Okov Vrata Prozori Versic AF

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – ARHITEKTONSKI ARHITEKTONSKI FAKULTET Nastavnik: mr.sc. Zoran Veršić, dia

Okov vrata i prozora

OKOV VRATA I PROZORA

str. 1

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – ARHITEKTONSKI ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora

Nastavnik: mr.sc. Zoran Veršić, dia

OKOV VRATA I PROZORA

Sadržaj: OKOV VRATA

4

PETLJE Obična petlja – baglema Nasadna petlja Usječna (francuska) petlja Bušena (cilindrična) petlja Mimokretna petlja

4 4 4 5 5 5

ZASUNI Vodoravni zasuni Narba Lokoti Okomiti zasuni Rubni zasuni

6 6 6 6 7 7

BRAVE I KVAKE Nasadna brava Usadne brave Kvake Štitovi za brave Ručke, prihvatnici, školjke

7 7 8 8 8 9

AUTOMATSKI ZATVARA ZATVARAČI VRATA

9

PODIZNI URE Đ AJI

9

KLIZNI URE Đ AJI

9

str. 2

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – ARHITEKTONSKI FAKULTET Okov vrata i prozora

OKOV PROZORA


10

PETLJE Nasadna petlja Francuska petlja Cilindrične (bušene) petlje Nauglice Skakavica i zadržač Odbojnik Okov za rebrenice Okov spojnih krila Prozorske kočnice

10 10 10 11 11 11 12 12 12 13

ZATVARAČI Trenjica Bravica s jezičkom Zaokretni zasun Zaokretni zatvarač (espanjolet) Prozorski zatvarači sa šipkama Zatvarač s čepom Prozorske kvakice Rubni zatvarač Središnji zatvarač

13 13 14 14 14 14 15 15 15 16

KOMBINIRANO OTVARANJE

16

PODIZNI URE Đ AJ

16

OTKLOPNI URE Đ AJI Otklopno krilo, škare Bravica na pero (škljocaljka) Otklopni uređaj

17 17 17 17

POSMIČNA KRILA PROZORA

18

OKOV ZA PREVRTNI PROZOR

19

OKOV ZA ZAVRTNI PROZOR

19

SPECIJALNI URE Đ AJI

20

OSTALA OPREMA ZA PROZORE

20

URE Đ AJI ZA ZRAČENJE

20

Literatura

20

str. 3

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU – ARHITEKTONSKI FAKULTET Nastavnik: mr.sc. Zoran Veršić, dia


OKOV VRATA Vrata su opremljena prikladnim okovom i uređajima koji omogućuju da se vrata mogu s lako ćom pokretati, zatvarati i zaključavati. Ovisno o smjeru otvaranja vrata postoji i odgovarajući okov (petlje, brave, kvake) za desna, odnosno za lijeva vrata. Osnovni okov koji se pojavljuje na vratima su petlje, brave i kvake.

PETLJE Krila vrata ovješena su na okvir (dovratnik) petljama.

Obična petlja - baglema Baglema se koristi uglavnom za vrata od letvi i za vrata od dasaka. Sastoji se od metalne trake s tuljkom i konzole s osovinom. Konzole se izra đuju različito, ovisno da li se prikivaju u drvo ili betoniraju u zid. Prema visini i težini krila potrebne su barem dvije, no obično tri bagleme koje se pričvršćuju na krilo jakim čavlima ili vijcima za drvo. Bagleme se uglavnom izrađuju od željezne vruće valjane trake, dok su stilske bagleme izrađene finije i dekorativnije od raznih kovina ili slitina, patinirane ili brunirane.

Duga baglema

Kratka baglema

Križna baglema

Nasadna petlja Razvila se iz starih vrsta baglema. Nasadna petlja sastoji se od krilca s tuljkom i krilca s osovinom. Na tuljcima su po tri provrta za učvršćivanje vijcima za okvir, odnosno za krilo.

Nasadna petlja

str. 4



Usječna (francuska) petlja Krilca ovih petlja usijecaju se u dovratnik i krilo. Krilca su od čeličnog lima ili vruće valjane trake, o osovina od čelika. Brid krilca ima izbočenu i brušenu oštricu radi boljeg usijecanja. Na krilcima su provrti za poprečno osiguranje čavlom bez glave ili upuštenim vijkom.

