I:IJlI!llllJ
Anthony Robbins
~
"""""
lzuav~ ~: lV\l ARINA £R1'iS tJ d.o,o. Vara:Zllin Moslavat ka 9, VaraM in, tc Lfax : 0421 241 -000
Pismo jednog prijateija :'.lasluy originala:
~ute:;
from a Fri end
199 J, 1995 Anthony Robbing
Copyright
© 2001 KATARINA 7RINSK T, Vara;;.din
Prijcvod: Polion d.n,\)
IS"' "3-232-()()4-~" '1-:
117
CIP • K3t31~ 9j z~cij 3 " r
~rfjevoj ~j . l a :
Notes Irnm
~
Brz i jednostavni vodic za llzimanje 1ivota u svoje ruke
2agre~
jrion:
.~ KA ~~~.~t ~~~~~J
I'''I!./J Vara7.din, 2004.
,. -" ./6
o KNJIZI Pismo jednog prijalelja djclo je koje se tcm elji aa idej ama i pritama Robbinsovi h bestsdera A ....aken the GianI Within (Probuditl! diva u scbi, Kalarina Zrinski 2002,) i Unlimited Power, koje je 1991. prvi put i;:dala neprofilabilna Zaklada Anthony Robbins. Zamisljena kao pomoc anima koji pro[aze IaOl "tdka razdoblja", ova knjiga u stvari prcdstav!J3 pojcdno stavljcni malcrijal iz naved~nih, opsdnijih djcla, a titatelj ima nudi razumijcvanjc i podr~ku U obliku nckoliko j cdnosl3vnih korah 7.<1 ncpo5redno pobolj~anj c kvalitcte vlastita tivola Tijekom odrtavanj a akcijc " Lanae koilara", Ij. godi5nJC manifestacijc Zaklade, knjiga se besplatno distribuira siromaS nim obi teljima i pojedinc;ma. Rijet je 0 dobrovoljnoj akcij i koja sc tijckom Dana zahvalnosti provodi u Kanadi i Sjedi njcnim Drtavama, a porlrazumijeva dostavu hrane, odjecc i dru gih sredstava anima kojima jc to potrebno. Ako tclitc sudj elovati u navedenoj akcij i, molimo da nazovetc 619-535-9900, kucn i broj 244 Sve autorskc t antijeme ~ od ovog novog izdanja
.· bnlijem. - po>lOtdod ~i .!. doll;!;
"1'." .
HVALA VAM! Kvala Yam na Va.km ulaganJu U ovu vakm za pobolj ~ anjc vlastitog :J.iv(lta drugih Ijudi Va.~ doprinos akcijc Zakladc Anthony Robbins kojc sc:
svake godine, a sastoje se od osiguravanja branc, i drug ih sredstava
Sjcdinjcnih
73. vi.~ c
Amcri~kih
od 1~O,O()() ljudi u Ddava i Kanadc
Ovu sam knjigu napisao prij e viSe godina u vrlo jcdllo stavnom, "domacem" stilu kao dio akcijc zyane "l.anac ko~ara" Dana z.ahvalnosti, svakc godin e organi- ziramo 1.1 Zaklade. Sam pramik Dana zahvalnosti, kao sto cete proNtati na s\jedecih nekoliko stranica, mati mi vrlo mnogo: to nije sarno na~ionalna tradi~iJa, vee La m ene i o~ubna, To Je
vrijeme hcla se, viSe nego ibda, osjecaj zahvalnosti za ~\' e blagoslove u mom thotu prelij eva u zelju da drugim a. Dakle, OY:l knjiga je tocno one slo joj i n pismo jednog prijatelja, da ga u bilo koj e doba godine protita ~vatko kome Ir eb~ iii Iko i d i Irunku nadahnuc~ od nekoga kome je stahl. Dna nudi ohrabrenje onima koji lrebaju pod~jet nik na osnoyne :ll;i\'ome istine i poticaj u obliku dobrih ideja 0 tome kako iza~i na kraj s probJemom pr~ d kojim S~ nadu Ironicno j ~ daje jednostaynost o\- e knjitice uvij ek privJatna ti~uCama dobrovoJja~a koji je podij ele, kao i lislicama prim
Within (Probudite dNa u sebi). prestravlJeni nJihovorn veli i! inorn (svaka ima vi ~e od 400 stranica). Stoga sam odlutio da la ~iro javnost osuvremcnirn i ponovno ildam Pismo jednog prijalelja. Ako S~ vee havite proui!avanjern mog rada, ovdjc n e~et e naei rnnogo novug. Pa ipak, i!ini se da na t itatelje on ima poseban utinak: kada p.....xitaju materijal napisan lako titljivim, pristupatnim stilom, doblvaju noYU perspektivu. S druge slrane, ako Yam je rnoj rad nov, nadam se da eete ovo smatrati zabavn im uvodorn i svakako vas putitem da pogledate izvorc na osnovu koj ih jc nastalo Pismo jednog prij()Iclj"u
Obitno zaboravljamo da svi ponekad imamo tdka razdoblja, ona razdoblja kad usjecamu kao da umjesto nas sam ih, na~im tivotom upravljaju dogadaji i okolnosti. Ponekad S~ naprosto o.gecamo klonulima, bo da nas je fivo! pregazio. Primjcricc, olka:z na poslu . ~ak j ako j05 uvijck imam o 5vOj dom i svoj e voljenc mofc izazvati strahn osjecaj gubitka. h:azovi vlastitog :!:ivota mugu biti tako golemi da zaboravJjamo na probleme i nezado\"oljslvo Ijudi okonas. Nismo sami. Kvalitetan livot i istinski uspjeh dj domitno se sasloje i u potrebi da nau6mo eijeniti i obra~ali pa1nju na emocionalne probleme svojih bliblJih. To nam proia veei osjecaj zahvalnosli za vlastiti :!:ivol, ~ak i :za na~e vlasl ite bitkc. Konatno, jedini natin da iskusimo bogatstvo zivota je da iivimo sa lahvalnoUu: da eijcnimo to ~ to imamo i ~IO mokmo dati. Najbo lji na~in da osiguramo svoju srecujest da porua~emo drugimada do'-ivc svoju BuduCi da ~itate OVll knji gu, vee SIc dali zna~ajan doprino$ Kao " pofasni clan" na!eg "Lanca ko~ara", sudjeluJctc u na~im naporima da damn ne~to vik od hrane. Knji~ica Pi.t mo jedllog prijalelj·o daje ljudi ma 'hranu' za razm i~ ljanj e , jednostavan natin da sag1cdaju svoj fivo\ i ulicu u kojoj ce ga poX!:!i mijenjaliipoboljbva\i. Hvala vam na pomnei. Nadam sc ne sarno da ~e ova knjiga pomnei u ncmjerivom pubolj~anj u kvalite te va~cg iivota, nego da ce vas nadahnuti da pomognete i drugima 10
Os ma lekcija: RjebJikuspjeha.
65
Deveta lekcija:
SADRZAJ Uvod:
Pri~a
Nlclli ste se "prcd zidom"? Prohijle 5e Novom Metaforom! ,
.. 71
.. . \5
jednog tovjtk.:!
Deseta lekcija:
Prva lekcija:
Priprerni ... odredi ... ciljaj)
Osjecajshrvanosti ...
Kako uCinili preokret .
.23
Kako odredivanje ciljeva mot.c izgraditi va~u buducnost .. 75
Jedanaesta lekcija:
Druga lekcija: Neuspjeb nc postoji
29
Destlodnevni mentaln i izazov.
, .. 85
DobrodoJli u Svijet Ljubavi . Epilog
9l
Treea lekcija: NCZBustavijivj vi: onaj koji donosi odluke ,
. 31
Cetvrta Ickcija: Izgrad it e svoja uvjcrenja j ... poletitc!
41
o autoTU . o Zakladi Anthony Robbins o poduzecima Anthony Robbins
Peta Ickcija:
Dno ~to vidite,
to dobivate
. . 47
Sesta lekcija: 51
Pitanja su odgovor
Sedma lekcija: Dobrodosli u Sjajno lzdanje . ,Sebe!
12
59
13
89 94
.95
.
. . . . 97
Uv.d PRICA JEDNOG COVJEKA Prije mnogo godina na Dan zahvalnosti jedna sc mlada obitclj probudi!a s lo~im predosjecajem. Umjesto da SI: raduju danu ispunjenom 7.ahvalno~cu, bili su zaokupljeni mislima 0 tome ~to nemaju. U najbo ljem slu~aju, nekako hi na taj dan "gokenja" skupili za oskudan obrak. Da Sil SI: obratili mjesnoj dobrotvomoj udruzi, dobili hi purana sa svim prilozima, ali oisu to u~inili. Z3510? Zato jer su, kao mnoge druge obitclji, hili ponosni ljudi. Nckako ce 5e vee snari 5 onimc slO imaju TeSka situ3cija dovela je do razOCaranja i beznada, a onda do nepopravljivih. grubih rijeti izmedu majke i oca. Najstariji sin osjecao 5C jadno i bespomocno dok jc promatrao kako ljudi koje najvi~e vo li postaju mrzovoljni i potgteni A onda jc inlervenirala sudbina ... giasno i neo¢ekivano kueanje na vralima i Kad je dj e~ ak olvorio vTala. pozdravio ga je visok ¢ovjek u zgutvanoj odjeci. Siroko se smijdio noseei ve liku kobru dupkom punu svih mogucih slastiea uobi tajeni h za Dan zahvalnOSli: puri eom, nadjevima, pitama, slatkim krumpirorn, kompotirna - svime za blagdansku gozbu! Obileij je ostala zapanjena. Covjek na vratirna Je rekao "Ovo je od nekoga lko zna da sle u nevolji i }eli da :znale da sle voljeni i dajc nckome stal0." Olae obilelji isprva nije hlio uzeli ko~aru, ali ¢ovjck je rekao: "Znate,ja sam sarno dostavlja¢." Uz smijdak, prufio je kobru dje¢aku, okrenuo se da ode i 17 OradN: kr1t!1Ib
doviknuo preko ramena: "Lijepo sc provedite ;o:a Dan ;o:ahval nosti !" U tom trenutku livot dje~aka zauvijek se je promijcnio l cdnostavnim finom dobrote nau~io jc da je nada vjcena, daj e ljudima _ eak i "strancima" - stvarno slalo. Osjecaj zahvalnosti duboko ga je dimuo i tada sc wkleo da ce jcdnog dana imati dovoljno da na isti na~ in mole uzvraliti drugima. A kad je napunio osamnaest godina, pateo jc i5punjavati zadano obecanje. Svojoru oskudnom zaradom kupio jc ndto mjdovitc robe za dvije obitelji za kojc je saznao da su oskudijevalc hranom. Robu im je dostavio obu~en u stari par traperica i majicu 5 kralkim rukavima, nastojeCi podariti poklon kao da je dostavJja~. Kad je stigao do prve oronulc kuc e do~ekala ga je neka Lalinoamerikanka gledajuci ga sumnjitavo. Imala je ~estcro djece, a OluZ je napustio ohite1j sarno nckoliko dana ranije. Nisu imali hrane. Mladic je reho: "Imam doslaVll za Vas, gospodo."
Potorn je oti~ao do automobila i pateo nosili vrecice i kUlije
pune hrane: purana, nadjeve, pite, krumpir i konzerve. l ena je zinnIa u cudu, a kada su djcca ugledala kako se u kucu donosi hrana, po~ela su vri!tati od odu~evljenja Mlada majka, koja je loie govorila engleski, zgrabila je mladica za ruku i po~e la ga Ijubiti govoroci: "Vi B01ji dar! Vi Bofji dar! " "Ne, ne" , rekao Je mladic. "1a sam sarno dosl3vljat. 0'10 je poklon od prijatelja." A onda joj uruci pismo u kojem je pisalo: Ovo je pismo jcdnog prijatelja. Ncka 'lam jc srctan i prekrasan Dan zahvalnosli - Vi i Va!a ohitelj sle ga zaslutili. Znajte da ste voljen i. A jednog dana, ako budcte u prilici, molim vas da 5e potrodite da imatc dovoljno kako biste i vi ucinili islO za nekog drugog i predaJi ovaj dar dalje
18
Mladic jc nastavio unositi vrccicu za vrccicom. Uzbudenjc, radost i ljubav dosegli su vrhunac. Kad jc odlazio, osjccaj povcwnosti i pomoci koju je prufio ganuo ga je do suza. U automohilu se osvrnuo i jo~ jednom poglcdao nasmijana Iica tl anova obitelji kojima je imao ~ast pomoei, uvidajuCi da jc nj cgova prita napravila puni krug, da JC onaj "u:lasan dan" iz nj egova djetinjstva zapravo bio Botji dar koji ga jc vodio i usmjeravao prcma ispunjenju kroz fivol posveccn davanju. Tim jednim tinom zapotco jc pOlragu koja sc nastavlja svc do danas: da 'Irati dar koji su primili on i njegova obitelj i da podsjeti Ijudc da uvijek postoji natin da se sve preokrene, da su voljeni i da se te~ka fivotna situacija jednoslavnim koracima, S malo razuruijcvanja i ogromnim trudom, ruoic prclvoriti u vrijednu lekciju i priliku za osohni razvoj i dugoro~nu srecu. Kako to da toliko znam 0 tom mladicu i njcgovoj obitclji i nc sarno 0 tome ~IO su radm, nego i kako su sc osjecali? Zbog toga ~to sam taj mladic hio ja. Ovu knjigu napisao sam jcr lclim da :mate da jc nekomc stalo do vas. lelim da :mate da je, bez obzira koliko 'lam se zastra~ujuce i porazne tinc okolnosti, preoklel uvijek moguc. Snove koje ste nekoc imali mOlete prelvoriti u stvamost. Kako? Kori~tenjem snage koja se nalazi u varna upravo ovog trenutka, dok titate OVll knjigu. Vab unutamja snaga moic promijeniti sve u va~cm fivotu i 10 doslovno u hipu. Svc 110 trebale ul:inlli Jest da je pokrenete. Kako yam \0 mogu reci 5 takvoru dozom sigurnosti? 1cdnostavno zato jer sam isru snagu iskoristio za ogromnu promjenu vlastitog .fivota. Prije nc$to vBe od dcsetljeca imao sam velikih problema i osjecao se pOtpWlO razoearan, s malo iIi potpuno bez nade. livio sam u skueenoj garsonijcri od 37 ~etvornih metara u gradu zvanom Venice, Kalifomija. Bio sam usamljen, jadan i imao 17 kilograma previk Nisam imao planova 7;1 buducnost. Osjecao sam da u fivotu nisam srerne ruke i da ni~ta ne mogu u~inil i da 10 promijenim. Propao sam i financijski i cmocionalno. Osjecao sam se uni~teno, bespo mocno i poraicno.
19
Pismojedooo;lprljoteljO
S~.IlI .. n!•• i:i.iti
j.
~" ,kr ...tl"'!'
bj.].",.. ,.
