SADRŽAJ
UVOD
I II III pE
VI VII VIII IX
Tko su "antinuklearci"? nuklearnoj energiji Odlučivanje Odlučivanje Problem sigurnosti utjecaja okolinu .... NC u Jugoslaviji Energetika Energetika Jugoslavije Jugoslavije danes Energetika Jugoslavije alternative Neki opći ekonomski problemi Civilna vojna HE Pitanje svjetonazora
. . . .
24 30 36 41 44
Podaci: Otvoreno Otvoreno pismo "Elektroslavohiji" Što zahtijevamo? Dodaci uz drugo izdanje TUMAČ KRATICA
.
NE nuklearna energija elektrana/ NC ^nuklearna centrala NR nuklearni reaktor . . - , , , ., HE hidroelektrana termoelektrana TE Nuklearna elektrana Krško Krško NEK Međunarodn a agen agencija cija za atomsku energiju IAEA = Međunarodna SDREJ dugoro čnog razvoja razvoja energetike Jugoslavij Strategija dugoročnog Zajednica jugoslavenske jugoslavens ke elektroprivrede JUGEL = Zajednica Zajednica jugoslavenske strojogradnje elektrostroJUMEL jogradnje Izdavač: "Svarun", Radna grupa za ekološke, mirovne, feminističke duhovne inicijative Sveučilišne konferencije SSOH Zagreb Prvo izdanje u 30 primjeraka tiskala ZELENA SME SMER R pri UK ZSMS Ljubljana, Ljubljana , travnja Drugo prošireno izdanje tiskala Sveučilišna konferencija SSOH Zagreb, studenog 1987-
UVOD
Iako je ova brošura plod jednogodišnjeg rada, ona je ipak pripremana na brzinu; stoga su moguće omaške, a i samoj zam zamisl isl strukturi mogle bi se uputiti primjedbe. Ipak, vjerujemo da u bitnim bitn im stva stvarima rima grešaka ima malo. Ovdje je prika prikazan zan samo manji dio materijala koji smo sakupili, kao i samo fragmenti naših samostalnih razmišljanja. Ono što nam se činilo nejasnim ili sumnjivim uglavnom smo izbacili. .
de vet poglavlja, devet poglavlja, rasp raspored oredili ili smo ukupno argumenta koje obično navode nav ode prista pristalice lice nuklearne energije. Nastojali smo da ih>, koliko je to moguće, nepristrasno savjesno ispitamo /iako, naravno, ne možemo poreć poreći i svoj predubjedenje/, da ukažemo na manjkavost ali i priznamo ono što bi mog moglo lo bi biti ti točn točno. o. Naravno, u komentarima smo razvijali svoje kontraargumente prikazivali svoje gledište. Iako lit liter erat atur uru u nismo navodili /zbog "gustoće" teksta, bilješki bi bilo mnogo otežale bi čitanje, a i njihovo pripremanje je dug i pipav posao/, sve činjenice tekstu prenesene su iz dovoljno vjerodostojnih izvora; ništa ništa nismo "i "isi sisa sali li iz prsta" dakako, naš naša a interpre interpretacija tacija činjenica može biti sporna.-
komenKoristili smo vrlo raznoliku literaturu: vijesti tare novinama časopisima, znanstvenopopularne znanstvene knjige članke iz različitih područja, statističke publikacije drugo. Naš rad na upoznavanju fenomena nuklea nuklearne rne energetike, energetike, i svih kompl kompleksnih eksnih problema ko koji ji se tu lome lome, , još je u toku - obavili smo dosada, možda, polovic posla. Stoga je ova brošura izvještaj izvještaj o radu samoj stvari, ali radu. . Nadamo se da će ona bi biti ti samo etapa ka realizaciji znatno opsežnijeg, potpunijeg sistematični jeg rada. Stoga će sve primjedbe biti dobrodošle; sve one mogu biti prilog zajedničkom radu. radu. Pa ukoliko želite nešto kritizirati, ispravit ispr aviti, i, dopuniti i ukoliko to smatrate vrijednim vrijednim truda truda, , pišite na adresu:
Sveučilišna konferencija SSOH Zagreb /z Trg žrtava fašizma 13, 41000 Zagreb
"Svarun"/
TKO SU '••n.W
•:
lf
ANT INUKLEASC I"
'i;PLAVITI.RAZLOG PROTIVLJENJA NUKLEARNOJ ENERGIJI JE
••"- STRAH OD NEPOZNATOG« "AOTINUKLEARCI" SU IRACIONALNI, ROBUJU EMOCIJ.51IA I NE SLUŠA SLUŠAJU JU GLAS -RA -RAZUM ZUMA. A.
ne
Ovo može' biti objašnjenj stoji kao opća hipoteza*
u pojedinačnimjslučaje pojedinačnimjslučajevima, vima, ali •'•••.'•
•-,
Šira publika prilično je dobro infćrmirana Šira fizilialnoj suštini procesa' t'erinonuklearne. fisij-e. Propaganda Propaga nda je je snaž snažna na i neprekidna,'-'a postoj i-'veliki broj ;znan-š.tvenopopularnih knjiga i članaka. Još' pe'd-e set ih godina, razbuktao se optimizam uvjerenje nuklearn e elek elektran tran eiavsti praktično neiscrpne količine goda će nuklearne . . ; • ' • tovo -besplatne energije. '!.'•'.•:'. -Naše je iskustvo, da'uvjeren je
.št-etnosti gradnje nuklearnih elektrana rast^e sa upućenošću u stvar. Od onih koji se mo smatrati rati kom petentnim, 'g smat nisu direktno zainteresirani^ .malo je tko pobornik nuklearne energije« ••-.;-„• .••••••,•
Tko istupa korist nuklearki? To su nuklearni fizičari, poduzeća elektroinžin.jeri, poslovni ljudi iz "Elektroprivrede" koja.proizvode ili se nadaju da će proizvoditi nuklearnu nuklearnu opremu, oprem u, ukratko, gotovo isključivo ljudi neki'politički funkcionari itd, koji tu imaju neki svoj lični interes. Stručnjaci drugih struka koj: ekonotaisti, "klasični" energetičari, kompetentni da ne St su -sociolozi, politolozi, genetičari'^; filozofi vojni .stručnjaci itd. il suzdržani^ ili se izjašnjavaju protiv. redovno'
Nadalje, i'mnogi ''heretični" nuklearni fizičari oponiraju svojim kolegama* Najpoznatiji slučaj je Klaus Traube, koj je tokom godina bio jedan od čelnih ljudi zapadnonjemačkog nuklearnog programa. U Jugoslaviji, možemo spomenuti dr„ Branka Lalovića, dr Vladimira Ajdačića, Ajdačića, dr dr. . Mihu Tomšića i dr. Dragišu Ivanovića. Nitko nije "pretplaćen" na raci racionaln onalnost. ost. Mož M ož se postaviti vi ti hipote za da mnog^,. nuklearni fizičari ogorčeno brane NE iz iraciona irac ionalnih lnih pobuda po buda zbog komplek sa krivic za atoms atomsku ku b ombu. Sociolog može još priiajetiti, da su "za" redovno vladajuće strukture, i na zapadu i na istoku, te da su višepartijskim
- 2
državama desne stranke
pravilu za, a lijeve protiv NE.
PROTIVNICI NUKLEARNE ENERGIJE. ODBACUJU TEKOVINE SUVREMENE CIVILIZACIJE
TEŽE POVRATKU "U DOBRA
STARA VREMENA".
I ovo točno samo za mali postotak. Civilizacija nam je donijela brojne "blagodati kojih se ne želimo odreći, ali cijena kojU;Za to plaćamo izgl izgleda eda da postaje prevelika. Jedan naš vatreni antiekologist elegantno se izrazio: "Natrag se, prema majmunima, više ne^može". On dokazuje da je to "napretka" neumitan poput antičke Ananke, da mi na njega ne možemo mo ramo neupitno prih prihvati vatiti ti vjerouticati, da sve što nam donosi moramo konačni sretni ishod. vati /t uistinu postaje religija/ Mi, suprotno tome, vjerujemo da čovjek ima mogućnost izbora, da ima mogućnost da određuje svoju sudbinu; inače je cijelo nastojanje proteklih nekoliko stoljeća lišeno svakog smisla. Možemo centralno je pitanje: kako one razvijati različite tehnologije, zadovoljavaju ljudske potrebe? Zar je trošenje energije samo sebi zemaljs ljska ka sudbina da st stal alno no budem budemo o opsjednuti cilj? Da li je naša zema pukim kim kva kvanti ntitati tativni vni jurnjavom za novim tonama i megavatima, za pu da ne samo priro priroda da oko nas naša unutrašnjost budu nas već rastom, opustošeni? /vidi točku 31 i poglavlje Tipično je dalje, dalje, u ovom tehnološkom tehnološkom optim optimizmu, izmu, potpuno zanemarivanje osnovnih društvenih determinanti. Kapitalistički pokroz roz sta staln lni i mate materija rijalni lni rast, iako sve gon može funkcionirati samo k isti is tins nske ke potrebe mog već višestruko biti zadovoljene. Stvaraju se lažne potrebe da bi se podstakla podstakla potrošnja, koja služi proizvodnji, koja služi oplođivanju kapitala. Suvremeni socijalizmi nisu u tom smislu načinili bitni preokret - oni ostaju "rubne pojave građanskog svijeta".
Nuklearna energija samo je čvorna točka koncentracije koncentracije ovih dilema.
- 3 3. PROTIVNICI NUKLEARKE ENERGIJE RADE U INTERESU VELIKIH NAFTNIH
UGLJENIH KOMPANIJA I ONE I
POTPOMAŽU.
Nema puno osno osnova va za ovu tvrdnju. Naravno, težnje pripad nika antinuklearnih pokr pokreta eta mogu se ponekad poklopiti sa inter interesima esima privremene suradnje. nekih, frakcija kapitala, pa može doći i do privremene Ali krupn krupni i kapital je jedinstven. Naftne kompanije dio svo svojih jih pro korištenje drugih izvora energije. fita ulažu i istraživanje Nadalje, antinuklearni "bunt obično je samo najvidljiviji segment općeg ekološkog ekološkog po pokret kreta, a, ko koji ji zbog uništavanja uništavanja okoli okoline ne i indu dust stri rije je, , a proizvođače eneriscrpljivanja resursa napada i druge in posebno. bno. Njihov Njihovi i teoretičari teoretičari često vrše radi radikal kalnu nu kr krit itik ik tegije pose meljnog kapitalističkog mehanizma. redovno vno zalaž i za opć opću u štedn štednju ju energije, time Oni se redo /osim ponekad kratkoročno/ pogađaju int intere erese se sv svih ih proizvođača enerenerdrugi gi može tu ostvariti profit, ali to ništa gije. Naravno, netko dru ne dokazuje.
II
ODLUČIVANJE
NUKLEARNOJ ENERGIJI
TREBA LI GRADITI NC ILI NE
STRUČNO JE PITANJE I
NJEMU MORAJU ODLUČIVATI STRUČNJACI STRUČNJACI. . PREMA LAI LAICIM CIM
ON
SU OBAVEZNI SAMO DA IH INFORMIRAJU, INFORMIRAJU, PODUČE PODUČE I ODGOJE.
Ovdje treba istaći dva osnovna momenta.
Prvo, probl Prvo, problemi emi koji se tu javljaju izuzetno su složeni bi se utemeljezahtijevaju vrlo mnogo vrlo raznolikih znanja da bi na odluka donijela. Zapravo, Zapravo , uist uistinu inu se nitko ne može smatrati stručnjakom za to pitanje, jer dobro vladanje jed jednim nim segmentom pomaže aže ni ništa šta kada k ada treba sagledat sagledat cjelinu. Nije npr. riznanja znanj a ne pom jedak slučaj da energetičari ne poznaju neke elementarne ekonomsk činjenice.
pitanju vrlo krupna odluka, odluka, koja će ć e na različite različite načine dalekosežno utjeca utjecati ti na ekonomski e konomski druge strane, očito je
društveni društveni razvoj Jugosla Jugoslavij vije. e. Odluka o našoj energetskoj energ etskoj strate giji giji politička je odluka svakom smislu riječi, i to jedna od najkr najkrupn upnij ijih ih politi politički čkih h odluka koje koje će biti biti donese do nesene ne u Jugoslaviji Jugoslaviji tokom ovog desetljeća. Svaki je građanin tu neposredno zainteresiran,
svatko svatko mora imat imati i mogućnost da u donošenju odluke odluke učes-
tvuje. To ne mora obavezno obavezno značiti referendum, ali svakako uključuje punu javnost rada široku javnu diskusiju. Ključne odluke treba da donos do nose e najviš najviši i organi zakonodavne vlast vlasti, i, zakonodavne skupštine, i one moraju biti obavezne za sve /vidi točku Demokracija Demokracija nije nije savršen savršen sistem, sistem, donese don esena na odluka odluka može biti pogrešna - svatko ima pravo da je osporava, ali joj joj se mora povinovati. Na puno banalnijem banalnijem planu, u igri igri je velik veliki i novac, nova c, i od-
lučivanje se ne može prepustit prepustiti i onima onim a koji tu imaju direktne interese /JUGEL, JUMEL/, jer račun će na kraju plaćati svi; kao ni
užim, od očiju javnosti javnosti udaljenij udaljenijim, im, krugovima
organima, jer tu
"nuklearni lobi" lakše može ostvariti svoj uticaj. Odluka Odluk a je politička i zato jer uključ uključuje uje značajne ugovore sa inozemstvom
donosi opasnost od razni raznih h oblika zavisnosti
/vidi dalje, posebno točka 26/.
5. ZA DONOŠ DONOŠENJ ENJE E ZAKONA O MORATORIJU NA GRADNJU NUKLEARNIH CENTRALA
JUGOSLAVIJI JUGOSLAVIJI NEMA USTAVNE OSNOVE. OSNOVE.
Ovo je tvrdnja Zakonodavno-pravne komisije Saveznog vijeća Skupštine SIPRJ. Međutim, neki drugi drugi pravni stručnj stručnjaci aci imaju imaju
Laiku se mora činiti da član 4-9, stav 2 Usdrugačije mišljenje. Laiku tava SFRJ daje prili prilično čno jasnu jasnu osnovu za disk diskus usij iju u o donošenju ovog zakona: "Zakonom
odlukom skupštine
društveno-političke zajed-
nice, na osnovi zakona, zakona, može se, ako to zahtijeva poseban društveni interes, urediti način ostvarivanja tog interesa
poslovanju or-
ganizac ganizacija ija udruženog udružen og rada koje obavljaju obavljaju privrednu djelatnost, djelatnost,
kada je to poslovanje nezamjenljiv uvjet života •rada drugih organizacija na određenom području".
rada građa građana na ili
/vidi dodatak drugom izdanju!/
6. ZA RASPISIVANJE REFERE REFERENDU NDUMA MA O GRADNJI GRA DNJI N U JUGOSLAVIJI JUGOSLAVIJI NEMA USTAVNE OSNOVE.
ovdje postoje različita tumačenja. Laiku je to još manje shvatljivo nego prethodnom slučaju, jer član 146 Ustava SFRJ SF RJ potpuno nedvosmisleno utvrđuje:
"Skupština društveno-političke zajednice može raspisati referendum radi prethodnog izjašnjavanja radnih ljudi pojedinim pitanjima iz njezine nadležnosti ili radi potvrđivanja zakona, propisa propi sa i drug drugih ih općih akat akata. a. Odluka donijeta na referendumu obavezna je". Potrebno je biti pravnik da bi se moglo snaći šumi naših zakona podzakonskih akata, ali kad kada a puno punoljet ljetne ne duševno zdrave građane ove zemlje ubjeđuju da nisu kadri shvatiti čak ni prav nog dokumenta Socija Socijalis listič tičke ke Federativne odredbe temeljnog pravnog Republike Jugoslavije, očito je da negdje nešto n ešto nije redu. Mi težimo ostvarivanju ostvarivanju "bespartijske direktne socijalističke demokracije" /Program SKJ/, pa je utoliko utoliko ču čudn dnij ije e da se mogućnos guć nost t rasp raspisiva isivanja nja referenduma, osnovne osn ovne forme nepo neposred sredne ne dem demookracij kra cije, e, ta tako ko olako, uz neko suhoparno formalitičko obrazloženje, odbacuje. Referendumi,o nuklearnoj energetici provedeni su dosada Švedskoj, Austriji Švicarskoj /Švicarci su glasali "za"/, Italiji. juna ove godine bit će provedeni i
/vidi dodatak drugom izdanju!/
PREDSJEDNIŠTVA SFR SFRJ J DA SE NUKLEARKE POSTOJI ODLUKA PREDSJEDNIŠTVA GRADE. OSPORAVANJE TI
ODLUKA JE NEDOPUSTIVO.
1985. Riječ je o zaključcima Predsjedništva iz 1977. godine. Nuklearci su se na njih često pozivali ne navodeći precizan sadržaj. Međutim, formulacije tu nisu tako kategoričke kako iz tih tih interpretacija interpretacija proizlazi. proizlazi. Predsjedništvo je zaključilo zaključilo da
izlaz treba potražiti potražiti _i nuklearkama, ako se ostali izvori i uz korištenje pokažu nedovoljni. Ovaj uslov smat smatra raju ju najveće moguće korištenje nuklearci očito ispunjenim, ispunjenim, ali to se može dovesti u pitanje pitanje /vidi poglavlje V/ Ovaj argument, doduše, do duše, više nije u opticaju opticaju, , jer se si-
tuacija međuvremenu međuvreme nu bitno promjenila promjenila Nuklearci su ga rado koristili tokom prve polovice polovic e prošle prošle godine, kada ih je naglo probuđena javnost izbacila iz tehnokratskog samozadovoljstva i kolona sve načine pokušavali političk Kada su na tečine političk diskvalificirati svoje oponente. Predsjedništvo SFRJ zaključilo je 11. lipnja 1986. "d se odluke gradnji nuklearnih elektrana zemlji ne mogu donositi sve dotle- dok se n usvoji dugoročni program razvoja energetike u Jugosl Jugoslavi aviji ji i ne postigne dogovor dog ovor o zajedničkom zajedničkom planu razvoja elektroprivrede, elektroprivrede, vodeći vodeć i pri tome računa, prije prije svega, o potpunom
korištenju korištenju vlastitih vlastitih prirodnih resursa /vode, ugljena, solarne dr./ kao energije utvrđivanj utvrđivanju u cjelovitog cjelovitog program pr ograma a štednje štednje svih svih vrsta energije". Sabor SR Hrvatske Hrvatske izbacio izbacio je iz Društvenog Društvenog plana SRH za ostalo poimenično poimeni čno 1986-1990. spominjanje NE Prevlaka /ali i sve ostalo
i!
v|
nabrajanje kapaciteta koji će se graditi/. diskusiji
Prostornom planu SRH, tokom cijele
1986.,
svagdje je bilo vidljivo vidljivo snažno antinuklearno raspoloženje. Konačopć ina Sabora na sje sjedni dnici ci 17. decembra donije donijelo lo odno je Vijeće općina luku da se sve lokacije "pogodne za istraživačke radove za eventualnu buduću gradnju nuklearki" izbrišu Skupštine svih općina
iz Prostornog plana.
