stoljeća. Ima ih još u Rumbocima i u Dugama. – Lončar (1 k.) je došao 1918. iz Lapsunja. – Meštrovići (2 k.) su došli iz Studenaca kod Imotskog. – Palinići (3 k.) su svi rodom iz Bugojna, a starinom Dulibe od Splita. Doselili se 1908. i 1925. – Pavlović Ana (1 k.) sa sinovima svećenicima, došla 1929. iz G. Vakufa. – Petrović (1 k.), otac im je rodom iz Duga, a djed je bio iz Dalmacije, odakle je izbjegao zbog ubojstva. U Prozoru se naselio poslije 1878. – Žutići (2 k.). Otac im je došao 1910. iz Rumboka. Ostalo stanovništvo: Mijatovići (1 k.), pravoslavni Srbi. Otac im je došao oko 1900. kao pekar iz Bugojna, a bio rodom Čipuljić. M u s l i m a n i: – Starosjediocima se u Prozoru smatraju ovi rodovi: Grcići (16 k.). Njihovo je koljeno aginsko i ulemsko, tj. rod je davao hodže, hadije i kadije. Ima ih odseljenih u Carigradu, zatim u Sarajevu, Mostaru, Visokom i po selima oko Prozora. Kažu da im se neki predak davio u vodi i pritom grcao pa ih po tome prozvaše Grcićima, a drugo kažu da se tako zovu jer su starinom iz Grčke. Grcići iz Varoši su imali kulu na Orašcu. Od njih su još Grcići u Sovićima i Hamidovići (3 k.) u Prozoru. – Džemati (1 k.) smatraju se starincima ali se nikada nisu košili. – Maslići (1 k.).- Nuhefendići (6 k.) su naslijedni imami u Alefendinoj džamiji. Ima ih dvije kuće u Sarajevu i jedna u Osijeku. Po drugima oni su starinom iz Konje što je vjerojatnije. – Pirolići (2 k.) su se nekada zvali Plavci. Uvijek su bili težaci i trgovci. Ne znaju porijeklo, a odavno su u Prozoru: Alibegovići (3 k.), čije je bilo cijelo selo Jaklići. Imaju dvije porodice u Zenici. – Hadžići (8 k.), u Prozoru su bili i prije kuge. Ima ih po jedna porodica u Sarajevu i u Turskoj. – Hodžići (3 k.) znaju samo toliko o sebi da im je još djed bio u Prozoru. – Kuloglići (9 k.) su težaci od postanja i uvijek su imali mnogo zemlje. Ima ih iseljenih. – Plecići (2 k.) od njih su i Muminovići (4 k.), nekada su se zvali i Ejubovići. – Pripuzi (2 k.) ili Manovi. Ima ih i na Paljikama. Pripuzima su nazvani zato što im je neki predak otišao na ženinstvo, ali je i on bio iz Prozora. – Sinanagići (2 k.), Šabići (3 k.), Omeragići (1 k.). Porijeklom su iz daljih oblasti: Ćatići (3 k.), koji kažu da su došli iz Konje, kada su Turci osvajali Bosnu i već se smatraju starincima. Njihov su ogranak Đonlagići, koji su sada u Sarajevu. – Fejzići (3 k.) ima ih i na Borovnici. Starinom su iz Pešte, pa ih i sada zovu Pešteljama. Imali su mnogo timara. – Emrići (2 k.) njihovo je plemstvo iz Budima, odakle su bili Hurahovići. – Karahodžići (10 k.) su došli iz Jemena u Krajinu a iz Krajine su došli u Prozor. Ranije su se zvali Kartali a i Torlakovići, a Karahodžićima su prozvani po jednom crnom pretku, koji je bio hodža. – Mulahasanovići (3 k.), njihov je starjenik Hasan došao s nekom vojskom. – Nuspahići (6 k.) se dijele na dvije grane od kojih su jedni pravi Nuspahići a drugi su Nuspahići-Arnautovići. Starjenik im je došao s turskom vojskom kada je osvajana Bosna. On je bio postavljen za nasljednog mujezina na Carevoj Džamiji. Imali su kao timar selo Ploču. Kasnije su izgubili pravo na imamstvo, pa je jedan predak Mustafa bio zaptija u Gornjem Vakufu. Stariji doseljenici iz okolice i daljnjih krajeva BiH. U toj grupi ističu se rodovi za koje njihova okolica tvrdi da su porijeklom od pomuslimanjenih katoličkih porodica. Ti rodovi to kriju. Tako se tvrdi da su Islamovići (4 k.) od katoličke porodice koja je prešla na islam prije 150 godina. – Glavanovići (1 k.) su porijeklom od katolika Marića sa Gmića. – Jašarevići (1 k.) su od pomuslimanjenih katolika iz Podbora. Ima ih na Borovnici i Paljikama. – Bečirspahići su porijeklom od katolika Sičaja u Podboru. Oni sami kažu da su ogranak Zajimovića. Zajimovići (8 k.) kažu da su starinom od Konje ili Bagdada. Njihov su ogranak Bečirspahići (3 k.), iz čijeg je roda bio jedan šeh po kome se zove Šehova Luka u Prozoru. – Omanovići (7 k.) su od nekih Đonlagića iz Posavine. Doselio im je prije kuge pradjed. Imali su timar od kuće Gafića u Vakufu do sela Dobrošina. – Čehići
(2 k.), ima ih i u Stocu i Sarajevu. Starinom su iz Prusca, odakle je doselio pradjed. – Jarebice (1 k.) otac im je došao prije 1878. iz Livna. – Pilavići (1 k.) su prešli s Mluše na nekoliko godina prije okupacije. – Samardžići (3 k.) su prešli s Mluše prije 1878. Otac i djed zvali su se Semendrija, jer je djed bio iz Semendrije (Smedereva). Noviji doseljenici; iz sela u Rami: Husejinbegović (1 k.) se doselio 1930. iz Kopčića. – Kapetanović (1 k.) je od roda Kopčići, a doseljen je 1922. od ogranka Smajilbegovića. Doselili iz raznih predjela: Ajanović (1 k.) je došao kao majstor pred Prvi svjetski rat iz Voljica. – Bukvići (1 k.), obućari, došli oko 1910. iz D. Vakufa. – Đemiđić (1 k.) je došao iz Sarajeva 1929. a rodom je iz Goražda. Pradjed mu je bio splavar i pošto se utopio, pozvali su se Đemiđići, a ranije su se zvali Imamovići. – Memić (1 k.) je došao na ženinstvo iz Privora 1925. – Ordaga-Ordagić (1 k.) doseljen iz Bosne iz Livna ili Duvna kao službenik. Bez muških članova su po jedna porodica Baralića, Zulića i Tatarevića, koji su se tako zvali jer su im preci bili Tatari. Židovi: Krausi (2 k.) su naseljeni od 1880. Otac je rodom iz Osijeka. Čeh: Kalat (1 k.) naselio se 1919. kao krojač, a u Bosnu došao kao austrijski žandar. 25. B o r o v n i c a Selo ima jedanaest katoličkih i šesnaest muslimanskih kuća. K a t o l i c i: – Svi katolici u selu su skorašnji doseljenici. Bio je po pričanju prije Lukića samo neki Žuti Jure s Luga u Zaimovićima, koji su mu bili načinili kućicu slamom pokrivenu. Do oko 1900. u selu je bio samo Lukić (Mijatović), kmet Zaimovića. Sada u selu žive ove katoličke porodice: Lukić-Mijatovići (2 k.), doseljeni prije 1878. iz Gmića. Prvo su bili među muslimanima na Borovnici, pa poslije 1918. izišli na Slivovik. – Anići (3 k.) su došli oko 1910. iz Kongore kod Duvna. – Marići (3 k.) su došli iz Grabove Drage iz Hercegovine 1910. – Mandić ili Azina (1 k.) je došao oko 1900. iz Vrda. – Vidović (1 k.) je došao oko 1905. iz Goranaca. – Bošnjak (1 k.) je došao 1923. iz Grabove Drage. Kaže da su stari prebjegli iz Bosne u Hercegovinu, kad je Bosna pala pod Turke (1463.), i zato se zovu Bošnjaci. M u s l i m a n i: – Muftići, čuven i moćan rod u Prozoru, do 1878. imali su svoje boravište na Borovnici. Borovnica je, izgleda, neko vrijeme bila pusta. Prvi se naselio Numo Zaimamović, predak sadašnjih Zaimamovića (8 k.), koji je prešao iz Prozora prije kuge. – Jašarevići (2 k.), ima ih na Paljikama. Stari ljudi govore da su oni porijeklom od pomuslimanjenih katolika iz Podbora. Oni pak kriju svoje porijeklo. – Imamović (1 k.) je prešao iz Pograđa. Porijeklom su iz Bosne, možda iz Zenice. – Fejzići (1 k.) su ranije svi boravili u Prozoru, a na Borovnicu izlazili samo ljeti, kao i iseljeni Muftići, pa se neki iza 1878. stalno naselili. Opširnije u opisu Prozora. – Hrinić (1 k.) je prešao oko 1910. s Paljika, gdje ih još ima. – Nuspalić (1 k.) je došao iz Prozora. Opširnije u opisu Prozora. – Osmić (1 k.), nema vlastitog boravišta. Došao je 1925. sa Gornjih Višnjana da radi zemlju na pola. – Bulić (1 k.) neispitano. U muškoj krvi su izumrli Čulići, a nedavno se iselili u Sarajevo Čustići, čija je kuća prazna. 