Numerički upravljani alatni strojevi - Mladen Bošnjaković

l#p

btr

i#

{"is}fle€'*aT'fl;i;

poprs ront5ruruH ozNAKA I

KRATIcA

. . .12

I.UVOD

....13 ....13 ....13

Numeritkoupravljanje... 1.2. DefinicijaNC-a 1.3. Tradicionalna i CNC strojna obrada 1.4. VrsteCNCstrojeva 1.5. OsobljezacNc. 2.KOORDINATNI SUSTAV 2.1. Pravokutni koordinatni sustav 2.2. Polarni koordinatni sustav 2.3 Mjerni sustavstroja 2.3.1.Apsolutni mjerni sustav 2.3.2.Inkrementni mjerni sustav 3.REFERENTNETOEKE 3.1. Koordinatni sustav stroja i izratka 3.2. Referentna tocka alata 1.1.

4.UPRAVLJACKAJEDINICASTROJAIPRIKAZSOFTVERA.

jedinice 4.2. Strojni dio upravljacke jedinice 4.3.Horizontalnafunkcijskatipkovnica... 4.4.Pc-tipkovnicaCNCstroja... s.POKRETANJEPROGRAMA . 5.1. RadnopodruijeMachine... 4.1. Adresno brojiani dio upravljacke

5.1.1. JOG natin rada 5.1.2. MDA

. . .14

.....16 ...17

...,19

......19 . . . .21

.....21 ....21 .. ,

.22

,.,..24 . . . .25

.

.,

..

.28

..

.29

.....

.30

....

.31

....33

......33 .....35 ......36

.

natin rada (ManualData

Automatic)

5.1.3.AuTonaiinrada. 5.2. RadnopodrutjeParameter.. 5.3. RadnopodrucjePROGRAM.. 5.4. Radnopodruije5ERV/CE5 5.5. RadnopodrutjeDlAGNOS/s..

. . . .37

....38

......40 ......49 .....54 ......56

6. SIMULACIJA OBRADE

.57

6.1. Simulacija obrade na tokarilici

.57

6.2. Simulacija obrade na glodalici

.61

7. POSTUPAK PROGRAMIRANJA.

.64

.

7.1. Analiza crteia izratka

.64

7.2. lzradba tehnoloike dokumentacije. . .

.65

.

7.3. Odabir CNC stroja za obradbu

.65

.66

7.5. Simulacija obradbe

.66

7.6. lzradba probnoga komada . 7 .7

.

..

.66

.

Serijska proizvodnja

.67

8. STRUKTURA I SADRZAJ PROGRAMA

.68

.

8.1. Popis glavnih naredbi

.69

8.1.1.G-naredbe... 8.1.2. M-naredbe.

.

.69 .70

.

.71

8.2. PridruZivanje vrijednosti adresi.

72

8.3. Modalne i nemodalne naredbe.

72

8.4

73

Sistemati zacija naredbi

8.5. lzbor mjernih

jedinica.

.

.75

8.6 lzbor radne povrSine . .

.75 .76

8.7.1.lstodobna uporaba apsolutnog i inkrementnoga mjernog sustava

8.8 Upravljanje alatom

.

.76 .77

8.9. Upravljanje glavnim vretenom

.

.78

8.9.1. Programiranje brzine vrtnje

.

.78 79

8.9.3. Zaustavljanje vrtnje glavnog vretena 8.9.4. Ogranitenje brzine vrtnje

.

80 .80

S.l O. UPRAVLJANJE BRZINOM POMAKA

ALATA

. . . . . .80

. . .82 iekanja ......83 S.ll.l.Programiranjavremenatekanja ......83 S.ll.2.Najmanjevrijemeiekanja . . . . .83 8.1 1.3. Dugo vrijeme tekanja g.CNCtokarenje. . . . . .85 . . ..85 9.1. CNctokarilice . . . .88 9.2. Tipiine operacije obradbe na tokarilici ....89 9.3. Alati zatokarenje.. .....90 9.3.1,Alati zatokarenje . . . .91 9.3.2.lzbor plocica za grubu obradu . . . . . .93 9.3.3. lzbor plotica za finu obradu ......93 9.3.4.Dodatakzazavr\nuobradu g.3.5.Odabiralatazaizraduzaobljenjaiskoienja... .....93 ......95 9.4.lzbor reZimaobradekodtokarenja . . . .96 9.4.1. Brzina rezania . . .98 9.4.2.Posmak ......98 9.4.3.Dubinarezania g.5.TehnoloSkadokumentacijazatokarenje.. ......99 ...99 9.5.1.Planstezanja .....104 9.5.2.Operacijski list g.5.3.Planalata .....106 g.5.4.lzradbaplanarezanja .....107 g.6.Radspromjeromipolumjerom ....109 g.T.Pravocrtnagibanjaalata .....110 g.T.l.Gibanjeubrzomhodu ....110 . . .111 9.7.2.Programiranje prilazne ipovratne putanje . . .112 9.7.3 Gibanje u radnom hodu ...114 9.7.4.AdresaANG 8.1 1.

Vrijeme

9.8. KruZno gibanje

alata

9.8.1. Programiranje

kruinog luka pomo(u adrese

. . .114 l, J,

K

lukkroztoike 9.9.Konstantnabrzinarezanja 9.10. Kompenzacija radijusa vrha oitrice alata 9.1 l.Tokarenjenavoja 9.12. Programiranje granica radnog prostora. l0.CNCglodanje l0.l.CNcglodalice 0.2. Alat i za radna glodalici . . 10.3.Sustavi stezanjaalatanaglodalici .. 10.3.l.lzvedbedr2ataalata 10.3.2. Naiini stezanja alata u driat alata 10.4. Tipitne operacije obradbe na glodalici . 10.5.Dodatneosi naCNCstrojevima... 10.6.Obradni centar... 10.7. Sustav smjeitaja i izmjene alata 10.8. Sustav izmjene i transporta obradaka 10.9. lzbor reZima obrade 10.9.1.Brzinarezanja l0.9.2.Brzinaposmaka 10.9.3.Dubinarezanja l0.lO.Tehnoloikadokumentacijazaglodanje... 10.l0.l.Planstezanja 10.10.2.Operacijski list 10.10.3.Planalata 10.10.4.Planrezanja g.8.2.KruZni

1

. .116

.....118 ....1i8 . .126

.....127 . .128

.....130 ...130 . . .134

....135

.....136 . . . .137 .

.

139

.....140 ...141 . . .142 . . . .143

. . .145

.....145 ....146 ....146 ...148

.....148 ....153 ...156

.....157

.....160

l.Programiranjegibanjaalata 10.1 1.1. Gibanje u brzom hodu 10.1 1.2 Pravocrtno gibanje u radnom hodu 10.1 1.3. Linearna interpolacija 10.11.4.Kruinogibanjealata

10.1

10.1 1.5. Programiranje kruZnog luka 10.1 1.6. Programiranje

10.1 1 .T.Programiranje punoga

kuta

.

totke 10.1 1.9. Spiralna interpolacija l}.l2.Kompenzacija radijusa alata l}.12.1Svrhanaredbe 10.1 1.8. KruZni luk kroz

.

.

. 161

..

.

160

165

....167

pomo(u CR-adrese

kruinog luka pomoiu adrese

.

.

l, J, K

....

...

.

168

. .169 . .169

. . .171 . . .172 .174

....174

. . . .175 . .....176 l0.l2.3.Preciznopozicioniranje. . .177 1}.12.4.Oblik usporenja i ubrzanja posmaka . . . .177 10.12.5. Neprekinuta putanja pri izradi konture . .179 1}.12.6.Optimizacija brzine posmaka pri izradi konture. . . . 181 10.13. Urezivanje navoja s kompenzacijom stezne glave . . .182 10.14. Uporaba naredbi G54,G55,G56,G57 .....182 1O.ls.Zadavanjepola 10.16.Programiranjegranicaradnogprostora... ...183 . .184 1. Oblikovanje programa ...187 l2.Prilozi ... .....201 Literatura: .... 10.12.2. Naredbe za programiranje KRA

1

$r=#;Feg$ H{.9"ef f :#T[::F,f E F€ #,7?E

Oznaka

Jedinica

Sl

Jedinicat

F+?"f.

#.

f

+tEu+=

;:;2. s,;

g

Znadenje

l..l _l-:, .

CNC

Radunalom podrZano nume:

NC

lzvorno numeriiko upravlja nje

CAD

Ratunalom podr2ano konstru

CAM

Raiunalom podr2ana izrada

HSS

Brzoreznitelik

i

rar.1=

op

mm

Dubina rezanja po jednom prolazu

d

mm

Vanjski promjer alata ili obratka

{ t

mm/okr

Posmak alata (ili obratka) za jedan okretaj vretena

f,

mm

Posmak po reznoj oitrici za jedan okretaj vretena

V1

m/s

mm/min

Brzina posmaka

n

5-l

min-1

Brzina vrtnje vretena ili izratka (frekvencija vrtnje)

vc

m/s

m/min

Brzina rezanja materijala

z

Broj o5trica alata

I

Broj prolaza priobradi

r€

mm

t1

s

min

Vrijeme potrebno za izvodenje zahvata obrade

s

mtn

Pri

+

Lpz

Radijus vrha oitrice alata

prem no-zavrino vrijeme

A

Privremena

B

Potetna todka alata pri izvriavanju programa

N

Referentna totka alata

R

Referentna todka stroja

W

Nultodka izratka

M

Strojna nultoika

X,YZ

oznake koordinatnih osi u pravokutnom koordinatnom sustavu

X'l,Z

nu

ltotka obratka

Koordinate totke u pravokutnom koordinatnom sustavu

P

W

Snaga stroja

F,

N

Glavna sila rezanja

Ff

N

Posmitna sila rezanja

F

N

Natraina sila rezanja

k.

MPa

Koeficijent specifitne energije reza nja

Ra

pm

Srednje aritmetidko odstupanje mjerenog profila hrapavosti

v

povrSine Rt

1

um

Ukupna visina profila hrapavosti povriine

Prema Pravilniku o mjernim jedinicama iznimno se mogu rabiti ijedinice koje se definiraju na temelju jedinica, ali nisu njihovi decimalni viiekratnici ili nizekratnici

Sl

Numeridki

lE. ffiWffiffi 'E..E

"

ru*rmsrE*ks upnmv!!mrl$e

Osnove numerickog upravljanja postavio je 1947. god. John Parsons. Uporabom buSene trake upravljao je pozicijom alata pri izradbi lopatica helikopterskog propelera. Godine 1949. americka vojska sklopila je ugovor sa sveutili5tem MIT za razvoj programabilne glodalice.Troosna glodalica Cincinati Hydrotel predstavljena je 1952. godine, a imala je elektromehaniiko upravljanje i rabila je buienu traku. lste godine pocinje se rabiti naziv numeritko upravljanie (NC). U civilnoj industriji numeritko upravljanje zapotinje Sezdesetih godina dvadesetog stoljeca, a Siroka primjena u obliku ratunalnoga numeriikog upravljanja (CNC) poiinje 1972. godine, odnosno desetak godina kasnije razvojem mikroprocesora.

,E.irt" ffimf

frxt$cfrim ffi#-m

Postoje razliiite definicije NC-a, a jedna od najjednostavnijih jest:

je upravljanje alatnim strojevima pomoiu posebno kodiranih instrukcija (naredbi) koje se ucitavaju u upravljaiku jedinicu stroja. NC

Instrukcije se sastoje od slova i brojkite specijalnih znakova pa otud i potjete naziv numericko upravljanje. PiSu se logiikim redoslijedom u unaprijed dogovorenu standardiziranom obliku. Skup svih instrukcija potrebnih da bi se provela odredena obradba na izratku naziva se CNC program.

Strogo uzev5i, postoji razlika izmedu kratica NC i CNC. Kratica NC rabi se za izvorno numericko upravljanje, a CNC za raiunalom podriano numeritko upravljanje. Da bismo pravilno rabili te dvije kratice, potrebno je pojasniti bitnu razliku medu njima. U NC sustavu program se utitava u upravljaiku jedinicu pomotu buiene trake, kartica ili diskete, a zatim se provodi obradba predmeta pri temu operater na stroju nema

mogu(nost mijenjanja programa. Sve potrebne izmjene moraju pa ponovno uiitati program u upravljaiku jedinicu stroja. U CNC sustavu mikroprocesor

se

obaviti izvan stroja

omogu(uje izmjenu programa na samom stroju, a tako-

der je mogu(e provesti i odrecfene izmjene i tijekom obradbe predmeta. To svojstvo omogu(uje veliku fleksibilnost u radu, uitedu u vremenu te je uvelike pridonijelo ra5i-

renosti uporabe CNC strojeva.

upravljani

alatni

-E*S"€nmdfrm$*axmfrffim

A ffiruffi s€rm$re* *r,:radn

Kad govorimo o obradbi predmeta pomoiu tradicionalnih strojeva i CNC strojeva mogu se postaviti odreCfena pitanja: Je li CNC obradba bolja i ako jest, u cemu? lma li slicnosti medu tim obradbama? Usporecfujuti ta dva naiina obradbe moZe se zakljuditi da je osnovni pristup izradbi d ijelova gotovo jed na k:

. . . . . . .

analiza crteZa (i ostalih dokumenata)

izbor operacija obradbe odredivanje baznih povriina i izbor naiina stezanja odabir odgovaraju(ih alata

proratun optimalnog reiima obradbe izradba programa itestiranje izradba predmeta.

Razlika

je u predzadnjoj radnji koje na tradicionalnim strojevima nema. Pri samoj

obradbi pojavljuju se bitne razlike. Operater na tradicionalnom stroju pomoiu jedne ili obje ruke obavlja ukljutivanje/iskljutivanje posmaka, rashladnog sredstva, tj. obavlja vocfenje alata. Zato su potrebni znanje iodredene vjeStine. O stupnju vjeStina ovisit (e i kvaliteta izradbe i vrijeme izradbe. Problem nastaje kad je potrebno izraditi viSe potpuno istovjetnih predmeta. Po prirodi tovjek ne moZe ponoviti sve postupke na potpuno jednak natin 5to rezultira odredenim razlikama u dimenzijama predmeta i kvaliteti povriine. U CNC upravljanju mikroprocesor vodi alat uvijek na jednak nacin time su stvoreni preduvjeti da svaki izradak u seriji bude potpuno jednak. lz ovog bi se moglo zakljutiti da su CNC strojevi uvijek superiorniji klasiinim strojevima. Medutim, postoje slucajevi kad tradicionalni strojevi imaju prednost (npr. ako je

potrebno izraditi samo jedan jednostavan predmet). Op(enito, moZe se reii da su prednosti CNC strojeva:

a)

Prilagodljivost Stroj moZe izradivati veiu ili manju seriju proizvoda ili samo jedan proizvod, a nakon toga se jednostavno utita drugi program i izracfuje se drugi proizvod.

b) Mogutnost

izradbe vrlo sloienog oblika

lzradba trodimenzionalnih sloZenih oblika na klasitnim strojevima je skupa, a po-

nekad i nemogu(a. Uporaba CNC stroja omoguiuje izradbu, a time i konstruiranje itakvih sloZenih oblika i proizvoda koje prije nije bilo ekonomiino proizvoditi.

c)

Tocnost i ponovljivost

Pomo(u CNC stroja moguie je proizvesti veliku kolitinu (1 00, 1 000 ili viSe) potpuno jednakih proizvoda odjednom ili povremeno. Razlike koje mogu nastati medu

Numericki

proizvodima obiino su zanemarive, a nastaju zbog troienja alata i dijelova stroja. Na klasiinim strojevima to nije moguie. Dio proizvoda iak neie zadovoljiti ni po-

trebnu kvalitetu. d) Smanjenje ili potpuno uklanjanje troikova skladiStenja Da bi zadrlali svoju funkciju, strojeve je potrebno redovito odrZavati. Nakon

odredenog vremena pojedine dijelove je potrebno zamijeniti.Te dijelove mora osigurati proizvodac stroja. Ako dijelove izraduje na klasitnim strojevima, proizvodat ih mora proizvesti i uskladiStiti kako bi ih nakon pet ili vi5e godina dosta-

vio kupcu. DrZanje doknadnih dijelova na skladiStu tini troiak. Neki od tih dijelova se nikad i ne isporuie kupcu jer se dizajn stroja u meduvremenu promijeni pa dijelovi postanu zastarjeli. Uporabom CNC strojeva potrebno je saiuvati, tj. uskladiStiti samo programe, a dijelovi se u kratkom roku izrade po narudZbi kupca. Pri tome je troiak znatno manji od skladiStenja gotovih doknadnih dijelova.

troika izradbe potrebne specijalne napraveza pozicioniPri uporabi klasiinih strojeva iesto su ranje predmeta te Sablone za vocfenje alata po konturi. lzradba naprava je tro5ak, a vrijeme do poietka proizvodnje proizvoda produZuje se za vrijeme izradbe naprava. Za CNC strojeve to nije potrebno jer se alat vodi mikroprocesorom po

e) Smanjenje pripremno-zavrSnih vremena i

bilo kojoj sloZenoj putanji. f) Mali zahtjevi

za vjeStinama operatera

Operateri CNC strojeva trebaju znati postaviti predmet u stroj, postaviti, izmjeriti i izmijeniti odgovarajute alate te se koristiti odgovarajutim CNC programom. To su kudikamo manji zahtjevi za vjeStine iznanja nego 5to ih treba imati operater na klasicnim strojevima koji treba znati voditi izvriavanje pojedinatnih operacija

obradbe. e) Jednostavniji alati

Na CNC strojevima alati su standardizirani te obicno nema potrebe za uporabom

specijalnih alata ili ruino izradenih.

f) Stvaranje uvjeta za tocnu realizaciju planova proizvodnje i poveianje produktivnosti Primjenom CNC strojeva za izradbu vetih serija moguie je vrlo precizno planiranje proizvodnje, rezultat su puno manji gubitci proizvodnog vremena, a time i veca produktivnost izrad be. e) Smanjenje vremena potrebn og za kontrolu

toinosti.

Nedostatci CNC strojeva jesu:

.

Veliko investicijsko ulaganje Poietna ulaganja su znatno ve(a nego za klasiine strojeve. To podrazumijeva dobru iskoriStenost kapaciteta stroja kako bi se on isplatio u razumnom roku.

upravllani

alatni

Potreba programiranja CNC stroja Programeri su visokoizobraleni pojedinci koji moraju imati specija-

listiika znanja iz viSe podruija. Takvih pojedinaca nema mnogo pa su vrlo dobro pla(eni. Visoki troikovi odrZavanja CNC strojevi su vrlo slo2eni. Stroj se mora redovito odrZavati kako

bi zadrlao svoje prednosti, a posebno totnost.Za odrlavanje su potrebna znanja iz elektronike i strojarstva.Zbog toga i to osoblje mora biti dobro plaieno. Neisplativost izradbe jednostavnih predmeta Predmete jednostavne geometrije u pojedinainoj proizvodnji ili malim serijama cesto je jeftinije i brZe izraditi na klasitnom stroju u traZenoj kvaliteti. Za njih nije potrebno pisati program, testirati ga i tek

onda izracfivati proizvod.

'E

"-€=

Vnste CIU* struievm

Vrste CNC strojeva su brojne i razlitite. NajvaZnije vrste jesu:

. . ' . . . . . r '

glodalice iobradni centri tokarilice itokarski centri

buiilice erozimati

itance iSkare plinske i plazma rezacice rezanje vodom i laserom

brusilice

strojevizazavarivanje strojevi za savijanje.

Numericki

a) obradni

stroj za zavarivanje

U(jI ILOI

d) stroj za plinsko rezan)e

c) stroj za tezanje laserom

n\

nrnzrma+ \Jr_r I lo v/ rtr

$lika 1.1. Vrste

,t.l;i"

C

NC

L

stroieva

Sscblie z& CruC

CNC strojevi ne mogu raditi sami

vei ih mora opsluZivati iovjek.

Postoje dva razlicita

posla vezana uzizradbu predmeta na CNC stroju: prvi se odnosi na izradbu programa, a

drugi na izvr5enje programa na CNC stroju.

U

veiini tvrtki ta dva posla su razdvojena

i obavljaju ih razliciti djelatnici: CNC programeri iCNC operateri.

CNCprogramer je osoba koja ima veliku odgovornost u CNC radionici. Odgovoran jeza uspjeh tehnologije numeriikog upravljanja kao i za moguie probleme vezane za ope-

upravljani

nla+nitl otoLt

racije izradbe na CNC stroju. Takoder je odgov oran za kvalitetu izradbe proizvoda. Zadaia CNC programera je izraditi komplet tehnoloike dokumentacije na osnovi koje te

operater na CNC stroju izraditi predmet. Za uspjeinu izradbu programer mora:

. . . .

dobro citati tehniiki crteZ dobro poznavati vrste, namjenu i mogu(nosti pojedinih alata dobro poznavati tehnoloike moguinosti pojedinog stroja znati odrediti optimalne operacije izradbe pomoiu kojih se moZe dobiti izradak u zadanim tolerancijama i kvaliteti povriine

. .

znati prepoznati ograniiavaju(e iimbenike koji se mogu pojaviti tijekom izradbe dobro znati matematicke funkcije, posebno trigonometrijske, poradi moguinosti

izraiuna koordinata

r r

poznavati svojstva materijala koji se obraduju poznavati upravljatku jedinicu stroja, tj. G-funkcije i M-funkcije, koordinatni sustav, referentne tocke stroja i alata kao i eventualno dopunske funkcije (paletni sustav, izmjena alata, itd.)

.

i

zadnja, ne manja valna,jest sposobnost sluianja drugih osoba koje su vezane za

izrad bu pred meta: i nZenjera, CNC operatera, nad redenog ru kovodstva.

operater jeosoba koja na stroju izraduje predmet na osnovi tehnoloike dokumentacije dobivene od cNC programera. operater mora znati: CNC

. ' . . r .

rukovati upravljatkom jedinicom stroja

iitati tehnoloiku dokumentaciju izmjeriti i odrediti korekcije za pojedini alat postaviti i stegnuti izradak prema planu stezanja prepoznati istroienost ili oitetenja alata

izmjeriti izradeni predmet

te utvrditi zadovoljava li

tolerancije

i

kvalitetu

povriine. Osnovna odgovornost operatera je tocnost obradbe. Takoder je odgovoran za odrZavanje cistoie stroja, a testo treba obavljati ijednostavnije aktivnosti odrZavanja na stroju.

'l

.

Sto

je

NC?

2, Kojaje

razlika izmedu NC-a iCNC-a?

3.

Nabrojite prednosti CNC strojeva

4.

Nabrojite nedostatke CNC strojeva.

5.

Kola znanja i vjeitine rnora

imati programer, a koje operater

CNC strojeva?

Numeridki

R- K{}{}fiNIruATRII SU$T&V R.G =

Pravskutffii lquord!natni sustav

Pojam koordinatnog sustava definirao je u 17. st. francuski matematicar Rene Descartes. Pravokutni koordinatni sustav u ravnini sastoji se od dva mecfusobno okomita bro-

jevna pravca koji se nazivaju koordinatne osi i najteite se oznacuju sa Xi Y. SjeciSte osi naziva se ishodiite ili nultotka. Koordinatne osi X i Y definiraju koordinatnu ravninu XY s cetiri odvojena podrudja koja se nazivaju kvadranti. Koordinata Pozicija todke

l.

kvadrant

X

Y

+

T

ll. kvadrant

ll - kvadrant

4-3-2-1

12 34

+

lll. kvadrant lV.

kvadrant

Tablica

lll - kvadrant

lV - kvadrant

+

t, Algebarski predznaci tocke u kvadrantima

$lika 2.1. Pravokutni koordinatni sustav

Da bismo prikazali stvarni prostorni predmet potrebna je joi jedna os koju oznatujemo sa Z, a ko)a je okomita na prethodne dvije osi. Os Z i os Y definiraju YZ+avninu, a os Z i os X ravninu XZ.Na taj natin poziciju svake totke u prostoru moiemo jednoznaino opisati koordinatama xy,z.

$lika?.2. Prostorn i koordinatn

isustav

je predmet u prostoru s odgovaraju(im ortogonalnim projekcijama. Treba uoiiti da za tehnidko crtanje nije bitan poloZaj predmeta u odnosu prema ishodiStu koordinatnog sustava, ali je za numericko upravljanje od Na slici 2.3. prikazan

Slika2.3,

X

Predmetu koordinatnom sustavu

presudne vaZnosti. Da bismo alat doveli do odredene totke na predmetu (npr. u vrh A), moramo

upravljani

alatni

znati njezinu poziciju

jednosti koordinata

obzirom na ishodi5te koordinatnog sustava. PridruZivanjem vriX, y i z karakteristiinim toikama predmeta stvoren je preduvj et za s

CNC upravljanje. Orijentacija koordinatnog sustava na CNC stroju dogovorena je tako

da pozitivni smjerovi koordinatnih osi slijede poloZaj prstiju desne ruke; ispruZen palac pokazuje pozitivni smjer osiX, kaiiprst pozitivni smjer osi [, a srednji prst pozitivni smjer osi Z.

*ZI

+Z

-l

,ri''t

/

+Y

"',/--p:!7 ,- -- ;g*+X .n/

Slika 2.4. Koord i natn

i

sustav izratka

Primjeri zadavanja koordinata u ravnini i prostoru dani su na slikama koje slijede.

+Y

+Y

70

Ps

60

,r''so 30 10

30 -10-

Ps 40

tr{t

20

20

-20

-2t

Primjer zadavanja tocki

10

30

50

-1\,

7,. $lilca 2,5,

Pr

-40

Pz

Slika 2.6. Primjer zadavanja tocki u prostoru

u

Totka

P1

P2

P3

Pn

Ps

P6

Totka

Pl

P2

P3

X

50

-80

-30

70

0

-50

X

20

40

-40

v

60

30

-70

-40

BO

0

v

20

-40

40

z

50

40

20

+z

Numericki

.ri..j.

upravljani

Folarni ksardi*atsei sustav

totka se definira radijus vektorom i kutom koji taj vektor tini u odnosu prema postojeiem polu i osi koja prolazi kroz taj pol. U polarnome koordinatnom sustavu

Tocka

P1

opisana je radijusom RP = 40 i kutom AP = 20".

Toika

P2

opisana je radijusom RP = 50 i kutom AP = 60'.

toike P2 moguie je rabiti i inkrementalni sustav mjerenja pa ce toika P2 biti definirana s RP = 50 AP = lC(40").

Za definiranje kuta

$lika 2.7. Polarni koordinatni

Polarni koordinatni sustav moguie je primijeniti i u prostoru.

Koordinate totke T opisane su tada

r I I

radijusom

RP

kutom

AP

koordinatom

z

s:

$lika 3.8, Polarni orostorni koordinatni

prethodnim primjerima koriSten je apsolutni mjerni sustav. Pri zadavanju koordinata moguie je koristiti se i inkrementnim mjernim sustavom. ViSe o tome vidi u poglavlju U

o zadavanju mjernog sustava.

;::,.'i

Miernr sustav strcia

Upravljacka jedinica stroja omoguiava rad

u dva mjerna sustava: apsolutnom

i

inkrementnom.

'i.;.

i.

Apsolutnl mierni sustav ciljna toika

totaka (dimenzije) oznacuju udaljenost tih toiaka od ishodiSta aktivnoga koordinatnog sustava (toika W). Predznak (-) ili (+) odreduje kvadrant u kojem se totka U apsolutnomu mjernom sustavu koordinate pojedinih

nalazi. Na slici desno vidljivo je da je ciljna tocka udaljena od ishodiSta ko-

ordinatnog sustava u smjeru osiX za 18 mm, a u smjeru osi Yza 56 mm. Prednost programiranja u apsolutnom mjernom sustavu

poietna

je mogucnost

toika

izmjena jednog dijela programa, a da se ne mora mijenjati drugi dio pro9rama. Stik* ?"S,

Apsolutn i mjern i sustav

alatni

Primjer za tokarenje:

Primjer za glodanje:

12

5

3-4

70

2

3 4

o LO

()

.1-t rl \

totka

CfJ

1

+

c

T

10

koordinata

X 50

x

z

1

20

0

2

30

-5

3

30

-20

4

40

-20

5

40

-35

Napomena:

6

60

-45

nost x kordina-

7

60

-65

te unosi se kao

koordinata

toika

vrijed-

Slika 2"10. Primjeruporabeapsolutnog mjernog

sustava kod tokarilice

X

v

z

1

10

10

-5

2

10

50

-5

3

50

50

-5

4

70

30

-5

5

50

10

-5

slika 2.1t. Primjer uporabe apsolutnog mjernog sustava kod

glodalice

€.3.=- Inkrernentni mjerni sustav U inkrementnom mjernom sustavu koordinate sljedeie totke se zadaju u odnosu na koordinate prethodne tocke i po iznosu i po predznaku (moZe se reti da se zadaje iznos pomaka alata u smjeru pojedinih osi). U primjeru na slici 2-12 ciljna totka je udaljena od pocetne u smjeru osi X za-g mm, a u

smjeru osiYza +38 mm. Koordinate prve totke zadaju se u apsolutnom koordinatnom sustavu. Landani natin kotiranja sugerira primjenu tog naiina zadavanja koordinata.

osnovna prednost i primjena inkrementnog mjernog sustava je pri pisanju potprograma za identiine operacije koje se ponavljaju na razliditim dijelovi$lika 2-12 Inkrementnimiernisustav

ma izratka.

Numeridki upravljani

alatni

Primjer za glodanje:

Primjer za tokarenje:

60

3

2

C)

(\t

4

o (\l toika

koordinata x

1

20

0

2

10

-5

3

0

-15

4

10

0

5

0

-15

6 7

20 0

1

5

z

-10

-20

\I 7

20

10

Napomena:

toika

vrt1ednost x

kordinate unosi se kao

Slika 2.13, Primjer uporabe inkrementnog

mjernog sustava pri tokarenju

x

koordinata X

v

z

1

10

10

-5

2

0

40

0

3

60

0

0

4

0

-20

0

5

-20

-20

0

1

-40

0

0

Slika 2.14. Primjer uporabe inkrementnog mjernog sustava pri

t. Cime je definiran

poloZaj tocke u pravokutnome koordin'atnom sustavu, a cime u

polarnome koordinatnom sustavu?

2.

sljedeiih tocki u pravokutnome koordinatnom sustavu: Pt(10,28,'15) P2(30,28,15) P3(1 0,-20,15) P4(1 0,-20,15). Ako se prethodne tocke spoje, koji se geometrij-

PrikaZite poloZaj

ski oblik dobtle?

3. PrikaZite potoZaj tocki P'(RP=38, AP=45)

Po(RP=76, AP=60)

u polarnome koordinatnom

sustavu, ako su koordinate pola (0,0).

4.

Pravokutnik dimenzija 30x50 nalazi se u XY ravnini. Odredite koordinate vrhova pravokutnika ako je ishodiSte koordinatnog sustava u:

a) lijevome donjem kutu pravokutnika, b) lijevome gornjem kutu pravokutnika,

c) sredi5tu pravokutnika.

i:::. ffiffiFffiffiffiruYruffi Y#mggm cNC strojevi imaju tri medusobno neovisna geometrijska sustava: I

geometrijski sustav stroja

I

geometrijski sustav izratka

I

geometrijski sustav alata.

Svaki od tih sustava ima proizvoljno (dogovor-

no) odabranu referentnu (nul) toiku. Da bi vo-

denje oitrice alata bilo mogu(e, potrebno je precizno definirati matematitku vezu meCfu pojedinim referentnim totkama. Sve referentne toike definiraju se s obzirom na strojni ko-

ordinatni sustav.

r3'*(_' "

Y ,l':);2<{:-:" -Rliira 3.'tr.

Referentne tocke glodalice

Oznake referentnih toiaka: Xn,

@ @W @

+ +

tl

ry++? ?

4-N

.-a.

4>

%

N

Zv,s

R

-+ W-

{r--\-

$5ik* S.3.

Nuftoika izratka

Referentne tocke

(Workpiece zero point)

Proizvoljno odabrana totka na obratku. S obzirom na tu totku programiraju totaka putanje alata u apsolutnom koordinatnom sustavu.

se sve koordinate

M

Strojna nultoika (Machine zero point)

ju

proizvoCfai CNC stroja i ne moie se mijenjati. Ona je ishodiite strojnoga koordinatnog sustava i od nje se proratunavaju svi pomaci alata. OdreCfuje

Numericki

N

Referentna toika alata (Tool mount reference point) Pocetna tocka od koje se mjere svi alati. LeZi na osi drZata alata. Odrecfuje ju

proizvodai stroja i ne moZe se mijenjati.

R

Referentna toika stroja

(Reference point)

Toika u radnom podruiju stroja koja je odreCfena krajnjim prekidatima. Slu2i za kalibriranje mjernog sustava. Pri ukljucivanju stroja, a prije poietka izradbe, alat moramo dovesti u tocku

B-

R

po svim osima.

Poietna toika alata (Begin point) Od te tocke prvi alat potinje s obradbom i u njoj se obavlja izmjena alata. Ne

mora biti neophodno definirana.

A

Privremena nultotka obratka. Smjeita se na ielo stezne glave, a postavlja se na-

redbom G54.

;i"-i. Koordinatni sustav stroia

i

izratka

Pri ukljucivanju CNC stroja aktivan je strojni koordinatni sustav s ishodiStem u

toiki

M.

Na glodalicama tocka M se nalazi u lijevom kutu radnog stola, a na tokarilicama u osi

stezne glave.

Koordinatni sustav stroja definiran je osima X1y, Yu i Zxx, d koordinatni sustav izratka osima Xyy, Ywi Zw s ishodiStem u totkiW (v.sliku). Odredivanje pozitivnog smjera koordinatnih osi slijedi poloZaj prstiju desne ruke.

$lika 3,3. Koordinatni sustav

Slika 3.4, Pravilo desne

upravljani

alatni

Na CNC glodalicama osnovni koordinatni sustav je troosni (X,Y,4. Na tokarilicama osnovni koordinatni sustav je dvoosni (X,A, a os y se ne rabi. Smjer koordinatnih osi horizontalne i vertikalne tokarilice dan ie na slici 3.5.

nosai stezne

rev0lver glava

revolver glava

glave stez.na glava

+|v /stezne deljusti +Xw

+zw qj obradak

.

konjii

;:ii!ir; .l.il. Koordinatni sustav na horizontalnoj i vertikalnol

Strojni koordinatnisustav nije pogodan za programiranje jer bise sve koordinate izratka morale ratunati s obzirom na tocku M. Zbog toga je potrebno postaviti koordinatni sustav izratka kao aktivni (vrijede(i) koordinatni sustav. To iinimo tako da odredimo geometrijsku vezu medu osima koje prolaze kroz totku M i toiku w ro omoguiuje da zadajemo koordinate toiaka u koordinatnom sustavu izratka, a stroj te koordinate sam prerafunava u koordinate strojnoga koordinatnog sustava. Pri tome koordinatni sustav izratka, osim 5to moZe biti linearno pomaknut po osima u odnosu prema tocki

M, moZe biti i zarotiran u odnosu prema strojnom koordinatnom susravu; o tome govori poslije.

se

Na glodalicama se pomak nultocke M obavlja izravno naredbom G54 (G55-G57) na izradak iliceiie pomoiu dviju naredbi. Prvi pomak je na vrh nepomiine ieljustiikripca (tofka W), a drugi pomak je na pripremak (TRANS 2,..).

-

Pomak nultodke ^a glodalici

Numeridki

Koordinate vrha nepomicnih teljusti odreduju se pomoau kutnog senzora, a postupak je sljede(i:

. . . . .

postaviti uredaj za mjerenje u vreteniite stroja i ukljuiitivrtnju (najviSe 500 min-t)

pribliZitivrh uredaja do nepomitne teljusti Skripca po X osi sve dok se ureclaj ne izbaci iz centritnosti vrtnje u JOG modu sa smanjenim posmakom

pri centricnom okretanju ureclaja zabiljeZimo koordinatu x u registar za nultocku G54 (Workoffsef); pri tome moramo oduzeti polumjer vrha uredaja (2mm)

naiin dovodimo vrh uredaja do ieljusti Skripca po osi Yte upisujemo oiitanu koordinatu u y registar za nultoiku G54 (Workoffset) koordinatu po osi Z odredit temo tako da s ielom glavnog vretena dodirnemo gornju plohu teljusti Skripca. Pri tome smanjimo posmak i postavimo ispod tela glavnog vretena tanki papir. lstodobno lagano pomiiemo papir i spuitamo vreteno s malim pomakom (najprije po 1 000/1 000, zatim 100/1 000, pa 10/1 000 i na kraju 1/1 000 mm) sve dok se papir ne zaglavi.Tada oiitamo koordinatu z. na jednaki

i

Slika 3.7. Odredivanjekoordinata

Slika 3.8.

Pomak nultodke na tokartlici

vrha nepomidnihdeljusti

Na tokarilicama se prvi pomak provodi

funkcijom G54 na ielo stezne glave (A),

a zatim

naredbom TRANS (ATRANS) na ielo obradene povr5ine izratka (slika 3.8.). Time se lako odreduje poloZaj toike W mjerenjem duZine izratka. Referentna tocka po osiX mora

biti u simetrali predmeta.

upravljani

alatni

?=.2.

Reterentna todka alata

Zadnia referentna tocka vezana je za alat. Kod glodalice ona se nalazi na celu prihvata alata (vidisliku 3.1 i i5.15), a kod tokarilice na teonoj povriini revolverske glave ito na na promjeru na kojem se nalazi prihvat alataza buienje (vidisliku 3.2 i8.3). Korekcijom duljine alata nultocka N se,,pomiie" na vrh alatakao ito je prikazano na slici 3.9. Na tokarskim noZevima referentna toika je imaginarni vrh alata.

ttl

,lil

'Flrl

lil lil i trl I

lll sl : I €t I I -l ,/'\

c>_l_o -'T.-

Slika 3.9. Tipidne

" E E

s

E o c 6

q

o

tiJ $til 9t,l tEl

6lrl

f

tEi

W

\Z

referentne todke za razlidite

1. Nabrojite referentne totke. 2. Objasnite znatenje svake pojedine referentne totke.

3. Zaito stro;nl koordlnatni sustav nrle pogodan za programiranje? 4. Ob;asnite smjer koordinatnih osi pomo(u pravila desne

5.

Kako se

6.

PokaZite gdje se nalazi referentna

ftltl

slll

-lil

e

ruke.

odreduju koordinate vrha nepomitnih ieljusti?

toika na pojedinim alatima.

ltl

rl tl

'

--1--

Nu^re'ick rp'av'ani

il$

ff

ffi

RAFilG"e*S€F=€ S *

$ #ffiFHEH

*

E

ru

g=:" E

s'$"ffiilE"8d&

-*F€ES=S'ER

Svaki CNC stroj upravlja se pomo(u posebnog softvera (programa) jedinice.

i

upravljacke

Na EMCO CNC Skolskim strojevima upravljaika jedinica je SINUMERIK 840 D, Postoje

druge upravljaike jedinice kao ito su: Allen Bradley, Cincinnati, Fanuc, Heidenhain, dal, Fagor, Mazak, Mitsubishi, Okuma, Sharnoa, Yasnac itd.

i

Fa-

Program WinNC, SINUMERIK 840D TURN (MILL) i upravljacka jedinica iine jednu jedin-

stvenu cjelinu kojom se provodi upravljanje strojem.

],;

L :

l

.,

srojro

*",r. . I Upravl.adla edrrrca st'o

a

upravl acf a jed rica

h"^,x^^^ ^^"^^^^ ru-urujud rd ouruJ ,up^.^,,1;^^li^l;^i^^ ^ cvrlcuId juuil ilud

alatni

;?" ?

. R*r*s"ear

*

fo

r*$

** * E S +: arps r.*euE$ * * fu,+.: j**Ei*s**: fr

Sastoji se od alfanumeritkih znakova. Sluii za pisanje i ispravlja nje programa.