Hrvatskoj donijele su odluku da
ne žele imat imati i nikakvog posla pos la sa NC i sklad skladiš išti tima ma nuklearnog otpada
na svojem teritoriju.
- 7
Skupština tu
1986.
....
K<£&gres
donijela donijela je istu istu odluku još u mar".'., rezoluciju
SSOJ d o n i o
..-•..-.(.''.
'-
Nakon svih tih,
•-.
p r o t i v gradnje NC«, .••
• ' • . • • ' • • ' . " • • • •
. - . • • • .
brojnih drugih odluka
zaključaka,
nuklearni lobi je odustao od pokušaja da uvjeri javnost kao
se:W svoji fehnokratšku ilegalu. '••Sve
-:
povu-...
:.
.
donesene odluke ne garantiraju da se NC na kraju -—
.ipak nćće graditi. Susrećemo s^ -'sa' fendmenom tzv. "vanparlamen-
tarne vlasti", odnosno' ;,.,,-,.:--.,.-:
,''•-,
"otuđenih" centara ttćci
11:
:.
/0 ovome još usporedi točku
prilogu/ gu/ troslavoniji" u prilo ::-,;:;:
^' '"
--^".'-:
•?<.'.
'•
"'
'')'.':"
."-.T.
'f'Otvordrio pismo Elek-
/vidi dodatak drugom ..i-^dia^u!/-;'^,,
II
PROBLEM SIGITRNOSTI
NUKLEARNA CENTRALA
UTJECAJA NA OKOLINU
NORMALNOM RADU:GOTOVO UOPĆE
NE ZAGAĐUJE OKOLINU.
točno. Ali pos postoj toje e indi indicij cij Ovo je možda uticaj uti caj ip ipak ak veći nego što se obično prikazuje.
da je ovaj
drugi objekt Čak i uz najsavršenije mjere zaštite, NC nuklearne energetike stalno ispuštaju male količine.radionuklida okolinu. Radi se o česticama koje ulaze biološke-cikluse, naprosto o.zračenju. Zato sui usporedbe sa rendgenskim snimanjem ili prirodnom dozom zračenja-nekorektne. Dolazi do pojave'poznate sličnim p-olutantima: vrl vrlo o mala ma la i kod trovanj'a teškim metalima koncentracija u izraku izaziva zna znatno tno ve veću ću koncentraciju koncentraciju nekim biljnim organima, još veću-uiiekim .organima stoke koja: se tim bil čovjekovoj štitnjači kama hrani, konačno opasnu koncentraciju majčinom mlijeku i tsl.:-/Potpunije o tome vidi idućoj točki/.
-
8
druge s t r a n e , probijanje i n f o r m a c i j s k i h B a r i j e r a ;k0ri::Če rno'biJlj .ffi:/ .ffi:/'« '«:iđ :iđ 'i;ii djočkuiil^!;/ potea&šerla j:35, rade "normalnq". zjiatno^ ..r^ede .n^gj?,..n^gj?,.- to, se , r a n i je,; p%ik^iv$.l£^r t j da su " m a l e " nezgpde,.s.a isp^štjan^em .radip,^t.iyn9,s,ti ..č.ešlć_e. ,. _j_, rr r,^,,, ri •.-•'"•
..iztteavilijje/
šn j e proc^enes Jut icaj'a;'
arutinskihn emis i j
nuklearnoj, ,4ndu,sJt;r.ijL,l. ^an.e.m^i^e su, .ya,žne pradipnuklide r a d om om - 2 2 '' ''-•
-- .."-'-
'.*
;•
..Ugl ik lA ,,.,
lju"
.*
.»J
..
.;, .L
:,-
„.Cr;-
.
,•-;
.'
,"
.Onj^ uzrokuju, v i š e
jf'l
.jj _•
'.
i..
.'
i]
" ' _ ' .... > . . . i
putA„veććd^ade^et. putA„ve
"udarac zdrav-
:SU ^anijje J^di.ni uz„lmani u ob-
nego kr pton- 85,. 85,. i, t r i c i j , k o j i
zir.
..
f(--l
izvještaja
Jedan
SK- lg^B/ lg^B/ ^p nukle Apnpm .gorivom
ig a va va t - o d i n u p r o i z v e d e n e e l e k t r i č n e c i k l u s u n a v o d i d a n a j e d n u g ig
e n e r g i j e u lakovodnim 'reaktorima, godinu
pol/
/3?0 milijuna
p r b iz i z vo vo d n
i z l i v p l u t o n i ja ja - 2 3
b e ke k e r e la la /
t i t n e zgrade
'NEK
za o t p r i l i k e
o k o l i n u i z n o s i 1/ 10
kirija
a to bi b i l a potrebna pouzdanost zašs t v a r n o s t i je
99,99997%«
ona d e s e t t i s u ć a p u t a
slabija.
9.
OPASNOST SE
RABIJIACETEitSm^OBROiipOZNATE
KONTROLIRAJU
SPREČAVAJU, okviru" svoje izHanofeti:
a k t i v n o s t i go^Ava, .s.ye..-
A1;L
LAKO
^jfen^.juti.caj..
su asttdvne iOpasa^t^.az^l i" leuketfirj'e'. i' drugo ;" 'genetske
.na, 3 i v a b i ć a
z"najw' je
radio
nešto
čovj e k a ~ r - ' pr.voy: i za za z i a n
utacije; utacije; tiiSrp :ni- 'g lui5aj
zrianistvienb
Izvještaj pokazao ''je da je Britanija/
n e vladine' komisije
početkom ve godine, klearnih 'po str jenj'a o k o l i n i nu klearnih Sellfieldu po^sto t a k ' umrlih od leukemij'e m e mladima
24 godine dva p u t a v e ć i od pro sjeka. sjeka. a suprotnoj o b a l i I r s k o g mora, koje va postrojenja izbacuju r a d i o a k t i v n u otpadnu vodu, zabilježen je p o r a s t broja mongoloi mongoloidne dne novorođ enčadi.
Jedno ispitivanje okolini triju NC Visconsinu /SAD/ pokazalo da je značajno povećana smrtnost dojenčadi koja su pr rođenju bila teška manje od 2,5 kg. Pretpostavlja se da jednaka "preosjetljivost" postoji i kod staraca, ali to još nitko nije ispitao. Talijanski znanstvenik Roberto Federici istraživao je
broj teladi rođene sa genetskim defektima okolini NC pokrajini Caserta, stočarskom kraju. Umjesto normalnih približno 0, posto, neposredn nepo srednoj oj okol okolic ic raste čak do 3 posto! On posebta broj objasnit niti i povrem povremenim enim ispuštanjem ispuštanjem no naglašava, da se to n može objas radioaktivnih tvari vezi sa kvarovima, nego stalnim zračenjem okolinu malih količina koje imaju imaju kumulativni kumulativni efekt na živa bića. Japanski genetičar Ichikavra dokazao je da je postotak okomutacija na cvjetovima jedne biljke koja je planski sađena lici NC mutacijom mijenja boju cvjetova/ znatno veća nego što radioaktivnosti se to moglo predvidjeti prema zvaničnim mjerenjima radioaktivnosti zraku« On to objašnjava koncentracijom betaaktivnih čestica na površini biljk /usp. prethodnu točku!/.
Ovdje sm naveli samo neke slučajeve za koje koje postoj znanstveni dokazi. Postoje brojne brojn e druge indikaci indikacije, je, ali za takva istraživanja teško je naći novac. Npr. NE radi već pet godina, slična ispitivanja nisu provedena /d jesu, rezultati bi vjerojatno bili skrivani ka poslovna il državna tajna/. vezi
ovim vidi
točku 16
Posebno velika opasnost pr ozračivanju širih slojeva tzv. recesivnih recesivn ih mutacija stanovništva manjim dozama prijeti od tzv. /izazivanje poremećaja na genima koji ne izazivaju nikakve vidljiprenose se na dalje generacije, da bi došle do izrave smetnje, žaja tek kod potomaka dvaju roditelja koji oboje nose te oštećene biti nakon više desetaka generacija/. Ove su mu gene - to može biti tacije znatno češće od onih vidljivih, i dok ih se uoči /jer broj određenih bolesti počinje počinje iznenada rasti/ ve velik velik postotak posto tak populacij lacije e mož m ože e nositi nositi oštećeni gen«, Niz Vrhuns Vrhunskih kih genetičara upozoravao je na ove probleme, nije slušalo slušalo. . Npr. dobitni dobitniku ku Nobelove Nobelove nagrade nagrade H. J. ali ih se nije
- 10
Mulleru, pioniru radijacijske genetike, nisu dozvolili da govori mirnodopskoj upotrebi atomna prvoj međunarodnoj međunarodnoj konferenciji sk energije Ženevi godine 1955.
10
TEHNOLOGIJA ZAŠTITE U N
DOVEDENA JE GOTOVO DO
SAVRŠENSTVA. POSTOJI NIZ ZAŠTITNIH UREĐAJA
KOJI SE MEĐUSOBNO NADOPUNJUJU
SISTEMA
NADGLEDAJU, TAKO
NESREĆA EĆA PRAKTIČN PRAKTIČNO O NEMOGUĆA. DA JE ZNAČAJNIJA NESR
Istina je da su sistemi zaštite nakon nesreće na Otoku znatno tno poboljšani pob oljšani /prije toga, po priznanju samih tri milje 1979- zna nuklearaca, postupalo se vrlo lakomisleno/. Ali ovdje se srećemo jednim nim od fundamenta fundamentalnih lnih ograničenja ograničenj a svake tehnologije usmjeresa jed ne na kontrolu; postoji neka granica moguće kompleksnosti, nakon koje dalje usložnjavanje daje kontraefekte kontraefekte - od tolikih uređaja, nešto naprosto mora poći krivo. Tako je početkom ove godine automatski sistem u NC Krškc tri puta zaredom zaredom zaust zaustavio avio rad reaktora, reaktora, a da nitko nitko ni nije je otkri zašto. Treći put pozvani su i stručnjaci iz inozemstva, ali javnost nije obavještena što su oni otkrili. Tom prilikom spominjan je jedan sličan slučaj, kada je nakon višednevnog mukotrpnog is traživanja otkriveno da je isklju isključivan čivanje je izazvano time što neki aparat za zavarivanje zavarivanje u obli obližnjoj žnjoj radionici radionici nije bio dobro uzemIjen.
Karakteristično je, da se poslije svake nesreće ponavljj rani.le smo propustili to i to, ali sad više nema nikakve opasnost
11.
NESREĆA ZA VEĆINU NESREĆA
NEZGODA U NC KRIV JE
"LJUDSKI "LJUDSKI FAKTOR" 11. b/ KADROVI KOJI RADE U N
IZUZETNO SU OBRAZOVANI,
IZVJEŽBANI, SAVJESNI, DISCIPLINIRANI . .
- 11 naizgled proturječne. proturječne. NukleOve dvije tvrdnje samo su naizgled arna tehnologija inherentno inherentno je, suštinski opasna kada kad a nešt krene po zlu, nema "prirodnog" načina vraćanja u stabilno stanje, izuzetna hrabrost h rabrost i vješ vještin tina a osoblja. osoblja. Tako, nakon potrebna je izuzetna eksplozije na Otoku tr milje sjatili su se svi stručnjaci iz S^D i teš teško kom m mukom ukrotili.atomsku vatru, u Čern Černobil obilju ju su glavni glavni teret podnijeli herojski vatrogasci, me među đu koji kojima ma je bilo najviše nastradalih /kasnije su neki nuklearci čak hladnokrvno komentiral sami su krivi, jer su srljali naprijed - a što bi se dogodilo da to nisu učinili?/. Posao u NC zahti zahtijeva jeva visoku struč stručnost, nost, dakle inteligenciju, ali je ipa ipak k vrl jednoličan, zamarajući, zatupljujući. Osim toga, očekivanju očekivanju mog m oguć ućeg eg inci incident denta, a, živ živci ci su stalno napeti. Bezdušni kapitalski pogon, ko.liuvi.1ek od čovjeka zahtijeva da obzir. obzir . Čovjek Čo vjek se prilagodi tehnologiji a ne obrnuto, to ne uzima je ovdje, čak i više nego klasičnoj industriji, samo "dodatak" SAD pokazala je da zaposleni u NC često stroju. Jedna studija dolaze na posao pijani ili drogirani. Naravno, kompenzacije postoje. njima piše Andre Gorz: '"NuklearizoTano društ društvo vo pretpostavlja osnivanje kaste militarizomilitarizovanih tehničara, koja se kao srednjovjekovni vitezovi strogo pridržava sopstvenog kodeksa, sopstvene unutarnje hijerarhije, koja izmiče opštem zakonu poseduje veli veliku ku moć kontrole, kontrole, nadzo nadzora ra donošenja odredbi", /vi točku 37'/ /vidi di
12
"VELIKE NESREĆE SU MALO VJEROJATNE
POSLJEDICE NISU
TOLIKO KATASTROFALNE KAO ŠTO 'SE OPĆENITO VJERUJE.
Proračuni vjerojatnosti topljenja jezgre reaktora, velikih ispuštanja radioaktivnih materija posljedica za okolinu veoma složeni obuhvaćaju nekoliko tisuća različitih parametara. Pristalice nuklearne energije energije obično obi čno se pozivaju na st studi udiju ju pre dviđala jedn jednu u kat katast astrof rof /topljenje jezgre WASH-14-00, koja je predviđala sa ispuštanjem velike količine radioaktivnosti u okolinu/ na
-12
- .
.
1.000.000 reafetor-godin-gu Njene su pretpostavke, pretpostavke, međutim, međuti m, kasnije mnogi osporavali kao preoptimističke. Studija NCR /Nuelear 'Regulator:?-. Commision/ iz 1982. daje vrijednost trideset do sto ' •• puta v'ec"e'V ';"' NC u Ispitivanje vjerojatnosti topljenja jezgre za 11 NC SAD, sa reaktorima tip PWR /k /kaka akav v je i u NEK/ dalo je vjerojatnost od 1:1.000.000 do 1:500 razdoblje od jedne godine rada/! Ovaj ogroman raspon svjed svjedoči oči da problem sigurnosti još ni teorijski nije riješen.
Uz Francusku, isti istican can je i primjer SSSR-a kao dokaz, da se standardizacijom opreme za niz NC postižu ne samo financijske uštede, nego povećana sigurnost. U sovjetskoj propagandnoj reviji "Soviet Life" za februar 1986. ukrajinski ministar za energetiku Vitalij Sklijanov govorio je velikim uspjesima sovjetske nuklearne industrije tvrdio, da je p rač računu unu vje vjeroj rojatn atnost osti i mogu moguća ća jedna jedna nesreća ne sreća 10.000 godina. Članak je bio il ilus ustr trir iran an grupnom snimkom radni radnika ka NC Cernobilju. - -
V
-
St se tiče posljedica, čak i ako uopće nema mrtvih ili ih ima vrlo malo, materijalne štete su ogromne.
Sanacija reaktora na Otoku tri milje koštala je dosada oko'milijardu dolara, a još uvijek postoji opasnost od novog izliva radionuklida. Ljeti 1983. došlo je do niz niza a nesreć na tri kanadske NC, pri čemu je došlo do izlivanja radioaktivne teške vode jezera Ontario i Huron. Šte Šteta ta je iznosila iznosila oko milij milijardu ardu i pol dolara« /Kanadska državna državna tv tvrt rtka ka AECL također konkurira konkurira za gradnju NC u Jugoslaviji. Ujesen 1986. bili su posjetu posjetu Zagre Zagrebu, bu, održali održali konferenciju za štampu i na njoj tvrdili "da u svo svojoj joj praksi pra ksi nisu zabilježili iole značajniji nuklearni incident"/. Posljedice uis uisti tinu nu velike nesreće nes reće /veće /veće od černobiljske vidi iduću točku/ mogu bit kataklizmičke /vidi točku 21 za Prevlaku/. U tom slučaju slučaju oslanjanje oslanjanje na proračun "matematičke nade" postaje iracionalno. iracionalno. Smijemo li prihvatiti opasnost od katastrofe koja bi izaz izazvala vala uništenj uništenje e popu poput t nek nekog og osrednjeg rata /"osrednjeg"
- 13 sa'godišta super'sila/, čak i ako je vjerojatnost za to vrlo mala.
/Vidi
13•'."
13, , 16 točke 13
20/.
DOGODIM NAJTEŽA ZAMISLIVA NISU TAEO VELIKE. POSLJEDICE
ČEKNOBILJU NESREĆA,
Sto se tiče svih mogućih posljedica, posebno za nas, postp^e^mnoge vrla. različite tvrdnje; nažalost, punu istinu vjerojatno nećemo nikada ni saznati, jer do mnogih podataka iz raznih je razl razloga oga nemog nemoguće uće doći. Povremeno Povremeno do nas dopiru vije vijesti sti radioaktivnom mlij mlijeku eku u prahu'koje je vraćeno iz Tajlanda ili je trebalo biti poslato kao pomoć gladnima Afrike, o ozračenoj Imdekoja je iz Njemačke vraćena Albaniju itd. Dugoročne su posljedice: trajno zagađeno nekoliko tisuća kvadratnih km oranica, iseljeno više od 100.000 ljudi, nekoliko desetaka tisuća slučajeva zlućudnih tumora i-leukemije širom zagađene Evrope jače ozračenima nastupajućim desetljećima - da ne govorimo; propala velika investicija, iziz bliže okolice NC ravna šteta tri milijarde dolara /a ukupna oko deset milijardi/, itd. :•.•:,'>.-•; .:•••. Pa ipak, kako smo već spomenuli spomenuli u točk točki i 11, to nij nije e ni približno najteža moguća"nesreća. Nije se des desio io "kine "kineski ski sindrom", sindrom", tj. potonuće reaktora uslije uslijed d top toplje ljenja nja zemlje zbog ogromne temperature, što bi bilo praćeno jakim potresima, zagađivanjem podzemnih zem nih voda vo da itd. atmosferu je otišlo samo jedan do dva posto radionuklida koji su u tom trenutku bili nagomilani unutar reaktorske posude. Da se t spriječi, bila su potrebna oko dva tjedna nadljudskih napora, oko 5000 tona cementa drugog materijala materijala su njima "bombardirali" reaktor. deseci des eci heli helikopt koptera era 'k
/Vidi dodatak uz drugo izdanje!/
14..MEĐU 14..MEĐUNARO NARODNA DNA SLUŽBA SLUŽBA ZA OBAVJEŠT OBAVJEŠTAVANJE AVANJE I PRUŽANJE
POMOĆI MESUSOBEB POMOĆI
SLUČAJU TEŽIH TEŽIH NESREĆA ODLIČNO ODLIČNO
ORGANIZIRANA.