26. P a lj i k e Selo ima devetnaest katoličkih i šesnaest muslimanskih kuća. K a t o l i c i: – Meštrovići (3 k.). Prvi Meštrovići su se prvo naselili na Borovnici, oko 1880., pošto su bili došli kao majstori za gradnju puta. Poslije njih dolaze Meštrovići u Dobrošu, pa u Prozor oko 1900. – 1905. Jure Meštrović, zatim jedna porodica oko 1910. i jedna 1918. Svu su iz Studenaca iz Dalmacije. – Raiči (2 k.) su došli poslije 1878. Opširnije u opisu iz Goranaca. – Gazilji (2 k.) su prešli s Proslapa, gdje ih još ima. – Nikolići (1 k.), pravo prezime im je Pere. Došli su oko 1903. iz Kovačeva Polja, a starinom su iz Hercegovine. – Brizar (1 k.) se doselio 1919. na ženinstvo. – Grbavac (1 k.) se doselio 1918. iz Lapsunja. Ima roda u Šlimcu. Djed ili pradjed se doselio iz Dalmacije u Lapsunj, odatle su prešli u Ždrimce, pa se opet vratili u Lapsunj. M u s l i m a n i: Manov-Pripuzi se smatraju najstarijim rodom na Paljikama. Imali su stanje prvo u varoši, pa se poslije diobe jedni iselili na Paljike. Imali su i jednog kadiju. – Grcići (3 k.), opširnije u opisu Prozora. – PorlićiBrkići (1 k.), ne znaju porijeklo. – Hrinići (2 k.) ne znaju porijeklo. Bili su uvijek težaci i na svojoj zemlji. – Plecić (1 k.), opširnije u opisu Prozora. – Rašidovići (2 k.) su ogranak Grcića i odavna su na Paljikama. – Jašarović (1 k.) je došao prije deset godina sa Borovnice. Opširnije u opisu Borovnice. – Nuspahići (1 k.), opširnije u opisu Prozora. SREDNJA RAMA 27. D o b r o š a Selo ima četrnaest katoličkih i jedna muslimanska kuća. K a t o l i c i: – Petrovići ili Samarđići (2 k.) zovu se Samarđićima po djedu koji je pravio samare. Starinom su iz Rakitna, gdje još ima Petrovića. Došao je ovamo djed. Od tog roda su i Andrijanići (1 k.), Zadre (7 k.). Nekada
je to bila kuća sa trideset i pet ukućana. Daljom starinom su Betunjani iz okoline Zadra, a u Dobrošu su došli iz Raške Gore. – Andričići ili Babići (2 k.) su došli prije 1878. s Orašca, gdje ih još ima. – Bagare (1 k.), djed je bio rodom iz sela Graca od Duvna. U Dobroši su od 1831. godine. – Meštrović (1 k.) je išao po najmu i naselio se oko 1900. Rod je s Meštrovićima u Prozoru. Ranije su u Dobroši bili bili i ovi katolički rodovi: Vlajčići, sada u Krančićima, Ivančevići, koji su izumrli, a bili su iz Družinovića, i Barišići. M u s l i m a n i: Od 1912. boravi u selu samo Jusić (1 k.) koji je ranije dolazio s Duga samo preko ljeta. Od 1926. ljeti dolazi na Krmsku Glavu Kurtagić iz Prozora. 28. B l a c e Selo ima pet katoličkih i šest muslimanskih kuća. K a t o l i c i: – Kolakušići (1 k.) za njih se kazuje da su starosjedioci. Ima ih iseljenih po Ljubuncima. – Marići (2 k.) su starinom iz Gruda iz Hercegovine. Došli su za turskog vremena, da izbjegnu kaznu, pošto su dolje ubili agu. Bila su ih tri brata, od kojih je jedan ostao dolje, jedan pobjegao ovamo, a treći u Žepče. – Spaići (1 k.) su iz Gruda. Ima ih po Ljubuncima. – Juričević (1 k.) je došao 1920. na ženinstvo s Pala u Ljubuncima. M u s l i m a n i: – Kormani (5 k.) kažu da su najstariji muslimanski rod u kraju i da su starinom iz nekog Šaba. Nekada je cijelo selo bilo njihovo. Imali su obavezu da vrše promatranje Mjeseca i objavljuju kada je mlad mjesec i zato u tursko doba nisu plaćali porez. Njihov predak je pravio kulu, ali mu nisu dali da izvede drugi kat. Kuća im je pokrivena pločom. Ogranak Kormana su Hubijari (1 k.). Bio je u selu i musliman Balić, koji je došao iz Krančića na ženinstvo. Od njih nema muških članova. 29. Lj u b u n c i Selo ima četrdeset i dvije katoličke i šest muslimanskih kuća. K a t o l i c i: – Tadići (3 k.), smatraju se starincima. Ranije su se zvali Relićima. Nisu bili kmetovi i uvijek su živjeli na istom mjestu. Nekada ih je bilo petero braće. Dvojica su odselila u Sarajevo, a od trojice koja su ostala u selu sada su samo tri kuće. – Vidovići (5 k.) su u selu od prije kuge. Po djedu Cvitanu zovu ih i Cvitanovići. Od tog su roda i Jurići-Vidovići (3 k.) i Stojanovići ili Kamenice (1 k.). Stojanovića ima i na Uzdolu. – Kolakušići (1 k.), opširnije u opisu Blaca. – Kneževići (3 k.) su odavno u selu. – Brajke (2 k.) su starinom iz Hercegovine. Došli su oko 1800. Uvijek su bili u zajednici, dok se Andrija nije odijelio. Poslije 1918. u te dvije kuće ima 28 ukućana. – Glibe (4 k.) su prešli iz Privora oko 1850. na Mejnik. Prije njih nije bio nitko na Mejniku, nego je bila samo šuma, koju su oni iskrčili, kada su istjerani iz Privora. Ima ih i u Donjoj Vasti. Starinom su iz Hercegovine. – Barešić (1 k.) je prešao sa Gmića prije 1878. Opširnije u opisu Gmića. – Ivanke (7 k.), u Globarićima su od prije 1878. Istog su roda kao i Ivanke u selu Ivankama-Pajićima. Jedan je iz Ivanaka prešao na Lug. – Barbarići (2 k.), zovu ih i Kanatima, po djedovu nadimku, koga je aga pitao kako se "kanati", premeće, tj. izlazi na kraj sa hranom i ukućanima. Doselio im je djed iz Broćna. – Madžar (1 k.), djed mu se doselio iz Livna. – Zadre (3 k.), opširnije u opisu Dobroše. – Miličević ili Zečević (1 k.) je rodom sa Pidriša u Skoplju, a došao je 1904. na ženinstvo među Tadiće. U kući Cvitanovića je kao "ugovornik" Ivan Sava ili Savić, rodom sa Orašca, doseljen 1922. 30. D u g e U Duškom Polju su katolici sa jedanaest kuća, a u Dugama samo muslimani sa pedeset i sedam kuća. K a t o l i c i: – Zadrići (2 k.), opširnije u opisu Dobroše. – Miloševići (2 k.) su došli iz Hercegovine prije 1878. – Kapčevići (3 k.) su došli iz Sovića. Ima ih u Prozoru i Rami. – Spaići (1 k.) su došli iz Broćna prije 1878. – Ljubići (1 k.) su došli iz Broćna prije 1878. U istoj kući, ali podijeljen, živi Knežević, koji je 1922. došao iz Ljubunaca. Opširnije u opisu Ljubunaca. – Marići (1 k.) su se naselili 1913., a porijeklom su od Mostara. – Banušići (1 k.) su došli iz Hercegovine oko 1870. Ima ih i u Ploči. M u s l i m a n i: – Dugalići, vode porijeklo od Alipaše iz Male Azije. Danas se dijele na više ogranaka: Dautbegovići (9 k.), Hasanbegovići (3 k.), Dervišbegovići (2 k.), Mustajbegovići (4 k.). – Arslići (1 k.), Čorbadžići (1 k.), - Haltaci (7 k.) su bili spahije, smatraju se starincima. – Sabitovići (7 k.) su doseljenici. Porijeklom su iz Male Azije. Nekada su se zvali Hodžićima. – Subašići (9 k.) su davno došli iz Sarajeva. Predak im je bio subaša. Po ocu se zovu i Đogići. – Aladini (3 k.), neispitano porijeklo. – Ščukulj (1 k.) je došao prije 1878. s Ravnice kao sluga. – Jusići (2 k.), otac im je došao prije 1878. kao imam. – Trtići (1 k.) su odavno u selu. Preci su im bili begovski momci. – Kovačević (1 k.) je došao oko 1890. s Krančića. – Bešić (1 k.) je došao iz Donje Vasti oko 1900. – Nuspahić (1 k.) je došao iz Prozora prije Prvog svjetskog rata. – Grcić (1 k.) je došao iz Skrobućana prije Prvog svjetskog rata. – Milanović (1 k.) je došao iz Boljkovca. – Kadrić (1 k.) je došao iz Kopčića 1927. na ženinstvo.
