Pisanje Za Novine

Pisanje za za novine, skripta

Rezimiraju ći leadovi Novinari su oči i u ši svoje pubike. Kada izvještavaju o najnovijem događaju, njihovi prvi tekstovi su rezimei onoga š to to se, kome, kome, gdje, gdje, kada, kada, zaš to to i kako dogodilo. Obavezne vijesti obično započinju rezimirajućim leadom: konciznim i jasnim prvim paragrafom, koji daje suštinu događada i privlači čitatelje da pročitaju i ostatak teksta. Rezimirajući lead treba biti kratak, obi čno ne du ži od 35 riječi. To To je uglavnom jedna rečenica, mada se takav lead može podijeliti i u vi še od jedne re čenice.

Koncepti: principi rezimirajućih leadova Obrnuta piramida - vijest je sre đena po paragrafima, od najvažnijeg prema manje važnom - lead rezimira glavne stavke doga đaja koji čini vijest - drugi, i svaki naredni pasus, sadr ži sekundarne ili dodatne podatke, od va žnijih ka manje značajnim

- smatra se da je ovaj koncept nastao tokom Ameri čkog građanskog rata - agencijski agencijski servisi servisi koriste koriste se obrnutom obrnutom piramidom piramidom kao osnovnim osnovnim oblikom oblikom izvještavanja: to im omogućava da članke emitiraju brzo i u manjim cjelinama, a njihovim korisnicima da iz tekstova uzmu onoliko koliko im je potrebno - članak pisan na način obrnute piramide mo že se skra ćivati idući od kraja i stoga lakše smjestiti u tijesne novinske novi nske prostore za vijesti

Pet W i H - W h o / Tk o - What / Što - Where / Gdj Gdje - When / Ka Kada - Why / Zašto - How / Kako

Kad god pokrivaju neki doga đaj, novinari tragaju za ovih šest elemenata. Najva žniji od ovih šest elemenata stavlja se u rezimirajući lead. Manje značajni elementi stavljaju se u drugi pasus i naredne paragrafe. Kako odvagati pet W i H? Kada se pet W i H identificiraju, mora se odvagati njihov zna čaj. Tri Tri principa mogu nam u tome pomo ći:

Ivana Šaškor, www.novinarstvo.info

1

Pisanje za za novine, skripta

1. Provedite Provedite istragu istragu - Ako je mogu će, nemojte izvještavati prije nego što istražite temu i intervjuirate osobe koje su u nju uklju čene. D ok 2. Poku Pokuš ajte ajte otkriti pet W i H tijekom izvje š tavanja tavanja - Za ovim elementima treba tragati. Dok hvatate bilješke, označite ih zvjezdicom, najvažnije podvucite ili stavite pored njih dvije zvjezdice. 3. Razgovar Razgovarajte ajte s urednicim urednicimaa - Oni će vam često reći kako žele da se tekst razvija.

Razmišljanje koje prethodi leadu Novinarima su leadovi često na umu i dok hvataju bilje ške i prije nego što počnu pisati. Evo nekoliko faktora koji mogu utjecati na na čin na koji novinar razmišlja o članku: - Nešto o čemu se već pisalo - Što novinar misli o temi? - Što publika misli o temi? - Ured Urednik nikov ovee instru instrukc kcije ije

Novinar mora odlučiti koliko W i H može staviti u lead, a da on pri tome bude kratak i lako razumljiv.

Rezimirajući leadovi od više elemenata Ako lead spoji vi še elemenata (npr. gradolnačelnik govori o porezu na imovinu i prometu robe), tada je to dvostruki lead ili lead sastavljen od više elemenata. U njemu se podjednako tretiraju dva ili vi še elementa i publika se njima odmah obavje štava da se događa više od jedne stvari.

Rezimirajući leadovi u prilozima Ovi leadovi se također mogu koristiti u prilozima. Prilog , obuhvatan termin za čitav niz tekstova o događajima koji čine neobaveznu vijest, nema strukturu obrnute piramide i autori će ga obi čno započeti specijalnim leadom. Međutim, to ne zna či da je upotreba rezimirajućeg leada u prilogu isklju čena. Autori priloga kreiraju leadove da bi privukli publiku da pro čita tekst, a ne da bi joj

priopćili zadnju vijest. Lead priloga može biti narativan, konstrastni ili upitni.

Zapamtite: ne postoje dva ista leada! Iskusni novinari koji pokrivaju istu vijest ili intervjuiraju iste ljude, obi čno će doći do jednakih osobnih leadova, jer su u stanju odrediti koji su W i H najva žniji. To ne znač i da ć e leadove napisati jednako!


2

Pisanje za novine, skripta

Pisanje rezimirajućeg leada Koliko riječi? Rezimirajući lead, uglavnom samo jedna reč enica, ne treba sadr ž avati viš e od 35 riječ i. Naravno, neke situacije tra že više riječi ili rečenica da bi se tekst mogao sa žeti, ali što je lead duži, to je veći rizik da će biti težak za čitanje ili razumijevanje.

Izbjegavajte pretrpane leadove U lead stavite samo najva ž nije elemente. Nemojte ga pretrpavati sa svih sačuvajte za drugi, tre ći, četvrti i, ako je potrebno, jo š poneki paragraf.

š est.

Ostale

Izbjegavajte prikrivene leadove Ako najvažnijeg elementa vijesti nema u rezimirajućem leadu, onda ga je novinar vjerojatno prikrio u nekom drugom paragrafu, a to zna či da će čitatelji morati tragati za viješću. To ne valja: mora im se odmah re ć i š to je ključ no, ne smije se dopustiti da č itatelji o tome nagađ aju.

Kako odrediti fokus leada? Novinar fokusira rezimiraju ć i lead birajuć i koje ć e W i H istaknuti. Ako je riječ o poznatoj osobi ili nekome čije se ime pojavljivalo u vijestima, tko postaje fokus leada. Ako osoba koja nije poznata napravi ili ka že nešto što je dovoljno važno ili zanimljivo da bude vijest, onda je element š to obično fokus leada. Kada su najva žniji

elementi gdje, kada, zaš to i kako, jedan od njih mora biti fokus rezimiraju ćeg leada.

Pišite u aktivu Kad pišete rezimirajući lead (neki drugi lead ili paragraf), kad god je mogu ć e upotrijebite radno glagolsko stanje - aktiv - umjesto pasiva . U prvom slučaju subjekt djeluje na objekt, a u drugom, subjekt trpi radnju. Pasivom se treba koristiti samo kada su lice ili stvar koje trpe radnju va žniji od lica ili stvari koje je vrše.