DG usi ;--l :___l

tipka SHIFT; veci znak na tipki unosi se izravno, a manji drZeii pritisnutu tipku SHIFT

il;.l( \-r.**-f

't

,

,:61

r,_

i Ji

L_

|

\l,l

i;; tr F-l N 6; lr

ru LJ ffi i

i

,-.

potvrda alarma

.i

1j

prikaz informacija o trenutatnom natinu rada

'',

r;

I'r:_-]i I lr l! l-j

ffi

izbor prozora (kada prozora na zaslonu)

ffi[=

H

E €.1.

vertika no pomicanje pokazivaia I

horizontal no pomicanje pokazivata

w

$!ii*

je viie radnih

list naprijed

Backspace

Adresno brojdan i dio upravljadke jedini_

-

-

natrag

brisanje unatrag

izvor EMCO (4)

tipka izbora

He

= active

ilO=notactive

-

(aktiviraj- deaktiviraj)

izborvrijednosti

tablicama ili poljima koji su ve( unaprijed definirani u

skok na kraj reda ili liste

tipka za uredivanje

Ei ko----l

tipka za unos Input preuzima novu vrijednost, otvara ili zatvara mapu, otvara datoteku

Numeridki upravljani

t.;:1. $€s*FcTF #

*i:iq{: $.3.

** *pr*sE$*€:*e*

i *+G $ s:

i':t:

Strotni dio upravljadke jedinice

Sastoji se od

viie podgrupa upravljaikih funkcija, a slu2i iskljuiivo za ko-

munikaciju sa strojem. SKIP

-

ukljutivanjem te funkcije blokovi oznaceni s

"/" ne(e se izvr5iti

DRY RUN

-

mod za ispitivanje programa bez postavljenog alata (ili obratka) (vreteno se ne vrti!)

OPT STOP 1x

-

M01

EMCO tipka

ffi re i.",

- zaustavljanje programa pri naredbi

RE,5ET

Zaustarijanje rada rteja

ro

Rad struja blak po biok

ffi

Fclc*ranje prsgrama

1.+ Tipke za pokretanje i zaustavljanje izvr5enja

alatni

$lika 4.5. Tipke za

pokretanje alata po osima te regulaciju brzine okretaja vretena

Tipke koje pokre(u naprave koje se mogu dodati CNC stroju:

ukljudivanje/iskljucivanje

rashladne tekuiine

Slika 4.6.

Tipke za pokretanje dodatnih

Preklopnik naiina rada

Slika 4,7.

Prek'opnik naiina rada

Regulator brzine posmaka od 0 do

Slika 4.8.

Regulator brzine

1200/o

I N;rn"rdk

r',:,

ffimrEzcrltmEnm farcnk**!*Ec* €$pficmvarE**

izravan skok u rad-

oovratak u Oret-

-+"^;^ ^^ ^^...1.,,X;^ rv ulo vvuruuJv )Lr

n:o''l1ll

Slika 4,$.

,:

upravllani

'

pozivosnovnog izbornika - ponovnl pritisakvraia u prethodni

_,

Horizontalna f unkciiska tiokovnica

'r Pffi-t*Alkmwrtxm* *ffi#

s€r'*$*

Osim tipkovnice NC stroja, moguia raiunalo.

je uporaba

standardne tipkovnice za osobno

Raspored tipki prikazan je na slici dolje

JOG

1'DA

AUTO

F1

F2

F3

F4

F5

FS

FEre!

FEF

F7

FS

$r]

rft r=fil ,.'.'f ,,,

lNCl{ HSts is1m HClm

I.

SKP

sr"

-4

*X

rY

a

REF

AIL

+e

,Y

-x

f*

13f,


>8/o

*ur*Ll-

$li$r* 4.$$, PC

3_==r

tipkovnica CNC strola,

:*3_=-r

izvor EMCO

(3)

srg ;$ :4

3,,---, --;

: 1

'.-,- ,,,j

c'i# =&

Alt I

=rruclooo

+4

NC-

*e

o

i'tc-

alatni

Mii Za vrijeme rada s programom WINNC moguie je koriitenje mi5a.

Pozicioniranjem miSa te jednostrukim ili dvostrukim,,klikom" lijeve tipke pozove se potrebna naredba. 1

* klik lijevom tipkom znaii:

r . . . ' .

prozor u izborniku je aktivan postavljanje pokazivaca na odabrano polje promjena mape pritisak na horizontalne ili vertikalne funkcijske tipke otvaranje odabrane liste aktiviranje/deaktiviranje prekidata

2 * klik lijevom tipkom znaii:

. . r

otvaranje mape izbor lista unos vrijednosti

Klik desnom tipkom znaci:

.

prikaz radnih podrucja.

Strojne funkcije na brojcanoj tipkovnici aktivne su samo ako nije

ukljutena tipka Num Lock. Resetiranje nakon dojave pogrjeSke izvede se tipkom Shift + Reset.

l.

Navedite nekoliko upravljafkih jedinica CNC strojeva

2. lzkolih

se

osrovrii

di,e ova sastoj' uoravl.aika jedirica srroja? Pokazire ih na stroju.

? Pnk:),to riaVo zz nnLrot:nio i u:rr
fr

z,rr<.er,a

programa.

'nlrri,sLr' rinLnirn rrr

( vu)o)t Ohi:(,ntc'nokazi'e1;r'l J. ILq pv\q/rLs LLp\q^-'^^ 4o uu\ /''-^:^--+'^lnsim,f,rorpnrrl:r'ir clo, uc dtdLd pL _-, ,

,\rzino\/-tni^\/r^'^a1 _,-., te vl ilue vlelel

ld.

N-meriiki upravljani

u:=.

P#KffiffiFeru** Fffi*ffiffi&ffi&

Pokretanje programa EMCO WINNC moguie je preko ikone WinNC32 ili uporabom Start izbornika te Programs - EMCO

WinNC

WinNC32. Time se otvara izbornik koji omogutuje odabir medu programima: Sinumerik 840D Mill (glodanje) ili Sinu-

-

Slnumedk 810D tllll

merik 840D Turn (tokarenje).

Stik* 5.1. Start izbornik 0roqrama WinNC

Pokretanjem programa Sinumerik 840D Mill otvara se osnovni izbornik za rad s CNC strojem. Pri tokarenju nema prikazane koordinatne osiZ.

*i!ice

234567891

10

-

(Machine)

prikaz aktivnoga kanala

(Channel

prikaz natina rada

(MDr)

naziv i mapa odabranog programa

(\sYF.DIR\OSTORE 1.SYF)

1)

status kanala

(Channel reset)

poruke kanala

(/

status programa

(Program aborted)

prikaz statusa kanala

(ROV)

alarm s kodom poruke

o

Radni prozori (koordinate pozicije alata, brzina

- vertikalne funkcijske tipke 12 - horizontalne funkcijske tipke 1

Osnovni izbornik

prikazaktivnoga radnog podruija

okretanja vretena, posmak, naredbe programa) 1

5.i

alatni

Rad na Sinumerik B10D/840D organiziran

nika kojise nazivaju radna

je preko pet podizbornika osnovnog izbor-

podruija. lzvrine funkcije

Radno

Funkcijska

podruije

tipka

Machine

FI

ruino upravljanje strojem; izvrienje programa na izratku

Parameter

t2

uredivanje podataka za programiranje (nultoike) i podataka o alatima

Program

F3

prsanje I ureorvanje programa

Services

F4

uiitavanje programa i podataka

Diagnosis

F5

prikaz pogrjeiki i poruka

Z=€.

Radnn podruilie lVlachine

To podruije prikazuje sve funkcije

i utjecajne iimbenike koji djeluju na alatni stroj

njegovo stanje. Postoje tri radna podruija:JOG, MDA, AUTO.

-:.1.2.

J*& na#in rada

Upotrebljava se za ruino pomicanje suporta po osima X Y i Z.Pri tome se preklopnik nacina rada postavi u poloZaj prema slici. Pomicanje se provodi sve dok je pritisnuta neka od tipki za pomicanje po osima. Brzina pomicanja moZe se odrediti regulatorom brzine posmaka od 0 do 120o/o. Slika 5.3. lzbor JOG nadina rada U JOG

. .

modu stroj se dovodi u referentnu totku. Postupak je sljedeii:

odabrati

REF

mod na preklopniku prema slici

kratko pritisnutitipke za pomicanje po osima X, Y i Z na strojno-upravljackoj tipkovnici. Pri

tome nije bitno jesmo li pritisnuli + ili

-

smjer

pojedine osi. (Tipkom

REF ALL

(na PCtipkovnici) moZe se

automatski doci u

REF

tocku.)

Po dolasku alata u referentnu

toiku koordinate

trenutne pozicije biti ie prikazane u osnovnom prozoru.

Slika 5,4. Preklopnik u poloZaju za

referentnu todku

i

Numeridki

Pomicanje suporta za todno odredeni pCIrnak 7a precizno pozicioniranje alata velicina pomaka se zadaje postavljanjem preklopnika nacina rada u

poloZaj

1

do 10 000.

Pomak je izraien u 1i1 000 mm. Primjerice, na slici

je preklopnik postavljen na broj 10. Svaki pritisak na tipku +X pomaknut (e suport u smjeru osi +X za 10/1 000 = 1/100 mm. Slika 5.5. Preklopnik u poloZaju za

inkrementalno pomicanje suporta Fr*6i[* iu F**r*6k* ,1,,i$rfi,r-c -;i:i=

lzbornici su vezani za horizontalne i vertikalne funkcijske tipke. Vertikalne funkcijske tipke



G-naredbe

Auxiliary function



pomotne funkcije

Spindles



b

Axisfeedrate



brzina posmaka

Zoom actualvolue



povefunje prikaza

Actualvolue MCS



trenutatna vrijednost u MCS sustavu



trenutaina vrijednost u wcs sustavu

Increment



korak (od 0,001 do

Abort



OK



Transformation /

G f unction

wcs H

orizontal n e

rzi n a okreta

nja v reten a

fu n kcijske ti pke

10

mm)

MOA nadin rada lManual Data Autamaticl

=.e.V-. Namjena mu je pisanje programa iprovjera pro-

grama blok po blok. Kontrolna jedinica obraduje blok nakon pritiska

natinkuffiffi Za pokretanje programa u MDA

naiinu rada po-

trebni su jednaki preduvjeti kao i za automatski naiina rada. Slika 5.6. lzbor MDA nacina rada

upravllani

alatnr

ilr ::i

-r.:r

i :-l i

Verti ka

;-":

I

ll! i:t

ne

l"

ll

fu n

i.!r,

n

ltri l':,,.. :

:

jri

r,' jr l :..:.,'i

kcijske ti pke

Transformation /

G

function



Auxiliary function



Spindles



Axisfeedrate



Actualvalue MCS



wcs



Delete MDI Progrum



brisanje programa

Sove MDI Program



spremanje programa

Abort



OK



Program Control



OK



H ori zo

=.?.=.

nta I ne fu n kcijske ti pke

&LfT*

kontrola programa

sr**Ec] rada

U njemu se programiizvrSavaju potpuno

automatski. Prije pokretanja izvriavanja programa treba:

. . . .

dovesti alat u referentnu tocku

izmjeritialate

uiitatiprogram u kontrolnu jedinicu postaviti sigurnosne mjere (zatvoriti vrata,.

. . ).

$lika 5.?, lzbor AUTO nacina I

ouo

Numeridki upravljani

Fopls izbornika Msrhine AUIO Verti kal n e f u n kcij s ke ti p ke

Transformation / G function



Auxiliory function



Spindles



Axisfeedrate



Program sequence / program block



Zoom act.vol.



Act.val, Moch (MCS)



Program level lActual block



H o r i zo

ntal n e f u n kcij s ke ti p ke

Program Control



OK



Blokseorch



Calculate contour



Calculote blk endpt



Program level +



-



Program level

kontrola programa

traienje bloka

Without colculat,



Correct program



ispravljanje programa

Program overview



pregled programa

Executionfrom ext



Alter enable



Program selection



H o r i zo n ta I n e f u n

kcii ske ti pke

Workpieces



Port programs



Sub programs



Standard cycles



User cycles



Clipboord



alatni

I

.:;,=:."

i-:*:.ii::i= g*r€ras*g* Fgyssc?gfer

Prije izvrienja programa obvezno treba provjeriti upisane podatke u podruiju Parameter. Bilo koja pogrjeSno upisana vrijednost moZe dovesti do loma alata, tj. oite(ivanja izratka.

Cetiri horizontalne funkcijske tipke vezane za podizbornik Parameter jesu:

offset R variables Setting dana Work offset



Tool





Podatci o alatu -Tooloffset Definiranje novog alata obavlja se pritiskom na vertikalnu funkcijsku tipku U izborniku se pojavljuju dvije opcije:

edge New tool New tool



nova oitrica alata

novi alat

lzborom jedne od opcija otvara se dijaloiki okvir koji traii upis: T number

Tooltype

-

brojpozicije alata (u magazinu alata) frp alata prema listi

tools 2xx - Drilling tools 4xx - Grinding tools 5xx - Turning tools 7xx - Special tools l xx

- Milling

'lH

-

alati za glodanje

- alatiza buienje - alatiza bruienje -

alati za tokarenje

- specijalni a/afi

Mi[ing t@ls

TTl"lgY'. :*:n"l"nY" 5n Tming t@ls 7u

Special tools

i!:ii+ 5.*. lzbornik za kreiranje novog

Ner4/.

Numeridki

Odabirom alata za glodanje (Tooltype 1)otvara se tablica iz koje se odabiru ostale dvije znamenke za tip alata: 100 alat za glodanje CLDATA 1

10 glodalo s

okruglom glavom

120 utorno glodalo za poravnavanje 121 utorno glodalo s kutnim zaobljenjem

130 kutno glodalo bez kutnog zaobljenja '131 kutno

glodalo

(s kutnim zaobljenjem)

140 teono glodalo 145 navojno (narezno) glodalo 150 obodno glodalo

Po odabiru glodala

Slika 5.9. Tablica tipova alata

(npr.Tooltype

-

utorno glodalo) otvara se dijaloSki okvir u kojemu su dani 120

svi parametri alata.

Slika 5.10. Tablica u koju ^,,:,, >uJu

se uPi-

n alr+r ^^;^+^; u clotu puudtul

r

T

number

-

broj pozicije alata u koju ie biti smjeiten alat u magazinu alata

D

number

-

broj korekcije alata

-

broj reznih povriina

No. of c

edges

Tool type

- tip alata

Toolname

-

Tool length

comp. -

Geometry -

Wear Base

naziv alata

kompenzacija duljine alata dimenzije radnog dijela alata

- odstupanje od nazivne vrijednosti poradi troienja - dimenzije

drZala alata

Zbroj vrijednosti geometry, wear i base jest ukupna vrijednost korekcije. Radius compensation Radius

F

-

-

polumjer alata

kompenzaciia polumjera alata

upravljani

alatni

Upisivanjem broja 5 otvara se izbornik s popisom alata za tokarenje:

500 alati za grubo tokarenje 510 alati za zavrine obradbe 520 alati za unutarnje tokarenje 530 alati za odrezivanje 540 alati zaizradbu navoja Slika 5.11. Lista alata za tokarenie

Po odabiru alata (npr.T1

tip 500 - tokarski noiza grubu obradbu) otvara

se novi izbor-

nik s prikazanim parametrima alata (slika 5.12.).

b)

W.,

AK 16

(8)

1

(4)

|

K' v/|e In 3tzl lA> Slika 5.12.

'v'k

a)geometrijskipodatcioalatu

za

tokarenje, b)orijentacija ostrice

- Numendk -upravljani T

number

-

broj pozicije alata u magazinu alata; na tokarilici EMCO PC TURN

D

number

- broj korekcija alata - broj oitrica alata - tio alata - naziv alata - orijentacija (poloiaj) oitrice noZa prema

No. of c. edges

Tool type

Toolname C.

55 ima osam pozicija alata

edge pos.

slici 5.12b, vrijedno-

sti u zagradi su za poloZaj alata odozdo Tool length

comp.

- kompenzacija duljine alata Geometry - dimenzije radnog dijela alata Wear - odstupanje od nazivne vrijednosti poradi troienja Base - dimenzije drZala alata

Zbroj vrijednosti geometry, wear i base jest ukupna vrijednost korekcije Radius compensation Radius

-

-

kompenzacija polumjera alata

polumjer alata

Vertikalne funkcijske tipke izbornika Tool offset (slika 5.14.) jesu: T no. + i T no.

-

D no. + i D no.

Delete Go

-



-



Overview

-

prikaz podataka sljedecega / prethodnog alata

-

prikaz podataka sljede(e/ prethodne korekcije alata

brisanje alata ili korekcije alata

to - pozicioniranje

New

-

-

na alat broj

lista zauzetih pozicija alata

upis novog alata

Po upisu novog alata

moguie je odmah odrediti korekciju alata na stroju

ukljucivanjem vertikalne funkcijske tipke Determine compensa. Time se otvara dijaloiki okvir u koji se upisuje referentna vrijednost korekcije za os X, Y ili Z.

Slika 5.13,

Slika 5.14.

Vertikalne

funkcijske tipke izbornika Tooloffset

alatni

Alat moie imati nekoliko korektivnih brojeva D jer se isti alat moZe rabiti za razliiite obradbe (gruba, fina, po vanjskoj ili unutarnjoj konturi itd.). Korekcija se u programu poziva s npr.T1 D1,T1 D2,T1 D3 itd. NaredbaT..D.. poziva korekciju alata iz registra alata (duljina alata, polumjer alata,...). Korekcija duljine alata je okomita na radnu povr5inu (Gl7 povriina XY G18 povriina X7, G19 povriina YZ). Glavna primjena korekcije duljine alata kod vertikalnih glodalica

Xl odnosno korekcija po osi Z. Celo alata ja od referentne toake drZaia alata N udaljeno za duljinu Lenght 1.

je u ravnini

Korekcija duljine alata,,pomite" nultotku N na vrh alata.Time se koordinate u programskom bloku odnose na vrh alata.

Za glodalo se mora upisati duljina alata u polje Length 1 i polumjer alata u polje Radius. U polja Length 2 i Length 3 upisuje se 0.

Slika 5.15. Prikaz korekcije duljine ipromlera alata

rii:i.f*llt'q* fiair+f.{:r!*,'r:'i a!;i';l; I..,r::i,r,.jo,}i:irj i i.ir;i.:,',i;,.: Za svrdlo u polje Radius se upisuje 0 jer se na svrdlo ne primjenjuje kompenzacija radijusa alata. Takoder se mora upisati 0 u polja Length 2 i Length 3.

x 6, C

_9

Kod tokarenja korekcija duljine alata je po osi X Length 1 i po osi Z Length 2. Slika

5.

1

6. Prikazkorekcijea lata kodtokarskog noZa

Numeridki upravljani alatni

R-parametri - aritmetiiki parametri R-parametri su konstante koje se mogu upotrijebiti kao proratunski parametri u progra-

mima. U tablicu se upisuju rutno. Na raspolaganju je 100 parametra. Parametri od 0 do 89 predvicleni su za korisnika, a od 90 do 99 rezervirani su za EMCO. Parametri R90, namijenjeni su brojenju izradaka: R90

- aktualni broj

R91

-

R91

izradaka

nominalnibroj izradaka

Primjer

Slika 5.17. Tablica s R-oarametrima

Treba izraditi250 kom nekog izratka.

.

Postavlja se nominalni broj izradaka R91=250.

Brojat odbrojava od 250 do 0 itada daje poruku,,Nominalworkpiece

number reached" - nominalni brojizradaka je dosegnut. Ako se nominalni broj izradaka postavi0 i R90=0, brojat odbrojava od 0 prema gore ne daje nikakvu poruku pri postizanju zadane vrijednosti (u primjeru, 250).

Natin programiranja Pozivanje brojata u programu se provodi prije naredbe M30 (kraj programa)s 1700 (L- poziv potprograma, P - ponoviprogram).

pl

Varijable R98, R99 - sluZe za proratun vremena izradbe

R98

17 D1 M2

Postavfjanje podataka (Sexi ng data) U izborniku Setting dofa aktivne su samo vertikalne funkcijske tipke. Postaviti se mogu

granice radnog prostora, posmak u JoG modu, graniina brzina okretanja radnog vretena, posmak u praznom hodu i pocetni kut kod rezanja navoja.

i

F Working area limitation

-

ogroniiehje

radnog prostoro

Omogu(uje postavljanje granica unutar kojih ie se kretati alat.

Slika 5.18. Postavljanje granica radnog podrudja

Po upisivanju vrijednosti u predvitlena polja aktiviranje se obavlja

tipkom

I

Napomena: U MDA i Auto natinu rada u NC-programu ogranitenje radnog prostora postaje aktivno tek nakon komande WALIMON (Working area limitation ON).

JOGdata

JOGpodaci

Slika 5.19. Vrijednost posmaka pri upravljanju u JOG nadinu rada

Spindfe data podaci o brzinivrtnje glavnog vreteno

Mogute je ogranititi brzinu okretanja glavnog vretena

Slika 5.20. Podacio brzini okretanja glavnog vretena

u

nutar odabranih vrijednosti.

Ogranitenje brzine okretanja vretena pomoiu naredbe G95 omogu(uje konstantnu brzinu rezanja.

Feedrate DRY - posmak u modu zo testiranje izratka

Slika 5.21. Posmak oraznoo hoda

Starting angle - potetni kut kod narezivanju navoja Pri rezanju navoja

Slika 5.22.

fr

rre

poietna pozicija vretena

Podetni kut pri narezivaniu navoia

se daje kao

poietni kut.

tNrrglt i

upravllani alatni

Postavljanje nultoiaka stroja work offset (zero offset) Postavljanje nultoiaka obavlja se naredbam a G54 - G57 .

tt

Grubo podeiavanje Na ve(ini alatnih strojeva ta je velitina osigurana protiv neau-

toriziranih promjena

s kljudem. $iik*5.?3. Postavljanjevrijednosti G54

Fino podeiavanje Upotrebljava se za fine korekcije (npr. pri korekciji zbog tro5enja alata) i nije posebno osigurano protiv promjena. Ulazna veliiina finog podeiavanja je ogranicena s +1mm. Krajnje podeiavanje nultoike ie suma gruboga i finog podeiavania. SP_UIFR je sistemska varijabla

-

postavni oblik za naredbe G54.

Vertikalne funkcijske tipke imaju sljedeie znaienje:

WO+ i WO- odabire trazenu nultoiku G54 - G57 (izradak moZe imati nekoliko nultocaka), Selected WO aktivira odabranu nultoiku u MDA ili Auto nacinu rada.

Accept position omogu(uje upisivanje pozicije po osi u polju za unos. Reject poniStava i Save memorira nove vrijednosti.

Determine WO odredivanje nultocke - otvara izbornik za os koja je oznacena. Dijaloiki okvir za odredivanje nultocke daje podatke o koriStenom alatu: T no.

-

broj alata, tj. pozicije alata

D no.

-

broj korekcije alata

T

Tno.

;1,.:..,,.i i

1. TVp€ f Lenglh t. None I Radi$1 None f Otfset

Dno, None

type - tip alata

l4 0.000 nrn 2o.o{B 0.000

mm mm

Length - duljina alata Slika 5"t4. Podacr o koriStenom alatu

Radius 1 - polumjer alata

::ff:r::',ilr|::'i.-,"'.. . . .

m

iri koriitenjem miia

itipke

E

odubi,u,.'

relevantni parametri duljine alata (1, 2, 3) i smjer (+, -, none) ukljucenje i smjer polumjera alata (+, -, none)

ukljuienje i smjer slobodno definiranog postavljanja nultotke (+, -, none).

Potvrditi upisane podatke

s OK.

Overview otvara novi izbornik

s novim funkciiama

(slika 5.24.).

Osnovni izbornik daje pregled naredbi G54 - G57.

Settable WO postavljanje nultocke gram u prethodni izbornik.

S!i9i* 5.3$, Preg

vra(a pro-

ed naredbi G54

IP-IFMTE

Aris X Y Z

-

Offset m O.(xx! m O.mo M

0.0&)

Rotation(d.gl 0.000 0.tX,0 0.000

Scde lliffi ol n I o.(x)o I 0.m0 n

Active sett.WO aktivna nultocka koja se postavlja - daje podatke o trenutaino aktivnoj nultotki. Prikazuje se prozor s aktualnim podatcima. $P_IFRAME je sistemska varijabla - postavni oblik za aktivnu nultocku koja se postavlja.

i.li!: i.i*. Aktivna nultodka

lP_FfRAta€

Ari. X Y Z

Oftrd 0.040 0.000 0.000

Robrioo{dcg}

ffi m mm

0.!00 0.m0 0.1x)0

S..h

lftm

i.ooo r.o{xr t.ooo

n n

n

Active progr. WO aktivna nultoika koja se programira - daje podatke o trenutacno aktivnoj nultocki. Prikazuje se prozor s aktualnim podatcima

U.

SP_PFRAME je sistemska varijabla $lika$.*i.Aktivna nultocka koia se orooram ira

postavni

oblik za aktivnu nultoiku koja se programira.

Sum activeWO zbrojaktivnih nultocaka daje

TP.ACTFRATE

ArB X Y Z

-

Oltct O.qlo OOO0

O.tloo

m m m

Rodd{deg} Se.h iltru 1.000 0.000 tr 0.0!o l.ll0o I 0.OOO r,Olm !

podatke o trenutacno aktivnoj nultocki. Prikazuje se izbornik s aktualnim podatcima.

SP_ACTFRAME

je

sistemska varijabla

oblik za zbroj aktivnih nultocaka. $i!k+ *.?$. Zbroj aktivnrn

-

postavni

N u

nrerrdk

uprav

lan

aiatni

ExternalWO prikazuje koordinate vanjske nultoike

Axis X Y Z

OfEet

0.{Xl0 mm 0.000 mm

9.000 mm

1:rr',-...: Koo'd ratevan-sken; tocl

e

Base WO otvara dijaloiki okvir u kojemu je

moguie podeiavanje osnovne nultoike.

IP-IJBFR

Atb

x Y Z

Ofiset C(re

ffi&&t:;:i

0.000 0.000

Pcition FIE

o.ooo 2.6.46 'M 0.000 10t,4fr' @ 0.000

212.19

'm

Rolalid scale {degEl

fairuing

o.ooo 1.ooo t] 0.000 0.000

Lt)00 n 1.000 tl

;iii,r:; rr..:i:. DijaloSki okv r za podeSa'ran1e of ovf e rr!

SmairT

c: g:*sra;*ir:,+Sg}$S*Fg€

podruiju Program piiu se programi, ispravljaju se i njima se upravlja. Aktiviranjem horizontalne funkcijske tipke Program otvara se izbornik prema slici. U radnom

Siiii: E.3i, Radno podrudle Program

toa(:

Tipovi programa jesu:

Workpieces



-

izradak u ovom se kontekstu smatra mapom koja sadrZava programe ili podatke.

Partprograms



Subprograms

- potprogramje slijed naredbi koji moZe biti viSe puta pozvan

- glavni program je slijed naredbi za obradbu izratka. iz glavnog programa s razliiitim ulaznim parametrima. Ciklusi su vrsta potprograma.

Standard cycles - standardniciklusisu potprogrami koji se ne mogu mijenjati. User cycles

Clipboard





-

korisnitki ciklusi su potprogrami koje korisnik kreira prema svojim potrebama.

-

meduspremnik

Tipovi datoteka i mapa jesu:

ime.MPF ime.SPF ime.TOA ime.UFR ime.lNl ime.COM ime.DEF ime.DlR ime.WPD

glavniprogram potprogram podatci o alatu postavljanje nultocke/okviri datoteka za inicijalizaciju komentar

definicijakorisniikihpodatakaimakroi zajednitka mapa koja sadriava programe mapa izratka koja sadrZava programe i podatke koji pripadaju

izratku

ime.CLP Workpieces

-

CLIPBOARD mapa

moie sadr2avati sve tipove spisa i mapa

mapa izratka otvara izbornik koji omogutuje:

New - otvaranje nove mape - otvara izbornik u kom treba upisati ime nove mape i potvrditi ili odustati . Automatski mu se pridru2uje ekstenzija WPD. Workplece name: Type;

Workplece (wPO)

Slika 5.32. Otvaranje nove mape

Numericki

Copy -kopiranje mape

-

pojavljuje se poruka:

Copied data can be inserted with SK,,Poste" Kopirani podatci mogu se umetnuti pomoiu funkcijske tipke Past.

Paste

-

-

umetanje mape

pojavljuje se izbornik u kojemu treba upisati ime nove

mape i potvrditi iliodustati . workpiecename:

;,'X::l!W

Type:

workpiece {wPD)

$lika 5.33. Umetanje mape

Delete

-

-

brisanje mape

pojavljuje se izbornik u kojemu treba potvrditi brisanje

odabrane maoe iliodustati .

workpiece

name;

UIADEN

Type:

Workpiece (WPD)

Slika 5.34" Brisanje mape

Rename

-

preimenovanje mape

-

pojavljuje se izbornik

u

kojemu treba upisati

novo ime mape i potvrditi iliodustati .

workpiecename:

i*ffi;"*ffi*W

Type:

workplece (WPo)

$lika 5.3$. Preimenovanje mape

program se moZe izvriavati i mijenjati samo ako je oznaka X stupcu Enable. Postavljanje i uklanjanje oznake X obavlja se tipkom ALTER ENABLE.

Alter enable

-

Workpeace selection

-

omogu(iti izbor mape izratka. U mapi (e

biti

prikazani svi postoje(i izradci

(mape).

Dvostrukim klikom otvaramo Zeljenu mapu u kojoj (e biti prikazani svi postojeti programi koji se odnose

AUINE

9Uaa!al a!atuEa

mrff&ou luaa&

na odabrani izradak.

Srr:'.,

.:.Jr lzbo' 'nape :z"aI\a

u

uorav

iani

alatni

Koriitenjem vertikalnih funkcijskih tipki moguae je pisati novi program - New , - copy , umetati - Paste , brisati - Delete , preimenovati - Rename , dopustiti ili zabraniti mijenjanje - Alter enable , birati programe Program selection ili se vratiti u prijainji izbornik - Back . kopirati

Po otvaranju novog programa (New ) upisu-

je

se njegovo ime.MPF i otvara se sljedeci izbornik (s1.5.36.).

rz0or programa

Pisanje komandi novog programa moguie je u oznacenom retku (sl. 5.37.). Vertikalnim funkcijskim tipkama moguce je:

umetati- Paste - , oznativati blok umetati blok

-

prenumerirati

- Mark block lnsert block

,

-

,

- Renumber -

,

zatvoriti-Close- dok horizontalne funkcijske tipke omoguiuju uredivanje-Edit-, Podrucle za pisanje programa

skok na -Go to

-

nadi i zamijeni

-

,

Find/Replace

podrika - Support

-

-

,

,

te 3D ili 2D simulaciju izvriavanja programa View - ili Simulation - .

-

3D

-

Pozicioniranje pomoiu miSa nije mogute. Kretanje unutar T tr nk oze --- I rotrnia

n,-.ri^rnPfOQfOrla

programa obavlja se pomocu prikazanih tipki. Simulacija obradbe detaljno se objainjava dalje u tekstu.

Numerrdki upygvltanq

Part programs - izbornik sanje pojedinih programa

za

Sve naredbe koje vrijede u modu

Workpieces vrijede u ovom modu.

5:iii;: ii.€i:. lzbornik Part programs

Subprograms - izbornik za koriStenje postojecih potprograma te za pisanje novih potprograma

hbhdrhg,* :

;t ;

:

w@'wt**&

ElFgl

Sve naredbe koje vrijede u modu

Workpieces vrijede u ovom modu,

',,, : .

Standard cycles

-

lPi aPf tPF *a 3Pt zPj #

g 432 233 175 133 653

".1: :tt*w&* X:9u, 21.01.01 02.07.8 X 1f 17.01 X 1e_d.07 x @.u,ot x 1a.U.0f X

lzbo'posroleciiprog'ana

izbornik za ko-

riStenje i pisanje standardnih ciklusa Sve naredbe koje vrijede u modu

Workpieces vrijede u ovom modu.

cYc€t cYclaM cYcG85

cYc!46

cYct6t

a2F 8PF 3Pt

1925 739 fi1

tPF 8PF sPF

511 5f1 3079

g.t!.03 27.1102 27.11.02

cY6@ CYCLEI!

f,o!61 ROLE62

LO{CHOIE

sELO!!C

gi'xr

i :i,'

lzbor standa'd- h

2t.11.02 2T 11 02

21.1107

ctk

lusa

!!I,

User cycles

-

izbornik za ko-

riitenje i pisanje specijalnih osobnih ciklusa testo potrebnih u radu h

Lddfr

frF

-:::"'.-::it';.:ir;:t:7:a.:tt;'../,:t:a,

ercG* G_Xotrfi 6 XOtrft (da xdn xdni isil2 Kdu KSMi xdm xdl&t t7d uB s]ffiUl sE

b

lt*

gY,.a' .':,t;g,l&'.8 .rr:.:r$5 sPa 02.s!5 I g

Sve naredbe koje vrijede u modu

,

9F 9t $F sPf sPF $a * s * sf 9a sPF

!a {? 1t? !t? n t7 6 ff &t 85 t6

*

2tl

&.6.0? 4.6.07 6.0.6

X

Workoieces vriiede u ovom modu.

2!,10,6

ls,olit 15.0t,0t

i?,o!.s 2e,t0.6

A,tt.6

24.10.05

8,6,0i 6,6J7 tl!t.o? 9.03.0?

bffik!bdrud

S!ika $.43"

lzbor korisnickih crkiusa

ipboard - izbornik za privremeno spremanje pojedinih Cf

programa Sve naredbe koje vrijede

u modu

Workpieces vrijede u ovom modu.

,$iiira

5.'i*. lzbornik Cllpboard

ffi*dx* p**ru*g*

Str#try#S'S

podruije upotrebljava za ucitavanje podataka (programa) i slanje podataka preko suielja (interface) COMl-COM4 kao iza ispis podataka (tipka PRINT) i prijenos podataka na disk (s diska) preko tipke DRIVE. Za prenoSenje podataka postavke (settings) poiiljatelja (sender) i primatelja (reciever) moraju bitijednake, inaie prijenos neie raditi. Programom EMCO WinNC mogu se po-

To se radno

slati podatci samo preko sutelja (interface)

RS 232 C Usera.

Utitava nje podataka (Read-i n data)

. . r . .

pritisnuti tipku

DRIVE i izabrati npr.

izabrati izvorne podatke

pritisnutitipku

s

floppy ( disketa)

tipkom RS232C User u

DATA lN

postaviti pokazivac na 2eljenu mapu s liste

tipkom

n

moZe se vratiti u glavnu mapu

DRIVE

Numeridki upravljani alatni

r . r

pritisnutitipku START (poiinje uiitavanje) i svi (e se podatci ucitati u prethodno definiranu mapu tipka

STOP prekida ucitavanje

samo podatci

s

valjanim nastavkom (npr. .MPF) mogu se ucitat'

Slanje podataka (send data)

. ' r

izabrati podatke tipkom

pritisnuti tipku

r . r

232 C User u DRIVE

DATA OUT

mogu se poslati sljedeiitipovi podataka:

. . . . . . . .

RS

Data (podatci o alatima, R-parametri, nultocke) Workpieces Part programs (glavni programi)

Subprograms (potprogrami) User cycles (korisnicki ciklusi)

Standard cycles (Standardni ciklusi)

izabrati podatke koje Zelite poslati (postaviti pokazivac na Zeljeni podatak) npr. pokazivai je postavljen na Workpieces; pokretanjem TRANSMISSION poslat ce se svi podatci iz datoteke Workpieces

pritisnuti INPUT i lista Workpiecea pojavit ie se na zaslonu i moie se izabrati odredeniprogram pritisnutitipkuSTART

pritisnutitipku sToP

Kopiranje i lijepljenje podataka iz CLIPBOARDA U meduspremniku mogu biti pohranjeni svitipovi podataka i mogu se sortirati u od-

govarajuie mape

r ' . . . . r

(MPF, DlR, SPF

idr.)

pritisnutitipkuClipboard postaviti pokazivat nafile u izborniku clipboarda (donji izbornik) postaviti pokazivai u gornji izbornik (targetwindow) postaviti pokazivat na Zeljenu mapu (u tu mapu (e se upisati fileizclipboarda)

pritisnutitipku coPY i PASTE zadrlati staro ime ili unijeti novo potvrditi

s

OK (file se kopira u ciljnu mapu)

s"5. Radno

podrudje DIAGNOSIS

To podrucje prikazuje alarme i poruke u punoj formi,

. . . .

ito:

broj alarma (Alarm number)

datum kad

se alarm

dogodio (Date)

brisanje alarma (Delete criteria) opis alarma (Iext).

U prirutniku Softwore Description EMCOWin NCdetaljno su opisani svi alarmi i poruke.

1. Objasnite osnovni izbornik programa WinNC.

2. Nabrojite

radna podrudja programa SINUMERIK 810/840.

je namjena JOG natina rada? PokaZite kako se aktivira.

3.

Koja

4.

Kako se stroj

5.

Kako se regulira brzina pomicanja suporta?

dovodi u referentnu toiku?

6. Kojije najmanji inkrement pomicanja 7. Kojaje namjena MDA naiina

suporta?

rada?

B. Koje je preduvjete potrebno ispunitida bise program mogao izvestiu AUTO naiinu rada?

9.

PokaZite i objasnite kako se kreira novi alat.

10. Objasnite parametre alata za glodanje u tablici alata. 1

1. Objasnite postavljanje nultodke G54.

12. Cemu sluZi radno podruije PROGRAM?

13. Nabrojite tipove programa za rad s WinNC. 14. Objasnite postupak kreiranja mape izratka i novog programa u toj mapi

15. Cemu sluZi izbornik

ALTER ENABTE?

16. Gdje se smjeStaju potprogrami, a gdje korisnitki ciklusi?

E:

E

F' Fr'

Nu'ne'ict

SIffiIJLE&XJ& #ffiffiAffitr Slmulaeiin sbrade n* tskarilici Simulacija obrade moZe se

vriiti u ravniniXZodabirom izbornika Simulation ili u prostoru

odabirom izbornika 3D View. Simulacijom obrade provjerava se ispravnost pisanja naredbi programa te putanja alata, Simutacija ne prepoznaje tehnoloike pogrjeike kao

ito

su pogrjeian smjer rotacije, loie iza-

bran reZim rada, pogrjeine vrijednosti korekcija alata, uporaba naredbe G0 umjesto G1 i sl.

$lika $"1. lzbornici za sinnulaciju obrade

Tipkom Simulation otvara se prozor za simulaciju u 2D koji nam graficki prikazuje

trenutnu poziciju alata, posmak (feed), alat (tool), status simulacije (Run/Reset/Stop), postavu simulacije (Settings) te omogu(uje poveianje ili smanjenje prikaza putanje a

lata.

Stika 6.2. Srmulacija

obrade u ravnini

Prikazane boje na ekranu znace slijedeie:

svijetlo

zelena -

tamno

zelena - putanja

putanja alata u radnom hodu alata u brzom hodu alata, srediSnjica itd.

zuta

- simbol

prava

- pomo(ne

crte kru2nog gibanja

i

uprav

jani

alatn

Start pokre(e simulaciju, Reset prekida i vra(a na pocetak, a Single omogu(uje pra(enje simulacije blok po blok pritiskanjem tipke Start. lzbornik Edit vraca u program. Odabirom 3D-View otvara se prozor simulacije u prostoru. Horizontalna alatna traka nudi izbornike Start, Reset, Single i Edit koji imaju isto znacenje kao i kod prikaza u ravnini. Okomita alatna traka nudi izbornike View, Parameter, Workpiece iTool.

$lika G.3. Srmulacrla obrade u prostoru

lzbornik View omoguduje odabir pogleda na izradak (2D,2D sjeniano ili 3D)te odabir presjeka (bez presjeka, gornji poloviini presjek, donji polovicni presjek ili puni presjek) Takoder je mogucezadatiivelicinu prikaza (<1000/o umanjenje, >100% uve(anje).

Siika 6.4, lzbor pogleda na izradak

lzbornik Parameter daje nekoliko mogu(nosti:

Clamping omogu(uje prikazivanje stezne glave (Clamping device visible) ili ne, postavljanje stezanja na automatiku (ako postoji na stroju) te prikazivanje konjiia ili ne (Tailstock visible).

Resolution omoguiuje prilagodbu kvalitete prikaza mogu(nostima racunala. Ona moZe biti:visoka (High), srednja (Medium)i niska (Low).

Numeridki

Prikaz alata (Tool

Volume model

-

presentation) moZe biti: prikazuje alat kao neprozirno trodimenzionalno tijelo,

Transparent volume model

-

prikazuje alat prozirnim,

Wire model - prikazuje alat kao No

iiiani model,

tool representation - ne prikazuje alat.

cs.