31. L u g Svega ima 20 katoličkih i 28 muslimanskih kuća. K a t o l i c i: – Šakote (1 k.) su se prvi od katolika naselili u Lugu. Starinom su iz Hercegovine. - Tule (1 kuća) su starinom iz Hercegovine (iz Rakitna) i naselili su se poodavno. – Ćavari (3 k.) su starinom Vidoši iz Gostuše u Hercegovini, odakle su došli oko 1860. Ima ih u Sovićima, u Duvnu, u Livnu i na Grahovu. – Raiči (2 k.) su došli sa Uzdola oko 1890. Starinom su od Mostarskog Blata. – Vrljići (1 k.) su došli prije 1878. Ima ih i na Gorici. – Kustura (1 k.) je rodom iz Skoplja i došao je 1886. uz majku, koja bijaše ostala kao udovica i vratila se u svoj kraj. – Marići (1 k.) su došli u tijeku Prvog svjetskog rata iz Vrda. – Grbeš (1 k.) je došao s Orašca kao "ugovornik". – Džajkić (1 k.) je došao pred Prvi svjetski rat iz Izbičina. – Jeličić (1 k.) je došao iz Podbora 1918. Opširnije u opisu Podbora. – Zeljke (1 k.) su došli na Zagaj 1921. iz sela Crnča kod Mostara. – Rotim (1 k.) je rodom iz sela Graca kod Mostara. Bio je uvjenčan u Vrde kod Drežnice, a 1926. došao na Zagorje na kupljenu zemlju. – Drežnjak (1 k.) je došao iz Hercegovine 1926. Ima roda na Gmićima. – Soldo (1 k.) ja došao iz Bogodola iz Hercegovine, 1930. – Papković (Pavković) je došao 1914. iz Izbična. Od istog je roda kao i Papci u Skorobućanima. Od tih iz skrobučana prešao je jedan Papak na Zagaj 1932. - Čuljak (1 k.) je došao iz Bogodola u Hercegovini 1930. M u s l i m a n i: Smatraju se starincima: Bećirovići (10 k.), Purgići (2 k.) i Kazići (3 k.). Prugići su bili kovači. Hasice (2 k.) i Bajrići su od Bajrića s Ravnice. - Đuke (8 k.) su došli prije kuge s Skrobučana, gdje su bili starinci. Sada su tamo na njihovu mjestu Papci, a zemlja se još zove Đukuše. - Dautbegovići (2 k.) su došli s Duga: jedan oko 1900. i drugi oko 1912. 32. D o nj i V i š nj a n i Selo ima 6 katoličkih i 21 muslimanska kuća. K a t o l i c i: – Vukoje (2 k.) su starinim iz Ljubotića u Hercegovini. Doselili su se prije 1878. pravo na Vranjaču. Ima ih i na Kućanima. - Sablje (3 k.) su starinom iz Hercegovine i došli prije 1878. ima ih i u Rumbocima. - Novak (1 k.) : opširnije u opisu Gorice. M u s l i m a n i: Letice (5 k.) su prešli iz G. Višnjana. - Garabini (2 k.) su iz G. Višnjana prešli u Donje. Konjarići (10 k.) s ogrankom Hodžićima. - Ajkić (1 k.) je došao 1907. s majkom iz Varvare. - Pilavići (2 k.) su došli 1912. s Mluše. Sada se zovu i Muminovićim, jer su došli na zemlju Muminovića, koji su izumrli u muškoj lozi. 33. S k r o b u ć a n i K a t o l i c i: – Papci (14 k.), osim jedne kuće na Šarovini, svi ostalo su na jednom mjestu i na okupu. Starinom su iz Izbišanja u Hercegovini, odakle su krenuli 1831. god.. Prvo su se naselili u Rumbocima. Kada ih je aga odatle otjerao, prešli su na Beljine Mline, zatim na Šerovinu, pa u Skrobučane. – Rotimi (6 k.), neki su došli prije 1931., neki kasnije, ali prije 1878., iz Graca u Rakitnu. – Tokoći (5 k.) su iz Rakitna i došli su prije 1878. ima ih i na Gorici, gdje su došli sa Skrobučana. - Galići (3 k.) su iz Hercegovine, iz Izbišna. Došli su prije 1878. Ima ih i na Gorici. – Matić (1 k.) je starinom iz Kaura. Otac Mato je pobjegao iz austrougarske vojske i na Šarovinu ga naseli beg Osmanbeg s Duga, čija je tada bila cijela Šerovina. Kad ja Osmanbeg odselio u Lepenicu, ostavio je Matu kao subašu. – Ivančevići (1 k.) su starinom od Mostara. Došli su prije 1878. – Jakovljevići (1 k.), ima ih i na Parošu i Borovoj Ravni. Starinom su iz Hercegovine. – Novak (1 k.) je od Novaka u D. Višnjanima, odakle mu je otac došao na Stepen oko 1880., a u Višnjane s Gorice. Na Šerovini su bili Gujići, koji su 1927. otišli u Prozor. M u s l i m a n i: Starinci: Nevenovići (1 k.), od kojih su i Garazlići (2 k.), čiji se predak bio "garazile" oženio jednom bogatom udovicom, ćoravom i sakatom. – Nasupi (1 k.). – Munikoze (6 k.). - Motike (3 k.). - Šljive (5 k.). – Grcići (1 k.). Jedan ogranak Grcića iz Prozora prešao je uz kugu u Soviće. Od tih iz Sovića došao je ovaj u Skrobučane prije1878. na ženinstvo. Jedan je Grcić otišao u Lapsunj. – Čavo (1 k.), njegov je predak bio Srbin s Kupresa. Došao je u najam u Kukrice. U najmu je bio dugo. Kukrica mu nije mogao isplatiti nagradu, te je sa njim podijelio imanje. On se naselio i primio islam. Prezime su dobili po tome što je neki predak bio veoma jak i zubima kidao čavle, kad je potkivao konja. – Selimovići (4 k.) su podrijetlom s Kupresa. Prije kuge su u selu bili i Kukrike i Polop. Kuća Polopovih je bila izvan ostalih pa ih jednom prilikom poklali hajduci. Izumrli su i Kevrići. Na Šerovini su nekad bile neke Šere, i po njima se prozvalo i selo. 34. G o r i c a U naselju je ukupno 26 kuća. K a t o l i c i: Svi su podrijetlom doseljenici i bili su kmetovi. – Novaci (2 k.), stari su im došli oko 1800. iz
pologa u Hercegovini. Jedan se odvojio i otišao na Višnjane. – Šimunovići (3 k.), došao im je djed iz hercegovine. Stajali su na Stepenu. – Šimići (1 k.) su starinom iz Gruda. Došli su 1831. god. – Čurde (2 k.) su došli još za turskog vremena iz Rakitna. – Vidovići (4 k.) su došli iz Dubokih Potoka u Hercegovini prije 1878. Bili su na Mluši. Ima ih drugdje po Rami. – Krajinovići (2 k.) su došli iz Trišćana, a starinom su iz Hercegovine, iz Cerovih Dolaca kod Mostara doselio se pradjed. – Galić (1 k.) je došao oko 1900.iz Skrobučana, a starinom je iz Hercegovine. – Lagarušići (2 k.) su došli 1904. iz Izbišna, Mostar. – Pavlović (1 k.) je došao oko 1912. iz D. Rame. – Rkać (1 k.) je došao iz Širokog Brijega 1921. Zna se da su ranije bili u selu Augustinovići, Pavičići, a i mnogi drugi, jer su se kao kmetovi često seljakali. M u s l i m a n i: Starincima se smatraju Čiče (1 k.). – Šabići (4 k.) su prešli iz Prozora uz neku kugu. Zovu ih Divjanima, jer su pobjegli iz prozora i "podivljali". Opširnije u opisu Prozora. – Pilavi (1 k.), došao je otac s Mluše na ženinštvo oko 1800. – Kukići (2 k.) su starinom iz Bilog Polja. Davno su izašli ovamo. – Balići (1 k.), otac je rodom s Krančića, mnogo se seljakao i naselio se na Gračanici oko 1900. 