Imenovanje izvora Imenovanje izvora publici omogućuje da zna tko je novinaru dao informaciju. Tekst time dobiva na autentičnosti i uvjerljivosti. Tri pravila kojih se treba dr žati prilikom odlučivanja treba li u rezimirajućem leadu imenovati izvor: 1. Imenovanje izvora č injenica - Nije potrebno imenovati izvor kada se izvje štava o činjenici, nečemu što se zaista odigralo ili što je o čigledno točno. Ivana Šaškor, www.novinarstvo.info

3


2. Imenovanje izvora mi š ljenja - Potrebno je identificirati izvor kada novinar ponavlja mišljenje koje je netko izgovorio, kao što je slučaj u većini tekstova, a tada se obi čno navode njegovo ime ili funkcija. 3. Imenovanje neodre đ enog izvora - Imenovanje neodređenog izvora može se koristiti kada je riječ o izvoru koji govori u ime neke vladine ili privatne institucije.

Uređivanje leada: sažimanje teksta i pridobivanje čitatelja Rezimirajući leadovi trebaju postići dva cilja: 1. sa ž eti tekst 2. pridobiti č itatelje

Stavljanjem najvažnijih W i H u prvi paragraf, sažima se tekst. Čitatelji se pridobivaju najjačim mogućim riječima. Ako želite da vaš lead i sažme tekst i privuče čitatelje, a ne da samo kratko izlo ži članak, na njemu morate raditi dok ne do đete do najbolje kombinacije riječi. To znači: - nemojte se zaustavit nakon prvog leada - izbjegavajte nepotrebne riječi - izbjegavajte žargon - pišite jasno i kratko - služite se efektnim glagolima - pišite slikovito Novinari često mogu lead u činiti boljim ako ga pro čitaju na glas.


4


Organizacija vijesti Stil obrnute piramide U obaveznim vijestima koristi se uglavnom obrnuta piramida, koja najvažnije od pet W i H smje šta u lead. Va žno je i ono što dolazi poslije njega. Lead treba zainteresirati čitatelje, osnovni tekst, ili njegova sredina, treba dr žati njihovu pažnju do kraja.

Primjer obrnute piramide Lead

U rezimirajućem leadu istakne se tko i š to. Osnovni tekst Nakon leada - to jest, od drugog do posljednjeg paragrafa, članak se piše stilom obrnute piramide. Strukturiran je tako a se vijest daje po čevši od najbitnijih prema manje važnim elementima. Takav tekst obi č no ne slijedi kronologiju doga đ aja, niti se zavr š ava iznenađ enjem. Svaki naredni pasus obja šnjava ili nadopunjuje prethodne paragrafe. Kad je riječ o obrnutoj piramidi, važno je što je moguće prije dati snažan citat kako bi se čitatelji brzo vezali za ključni izvor. Osnovni tekst može biti poduži, ali slijedi shemu tipičnu za obrnutu piramidu: čitateljima je vijest prezentirana nizom prijelaza, paragrafa i citata raznih izvora. Završetak Novinari jednostavno prestanu pisati kada su dali sve bitne informacije koje se mogu smjestiti u dodijeljen prostor. Tekst se često završava citatom kojim se izvor neposredno obra ć a publici. Njegova je svrha emotivno vezati cijeli doga đaj, syaviti do znanja da je do šao kraj pisanju, ali ne i doga đaju ili njegovim sudionicima.

Upute za organizaciju obrnute piramide

1. Neka vam lid bude efektan i jezgrovit - Napišite kratak lead, ne du ži od 35 riječi, kojim ćete priopćiti glavnu vijest doga đaja. U drugom paragrafu navedite njegovu poantu, kojoj nije mjesto u leadu. Izbjegavajte leadove koji sadr že mo ž da. Hipotetički su, a publika od vas tra ži egzaktne stvari. 2. Opišite okolnosti događaja (background) - Paragraf koji neposredno slijedi posvetite okolnostima u kojima se doga đaj dogodio, backgroundu koji objašnjava stvari. Ako imate više od jednog glavnog elementa, pasuse s backgroundom stavite gotovo na sam početak kako biste ih sve povezali.


5


3. Vijest prezentirajte idući od važnijih prema manje zna čajnim elementima Obrnute piramide rijetko se grade kronolo ški. 4. Služite se citatima s početka i u cijelom tekstu - Citate odvajajte dopunskim informacijama ili parafrazama. Raspršite ih po cijelom tekstu, umjesto da ih ni žete jedan za drugim. Imajte na umu da to ljudima uključenima u događaj omogućava da direktno komuniciraju s publikom. 5. Koristite se prijelazima - Parafraza, paragraf o okolnostima događaja, pasus s dodatnom informacijom ili čak citat, sve to mo že poslužiti kao prijelaz koji čitatelje glatko prenosi iz paragrafa u paragrag. Oni upozoravaju publiku da nailazi promjena ili preokret. Prijelazi se mogu posti ći na nekoliko na čina: - rednim brojevima (prvo, drugo, tre će...) - vremenskom prijelaznicom (u 3 sata ujutro, do podneva...) - geografskom odrednicom (U Zagrebu) - riječima (također, ali, s druge strane, me đutim, ...) 6. Nemojte komentirati - novinari su svjedoci vijesti i ne smiju iznositi svoje mišljenje 7. Izbjegavajte “kraj” - nastavite izvještavati dok ne do đete do kraja, a članak možete efektno završiti citatom. Nema “and they lived happily ever after ” kraja.

Stil pješčanog sata

Pješčanim satom se često koriste novinari koji pokrivaju su đenja ili vijesti o policiji i požarima. Novinar daje glavnu vijest u prvih nekoliko paragrafa kao da pi šu stilom obrnute piramide. Nakon toga napravi se obrat, napiše se prijelazni paragraf, u kojem se navede kronologija doga đaja. (“Policija je dala sljedeći izvještaj...”, “Žrtva je ispričala poroti što se dogodilo...”) Nakon obrata, ostali detalji doga đaja daju se kronolo škim redoslijedom. Prednosti stila pješčanog sata (Roy Peter Clark):

važna se vijest daje gotovo na samom po četku teksta novinar može iskoristiti prednost naracije najvažnija vijest ponavlja se u pričanju tako da je čitatelji mogu apsorbirati za razliku od zgusnutog vrha obrnute piramide, pje ščani sat ima uravnoteženu strukturu - drži pažnju čitatelja i kreće se prema stvarnom kraju - urednici ga ne mogu lako odrezati od dna -


6


“Pješ ča ni sat je prirodan na č in za pripovijedanje nekog doga đ aja”, kaže Clark. “Odmah se izletite s najva ž nijom informacijom, i onda netko ka ž e ‘Pa to je fascinantno. Kako li se to dogodilo?’”