Iako je lAEA /International Atomic Energy Agency/ osnovana /kao jedna od petnaestak petnae stak s spec pecija ijaliz lizira iranih nih agenc agencija ija UN, i jedina koja izravno potpada pod Vijeće sigurnosti/ još 1957. godine, sve do 1981. nije bilo nikakve evidencije nuklearnih nezgoda. Krajem prošle godine direktor njenog sektora za osiguranje izsvijetu desi oko 200 javio je, da se prema procjenama god godišn išnje je incidenata, agencija je od osnivanja sistema informiranja dobila samo 25 izvještaja.
Agencija je šezdesetak šezdesetak brošurica brošurica izd izdala ala No Norme rme sigurnosti za NC, ali uput upute e su se pokazale pokazale vrlo manjkavim, općenitim općenitim i beskorisnim. Tako:je npr. poslije černpbilja nastala pomutnja zapadn zap adnim im zemlj zemljama ama čak i oko elementarno elementarnog g pit pitanj anja a kolik kolika a je doza radioaktivnog zagađenja opasna. .'i,-'-
Agenti LAEA provjeravaju i kontr kontrolir oliraju aju samo 38 posto svijetu,, pri čemu svih sv ih NC primarni zadatak da na vrijeme otkriju ne služe li kao priprema za proizvodnju nuklearnog oružja. Ali to se radi prilično prilično aljkavo. Po statutu, glavna je zadaća Agenc Agencije ije da "nastoji ubrzati i povećati udio atomske.energije za mir, zdravlje napredak njoj, prema priznanju generalnog dire cijelog svijeta". direktor ktor Hansa Blixa, "ne "nema ma nikog tko bi bio protiv nuklearne ener energije gije". ". Agencija ne djeluje kao "p "pas as čuvar" nego kao "pas mezimac" nuklearne energije.
POSTOJE, VEĆ U RADU, NOVI TIP TIPOVI OVI NR KOJI SU "INHERENTNO SIGURNI", T J. EKS EKSPLO PLOZIJ ZIJA A JEZGRE JEZGRE JE SAMOM KONSTRUKCIJ KONSTRUKCIJOM OM ONEMOGUĆENA.
napisu
zagrebačkom magazinu "Start", krajem maja
1986., autor hvali zapadno-njemački tip reaktora hlađenog heligraf afit itom om /HTGR-tip/, pri čemu na na fin način isjem i moderiranog gr krivljuje neke podatke /npr. ne razlikuje spomenuti spomenuti tip tip, , koje svij ijet et samo dva reaktora, reaktora, od zastarj zastarjelog elog i već su u pogonu u sv napuštenog tipa GCR/. Upravo ti dana, procurila je javnost vijest teškom teško m inci incident dent na reaktoru tog tipa Hammu, koji se desio još 4. maja. Incident je prvo vrijeme vješto prikr prikriven iven povišena radioaktivnost pripisana je černobilju! Zapadnonjemačka tvrtka KWU također sudjeluje na natječaju za gradnju NC u Jugoslaviji, a u to dob doba a upravo je vo vodila dila pregovore sa zag zagre rebač bačkim kim "Rade Končarom".
Svakako, jedno jedno od obja objašn šnje jenj nja a nagle oseke u gradnji NC u svijetu /koja je u SA SAD D počela još 1975«/ moglo bi biti oče očekikivanje zemalja koje sebi mogu dozvoliti čekanje da se razviju novi sigurn sig urniji iji tipovi reaktora, možda da i brzooplodni reaktori reaktori pos tanu dovoljno jeftini. Danas NC gradi samo "t o mora mora", ", jer nem drugih izvora energije i to ne uvijek; vidi točke 24 i 26/.
16
PROBLEM TRAJNOG ODLAGANJA NUKLEARNOG OTPADA POTPUNO POTPUNO JE RIJEŠEN.
obzirom da se u svijetu danas dan as prim primjenj jenjuju uju i istra žuju vrlo različiti postupci, postupci, od zak zakapan apanja ja u napuštene rudnike rudnike soli do lansiranja svemir /!/, točnost ove tvr tvrdnj dnje e može se sumnjati. Količina otpadaka vrlo Količina vrlo se brzo povećava svake godi godine ne opasan ost ostaje aje desecima tis tisuć uća a god godina ina, , pa ako sig sigur urne ne meto metode de i pos' toje, pit enor pitanj anje e je ima li dovoljno dovoljno pro prostora stora i neće li to bit mno skupo. Do sto milijuna đenja urana. materijal za u nji njima ma ži žive ve
1977-? u jugozapadni jugozapadnim m drža državama vama SAD SAD sakupilo sakupilo se više tona otpadaka uranove rudače, preostalih poslije vaColoradu je taj'"balast" korišten kao građevinski škole i kuće. Liječni Liječnici ci su otkr otkrili ili da se ljudima ljudima koj u pov povećan ećanom om postotku rađaju rađaju djec djeca a sa genet genetskim skim manam
- 16
/Eod-':-nas "o'alqyina":4,z rudnika ur ana Žirovski na isti način/„ .. _.,.- . ..
kprišt.ena ....
if
.'.
Velike količine otpadaka jfi&nostavnb su bacane; sjeveriii Atlantik. 1983." godine primijećeno povećanje^ nivoa; radioo ;:: r-.ori '-o;;, aktivnosti čitavog Atlantskog oceana. velika ka se buk buka a podigl po digla a o rie'dbez rie'dbezbijeđe bijeđe .Jugoslaviji, veli ncg i'neobilježenog skladišta nuklearnog otpadsVrn^^clh^kog porijekla/ selu Zavratec Sloveniji. Iako su mjerenja pokazala ;J mala , matične knji knjige ge pokazuju da'je kraju da je radioaktivnost mala, u kojem stalno živi oko 400 stanovnika /broj se nije>'"bitnc> ifiijenjab/7'u'dvadesetak-godin'siprije odlaganja tog otpada /1963./ slijedećih dvadesetak godina 24 čovjeka. uinrlo od raka sedam, a '""' '-'- •••'•'• /vidi o\r.---•*•'••'-' točku vezi nuklearnom energetikom desila Najveća nesreća se, vjerojatno, .1957. ili 1958. godine na skladišnu nuklearnog otpada kod Kištima na Uralu« Vijest je tek 1976. donio na zapad disident Zores Medvedev, a S R nesreću i danas poriče. Američki znanstvenici znanstvenici ustanovil su, uspoređivanjem uspoređivanjem map iz 1958. i iz se damdesetih godina,,da su sa map mape e nesta nestala la imena tride trideset setak ak naselj oblasti promjera 96 km i da su izvršene velike izmjene u riječnom i jezerskom sis sistem temu, u, tako da je jedno jezero jezero potpuno odvo odvojeno jeno pojavila su se dva nova. Smatr se da je do sistemom kanala, nesreće doš16 tako što se 'neoprezni odiožertđm otpadu formi formirao rao amonijuni nitrat, koji je eksplodirao -snagom od tona
DEMONTIEA1TJE I, KONZERVISANj;E ISLUZEKB NC JE .JEDNOSTAVNO,
Tokom rada reaktor-n u normalnom vijeku od trideset godikoličine radi radionuonuna, unutar .reaktorske posude nakupe se ogromne količine koji i su opasni još još desetke tisuća godin godina. a. Neki tvrd tvrde e da je klida, koj vrlo. o. jednostavn - npr riješiti taj problem vrl npr. . tako da se zgrada hermetički zat zatvor vori i i reak reaktors torske ke posud posuda a napuni vodom; ali teško da je to to sigurn sigurno o rje rješen šenje je za tako dugi rok,
'•-'-'.
' '
." -'
.
. '
').'.•
.....
" • • . _ • -
•
:. '•
•
.
NE
planir niraju aju, , navodno, navod no, 80 milijuna do za ovu svrhu pla svijetu svijetu vrtoglavo rastu. Procjene u SAD
lara. lar a. Ali te procjene
kretale su se, se, za NC od l»000 MW, od milijuna 1984. jedne jed ne milijarde čak i cijenu cijenu od tri milijar milijarde de dolara!
na
milijuna do dola lara ra
Jedna studija spominje
Treba spomenuti da je dosada veći broj NC zatvoren, al kompletno demontiranje /dekontaminacija, rasklapanje odlaganje npr. na de-
radioaktivnog otp otpada/ ada/ nije uo uopć pće e obavljan obavljano. o. U
montiran montiranje je če čeka ka manja manj a NC "R "Rap aps s l" /235 MW/» kanadske proizvodnje, koja je puštena
pogon 1973« <>
zatvorena zatvorena 1
.
Procjena Procjena tro trošš-
kova je 60 milijuna dolara, koliko je otprilike koštala
njena
gradnja. U S
Njemačkoj, stručnjaci rade na projektu "pokapanja"
NC zakapale bi se na dubinu od 80 metara, sa slojem materijala debelim 20 metara iz izna nad d reaktorske reaktorske kupole. /Vidi dodatak uz uz dru drugo go izdanje/
IV
NC
JUGOSLAVIJI
NUKLEARNA NUKLEARNA ELEKTRAN NAJSIGURNIJIH NC
KRSKO
JEDNA
SVIJETU.
Ova se tvrdnja cesto iznosi, ne samo od strane naših nuklearnih stručnjaka /samohvala/, nego i od nekih stranih.
ovom
kurtuaznim izjavama drugom slučaju, međutim, radi se redovno kojima ne treba pridavati veliku važnost. U svakom slučaju, ako NC koja je u četiri godine godine rada imala 56 "izvanr "izvanredn ednih ih događaja", nuklearnom dij dijelu elu /podatak iznesen javnost javnost počet od toga 14 ko ov godine/, uistinu spada najpouzdanije, to dovoljno govori
ostalima. Najvidl Naj vidljiv jiviji iji uticaj NEK na okolinu je zagrijava zagrijavanje nje sav-
ske vod vode. e. Dozvoljeni Dozvolj eni maksimum maks imum je 2 , međutim, ta je granica u
- 18
28 dana/je, po viđenje bilo ~i§8$. godini°pređena''u 71 dan, .ga. ,rijeeini živpt viie^^d'^^v'n^kolifeo putai-1:više odi\4° /što ,-.. •.•.•.•-•'::•• '-,;•.'. ve fatalno/« T;-' -;. •;.:.:;..;._..:".: .a •.......,...,.,. •••.
>rrjj".;^TO'T'''
>" f;.; r^K"
Jedna
•-
•;.iQ!:i r
--'-.Vi.
- •. ...
- •
•.
planiranih lokaci ja
•.
nove
j e Krs'ko
samu ogradu p o s t o jeć.e n u k l e a r k e . Očito je
Savi ojae^nanij^le f a t a l a n
gatria'ma'lobfojnom prebštalom::šivo'feu -}-'^ - o ^ v
'udar 'udar ac;
;;:-.I: ;;:-.I: cir^ i / f O > . B / j \
....
udruženim s n a -
;:
.:-T ;-• -:.-.; -:.-.; • • - - • "
.--,--f-x " - - .
;j
r, 'ti"! -'""i
""f
'" '•
"s
c* **
r*
njeva, koji 'u^JffiK -r.;o.-i? 6n-; i; o- :! .N^^' p r i j e .izgradnje
./•vi .!
L!
f~'
sVijetu izgradnjom •- •-nekog' razloga nišu "sagrađeni, ITako-^e već
Ovaj "problem !" olakšava' se
-T r- •*" *".. '*•;
•' 'V
~J
•
r*
-|
-^••rr-T-^- -•• ,-.-.:• . . . . . Dilo dobro poznato d a ć e ' b i t i p o t r e b n i h 2 n a ' is«,
'"•'•< ;-
^"
f" '"'"("f
-"i
•"
-
•
naime, da HEK punoo" snazi trebia 'zet Hlađen 25 kttbika vode' sekundi, protok pro tok vode ponekad padne i na samo ^0 kubika litf, pre--gm^eld ua.ii!mati vi^e'-od-lO^posto protočne ne bi -protočno hlađenje smatra osex.dan,a-s .^a&t^p^^l.om. prlja-o.Loau.;. vo .;---rorj->;-e'': .bsns '• -•-."- •.-;:•.;• tehnologijom, -^
Za 1986. nema smi poda datk tke, e,' ' Na Naim ime, e, smisl sla a 'n 'nav avod odit it po izvještaj št aju u koji je Republički Republički komitet komitet za energet energetiku iku SB SBH H preda Sekciji za zaštitu unapređenje unapređenje čovjekove čovjekove okoline okoline RK SSRHH 17. septembra, tembra, navodi se da je porast temperature od KG do mosta Brezicama bio 4-,l°C. KEK još od 1. avgusta nije radila zbog remont? izmjene goriva! Zakljuce.no ^je .da ,s uređaji "vjerojatno" bili neispravni« "U raspravi spornim spornim mjerenjima predsjednik predsje dnik Republičkog komiteta za energetiku istakao je da će Komitet morati upozoriti mjerio e;; a~ neophodnost neopho dnost održavanja održavanja mjernih uređaja". Saznanje da sudionicima tako -osjeti jivfjm.p.ojglii. ^reba sl slat ati i ovakv upozorenja izaziva izaziva jezu. jezu. Koli Koliko ko bismo vjerovali li lije ječn čniku iku koji treba da oper ne zna mjeriti temperaturu? operira ira tumor
NEK započeo je av--Redovni remont izmjena goriva giaS't'Si' 1.986', a- planiran ^e j;navodno nekoliko. mjeseci ranije. Među"_tim, ,javiiost~,je to saz saznal nala a tek « jul jul uveč preko TV Nekoliko dana tfako& završettoet:> -remont zastoja zbog kvara na jednoj jeftinoj membrani«,;
,•":
došlo je do novo;
'otkri kriven ven je projektna grešk greška: a: zbog Tokom izgradnje NEK 'ot nepredviđenih vibracija dolazi do pucanja cjevčica parogeneratora Žfoog toga je morala biti izvršena modifikacija na dovodu sekundar
je produljilo ;?ok gradnje
ne v o d e , št
izazvalo dodatne troš-
kove, koji su i8li isključivo na naš račun,, je
je ugovor sa
Veatirighoufieoc načinjen načinje n tako da maksimalno maksimaln o št štit iti i tu tvrt tvrtku. ku. Problemi su s-3 peđ'utiH nastavili;, cjevčice su pucale
bivale za-
Skup-
čepljivane, Polovicom prošle godine poj'avila se tvrdz^a
štini SFRJ da ih je začepljeno ve ljeno najviše 10 posto pr
^0
posto, post o, iako'je iako'je "inače
dozvo-
radu punia kapacitetom.
Vijek trajanja parogeneratora po svemu sudeći bit će kraći .od predviđenog vij£/ "-
godina/. Ako ih bude potrebno
zamijeniti, to'će izazvati nesagledive dodatne troškove= /Ovo je izjavio
inž. Stane Božm'an iz ITEK./. Dozvolu sa trajni rad dobila dobi la je MEK tek početk poče tkom om
iako jo za to
nije zadovoljila devet od .2
strogih zakonskih obaveza
riješen status nezavisne grupe za konIznecu ostalog, nije riješen
trolu unutar UC -
Elektroprivrede
tome su "bil "bili i u toku dogovori" između NEK i
31o;venije; tri direktno zainte-
SR Hrvatske
resirane strane, pa je nezavisnost te grupe vrlo sumnjiva. Kao
te nezavisne grupe predstavlja se
še
lovi
al
javnosti dr
Željko Pav-
C'-anir njegovog .uaetupa više podsjeća na propagandistu. KB
Zagreb
.Kli .K lini ničk čki i školski centar Ljubljana nisu
/bili/ osposobljeni za prihvat eventualnih ozračenih. Studija
jo
opskrbi Zagreba pitkom vodora još je bila na recenzij recenziji i i to -
KEK! Nije napravljena stxidija vjetrova u tom području. Stručnjaci iz NE
hvalili su se više puta kako su u do-
sadašnjim remontima gotovo sv
radili vlastitim snagama, uz mini-
malnu pomoć iz inozemstva. DI-. Josip Aralica, tehnički
-NEK,
direktor
izjavio: "Drugi stručnjaci zapravo ne poznaju zahtjeve
ča
naše nuklearke, je^r svaka nuklearka im
svoje specifičnosti,
zat;v šuto nsjsigurnijj. u ono što satni'uč satni'učinim inimo". o". Dr. Marko Braniča izjavio, je međutim: "Kod nas u po pogl gled edu u nuklearki nuklearki dominira strahostraho-
vite; samopouzdanje koje se ne* o'sniva na snan;ju. Prva izmjena riva u
o-
bila je tehnološki avanturizam.. Cijelo jedno gorivo
iznjenjerio je a da niti jedan čovjek od njih niti jednom nije na
pravio tu izmjenu,, Uzeli su tri eksperta iz Amerike koje su pla-
tili
150.000
d-31ara
Vestir.Lghous je trebao napraviti cijelu
izmjenu za tri milijuna dolara".
.:v.
Svi stručnjaci za sigurnost tvrdo
kontroli rada NĆ
je t
Nužno imatđ. više nezavisnih grupa stručnjaka djusobno kontrolirat
koje će se me~
da je neophodno imati snažnu nezavisnu
da je kon-
profesionalnu organizaciju stručnjaka za sigurnost
to je npr. izjavio IAEA/ koja je posjetila NEIC krajem novembra
trolna uloga državne uprave nezamjenljiva šef misije ^SSH'f Naravno, kod.
1986.
as nijedan od ta
ri uvjeta
Npr. republički Komitet za energetiku nekn je vrijeme obezbjedjivao znanstvenim institutima novac za kontrolu NEIC, koji je
davala sama NEIC,
onda je /krajem 1905.
zaključio da je to
besmisleno i da instituti sami treba da se "Samoupravno" Dogovaraju sa NEIC. Sekcija za zaštitu čovjekove okoline RK SSUNH,
koja predstavlja javnost, nema nikakvog stvarnog stva rnog utjecaj mora vjerovati izvještaji izvještajima ma koje dobi ja Treba još primjetiti da je Sava neregulirana rijeka i vrijeme poplava NE 'ne bi smjela, zbog opasnosti od radioaktivslučaju nesreće u zagad jenja, uopće ispuštati vodu. doba, jedna od posljedica bi bila do bisno morali baciti žetvu pola Slavonije, NEK vidi još točke 9 i 19.