Usječ na petlja

Bušena (cilindrična) petlja Bušene petlje se jednostavno uvija u rupe prethodno izbušene svrdlom uz pomo ć šablone. Za puna vrata upotrebljavaju se petlje jednakih konzolnih valjaka, a za vrata s okvirom i ispunom petlje s gornjom duljom konzolom.

Šablone za bušene petlje

Bušene petlje

Mimokretna petlja Petlja namijenjena za mimokretna vrata. Omogućava otvaranje vrata u jednu ili drugu stranu, te vraćanje vrata u srednji, zatvoreni položaj. Zatvaranje vrata omogućavaju snažne spiralne opruge postavljene u tuljke.

Mimokretna petlja (Bommer petlja)

str. 5



ZASUNI Nekada je zasun bio jedini mehanizam koji je omogućio da se vrata zatvore i učvrste u zatvorenom položaju. Danas se zasuni koriste uglavnom za sporedna vrata od dasaka i letvi.

Vodoravni zasuni Vodoravni zasuni sastoje se od štita s vodilicom, zasuna s prihvatnikom, te prihvatne skobe. Postoje obični ravni ili svinuti zasuni. Štit se učvršćuje na krilo, a prihvatna skoba na okvir. Moguće zaključavanje riješeno je tako da se prihvatni kraj zasuna buši, a iznad vodilice je navaren mosti ć s provrtom. Kad je zasun zatvoren kroz ove otvore nasađuje se lokot i zaključa.

Vodoravni zasun

Vodoravni zasun za lokot

Narba Narba je stari poznati okov za zatvaranje obi čnih vrata od letvi ili dasaka. Sastoji se od pokretnog dijela i prihvatne omče. Pokretni dio s prorezom povezan je pomoću obične petlje s pločicom za učvršćenje. Pločica se učvršćuje na krilo, a pločica s omčom na dovratnik.

Narba

Lokoti Lokoti ne spadaju izravno u okov ali dopunjuju zasune i narbe. Proizvode se u raznim oblicima i veličinama. Kućište im je obično izrađeno od vučenog čelika, a stremen od niklana čelika.

Lokot

Cilindri čn i lokot

str. 6



Okomiti zasuni Okomiti zasuni služe za učvršćenje krila u pod i u gornji okvir vrata. Oni se u pravilu postavljaju na dvokrilna vrata da osiguraju krilo koje nema bravu.

Rubni zasuni Postoje rubni zasuni s prstenom i s polugom. Par zasuna ugra đuje se u rub krila na gornjem i donjem kraju tako da leži u ravnini ruba. Prihvatne plo čice se upuštaju u drvo na odgovarajućem mjestu uz prag i na dovratnik. Zasunska traka ili šipka pokreće se okomito kroz vodilicu potiskivanjem prstena ili poluge. Krajevi zasunske trake ili šipke ulaze u prihvatne pločice i na taj način učvršćuju vratno krilo.

Okomiti rubni zasun s prstenom

Okomit rubni zasun s polugom

BRAVE I KVAKE Čim

je zasun dobio kućište i oprugu stvorena je prva primitivna brava. Bravom se vrata zatvaraju i zaključavaju. Zatvaranje krila znači da priklapanjem krila u dovratnik želimo spriječiti otvaranje (npr. od propuha), a otvaranje omogućavamo potiskivanjem kvake. Bravu opremamo mehanizmom za zaključavanje. Za otvaranje vrata koristimo se i nagaznim mehanizmima, optičkim ili zvučnim impulsima itd.

Nasadna brava Obična nasadna brava sastoji se od limenog kućišta u kojem se nalazi podizna stupica, ključni zasun i sigurnosni ručni zasun. Podiznu stupicu pokrećemo kvakom, a ključni zasun ključem. Na dovratnik se postavlja prihvatna usadnica koja osigurava prihvaćanje stupice i zasuna i time osigurava vrata. Nasadna brava postavlja se najčešće s one strane vratnog krila na kojoj se nalaze i petlje. Nasadne brave prodaju se kao lijeve ili desne.