Kad se koristi pješčani sat Ova forma ne može se upotrebljavati u svakoj vrsti vijesti. Stil se efektno koristi za

događaje koji imaju svoj tijek, kao su đenje, neki sastanak, aktivnosti policije ili vatrogasne službe. Clark: “Rekao bih da pje š ča ni sat omogu ć ava piscu da uskladi dvije bitne vijednosti: (1) da vijest da odmah na po č etku ne troš eć i vrijeme č itatelja i (2) da zanimljiv događ aj iznese narativno.”

Daleko od toga da je obrnuta piramida nadma šena, ali... Leadovi posebnih priloga Nije neuobi čajeno u današnjim medijima vidjeti vijesti koje imaju leadove karakteristične za posebne priloge. To su efektne re čenice, “udice” za publiku. Kad se lead upotrijebi tako, od su štinskog je značenja što prije upotrijebiti vezuju ći paragraf. Obrat na kraju Umjesto da se zavr ši na manje važnim elementima, vijesti se mogu konstruirati i tako da se na njihovom kraju ipak na đe neobičan obrat ili klimaks. Ovako se ne mo že završavati svaka vijest, ali novine ne objavljuju samo hard news.


7


Praćenje vijesti Koji će se doga đaj pratiti? Efekt vijesti Vijest se prati iz dana u dan onda kada novinari u njihovi urednici smatraju da je dovoljno važna ili zanimljiva. Drugim riječima, kada događaj sam po sebi, njefove posljedice ili vijesti koje iz njega proizlaze i dalje izazivaju pa ž nju publike. Drugi faktori koji utječi na praćenje vijesti - sklonosti novinara i urednika - veličina tržišta - eksluzivnost - rad konkurenata - druge vijesti

Praćenje događaja iz dana u dan Faze praćenja

1. Faza 1. - Nešto se dogodilo. Novinari publici priop ćavaju š to se, kada i kome dogodilo. Novinari će obično napisati noseć e č lanke, osnovne tekstove koji prenose posljednu vijest, ali i dopunske tekstove koji vijest objašnjavaju ili govore o sudionicima. 2. Faza 2. - Novinari nastoje objasniti zaš to i kako se događaj dogodio, ali nastavljaju i s izvještavanjem o najnovijim trenucima zbivanja. Pišu se č lanci narednog dana, koji daju najnovije vijesti i rezimiraju stare, kao i dopunski tekstovi kojima se vijest publici osvjetljava s više aspekata. 3. Faza 3. - Događaj više nije vijest na prvoj stranici (osim ukoliko se ne dogodi ne što novo), ali ga novinari i dale pokrivaju rutinski ili kao cijelodnevan posao. Tra že se svježi elementi. 4. Faza 4. - Događaj se više ne pokriva svakodnevno, iako se i dalje rade rutinske provjere. Postoji mogu ćnost da doga đaj ponovo završi na prvoj stranici. Novinari se mogu doga đajem baviti koliko žele, ali uvijek postoji rok. To zna či da niti jeadn tekst nije definitivan. S dobrim materijalom moguće je napraviti i specijalne priloge koji isti ču kolorit opažanja, pripovijedanje ili anegdote, koji publici pru žaju jasniju sliku o nekoj osobi ili događaju. Ivana Šaškor, www.novinarstvo.info

8


Check-lista za događaje koji se prate

1. Prvo dajte najnoviju vijest 2. Dajte prvobitnu vijest gotovo na samom po č etku svakog nastavka - Novinari ne smiju pretpostaviti da je publika o ne čemu obaviještena i moraju dati backround prvobitne vijesti 3. U svakom nastavku dajte ne š to novo - Svaki tekst mora biti nova faza 4. Pronađ ite š to je moguć e vi š e izvora - Važno je kontaktirati što više izvora, ali i odbaciti nepouzdane informacije 5. Doč arajte atmosferu - Značajne vijesti koje se prate doti ču se ljudi, što znači da imaju ljudsku dimenziju: publika želi znati što kaže što je moguće više sudionika. 6. Nauč ite se suoč avati s pritiskom stalnih rokova - Novinari koji pokrivaju ovakva zbivanja ne mogu prestati s radom kad im prođe prvi rok, njihovi tekstovi nikad nisu konačni. 7. Surađ ujte s drugim novinarima - Novinari često razmjenjuju informacije.


9


Citati i imenovanje izvora Citati mogu biti više od od niza riječi odvojenih znacima navodnika. Mogu pobuditi emocije, pružiti slikoviti opis, biti anegdote, ne što objasniti ili predstavljati eksluzivan materijal. Citati mogu biti duša vijesti ili priloga. Mogu uliti život dosadnom tekstu, a dobar učiti još boljim. Čovjeka mogu proći trnci čak i od najobičnije izjave kad se stavi u kontekst doga đaja.

Upotreba citata Vrste

Izjave se mogu dati kao: - cjeloviti citati - djelomični citati - indirektni ili parafrazirani citati Kada i kako citirati? Znaci navoda u rečenici znače da su riječi upotrebljene točno, ili gotovo točno onako kako ih je osoba izgovorila. Izvor se navodi odmah nakon prve re čenice. Stilski priručnik AP-a: “Citate treba ispravljati da bi se izbjegle gramati č ke greš ke i riječ i

koje č esto prođ u nezapa ž eno kad ih netko izgovara, ali su neprili č ne kad se objave.” Dobro je raspršiti citate po cijelom tekstu jer se tako izvoru omogu ćuje da razgovara s čitateljima. Kada parafrazirate uvijek morate navesti ime izvora, recite čitatelju tko stoji iza te izjave. Nikada nemojte izmišljati citate ili parafraze. Nemojte niti gurati ljudima riječi u usta (npr. -“Biste li rekli da ste osjetili o š tru bol koja je pulsirala?” -”Aha.” Tekst ne smije glasiti: Izjavio je da je osjetio o š tru bol koja je pulsirala.)

Upute za citiranje 1. Citirajte specifič ne, slikovite izjave. 2. Citirajte opisne izjave. 3. Slu ž ite se citatima za intimne osje ć aje. 4. Upotrijebite osobnu izjavu da oslikate osobu. 5. Koristite se citatima da dopunite č injenice. 6. Poslu ž ite se citatima u dijalozima. 7. Citirajte da biste rjeđ e imenovali izvor - Navedite ime osobe nakon prve re čenice, a ako citirate indirektno morate imenovati izvor nakon svake re čenice (..., rekao je. ..., dodao je.)