STRUJA
I-UJU.KEl^
Općenito o problemu
N e m o g u ć e je
tvrdnja
možda
duga
NEIC
za
cent, su s v i
iV^r. iV^r. jVuD jVuD
cijena
s a z n a t i sv
VHLu JEJ7TINA
v i d i točku
55
r e l e v a n t n e D o d a t k e , pa
t o č n a . Treba i p a k i s t a ć i 51
godišnje
sedamdeset miliona
ova
glavnice
danas
r a i l i o n a d o l a r a / n i j e i s p la la ć e n se p l a ć a
je
jedan jedini im
kamata
p r o r a č u n i z a p r a v o p r o i z v o l j n i . / N N u k l e a r c i m o g u r e ć i da
n i j e njihova
vica,
posredno rpak j e s t e . Vidi točke
24 usporedbu, možemo navesti predračunske vrijednosti
elektrane navedene IZ
za
razdoblje
Sa vaoup ravnom s p o r a z u m u
elektroprivredu 1986 1986 199u. 199u. i
rudnike ugljena
kontinuitet
o osnorama p l a n a I?
Slovenije
g o d i n e 1995."
zs
- 21
ukupne snage 171 MW predračunska Za šest malih vrijednost 279 milijuna dinara po instaliranom megavatu. Za TE Tuzla B-l, dio Slovenije 2.00 MW
milijuna
zajedno sa invesMW.
Za drugu drugu NC predviđa pred viđa se 572 mili milijun juna a dina dinara ra po MW.
20. NE NEK K JE POSVE DRUGAČIJEG TIPA OD NC U ČERNOBIL ČERNOBILJU JU SLIČNA NESREĆA NIJE MOGUĆA.
Prva izjava je točna, druga nije. Kao što je istaknuto točki 12, nesreća iste veličine moguća je. i u NC sa reaktorima tipa PWRo Z avoda za fi fizi ziku ku ETFSpliProf. dr. Geno Tudorić iz Zavoda tu izr izrač ačun unao ao je da bi u slučaj slučaju u teže havar havarije, ije, ali ip ipak ak još upola manje od černobiljske, osoblje NEK kroz dva sata pri primilo milo let letaln aln siverta, stanovnici Krškog /ako bi vjetar puhao dozu od desetak siverta, u tom smjeru/ upola manju /što je, inače doza kod koje polovica ozračenih umire/, stanovnici stanovnici najzapadnijeg najzapadnijeg zagrebačkog naselja Spansko petnaestak milisiverta, što je još uvijek desetak puta vi maksimalno dozvoljene godišnje doze stanovništvo. še
21
PREVLAKA KRAJ ZAGREBA JE VRLO POVOLJNA LOKACIJ ZA GRADNJU NC
nuklearci su se Ovo je najviše spominjana lokacija stalno ponašali /pa čak i danas da daju ju takve izjave/ kao da je gotova stv stvar ar da će se druga naša NC ovdje graditi. Pripremni radovi tekl tekli i su u najboljem redu r edu tokom neko nekoli liko ko go godi dina na, , ali tokom 1986. došlo je do preokreta. /Vidi točku priori, lokacija izaziva sumnju. krugu od tridesetak km oko nje /područje koje je bilo evakuirano i slučaju
- 22
havarije
NC na Otoku tr
milje i
Černobilju/ nalazi se či-
ta
Zagreb, Sisak i niz drugih mjesta, sa ukupno ok
po
stanovnik stanovnika, a, snažnom indust industrij rijom om i poljoprivredom. Tu je i
izuzet izu zetno no značajan prometni čvor. Tl
milijun
je močvarno. Posljedice Posljedice ve
like nesreće bile bi užasne. Jedna studija koja je nedavno prodrl
mogućim lokacijama NC
Jugoslaviji,
javnost /vidi točku
pokazuje ov
lokacija ni po jednom od šest najvažnijih parametara ne može smatrati standardnom! Ovo u najmanju ruku znači da će biti potrebstanda ndardn rdnih ih projekata projekata isporučioca, isporučioca, što će povećati ne preinake sta troškove produl pro duljit jiti i vrijeme gradnje gradnje. . Teme T emelj lj reaktorske zgrade morao bi biti dubok 18 metara, zbog opasnosti opasnosti od poplave bila bi potrebna izg izgradn radnja ja nasipa nasipa i podizanje podizanje terena terena za "nukle "nuklear arni ni otok" za tr metra itd.
22. NEMA PREPREKA ZA GRADNJU NC TANJA NEDALEKO
OSIJEKA/.
e, studija navedena
Istina
DUNAVU,
točki
3, pokazuje da je
to jedna od najboljih lokacija. lokacija. Ona, Ona, međutim, međutim, ne zadovoljava sa geostrateškog stajališta. S druge strane, raspoloženje stanovnika općina općina Osi Osijek jek postoje
Vukovar je iz izra razi zito to negativno prema prema NC, a
odgovarajuće odluke Skupština Skupština općina. ovome vidi "Otvoreno pismo Elektroslavoniji"
pri-
logu!
23. U JUGOSLAVIJI IMA
NIZ DRUGIH LOKACIJA POGODNIH
GRADNJU NC Nakon što je marta ov
godine delegat SR Slovenije
Skupštini SFRJ Vika Potočnik postavila delegatsko pitanje: "Zašto se
svim dosadašnjim rezultatir^ nuklearnih istraživanja
prodrli rezultati studije javnost naslovom "Defiriisanje uslova za lociranje serije nuklearnih elektrana koje će se graditi elektroenergetskom sistemu Jugoslavije 2000. godine". Studiju izradio beogradski "Energoprojekt" oktobru ru prošle godine* Čuza potrebe "Jugela", a završena je u oktob vana je kao kao str stroga oga tajna tajna - kako je izjav izjavio io dir direkt ektor or JTFGEL-a Slavko Vrhovec, iz dva razloga: da se javnost nepotrebno nepotrebno ne uznemirava tome ništ ne saznaju. Navodno su tajda vanjske sile nost zaht zahtijeva ijevale le "ne "neke ke republike" /n zn se koje/. Stanovnici iz okoline loka lo kaci cija ja poj pojma ma nisu imal cijeloj stvari, uključujući općinske funkcionare, funkcionare, raspoloženje prema NE je listom negativno. -•->-.•- • •Jugoslaviji šuti?",
Ispitivano-je .deseta^ lokacija: jedna na Jadranu /Vir kraj Prevlaka i još dvije na Savi, Tanja Tanja, , Duna Zadra/, Krškoblizu Đerdapa,. Bqgojevo Vojvodini Mavrovo Mostonga KrivoMakedoniji. la Zaključe?
studije:
loka kaci cije je za nuklearne elektrane se, ug"Jugoslavenske lo lavnom, bare na sadašnjem lavnom, sadašnjem nivou zna znanja nja ne uklapaju tzv. standardni projek projekt t većine potencijalnih isporučioca opreme", "Na sadašnjem stupnju stupnju istr istraživ aživanja anja lokacija lokacija nije moguće realno real no odre odrediti diti obim promjene pojedinih, pojedinih, inače utjecajnih, utjecajnih, parapar ametara lokac lokacij ije e kao što su, na primjer, za zašt štit ita a od poplava, pop lava, priključak na električnu prijenosnu mrežu, transportne transportne komunikacije komunikacije lokaci acija, ja, proje projektira ktiranje nje pre prema ma vanjskim ekstremnim utjecajima do lok slično". Lokacija Prevlaka je ubjedijivo najslabija.
Cijela priča izaziva zaprepaštenje nevjericu, svjekombinaciji birokratske ljakomisienosti tehnokra tehn okratske tske naddoči menosti upuštanju monumentalni posao gradnje NC u Jugoslaviji, Jer, kako je rečeno reče no u "P "Pro rogr gram amsk skom om zadatku,", na početku studije, ona je trebala da na osn osnovu ovu sumacije sumacije sv svih ih dosadašnjih ispi ispitani tani lokacija "definirati parametre vrijednosti vrijednosti referentne lok lokaci acije je cilju projektiranja jedinstvenog nukle nuklearnoarno-energ energetsko etskog g post postrorodirektno tno korišteni izradi jenja". "Rezultati elaborata bit će direk ' • •
> . . . i',.-
•"
tendera za seriju nuk nuklea learni rnih h elektrana koje će se graditi Jugostudija 3e završena gotovo godi slaviji do 2000, godine". godinu nu dana nakon što je tender raspi raspisan, san, pola godi godine ne nakon što su zavećina lokacija do ključene prijave Nadalje, saznajemo da sada vrlo slabo ispitana /izuzetak su samo Krško II, Prevlaka Tanja". Moramo se zapitati: da je bilo nekog posebnog razloga raspisivanjem za žurbu sa jugoslavenskim nuklearnim programom tendera?. Kako to da su ovakve bitne čin činjen jenice ice tako dugo sakrivane od javnosti /uključujući Skupštini SFRJ, koji će dodelegate nositi definitivnu odluku/7
Treba spomenuti geostrateške uvjete, skladu sa navažećom ćom obrambenom obrambe nom doktri doktrino nom. m. Ove analizira dr. Radovan Pavić. go važe upozorava upozor ava da preko jugoslavenske jugoslavenske te terit ritor orije ije vo vode de tri ili četiri Istoka kontekstu Zapada zato su neopravdane neopravdane usporedbe uspor edbe npr. sa Švedskom ili Francuskom. S tog gledišta, Prevlaka je opet najg najgora ora mog moguća uća lo loka ka slično/, koja je protiv zdrave pameti; a cija /a i sa Krškom većina ostalih ima oz ozbi bilj ljne ne nedostatke. nedostat ke.
ENERGETIKA JUGOSLAVIJ JUGOSLAVIJE E DANAS
24-, JUGOSLAVIJA JE SIROMAŠNA PO ENERGETSKIM ZALIHAMA.
Cesto se navod navodi i podatak, da su.naše rezerve izvo izvora ra energije, gi je, po stanovništv stanovništvu, u, samo jedna jedna šestina svjetskog prosjeka. prosjeka. Ovo je jedna od tipičnih poluistina kakvima glasnogovornici nuklearnog lobija vole baratati.
Podatak ne govori mnogo, iak je točaru Treb Treba a imat vidu da je raspodjela nalazišta energije svijetu izrazito neravnomjerna nomjerna - tako npr. samo SS SSSR SR posjeduje posjeduje oko polovice ukupni ukupni svjet-
- 25
skib.. rezervi ugljena! Nekoliko zemalja je ekstremno "bogato, ostale
su siromašnije.. Evropske zeml zemlje je su uglavnom prilično siromašne: ne računajući SSSR, Jugoslavija je u Evropi šesta po rezervama ugljena /preračunato na kilograme ekvivalentnog ugljena/, peta po rezervama nafte četvrta po vodnim snagama. Ovo ne mora značiti nečemu u drugo drugom: m: neka n eka ze zeml mlja ja može da smo zapravo "bogati, riječ je o nečem imati izuzetno uspješnu .ekonomiju iako nema izvora energije /vidi tome još iduće točke/.
Jedna studija na kojoj su radili Rudarsko-geološki instituti iz cijele Jugoslavije, završena 1985 pokazala je da su rezerve lignita u Jugoslav Jugoslaviji iji oko 40 post veće nego što se ranije ranije pretpostavljalo. Ovo znači da pri -današnjem godišnjem iskopu lignita imamo za oko300 godina /posve je druga st stva var^ r^ naravno, ako planiramo eksponencijalni rast; vidi" točku 29/«
Činjenica da uglavnom raspolažemo raspolažemo niskokaloričnim ugljenima, koji izgaranjem ne daju mnogo energije, okreće se zapravo protiv zagovornika zagovornika nuklearne energije.Naime, danas jedini jedini ekonomični mičn i način upotrebe tog ugljena je jest ste e njegova njegova up upotreb otreba a u TE za proizvodnju električne energije, dok se kva kvalite litetni tniji ji ugljeni mo mogu gu koristiti i na druge načine /koksiranje, direktno sagorijevanje pećima/. Pri tome, naravno, ne treba zan zanema emarit riti i ekološke ekološke prob probleme leme fundamentalnim granicama mogućnosti mogućno sti već susrećemo sa fundamentalnim no tu se već proizvodnje energije na Zemlji /vidi točke 41/. '•/'
25
•_-,
.••-!••>
-
JUGOSLAVIJA :PRQIZVOPI
I-
TROŠI
MALO
ENERGIJE,
druga omiljena poluistina, kojazapravo zap ravo bliž potpunoj neistini, osobito kada je riječ riječ o električ električnoj noj novniku.
Ovo
Sa proizvodnjom proizvodnjom ele elektr ktričn ične e energ energije ije od 3,4 MWh po staItaliju. . godi godine, ne, prete pretekli kli smo Grčku, Španjolsku
- . ^ z g eda nevjerojatno ali Crna Gora je 1984. godine proizvela: ;5,i?.;MH^PQ stanovniku, št je više od Japana /'!/ Francuske, nešt ne što o manje nego otprilike na nivou. Velike .Britanije SR Njemačkoj.-..
l';..,,;--,,...
.-
, ..
.....
'
- 26
Potrošnja enerproizvodnja električne energije, kao gije ukupno, kod nas i dalje nesmiljeno rastu, dok u svijetu potrošnja električne energije blago raste, ukupne energije čak opacijelom sv da /samo između 1979« 1982. posto l/ svij ijet etu u za oko •
- ' " ' * ' . • " • " - • • -
.
.
-
.
-
.
-
.
-
•
'
-
•
,
.
-
.
Cesto se navodi podatak da je.-. 1979« godine potrošnja energije Jugoslaviji po stanovniku iznosila samo 18,6 posto one 35,2 posto zapadnonjemačke. Međutim, već 1982. ovi su posSAD toci iznosili 24,7 42,3!
izvući ći jeste: Osnovna pouka koju iz ovih podataka možemo izvu osnovni pokazatelj stu stupnj pnj razvoja neke privrede nije naprosto potrošnja energije po stanovniku, jer energiju ne trošimo samo zato da bismo trošili, već da bismp nešto drugo proizveli ili sebi olakšati život, nego energetska efikasnost, mjerena mjeren a potrošnjom potrošnjom energije po jedinici društvenog proizvoda. podaci su ovdje poražavajući. '
-..
Nakon prve naftne naftne krize između 19731982, potrošnja energije po jedinici društvenog proizvoda, je Zapadnoj Evropi Istočnoj Isto čnoj Evropi SSSR-u za Sjevernoj-Americi opala za 16 posto, 11, a u Jugoslaviji porasta za 22 posto! Trend se ovdje nesmidvije godine, od 1982. do 1984., potrošnja Ijenp .nastavlja: samo električne energije industriji povećana je za 19 posto, fizičposto, društveni proizvod induski obim proizvodnje za samo trije za pet posto! -•:,•:-,
Ukupna potrošnja energije industriji porasla je izme1984. za 39 posto, fizički opseg proizvodnje za 16, a đu 1979« društveni proizvod za 14 posto! Samo u tih pet godina, količina energije koja je u prosjeku stajala raspolaganju" svakom stanovniku Jugoslavije porasla je za 25 posto posto a r real ealni ni osobni dohodak:sman.1 en je za 28 posto - pao pao je na nivo iz 1968. kada smo proizvodili upola manje energije i tri puta manje električne energije. Slični Slič nim m podacima mogla bi se ispuniti čitava knjiga. Niska opadajuč opad ajuča a energ energetska etska efi efikas kasnost nost jedan je od osnovnih pokazate kaz atelja lja naše duboke ekonomske ek onomske kri krize ze i"nerazvijenosti. Cementirati trendove ulaganjem ulaganjem snaga u nove energetske energetske objekte /svejedn upropastilo bi da li NC NC ili neke druge/ značilo bi katastrofu
na
desetljećima unaprijed.
tdčk čku u 32 tome vidi dal dalje je td
dodatak "Što zahtijevat"?o
OSNOVNp' ClLJ'EVA ENERGETSKE POLITIKE ZEMLJE MORA BITI ŠTO VEĆE POKRIVANJE POTREBA POTREBA ZA
JEDAN "t
ENERGIJO^ DOMAĆIM IZVORIMA.
koje nas nuklearci pokušavaju uvjeriti, Jedno od načela u koje koje je vrlo problematično. Kao Što je istaknuto točki 24-, Jugoslavija zapravo relativno bogata energetskim zalihama. Pokrivajući ok oko o 60 posto posto potreba iz vlastitih izvora, ona je po tom postotku osma Evropi. SR Njemačka je npr. ispo ispod d 50 posto, Italija ok a Dansk Danska a npr nema nikakvih izvora; pa ipak sve ove zemlje, imaj imaju u prilično us svemu pješne privrede. Riječ je, kao da prodajom svojih proiz proizvoda voda i usluga usluga za zara radi diš š novac potreban da platiš platiš ono št ti nedostaje Naša zavi zavisnos snost t odnosi se na potrebu uvoza kamenog uglje* na i nafte, a tu izgradnja NG ne može pomo pomoći ći /o /osi si za poneki postotak, ako masovno trošimo električnu energiju za grijanje time Štedimo ugljen/.
Konačno, zbog potrebe za uvozom urana, nje njegov govim im obogaćivanjem inozemstvu.itd., orijentacija na gradnju NC zapravo povećava uvoznu ovisnost.
SVAKA REPUBLIKA
POKRAJINA MORA POSTJĆI
ENERGETSKU SAMODOSTATNOST.