Nasadna brava

Nasadna brava bez ključ a str. 7



Usadne brave Uobičajeni tip brava na zaokretnim vratima su usadne brave. Na ku ćištu se nalaze otvori za par kvaka i za ključ ili cilindrični uložak. Kućište se usađuje u vratno krilo u kojem treba izdubiti otvor. Nasuprot bravi postavlja se prihvatna pločica upuštena u rub dovratnika (jednokrilna vrata) odnosno drugog krila vrata (dvokrilna vrata). Brave su najčešće univerzalne, tj. mogu se upotrijebiti kao lijeve i kao desne, okretanjem zasunskog jezika za 180o.

Usadna brava i prihvatna ploč ica

Cilindri čn i uložak

Ključ evi

Kvake Prve kvake bile su grube i jednostavne, da bi danas dobile gotovo savršen oblik pogodan za prihvaćanje rukom i/ili oblikovan kao poseban akcent vrata. Na krilu vrata obi čno se nalazi par kvaka, ali se može postaviti kvaka i samo s jedne strane (unutarnje) dok se na drugoj strani (vanjskoj) tada nalazi prihvatna ručka. U tom slučaju vrata se izvana ne mogu otvoriti kvakom već samo ključem. Kvakama se pokreće zasunski jezik brave i time se otvaraju ili zatvaraju vrata.

Stari tipovi kvaka

Par kvaka

Štitovi za brave Na vratno krilo učvršćuje se zaštitna pločica - štit koja pokriva mjesto usa đenja kvake i otvor ključnog mehanizma. Pločice mogu biti izvedene u jednom komadu ili pojedinačno za svaki otvor. Izrađuju se od kovine ili plastike.

Štitovi za kvake

Štitovi za brave

str. 8



Ručke, prihvatnici, školjke Unutrašnja vrata kao što su mimokretna, klizna, .... često ne trebaju bravu već prikladan prihvatni element, ručku ili školjku (udubljen u krilo upušten prihvatnik).

AUTOMATSKI ZATVARA ČI VRATA Automatski zatvarači vrata su uređaji koji imaju ulogu da otvoreno krilo vrata postepeno vraćaju u zatvoreni položaj. Za ovu namjenu koriste se opružni zatvarači, hidraulične pumpe, nagazni sistemi,....

PODIZNI URE ĐAJI Zaokretna vrata možemo zaključati, izvana možemo umjesto kvake staviti ručku, a kao dodatnu mjeru sigurnosti možemo izvesti i podizni uređaj. Ugradnjom ovakvog uređaja krilo vrata nasjeda na sedlastu tračnicu u podu, odnosno pragu. Podizanjem krila ono se oslobađa podnog uklještenja i može se zaokretati. Posebna opruga drži polugu podizne petlje u otvorenom ili zatvorenom položaju. Petlje za podizna vrata imaju dovoljno duge osovine, kako krilo pri podizanju ne bi ispalo. Krilo vrata podiže se ručicom i polugom. Postoje i složeni ure đaji za vrata koje omogućava vratnom krilu da se može podizati, zaokretati i otklapati, a upotrebljava se uglavnom za balkonska vrata.

KLIZNI URE ĐAJI Koristi se na posmičnim i kliznim vratima. Jedno ili dva krila kližu ispred otvora ili se uvlače u zidni procjep. Klizni okov sastoji se od fiksne čelične vodilice kroz koju klizi pokretni dio koji nosi vratno krilo. Vodilica se u čvršćuje na strop ili bočno na zid pomoću kutnih profila. Donji dio vrata visi slobodno (loše vrata se ljuljaju) ili se na pod se učvršćuje žljebna vodilica (loše ispunjava se prašinom i smećem) u kojoj klizi metalni trn koji je učvršćen na vrata ili postoji fiksna podna vodilica učvršćena na pod koja klizi po žljebnoj vodilici u čvršćenoj na donji rub vratnog krila. Uz okov za klizna vrata isporučuju se i odbojnici s gumom ili plastikom koji zaustavljaju klizanje vrata prije završetka vodilice. Za klizna i sklopiva vrata postoje posebne klizni uređaji.