10


Zamke koje treba izbje ći prilikom citiranja 1. Pazite na gre š ke u citatima - Novinari trebaju provjeriti navode koji im zvuče sumnjivo. Ako je citat neto čan, novinar može ponovo pozvati svoj izvor i pitati ga postoji li objašenje za netočnost podataka ili jednostavno izostaviti citat. 2. Pazite se nekoherentnih citata - Točan citat ne podrazumijeva dozvolu za gnjavljenje čitatelja. U takvoj situaciji citat treba parafrazirati i možda dopuniti djelomi čnim citatima. 3. Č uvajte se nerazumljivih citata - Citat može biti prestru čan i nerazumljiv laicima ako ga daju doktori, odvjetnici i sl. Morate se potruditi da prepri čate citat razumljivim riječima ili možete zamoliti izvor da citat preformulira ili da ga nadopune paragrafom u kojem će vam ga objasniti. 4. Nemojte rekonstruirati djelomi č ne citate - Nemojte ništa dodavati citatu kako biste ga poboljšali ili prikrili činjenicu da niste uspjeli uhvatiti cijeli citat. 5. Izbjegavajte upotrebu fragmentiranih citata - Fragmentirani citati koji se koriste u cijelom paragrafu nekaju nikakvu svrhu i djeluju zbunjuju će. 6. Izbjegavajte nelogič nosti prilikom citiranja 7. Vodite rač una o dobrom ukusu pri citiranju - Nemojte citirati neprili čne i vulgarne izraze ukoliko ne postoji jak razlog da ih upotrijebite. 8. Pazite se neprili č nih riječ i - Čitatelji se mogu uvrijediti, radije ih zamijenite točkicama

ako ih već morate koristiti. 9. Morate znati kada upotrijebiti dijalekt - Kad se upotrebljava dijalekt, često izgleda kao da se govornik pokroviteljski izvrgava ruglu. Ne treba ga koristiti osim ako nije o čito bitan za tekst.

Imenovanje izvora citata Kada i kako imenovati izvor? Imenovanje izvora govori čitateljima od koga potje če informacija. Ne treba imenovati citat u leadovima u kojima je riječ o pouzdanom izvoru (pojedincu ili državnom organu) koji je pru žio činjeničnu informaciju u koju novinar nema razloga sumnjati. Izvor treba imenovati kada se citira mi šljenje ili neka druga vrsta informacije, koja se može promijeniti ili osporiti. Glagoli za imenovanje izvora - rekao je, dodao je - ovi glagoli nalaze se u većini tekstova

- izbjegavati: utvrditi, zavapiti, zahtjevati, izraziti (mišljenje), mucati, istaći, uzviknuti, smatrati, naglasiti, konstatirati, natuknuti,...


11


Predstavljanje izvora - fukcija i ime

Ponekad, radi pojednostavljenja, u leadu se navodi samo fukcija. Ime osobe daje se u narednom paragrafu. Funkcije tako đer treba navesti u leadovima kad vi še osoba izražava svoje mišljenje. Novinari se trebaju paziti rekla-kazala izvora.

Mjesto za imenovanje izvora Imenovanje izvora obično slijedi informaciju, jer je normalno da je ono š to je rečeno

važnije od onoga tko je to rekao. Ipak, ponekad imenovanje prethodi informaciji. 1. Ako se citira samo jedna re č enica, izvor se imenuje obi č no poslije citata. 2. Ako se doslovno navodi nekoliko re č enica, izvor se imenuje obi č no nakon prve. 3. Kad se govornik promijeni, novi izvor treba imenovati prije prve citirane re č enice. 4. Imenovanje izvora mo ž e prethoditi citatu od nekoliko re č enica (mada neki urednici smatraju da se treba imenovati poslije prve). 5. Ako je izvor citata samo jedna osoba, treba je imenovati samo jednom, č ak i kad se citat prote ž e na nekoliko paragrafa. 6. Ako nakon djelomi č nog slijedi cjeloviti citat, izvor imenujte izme đ u njih.

Anonimni izvori Svaki put kad nekoga intervjuiraju, novinari se suo čavaju s mogućnošću da izvor zahtjeva da ostane anoniman. Razgovarajte otvoreno s izvorom. Utvrdite pravila za intervju prije nego što ga obavite. Recite izvoru da ste novinar i za koji medij radite.

-

Konvencije o upotrebi materijala: za objavljivanje = on the record - Sav materijal može se koristiti, uklju čujući i ime izvora i njegovu fukciju nije za objavljivanje = off the record - Materijal se ne mo že koristiti. Točka. anonimnost izvora = on background - Materijal se može koristiti kao citat, ali se ne mo že navesti ime izvora (može funkcija) puna anonimnost izvora = on deep background - Materijal se može koristiti, ali ne kao citat. Možete potražiti druge izvore kod kojih ćete provjeriti materijal. Treba se posavjetovati s urednicima.

Odluke koje se donose od slučaja do slučaja Neki izvori razgovaraju s novinarom pa nakradno tra že anonimnost jer su govorili

predugo i previ še su toga rekli. U toj situaciji novinar odlu čuje što će napraviti i mora imati u vidu značaj teme, status izvora i ure đivačku politiku svojih poslodavaca. Ivana Šaškor, www.novinarstvo.info

12


Razvoj široke mreže pouzdanih izvora jedan je od ključnih uvjeta dobrog izvještavanja. Anonimni izvoru su dragocjeni zato što vas mogu navesti na druge izvore. Ponekad ćete objaviti informaciju, iako izvor ne želi da ju objavite, jer bi “odbijanje takve vrste rada liš ilo publiku mnogih podataka koji su joj potrebni da formira svoje mi š ljenje o nacionalnim i svjetskim temama”.

Check-lista interpunkcije za citate i imenovanje izvora

1. Kad prenosite citat i imenujete izvor, stavite dvoto č ku nakon glagola i prije otvorenog znaka navodnika. Jones je rekao: “Doći ćemo u srijedu”. 2. Kad imenovani izvor indirektno citirate, nemojte stavljati zarez iza glagola. Jones je rekao da će doći u srijedu. 3. Kad indirektni citat zavr ša vate imenovanjem izvora, stavite zarez prije nego imenujete. Doći će u srijedu, rekao je Jones.

