SREDNJA ŠKOLA « USKOPLJE» GORNJI VAKUF – USKOPLJE USKOPLJE
Koraljna Vrata
Pavao Pavličić
UČENIK: _________________ _________________ MATEJ HERCEG
G. VAKUFVAKUF- USKOPLJE, SVIBANJ 2018 .GODINE .GODINE
Sadržaj :
Bilješka o piscu………………………………………………………….…….1 Opus…………………………………………………………………….….…..1 Vrsta djela: ……………………………………………………………….……2 Mjesto radnje: …………………………………………………………………2 Vrijeme radnje: ……………………………………………………….….……2 Tema: ………………………………………………………………….……….2
Ideja: …………………………………………………………………….……..2 Likovi: ………………………………………………………………….………2
Sadržaj………………………………………………………………………….2 Zaključak……………………………………………………………………….4 Popis literature
1
Bilješk a o piscu:
Pavao Pavličić hrvatski je akademik, književnik, književni znanstvenik, prevoditelj i scenarist rođen 1946. u Vukovaru, gdje je završio osnovnu i srednju školu. 1969. diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Dok torirao je 1974., a od 1996. redoviti je član HAZU. Redoviti je profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Već u studentskim danima objavljuje prozu ( Suncokret , Dar govora – objavljeno u časopisu «Vidik»), koja pripada žanru fantastične proze. Kritika ga je svrstala u vodeće predstavnike nove generacije, poznate kao «hrvatski fantastičari» (zbirke kratkih priča Lađa od vode, 1972., Vilinski vatrogasci, 1975.). Zbirkom priča Dobri duh Zagreba, 1976. zaokreće prema žanru kriminalističke proze. Najplodniji je hrvatski pisac. Opus Romani: Plava ruža, Stroj za maglu, Umjetni orao, Press, Pjesma za rastanak , Rakova djeca, Trojica u Trnju, Krasopis, Koraljna vrata, Nevidljivo pismo, Škola pisanja, Zaborav, Pokora, Večernji akt , Slobodni pad , Eter , Kraj mandata, Trg slobode, Čelični mjesec, Sretan kraj, Rupa na nebu, Diksilend , Numerus clausus, Vesele zgode djeda i bake, itd.
Pripovijetke: Lađa od vode, Vilinski vatrogasci, Dobri duh Zagreba, Radovi na krovu, Skandal na simpoziju, Kako preživjeti mladost, Otrovni papir , itd.
Znanstvena djela: Rasprave o hrvatskoj baroknoj književnosti , Književna genologija, Stih u drami, drama u stihu, Sedam interpretacija, Poetika manirizma, Stih i značenje , itd.
Autobiografska i dokumentaristička proza: Dunav, Šapudl , Kruh i mast , Kako preživjeti mladost , Vodič po Vukovaru, itd.
Filmovi: Ritam zločina, Zločin u školi, Treći ključ , San o ruži , Osuđeni , Čovjek koji je volio sprovode, Orao, Vukovar se vraća kući , Putovanje tamnom polutkom,
Knjige feljtona: Zagrebački odrezak , Inventura, Svoj svome, Prolazna soba, Leksikon uzaludnih znanja.
Fiktivna pisma: Rukoljub
2
Vrsta djela: Kriminalistički roman - možemo ga nazvati i romanom pomaknute stvarnosti , zato što je pokretač cijele radnje pronalazak Gundulićevih pjevanja
Mjesto radnje: otok Lastovo
Vrijeme radnje: 1989. godina
Tema: bezvrjednost savršenstva
Ideja: Savršenstvo na zemlji je uzaludno jer onemogućava napredak, zato smo najbliž i savršenstvu kada prihvatimo rupe u savršenstvu.
Likovi: Krsto Brodnjak (simbolika kršćanstva iz Gundulićeva Osmana), don Špiro (mjesni svećenik na Lastovu, obavijestio Brodnjaka o starim rukopisima na otoku), stara Tere (Pomoću praha
Osmana izliječena od tumora na mozgu), travarka Filica (u njenoj konobi je nađena škrinja s rukopisima), don Kuzma (otkriva Brodnjaku smisao rukopisa), Pelegrin (mornar koji boluje od AIDS-a, ne može se izliječiti), dječak Irfan (preziva se Osmanbegović, izbjeglica iz Bosne, simbolika islama iz Gundulićeva Osmana), knjižničar Onte (iznosi pretpostavke o izgubljenim pjevanjima Osmana) i dr.
Sadržaj
Radnja romana počinje kada Zagrebački filolog 1 Krsto Brodnjak dolazi na otok Lastovo jer je u dopisivanju s mjesnim svećenikom don Špirom saznao za škrinju dubrovačkih spisa pronađenu u malom mjestu na otoku. Zagrebački filolog dolazi na otok s nadom da će razriješiti pitanje koje već dugo tišti hrvatsku književnost, pitanje o sudbini dvaju izgubljenih pjevanja, četrnaestog i petnaestog pjevanja Gundulićeva slavnog spjeva. Krsto Brodnjak ubrzo otkriva da se u bavulu2 među pronađenim spisima zaista nalazi i cjeloviti Gundulićev 1
Bavi se Filologijom; u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih. U užem smislu: samo proučavanje gramatike 2 Vrsta škrinje
3
Osman. S vremenom Brodnjak otkriva i ljekovitost praha starog r ukopisa bolesti.
koji liječi sve
Pojava Osmana s dopunjenim četrnaestim i petnaestim pjevanjem, tj. pojava ljekovitog praha, stvara u tom monotonom mjestu 3 , u kojem se inače ništa zanimljivo ne događa, nesvakodnevnu situaciju.