35. P a r o š U naselju ima 8 katoličkih i 13 muslimanskih kuća. K a t o l i c i: – Bošnjaci (5 k.) su starinom iz Dalmacije, odakle im se doselio pradjed. Ima ih u Hercegovini i na Orašcu. – Jakovljević (1 k.) je došao na ženinstvo iz Skrobučana, gdje još ima roda. – Hrkač (1 k.) je došao iz Mokrog kod Mostara. – Džalto je došao iz Trišćana 1928. na Borovu Ravan. M u s l i m a n i. - Smatraju se starincima: Bećirevići (6 k.) i Pupe (5 k.). – Pupe (1 k.) su ranije bili u planini Prenju, jedan sat daleko od Paroša, pa su prešli u Paroš, na kupljenu zemlju, poslije 1918. – Ramić je došao iz Skrobućana 1907. na ženinstvo. 36. K r a n č i ć i Selo ima 22 katoličke i 24 muslimanske kuće. K a t o l i c i: – Vlajčići (3 k.). Za vrijeme kuge pođu dva brata (dva su ostala dolje) iz Vinice u Dalmaciju u G. Vakuf, i poslije dužeg seljakanja nastane se u Krančićima. Ovdje su se rano okupili. – Raiči (4 k.) su starinom iz Drežnice iz Hercegovine. Kada se najmlađi od njih oženio, htio je aga da prespava sa nevjestom i došao je sa dvanaest Turčina. Mladoženja je posjekao agu, a ostali Turci su se razbježali. Onda su braća otišla iz Drežnice. Na Dugama su se podijelili, jedan je otišao u Krančiće, drugi u Vratnu Goru, a treći u Voljice. Iz Krančića su jedni otišli na Uzdol. – Radoš (1 k.) je starinom iz Rakitna. Naselio su D. Vasti, ovdje je od prije 1878. – Barišići (2 k.) su starinom iz Rakitna. Doselio se pradjed. Bila su ih četiri brata. Bili su u Skoplju (selo Vrca), pa u najmu, u D. Vasti, 30 godina i onda prešli u kmetstvo u Krančiće. – Stojanovići (3 k.). Opširnije u opisu Uzdola. – Milićevići (3 k.) su došli prije 1878. iz Mokinja u Rakitnom. – Ljubići (1 k.) su došli iz Ljubotića iz Hercegovine oko 1870. Ima ih u Ljubuncima. – Mihalji (1 k.) su starinom iz Rakitna. – Juričići (1 k.). Opširnije u opisu Gmića. Starinom su iz Hercegovine, odakle se doselio pradjed Ivana Juričića (rođ. 1852.). U Krančiće su došli iz D. Vasti. – Burići (2 k.) su došli s Proslapa 1897. Ranije je u seli bilo Džalta, a nestalo je sasvim Pališnika. M u s l i m a n i: Kovačevići (9 k.) preci su im bili katolici. Kovačevićima se zove i jedna porodica Đoletovaca. – Zečevići (2 k.), - Kukići (5 k.), Balići (1 k.), sviju njih je porijeklo nepoznato. – Plavuškići, dva roda Blejići (2 k.), starinci su i Trtići (1 k.), čiji je otac došao sa Duga, oženivši se udovicom jednog Blejića. – Motka (1 k.) je došao iz Skrobućana. – Skeho je došao iz Privora na ženinstvo. – Prpa (1 k.) je došao 1922. na ženinstvo iz Paroša. Zove se i Hamšić. Ima pastorke Baliće. 37. D o nj a V a s t Selo ima 35 katoličkih i devet muslimanskih kuća. K a t o l i c i: – Budimi (1 k.) su prešli 1878. na Čelice s Uzdola. Opširnije u opisu Uzdola. – Karače (3 k.) su starinom iz Crnča iz Hercegovine. Došli su 1832. – Stojanovići su starinom iz Hercegovine, a nisu rod sa Stojanovićima iz Uzdola. Imaju rodbine u Grednicama kod B. Šamca. – Čapin je starinom iz Dalmacije i došli su prije 1878. – Topići (6 k.), otac im je došao sa Proslapa, a starinom su iz Bosne. – Zelenike (1 k.) su došli prije 1878. s Uzdola. – Križanci (1 k.) su starinom iz Hercegovine. Ima ih i na Kućanima. – Krajinovići (2 k.) su došli prije 1878. iz Hercegovine. Ima ih na Gorici i u Krančićima. – Glibe (5 k.), opširnije u opisu Ljubunaca. – Relje ili Hambardžije (1 k.) su došli sa Širokog Brijega oko 1850. – Marići (3 k.) su starinom iz Vrda u Hercegovini. Bili su ranije u Ljubuncima. – Crnci (3 k.) su došli iz Britvice (Izbičina) 1912. – Vladići li Čarapina (1 k.) je došao 1918. iz Vrda iz Hercegovine. – Brkić (1 k.) je došao 1930. sa Šćita. Bio je najmenik pa se priklonio, priženio i došao na tuđu djecu. Ima pastorka Marića. – Vukoja (1 k.) je došao iz Došćice na ženinstvo, 1926. – Raič (1 k.) u kući A. Glibe. Opširnije u opisu Luga. – Ripići iz Heldova imaju mline i kuću pod Volijakom. Ranije su u Donjoj Vasti i Čelicima bili Babići (sada u Dobroši), Brizari i Tomići (koji su prije 1878. iselili u
Bosnu). M u s l i m a n i: Čorbadžići (5 k.) su starinom iz Beograda, odakle im je došao pradjed, kada su Srbi zauzeli Beograd. Bili su u Dugama do prije 110 godina. – Subašići (1 k.) su došli s Duga i oni su od Subašića. – Masnica (1 k.) su došli sa Duga i oni su od Subašića. – Đugum (1 k.) je rodom iz sela Opleća u Duvnu. Bio je najprije u Čelicama, gdje ga je dovela mati, a poslije je prešao u Čorbadžiće. – Plavuškić (1 k.) je došao na ženinstvo iz Krančića 1928. 38. U z d o l U selu ima 51 katolička kuća K a t o l i c i: Budimi (3 k.), nitko pouzdano ne zna njihovo porijeklo, jer su u selu bili prije kuge i smatraju se starincima. Izgleda da su im preci ili iz Budima. – Poslije Budima, prvi su došli Barišići. Starinom su iz Hercegovine. Ima ih u Krančićima i Ljubuncima. – Stojanovići (10 k.) su došli iza Barišića. Ima ih još u Krančićima, Slatini, Ljubuncima. Starinom su Čubelje iz Grabovice u Hercegovini. Njihov ogranak u Ljubuncima zove se i Kamenicama. Od toga su roda i Pavlovići (1 k.). – Raiči (6 k.) u Potoku. Starina ima je došla iz Drežnice. Došli su oko 1850. u Krančiće, odakle su se poslije diobe razišli po drugim selima. – Zelenike (6 k.) su starinom iz Graca kod Mostara. Zvali su se Kubići, stajali su u Zelendolu. Bili su ranije u Dobroši, Krančićima i Donjoj Vasti, odakle su se opet vratili u Krančiće, gdje su se podijelili. Koliko su bili dobrostojeći, najbolje pokazuje podatak da su tada imali 22 konja. U Uzdolu su od 1850. zovu ih sada i Đugumovićima. – Mendeši (4 k.) su starinom Knezovići iz Posušja. Došli su prije 1830. Od tog roda su i Knezovići u Ljubuncima. – Džalte ili Ratkići (2 k.) su došli iz Sovića oko 1850. Opširnije u opisu Ustirame. – Zadre (2 k.) su u selu prije 1878. Od tog roda su i Spajići u Ljubuncima. Iz Gruda se najprije iselio djed na Goricu, pa u Dobrošu, zatim u Ljubunce, Purićevinu, Čelice i oko 1870. na Uzdol. – Vukadin (1 k.) je došao oko 1870. iz Duvna: hodao je sa stričevićem fratrom, pa ostao ovdje i naselio se. – Zovke (1 k.) su došli oko 1870. iz Crnča kod Širokog Brijega. – Juričevići (1 k.) su došli oko 1870. iz Voljica. – Piplica (1 k.) je došao sa Ustirame oko 1870. Ima roda u Neretvi. – Perković (1 k.) su došli iz Hercegovine prije 1878. Ima ih u Slatini. Dovela ih je mati i selo joj napravilo kolibicu. – Vladići (1 k.) su starinom iz Hercegovine, opširnije u opisu Meopotočja. – Prskale (1 k.) su došli 1897. s Gračaca a inače su iz Bogodola u Hercegovini. – Ivanko (1 k.) je došao 1902. iz Ivanika. Starinom su iz Rakitna ili iz okolice Mostara. – Petrovići (2 k.) su došli prije Prvog svjetskog rata iz Rakitna. – Kovčelija (1 k.), bivši šumar, naselio se 1905. Neki njihov daleki predak, Petar, je iz Kreševa prešao u Varcar – Vakuf da bi se oženio djevojkom, za koju su Turci bili zaprijetili da je ne smije uzeti kršćanin. Jedan iz tog roda učio je u Rimu za fratra, pa napustio studije. Nosio je starinske haljine s "kovčama" i otuda im sadašnje prezime, inače su se zvali Miliši. – Brkići (1 k.), porodica je ostala bez muških članova. Brkić je bio došao s Orašca na ženinstvo. 