E.r.'btusil.*l r:rl|Ld'€ jlii;*

rsl

"i

I

Slika 6.5. lzbornik 3DViewiParameter

Op(i parametri (General) omogucuju:

r

otkrivanje sudara (Colision detection) alata i izratka u brzom hodu, alata i stezne glave, te dijelova alata koji ne reZu materijal s izratkom ili steznom glavom

r r

prikaz simulacije od strojne nultocke (MCS) ili nultocke obratka (WCS).

zadavanje brzine simulacije rezanja (Cutting)

lzbornikWorkpiece daje skicu pripremka (sirovca) u koju se upisuje:

I r

udaljenost tocke Wod nultocke M (na slici 111 mm)

r

duljinu obratka nakon poravnavanja (na slici B0 mm).To je vrijednost koja se upi-

udaljenost totke poravnavanje)

tzV

do ieone povriine pripremka (na slici 1 mm

-

dodatak

za

suje u naredbu TRANS, ako smo prije toga definirali toiku A na celu stezne glave.

r r

promjer izratka (na slici30 mm) udaljenost ieone povriine pripremka do celjusti stezne glave (na slici 60 mm).

upravljani alatni

Slika 6.6.

lzbo'nik Wor(piece

lzbornik Tools omoguiuje postavljanje alata za obradu. U polju Toolholder pozicioniramo se na broj alata koji smo definirali u programu. Zatim

se pozicioniramo u polje Tools te pronailemo potreban alat.

S

Take tool postavljamo

oznaceni alat u oznaceni driac alata. Na mjesta s parnim brojem postavljamo alatza vanjsko tokarenje, a alat za unutarnje tokarenje ili buienje na neparni broj. Po postavljanju svih potrebnih alata potvrdujemo odabir funkcijskom tipkom OK.

lffiaqnsMr

le@6m

ll:lt::!:ll::11 Slika 6.?.

lzbornik Tools

Numeridki

$*mer*e*iie

**r***

e":*

upravijani alatni

gE****i*i

Simulacija obrade moZe se vriiti u ravnini odabirom izbornika Simulation ili u prostoru odabirom izbornika 3D View. Simulacijom obrade provjerava se ispravnost pisanja naredbi programa te putanja alata. Kao i kod tokarenia, simulaciia ne prepoznaie tehnoloike pogr-

jeikekao 5to su pogrjeian smjer rotacije, loie izabran reZim rada, pogrjeSne vrijednosti korekcija alata, uporaba naredbe

:l&qo:trUBEwRouc\ t5.10&-r. : uU: :s1ru: *orcSU$r' iWqW&SOilA SlruffiK8le :SEreJWCE:ml :mPffi-UEBerX$XS -nEMLAt : XO.$WMffiAI MUTqE* : YO-WlMruFA5 A.WffiroBS! i :$AtuS:P@J*rcSSR@t : rliln.'.6rtrrrdF4{n\

G0 umjesto G1 isl..

Siika 6 8. lzoorn:ci za s nulaci,u obradbe

Tipkom Simulation otvara se izbornik za simulaciju u 2D koji grafitki prikazuje putanju alata. Alatna traka desno omogu(uje uveianje (ZOOM +) ili umanjenje prikaza (ZOOM -). lzbornik Settings omoguiuje izbor ravnine prikaza'. XY,

XZ tli YZ.

lzborom Start pokre(e se simulacija, Reset vra(a simulaciju na poietak, a Single pokre(e simulaciju blok po blok (nastavlja se sa Start).

lzbornikom Edit vra(amo se u program. Siik* *,*. Simulacrja obradbe u 2D

Simulacija u prostoru pokrece se odabirom 3D View. Horizontalna alatna traka nudi izbornike Start, Reset, Single i Edit koji imaju jednako znaienje kao i u prikazu u ravnini. Okomita alatna traka nudi izbornike View, Clear section, Parameter, Workpiece i Tool. Da bismo izveli simulaciju obradbe, moramo odabrati od-

govarajuie alate za simulaciju. To cinimo aktiviranjem izbornika Tool.U polju Toolholder pozicioniramo se na broj alata koji smo definirali u programu (npr.T9 spiralno svrdlo s5 mm). Zatim se pozicioniramo u polje Tools te pronademo potreban alat (pod brojem 29 nalazi se spiralno svrdlo o5 mm). lzbornikom Take tool postavljamo oznaieni alat u oznaceni drZat alata.

Siriia o

10 lzbor izometrijs(og pog eda ra

,zradak

Postavljeni alati u Toolholder vrijede samo za simulaciju, ali ne i za obradbu na stroju. Za obradbu na stroju vaZeii podatci o alatu su upisani pod Parameter

Slika 6.11.

4

Tool offset.

lzbor alata za simulaciiu

Nakon definiranja alata potrebno je de-

finirati i pripremak. lzbornik Workpiece daje skicu u koju se odgovarajuca polja upisuju dimenzije pripremka te vrijednosti za X, Y i Z iz sistemske varijable G54 koja se nalazi pod Parameter

4

Work

offset. Naoomena: kod konkretnog stroja poloZaj celjusti za stezanje ne mora odgovarati prikazanom na slici. Slika6.12. Uprsiva nie podataka o izratku

Okomiti izbornik Parameter omogucuje postavljanje vrijednosti parametara koji odreduju izgled simulacije. Stezanje izratka (Clamping) omoguiuje prikaz steznih ce-

ljusti ili pak ne omogu(uje, te mo2e biti postavljeno na automatiku (ako postoji automatsko stezanje na stroju). Takoder, u simulaciji celjusti mogu biti postavljene u smjeru osi

XIiY.

Slika6.13. Od redivanje izg leda sim u lacije

Numericki upravljani

Kvaliteta prikaza (Resolution) moie biti:

- High srednja - Medium niska - Low.

visoka

Prikaz alata (Tool

presentation) moie biti:

Volume model

-

prikazuje alat kao neprozirno trodimenzionalno tijelo

Transparent volume model Wire model

-

-

prikazuje alat prozirnim

prikazuje alat kao Ziiani model

No tool representation

-

ne prikazuje alat.

Opci parametri (General) omogucuju otkrivanje sudara (Colision detection) alata i izratka u brzom hodu, alata i steznih celjusti te dijelova alata koji ne reiu materijal s izratkom ili steznim Skripcem. Prikaz simulacije mogui je u odnosu na nul tocku M liW (MCS/WCS position), a Cutting lenght odreduje brzinu simulacije. Mali broj (npr.3) omogu(it ie spori prikaz gibanja alata, a veliki broj (npr. 1 000) brzi prikaz gibanja alata.

View

-

omoguiuje biranje izometrijskog pogleda na izra-

dak (lijevo iza, lijevo ispred, desno iza, desno ispred, iznad centra te slobodni odabir). Preporuka je isprobati sve poglede s prethodnim dovodenjem alata na koordinate 0,0,0.

PrirodnipoloZajpogleda na obradak je lijevo ispred. Mogu(e je mijenjati ivelicinu pogleda od 10 do

1000/o'

Slika 6.14. lzbor izometrijskog pogleda na izradak

ffi Na

sljedeia pitanja odgovori za tokarilicrtiza g odalicu.

1. Kako se provodi simulacija obradbe u ravnini?

2.

Kako se provodi simulacija obradbe u 3D?

3. Dokazite kako

se postav jaju

4. Pokalite i objasnite

alat za s n-laciju.

kako se definira obradak (Workpiece).

5. Objasnite izbornikView. 6. Objasnite izbornik Parameter.

alatni

POSTUPAK PROGRAMIRANJA Programiranje je postupak pisanja programa premo dogovorenim pravilima, o moie se

obaviti rutno

ili

pomo(u raiunala.

Ruino programiranje podrazumijeva da tehnolog ruino ispisuje svaki redak programa. Posebno je zahtjevno za sloZene oblike obratka (gibanje u viie osi) i traZi tehnologa visoke izobrazbe i bogatog iskustva. Uz to, potrebne su dobro aZurirane datoteke strojeva, alata i naprava 5to zahtijeva dodatan napor. lz tih se razloga rutno programi-

ranje uglavnom rabi za 2D obradbu (tokarenje) i za jednostavnije geometrijske oblike

priglodanju.

Programironje pomoiu raiunalo podrazumijeva automatsku izradbu CNC programa na osnovi 3D geometrije izratka, raspoloZivih alata i reZima obradbe pomotu CAD/ CAM sustava kao 5to su CATIA, MASTERCAM, SOLIDCAM i dr. Time se skraiuje vrijeme i smanjuju troikovi izradbe programa. Naielo programiranja je uporaba razvijenog CAD sustava u kojemu definiramo 3D model obratka. Tako definiran model povezuje se s CAM modulom za generiranje putanja alata. lzbor redoslijeda operacija i zahvata kao i tehnoloikih parametara obradbe odreduje tehnolog. Podatci dobiveni iz modula moraju se obraditi u postprocesoru kako bi se dobio ispis programa za upravljacku jedinicu CNC stroja na kojemu ie se obavljati obradba. Simulacija (provjera) obradbe takoaler se provodi u CAM modulu. Za razlitite vrste obradbe postoje odgovarajuii CAM mod u i (toka renje, g loda nje, elektroerozija, plazma reza nje, itd.). I

lako su proizvodi vrlo razliciti, pri izradbi programa za njihovu izradbu na CNC stroju mogu se odrediti neki zajedniiki koraci.

"

'

Analiza crteia izratka

Osnovna namjena crteia je opisati geometriju, tj. oblik proizvoda. Zato je prvo potrebno predotiti oblik predmeta sa svim detaljima. To je puno lakie uiiniti ako je proizvod

dizajniran u nekom od programa za 3D dizajniranje (npr. CATIA). Nakon toga treba odabrati operacije obradbe kojima ie se dobiti osnovna geometrija proizvoda. Slijedi detaljna raiilamba podataka na crteZu, zaglavlju, sastavnicite ostalim tablicama i napomenama. Drugi dokument koji takoder treba prouiitijer mo2e sadrZavati bitne podatke za izradbu proizvoda jest narudZba ili ugovor. Pri tome pozornost treba usmjeriti na:

'mjernejedinice

. . . . . . . .

naiin kotiranja tolerancije dosjede materijal pripremka, dimenzije i stanje isporuke hrapavost povriina navoje toplinsku obradbu uklanjanje oitrih rubova.

Nakon analize crte2a pristupa se izradbi tehnoloike dokumentacije.

Numeridki upravljani

?

::.lzradba tehnolo$ke dohusnentae ii*

Tehnoloika dokumentacija je skup dokumenata koji sadrZavaju informacije kojima se odreduje postupak izradbe proizvoda te potrebna sredstva za njegovu izradbu. Obuhvaca dokumente kao 5to su plan stezanja, plan alata, operacijski list, plan rezanja, programski list i sl. Pojedine tvrtke u razlicitom opsegu dokumentiraju obradbu na CNC stroju. Tri su bitna cimbenika koja odreeluju

naiin i opseg dokumentiranja:

a) opseg ponavljanja istog posla, b) broj ljudiukljucenih u izradbu proizvoda, c) sloienost posla s obzirom na razinu osposobljenosti i znanja ljudi ukljucenih

u

izradbu proizvoda. Sto je

veii opseg ponavljanja operacija obradbe, potrebno je detaljnije dokumentira-

nje. Tvrtke koje imaju serijsku proizvodnju ne smiju si dopustiti nejasnoce glede doku-

mentacije koje bi mogle rezultirati gubitcima vremena. Ako je nakon nekog vremena potrebno provesti odredene manje izmjene na proizvodu, a samim tim i u programu, to (e biti puno lakie uiiniti postoji Ii dobra dokumentacija. lzmjene ie moii obaviti iak i programer koji nije pisao program. Sto je vise

ljudi ukljuieno u izradbu proizvoda, dokumentacija treba biti detaljnija. U tvrtkama u kojima jedna osoba izrailuje program i obavlja obradbu na stroju, a pogotovo ako je rijec o pojedinainoj proizvodnji, izradba dokumentacije je gubitak vremena. S druge strane, u tvrtkama u kojima je u izradbu ukljuceno viSe ljudi potrebna je meilusobna komunikacija u obliku dokumentacije. eak i pri serijskoj proizvodnji na istom poslu ne moraju raditi uvijek isti ljudi. Pojedine obradbe rade se u dvije ili tri smjene. U svim slucajevima operateri moraju raspolagati istovjetnim informacijama kako bi se posao obavio kvalitetno. To mora osigurati tehnoloika dokumentacija. Ako dokumentacija ne postoji, velika je vjerojatnost da (e svatko obaviti posao na drugaiiji naiin. Jednako tako, ima li tvrtka viie tehnologa, svi se trebaju koristiti istim obrascima za tehnoloiku dokumentaciju kako bi olakiali rad operaterima. Dokumentacija treba biti prilagoclena operaterima s najmanje vjeitina i znanja. Koliko je dokumentacija dobra vidise izbroja poziva operatera za pomoc priobradbi,

zatim po kolicini 5karta i dorada ili cak broju oSteiivanja stroja.

7.'::. Odabir GNC stroja

za obradbu

Jedna od vaZnih odluka je koji stroj upotrijebiti za izradbu proizvoda. lma li radionica samo jedan CNC stroj ta odluka je unaprijed odrealena. Odluka moZe biti uvjetovana

moguinostima jednog stroja u odnosu prema drugom koji nema odrealene mogu(nosti. Takoder, odluku mogu uvjetovati slo2enoS(u geometrije (zahtjev za 4-osnim ili 5-osnim CNC strojem), dimenzije proizvoda ili njegova masa. Ponekad na odluku utjeie i zauzetost kapaciteta pojedinog stroja u odredenom vremenskom intervalu. Pravilo je da se uvijek odabere najmanji CNC stroj na kojemu je mogu(a izradba u tra-

ienoj kvalitetijer se na taj naiin osiguravaju najmanji troikovi izradbe.

alatnr

:

u

Pretvaranje radnih koraka

program

Na osnovi plana stezanja, plana alata, koordinata

totaka u planu rezanja i ostalih ras-

poloZivih podataka piie se CNC program zaizradbu proizvoda na konkretnom stroju ili grupi strojeva.To znaci da treba znati koja se upravljaika jedinica nalazi na tom stroju kako bi program bio prilagoden upravo njoj. Takoder, potrebno je uzeti u obzir pravila o oblikovanju programa. Ta pravila su detalj-

nije objainjena u odgovarajucem poglavlju

1 1.

: . Simulaciia shradbe Prije izradbe probnoga komada na stroju potrebno je provjeriti dva aspekta ispravno-

sti programa:

. .

formalnu toinost pisanja naredbi

tocnost kretanja alata.

Upravljacke jedinice nekih proizvodaca omogucuju simulaciju obradbe tako da programer ima moguinost provjere programa prije nego 5to 9a ucita u stroj' Program WinNC sadrZava dva modula za provjeru programa koja omogu(uju:

. .

simulaciju obradbe u ravnini (2D) simulaciju obradbe u prostoru (3D).

Ako se pri simulaciji obradbe pojave pogrjeike, potrebno ih je otkloniti te ponovno na-

ciniti simulaciju obradbe.Takva simulacija otkriva pogrjeike u pisanju naredbi ipogrjeSke u putanji alata, ali najieiie ne otkriva pogrjeike vezane za tehnoloike parametre obradbe.Te pogrjeSke mogu se uoiiti i otklonititek nakon izradbe probnoga komada (v. poglavlje o simulaciji obradbe).

i ,' leradba prsbnsga ksmada Nakon otklanjanja formalnih pogrjeiaka na osnovi simulacije izradbe, pristupa se izradbi probnoga komada. Pri tome treba biti oprezan jer program joi uvijek moZe sadrZavati tehnolo5ke pogrjeSke koje mogu dovesti do loma alata' Zbog toga, dobro je prvo program izvesti u DRY RUN modu kako bi se uocile i ispravile eventualne pogrjeike. Nakon toga, treba iskljuciti

DRY RUN

mod rada, te izvriiti obradu

s postavljenim

alatima, tj. s postavljenim obratkom.

Ako izradba prode bez problema, pristupa se kontroli kvalitete izradbe:kontroliostvarenih dimenzija i kvalitete povriinske obradbe. Nakon analize ostvarenih rezultata i utvrdivanja uzroka za moguta odstupanja, donosi se odluka o potrebi izmjene programa i ponavljanju izradbe probnoga komada.

zadnjem koraku prije serijske proizvodnje teZi se optimizaciji putanja alata i parametara re2ima obradbe u svrhu postizanja 5to krateg vremena izradbe uz optimalni vijek U

trajanja oitrice alata, tj. uz najmanje troikove obradbe.

Numeridki upravljani alatni

'

Seriiska proizvodnja

Nakon uspjeino izrailenog probnoga komada pristupa se serijskoj proizvodnji. Koraci pri programiranju izradbe proizvoda mogu se shematski prikazati kao na slici 7.1.

Slika7.1.

Shematskiprikaz koraka priprogramiranju izradbe na CNC

1. Na kole podatke treba usmjeriti pozornost pri analizi

crte2a?

)

i.r7 Ju:

knie dnk,

mcla

o6r rly363

? Knii iimhpn ri ndrorl,

r'r ,

tei.noloika dOkUnen'ac uv|\u | |LI tuL

nnlilz i nncon tehnnln(lre dnl , rmontar'ie7

-hr:d i IL^u9 4 Cime mnic hiti trrriptn"-^ nplu nn uULto: eliiel:7 UvJLLvVOI |t1 t-^ UU' Lr\L '\t' )itUld Zd Uuruuv z.:rlo nr^i?vodA nriip (prir/rr\LprvrLvvv (lp nrnizr,ndnrr!i \ KO,i ie Luu.J zadnii r\ru\P Lr.rk DrirPw9rol n.n^,:m;..ni" oT lllolUU 4r ouEPlUl4vvvuprULrL

STRUKTURA

I SADRZAJ PROGRAMA

Struktura isadrZaj programa definiranisu propisom DIN 66025. Svakom programu slobodno se odabire naziv pri cemu je pravilo da prva dva znaka moraju biti slovo ili znak za podvlacenje, a ostali znakovi mogu biti slova engleske abecede ili brojke (najviSe ukupno 24znaka). Svaki redak programa naziva se BLOK ili programska recenica. Blok se sastoji od RIJECI

(npr. G90), a rijeci od ADRESE i pripadaju(e brojcane vrijednosti.

7a rijetitesto koristimo naziv naredbe programa. Blok

Rijec

Rijec

Rijec

; Komentar

Blok

N10

GO

x20

;

prvi blok

Blok

N20

UI

Y37

;

drugi blok

Blok

N30

\rl

;tre(i blok

M30

;

Blok Blok

;

N

120

kraj programa

Blok moie sadrZavati najviie 512 znakova ukljudujuii komentar iznakza kraj retka (Lr). Rilee

Preporuieni redoslijed rijeci u bloku jest:

I

l,

N... G... X... Y...2... F... S... T... D... M.,. H...

rut {Dl (|)t._

lzmedu rijeii treba se nalaziti minimalno jedno prazno

bl9

.-1I P*

mjesto.

Hfr[ruHM

Pri pisanju

rijeti nema razlike u velikim i malim slovima.

/

Blok Pojedine rezervirane adrese imaju sljedeie znacenje: N

odreduje rednibrojbloka (podbloka), a moie se pisatiu jedinicama (1,2,3'...), deseticama (10,20,30, ...)iliproizvoljno. Mogute je pisatiblokove ibez N adrese.

G

kazuje nacin kretanja alata (brzihod, radnihod...)

X,Y,Z

velicina pomaka alata u smjeru osi X,Y,Z

Fq

adrese koje odreduju reZim obrade

ID

adrese koje odreduju alat

M

pomocne strojne funkcije

H

ostale funkcije

Numericki upravliani

alatni

Ostale vaZnije rezervirane adrese jesu:

koordinate u kru2nim gibanjima

I,J,K L

poziv potprograma

P

broj pozivanja potprograma

R

aritmeticka konstanta glavni blok iza ovog znaka (adrese) slijedi komentar

i' : Popis glavnih naredbi

;.,

G-naredbe

Naziv

Opis

GO

gibanje u brzom hodu

UI

pravocrtno gibanje u radnom hodu

\lz

kruZno gibanje u smjeru kazaljke na satu

G3

kruZno gibanje suprotno smjeru kazaljke na satu

G4

vrijeme cekanja

G9

precizno zaustavljanje nemodalno

Gl7

izbor radne oovr5ine - XY

G18

izbor radne oovriine - XZ

Gi9

izbor radne oovriine

trZ)

donja granica radnog podrutja/ograniienje brzine okretanja vretena

G26

gornja gra nica rad nog pod rucja/og ran icenje brzine okretanja vretena

(lJ5

tokarenje / glodanje navoja

G331

urezivanje navoja bez kompenzacije stezne glave

G332

urezivanje navoja bez kompenzacije stezne glave

G40

iskljuienje kompenzacije radijusa alata

G41

u klj

G42

ukljutivanje desne kompenzacije radijusa alata

trf J

poniStavanje nultoike

G54-G57

postavljanje nultotke

G60

precizno zaustavljanje

G601

definira preciznost izradbe kutova - velika

G602

definira preciznost izradbe kutova

1;

-

YZ

- povratno gibanje

uiiva nje lijeve kom penzacije rad ijusa a lata

- modalno

- srednia

m.

il

Naziv

Opis

G603

definira preciznost izradbe kutova

G63

urezivanje navoja s kompenzacijom stezne glave

G64

neprekinuta putanja pri izradbi konture

G640

neprekinuta putanja pri izradbi konture, moguie definiranje zaobljenja

G70

mjerni sustav u engleskim jedinicama (iniima)

G71

mierni sustav u milimetrima

G90

apsolutni mjerni sustav

G91

inkrementni mierni sustav

G94

brzina posmaka u mm/min (inch/min)

G9s

posmak u mm/o (ini/o)

G96

konstantna brzina rezanja ukljuiena

G97

konstantna brzina rezanja iskljuiena

G110

zadavanje pola u odnosu prema trenutnacnoj tocki alata

\rll

zadavanje pola u apsolutnom sustavu mjerenja

I

-

mala

Gl12

zadavanje pola u odnosu prema posljednje zadanom vaZeiem polu

G147

prilaz alata prema predmetu pravocrtno

Gl48

odmicanje alata od predmeta pravocrtno

G450

naiin prilaZenja i odmicanje alata oko konturne toike

u+f

natin prilaienja i odmicanje alata oko konturne toike

I

M-naredbe Naziv

Opis

MO

progra mi rano zaustavljanje

M1

uvjetno zaustavljanje

M2

kraj programa

M3

ukljutivanje vrtnje vretena udesno (u smjeru kazaljke na satu)

M4

ukljutivanje vrtnje vretena u lijevo (suprotno smjeru kazaljke na satu)

M5

za

M6

izmjena alata

M8

ukljuienje rashladnog sredstva

M9

iskljutenje rashladnog sredstva

M17

kraj potprograma

M30

kraj glavnog programa

ustavljanje vrtnje vretena

- okretanje revolverske glave

Numeridki upravljani alatni

:r

Popis ostalih vaZnijih naredbi

IRANS

programirona nultoika

ATRANS

programirana nultoika inkrementno

CHF

umetni zakoienje po

CHR

umetni zakoienje po konturi

ctP

kruZno gibanje u radnom hodu kroz

S

brzina vrtnje vretena ili obratka (frekvencija vrtnje)

F

posmak / brzina posmaka

T

adresa (broj) alata

D

broj korekcije alata

WALIMON

ukljuiivanje podrufja rada

WALIMOF

iskljutivanje podruija rada

LIMS

ogranitavanje najveie brzine vrtnje vretena

SCALE

programrrano mjenro

DIAMON

zadavanje x koordinate preko promjera

DIAMOF

zadavanje x koordinate preko radijusa

AC

unos aosolutnih koordinata u inkrementnome modu

IC

unos inkrementnih koordinata u apsolutnome modu

RND

zaobljenje kutova nemodalno

RNDM

zaobljenje kutova modalno

NORM

pravocrtni naiin prilaZenja poietnojtoiki

KONT

naiin prilaienja poietnojtotki po radijusu - kompenzacija radijusa alata

DISC

regulira zaobljenje na vanjskoj konturi

SOFT

meko ubrzanje posmaka

BRISK

oitro ubrzanje posmaka

,:,

osi

Z

toike

-

kompenzacija radijusa alata

,

.'.

Friciraliiivee"ci*

urijedx*st* mdrssi

Ako se adresa sastoji od jednog znaka, pridru2ivanje brojcane vrijednosti obavlja se pisanjem adrese i uz nju brojiane vrijednosti (npr. X14), iako je mogu(e pisati i X = 10. Uporaba znaka = obvezatna je u sljede(im primjerima:

. .

ako se adresa sastoji od dva iliviSe znakova (npr. NRD = 8) ako se jednoj adresi pridruiuje viSe vrijednosti ako je vrijednost definirana

'

aritmetiikim izrazom (npr. X = 14*

(7 + sin(36)).

Brojtane vrijednosti mogu biti cjelobrojne ili decimalnet+. Primjeri pridruiivanja vrijednosti adresi dani su niZe:

X10,25 X-l4,5 Y0,37 Y,37

pridru2uje vrijednost +10,25 adresi pridruZuje vrijednost -14,5 adresi X pridruZuje vrijednost +0,37 adresiY

pridruiuje vrijednost +0,37 adresiY

Z=-,2EX-3 pridruZuje vrijednost

,,'

'1,

X

-0,2"10-3 adresi Z.

ffi*d**** I sr*cst*d*l** n*r*tih*

Modalne naredbe ostaju aktivne s pridruZenom vrijednoidu sve dok im se ne pridruii nova vrijednost. Nemodalne naredbe su aktivne samo u bloku u kojemu su programirane. Primjer uporabe modalnih

naredbijest:

N40 G1 F500 X10 Y-20 N5O YBO.

Blok N40 sadrZava modalne naredbe G1, F500,

Xl0 iY-20. Blok N50 potpuno napisan

glasio bi: NsoG1 Fs00xl0Y80. Budu(i da se mijenja vrijednost samo adrese adrese kojima se vrijednost ne mijenja. Primjer uporabe nemodalnih

naredbijest

Y,

zbog preglednosti nije potrebno pisati

N120 G1 X=lC(12)Y=|C(B) N1 30 X=lC(1 2) Y=lC(-1 0).

U ovom sluiaju G1 je modalna naredba, a naredba X=lC(12)je nemodalna. Povecanje

Xza 12 definirano u bloku N120 vrijedi samo u tom bloku. Ako Zelimo da se i u bloku N130 vrijednost adrese X poveia za 12to moramo i napisati.

t+ U

programu se decimale odvajaju toikom dok se u tekstu prema

ISO normi odvajaju zarezom.

Numeridki upravljani alatni

:':

j'

U

jednom programskom bloku moie se nalaziti i viSe od jedne

Sistematizacija naredbi G naredbe. Npr.

N70 G90 G0 X r 0 Y20 230

Pritome treba paziti da

se u istom bloku ne

budu naredbe koje ne mogu biti aktivne

u

isto vrijeme. Npr. u bloku N90 G0

Gl X2Y3 26

zadano je gibanje u brzom hodu (G0) igibanje u radnom hodu (G1). Ocito je da se u isto vrijeme ne mogu ispuniti oba zahtjeva jer su medusobno u suprotnosti. lsto tako,

G1iG2,tj. G2 iG3 ne mogu biti u istom bloku. Da bise ovakvisluiajevi lakie izbjegli SINUMERIK B40D svrstava naredbe u 29 grupa. Naredbe iz iste grupe ne mogu se kom-

binirati u istom programskom bloku.

U

tablici nize navedene su samo grupe i naredbe

opisane u ovoj knjizi. Grupa 1

Modalna

Naredbe GO, G1,

X

G2,G3, G33, G331, G332, CIP

G4, G63,

G1

X

47, G1 48, G247

TRANS, ATRANS, ROT, AROT, SCALE, ASCALE, MIRROR, AMIRROR, G25, G26, G1

Nemodalna

1

O, G1 1 1,

X

Gl 12

o

G17, Gl8,G19

7

G40, G41, G42

X

8

G54, G55, G56,G57

X

9

G53

10

G60,G64,G640

11

\ly

12

G601,G602,G603

X

13

G70,G71

X

14

G90, G91

X

15

G94,G9s,G96,G97

X

17

NORM, KONT

21

BRISK, SOFT

28

WALIMON,WALIMOF

29

DIAMOF, DIAMON

X X

X

x

X

Pomocne strojne naredbe (M naredbe) takoder se mogu svrstati u grupe prema svojoj namjeni. Te grupe su prikazane niZe, a takoder vrijedi pravilo da u jednom bloku ne mogu bitidvije M naredbe iz iste grupe jer su medusobno u suprotnosti.

Grupa

Naredbe

1

MO, M1, M2, M3O

z

M3, M4, M5

3

M6

4

M8, M9

Modalna

Nemodalna X

X X X

Neke M naredbe izvriavaju se na potetku bloka bezobzira na kojem se mjestu u bloku nalazile.To su naredbe M3, M4, M6, M8, M9. Npr. u bloku N100 G0 x14Y23211 MB,

ukljuiivanje rashladnog sredstva (MB)je na kraju bloka, ali (e se poceti izvrSavati istovremeno s potetkom gibanja alata (G0). Pomoine strojne naredbe koje se izvriavaju na kraju bloka su: M0, M1, M2, M5, M9, M30. Ove naredbe se mogu pisati u bloku zajedno s ostalim G naredbama, ali ih

ieiie piie-

mo u zasebnom bloku radi preglednosti programa. Neke M naredbe izvrie se u bloku u kojem su navedene i time prestaje njihovo djelovanje (M0, Ml, M2, M6, M30). Djelovanje drugih M naredbi(M3, M4, M5, MB, M9)traje sve dok se ne zada neka druga M naredba iz iste grupe.

ti

I

lzbor mjernih iedinica

:i".::,

Na osnovi dimenzija s crteZa zadaju se koordinate putanje alata. Dimenzije na crteZu

mogu biti izraiene u metrickim ili engleskim mjernim jedinicama pa i upravljacka jedinica stroja omogucuje unos dimenzija (koordinata) u metriikim ili engleskim mjernim jedinicama. lako je u postavkama stroja jedna od te dvije moguinosti ve( predodabrana14, programer moZe po Zelji odabrati u kojim te mjernim jedinicama raditi. Naredbe kojima se definira vrsta mjernih jedinica su: G70

-

mjerni sustav u incima

1

-

mjerni sustav u milimetrima.

G7

Veza izmedu engleskih i metriikih jedinica jest:

mm 1 mm 1 foot (ft) = 304,8 mm 1 yard (yd) =914,4mm 1 mm 1 inch

(in) = 25,4 mm

1

= 0,0393699 in

= 0,0032808 ft = 0,0010936 yd'

lzbor vrste jedinica odraziti ce se pri:

. ' . .

koordinatama X,YZ

te

l,J,K

korekcijialata

brziniposmaka (mm/min iliin/mm) konstantnoj brzini rezanja

lzbor radne povrsine

7.-:'

Priprogramiranju mogu(e je biranje radne povriine u kojoj (e

ieita

se

izvoditiobradba. Naj-

radna povr5ina obradbe pri glodanju je XI ravnina. Os alata je okomita na radnu

povrSinu. G17

-

naredba za rad u XY ravnini

Gl8 - naredba G

1

9

-

za rad u XZ ravnini

na red ba za

rad u YZ ravnini

Naredbe G41lG42 odnose se na ravninu obrade. Nije moguie mijenjanje ravnine obrade dok su aktivne naredbe G41

t+

li

G42.

U Engleskoj, SAD-u i Kanadi osnovno su postavljene engleske jedinice, a u ostatku svijeta metriike.

Numeridki upravljani alatni

i GE ,W,

t4 w

zsl

a) glodanje Slika 8.1.

b) tokarenje

lzbor radnih povrSina, izvor Siemens

[2]

Zadavanje mjernog sustava Apsolutni mjerni sustav zadaje

se naredbom G90.

Inkrementni mjerni sustav zadaje se naredbom G91.

lstodobna uporaha apsolutnog

i inkrementnoga

mjernog sustava

Postoji mogu(nost uporabe apsolutnog i inkrementnoga mjernog sustava u istom blo-

je prethodno pozvana naredba G90 (apsolutni sustav mjerenja), koordinate inkrementnomu mjernom sustavu zadat (emo u obliku X=lC(...) Y=lC(...) Z=lC(...). ku. Ako

u

Ako je aktivan inkrementni sustav mjerenja (G91), koordinate u apsolutnomu mjernom sustavu zadat cemo u obliku X=AC(...) Y=AC(...) Z=AC(...). Naredba lC i AC je nemodalna naredba i vrijedi samo u bloku u kojemu je napisana. Naredbe G91 iG90 su modalne naredbe. f,:

: t"s'" " r.r :

Primjer kod glodalice:

G91

,OO N70 Gl X=AC(50) ,UO O1

;

tocka 2

;toika

3

N80 G1 X=20 Y=AC(30) ; toika 4 N90

Slika 8.2.

Gl X-60

Y-20

lstovrevema uporaba apsolutnog i inkrementnog njernog sustava

;tocka

1

Numericki

-=.i:

Uprauljanje alatom

Da bi se izradio sloZeniji predmet potrebno je izvriiti viSe operacija obrade tj. upora-

biti viSe razliiitih alata. Da bi se vrijeme izmjene alata svelo na najmanju mogu(u mjeru, vetina danainjih alatnih strojeva ima automatsku izmjenu alatat+. Prije izvoilenja obrade potrebnialatise smje5taju u revolversku glavu tj. u magazin alata.Tijekom izrade ti alati se po potrebi pozivaju i automatski izmjenjuju. Na tokarilicama alati se smjeitaju

u

revolversku

glavu na odredena mjesta koja su oznacena brojevima 1 do B (do 12 kod veiih tokarilica). Broje-

vi mjesta su nepromjenjivi, a alati se smjeitaju na odgovarajuca mjesta prema planu alata ili prema unaprijed dogovorenom pravilu. Svaki postavljeni alat treba izmjeriti te potrebne podatke upisati pod Parameters Tool offset (vidi

)

poglavlje 5.2). To znati da iemo podatke o alatu koji se nalazi na mjestu oznacenom 2 upisati pod alatom T2. Alat u programu definiramo adresom (naredbom) T.. (T1 do T99) gdje broj iza alata oznacuje mjesto na koje je alat fizicki smjeiten u revolverskoj glavi. Uz navedenu naredbu treba definirati korekciju alata. Ona se zadaje adresom D (Dl do D8) gdje

Slika 8.3. Revolverska glava kod Skolske

broi iza adrese D oznacava aktivnu korekciiu alata. Naredbe T.. D. neie pozicionirati odgovarajuii alat u revolver glavi u poloZaj za obradu

ie samo ucitati podatke o alatu u memoriju racunala te ih uiiniti aktivnim. Naredba koja fiziiki okrece revolversku glavu tako da mjesto (alat) navedeno u T naredbi bude u poziciji za obradu je M6. Primjer definiranja alata u programu: nego

*noto

D1 M6

ilis definiranjem naredbe M6 u posebnom bloku N9OT4 D1 M6

Programiranje alata kod manjih glodalica se vrii na sliian nacin. Kod obradnih sustava gdje se u magazin alata smje5ta iviSe od stotinu alata, postupak je poneSto drugaciji, a

tq vidi poglavlje 10.7 Sustavsmjeitaja i izmjene alata

upravljani

alatni

moZe se i razlikovati na pojedinim upravljaikim jedinicama. Alati se smje5taju na proi-

zvoljna mjesta u magazinu alata, a operater na stroju u posebnoj tablici u postavkama stroja pojedinom mjestu u magazinu alata pridruZuje pojedini brojalata.Time je omo-

gu(eno da programer naredbom T zadaje broj alata, a ne broj mjesta na koje se alat smjeita 5to je puno prakticnije i fleksibilnije. Naredbom T u ovom sluiaju se zadaje mehanizmu za automatsku izmjenu alata da postavi alat u pripremni polo2aj za izmjenu alata. Naredba M6 vrii izmjenu alata, tj postavljanje alata u vreteno stroja. Da bise izvriila izmjena alata moraju biti ispunjenisljedeii uvjeti:

o

vrtnja vretena mora bitizaustavljena (naredbom M5 iliM0)

o

alat treba dovesti u tocku izmjene alata

Takoder, treba voditi ratuna da se deaktiviraju naredbe koje su vezane za odredeni alat

(npr. kompenzacija radijusa alata). Operater prilikom postavljanja alata na odredena mjesta u magazinu alata treba voditi raiuna o najveioj dozvoljenoj teZini alata kao i

najveiem dopuStenom promjeru alata,

:'

'''

Upravljanje glavnim vretenom Programiranje brzine vrtnje

Na CNC strojevima vrlo je vaZno upravljanje brzinom vrtnje vretena te posmakom (br-

zinom posmaka) kako bi se postigli optimalni rezultati obradbe. Kontrola brzine vrtnje u programu se obavlja adresom S.Vrijednostisu cjelobrojne, a nalaze se u podruiju do 9 999, a za visokobrze CNC strojeve od I do 99 999. Najveca brzina vrtnje vretena na pojedinom stroju ogranicena je konstrukcijom stroja, tj. u postavkama stroja, a ne 1

ograniiava ju upravljatka jedinica. Postoje dva naiina zadavanja brzine vrtnje glavnog vretena:

. '

direktno (min-t)

posredno preko obodne brzine (m/min

ili ftlmin ovisno o izboru mjernih

jedinica). Na CNC tokarilicama u uporabi su oba nadina, a na glodalicama samo prvi. Direktni

naiin zadaje se naredbom G97, a posredni naredbom G96,5to se poslije objainjava detalino.

Primjer direktnog programiranja: S1

200

(brzina vrtnje vretena je 1200 min t)

I Numeridki upravljani i; i:.11. Smier vrtnie Osim brzine vrtnje, upravljacka jedinica treba podatak o smjeru vrtnje glavnog vretena. Smjer moZe biti istovjetan smjeru kretanja kazaljke na satu (M03) ili suprotan (M04). Pri tome je referentni smjer gledanja od nosaia vretena u ku(i5tu duZ osi vretena prema steznoj glavi u koju se stavlja obradak (ili alat). Nepraktiino bi bilo gledati na

taj nacin pa se s glediSta operatera (pogled sprijeda) smjer vrtnje moZe definirati kako je prikazano na slici 8.4.

i,l

i-:+;-

=E *_1-----f i

t-r

.-t

Wt M03 \rl Z;\

w

vertikalna glodalica

Pogled A

M03

+--

A

-dl,-q, konji6

,-S\ i/-S\ /A\\ /\\

kAeJ i&ed, \----,')" \--.2" \t M03

Y

M04

tokarilica

Slika 8.4.

Smjer vrtnje glavnog vretena kod tokarilice i glodalice

U programu smjer okretanja se zadaje naredbama:

- ukljutivanje vrtnje vretena M4 - ukljuiivanje vrtnje vretena M3

u smjeru kretanja kazaljke na satu u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke

Smjer okretanja i brzina okretanja po pravilu se zadaju u istom bloku. Ako nisu zadani u istom bloku, vreteno se neie poieti okretati dok upravljatka jedinica ne dobije oba

podatka.

alatni

Primjer zadavanja smjera okretanja i brzine okretanja: Ns0 s2000 M03. (Brzina okretanja je 2 000 min r privrtnjivretena u smjeru kretania kazalike na satu.)

Napomena: M03 i M3, -,,.:.

:

tj.

M04 i M4 imoiu iednako znaienie.

Zaustavljanje vrtnje glavnog vretena

Ponekad je u tijeku obradbe potrebno zaustaviti vrtnja vretena. Primjerice, pri izmjeni alata okretanje se mora zaustaviti da bi se moglo izvaditijedan i staviti u steznu glavu

drugi alat. Takoder, pri urezivanju navoja vrtnja vretena se mora zaustaviti na dnu provrta, a zatim promijeniti smjer vrtnje pri povratnom kretanju. Neke naredbe, kao 5to su M0, M1, M2 i M30, uz druge aktivnosti, automatskizaustavljaju ivrtnju vretena. Naredba koja ima namjenu samo zaustavljanje vrtnje vretena je M5. Rabi se u slutajevima kad je potrebno zaustaviti vrtnju vretena bez utjecaja na provedbu ostalih naredbi pro9rama.

:,

,i

Ograniienje brzine vrtnje

Programira se na sljedeii nacin:

G25 S... - najmanja dozvoljena brzina vrtnje vretena G26 S... - najveia dozvoljena brzina vrtnje vretena Napomena:Te vrijednosti mijenjaju osnovne postavke stroja te ostaju u memoriji i nakon zavrietka programa.