Počela su se događati čuda, Don Špirina pomoćnica Tere ozdravila je od raka, don Špirin čir na želucu je nestao te se zdravlje ubrzo počinje širiti kao virus, tj. zdravlje se počinje širiti baš kao što se širi i bolest, nekontrolirano i bez ikakvog razloga i pisac zapravo izjednačuje bolest i zdravlje te hoće reći da su i zdravlje i bolest potrebni u svijetu kako bi sve normalno funkcioniralo.
''Zdravlje je bilo jednako opasno kao i bolest, ono je ponekad bilo još teže i još opasnije. '' Pojavom epidemije zdravlja za ljude u mjestu sve postaje ''savršeno'', baš kao što i popunjavanjem Osmana on postaje savršeno književno djelo. No Krsto Brodnjak ubrzo spoznaje da to ne može biti tako. On uz pomoć negdašnjeg knjižničara iz radničke, Onte, spoznaje da je rupa u Osmanu tu s razlogom. Onte je rekao da savršeno djelo kao što je Osman pogubno djeluje na zbilju, da cjelovit Osman ne smije postojati, pa su i dotadašnja istraživanja i otkrića uvijek završavala neuspjehom. Osman izaziva zlo, jer po njegovu mišljenju štrajk kosovskih rudara pod zemljom i nije ništa drugo nego sastanak paklenih sila u 13. pjevanju Osmana. Kada bi Osman bio potpun ne bi više bilo razloga da se hrvatska književnost stvara jer bi ona već sama po sebi bila savršena. On smatra da svaka književnost u sebi treba imati rupu.
Otkriće cjelovitog Osmana napokon potpuno poremeti i prirodni poredak stvari. Otočani uvedu diktaturu zdravlja, počnu progoniti invalide i protjeruju sumještanina Pelegrina oboljelog od AIDS- a. Razvoj događaja na otoku i drama oko Irfanova zdravlja uvjeravaju Brodnjaka da ostvarenje njegova sna, pronalazak savršenoga Gundulićeva Osmana , kao i svako drugo savršenstvo, ne može donijeti ništa dobro, jer završava u ideologiji totalitarizma , jer se briše poredak, koji počiva na razlici između bolesti i zdravlja, života i smrti, dobra i zla. '' Eto vidite- živnuo je don Špiro. -A znate li vi što to znači, da sad odjednom više nema bolesti? Pa, kad se ukine bolest, onda se ukida i zdravlje, i razlika među njima. Ne zna se više što je… -Zastao je kao da se boji dalje govoriti, kao da se plaši vlastitih riječi, a usput je
okrznuo pogledom Teru. Neuka žena odmah je sve shvatila, pa je nestala u kuhinju. A Krsto Brodnjak je ubacio: -Kao da se više ne zna što je dobro, a što zlo.''
Pritkraj djela, Gundulićev Osman je zapaljen, Krsto Brodnjak bojeći se pobune sa Irfanom bježi sa Lastova.
3
Otoku Lastovu
4
Zaključak
Pavličić u Koraljnim vratima zapravo daje i kritiku suvremenog društva. Kritizira uzaludnu čežnju ljudi za savršenstvom i prikaziva kako bi bilo kada bi sve bilo savršeno i nastaje kaos. Pavličić je ovom romanu otvorio za čitatelje mnoga pitanja i dao mnoge odgovore. Pripovjedač u trećem licu vodi čitatelja kroz napetu radnju bez ikakvih poteškoća u čitanju. Autor se u pripovijedanju koristi brojnim pripovjednim tehnikama kao što su citirani monolog, pripovjedni monolog te psihonaracija. Iako je radnja romana labirint realiziranih metafora (Osman u prahu), Pavličić je, ostavio nit koju treba slijediti da bi pronašli izlaz iz
tog labirinta. Svako novo otkriće u labirintu realiziranih metafora samo će upotpuniti sliku o Pavličićevom majstorskom vođenju i umijeću pripovijedanja. iznimna su po tomu što se pisac prvi put upitao o moralnim posljedicama jednoga od središnjih postupaka postmodernizma, mješanja fikcije i zbilje, Osmana u prahu i ideologije zdravlja. Na taj način Pavličić se prvi put zapitao i o moralnosti same postmoderne kulture, u kojoj se sve sa s vačim moglo miješati i izjednačavati. Koraljna vrata
POPIS LITERATURE https://popara.mk/wp-content/uploads/2012/01/Koraljna-vrata_Pavao-Pavlicic.pdf https://hr.wikipedia.org/wiki/Filologija