39. H e r e Here (10 k.). Među sobom se dijele na Hodžiće, Smajiće i Hasanovce. Do 1860. bila ih je samo jedna kuća. Predak, koji je bio pravoslavac, je prije kuge došao iz Nevesinja s muftijom, muftija otišao dalje, a on ostao na Mejniku. 40. K u t e Ima petnaest kuća, sve muslimani. Sefići (1 k.), nekada su stajali u Starom Selu. – Hujduri (7 k.), sedam porodica su pravi Hujduri, a ostale tri su Brkići, dovela ih sebi sestra iz Konjica, jer nije imala svoje djece. – Paljani (2 k.) su prešli u prvoj polovici 19 stoljeća sa Pala. I tamo su se zvali Paljani, starije im je prezime Havelje. – Suljići su prećli iz G. Krančića za turskog vremena. Zvali su se Kašići. – Bašići (2 k.), otac im je došao iz Cvrča na ženinstvo oko 1880. 41. Š ć i p e Selo ima 22 katoličke i 29 muslimanskih kuća. K a t o l i c i: – Markići (5 k.), pradjed im je došao iz Širokog Brijega (3 k.), starinom su iz Posuškog Polja. Zvali su se Skočibušići. Došli su 1831. godine. – Jelići (3 k.), doselio im se pradjed sa Širokog brijega. Mnogo su se seljakali. – Grubeše (8 k.) su starinom Domljanovići ili Damjanovići iz Rakitnog. Kako im se djed naselio među Grubešama, prozvaše i njih Grubešama. Četiri porodice su Domaljanovići, a ostalo Grubeše. Grubeša im i u Dobrošinu. – Bradić (1 k.) je došao oko 1880. s Orašca. Bivao je po najmu i ovdje se oženio i ostao. – Šuta (1 k.) je od Ivanika. Šutom je prozvan po muslimanskom rodu Šuta, kod kojih je bio u najmu. Istog roda je i Ivanko (1 k.) u Bajnoj Lučici. Opširnije u opisu Ivanika. M u s l i m a n i: Cokoje (8 k.). Samo je jedna kuća pravih Cokoja i oni su starinci, predak im je došao među Cokoje na ženinstvo. – Hrnjaci (2 k.) se smatraju starincima. Nekada su bili vrlo imućni. – Čolaci (7 k.) su davno
došli sa Gorice. – Bobari (4 k.). Njihov je predak došao iz Bobara u Uzdolu, oženivši se od Đogića, koji su tada bili na Poljanama. – Gelić (1 k.), kovač, bijeli Ciganin, došao je iz Skoplja oko 1900. 42. I v a n k e i P a j i ć i U oba sela su sami katolici. Ima svega 24 kuće. Pajići (7 k.) su starinom Stavljanovići iz Butrović Polja. Po pretku Paji su prozvani Pajićima ili Pavićima. Od Pajića su i Stipić ili Doljanac (1 k.), koji ima roda u Doljanima, i Pavlović (1 k.) koji je od Pavlovića u Trišćanima. – Ivanke (7 k.) su došli prije 1930. godine iz Rakitna. – Drlje (3 k.). Otac im je hodao po najmu dok se nije naselio u Pajićima, prije 1878. Ima ih na Neretvi i u Trusini. Daljim porijeklom su iz Dalmacije. – Lace (1 k.), ima ih na Neretvi. Došli su ispod Stina (Konjic) prije 1878. – Šekerija (1 k.) je starinom iz Obra u Neretvi. – Topić (1 k.) je došao iz Rame na ženinstvo 1913. – Raič (1 k.) je došao 1907. iz Vratne Gore. Opširnije u opisu Uzdola. DONJA RAMA 43. K l e k U selu ima 25 muslimanskih kuća. Hodžići (8 k.) i Hadžići su jedan rod. Zovu se tako što im je djed išao na hadž u Meku. Iz Kobilje Glave kod Sarajeva su došli na Došćicu, a odatle na Klek, koji je bio put. – Karađuzi (6 k.) su došli sa njima a po strani su jedan rod, ovdje su se podijelili. – Marići (3 k.) porijeklom su od pomuslimanjenog katolika. Došao im je djed iz Jasenjika od Mostara na nasljedstvo. Zajedničkog su porijekla sa Marićima u Donjoj Vasti. – Kovačević (1 k.) je došao iz Radića u Neretvici prije 1878. u kuću u kojoj su bili Tadići, koji su sada u Kućanima. – Hodžići (3 k.), došao im je djed s Drijena oko 1900. na ženinstvo. Na Drijenu (kod Kopčića) još ih ima. – Cokoja (1 k.) je došao oko 1900. sa Šćipa na ženinstvo. – Medin je došao 1913. s Kućana. 44. K u ć a n i U selu imaju 22 katoličke i šest muslimanskih kuća K a t o l i c i: – Šunje (1 k.) su se od katolika prvi naselili, krajem 18. stoljeća, vjerojatno iz Hercegovine. – Markići (4 su starinom iz Rakitna). Došli su prije Vladića iz D. Vasti. Ima ih u Šćipama i u Plavuzima. – Vladići (9 k.), zovu ih i Španjama. Opširnije u opisu Meopotočja. – Antunovići – Tadići (3 k.), opširnije u opisu Ustirame. – Vukoje (3 k.) su starinom iz Rakitna u Hercegovini. U Kućane su došli oko 1850., a prije toga su bili na Kleku i u Došćici. U jednoj njihovoj kući ima i jedan Markić. – Križanci (2 k.) su starinom iz Duvna, a došli su iz Donje Vasti, gdje ih još ima, oko 1850. godine. M u s l i m a n i: – Medini (3 k.), došao im je pradjed poslije kuge. Starinom su iz Medine. – Agići (2 k.) su došli poslije Šunja, početkom 19. stoljeća. Starinom su iz Srbije. Predak im je došao sam i kao pomuslimanjenik. – Vila (1 k.), došli su sa Tošćanice 1923. Tamo ih još ima. 45. G r e v i ć i Selo ima osam katoličkih i četrnaest muslimanskih kuća. K a t o l i c i: – Šitumi (2 k.) su prvi od katolika došli u selo. Starinom su iz Rakitna. Došao im je ovdje pradjed. Ima ih još na Ošljanima. – Šudići (1 k.) su starinom Bošnjaci iz Hercegovine. Bili su najprije u Sovićima, zatim u Lizopercima, gdje je ostala jedna porodica. Pokojni Ante je došao u Grevićie prije 1878. i bio je najprije najmenik, a poslije kmet. – Mandići (4 k.) su došli iz Sovića prije 1878. U Sovićima ih ima kao Cvitkovića. – Vladići (1 k.), došao je djed iz Kućana oko 1880. M u s l i m a n i: – Memići (5 k.), Šabići (1 k.). Starinom su od Greve. Došli su prije kuge. – Mušanovići (4 k.) su po ženskoj krvi od Memića, zovu se još i Jukići. – Drežnjaci (1 k.) su stranim iz Drežnice, odakle su došli poslije velike kuge. – Džine (1 k.) su starinom iz Slavonije ili od Bihaća. Došli su na mjesto Dilavera. 46. H e l d o v i K a t o l i c i: – Ripići (1 k.) su došli prije 1878. s Tošćanice kao kmetovi na zemlju Pozdera iz Lizoperaca. – Rošić (1 k.) je došao 1880. kao kmet. On je inače po porijeklu Stapić iz Rame. M u s l i m a n i: – Malanovići (4 k.), Alihodžići-Ahmetovići (2 k.), Jarići (3 k.) i Šehići (4 k.) su svi porijeklom Heldovi. Prije kuge bili su na Tvrdicama.