Okov za klizna vrata

Podni odbojnici

Podne vodilice

str. 9



OKOV PROZORA Prozori su kao i vrata opremljeni prikladnim okovom i uređajima koji omogućuju da se prozori mogu s lakoćom pokretati i zatvarati. Uz ovaj osnovni postoji i dodatni pomo ćni okov koji nam osigurava pravilno i lakše korištenje prozora.

PETLJE Prozorska krila ovješena su na okvir (doprozornik) petljama. Ovisno o smjeru otvaranja postoje lijeve i desne petlje.

Nasadna petlja Nasadne petlje učvršćuju se na prozorsko krilo i okvir izvana s čavlima ili vijcima. Nasadne petlje koriste se i za vješanje prozorskih kapaka (rebrenica).

Nasadna petlja

Francuska petlja Klasična, francuska petlja sastoji se od donjeg i gornjeg dijela. Oba dijela sastoje se od tuljka s krilom. U tuljku se nalazi zavarena ili zakovana osovina. Tuljak je najčešće zatvoren kapicom. Krilo je zašiljeno, poput sjekirice, kako bi što lakše prodrlo u drvo. Klasična petlja usijeca se svojim krilima u drveni okvir i krilo, te osigurava čavlima bez glave. Kod normalne francuske petlje okretanje se obavlja preko tupo stožasto zašiljenih osovina unutar tuljka. Rubovi gornjeg i donjeg se ne dodiruju. nekada su se radile i petlje s kra ćom osovinom, iz razloga lakšeg vađenja prozorskih krila. Kod tih petlji trenje nije na dodiru stožasto zašiljenih osovina, nego po rubovima tuljaka. Na zaokretna krila visine do 105 cm stavljaju se dvije petlje, a na ve će tri petlje.

Francuska petlja

str. 10



Cilindrične (bušene) petlje Bušena petlja se jednostavno ukiva u rupe na okviru i krilu prethodno izbušene svrdlom, pomo ću šablone. Ove petlje nije potrebno poprečno osigurati čavlima bez glave. Cilindrični čep s navojima s vlaknima drva u koji se umeće tvori čvrstu vezu te se ne može izvaditi. Petlja je obostrano upotrebljiva (nema razlike između lijeve i desne).

Cilindri čn a petlja

Nauglice Nauglice su plosna željeza u obliku slova L kojima poja čavamo kutove okvira prozorskog krila. Postavljaju se upušteno u drvo i pričvršćuju se s drvenim vijcima s upuštenom glavom. Nauglice se izrađuju od hladno valjanog, trakastog ojačanog čelika. Izrađuju se u nekoliko veličina prema veličini prozorskog krila. Izrađuju se oštrobridne i zaobljene.

Nauglica oštrokutna

Nauglica zaobljena

Skakavica i zadržač Skakavica je jezičak s oprugom koji osigurava otvoreno zaokretno prozorsko krilo od pokretanja vjetrom ili propuhom. Upotrebljava se uglavnom kod dvokrilnih prozora. Pločica se usađuje u donji dio okvira, odnosno u prozorsku dasku (klupicu). Za skakavicu se prethodno u drvu izdubi otvor a ona se učvrsti s vijcima. Ispod pločice je pričvršćena opruga koja drži jezičak. Jezičak je nepravilno isječen, tako da krilo prozora lakše kliže preko kosine, dok uspravna strana jezi čka bolje zadržava krilo pri zatvaranju. Preko jezička kliže zaustavljač. To je presavijena željezna traka koja se svojim vrhom usijeca s donje strane krila, blizu kuta ispod zaokretnih petlji te se zbog sigurnosti prikuje jednim čavlom za koji je na zaustavljaču predviđena rupa.. Previnuti dio zaustavljača strši oko 20 mm. Kada dođe do jezička, zaustavljač ga potiskuje u procjep. Čim ga pređe, jezičak iskoči van i svojom uspravnom stranom zadržava pločicu zaustavljača, a time i prozorsko krilo.