Ovdje sam, ipak. da vam Wem da sam sve \0 promijenio za manjc od godinu dana. Izgubio sam skoro 14 kilograma za manjc od 30 dana. I naslavio sam mr§avjeti jeTja nisam tek bio na dijcti, nego sam promijcnio i natin razmi~'janja. Vjetbao sam tijclo dok nisam postigao vThunsku fonnu. Razvio sam samopouzdanjc koje mi jc bilo ucophodno da bih uspio pro6 krOI Idka razdoblja i postici ciljeve 0 kojima sam sanjao. Moj ~i[j bio jc usrcdolOtiti se na p<)trcbc drugib lj udi. Stalno sam sc pilau: "Kako mogu doprinijcti vrijednosti l.ivota drugih?" Tijckom tog tdkog pcrioda postao sam voila. Rano sam spoznao da ne mogu pomoti drugima da so:: promijcllc ako ne promijcnim sthc. Tajna nije bila same u tom e da ~vakodnevno u ~ivotu nekomc neSlo dajcm, vec sam morao poslati boljom osobom da bih mogao davati. U procesu u kojem sam postajao ndto viSe, privukao sam zena svojih snova, otenio se njome i postao oeem. Za manje od godinu dana, tivotarenje od danas do sUlra, prelvorilo se u uspjeh vrijedan vi~e od milijun dolara. lz 20
ru!evno g slana prcsclio sam se u svoj ~ada~nJi dom: dVorac od 1.000 cetvomib metara s pogledom na Pacifik Ali tu nisam stao. Cim ~am dokazao da si mogu pomoti , odmah sam potra?io najishenije naei nc pomagallja drugim a. Poeeo sam tra l iti Ulore, one koji su mogl i pro mtjeniti ndto brzi nom munJc. Ti naj bolji ljudi bili su neki od vrhunskih uci telja i psihoterapeuta na svijctu, oni kojima nije treba la godina. dvije iIi vik da bi ljudima pomogli rij d iti njihove problcme, vee im je 10 uspijevalo nakon jednog ili dvaju saslanaka. Poput spuz.ve upijao sam znanje koliko god sam mogao i odmah poeeo pnmjcnjivali uno ~to su me nauWi. Po~eo sam razvijati vlastilc stratcgije i spoznaje Te su mi to:hnike pomogle u radu s prcko milijun lj udi iz ~etrdeset i dvijc 7.emlje svijeta. Nud io sam im "alate" i pou~a vao ih kako da uspiju preokunuti svoj livot. Ta ncvjerojatna povlastica i prilika da radim s ljudima poprimil3 Je ogromne razmjere Radio sam s razlieitim ljudima: od fizickih radnika do kraljcvskih obitc\ji plavc kTVi dilJem zcmaljske kuglc, od prcdsjcclnika Jrtava do predsjcdnika t"ttki i udru:lenja, od filmsk ih zvijezda do profesionalnih spona~a i sportskih ekipa, od majki i lijecnika do djeee i beskucnika. A pu tem svoj ih knjiga, audio-video tTaka, seminara i TV-emis ija, obratio sam se doslovno des ecima milijuna ljudi. U svakom slu~aj u, cilj mi je bio pomoti im Ja preuzmu komrolu nad svojim zi votom i da povccaju njegovu kva litetu. To vam nc go\orim zato Ja bi h ostavio dojam, nego da vam doka:lem kako brzo jc moguce ostvariti promjcnc. Kadaj cdnom shvatimo ~to utjc~e na fonniranje nal ih misli, osjecaja i ponaiianja, sve Sto je pOlrcbno jest uporan, intcligcntan i ogroman rad. Ovom knjigom dobrovoljno sam vaS Irener u ostvarivanju bilo koj e promjcne koj u fc lite.
21
Anthony~obbIns
Pozitivno razminjanje nije dovoljno Svi im amo soave, zar nc? Svi lelimo vjcrovati da smo poseboi, da u fivotumofcmondtopromijeniti,da nanekakav poseban na ~in mozerno doprijeti do 5voje obitelji, prijate lja i drugih Ijudi. U odredcno doba u fivotu svi smo irnali oeku ideju o tome §to zaistatelimo i ~to stvarno zas lufujemo lpak, mnogi Ijudi zaborave svoje snove kad 5e oadu pred tivotnim izazovima. Odlo"e svoje ambicije, zaborave na snagu koju imaju za stvaranje svoje buducnosti, a onda i7.gube samopouzdanje i nadu. Moj fivotni cilj je podsjeti!i Ijude ]jude popU! vas i mene - da snaga kojorn mofemo sve promij cniti lefi upravo u nama. Tu snagu moterno probuditi i ponO\'no otivjeti svoje snovepolirljutivee danas. Ovakn)iga dal ce yam nekoliko jcdnostavnih alata koji yam uistinu mogu pomoeiuostvarenjusvegaloga Naravno. pozitivno razmi ~ lj anjc je odlican pocelak. Jasno da se vi~e teli le usredotociti na to kalo da preokrenctc stvari. dakle, na rjeienju, nego na to koliko su one "pogrdne". Ali, sarno pozitivDO r azmisljanjc oije dovo ljno da preokrenete svoj .livot. Morate imati odredene slra!egije, planove za postupnomijenjanjena6na razmi§ljanja, osj ec3llJa i nacinana koji tiv ite sl'aki {>Qjedini dan
stvaranja pozitivne promjc ne na ¢vrstoj osnovi. Ne obecajem vam "cijeli svijeC iz te knjiticc. Ali yam obd:ajem da apsolutno mottle preuzeti kontrolu i po~ct i rniJenjati kv alitetu svog .livola koristcci nekcjednostavne korakc kojc cete nauciti na sljedcCim stranicama. Te jednostavne korake moCi cete primijeniti kod pomaganja svojoj ohilclji i prijatcljima Jedino hoje potrebno da bi od mah uspjeli. jed a polnele vjerovali da j e p romj en:l mogucil. ProJ lost oije vaina. Sto god nije uspj elo u pro~ losti, ncma \ ' CLC , onirn §to tete ul initi da n as. Ono Ito ~inite upru I'O silt/a j est ono ho te oblikovati vd u sudbinu. Upmvo sada morale biti prijatelj samom e sebi. Nije vafno on e ~to se dogodiJo; umjeslo na problemc, moratc se odmah usredoto~iti na rjetcnja. Zelitc Ii l apoteli pulovanjc? Pa, krcn imo onda. Zapo~ni mo mij cnj ati 5\'Oj "ivot tako §IO cerno roati ~to Dlmje ti niti kada Da.~ obuzme ..
Nije Ii istina da svi mi tclimo u svom tivotu neSlo promijeniti i pobolj§ati? Skoro sve prornJcn e kojc fclimo napruviti spadaju u jednu od dviju katcgorija: iii zelimo promijeniti svoje osjd:uje (telimo vBe samopouzdanJa, zelimo prebrodili svoje strahove, ±climo se osloboditi fruSlracija, osjecati se sretnima iIi netaliti za stvarimakojc su 5e dogodil e u pro~losti), iii felimo promijeniti svoje p05tupke (:?:elimo promijeniti ndto; naprimJerprestati pu!iti, piti alkohol iii pak prekinuti stalno odlagati obaveze). Veliki problem j e u tome §to, iako svi ±elc napraviti neke promjcne, ",10 malo je !judi koji znaju kaka ih ostvariti - ; tf(~ino ih :::adriati
22
23
P,va lekcij, ..•OSJECAJ SHRVANOSTI ... KAKO UCINITI PREOKRET
testa se u livo\u dogadaju sind kOJe n~ mozemo kontrolirati. Tvnka u kOJoj radimo "rd.:" broj zaposlcnih i dohijcmo olkaz. Napusti nas supru2nik. Clan obitc\ji aboli iii nam umre netko b lizak. Vlada srde program 0 kojem ovisimo. U takvim slutajcvima jcdnoslavno ne postoji niSta ~imc bismo nastalu silUaciju mugl; poh()lj~a!i MoMa SIC od onih koji su poku~ali svc kako bi dobi l; posao, pomogli obitelji, pronasli srodnu duiiu iIi jednostavno sc osjccali srctnijima. Ali ni§la nijc djclovalo_ Kada poku~avamo primijeniti nov; prislUp i dajcmo svc od schc, pa ipak ne postigncmo svoj cilj, testa sc bojimo ponovno pokuiiati. Za~to? Zalo jeT svi h:limo izbjcci bo]l I nitko nl" !cli dO'-iVJCli pono..n; ncuspjch. Nitko nc icli dati we ud sebe sarno lato da bi so;: jos jednom razo~arao . Nakoo svih do:livljenih razo~aranj a ~esto prestanemo roku~avati! Dolazimo do tocke kada vjerujcrno da ni-fta ncec uspjcti!
Ako sc nalazite u dovodilC se u polo2aj sIc nautili biti "bespornocni"
25
,
Dobra jc vijcst da SIC u krivu. Motere hili llspjdni! Danas motete promi)'eniti bilo ~10 u svom tivoru ako promijen itc svojc postupkc i na6n g\edanja na stvari "Nisam obeshrabrtm, jer Jvaki pogrejan poku.faj kuji odbacim predsl(lvlja jof jedan /wrok naprijeJ. " -Thorn3sEdison Prvi karak do tivotnog prcokreta JC da sc osloboditc negativnog vjerovanja da nc motele utini li nma iii da sIc bespomocni. Kako 10 mufele uradili~ Kallog zbog kojeg ljudi katu da ndlo ne mugu u6niti cesta j f! taJ ~Io Sll u pro~losti isprobaJi stvari kojc nisu dale rClullate. Ali upamtite - cijeli svoj fivot . uvijck iznova, koristim avu fram: VASA PROSLOST NIJE JEDNAKA VASOJ BUDVCNOSTI. Vafno jc ono ~10 radile upravo mJa, a ne ono ~to je bila jueer Mno~lvo ijudi poku~ava voziti prema naprijed koristeei relrovilor T ~to
Ako 10 radile, udaril cele se! Radije se usredototite na one m01ete u~inili Janas kako hisle postigli pobolj~anje.
Uporllost sc isplati Mnogi Ijudi mi kaiu "Isprobao sam milijun natina da uspiJem, ali niStane dje!uje! " II i: "lsprobaosam risui"u nacina " Ralmislilc 0 lome. Vjerojalno nisu isprobali ni stotinu na~ina da ndlo promijene, pa cak ni dvadcsetak. Ljudi veCinom isprobaju osam, devet, deset natina da ne~lo promijene i kada im to nc uspije, odustanu Kljutuspj ehajeuiome ciaocij enit e Stovamjenaj va1nijci da potom svakog dana poduzmete veliku akciju da to pobolj Salc, fakiakovamsenetinidadjeluj e Dat eu yam jedan primjer. Jeste Ii ikad ~uJi la ~ovjeka po imenu pukovnik Sanders? Kako je pukovnik Sanders posligao
26
ne"jerojamn Llspjeh? Ie Ii lalo ~IO je roden imLlcan? 1li u bogatoj obilclji? M01da jt studirao na vrhunskom fakultetLl kao ~to je Harvard? Mo1da je bio Llspjdan zato jer je pokrenuo vlastili posao dokje bio joS vrlo mlad? Je Ii i~ta od toga islina7 Odgovorjene Pukovnik Sanders niJe poceo ostvarivati svoj san sve do svoje 65 godine! Sto ga je ponukalo da konatno \aene u akciju? Ostao je bez prebijcnog novtiea i sam. Kada je od socijalnog osiguranja dobio prvi ~ck s iznosom od 105 dolara, pobjcsnio Je. Ali umjeslo da krivi dru~tyo iii napge neugodno pismo Kon gresu, upitao ~e: "Sto bih mogao uNniti, a da korlsti drugim ljudima? Sto bih mogao vra titi ?" P o~eoje razmi~ljali !toloima, asto bidrugimamoglobitivrijedno Prvi odgovor bioje:"Dakle,imam taj recept zapi1elinukoji se, izgleda, svima svida! ~to ako ga prodam reSloranima? Mogu li tako zaradi!i novae?" POlOm je odmah pomislio: "Pa to je glupo. Prodajom recepta necu moei platili ni stanarinu." A onda jedobionovuideju: "Stoakoimneprodamsamoreeept, nego im poka1em kako da pravilno pripreme piletinu? ~to ako piletina bude tako dobra da im se poveea posao?" Ukoliko restorane posjeli vi~e Ijudi i oni prodaju vi~e piietine, m01da eu dobil i postotakod povecanogprometa" Mnogo ljudi ima sjajne idcje. Medulim, pukovnik Sanders bio je drukliji. Bio je ~ovjek koji nij e sarno razmiMjao kakve se sjajne slvari mogu u;a piletinu i mislim da bi yam mogao pomoti da POVeeale prodaju. Za scbe bih uzeo tek postotak od togpovecanja." No, mnogo Ijudi mu se same nasmijalo u lice. Rekli su: "Ma daj, Slari, odlazi odavde. I zdlo Llopce nosi~ 10 glupo bije!o OOijelo?" Je Ii pukovnik Sanders odu5\ao7 Apsolutno ne. Imao je klju~ uspjeha br. I: ja ga nalivam osobna snaga. Osobna Jnaga zml~i biti uporan: svaki put kad ndto radite, onda iz 27
;>;srnQjeo'log prijatdja
AnItloflyRobbl',s
toga nesto nallcite i pronadctc nacin da sJjedcd put budclc jos bolji. Puko vnik Sanders jc svakako iskoristio SYoJu osobnu snagu: Nije ga obeshrabrilo to sto su u svakom re,'toranu odbili
SIO mislhe koliko JC pUla pukovnik Sanders tuo "tie" prije n.:go Je dobio ~eljcni odgovor? Odbili su ga 1.009 pula prije nego je cuo pn-j "da". Dl'ijlO !(vdine proveo je pUIUJuCi diljcrn Amcrikc u syom starom, dOlraJalom automobilu. spavaJuCi na straznj~m sJedalu u svom zgu.hanom bije!om udiJelu. uSlajuci svaki dan ncstrpljiv da nekom novom kate svoju zamisao. Ccsto rnu je jedina hrana bila brzi za logaj onoga ,~to La dcgusla ciju vlasnicima rcstorana. Sto bi Ijudi tu radilo sarno 7Uto da bi dviJ~ "nc" godine: . i naslavilo raditi iSlo'! pukovnik Sanders, Misli!1I da vcCina ne bi nakon dvadesclog "ne·'. a jos manje njih nakon stolinu iii tisucu ncgalivnih odgovoral upravo to Je ono ~tu je ponckad potrebno za uspjch Ii bilo kojcg od najuspjdnijih ljudi u otkrit zajcdnit ku crtu: nisu hljcli bih prihvacali "ne" Nisu dopu~tali da ih i~la ;oaustavi u ostvarivanju
VE LlK1M, POZITIVNJl\I] KONSTR lJ KTIVNIM RADOM Mislio sam: " lako jc mOJ t ivol IrcnUla~no tdak i mnogo stvari La koj~ mogu bili zahvalan kao sto jc priJ atelja kOJe imam, iii tinJcni ca da imam wa osjctila. il i da mogu svjet zrak ." Slalno sam sc podsjecao na potrebu da S~ usredotocim na ono SIO hocu, d~ se usrcdotocim na rje1cnja umjcsto na problcme. lllpam ti o sam da nikakvi prob1cmi nc utjc~1l na 6tav moj zi~ot. iako to tre nutatno mozda izglcda ba~ tako Taka sam odlucio da vise necu vjeroyati da mi je cij eli 1i\'ot
raditi
raditi poku~ati