47. P a r c a n i Selo ima tri katoličke i osam muslimanskih kuća. K a t o l i c i: Zlomislić (1 k.) se doselio 1914. na kupljenu zemlju, a starinom je iz Crnča. – Bariša ili Barišić (1 k.) je došao 1914. iz Rakitna na kupljenu zemlju. – Selak (1 k.), šumar, je od Selaka u Ripcima. M u s l i m a n i: – Husići, Hamšići, Demirovići i Bevabi su svi od istog roda, Parcana, ali već u tako dalekom srodstvu da se uzimaju među sobom. Predak im je došao iz Prozora poslije kuge. – Smailović (1 k.) je došao 1914. na ženinstvo, a starinom je iz Homatlija. – Bećirović (1 k.) je došao 1925. s Paroša. – Munikoza je došao 1930. iz Skrobućana. 48. R a v n i c a U selu ima tri katoličke i osam muslimanskih kuća. K a t o l i c i: – Tolj (1 k.), došli su 1910. iz Blatnice, Čitlu k. – Bulići (1 k.) su došli 1910. iz Blatnice. – Topići (1 k.), opširnije u opisu Trišćana. M u s l i m a n i: – Seferi (8 k.), starinom su iz Striževa u Drežnici. – Bajrići (1 k.), nekada su bili brojan rod, a sada je od njih ostao samo jedan dječak. Starinom su iz Drežnice. Predak se naselio oko 1850. na zemlju Bajramovića, koji je otišao u Lizoperce, na ženinstvo. – Nurkić (1 k.). Otac mu je došao prije 1878. iz Skrobućana. 49. T r i š ć a n i U selu ima 21 katolička kuća. Topići (4 k.), nikada nisu bili kmetovi i najstariji su u selu. Oni su starinsko "pletivo". Zovu ih i Pilipovićima, po djedu Pilipu. Pričaju da im je djed zakasnio u Jablanicu na "turkovanje" i tako su ostali katolici. Bili su veliki rod: imali su po 70 guvana (na svakoj livadi po guvno) i iz kuće bi izlazilo pod dvadeset kosaca i po dvadeset nevjesta u crvenim ćurdijama (tj. vjenčanih u jedan dan). Kako su bili jaka zadruga i "bisnice", Turci nisu smijeli u njihovo selo. Njihovi su bili cijeli Trišćani od Pomena do Rame i cijela Bačina. U njihovu kuću je svraćao hajduk Mijat Tomić. Od Topića su i Šimunovići (3 k.) i Radići (1 k.) u selu. Topića ima iseljenih u Meopotočju i dr. – Krajinovići (1 k.), pretke su im doveli fratri kao momke, oko 1850., iz nekog sela od Fojnice. Ima ih i u Krančićima. – Biluškovići (1 k.) su od Čerkeza koji su živjeli na Ustirami. Došli su u Trišćane oko 1860. Čerkeza ima i u Konjičkom srezu, možda su i ovi od njih. Po drugima, oni su isto što i Šimunovići. – Mendeši (3 k.) su starinom iz Dalmacije. Došli su prije 1878. Ima ih i na Uzdolu. – Nenadić (1 k.) je starinom iz Dalmacije. – Ivandići (2 k.) su došli iz Skoplja za turskog vremena. Djed im je išao kao majstor i u Trišćanima se oženio i ostao. – Džankići-Duvnjaci (1 k.), djed, koji je bio rodom iz Kongore od Duvna, išao je po najmu. Naselio se iza 1878. oženivši se u ovom selu, gdje je bio fratarski sluga. – Malić (1 k.) je došao 1888. sa Orašca, gdje ima roda, i kao najamnik ovdje i ostao. – Majčić (1 k.) je rodom iz Rakitna. Mnogo se seljakao. Naselio se oko 1900. – Breljaši (1 k.) su starinom iz Brela u Hercegovini. Išli su po najmu. Na Gorici su se bili naselili prije 1878., a u Trišćanima poslije 1878. – Papak (1 k.) je došao 1928. iz Skrobućana na ženinstvo. Opširnije u opisu Skrobućana. Oko 1880. izumrlo je pleme Šimići, koji su nekada bili veoma zadružni. 50. M e o p o t o č j e Selo ima deset katoličkih kuća. Vladići (4 k.), njihovo pleme je starinom iz sela Miljkovići iz Hercegovine. Zvali su se Čarapine. Najprije su bili u Smrčevicama odakle su prešli na Ustiramu, oko 1813. U Ustirami su bili kmetovi Zaimovića iz Prozora. Kada im je on oduzeo čifluk, oni pređu i nasele su na kosi između Velike i Male Lovnice, gdje su krčili državnu šumu. Bilo je to prije 1878., a i ostali su došli prije 1878. i krčili, te nisu bili kmetovi. – Poslije Vladića su došli Pavlovići (3 k.). Starinom su Rakićani, tj. iz Rakitna. Predak koji se naselio, prezivao se Antunović. Njegov sin je bio Pavo Mrnjkušić. Bili su prvo u Smrčevicama u Ustirami pa u Trišćanima, gdje su imali svoju zemlju. Pavo je bio toliko strastven lovac da je svu svoju zemlju dao za jedno lovačko pseto i to sakato. Sin mu Pero je služio dvanaest godina u Miralema. Beg mu je dao da za nagradu probere zemlju gdje hoće i on je odabrao Meopotočje, gdje je tada bila šuma. Naselio se prije nekih 100 godina. Od ovog roda Pavlovića-Antunovića ima ih i u Bugojnu, a po Rami nema. – Topići (2 k.) su došli iz Trišćana. – Šimunovići (1 k.) su također došli iz Trišćana. Bio se u Meopotočju naselio i jedan Džalto. Odselio se na Zagrad (Paroš), ali i sada u selu ima imanje. 51. G r a č a c Svi stanovnici su katolici. Džalte (1 k.) se doselio 1895. Opširnije u opisu Ustirame. – Sliško (1 k.) je došao na ženinstvo iz Proslapa 1906.