Skakavica i zadržač

str. 11



Odbojnik Odbojnik osigurava staklo unutarnjeg prozorskog krila klasičnih dvostrukih prozora od udarca kvake na vanjskom prozorskom krilu. Odbojnici mogu biti raznih oblika. Udarna glava sa zakrivljenom polugicom navarena je na pločicu s dvije rupe, kroz koje se drvenim vijcima pričvršćuje na donji okvir krila. Moguća je i izvedba s polugicom s navojem za drvo bez pločice. Udarna glava je malo zaobljena, a može biti i s gumom ili plastikom.

Odbojnik

Okov za rebrenice Krila s drvenim rebrenicama (kapci) zaokreću se prema van. Ovješena su na kutne petlje, koje se sastoje od nauglica navarenih na gornji tuljak petlje. Donji dio petlje s osovinom usijeca se u okvir ili se ukiva s cilindričnom petljom u bušenu rupu. Vanjska krila učvršćuju se zbog udara vjetra šipkama - izbočnicama. To su šipke s kukicom koje se usađuju u prsten. Šipka je učvršćena na krilo, a prsten s vijkom na donji dio doprozornika.

Kutna petlja za rebrenice

Zatvarač i križna baglema za rebrenice

Izboč nica

Okov spojnih krila Spojna krila zavješena su s unutarnje strane bočno na francuske petlje. Spojna krila međusobno su povezana na vješajnoj strani rastavljivim petljama, a na suprotnoj strani učvršćuju se posebnim vijcima ili bravicama. Spojne bravice (kopče ili stezači) raznih su vrsta. Zabravljuju se, odnosno kopčaju, priklapanjem polugice u odgovarajući procjep. Trio-vijak je vijčani stezač koji se sastoji od tri dijela. Dva su dijela šuplji tuljci s navojem izvana i iznutra. Tuljci se uvr ću jedan u spojno, a drugi u "glavno" krilo, a kroz oba tuljka se zatim uvr će spojni vijak. Uklopni trn s prihvatnom pločicom služi za dovođenje oba spojna krila u ispravan i poravnat položaj.

Rastavna petlja za spojna krila

Bravica za spojna krila str. 12



Trio-vijak

Uklopni trn

Prozorske kočnice Prozorske kočnice služe za učvršćenje prozorskih krila u željenom položaju. Kao jednostavan uređaj za pridržavanje prozorskog krila služe škare s jednim ili više usjeka u kojima se zadrži trn i time određuje kut zaokreta, odnosno otklopa krila. Kočnice su podešene tako da u određenom položaju pridržavaju krilo. Kada se krilo pritiskom ruke oslobodi iz tzv. "mrtve to čke" kočnica vraća krilo postupno u zatvoreni položaj.

Koč nica

ZATVARAČI Prozorska krila nastojimo učvrstiti što bolje u zatvoreno položaju, kako bi usjeci i preklopi što bolje prianjali i time osiguravali pravilno brtvljenje prozora.

Trenjica Trenjica (njem "rajber") je najjednostavniji zatvarač razvijen iz savinutog čavla kojim su se nekada učvršćivali prozori u seoskim kućama, gospodarskim zgradama, .... . Obična ravna ili svinuta trenjica sastoji se od polugice s prihvatnom glavicom koja se u donjem dijelu okreće u pločici za učvršćenje.

Jednostavna trenjica Trenjica s jednim krilcem ima šuplji tuljak, kroz koji se pomoću vijka za drvo pričvršćuje na doprozornik. Na krilo se prikiva žičani zaustavljač po kojem kliže krilce trenjice sve do zaustavne izbočine. Dvostruka trenjica učvršćuje se s dva vijka pomoću pločice na srednji doprozornik. Čep oko kojeg se trenjica okreće navaren je na pločicu za učvršćenje. Pločice sa zaustavnom izbočinom potrebno je postaviti na istoj visini s trenjicom, ali sa suprotno položenim izbo činama, jer se dvostruko krilce okretanjem zahvaća s jedne strane odozgo, a s druge strane odozdo na zaustavnu pločicu.