ndto novo i nastaviti tako sve dok ne pronadem odgovore. I'orub koju imam za vas je jednostavna i u sreu znate da jc iSl in ila: ogroman, upnran rad § i'istom ustrajnnUli i smislom za Ilcksibilnost na putu do astvilrivanja ciljeva na k raj u ce ~' am d~ti ono sto zelile, ali morat e odhariti i najmanji o§jecaj da ncma rjdcoja. Morate se llsredolociti na radnjc kOJc motele obavi!i JO~ danas, ma kako male bile lma smisla. zar ne? Pa La~!O onda vise Ijudi ne shjedi potrebn ~
Dok sam ~ivio u malom, stanu. prao sud~ u kadi. mono sam sc prisjelitl prib, Morao sam ~e Slalno prisjec~ti da NlJE])AN PROBLEl\'I NlJE STALAN. NTJEDAN PROBLEM NE lJTJECE NA CTTAV MOJ ZIVOT. TESKOCE CE PROC] AKO NASTA VIM S
28
29
z
... ~ g
~
~
.f:
co ., ~ ~
ArlthonvRobbi'IS
Ali,jednog dana i onagajenapustila,a onjcosjetiodajc nj cgov hvo\ lavr~en. Zarnalo jc po6nio samouboJstvo. No, PQtrat.io jc pornoc i otBao na lije~cnj~ ujcdnu dU.!evnu bolnicu U toj bo lni ci njego\- se Zivot prornijcnio - nc 7.atojer je hio "izlij e~en'· , nego lato jcr sc prestravio kada je vidio ko liku lo~e mOlcbiti! ShvatiojedaonnemasrvClrneproblemc, I loga dana obecao je sebi da si vi~c nikad, stvarno ni kad neee dopustiti da padne tako nisko. Radit ce koliko god mariJivo i dugo budc trcbalo, svc dok kona~no ne postane uspjdan glazhcnik kakvim je lnao da moze bili. Nitko i ni~ta nc zaslufuj e da lbog toga poCinite samo ubojslvo, Zivot jc uvljek vrijedan iivljcnja. Uvij~k postoji ncito III §to trcba biti uhvalan. Ilako)custrajaousvojojnakani.lsprvaniJc bilokoristi,ali nakoncu su sc i on c pojavilc . Danasjc njcgovaglazba poznata diljemsvijcta. Nj egovo imejc Billy Jocl Ono ~to vi i ja mo ramo uvijck imati na umu jc da BOZJE ODeODE NISU I BOLIA ODBIJA NJA, da n~ma ncuspjcha, dakadndtopolcu~ate i to ncuspije, ali iztoganau6tendtosto yam moic pomoei da u buducnosti budctc uspje~niji, onda poslizete istinski uspjeh Postoji izrcka kOJa mi je pomagala sv ih ovih godina US PJEH JE REZ ULTAT DOBRE PROCJENE. DOHRA PROCJENA JE REZ ULTAT ISKUSTVA. ISKUSTVO JI<: CESTO REZUL T AT LOSE f>ROCJENE, UstraJtc! Nastavimo Ii sc truditi da stvari pobolj~amo i uCimo Ii iz: syojih "pogrdaka", uspjct cemo. A sada pogledajmo ~toje to ~to nas tjera cia krcncmo u akciju
Tree.I,k.ij'
NEZAUSTAVUIVI VI:
ONAl KOJI DONOSI ODLUKE
V 6tavoj Oyoj knji;!:ici govorim 0 tome da postoji snaga kojom mozefiO promijeniti svaki dio svog t ivota, Pa gdje jc ta sna ga'! Kako jt stjc~emo? Svi mamo da za nove rezultate moramo poduzcti nove korake, ali moramo shvatiti da su z:a svc nde postupkc odgovome odluke: snagll odluke jc snaga promjcne. r opet, istinaj e dane mozemo uvij ek kontro li rati dogadaje u svom tivotu, ali mo1cmo odluCiti ~ to ccmo misliti, vjerovati, osjecati i u~inili u vezi tih dogadaja. Moramo upamtiti da nas u svakom trenutku koji 2ivimo, priznali si to iii nc, sarno odluka ili dvijc dijcle od svakog novog skupa odabira, novog skupa postupaka ; novog skupa rc..:ultat3. Vetina nas zaboravlja da imamo moe izbora. KONACNO, ONO STO ODREDUJE NASU SUDBINU NISU NASI ZIVOTNI UVJETI, NEGO NASE ODLUKE. Nacin na koji iivite danas, odluka 0 tome s kime cetc provoditi rezulta t jc vasih vrijcmc, slo cete utiti, ~to vjerovati; Terultat Je to vaSe odlukc dali cete odustali iii ustrajati, vak odluke da Ii cetc sc vjencati i imati djecu, sto cetejesti, da Ii ze li le puSit; ili piti, vas e odlukc o tome tko ste i za ~to stc sposobni - svc 10 doslovno nadzire i usmjcrava \'a~ zivot. Ako uistinu zclimo promijeniti svoj ±ivot, moramo donijeti nove odluke 0 tome za ~to cerno se zalagati, ~to ccmo utiniti i ~emu cemo se poswdili
33
AllltlonyRObbnl;
Kad koristim rijet od/uka, mislim na stvaran i sljc:stan odabir. Vccina ljudi ka:l:e: "Odlutio sam smdaviti", ali 10 je preopccnilo, nijc dovoljno konkr~tno. Oni sarno govore 0 svoJ im le1jama. Drugim rijc~ima , oni ka;r.u: "Zclin bih biti rnrSaviji" Prava odluka je doncs('Ua kada uklonitc svaku drugu mogucnost os im cilja na koji SIC se obvezali, kada nema osvnanJa unatrag i kada uopc~ ne postoji ahernaliva odustajanja. Dopustitc da yam ispri~am odlitan primjcr f ovjcka koji je razumio snagu prave odlukc, nekoga tko, nakon ~10 Je jednom odlu~io, viSe nije odustao. Nj~govo ime je Soichiro Honda, osn iva~ korporac ij e Honda, proizvodat automobila i rnotorkotata markc Honda, Gospodin Honda nije nikad dozvolio da mu na put stanu tragcdije. problemi, te!lkoec iIi Cudnc okolnostL Nasuprot, ~esto je neke od najveCih smetnji koje su mu stajalc na putu smatrao tck preponama u utrei prema ostvarenju svog cilja. Gospodin Honda jc 1938. bio siromasan student koji je sanjao 0 tome kako cc konstruirati klipni prstcn koji bi onda prodao i proizvodio za korporaciju Toyota.
~~~ . :'t~
~~0 uh M1.)It€i~ ,,,,,,b bjl"'" .h).I••• ,"1"'11.1(11 l. k,r"o"'lIIllt"i,ruulltm.. ). m~.il) •.
Svaki dan isao bi u ~kolu, a cijelu noc provodio bi radeei na uzorku svc do krajnje tjclcsne iznemoglosti. Potro~io je i uno malo novea ~to je imao, no projcktjoS nij c zavrsio. Kona~no je, da bi mogao nastaviti. zalofio nakit svoje supruge Nakon vi k godina rada konacno je konslrui rao klipni prsten za kojeg je bio siguran da cc ga To)'ota kupiti. Kad im ga jc don io, odbili su gao Morao Sf vratiti natrag u Skolu i trpjet i ponibvanje nastavnika i kol ega koji su mu govorili kako je hio idiot ~to je napravio takvu glupu napravu.
Je Ii bio razocaran? Jo ~ kakol Ie Ii bankrotirao? Da. Je Ii oduslao? Nikaku. Umjesto toga, sljedecc dvije godine naslavio je trafiti naCine da poboljb klipni prstcn. Njegova klju~na formula uspjcba sas(ojala seu sljcdccem: I . Odlu~io je ;to je to ;(0 feli 2. Poduzeo JC potrcbne korakc. 3. Prat(oje djcluju Ii iii ne, a kada nisu djclovali, 4. Promijcnio bi pristup. U svcmuje biojleksibilan Nakon jos clvije godine rada, kona~no je dotjerao projekl i Toyota ga je stvarno kupila! Da bi izgradio svoju tvornicu klipova, gospodin Honda JC Ircbao beton, ali japanska vlada sc pripremala za Drugi svjchki rat, tako da nitko nijc bio na raspolaganju. POllOvno je izg\cdalo kao da nJcgov san umire. Cinilo sc da mu nitko necc pomoci, 1 opcl, mislitc Ii da je odustao? Apsolutno ne. Qdlutio je izgraditi svoju IVomicu. Buduei da odustati niJc bila prihvatljiva o~ija, okupio je skupinu prijatclja da bi tjcdnima non-stop radili isprobavajuci razli~itc pristupe svc dol.: nisu pronaS1i novi na(\in za proizvodnju bctona. J:t:gradio jc svoju IVomicu u kojoj JC konacno mogao proizvoditi klipne prstenc
S",.~illlll~I)' inti
34
35
P!smo)ec1r"logplijoieia
Antl'.onyRobbil1S
"Ali pr ifek3jte, ima j oL ." Pri ~a ovdjc ne za vrila va. Tijekom rata, Sjedinjcnc Amcricke Onavc bombardirai\) su tvomicu i njen veei dio bio jc razoren. Umjesto da se osjeea porafen, okupio je sve svoje zaposlcnike. Rekao je; "Bno! Trcite van i p!omatrajtc avione. Bacal ce kan islrc s gorivom Saznajtc gdjc ih bacaju i pokupit~ ih. jer sRdr1.c si rov ine koj e nam trebaju u pruizvodnji!" Ra dilo se 0 mat~rijalima kojc nisu mogli nab aviti nigdje u Japanu. Gospodill Honda je pronaSao naCin da iskoristi ono ito mu jc :th'ot dao. Na kraju, u jednom polresu njegova je tvomica sravnjena sa zemlJom pa je posao s klipov ima bio prisiljen prodati Toyuli. Ali Bug nikad ne zan-ori jcdna vrala, a da ne otvuri dfl.lg~, pa zalo trebamo uslati spremni za ~vaku no~u priliku koju nam fivul daj e". Kad je ral zavr~io, Japan Je bio u lolalnom mctezu. Resursi su bili iscrpljeni u citavoJ zemlji . ben7jn se davao na obroke, a u nckim slu~ajevima bilo ga je praklicki ncmogucc dobiti . gospodin Honda jedva da jc dubio dovoljno bcnzina da se automubilom odvcze do trZnic e kako bi kupio hranu za obile1j Ali umJesto da 5e oSJcca porafcn iii bcspomocan, donio jc novu odluku. Odlu~io jc da nc t.cli prihvatiti taka\' hvoL Postavio 5i je ve!iko pi tanjc: "Na koji drugi nacin mogu prchraniti svoju obitelj':' Kako mogu iskorisliti uno ~to vee imam da bih uspio u lOme?" Opaz iv~i mali motor koji je imao. ba~ unakav kRkav 5C kori sti 1..3. kos ilicu za travo, dobio JC idcju da ga )'akvaN na $\'oj bicikl. Tog lrcnutb stvorcn j c prvi mOlodkl. Vo zio sc njimo do trfnice i nalrag, a prijatclji su ga ubrzo zamoli li da i njima napravi iSlo. Za kralko vrijcme napravio jc toliko "motor· kotaca" da muje ponestalo 111010ra, pa jc odtu~io izgraditi novu tvomicu u kojoj ce proizvuditi vlastite motore. Medutim, nije imao )lOVCR, a Japan jc bio raskomadan. Ka ko cc 10 uCinili?
U Irenucim a od/Ilke .m·ora .Ie vo~o sudbino .,
. Anthony Robbins
Nij e odustao i re kao: "Xema izlaw". ncgo jc do~ ao na brilj antnu pomisao. OJlutio je napisati pismo svim vlasnici ma trgov ina bicikalu II Japanu. u kOJem im jt rcho ka ko mis!i da ima rjdcnje za ponO\T!U pokretanje Japana . da ce nj egov motorkutac blli joftin i pomoti ljudima da Slignu kuda idu. A I,m da ih je zamoiio da ulofc novae Od 1!!.Ooo vl asnib trg ovma bicikala koji su pri mi!i pismo, nj ih 3.000 da lo je gos podinu Hondi novae i on je proizveo prvu poWjku. I lako je uspio, zar ne? Ne! Mo torkota c je bio prevelik i nczgrapan i malo Japanaca ga je kupilo. I tako je ponovno pratin §to ne va lja i umjeslo da odustanc, ope! je promijenio svoj pris mp. OJlu60 jc rasta viti motocikl i na pravi li Ialdi i manji. Nazvao gajc The Cub' i motor jc postigao "uspjeh prcko noei"'. a Honda jc z.a nJcga dobio Carevu nagradu. Svi su ga gledali i mislili kakvu je "srecu" imao sto je do~ao na takvu idcju Je Ii uislinu bio SfCtnc ruke? Mozda, ako pod lime POdrIlZll' mijevamo leiak rad i pravo zn;u)je. Danas j t: tvrtka gospodi na Honde jcdna od naj uspjdn ijih u svijetu. Korporacija Honda danas ?-Upo~!j~ ya prcko sto lisuea ljudi i u SAD-u prodaje vik au tom obila od bilo kOJc druge tvrtkc osim Toyole . svc sarno zato jer gospodin Honda liikndo nije oduJlao. Nikada Dij c dopustio da m u se na pul u isprijeh problemi iii okolnosti. Odlulio je da ul'ijl!k mo ra postojati oafiD da uspij e, lamo ako je dO"oljno predan! Odlukc, odl uke! I vi i ja znam u da po51oje ljud i koji su rodeni s prednostima: rodcni su oJ bogalih ruditelj a II povl a~ lenom okrufenju; 80g im jc dao evrsta i zdrava tijela: 0 njima su brinuli na svakl naein i nikad im niSin nij e nedostaja[o. Pa ipak, vi i ja takodcr znamo da mnogi od nji h ;wvlie s prc-komjcmom Idillom, nu:o~atani i nezado\'oljni, ovisni 0 raznim porocima. 'eng. <"0- ml.do ad , vij
M
~ I; plll'l.
D
nOO\
I..
NlIhcriyRobbins
1510 laka stalno susreeemo, ~itamo i !lu~amo 0 Ij udima koji usprkos svim nepovoljnirn izgledima ipak bUcsnu izvan granica svojih svakodncvnih fivotn ih uvjela sarno zalo jer ~u donijdi nO\'e od/uice 0 lome ~IO ec uNnili sa sVOJim tivotom. Oni su pustaliprimjern eognlnitene snageljudskog duha. Kako su ti ~udesni pojedinci uspjeli u tome? Svi su ujednom trenutku odlu~i1i da im je dosla. Odlu~i1i su da vge neee tolerirati ni~ta doli najboljeg, Oonijeli su pra\'U odluku 0 promjenisvogtivota. ~to mislim pod "pravom odlukom"? Tako mnogo ljudi kate: "Oaklc, stvamo bih trebao smrbvjl:ti. Trebao bih 7.aradivali vge no\'e3. Trebao bih ndto poduzcti da dob ijcm holji posao Trebao bih prestati pili." Mozete govori!i Sto biste "trcbali" kolikogod hoccte, ali ngta seneceprornijeniti! Jedini natin da promijenilc svuj zivol jc da dunesele pravu odluku . A prava odluka 7.lI3ei da odbacujcte .rmicu drugu fIIogucnos/ osim one koju stc odlucili ost\'ariti Ako je dono~enje odluka tako jednostavno i mocllO, :l'a~to ih onda ljudt ne donose ~dee? Zato jer lie znaju ~IO je prava odluka. Mlsle da su odluke kao pupis zelja: "alio bih prestati pu~iti," iIi "telio bih prestati piti." VeCina nas nije donijela nikakvu odluku tako dugo da smo vee labora\'I1i kako je to!
Kada donesete pravu odluku, povlal!itc enu, pijesku. nego u eemenlU. Znale tutno ~to telite. Takva vrsta jasnoco:: daje 'lam snaguda raditecak iboljekakobistl:oslvarili TCzul late:l'akojimaslo::krcnuli. Ljudi koji prevladaju ncpovoljne okolnosti i preokrenu svoj f ivol, s\'akog dana donose Ifi m~ne vrsle odluka 0 tome: I. na ~IO se treba usredotociti
2_ Sto neki problem ili siluadjaznaci za nas
3. ~to Ireba ul!initi
!CUI ~,,,"i ,jllh, ,lYni Ii.ijl i lib Ill... ~.j. iVloI•.