Starinom su Sliške iz Vinice. – Jukić (1 k.) je došao na ženinstvo iz Gmića, 1913. – Trogrla (1 k.), bivši rudar, rodom iz Kreševa, naselio se 1928. – Bošnjak (1 k.), otac je bio rodom iz Mostara i naselio se 1929. kao penzioner. Rod su sa Bošnjacima iz Crnča na Poljima. DOLJANI I POLJA 58. S o v i ć i U naselju je 120 kuća, od kojih 72 muslimanske (sa 75 domaćinstava) i 48 katoličkih (sa 53 domaćinstva). K a t o l i c i – Mijići (6 k.) su starinci. – Groznice (10 k. sa 13 dom.) su starinci. Ranije su se zvali Dugonjići. Preživjeli su kugu. Kao ni Mijići ni oni nisu bili kmeti. Groznice su i Rogići (5 k.). – Ripići (3 k.) su starinci. Uz kugu od njih bilo ostalo petero djece i ujak ih Biloš razmjestio kod prijatelja da ih podignu. Ripića ima iseljenih u Heldovima, Grevićima i u Tošćanici. – Kolaci (4 k.) su starinci. Njihov predak, kad se gradila džamija u Sovićima, navlačio bi na sebe noću volovsku kožu, i obarao ono što bi se preko dana ugradilo na džamiji. – Pole (4 k.), Cvitanovići (3 k. sa 5 dom.) i Blaževići (1 k.) su starinci. – Džalte (2 k.) se smatraju starincima, a drugi kažu da su oni od nahočeta Ciganina i stoga da su im kuće po strani. – Rozići (3 k.), djed im je došao oko 1820. iz sela Sretinica u Hercegovini. – Milosi (2 k.), otac im je došao iz Lisičića u Neretvi na ženovinu u Rogiće, prije 1878. – Raič (1 k.) je došao s Duga, oko 1900. – Ćavari (2 k.), opširnije u opisu Doljana. – Budimiri (2 k.) su rodom iz Lorelana u Duvnu. M u s l i m a n i – Tašići ili Živkovići (6 k.) su najstariji rod u Sovićima. Nisu bili spahije. Od njih je Guta (1 k.). – Helbeti (3 k.) su starinci. Bili su nekada vrlo bogati. – Šehići (3 k. sa 4 dom.) su starinci. Po ženskoj strani su starinom od katolika Cvitanovića. – Kukići (5 k.) su starinci. – Fale (4 k.) i Lulići (3 k.) u Falićima su jedan rod. Imaju jednu kuću staru 200 godina. Toliko su se razgranali da se uzimaju među sobom. Smatarju se starincima. – Galešići (1 k.) su starinci. – Radoši (4 k.) su starinci (ne znaju porijeklo). – Kladušci (4 k.) i Čilići (2 k.) su jedan rod. Djed Kladušaka bio kao poljar veoma dobar i jak, pa ga bezi prozvali Kladušakom. Inače su Kladušci bili nekada jaki i bogati i jednom su ugostili 70 "obitelji" fratara a da u selu nisu ni kašike zatražili. Inače su Čilići od katolika Ripića (jedan prešao na islam) i starinci su. – Poravljevići (Poljarevići) (2 k.). Zovu ih i Lučanima, jer su nekada bili na Lukama (Trišćani). Starinom su iz Ugarske. – Glumac (1 k.) je starinom s Udbine. – Škampe (2 k. sa 4 dom.). – Murseli (2 k.) su starinom iz Hercegovine. U selu Vranjevićima kod Mostara ima Lulića koji su tu odavno. – Skenderi (6 k.) su starinom Balići s Gornjih Višnjana. Skenderima su prozvani po pretku Skenderu. – Begići (5 k.) su starinom iz Travnika, odakle su došli davno (pradjed). Bili su spahije i imali timar u Sovićima, pa su stoga i prešli ovdje. Baba im je bila od Čorbadžića s Duga, pa su stoga do okupacije zvani i Dugalićima. – Brajkovići (1 k.), Kovači (5 k.) i Ovnović (1 k.) su jedan rod i starinom su iz Travnika, odakle im je pradjed došao, prije više od 100 godina. Bio je kovač. Brat mu se vratio u Travnik. – Grcići (4 k.) su od Grcića u Prozoru. Došao im je djed oko 1865. – Ćatić (1 k.). Otac mu je došao uz okupaciju od 1878. iz Prozora. – Arfađani (2 k.), ima ih i u Jablanici. Starinom su iz Oplećana u Duvnu. Došli su 1878. (na ženinstvo). 59. D o lj a n i U Doljanima ima svega 105 kuća, od kojih 76 katoličkih (sa 83 dom.) i 29 muslimanskih (sa 35 dom.). K a t o l i c i – Čolići (3 k.) su starinci. – Glavani (2 k.) su starinci. – Stipanovići (11 k. sa 14 dom.), Matići (2 k. sa 4 dom.), i Bradarići (5 k. sa 6 dom.) su porijeklom od dva sina koje je rodio predak Stipan s nekom udovicom iz Rame. Udovica mu dovela sina od prvog muža, koji se zvao Gabrić, i od njega su Jozipovići (4 k. sa 5 dom.), Stipći (3 k.) i Jurići (6 k.). Od Matića dvije su obitelji u Srijemu. Za Stipanoviće se kaže da su iz Jablanice izbjegli od Turaka na Pomen, a poslije u Doljane, u doba četovanja Mijata Tomića, i od njih postao Orlovac. – Tutiši (4 k.) su starinom ispod Vrbe u Duvnu ili starinci. – Ćavar (1 k.), došao im je djed ili pradjed iz sela Vučića u Hercegovini. Istog su roda i Ćavari u Sovićima i na Lugu. – Lucević (1 k.), došao im je djed iz sela Bistrice u Skoplju. Bio je majstor iz Sovića, oko 1865. – Grbenić ili Mijalj (1 k.), došao mu otac iz Rakitna, oko 1865. – Ćorići (3 k.) su pobjegli sa Graca (Široki Brijeg), oko 1865, zbog age, na kog je bila napala njihova krmača. Rod su im Ćorići na Proslapskoj Planini. – Milićevići (2 k.) su došli iz Rakitna, prije 1878. – Žarić (1 k.) je došao od Stoca prije 1878. – Jurić (1 k.) otac mu je došao oko 1905. iz Ljubunaca, gdje ih još ima, na kupljenu zemlju. – Šitumi (2 k.) su došli iz Rakitna, prije 1878. Imaju roda u Rakitnu i u Grevićima. – Lebići (3 k.) su također došli iz Rakitna. – Klepice (7 k.) su došli iz Rame. Inače su Ramljaci iz Ripaca, a došli su prije 1878. sa Luga. Bili su kovači. Jedan su rod sa Ramljacima u Prozoru. – Zelenike (2 k.) su s Graca u Hercegovini. Jedna obitelj je došla prije a druga poslije 1898., a rodom je iz Rakitna, gdje još ima roda. – Rotim (1 k.) je došao sa Graca u Hercegovini u najam, prije 1878. i ostao. Braća su mu na Šarovini. – Solde (2 k.) su došli u Kosne Luke iz Širokog Brijega 1918. – Nikolić ( 1 k.) je došao s Orašca 1923. On je od Nikolića-Prca pod Onišem. – Pavić (1 k.), penzionirani lugar, rodom iz Rašeljaka (Buško Blato, Duvno), a daljom starinom iz Dalmacije, naselio se 1923. – Marijanovići (3 k.) su bili čivčije. Porijeklo neispitano. Neki kažu da su starinci. – Marić (1 k.) je došao iz sela Lica (Mostar), 1927. Po djedu Miši zove se i Mišailović. Po selu se priča da su Haletilići porijeklom od