Teza je, naravno, naravn o, besm besmisle islena. na. Tema osobito mučna hrabrujuća.
obes-
Ističe se, sa žaljenjem, kako Srbija i BiH im imaj aju u 90 posto
-
Jugoslaviji, energetskih zaliha Hrvatska je, eto, siromašna. Zato su njoo Makedoniji/ nužne nuklearke. Jer, naVojvodini ravno, nedopustivo je da jedno područje ne zadovoljava samo sve svoje potrebe«
Nakon 1971» agresivni,.destruktivni nacionalizam stav-
ljen je pod kontrolu, ali su ekonomske ekonomske parole masovnog pokreta pokreta republičkim privredama polako provedene u živo život; t; ovo je ocjena ocj ena kojom se slažu mnogi ekonomisti. Republičke birokracije ponašaju se kao vlasnici' tih'republičkih privreda, ljubomorno ljubomorno čuvaju čuvajući ći svaki svoj posebni intere interes. s. Savezni Savezni organ izgubili su snagu integrativnog faktora, . a s obzirom da ni jedinstveno tržište nije uspostavljeno, sjmjDj3talj2£ ekonomije su se razvile zatvorene zatvorene ekonomije ^slttf je ekonomska besmislica. Rezultat je očit: sve republike i poMrajine žale se da gube .drugim, ..što je najgore odnosima sve pravu. ;: ".""•'
'• • •
•'"'"'•''
• - • • - " - • • • ' . . . . •
Savezni Savezni komitet.za energet energetiku iku, , u jednoj jednoj Infonnaciji aprila 1986» bespomoćno konstatira da u pripremi pripremi Nacrta Nacr ta zajedničkog zajedničkog plana elektroprivrede do . godi godine ne, , "pojedine elektroprivredne organizacije iz SR i SAP nisu potpunosti uvažil uvažil opredeljenje koriste prvenstveno najpovoljniji .domaći energetski /.../ da se koriste "resursi za proizvodnju električne energije, kao što su kosovski ugljeni bazeni sliv Drine./*../ Zadržale su se tendencije autarkičnog razvoja elektropri elektroprivrede vrede po SR i SAP, / Zbog Zbog ovako ovako složene situacije odnosima između SR SAP, SAP , umesto prvenstveno
korištenja domaćih izvora energije, intenzivno se pristupilo aktivnostima za pripr pripremu emu izgradnje izgradnje nuklearnih nuklearnih elek elektran trana". a".
nikome ništa. Pojeo vuk magare. Novina "NIN-a" zaključuje: čuje : "Ju "Jugos goslav lavija ija ima energetske resurse, ali ih nemaju rep republi ublike ke pokrajine". Naše dične elektroprivrede ne mogu se dogovoriti ni čemu, osim povišenju cijena /gradnji NC tome još vidi slijedeću točku/. Ubjeđuju nas, da-je npr> Socijalističkoj Republici ...Hrvatskoj lakše spor ažurni jeti se sa "Westinghouseom" nego sa Soopet treb či jalističkoin Republikom Srbijom. To treba a naglasiti, naglasiti, na štet št etu u sv svih ih. . Zašt Zašto o je ovaj problem nerješiv, teško je objasniti objasniti i zahtijevalo bi opsežno ist istraž raživa ivanje nje ekonomista, sociologa i politologa. svakom slučaju, kada bi se ovom cementiranju nacionalizma
- 29
u društvenoj društvenoj bazi posvetilo-toliko vremena i energije kao razračunavanju sa idej ama ove ili one grup grupiee iee intelektualaca, rJesenje sigurno "bilo brzo n,ad;eno. Opć a težnja par Opća partik tikula ulariz rizmu mu ne zaustavlja se. na granicama republika i pokrajina. pokrajina. Na zasjedanju hrv hrvat atsko skog g Sabora oktobra 1986, rečeno je da elektroprivreda u SR Hrvatskoj razbijena na četiri regionalna sistema koji vode zatvorenu, sektašku politiku; kada su se prije dvije godine počele istraživati lokacije za gradnju NC Dalmaciji, isticano je kako Dalma Dalmacija cija nema dovoljno vlasti vla stitih tih energetskih izvora pa, eto '•
'•
Usprkos tome, jugoslavenski jugoslavenski nuklearni program pro gram jedna je od rijetkih preostalih jugoslavenskih stvari. Nadamo se da će to postati jugoslavenski antinuklearni antinuklearni pokret. po kret. .-.:,,
/vidi dodatak uz točku
GRADNJA
C
INTERESU
CIJELE JUGOSLAVIJE.
našem društvu priznat pluralizam interesa, a, kako točk čki i napomenuto, istinski interes cje cjelin line e gotovo je u prethodnoj to nemoguće guće usp uspost ostavi aviti. ti. Upitajm se-: kome ta" gradnja može donije nemo pitanju. jeti jet i korist čiji je interes stranu anu priče provizijama koje će pojedinci dobiti Na str ili su ve dobili, čini nam se da da je osnovno: parcijaln parcijalni i inter interes es elektroprivre elektroprivrede. de. JUGEL je danas moćni monopolist, monopolist, dio privrede kadar da ravnopravno razgovara
tovo sva sredstva ostaju pod njenom kontrolom.
Uz gradnju NC redovno je povezano stimuliranje što šire ši re upotrebe elek elektri trične čne energ energije ije umjesto dru drugih gih izvo izvora, ra, naročito za grijanje, što je.u cjelini vrlo neracionalno. Francuskoj je grijanje na struju na različite načine stimulirano, a mi smo po udjelu električneenergije Evropi. grijanju, navodno, treći izuzet zetno no mnogo, II prvoj polovici 1986, kada je vode bilo izu
kapaciteta Dravske elektrane radil su samo sa 30 posta kapaciteta Dravske završile prvo tromjesečje sa gubitkom, dok je NEK bilježila "izuzetne poslovne, rezultate". Iz sasvim razumljivih razloga* elektroprivreda se opire primjeni obnovljivih obnovljivih /alternativnih/ izvora.
VI
ENERGETIKA ENERGETIKA JUGOSLAVIJE
9. NAŠE ZALIHE UGLJENA 2020.
GODINE.
ALTERNATIVE
IT ĆE- ISCRPLJENE UBRZO .......
Finiji primjer manipuliranja podacima: prikazuje se kao bezuvjetna činjenica nešto što vrijedi samo pod određenim uvjetima. Pri današnjoj potrošnji, lignita imamo za oko 300, mrkog ugljena za oko 100 godina. Ako međutim, planiramo rast potrošnje od 5 posto godišnje, jednostavni "račun nam daje da se onih 300 godina skraćuje na 56!. Ako sada pretpostavimo da se otkrije da su stvarne zalihe dvostruko veće, to bi donijelo samo 14 dodatnih godina paradoksi eksponencijalneg rasta, kojima se ne vodi računa! /vidi to.čku .........
Upravo ovakvu rastrošnu rastrošnu filozofiju prihvaća SDREJ. Po njoj, 2020. godine iskopali bismo čet četiri iri do pet puta više lignita nego danas, adekvatno tome pov povećal ećali i proizvodnju proizvodnju st stru ruje je TE pogonu u četrdesetak nukle nuklearn arnih ih reaktora /instalirane snage imali pogon ;•
-31 -
Jugoslaviji/. Time bismo dosti dva puta veće od danas.ukupne gli današnju potrošnju energije po stanovniku SAD, u.električnoj energiji bismo ih i pretek za oko posto. Zbog iscr iscrplje plje nosti nalazišta, iza 2030. iskop ugljena bi aagl aaglo o pao - tp bi trebalo, naravno, nadoknaditi novim NC. Že Želi limo mo li zadržati tren raspri 2100. nekoliko tisuća ta, oko 2050. bilo bi ih stotinjak, tome bi Jugoslavija trošila otprilike današnje potrošnje cijelog svijeta/. Ova predviđanja pobij dr. Milan Đurić časočlanku pisu, "Ekonomska politika". Autori SDREJ drže se linea linearne rne ekstrapolaoije i zanemaruju zanemaruju empirijsku činjenicu /vidi točku da tempo rdsista .opada sa rastom. Po njegovom proračunu, 2020. godine trebat ćemo oko- dva i pol puta manje električne električne energije /što još uvijek odgovara, pribl približno ižno, , današnjem današnjem nivou SR Njemačke/, što bi značil zna čilo o uštedu prilično mnogo mn ogo ugljen ugljena a i potpunu nepotrebnost gradnje NC„ Lignit bi nam tako potrajao oko 100 godina.
30
HIDROPOTE HIDROPOTENCIJ NCIJAL AL JUGOSLAVIJE MOŽE DAT DATI I SAMO SKROMAN 'DOP 'D OPRI RINO NOS S PROIZVOD PROIZVODNJI NJI ELEKTRIČNE ENERGIJE. NAJVAŽNIJI POTENCIJALI
ISKORIŠTENI.
\/
r'.•.'••:•
cjelini, st stru ruja ja iz HE je najjeftinija, a i ekološki
ne treba zanemarivati/.
su problemi tu najlakši /iako . - ' . • ' ' .
'-
•-
~
• ' : '
• • • '
'
.
'
'
-
'
'
,••,; .--•,
:Bruto vod vodne ne snage u Jug Jugosla oslavij vij su oko 110 milijardi kWh„ Od toga je tehn zbog.dodatnih milijardi, tehnički ički iskoristivo maksimalnom godišnjom proizvodnjom od 57 prepreka SDREJ .računa milijardi kWh, št što o je nešto.manje nešto.manje od ukupno proizv pr oizvedene edene struj struj Jugoslaviji 1986. Međutim, Međutim, dosada izgr izgrađe ađeni ni kapaciteti su tek 25 milijardi kWh, po čemu dale daleko ko zaostajemo zaostajemo za svim evropskim zemIjajma. Planovi gradnje novih HE uglavnom se ne izvršavaju.
Osobito je velik potencijal Drine - ona b mogla dat devet milijardi kWh godišnje, tj. gotovo dva i pol puta više od NEK Pri tome, tu se ne postavljaju problemi kao kod Drave, Save drugih rijeka, da su vezane i za druge namjene /poljoprivreda, vodo-
- 32
opskrba, saobraćaj/j saobraćaj/j dapače, ovi zahvati na Drini mogu ići komplementarno, i navodnjavanje navodnjavanje b donijelo dodatni dobitak povećanoj proizvodnji hrane. J£d^nj:: je problem št što o se republ republičke ičke elektroprivre.de nikako ne mogu dogovoriti,, sada da ul ulal alžd žd .razloge nećemo, sa ti /vidi točke 27 i 28/. Naš ugledni politolog Vladimir Goati piše:
"Politički sistem u. nas kao da je- koncipirah za.društvo koje je jednom zauvek resilo probleme oskudice, za društvo koje se nalazi na talasu stalnog ekonomskog prosperiteta« /.../ Danas je donošenje odluka konsenzusom veoma ve oma neefikasno, jer treba vršiti preraspodele. To je jedan od razloga znaplaćati pehove čajnog zakašnjavanja donošenju vitalnih odluka, ekonomskom živo ži votu tu nekad su bolje bolje i pogrešne nego zakasnele odluke. Koja bi t ekonomija ekonomija bila stanju da sačeka, bez ogromne štete po sebe, da se .tri republike dvadeset godina dogovaraju oko izgradnje hidrocentrala na Drini, kpje_,su od vitalne Važnosti za energetski bilans Čitave zemlje?" ........
Teško je shvatljivo zašto je, unato unatoč č brojn brojnim im protestima, forsirana izgradnja HE u kanjonu Tare, kada je oduvijek bilo jasno da potapanje ovog zaš zaštić tićenog enog područja ne dolazi obzir već i zbog iofteđunarodnih obaveza. ••.:;.
tzv. mini mikro-hidroelektrane, za Treba spomenuti koje se uglavnom sasvim općenito tvrdi da su preskupe /za svaki slučaj, Hrvatskoj je čak gradnja ovakvih HE u privatnom vlasništvu i zakonski zabranjena, zabranjena, dok ih je u Sloveniji već izgrađeno preko stotinu grade se i u Srbiji/. Treba istaći da one dugoročno donose snat snatno no veću ve ću uštedu nego što bi se reklo po njihovom procentualnom udjelu ukupnoj proizvodnji struje. Naime, jedno istraživanje stvarne.cijene kWh preda predanog nog kućanstv različitim .naseljima, . godine, godine, pokazalo je da je ona za zabačen zab ačena a sela čak do devet puta puta veća v eća ne nego go za grado gradove; ve; a upravo se ona ovakvim ovakvim HE uglavnom snabdjevaju strujom.
- 33 SUNČEVA ENERGIJA ENERGIJA -'•'
MOGU DATI SAM
OSTALI ALTERNATIVNI IZVORI
BEZNAČAJNI PRILOG UKUPNIM POTREBAMA.
ovom trenutku, to je manje-više točno.\Ali.mnogi znaci govore da je u ovim oblastima oblastima toku bur buran an te tehn hnol old' d'šk ški. i. nap napre reda da da će se udio udio obnovljenih izvora u budućnosti znatno povećati. Na-, žalost, ove su oblas oblasti ti gotov potpunosti potpu nosti prepuštene pojedinačnim entuzijastima, postojeća solarna industrija Jugoslaviji nema baš nikakvu podršku društva, države, bez bez koje ne može protu se stvari mijenjaju: početkom ove širiti proizvodnju. Doduše, i tu godine bili smo svjedoci jagme nekoliko•,naših poduzeća za otkup .. ., licence lice nce za proizvodnju solarnih ćelij.a od američke tvrtke tvrtke "Chronar". Pobijedio je "Rade Končar" iz Zagre Zagreba, ba, plativš 12 milijuna dolara. Izvjesnu nedoumicu za nji njihov hov uspjeh bac činjenica da je jedan od razvoju ju ove tehnologije tehnologije dao naš znanstvenik dr« ključnih prilćga razvo Branko Lalović;
Neki preliminarni proračuni proračuni poka pokazuju zuju, , da su mogućnosti mogućn osti štednje energije za zagrijavanje gradnjom po principima tzv. pasivčitavoj Jugoslaviji, slično se ne solarne arhitekture znatne odnosi i na upotrebu solarnih bojlera. Neosporno kriju bioplina za zagr zagrijav ijavanje anje. . SDREJ navodi navo di proračune,'po kojima izlazi upotrebom otpadak kukuruzovine /koji se dana danas s ulud da bi se upotrebom spaljuje na njivama/, slame plina plin a dobivenog dobive nog razgradnjom razgradnjom stajskog stajskog gnoja bez pristupa zraka moglo zad zadovo ovolji ljiti ti oko 13 posto ukupni energe ene rgetsk tskih ih potre potreba ba Jug Jugosla oslavije vije - odnosno, mogao bi se zamijeniti gotovo sav ugljen, nafta i plin koj se upotrebljavaju za proiz...,,..., vodnju toplote.
Farma sa 200 grla stoke ili 50.000 pilića može samu sebe snabdjevati toplotom elektroenergijom, sa rokom.Lotplate od pet šest t godin godina. a. Jasno je da upotreba ove "alternativne" tehnologije do šes ide ruku pod ruku sa razvojem suvremene poljoprivrede, što je također jedan od naših strate'Ških zadataka. .Ovakve korespodencije nisu nimalo slučajne, slučajne, već pretpostavljaju gotovo zakonitost kada je riječ o" alternativnim /obnovljivim/ izvorima energije. Ma koliko to paradoksalno izgledalo ne
možemo sada dub dublje lje ulaziti filozofsko razjašnjavanje ovog paradoksa/ primjena nuklearne energetike, koja izgleda kao krajnji trijumf kreativnog ljudskog duha, donosi stvaranje zatvorenog, otuđenog svi svijet jeta a /vidi točku li/, orijentaciju na hijerarhiju, koiitrolu a ne kreaciju /vidir teSku IO/, na potromilitarizaciju društva /točka 3S/; scdruge strane, šačko društvo manju•intervenciju u orijentacija na obnovljive izvore, na što manju•intervenciju priroduj doprinosi doprinosi raz razvoj voj humaniteta, autonomije, krea kreacije cije ... Npr* dobar kolektor za grijanje vode ili vjetrogenerator mogu sas-^taviti-i ambiciozniji srednješkolei'na satu tehničkog odgoja /iako, ne treba razglabati što se naravno, to neće biti baš ekonomično/ '•'.{•; •-.. sve na taj način naučit ;r
'Imperativ 'Imperat iv našega preživljavanja na ovoj planeti danas je da svoju ljudsku kreativnost .usmjerimo na postizanje harmonije sa svijetom oko sebe sa samima sobom, a ne n e na dom domin inaci acij^i j^i "Korištenje energije Sunca ima mnogo širi impakt nego što je to samo stav Stav av prema sun suncu, cu, stvari, odražava zahvatanje energije. St svetu uopće". - Dr. Branko Lalović. prema životu,^prirodi
32 EACIOHALiZACIJA POTROŠNJE-ENERGIJE v. ,.,.. REZULTATE. DATI ZNAČAJNI
MOŽE
jedna od.najkrupnijih" dezinformacija, koju "nukleOvo arci" iznose. Zapravo, zaprepašćujuće je 'kolike se mogućnosti štednje racion rac ionali alizac zacije ije mo mogu gu pronaći kada se jed jednom nom počn tome razmišljati. Nesumnjivo ovo naš najznačajniji "izvor" energije danas, /vidi točku •"- '' •"
:
-".
"-
':
_"• ,1
.-
-.
Zapadni su Nijemci poznati po rezultatima koje su tu postigli,, poslije 1973.: društveni proizvod rastao brže nego drugim zapadnim zemljama, potrošnja energije je opadala. ipak, stud st udij ija a koju su krajem prošle prošl e godine izradila tri institut instituta a na zahtje zah tjev v vlade, pokazal je da je moguć prepoloviti utrošak struje smanjiti grijanju stambenog prostora na kućnim stfojevima i potrošak energije posto industriji za
Danska nekoliko godina smanjila potrošnju energije Njihov hov standardi predviđaju predviđaju danas za za grijanje za 40 posto. Nji kod nas, če četi tiri ri pukVfla godišnje grijanja stana potrošnju od ''-•••.-.-• više! 1985. stručnjaci Svjetske banke Sloveniji grupe naših znanstvenika sa Instituta "Josef Stefan" vr vršil šili i konkretna zaključili ispitivanja nizu radnih organizacija praktično pokazali/, da se može uštediti barem; dvadeset posto potr potrošnj ošnj u inminimalne investicije. Postavljeni dustriji -takoreći odmah i uređaj tvornici papira "Buro Salaj" uštedio je četvrtinu potrošnje i isplatio se za mjesec i pol dana! /Voda ove grupe je dr Miha Tomšič, koji je ranije radio nuklearnoj energetici/.
završena ena početkom ove godine, pod Jedna studija koja je završ "Euđer đer Bošković", Boškovi ć", predrukovodstvom dr. NatkaTJrlija sa Instituta "Eu energija gija zadovoljavati 1,9 posto viđa da će 2000. godine sunčeva ener ukupnih uku pnih potreb SR Hrvatske /malo, ali ne zanemarivo/, ali i ocjenj je njuj uje e da su mogućnosti štedn štednje je tolike, da bi se Hrvat Hrvatska ska u slijede je deći ćih h petnaest godina mogla gotovo odreći gra gradnj dnje e novih energetenergetskih kapaciteta /dakako, uz rast društvenog proizvoda/. ska efika efikasn snos ost t je u Hrv Hrvats atskoj koj dana danas s već v eća a nego u drug drugim im republikama Npr., , da je Makedonija 1984, postigla Crnu Goru vidi toč točku ku 25/« Npr. energetsku efika efikasnost snost Hrvatske, Hrvatske, ona bi umjesto manjka od 1,9 milijardi kWh ima imala la čak višak od oko 400-500 milijuna! Elektronika danas preobražava preobražava sve klasične industrije
npr. u„Japanu je puštena u poneslućeno povećava produktivnost go potpuno robotizirana tekstilna tvornica /tradicionalno radhointenzivna djelatnost/; a Italiji jedna tvornica sa 12 radnika proizvodnji nekoli nek oliko ko st stot otin ina a robo robota ta proizvodi dva puta više automo aut omobil bilski skih h karoserija karoserija godi godišnje šnje nego neg o čitava jugoslavenska automobilska industrija!