Sljedeci od mojih omiljenih primjcra je pri ~a 0 Edu RobcrlSu. 011 je "obi~an" ~ovjck zatoccn u invalidskim koli ci ma, a postao je ncobi~an kadaje donie od luku da ~c djdovati izvan svojih oi!itih ograni~tnja. Paraliziran od vrata nani?:e od svoje I!etrnaeste godine. svakog dana koristi uredaj za disanje kojim se, unatoc vclikim problemima, nau~io 5avlicno slmiti ka ko bi mogao voditi Sto nomlalniji tivol, dok svaku n~ koristi aparalza disanje , Nckoliko putaje skoro umro i zasigurnoje mogao odl u~ili da 50:: usrcdOloci na svoju bol i patnju, 110 umjesto toga odabrao je u6niti ndlo Ia druge Oakle, u ~emu je 10 uspio? Posljednjih pemaesl godina njegova odluka da 51: bon protiv svijeta koji se ~eslo prema invalidima odnosio pokroviteijski, dovela je do mnogih pobolj ~anja u halileti zivola invalida. Ed Robcns je educirao javnosl i in iciraosve-odkosihprilal.3zainvaiidska kolicaispeeijalnih parkiraJilnih mjest3 do rukohval3. Postao je prv i kvadriplegi~ar koji je diplominto nB SveuWiStu Berkeley u Kalifomiji i na !craju stckao polofuj direktora Urcda za rehabililadju Savezne Ortave Kaiifomijc, poslav~i lako prva hendikepiralla osoba na lakvom po lozaju. Ovaj Sl: I!ovjck odlu~io posvelili nel!emu ~IO vecina ljudi njcgovog poiotaja nikada ne bi izabrala. On sc usredotol:io nl
38
39
Anthofly Robb tl s
10 IuoIko da promijenl postoje~u situaciju. NJe:govi tjclcsni probkmi 7..a njega su znaWi "iza;wv". Od lu~io Je: uraditi svc ~to moze da drugima koji su bili u iSlom polotaju livol u~ini h·ali le:miJ im i ugodnijim. Apsolutno se obve:zao na 51varanjc takvog okruzenja kojc hi pobolj~alo kvalilelll zivota ljudi s tjclcsnim proble:mima. Ed Roberts je: sna1an dokaz da nije va2no gdjc po~inJcle, nt:go su vazm: odluke kojc donosile 0 tome gdj~ ,Ie nakanili zavdili. Svi njcgovi proizlazili Sll iz jcdnog mainog, prcdanog Ircnutka biste mogE uciniti sa svojim I.ivotom kad bislc donjdi C\Tstu odluku?
IJvije vaZne odluke koje sam donio i kojih cu se pridrzavati!
Prcma tome, odlucite sad! Cjelokupni Ijudski napredak zapoCinJc s novom odlukom. Daklc, ~to JC 10 ~to odgadatc, a SIO ZIlate da Irebate u~initi da bis te poboIj~ali svoj fivO!? ~10fda jc 10 odlilka da puSenje: i piJcnje zamijcnite tr~anj~m iIi 6tanje:m. IIi pak da svaki dan zapocnctc mnijc i S boljim stavom. MoMa je: 10 odlub da vi~c ne: krivile druge, nego da umjesto toga smislile ~Io cele poduze:ti svaki dan kako hiMC pobolJ~alj svOJ tivot. .r-.toMa jc to odluka da potrazite novi posao trafe:Ci nacina da poslanctc nedniji nego gotovo bilo tko drugi. Mozda je to odluka da ll~itc i razvijetc nove sposobnosli koje: ce yam omoguciti da visc zaradite iii dale svojoj obilclji iii prijaldjima Odmah sada donesih dvije odluke koje sle voljni slijediti do kraja - ito god da iziskuju . Prvo donc:sitc jcdnu laUu odluku: obebjte sebi iii drugima ndt o ~Io cc:te lako odrZati. Donoknjem t~ odluke i djc:lovanjem u skladu s dokazat Cdc: si da mo'.ele donositi i ve:ce odlukc:. Pocel razvijat i sna~ne "mi~iCe za donoknj e odluka"l A sada, donesile: drugu odlukll za koju .walc da ce: od va.s Iratili vceu predanosl. Dom:sitc odlukll koja vas nadahnjuJe tc dvije odlukc: ovdJ C:, recite svojoj obilc:lJi i prija ~to sle odlu61i i uiivajtc: u ponosu ~to cele: u njima ustrajatil
40
Hoee:le Ii prov c:sti svoje: odluke iii to ne ovisi 0 sposobnostima da.
41
va~im
I
.
Cet,rt. lek.ij• ... IZGRADITE SVOJA UVJERENJA I. .. POLETITEI
l'os!oji sila koja upravlja svi m \'a~im odlukama. Vljetc na misli i osjccaje u svakom trenutku vakg ~ivola , Ourcdujc tete utiniti i ~to neeelc utiniti. Odrcduje ~to mislilc 0 svcmu sto sc dogalla u va~em fivo\u . Tn sila 5U va:la u)/jerl!nja va~e ~to
Kad neSta vjerujctc, svom mULgu dajetc nedvojbenu narcdbu da odgoyori nn odrcdcni na~in. Na primjcr, jesu Ii vas ikad za mol ili ndln pupur: "Hoed Ii mi, molim Ie, donijeti sol?" i vi odete u kuhinju mis1cCi: "Alija TIC mam gdje je sol." Preg1cdatc svc ormaricc i konai::no ka~ctc: "Nc mugu JC nacj" I stvamo, u50ba kOja vas je T.amo1ila da donesete sol, ude u kuhinju, Slane kraj vas pokazujuci ravno isprc d vaSeg li ea i kate: "SIO jc ovo~" Sol! Je Ii uvijck bila undJ ':? Sigurno. Kako 10 daje nisle vidjeli?
Zato jer nisle
~jer()wdi
da je ondje
tim sleknemo neko uvjcrenje. one po~inje odrcdivati ~to cemo vidJeti i OSJecali Jcste Ii znali da uvjerenja mogu bk promijenili boju o6ju? Da, mogu. Dr. Bernie Siegela, aUlOr knjigo.; Love, Medicine, and Miracles Ie drug ih knji ga 0 povcza nOSli urna i lijela, znanstvcnik jc koji jc olkrio neke zanirnljivc 5!vari 0 ljudirna koji irnaJu vikstruku li~nost: kad neke od lih osoba vjcruju da su so.; promijenik u drugu osobu, njihoy mozak
43
Ar-1h0"'r' Robb ns
stvarno po mogla.
~eka
"AkLl ~am predan. uvij~k postnji na~in da preokr~n1:m st;ari" "U ~i ,"'otu nema n euspi~ha. U~p.i ehje 6m i:r n~cega ndlLl nau~im. "
"Bo}:je odgod~ lli~u i BozJ~ odbijanp."
"Pro~lnsl nij e jcdnaka buducnosti ..
no.e odluke zi~ot ..
sam pun
·S" .Auglist A ~to
lapravu uVJcrenje':' Ccsto govorimo 0 nekim idcjc 0 tl)ID<: ~to one stvarno jcsu. Vedna ljudi ndno,i se prcma uvj<:r~njjll1a kao prema n~~cll1u ~lvarnmn,
44
IIi mn}da w akog dan a radite ,tvari pomazu da se osjecaju ugodnijc. src tnijc iii
45
AnthcoyRobI:>Os
MoMa yam jc lijcpo 5 drugima i to da oSJccate da ih volite Jedn051avno znati da ste puni ljubal'i za njih. Ali. lnate ~to'! Sva ta iskustva ne znacc ngta tako dugo dok ih ne iskoristite ho podr~ku ideji da ste osoba puna Ijubavi. Tada ce vasa ideja imati toliku snagu cia cete pocel; vjerovati u nju. Yah idCJa sc osjeca cvrstom i sada prcrasta u uvjcrenjc.
koje mok podrfali takvu idcju i, ako tclitc, pruziti vam uvjercnje da je tako? Ne mO:lele Ii, s druge strane, na osnovu svojih iskuslava potvrdili da su Ijudi u biti dobri i da ce, ako pokazuJcte da yam je do njilt stalo, pomaiete im i pona~ale se prema njima dobro, i oni pomoei varna"! Najv~}nije pilanje je: Sto je od toga istina ? Ono uvjcrcnjc koje odabcrcte - to je vab iSlina. Rjdcnje jc dakle u tome da odlufile: koja ce: vam uvjerenja dati moe, a koja neeI'. Uvjercnja su ogroman izvor moci. Vi mo;l:cte odabrali Jto ccte vjerovatl 0 sebi, a ta uvjercnja ee odrediti vaSe postupke. Va:lno je da odabcrete uvjerenja koja vas podrtavaju i daju yam nadu i snagu. Koja su vam tri uvj ercnja pOl re bna ovog trenutka? Trebate Ii vjcrovali da imale samopouzdanjc da obavite razgovor 13 novi posao? Hrabrost da prckincte lo~u yczu? Ljubav da odete u dobru ve:zu? Navedite najmanje jedno uvjere:n)e koje morate odmah usvojiti'
Moram vjerovati: KlJII' II ilkuln
'~'! klji~
II "jahlali!,roi_.~. ria 'II~. ,Gulj,ini7
Kada jednom shvalite da su uvjcrcnJa ho cvrsti slolovi, mOlele poteti shvaeati kako naslaju i kako se mogu promijcniti No, u prvom redu vaino je da upamtite da motemo steei uVJ crcnja 0 bilo cemu, sarno ako pronademo dovoljno o,lonca da ih podrlimo. Nije Ii tocno da imate dovoljno iskustva iii da poznaJete dovoljno ljudi koji su pro~1i kroz te~ka Ta7,doblja, tako da bisle, ako stvarno 10 fdite, lako mogJi stcd uvjerenje da su Ijudi pokvareni i da vas ;l:de iskoristiti, pruii Ii im sc sarno mala prilika? MO:lda to ne ielitc vjerovati i siguran sam da vas ta vrsta uvjerenja neee nikuda dovesti, ali zar nemate iskustvo
46
LJudi mi ponekad kafu: "Ma da, Tony, jednom sam u ndlo vjerovao - ali nije uspjelo.~ Kako mogu biti lako sigurni da nije uspje:lo? MO:lda su trebali vik vremena za to Mo;l:da ee nautili ndto iz ove tisucu godina stare indijske pri~e. Oovori 0 seljaku koji je imao sarno jednog konja za vutu pluga i taj konj mu pobjcie . Susjed mu ka:l'e: "To je stra~no!" Seljak rete:: "MoMa."
47
~
Ii;
"
"
~
~
~
~
i
2 ~
~.
Ii"
.lg
"
~
1<
"
~
<:
'"~
~
~
"
-<
~'
<>
~
~
"
1'!;:;
:><;< g
ii
li
..,
.. .f=
,~
~~
;:1
~
~
g
~
[l.
~
~
r
ct
~
~
§
§,
Arlfhonvl"/obbins
POhzal eu yam jc:dnostavan primjcr. Rc:dmo da idc:te na neku zabavu i imate video-kamcru. Cijelu noe fokusiratc: kam eru u Jijevi kUI sobe u kOJc:m se prepire ndd par. Kako se usrc:dotQtujetc na prcpirku. i vas bi mogla ObU/..t tl IJut nja i poti ~tcnost. Buduti da se usredototujete na oJiliov gUJev, vjerojalno mis lite: "Kakav bijedan par. Kakva bijcdna u bava." A ~to da ste iSh: veteri, na istoj zabavi, svoju pa~nju usredototili na desni kut sobe? U desnom kutu je gomila Ijndi koja se smijc: i hli i umjesto da se sva(laju. ljudi pucaJu od vesclja. I da vas onda nelko zapita: " Kako jc: bila oa ubavi?", rekli biste: "0 1 Bilo je prckrasno!" Poanta jt jednostavna: postoji bezbroj stvari kojc mozcmo opaziti, ali previk se usredolotujemo na ono 10k. na swari koje ne mOLemo konlrolirati.
Usmj critc i VOj fokus u pravom smijeru Vidite Ii zaSto je fokus taka vazan? On upra\'lja natiuom na koj i vidite svij ct kao i onim ~to cete u vezi toga u~inili. Mislite Ii da bi mogao upravljati i va~im osjeeajima? Sigumo. Fokus yam doslovno moze spasiti Livo!. Ono u cemu naj vi~c: ufiv am su trhei autotnobili. Nihd neeu zaboraviti najvaZniju lckdju koju sam nautio u ~koli za voza6: trkaeih automobila. Ufitclj JC: rc:kao: "NaJvat.nija stvar koju !rebate upamtilije kako da se izvu/::c te kad kOla~i potnu kli ziti." (Tojc dobra melafora za ~i vot, zar ne? Ponekad po~ncmo kliziti i gubimo kontrolu.) " Rjdcnje za to jcvrlojednoSlavno", podu¢avaojc. "Ono sto veeina Ijudi ~ini kad kOlati pofnu proklizavali je da pocnu mislili na ndto cega se hoje - na zid. Umjcsto na zid morate se usredoto¢iti na to kuda ielire iii." Sigunn sam da SIC tuli za IJudc koji vozc sportske autc po zabitnim ccslama i odjcdnom izgube kontrolu. Kilometrima uokolo postoji sarno jedna telefonska govomica, ali nekako im usp ijc: naletjeti ba~ nu nju. Razlogje tuj !to, t im izgubc: kontro lu, usmjeravaju sc tocno na
50
Instruktor mi je rekao: "Uci cemo u auto i ko(aci cc proklizavati . Ovdje je racunu lo i kad pritisnem na OVll lipku, kotati vozila CC: 5e odlijcpiti od tla i zbog proklizavanja cc~ izgubiti kontrolu_ U tom trenutku ne g/cdaj tid. Usredot oN se 011 to kud a :leli ~ iei." "Nema problema," rebo sam. "ruzumijem." Prvi put l1a cesti vri~tao sam od vesdja cijelim putcm, a onda je moj instruktor pritisnuo tipku. Odjcdnom sam zbog proklizavanja kotata izgubio kontrolu. SIO misHte gdje mi jc: bio pogled? Pogodih stC! Na zidu l U posljednjim sekundama bio sam preslmvljenJCT sam maodaeuudariti onjega. Ali u tom trenutku inslmktor mc: uhvatio za glavu i okrcnuo je ulijcvo, prisiliv~i me da glcdam u smjeru u kojcm sam (rebao iei. Nastavilismoproklizivali iznaosamdacemosesudariti, ali biosam prisilJenglcdatisamousmjerukojimijepokazivao I doista, kako sam gledao u tom smjeru nisam mogao ni~ta dfllgo nego u istom smjcru okrenuli i upravljat. lzvukli smo se u zadnji Cas_ Mo~etc zamisliti moje olaUanjel Ono ~to je dobro znali u svcmu tome jc sljedecc: kad mijcnJale fokus, tj. centar pamje, smjer ~csto nc mijenjate odman. Nijc Ii tako i u tivotu? L:csto postoji vrcmeoski odmak od trcnUlka kad preusmjerite fokus do Irenutka kad ga stignc i va~e isku 5iVO. To JC i razlog vi~e da se brzo usredotoci tc na 000 ~to felite i da vik oc ¢c:katc 5 rJdavanjem problema Ali vralimo sc na na~u pritu. Sto mislite, jcsam Ii nau¢io lekciju? Pa ne bas. Kad sam slj edeCi put krenuo prema zidu, instruktor me morae podsjetit i da g1cdam prcma cilJu Treei put ipak sam sam okrenuo glavu. Vjerovao sam da cc: uspjeti i uspjeloje. Kadm isedanasdogodiprokli zavanje,lrru! Glava se okrc:cc u smjcru u kojcm telim iei, upravlja~ se takodcr okrecei vozilogaslijc:di.Jam6Iitodacuuvijekuspjetibudem
Anthonyflobblns
S.", I.k,ij.
PITANJA SU ODGOVOR
Ii upravljao svojom painjom? Nl'. Po vl'cava Ii 10 ipak mojl' izglcdl" ! Si6'Umo.