Mijata Tomića: neka djevojka podigla s njim vanbračno dijete. Ili da su porijeklom od nekog nahočeta od Tomića. M u s l i m a n i – Tasovci (1 k.) i Kubići (2 k. sa 3 dom.) smatraju se starincima. Tasovci su bili baše pa se stoga i zovu Bašićima, a po njima i selo Bašići. – Junuzovići (3 k.) i Zahirovići (2 k.), prozvani po braći Junuzu i Zahiru. U Doljanima su od prije petog do šestog koljena i smatraju se starincima. - Zukići (6 k. sa 7 dom.), bila su tri brata i preživjela kugu. Jedan ode u Soviće i od njega su tamo Škampe, od drugog su Zukići, a ne zna se što je bilo s trećim. – Hasidići (4 k. sa 6 dom.) su bili begovski rod i starinom su možda Kalabići iz Crne Gore, možda iz Podgorice, odakle im je došao neki dalji pradjed. Imali su timar u Cetini. – Sihirlići (1 k. sa 2 dom.) su došli iz Slatine, ali su starinom iz Mostara a imali su kuću u Travniku. U selu ih obično zovu Spahićima, po starjeniku Spahi. – Šafre (1 k. sa 2 dom.), došli su im djedovi iz Rotimlje kod Mostara. Ima ih i u Vranjevićima kod Mostara. – Rizvići (1 k.) su starinom od katoličkih Dumančića u Rakitnu, odakle su davno došli. Došao im je pradjed kao katolik u najam kod Tasovca. Tu prešao na islam, dobio ima Rizvan i poslije, uz dva Tasovčeva sina, dobio treći dio od imanja. Do oko 1880 njegovi su se potomci zvali još Dumančići, a otada samo Rizvići. – Milanovići (3 k.) su starinom iz Skoplja, odakle je došao otac Osman prije okupacije. – Sefer (1 k.), dovela ga mati s Ravnice, preudavši su u ovo selo, poslije 1878. Pod istim krovom je i Husrep (1 k.), doseljen 1929. sa Slatine. – Grcić (1 k.) je došao 1919. iz Sovića, gdje još ima Grcića, a inače je od prozorskih Grcića. – Radoš (1 k.) je došao 1928. u Zukiće iz Sovića. – Lulić (1 k.) je došao iz Sovića u Bašiće 1928. 60. R i s o v a c U novijoj prošlosti, na Risovac su dolazili u prvom redu Doljanci, njihove staje su bile u blizini Vrata. Od njih i sada dolaze ljeti samo Jure i Stipo Jurići i Stipo Stipanović. Od Doljanaca su pokupovali zemlje i naselili se mnogi Hercegovci. Kad su počeli uopće dolaziti na ovu planinu, Hercegovci nisu podizali stanove po samom polju nego su se krili od Turaka po šumi iznad polja. Poslije okupacije (1878.), kupovali su zemlje i naselili se po samom Risovcu. Prvobitno su dolazili sa stokom samo preko ljeta. Po predanju, prvi su na Risovcu prezimili Mato Zovko i Ivan Raičkić iz Graca, pa Blaž Marić. Blaž ovdje zimuje već preko 60 godina, a ima 20 godina kako nije bio kod "kuće" (pisano 1934.). Poslije su ti privukli i ostale, i 1934. je bio na Risovcu znatan broj Hercegovaca, ali te hercegovačke obitelji su imale ovdje samo zemlju i kuće, a u zajednici su sa svojim ograncima u Hercegovini, pa na Risovcu nisu u kućama pojedinih obitelji uvijek isti ukućani, tako da Risovac, kao i ostala sela u Poljima, predstavlja filijalu ovih hercegovačkih sela iz kojih su njihovi stanovnici. Zovke ili Perići (5 k.) "u Lokvama" su iz Graca kod Mostara. – Marići (1 k.). Oni su iz Goranaca i u njih nema smjenjivanja ukućana. Ima ih i u Brčnju, a istog porijekla su i Marići u Rudom Polju, koji su inače iz Graca. – Ramljaci (3 k.) su iz Pologa. Počeli su dolaziti na ljetište prije 1878. a zimuju od prije Prvog svjetskog rata. Bit će im rod Ramljaci po Rami. – Marojević – Glavić (1 k.), s kućom kod Vrata, do doljanskih staja. Kupio kuću od Jurića i ovdje zimuje od 1900. Iz sela Cima (Sovići, Mostar). Od tog su roda i Glibe po Rami, koji su došli preko Duvna. – Knezovići (1 k.) na Lokvi su iz Goranaca, a starinom od Privalja (Lištica). – Čuljci (2 k.) su iz Grabove Drage. Sa stokom dolaze od prije 200 godina na Risovac, a naselili su se oko 1905. Čuljci po Rami su od Ljubuškog. – Zelenike (2 k.) su iz Grabove Drage i naselili su se oko 1900. – Gagre (4 k.) su iz sela Čerena u Broćnu. Dolaze odavna, a zimuju od oko 1905. – Ćuže (1 k.) su iz Grabove Drage. Naselili su se oko 1895. a sa stokom su dolazili i ranije (od prije 200 godina). – Ćavar (1 k.) je iz Gostuše u Grabovoj Dragi. Zovu ga i Mijatović. 61. R u d o p o lj e Ima svega 12 hercegovačkih raštrkanih kuća. Svi su u zajednici sa ukućanima u Hercegovini. Prvi su počeli da zimuju ovdje Marići, i to oko 1885. – Marići (3 k.), opširnije u opisu Risovca. – Ćavari (1 k.), zimuju od prije Prvog svjetskog rata. Rod su im Ćavari na Risovcu i na Lugu. – Rotimi (3 k.) su iz Grabove Drage i zimuju od oko 1905. Istog su roda i Rotimi na Šarovini. – Ćubela (1 k.) je iz Grabove Drage i zimuje od oko 1905. – Vrljići (2 k.) su iz Bogodola i zimuju od oko 1895. – Šušac (1 k.) je iz Blatnice i zimuje od 1930. Starinom je od Studenaca. – Zadre (1 k.) su iz Mamića. Kupili su zemlju od Zelenika i zimuju od 1924. Isti rod su i Zadre u Dobroši. (Djedovi im bili braća). 62. D u g o P o lj e Ranije su i na Dugo Polje dolazilo samo na ljetište, od prije 150 godina, prije kuge. Na planini su nalazili stočare pomrle od kuge. Čuljci (3 k.) su iz Klobuka kod Ljubuškog. Počeo je na Poljima da zimuje njihov djed, još za turskog vremena. – Lagarušići (2 k.) su iz Izbičina. Zimuju od oko 1875. Imaju rod u Donjoj Rami. – Bošnjak (2 k.), došli su iz Crnča, a starinom su s Orašca u Gornjoj Rami: sestru njihovih predaka htio da odvede Kopčić. Oni izbjegli u
Grabovu Dragu. Zvali su se onda Vidoševići, a u Hercegovini su prozvani Bošnjacima. Poslije 100 godina vraćali se na Orašac. Samo preko ljeta dolazi Paponja (1 k.) iz Ploče u Brotnju. 63. B r č a nj Vrljići (2 k.) su iz Bogodola i starinom su Vučkovići od Vrljike. Počeli su da zimuju ovdje od turskog vremena. Rod su im Vrljići u Rudopolju. – Bošnjaci (4 k.) su iz Grabove Drage. Opširnije u opisu Dugog Polja. – Kopilaš (1 k.) je iz Grabove Drage. Zimuje od oko 1895. – Barbarić (1 k.) iz Dragičine (Broćno) na Plosnoj Glavici. Ranije bio na Borovoj Glavici (Duvno), a ovdje zimuje od oko 1905. Od istog roda su i Barbarići u Ljubuncima. – Budimiri (2 k.) su ispod Bile u Duvnu. Zimuju od oko 1905. Nekad odu zimi u Duvno, ali ovdje ipak bude ponetko, događa da u kući na selu u Duvnu ne bude nikoga. – Tomić ( 1 k.) je iz Donjeg Graca (Grabova Draga). Zimuje od 1930. – Ivan Brljić i Stipe Bošnjak su samostalna domaćinstva, a svi ostali su djelovi predvojenih zadruga. Samo preko ljeta dolazi Skender (1 k.) iz Sovića na Borovnik. 64. D r a g a j i c e Od 1924. nije bilo kuća odnosno zimovanja na Dragajicama. Dolazili su samo stanari preko ljeta, i to ne uvjek isti. Šarići (1 k.) iz Rakitna, zimuju od 1924. – Dumančići (1 k.) iz Rakitna, zimuju također od 1924. – Grbešići (1 k.) su iz Dobrkovića i zimuju od 1926. – Soldo (1 k.) iz Rakitna a starinom iz Britvice. Zimuju od 1928. Nije rod Soldama u Kosnoj Luci (Doljani). – Mikulić (1 k.) iz Kočerina, zimuje od 1930.