š to

ga

4. Zareze i toč ke uvijek stavljajte poslije zatvorenog znaka navodnika. “Svi naši prekooceanski letovi su puni”, rekla je ona. 5. Dvotoč ku i zared uvijek stavljajte iza navodnika. Trener Jones je rekao da je to bila njegova “najgluplja gre ška”: nije trebao neprovjerenog igrača staviti na ključno mjesto u timu. 6. Mjesto znaka pitanja oviso o tome pripada li pitanje citatu ili reč enici koja ga okru ž uje. Ako citirani dio sam po sebi predstavlja pitanje, upitnik mora biti unutar navodnih znakova; ako je rečenica koja ga okru žuje pitanje, upitnik treba staviti iza navodnih znakova. 7. Citat u citatu treba označ iti polunavodnicima. “Jones je apelirao da ‘ovu utakmicu dobijemo radi svojih navijača’”, rekao je Smith. 8. Nemojte zaboraviti staviti navodnike na kraju citata. 9. Navodnici se ne koriste na kraju paragrafa ako se rije č i istog sugovornika prenose u idu ć i pasus. 10.Kada se citat prekida imenovanjem izvora, nemojte zaboraviti ubaciti dodatne navodnike. 11.Kada prenosite dijalog, prenesite u novi red rije č i drugog govornika. Ivana Šaškor, www.novinarstvo.info

13


Odlike dobrog pisanja Roy Peter Clark: 14 karakteristika dobrih pisaca

1. Sve je vijest. 2. Sami pronalaze i realiziraju svoje ideje, izbjegavaju loše urednike i zadatke koje smatraju beskorisnima. 3. Sakupljači su informacija, više ih zanma kvaliteta informacije nego ljepota stila. 4. Troše puno vremena i stvara čke energije na dobre leadove. 5. Potpuno se “utapaju” u tekst, cijeli dan ga planiraju, ponavljaju i pišu u glavi. 6. Većina dobrih pisaca krvari, a ne juri. Kad treba, znaju i juriti. 7. Shvaćaju da je znatan dio pisanja dosadno mehani čko organiziranje materijala. 8. Dobri pisci prerađuju tekstove. Pisanje je odraz ega, što pisca ponekad čini osjetljivim i nepodnošljivim. 9. Više vjeruju svojim ušima i osjećajima nego očima. 10.Vole ispričati događaj. U stalnoj su potrazi za ljudskom dimenzijom pri če, umjesto pet W radije daju anegdote, sene, kronologiju i pripovijedanje. 11.Pišu da bi zadovoljili sebe i odgovorili vlastitim standardima, ali su istovremeno svjesno da je pisanje transakcija između pisca i čitatelja. 12. Dobri se pisci u pisanju izla žu riziku, vole neočekivane i nekonvencionalne pristupe tekstu. 13.Doživotni su čitatelji, uglavnom romana, vole i filmove. Vole riječi, imena i liste. 14.Dobri pisci pišu dugačke tekstove i svjesni su toga. Koriste se prijelazima i završecima da bi tekst u činili aktraktivnim. Žele da se pro čita svaka riječ.

Robert Gunning: 10 principa jasnog pisanja

1. Neka vam rečenice budu u prosjeku kratke. 2. Neka jednostavno ima prednost nad slo ženim. 3. Dajte prednost svakodnevnoj riječi. 4. Izbjegavajte nepotrebne riječi. 5. Neka vam glagoli izražavaju akciju. 6. Pišite onako kako govorite. 7. Koristite se riječima razumljivim čitatelju. 8. Nalazite vezu s onim što je blisko va šim čitateljima. 9. Budite maksimalno raznovrsni. 10.Pišite da se iska žete, a ne da impresionirate.


14


Intervjuiranje Intervju je razmjena informacija između novinara i izvora. Kada novinar s puno takta postavlja prava pitanja, izvor postaje prozor u vijest. Intervjuiranje iziskuje strpljenje, sigurnost i gotovo nevjerojatnu sposobnost slušanja, sudjelovanja, zapažanja i upijanja. Novinari moraju do kraja saslu šati odgovor na svoje pitanje. Novinari koji su dobro pripremljeni mogu razaznati kada izvor govori istinu, uljepšava stvari ili laže.

Svaki intervju sastoji se od tri faze: 1. Istra ž ivanje 2. Ugovaranje intervjua 3. Pitanja i odgovori

Istraživački dio posla

Uzajamno povjerenje novinara i izvora ključ je uspješnog intervjua. Da bi to postigli, novinarju moraju u intervju krenuti znajući nešto o izvoru i o temi o kojoj će razgovarati. Novinska dokumentacija Većina novina ima vlastite biblioteke (“mrtvač nice” jer se tu čuvaju “mrtve priče”). Novinari tekstove mogu potra žiti u arhivama (mogu biti i elektroničke). Koristeći se ovim materijalom novinari mogu obaviti veliki dio istraživačkog posla. Prije nego što proces započne, novinar već na osnovu klipinga i istra živanja mora imati pet W i H doga đaja, imena izvora i pitanja. Ovo oduzima vrijeme, ali veći su izgledi da novinar dobije odgovore od izvora ako pitanja formira na osnovi činjenica, a ne pretpostavki. Drugi izvori - ukoričeni tomovi novina - fajlovi o ranijim tekstovima - pretra živanje interneta - neophodan background osloniti se može na državne službenike ili privatna lica - studentske i javne knji žnice - razgovor s novinarima koji su već pisali o toj temi ili osobi - ako osoba do sad nije bila intervjuirana, možete razgovarati s njezinim prijateljima ili kolegama Nemojte oklijevati raspitati se o izvoru! Ivana Šaškor, www.novinarstvo.info

15


Ugovaranje intervjua

6 uputa kojih se treba dr žati: 1. Ako niste pritisnuti s rokom, unapijed zamolite osobu za intervju pismom ili telefonom. Novinar obično ima vremena najaviti se i dogovoriti se unaprijed za intervju. Iznimka je jedino kad se radi o posljednim vijestima. Zakazivanje intervjua poma že da se otkloni eventualna odbojnost izme đu novinara i izbora. 2. Predstavite se kao novinar i ka ž ite ime svoje organizacije. Izvoru morate odmah re ći da razgovara s novinarom. 3. Utvrdite vrijeme i mjesto koji odgovaraju sugovorniku. Ljudi su pričljiviji kad su na svom terenu, stoga pustite njih da odrede mjesto i vrijeme intervjua. Uvijek budite spremni za intervju prije nego što ga zakažete, u slučaju da vam izvor kaže: “Kasnije sam zauzet, ajmo sad odmah.” 4. Ka ž ite sugovorniku op ć enito kakve su vam informacije potrebne. Nema potrebe da otkrivate pojedina pitanja, ali trebate najaviti da radite tekst o tome i tome i koliko će vaš intervju trajati. Čak i ako ljudi kažu da imaju samo nekoliko minuta, prihvatite invervju. Ljudi često sami premašuju unaprijed određeno vrijeme. 5. Obucite se prikladno. Najbolje je da vaša odjeća odgovara odjeći osobe koju invervjuirate. 6. Pojavite se na ugovorenom mjestu na vrijeme. Jedino što je gore od toga da na invervju do đete nepripremljeni, jest da zakasnite ili uletite bez daha. Nemojte zakazivati jedan intervju za drugim, kako ne biste morali pogledavati na sat tijekom invervjua.