Kako sc to odnosi na vas? Kada so pojavi problem, moramo se usrcdot06ti na Jje~cnja , na one kamo 2elimo ici, a ne n~ ono !to nas pla~ i . Ono 0 cerno naj\'ise ralrniUjate je ono ho cete i d ofivjeti Promjcna fokusa, donoSenje odluka i promJena uvjerenja dogada Ii se sve 10 preko noci? Namvno da nco I da ponovim, to je kao da jacate mi~ice. VaSi mBiei ne ojacaju odjcdnom kao Popajcvi. Sve se to dogada postupno. Ali jam~im yam da ako makar sarno malo promijcnilc svoj fokus, vda stvamosl CC sc jako promijeniti. A sada ccmo saznali koji JC najja6 alaI za promjC1lU predmela pafnjc, nc!ilo slO korislim waki dan u fivOlu olkad sam odluCio oSlvarili 5voje snov e
52
Najbolji nacin da upravljate svojim fokusom jcsl da se slufite pitanjima Znalc Ii da yam postavljanjc pravog pilanja zapravo moze spasili zivol? Za primjer nam mozc poslufiti covjek im enom Stanislavsky Lech. Jedn~ noci naeisti su upali u njegov dom i njcga i nJegovu obitelj zajl'dno s vclikom skupinom !judi odvcli u logor smrli u Krakov. Glcdao jc kako mu ubijaju obitclj. Slab, u boli i gladan. radio j~ od izlaska do zalaska sunea zajcdno S ostalim zatvorcnicima koneentracijskog logora. Kako bi itko mopo prefivjeti lakv,", strahotc? Nckako jc smogao snagc da izdrZi svaki novi dan. Jedno g JC dana poglcdao tu nocnu mom koja ga Je okruzivala i shvalio da ce, oslane Ii u logomjos makar ijedanjedini dan, sigumo umrijeti. Odlu~io jc pobjeci. 1 ~to je jo~ vaznije, llnatoe tomc ~to jo~ nitko nikada niJc uspio po hjcci, vJcrovao je da ec on ~mislili n~ki nacin. Vi~c sc nijc pilao kako prcfivjeti, nego kako pobjcci , log groznog mjesta. Uvijtk j~ dobivao isti odgovor: "Ncmoj biti lud T Nc mo;l:d pobjcci. Takvim pitanjima samo se muei!;." No takav odgovor nije fdio prihvatiti. Xastavio sc pitati: "Kako mogu uspjcti'! Mora poslojati na~in. Kako mogu izaCi odavde'!" Jcdnog dana, odgovor sc pojavio. Lech jc nanju~io tmld ljudskog mc~a sarno nckoliko metara od mjest3 gdje je radio: hila su to obnaiena tijela muskaraea, ftna i djece ugu ~enih
ArlthonyRobbins
plinom ; ba ~cn ih oa kamion. Umjcslo da S~ pita: "Kako Bog mot-c dop ustlti takvo zloT', pitao se: " Kako bib ovo mogao iskorist iti :r.R bijeg?" Sa wlaskom slU\ca, kada ~~ nJegova ~kllp ina radn ika vracala II barakc. do k nitko nijc glcdao. skl nuo je odjceu i tako na g ll vukao sc mcdu hrpu idcva Pretvar ajllCi se daj c mrtav, tekoo jc udi~IlCi odvratan sm rad smrti ako sebc, dok ga je pritiskala t e~ina Ideva ispod kojih se sakri o. Ko natno, lalllO jc zvuk upaljcnog motorl kamiona. Nakon krace vo1.nje, brdo Ic~cva ba~cno jc u iskopanu grob ni eu, Cckao je dok n ij~ bio sigman da u blizini nema nikoga, a zalim jc onako na g po~eo tr~ati U ~em\l je bila razlika ;vnc<.1u Slldbinc Stanislavsky Lecha i one kOJa jc zadesila vi k miliJlU\a ubijenih II konc emracijskim logorirna? Nekoliku je faklOra, no jcdna od k lj u~ nih razlikajc ta !to si je on p05tavio druga~ije pitanj ~ , I postavlj~o ga je uvij ek iznova, s o~ek.ivanj em i siguran da cc dobiti odgovo r
To je dobro pita nje! L:ilavo 'vTijeme postavljamo si razoa Na~a pitanja upravlj aju n~i m fokusom, n a ~ in o m i na ~im osjecajima. Jcdan od naj vamijih nacina pomocu kojih sam preokrenuo svoj 1.1yot bilo j c postav ljanj~ pravih pitanja. Prest30 sam se pitati: "Za~to je Zivo1 tako neprave dan ?" i "Za ~ to 5C moj i planovi llvijek izjal ove?" Umjedo toga, poceo sam 51 postavlj atl pita nj a koja su mi mugla dati korlsnc od~ov(l re,
"Molite i dilt ce mm se. Traiite, i naCi cete! Kucu/le. i o/ I'orit ce )'am se f" - Evan<.1cljc po Matcju 7:7
..
Naj prijc sam sast3 vio pOplS pitanj3 za IJ~bvanjc prohlem3 Ta Sll !Ili pil3nja pomogla d3 potraiim i pronadem r)~~enp. uV1Jek kada bi sc pojavio llcki problem
Pilujlu rjtin..jlpro&llml I. Sto je dobro
ovom problemll?
2, Sto jo§ Il ij c slIvdeno?
3. Sto sam spremao napraviti da bih postigao ~to ~elim? Sto vi ~e necu radi ti da bih postigao ~ to felim? Kako mogu uiiya!; u tom procesu I radi ti !to je potrcbno da bih postigao SID .tc!im? U
Ako Yam jc oa neko ud pos tavljcnih pitanja tdk o odgovoriti, upDtrijebitc i~az "mogao bih". Na primjer: "510 je to zOOg ~e ga bih llpravo sada mogao bili sre ta n II f ivotuT' Takodcr 51 postavljam odredcnu sk upi nu pitanja lljutro kada ustan em i jus jednu skupinu pitanj a n3veo!!er, prije odlaska na spavanje. Ona mi pDmognu da sc prcko dana OSJecarn dobro i da dan lavr~ i rn \l dobrom ra spolol.enj n J~hr.ll
pilujl koja um ~Ijd In!_
1 Sto mc to u mom zivotu; llpravo Bacia cini sretnirn" Za~to nle: to ~i m srelnirn? Kako se osjetam LOOg toga? 2. Sto me to u mom ~i \'otu i upravo sada uzbuduje? Zasto me to uzbllduje? Kako se osjecam zOOg toga? 3. Stu me to u mom .tIVOn! i upravo sada ~ioi pono:mim? Zastu me to ~jni ponosni m? Kako se osjecam zbog toga? 4. Sto me to u mom flvon! i llpravo sada Nni zahval nim? Z a~lo sam zahvalan na tom e? Kako se osjc:Cam zoog toga? 5, Sto jc to u mom il:ivotu i upravo sada u fernu naJ v i~e uiivam? Z a~to II tom e: ufivam? Kako se osJccam zOOg toga?
55
""-"""""
Pismojedoogprljatejja
6. S10 je to u mom fivolu na ~to sam se ObVCZ30 i tcmu sam
predan upravo sada? Za~to sam sc obvezao na 10? Kako se osjecam zbog toga? 7. Koga volim? Tko vuli mene? Za~lo volim Ie ljude" Kako se osjecam zbog toga? V.hr"j~ ~ih~j.
hit nllII ~Ij~ tu!U
l. Sto sam dao danas? Na koje naCine sam danas davao? 2. Sto sam danas nau~io? 3. Kako sam danas pobo\j!iao kvalitetu svog tivola? Kako
dana§nji dan mogu iskoristiti kao investidju u svoju buducnost? Ta so pitanJa bila moj pojas za spabvanje. Pomoei ce vam da promijcnite svoj fokus i mugu vam pomod da prumijenilc svoj 1.ivol.
Dar veLikih pitanja Kada nauCile postavljati ve lika pitanja koja vam daju snagu, mofete pomoci i sebi, al i i drugima. Jednom sam u New Yorku rutao s )cdnim prijatc!Jeffi i poslovnim suradnikom. Rio je istaknuti odvjetnik ija S3m mu se divio zbog poslovnog uspjeh3 koj i je postigao izgradujuci svoj odvJetnicki ured dok je joil bio mlad ic. No, tog je dana pretrpio, kako je rekao, teZak udarac njcgov je partner napustio tvrtku ostllviv~i ga samog s ogrornnirn Iro~kovima i vrlo malo ideja 0 tome kako da rijdi problem. Ne zaboravite da se usreJotocio na utvrdivanje znaccnja. U svakoj sc situaciji mo:l:ctc usredolo¢iti lIa ndto 7.bog cega cetc se osjecati bolje iIi 1I11 ndlo zbog cega cete se osjecati lose - sto god odlucili, tako ce i bili. Problem je bio u tome !Io si jc postayio sva pogrd na pitanja: "Kako mc partner mogao
.6
T.npihlj.III•••j,.julll,.i1'luj,.
napusliti lIa takav naein? Zar rnuje n'eJcdno" Zar rnu nije jasno da rni unBtaYa tivot? Zar ne ra7.umijc da ne mogu raditi bez njega? Kako CU objasnili klij cmirna da se vi~e nc mogu baviti odvjetnBtvomT Sva la pitanja izrahvala su prelpostavku da je njegov ziyot unisten,Bilo je mnogo nacina na koje sam mogao pornoCi svorn prijalelju, no odlucio sam da cu rnu postavili sarno nekoliko pitanja. Prvo sam rnu postavio "julamja pitanja koja daju snagu", a Ollda "vcccmja pitanja koja daju snagu". Najprije sam ga up itao: "Zbog ccga si sretan? lnam da 10 zvuei glupo i smijdno i pOpUI pitanja nckog vjeellog optimista,
.7
ali svejedno te pitam lito te stvamo sada ~ ini sretnim?" Njegov prvi odg ovor bio je: "Ngta" Zallm sam reka(l: "Zbog ~ella bi mogao up ravo sada biti sretan ako bi to telio?" Malo je ra:ani~Jjao, a onda rekao: "SlVamo sam sretan lbog supruge, za to Jer Je sada tako dobro i uistinu smo bliski. " Nakon toga, upit ao sam: "Kako se oSJecll~ zbog toga, kad se sJell ~ koliko ste blisk i?" Reho je~ "To je jedan od najnevjcrojatnij ih darova u .bvotu." Rekao sam: "Ona jc Slvamo poscbna, Za! nc?" Tada se usrcdot060 na 5Yoje osjecaje prema njoj i odmah 5e poteo osjecati bolje. Motele reci da sam mu samo odvla~i o pamju, no uistinu sam mu pomagao da poboljb svoje emocionalno stanje, a pobolj~ati ga motcle ako pronadcte bolje na~inc za suofavanje 5 problemima lato sam ga upitao ~IO gajo~ ~ini sretnim_ Poteoje go\oriti kako bi trcbao biti sretan zato ~to je upravo pomogao nekom piSCll sklopiti prvi ugovor za knjigu i da je zbog toga pislIc bio silno usbi cen. Rekao mi jc da bi trcbao biti ponosan zOOg toga. ali nije bio. "Oa 5e osjeca~ ponosnim," up itao sam ga, "kako bi opisao te osj ec aje?" Ook je razmisljao 0 lome kako bi to bilo sj ajno, njegovo se emocionalno stanje poi::elo mijenjati. Tada sam ga upitao: "Na ~to si jo~ ponosan'l" Odgovorio je: "Stvarno sam ponosan na svoju djecu. lako vo le lju de i m aj u 5e brinuti 0 sebi. Pono san sam na to kakvim 2cnama i m u~karcima su posta!i i lalO ~to su to moja djcca . Oni su dio mog nasljeda." "Kako 5e osjeca~ sada, kad znaS kakav utJecaj 5i imao na njih?" upilao sam i taj o!ovjek, koji je malo prije vjetovao da je njegov zi vol za vr~tn, ponovno jc 01ivio. Zatim sam ga pilao na ~cmu je zahval an. Rekao je kako je uistinu Ulhvalan !IO je uspio prebroditi nckoliko tci1kih razdob Ija kada jc bio mladi odvjetnik s problemima, sto je iz temelja izgradio svoju karijcru i sto je ostvario svoj san. Zatim sam ga
58
upi tao ~to ga stvamo uzbuduje. Rekao Je: "l!Lbudojc me ~Io upravo sada imam mogucn ost promijenitl [Jeho." Toje bilo prvi put daje pomislio na to, a razlogjc bila korj e nita promjena nj egovog emocionalnog stanja. Upilao sam ga "Koga voli~? Tko vo li tcbe?" Poo!eo je govoriti 0 svojoj ob itclji i kako su nevjerojatno bliski lalim sam mu postavio uistinu lci1ko pilanje : "~lOje dobro u tome SIO te panner napustio?" Rekao je: "Zna~, u svemu ol'ome dobro je mozda to Sto ja u stvan mnim svaki dan do taziti u grad - stvamo I'olim biti kod kIlct', u Connecticutu. .To!; jt dobro tn !ito ~a d a ~v e poc.injem glcdati na nov naNn." Tako je po~eo ralmiSljati 0 ~ilavom nizll novih mogucnosti pa jc odlu~io otvoriti novi ured u Conneclicutu, lek pel minuta od kuc e, nakon cega bi u posao uveo i sina, a tla Manhattanu bi im:1.Cl sckretaricu koja bi primala njegov~ pozivc. Bio je loHko uzbudcn da jc odmah po~eo Iralili novi ured Oa bi snaga pitanja po¢cla svojc ~arobno djelo vanje, trebalo je tek nekoliko minula. ]csu Ii mu navedene mogucnosti uvijek bi le doslupne? Naravno, no zbog pilanja koja 5i jc postavljao osjecao 5C bcspomocnim pa se na kraju smatrao nekakvim Slarcem kOJi je izgubio 5VC ~IO je stvorio. No, u 5tvarnosli fivol mu jc dao ogroman dar, sam o §to ga on nije prcpoznao sve dok si nije po~eo poslavlJali prava pilanja. SljcdeCi 31at kojim si mozcle promijeniti ti vol jc vda fiziologiJa_ Sto je to? Dopustite mi da Vlm katem neSto 0 tome
59
'" '"
~
'" ;::;
~
i:!
~<
'"g
'"~
~
~
~
, "
Cl 1960Uoito4F..,... S,.4i..'., I...
Evo sada jednog zanimljivog podatka. Dok su mnogi !strai iv a~i proutavaJi uljecaj koj! emocije imaju na tiido, lek nedavno su pokazali zanimanje za to kako liido uljd~e na emoeije. Jcdna cd studija poka.zuje cia nije toliko vamo mali da se smijdimu kada sc osjeeamo dobro iii da jc glasni smijch re:r.ultal doorog raspolo:l:enja, koliko je vd:no da lllamo da smijdak i gl asan smijeh pokrecu bioloiike procese lbog kojih sc osjeeamo dobro. Oni povecuvaju prOlok krvi u moz.ak i mijenjaju razinu kisika, razinu stimulacije neurolranJ"fflilel"lJ, svujevrsnih glasnika muzga. Islo se dugada i s ostalim izrazima Namjeslitc izraz liea u skladu s fiziologijom straha iii ljutnjc, gadenja iii iznenadenja i tako cete se j osjecati.