Jednokrilna trenjica

Dvokrilna trenjica str. 13



Bravica s jezičkom Bravica na sredini prozorskog krila zatvara prozor na način da zaokreće jedan jezičak zašiljena vrha i ugura ga u procjep prihvatne pločice. Jezičac je učvršćen na šipku kvadratna presjeka na koju se postavlja kvaka. Prihvatna pločica upuštena je u rub doprozornika ili suprotnog krila, a pričvršćena je vijkom za drvo. Takve brave prikladne su za jednokrilne prozore ili za dvokrilne prozore sa srednjakom (fiksni srednji doprozornik). Zatvara se okretanjem prozorske kvakice za četvrt kruga.

Bravica s jezi čk om

Zaokretni zasun Ovo je starija vrsta okova. Nalik je velikoj trenjici, a prikladan je za dvokrilne prozore sa srednjakom. Sastoji se iz zaokretnog zasuna na pločici s osovinom, pločice s usadnom kukom i pločicom sa zaustavljačem.

Zaokretni zasun

Zaokretni zatvarač (espanjolet) Ručka, kao kod zaokretnog zasuna, učvršćena je na okomitu željeznu šipku čiji su krajevi povijeni. Okomita šipka okreće se u tuljcima navarenim na pločice za učvršćenje. Pločice su vijcima učvršćene na unutarnju udarnu letvu prozorskog krila. Zasun je učvršćen na sredini šipke i pomoću njega se šipka okreće, a njeni povinuti krajevi ulaze gore i dolje u prihvatne pločice. Kada je zaokretni zasun zaokrenut do kraja, povinuti krajevi šipke potpuno ulaze u prihvatne pločice i pritežu krilo, a sam zaokretni zasun također priteže krilo u sredini visine krila usa đenjem u prihvatnu kuku. Zaokretni zatvarač (espanjolet) nalazimo na mnogim starijim prozorima kao i na drvenim rebrenicama (griljama).

Zaokretni zatvarač

Prozorski zatvarači sa šipkama Prozorski zatvarači sa šipkama razvijeni su iz zaokretnih zatvarača. Sastoji se od bravice i dvije šipke. Način rada ove bravice je jednostavan: okretom kvakice šipke se izvlače poput okomitog zasuna i uvlače u odgovarajuće skobe na donjem i gornjem kraju. Ovi zatvarači su u prvo vrijeme bili nasadni (kućište brave i šipke su bile vidljive), a kasnijim razvojem cijeli mehanizam smješten je ispod udarne letve u bočni okvir prozorskog krila. Za kućište je u drvu izdubljen potreban ležaj, šipke kližu u izdubljenom kanalu, a sve pokriva udarna priležna letva, na koju se vijcima učvršćuje štit s kvakicom. Umjesto kvakice može se nalaziti i ručka s polugom.

str. 14



Zglobni zatvarač

Zatvarač s polugom

Skoba

Zatvarač s čepom Zatvarač s čepom ima sa strane, u visini ručke, umjesto jezička valjkast čep koji ulazi u posebnu prihvatnu pločicu s rukavcem. Krajevi šipki koji ulaze u bravicu zasječeni su i na njima se nalazi otvor. U taj otvor pristaje poseban trn navaren na pogonskom kraku bravice.

Zatvarač s č epom

Prozorske kvakice Jednokraka kvakica - poluoliva izrađuje se od mjedi, čelika, aluminija, plastike, .... .Proizvode se u raznim oblicima, a krakovi moraju biti duljine minimalno 7 cm. Dvokraka kvakice - oliva izrađuje se od istih materijala kao i jednokraka kvakica i proizvodi se u raznim oblicima.

Jednokraka kvakica - poluoliva

Dvokraka kvakice - oliva

Rubni zatvarač Kod rubnih zatvarača izvodi se plitko upušteno dubljenje ruba prozorskog krila. U to udubljenje ulaže se čelična tračnica - vodilica plitkog U-profila. U vodilici kližu umjesto šipki plosnate čelične letvice koje na sebi imaju učvršćene valjkaste čepove. Ti čepovi predviđeni su da uđu u udubine nasuprot postavljene prihvatne pločice. Pokretanjem zatvarača čepovi se kroz urez pomaknu u rukavac i time učvrste prozorsko krilo. Ovisno o visini prozorskog krila predvi đaju se na plosnatim letvicama dva, tri ili četiri čepa.