Vođenje intervjua: pitanja i odgovori

Intervju ne nastaje sam po sebi. Mora se obratiti posebna pa žnja na njegovu strukturu, na na čin na koji se postavlja pitanja i na vrste pitanja, na temu ili svrhu teksta, na zapažanje i bilježenje. Strukturiranje inverjua Invervjui se rade na osnovu dva modela koji su odre đeni temom i sugovornikom. 1. Jedan je konstruiran kao lijevak i teč e postepeno,

2. Drugi lič i na obrnuti lijevak i zapo č inje direktno.


16


Postupni intervju Najubičajeniji je tip i tada su i novinar i izvor najopu šteniji: najteža i najopasnija pitanja čuvaju se za sam kraj. Takvi intervjui zapo činju pitanjima koja se odnose na izvor (poput: “Koliko dugo ovdje radite?”, “Gdje ste ro đeni?”). Nakon ovih, dolaze pitanja općeg tipa, a poslije njih direktna ili neugodna pitanja. Upostavljaju ći odnos povjerenja laganim pitanjima na početku, novinar ima više šanse dobiti iskrene odgovore na kasnija, teža pitanja.

Postupni intervjui su najkorisniji: - kada izvor nije naviknut na to da bude intervjuiran - kada je du ž ina intervjua neva ž na - kada treba postavljati osjetljiva direktna pitanja

Direktan invervju U direktnom intevjuu ključ na pitanja postavljaju se odmah. Na ovaj na čin intervjuiraju se čuvari zakona ili predstavnici vlasti, kojima nije potrebna priprema da bi odgovorili na direktna ili neugodna pitanja. Direktni se intervju tako đer koristi za posljednje vijesti kada za pitanja nemamo puno vremena.

Pitanja Planiranje pitanja Prije nego što krenete u invervju zapi šite ili zapamtite važna pitanja. Morate unaprijed znati što trebate pokriti. Pitanja se formuliraju na osnovi istra živanja ili ranije vođenih invervjua. Nastojte ne buljiti u listu s pitanjima i čitati iz nje.

Direktna i opća pitanja Direktna pitanja najbolje je koristiti kad se tra že bza pitanja i kratki, odre đeni odgovori. Nemojte se bojati postavljanja te ških pitanja, ali nemojte niti pri čati gluposti izvoru koji nema vremena.

Opć a pitanja postavljaju se kada nije potrebno odmah dobiti kratak, precizan odgovor. Ona daju izvoru više vremena za odgovor i zvuče manje zastrašujuće. Dobra su za otklanjanje barijera i uspostavljanje povjerenja. Dva faktora određuju kakva pitanja novinar treba postaviti: 1. Nač in na koji intervjuirana osoba reagira na pitanja, 2. Du ž ina invervjua. Ivana Šaškor, www.novinarstvo.info

17


Pitanja osobne prirode Za neke novinare postavljanje pitanja osobne prirode najte ži je dio intervjua. Ako se takva pitanja postave u pravom trenutku i s osje ćajem za mjeru, izvor će uglavnom dati emotivan i iskren odgovor. “Pokuš avam mu uliti povjerenje”, kaže Maren Bingham, urednica projekata u The

Sun-Sentineu iz Floride. “Sjedim i razgovaram s njima, a ne zapisujem i ne uklju č ujem magnetofon. Postavljam op ć a pitanja ne bih li ih bolje upoznala.” Novinari se najviše boje da će izvor požaliti zbog onoga što su rekli i tra žiti da se njihovi odgovori ne tiskaju. Novinar tada mora procijeniti koliko je izvor va žan za tekst na kojem radi ili za neke budu će članke.

-

Upute za postavljanje pitanja osobne prirode (Bingham & Dillon) napravite domaću zadaću (raspitajte se o izvoru prije intervjua) pokušajte intervju obaviti osobno intervjuirajte u neformalnom okru ženju probijte led op ćim pitanjima ako se intervju snima, poku šajte ne uključiti magnetofon odmah na po četku ponekad je lakše izvući osoban odgovor tako da ne postavite nikakvo pitanje (“Prič ajte mi o svom sinu.”) dajte pitanjima neki uvod laskajte nekooperativnom izvoru

Dodatna pitanja Novinari postavljaju dodatna pitanja kako bi preformulirani ranije pitanje ili postavili neko drugo pitanje u poku šaju da izvuku novi ili odre đeniji odgovor. Novinar mora dobro napraviti (1) “domać u zadać u” i postaviti odgovarajuće direktno pitanje. Nakon toga mora (2) sasluš ati odgovor i (3) dobro poznavati temu kako bi brzo interpretirao odgovor i mogao se odmah nadovezati dodatnim pitanjem. Novina se mora potruditi da mu svako pitanje bude inteligentno, kratko i lako razumljivo.

Formuliranje pitanja prema svrsi teksta Novinari moraju znati što žele posti ći svojim tekstom: svaki tekst mora imati temu ili cilj. Svrha vijesti jest što prije čitatelje obavijestiti o nekom doga đaju, cilj teksta jest tu vijest prenijeti. Intervjui se obavljaju kako bi čitatelji što bolje razumjeli ono što se dogodilo. Izvori se, na primjer, koriste da objasne zaš to i kako se nešto dogodilo i mogu dati kolorit ili dodatnu dimenziju nekoj vijesti.


18


Intervjui su od vitalnog zna čenja za neki prilog: čine ga življim, bez njih se često nema ni o čemu pričati. Pitanja moraju biti formulirana tako da pomognu izvoru u pričanju priče. Priprema je od ključnog značenja za usklađivanje intervjua sa svrhom teksta. Ipak, nikada se ne može znati u kojem će smjeru razgovor krenuti. Unaprijed pripremljena pitanja samo su putokaz za novinara koji mu pomaže ostvariti intervju i svrhu teksta.

Uspostavljanje uzajamnog povjerenja Novinari moraju što prije uspostaviti povjerenje sa svojim izvorima.

-

Upute za uspostavljanje povjerenja: pokušajte intervju voditi osobno, ne telefonom ili preko e-maila ako je moguće, počnite s općim, lakim pitanjima nemojte postavljati nejasna pitanja nemojte fingirati izbjegavajte raspravu slušajte budite spremni na svaki odgovor

Kako postupati s odbojnim i nekomunikativnim izvorima Izvori mogu biti š krti na riječ ima i reći samo “bez komentara”. Mogu biti “off the record” ili mogu biti odbojni. Du žnost je novinara u takvim slu čajevima pokušati sve da se izvor otvori. Ponekad novinar jednostavno mora di ći ruke od sugovornika i potra žiti drugoga, a u takvoj situaciji to treba re ći čitateljima (“Gradolnač elnik je odbio komentirati”). Izvor ne mogu narediti novinaru da primi informaciju koja nije za objavljivanje. Novinari ne krše niti jedan etički kodeks novinarstva ako se ogluše o takav zahtjev, osim ako nisu na to pristali prije intervjua .