:

..: UPBAVLJANJE BRZINOM POMAKA

ALATA

Pomak je usko povezan sa smjerom i brzinom vrtnje vretena, a moZe se zadati u dva

oblika:

. .

brzina pomaka

u

jedinici vremena (rabimo naziv brzina posmaka)

pomak po jednom okretaju vretena (rabimo naziv posmak).

Naredbe kojima se definira jedan ili drugi nacin su:

G95 G94

naredba za brzinu posmaka (mm/min) naredba za posmak (mm/okr)

Na posmak nema utjecaja naredba G71 / G70.

Numeridki upravljani alatni

Naredba kojom se zadaje velicina posmaka, tj. brzine posmaka je F. Naredba je modalna i moZe se promijeniti samo drugom F naredbom. Posmak primjenu nalazi uglavnom na tokarilicama, a oznacuje udaljenost koju alat prijecle za vrijeme jednog okretaja vretena. Oblik zadavanja je Fx.xxx za metricki mjerni

sustav i Fx.xxxx za engleski mjerni sustav.

Posmak pri pravocrtnom gibanju

Posmak pri kruZnom gibanju G95

G95

s2000 F0 05 M3 G2 X30 Z-40 CR10

G1 X30 Z-40 FA A5

tz

tz

+-

r+

I

I I

100 mm/min (0,05 mm/okr)

x30 z-44

x3a z-44

sredi5te luka

Slika 8,5. Grafidki prikaz posmaka pri pravocrtnom i kruZnom gibanju alata

Zadani iznos posmaka pri pravocrtnom gibanju je u smjeru putanie alata, a pri kruZnom gibanju tangencijalno na smier gibania alata u svakoj toiki putanje alata. Primjer programiranja

s

grafiikim prikazom posmaka dan je na slici 8.5.

Brzina posmakaje brzina pomoinog gibanja alata ili obratka, a oznaiuje udaljenost

koju alat prijede u jedinici vremena (mm ili incha ovisno o odabranim mjernim jedinicama). Oblik zadavanja je Fxxx.x, a podruije iznosa brzina posmaka ovisi o moguinostima stroja14.

1a Upravljaika jedinica stroja dozvoljava puno

guinosti stroja.

veti opseg vrijednosti posmaka nego ito su mo-

Bzina posmaka pri kruZnom gibanju

Bzina posmaka pri pravocrtnom gibanju

G3 X30 Y40 CR22 F180

G1 X30 Y40 F350

(x30,Y40)

sredi$te luka (x30,Y40)

'l _+l Vrx

Slika 8.6.

Grafidki prikaz brzine posmaka pripravocrtnom ikruZnom gibanju alata

Smjer brzine posmaka je tangencijalan na putanju alata u svakoj totki gibanja alata.

Primjer programiranja

::.:

I

s

grafitkim prikazom brzine posmaka dan je na slici 8.6.

Vrijeme iekania

je period vremena u kojem je zaustavljeno gibanje duZ koordinatnih osi dok ostale funkcije ostaju nepromijenjene, Nakon isteka tog vremena upravljacka jedinica nastavlja izvoditi naredbu koja neposredno slijedi nakon naredbe za vrijeme iekanja.

To

Naredba se primjenjuje u dva primjera:

. .

za vrijeme rezanja materijala dok

je alat u kontaktu

s materijalom

pri izvriavanju pomoinih radnji kad se ne obavlja rezanje materuala.

Za vrijeme rezanja upotrebljava se za lom odvojene iestice pri buienju, upuitanju, odrezivanju i slicno. Moie se rabiti i za upravljanje usporavanjem prilikom obradbe ku-

tova pri velikim posmacima. To se posebno odnosi na starije upravljatke jedinice. U oba sluiaja naredba osigurava da se trenutaina operacija izvede do kraja prije no 5to se poine izvoditi sljede(a operacija.

i Pri provedbi pomocnih operacija vrijeme iekanja se rabi nakon odreilenih M nared-

bi. Obicno te naredbe upravljaju konjitem, automatskom dostavom pripremka i sliino. Time se osigurava da se potpuno izvede pomoina radnja, a tek onda operacija obradbe. ';i.''==2.=.

Programirania vremena cekanja

G04

F...

(sekundi)

G04

S...

(broj okretaja glavnog vretena)

Naredba se programira u zasebnom bloku, izuzev pri standardnim ciklusima

i

nije

modalna. 'i:.+

=.:,i"

Najmanje vrijeme cekanja

naiin zadavanja vremena tekanja bitno je odrediti najmanje vrijeme iekanja. Po definicijito je vrijeme potrebno da se izvede jedan okret glavnog vretena: Bez obzira na

najmanje vrijeme tekania

Primjerice, ako 1/20=0,05

1

=n

je brzina vrtnje glavnog vretena 20 s-1, najmanje vrijeme tekanja je

s.

U praksi ponekad postoji potreba da se posmak smanji i do 500/o, pa se zbog toga naj-

manje vrijeme cekanja uzima dvostruko ve(e kako bi se osigurao jedan puni okretaj vretena.

buienju provrta) potrebno je osiguratitri ilivise okretaja vretena. Vrijeme cekanja (u sekundama) tada se raiuna po izrazu U nekim primjerima (npr. pri

vrijeme iekanja=

ieljeni broj okretaja za vrijeme iekanja

Poito je vrijeme cekanja neproduktivno vrijeme treba biti najmanje koje zadovoljava svrhu za koju je pozvano. Odaberemo li vrijeme tekanja od samo 1 sekunde duie od potrebnog pri buienju 600 provrta, nepotrebno iemo izgubiti 10 min.

ii.iZ.?,. Dugo vrijeme dekanja Znati li prethodno receno da dugo vrijeme cekanja nije nikad potrebno niti po2eljnoT

toino, no ono je potrebno za osoblje koje odrZava stroj i provodi njegovo testiranje. Pretpostavimo da je pri testiranju stroja nakon popravka potrebno drZati 500 min-t todno 10 minuta, zatim 1000 min-t tocno pet minuta ina Pri normalnoj obradbi je to

Numeridki

upravljani

alatni

kraju 1500 min-t totno tri minute. Problem se moZe elegantno r'rjeiiti koristeii se vremenom iekanja. Programtii koji rjeiava taj problem izgledao biovako.

Dugo vrijeme tekanja rabi se iza postizanje radne temperature stroja pri izradbi predmeta za koje se zahtijeva vrlo velika toinost dimenzija, te na poietku smjene ili ako je temperatura okoline ni2a od normalne.

i.

Kako se vrii pridruZivanje vrijednosti adresi?

2.

Od tega se sastoji blok programa?

3. 4.

Od fega se sastoji rijea?

5.

Objasniznadenje pojedinih M naredbi.

Objasniznaienje pojedinih G naredbi.

6. Objasniznaienje ostalih vaZnijih naredbi 7. Kakve su to modalne, a kakve ne-modalne ^ ;.Sto znati naredba G70, a 5to G71 ? 8. 9. Navedi primjer zadavanja brzine vrtnje. 10.

.

adrese?

Sto znade naredbe M03, a Sto M04. Objasni.

1

1.

Koje naredbe zaustavljaju vrtnju glavnog vretena?

1

2.

Koje naredbe slule za upravljanje alatom?

13. Kojom naredbom

se zadaje

brzina posmaka?

14, lzratunaj brzinu posmaka za deono glodalo s40 mm pri poravnavanju povriine obratka.

_Numene

','. CNC tokarenie Tokarenje

je obradba rotacijskih dijelova na tokarilicama. Ovisno o naiinu

stezanja

mogu se obradivati idijelovi koji nisu simetricni kao 5to je npr, koljenasto vratilo. Glavno gibanje je kruino i ostvaruje ga obradak stegnut u steznu glavu. Pomoino gibanje je translacijsko i izvodi ga alat.

e$C tokarilice Medu prvim konstruiranim strojevima bile su i tokarilice. S razvojem NC-upravljanja tokarilice su se razvijale u konstrukcijskom i upravljatkom dijelu pa ih ima razlicitih vrsta. Prema poloZaju radnog vretena tokarilice se mogu podijeliti na:

. .

horizontalne (horizontalno radno vreteno) i vertikalne (karuseltokarilice).

Horizontalnu tokarilicu susre(emo gotovo u svakoj strojarskoj radionici, a vertikalne su rijetke i uglavnom se primjenjuju za obradbu predmeta veiih dimenzija. Pravac i smjer glavnih osi odreduje se na temelju pravila,,desne ruke'i Vertikalne toka-

rilice imaju uglavnom dvije osi koje se oznaiuju sa X i Z. Horizontalne tokarilice mogu imati dvije, tri, cetiri i iest osi. Pozitivni smjer osiZ usmjeren je od radnog vretena prema van i poklapa se s osi radnoga vretena, a pozitivni smjer osi X ovisi o smjeitaju nosaca alata (s prednje ili straZnje strane). Bez znanja o smjerovima osi na stroju nije mo-

guce programirati stroj.

Slika 9"1. Horizontalna CNC tokarilica, a)smjer osi na Skolskojtokarilici, b) industriiska

kr uprlyllll jlall

- okretni radni stol - stup 3 - popreini nosac 4 - vertikalna vodilica 1

6

2

7

5

-

- suport - spremi5te

98

alata

platforma za operatera upravljaika jedinica

horizontalna vodilica

9lika 9.2. Dvostupna vertikalna tokarilica: a) fotograf i1a, b)

Tokarilica s tri osi ima dodatnu os koja se obicno oznacuje sa C u apsolutnom modu, H u inkrementnom. Dodatne moguinosti su

a

joj poprecno glodanje, izradba Zljebova,

izradba poprecnih provrta i sl. Ta os sluZi kao zamjena za jednostavnije operacije na glodalici, ali iesto ima odredena ograniienja. Tokarilica s cetiri osi ima potpuno drugaciji koncept od one s tri osi. Programiranje te

tokarilice svodi se zapravo na programiranje rada dviju dvoosnih tokarilica istovremeno. Pri tome jedna obavlja obradbu vanjskih povriina, a druga obradbu unutarnjih povriina. Tokarilice sa Sest osi su specijalne tokarilice s dva magazina alata te sa setom od

triosipo magazinu. Rabe

se u radionicamazaizradbu vijaka isl.

Alat je sa

strainje strane

{iliodozgo} +7

$lika 9.3. Tipidno oznadivanje glavnih osi na tokarilici

upravijani

CNC tokarilica EMCO TURN 55, kakva se rabi

-r

srednjo5kolskoj nastavi, prikazana je na

slici9.4.

1

- za5titni poklopac stroja

2

-

stezna glava

- pogon glavnog vretena 4 - nosai alata - revolverska glava 5 - istosmjerni motor za posmak 6 - konji( 7 - klizne staze 3

8

- sigurnosna

sklopka

9 * elektrika i elektronika stroja Slika 9.4. Glavni

dijelovi CNC

Svaki stroj obiljeZavaju tehnicke i tehnoloike moguinosti. Programer ih mora poznavati kako bi za konkretan obradak mogao odabrati odgovarajuci stroj ili grupu strojeva na kojima ce se provoditi obradba. Bitniji tehniiki podatci stroja EMCO Turn 55 dani su u tablici u nastavku. Radni prostor

najveii razmak izmedu centara (stezna glava

- konjit)

mm

280

najveia du ljina izratka

mm

215

najveii promjer izratka (uz uporabu konjita)

mm

@s2

korisni popreini pomak alata

mm

48

mm

t50

otvor kroz olavno vreteno

mm

promjer stezne glave

mm

brzina vrtnje glavnog vretena

min

o16 o30 1 20 - 4000

okretni moment na olavnom vretenu

Nm

korisni uzduZni pomak alata Glavno vreteno

1

najviie

14

Pogonski motor trofazni asinkroni motor nominalna brzina motora

mln-1

1

snaga motora

W

750

najmanji jediniini pomak

mm

0,0005

tocnost pozicioniranja po X osi

mm

0,006

tocnost pozicioniranja po Z osi

mm

0,008

400

Posmitni motori

radna brzina oosmaka

- radni

hod

mm/min

0

brzina oosmaka - brzi hod

mm/min

2000

najve(a posmitna sila

N

1

Nosai alata

-

-

2000

000

revolverska olava

broj alata (4 vanjska i 4 unutarnja) poprecni presjek vanjskih alata

mm

12x12

provrt za unutarnje alate

mm

410

alatni

:t.3.

Tipicne operacije obradbe na tokarilici

Osnovne operacije koje se izvode na tokarilicama ovisno

o koriStenim alatima

jesu

(v. sliku 9.7.):

. . . . . . . .

uzduZno vanjsko i unutarnje tokarenje

obradba iela izradba 2ljebova

odsijecanje

zabuiivanje i buienje profilna obradba (kugla, utora) narezivanje i urezivanje navoja izradba konusa.

Kvaliteta obradene povriine kreie se od Ra 0.2 (Na) prizavrinoj finoj obradbi.

a,

Uzdrtuwtd
toltafie iz*Zjebora

e) Uzd.ffro

Er'.+

b) laada ksr.sa

fl

Obrada ee|a

c) Profilm tokaer{e

g) ltadg Zjebova edu obdka

na

d) Odsiiecanje

h)

Unu*arnje toftarenje i iaada Zjebova

&'

ffi$p w i) Otrada profifnim

ddun

j)lzr*rwt$a

k) BGenje

Slika 9,5. Tipidne operacije obradbe na tokarilici

l) OhrilavlienF povrEine

Numeridki upravljani alatni

'3:1.

Alati za tokarenje

Alati se smjeitaju u revolversku glavu prema planu alata. Revolverska glava moZe imati 6, 8 ili 12 mjesta za smjeitaj alata. Svako mjesto oznaieno je odgovarajucim brojem. Na Skolskoj tokarilici alati na mjestu s parnim brojem su za vanjsko tokarenje, a na mjestu s neparnim brojem sluie za obradbu unutarnjih ploha ili buienje. S

ju

obzirom na os rotacije revolverske glave u odnosu prema osi rotacije obratka razlikuse

. .

tri vrste revolverskih glava: paralelne osi rotacije (manji prostor, ali i opasnost od sudara) os rotacije revolver glave okomita na os radnog komada (zauzima ve(i prostor, sudar izbjegnut)

.

koso postavljena os rotacije revolverske glave (kompromisno rje5enje).

Slika 9.6. Vrste revolverske glave:a)zvjezdasta, b) kosa, c) paralelna osi rotacije

Pri postavljanju alata leZiSte alata mora biti fisto. Stezanje alata se

vrii odgovarajuiim

kljucem. Pri postavljanju alata na neparna mjesta prvo se postavi odgovarajuca cahura (slika 9.7.b).

Slika 9.7.

Postavljanje alata u revolversku

Da bi

izvriili pojedine operacije obrade na obratku potreban je odgovarajuci alat. Tako

imamo alate za:

r I r r

tokarenje odsijecanje i izradu utora izradu provrta izradu navoja

ti.:'.::. 4,u,, za tokarenie U ovu skupinu ubrajamo tokarske no2eve za oblikovanje vanjske ili unutarnje povrSine

operacijom tokarenja. Rezna oitrica se izraCluje od slijedecih materijala:

I r I r I

brzorezniielik tvrdimetal cermet keramika

dijamant

Pri obradi mekiih materijala primjenjuju se brzorezniielici, a pri obraditvrdih materijala primjenjuju se ostali materijali.

lzvedba tokarskog noZa moZe biti:

a) b)

integralna

ic)

s izmjenjivom plocicom od

tvrdog materijala

d) s lemljenom ploiicom

at

plodica

c)

Slika 9.8.

lzvedbe to
Numeridki upravljani alatnl

Najteite upotrebljavan jelovi tog noia su:

t I

noZ

je s izmjenjivom plocicom od tvrdog metala. NajvaZnijidi-

drLac olocice

izmjenjiva ploiica

Tip rezne plocice se odabire na osnovi:

r r r r

materijala obratka geometrije obraclivane povriine vrste obrade (gruba, srednja, fina)

uvjeta obrade (dobri, uobicajeni, loii)

Postoje razliiiti oblici reznih plocica, a o obliku ce ovisiti mogu(i reZim obrade te cvrstoca o5trice (vidi sliku 9-9). Oblik i oznake plocica su standardizirani (vidi prilog 5).

Povecana dvrstoca

100 e0

80

60

55

A.'A / i\ ,,'' h \-, \,2 1_l V /_\ \/\/\\/ Poveiano trosenie i lom

alata

"

V

Slika 9.9. Oblici reznih plodtca

Nakon odabira rezne plotice iz kataloga alata se odabire odgovarajuii driai na koji ie se ona pricvrstiti, a koji ie omoguiiti izradu traZene geometrije obradivane povriine . Oznacivanje drZaca je takoder standardizirano (vidi prilog 6).

lj"1=.-:.

lzbor plocica za grubu obradu

Veliki dio obrade na tokarilici predstavlja odstranjivanje viika materijala kako bi se do-

bio osnovni oblik predmeta. Ova obrada naziva se gruba obrada. Ciljjoj nije postizanje visoke toinosti dimenzija, vec odstraniti viSak materijala 5to brZe i s optimalnim 2ivotnim vijekom trajanja rezne ploiice. Ovo treba posti(i uz ostavljanje dodatka materijala za

zavrinu obradu.

obiino s velikim radijusom vrha plocice kako bi izdrZale velike dubine i brzine rezanja. Uobiiajeni romboidni oblik ploiice za grubu obradu ima kut B0' (uz 2+21tt rezne oitrice. Trokutaste ploiice imaju do 3+3 rezne oitrice. Neke plocice imaju rezne oStrice samo na jednoj strani. Slika 9-10 prikazuje tipiiRezne ploiice za grubu obradu su ivrste,

ne oblike ploiica za grubu obradu.

14

2+2i 3+3 znaii 2 ili 3 rezne oitrice na svakoj strani rezne plotice

lako veliki broj alata moZe rezati u svim smjerovima, neki smjerovi nisu preporuieni ili su preporuteni samo za povoljnets uvjete rezanja. U praksi treba se pridriavati osnov-

nog pravila u strojnojobradi:

samo

povoljni

samo povoljni rezania

luvjeti rezania iuvjeti

i-1 iol

n\ lo

+

+

+t-)tt-z, ?

f r--r- f r*----. loi

\o / \\,/

F I

fsamo

povoljni

uvjetirezanja

f

+

+

\

samo povoljni uvjeti rezanja

Uvijek treba prvo izvriiti operacije koje se odnose na nepo-

voljne uvjete rezan)a, a zatim operacije koje se odnose

na

povoljne uvjete rezanja. Slika 9.10.

Oblici olodica za qrubu obradu

Ovo osnovno pravilo sugerira da se treba izvriiti sva gruba obrada prije nego 5to se krene na zavrSnu obradu. Razlog je izbjegavanje moguieg pomicanja obratka koje nastaje zbog velikih sila rezanja pri gruboj obradi, a nakon 5to je fina obrada ve( dje-

lomicno izvriena, 5to bi dovelo do nedozvoljenih odstupanja dimenzija. Npr. neka je potrebna gruba ifina obrada vanjske i unutarnje povriine obratka. Primjenom pravila prvo iemo grubo obraditi vanjske i unutarnje povrSine, a zatim (emo izvriitifinu obradu vanjskih i unutarnjih povriina.

ts Povoljni uvjeti

rezanja su kod neprekinutog reza, dobrog stezanja komada, velikih brzina rezanja, a nepovoljni uvjeti su kad nije mogu(e ostvariti dobro stezanje komada, kod obrade odljevaka ili otkivaka problematiine kore.

Numericki upravljani

..t

i..:. ,zbor plocica za finu

lzvr5ava se nakon

ito je

obradu

sva gruba obrada zavriena. To je jedan

prolaz alata po konturi kojim se skida dodatak ostavljen pri gruboj obradi. Zbog male kolicine materijala koja se skida javljaju se male

samo povoljni uvjeti rezanja

+,+

A, l./ l,/rv

ostvarila manja hrapavost povr5ine primjenjuju se ve(e brzine rezanjai manji posmaci.Zazavrinu obradu koriste se razlicite rezne

plotice, a najteiie su romboidnog oblika s kutom 55"ili 35". Oblik smjer rezanja dani su na slici

i

9.1 1.

'i]:-:;. Dsdatak za zavr$nu obradu Dodatak za zavrinu obradu je manja koliiina materijala

J/lt fo(

fo

sile rezanja, pa je moguie posti(i visoku toinost dimenzija. Da bi se

l-.

,*

povoljni ili prosjeini uvjeti rezanja

+

+

-+ t P':-.i\l,o\ o I

|--'t

N

ostavlje-

\\\

na pri gruboj obradi s ciljem da se skine u finoj (zavrinoj) obradi radi postizanje tra2ene toinosti dimenzija i kvalitete obrade povr*r *l samo povoljni uvjeti rezanja 5ine. Ako je taj dodatak preveliki, javiti ie se velike sile rezanja kao pri gruboj obradi, a premali dodatak krije opasnost nemogucnosti Slika 9.!1. Plodice za finu obradu dobivanja traZene tocnosti dimenzija i kvalitete povrSine pri finoj obradi. Oriientaciono za finu obradu se moZe uzeti iednak ili neito veci od radijusa vrha rezne ploiice. Ovaj dodatak je po strani obratka, a dodatak po promjeru je duplo veii (npr. ako je vrh rezne ploiice radijusa 0,4 mm, dodatak po promjeru moZe

bitiido

1 mm).

Dodatak za finu obradu u smjeru osi Z (popreina obrada) je kriticniji zbog rezne ge-

ometrije ploiice, tj. drZaia alata. Preporuieni dodatak je 2 do 3 puta manji u odnosu na dodatak u smjeru osi X. Kako su deformacije obratka u smjeru osi Z manje nego u smjeru osiXovo je sasvim logicno rjeienje. ?i.'*.t:. Adabir

alata za izradu zaobljenja

i

sko$enja

Strojni dijelovi osim ploha koje su medusobno okomite i paralelne sadrZe i opienito postavljene ravne ili zakrivljene plohe. Pri programiranju izrade tih ploha vrlo bitan korak je odabir alata kojim se ta ploha mo2e izraditi. Razmotrimo problematiku na primjeru niZe. detalj "a"

detaljalata

\

Slika 9.12^

Primjer za odabir alala za izradu zaoblienia

i

alatn;

Neka se obrada vrii na stroju koji ima alat,,odozdo".Za poravnavanje iela, izradu konveksnog radijusa 2,5 mm i ravnog dijela sve do konkavnog radijusa uporabit iemo, bez sumnje, desni noZ. Ako Zelimo cijelu konturu obraditi s istim alatom, pitanje je s kojim i da

lije to uopie moguie?

je izrada radijusa prikazanog na detalju,,a". Kako je moguinost obrade pojedine plohe ovisna o izboru dr2aca alata iodgovaraju(e ploiice tj. o Prvo 5to treba razmotriti

kutu o, prvo je potrebno izracunati kut B koji mora biti ve(i od kuta o.

_,/5-1\ _1 fR-B\ ^ F:cos-'l J:cos-'t, O , J:36,87' U obzir dolazi

driai

alata tipa SVJCR ili SVJNR tj. MVJNRl6 s rombo-

idnom ploticom koja ima kut vrha plocice 35".

je izracunati kut B > 50", ali manji od72,5'zaizradu radijusa odabire se neutralni noZ prikazan na slici d). Naravno, neutralnim noZem ne moiemo izvr5iti poravnavanje tela kao niobradu lijevo od konusa 25". U slucaju da

A) SVJNR

Konus 25" moguie je izraditi i noiem prikazanim na slici c), ali tim

noiem nije moguie izraditi radijus R5 jer je najveii moguii kut obrade kojise moZe ostvarititim noZem 27".

Slika 9.13. Alati za izradu skoSenja i zaobljenja

I

Skiciraite noloiai osi kod vertikalne i horizontalne tokarilice.

2. Nab"ojrte vrs[e revolverskii glava.

3

Nab'oj re vrste a ata ko-i se rabe na tokari'icana

1 l\lrhrni rptinienc

- 6n41r-iia -y-,JulJ€

5

Stn ie

6 v.

(tr H,rkve nlnrirp l\ul.vL VrvLrLL rL rJv-

ci

n"r

nr rrLrrilir:r oDrdoe ^h/r,..1^ ld loKdlltl(ol''d.

rne a
ran6LO 9

' -^"'

-r' UUU UUldUU,

-'"^ ' O' \O\vE

n Li^'^i ^r.^ '^ ^r-Li"e il )c uuduil dodatak zazavrln| '/. \ru]d) ^dKU

zd zav'Snu obradu?

obradu.

Q nAi1.^i UUOUI -l-'. LArizraCltr zaonlien \vJ\ rlJ rer rr | Joa rr lo ndrpdpnnm uulLULr ,4ruuu Jq"O(pnil 4uvvrj\ ^.].hi. AIOIA

O. VUJO)'ll

r6 Oznaiavanje ploiica dano je u Prilogu 5, a drlata alata u Prilogu 6

nri.nie.U, rUL wrr

Numeridkr- upravljani alatni

*,4. lzbor reiima obrade kod tokarenia Pod izborom reiima obrade podrazumijevamo izbor vrijednosti sljedecih parametara:

r r

r

brzine

rezanja

posmaka

dubine

rezanja

v. (m/s)

ili

(m/min)

f (mm/min) ao (mm)

Vrijednostise biraju na osnovi:

r r I I

vrste materijala obratka vrste materijala reznog alata geometrije alata (kutovi, dimenzije, radijus vrha plocice)

tipa operacije i vrste obrade (gruba, tista ili fina obrada)

uvaiavajuii ograniienja vezana

uz:

o

kvalitetu obrade (tolerancije, hrapavost povr5ine)

o

stroj (snaga, okretni moment, najveta brzina vrtnje i najveii posmak)

.

sigurnost (brzina vrtnje povezana sa stezanjem obratka, nebalansiranost ste-

gnutog obratka)

o

tehnicko-ekonomske kriterije (troikovi, produktivnost) koji ovise o Zivotnom vijeku alata, a time io odabranim parametrima obrade.

Slika 9.14. Parametri obrade

Odreilivanje vrijednosti parametara obrade moZe se temeljiti na:

r r r

iskustvu tehnologa obrade odvajanjem iestica;

priruinicima i katalozima proizvodata alatatq; racunalskim sustavima za odredivanje parametara obrade.

Metoda temeljena na iskustvu se zasniva na bogatom iskustvu tehnologa obrade odvajanjem iestica na istim ili sliinim poslovima. U novim situacijama primjena ove metode nosi veliki rizik. Da li su odabrane vrijednosti parametra obrade optimalne ostaje nepoznato. Dobra strane metode je brzina odredivanja vrijednostiparametara obrade.

t+ U

prilogu

1.

dane su orijentacijske brzine rezanja za razlitite materijale pri tokarenju.

Metoda temeljena na podatcima iz kataloga proizvodaca alata i priruinika rabi podatke o vrijednostima parametara obrade dobivenim na sustavno izvedenim laboratorijskim eksperimentima. lako je pouzdanija od iskustvene metode, ima i nedostatke:

r !

zasnovana je na najnepovoljnijem sluiaju,

op(enita je pa ne pokriva specifiinosti obrade konkretnog obratka,

Kod primjene ove metode potrebno je prepoznati specifiinosti obrade konkretnog obratka te u tom smislu izvriiti korekciju preporutenih vrijednosti parametara obrade iz kataloga (npr. ve(a

tvrdoia materijala obratka,

loSe stezanje i sl.).

Metoda temeljena na podatcima dobivenim pomoiu raiunalnog sustava za odredivanje vrijednosti parametara obrade pocinje se razvijati pojavom CNC strojeva, a pogotovo razvojem CIM sustava. Za odredivanje vrijednosti parametara, raiunalni sustav moZe rabiti:

. .

baze podataka,

matematitke modele sustava obrade.

Metoda je pouzdanija od prethodnih, ali podrazumijeva posjedovanje odgovarajuieg

racunalnog sustava.

i":

:1.i. Brzina rezania

je brzina kojom se materijal krece u odnosu prema oitrici alata. 7a dani materijal i dani skup uvjeta rezanja postoji optimalna brzina rezanja. Glavni cimbenici na osnovi kojih se raiuna optimalna brzina rezanja jesu:

To

a) vrsta materijala koji se obraduje tj. rezljivost materijala; materijali s vecim otporom za rezanje razvit ie viSe topline, a time ie temperatura i alata i obratka biti ve(a; b) vrsta materijala alata,

tj. sposobnost alata da izdrii toplinu bez gubitka reznih

karakteristika; c) vrsta obrade (fina ili gruba obrada)

d) ekonomitni Zivotni vijek alata (troiak

oitrenja ili nabavke novog alata s obzirom

na koliiinu proizvedenih proizvoda). Na 2ivotni vijek alata neposredno utjece to-

pline koja se razvija pri obradits.

1s Proizvedena toplina ne predstavlja problem, ako se moZe odvoditi jednako brzo kao 5to se i stvara.

Numeridki uoravliani alatni

Materijali koji se rabe za izradu alata imaju neku graniinu temperaturu nakon koje se oitrica brzo zatupljuje. Prosjeine vrijednosti tih temperatura dane su u tablici. Materijal alata

Graniina temperatura ("C)

Visokougljiini ielik

150

Brzorezni ielik

600

Legure

700

Volframovi karbidi i titanii karbidi

870

Oksidna keramika

1

150

Brzina rezanja se raiuna pod pretpostavkom da su ispunjeni optimalni uvjeti rezanja 5to podrazumijeva:

. . . . .

konstantno i adekvatno hladenje

optimalna kolicina odvojenog materijala odgovarajuiu krutost sustava obradak - alat - stroj neprekinuti rez (u usporedbi

s

prekinutim kada

se

tokari pravokutni pripremak)

povoljnu strukturu materijala (bez otvrdnutih dijelova, ukljuiaka pijeska, ogorine i sl.)

Ogranicavajuci cimbenici pri oda biru najveie brzine rezanja mogu biti:

.

karakteristike stroja (snaga, okretni moment, najve(a brzina vrtnje i najve(i posmak)

.

tehnicko stanje stroja i sl.

Prevelika brzina rezanja moie uzrokovati preveliko troienje alata, lom alata ili odvaja-

ito dovodi do potencijalno opasnih uvjeta rada. Takoder moZe dovesti i do pregrijanja izratka ito dovodi do njegovog znatnijeg Sirenja. Nakon hladenja tanje dijelova alata

kav obradak (e imati manje dimenzije od potrebnih. Jednako tako, pregrijavanje nekih

materijala moZe dovesti do strukturnih promjena u povriinskom sloju, mijenjajuii mu na taj nacin svojstva. Pri tokarenju aluminijevih legura brzine rezanja su manje nego kod glodanja gdje je

alat dobro balansiran u odnosu na obradak koji se okreie kod tokarenja. Na osnovu brzine rezanja

raiuna se brzina vrtnje vretena:

n = _JL15_,;

rc'd

gdje je d promjer obratka u metrima, a v. brzina rezanja u m/s. Kako brzina rezanja direktno utjeie na vrijeme obrade, a znacajno utjeie i na velicine

pri stvaranju odvojene cestice i pri tro5enju oitrice reznog alata te na ostvarenje odgovarajuie kvalitete obradene povriine, potrebno ju je optimirati. U primjeni su najce5te dva kriterija optimiranja:

. .

najkrade vrijeme obrade jednog komada (najve(a produktivnost) najniZi troiak obrade jednog komada (najveia ekonomitnost)

lzucavanje pojedinih metoda optimiranja nije predmet ove knjige, a njihov opis mo-

guie je prona(i u odgovarajucoj strucnoj literaturi.

Fssmak je vezan uz geometriju plocice i dubinu rezanja. Posmak ne treba biti veii od radijusa vrha plocice. Najvete vrijednosti posmaka u ovisnosti o radijusu vrha plocice dane su u tablici niZe. Pri gruboj obradi posmak 1/z

radijus vrha ploiice (mm)

najveii posmak (mm/okr)

0,4 0,13

-

0,2s

0,8

0,2s

-

0,50

1,2

0,35

-

0,70

2,4

1,6

0,5

-

1,0

-

0,7

1,5

Posmak se bira tako da se postigne najve(e volumno odstranjivanje materijala za danu

krutost sustava obradak-stroj-alat te raspoloZivu snagu stroja. Pri finoj obradi posmak je odreden zahtijevanom kvalitetom hrapavosti obradene povriine. Radijus vrha ploiice (mm)

Hraoavost oovriine 0,4

0,8

1,2

1,6

Stare oznake

Ra

Rt

N6

0,8

1,6

0,07

0,1

0,12

0,14

4

0,11

0,16

0,19

0,22

N7

posmak (mm/okr)

N8

??

10

0,17

0,15

0,30

0,35

N9

6?

16

0,22

0,32

0,39

0,45

Za postizanje vrlo male hrapavosti Ra < 0,8 pm veliki utjecaj ima i stanje rezne oitrice o to Lo.

Na osnovu odabranog posmaka moZe se izratunati brzina posmaka

, /mm) vr=t-nl . l. \ mrn/

*ari:irra rerilirja Pri gruboj obradi ogranicena je dodatkom za obradu i snagom stroja, a povezana je

proraiun potrebne snage za rezanje).Sto je veca dubina rezanja, broj prolaza ie biti manji, a time i vrijeme izrade kraie. s brzinom rezanja i posmakom (vidi

Pri

finoj obradi dubina rezanja je mala kako bi se dobila dobra kvaliteta obrade: 0,2 < ao <0,5 mm.

Nakon definiranja parametara n, f i a, moie se izracunati kolicina odvojenog materijala Q:

' n^'\ Q=a^.f.vl' lmin/

r

Numeridki upravllani alatni

'':'.. Tehnslo$ka dokumentacija za tokarenje i.

:'.

Plan stezanja

Plan stezanja je dokument koji operateru na stroju kazuje kako stegnuti pripremak za pojedine operacije obrade. U njega se ucrtava:

. . . . . .

nul totka izratka (tocka W)

glavne izmjere pripremka (izratka) koordinatni sustav izratka mjesta stezanja i mjesta oslanjanja pripremka

potetna totka alata poloZaj alata pri izmjeni izratka

Alati za stezanje i pozicioniranje osiguravaju pravilan poloZaj obratka u odnosu prema stroju i reznom alatu za vrijeme obradbe. Ti alati jesu:

r . . . . .

Stezna glava

planska ploca

tokarsko srce lineta

jahai (konjii)s pinolom iSiljkom cvrsti i podesivioslonci.

O njihovoj kvaliteti uvelike (e ovisiti i kvaliteta izradenih predmeta. lzvedba alata

za

stezanje i pozicioniranje treba omoguiiti:

. . . . .

da se obradak ne savije viSe od dopuitene vrijednosti da obradak ne promijeni poloZaj (kliZe) pod djelovanjem sila rezanja da se obradak ne

uniiti silama stezanja

na obradenim povr5inama

da se obradak ne slomi poradi djelovanja optereienja da se obradak pozicionira i stegne u

ito kratem vremenu.

Nacin stezanja odabire se s obzirom na geometriju obratka i traZenu kvalitetu povriine, vode(i racuna o tome je li to zadnja operacija ilifaza obradbe. lzbor naiina oslanjanja istezanja utjete na sljedeie:

. . ' .

velicinu povriina koje se mogu obradbiti

toinost izradbe velitinu dopuitenih sila rezanja,

a

time i na izbor reZima obradbe

putanju alata, a time na oblik i velicinu alata.

Dvije su vrste obradaka koje je potrebno stegnuti:

. '

obradci koji su kruZno simetriini obradci koji nisu kruZno simetriini.

KruZno simetritni obradci ste2u se u steznu glavu s tri ieljusti. Preporuka je da duljina dodirne povrSine izmedu celjusti i pripremka (obratka) bude najmanje r,2 puta ve(a

od njegova promjera 5to osigurava poklapanje osi obratka duljina stezanja ne smije biti manja od 5 mm.

s

osivretena stroja. Pri tome

Stezne celjusti djeluju silama na obradak cime uravnoteiuju rezne sile u aksijalnom i smicnom smjeru. Sile stezanja se transformiraju u smicne sile preko koeficuenta trenja

izmedu obratka iteljusti. Aktivni moment moieizazvati rotaciju obratka u teljustima veii od momenta stezanja.

ako je

poieljno je rabiti maksimalnu dubinu rezanja te brzinu posmaka.Takvire2imirada rezultiraju velikim reznim silama koje je potrebno uravnoteZiti velikim silama stezanja, odnosno poveianjem koeficijenta trenja.To se moie izvesti upotrebom tvrdih teljusti (nazuptanih) za grubu obradbu i mekih celjusti (glatkih)za zavrinu obradbu. S ekonomskog glediSta,

Meke teljusti se izraduju glodanjem za konkretni obradak iz odgovaraju(eg pripremka.

al

c)

$lika 9.15. Tvrde deljusti a) i b), meke deljusti c)

Numeridki

Obratke ciji je omjer duljine i promjera L/d > 2,5 potrebno je centrirati i Siljkom stegnuti s druge strane. U tom slucaju potrebno je najprije napraviti srediSnje gnijezdo. Stezanje iiljkom preporuiuje se i kad je duljina stezanja manja od 5 mm ili omjer duljine stezanja ipromjera stezanja manjiod 0,8.Tajtip stezanja omogucuje obradbu pred-

meta s omjerom Ud do 6. Problem pri takvu stezanju je obradba ieone povrSine. Ta se obradba moie utiniti uporabom linete.

glava vretena planska ploda

konjic

tokarsko srce

Siljak Slika 9.16,

obradak

Stezanje Siljkom

Primjeri stezanja dani su na slikama 9,17. a,b i c.

Slika 9.17, Stezna glava.

a)s trideljusti, b)

ic)

detallstezanja

upravljani

alatni

Kru2no nesimetriini obradci steiu se u steznu glavu s cetiri celjusti. Tim tipom stezanja postiZe se visok stupanj tocnosti, alije viie vremena potrebno za centriranje obratka. Za stezanje nesimetriinih obradaka ili obradaka velikog promjera rabi se i planska oloca.

*lll:

*.1*. Stezna g ava: a) s cetiri celjust, b) planska ploda sa 5tllkom, c) tokarsko srce

Osim oslonca u steznoj glavi na dugackim obradcima potrebno je izvesti oslanjanje i pozicioniranje drugoga kraja u pinoli konjica-jahata. Zahtijeva li se malo odstupanje

od cilindriinosti, stezanje se obavlja izmedu Siljaka. U tom slucaju upotrebljava se tokarsko srce za stezanje.

iela iliza unutarnju obradbu dugih iteikih obradaka (s|.9.19.) rabe se /inete koje sluie kao oslonac obratku. Lineta se moZe upotrijebiti samo na mjestu gdje je obradak centrican, tj, vei predobraden. U protivnom bi doilo do loma linete. Ako se lineta rabi na mjestu gdje je obradak ve( zavrino obraden, da ne bi doilo do oite(ivanja povriine mogu se uporabiti prstenovi naiinjeni za tu svrhu koji se postave na obraPri obradbi

dak i stegnu (sl. 9.19.c).

'i :r:

":1 a) Mehanicka lineta, b) rrdrar,licka lineta, c) pomocn, prste'l

Numeridki upravllani alatni

Primjer fiksnih oslonaca na vertikalnoj tokarilici prikazan je na slici 9.12. Predmet se moZe postaviti i na prizme te stegnuti (sl. b). Pritome se prizme najprije stegnu na radni stol tokarilice.

Slika 9.20. Primjer fiksnih oslonaca na horizontalnoj tokarilici: a) posebno na pravljen i h, b) sta nda rd ne prizme, c) detaljstezanjaprizmenaradnistol

Primjer plana stezanja pri tokarenju dan je na slici 9,14.

(

nepomidni centar (Siljak)

{

okretni centar (iiljak)

{

lineta

N

${ n

$ f A I

Slika 9.21.

dvrst oslonac na povrsini mjesto stezanja na pripremku mjesto stezanja na obraelenoj povrSini bazna povniina

Primjer plana stezanja za tokarenje

voditi racuna da prilikom izmjene alata ne dode (npr. je do sudara alata i obratka rijei o svrdlu, udaljenost po Z osi moZe biti B0). ako Pri odredivanju pozicije tocke B treba

ffsd*tnk e* vjeibn* lzradite plan stezanja za obradak dimenzija @22x65, ako je nultocka W na telu obratka.

Operacijski list je dokument koji definira:

.

redoslijed svih operacija i zahvata s obzirom na zahtjeve na crteiu (geometrijske tol era ncije,

. . .