Orijentacija na gra gradnj dnju u brojn brojnih ih novih energetskih obje kata, kat a, pogotovo NC, za nas danas s nesretan nesr etan kompromis izmeđ usnas je dana vajanja' nove tehn tehnologi ologije je i očuvanja postojeće neracionalne privredne strukture. Fizički opseg našeg izvoza znatno je porastao posljednjih nekoliko godina, a mjer mjeren en dolarima stagnira. Uspijevamo prodajemo sa "lugom" konkurirati na tržištu SAT» samo zato je
ispod cijene, iako je.radnik "Crvene zastave" plaćen oko 15 puta manje od američkog. Umjesto nast nastojan ojanja ja da se udvostruči udvostruči produkudvostručimo postojeć tivnost, ovi enetgetioari nam savjetuju da udvostručimo kapacitete, udvostručimo "broj radnika, udvostručimo, utrošak maTrend je očit: ubrzo nikome svijetu neenergije terijala teri jala ništa ta moći pro prodat dat ča čak k i da radnici rade besplatno. ćemo niš Treba upozoriti da orijentacija na NC obeshrabruje štednju: kada nuklearka radi smanjenim kapacitetom ušteda je znatno manja manj a nego kod TE. Osi Osim m tog toga, a, njoj ne odgovara re reži žim m rada sa stalnim oscilacijama, pa ušteda postignuta postignuta podizanjem podizanjem paralelnih npr. sunčevih elektrana znatno manja. HE ne trpi konkurente.
/Vidi
točku 35v/
.:•:-
NEKI OPĆI EKONOMSKI
,'!/''-
DRUŠ DR UŠTV TVEN ENI I 'PROB 'PROBLE LEMI MI
STBUJA IZ NC NC JE JEFTINA.
/Vidi
točku 19./
ovome je nemoguće dati neki precizan zaključak. Zatrpani smo vrlo razli različi čiti tim m proračunima proračunima cijen kVh iz NC, u odnosu na one iz klasičnih izvora, tako da se nameće pitanje: kako uopće odrediti stvarnu cijenu koju društvo cjelini plaća? Ono što je sigurno, jest da cij redovno početna cijene ene stalno vrlo brzo rastu predviđanja budu premašena.
Dr Inge Perko-Šeparović upozorava na jednu st stud udij iju u iz.; godine ine, , u kojoj se dokarađenu na Harvard Schoo of Economy 1983. god zuje da je stvarnu cijenu;i nemoguće odrediti.
obzir da je "nuklearna struja" postala Moramo uzeti komercijalna tek sredinom šezdesetih godina, prije toga ogromna sredstv za njen razvoj plaćana iz vojni budžeta slično danas, /vidi točku je uostalom
Cijena se redovno određuje za jednu određenu NC ili ni njih nji h koje su radu, zanemaruju se "brojne "propale investicije" /vidi točke 12 12, , 15, 16 l?/. Upotreba NE izaziva mnoge mno ge druge "se "sekun kundar darne" ne" troškove koje jenemoguće kvantitativno precizno odrediti, /vidi točk točke e 31 Npr. odgovara vara režim režim "Stani-kreni" Francuskoj su, jer NC ne odgo ča stimulirali potrošače da griju prostorije strujom, što je prilično neracionalno. Nema općeg referentnog nivoa cijena^ u['različitim zemljama. Spominje električne energije,, očito je da ona postoji tržište. Cije Cijena na uvijek uvijek ovisi ,r
za uspoređivanje-različitih
se nek nekakva akva "sv "svje jetsk tska a cij cijena ena ne može postojati jer ne politici određene države.
/Vidi dodatak uz drugo izdanje/
GRADNJA NC 0BEZBJEBUJE MNOGA RADNA MJESTA. OPĆENITO, OPĆENITO,
DA BISMO OTVARALI NOVA RADNA MJESTA MORAMO OBEZBIJEDITI NOVE KOLIČINE ENERGIJE.
Prvoj tvr tvrdn dnji ji povjerovali su mnogi zapadnoevropski zapadnoevropski sin sin dikati. Očito je, međutim međutim, , da usmjeravanje kapitala jednu oblast poomogućava veće zapošljavanje njoj, ali oduzim postojeće mjesta sta' ' drugdje. tencijalna radna mje cjelini, rezultat je negativan. Prvo, zato jer je energetika? uvijek kapitalnoihtenzivna djelatnost no st - za jed jedno no radno mjesto mjesto treba uložiti mnogo vi više še kapi kapitala tala nego privrednih ednih djelatnosti. Drugo, veći broj radn radnika ika većini drugih privr nalazi zaposlenje je'dino ako se st stal alno no grade nove nove NC'| sagrađenoj NC zaposlenje nalazi samo mali broj visokospecijalizi~ ranih stručnjaka. Druga tvr tvrdnja dnja dana očito posveme točna. Razvijene zemlje i uz sman smanjenu jenu potrošnj potrošnju u energi energije je uspi uspijeva jevaju ju otvar otvarati ati nova radna mjesta.
-3
35.. MORAMO POVEĆATI PROIZVODNJU PROIZVODNJU AK
POTROŠNJU POTROŠNJU ENERGIJE,
ŽELIMO RAST DRUŠTVENOG STANDARDA. ',
ovome vidi toSke_J?5,.
>,
»•
.
•
'
Linearnu ovisnost društvenog proizvoda potrošnji energije gi je SDR SDREJ EJ užima užima kao dogmu. Na osnovu os novu kretanja iz sedamdesetih godina, autori vrše ekstrapolaoiju za idućih četrdeset godina zaključuju, da potrošnja potrošnja ele elektr ktričn ične e ene energ rgije ije mo mora ra rasti rasti nešto brže, potrošnja ukupne energije nešto sporije od projeciranog rasta društvenog društvenog proizvoda. proizvoda. Oni dokazuju, da se ov slaže sa kretanjima nizu drugih zemalja. Ali već na dijagramima koje daju vidljivo je da u mnogim zem zemlja ljama ma kra krajem jem seda sedamdese mdesetih tih dol dolazi azi do uočl uočljivo jivo pokazuje uje porasta ener energets getske ke efikasnosti. Taj trend nastavlja i pokaz se da nije slučajan privremen. Rijedak je slučaj da neko znanstveno predviđanje bude tako brzo tako tem temelj eljito ito opovrgnuto. Nažalost, Jugoslaviji je došlo do posve obrnutih kretanja: potrošnja energije rasta je prema "najoptimističkijoj" varijanti predviđenoj SDREJ, ali je društveni proizvod stagnirao^ tako je on sada za nekih 20 posto niži od predviđenog po SDREJ. Tih 20 posto iznosi, Približno, upravo cije cijenu nu četiri NC. Očito su tri stvari: prvo, naš je osnovni zadatak da trend preokrenemo, nužan sasta sastavni vni dio izlask izlaska a iz današnje ekonomske krize /ili, točnije, paralize/ mora bit da društveni proizraste ra ste brž od PP^rošnje energije. Drugo, gradnja NC zna značil čila a bi cementiranje cementiranje postojeće rasipničke ori orijen jentac tacije ije zastarjele privredne strukture, I treće, mi novaca za taj pothvat više jednostavno nemamo., Jedv Jedva a vraćamo, vraćamo, kamate na dosadašnje dosadašnje dugove /između ostalog 19/» /» a od iduće godine' trebalo bi po.četi ot NEK, vidi točku 19 plaćivati glavnicu.
/Vidi dodatak uz drugo izdanje!/
- 39 36. VEĆI DIO INVESTICIJE ZA GRADNJU NC ISPLATILA NAŠA IITOtfSTRiJA NUKLEARNE OPREME. •:
JUGOSLAVIJI
^.vjooisti kr^em 1985. godine, Ova se tvrdnja pojavila raspisan tender za naš ni^learni pragi'am.. Sefovi drugog kadiš, velikog velik og kartel JUGEL/, JUMEL-aj Čak. su tad -uvjeravali da je naša industrija već sada kadra da u taj posao slo složno žno krene, da su pojedini poslovi već raspodijeljeni itd. Sasvim prirodno, to je podrobnije nije nikada obrazloženo. izazvalo skepsu,
Neki naši proizvođači, istina je, imaju iskustva sa proizvodnjom nuklearne opreme. Ali radi se različitim međusobno nespojivim tehnologijama, a dobar dio tog is isku kust stva va odnosi se na Jugoslaviji ne sovjetske NC černobiljskog tipa, koje za gradnju obzir. Naši pro-izvo.dači imaju ugovore sa različitim stradolaze nim kompsini jama zemljama /SSSR, Westinghous kanadski CANDU, međusobno konkuriraju. zapadnonjemački KWU/ Konkurencija na svjetskom tržištu nuklearne opreme danas apsurdno je očekivati da bismo mi kao novi je izuzetno žestoka, ispun pune e nek neka a oček očekivan ivanja ja takmac tu mogli postići uspjeh. Pa i ako se is novom novo m uzl uzletu etu nukle nuklearne arne energ energetik etike e devedesetih devedesetih godina, čim čime e bism mi mogli biti konkurenti? I ako danas inzistiramo na gradnji NR bliskoji su, izgleda, tehnološki već zastarjeli ili, će to biti novim im tehnologijama? Icdj budućnosti, kako da ovladamo nov Južna K Korej oreja a ima nuk nuklearni learni program sl slič ičan an našem: ori orijen jen uvoz z i us usvaj vajanj anje e teh tehnol nologi ogije, je, da bi se zati zatim m ona dalj taciju na uvo usavršavala kombinaciji sa jeftinijom radnom snagom donijela proizvođačima prednost na međunarodnom tržištu. južtiokorejskim proizvođačima Međutim oni im imaj aju u mnogo više više osnova nego mi da se nadaju uspjehu ovog poduhvata, jer im je ista strategija do sada stalno donosila brzi privredni privredni napredak. Mi to još nikada nismo uspjeli, uspjeh manjem po pa bi bild logično. da se za prvi put oprobamo na nekon manjem duhvatu. •••:;-. Ovdje postaje jasno što nam "nuklearni lobi" zapravo "svjets "sv jetsku ku podjelu nudi kao" stratešku orijentaciju: uključivanje
- 40
rada" na vrlo niskom nivou, kojem su zemlje kao Južna Koreja, Singapur, Tajland itd. bile prije dva-tri desetljeća; oslanjanje na jeftinu discipliniranu discipliniranu radnu snagu kao na našu "komparativnu prednost". To, ako bi uspjelo, moglo bi donijeti brzi rast društvenog proizvoda uz znatno niši životni standard nego "razvijenim' zemljama na istom nivou društ^enog pro proizv izvoda oda. . A što bi u tom slučaju bilo sa socijalističkim samoupravljanjem? .Pa, ništa.
r'
<
KORISNO JE OVLADAVATI NOVIM TEHNOLOGIJAMA - OD TOGA BILO.BI .ŠTETNO, VODILO
ODUSTATI
STAGNACIJI,
.NAZADOVANJU. ITD,..
obliku da "so "socij cijali alisti stičko čko Ovo se fbiftnulira čak i u tom obliku druš dr uštv tvo o mor mora a pokazati da je sposobno ovladati visokom tehnologijom bilo koje vrste"'. Miješaju se dva stžava: da je tehnologija nešto posve neutralno, što različita društva mogu po volji na razupotrebljavati, i da je razvoj tehn tehnolog ologije ije nešto p ličite načine upotrebljavati, sebi uvijek pozitivno, što uvijek donosi vise "koristi" nego "štete", /vidi točku Životna sposobnost us Životna uspj pješ ešno no's 'st t sam samoup ouprav ravnog nog socijalizma socija lizma da "ovlanipošto se ne Bijeri njegovom sposobnošću:da se "nosi" dava" bilo koj^m tehnologijom koju mu ponudi suvremeni visokorazvijeni kapitalizam, već po sposobnosti da bira razvija onu tehnologiju nolo giju, , koja je u skladu sa njegovi ciljevima. "Samou "Sam oupr prav avlj ljan anje je pretpostavijaroru pretpost avijaroruđa, đa, podlo podložna žna rmogućnosti da se njima samoupravlja tome da industrijsamoupravlja /.../Riječ je podr eđena na staln stalnom om ši šire renj nju u individualnih individualnih ska tehnika mora biti podređe zajedničkih autonomija* umjesto da te'autonomije budu podređene podređene stalnom širenju industrijske tehnike. /.w./ Nuklearna energija, na pri primje mjer, r, bila ona kapit kapitali alistič stička ka ili socijalistička, pretpostavnameće jedno centralizirano, hijerarhijsko lja policijski ustrojeno društvo", /Andre Gorz/ "Treba odbaciti svaki obl oblik ik tehnološkog determinizma organizacione oblike koj su posmatrati tehnike kao sredstva, kao organizacione
- 41
istoriciteta proizvod istoriciteta klasnih odnosa, posredstvom institucionalnog sistema. /.../ Ako se 'treba suprostavljati nuklearnoj poli politici tici nije zato:- «tQ' on proizvodi rukovodeću klasu, ve zato što je ona,sama nametnuta od strane tehnokratske, klase, či čiju ju moć,uvećava". /Alain Touraine/ Ova su dva iskaza izvjesnom proturječju, ali ih treba posmatrati kao komplementarne. '•••'•-"•
VIII
...,
CIVILNA
VOJNA NE
38. CIVILNA UPOTREBA NE POTPUNO JE ODIJELJENA OD VOJNE.
Mnogi znanstvenici dokazuju,da nema povezanosti izme između đu atomske atom ske energij energije e i atomskog atomskog oružja oružja, , da su to dve različite stvari, koje ne smijemo miješa miješati. ti. Ali to nisu dvije različite stvari, jer je Jo jedna tehnologija, jer je ista industrija. /.../ Ako se vašoj -zemlji izgradi centrala,sa Ve inghous vimreaktorima, tim pridonosite proživljavanju kompanije, njeno preživljavanje preživljavanje je SAD povezano sa proizvodnjom atomsko oružja. Tako podupirete nuklearni klea rni 'p 'pro rogr gram am SAD ili nekog drugog". /Martin Spence, sociolog iz Velike Britanije/ Empirijska je činjenica.da je razvoj nuklearne nuklearne energetike od početka bio usko povezan sa razvojem nuklearnog oružja obzirom na važnost potonje, moglo bi se gotovo reći da je komercijalna nuklearna struja samo dobrodošao.nusprodukt. /vidi i,točku Mnoge Mnog e zemlje ušl su nuklearni program sa otvorenom ili, prikrivenom željom da konstruiraju vlastitu atomsku.bombu -,Francuska je tipičan primjer, ali i kod težnje kod nas su postojale slične težnje pedesetih i šezdesetih godina* kada je predsjednik Komisije za atomsku energiju bio Aleksandar Eanković.
No ta uska povezanost nije st stva var r prošlosti mnoga posvojne svrhe; takva je i NC trojenja danas služe i u civilne i čemobi-lju. Osobito je to slučaj sa postrojenjima za obogaćivanje nuklearnog goriva, sama gut goriva, koja ko ja su strahovito skupa gutaju aju ogro količ ičine ine ene energi rgije je - ona proizvode i punjen punjenje je za atomsko atomsko oru oružje žje mne kol što je bitni činilac njihove "rentabilnosti" time rentabilnosti NI uopće/. /Usput, teško je vjerovati da bi Jugoslavija ikada mogla izgraditi vlastita ova postrojenja, tako da-je to još jedan element gubitka nezavisnosti koji nam se kroz NE nameće/.
Na jeda jedan n dru drugi gi aspekt problema ukazu ukazuje je nam zaključak sa seminara kojeg je kra krajem jem prošle godine u Rimu organizirala organikojem su sudjelovali znanstvenici iz SAD, SSSR, zacija "Vordlab", na kojem Evrope i Kine. Osnovan je Međunarodni komitet za nuklearnu sigurnost kojem će raditi najpoznatiji svjetski stručnjaci - to b trebalo da bude međunarodni međunarodni organ nezavisan nezavisan od IAEA nuklearne industrije /vidi točku 14/. A evo kak kakve ve cil ciljev jev oni sebi postavljaju:
suradnji suradnji najboljim svjetskim laboratorijima, znanstvenici će istražiti, eventualne negativnosti na svim nuklearnim elektranama u. svijetu otkloniti greške... Zatim će na nuklearnim objektima za proizvodnju proizvodnju energ energije ije uvesti kont kontrolu rolu zaštitu kakva postoji na vojnim objektima.. Upravo zbog posebnih voj vojnih nih režima reži ma na nukl nuklearni earnim m postrojenjima postrojenjima nije bilo incidenata incidenata kao što su oni iz tzv. civilnih nuklearnih objekata". objekata". /Usporedi točku 11 i Posve na faktičkom nivou, u ovu tvrdnju većoj siguristo vrijeme, nosti vojnih postrojenja postrojenja može se posumnjati. Gotovo mogli smo npr. pročitati da je jedan izvještaj.stručnjaka Kongresu SAD pokazao, da je konce koncentraci ntracija ja radio radioaktiv aktivnih nih materijala podzemnim vodama kod postrojenja za proizvodnju nuklearnog nuk learnog oru oružja žja koja,usput rečeno, potpadaju pod ministars ministarstvo tvo energetike - čak 400 put puta a veća nego što to dozvoljavaju zdravstveni standardi /usput, put , kemijsko zagađ zagađenje enje je 1000 puta veće/.
NC
MOĆAN IZVOR ENERGIJE,
TO JE ZNAČAJTTO
SLUČAJU SLUČAJU RATA. RAT A.