62
Prije mnogo godina, jcdan od najvatnijih na6na na koje sam promijenio woj :l:ivol hila je promjena na6na na koji sam se kretao, promjena gesta i na~ in a na koji sam govorio. Isprva mi je to bilo pomalo smijdno i ~ini l 0 mi se kao da se pravi m vatan, no ubrl.O sam uvidio da novim nn~inima pokretanja tijela doslovno, putem l ivfanog sustava, svom mozgu b[jem poruke o lome ~IO o~ekujem od sebc . Po ceo sam miJenjati oSJecaje i nnei n razrniiiljanja. Moje misli posta1e su dinami~nije, a postupci snabJ.ij i, pozitivni)i i agresivniJi, No lajnu je bila u to me §to sam u pocctJru 10 radio svjcsno i namjcmo, sve dok Ie ncpoznale pokrclc nisam u potpunosli usvojio i dok nisu postali dio mene, Na krajo vi ~e 0 njima nisam murao ni razmi~lja!i Vgc nisam glumio. Bile su to jednoslavno moene, pozilivne navikc u mom umu i u :l:iv ~anom sustavu ~oji pokreli bili su korije onoga ~to sam vidio da rade Ijud i puni samopoU7:danja. 1a sam ih sarno oponabo jednakom sn agom i revno~eo_ Tako sam slekao pOlpuno noyi poglcd na l ivol, zbug ~cga sam postao i mnogo uvj erljivij i, Sada sam mogao poteli pozitivno utjeeati i na sebe i na svoje prijate[je i pos[ovn c suradnike. ~()Zda vam to lvu~i k.ao prctjerano pOJednostavljivanje slvari - promijenite svoje kretnjc i promiJenit cete svoj Zivot ali to je apsolulno ist inilO. Sto jc veea promjena pokreta, to veee cc bili svakodncvne promjenc vdih osjc~aja i djda, Evo prijedloga: kada sljedeCi put osjetite nezadovoljslvo, skoc ite nekohko puta, protresitc tiJdo, duboko udahnite, nabaeile luckasli smije~ak lek tako, bez nckog razloga i upitajle sc: "Sto je dobro u lOme ? Sto je smije§no u lome? Hoee [i to uopee biti vaino za desetak godina?" Promjcnom fiziologije i razmi§. Ijanja, promijenit ~ctc vaSe dusevno raspolozenic i pogled na liYol. S novim pog1edom na t ivol moletc da[eko o~inkovitijc rijditi svaki problem. Mofete li sc sjetiti nekoga tko se kre~e onako kako biste se vi htJcli krctali, cije pokrele bislc htjcli usvojiti? Biste Ii htj eli
63
AAIhony~obbIns
opondali nekog prijalelja, flana obilclji, naslavnika, glumca, pjcvafa, plcsa~a, govomika iii nekudrugu osobu kojusmalfale velikim uzorom? Zamislilc lu osobu, Cak i ako nisle sigumi kako ta osoba hoda iii govori, motele 10 zamislili, zar ne? Zamislilc da sic slavni \'exla lima koji je upravo postigao pobjedu u finalu, Kako biste hodali? Bisle Ii spustili glavu i objcsili ramena? Ma kakvi! Sepirili biste se POPUI purana! titavim tijelom govorili biste: "Ja sam najvcCi!" Bi Ii to promijcnilo \'de osjecaje i posTUpke? U to nema nikakve sumnje! Vidjet cete, ako se krecele onako kako 10 radi netko drugi, pocct cete se i osjecali golovo iSlo kao ta osoba, Probajtc 10 odmah, prije nego krenete na sljedece poglavlje. Ustanite, i dok fitatcovopoglavlje, pomislitc nanekicilj iii nancku1cljukoju imate, na nc§to ~IO bisle stvamo htjeli da yam se dogodi. Ook tako razmBljate 0 lome, potnite se nodali da ce se to dogoditi. Stojite onako kako stojite dok senadate, a nisle sigumi hote Ii yam uspjeti. Nadale se do ce uspjet; Nadale se da se neee izjaloviti. Kako dgete dok nisle sigumi, dok se sarno nadate? Kako yam izgleda lice dok se sarno nadate? Gdjc su vam ramena dok se nadate? Gdje Yam je tdi!le lijela? SIO zami~ljate dok se sarno nadate da cete oslvariti svoj eilj? Vidile Ii kako djelujc i kako ne djeluje? Pokubjle odmah. Nemojte ovo sarno profitatiizanemarili Sadazamislitedastezabrinuti. Namjemosepocnitebrinuli zbog svog cilja. lek nekoliko trenutaka, da vidite ~IO ce se dogoditi S lijelom. Sto radite s rukama kada sle zbrinuti? A s ramenima? Osjecate Ii napetost u lijc!u? Usporavate Ii iii skracujete dah? Sto se dog ada s mi~icima hea? Kakav yam Je glasdokstezabrinuti?Stovidile'lViditeli neuspjch?Vidileliu glavi sarno najgori moguCi scenario? I ponovno se, odmah sada, dovedite u to stanje i obratite painju na to ~Io morate radi li s tijelomdabisteseosjecalizabrinuto.
64
Sada se vralite iz log stanja i ponovno se potnile osjecali sigumim. Pomislite na svoj cilj, upravo sada, udahnite i stanite na nafin kako bisle stajali da ste apsolutno sigumi da cete ga ostvariti. Kakavstavbistezauzelida vas uglavi ncmufcbd nikakva pitanja? Koju pozu biste zauzeli? Zauzmite sada lakav polotaj, iako 6tale ovo. Kako biste disali? Kakav izraz bi poprimilo vde lice? Sto radite s rukama kada ste apsolutno sigumi dacetepostici ono ~to teli!e? Kakvo je vde drtanje u ovom trenutku? Ne slifi otaju i zabrinulosti, zar ne? Gdje je te1i~te vdeg !ijela? lc Ii ana uravnotdeno? Ako sle stvamo sigurni, osjccal cete se prizem Ijenim i eenlfiranim, Sto zami~1jate? Kladim se da ne vidite neuspjeh, vee samouspjeh. Kako bi bi!o da se tako osjecale svaki dan? Pronadite uspje~ne ljude i opona~ajle fiziologiju njihovog samopouz danja: njihovegeste, disanje,hod. JO$oolje, oponabjtetjelesne pokrele koje koristite kad je vMe umno iii emoeionalno stanje na vrhuneu. Vidjel cete da ovo nije lek igra nego i nao!in da pokrenelezadiv!jujucuinleligeneijuugradenuu5vaku stanicu vdeg uma i tijela. Buduci da sij ete isto sjeme pokreta i daha, ubralceteslio!neplodove Osim toga, uvijek kada ste u blizini svojih uzora samopouzdanja, uspjeha i Sleee, osim njihove fiziologije, takoder slubte dok govOIe. Obratile pamju na strukturo njihovoggovora i naufil cete kakorazviti...
65
,.~
~
,.~(
"ii:
~
:? !
P:smojednog prialelia
AntncnvRobt:Ons
Tako sam ija pokuho isto, O!i~ao sam n3 sll.lfbeni put, u~ao u hotel i ustanovio da nemaju sobu za mene. " Oprostite" rek~o sam "ali ~to dufe ovdje stojim, sve vik mi jc to iritantno ., Recepcioncr podignc pogled, ne znajuCi kako da reagira i nasm ijdi se pre ko vo ljc. Morao sam se i ja nasmijali. SIJedeCih nekol iko Ijedana, tU sam riJe~ stalno ponavljao. Svaki put mi se ~inila tako glupom da je uspj ela prekinuli moju Ijulnju iii nezadovoljstvo EilaJe 10 Ick jedna jedina rij e~. No, na6n na koji govorimo i rije6 koje koristimo U!je~u na na6n na koji razmi ~ljam o i na koji 5e pona~amo. Ako kafete "Ijuli!", "bijesan", "potpuno shrvan", sto cete osjecati? SIO cete se pitati? 0 cemu cete razmi;ljati? Nece Ii yam tlak skotiti do neba? No, prctpostavimo da niste "Ijutiti" ne go da yam je to "malo iritantno", Da niste "zasuti poslom" nego da stc "trafeni". Da nego "zacudeni". D~ vas to n~ "srdi" nego Da niste "odbijeni" nego "neshvaceni" i da niste "shrvani" nego "malo U7.nemireni". Mislite Ii da biste se osjecali drugaCije? Vjerujte da bi! MoMa yam 10 izgleda besmisleno i jednostavno. Ne mofe biti da je lako lako promijeniti osjec3Je - promjenom jezikal No, istina je da djdi imaju IU moe. Zato smo toliko dimuti bda, i nakon viSe desetljeca, ponovno ~ujemo rij e ~i Martina Luthera Kinga m\. kad a je govorio 0 worn snu iii Johna F Kennedyja kada je govorio 0 tome Sto Jedan ~ovjek moie u~initi za svoju zernljl.l. Rijeci mijenjaju naein I)a kOJi osjecamo. Mnogi od nas nisu svjesni niti rije~i koje koriste U svakodnevnoj komunikaciji, a kamoli njihovog utjecaja na na6n razmigljanja i osjecanja. Ako yam, na primJer, netko kaze da se varate u pogledu n e~ e ga, reagiral cete na odrcdeni naCln Ako yam, pak, kafe da nernate pravo. vda reakcija mogla bi biti ostrija. Ako vam kate da laiete, iako je to u biti isla slvar, sarno zbog promjene jedne riJ eci u trenutku cele promijeniti natin r3 zmi ~ljanja i osjecanja, nije Ii tako?
6.
Osjecati sc super Vrijedi i suprolr.o. Motcle pojaeati svoje osj~aje zadovolj. stva i sreee vee i samom promjenom na~i na na koji ih opisujete. Eudile "ushiceni '" umjeslo "dobro". Budile "fascinirani" umJesto "zainteresirani". OSJecajte se "sJajno" umj esto "dobro"' Umjeslo "Iijepo", osjecajte se "fenomenalno"! 1, niste "odlueni"', nego "neuustavljivi"!
flh"I' "iledi Ull' 'flltlni~ '''!lij•• i, p".. lj"I" Id l.'jl~1¥t I,ili,..]•.
Zato se pripremite za oovo lestiranje rjeeoi ka. Sjcti le se nekih rije~i kojima opisujete svoj fivot kada ~e osjecate jadno i ncsrctno. Zatim 5e sjetite novih rijee; koje mo:t: ete koristiti umje,to njih , Neh budu smijdne, ako felile. Zabavite sci
6'
Stare r ijeti bez snage g!~~
Nove r ijeti koje daju snagu
pravo otkrice
Siguran sam da tete se sjetiti sjajnih riJe~i! Da biste dobili neko liko ideja, evo popisa nekih rije6 koje sam ~uo u zadnj ih nekoliko godina!
Negativni izraz
Postaj e
Ijuti!
razo~aran
deprcsivan
smiren prije akcije
rnzot"""
neugodno mi jc to smrdi neusp io izgubljen
,""""
usporen svjestan im a ncku aromu
poucan u potrazi
No va, uzbudljiva rijel
Stare, dosadne rijeli
zadivljujuti
zanimljiv
Eva nckoliko primjera;
Postaje
Pozitivoa rije/': Ilzraz na oprezu super, coal prili~o dobar
naelektriziran
besrarnan
nezaustavljiv
nevjerojatno blden
bolje ne mofe
bogat
dobro u redu bn pametan ukusan, so¢an
'"P"
eksplozivan
briljantan
rasko§an
drugaCiji Odmah pOCnile koristite svaje nove rijeei. Morale se maksimalna potrudili, stavi\(' SCI u "puni pogon", neruojte tek "ubiJali vrijeme". Ako vam je avo le~o. odgovorite na pilmje:
Sada se sjetile rij cti koj ih su vda iskustva slVamo prepuna, Zamijenite Ie obitne rijeti pravim draguljima!
70
71
PisI"nojednogpijateija
illotJti5rt
Drugafije metaforc lza svake metafore nalazi se odredeni sustav UVJe!enja. Ka da il.aberete n eku mdaforu kojom opisujrtr svoj llvot W ne ki problem, njome birate I u\'Jerenja koja ooa lutupa. Zato bu di te oprcVli kada upisujett svoj svijet -. sebi i 5virna drugima Ovoje ljudi fijim se me taforama divim su glumac Martin Sh een i njcgova supruga Janet. Njihova metafora z.a covj e~anstvo je "jedn a ogromna obitclj". Rezultat je da O$jceBJU duboku ljubav i suosjecanje ~ ak i prema p
Snimalo se pod velikirn pritiskom roka, duboko u tHipinskim dtunglama. Nakon nemime nod , UjUITO kad sc probudio, shvatio je da je dof iviQ lciak sTcani ucla:. Dijelovi tijcla bili su bez osjela i paralilirani. Bac io se na tlo i, iskljucivo snagom volje, otpu2.ao do vrata gdje je uspi o dozvati pomO<:. Zahvaljujuci napvrima eki pe, lij e~nika pa ~ak i piluta kaska dc ra, Martin jt avio nom preba~ en u bolnicu radi hitne njege. Janet je pohrlila k njemu. Sa s",'akim trenutkom pustajao jc sve sl abiji. Janel je odbil a prihvallti ozbiljnosl situacijc znala je daje Martinu potrebna snaga - pa se ~iroko osmJ ehnula i rekla mu. "To je: sarno mm, dU~OI Sarno film " Martin mi je rekao kako jc u 10m trenul ku ,mao da ce uspj cli. Nijc se Il\Og3 0 smijati, ali s ~ uSll\jehn<.lo i s ti m je osmjehom pv~e lo njcgovo i 1.Jj c~cnje. Kakva sJajna me:tafora! U filmovima, ljudi ne: umiru sfvarno, zar ne? U filmu vi odlu~ujcte bko ce svc zavrliti Cujern vas kako kafcle; "Svc to zv uti sjajno, ali u ovom trcnmku, stvamo se o sj e:~am kao da sam okml en nekom ogradom" Odli~nol E, pa naditc vrala i olvorilc ih! "Da," mogli biste reCi, "ali svc se svalilo na moja leda." E, pa skmitc taj len:t i krenite dalj c Kako opisuj ete .Iva) svijet? Je li to neki lest, ku~nj 3? Borba? A kako bi bilo da JC pIes? Iii igra? IIi c\'jetnjak7 Da JC fivot pIes, ~to bi to znacilo? Imali bi st e partnere, gracio Vic icretnj c i sklad. A da je igT3? Bilo bl l.abavno; im ali biste priliku da se igrate s drugim Ij udima; moMa bi ~ak postojala pravil a - j pvbjcdnici. A da JC cvjclnj ak? Zamislitc prekrasne hojc, zamamnc rni rise, Ijcpotu prirode! Biste Ii malo vi ~e uZivali u fi\'otu u takvom olauzenju? SIO mislite, ~to morale u6niti kako bi varn fivo ! pvstao onakav kakav u lite? Najprije..
kada je Michael bin u desctom raucdu, nakon ~I o ga je privremeni pora ... potaknuo da sc bori za veliki cilj . Viditc, vctina \judi ne zna da Michael - Air Jordan, Mr. All-State, All -American, All-NBA, jedan od naj veci h kob",a~a svih YTCmena, legenda koja JC zauvijck promijenila kobrku - nije ~ak uspio uti u ckipu svojc ~kole Na dan kada je Michael olpra vljen iz eki pe Gusara svojc ~kole Laney High School, otiSao jt kuci gdje je ~itavo popodnc plakao. Silo hi lako odustali oakon tako vclik og ra:lO~aranja No, umjesto toga, to jc bolno iskustvo pretvorio II tarku felju poslil.vio si jc: jo~ veti standard, )O~ yeti cilj. Donio je stvamu i mOCOli odlllku - odluku koja ce zacrtati njcgovu sudbinu i sudbinu ko~arkc, Odlutio jc ne sarno da ~c uCi u ekipu, nego da CC hili i najbolji igral na terenu. Da bi postigao t~ko ambicioz~n eili . ulin io Je ono ~ to ~ini svaki U5pje~n mu~karac ili teoa: odrcduje 5i cilj i zalim odmah krece u veliku akciju. Za vrijeme ljela uoti treceg razreda, polrai.io jc pomoe lIenera ekipe, Cliflona Herringa, i u 6 sali svakog jutra trener Herring vozio bi Michaela oa igrali~te gdje bi ga podvrgnuo strogim trcoiozima. U to vrijeme Michael je oarastao oa 188 em visine. StoviSe, Michae lova fc!ja da ostvari svoj cilj bila je tako velika da je tak i visio oa rucama i peojalicama kako bi izduZio tijelO jeT je vjerovao da ce rnu \0 pomoei da ude u ckipu. (Ovo varn pokazuje kolika JC moe "istczanja"!) Michael je vj ctb~o svaki dan i. kada je do.~lo vrijernc, izabran jc da igTa u ~ko l skoJ ekipi. Dokazao je ono ~to jc Doug Collins, trener njcgovih Chicago Bullsa, reba vi~c od descmk godina kasoije: §to se marlj ivije pripremate, imate \· i~ e sr eee. Neki ljudi bojc se odrcditi ciljeve jer mis1c da CC so:: razocarati iii da ne.: e uspjcti. Ono ~to nc rawmij u jc da ostvarivanje cilja oije oi upola tolikn vafno koliko JC vatno ojcgovo odrcdivaojc, nakon tega slijedi velika akcija prcma oj egovom ostvarivaoj u. Razlog zbog kojega 5i p05tavljamo ciljc \·e j e laj lito lako 78
,vom iivotu dajemo smisilo I Ito nil! postavljeni ciljevl Ijeraju u smjeru u kojem f ellmo lei. Na kraju, hocclc Ii ostvaciti svoJ cilj iii ne, nije upola tako vaino koliko jc va:1:oo kakvom osobom postajete na putu do ojega U prvo vrijem e, odabir cilja mote tek ncznatno promijeniti smjer vajeg tivota _To je POPU! jednog od oni h veIikih tcrcloih bradova na moru: ako kapelan promijeni kurs za sarno ockoliko stupnjeva, putanja broda ne~e se odmah primijeli!i. Ali, :<:a nekoliko uti iii dana, zbog promjcne srnjera brod co: stiCi oa slSvim novo odredislO:.