I

i

nea rne tolera ncije,

h ra

pavosti, topl i nske obrad be)

potrebne stezne, rezne i mjerne alate za pojedinu operaciju izradbe re2im obradbe (dubina, posmak, brzina rezanja) za pojedinu operaciju

pripremno-zavrino, pomoino i glavno vrijeme obradbe.

Oblik formulara se razlikuje od tvrtke do tvrtke, a prikazani oblik moie se rabiti u 5koli.

OPERACIJSKI LIST

(Naziv ikole)

Llst

Datum

1/1

Naziv Naziv objekta

CrteZ broj dijela Osovinica

11

Dimenzije

Vrsta

Masa

Upravljaika

pnpremKa

materiiala

(ko)

iedinica

Pregledao

Sinumerik

AlCu5Mgl

-1

lzradio

B4OD

Operacija/

Rezni, stezni

v"

Naziv operacije i zahvata, skica mjerni alat

zahval

n

i

t mm/

m/mtn

mtn'1

okr

mtn

mm

PRIPREMNE RADNJE

10

15

10t10

Pripremiti stroj

10t20

lzmjeriti i pripremiti alate

(na stroju)

10i30

lzmjeriti i stegnuti pripremak

pomidno

Postaviti nul todku obratka

stezna qlava pomicno mjerilo

10t40

mtn

mjerilo,

TOKARENJE

20

20t10

Uzdu2no tokarenje do konture grubo

noZ za vanjsko tok.

120

G96

0,1

1

20t20

Uzdu2no tokarenje do konture fino

noZ za vanjsko tok

120

G96

0,06

0,2

ZAVRSNE RADNJE

30

1

5

30/1 0

Otpustiti obradak

30t20

Odistiti obradak

30/30

Kontrola ostvarenih dimenziia

pomicno mjerilo

Pri izradbi operacijskog lista treba utvrditi:

r .

ponavljaju li se neki elementi;ako se ponavljaju, mogu se napisati u obliku potprograma jesu li pojedinielementivei rijeieni na postojeiim crte2ima pa se mogu

primijeniti Najprije je potrebno obraditi bazne povriine tj. povriine koje odreduju polo2aj pripremka u steznim celjustima. Te su povriine cesto odredene na crteZu nacinom kotiranja izadanim geometrijskim tolerancijama. Njima treba usmjeriti posebnu pozornost

jer utjecu na tocnost izmjera svih povriina koje ie se nakon njih obraditi. Povriine odljevaka i otkivaka su obiino grube, neravne, a dimenzije variraju od pripremka do pripremka. Pri stezanju je potrebno voditi ratuna o ravnomjernoj raspodjeli dodataka za

Nr.'t"trcl.,

obradbu. Za velike odljevke za plinske turbine ta aktivnost moie trajati satima, Ako pri obradbi baznih povriina skinemo viSe materijala no 5to je potrebno, moZe se dogoditi da pri obradbi ostalih povriina ne moZemo dobiti predmet zadanih dimenzija. Nakon obrade baznih povriina treba donijeti odluku o redoslijedu ostalih operacija i zahvata obrade.

TehnoloSki proces moZe se organizirati tako da broj operacija u njemu bude mali, a svaka operacija sadrZi veliki broj zahvata (koncentracija operacija). Jednako tako, teh-

noloiki proces mo2e se organizirati tako da broj operacija u njemu bude veliki, a svaka operacija sadr2i mali brojzahvata (podjela operacija). Pri

.

tokarenju redoslijed operacija, tj. zahvata mo2e biti sljedeci: pripremne radnje

. . . . .

postaviti nultocku obratka

operacije (zahvati) obradbe

. . . . . . . . .

pripremitistroj izmjeriti i postavitialate izmjeriti istegnuti pripremak

poravnavanje fela grubo

zabuiivanje buienje unutarnja obradba po konturi vanjska obradba po konturi izradba utora izradba navoja odrezivanje

zavrine radnje

' . .

otpustitiobradak ocistitiobradak provjeriti ostvarene dimenzije i kvalitetu povriine.

U nacelu se najprije radi gruba obrada, a zatim iista te zavrina (fina) obrada. Operacije

grube obrade, radi uklanjanja velikih koliiina suviinog materijala, karakteriziraju velike sile pri obradi. Posljedica toga su dosta velike deformacije obratka i alata 5to utjeie na toinost obrade koja je pri takvim uvjetima rada mala. Pri operacijama tiste obrade, kolicina materijala koju treba uklonitiznatno je manja pa su sile ideformacije male. Ako se predmet podvrgava toplinskoj obradi, tada operacije zavrSne obrade dolaze nakon nje. Pri toplinskoj obradi takodler dolazi do stanovitih deformacija predmeta koje treba

otkloniti u zavrinoj obradi. Medutim, u nekim slutajevima moguie je pojedine elemente obraditi grubo, cisto i zavrSno prije prelaska na slijedeii element obrade. Toian redoslijed operacija i zahvata ovisit (e i o zadanim tolerancijama izratka, 5to znaci da treba analizirati utjecaj redoslijeda jednog zahvata na ostale zahvate obrade.

rp^rt1'*

ulutni

Plan alata je dokument koji omoguiuje operateru na stroju da izvede prednamjeStanje alata te obradbu

s

tocno odredenim alatima, redoslijedom i naiinom kako je pred-

videno u programu. SadrZava sljede(e podatke:

. . . . . r

naziv,

tip i oznaku alata

vrstu i oznaku driaia alata dimenzije alata broj mjesta gdje se smje5ta alat u magazinu alata ili revolverskoj glavi broj, znacenje i naiin odredivanja pojedine korekcije alata za operacije obradbe koje se dugo izvriavaju treba osigurati informacije o traja-

nju alata te o naiinu njegove zamjene. Pri odabiru alata

. . r . . . .

tehnolog treba voditi raiuna o sljedeiem:

cijeni alata vrsti i tvrdoti materijala koji se obraduje stanju materijala

povriinskoj hrapavosti izratka dimenziji alata s obzirom na dimenzije i tolerancije izmjera koje treba ostvariti obradbom vrsti i obliku alata

s

obzirom na geometrijski oblik povriine koja

se obraCluje

potrebi koriStenja rashladnog sredstva.

Primjer plana alata za tokarenje prikazan je na slici:

PLAN ALATA

(Naziv, ikole)

Naziv objekta

Naziv dijela Osovinica

Crte2 broj 11-1

Dimenzije

Vrsta

Masa

Upravljaika

pnpremKa

materijala

(ks)

jedinica

430 x

AlCu5Mgl

70

Datum

Llst

lzradio

Pregledao

SINUMERIK D840

Mjerenje alata Brol Red. broj

Oznaka

Oznaka

Radijus

Broj

0rijent.

diata

plodice

oStrice

oStrice

oSkice

Naziv alata korekcije

12 D1

Desni noZ za vanjsko tokarenje

DNMG 15 PDJNL 2525 M15

06 08 EM 6630

0,4

1

3

L1

L2

(x)

(Y)

Napomena

Numeridki

ff **J

*tm k e;s'"r;i r:shL+

upravljani

I

Odabrati i postaviti alate u:

a)3DView -Tool b) Parameter - Tool offset

';;

.::.

lzradba plana rezania

Plan rezanja je dokument koji odrecluje:

. ' . .

putanju i smjer kretanja alata u odnosu na obradak mjesto ukljucivanja i iskljuiivanja korekcije radijusa vrha alata, tablicu sa koordinatama karakteristicnih tocaka programirane putanje alata

toiku izmjene alata,

Prilikom izradbe plana rezanja treba razmotriti

. .

i:

potrebu povrata alata zbog rekalibracije ukljucivanje i iskljucivanje rashladnog sredstva.

PLAN REZANJA

20/10 Uzduino tokarenje do konture grubo 2Q120 Uzdu2no tokarenje do konture fino

Detalj poravnavanja lela

Koordinata X toeke 1 mora biti najmanje 0,8 x 2 = 1,6 mm ispod todke W zbog radijusa vrha alata

Slika 9.22. Primjer plana rezanja

^l^+^i otoLtrl

Zadatci za vjeibanje (izradu programa):

lzraditi operacijski list, plan stezanja, plan alata i plan rezanja za prikazane izratke. pri izradi plana alata rabiti katalog nekog proizvoifata alata. Za materual obratka uzeti telik, aluminij,....

Tolerancije slobodnih mjera: ISO 2768-mK sfika 9.23 crteZ zadatkazaizradu tehnidke dokumentaciie

Tolerancije slobodnih mjera: ISO 2768-mK Sfika 9.24 CrteZ zadatka za izradu

inri:;:ntFGE++.*n*ie::jP+i+ii*iE*i{.jai:E}Fi;{++:.tf}i,i:jr1.+:1!_s4r+riii}+!li+i:tiai:

tehnidke dokumentaciie

Numeriiki

'.i:"|'iz.

Rad

s

promierom

i polumjerom

Valjkasti predmeti obicno se izraduju na tokarilicama pri temu se os stroja poklapa sa srediSnjicom predmeta. Koordinata z je udaljenost pojedinih dijelova predmeta od osi x je udaljenost totaka od Z osi u smjeru radijusa predmeta. Na tehniikim crteZima koji prikazuju valjkaste predmete obiino se provodi kotiranje promjerat+

X a koordinata

dijeliti s dva. To je prilitno nepraktitno jedinica pa upravljaika stroja omogu(uje unos x koordinata kao polumjera ili kao promjera, a ona sama pretvara promjere u polumjere. Naredba za unosx koordinata kao promjera je DIAMON, a za unos x koordinata kao polumjera DIAMOF, Primjer za gibanje alata od toike T1 do T3 dan je na slici 9.25. pa je za definiranje x kota promjere potrebno

Primjer na slici 9.25. napisan je pod pretpostavkom uporabe apsolutnoga mjernog sustava (G90). Ako se programiranje provodi u inkrementnomu mjernom sustavu (G91) i ukljuiena je opcija DIAMON, sve kretnje alata u smjeru osi X moraju biti izraZene u promjerima (treba ih pomnoZitis dva).

DIAMON

DIAMOF

G1 20X16

Gl

Gl Z-13

G1Z-13

G1 X3O

G1 X15

Slika 9.25.

Pri

ZO X8

Uporaba naredbe DIAMON i DIAMOF

glodanju podrazumijeva se rad s polumjerom (u postavkama stroja je predodrede-

no DIAMOF).

t+ Promjere jejedino i mogute mjeriti pri kontroli i mjerenju.

upravljan

i

alatnr

'::= Pravocrtna gibania alata .-..,,

:.

Gibanje u brzom hodu

Od pokretanja CNC programa do njegova zavrietka alat izvriava niz gibanja: neka su produktivna (rezanje materijala), a druga su neproduktivna (pozicioniranje). Pri pozicioniranju alat se giba kroz zrak i nije u kontaktu s obratkom. Takvo gibanje izvodi se vrlo

velikom brzinom da bi se smanjilo neproduktivno vrijeme, a time i ukupno vrijeme obradbe. Naziva se gibonje u brzom hodu, a primjenjuje se pri gibanju alata:

. . . .

iz poietne totke obradbe prema obratku

od obratka prema tocki izmjene alata pri pozicioniranju za provedbu pojedinih operacija obradbe u tocku izmjene obratka.

Najveta brzina alata u brzom hodu odreclena je konstrukcijom stroja. Veliki CNC strojevi postiZu brzine oko 10 000 mm/min, a manji oko 30 000 mm/min. Pritome brzina gibanja po Xosi i osi Z mo2e biti jednaka ili razliiita. Naredba za programiranje brzog hoda je modalna, a oblik programiranja je:

G0 X...

Y...2...

-

u pravokutnome koordinatnom sustavu

gdje su X,YZ koordinate toike u koju alat treba do(i (tocka 2). Napomena: Naredbe G0 i G00 imaju potpuno jednako znatenje Kod mnogih strojeva gibanje ala-

ta u brzom hodu od toike u kojoj se trenutno nalazi (tocka 1) do ciljne toike (toika 2) nije po najkraioj putanji (pravac kroz toike 1 i 2) vet je podijeljeno u dva gibanja kako je prikazano na slici 9-26.

Slika 9.26. Gibanje u brzom hodu

Alat se u poietku giba u smjeru obje osi najveiom moguiom brzinom posmaka 5to rezultira gibanjem pod kutom 45". To gibanje se vrii sve dok alat ne postigne neku od koordinata ciljne tocke. Nakon toga alat se giba dui samo jedne osi sve dok ne stigne u ciljnu tocku.

Numeridki upravljani alatni

Zbog ovakve putanje alata i zbog velikih brzina gibanja alata treba biti oprezan pri programiranju putanje gibanja u brzom hodu jer svaki sudar alata s obratkom ili stegom osim loma alata, oiteiivanja obratka, stege ili stroja, moZe dovesti i do ozljede operatera.

je programiranje prilazne putanje alata pripremku, tj. obratku koji se okreie. Postavlja se pitanje kolika je sigurnosna udaljenost, tj. na koju udaljenost od povriine pozicionirati vrh alata prije nego 5to krene u obradu. Valja napomenuti da se neke obrade izvode s vrlo malim posmakom 5to znaci da ie za ve(i sigurnosni razmak alatu trebati viSe vremena da dode do povriine. Ovo vrijeme nije efektivno i poieljno je da bude 5to kraie

VaZan dio svakog programa za tokarenje

iije su dimenzije u uskim tolerancija(4 do 6 mm u promjeru). Za pripremje preporuieni 2 3 mm razmak do ma, sigurnosni ke kao 5to su odljevci i otkivci kojih dimenzije mogu varirati u iirem rasponu, preporuiuje se sigurnosni razmak od najmanje 6 mm. Za vece promjere obradaka sigurnosni razmak takoder treba biti veii. Za predobradene povriine i sve druge povriine

Kod prvog pozicioniranja po osiXtreba voditi racuna da

lije pripremak koncentriian,

o krutosti sustava obradak-stroj i sliino, kako na pojedinim mjestima dubina rezanja ne bi bila prevelika

ito bi rezultiralo

Prilazna putanja alata je

u prevelikim silama rezanja.

najieiie pravocrtna kao u varijanti a) ili podijeljena u dva gi-

banja kao 5to je prikazano u varijanti b) na slici lijevo.

Slika 9.27. Prilazna putanja obratku

Kad su pocetne povriine ve( obradene, u daljnjem tijeku obrade kao minimalna uda-

ljenost od povr5ine pri pozicioniranju alata se moZe uzeti dva puta radijus vrha oitrice alata (u smjeru promjera cetiri puta radijus vrha oitrice). Povrat alata u smjeru osi Z7 (povratna putanja) treba izvriiti u viSe koraka:

r r I

Gl od toike 2 do

kretanje

s

kretanje

s G0

3

od totke 3 do 4

pozicioniranje za slijedeii prolaz

s G0 u

tocku

5

Povrat alata direktno od

toike 2 do

1

se ne preporuia, a povrat alata po pu-

tanji 3-5 (e dovesti do sudara alata s

,z>, |,+

dl

r

c\|

obratkom.

xl

tiJ 4'.

--+

|

I

4\.\. I I

2xR,

2xR,

't

-..\ lJ

Ry - radijus vrha

:j

;i

;

F-\

eSii

oitrice alata

Slika 9.28. Povratna putanja alata

Gibanje u radnom hodu

Koristi se za obradu, tj. ulazimo alatom u materijal. Alat se giba pravocrtno s posmakom koji se zadaje prije ili u bloku s naredbom G1. Naredba je modalna. Oblik programiranja u pravokutnom koordinatnom sustavu je: G1

X...Y...2...

ili sa zadavanjem posmaka F

Gl x...Y...2...F gdje su X,YZ koordinate tocke u koju alat treba do(i (totka 2).

Za izratun medutotaka putanje upravljaika jedinica primjenjuje postupak linearne interpolacije kojije detaljnije opisan u poglavlju 10.1 1.3.

Slika 9.29. Pravocrtno gibanje u rad-

nom hodu kod tokarilice

l-Nr.,r*rie

Kod naredbe za pravocrtno gibanje

G

1

ni up"utlur alatni

mogute je umetnuti skoienje ili zaobljenje. Zao-

bljenje se moZe umetnuti izmeclu dvije ravne crte ili izmedu ravne crte i kruZnog luka. Skoienje se umeie simetricno u odnosu na kut konture. Pri tome se u naredbi G1 zadaju koordinate tocke zamiiljenog sjeciSta bridova (na slici oznacene sX1. 1).

... CHR=... RND=...

- sko5enje konture (vidi skicu)

RNDM=...

- zaobljenje konture modalno

FRC=...

- posmak pri skoSavanju

FRCM=...

- posmak priskoiavanju modalni

CHF=

Ako

- duljina sko5enja konture - zaobljenje konture

FRC ili FRCM nije

zadano primjenjuje

se

posmak definiran

s

F.

x1 z1

Cr xzo Zo RND=1 G1 Z-15 RND=S G1 X40 CHF=Z G1 z40

N40

Gl Xr Zr

RND=S

--.-.._-.->x121

l.

t?/ \ o8/ .\tq ,_/ i,

'r/

'

_

Slika9.30.

Moguinosti zadavanja skoSenja zaobl jei

nja a) i primjer zadavanja skoSenja i zaobljenja b)

-

1,:.'j.:;. Adresa ANG

toiku gibanja nije mogu(e direktno zadati preko koordinata x i z jer je na crteZu opisana pomotu kuta i jedne koordinate x ili Pri opisivanju konture obratka, ponekad ciljnu

takvim slutajevima uporabitiadresu ANG.

z. U

za zadavanje gibanja u radnom hodu naredbom G1

mogufe je

Oblik programiranja je: G1 ANG=...

X... (iliZ...)

ANG je kut gibanja alata od tocke u kojoj se alat nalazi do ciljne todke u odnosu na os Z.

Primjer: G1 ANG=162 X50

Slika 9.31. Primier uporabe adrese

'::.:i:,

Kruino gibanie alata

Osim linearne interpolacije, upravljacka jedinica omogucuje i kruZnu interpolaciju. Kruini luk se aproksimira nizom malih duiina. Pocetak i kraj svake duZine rafuna se pomoiu trigonometrijskih funkcija. KruZni luk (kruZnica)je matematiiki definiran s tri podatka. Prvi podatakje tocka u kojoj se trenutatno nalazi alat, i to ie poietna toika kru2nog tuka (totka t). Druga dva podatka su logicka kombinacija sljedeiih podataka:

X,Y,Z CR

AR

I,J,K

- koordinate krajnje toika kruZnogluka (toika - radijusa kruZnog luka - kuta kruZnog luka u stupnjevima - koordinate srediSta kruZnog luka u odnosu prema tockiA ili l=AC(...), J=AC(...), K=AC(...)

Z)

(inkrementni sustav) (apsolutni sustav mjerenja).

Numeridki upravljani alatni

KruZno gibanje zadaje se na jedan od sljede(ih naiina: gdje je:

suprotno smjeru

g0' G2/G3 X... Y... 2... t... J...

K...

pozitivan smjer pozitivan kut

G2/G3 AP=... RP=... G2/G3 X... Y... Z...CR=... G2/G3 AR=...

1...

negativan smjer negativan kut

J... K...

G2/G3 AR=... X... Y...2...

clP

x... Y... 2...l1=... J1=... Kl=...

ZZO"

u smjeru kazaljke na satu

Slika 9.32. Matematidki smjer gibanja

G02 - kruZno gibanje u radnom hodu (smjer objaSnjava G3 ili G03 - kruZno gibanje u radnom hodu (smjer objaSnjava CIP - kruZni luk kroz toike (Clrcle through Points) 11, J 1, K1 - koordinate meclutoike kruZnog luka G2 ili

slika 9.33) slika 9.33)

Posmak kojim (e se izvoditi kruZno gibanje zadaje se prije ili u bloku s naredbom G2, tj. G3. Naredbe G2 i G3 su modalne. a)

b)

Slika 9.33, KruZna

gibanja na tokarilici: a) noZ odozgo, b) noZ odozdo

ill

't],:.",. Ptogramiranje kruinog luka pomocu adrese

l, J,

K

Parametri l, J, K odreduju srediSte kruinog luka. Za ve(inu upravljaikih jedinica zadaju

inkrementno u odnosu prema pocetnoj totki alata, ali solutnih koordinata (npr. J=AC(25)). se

Primjer na slici 9.34. prikazuje predznake I i K u XZ ravnini ovisno o poloZaju pocetne tocke

GA2 tG03 X... 2... r... K...

koordinate ciljne todke

2

se mogu zadati i pomocu ap-

-_l-

alata (1).

koordinate srediSta kruZnog luka u

Ako se bilo kojiod parametara l, K ili koordinate ciljne tocke zadaju pogrje5no, upravljatka jedinica ie javiti pogrje5ku Sto se ne dogacla

odnosu na podetnu to6ku alata (1)

pri programiranju luka pomo(u CR-adrese.

t+x I

-t--+ '+Z

Slika 9.34" Predznaci

parametra l, J i

Ft ircrjcr 1.

{i,:,'

i-.

K

i

i,i . i:!. ". i-it,.. .. } NBO

Gl X40Z-20

N90 G2 X40Z-s} CR30.13

Slika9,35. Primjer kruZnoga gibanja

natokarilici

Numeridki upravljani alatni

Primjer 2.

(G2

/ G3 X... 2... 1... K...)

N80 G1 X40Z-20 N90 G2 X40Z-50l=26.1 K=-15

Slika 9.36. Primjer kruZnoga gibanja na

+x

N80G1 X40Z-20 N90 G2 X40 Z-50 l=AC(92.56) K=AC(-35)

ili

p

N80G1 X40Z-20

K=^c(-ryI 35

at

N90 G2 AR=60 l=AC(92.56) K=AC(-35)

d t

ili

NBOGl X40Z-20

c

\6

N90 G2 X40Z-50 AR=60

+Z

Slika 9.37.

Primjer kruZnoga gibanja na tokarilici

=t3.,:

Kruini luk kroz tocke

Moguce je zadati gibanje alata po kruZnom luku ako su poznate tri tocke na njemu: pocetna, zavr5na i bilo koja toika izmeclu njih. Zadaje se naredbom CIP (Clrcle through Points). Naredba je modalna.

Oblik programiranja: clP x... Y...2... l1=... J1=... K1=... 11,

J1,

Ki - koordinate meclutoike kruZnog luka

Koordinate tocke 2 i medutocke zada)u se u apsolutnom sustavu mjerenja ako je aktivna naredba G90, ili u inkrementnom sustavu mjerenja ako je aktivna naredba G91. U sustavu G91 tocka 2 i meclutocka zadaju se u odnosu prema tocki

1.

U starijim inaticama SINUMERIK 810/840D mogui je samo luk u ravnini, tj. koordinata z

toike

1 ista

je kao i tocke

2.

*''rr or x4o7-2sFoj N1

30 CIP X70 Z-75

l1

=lC(26.665) Kl =lC(-29.2s)

ili

*i ro a't

x7o z-75r1 =93.33 Ki=-54.25

N13s G1 Z-95

Slika 9,38" Primler uz naredbu ClP, izvor Siemens [4]

*-:*. Konstantna brzina rezania U

tehniikoj praksi iesto je vaZno osigurati ujednaienu kvalitetu pojedinih povriina.

Kako kvaliteta povr5ine ovisi o brzini rezanja, slijedizakljucak da brzina rezanja treba biti

konstantna. Ako odaberemo konstantnu brzinu okretanja glavnog vretena (n=const.), izizraza:

v.= d .n.n

[\-umeridki upravljani slijedi da (e brzina rezanja ovisiti samo o promjeru d. Pri glodan)u d je promjer glodala i ne mijenja se tijekom provedbe operacije (troienje se moZe zanemariti). Zbog toga ce brzina rezanja pri glodanju,bezobzira na smjer kretanja glodala (X,Y li 4,biti konstantna.

je promjer na kojemu se obavlja obradba (X koordinata). Osim pri je obradbi koja paralelna s osi Z, brzina rezanja ce se mijenjati ovisno o promjeru ito se vidi iz primjera na slici 9.39. Pri tokarenju d

O30

)

vr=2,35

A20 ) vr= 1,57

^1t ^1t Odabrano:

A15 )

v. = 1,13

t7t

n=25s-1 (konstantno)

A5 ) A1 ) A0 ) Slika 9.39.

v. = 6,393

t7t

v. = 6,973 t7t v. = 9,6 t7t

Brzina rezanja ovisno o promjeru obradbe

Ako Zelimo da brzina rezanja ostane ista "na svim promjerima" potrebno je mijenjati brzinu okretanja ovisno o promjeru d: vc It =-

d'n

A30

)

n=15,92s-t

O20

)

n=23,87

A15

)

n=31,83s-t

s-1

Odabrano:

vc= 1,5 m/s (konstantno)

A5 ) A1 ) A0l ) Slika 9"40. Brzina

n=95,49s-l n=477,5s-l

n=4775s-l

okretanja vretena ovisno o promjeru obrade

Na danainjim strojevima regulacija brzine vrtnje moguca

je u odredenom rasponu.

To znaci: ako je npr. najveia brzina vrtnje 100 s-t, brzinu rezanja moguie je drZati kon-

alatni

stantnom za promjere @30 do O4,8. Nakon toga brzina vrtnje ostaje ista (100 zina rezanja se smanjuje.

5-1),

a br-

Konstantna brzina rezanja programira se u obliku: G96

S...

G97

(ukljuiivanje konstantne brzine rezanja, ovdje je

S

brzina rezanja u m/min)

(iskljutivanjekonstantnebrzinerezanja)

LIMS=... (ogranitenje brzine vrtnje na neku najvetu vrijednost kada je G96 aktivna) je konstantna brzina rezanja (G96) ukljuiena, brzina vrtnje, ovisno o promjeru koji raiuna i mijenja tako da se odrZi konstantna zadana brzina rezanja oitrice noZa. Pri tome se posmak automatski postavlja na mm/okr. Ako naredba G95 nije bila aktivna, treba definirati novi posmak pri zadavanju naredbe G96 tj. izbrzine posmaka (mmimin) izracunati posmak (mm/okr). Kad

se tokari, se automatski

Treba napomenuti, da

ie

se s

promjenom brzine vrtnje mijenjati i brzina posmaka pre-

ma izrazu: vr

(mm/min) = f (mm/okr) 'n (min t)

Ovo se mo2e ilustrirati sljedeiim primjerom:

Vc= 180 m/min = konst.

d2-40mm

n2:

180 0,04 .3,'t4

frz-

1432 min{

d.t

Slika9.41.

T mtn

20mm

180 n1: a,or3J4 nl = 2865 min-t

vf1 -2860.0,15

vf2= 1432'0,'15

Vrr= 215

:

f

= 0,15 mm/okr = konst.

v11 = 429

Promjena brzinevrtnje iposmidne brzine pri konstantnojbrzin i reza n ja

,n*ry

Numeridki upravljani alatni

Ograniienje rnaksimalne brzine skretan,!a Ukoliko izradak znacajno varira u promjeru dobro je ograniciti brzinu vrtnje kako se pri malim promjerima ne bi brzina vrtnje previSe povecala. Ograniienje brzine vrtnje zadano s G26 ili definirano u podacima stroja ne moZe se prekoraiiti zadavanjem vete

vrijednosti

LIMS.

Primjer

N5O TRANS

N60

Z7O

L|MS=3000

N7O G9O T2D1

N8O

M6

N90 G96 S1s0

M3

Nl00G0 G42 X30 72 N300G0 G40 G97 X3s 260 g Operacije kod kojih je gibanje alata u smjeru osi Z na 4 = (buienje, razvrtanje, urezivanje navoja i sl.) programiraju se pri nepromjenjivoj brzini vrtnje, tj. uz uporabu naredbe G97. U primjeru niZe prikazano je buienje alatom promjera 20 mm uz odabranu brzinu rezanja 2 mm/s

n=

(1

20 mm/min). lzraiun brzine vrtnje je kako slijedi:

0,02.3."14159

n=31 ,83 s-]

ili izraZeno u min-l

n=60'31,83=1910 mtn

Slika 9.42.

U ovom

Primjer za nepromjenjivu brzinu vrtnle

primjeru uporabit (emo naredbu G97 S1910.

Primier: Potrebno je izraditi tehnoloSku dokumentaciju za izradu predmeta prikazanog na

crteiu 9.43. Analizom crte2a moZe se utvrditi da je potrebno izvriiti i grubu i finu obradu kako bi se dobile miere A20x0,r i 30t0,1 te traZena hrapavost povriine Ra 1.6.

Tolerancije slobodnih mjera: ISO 2768-mK

Materijal:Al Slika 9.43 CrteZ zadatka

dodatak za obradu

Slika 9.4"f Plan stezania

Numeridki upravljani alatni

List

Datum:

OPERACIJSKI LIST

(Naziv ikole)

Naziv dijela

Naziv objekta

Primjer

Crtez broj

Osovinica

1

01

Dimenzije

Vrsta

Masa

Upravljatka

pripremka

materijala

(ks)

jedinica

430 x

61

1/l

.t 0.07.

lzradio

Pregledao

oo

f

Sinumerik

AlCu5Mgl

840D

n

Operacija/

Naziv operacije i zahvata, skica

Rezni, stezni i mjerni alat

zahvat

Ll

mm/ m/mrn

mtn

mm

min-1

mtn

oKr

15

PRIPREMNE RADNJE

10

10/10

Pripremiti stroj

10/20

lzmjeriti i pripremiti alate

(na stroju)

pomiino mjerilo, stezna 1

0/30

10/40

20

lzmjeriti i stegnuti PriPremak

Postaviti nultoaku obratka

grava

pomiino mjerilo

TOKARENJE

20/10

Poravnavanje dela grubo

desni noZ za grubu obr.

150

2000

0,1

0,8

1

20/20

UzduZno tokarenje grubo

desni noZ za grubu obr.

150

2000

0.1

0,8

o

20/30

Poravnavanje dela fino

desni no2 za finu obr.

150

G96

0,05

o,2

1

20/40

UzduZno tokarenje fino

desni no2 za finu obr.

150

G96

0,05

30

5

ZAVRSNE RADNJE

30/1 0

Otpustiti obradak

30/20

Oiistiti obradak

30/30

Kontrola ostvarenih dimenzija

1

pomiino mjerilo

IH

Tehniika ikolo

Dotum:

PLAN ALATA

01

Naziv objekta

Primjer

Naziv dijela

Osovinica

1

Dimenzije

vrsta

Mosa

Upravljatka

pripremka

moterijala

(ks)

jedinica

CrteL broj

430 x

AlCu5Mg

61

Ltst

1/l

.t 0.07.

lzradio

Pregledao

SINUMERIK

1

D840

Mjerenje Broj

Red.

Oznaka

Oznaka

Radijus

Broj

Orijent.

rZata

ploiice

oatrice

oStrice

oStrice

Naziv alata

broj

korekcije

d

Desni noZ za vanjsko

SCLC

1212

Desni noi za vanjsko

SVJC

tokarenje fino

0,4

1

3

1

Naziv dijela

0,8

1

3

Dimenzije

vrsta

Masa

Upravljaiko

pripremko

materijala

(ks)

jedinica

CrteZ broj

Osovinica

1

(x)

e)

2T302-NF

PLAN REZANJA

Naziv objekto

L2

VNMG

R

1212

Tehnitka ikola

Primjer

Napomena L'I

04 08

T6 D1

2

rala

CNMM,I2

R

T2 D1

tokarenje grubo

a

430 x

AlCu5Mg

61

Datum:

List:

01 .t 0.07.

1/1

lzradio

Pregledoo

SINUMERIK D84O

1

33

3,29

P' x

34

z

0,2

18

x

z

2

2

t9

4

28,4

1

20

22 3

3

21

-28

6

7

-29,8

28

3

22

23

24

25

R

-28

-28

26

t0

30

Slika 9.45 Slmulacija izrade a) grube obrade b) zavrSne obrade

1',]

12

)\) 3

27

ot

24 ,?a

9

29 29,8

20,6 3

8

26,8

32

26 -29,8

5

28

14

15

17

29

30

32

20

50

3

-30

27

-)a

-28

3

16

23,6

-29,8

,l

0

l3 28

33

30

R

28

Numeridki upravljani

N10 ; Primjer 1 - pravocrtna gibanja

N260 G0 Z3

N20; lzradio: Mladen Boinjakovii

N270 G0 X23.6

N30 ; Datum:2007.

N280 G1 Z-29.8

N40 ; Stroj: Emco PC Turn 55

N290 G1 X26Z-28

N50 ; Upravljacka jedinica: Sinumerik B40D

N300 G0 z3

N60 ; Priprem ak: Q30 x 61 iz aluminija

N31 0 G0 X22

N70 G71 G90 G9s

N320 Gl Z-29.8

NBO

N330 Gl X24Z-28

G54

N9OTRANS Z60 N 1 00 T2

N1 10

Dl M6 ; alat za grubu obradu

52000 F0.1 M3

N340 G0 23 N350 G0 X20.6 N360 Gl Z-29.8

N120 G0 X3420.2

N370 Gl X24Z-28

N130 G1 X-l

N380 G0 Z1 s

N140 G1 Z3

N390T6 D1 M6 ;alat za finu obradu

N150 G0 X28.4

N400 F0.0s M3

N160 G1 7-29.8

N410 G96 S=150 ;konstantna brzina rezanja N420 G0 X2420

N170 G1 X31 Z-28 N1 BO GO

Z3

N430 Gl X-1

N190 G0 X26.8

N440 G1 Z3

N200 G1 Z-29.8

N4s0 G0 x20

N210

Gl X297-28

N460 Gl Z-30

N220 G0 Z3

N470 G1 X34

N230 G0 X25.2

N480 G0 Z1 s

N240 G1 Z-29.8

N490 G97

N250

Gl X28Z-28

Ns00 M30

alatni

: :,:'' Kompenzacija radijusa vrha ostrice alata Vrh rezne ploiice izraduje se s radijusima zaobrjenja koji su standardizirani (0,4 mm; 0,8 mm itd.). Kako se kod programiranja vodi imaginarni vrh oitrice alata po kon-

turizadanoj crtezom, kod izrade zaobljenja i skoienja izmedu zadane konture i konture ostvarene obradom javljaju se odstupanja. Viie ili manje materijala se odstrani nego 5to je potrebno pa dolazi do odstupanja izmjera obratka. ovo je ilustrirano na slici niie. putanja sredista vrha alata bez uporabe kompenzacije

S - srediste radtusa vrha alata R - radijus vrha alata P - zami5ljeni vrh alata

putanja sredi5ta vrha alata s uporabom kompenzacije

neodstranjeni materijal

Slika 9.46. Vrh oStrice alata Slika 9.47. Odstupanja di

menzija ako se obraduje bez

kontura dobivena bez uporabe kompenzacije - kontura zadana crteZom kontura dobivena s uporabom kompenzacije

srediste vrha alata vrha alata zamisljeni vrh alata

Da bi dobili toine izmjere obratka nuino je izvriiti korekciju putanje vrha oitrice alata (kompenzaciju radijusa vrha oitrice alata).

Naredbe za programiranje kompenzacije radijusa vrha oitrice alata:

- ukljucivanje korekcije radijusa vrha oStrice alata desno od zadane konture - ukljucivanje korekcije radijusa vrha oitrice alata lijevo od zadane konture G40 - iskljuienje korekcije radijusa vrha oitrice atata G42

G41

Za strojeve sa poloiajem noia odozdo naredbe G41

i

G42 su zamjenjene.

@ Slika 9.48. Naredbe G4 1 i G42 kod

tokarilice

Slika 9.49. PoloZaj vrha noZa

Da bi korekcija polumjerom alata bila uspjeina potrebno je unijeti podatke u datoteku alata (Tooloffset) o velicini polumjera R i orijentaciji (poloiaju) vrha noZa u odnosu na

koordinatni sustav (Cuter edge position).

tNrr"rtk- rprrrlFrkhtt :: , :. Tokarenie navoia Naredbom G33 moguce je tokariti ravne, konusne i spiralne navoje. Tokarenje navoja obavlja se odgovarajuiim alatom, a obrada na cistu mjeru kao i odgovarajuci Llijeb za izlaznavoja mora biti napravljen prije narezivanja navoja. Prije svakog poziva naredbe G33 alat treba biti odgovarajuie pozicioniran po osi X iZ. Smanjenje vrtnje n i posmaka f nije

moguie kod G33

(1 00o/o).

Posmak se automatski raiuna iz brzine vrtnje i zada-

nog koraka navoja.

Rezanje navoja po dubini

prolaza kao 5to

vrii

se u viSe

je prikazano na slici

desno. Slika 9.50. Rezanle navoja po dubini

Ravni

G33

cilindriini navoj:

2... K...

K

-

korak navoja,

Z

-

koordinata krajnje totke navoja

smjeru z osi trJJ

Slika 9.51.

Konusni navoj:

X...2...1... G33 X... 2.,.K,.. G33

Narezivanje ravnog cilindridnog

(l za kut konusa > 45") (K za

kut konusa < 45")

totke navoja - korak navoja u smjeru osiX - korak navoja u smjeru osiZ

X, Z - koordinate krajnje

| K

Slika 9.52. Narezivanje konusnog navoja

Spiralni (ceoni navoj): G33 X... t,..

Slika 9.53, Narezivanje spiralnog navoja Fv

irt

i,-n

"

Zadanje fini navoj M40x2. lz tablice u prilogu 3 moZe se ocitati promjer korijena vijka d3=l/,546 mm. N135 G0 Z-10 N65 T10 D1 M3 N/6

N140 G1 X37.7

N70 G97 5500

N

N75 G1 X38.5 Z-10 NBO G33

2.42

K2

N160 G1 X37.6 N165 G33 2,42 K2 N170 G',l X44 K2

G26

N175 G0 Z-10

N105 G1 X44

Nl80 Gl X37 546

N110G0Z-10

N185 G33 Z-42 K2

N120 G1 X37.8

N190 G1 X44

N125 G33 Z-42 K2

N195 G0 250

N130 G1 X44

N200

Crleiza primjer izrade navoja

Ni130

granica radnog prostora

.Y...2...

(donja granica radnog prostora)

X...Y...2...

(gornja granica radnog prostora)

G25 X..

N155 G0 Z-10

N90 G0 Z-10 N100 G33 Z-42

:,.','.,- Programiranje

Nl 50 G1 X44

N85 G1 X44 N95 G1 X3B

Slika 9.54.

145 G33 7-42 K2

(Koordinate X,Y i Z odnose se na strojni koordinatni sustav s ishodiStem u tocki M.)

funkcije ograniiavaju radni prostor u kojemu je mogu(e kretanje alata. Funkcije se ukljutuju sistemskom varijablom WALIMON, odnosno iskljuiuju varijablom WALIMOF.

Te

Time se oko radnog prostora uspostavlja sigurnosni prostor u koji alat ne moZe doii. Te naredbe se programiraju u zasebnom bloku koji samo definira podrutje rada.

Numeridki upravljani alatni

Primjer

N10 Gs4

N3OT1Dl M3M6 radno podruCje

N40 52000 F0.05 Nso G25 X-80 230 N60 G26 X80 2330

N70 122

; IZRADA KONTURE

WALIMOF

M30 Slika9,55,

Primjerprogramiranja granica radnog prostora

1.

Objasni nailn programiranja i namjenu naredbe za pravocrtno gibanje u praznom hodu

2.

Objasni naiin programiranja i namjenu naredbe za pravocrtno gibanje u radnom hodu

3.

Objasni naiine programiranja kruZnog gibanja alata.

4. Objasni namjenu 5. Kako se zadaje

naredbe G33.

konstantna brzina rezanja?

6.

Kako se programiraju granice radnog prostora?

7.

Objasnite kompenzaciju vrha oitrice alata.

#ru#

g$*#**N$*

Glodanje je obradba prizmaticnih dijelova jednostavne ili sloZene geometrije na glodalicama uz uporabu odgovarajuiih alata. Glavno gibanje (kruino) ostvaruje alat stegnut u radno vreteno dok pomoha gibanja ostvaruje obradak i/ili alat (ovisno o konstrukciji) i ona su translacijska (klasicne glodalice) i rotacijska (okretni stolovi).

Zbog toga je obradba glodanjem sloZenija i zahtjevnija od obradbe tokarenjem. Kvaliteta obradene povriine kre(e se od Ra 0,4 (N5)za zavrinu finu obradbu.