Obezbijediti energiju za nužnu industrijsku proizvodnju od vital-nog je •značaja za držav državu u koja vo vodi di rat. Međutim, lak je vidjeti da sa strateškog gledišta orijentacija na ši širu ru primjenu primje nu NE ima mnogo slabosti, pogotovo za zemlju kao što je naša. ' N e k o l i k o slučajeva raspada cjelokupnog elektroenergetskog sistema Jugoslaviji ili na dijelu njene teritorije posljednjih nekoliko godina pokazalo je svu njegovu osjetljivost: rasulo može izaz iz azva vati ti neka grana koja dotakne dotakne ži žicu cu dalekovoda. Agreso će svakako koristiti ovu činjenicu i ubac ubaciti iti grup grupu u diverzanata; diverzanata; po teor teoriiji vjerojatnosti, bar jedna od njih će u svom zadatku uspjeti, uspjeti, tako da prvim sa sati tima ma rata moram sa sigurnošću sigurnošću računati sa raspadom elektroenergetskog sistema. NC, zbog svoje specifične dodatne osjetljivosti, samo potenciraju ovu nevolju. Komparativna prednost malihj disperžiranih,rdecentraliziranih izvora, osobito osobit o obnovlji vih, tu je neprdćjenljiva, pogotovo obzirom na naš našu u obrambenu doktrinu zašt štit it "nuklekoncepciju; Zemlja koja ionako računa na za arnog arno g kišobrana" moćnih saveznika, nema tih briga: za lansiranje atomsk ato mskih ih raketa treba mnogo mnog o manje en ener ergi gije je nego za vođen vođenje je koncencijalnog rata. Geostrateške implikacije smještaja NC potanje je analizirao dr Radovan Pavić, profesor geopolitike na zagrebačkom Fakultetu političkih nauka. /Vidi točku On prvo upozorava upozorava na opć opću u činjenicu činjenicu da je područje Jugosjecište ište tri ili četiri četiri vojno-operaci vojno-operacijska jska kori koridora dora značajna slavije sjec u kontekstu općeg sukoba između između istok istoka a i zapa zapada. da. Locirati Locirati u tako vrijedi di za loosjetljivom području NC vrlo je rizično. Ovo osobito vrije Krško/, ali i za kacije blizini Zagreba /n samo Prevlaka nego one na Dunavu ili u srednjem nižem toku Save. Lokacija na otoku Vir pored Zadra ima u tom smislu znatne prednosti, prednosti, ali i mane: eventualnu havariju bilo bi znatno teže sanirati, a ona može dovesti do ekocida, totaln totalnog og uniš uništenj tenja a živo životne tne sred sredine ine tog dijela dijela Jadrana, što bi bio i veliki gospodarski gubitak. Lo Loka kaci cije je, , blizu gra»ice pogodne su jedino ako se obran obrana a zasniv na striktnoj obrani same granice.
NC su zahvalan ci cilj lj za napad bombardiranjem ili raketama: efekt može "biti veći nego pri upotrebi atomske bombe, napadač tvrd rdit iti i da uvijek može tv razaranje zaštitne zgrade bilo slučajno time neutralizirati proteste svjetske javnosti. javnosti.
Pored svake NO /pa tako NEK/ nalazi se privremeno odlagalište za istr istrošen ošeno o gorivo, koje se tu mo može že sku skuplja pljati ti i dva desei Ijeć.a, prije nego što bude poslato na preradu ili konačno uskladištenje. Čak i mala bomba bi sve to raznijela po okolini.
PITANJE SVJETONAZORA
KONTROLIRANA PRIMJENA NUKLEARNE ENERGIJE VELIKI TRIJUMF ZNANOSTI l'TEHNIKE,
TIME
LJUDSKOG DUHA
UOPĆE. ODREĆI SE NJE ZNAČI ODREĆI SE NAPRETKA. NAPREDAK DONOSI BROJNE BLAGODATI
TITI
42
MORAMO PRIHVA-
RIZIK.
PROIZVODITI SVE VIŠE RAST JE NUŽAN. MORAMO PROIZVODITI ULJEPŠALI ŽIVOT,
DA BISMO OLAKŠALI
TO
VIŠE
PRVI USLC7
STALNI RAST PROIZVODNJE ENERGIJE,
Vratili smo se opet na početak /vidi prvo poglavlje točku 3l/: na pitanje teme temeljni ljni vrijednosti. Iskazi d vrijednostima nisu ni istiniti ni lažni, ali o njima je ipak mog moguć uća a disk diskusi usija ja
moguće je iskušavati ih na činjenice, moguće je povezivati ih sa ovom spisu, fragstvarnosti. To smo pokušali uči učinit nit iskazima samo preliminarno* mentarno •
' • - • ' . .
', .
Žestina sukoba oko nai naizgle zgled d sas sasvim vim tehničkog pitanja pitanja up specifičnog izvora energije ukazuje da se sa njegov trebe jednog specifičnog smisao smis ao ne može iscrpsti energetskim, ekološkim, sociološkim dru..
:• '.'."'.'
tokovima argumentacije. Problem je gim specifičnim analizama temelju politički, i to ne samo suvremenom, nego i dubljem, antičkom smislu pojma politike;; odnosi se na izbor, ključnih vrijednosti: koje utemeljuju polia, zajednicu danas već čovječanstvo kao jedinstveni poli suštinu svakog pojedinca polis s - pa prema tome čine kao čov se ;bez rfilozofije tu više ne može prodričovjeka jeka udpć udpće. e. iZ -,-.,. , . , . . . . , . jeti,,; ..- ...., Upotreba ili odustajanje od nuklearne energije, kao što je več rečeno /točka samo je čvorna točka kojoj se sukob dvajednog koji vlada već nekoliko stoljeća, ju temeljnih svjetonazora proturječno razv drugo koji i ko koji ji se i sam pr tome burno razvijao, ijao, se počeo rađati isto doba ali je ostao marginalan marginalan i tek danas je sebi zaoštrava dotle da kompromis na putu ka punoj svijesti više nije moguć, r-
Nem a svrhe ovdje dublj ulaziti Nema razradu tih problema biti i zada zadatak tak posebnih pose bnih razm razmatr atranja anja, , li liše šeni nih h ovakv ovakve e specifičspecifičto će bit ne forme« Za Zato to ovdje ovd je dodajemo samo još jednu specifičnu Jedno od temeljnih obilježja vladajućeg svj svjets etskog kog poretka svjetonazora svjetonazora je jest st: : neop neophodn hodnost ost stal stalnog nog /materijalnog, kvantistaln lno o sve više i više materi tativnog/ rasta. Ako se ne proizvodi sta jalnih dobara, društvo je u krizi - ovo vrijedi kako za kapitalizam tako današnje socijalizme; pa iako smo danas već usred /započetog tek, ali zahuktalog/ procesa mijene, vladajuća ideoloenergeticara još se- čvrsto temel temelji ji n toj dogmi. gija jugoslavenskih jugoslavenskih energeticara Oni .uporno mjere stupanj društvenog razvoja samom potrošnjom ener.vodeći eći računa gije po stanovniku, ne .vod načinu, svrsishodnos ti efikasnosti .upotrebe te energije. Povećanje potrošnje energije oni uporno nazivaju "razvojem", iako je danas ono objektivno nazadovautrošak šak za njih je li najboljem slunje - proizvesti isto uz manji utro samo nužno zlo, priprema za novi rast. "•:--.
rast? ? Jedno Ali kuda nas vodi stalni, .eksponencijalni rast stavni stav ni račun pokazuje: ako bi potrošnja energije Jugoslaviji rasla po st stopi opi od 5 posto godišnj godišnje, e, ona bi bi oko godine 2080 postala jednaka današnjoj ukupnoj svj svjets etskoj koj proizvodnji, /vidi točku
Najmoćniji izvor energije koji na nam m je danas poznat /izuzimajući neke spe spekul kulaci acije je vezane uz fiziku vakuuma/ jeste anihilacija potpuna pretvorba materice u,energijUi Pretpostavimo-ida potpuno ovladamo tim procesom i-da zahvaljujući tome potrošnja energije raste po neprekidnoj godišnjoj stopi od pet posto. Za koliko ••..!: bi>. godina cjel cjelokup okupna na masa m asa Sunče Sunčevog vog sis sistem tema a bila utrošena? Odgovor je zaprepašćujući: samo 1200 /tisuću dvjesto/ godina! čak i ako bi godišnji tempo- rasta bio samo jedan posto, to bi trajalo oko 5800 godina!
Apsurdnost ovih rezultata pokazuje da bliskoj blis koj budućnosti osiguravati stalni rast više 'neće biti moguć moguće. e. Prij Prij ili kasnije, planiranim zaustavljanjem ili katastrofom, trend će se preokrenuti. Pitanje je sada: uzevši sve okolnosti okolnosti u obzir, koliki koliki najviši nivo možemo postići Svaka upotreba energije izaziva "toplinsko zagađenje": energija se, na kraju svih procesa pretvorbi, raspršuje u okolinu povisujući temperaturu. Ostajući na Zemlji, ako bism bismo o bilo koji putem proizveli količinu energije jednaku onoj koju Zemlja istome razdoblju dobiva od Sunca, sre srednj dnja a temperatura temperatura Zemlje premašila premaš ila bi 100 C. Procjenjuje se da, želimo li izb izbjeć jeći i globalne klimatske poremećaje, ne smij smijemo emo premašiti 1/1.000 ove količine, što daje snagu od pri pribli bližno žno jednog vata po kvadratnom metru ili, za površinu Jugoslavije, ukupnu ukupnu godiš godišnju nju proizvodnju od oko 2000 milijardi kVhv Današnja je proizvodnja oko 1/4 te granice, autori SDREJ predvidjeli su da ona bude doseg dosegnuta nuta oko 2020. godine.
Veliki prijelaz desit će se, dakle, još za života'većine nas. Moramo uložiti veli veliki ki napor da radikalno radikalno promijenimo svoj najoš vrijeme - da prestanemo negirati očite čin razmišljanja dok slijepo srljati napri naprijed jed utabanim putem, samo 'znake upozorenja zato za to jer je to najjednostavnije. Ne radi se tu više više hi o kakvi apokaliptičkim apokaliptičkim vizijama, nego činjenicama. Koncentrirati golemu društvenu energiju na gradnju divovskih novih energetskih objakata štetno je već i samim time što odvlači pažnju sa osn osnovn ovnih ih problema pro blema toka
Jugoslavija je danas-u svemu "nešto između": između IsZapada, Zapada, izmeđ između u Sjever Juga, između razvijenih nerazvi-
sputanosti, sputanosti, između kapitalizma kapitalizma ko jenih, između nezavisnosti osigur gurali ali sebi nešto više munizma. Da bismo u tom vrijućem svijetu osi od pukog preživljavanja, potrebni su nam snalažljivost, razumnost, lukavost, jasnoća vizije potrebno je da .'..društvo bude utemeljeno svim m svo svojim jim segmentima prožeto prožeto princ principima ipima kreacije, a ne prini u svi cipom kontrole; principom principo m spontanosti a ne principom "mobilizacije"; naznačuju čuju pros principom inovacije, a ne imitacije«, Ove dihotomije nazna tor osnovne unutrašnje proturječnosti osnovnog političkog sukoba Jugoslaviji danas. Sukob oko nuklearne energetike samo je jedan, ali važan, segmen te fronte, /Vidi točke 31, 35-37/
SAVEZ SOCIJALISTIČKE,OMLADINE JUGOSLAVIJE OPĆINSKA KONFERENCIJA SSOH TRNJE Zagreb, Kruge 48 "SVARUN"'- RADNA GRUP GRUPA A ZA EKOLOŠKE KCCROVNE INICIJATIVE
Otvoreno
' • "'
ismo
Poštovani drugovi, članka ka •-..;: Bili smo veoma iznenađeni saznavši, iz malog član "Vjesniku" /28. siječnja/, da "El "Elekt ektro ro Slavonija" nije -odustala od grad gr adnje nje nuklearne nuklearne elektrane na području ade Tanja na Dunavu". obziro obz irom m da su se narod organi narodne vlasti Osijeku, SR Hrvatskoj sk oj i čitavoj Jugos Jugoslav laviji iji već vrlo vrlo nedvosmisleno izjasnili protiv daljeg razvoja nuklearne energetike, nameće nam se ni pitanja. 1. Sto., znači izraz 'Elektroslaveni ja ne odustaje "r kada mogla la fina financi ncirat rat *L vlastitih je jasno da tu gradnju ona ne bi mog sredstava, čakako cijene- struje -nastave do apsurda rasti" Na čiji či ji novac n ovac računate? računate? 2. Da Da li st zaista. spremni započeti gradnju usprkos žestokim protestima stanovništva okolnih sela* k«.o; samog Osijeka? J. Skupš Skupštin tina a opć općine ine Osi Osijek jek donijela je svojedobno odluku da ne^želi nikakva nuklearna postrojenja na svojoj teritoriji. "Skupština je organ druš društven tvenog og samoupravljanja samoupravljanja najviši organ vlasti okviru prava dužnosti društveno-političke zmjednice"". /Ustav skladu sa zakonom, SFRJ, član 132; Ustav SRH, član 200/ "Općina, provodi di politik politiku u uređ uređenja enja prostora, određuje njihovu nautvrđuje i provo /Ustav av SRH, član 171;*usp; također član mjenu način korištenja". /Ust 169 i Ustav SFRJ, član li?/. Na osnovu čega ^smatrate da imate pravo ovu odluku zao•; bići? 4. Naročito nas je iznenadila. informacija da je "zatraodrede nadležnih organa Republici da izdaju dozvolu ženo uvjete za .uređenje prostora još u toku ove gofine". Najviši Najviši doku kojim im se "od "odre ređu đuju ju uvje uvjeti ti za uređenje prostora", Republici, koj ment jest Prostorni plan SS Hrvatske, kojim se rezervira prostor za odVijeća a opći općina na Sabtfr'a ređene namjene do 2015. godine. Na sjednici Vijeć se ^rezervacije prostora prosinca prošle godine, odlučeno je za nuklearne centrale skladišta skladišta nuklearnog nuklearnog otpa otpada da brišu iz nacrta plana, kao što se zahtijevalo nekoliko stotina primjedbi stiglih tokom javne rasprave. Koji su to "nadležni organi republici" nadležni da odluke e supro suprotne tne odlukama Sabora /tj. Republičke skupštine skupštine donose odluk vidi točku 5. Djelomičan odgovor na prethodna pitanja pitanja daje stav Vladimira Soiaić a, direktora Elek Elektro tro Slavonije, da "sada sve ovisi tome kakav će se .stav gradnj gra dnji i novih nukl«arki zauzet na razini ak Save zna »skupština donese odluku federacije". Međutim, čak realizaciji nuklearnog programa Jugoslaviji, ona ni.ie nadležna, da tome odlučujn Republičke, Pokrajinske utvrđuje njihove lokacije; Općinske skupštine.
6. Kada je već riječ "raz'ini federacije", moramo spomenuti da pre prema ma odlukama odl ukama Predsjedništ Predsjedništva va CK SKJ od 13. svibnja Predsjedništa SFR od 11. lip lipnja nja prošl godine, odluke izgradnji nuklearnih elektrana zemlji ne mogu se donositi dok se ne donese
- .2
zajednički plan razvoja elektroprivrede koji, prije svega;, treba voditi računa o do»aćiw izvorima energije. Kolik Koliko o znamo, taj plan još nije donesen. Spominjanje zajedništva domaćih izvora navodi nas da postavimo još„neka dodatna pitanja: sastavu.„£SOH-a, učinila do Sto je ElektroSlavonija, sada na tome da se konačno domese međurepublički dogovor počnu graditi hidroelektrane na Drini, koja mož može e dati dati elek električn trične e ener energije gije koliko dvije ili tri nuklearne centrale, a čemu se bezuspješni
pregovori vodg već nekih 25 godina? 8. Sto Sto je ElektroSlavonija do sada učinila da supstituira proizvodnju vi?lo skupe električhe energije iz termoelektrana na mazut? 9. Da li j Elektroslavonija do sada nešto učinila da Jugoslaviji, Jugoslaviji, koji . god godini ini bilježi potpomogne iskop ugljena manjak od 17 milijuna tona U: odnosu na planirani Energetskom separatu Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije /dokument na koji zastupni upnici ci nukl nuklearn earne e ener energij gij rado pozivaju/, št bi .inače sv zast električne energienerg ibilo dovoljno za proizvodnju oko 13 milijardi kWh električne .... ..............
.
,...
10. Da li je ElektroSlavonija do sada nešto učinil da potakne korištenje biomase za proizvodnju energije, za što, prema osobito, spomenutom Energetsko Energetskom m separ separatu, atu, posto postoje je odlični uvjeti naravno, poljoprivredno*! kraju kakav je Slavonija/? raspravama daljem razvoju energetike posebno posebn o elek obzir sadašnja nepovoljna troenergetike Jugoslaviji, uzevši privredna kretanja /brzi porast potrošnje potrošnje ene energi rgije je nije praćen pr aćen predživotnog standarda/, potpuno viđenim porastoa narodnog dohotka oprečna opreč na kretanjim svijetu /potrošnja energije opada'ili stagnira ne samo visokorazvijenim industrijskim zeml zemljama jama, , nego i većini zemalja zema lja pri pribli bližno žno našeg nivoa razvijenosti, uz porast narodnog dohotrastuće ekološke probleme, problem e, saatr saatramo amo ne neophodnim ophodnim napustiti napustiti megalomanske galomanske planove po obrascu "stići prestići prestići Ameriku" /p kojima bismo npr. 2020. godine imali četrdesetak nuklearnih elektrana trošili po stanovniku oko 5®% više.električne energije nego što danas troše'SAD, odnosno dva dva puta vi više še nego SR Njemačka/. Predviđene potrebe treba znatno smanjiti, a sve snage usmjerit na štednju, racionalizaciju prestruktuiranje privrede. tom slučaju, domaći će nam izvori biti posve dovoljni, neće bit potre.be za gradnjom nuklearnih centrala. Zagrebu,
siječnja
1987.
/Ovo pismo poslatp je "Elektroslavoniji", "Tahjugu" nizu sredstava javnog informiranja, al »ije bilo nikakve reakcije, niti je koliko znamo objavljivano. .Nema;ni novih vijesti./
ENERGIJA - ŠTO ZAHTIJEVAMO?