Rubni zatvarač

Prihvatne ploč ice za rubno zatvaranje

str. 15



Središnji zatvarač Središnja prozorska bravica radi na principu rubnog pogona, no ovdje su okomite plosnate šipke povezane preko kutnih pregiba na produžene plosnate letvice koje se kreću vodoravno. Svi zatvarački čepovi, navareni na okomitim i vodoravnim plosnatim letvicama istodobno ulaze u zasjeke prihvatnih pločica i svojim se pomakom usađuju u rukavce tih pločica. Na taj način se prozorsko krilo istodobno učvršćuje na više mjesta (gore, dolje i sa strane).

Središnji zatvarač

KOMBINIRANO OTVARANJE Posebni okov koji se danas vrlo često koristi omogućava dvojako otvaranje istog prozorskog krila i to zaokretanjem i otklapanjem. Na tržištu postoje različiti sistemi okova za kombinirano otvaranje a u osnovi su vrlo slični. Ručna poluga pokreće čelične letvice s čepovima. Okretanjem ručke (najčešće u horizontalni položaj) aktivira se zaokretni način otvaranja prozora. Otvaraju se petlje na vodoravnoj osovini na donjem okviru krila, a ujedno zatvaraju petlje na okomitom okviru i škare na gornjem okviru se isključuju. Vertikalni položaj ručke prema dolje najčešće zaključava prozor u oba smjera. U vertikalnom položaju ručke prema gore oslobađaju se petlje na bočnoj vertikali, zatvaraju se donje vodoravne petlje i aktiviraju se škare na gornjem okviru. U tom položaju prozorsko krilo postaje otklopno. Navedeni položaji ručke su najčešći za pojedini način otvaranja ali mogući su i drugačiji položaji kod različitih proizvođača. Kod prozora koji se mogu kombinirano otvarati koriste se posebne petlje koje se izvlače i usađuju prema potrebi.

Kombinirano otvaranje prozora

PODIZNI URE ĐAJ Podizne uređaje koristimo na zaokretnim prozorima i balkonskim vratima. Krila se donjim dijelom usađuju na sedlastu tračnicu postavljenu ispod krila. Ovakav uređaj sprječava otvaranje izvana, te donji rub krila bolje sprječava prodor atmosferilija. Pokretanjem ručke poluge krilo se prvo podiže iz svog sjedala na sedlastoj tračnici, a tek onda se može slobodno otvoriti zaokretanjem. Posebne petlje omogućuju podizanje krila, a da ono ne ispadne.

str. 16



OTKLOPNI URE ĐAJI

Primjeri otklopnih uređ aja

Otklopno krilo, škare Otklopna prozorska krila moraju imati uređaj koji zaustavlja krilo u predviđenom položaju (u određenom otklopnom kutu). Tome služe obostrano bočno postavljena plosna željeza s prorezima i trnom.

Ovjesne dvokrač ne škare

Nasadne izvlač ne škare

Skrivene škare sa zaustavljač em

Nazubljene škare

Bušene škare

Bravica na pero (škljocaljka) Bravica na pero postavlja se na sredini gornjeg okvira prozora i služi za zatvaranje otklopnog prozora. Bravica se sastoji od opruge, skošenog zasunskog jezika i prihvatne skobe. Za otklopna krila položena visoko upotrebljava se štap s kukom za otkopčavanje, potezno uže za otvaranje ili mehanizam sa šipkom i polugom.

Bravica na pero

Otkolpni uređaj Ručka poluge i šipka postavljaju se okomito na jednoj bo čnoj strani doprozornika, na dohvat ruci. Šipka je osigurana od progibanja vodilicama, a to su obično prsteni ili tuljci navareni na plo čicu koja se

str. 17



učvršćuje vijcima. Šipka je na gornjem dijelu vezana na otklopni ure đaj koji se najčešće sastoji od para dvokrakih ili trokrakih škara. Škare se u čvršćuju na lijevom i desnom boku otklopnog krila, međusobno su povezane i istodobno pokretane vodoravnom spojnom šipkom. Otklopno krilo je u zatvorenom položaju kada je ručka poluge pritisnuta prema dolje. Pokretanjem poluge prema gore okomita šipka pokreće okretanje zglobova na paru škara pomoću spojne vodoravne šipke. Krakovi se rasklapaju, guraju krilo iz okvira doprozornika i tako ga otvaraju do otklopnog kuta koji je dopušten rasklopom škara.