,ll

ir,-

-.

t

=,

{;},

,

l

Prvi NC stroj koji se pojavio nakon dugogodiin jeg razvoja na sveucili5tu M.l.T. godine 1952. bila je glodalica (,,Hydro Tel") tvrtke,,Cincinnati Milacron'i Upravo ovaj podatak

govori o znaienju glodalica u industrijskoj proizvodnji u kojoj se svakoga dana pojavljuju sve veci zahtjevi u pogledu sloZenosti geometrijskih povrSina. Glodalica je stroj koji se koristi glodalom kao osnovnim alatom te ima moguinost ne-

prekinutog rezanja pri istodobnu kretanju alata duZ najmanje dvije osi. Glodalice mogu razvrstati u tri skupine:

r r r

se

prema broju osi: s tri, fetiri i viSe osi prema smjeru osi glavnog vretena:vertikalne i horizontalne

prema naiinu izmjene alata: ruino i automatski.

Glodalice na kojima je smjer kretanja glavnog vretena dolje-gore su vertikalne, a glodalice na kojima je smjer kretanja glavnog vretena van i unutra jesu horizontalne.

:llirr:; ii-:

:

Vertikalna izvedba glodalice: a) skica, b)

Numericki upravljari

s:;ii*

iij.;

Horizontalna izvedba glodalice: a) sktca,

b)

Osim razlike u polo2aju glavnog vretena, horizontalna i vertikalna glodalica razlikuju se i u tehnolo5kim karakteristikama. Horizontalne glodalice imaju bolji pristup radnom prostoru, tj. prostor iznad radnog stola je slobodan ito omogucuje obradbu dijelova veiih dimenzija i masa. Horizontalne glodalice primjenjuju se za obradbu kutijastih dijelova (blokovi motora) kojima je u jednom stezanju mogu(e obraditi sve boine strane,

+tii**

j* ti. Portalna izvedba g odalice

Glodalice imaju tri osnovne osi koje su uobiiajeno oznacene X, Y, Z. Glodalica postaje fleksibilnija ako ima cetvrtu os (oznaiuje se Aza vertikalne, a Bzahorizontalne glodali-

veti stupanj fleksibilnosti ima glodalica s pet ili viSe osi. Glodalica s pet osi ima triosnovne osi, rotacijsku os (najteiie B)ios paralelnu saZosi (obicno se oznacuje sa t44. Takve se glodalice primjenjuju u automobilskoj industriji i avioindustriji u kojima je potrebno izraditi vrlo sloZene prostorne oblike dijelova. ce). Joi

alatni

$iika 10.4. Primjeri 5-osne U uporabi su tako(fer izrazi

(21 2,5-osni strojevi ili (3 1 3,5-osni strojevi. Ti se izrazi od-

nose na strojeve na kojima istodobno gibanje glodala u smjeru svih osi ima odredena

ogranicenja. Na primjer, 4-osni vertikalni stroj s osnovnim osima X, Y i Z ima i 4-osni okretni stol za pozicioniranje (A-os). Stol za pozicioniranje moZe se zakretati samo u odreclenim koracima (kutovima), ali ne moZe rotirati u isto vrijeme kada se vrii gibanje po osnovnim osima. Takav strojje 3,5-osni stroj. Svaki stroj obiljeiavaju tehnicke i tehnoloike mogu(nosti. Programer mora poznava-

ti te mogu(nosti kako bi za konkretan obradak mogao odabrati odgovarajuii stroj ili grupu strojeva na kojima (e se provoditiobradba. Bitnijitehnitki podatci stroja EMCO MILL 55 dani su u tablici u nastavku.

Radni prostor uzduZni pomak ( X-os)

mm

190

popreini pomak

(Y-os)

mm

140

vertikalni pomak (Z-os)

mm

260

efektivni pomak po visini (Z-os)

mm

120

Radni stol glodalice

povr5ina radnog stola (Lx D)

mm

420x125

maksimalno opteretenje radnog stola

kg

10

Sirina 2 T-utora

mm

11

razmak T-utora

mm

90

bqrr,lL r-iqrifgtGlavno vreteno

ruano

uivricenje alata mm

raspon teljusti strojnog SkriPca

OU

Pogon glavnog vretena snaga motora

W

750

nominalna brzina vrtnje motora

min-1

r

400

raspon brzina vrtnje motora

min-1

1

00-3s00

Posmiini motori

jediniinipomak

mm

0,0005

Xosi

mm

0,006

totnost pozicioniranja Po Yosi

mm

0,008

totnost pozicioniranja

mm

0,008

brzina posmakauX/Y/Zosi u radnom hodu

mm/min

0-2000

brzina posmakauX/YlZosi u brzom hodu

mm/min

2000

maksimalna posmiina sila u X/Y/Z

N

800/800/1 000

najve(i promjer alata

mm

60

najveia duljina alata

mm

100

buka na stroju

dB

70

toinost pozicioniranja

Po

Po Z osi

Alat

Na slici 10.5. su prikazani osnovni dijelovi Skolske CNC glodalice EMCO MILL 55.

1

- zaititni poklopac

2

- elektrif

EM

ni dio stroja

- glavna sigurnosna sklopka 4 - ruiica za ucvr5(enje alata 3

5

- vreteniSte stroja

6

-

za prihvat alata

Skripac za uivrSienje izratka

7 -klizna staza poXosi

- klizna staza po Z osi 9 - radni stol 10 - koracni istosmjerni

B

I Slika 10.5. Osnovni dijelovi CNC glodalice

10

11

-zaititnavrata

motor

=.,.:.':,,..

Alati za rad na glodalici

Najieite koriSteni alatiza rad na glodalici prikazani su u nastavku.

r{

i{ ffi

=

:

-

(U

-

c.J

U

r/)

I

CJ

U

= U

G

+

=

'6 OJ

CJ

(u

E qJ

c o

(J

U

(u

\J

(u

:

OJ

o

E ,(o

=

U

LU

qJ

o

co c=

= N

o

-=

=

o o

Ol N

O(o -Y

:

= Ol

valjkasto glodalo

N

I

+

N

=N

oE

=

-:r

qJ

iz

N

Dowertail cutter

Side and face cutter

kutno glodalo

koturasto glodalo

O)

(6

plansko (ieono) glodalo

Numeriik; upravljani

Osim navedenih alata, u se-

rijskoj proizvodnji rabe se i kombinirani alati koji mogu obaviti viSe operacija obradbe. Na taj se naiin skraiuje vrijeme za izmjenu alata. Slika 10.6. prikazuje alat koji obavlja bu5enje, izradbu skoienja

i

izradbu navoja.

Sirrra 10

.

6. Kombinirani alat

$ustavi stezan!a alata lr& glodalici

Razvoj modernih proizvoda zahtijeva izradbu njihovih komponenti u uskim tolerancijama i visoke kvalitete povriine (npr. automobilska i avioindustrija). Na velicinu odstupanja dimen zija pri izradbi proizvoda uz ostale timbenike utjete i odstupanje od kruZnosti vrtnje alata, Ono je uzrokovano nebalansiranim silama koje nastaju:

. . . ' '

zbog asimetricnog oblika drZaca alata zbog asimetriinog oblika alata

zbog ekscentriinosti vrtnje vretena u spoju

alat-driai alata

u spoju drZai alata-glava vretena.

Posljedice nebalansiranih sila jesu:

. ' . . . . .

vibracije smanjenje vijeka trajanja alata

oitetivanje leZaja manje ostvarive brzine rezanja

loiija kvaliteta povriine manja toinost izradbe

ve(e troienje alata.

Da bi se smanjilo odstupanje od kruZnosti vrtnje razvijena su nova konstrukcijska rjeSenja drZata alata, naiina stezanja alata u drZai alata te je uvedena i uporaba aluminija

zaizradbu driaia kako bi se smanjile nebalansirane teiine.

alatni

', '

lzvedbe driada alata

Za CNC strojeve izvedbe driaca alata su standardizirane, a primjenjuju se najte5ie sljede(e:

.

CAT

'BT .SK . HSK. je najstarija izvedba nastala u SAD-u. Poboljianje te izvedbe je BT-izvedba, a razvijena je u Japanu. obje izvedbe imaju drzat s konusom 7:24.u Europije razvijena CAT

SK-izvedba. S razvojem visokobrzinske obradbe prethodne izvedbe nisu dale zadovoljavajuie rezultate obradbe pa je u Njemaikoj devedesetih godina proSlog stoljeia ra-

zvijena i predstavljena HSK-izvedba prihvata alata koja ima konus 1:10.

Slika 10.7. BT-izvedba drZada alata

Na naiim prostorima najviSe se primjenjuje SK-izvedba i HSK-izvedba. SK-prihvat alata

konstruiran je tako da postoji velika zracnost izmedu cela vretena i prirubnice drlata alata. Prednosti te izvedbe su samocentriranje te brzo ijednostavno stezanje i otpuitanje alata 5to omoguiuje stoiastispoj izmeilu drZaca alata ivretena.Zbog krutosti 5K-izvedba je osjetljiva na tocnost izradbe kuta stoZaste povriine drZaia alata i one u vretenu te na aksijalnu silu koja napinje alat. Kad se zahtijeva visoka tocnost aksijal-

nog pozicioniranja, SK-izvedba pokazuje odreClene nedostatke. Pod djelovanjem centrifugalne sile i sile uvlatenja driat alata aksijalno se pomice dublje u vreteno. Posljedice tih pojava jesu: smanjenje krutosti sustava, promjene aksijalne pozicije alata te smanjenje prenosivog okretnog momenta poradi smanjenja dodirne povrSine sto2aste veze. Ti nedostatci doveli su do toga da se taj tip prihvata alata malo primjenjuje u visokobrzi nskoj obrad

i.

Slika 10.8. SK-izvedba dr2aea

\..n pr'r^l

flTprrli:n alainl

HSK-izvedba prihvata alata je najsuvremenija izvedba koja se danas primjenjuje, pogotovo za visokobrzinske obradbe.Ta izvedba ima Sest varijanti i 35 veliiina. Osnovna

obilje2ja HSK- izvedbe jesu: brza i jednostavna izmjena alata, toinost aksijalnog pozicioniranja, velika krutost, velike sile stezanja, mala masa, uravnoteienost sustava. Stezanje alata je iznutra pa centrifugalna sila povoljno djeluje na elemente stezanja povecavaju(i steznu silu. HSK-izvedba osim prednosti ima i odredenih nedostataka: izvedba je dosta skuplja od SK- izvedbe, nekompatibilna je s postojeiim vretenima i dr2aiima alata, zahtileva se visoka tocnost izradbe, a oblik je kompliciran.

HSK-izvedbe, a) dr2aca alata, i b) varirante HSK-izvedbe

ViSe

. . I .

je nacina stezanja alata: toplinsko hidraulicko pomoau stezne cahure

pomoiu steznih celjusti ili vijka.

Na 5kolskoj glodalici stezanje se provodi pomoiu steznih cahura. Za pojedine promjere alata odabire se odgovarajuia cahura te se u nju stavlja alat. Zatim se sve zajedno stavi u maticu te stegne na drZai pomo(u dvije poluge (vidi sliku 10.10.). o)

SirL; 'l *.'!,*. Postavl;-^i^ -l-+^Lo ,, ja lls olo u A"+^;. u LoL

alata na Skolskoj

Najnoviji naiin stezanja je toplinsko stezanje. Nacelo se zasniva na proporcionalnom iirenju materijala poradizagrijavanja.Drlai alata se zagrijava na temperaturu 300'C 340 "C pri cemu mu se poveiava unutarnji promjer. Alat se stavlja u zagrijani i proiireni dr2ac na tocno odredenu duljinu. Pri hladenju na sobnu temperaturu drZai se skuplja

te se ostvaruje ivrsti stezni spoj alat-dr2ai alata.

6

toplina

vanjski promjer tijela drZada

drika reznog alata

:,4

topsa

*?

toplina

zazal unutarnji promjer tijela dria6a

S

toplina

Slika 10.11. Nadelo toplinskog stezanja

Zagrijavanje drZaca alata provodi se elektromagnetnom indukcijom u zavojnici pri cemu se stvara toplina.Tagri)avanje traje 5 do 10 sekundi lokalno na mjestu gdje se ostvaruje spoj pa je prijelaz topline na ostale dijelove driaca alata malen. Toplinsko 5irenje je u elastitnom podruiju materijala pa je promjena povratna. Kako su drlaci izra-

deniod specijalnoga toplinski otpornog celika, postupak je moguce ponoviti iviSe od 5 000 puta a da se ne izgubi visoka elastiinost materijala i centriinost spoja. Hlailenje se obavlja najieiie pomo(u zraka, a traje oko jednu minutu. Cijeli postupak postavljanja alata u drZai traje oko dvije do tri minute. Ostvarena sila stezanja jednoliko je rasporetlena po cijelom opsegu i ima vrlo visoki iznos. Kruinost vrtnje alata pri takvu naiinu stezanja je oko 0,003 mm.

Numeridki upravljani alatni

3*.a. Tipidne operacije obradbe na glodalici Tipicne operacije obradbe na glodalici prikazane su na slici 10.12.

poravnavanje

izradba d2epa

izradba skoienja

izradba utora

buienje i upuitanje

kutno glodanje

izradba T-utora

izradba boinog utora

Slika 10,12. Tipidne operacije obradbe na glodalict

i::.::. Dodatne osi na CNC strojevima CNC stroj bilo koje vrste

lelne

s

moie biti dizajniran s jednom ili viSe dodatnih osi.Te osi su para-

glavnim osima. Odnos izmedu glavnih i dodatnih osi najbolje ilustrira slika 10.13.

X

Y

z

Osnovne osi

U

V

w

Sekundarne osi

J

K

Osi koje definiraju srediSte kuZnog luka

B

C

Rotacijske osi

A

Vezano Vezano

zaXos zaYos

Vezano

zaZas

Slika 10.13. Oznadivanje dodatnih osi na CNC strojevima

Slika 10.14. Rotacijske osi A, B i C

Nu.ne'icki up'avljani

==t:.:::.

Sbradni centar

Obradni centar

iini nadogradnju numericki upravljanog stroja u pogledu automatske

izmjene alata, pribora i obradaka. Obradba sloZenih geometrijskih oblika (rotacijskih, prizmatiinih) obavlja se u jednom stezanju razlititim operacijama: tokarenja, glodanja, buienja, upuitanja, razvrlanja, urezivanja i narezivanja navoja kao i bruienja, Visok

stupanj automatizacije cini obradni centar pogodnim za uporabu u fleksibilnim proizvodnim telijama i obradnim sustavima. Obradni centri svojim izgledom podsjecaju na glodalice, ali ih mogu(nostima nadmaiuju:

. . . . . .

imaju kraii vremenski ciklus proizvodnje smanjeno je glavno vrijeme i pomoina vremena

ostvaruju uitede u pogledu specijalnih alata za obradbu sloZenih kontura viia je tocnost i kvaliteta obradbe

manjije udio ljudskoga rada u obradbi imaju veiu ucinkovitost

- smanjuju

se

troikovi.

Nedostatci obradnih centara jesu:

' . . .

visoka potetna ulaganja ootrebna izobrazba kadrova na svim razinama potrebna kvalitetna pripreme rada visoki troikovi nastupi li kvar stroja.

Obradne se centre s obzirom na vrstu osnovne obradbe moZe

podijeliti na sljedeii nacin:

.

tokarski obradni centar (osno-

simetriini obradci: tokarenje, glodanje, buienje i bruienje)

.

obradni centar za glodanje (prizmaticni obradci: glodanje, buienje, tokarenje

i

bru5enje)

.

brusni obradni centar (bru5enje sloZenih brusnih povr5ina).

Prema poloZaju glavnog vretena

dijele se na horizontalne ivertikalne,aptema broju radnih vretena na jednovretene, dvovretene i viievretene.

Slika 10.15. Primler obradnog centra s

izmjenlivacem

alatni

$ustav srnie*taic

i izrniene alatm

Jedan od zahtjeva koji mora biti zadovoljen kako bi se postigao visok stupanj automa-

tizacije CNC stroja jest i postojanje odgovarajuieg sustava smjeitaja i izmjene alata na tome stroju. Najstarija rjeienja bila su u obliku revolverske glave koja je i danas najcei(i nacin smjeitaja alata na tokarilici (opasnost od kolizije ogranicava broj alata u revolverskoj glavi), Glodalice i obradni centri koriste veii broj alata pa su tu dominantna

spremiita alata (magazini):

. r . . .

disk nosaia alata (12-36 alata)

prstenasti nosac alata (36-60 alata)

lantani nosai alata (60-80 alata) kasetni (80 i viSe alata) regalni nosac alata (do

'180

alata).

Pri uporabi vrlo velikog broja alata postoji mogutnost montaie CNC stroj.

C-,S:$,S.e,&

5liir.:

tt::t

$lik;r

'i*.t? Landani nosac alata:

Disk -osaea alara: a) skica, b){otograf ja deralja

a) skica, b) fotograf ija

viie nosaia alata

na

Numeridki

Sustav skladiitenja alata bez sustava izmjene alata nema svrhe tako da ta dva sustava iine neraskidivu cjelinu - sustav smjeStaja i izmjene alata. Opienito izmjena alata, tj.

povrat koriStenog alata u spremiite i preuzimanje novog alata te njegovo pozicioniranje u radnom vretenu moZe se obaviti pomoiu manipulatora (slika 10.18.). Osnovni zahtjev koji manipulator treba ispunitijest da priprema alata za novu operaci-

ju ne naruiava proces obradbe, tj, kompletna priprema alata treba

se

zbivati za vrijeme

obradbe kako bi se smanjilo ukupno vrijeme obradbe.

1 - alati za glodanje 2 - dvokraka poluga 3 - glavno vreteno 4 - magazin alata

Slika 10.18. Manipulator za automatsku izmjenu alata:a)skica, b)fotografija

'.:,,

Sustav izmjene

i transporta obradaka

Da bi se smanjilo pomocno vrijeme potrebno za postavljanje i stezanje pripremka na radni stol, primjenjuje se sustav automatske izmjene obradaka paletni sustav. On

-

omogu(uje pripremu sljede(eg obratka dok traje obradba na stroju. Primjena paleta prikladna je za sve oblike obradaka. Paletni sustav se sastoji od palete kvadratnoga, pravokutnog ili kruZnog oblika, uredaja za izmjenu paleta, drZaia paleta na stroju, transportnih kolica i spremiSta paleta (slika 10.19.).

lllgylgl

alall

$lika 1S.19. Sustav izmjene paleta

Primjeri paleta koje se rabe na modernim obradnim centrima prikazani su na slici 10.20.

Sliha 10.?0. 9y;js palete priprernljene: a) za posravljenle na stroi, o) prazra paleta na stroju

1. Nabrojite alate koji

se

najteSie koriste za rad na glodalici.

2. Nabrojite izvedbe driaia 3. Gdje

4

se

primjenjuje

HSK

alata.

izvedba i zaito?

Koji su nacini stezanja alata u dr2ac alata?

5. Opi5ite toplinski naiin stezanja

alata.

6. Nabro;ite tipitne operacile obrade Koj

n alatina e nog;ce izvrsiti

na gloda ici?

p'ethodr^o nabrojei e ope,aci-e?

B. Zavjelbu postavitialat (npr, utorno gioda o) u drZai alata.

9. Nabroj 10.

Ko;a

vr

ste sprenista a ata kod glodalice

je svrha sustava automatske izmlene obradaka?

Numeridki upravljani.

''tt:i"tj.

lzbor re2ima obrade

Pod izborom reZima obrade podrazumijevamo izbor vrijednosti sljedetih parametara:

r brzine rezanja v. (m/min) r posmaka f, (mm/min) r dubine rezanja ao (mm) Brzina rezania Odabire se na osnovi:

r r I r

vrste materijala obratka vrste materijala reznog alata tipa operacije i vrste obrade (gruba, cista ilifina obrada) nacina hladenja,

uva2avajuii ogranicenja vezana uz:

r r I r

kvalitetu obrade (tolerancije, hrapavost povriine) stroj (snaga, okretni moment, najve(a brzina vrtnje i najveii posmak) sigurnost (najveca brzina vrtnje obzirom na nebalansiranost stroja) tehnicko-ekonomske kriterije (troikovi, produktivnost) koji ovise o iivotnom vijeku alata, a time i o odabranim parametrima obrade

Brzina vrtnje glavnog vretena se racunala na osnovu odabrane brzine rezanja.

n= v' n.d

je

gdje

v.d

-

(c-rl

odabrana brzina rezanja (m/s) promjer alata kod glodanja ili promjer izratka kod tokarenja (m)

Ako se uvjeti obrade razlikuju od idealnih za koje je brzina rezanja izraiunata, brzinu vrtnje treba u odgovarajuiem iznosu smanjiti. f;"{,.;.'

Na glodalici snage 750 W i najveie moguce brzina vrtnje glavnog vretena od 2500

min-t treba izvr5iti operacije glodanja utornim glodalom o12, utornim glodalom o6 i ieonim glodalom o40. Predmet je iz legure aluminija, materijal alata je HSS,

uvjeti obrade su normalni. Treba odrediti brzinu vrtnje glavnog vretena za pojedini alat pri gruboj obradi.

t+ U

prilogu

1.

dane su orijentacijske brzine rezanja za razlitite materijale pri glodanju.

a

alatnt

lz navedenih podataka vidljiva je mala snaga stroja te relativno mala najve(a brzina

vrtnje glavnog vretena stroja 5to mogu biti ogranicavajuci cimbenici za odabir parametara reiima obrade. Na osnovi podataka proizvodaia alata odabrana je brzina rezanja od 75 m/min za glodala a6i a12 te brzina 200 m/min za glodalo o40. Brzina vrtnje za glodalo o12:

n=

75

ry

0,012.3,1416

1989 min-'

Brzina vrtnje za glodalo a6:

75

0,006.3,1416

x3979min-I

lzratunata brzina vrtnje za glodalo o6 je veca nego 5to omoguiuje stroj pa (emo uzeti najvetu raspoloZivu brzinu vrtnje n= 2500 min I . Stvarna brzina rezanja ie tada biti: n = 0,006 .3,1 416.2500 x 47 m

/ min

Brzina vrtnje za glodalo a40: n

200 =0,04.3,1416

-ii\.,.:.:

^y

1592 min-'

Brzina po$maks

Jedan od glavnih iimbenika strojne obrade je vrijeme izrade. Sto duie traje izrada, to je predmet skuplji. Vrijeme izrade obrnuto je proporcionalno brzini posmaka. Sto je ma-

nji posmak, to te vrijeme izrade biti vete. Ostali timbenici, kao 5to je nepotrebno gibanje alata, takoder su bitni, ali izbor optimalne brzine posmaka je vjerojatno najbitniji. Optimalna brzina posmaka je ona koja maksimizira koliiinu odrezanog materijala, a da pri tome ne nastane lom alata ili zaustavljanje vrtnje vretena. Premala brzina posmaka, osim ito je neekonomiiana, moZe dovesti i do loma alata. Svaka oitrica alata vrii rezanje materijala, ali i otvrdnjuje povriinu. Dubina tog otvrdnutog sloja moZe iznositi od nekoliko prm do nekoliko stotinki mm. Ako je posmak po oitrici alata premalen, a time i brzina posmaka premalena, oitrica

ie

rezati kroz otvrdnuti sloj i alat (e se brZe tupiti.

Preveliki posmak moZe zaustaviti okretanje vretena ili slomiti alat.

Numeridki upravljani alatni

lznos posmaka po oitrici alata se odabire u ovisnosti o:

r r r I r r

obradljivosti materijala (vrsti materualals) vrstiuporabljenog alata i njegovojgeometriji (promjeru, broju oitrica, idr.) karakteristikama operacije obrade (gruba, fina obrada) krutosti sustava obradak-alat-stroj brzini vrtnje vretena

naiinu hladenja

te uvaZavajuii sljedeie iimbenike i ograniienja:

r r

karakteristike stroja (snaga, najveia brzina posmaka)

tehniiko-ekonomske iimbenike

o

kvalitetu povriinske obrade

o

cijenu obrade (cijena alata, Zivotni vijek alata, velitina serije, traZeni rok izrade)

Posmak se odabire iz tablica proizvocfaia alata, a na osnovi njega se raduna brzina posmaka alata. U literaturi su dani razliiiti modeli proraiuna brzine posmaka. Jedan od

mogu(ih je: vt gdje

=h'fr'z

je: v1-brzina

posmaka (mm/min)

n

-

brzina vrtnje vretena (min-t)

f,

-

posmak po oStrici u mm

z-broj

za

jedan okretaj vretena

oStrica alata

Orijentacijske vrijednosti faktora f, dane su u Prilogu orijentacijske vrijednostifaktora frsu od 0,005 do

1

.

Za rad na Skolskim strojevima

0,1

Primjer izracuna brzine posmaka Za utorno glodalo

al2koje ima dvije rezne oitrice treba izraiunati brzinu posmaka, vrii na glodalici snage 750 W Materijal obratka je legura aluminija, a odabrana dubina rezanja je 1 mm.

ako je poznato da se obrada

ts U nastavi srednjih Skola najieiie se koristi legura aluminija za izradu predmeta. Informacije o njenoj obradljivosti dane su u prilogu 8.

*t j

*1:i:il

jr-rl i

Brzinu posmaka izraiunati (e se prema prethodno navedenom izrazu.Za navedeno glodalo vec je ranije izraiunata brzina vrtnje od 1 989 min t. Posmak po oitrici uzeti

ie

se 0,05 mm na osnovi iskustva. Broj reznih

oitrica zadan je

u zadatku

iiznosi z=2.

v, :1989.2 .0,05 x199 mm / min

',,.a.,a.

Dubina rezania

'

Pri gruboj obradi ogranicena je dodatkom za obradu i snagom stroja, a povezana je

ibrzinom posmaka.Sto jeveia dubina rezanja, broj prolaza ie biti manji, a time i vrijeme izrade kra(e. Pri finoj obradi dubina rezanja je mala kako bi se

s brzinom rezanja

dobila dobra kvaliteta obrade: 0,2 <

a, <0,5 mm.

.;,:

?i: Tehnoloika dokumentaciia za glodanje

,.:

:i.:

':

Plan stezanja

Pri obradbi odvajanjem iestica na obradak djeluju sile rezanja

tiji

iznos i smjer ovisi o

vrsti operacije, reZimu obradbe i materijalu obratka. U nekim primjerima te sile mogu imati znatne iznose pa je obradak potrebno sigurno uivrstiti na radni stol. Stezanje moZe biti izvedeno kao:

. . . .

mehanicko

hidrauliiko pneumatsko elektromagnetsko.

Pri izradbi plana stezanja treba se pridriavati sljedecih natela:

! .

stezanje treba izvesti tako da se obratku onemoguce pomaci u sve tri dimenzije

omoguiiti slobodan prilaz alata obratlivanim povriinama kako se ne bi sudarili alat i stege

' r ' .

omogutiti slobodno odvodenje odvojene cestice od obratka stezanje i otpuitanje treba biti sto jednostavnije obradak orijentirati tako da se obavi 5to vi5e operacija obradbe u jednom stezanju (svako stezanje unosi odredenu netoinost u obradbi) sile stezanja trebaju biti dovoljne da drZe sigurno obradak, ali da pritome ne

iuju povriine obratka

(sl. 10.21.).

oite-

t- Numericki upravllanr

-

s{Elni

i,iFa&

p*sls'{i Fls b&te osrdku

PodloY/S_**,]

r--'*T*IT*U

|

Pxilobke od m€&og rn€ttls spqec{r de o$tediraqe 0&{8{ene Fs$*ne

Slage lr8hs bdr h{rilontslna ili bXsgo Reqnt te cil€ gtsrsfils bila ne obrtlku

psrni sb{gku keko bl

,': - *' l'-L-:- }T5--ffiiT--"-L: t-J I,.

,+

Prarnho a i.----r u

Y.

P$dlo**i

€tElofi

Fodbtni

ctrlon

Fodlotnr e{don

Padlolnt elslsl

Slika 10.21. Nadela stezania obratka

Od posebne je vainosti pozicioniranje obratka na radnom stolu kako bi se postigle zadane tolerancije. Sredstva za pozicioniranje jesu:

. . . . ' r

fiksni svornjaci podesivisvornjac'

graniinici obradene ravne plohe steznog Skripca V-blok ravne plohe prizme i sl.

alatn{

tar(Fu r,:-i,

i*r'lrl,ifxl

{x!

!'1

te

|l*LEnf{iqL) lxlt,f, l4*!,t*if

'\o.:rar

s&sdat(

*

b,8*ru

{$rft*r4h

,ir{& !l{g

$like 14.?1. Pozicioniranje obratka na radnom

Okrugli dijelovi kao

ito

su osovine, vratila i slicno steZu se u V-prizmu. Prizma se prije

toga utvrsti na radni stolglodalice. Ravna prizma iza osovine sluiiza pozicioniranje oslanjanje osovine u horizontalnom smjeru.

$lika 1il"23. Primjer stezanja osovine

u

i

Numeriiki upravljani

alatni

Na manjim strojevima najceiii nacin stezanja i pozicioniranja obratka je u steznom ikripcu. Rabi se za stezanje obradaka koji imaju paralelne stranice. Skripac se postavlja na radni stol pomotu vijaka koji se stavljaju u T-utore. Postoje i ikripci s rotiraju(om

plocom koja omogucuje zakretanje Skripca u horizontalnoj ravnini za totno odredeni kut kao i ikripci koji omogu(uju zakretanje u vertikalnoj ravnini (sl. 10.24.)'

$lik*

'!'3.2$"

Razliditi oblici Skripaca za stezanja

Pri postavljanju 5kripca na radni stol nepomitna ieljust treba biti postavljena

paralelno s koordinatnom osi stroja. To se iini pomo(u komparatora ili slitnog uredaja. Druge dvije povriine oslona koje definiraju poloZaj pripremka su prednji (ili straZnji) graniinik i donja obradena povriina Skripca'

tistim i neoite(enim kako bi svaki predmet bio pozicioniran i stegnut identiino, a samim tim i stvoreni preduvjetiza dobivanje identicnih dimenzija pri obradbi. Orijentacija pripremka u Skripcu ponekad moZe biti potpuno slobodno odabrana (pravac stezanja moZe biti po Sirini, duljini ili visini pripremka). Medutim, s obzirom na dimenzije pripremka i raspoloZivi prostor u ieljustima Za ikripac

je bitno da

se odrZava

5kripca, ponekad je taj izbor predodreden. Pri tome treba imati na umu da su deformacije poradi stezanja manje sto je duljina stezanja manja' Ako je pripremak male visine, moZe se dogoditi da ne nalijeZe na donju obradenu povriinu (tj. oslonce) Skripca. U tom slutaju ispod pripremka treba staviti

odgovarajute etalone. Primjeri pravilnoga i nepravilnoga stezanja danisu na slikama

Siiiq*'1*.is. Primjeri ispravnoga i neispravnoga stezanla

,l0.26.

$iika 1i].t$. Postavljanje de-

ljusti Skripca para lelno s osi

stroja

Nakon odluke o orijentaciji pripremka moie se odrediti stvarna pozicija nultoike W (X0,Y0,20) u koordinatnom sustavu stroia.

Duliina stezania ,i+-a-------1a>l

Nepomi&a

ll

cel.iust

Pomidna

I I

r)

I I I

l,t/

bljud

o

I

Pripremak

c

I

Srla

I

F

dezanp

N d2

o

I

XOYO

I

I

-

4t

RGranienik

vo E o _q

o G

_g

.a

Slika 10.27. Stezanje pripremka u Skripac

Primjer plana stezanja obratka na glodalici prikazuje se na slici 10.2g.

PLAN STEZANJA (dodatak za obmdu)

A 'z/z

l

dvrst oslonac u todki

dvrstoslonac na povrsini

n

f

I

V A

mjesto stezanja na pripremku mjesto stezanja na obraclenoj povn;ini bazna povrsina

/;ff\

\u

M'

Definiranje vrha nepomiEnih ieljusti: Definiranje nul toike obratka:

ur TRANS Y-so 2...

Slika 10.28. Primjer plana stezanja pri glodanju .;i,:,

li li i.i ir.

:trr'i rri

f

}ti.i,ri,,

lzradite plan stezanja za obradak dimenzija 40x60x25, ako je nultocka w u lijevome gornjem kutu obratka. Nakon toga postavite workpiece u programu winNC.

Numeridki upravljani alatni

',;:':,,;

;.

0peracijski list

Operacijski list je dokument koji definira:

' . . .

redoslijed svih operacija izahvata s obzirom na zahtjeve na crteZu (geometrijske tolerancije, linearne tolerancije, hrapavosti, toplinske obradbe) potrebne stezne, rezne i mjerne alate za pojedinu operaciju izradbe

reiim obradbe (dubina, posmak, brzina rezanja) za pojedinu operaciju pripremno-zavrino, pomotno i glavno vrijeme obradbe.

Pri izradbi operacijskog lista treba utvrditi:

. .

ponavljaju li se neki elementi; ako se ponavljaju, mogu se napisati u obliku potprograma jesu li pojedinielementivec rijeieni na postojeiim crteZima pa se mogu

primijeniti

.

je li neophodno ili pogodno rabiti zrcaljenje, rotiranje ili skaliranje.

Najprije je potrebno obraditi bazne povr5ine, tj. povriine koje odreduju polo2aj pripremka u strojnom 5kripcu.Te su povriine testo odredene na crteZu nacinom kotiranja i zadanim geometrijskim tolerancijama. Njima treba usmjeriti posebnu pozornost

jer utjecu na toinost izmjera svih povriina koje ie se nakon njih obraditi. Povriine odljevaka i otkivaka su obiino grube, neravne, a dimenzije variraju od pripremka do pripremka. Pri stezanju je potrebno voditi raiuna o ravnomjernoj raspodjeli dodataka za obradbu. Za velike odljevke za plinske turbine ta aktivnost moZe trajati satima. Ako pri obradbi baznih povriina skinemo viSe materijala no ito je potrebno, moie se dogoditi da pri obradbi ostalih povriina ne moZemo dobiti predmet zadanih dimenzija. Nakon obradbe baznih povriina treba donijeti odluku o redoslijedu ostalih operacija obradbe. Natelno, redoslijed operacija, tj. zahvata pri glodanju je sljedeii:

.

.

.

pripremne radnje

. . . .

pripremitistroj izmjeriti i postavitialate izmjeriti i stegnuti pripremak postaviti nultocku obratka

operacije (zahvati) obradbe poravnavanje obratka

. . . . . . . .

glodanje konture, izrada dZepova, utora, zabu5ivanje,

buienje, razvrtanje, urezivanje i narezivanje navoja skidanje oitrih rubova

zavrine radnje otpustitiobradak ocistitiobradak

. . .

provjeriti ostvarene dimenzije i kvalitetu povr5ine.

U principu se prvo radi gruba obrada, a zatim zavrina. Medutim, u nekim sluiajevima moguce je pojedine elemente obraditi i grubo i fino prije prelaska na slijedeii element

ie

obrade. Toian redoslijed operacija i zahvata ovisiti

i o zadanim tolerancijama izra-

de 5to znaii da treba analizirati utjecaj redoslijeda jednog zahvata na ostale zahvate obrade.

Analizirajuii crteZ 9.15. moZe se zakljuciti da na kvalitetu povr5ine itolerancije nisu postavljeni strogi zahtjevi pa je obradak moguie izraditi jednostavnim operacijama glodanja. Prva operacija obradbe svakako ce biti poravnavanje povr5ine.

Druga operacija obradbe bit (e izradba utora. Buduii da su i ravni i kruini utor jednake

dimenzije (5 mm) izradit (emo ih istim alatom pa ie to bitijedna operacija. lz crte2a se vidi da su ravni utori pliii od kruZnog pa (e to biti prvi zahvat, a izradbu kruZnog utora izvest (emo u dva zahvata jer re2im obradbe za okomiti ulaz u materijal nije isti kao i za

glodanje u XY ravnini. Plan stezanja za taj obradak dan je na slici 10.28.

/

\'-1

Toferanciie slobodnih miera: I5O 2768-mK

Materijal: Al

Sfika 10"29. Crtelza primjer izradbe operacijskog lista

Ka 5.2

Numeriiki uoravliani

alatnr

Operacije obradbe uobiiajeno se oznatuju brojevima 10,20,30,..., a zahvati unutar operacija takoder brojevima 10,20,30, ... (npr. 10/10,10120,10/30 itd.).

Tehniika ikola

Naziv objekta

Praktikum

-

NUAS

OPERACIJSKILIST

Naziv

CrteL broj

dijela

Primjer

1

NUAS-G-1

Vrsta

Dimenzije

materi-

pripremka

jala AlCu5Mg1

24x50x50

Upravljaika jedinica

Masa (ks)

SINUMERIK

0,1

D840

n

Operacija/ zahvat

Naziv operacije i zahvata, skica

List: 1/1

lzradio/

Pregledao/ pregledala

izradila

M,

v1

B.

I

(p,

t1

mtn

mtn

Rezni, stezni i mjerni

m/

alat

min 10

Datum: 01.10.06.

min-1

mm/ mtn

mm

PRIPREMNE RADNJE

l0/10

pripremitistroj

10120

izmjeriti i pripremiti alate

(na stroju)

izmjeriti i stegnuti pripremak

5kripac

postaviti nultoiku obratka

pomitno mjerilo

1

0/30

10/40 20

5,0 10,0

pomicno mjerilo,

1,0

1,0

PORAVNATI POVRSINU

20/10

glodanje

ieono glodalo O40

200

I

600

450

1

1

0,5

1

1,2

IZRADBA UTORA

30 30/1 0

Glodanie ravnih utora

utorno glodalo 05

39

2500

140

30/20

Okomiti ulaz u materijal

utorno olodalo 05

39

2500

50

utorno glodalo

39

2s00

140

30/30 40

Glodanje kruZnog utora u X-Y

@5

0,3

z

0,8

ZAVRSNE RADNJE

40/10

otpustiti obradak

0,5

40/20

oiistiti obradak

1q

40/30

kontrol irati ostva rene dimenzije

pomidno mjerilo

2,0

' ,':

.":

Plan alata

Plan alata je dokument koji omogu(uje operateru na stroju da izvede prednamjeitanje alata te obradbu s totno odredenim alatima, redoslijedom i nacinom kako je predvideno u programu. SadrZava sljede(e podatke:

. r . . . r

naziv,

tip i oznaku alata

vrstu i oznaku driaca alata dimenzije alata broj mjesta gdje se smje5ta alat u magazinu alata broj, znaienje i naiin odredivanja pojedine korekcije alata za operacije obradbe koje se dugo izvriavaju treba osigurati informacije o traja-

nju alata te o naiinu njegove zamjene. Pri odabiru alata

. . . . . ' .

tehnolog treba voditi racuna o sljedetem:

cijeni alata vrsti i tvrdoii materijala koji se obraduje stanju materijala

povriinskoj hrapavosti izratka dimenziji alata s obzirom na dimenzije i tolerancije izmjera koje treba ostvariti obradbom vrsti i obliku alata

s

obzirom na geometrijski oblik povriine koja se obraduje

potrebi koriStenja rashladnog sredstva.

Primjer plana alata za glodanje obratka prikazan je na slici 10.28. Tehniika ikola

Naziv objekta

Praktikum - NUAS

Red.

broj 1

z,

Korekcrja

PLAN ALATA

Naziv

Crtei broj

dijela

Primjer

1

NUAS-G.1

Naziv alata, oznaka

Dimenzije

pripremka

24x50x50

Driai

T1 D1

ceono glodalo O40

SK

t)ul

utorno glodalo O5

SK

Vrsta

materi-

jala AlCu5Mgl

alata

Masa (ks)

0,1

Upravljaika jedinica SINUMERIK

D840

Datum:

List:

01.10.06.

t/1

lzradio/

Pregledao/ pregledala

izradila

M.

B.

Broj

Mjerenje alata (mm)

oitrica

Duiina

Polumjer

o

7l oo(

20

Napomena

68,550

Numeridki

f.*#;r

gx ic

e;* v3*ai*u ;

Alate iz prikazanog plan alata (teono glodalo 440, utorno glodalo

Al

postavi u:

a) 3DView -Tool b) Parameter - Tool offset. 1:'tr:, !'..

Plan reZanja

Plan rezanja je dokument koji odreiluje:

. ' . . . .

putanju i smjer kretanja alata s obzirom na pripremak mjesto ukljuiivanja i iskljucivanja korekcije radijusa alata tablicu s koordinatama karakteristicnih tocaka programirane putanje alata tocku izmjene alata i izmjene obratka

natin prilaienja konturi nacin odmicanja od konture.

Prilikom izradbe plana rezanja treba razmotriti

. .

i:

potrebu povrata alata zbog rekalibracije ukljuiivanje i iskljucivanje rashladnog sredstva.