Evo kako mo žete pokušati otvoriti izvor i nagovoriti ga da vam dopusti objaviti informacije: - nemojte nastupati kao tu ž itelj - budite suosjeć ajni i puni razumijevanja - pokuš ajte nagovoriti izvor na razgovor - iskreno poku š ajte shvatiti sugovornikovu situaciju - ponovite neugodne stvari koje ste ve ć č uli o izvoru (ljudi imaju potrebu obraniti se) - stalno postavljajte pitanja - pripremite nekoliko pitanja


19


Zapažanje detalja Detalji daju kolirit tekstovima, što znači da pružaju publici jasniju sliku o nekoj osobi ili događaju. Kad god rade na nekim tekstovima, novinari moraju imati u vidu sljedeće: - Po čemu su ta osoba ili mjesto neobi čni - ili obični? - Da li se izvor dobro izra žava?

Zapažanja su od vitalnog značenja u člancima, ali mogu biti efektna i u vijestima. Dok pokrivaju neki doga đaj ili intervjuiraju sugovornika, novinari bilježe ono što uočavaju. Potom, dok pi šu tekst, odlu čuju koji je detalj relevantan za pri ču. Zapažanja su obično bolja od grafičkog isticanja i interpunkcije. (Ne: “Toč no se vidjelo da je Ž ELIO upecati tu ribu!!!”, već: “Netremice je gledao u vodu. Vene na vratu su mu nabrekle od napetosti i koncentracije. Nije skidao pogled s vode, iako su drugi oko njega pri č ali i š alili se.”) Zapažanja ne trebaju ometati izvještavanje. Ona služe da bi vijest učinila boljom, da publika dobije osjećaj kao da je prisustvovala nekom intervjuju ili doga đaju. Najbolje je zabilježiti što više takvih detalja, jer urednici često tra že kolorit. Ipak, ako nedostaje prostora, ponekad su ta zapa žanja prvo što se briše iz teksta.

Logistika Bilježenje Novinar tokom intervjuiranja mora istovremeno i razumijeti i zapisati ono što je sugovornik rekao. Novinari trebaju brzo pisati ili koristiti magnetofon kao pomo ć.

Magnetofon Kad se njime služe, novinari mogu uspostaviti i zadr žati kontakt očima s izvorom i voditi intervju kao da je rije č o razgovoru. Loše strane magnetofona su te što ponekad plaše ili sputavaju sugovornike i novinaru mogu oduzeti dosta vremena nakon intervjua u obradi. Novinar najčešće pi še i bilješke kako bi zapamtio poantu, pa poslije dikretne citate traži na snimci. Bilješ ke Pribilježite puno toga, i vi še nego što će vam biti potrebno da napi šete tekst. Ipak, nema potrebu zapisati sve što se ka že. Zabilješite samo reletantnu informaciju. I, opustite se. Brzo pisanje Čak i novinari koji koriste magnetofon hvataju što više bilješki. Neki novinari imaju vlastite skra ć enice koje im olak šavaju posao. Novinari odmah nakon intervjua pregledavaju bilješke da bi bili sigurni da ih razumiju. Ivana Šaškor, www.novinarstvo.info

20


Bilje ž nica Bilježnicu i magnetofon najbolje je staviti na neko neupadljivo mjesto, npr. u krilo. To olakšava osobi kontakt i daje intervjuiranoj osobi osje ćaj da razgovara s novinarom, ne s bilježnicom. Simboli Naviknite se nekom vrstom simbola ozna čiti ključne rečenice ili citate. Novinari često već tijekom intervjua u glavi sastavljaju tekst. Ponavljanje odgovora Nemojte se bojati zamoliti izvor da ponovi odgovor. Prihvatljivo je i da novinar odgovor ponovi kako bi bio siguran da ga je ispravno zapisao. Kona čno, i novinaru i izvoru stalo je to toga da citat bude to čan. Telefon Dragocjena je pomoć u vođenju intervjua. Ipak, u mnogim intervjuima, naro čito kada izvor ne poznaje novina ili kada rok nije fiksan, bolji je kontakt licem u lice. Nemojte se koristiti telefonom ako: - imate dovoljno vremena za direktan intervju - ukoliko je izvor nervozan - ako je riječ i posljednoj vijesti, kad s mnogim ljudima treba razgovarati - kad su zapažanja bitna za cijelu priču.

-

Upute za vođenje intervjua telefonom: pažljivo se prestavite punim imenom i prezimenom govorite polako i jasno recite nešto što će pomoći sugovorniku da se opusti postavljajte kratka pitanja smjestite slušalicu na najpogodnije mjesto na ramenu prije nego što započnete intervju tipkajte bilješke (brže je od pisanja) nemojte se brinuti zbog nepreciznog tipkanja zatražite dozvolu prije nego što počnete snimati telefonski intervju

E-mail Ova brza komunikacija sjajan je način da se od ljudi dobiju brzi i to čni komentari. Međutim, budite oprezn. E-mail ugro žava spontanost. Op će je pravilo da se e-mail ili faks koriste za intervju samo kad postoji problem roka ili dostupnosti izvora, ili kad izvor na tome inzistira i odbija da bude osobno intervjuiran.


21


Nakon intervjua Što više novinar i izvor razgovaraju, to će intervju i tekst koji iz njega proistekne biti

bolji. Stoga svaki novinar treba nastojati da razgovor traje što dulje. Ključne informacije dobivaju se na kraju intervjua kad je sugovornik ve ć potpuno opu šten. Nakon intervjua zahvalite se izvoru i pitajte kako ga mo žete kontaktirati kasnije ako vam trebaju dodatna pitanja dok radite na tekstu. To djeluje i kao preventivna mjera da izvor ne zatraži tekst na uvid prije tiskanja. Novinar ni pod kojim okolnostima ne smije prisati na to da izvoru poka že već napisan tekst. Nema nikakvog razloga da se tekst odnosi izvoru na uvid.

Check-lista za intervjue

1. Istra ž ite background. 2. Zaka ž ite intervju ako je to mogu ć e. 3. Unaprijed zapiš ite pitanja ili teme. 4. Sakrijte bilje ž nicu. 5. Koristite se nekom metodom brzog pisanja. 6. Tra ž ite objaš njenja. 7. Primjeć ujte male stvari. 8. Budite odluč ni, ali korektni. 9. Neka intervju traje. 10.Opustite se.