ICeb ~t1. inill i, I...CI tnS
Ii"", .mll l! ~flilriti .US' ciljm. 79
All1hoo"tyRoObins
Prije deselak godina dosla sam se lo~e osjecao i hko bih iza~ao iz log, kako kaiem. smeca svog bVota, morao sam napraviti mnogo promjrna ~to 5e ti~e smjera u koj em sam isao, a uz to sam si postavio i mnogo ci]jeva. Dok sam radio na njihovorn oSlvarivanju (stjecanje kondicije, porast samopouz· danja, itd.), nauCio sam ndlo vawo: moj uspjeh ovisi 0 mom rnaksimalnorn zalaganju i to ne samo kroz neko vriJeme, nego uvijek. Svi ljudi koji uspiju, obvezuju 5e na nepreslano usavr hvanje. Nikada nisu z.adovoljni i uvijek tele bili jo~ bolji. Ako prihvatite tu filozofiju slalnog i vje~nog usavrbvanja, onda motete doslovno jarn6ti da cdc ne sarno nastaviti razvijati se titavog tivota - ~to je pravi izvor srece - nego tete i uspjeti. Usput, 10 ne zna~i da sve morate raditi savr~eno , kao ni da ce 5e sve odmah promijenili. Najuspjdniji su oni ]judi koji razurniju moe 'komadanja', kOJi ne odgriznu vi~ e nego mogu saivakati. Orugim rijecima, svoj eilj razlome u manje komadice koje mogu ivakati i to su njihovi ostvarivi 'podciljevi' koji ih vode do konacnog cilja. No, nije dovoljno tek odrediti podciljeve; morate proslaviti ostvarivanje svakog malog koraka. To ce yam pomoCi da stvorile silu zamaha i da razvijete navike koje ce va~e snove postupno pretvoriti u stvarnost. Svi mamo da put od tisucu kilometara polinjc prvim korakom. Ali, na 10 ~esto zaboravimo kada si postavimo neki eilj. Kada ste sami sebe pohvalili zato ~to sle poduzeli makar i mali korak u smjeru u kojern telite iti? Prije mnogo godina, nisam se nagradio sve dok ni!">arn skinuo svih 17 kilograma koj e sam imao vi~ka. U prvo vrijeme, pravi je uspjeh bio kada sam odgumuo tanjur pun hrane. Tako, na primjer, ako danas sarno razgovarate s petero Ijudi 0 nekoj poslovnoj promjeni koju namjeravale izvr~iti i sakupite infonnacije koje yam mogu pomoci da donesete odluku, to je onda pet koraka prema naprijed_ Cak i ako promjenu ne izvr~ite ba! danas, svejedno idetc u novorn smjcru. Zapamtite da one ~to sle radili u pro~losti ne odreduje one ~to cete raditi u buducnosti
80
Kao ~to hfe j edna vrlo poznata pjesma, vi ste gospodar svoje sudbine; IIi ste kapetan svoje du~e. Q varna ovisi. Nemojte ~ekati s odrcdivanjem svojih ciljeva. Potnite okretati svoj brod sada, jer tamo naprijed, sarno malo dalj e, teka vas vab buducnost Buducnost za koju se isplati boriti Zbog ~ega su neki ljudi spremni poduzeti ndto, tak i onda kada im ide lo~e iii 5e boje? Za!to ncki pojedinci prevladaju ogromne prepreke? Kako to da se uvijek uspiju oporaviti nakon onog ~todrugi nazivaju porazom? Qni imaju buducnost za koju se isplati boriti - izuzetnu buducnosl. Ulluite, na primjer, mog prijatelj a W. Mitchella. U strahovito tdkoj nesreci kojuje imao vozeCi woj motocikl, zadobio je opekotine na dvije Ireeine tijela. Dok je leho u bolnici, odlucio jc da ce pronaci na6na da pomogne Ijudima okosebe,bezobziranasve. lako muje zbogopekotina licebilo neprepoznatljivo, vjerovaoje da njegov osmijeh mote ozariti njihov svijet. I bilo je lakO. Vjerovao je da mofe razveseliti ljude; da ih mote slubti i prutili im uljehu: i bilo je tako. Nekoliko godina kasnije dotivio je jo~ jednu nesreeu, ovaj put avionsku, nakon ~ega jc ostao paraliziran od pojasa nanife. Mislile da se predao? Nije. Umjeslo toga, u bolnici je zapazio predivnu sestru. "Kako da izadem s njom?" pilao je. PriJalelji su mu rekli da je Iud. MoMa se u sebi slofio s njima. Ali, nije prestaosanjati W. Milchell vidio je prekrasnu buducnost s tom fenom. Upotrijcbio je SVO] bnn, pamet, duhovitost, slobodan duh i dinarnitnu osobnosl ne bi Ii je privukao i na kraju se njome ofenio. Vecina ljudi u njegovoj situaeiji ne bi ni poku~ala. Ali, on j e posegnuo za zvijezdama - i zauvijek promijenio svoj :l:ivot
81
",""",""""",
Kako je stvorio svoju b'.vanrednu buducnosl? Postavio 5i jt ciljeve koji SIl uve!ike nadma;ivali ono ~to je mislio da mote postici. Donio jt odluku da, be;: ob;o:ira na sye, mora postiei Ie cilJcve. U6nio ih jt moguCima tako ~IO ih je razbia u manje komadice koje je mogao 'tvakati ' : male, sicu~ne pokrete kOJe jt m:bao izvesti svakog dana prije nego jt bio U stanj u poduzcti veee korake u 1:ivolU. Kada 5i izabcrete cilj koji vas uistinu nadahnjuje, u schi oslobadate snagu kojom molelc postiei daleko vi§e od onog ~to drugi smatraju da mo:!:cte. Pnl;'l;atc 51 nevjerojatnu priliku da se 'istcgnetc ' i razvijete
"Pobjedimnje poCinje star/om " - Alltor nepozna! Ima ljudi - svi poznajemo harem nekoliko takvih - koji kao da su kOnstantno izgllhljeni i smetenj, Najprije idu u jednom smjem, a onda u dll.lgom. PokuSajujcdno, a zalim se prcbacc na ndlO drugo. Krenu jednim putem, a vracaju se suprotnim smjerom. Njihov je problem jednoslavan: ne znaju Sto ~el c. Ne mo~ele pogoditi metu ako ne z.nale gdj e jc i $10 Je. Ono Ito uda trebate napraviti jt da sanjate. No, apsolutno je potrebno da 10 napravile potpono osredototeno. Ako sarno protitalc oyu knjigu, nema velike koristi. Morate sjesti i staviti svoj san na papir. SmjestilC se na ncko ogodno mjesto, negdje gdje se osjecatc sigurno i potpuno odobno. Provcdite tako barem pola sata i pokubjte olkriti ~to olekujl'te da cete biti i raditi, davati, vidjcti i stvarati. To bi moglo biti najvrednijih pola sata koje sll' ikada proveli! Nautit eete postavljati cilJl've i utvrdivati rezultate Napravit cete karlu sa ceslama Kojima ~elite putovati u svom tivotu. Uvidjet cete kamo zelite iei i kako da stignete tamo. Dopustite da pocnem s jednim velikim upowrenjem: nema potrebe stavljati bilo kakva ogranilcnja na ndto ~to je muguee.
82
neuspjeh? Na Irenutak razmislite 0 tom pitanjo. Da sle apso!utno slgurnl u uspjeh, koje korake biste poduzeli? Budile sasvim odredcni. Sto vi~c delalja navcdctc, to sle spremniji za stvaranje rezultala. Dok pravite svoj popis, vidjet cele da su neke od stvari koje zapisujl'tl' uno 0 ~cmu godinama rallTlinjatl'. 0 drugima, pak, niste ni sanjali. No, morate odlutiti ~to uistinu telile, jer ee yam to manje pomoei da to i dobijetc. Prije nego se ndto dogodi u rlZl~kom svijefu, mon se dogoditi u v:doj glavi, Nema ogranicenjal Na kraju knjige naCi ccte nckoliko praznih straniea koj e yam mogu idcalno pos tuliti za odredivanje ciljeva. Prihvatimo se posla' I. Pretvarajte se da su praznid _ vrijemc davanja i primanja rasko~nih darova! Sanjajle ndto veliko! ZapBite sve svoje snove, sve ono ~to ;!:elite imati, raditi, biti i davati Zamislitc ljude, osjecaje i mjcsta za koja ~clite da postano dijelom vaseg tivota. Sjednitc odmah sada, uzmitc olovko i potnite pisali. Nemojte razmi~1jali 0 lome kako cete to ostvariti Sflmo :opifiu, Nema nikakvih ogranUenja, 2, Sada pro~itljte popis koji ste napravili I razmislite kada biste mogU ostnriti te ciljeve: za !est mjeseci, godinu dana, dvij e go dine, pet godina, deset go dina, dvadesct. Pomate kada viditc vremenski okvir u kojem to planiratl' Sada pogledajte kako izgleda va~ popis. Neki ostanove da na njemu dominiraju slvari koje tell' upravo sada. Neki shvatc da 5U njihovi najvl'ei snovi smj e~teni 0 dalckoj buducnosti, 0 savdenom svijetu opel' ospje~nosti i ispunjenja. No, pUlovanje od tisueu kilometara potinje prvim korakom i zato je vamo da smo svjcsni lih prvih koraka jednako kao i onih posljednjih.
AnthonvRobbios
3. Kada ste odredili vremenske okvlre, i1.aberite cdlri cilja koja mof ete ostvariti ave godine. Ncka to budu stvari kojima SIc najvi~e posvcceni. koje vas najvisc uzbuduju, koje Yam prubju najvise zadovoljslva. Ponovno ih zapi~ilc na drugi komad papira. Napi~ itc lakodcr za$to cete Ih sto posto ostvariti. Zalto ndlo uradili, mnogo je vaZnijc nego tako ndlo uraditi - ako imate dovoljno vcliki zajlO, uviJek cete se snaei za kako Ne mislitc sarno na sebe vee i na druge ljude s kojima tivitc. Ako ostvarite svoje eiljcvc, kakvu bi koriSI od toga imala vab obitelj i prijatclji? Ako imate dovoljno razloga, motete napraviti gotovo sve na svijctu 4. Kada ste 5ve to napravili, opmte kakva blste to osoba mOTali biti da biste ostvarili Ie cilje~'e? Treba Ii yam za to vi~e suosjceanja iii vi~e akcije? Treba Ii vam bolje obra:wvanje? Ako biste, na primjer, zeljeJi biti nastavnik, opi~itc kakva osoba uislinu ima sposobnosl po:r.itivnog utjccaja na fivot drugih ljudi?
- Zamislite da sic ga vce postigli. Osjctitc zadovoljstvo, ponos i uzbudenjc zbog tog postignuca. Vidhe i cUJIC svc Ie prekrasnc dctalj~! Prckrasan osjecaj, zar ne? Vj crujctc Ii u sve ovo? Da? Nc? Tako-tako? lclio bib yam dokazati da sve ovo uistinu djcluje. Zato sam smislio jednu igru. Ako priSlancte da je odigrate do kraja - ako pristanete i prihvatile sve nlcne izazovc, svom svojom odlucno~eu isplatiti te yam sc dalcko v i~ e nego sto uOpCe motctc zamisliti. Spremni? Krenimo onda na ..
Vjeibajte svoj mozak ledno od mojih pravilaje da uvijek kad si postavim neki cilj, odmah poduzmem nesto da ga podrtim. W. Mitchell pocco sc smij e~iti ljudima onog dana kad je odlueio da ce dati ndto svijctu. Odmah Je upitao sestru boee Ii iza6 s njime No ljubav sc nije razvila prcko noei. I u va~cm slucaju, napredak ce sc odviJati korak. po korak. Kao svoj najbolji prijatdj, ne biste sc kaznili zato slo niste otprvc postigli svoj cilj, nijc Ii tako? I, na kraju, vjefbajte svoj mozak tako da zna da je ovaj eilj ndto na Cemu svkodnevo raditc· - Dvaput na dan sjednitc mimo nckoliko minuta i mislile na svoj cilj
84
as
Jed.."". lekeij• ••• DESETODNEVNI MENTAlNllZAZOV
Ako ni~la drugo spomcnUIO U ovoj knjizi ne nap ravitc , OVO SVAKAKO NAPRA VlTE! Ovo nazivam "Dcsetodncvnim mentalnim izazoyom". Rad i se 0 vJefbi koja mi jc prcokrcnula iivot. Kako?
O mogut'ila mi je da vladam svojirn rnlsllma tak o i lo si ne dopuUam neprcslano razmiiljanje 0 ne~em ncgativnom. Spremni? Evo pravila igre: I. Tijekom sljedeCih deset dana, odbijte ra:.oni~ljati 0 bilo kakvim neugodnim mislima, osjecajima, pitanjima, rij eCimailimctaforama.
2 Kada so: uhvatilc kako razmi~ljalc 0 ne~u ncgativnom - a hoCcle - odmah si postavitc pilanj3 pomocu kojih cete poCcti ranni~ljati 0 boljim stvarima. Pocnite s " I'itanjima:ta rje~avanjc problema" (sir. 55). 3. Kada SI: ujutro probuditc, postavilc si "Jutamja pitanJa koja daju snagu" (str. 56). Na\'cccr, priJe nego zaspile, postavite si "Ve~emja pitanja koja daju snagu" (str. 56). U~init ce euda. 4. Sljedeeih deset dana u pofpunosti se usrcdoto6tc na
rje~enja,
ancnaprob1eme.
----------
-- -
DOBRODOSLI USVIJET UUBAVI Prvi put kada sam poCco dc:setodnevni mentalni izazo\', izdrzao sam sarno dva d(lDa! No, mogu vam reci da, zahvalJIl jll':i lome ~to sam SI: priddavao vi~ih mjcrila i zahvaljujuci mojoj upomosti sve do kona~nog uspj eha, dcsetodnevni mcntal ni izazov postalo je iskustvo koje ru i je promijcnilo hvot. Znam da ce, IlZ marljivosl i upomost, proizvcsti istu slobodu za vas kao §to jc to ucinio i La mene, A sada bih vam tolio ponuditi poziv, ako tclite
druga~iji
izazoy.. . Poseban
Ovu smo knjigu zapoedi tvrdnjom kako jc jodan od najboljih nacina rjdavanJ3 problema - i stvaranja 5voje STeee da pomognemo nekome drugome Iko je ujo~ tezem polotaju od nas, Kada rui ljudi kat.u da im je fivo! tetak, da im so problemi koje imaju cine nerjdivima, prvo im pomognem da se oslobode takvog na~ina razmi~ljanja koji im j~ ocigledno postao navi kom. Suoeim ih s Jcdnostavnim :mhljevom: "L;clim da zabor(l· vite svoje probleme na dan-dva, pOlrazite nekoga lko je u te:!:oj situaciji ncgo ~to SIC vi sada i pomogn ilC loj osobi da makar malo popravi svoju situaciju." Moj savjet ~ esto do~eka njihov pogled koji govorL "Nitko nema vcti problem nego ~to je mojl" Naravno, to nikada nijc istina. Ako stc izgubili posao, potratite nckog tko je izgubio sina iii kCcrku. Ako se mucite ne biste Ii spojili kraj s lcrajcm, pronaditc nckog beskucnika koji sc mllci da prd:ivi na ulici. Ako se uzbudujetc Jcr vas je zaobislo ocekivano promaknuce, pronadite nekog tko se stisnllo II kutu
,-..