Pri ruinoj izmjeni alata te pri izmjeni obratka bitna je pozicija ala-

h----^,.,/E

ta u prostoru stroja. Da bi se izbjegle ozljede (posjekotine) zbog oi-

trih rubova

izratka, operater pri

f "bt"d;l

izmjeni alata nikad ne treba prela-

ziti rukom preko izratka. Jednako tako, pri izmjeni obratka operater ne smije staviti ruke blizu oitrice alata. Uobitajeno je da pri postav-

ljanju pripremka glavno vreteno, tj. alat bude pozicionirano lijevo iza pripremka (za deSnjake). Pri rucnoj izmjeni alata glavno vreteno treba biti oozicionirano desno ispred pripremka.

I

radni stol

@

toeta izmiene obratka

todka izmjene alata

@

Slika 10.30. Todka izmjene alata i izmjene

u

pravlja ni

^l^+^, il dtdLt

Prilikom programiranja takoder treba razmotriti smjer brzine posmaka prema smjeru vrtnje glavnog vretena. Glodanje kod kojeg je brzina posmaka u smjeru rotacije alata naziva se istosmjerno glodanje, a ako je brzina posmaka u suprotnom smjeru glodanje je protusmjerno ili klasicno.

Siil;

1i:

-ti

lstosmlernoiProtusnJerno glodanle

Karakteristike istosmjernoga glodanja jesu:

. . . r . .

Zivotni vijek alata je poveian i do 5070 manje razvijanje topline sila pri glodanju djeluje prema dolje pa je olakiano stezanje pripremka nema hladnog zavarivanja odvojene cestice na obradenu povrSinu

lakie odvodenje odvojene iestice

mogu(a je uporaba veie brzine vrtnje vretena i vete brzine posmaka u odnosu na klasiino glodanje

.

debljina odvojene cestice je na potetku velika te se smanjuje.

znaii da jedan dio materijala nije skinut.To omogucuje izavrinu obradbu po istoj konturi. Konturu je moguie napraviti kao potprogram koji se dva puta poziva s razlicitim vrijednostima brzine vrtnje i brzine posmaka. Prilikom drugog prolaza po konturi alat skida znatno manje materijala pa je i potiskivanje alata od povriine materijala neznatno 5to rezultira tof nijim Pri istosmjernom glodanju alat se potiskuje od materijala 5to

izmjerama.

lstosmjerno glodanje ima iiroku primjenu. Posebno je vaZno pri obradbi titana, kobalta i nehrdaju(ih celika, a rabi se i za zavrinu obradbu plastike. Ne preporucuje se za obradbu tvrdih oovriina. Potiskivanje alata

Potiskivanje alata

I

A I

Stvarna

putanja\.

Programirana

*iik;:

i*.-!l

,4il ("d/

v Programirana ,' outanla

-'-. Sfuarna

Potiskivanje alata pri istosmjernome i protusmjernom glodanlu

Numer

Protusmjerno

. . .

g

cki

upravliani

alatni

loda nje i ma sljedeta obi ljeZja:

sila priglodanju djeluje prema gore pa ima tendencijuizdizanja pripremka

debljina odvojene cestice je na pocetku mala, potom se poveiava

brie troienje alata.

Protusmjerno glodanje preporucuje se za glodanje odljevaka i otkivaka s veoma grubom povrSinom s ukljuccima pijeska te za tvrde povriine.

povriine smjer vrtnje, tj. kretanja glodala treba biti takav da nastane ito manje oitrih rubova. To ie se ostvariti ako se zupci, tj. oitrice kreiu,,prema unutra'i Pri poravnavanju

Za crte| na slici 10.29. plan rezanja prikazan je na slici 10.33.

Tehnitka ikola

Naziv objekta

Praktikum - NUAS

PLAN REZANJA Naziv

Crtei broj

dijela Primjer

NUAS-G-1

1

Dimenzije

Vrsta

pripremka

materijala

Masa (ks)

24x50x50

AlCu5Mgl

0,1

D840

6,7

lzradio/

Pregledao/

izradila

pregledala

M.

B.

v

z

I

-25

42

0

75

42

0

75

8

0

4

-25

6

0

5

-8

25

-1

6

58

8

25

58

9

25

58

25

-8

10

16

1/1

X

3

58

\1 2,1 3

10,11

SINUMERIK

List:

01.10.06.

z

Rq

14,15

Upravljatka jedinico

Datum:

-1

11

25

-8

3

12

35

25

?

-1

t5

35

25

14

25

15

15

25

l5

-2

16

35

25

-z

Slika 10.33. Primjer plana

Konstruirajte poietna slova svog imena i prezimena tako da se mogu ugravirati na ploticu dimenzija 12x50x70 mm. Za to izradite plan stezanja, operacijski list, plan alata i plan rezanja.

:,..:,,1. Gibanie u brzom

hodu

Pri gibanju u brzom hodu alat se giba krozzrak i nije u kontaktu s obratkom. Takvo gi-

banje izvodi se vrlo velikom brzinom, a primjenjuje se pri gibanju alata:

. . . .

iz pofetne tocke obradbe prema obratku

od obratka prema

toiki izmjene alata

pri pozicioniranju za provedbu pojedinih operacija obradbe u

toiku izmjene obratka.

Najveia brzina alata u brzom hodu odreclena je konstrukcijom stroja. Veliki CNC strojevi postiZu brzine oko 10 000 mm/min, a manji oko 38 000 mm/min. Pritome brzina po svim osima ne mora biti ista. Brzina po X i Yosije obiino jednaka dok po osiZ moZe biti drugaiija. Putanja alata alata, kao ito je objainjeno kod tokarenja (slika 9.26), obitno nije po pravcu koji spaja pocetnu i ciljnu tocku vet je razlomljena u dva dijela. Zbog te cinjenice kao ivelikih brzina gibanja alata treba biti oprezan pri programiranju putanje gibanja u brzom hodu jer svaki sudar alata i obratka ili stege osim loma alata, oite-

iivanja obratka i stege, moZe dovesti i do ozljede operatera. Naredba za programiranje brzog hoda je modalna, a oblik programiranja jest: GO

G0 AP...

RP...

-

u oravokutnome koordinatnom sustavu

-

u oolarnome sustavu

gdje je: X,Y,Z

-

koordinate tocke u koju alat treba do(i (tocka 2)

AP

- Angle Polar, polarni kut

RP

-

Radius Polar, polarni radijus.

Kao i kod tokarenja sigurnosni razmak za predobradene povriine i sve druge povrSine

iije

su dimenzije u uskim tolerancijama, preporuceni sigurnosni razmak je 2 do 3 mm.

Kod pripremaka kao 5to su odljevci i otkivci kojih dimenzije mogu varirati u Sirem ras-

ponu, preporucuje se sigurnosni razmak od najmanje 6 mm.

Numeridki upravliani alatni

Y X

Slika 10.34. Pravocrtno gibanje u brzom hodu

na glodalici

Napomena: Naredbe G0 i G00 imaju potpuno jednako znaienje.

"z::.i':.'.t'

Pravocrtno gibanje

u radnom hodu

Koristi se za obradu, tj. ulazimo alatom u materijal. Alat se giba pravocrtno s brzinom posmaka koji se zadaje prije ili u bloku s naredbom G1. Naredba je modalna. Oblik programiranja:

Z. G1 AP... RP.. G1 X.. . Y ...

G1

X...Y... 2...

u oravokutnom koordinatnom sustavu u polarnom sustavu

F...

-sazadavanjem brzineposmaka

gdje su X,Y,Z koordinate toike u koju alat treba do(i (toika 2).

Slika 10.35. Pravocrtno gibanje u radnom hodu kod glodalice

je umetnuti skoienje ili zaobljenje. Zaobljenje se moZe umetnuti izmedu dvije ravne crte ili izmetlu ravne crte i kruinog luka. Skoienje se umece simetritno u odnosu na kut konture. Pri tome se u naredbi G1 zadaju koordinate toike zamiSljenog sjeciita bridova (na slici oznaiene sXl Zl. Kod naredbe za pravocrtno gibanje

... CHR=... RND=... CHF=

G

1 mogu(e

- skoienje konture - duljina skoienja konture - zaobljenje konture

RNDM=...

- zaobljenje konture modalno

FRC=...

- brzina posmaka priskoSavanju

FRCM=...

- brzina posmaka priskoiavanju modalni

Ako

FRC

iliFRCM nije zadano primjenjuje se brzina posmaka definirana

[t

, CHF=5

,

x1 z1

N40

Gl Xr Zr RND=5

-------_-----{l>x'21

Slika 10.36,

zaobljenja

Moguinosti zadavanje skoSenja

t

s

F.

Numeriiki upravljan;

Za crtei na slici 10.29. potrebno je napisati program za poravnavanje povriine i izradbu ravnih utora. Provjera ie se provesti simulacijom obradbe u 2D i 3D programom WinNC. Uporabit te se prethodno izradeni plan stezanja, plan alata i plan rezanja.

$l!:
N

1

Simulacila obradbe u 2D

0 ; Tema vjeibe: Pravocrtna gibanja

N20; lzradio: Mladen Boinjakovic N30 ; Datum: 1 5. 1 0. 2006,

N40; Stroj: Emco PC MILL 55 N50 ; Upravljatka jedinica: Sinumerik 840 N60 ; Mjerne jedinice: mm

Pripremak - dimenzije: 24 x 50 x 50 NBo; - materijal:AlCu5Mg1 N70;

N90 ; Pozicija tocke W: X0

-

N100 N1

lijevi rub predmeta

;

Y0

- donji rub predmeta

10;

70

-

gornja obraalena povriina

N120; Status: simulacija obrade N1

30 ; *****l(****+********x********************

N140 Gs4 N

1

G1 7

G60 G71 G90 G94

50 TRANS X=0Y=-50 Z=12

N160T1

D.l

;Ceono glodab A40

alatni

N170 M6 N1B0 M3 51600 F3s0

N190 G0 X-2sY42210 N200 G0 z0

;TOCKA

N210G1 X75

;TOCKA 2

N220 G0 Y8

;TOCKA 3

N230 G1 X-2s

;TOCKA 4

1

N240 G0 260 N250 G0 Y-25 XBo

; pozicija izmjene alata

N260 M0

;

N270Ts

;T5

D1

zaustavljanje poradi izmjene alata

- utorno glodalo

N280 M6 N290 M3 52500 FsO N300 G0 x-8Y25 Z1s N31 0 G0 Z-1

N320

Gl

XsB F140

N330 G0 Z3

;TOCTR

S

;TOCKA 6

;TOeKA 7

N340 G0 X25 Y58

;TOCKA S

z-1 Fs}

;TOCKA 9

N3s0 G0

N360G1Y-B Fl40

;ToeKA

N370 G0 260 N380 M30

$lika 10.38. Simulacija obradbe u 3D

10

O5

Numeridki upravliani

."::'t',.:: Linearna lnterg:*lneiie Da bi razumjeli pojam interpolacije kod CNC strojeva potrebno je pojednostavljeno objasniti princip upravljanja pomakom alata (obratka) po pojedinim osima. Za pomicanje u smjeru svake pojedine osi zaduZen je jedan elektromotor kojim upravlja upravljaika jedinica stroja pomocu elektricnih impulsa. Svako gibanje u smjeru pojedine osi sastoji se od velikog broja jediniinih pomaka. Jedinicni pomak (rezolucija) predstavlja najmanji pomak koji se ostvaruje kada elektromotor primijedan elektriini impuls. Ovisno o vrsti stroja, tipicne vrijednostijedinicnog pomaka se kre(u od 0,01 do 0,001 mm, a mogu biti i manje (npr. za PC MILL 55, EMCO navodi rezoluciju od 0,0005 mm). Za

pomak od 1 mm pri rezoluciji 0,001 mm upravljacka jedinica te generirati 1000 impul-

korisnitki zadanu brzinu posmaka od npr. 120 mm/min, broj generiranih impulsa u jednoj sekundije 1000 ,120/60 = 2000. Drugim rijeiima svake 112000 sekunde generirati(e se jedan impuls. sa. Ako uzmemo u obzir i

Da bi se izvrSilo tocno odredeno kretanje alata treba poznavati pocetnu i ciljnu todku

gibanja. Koordinate poietne toike su poloiaj alata prije poietka gibanja, a koordinate ciljne tocke se zadaju u naredbi G1.

vrii u ravnini X-Y od tockeTl(5,10) do toikeT2(29,10). jedinica 112000 Upravljacka ce svake sekunde generirati impuls za pomak alata te provjeravati stvarnu poziciju koju je ostvario. Sve dok se ne ostvari pozicija toike T2 upravNeka se u naiem primjeru gibanje

ljaika jedinica ie generirati impulse za pomak alata. Teorijski bit ie potrebno generirati 1000 . 24 = 24000 impulsa jer je duljina gibanja alata 24 mm. Gibanje ie pri tome trajati24l(120160) = i2 sekundi. Prethodno izloZeno je vrlo jasno, ako se gibanje vrii samo u smjeru samo jedne osi (Xili Y li 4, tj. ako se obraduje kontura predmeta paralelna s nekom od osi stroja. Analizirajmo sada slucaj da se obraaluje kontura predmeta koja nije paralelna s nekom od osi stroja. U prvom slucaju neka je kontura pod 45" u odnosu na os X. Ovo zahtjeva istovremeno gibanje alata u smjeru obje osi. Upravljacka jedinica (e izracunati brzinu posmaka u smjeru pojedinih osi:

yl

fy =

(dy/L) f = (517,07). 120 = 84,853 mm/min

fv =

(dvll) .f = (5/7,07) . 120 = 84,853 mm/min =7,071 mm

$lika 10,39. Linearna interpolacija za grbanle pod

alatn;

(e primati 1000 . 84,853/60 = 1414 impulsa u sekundi, odnosno 1/1414 sekunde ie napravitijediniini pomak od 0,001 mm.

Svaki elektromotor svake

Putanja koju iine medutoike u koje se redom pomiie alat (T,,T,1,T,2, ...,T2) upravo (e se

poklopiti

sa zadanom

putanjom gibanja alata.

Analizirajmo sada gibanje koje nije pod 45'u odnosu na os X. Neka pocetna tocka ima koordinate Tr(1,1), a ciljna toika koordinate Tz(4,5). Detalj odgovarajuieg gibanja prikazuje slika...

MoZe se

uoiiti da se zadana putanja alata i

ona koju je moguie ostvariti ne podudaraju zbog konatne velitine jediniinog pomaka. Zadatak upravljaike jedinice je pomo(u od-

govarajuieg algoritma odrediti medutotke najkraie putanje izmedu totaka T1 i T2 tako da odstupanje od zadane putanje bude minimalno. Upravo taj postupak naziva se linearna interpolacija.

$ii{<*

'!*.4*. Linearna interpolacija za gibanje #

U danom primjeru impulsi koje ce

Toika

X

- motor

Y

dobivati elektromotori

- motor

T1

0

0

Trt

I

1

Tmz

0

1

Tm:

1

1

Tr+

I

1

U stvarnosti

su:

zbog malog jediniinog pomaka neie

se

ni primijetiti odstupanje stvarne putanje od teorijski zadane.

fNumeriiki upravljani ,.:

;

:.,:: Kruinc gihanie alata

KruZno gibanje zadaje se na jedan od sljedecih naiina:

G2/G3 X... Y... 2...1... J...

K...

G2/G3 AP=... RP=... G2/G3 X... Y... 2... CR=... G2/G3 AR=...

1...

J... K...

G2/G3 AR=... X... Y...2...

clP

x... Y... 2... l1=... Jl=... Kl=...

gdje je:

- kruZno gibanje u radnom hodu (smjer objainjava slika 10.39 i 10.40) G3 iliG03 - kruZno gibanje u radnom hodu (smjer objainjava slika 10.39 i 10.40) crP - kruZni luk kroz totke (Clrcle through Points) l1,J1,Kl - koordinate meilutotke kruZnog luka

G2 iliG02

- Angle Polcr, polarni kut

AP RP

X,Y, Z CR

AR

I,J,K

- Radius Polar, polarni radijus je i radijus kruZnice - koordinate krajnje totke kruZnog luka

- radijusa kruZnog luka - kut kruZnog luka u stupnjevima - koordinate srediSta kruZnog luka ili l=AC(...), J=AC(...),

K=AC(...)

Posmak kojim ce se izvoditi kruZno gibanje za-

daje se prije ili u bloku s naredbom G2, tj. G3. Naredbe G2 i G3 su modalne.

/-," z

Kg'

\' co3 ll

(inkrementni sustav) (apsolutni sustav mjerenja).

vv )

siike "!s.41. KruZno gibanje na glodalici Na slici 10.40. su prikazane naredbe G2 i G3 u razli-

citim ravninama: Gl 7 6n,

$iika 10.4!. Naredbe G2 i G3 u razliditim ravninama, izvor EMCo

(4)

qg (X4 i G19 (Y4.

alatni

3*"e3.*. Programiranje kruinog luka pomocu CB-adrese Neka su poznate dv'rje totke na konturi: poietna (1) izavrina (2).za poznati radijus

R

matematifkije moguie opisati dvije kruZnice kroz te toike. To znaii da je od toike do toike 2 mogu(e sticidvama razlititim putanjama alata. Na prvoj putanji kut izmedu tocaka 1 i2je o, a na drugoj 360-o. Putanja na kojojje o < 180'zadaje se s pozitivnim radijusom, a na kojoj je o > 180" zadaje se s negativnim radijusom. 1

Slika 10.43.

Moguinosti uporabe R-adrese

Primjer Neka je poznato: todka I (10,20); totka

Putanjazaq=90"bitie: Gl

2(16,j4; R=6.

X10Y20

G2 X16Yl4 R6.

Putanja zae=270"

bit(e:

G1 X10Y20 G2 X16Y14 R-6.

f

rin,::!--tl!:i?::i-il:l::r+iirliiir..i{i;:r$n*:rril:+ifi+*.r{€lr

+a+t..r*;ii*iiriE:r:ar:j

i

,

Programiranje kruinog luka pomoeu adrese

l, J,

\unngrqdki qplaullgli

K

Parametri l, J, K odreduju srediite kruZnog luka. Za ve(inu upravljadkih jedinica zada)u

inkrementno u odnosu prema pocetnoj tocki alata, ali se mogu zadati i pomoiu apsolutnih koordinata (npr. J=AC(25)). se

Na slici 10.42. prikazani su predznaci I i J u XY ravnini ovisno o poloZaju pocetne

toike

i smjeru kretanja alata. l, J, K ili koordinate ciljne tocke zadaju pogrjeino, upravjedinica javiti pogrjeiku 5to se ne dogada pri programiranju luka pomoiu CRljatka te

Ako se bilo koji od parametara adrese.

G02tG03 X...Y.. r... J...

'.

koordinate ciljne to6ke

2

koordinate srediSta kruinog luka u odnosu na podetnu todku alata

t*t

f+

+X

$lika 10.44. Predznaci parametra l, K

Programiranje punoga kuta Programiranje punoga kuta pomoiu CR-adrese nije moguie jer u tom slutaju imamo svega dva podatka:jednu tocku (podetna i ciljna tocka se poklapaju) i radijus. Matematicki za taj slutaj postoji bezbroj rjeienja (v. sliku lijevo). Programiranje punoga kuta provodi se pomo(u parametara cu radijusa 10 mm sa srediStem u X=20 Y=25 ie biti: G1 X20 Y15 Z-1

; pocetna

G2X20 Y15 l=0

J=10 ; kruinica

l, J.

Primjerice, za kruZni-

toika

Poaetna

i

zavrsna toika su tste

Sredisia kruZnica nisu u istoj todki

Slika 10.45. Programiranje punog kuta

aratni

N50 G0 X55 Y40

N50 G0 Xs5 Y40

N60 G1 Z-1 N70 G3 Xl2.1

N60 G1 Z-1

Yl5 CR=25

N70 G3 X12.1 Yl s l-20 J-15

ili Slika 10.46. Primjer kruZnoga gibanja na glodalici

N50 G0 X55 Y40 N60 G1 Z-1 N70 G3 Xl2.1 Y15 l=AC(35) J=AC(25) Slika 10.47. Primjer kruZnoga gibanja na glodalici

Prirnjer 3" {G:lGi X"..

X ". 2,.. AR=...} j"." i lG7/G3 t.,. ff.". Aff=...1

N50 G0 Xss Y40 N60

Gl

Z-1

N70 G3 X12.1 AR=1 67

N50 G0 X55 Y40 N60

Yl5

Gl

Z-1

N70 G3 t-20 J-15 AR=1 67

Slika 10.48. Primjer kruZnoga gibanja na glodalic

Primjer 4. {G:/rG-? AP=... ftF=...}

N50 G0 X55 Y40 N60 G1 r 1 X35 Y25 N70

Gl

Z-1

N80 G3 RP=25 AP=204 Slika 10.49. Primjer kruZnoga gibanja na

I 1+ij,.uz2jrj.Kruini

Numeridki upravljani

l*lc krez tncke

Mogu(e je zadati gibanje alata po kru2nom luku ako su poznate tri totke na njemu: potetna, zavrina i bilo koja totka izmeclu njih. Zadaje se naredbom CIP (Clrcle through Points). Naredba je modalna. Oblik programiranja: clP x...

Y...2... l1=... J1=... Kl=...

11,J1, K1

-

koordinate medutotke kruZnog luka

Koordinate tocke 2 i medutotke zadaju se u apsolutnom sustavu mje-

Yl

renja ako je aktivna naredba G90, ili

u inkrementnom sustavu mjerenja ako je aktivna naredba G91. U sustavu G91 tocka 2 i medutoika zadaju se u odnosu prema

toiki

1.

U starijim

inacicama SINUMERIK 810/840D mogui je samo luk u ravnini, tj. koordinata z tocke 1 ista je kao i totke 2.

W

z -K1

$lika '!0.5s. Skica uz naredbu CIP

Primjer za CIP

N40 G90 G1 7 N50 G0 X42Y2s Z2 N60

Gl Z-2

N70 CIP X25Y42Z-211=25 J1=B K1=0

ili N40 G90 Gl 7 N50 G0 X42Y2522 N60 N

Gl Z-2

70 Cl P X25

Y 42

Z-2

11

=lC(-1 7 )

J1=lCC17) K'l=0

$lik*

1CI.51.

Primjer primjene naredbe CIP

alatni

Spiralna int*rpolacija Spiralna interpolacija je kru2no gibanje u radnom hodu pri kojemu se kruZnica spiralno spuita odredeni broj koraka. podetna todka 1. puni krug

2. puni krug 3, puni krug

Oblik programiranja: G2/G3 X... Y.. . 2... 1... J... K... TURN= G2/G3 X... Y... 2... CR=...TURN= G2/G3 AP=... RP=... TURN= G2/G3 X... Y... 2... AR=...TURN= G2/G3 1... J... K... AR=.., TURN=

FI

TURN

cr|Jna locKa

-

broj ponavljanja od 0-999

$lil<* 1*.5?. Spiralna inter-

polacila, izvor EMCO

(4)

N40Gl7 N50 G0 X27.sY32.99 Z3 N60 G1 Z-5

Fs]

N70 c3 X20 Y5 Z-20l=AC(20 J=AC(20)TURN=2

$t!ke'tS.53. Primjerspiralneinterpolaci-

je, tzvor Siemens

('1 )

NapiSite program te izvedite simulaciju obradbe za obradak prikazan na slici 10.29.

Prvi dio programa koji se odnosi na poravnavanje i izradbu ravnih utora vei je rijeien.

Ostaje rijeiiti izradbu kru2nog utora.

N370 G0 Z3

:

tocka

1

1

N3BO GO X35 Y25

;

tocka

1

2

N390 G1 Z-1F70

;

totka

1

3

N400 G3 X25 Y1s t-10 J0 F120

;

tofka

14

N4l0

;

toika

1

;

tocka 1 6

G1 Z-2F70

N420 G2 X3s Y2s t0 J10 F120 Slika 10.54. lzradba kruznog utora za

crlei sa slike 10.29.

N430 G0 260 N440 M30

5

Numeridkl upravljani

Zadatci za vjeibanje:

Za zadatke niZe potrebno je izraditi

tehnoloiku dokumentaciju, simulaciju izrade u 2D

te simulaciju izrade u 3D programom WinNC.

1#

Slika 10,55 CrteZ zadatka za izradu

kuie

Sfika 10.56 Crtez zadatka za izradu kruSke

alatni

Slika 10.57 Crte2 zadatka za izradu brodiia

3*.22" Kompenzaciia radijusa alata 'Z*.e7.2

$vrha naredbe

Kompenzacija radijusa alata (KRA) primjenjuje se samo kod glodala koji reZu materijal obodom, a nikad kod alata za buSenje i izradu navoja.Ve( smo prije reklida se pri gibanju alata vodi srediSte alata od potetne do ciljne totke. Pri izradi konture alat reZe svojim obodom 5to znaii da srediSte alata mora biti udaljeno od toiaka konture zaiznos radijusa alata. Zbog toga je potrebno koordinate srediSta alata racunati u odnosu na koordinate toiaka konture. Ukljucivanjem KRA taj posao za nas vrii upravljaika jedinica stroja, a programer zadaje koordinate tocaka konture.

Numeridki upravljani alatni

KRA se zasniva na poznavanju:

r I I

koordinata toiaka koje opisuju konturu smjeru u kojem glodalo obratfuje konturu iznosu radijusa glodala upisanog u parametrima alata

$lika 1s.58. Putanja alata pri kompenzaciji radilusa

'.::

.:

::

ltar*dbe zfi prsgrs{nin*nie

G40

- iskljutivanje

G41

-

KRA

kompenzacije radijusa alata

ukljucivanje lijeve kompenzacije radijusa alata

G42 - ukljutivanje desne kompenzacije radijusa alata

v^>

cao{r(o* -/ putanja $lika 10.$$. Naredbe G40,G41,G42 Kao 5to se iz slike vidi naredba G41 pomiie sredi5te alata u lijevo za iznos radijusa alata

gledajuci u smjeru kretanja alata, a naredba G42 pomice srediite alata u desno. Naredba G41 i G42 je modalna tj. aktivna je dok se ne poniSti naredbom G40.

iemu se zasniva kompenzacija radijusa alata? Objasni znaienje naredbi G41, G42i G40.

1. Na

2.

,

' ,.'

Precizno pozici0niranie

Za vrijeme izradbe konture smjer gibanja alata iesto se mijenja. Pri programiranju izradbe kuta (oitrog brida) alat ie se gibati u smjeru jednog brida, a zatim u smjeru

drugoga brida. Da bi alat promijenio smjer gibanja, najprije se mora zaustaviti. Buduti da nije mogu(e zapoieti gibanje punom brzinom bez ubrzanja, a nitizaustavljanje bez usporenja, moguia je pojava odredenih pogrje5aka rezanja. Te pogrjeSke mogu dovesti do izoblicenja kutova, posebno ako se rabe vrlo velike brzine posmaka te pri vrlo Siliastim kutovima.

Slika 10.60. Kontrola posmaka oko kutova

Pri uobicajenim brzinama posmaka, takve pogrjeike je teiko uoiiti, a ako se i pojave, obicno su u okviru dopuitenih tolerancija. Da bi se pri posebno zahtjevnim obradbama izbjegle takve pogrjeike, potrebno je uporabiti naredbu za precizno zaustavljanje: G9

-

G60

nemodalna naredba za precizno pozicioniranje alata u ciljnu todku putanje

-

modalna naredba zaprecizno pozicioniranje alata u ciljnu tocku putanje

G601 , G602, G603 Te naredbe

- definira preciznost izradbe kutova

poveiavaju vrijeme izradbe,

G601

(sl. 10.58.).

a deaktiviraju se naredbo

m G64 i

G641

.

Primjer programiranja:

G602 Nso

G601

G603

tto o, G60 x... Y... Slika 10.61. Definiranje preciznosti izradbe kutova

Cesta uporaba naredbe G64 je pri izradi provrta. Da bi se osigurala tocna pozicija provrta, prije pozicioniranja i poziva ciklusa za zabuSivanje, te ciklusa za buienje, aktivira se

naredba G60. Naprimjer, dio programa koji se odnosi na zabuiivanje, moie izgledati:

Numeridki

T1 1

D1 ;Center drill 90'D12mm

M6 G54 G1 7 G60 G90 G94 G0

xl

Naredba G60 poveiava vrijeme izrade,

s Y30

G0 z2 5500 M3 M8 F1

a

deaktivira se naredbom G64.

50

CycleS2(...) M5 M9

GO Z1 OO

':.:

:: t

. oblik usporenja

i ubrzanja posmaka

Definira se naredbama; BRISK

- oitrije

ubrzanje, ali skratuje vrijeme izradbe

SOFT- meko ubrzanje, omogutuje veiu toinost izradbe i smanjuje troienje strojnih dijelova.

Primjeruporabe: N70 G1 X... Y... F500 SOFT Oblik ubrzanja vidi u prilogu 7.

i,:1i:',

Neprekinuta putania pri izradi konture

najceiie se rabi neprekinuta putanja alata. Brzina posmaka alata drZi se nepromjenjivom koliko god je to moguie s ciljem postizanja kraceg vremena izrade i bolje kvalitete povriine. Pri izradi konture

posmaK

-

const

Slika 10.62. Konstantan posmakpri rzradbr konture, izvorEMCO(4)

Naravno, kako

je reieno ranije, postoji i moguinost odredene

pogrjeSke pri izradi

Kutova. Zadaje se pomo(u naredbi: G64

-

neprekinuta putanja pri izradbi konture (bez zaustavljanja alata u ciljnoj totki)

G641- neprekinuta putanja pri izradbi konture s moguino5(u definiranja velicine zaobljenja.

Veliiina zaobljenja zadaje se naredbom AIDS (npr. AIDS = 0,5).

upravljani

alatnr

Primjer

*'',0 co r-, N120G41 G0X10 N130 G641 ADIS=0.S N140 Y40 N150 X60 Y70 G60 G601 N160 Y50 N170 X80

N'l80 Y70 N190 G641 ADIS=0.S X100 Y40 N200 x80 Y10 N210 X-20 N220 G40 G0 Y-25

Numeridki upravljani alatni

:,

,

ilptimizacija brzine p*smaka pri izradi konture

Programirana brzina posmaka pri obradi konture (G41/G42 i G64/G641 aktivno) odnosi se na gibanje sredi5ta alata. Pri obradi konture s kruinim lukom brzina gibanja toiaka na obodu glodala nije jednaka brzini gibanja srediSta alata jer duljina luka po kojem se giba srediSte alata nije jednako duljini luka po kojem se giba toika na obodu alata. Drugim rijeiima, brzina posmaka na obradivanoj povr5ini kruZnog luka biti ie manja ili veia od brzine posmaka na ravnom dijelu povriine ito moZe znatajno utje-

cati na ujednaienost kvalitete obrade cjelokupne povriine. Taj problem nije izraien, ako je polumjer glodala malen u odnosu na polumjer obraclivane povriine. Medutim, ako je polumjer glodala velik u odnosu na polumjer obracfivane povriine, da bi odriali ujednacenu kvalitetu povriinske obrade, za vanjske lukove je potrebno poveiati brzinu posmaka, a za unutarnje smanjiti.

putanja alata

priizradi vanjske konture

kontura

. smanjeni posmak

$iilr*

t'"1.d3"

putanja alata pri izradi unutarnje konture

Optimizacija brzine posmaka

lznos brzine posmaka za obradu luka vanjske konture raiuna se po izrazu:

vro: gdje

vr, .(R +

r)

je R - polumjer konture r

-

polumjer alata

v6-brzina posmaka srediSta alata lznos brzine posmaka za obradu luka unutarnje konture raiuna se po izrazu:

vfo=_v,,'(n B

r)

Pri programiranju izrade konture s lukovima ne mora se racunati brzina posmaka po ovim izrazima. Na raspolaganju su naredbe koje odrecluju da li ie brzina posmaka srediSta alata ostati nepromjenjiva ili

ie brzina posmaka na povriini konture ostati nepro-

mjenjiva. Te naredbe su:

CFTCP

- nepromjenjiva brzina posmaka srediSta

alata, poniitava naredbe CFC iCFIN

(primjena kod glodala kad reiu cijelim promjerom)

CFC - nepromjenjiva

brzina posmaka na povriini konture, tj. rubu glodala (osnovna postavka) (primjena kod zavrSne obrade)

CFIN - nepromjenjiva

brzina posmaka samo na konkavnim lukovima (primjena kod utornih glodala kad reZu cijelim promjerom)

Za ilustraciju primjene naredbi koje se odnose na brzinu posmaka naveden je dio pro-

grama koji se odnosi na zavrinu obradu konture. Analizirajte i objasnite navedene bloKOVe programa.

N200 T10

Dl ; Utorno glodalo o1Omm

N210 M6 N220

G1 7

Gs4G64 G90 G94

N23O G45O CFC

N240 G0 X-12Y-12 N2s0 G0 22s2000 M3 M8 N260 G1 Z-2F100

N270G1 G41 X5Y5 F180

l.''

Ko c na"edhe slr.)e za nrecizno nozie ''"t'

ionira-ie alata?

7 Nlavedi nrimiorp nerpdhe za nror-itna poztc r _. Y ol|'a"t,e. ' ') nrimipnp r,, _ ,,*, 3

Koi,a ie

4

Knip ie zn,rienip narcdIi SOFT; BRIS(?

sv.h.: naredhe za renrekinrt,

r

nrr'anir r ,r1ata?

Numerrckr

i'*."+.,2.

Urezivanje navoia

$

kompenzaciiom stezne glave

Urezivanje navoja obavlja se bez sinkronizacije.

Programirana brzina okretanja vretena, posmak korak navoja moraju se precizno definirati. v1

(mm/min) = n (min-l) x p (mm)

Slika 10.84, Urezivanje

Kad je naredba G63 aktivna, brzina vrtnje i brzina posmaka su blokirani i iznose 100%o

(ne mogu se mijenjati pomo(u preklopnika posmaka

ilitipkiza promjenu brzine vrtnje

glavnog vretena). Ulazak u izradak s G53 zahtijeva programiranje izlaza s G63, ali suprotnog smjera.

Oblik zadavanja u programu:

G63 X... Y ... 2... F... XY Z

-

S...

koordinate krajnje tocke urezivanja navoja (upisuje se odgovarajuia koordinata)

U ovom primjeru treba urezati navoj M5. Korak navoja iznosi 0,8 mm. Pri odabranoj br-

zini vrtnje od 200 min-1, brzina posmaka iznosi 160 mm/min.

,roo rroo Gl

Slika 10.65. Primjer urezivanja navoja

t,

XO Z1

;pozlclonlranJe

G63Z-20 F160

iyr=0.8x200=160

G63Zs M4

;promjena smjera kod izlaza

upravljani alatni

3{}.={a.

Uporaba naredbi G54, G55, G56,

G57

Ako imamo vi5e istovrsnih obradaka koji se obratluju na toino odredenim pozicijama radnog stola, tada je njihove nultotke W pogodno definirati naredbama G54, G55, G56 i G57.

Slika 10.66. UporabanaredbiG54,G55,G56

i G57, izvor SIEN/ENS

'7*.3{;2.

(2)

Zadavanje pola

Polse programira pomoiu naredbi:

Gl10, G111, Gl12 X...Y...Z... G1

10,

G1

1

1, Gl 12 AP=... RP=...

Slika 10.67. Zadavanje pola, izvorSlEMENS

G1

10 - zadavanje pola u odnosu

G1

1

1

prema trenutacnoj

totki alata

- zadavanje pola u apsolutnom sustavu mjerenja

G112 - zadavanje pola u odnosu prema posljednje zadnom vaZeiem polu X,Y,Z- koordinate pola

AP

-

kut u opsegu 0' ... 360' u odnosu prema pozitivnom smjeru horizontalne osi radne ravnine

RP

-

polarni radijus

(e imati ulogu nultoike samo za gibanja koja se zadaju u polarnim koordinatama, a za sva ostala giban javaleca nultotka ostaje W. Gibanja u polarnim koordinatama zaPol

daju se

naredbama:

G0

/ G1 AP=...

G2

/G3 AP=... RP=...

RP=...

Numeridki upravljani

--

alatni

crrr /i

,o.9-, -o\i -l\a;{

--, \- )-{ r \vlr/+-ct

\,/

\s)^

}--x

i

Slika 10.68. Crtez

primjera zadavanla

N10G17G54 N2O TRANS Z1

O

zadavanje pola

N30 G111X-2sY25

;

N4OT6D1 M3 M6

;spiralno svrdlo

Nso

s1

200

F1

20

N60 G0 RP=17 AP=18

25

;

pozicioniranje

N70 CYCLESl (5,0,3,-8.s,0) ; buienje NBO

G91 AP=72; prijelaz u inkrementni sustav

N90 CYCLES N1 00

1

(s,0,3,-8.s,0)

AP=72

0 CYCLES',l (s,0,3,-8.5,0)

N1

1

N

1

20 AP=72

N

1

30 CYCLEBl (s,0,3,-8.s,0)

N140 AP=72

Slika 10.69" Simulacijaizradepredmeta

N

1

50 CYCLEsl (5,0,3,-8.5,0)

N160G90250 ; prijelazu apsolutni sustav

pri zadavanju pola

Nl

BO M3O

'':t:'.i;; Programiranje granica radnog pr$stors G25 X.. G26

.Y...2...

X...Y...7...

(donja granica radnog prostora) (gornja granica radnog prostora)

(Koordinate X, Y i Z odnose se na strojni koordinatni sustav s ishodiitem u tocki M.) Te funkcije ograniiavaju radni prostor u kojemu je moguie kretanje alata. Funkcije se ukljuiuju sistemskom

varijablom WALIMON, odnosno iskljuiuju varijablom WALIMOF.

Time se oko radnog prostora uspostavlja sigurnosni prostor u koji alat ne moie do(i. Te naredbe se programiraju u zasebnom bloku koji samo definira

podrutje rada.

$lika I s.?0, Def in iranje granica radnog prostora, izvor SIEM ENS

e=

" *folik*vanie programa

Strukturiranje tj. oblikovanje programa je nacin programiranja koji treba biti takav da:

a) Upravljaika jedinica stroja prepozna i na siguran natin izvrSi opisane operacije b) Omoguii programeru titljivost vlastitog programa i izmjene programa i nakon duieg vremenskog perioda, odnosno omoguci iitljivost drugoj osobi koja (e koristiti napisani program (potprogram).

c) Omoguti

operateru lako praienje izvrienja pojedinih operacija na stroju

Prve upravljacke jedinice CNC strojeva zahtijevale su pisanje rijeci u reienici tocno odredenim redoslijedom, a svaka je rijec morala biti napisana u totno odrecfenom obliku. To je uzimalo dobar dio paZnje programera, a takoder i onemoguiavalo struk-

turiranje programa prema naiinu razmi5ljanja programera. Danainje upravljaike jedinice su puno fleksibilnije po pitanju pravila pisanja rijeii (naredbi). Redoslijed nije strogo odreclen pa programer moZe viSe paZnje posvetitioblikovanju programa. Postoji viie dobrih naiina za oblikovanje programa, a koji ie se natin

primijeniti ovisi o dogovoru programera unutar tvrtke, o iskustvu programera i njegovom shvaianju problematike programiranja CNC strojeva. Dobro oblikovan program moiemo usporediti s cestom po kojoj vozimo automobil. Cesta je puna znakova koji nas upozoravaju na moguie opasnosti, ali nam daju i korisne informacije kako bi sigurno doSli do Zeljenog cilja. Kod svakog mjesta postoji znak

koji nam omogu(uje da znamo na kojem smo trenutno dijelu ceste. Analogno cesti, program mora sadriavati informacije o operacijama koje se trenutno izvode, ali i upozorenja na mogu(e probleme. Informacije koje ie omoguiiti lako iitanje programa piSu se u obliku komentara, a trebaju se nalaziti:

a) na poietku programa (zaglavlje b) na poietku svake operacije c) pri pozivu svakog alata d) prisvakom pozivu M0 naredbe U zaglavlju programa

r I r r r r r I

programa)

piie se:

naziv i broj crteia

ime programera

datum izrade programa upravljaika jedinica za koju je program napisan dimenzije pripremka materijal pripremka pozicija nultocke status programa, revizija

Numeridki upravljani Pri pozivu svakog alata korisno je napisati naziv alata i njegove dimenzije. Ponekad se moie napisati i koji alat moZe posluZiti kao zamjenski. Na pocetku svake operacije treba biti komentar koji ie omoguiiti brzo uocavanje svih operacija u programu. lsto tako, za svaku naredbu M0 treba biti naveden razlog njene uporabe (izmjena alata, iiSienje obratka i sl.). M naredbe koje se odnose na rad pomoinih sustava (rashladna te-

kuiina, paletni izmjenjivat i sl.) takocler trebaju biti opisane komentarom. Osim dokumentiranja programa pomo(u komentara, strukturiranje programa obuhvaia grupiranje ijednoobraznost pojedinih naredbi. O iemu se radi pojasnit ie se na sljedecem primjeru. Pretpostavimo da smo napisali sloZeni program u kojem koristimo 20 alata. Pri provjeri programa na stroju prvih l4 alata je izvr5ilo obradu bez pogrjeSke, alije kod 15tog (spiralno svrdlo) pri provjeri dubine buienja ustanovljeno da je dubina manja za 0,5 mm od potrebne.Tbog toga je potrebno ponovititu operaciju (uz prethodnu ko-

rekciju programa). Pri tome ne Zelimo izvriiti operacije s prethodnih 14 alata, vei po-

ieti operaciju s alatom broj

15. Da bi ovo bilo moguce, svaka operacija mora sadrZavati

definiciju alata, a za svaki alat moraju biti definirane sve naredbe neophodne za izvr5enje operacije (brzina vrtnje, smjer okreta ja,brzina posmaka, korekcija alata).