Otklopni uređ aj "Ventus"

Dvostruki otklopni prozor

Okov zaklopnog krila

Za istodobno otklapanje niza otklopnih prozora ugrađuju se otvarački uređaji koji se pokreću navijanjem okretačke ručice, hidraulički ili na elektropogon.

Serijsko otklapanje

POSMIČNA KRILA PROZORA Kod posmičnih prozora krila mogu klizati lijevo i desno, odnosno gore i dolje. Krilo se vozi po tra čnici sedlastog profila, a tračnica je od posebnog čeličnog lima otporna na r đanje i habanje. U rub donjeg okvira upuštena su kućišta s kotačićima. Najčešće se prije otvaranja krilo uređajem za podizanje lagano podiže, oslobađa iz zakočenog položaja, pa se zatim može pomicati klizanjem. Postoje i drugačija rješenja koja omogućavaju klizanje i sklapanje prozorskih krila koja mogu biti i međusobno povezana.

str. 18



Klizni prozor - vodoravno Posmični uređaji za pokretanje prozorskih krila prema gore ili dolje (klizanje po vertikali) sastoje se od bočnih tračnica (vodilica), a krilo je ovješeno na čelično uže koje je preko kotačića povezano s protuutegom. Umjesto protuutega može poslužiti vanjsko prozorsko krilo izvana koje se istodobno spušta, dok se unutarnje podiže.

OKOV ZA PREVRTNI PROZOR Prevrtni prozori se prevr ću preko ležaja postavljenih u sredini bočnih okvira doprozornika. Otklopni kut prevrtnog krila određuje se prema želji. Ležajevi za prevrtne prozore izrađuju se od posebnog čelika. Ukoliko ležajevi nemaju ugrađenu kočnicu, ugrađuju se škare ili drugi zadržači koji određuju otklopni kut prevrtnog prozora. Čitav sustav se može pokretati s jednog mjesta, središnjom bravom koja je upuštena u okvir krila. Na središnjoj bravi je izvana ručna poluga, a ponekad ima i izbočinu poput trna ispod ručke. Za taj trn postavlja se posebna prihvatna pločica s odgovarajućim ušćem.

Ležaj prevrtnog prozora

Središnja brava prevrtnog prozora

OKOV ZA ZAVRTNI PROZOR Zavrtno krilo se vrti oko vertikalne osi, a ležajevi su smješteni po sredini donjeg i gornjeg okvira doprozornika. Par ležaja nije jednak. Donji ležaj opterećen je težinom prozorskog krila, a može se i podešavati po visini posebnim osovinskom vijkom. Kod težih zavrtnih prozora računa se s mogućim progibom donjeg dijela okvira, pa se stoga u okovu pojavljuju i posebni dodatni podupirači. Na krilo se može postaviti običan zatvarač s jezičkom, rubni ili središnji zatvarači. Na ležajevima ugrađuju se kočnice za podešavanje kuta otvaranja krila prozora.

Ležaj zavrtnog prozora

str. 19



URE ĐAJI ZA ZRAČENJE Za prozračivanje prostorije bez otvaranja prozora ugrađuju se sustavi za zračenje koji se postavljaju iznad ili ispod prozorskih krila. Sustav za prozračivanje sastoji se od posmične pločice perforirane prorezima u pravilnim razmacima. Ta pločica klizi preko pločice s istim prorezima. Na taj način laganim pomicanjem mogu se prorezi više ili manje prekrivati ili otvarati što omogu ćava različito prolaženje zraka. Na visini tog ventilacijskog sustava izvana predvi đena su rebra. Otvor je zaštićen od ulaska insekata zaštitnom mrežicom.

Literatura: R. Čokić

(1980.)

Okov građevne stolarije, Tehnička knjiga, Zagreb

(1986.),

Tehnička enciklopedija - svezak 10., (Otvori), Leksikografski zavod "Miroslav Krleža", Zagreb

str. 20

Okov Vrata Prozori Versic AF

Recommend Documents