1. DONOŠENJE ZAKONA MORATORIJU NA IZGRADNJU OBJEKATA NUKLEARNE'ENERGETIKE JUGOSLMEUI DO 2010. GODINE.
Zakonska nska osnova ovog zahtj zahtjeva eva je član OBRAZIgŽENJE; Zako stav Ustava Ust ava . Zakon treba proglasiti Skupština Jugoslavije, uz prethodno prethodno provođenje referenduma, ili bez njega. Tri su osno osnovna vna razlog za donošenje ovog akta: Izuz Iz uzet etno no tešk teška a ekonomska situacija Jugoslavije čini ovako krupnu, dugoročnu i nesigurn investiciju krajnje ulaženje neracionalnim. b/ Očito je da u jugoslavenskoj privredi kućanstvima danas posto postoje je ogromne mogućnosti štednje energije, uz osiguranje privrednog rasta. druge strane, raspolažemo jo znatnim neiskorištenim rezervama hidroenergije, eksploataciju ugljena moguće se svakako planira/, neki alternativni alternativni je višestruko povećati izvor izv ori i obeća obećavaju vaju dost dosta. a. Nesumnjivo je da na taj način .možemo zadovoljiti ^sve svoje potrebe za energijom barem slijedećih 25 godina, tada će perspektiva već biti jasnija ekonomska situa situacija cija /nadamo se bolja. Usprkos jasno izraženom raspoloženju velike većine naroda u cijeloj SFRJ protiv izgra izgradn dnje je nuklearnih elektrana, elektr ana, tokođer mnogih organa DPZ, DP drugih, te odluci Predsjedništva SFRJ koja odluku o gradnji nuk nuklea learnih rnih elektrana uvjet uvjetuje uje prethodnim dogovorom pot potpun punom om kori korišten štenju ju vla vlasti stitih tih prirodnih resurs da zastupnici gradprogramu štednje svih vrsta energije, očito nje nukl nuklearn earnih ih elektrana pos posjed jeduju uju zna znatnu tnu nelegitimnu nelegitimnu društvenu ekonomsku moć i da nastoj'e narod organe vlasti vlasti dovesti pred svrzakonska zašt zaštita ita općih interesa šen čin. Stoga je nužna zakonska 2. ODBACIVANJE POSTOJEĆE I DONOŠENJE NOVE STRATEGIJE DUGOROČNOG RAZVOJA ENERGETIKE JUGOSLAVIJE. OBRAZLOŽENJE: Postojeća Strategija, izrađena početkom 1983« kao separat Dugoročnog programa ekonomske stabilizacije, danas danas je, očigledno, beznadežno zastarjela. Predviđanja o ogromnom 2020. godine pokazala su se potpuporastu porastu potreba potre ba energijom no promašenim. Po Potpun tpuno o zanemarene zanemarene mogućnosti štednje štednje i racionalizacije pokazale su se presudnim za svjetska kretanja. Zaštiti priokoli oline ne nije nije bila posvećena posve ćena gotovo.nikakva pažnja. rode i Čovjekove ok Težište nove Strategije mora biti: štednja /n /npr pr. . znatno znatno poboljšanje poboljšanje toplinske izolacij izolacij vode/ kuće, uz korištenje korištenje sunčeve energ energije ije za grijanje prostorija b/ racionalizacija racionalizacija potrošnje potrošnje u privredi /između 1979« 1984. potrošnja električne energije privredi porasla je za fizički obujam proizvodnje SAMO I6%/ c/ prestrukturiranje privrede pravcu energetski efikasnijih grana/ upotreba upotreba obnovlj obnovljivih ivih izvora izvora /hidroelektrana te alternativnih nativnih izvora: bio biomas mase, e, sunčeve energije energije zaštita prirode čovjekovog okoliša okoliša /npr. obavezno termoelektranama/. odsumporavanje e ugrađivanje pogona za odsumporavanj Plan Pla n razvoja energetike energetike Jugoslavi Jugoslavije, je, usvojen sredinom svibnja 198?. dalje se oslanja na ove proračune predviđa ekstenekstenzivan razvoj. Doneseni Program'štednje energije formalan općenit nekonkretan.
3. HITNO POSTIZANJE DOGOVORA ELEKTRANE NA DRINI.
POČETAK GRADNJE HIDRO-
OBRAZL OBR AZLOŽE OŽENJE NJE: : Danas neiskorišteni neiskorišteni potencijal potencijal Drine iznosi
-
_
2
,:
milijardi kVh godišnje. Osim toga, ekološki su problemi mioko dapače, formiranje akumulacionog jezera imalo bi nimalni pozitivne učinke. Zato je potpuno nedopustivo da se zbog nekih nekih parcijalnih interesa već više od dvadeset godina ne. može postići sporazum. Potpuno nesumnjivo, time se nanosi ogromna štete štete Jugoslaviji Jugoslaviji cjelini svakoj njenoj, republici pokraji pokrajini ni posebno. £o se više ne može tolerirati. Situacija je zrela za neku vrst "vanređnih mjera" TRAJNO TRAJN O RJEŠAVANJE POLOŽAJA POLOŽAJA UGLJENOKOPA
..
•;i:
i'
i
:.
OBRAZLOŽENJE:Zbog nedefiniranih odnosa stalnog manjka stalno lno manji man ji od plani planiranog ranog, , usprko u sprko novca, godišnji'iskop ugljena je sta stra st rate tešk škim im. . opredjeljenjima. Osim toga toga, , uvjeti uvjeti rad rada a rudar ru dar su vrlo zaštitu čovjekovog okoliša gotovo nika loši briga nikakva. kva. Štr Štrajk ajk Labinu to je dramatično pokazao. Potrebno je uspostaviti stabilne elektroprivrede. . odnose, osobito izme između đu rudn rudnika ika '• .-^'-''S. HITNO OBEZBJEKENJE POTPUNO NEZAVISNI^'STRUČNIH EKIPl
ZA KONTROLU RADA NE KRŠKO, SA STABILNIM NEZAVISNI NEZAVI SNIH H IZV IZVORI ORIMA. MA. FINANCIRANJA. FINANCIRANJA.
OD NEK NEK
ELEKTROPRIVREDE -.".'"•
OBRAZLOŽENJE: Svi svjetski stručnjaci za sigurnost nuklearnih nuklearnih elektrana ističu ističu da. je postojanje ovakvih ekipa od bitnog značaja za., siguran rad« Današnji odnosi kod nas nikako ne zadovoljavaju. 6. HITNO ZADOVOLJAVANJE SV SVIH IH OST OSTALI ALIH H UVJETA KOJE JE NE KOJI NI DO TREBALA ISPUNITI ZA DOBIJANJE DOZVOLE ZA STALNI RAD, DANAS NISU ISPUNJENI REDOVNO OBAVJEŠTAVANJE JAVNOSTI SVEMU PODUZETOM. -'"'-• ••••'•;' OBRAZLOŽENJE; nepotrebno.
7. ISPITIVANJE FINANCIJSKIH UVJETA RADA NE NEK K OD .STRANE POTPUNO POTPUNO NEZAVISNE STRUČNE EKIPE, DA BI SE UTVRDILA UTVRDILA STVARNA STVAR NA CIJENA KOŠTANJA ELEKTRIČNE ENERGIJE KOJU ON PROIZVODI. DALJE PRAĆENJE PRAĆENJE SVIH PROMJENA, TE ZATVARANJE NEE U SLUČAJU SLUČAJU DA SE POKAŽE POKAŽE NERENTABILNOM NERENTABILNOM /OSOBITO ZBOG UČESTALIH KVAROVA NA PAROGENERATORIMA/V
OBRA ZL ŽENJE: podaci ovome, koji se pojavljuju javnepouzdani. Sa efikasnijom efikasnijom upotrebom eleknosti, različiti su trične energije izgradnjom izgradnjom novih hidroelektrana hidroelektr ana "Vje "Vjero roja jatn tn će se pojaviti višak, kapaciteta. 8. ZATVARANJE RUDNIKA RUDNIKA URANA ŽIROVSKI VRH DO 1991. GODINE. OBRAZLOŽENJE: zalihe urana.su male njihova Eksploaskupa. pa. Postoje brojne in indi dici cije je da rud rudnik nik teško za tacija je vrlo sku gađuje okolinu na razne načine. ZAGREBA.
9. DEFINI DEFINITIV TIVNO NO ODUSTAJANJE OD GRADNJE NE PREVLAKA POR PORED ED
istraži aživanj vanja a pokazuju da zbog OBRAZLOŽENJE: novija istr opasno snosti sti od poplava drugih nepogodnotrusnosti, podzemnih voda, opa sti, te geostrateške geostrat eške osjet osjetljivo ljivosti sti blizine velegrada ova lokačija je izuzetno nepovoljna za gradnju gradnju nuklearne centrale. Stoga je treba isključiti, čak i ako se NE u Jugos Jugoslaviji laviji ipak budu gradile. 10 UKLJJJČIVANJE STA LEUKEMIJE, STALNO LNOG G PRA PRAĆENJ ĆENJA A POJAVA RAKA KA GENETSKIH OŠTEĆENJA KOD LJUDI, STOKE BILJAKA:U:OKOLINI NE KRŠKO RUDNIKA URANA ŽIROVSKI VRH U REDOVNI MONITORING NJIHOVOG UTJECAJA NA.OKOLINU.
OBRAZLOŽENJE; brojna istraživanja okolici nuklearnih objekata širom svijeta /Engleska, SAD, Italija, Japan „../ ukazuju da su ove pojav pojave, e, izazva izazvane ne radioaktivnošću, znatn znatno o učes učestalij talij 'nego ruti tins nskih kih mje mjeren renja ja radijacije radijacije što bi se moglo zaključiti na osnovu ru zraku. Preno Prenose se se glasine, glasine, možda pretjeran pretjerane, e, da se ovo kod nas dešava. Tr Treb eba a utvrditi utvrditi točno stan stanje. je. Dakako ovo praćenje trebaju vršiti nezavisne stručne ekipe Radna grupa za ekološke, mirovne, feminističke duhovne duh ovne inicijativ Sveučilišne konferencije SS Zagreb
DODACI UZ DRUGO IZDANJE
Uz točku "Ustavni sud SF smatra da-ustavna prepreka ne postoji. Izgleda da su nesug nesuglasic lasice e izazvane ne j;asnoc om u Ustavu Ustavu: : da li je-. SFRJ društveno-politička zajednica, ili su to samo repub republike like i pokrajine? Jedna od brojnih bizarnih ne jasnoća u tom temeljnom dokumentu koji kao da je pravljen lopatom ,. a, mozgom. perpm Nakon opsežne javne rasprave, rasprave, Sku Skupšt pština ina Slovenije proglasila je moratorij na gradnju NC u Sloveniji do 2000. godine, ulaganj ganja a uključivši i ula gradnju drugim republikama. Time je anuliran ugovor SR Slovenije sa SR Hrvatskom zajedničkoj gra gradnji dnji jo jedne NC /nakon NEK/ još 1970. godine. Na inicijativu Skupštine SR Slovenije Savezne Savez ne konfemoratoriju ušao je rencije SSOJ, prijedlog za donošenje Zakona u redovnu proceduru procedu ru u Sk Skup upšt štin in SFRJ. Konačna odluka odluka bit će donesena do kraja ove godine /1987/.
/vidi
točku 7
dodatak uz nju!/
Uz točku
Sva ispitivanja javnog mnijenja u posljednjih godinu pol dana poka pokazu zuju ju da je 75 75 do 80% građana SFRJ odlučno protiv, gradnje NC, a samo oko pet posto za. U Sloveniji Vojvodini, SSO inzistira da se odluka gradnji može mo že don donije ijeti ti samo referendumom, nakon isteka roka mor morato atorij rija. a. čak točku
Događaji tokom listopada, o. g. SR., Hrvatskoj potvrdili su točnost ovi ovih h ocj ocjena ena vrlo agresivnoj kratkoj intenzivnoj nuklearci arci su izašli javnost. reklamnoj kampanji nukle
kolovoza stav da izgradnja NC u JugoslaIzmeđu svibn svibnja ja viji nije potrebna do 2000. godine prihvatili su SIV, Predsjedništvo SFRJ Predsjedništvo CK SKJ. .-•..-Hrvatski nuklearci bespoštedno su napali ovaj Hrvatski o vaj stav osnovni argument je da Hrvatsk Hrv atskoj oj nije osigurana dostupnost izvorima /hidropotencijali i ležišta ugljena/ drugim republikama.
2
tome su dobili bezrezervnu podr podršku šku Predsjedništva SE Izvrrepublike /Bosna i Hercegovina šnog -vijeća Sabora SEH. Ove republike Hercegovina i Srbija, osobito Ko sovo/ -optužene su za postavljanje "ucjenjivačkih nikakvi detalji uslova", a da .javnosti nisu saopćeni nikakvi tome niti drugu stranu. Uz gradnjuNC, kao joj je omogućeno da sasluša jedina alternativa.nudi se gradnja TE na uvozni ugljen, što je biideja ja. . Mogućnosti racio racionali nalizacij zacije e potrošnje ener energije gije uporno zarna ide se potcjenjuju. /vidi točku O
'
Problem uistinu postoji /vidi točku 27!/<, ali što nam se nudi je definitivno pristajanje na činjenicu da je problem nerješiv nerješiv u postojećem postojeće m društveno-ekonomsk društveno-ekonomskom om siste sistemu, mu, koji nas je ponora. Uspostavljanjem Uspostavljanjem suvre suvremene mene t tržišnoržišno-planske planske već doveo na rub ponora. privrede, koja podrazumijeva jedinstvenost jedinstvenost elektroenergetskog sis tema zeml zemlje, je, problem koji su se zaglibile riesložne članice karUkoliko .tela JUGEL /vidi točku riješit će se sam od sebe se to ne učini, onda je sve svejedno: ekonomski kolaps ne može se dodatak uz točku izbjeći, /vidi
Uz točku 8;
'•'
Treba nešto reći o komparaciji šte štetno tnog g djelovanja djelovanja NC sa djelovanjem TE na ugljen.ili.naftu.
tvrdnje je da su NC ekološki povoljnije, povoljnije, Cesto:se iznose tvrdn kada se uračunaju mogućjer zna znatn tno o manje utiču na okoli okolinu, nu, čak nosti velike velike nesreće. nesreć e. TE zagađuje zrak sumpornim dioksidom, dušikovim oksidom, čvrstim česticama itd. Ekološke su štete uistinu velike dalekoEvropi, Ovome se sežne - kisele kisele kiše prij prijete ete uništiti sve šume problemu prišlo ozbiljnije tek prije desetak godina. Razrađeni su dovoljno efikasni filtri, koji mogu mog u zadržati zadržati oko 95% nečistoća, cijenu cij enu pogo pogona na povišuju za do 30%; osim toga dobiveni sumpor obavezno obave zno ugrađuj u sve nove TE, a i može se iskoristiti. Oni neke ran ranije ije sagrađene. sagrađene. Evropske zemlje sklopile su sporazum po kojem se obavezuju da toku od dese deset t godina smanj smanje e emis emisiju iju sumpornog dioksida za 30%. Zato su usporedbe sa NC, koje uzimaju obzir, sadašnje stanje, nekorektne.
3 -
tehnike, ike, kao,,, spaljivanje ugRazvijaju se i nove tehn je spaljivanje .smanjuje e .zagađivaIjena fluidrzirsnom sILoju, kojima se znatno .smanjuj nje povećava efikasnost izgaranja. V , , "
.
_
.
•
>
'
.
: j, '
•..'.'•
'••"•
::'•
:
.
'
.
_
•
.
'
-
•
•
•
oni su, ipak.; dovoljno .Postoje i drugi problemi, ali oni poznati štetne se uticaje može kontrolirati određenim držati granicama. Naravno, uvjet je za to da i sam iskop ugljena proiz vodnju TE ne pređu neke gra granice nice koje okolina može podnijeti, /vidi točku 41!/
Uz točku 15
..,.,.
•.. Treba spomenuti,da se nevjerojatno uporno, ;č$kj:i izjavama kompetentnih stručnjaka,!povlači tvrdnja da Cernobiljski: reaktor nije imao zaštitnu /kontejment/. Tvrdnja poja-' vila -zapadnim sredstvima informiranja .odmah nak nakon on nesreće a bazira se na činjenici da rani ranije je sagrađeni reaktori reaktori tog tipa /RBMK/ blizini ;Eenjingrada uistinu. nemaju'kontejment. Ali černobiljska dovoljno.snažnu zaštitnu zgraNC sagrađena:je kasnije, imala je dovoljno.snažnu du, kadru da izdrži pritiske iste kao i američke; to je nedvosmisizvještaju američke Komisije za nuklearnu regulaleno potvrđeno tivu /NRC/ već dva tjedna nakon nesreće. -.--;••
Gore navede n avedena na procj procjena ena ukupne ukupne št štet et je previše konzervativna; danas se apo^iinjer:šuma od pedeset milijardi dolara; toli toliko ko iznosi ukupni godišnji društveni društveni proizvod SPRJ. •-.:.-.•--. c;-.
Uz;točku 17:
•/
Istraživanje ovoj temi temi, , koje su zaj zajedn edničk ički i poduz poduzele ele zemlje Evropske ekonomske zajednice zajednice trajalo je pet godina, ukazuje na vrlo složene i dugoročne tehnološke i sigurnosne probleme.' i! Čitav postupak dekomisije trajat će izmeđ između u deset i sto godina slučaju "brzog" rada znatno su već veći i troš troškovi kovi tehnološki dakakoj daljiiiskim problemi /upotreba snažnih robotiziranih strojeva strojeva upravljanjem itd./.
Uz točku 33:
Fr.ancuska elektroprivreda,; slavna po monumentalnom nuklejedan od najNR u radu Ili u gradnji/ danas arnom programu većih svjetskih dužnika. Već danas ima yelike viškove kapaciteta, kapaciteta, jer je r potrošnja struje raste znatno sporije nego što se očekivalo. Struju pokušava prod prodati ati svito susjednim zemljama, uz vrlo niske cijene koje mnogi smatraju dampinšklm,
Uz točku 33
"Nacrt Programa razvoja energetike SFRJ do 2000. godine, vizijom do 2020", kojem je javna rasprava upravo toku, uočava ov činjenice. Zbog dramatičnog smanjenja sredstava za invesodnosu na sedamdesete godine, planove gradnje novih enerticije getskih objekata nužno je također drastično drastično smanjiti-, planovi sapotrebne invesmih energetičara bili su tako megalomanski, da bi potrebne .. ' • ."""'' ' " - . • ' ticije .progutale više no novca vca nego što će ih ukupno stajati na rasindustriji! Preko ove ključne činjepolaganju za sve investicije nice hrvatski nuklearci svojim žestokim kritikama /vidi dodatak "prave se ludi"; to pokazuje kako neuz točku šutke prelaze može potpuno izopačiti ograničena "volja za moć" /vidi točku smisao za realnost. 1;
'•
';
•.'-•.
"•
Jedini način da se postigne privredni rast jest usmjeravanje jednog dijela dijela preos preostalih talih inv invest estici icioni onih h sredstava opsežne racionalizacije potrošnje. Uz spomenuti "Nacrt mjere štednje Programa razvoja ...", SIV je ponudio "Program mjera racionalnu upotrebu, supstituciju štednju energije". On će, međutim, ostati mrtvo slovo na papiru ako se ne ispuni bitni preduvjet svadirektna materijalna materijalna stimulacija, stimulacija, uz ko racionalnog poslovanja tržišnu konkurenciju preuzimanje Odgovarajućeg rizika, praćena promišljenim mjerama mjeram a ekonomske ekonomske pol politi itike. ke. 'Tek- tada otvorit će se postepena mogućnost mogućn ost dugoročnog uprav upravljan ljanja ja društvenim društvenim razvojem preobrazba 37 te pravcu istinskog socijalizma /vidi točke poglavlje