22


Priopć enja za javnost Novne i radijske i televizijske stanice svakodnevno primaju nekoliko desetina do nekoliko stotina priopć enja za javnost - također nazivanih cirkularima ili priopć enjima za medije. Na novinaru je da: - odluči koja priopćenja sadrže vijest od zna čenja za lokalnu sredinu i - da ih prenese tako da čitatelji, gledatelji i slušatelji dobiju najznačajniju vijest

Procjena priopćenja za javnost Sva se priopćenja šalju iz jednog razloga: ljudima koji ih pi šu stalo je da njihove organizacije dobiju što veći publicitet. Na novinaru je da odlu či jesu li ta priop ćenja zanimljiva za publiku, imaju li vrijednost kao vijest ili se organizacija koja ih šalje samo želi domoći besplatne reklame Faktori koje valja imati u vidu Ovi faktori odre đuju treba li priopćenje upotrijebiti ili ga baciti u koš: - Da li je vrijedno kao vijest? - Pokušava li neka osoba, kompanija ili grupa osigurati si besplatan publicitet? - Zavređuje li da se prati, mo žda u vidu fotografije ili kasnijeg teksta? - Može li mu se vjerovati? Koja će se priopćenja upotrijebiti? Nema čvrstih pravila o tome koja će priopćenja dospjeti u tisak ili program. To umnogome zavisi od novinara. Većina priopćenja za javnost vjerojatno ima neku vrijednost za vijest, naro čito ako ih ne pisala osoba koja se ranije bavila medijima. Novinar mora izdvojiti ona koja su najaktualnija i najznačajnija za lokalnu publiku.

Upotreba priopćenja za javnost Sažimanje cirkulara Izraz nije pod embargom znači da se informacija može odmah koristiti. Pronađite lead Prvo što treba napraviti jest na ći lead, poantu teksta. Potra žite tko, š to, gdje, zaš to, kada i kako i potom oko tih elemenata gradite tekst. Nakon što se identificira pet W i H, sljedeći je korak staviti ih u vijest.


23


Uklonite nebitne elemente Nisu sva priopćenja napisana na jednoj stranici, niti ih je sva lako svesti na 2 paragrafa. Cijela je stvar u tome da se odbace nebitni elementi i da se novinar koncentrira na vijest. Nekad se priop ćenja dobijaju već rezimirana, poput vijesti, posebno ako ih pi še znalac, jer to pojačava šansu da budu upotrijebljena. Izbjegavajte besplatne reklame Činjenica da je neko priopćenje poslano medijima ne znači automatski da je vrijedno kao vijest. Mnoga jednostavno imaju za cilj pribaviti besplatni publicitet nekoj osobi, orgnanizaciji ili tvrtki. Odredite lokalni značaj vijesti Nešto što u jednoj redakciji završava u smeću, u drugoj mo že postati tekst samo zbog lokalnog znač aja.


24


Govori i konferencije za novinare Govori Novinar i govor Predstavnici vlasti, kandidati na izborima, izvršni direktori i drugi ljudi dr že govore kako bi publici prenijeli neku poruku. Ukoliko novinari ne mogu do ći do govornika prije ili

poslije govora, iz govora izdvajaju ono što je zanimljivo ili važno. Govori obično nisu organizirani poput vijesti. Govornik se prema poanti kre će polako i postepeno. Na novinaru je da iz govora izdvoji ne što novo, va ž no ili neobič no. Pametni govornici znaju da je to zadatak novinara i potrudit će se reći nešto takvo.

Pokrivanje govora

Prije govora: priprema - napravite domaću zadaću: informirajte se o osobi i temi - pripremite pitanja - pokušajte što prije dospijeti do govornika Unaprijed dostavljeni tekstovi Ovakvi su tekstovi korisni jer se u njima mo že naći najveći dio onoga što će govornik izgovoriti. Također, olakšavaju i fazu istraživanja. Nikad nemojte pisati tekst samo na osnovi unaprijed dostavljenog govora. Tekstom se koristite kao vodi čem za istraživanje i pokrivanje govora. Magnetofon Magnetofon vam pomaže uloviti točne citate. Nemojte zaboraviti pisati bilje ške čak i ako koristite magnetofon!

Tokom govora: koraci koje treba poduzeti - mnogo bilježite - zapažajte (kolorit!) - obratite pažnju na vijest - obratite pažnju na rezime - pitanja postavljajte kasnije


25


Nakon govora: pisanje teksta Pitanja na koja treba odgovoriti: - Koja je poanta? - Što su ključna mjesta? - Koji su citati najbolji? - Da li je bilo što od ovoga vijest? - Kad je zadnji rok? Organizacija informacija Većina tekstova slijedi istu shemu. Pi šu se poput obrnute piramide. Ako je rije č o poznatom govorniku, njegovo se ime stavlja u lead. U suprotnom, dovoljno je fukcija koja mu daje autoritet, ime mo že u drugom paragrafu. Izmjenjujte informacije i citate, a tekst nastojte završiti citatom u kojem se govornik direktno obra ća publici.

Konferencije za novine Konferencije za novinare dr že se iz sljedećih razloga: - smatraju se obaveznim informirati javnost - žele neku poruku prenijeti što većem broju ljudi - žele se po javiti u novinama ili vijestima Konferencija za novinare grupni je intervju. Svaki prisutni novinar dobiva istu informaciju.

Konferencija za novinare kao medijski doga đaj Konferencije za novinare često su dobar televizijski maerijal, što znači da često postaju medijski događ aji. Svaka opaska trajat će 30 sekundi ne bi li dospjela na televiziju.

Pokrivanje konferencije za novinare

Prije konferencije: pripreme - pročitajte priopćenje za javnost kojim se govor najavljuje - pročitajte što više informacija o osobi koja drži konferenciju i o temi - pročitajte članke ili knjige koje je napisala osoba koja dr ži konferenciju - razgovarajte s urednicima - razgovarajte s drugim novinarima Tekst najave Priopćenje za javnost često se koristi za najavu doga đaja. Ivana Šaškor, www.novinarstvo.info

26


Tokom konferencije za novinare: pitanja i odgovori Svi novinari dolaze na konferenciju iz istog razloga: žele postaviti pitanja koja iziskuju odgovore dovoljno va žne ili zanimljive da budu vijest. Televizijski novinari su u prednosti nad kolegama iz tiska, jer govornici žele da ih publika i vidi i čuje. Morate se potruditi da vas vide i čuju. Dođite na konferenciju dovoljno rano. Budite najglasniji u grupi.

Nakon konferencije: upute za novinare Kad se konferencija završi, novinari kojima se približava rok za tisak moraju se odmah uputiti prema telefonima. Čak i prije nego što konferencija završi, novinar mora znati kako će organizirati vijest i što će biti lead.

-

Novinari se neprekidno pitaju: Koja su pitanja najbolja? Odgovara li govornik iskreno? Što je tu novo, a što je već ranije rečeno? Izbjegava li govornik neke teme? Što je najbolji lead? Kako organizirati tekst?

Lead i organizaciju teksta odre đuje nekoliko faktora: - Koji je odgovor najbitniji ili najzanimljiviji kao vijest? - Koja su druga klju č na mjesta konferencije?


27

Pisanje Za Novine

Recommend Documents