Grupiranje naredbi primjenjuje se za definiranje:

r r r r r

osnovnih postavki na poietku programa (nultoika, mjerne jedinice, izbor radne povriine isl.) alata na pocetku operacije (korekcija alata, brzina vrtnje, brzina posmaka, smjer vrtnje) prilazne putanje alata povr5ini obratka zavrietka rada alata (zavrietak kompenzacije radijusa alata, pozicioniranje alata u

toiku izmjene alata

i dr.)

zavrietaka rada programa (zavr5etak modalnih naredbi, pozicioniranje alata

toiku izmjene obratka) Primjenom strukturiranja, program (e izgledati: Zaglavlje programa Definicija osnovnih postavki na pocetku programa Opis operacije

Definicija alata Naredbe operacije obrade

Definicija zavrietka rada alata Opis operacije

Definicija alata Naredbe operacije obrade

Definicija zavrietka rada alata Definicija zavr5etka rada programa Program strukturiran na ovakav naiin biti

te pregledan i omoguiiti ie brze korekcije.

u

alatni

3?-. Prilozi Prilog

1.

Preporuiene brzine rezanja i posmaka

Samo u nedostatku podataka proizvoclaia alata o brzinama rezanja mogu se uporabiti sljedece tablice.

Tablica 1 .

Brzine rezan)a iposmaci priglodanju za kutna iutorna glodala iz HSS materijala

f,z - posmak Materijal obratka

Brzina rezanja

(m/min) a

Nehrdajuii ielik

5-

Bronca Legure aluminija Bakar

20

n

12

20

30

40

60

oo

0,005

0,05

0,01

0,02

0,05

0,08

0,10

oo

0,010

0,020

0,08

0,10

0,15

0,25

0,35

od

0,005

0,0

t0

0,02

0,03

0,05

0,06

0,07

oo

0,012

0,0s0

0,08

0,10

0,15

0,25

0,3s

od

0,005

0,010

0,01

0,02

0,04

0,06

0,07

oo

0,020

0,050

0,08

0,10

0,15

0,25

0,35

oo

0,005

0,010

0,01s

0,02

0,04

0,05

0,07

do

0,020

0,0s0

0,070

0,10

0,15

0,25

0,35

10

Sivi lijev

Meki ielik Tvrda bronca

u mm po oitrici za jedan okretaj vretena za promjere glodala (mm)

-25

25-50

Mekialuminij s0 - 200

Plastika

Napomena: Kod uvjeta obrade koji odstupaju od standardnih, odabrane vrijednosti mogu biti manje ili veie od navedenih u tablici. Takoder, uva2iti da je posmak kod fine obrade manji nego kod grube. Za dubine rezanja ve(e od 1 mm brzinu rezanja u odgovarajuiem iznosu smanjiti.

Tabfica 2,

Brzina rezanja i posmak pri bu5enju za svrdla iz HSS materilala fr- posmak mm/okretaju vretena Brzina rezanja

Materijal obratka

za promjere svrdla (mm)

(m/min) z

5

8

12

16

25

40

6-15

0,02

0,05

0,1

0,12

0,15

0,2

0,2

20-40

0,06

0,12

u,l

0,3

0,4

U,)

0,6

40-60

0,0s

0,15

0,25

0,3

0,4

0,5

0,6

30-s0

0,04

0,12

0,2

0,25

0,3

0,4

0,4

o

Nehrdaiuii ielik Sivi lijev

Meki ielik Tvrda bronca Legure aluminija Plastika

Tabfica 3: Brzina rezanja

iposmak pri razvrtanju zarazvrlala iz HSS materijala fr- posmak mm/okretaju vretena

Brzina rezanja

Materijal obratka

za promjere razvrtala (mm)

(m/min) o

Nehrdajuti ielik

25

30

40

0,2

0,24

0,28

0,32

0,3

0,4

0,5

0,55

0,6

0,3

0,3s

0,4

0,4

0,45

0,5

0,,l8

0,20

0,25

0,3

0,3s

0,4

5

10

15

4-6

0,1

0,12

0,15

8-10

0,18

0,25

8-12

0,16

10-12

0,15

Sivi lijev

Mekiielik Tvrda bronca Legure aluminija Plastika

Tablica

4: Brzina rezanja i posmak pri upu5tanju za upu5tala iz HSS materijala f, - posmak mm/okretaju vretena

Brzina rezanja za promjere upuStala (mm)

Materijal obratka (m/min)

Nehrdaju(i ielik

5

10

15

20

25

30

40

10-12

0,06

0,1

0,12

0,15

0,2

0,25

0,28

15-25

0,1

0,1 5

0,2

0,23

0,25

0,3

0,35

30-s0

0,15

0,25

0,3

0,4

0,45

0,5

0,55

50 - 100

0,15

0,2

0,3

0,4

0,45

0,5

0,55

Sivi lijev

Mekidelik Tvrda bronca Legure aluminija Plastika

Tablica 5: Brzina rezanja

pritokaren ju za neke materijale uz uporabu plodica od tvrdog materijala

Tvrdota (HB)

Brzina rezanja (m/min)

Ugljiini telik

150-200

150

Legirani ielik

175 - 200

110

200 -250 I5U _ JUU

100

Materijal

300

Cistialuminij

80

- 375

do 100

45

300

- 2000

250

-

Aluminij

s Si <130/o

Aluminij

s Si >130/o

2s0 -750

Aluminij

s Si >17o/o

125

-

1500

400

r orilozi

Prilog 2. standardnimetriiki navoji l5o 68-1:1998,ISO 262:1998 lSO724:1993 Nazivna

veliiina

Promjer d=D

Korak p

Radijus' korijena

Promjer d2=D2

ISO M

Promjer korijena vijka d3

Promjer korijena matice

Dubina

Dubina

navoja

navoja

vijka

matice

D1

h3

H1

Promjer provrra za navoj

1,00

1,00

0,25

0,036

0,838

0,693

0,729

0,r53

0,135

0,75

1,10

1,10

0,25

0,036

0,938

0,793

0,829

0,153

0,1 35

0,85

1,20

1,20

0,25

0,036

1,038

0,893

0,929

0,153

0,135

0,95

1,40

1,40

0,30

0,043

1,205

1,032

1,075

0,184

0,162

1,10

1,60

1,60

0,35

0,0s

1

1,373

1,171

1,221

0,215

0,189

1,25

1,80

1,80

0,35

0,051

1,573

1,371

1,421

0,215

0,189

2,00

2,00

0,40

0,058

1,740

1,509

1,567

0,24s

0,217

1,60

2,20

2,20

0,45

0,06s

1,908

1,648

1

,713

0,276

0,244

1,75

2,50

2,50

0,45

0,065

2,208

1,948

2,013

0,276

0,244

2,05

3,00

3,00

0,s0

0,072

2,675

2,387

2,459

0,307

0,271

2,50

3,50

3,50

0,60

0,087

3,1 10

2,764

2,850

0,368

0,325

2,90

4,00

4,00

0,70

0,101

3,141

3,242

0,429

0,379

3,30

4,50

4,50

0,75

0,108

4,013

3,s80

3,688

0,460

0,406

3,80

5

5

0,80

0,1 15

4,480

4,019

4,134

0,491

0,433

4,20

o

6

1,00

0,144

5,350

4,773

4,917

0,613

0,541

5,00

7

7

1,00

0,144

6,3s0

5,773

5,917

0,613

0,541

6,00

8

8

1,25

0,180

7,188

6,466

6,647

0,767

0,677

6,80

9

9

1,25

0,180

8,1 88

7,466

7,647

0,767

0,677

7,80

10

10

1,50

0,217

9,026

8,160

8,376

0,920

0,812

8,50

11

11

1,50

0,217

10,026

9,160

9,376

0,920

0,812

9,50

12

12

17<

0,253

10,863

9,853

10,106

1,074

0,947

10,20

14

14

2,00

0,289

12,701

11,546

1

1,835

1,227

1,083

12,00

16

16

2,00

0,289

14,701

13,546

13,835

1,227

1,083

14,00

18

18

2,50

0,361

16,376

140??

15,394

1 ?q?

15,50

20

20

2,50

0,36i

18,376

16,933

17,294

1 5?4

17,50

22

22

2,50

0,361

20,376

18,933

19,294

1,534

19,50

24

24

3,00

0,433

22,051

20,319

20,752

1,840

1,624

21,00

'r-7

1-7

3,00

0,433

2s,051

23,319

1,840

1,624

24,00

Nazivna

Promjer

veliiina

Korak

d=D

p

Radijus' korijena

Promjer d2=D2

Promjer korijena vijka d3

ISO M

Promjer korijena matice

Dubina

Dubina

navoja

navoja

vijka

matice

D1

h3

H1

Promjer provrta za navoj

30

30

3,50

0,505

27,727

25,706

26,211

2,147

1,894

26,50

33

55

3,50

0,s05

30,727

28,706

lo

111

2,147

1,894

29,50

36

36

4,00

0,577

33,402

31

,093

31,670

2,454

2,165

32,00

39

39

4,00

0,s77

36,402

34,093

34,670

2,454

2,16s

35,00

+z

42

4qn

0,650

39,077

36,479

37,129

2,760

2,436

37,50

45

45

4,50

0,650

42,077

39,479

40,129

2,760

2,436

40,50

48

48

5,00

0,722

44,752

41,866

42,857

3,067

2,706

43,00

52

52

5,00

0,722

48,752

45,866

46,587

3,067

2,706

47,00

56

56

5,50

0,794

52,428

49,252

50,046

3,374

2,977

50,s0

60

60

5,50

0,794

56,428

54,046

3,374

2,977

54,50

64

o+

6,00

0,866

60,103

s6,639

57,505

3,681

3,248

58,00

68

68

6,00

0,866

64,103

60,639

61,505

3,681

3,248

62,00

6t*t P

H,a $ J{ i}7

H-

0 36S03

P

h"= 6

p

F-- }lt6

r = 0.1443. p

H{z I

I

r

dz=d-0.6495'p ds=d-1.2269'p

HJ2

Dt:d-1.0825'P PROFIL METRIEKOG NAVOJA

Prilog 3. Tablica finoga metritkog navoja Nazivni promjer d=D

korak p

radijus korjena

Promjer na (koraku)

R

dr=D,

M .0x0.2 M 1x0,2 M 2x0

0.20 0,20 0.20

0.029 0,029 0.029

M ,4x0,2

0,20 0.20

0,029

M ,6x0,

M 1.8x0.2 M2x0,25 M2.2x0.25

M2.5x0.35 M3x0,35 M3.5x0.35 M4x0,5 M4.5x0.5

M5x0.5 M5,5x0,5

M6x0.75 M7x0,75

0.35 0,50 0.50 0,50 0.50 0.75 0,75 0.75 1,00 o.75

H1

0,870

0,755

0.970

0.855 0.955

0,783 0.883 0.983

0,123 0.123 0,123

0,80 0.90

r55

l83

0.1 23

0,108 0.108 0,108 0.108

1.355 1,555 1.693 1,893 2.071

1.383

0.123 0,123

0.108 0,108 0.135 0,135 0.189

1.40 1,60

,070 270 470

1

0,0s1 0.072 0.072

4,175

0,072

4,675

2.571 3,072 3.387 3,877 4.387

0.072 0,108 0.108

5,175

4,887

5.51 3

s,080

6.51 3

6.080 7,080 6.773

6.188

0.036 0,051 0.051

0.108

8.51 3

1.00 0,75 1.00

0,144

8.3s0

0.108

9.51 3

8.080 7,773 9.080

0,144

0x1.25

1,25

773 8.466

1x0,75

0.75

0.180 0.108

9.350 9.188

M 0x1

1x

.00

2x 2x .25

.00

2x ,5 4x ,0 4x .25 4x ( M 5x M 5x M 6x

50 .00

M 6x ,5

M M M M

7x ,0

7x 8x ,0 Bx

M 8x2.0

M20x1.0 M20x1 ,5

M20x2,0 M22x1.0 M22x1 ,5

M22x2.0 M24x'l .0

M24x1.5 M24x2.0 M25x1,0 M25x1

M25x2,0 M27x1.0 M27x1 ,5

M27x2.0

25

25

50 .00 50 .00

0.108

0,144 0.144 0.180 0,217

0.144 0,180 0.217

1

0.51 3

10,350 1.350 1 1,188 1.026 13.350 13,188

13.026

10.080 9,773 0.773 0,466 0.160 2.773

2.466 2.160

,583 1.729 1.929 2.121 2.621 3,121

3.459 3.959

4.459 4.959 5,1 88

0.153 0.153

0.215 0.215 0,215 0.307 0,307 0.307 0.307 0,460

0.271 0.271

7,188

0.460 0,460

6.917

0.613

0.541

8.'r88

0.460 0,613

0.406

9,188 8,917 8.647 10,188 9.917

0,460

0.406 0,541 0.677 0,406 0.541

0,917 0,647 0.376 2,917 2.647

0.613 0,767

7.917

0.613 0.767 0.460 0.613

o.541

0.920

0.541 0,677 0.812

0,61 3

0.541

0.767

0.677

2.376 3,917 3.376 4,917

0.920 0,613 0.920 0,613

0.812 0,541 0.812 0,541 0.812

2.60 3,10 3.50

4,00 4.50 5.00 5,20 6.20 7,20 7.00 8.20 8,00 9.20 9.00 8.80 0,20 0.00 1.00

0,80 0.50 3,00 2.80

0.920

0.8'r2

6.50

1.227

1.083

6,00

0.613

0.541 0,812

9.00 8,50 8.00

'15.350

50 .00

0,217

15.026

4,160

4.376

o.920

0.144

16.350

5.917

u.o t5

50

0.217

5,376

0,920

.00 .50 2,00 1.00 1.50 2,00 1.00 1,50 2.00 1,00 1.50

0,144

16,026 r7.350 17.026

5.773 5,160 6.773

5,546

6.917 6,376 5.835

8.773 8.160

8.917 8,376

0.217

23.026

2.00 1.00

0.289 0.144

22,701

22.160 21,546

1.50 2,00 1.00 1,50 2.00

0.217

24.350 24.026

0.144

16,701 19,350

0,217

19,026

0.289 0.144

18.701

7.546

7.835

1.227

r.083

21.350

20.773

20,917

0.61 3

0.541

0,217

21,026

20,1

20.376

0,920

0,812

0.289 0,144

20.701 23,350

60 19.546

19.835 22,917

1.227

L083

22,773

0,61 3

0,541

22.376

0.920 1,227 0.613

0.812 1.083

23.773 23 160

21,835 23.917 23.376

0.920

0,812

23.701

22,546

22,835

25.773

0,217

26.350 26,026

25.917 25,376

227 0.613

0,920

1,083 0.541 0,812

0.289

25.701

1.227

L083

24.83s

1,95

2.10

0.613

14.026

0.144

25,160 24.546

1.75

0.541 0,812 0.541

0,217

3,773 3.160 A 773

0,289 0.144

,00 1.20

18.598 4,00 3.50 5,00 4,50 6.00 5,50 7.00

14,350

o.tou

0.189 0,189 0.271 0,271

0,406 0.406 0.406

0.144

0.217 0,289

provrta

h3

,670 .838 2.038 2,273 2.773 3,273 3.675

0.036

promJer

D1

0,144

M 0x0,75

M M M M

0.029 0,029

visina navoia

d3

7.513 7,350

M8x0.75 M8x1.0 M9x0,75 M9x1.0

M M M M M

0.20 0,25 0.25 0.35 0.35

manii promier

0,920

1

0,541

21.00 20,50 20.00 23,00

22.s0 22.00 24,00 23.50 23.00 26.00 25,50 25.00

Nazivni promjer d=D M28x1,0 M2Bx1.5

M28x2,0 M30x1.0 M30x1.5 M30x2,0 M30x3.0 M32x1,5 M32x2.0 M33x1,5 M33x2,0 M33x3.0 M35x1,5 M35x2.0 M36x1.5 M36x2,0 M36x3.0 M39x1,5 M39x2.0 M39x3.0 M40x1,5 M40x2.0 M40x3.0 M42x1 ,5

M42x2.0 M42x3,0 M42x4.0 M45x1,5 M45x2.O

M45x3.0 M45x4.0 M48x1.5 M48x2,0 M48x3.0

korak p

radijus korjena R

dz=Dz

1,00 1.50 2.00 1,00 1.50 2,00 3.00 1,50 2.00

0.144

27.350 27,026

0.217

0,289 0.144

manlt promter

Promjer na (koraku)

26.701

vrslna navota

D1

h3

H1

provrla

26.773

26.917 26,376 2s.835

0.613

0.541

0,920

0,812

1.227

1.083

27.00 26,50 26.00

28.917 28,376

0.613

0.541

0,920

0,812

27.835

1.227 1.840

1.083 1,624

0.920 1,227

0.812

26,160 25.546

0.217

29,3s0 29.026

0,289

28.701

0.433

28,051

0,217

31.026

0,289

30,701

60 27,546 26,319 30.1 60 29,546

1.50 2,00 3.00 1.50 2,00 1,50 2,00 3.00 1.50 2,00 3.00 1,50 2.00

0.217

32.026

31.160

0,289 0.433

31 .701

0.217

34.026

0,289

30.835 29,752 33.376 32,835

0.217

33,701 35.026

30.546 29,319 33.1 60 32,546 34.160

34.376

0.920

0,289

34.701

33546

0,433 0.217

34,051

32,319 37.160 36,546

33.835 32,752 37.376 36,835

1.227 1.840

}s.752

3.00 1,50 2.00 3,00

4.00

0.920

31 .00 30,00 33.50 33,00 34.50

34,00 33,00 37.50 37,00 36.00 38,50 38.00

0,289

38,701

37,835

1.227

1.083

0.433 0,217

38.051

1.624

37.00

0,920

0,8i

40.701 40.05'r

36.752 40,376 39.835 38,752

1.840

0.289

37,546 36.619 40,160 39.546

1.227 1,840

1.083 1,624

40,50 40.00

37,670

2.454

2.165

43,376

0.920 1,227 1.840

0.81 2

1,083 1.624

43.00

2,454 0.920

2,165

41,00

0.812 1.083 1,624

46.50 46,00

0,433 0.577

41,026

38.31 9

0.289

48.701

0.433 0,217

48.051

0,289

50.701 50,051

49.402

47.O93

47.670

54.026 53,701 53.051

53.1

60 52,546 51.319

53.376 52,835 51 .752

52,402 ss.026

50,093

s0,670 54.376

4.00

M50x1,5 M50x2.0 M50x3.0 M52x1.5 M52x2.0 M52x3,0 M52x4.0 M55x1,5 M55x2.0 M55x3,0 M55x4,0 M56x1.5 M56x2,0 M56x3.0 M56x4,0 M58x1.5 M58x2.0 M58x3,0 M58x4.0 M60x l.5 M60x2,0 M60x3.0 M60x4,0

1,50

0.577 0,217

1,50

0.433 0.577 0.217

2.00

0,289

3.00 4,00

0.433 0,577 0.217

39,402 44.026

I

J7,093 43.160 42,546 41 .319 40.093 46-160 45.546 44,319 43.093 48,160 47.546 46,319 50.1 60 49.546 48.319

M4Bx4.0

4,00

1,227

1,624 0.812 1,083 0.812 1,083 1,624 0.812 1.083 1.624

1.840 0,920

0.289 0,433

1,50 2,00 3.00

0.920

i.083

38,376

1.50

2.00 3,00 4.00

1.227 1.840

1.083 0.812

38.160

2,00 3.00

i,50

0.920

39.026

0.433 0,577 0.217

2,00 3.00 4.00

29,835 31 176

0,217

0.217

i.50

26,752 30.376

29.00 28,50 28.00 27,00 30.50 30.00 31 .50

35.31

0,289

2.00 3,00 4.00

28,1

38.026 37,701 37.0s 1

1.50

1.50

,051

28.773

0,289 0.433

2,00 3.00 4,00

2.00 3,00

I

promJer

O3

43,701 43.051

42,402 47.026 46.701 46,051

45.402 49,026

51,026

0,289 0,433

54.701 54,051

54,160 43.546 52,319

0,577 0,217 0.289

53.402

51.903

57,026 56.701

56,1

0,433

56.051

0,577 0.217 0,289 0.433 0,577

55,402 59.026

60 55.s46 54.319

42,835 41 .752

40.670

46.376 45.835 44,752 43.670 48,376

47.835 46.752 50,376

49.835 48,752

53.835 52,752 51 .670 56,376

ss.835 54.752

53,093

s3,670

60 57,546

1,227

1,227 1,840

2.454 0,920

0,812

2

39,00 38.00 43,50 42.00

45.00

2.165

44.00

48,50

1.227 1,840

0,812 1.083 1.624 0,812 1.083 1,624

2.454 0,920

2.165 0.812

1,227 1.840

1,083 1.624

2,454 0.920

2,165

51 ,00

0.812

s4.50

1,227 1,840

1.083 1,624

54.00 53,00

2.454 0,920

2.165 0,812

s2.00

1.227 1.840

1.083 1,624

l. t6\

1.227 1.840

0,920

58.1

58.376

2,454 0,920

58,701 58.051

56.31 9

57,835 s6.752

1,227 1.840

0.812 1,083 1.624

57.402

s5.093

55.670

2,454

2,165

48.00

47.00 50,50 50.00 49,00 48.00 53.50 53,00 52.00

56,50 56.00 55,00 54,00 58.50

s8,00 57.00 56.00

lprilNazivni promjer d=D

korak p

M62x1.5 M62x2,0 M62x3.0 M62x4,0

4.00

M64x l.5

1.50

M64x2.0 M64x3,0 M64x4.0

2.00 3,00

M65x 1,5

M65x2.0 M65x3.0 M65x4,0 M68x1

M68x2.0 M68x3.0 M68x4.0 M70x1,5 M70x2.0 M70x3,0 M70x4.0 M70x6.0 M72x1 ,5

M72x2.0 M72x3,0 M72x4,0 M72x6.0 M75x1,5 M75x2.0 M75x3.0 M75x4.0 M75x6.0 M76x1,5 M76x2.0 M76x3,0 M76x4.0 M76x6.0 M80x1,5 MB0x2,0

M80x3.0 M80x4.0 MB0x6,0 MB5x2.0

M85x3.0 M85x4,0 M85x6.0 M90x2,0 M90x3.0 M90x4,0 M90x6.0 M95x2.0 M95x3,0 M95x4,0 M95x6,0 M 00x2.0 M 00x3,0 M 00x4.0 M 00x6.0

radijus korjena

Promjer na (koraku)

R

dz=Dz

.026

1.50

0.217

61

2,00 3.00

0.289 0,433 0.577 0,217 0.289

60.701 60,051

4.00 1,50 2,00 3.00 4,00 1.50 2.00 3,00

4,00 1,50 2.00 3.00 4,00 6.00 1,50 2.00 3.00

4,00 6.00 1,50 2.00 3.00 4,00 6.00 1,50 2.00 3,00 4.00

6.00 1.50

2.00 3.00 4.00 6,00 2,00 3.00 4,00 6.00 2,00 3.00

4,00

0,433 0,577 0.217

0,289 0.433 0,577 0.217

0,289 0,433 0.577 0,217 0,289 0.433 0,577 0.866 0.217

63.051

62.402 67,026 66,701 66.051

65.402 69.026

0.289 0.433 0,577 0,866

0,289 0.433 0,577 0.866

60 59.546

60,376 59.835 58,752

0,920 1,227 1.840

0.812 1.083 1,624

57.670 62,376

2,454 0.920

2,165 0,812

61 ,835

1,227 1,840

1.083 1,624

2.454 0,920

2,165 0.812

1.227 1,840

1,083 1.624

2,454 0.920

2,165

227 1.840

1.083 1,624

2.454 0,920

0,812

1,227 1.840

1.624

60,1

58,31 9

60.3'1 9

59,093

63.160 62.546 61,319

60.670

63,093

65.093

66.1 03

83,701 83.051

62,639 70.160 69,546 68.319 67,093 64,639 73.160 72,546 71.319 70,093 67,639 74,160 73,546 72.319 71,093 68,639 /8.1 60 77.s46 76.319 75,093 72.639 82,546 81,319

82.402

80.093

103

68.103 74,026 73,701 73.051

72,402 71.103 75,026 74.701 74.051

73,402 72.103 79,026 78.701 78.051 77,402

76,103

68.1

0,289

BB,7O1

0,433 0.577 0,866

88 0s1

77,639 87.546 86,319

87.402

85,093

86,1 03

0.289 0,433

93.701 93.051

82.639 92,546 91.319

0.577

92,402

0,866

91,013 98,701 98.051

97,402 96.103

6,00 2.00 3,00 4.00 6,00 2.00

0,289

3.00 4,00 6.00

0,433 0,577 0.866

8'1

61 ,752

66,376 6s,835

67,402

70,051

62.835

66,160 65.546 64.319

68,201 68.051

71,026

60.752 59,670 63,376

60.093

60 67,546 66.319

69,402

0,433 0,577 0,866 0,217

H1

57.O93

0,577 0.866 0,217

0.289

h3

62,160 61,546

70,701

0.433 0,577 0.866 0,217

promJer D1

59.402 62.701 62.051 61,402 64.026 63,789

vtstna navola

O3

63,026

0,289 0,433

0,289

manil promter

64,752 63,670 68.376

67,B3s 66,752 65.670 63,505

2.454

70.376

0,920

69,835 68.752 67,670 65,505 73.376

1,227 1.840

72,835 71.752 70.670 68,505

74,376 /3,835 72.752 71,670 69,505 78.376

77,835 76.752 75.670

73.505 82,53s

3,681

2.454

0.8't

2.165 1.083

2,165 3.248 0,812 1.083 1,624

3.681

2.165 3.248

0.920 1.227 1,840

0,812 1.083 1,624

2.454

2.16s 3.248

3,681

0.920 1.227 1,840

2.454 3,681

0,920 1.227 1,840

2.454

0,812 1.083 1,624

l. to\ 3.248 0,812 1.083 1,624

3,681

2,165 3.248

81,752 80.670

1,227 1,840

1,083 1.624

2,454

78.505

3.681

2,165 3,248

87,835

1,227 1.840

1.083

86,7s2 85,670

2.454

1.6)4 2.16s

83.505

3.681

0.328

92,83s 91 .752

1.227 1.840

1,624

90,093

90.670

2.454

87.639 97,546 96,319

88,50s 97,B3s

3.681

1,840

95.093

96,752 95.670

2,454

92,639

93,50s

3.681

1.227

1.083

2,165 3.248 1,083 1.624

2,165 3,248

provrta 60.50 60.00 59,00 58.00 62,50 62,00 61 .00 60.00 63.50 63.00 62,00 61,00 66,50 66.00 65,00 64,00 68.50 68,00 67.00 66.00 64.00

/0.50 70,00

69 68,00 7

3,50

7

72,00 71,00 69.00 74,50 74.OO

73.00 72,00 70.00 78,50 78,00 77,00 76,00 74.00 83.00 82,00 81.00 79,00 88,00 87.00 86,00 84.00 93.00 92.00 91.00 89,00 98.00 97,00 96.00 94,00

t-

lrtl

Prilog 4. Oznaiivanje reznih ploiica

@il

N-

lN 0.

l"-llH I \-l tr--W"^I1 t:--1/ , \c i- I +=.=+'l

/

[--

T;--l \" I

5'lr'-

s .---'----it!0.025 l- lO.025 lr | =oozs =oozslt0 02ir @ !0.08 r0 d

ft-_l t---l 111-.-

E

13

l' lfl i------rm M

r0.1 3 do +0.381rr

n)

11)

@r--t

Lomac strugotrne s obie

strane.srupom

A

Lomaastrugotinesjedne slrane, s rupom

gl LYr

-\ I

Lomalstrugotinesjedne

l+l-t

-gI r I T H lFl P ffD Z, X

ctr.na

b7

01

<4> \&/

upustenje s jedne strane.

02 03

r.f

Srupom

04 06 07

'tt

LomaC struqotine s iedne strane. s rupom iupistenlem

1.59 2.38 3.18 3.97

mm mm mm mm

4.76 mm 6.35 mm 7.94 mm

Spsijalne

@

ostarvrh U

.R :.,

-'t4 -PP -'17 -TF -RF/LFT' -19 -GN nr Rn Ln -sF -NF

t

t

zaobljen

= 04 = 08 =

0.2 mm 0.4 mm 0.8 mm 12 = 1.2 mm tb = l.b mm

vrh \_--l

t

Ir-:-l

OZ

\

I

T

sKosenor \

I

s

Sko5eno(neo.)

zu = l.u frfr

=

= = = = = = =

Neg. / poz. sFdne ili obje stta-ne, s rup6m

II

24

I

FSi i

,l

@ \--jl

\sgj

n

nr^A

@ tl |\

@

n

-jLII_.1

I

!0.08 .013 0.13 ao t0.25rrr l;=o;;

Tolne dimenzije ovis o velieini ploaice

L!A [,] [,J

Bez lomada struootine s rupom

!0.05

56749

4

l-T--

*-

do

10.025 +0.1 :&?331t

trtrtrtr8

IICT

@A

Ail

| 'o', l#d

d o I lu l;=o.jd I

il t

!0.1801 =3?3'

10.13

d r0.025 =o.oz

zaobljeno

2.4 mm

l--''l ll

3. TOLERANCIJA

ii*'**.T

lla

rn

Klasa

XlaSa l,l

*0.13 r0.13 r0.20

:4.27

:0.2I

*0.38

Ll : Klssa u

;nEs*"..,-r-*'o,os* }v,ev i

rO.05 I 10.08 j

:0.10 I *O.10 i $.13 i

*0.08 10.13

t0.18 :0.'18 *0"25

-NM .TNM

a7

E

t_l q

desni

lijevi

;

Prilog 5. Oznacivanje drZaca alata

I@@ p E p E

g

E (-:!:.

6efi6ni dr2ac

Hhdenje kroz

A=32 H=10O B=,1O J-1r0 c=5o K=125 U=350

6eli6ni dflac

Pdt€m

F=80 N=160 G=90 P=170

Y=5O0

ka.bidni drtae

Dd€tza vanjsku obradu Dr2at za unutarnju obradu

HHE

Po[4m koz pfovrt

na vrhu

nivi t,lY

X-Posebni

;

l-\t-:_:::li-l t\lii Ji l,i9-t' ----.. '',-.*' t

Hbdenjekroz

\

Y1f,,'o

E ,=fr rz>. E@

D=6O L=140 V=4@ E =7O M= 150 W= 45O

xartiOni ozac

#tw#

,w.i

Q = 't80 R=20O S=25O T=30O

SC-Vifm

St6zaCs I poft€m

EHMBEilU}

a[un]*sB 45678 UU}tr]SB 56't8

ltsry

Rqr

@

h'rl

t"l L_l

EE

-+lk.'7'++1.1"

o"

qq

E

az.i6

M LI tr

w tl tl

E

@Hm@ F-l frlEI tr= iry I lll ll

dulftm

@

E

w

|'t'l

u

V'

yr

\,r

ffiffi Aksijalni

-ffi).

a;\ ':-')

ri" t-r--'Yr,

*o-J

E

rmo5bie

+i krj

Ddae

a

7a

wnFku

i radijalni

obradu

kut

Orraa aut,lamiu obradu

r-l

I

-+:*

E

J 5'

-H II

prilozi

Prilog 6: Dozvoljeno odstupanje slobodnih mjera prema ISO 2768

Tabli*a 1: Dozvoljeno odstupanje linearnih mjera izuzev sko5enla i radijusa zaobljenja

Stupanj totnosti

Podruije nazivnih izmjera (mm)

oznoka

0,5 do 3

3do6

6do30

opts

30

do

120

1

20 do 400

400 do 1000 +0,3

f

fino

+0,05

+0,05

+n1

f0,15

!0,2

m

srednje

r0,1

r0,1

!0,2

+0,3

+0,5

c

grubo

+0,2

+0,3

r0,5

+nQ

!1,2

t0,5

II

r'1,5

!2,5

vrlo grubo

Tahii*a f,:

1000 do 2000 2000 do 4000

r0,5 rl 1 !t,1

+2

!2

r3

+4

+4

!6

t8

Dozvoljeno odstupanle skoSenja i radijusa zaobljenja

Stupanj toinosti

Podruije nazivnih izmjera (mm)

oznaka

0,5 do 3

opts

f

fino

m

srednje

ido6

viie od 6

+0,2

+0,5

+l

!0,4

+1

L2

grubo vrlo grubo

Tabliea 3:

Dozvoljeno odstupanje za kutove

Stupanj toinosti

Podruije nazivnih izmjera (mm)

oznaka

oo tu

I

opts

10 do

50

50dol20

|

20 do 400

Preko 400

fino +1

+0'30'

+0'20'

+0'1 0'

+0"5'

grubo

+1"30',

+10

+0"30'

+0".l

+0"1

vrlo grubo

+30

!z

11'

+0'30'

m

srednje

c

5'

0'

+0"20'

]

Prilog

7.

Pregled razlicitih mogucnosti kontrole posmaka i brzine rezanja

X

N5, G2

Putanja alata

N3.G1

v - brzina

alah po putanli

G80 G601

G60 G603

Bni

hsd iGSi

prlrozl

Prilog B: Rezljivost aluminija Rezljivost materijala (obradivost)je pogodnost materijala za obradu odvajanjem cestica. Ona ovisi o fizikalnim svojstvima materijala, ali i o uvjetima rezanja. Rezljivost se moie utvrditi na osnovu:

. . . . . Rezlj

. . .

volumenu odstranjenog materijala (ovisi o brzini rezanja) za Zivotnog vijeka alata trajnosti alata sila rezanja

kvalitete obraalene povriine oblika nastale odvojene cestice ivost je uvjetova na svojstvi ma materija la:

mehaniiim (ivrstoii, tvrdo(i, hladnom otvrdnjavanju), 5to ovisi o natinu proizvodnje materijala te provedenoj toplinskoj obradi toplinskim (vodljivosti topline nastale uslijed rezanja) kemijskim (sadrZaju ukljucaka, abrazivnih cestica ili sredstva za podmazivanje)

Aluminij tj. legure aluminija u usporedbi s ostalim metalima, koji se rabe u strojarstvu za proizvodnju dijelova ialata, imaju dobru rezljivost. Utjecaj udjela silicija (Si) u leguri aluminija na svojstvo rezljivosti Legure aluminija i silicija cine eutekticki sustav. Eutektiika temperatura iznosi 577'C,

udio Sije oko 13

a

o/0.

Sporo hladenje legure aluminija i silicija, pocevii od tekuie faze, vodi stvaranju razlitite mikrostrukture ovisno o tome da lije sadriaj silicija manji od eutektickog (podeutektiike legure) iliveti od eutektiikog (nadeutekticke legure).

fl ts" I

t/

t

q

'fi

$lika 11"1. Struktura podeutektidke legure (a) poveianje 100 puta, b) poveianie 500 puta

@ryryl Razmotrimo, naprimjer, dvije aluminijske legure, prvu sa sadrZajem 80/o silicija (a) i drugu sa sadria jem 17o/o silicija (b). Sporo hladenje omogu(iti (e proces difuzije te ravnoteZno stanje izmedu faza.

Struktura podeutektiike legure (a)je sastavljena od mreZe finih eutektiikih cestica rastvorenih u matrici iistog aluminija (vidi mikrostrukturu a i b). Ovaj tip legure je dobro obradiv tj. rezljiv. Nakon hladenja nadeutektitke legure (b) struktura sadrii primarne kristale silicija u matrici s mreZom cistog aluminija i eutektickih testica (vidi mikrostrukturu c i d). Ova vrsta legura je slabo rezljiva zbog prisustva tvrdih primarnih kristala silicija 5to uzroku-

je brzo tro5enje alata.

Kristal primarnog

:,,

:

S

Strukturanadeutektidkelegurec)povecanjel00puta,d)povecanje500

puta

Prilog 9: Potrebna snaga za tokarenje Snaga stroja je vaian parametar pri odabiru reZima obrade. Racuna se prema izrazu'.

p

F , r'' lt,lll -'v 60 L"r

gdje je

u

fnr/min] [m/min] -

brzinarezanja

rv [N][N]- gtavna sila rezanja Glavna sila rezanja djeluje u tangencionalnom smjeru rotiraju(eg obratka i predstavlja otpor rotaciji obratka. U normalnim operacija glavna sila rezanja je najve(a sila rezanja i koristig8o/o ukupne energije. Glavna sila rezanja se

F,

= kr' a' f

tNl

raiuna poizrazu Fu :

kr' a' f

tN]

Fu - glavna sila rezanja, djeluje u smjeru brzine rezanja

F1- posmidna sila rezanja, djeluje

u smjeru posmidnog

kretanja alata.

Fo- nalralna sila rezanja (otpor prodiranja alata u obradak). Okomita je na obradenu povr5inu, a njezin utjecaj na ukupnu snagu je zanemariv.

v v1 a f

gdje je 16

[N/mm2][N/mm?]-

-

brzina rezanja (mm/min)

-bzina

posmaka (mm/min)

- dubina rezanja (mm) - posmak (mm/okr)

koeficijent specificne energije rezanja,a bira se pre-

ma priloZenojtablici. Uvrstiv5i izrazza silu u izraz za snaqu dobiti temo:

P_

kr' e' f 't

t14/l

60

Priobradialuminijskih legura kc je tri puta manji nego kod celika, ali su brzine rezanja velike (pet do deset puta ve(e nogo kod celika). Ovo rezultira velikim snagama, 5to uz centrifugalnu silu, koja se javlja kod nebalansiranog pripremka, vodi do pojave vibracija, popuitanja steznog spoja celjusti i pripremka te njegovog ispadanja iz teljusti. lzracu

nata snaga mora od gova rati raspoloZivoj efektivnoj snazi stroja.

Faktor kc ovisi o: materijalu koji se re2e, posmaku, reznoj geometriji alata te istrosenosti alata. U

tablici niZe dane su vrijednosti kc za vrijednost f=0,4.2a vrijednosti f=0,04 vrijedno-

sti kc su 40 do

700lo

vece.

Materijal

Al sa

Si<'l

k.

-

novi alat

3olo

500

Al sa Si>130/o

750

Sivi lijev

k.

- uporabljeni alat 700 1

050

500

2100

Nehrdaju(i telik

2000

2800

Celik na bazi Ni ili Co

3000

4200

1

Napomena: svrha ovog priloga je dobivanje uvida u utjecajne parametre za potrebnu snagu rezanja, ali ne i izrafun potrebne snage rezanja za konkretni sluiaj.

Literatu ra: [1] SIEMENS; Programming Guide

- Fundamentals

SINUMERIK 840D/840Di/810D,

11/2002 Edition [2]SIEMENS; Short Guide 10.2000 Edition

[3]

- Programming -

SINUMERIK B40D/840D|/810D/FM-NC,

EMCO; Software description: EMCO WinNC, SINUMERIK 810D/840D Turning, Editi-

on 2005-04

[4] EMCO; Software description:

EMCO WinNC, SINUMERIK 810D/840D

Milling, Editi-

on 2005-04

[5] Evans,

K.; Programming

of CNC Machines, lndustrial Press Inc.

(2nd

edition), New

York, 2001.

[6]Smid,

P.;

CNC Programming Handbook, Industrial Press Inc. (2na edition), New

York,2003.