PIsmo lednog prijoIeijo
haustora u potrazi za skrovi~!em od nevremena, a svu okrepu koja ga drfi na tivotu nalazi ujavnim kuhinjama. Nt: zaboravite koliko SIC zapravo sTetni. Oko vas sigumo postoji barem jedna osoba s vcCim problemom nego ~to jt vas. Pomaganje ima dva rezuitata \) Dobivate realnu sliku svog problema. Vd teret izgJedat ce lak~i. a osim toga, iz prve ruke vidjct ccte zadivljujucu hrabrost Ijudi koji se nose s najtdim 1ivotnim prob1emima. UvidjcI cele da uvijek postoji natin da problem preokrenete. 2) Cak i aka problem ne "rije~ite", ~ak i ako sarno prutite uljehu i pa:!:nju punu Ijubavi, nau~il cete da ne mozele dati dar, a da vam 51: nl: vrat; deselerostruko. Ne ka~em da cete dobiti neke nagrade za svoj trud; govorim 0 pokretanjujcdne od najdub\jih Ijudskih potre:ba: potre:be: da se: osje:camo korisnima. Nese:bitnim davanjem iskusi! cete: najvecu radost i ispunjenje: Dakle, kako cete sudjclovati u tome? Je: Ii to tdko1 Nimalo l U sljede:Cih dvadese:t i ~eliri sata iii najkasnije: u slje:de:cih tje:dan dana prutite: nekome: koga niti ne poznajete 'malo' pomo':i, 'malo' poddke. MoMa biste: sutra mogli protistali tute straniee: i pronaei, na primje:r, dom za umirovlje:nike ili nemoine. Kada sc s posla vracate kuCi, umjesto da gubite vrijeme u promctnom zastoju, za~to ne biste navratili, predstavili se odgovomoj osobi i zamolili je da Yam omoguci da posjelile osobu kojoj ve:e dugo nitko nij e dobo u posje:!. Motete reei da biste: rado poSJetili nekoga tko nema obitelj iIi ne:koga tko nikada ne vida svoje najblife. Kada se tOj osobi prvi put predslavite, ~iroko se nasmijc~ite i recite:: "Dobar dan!" Ako je ta osoba jednako sretna SIn vidi vas kan Sin sle i vi sremi JIO vidite nju, motele jt cak i zagrlitil Provedite s njome sat vremena, razgnvarajte i slubjte, saznajte tko je i kako ie. Sto mislile kako ce na usamljenu du~u djc:lovati susre:1 s potpunim stTaneem kOJi ju dovoljno voli da iek tako navrati kako bi ju vidio?
92
Ili, jo~ bolje, ~tn mislite kako ce to djc:lovati na vas? Ako ni~ta drugo, podsjetit ce vas na smisan va~eg tivota i na ono ~to vi u stvari jeslt . Ispunit ce najplemenitiju i te:meljnu potrebu IJudsk e naTavi, potrebu za povezivaojem i pomaganjem. To ce vas promije:niti. Zato, uzmite 5i vremena i poklonite: 5i dar koji dolazi sarno onima koji nesebi~no daju Kako se na~e: drufe:nje priblitava kraju, !dio bih vas zamolili za je:dnu sasvim osobnu uslugu. Obecajte mi da cete jako paziti na sebe:. :5to "IIam bude bolje, 10 cele vi~e: moei pru:liti drugima. Jo~ botje, idite i dalje: od brige za sebe. Stvorite si i7.Vanredan !i"llot - obi~an :llvot uz malo dodatne: posvecenosti, predanosti i ljubavi I, molim vas, pi~ite mi kako 5te iskoristili ono ~to sle ovdje: nau~ili da bislc pobolj~ali :livote drugih ljudi. S ncstrpljenjem oce:kuje:m da "113S upoznam. Do lada. "Neka pod nogama tvojim ceSIO leii do Ie vodi. ,veka vjelar u leda Ie prali. Neka lice lvoje lopfina suncu grije, neka blaga kiia tvoja polja zalijeva, i. do naseg ponovnog susreta.. neka Ie dragi Bog cuva na me!wm dlanu ruke ~·voje . .,
- stari irski blagoslov
Zhogom i blagoslov!je:ni, Anthony Robbins
EPilOG Vise informacija 0 ovdjc imesenim idcjama naei cete u najprodavanijoj knjizi Amhonyja Robbinsa, Awaken the Giant Within (Probudite diva u sebi, Katarina Zrinski, VaraMin, 2002.) U njoj protitajlc sljedeca poglav!ja: "Decisions: The Pathway to Power" . Odluire: put premo moCi' "BeiiefSySlems: The Power to Create and the Power to
Destroy"
. "Susfavi vjerovunja: moe stvaranja i moc rmi!tavanja '.
"How to Gel What You Really Want" - "Kako daMti ono slo ui5tinu ielite " "Questions Are the Answer" "Pilanja su odgovor" "The Vocabulary of Ult imate Success" "Rjecnik vrhundog lupjeha " "Destroy the Blocks, Break Down the Wall, Let Go Orlhl; Rope, and Dance Your Way to Success : The Power of Life Metaphon" _ '"RazQrile prepreke, sruiite zid, pus/ite slamku i {ohm
korakom ostvarite ~pjt:h.- moe iivotnih meta/ora"
95
"The Magnificent Obsession - Creating a Compelling Future" , Vciican.lIvena Opse5ija - sr.'aranje Ileodoijive buduCllosti " "Th~
Ten-Day MenIal Challenge"
"Desetodnevlli melltaini izazov"
oAUTORU Anthony Robbins posvetio je vBe ad pola svog zivota kako bi Ijudima pomogao da olkriju svoje jedinstvene i vrijedne osobine. Smalran vodecim slru~njakom u Zl13nosti koja se bavi postizanjem vrhunskih rezultata, osnivac je i predsJcdnik tvrtki nazvanih njegovim imenom, ~ija je djelalnost pomaganje lj udima u ostvarivanju privatnih i poslovnih IJspjeha. Radio je kao savjetnik vodecih ljudi u tvrtkama kao ~to su IBM, AT&T, American Express, McDonnell-Douglas i u vojsci Sjedinjenih Ame ri~kih Dd:ava, kao i u profes ionalnim sport skim kluhovima kao ~IO su The Los Angeles Dodgers, The Los Angeles Kings, The America's Cup, le s osvajacima zlatnih odli~ja na olimpijskim igrama. Robbins 5e takoder bavi poucavanj em i savjetovanjem brojnih istaknutih svjetskih li~nosti, Ie je i prvi savjetnik U ofivljavanju Sheffielda, ~etvrtog naJvec~g grada u Englcskoj. Robhinsova velika :leljaje da svijel ubni boljim mjestorn za tivol, a tu svoju zelju poku~ava ostvarili tako ~to 1judima pomaze da postanu zapovjednicima svoje slldbine - bez obzira mati Ii to da Irebaju pobolj~ati odnose sa ~lanovima obitelji iii usmj eriti pafuju na ostvarivanje svojih ciljeva, riJditi se emocionalnih iii financijskih problema ili profiti vik pomoci 5VOjOj zajednici i drfavi. Godinama nesebicno ulatc svoju encrgiju i sredstva kako bi pomogao ljudima u ntwolji, a 1991 05novao jc neprofitnu zakladu 7.a siroma~nu djeeu, beskucnike, starije i ljude u zatvorima. Gospodin Robbins ima 35 godina i fivi u Del Maru, Kalifomija, sa suprugom i djecom
96
"La nac kobra" za Dan zahva1nosti
oZAKlADI ANTHON'" ROBBINS Zaklada Anthony Robbins Je n~profitna organi~acija eiji jt 1.adatak pru~l1je pomoei beskucnicima, siromasnoj dj~ci, starijima i populaciji u 7.atvorima. Svi oni koji sudjeluju u aktivnostima zaklade osiguravaju tim vatnim ~Ianovima na~eg dru~tva najbolja sredstva z.a nadahnuce, obra~ovanje, usav~avanje i razvoj
Ostvarena vizija Zaklada prcdstavlja ostvarenje fivotnog sna Anlhonyja Robbinsa. Angafirani filantrop od svoje osamnacstc godine, radio je u Vojsci spasa u njujor~kom jufnom Bronxu i Brooklynu, kao i s hcskuenicima na Havajima i na podrutju San Diega. (Robhins je takoder osobno angafiran u financiranju cjelogodisnjeg proracuna za hranu j edne soc ijaln~ slufbc u sj~v~mom dijclu San Dicga.)
Program stipeodije "'I'rvaci izvrsoosti" Medu najznacaj nijim aktivnOSlima zaklade na[azi S~ i program slipendija zvan "Prvaci izvrsn0511"'. Prilikom posje!e jednoj osnovnoj ~ko!i u Houstonu, Teksas, 1991. godine, Robbinsj e bio toliko dimut u~~nicima, nastavnicima i osoblJcm da je dao jedinstveno obecanjc: plali! ce sko larinu ~a svc ucenike pt!ih razreda (koji maturiraju 1999.) koji poslignu vrlo dobar uspj eh, koji ee provoditi 43 sata u dobrotvomorn radu svake godine sve do zavdetka studija, te ispuniti osta[e standardc akadcmskc i osobnc iz:vrsnosli. Za uzvrat, djeca kojoj je Robbins pomogao i sarna su postala pomagaCima, pou~a vajuei druge ucenike i radeei dobrovoljno u domovima za stare i ncmoene Ie sudje1ujuci u mnob>im aktivnoslima za pomoe Ijudima u ncvolji.
9.
Da bi odao priznanje ameri~kom duhu v e likodu~nOSli i dare1.[j ivosti koji jc pomogao njegovoj obitelji na Dan zahvalnosti kaua jc Robbinsu bilo II godina, Iaj praznik obav~ZJlo obiljeiava lako SIO okupi obitclj i prijalelje koji ramose hranu i ostale potrep~!inc onima kojima je najpotrebniJe. Od osnulka Zaklade Anthony Robbins 1991. godine, jcdno od njegovih najdalekosd:nijih posti ~uca pr~tvorilo Je Robbinsovu osobnu Iradiciju u akciju zvanu " Lanac ko~ara za Dan zahvalnosti" koja se provodi ~ irom kO!1!incnta. ZahvaljujuCi mrefi dobrovoljaca, svakc gouine distribuira se hrana, odjcca i drugi obhci pomoci, a sarno 1993. pomoc je primilo vik od 100.000 Ijudi u preko 400 zajednica diljem Sjedinjenih Drfava i Kanade. lzazo,,' Zivolje dar, i svi mi koj i tomozemo, moramo upamliti daje nah odgovomost da prutimo ndlo :za U7:Vrat. Va! doprinos moze biti uistinu vahn. Molim vas da nam se pridrutitc i pomognele da i oni manje srelni utivaju u kvalitctnijem fivotu. Povc1ja zaklade ostvaruje se putem ovih i drugih sli cn ih programa. Za vik infonnadja 0 zakladi pi~ite na ovdjc navedenu adrcsu zaklade, i1i nazovite 800-445-81 83.
ANTHONY ROBBINS FOUNDATI ON 9191 Town Centre Dr. Suite 600 San Diego, CA 921 22
Zaklada Anthony Robb ins jt neprofitna organizadja oslobodcna placanja poreza. Uplate izvr~ene zakladi odbijaju se od pOfCza.
AnlhonyRo/:lt:ItlS
PIsmo jednog p~jale1ja
oPOOUZECIMA ANTHONY ROBBINS POdU7.cCa Anthony Kobbins (Anthony Rubbins Companies, kracc: ARC), kau savez nekoliku urganizacija s istim zadatkom, posvcrena su ncprckidnom pobo lj~anju kvalitcte :/:ivota pojcdinaca i urganizacija koje to uistinu zasluiuju. 1'\udeci najnovijc tchnologije za upravljanjc osjccajima i ponasanjem Ijudi, ARC umogucuj e pojcdincima da prcpoznaju i i,~koris le svoje ncugrani~ene mugucnusti. U naSlavku su navcdcne '>amo neke od kurisnih urganizacij a kojc ARC nudi varna i va~em poduzecu iii organizaciji. Za vik infonnacija i potpuni popis raspolofivih usluga i proizvoda, molimo nazovitc 800-445-8183.
Robbins Research International, Inc. Zadu.l:cn za istra.l:ivanjc i markcting. o'.. aj ugranak poslova Anthonyja Robbinsa za savjetuvanjc i osobni razvoj di1jcm svijcta odr.l:ava seminarc namijenjene ~irukoj javnosli i poduzeCima. Teme uklju~uju postizanje visoke uspjdnosli i ovladavllnj e finaneijama, pregovaranjc tc rcstrukturiranje poduzeca. Jcdna od najtfa1cnijih obrazovnih aktivnosti koje promovira RRI je Robbinsov cjc l ogodi~nji Mastery Univcrsity, Pruf..anJcm zn anj a i vjd tina vodenja za 21. stuljece, taj lrodije!ni studij odr},.ava sc najednum od najljepsih mjcsta, a prufesurski kadar ~ in e predava~i 5 najvi~ im kvalifikacijllma. Medu njima su i takva irnena kao ~to su gcneral Nonnan Schwarzkopf _ vodenjc, dr. Oeepak Chopra - zdravlje i urn, i Peter Lynchi Sir luhn Templcton - financijc. Studij su pohadali !judi iz 42 ddavc
Anth ony R obbins & Associates Ova mrcfa La distribueiju i fran.~izu dovodi multimedijske seminare u lokalnc zajoonice i poduzc~a ~ irom sv ijc\3
100
Posjcdovanje fran~izc tvnkc Anthony Robbins & Associatcs nudi yam muguCnost da postanete izvorolll pozitivnog mjccaja i razvoja ~lanuva yak zajcdnice. Anthony Rubbins & Associates primatclJ irna fran~ize omugucujc izobrazbu, vidlj i,'"osl i neprekidnu podr~ku u stvlIranju poduzcca kuje cc donijeli istinsku prumj e n~ u iivote ljudi
Robbins Success Systems™ Robbins Success Systems (RSS) poduzecima omogucujc ilObrazbu i usavrhvanje u timskom radu, komunikaciji i najsuvremenijim sustavima za uprav ljanje. Osoblj e poduzeea RSS kombin ira tcmcljitu dijagnostiku koja sc provodi pdj e izobrazbe, zatim klijcntu prilagodeno obrazovanje, oCJ enjivanj e nakon lavr~etka obrazovanja te naknadno praccnje. l'rilagodcn pOJcdinacnim potrcbama, RSS jc katalizator za ocprckidnu i beskrajno puboljSanj e kvalitete ~h'ota u poduzeCima ~irum svijcta.
Fortune Practice Management 0.'0 poduzece za slrucnu vodenje ordinacija sa SVlm uslugama omogucuje zdravstvcnim strucnjacima vitalne strategij e ; podrsku za povccanjc kvalitctc i prufilabilnosti njihovih ordinacija. Fortune Practil:c Management ima za svrhu poboljhnJ e h'alitelc zdravstvenc skrbi kao i kvalitete1:ivota nJcnih djelalnika,
Tony Robbins Productions Ovo poduzece za televizijsku produkdju bavi sc slvaranjem najkvalitctnijih i7,ravnih markctin~kih infonnativno -kom erci jalnih programa koji sc cmitiraju §irom zcmljc. TRP je, u zajedoickom uiliganju, proizvco celiri najuspjdnijc informa tivno-kumcrciJalne cmisije koj e su ikada cmitirane. Zahva Ij~juCi najnaprcdnijuj trii~noj analizi, TRP jc specijaliziran za
f
