1.0 UVOD Energija vetra je obnovljivi izvor energije koji potiče od snage vetra. Vetar je zapravo oblik solarne energije, energije, jer je uzrokovan uzrokovan neravnom neravnomernim ernim zagrevan zagrevanjem jem atmosfere atmosfere od sunca, sunca, nepravilno nepravilnostima stima površine zemlje i rotacijom zemlje. Strujanja vetra su oblikovana od strane terena zemlje, vode i vegetacije. Ljudi koriste ova strujanja vetra ili kretanje energije za mnoge namene, pre svega za dobijanje mehaničke i električne energije. urbine na pogon vetra pretvaraju kinetičku energiju vetra u mehaničku snagu. !va mehanička snaga mo"e se koristiti u različite svrhe, na primer za brušenje ili pumpanje vode, ili pak za pretvaranje u električnu energiju. Energija Energija vetra pru"a mnoge prednosti, i to je razlog što je ovo najbr"e najbr"e rastu#i izvor energije energije na svetu. !snovna !snovna prednost energije energije vetra jeste u činjenici da je izvor energije čisto gorivo $ vetar. Energija vetra ne zagadjuje vazduh poput elektrana koje se oslanjaju na sagorevanje fosilnih goriva, kao što su ugalj ili prirodni gas. urbine na pogon vetra ne proizvode atmosferske gasove koji izazivaju kisele kiše ili efekte staklene bašte. %oriš#enje ovog vida energije mogu#e je u skoro svakoj zemlji na svetu, a takodje predstavlja veoma jeftin izvor, sa cenom cenom od & do ' centi po kilovat satu, u zavisnosti od snage vetra i finansiranja samog projekta.
1.1 Cilj rada ( novijoj istoriji, svet se susreo sa novom vrstom problema u vidu narušavanja dotadašnjih prirodnih tokova. )eumerena eksploatacija eksploatacija prirodnih resursa, nemarno ponašanje prema okolini i velika potrošnja energije dobijene od fosilnih goriva samo su neki od razloga tih problema. akvo ponašanje ljudi prema prema *emlji dovelo je celo celo čovečanstvo u kritičnu kritičnu situaciju. +osledice +osledice sa kojima se ljudi danas suočavaju brojne su i velike a medju najve#ima su svakako efekat staklene bašte tj. neprekid neprekidni ni rast temperature, temperature, globalna globalna promena promena klime klime i klimatskih klimatskih uslova, porast nivoa nivoa mora, mora, nedostatak primarnih "ivotnih resursa naročito vode-, nepovoljni uslovi "ivorta u gusto naseljenim područjima...*bog područjima...*bog toga se čovečanstvo sve više okre#e obnovljivim izvorima energije i bazira svoj dalji razvoj upravo na njima. maju#i u vidu značaj obnovljivih izvora energije u današnjem svetu i njihove sve ve#e primene u svakodnevnom "ivotu, osnovni cilj ovog rada bilo je uopšteno prikazivanje trenutne trenutne situacije koriš#enja koriš#enja energije vetra sa akcentom na na primenu u arhitekturi. arhitekturi.
1.2 Metod istraživanja /lav /lavni ni foku fokuss rada rada je na prim primen enii i isko iskoriš riš#e #enj njuu ener energi gije je vetr vetraa u arhi arhite tekt ktur urii tj. inte integr grac acij ijaa vetrogeneratora sa arhitekturom i njihova adaptacija objektima, kao i na svrsi i isplativosti takvog poduhvata. 0a bi to bilo prikazano na pravi način, prethodno je ukratko objašnjen princip iskoriš#enja energije vetra uopšteno, zatim princip rada vertogeneratora, kao i njihove glavne vrste. %aoo prim %a primer erii dati dati su neki neki od ve# ve# izve izvede deni nihh rado radova va sa prim primen enje jeni nim m po pose sebn bnoo adap adapti tira rani nim m vetrogeneratorima. (z to, napomenute su i glavne prednosti i nedostaci primene vetrogeneratora u arhitekturi, a detaljno su opisani i problemi takve izgradnje. 1adi upotpunjavanja teme, dato je i trenutno stanje koriš#enja energije vetra u Srbiji i u svetu, njen potencijal i kratki osvrt na istoriju koriš#enja.
1.3 Osvrt na istoriju korišćenja energije vetra Energija vetra vekovima ja koriš#ena za dobijanje mehaničke energije, a nakon naftne krize 2345. godine i za dobijanje električne energije. %oriš#enje energije vetra počelo je još pre 6677 godina, sa jedriličnim čamcima kao najranijim primerima. +rimena u arhitekturi počinje još u antičkom dobu, gde je vetar koriš#en kao prirodna ventilacija. +rvi oblici vetrenjače nastaju u +ersiji, oko 877. godine p.n.e., napola zatvorene sa ravnim jedrima. +raktičniji oblik vetrenjače slične konstrukcije stvoren je u 9vganistanu u 4. veku,
5
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
odakle se ideja proširila do Evrope. *abele"eno je njihovo koriš#enje u Engleskoj i :olandiji u 28. veku za mlevenje zrna u brašno ili pumpanje vode. 0o početka 23. veka vetrenjače su se proširile po celoj Evropi, a ideja je preneta i u Severnu 9meriku. 9meriku. !d 2347. godine, industrija koriš#enja energije vetra prolazi kroz u"urban razvoj, kada se interes za dobijanje električne energije javio. +rve vetrenjače ovog tipa turbine- bile su malih veličina, sa snagom od nekoliko kilovata k;-, a koriš#ene su uglav uglavnom nom za stamb stambene ene aplika aplikacije cije.. *ahva *ahvaljuj ljuju#i u#i istra"iva istra"ivanjima njima u Sjedinjeni Sjedinjenim m 0r"avama, 0r"avama, industrija industrija vetra je krenula putem br"eg razvoja, sa sve ve#im vetrenjačama, snage od nekoliko desetina k;, da bi se na kraju razvila snaga merena na megavat <;skali. =oš jedan zanimljiv preokret počinje 23>7. godine, kada se vetrenjače grupišu i nastaju farme vetrova. 'lika 1 +ostav +ostavlja ljanje njem m vetren vetrenjač jačaa u redove redove na vetro vetrovit vitim im predelima, olakšava olakšava se njihovo odr"avanje, a struja struja se lakše priključuje priključuje na komunalne komunalne mre"e. 0anas, odlazimo korak dalje? vetrenjače se postavljaju na vrhovima zgrada ili se integrišu sa njima na razne načine.
2.0 PO!"C#$%& #'(O)#*+!"$% !"!),#$! !"!),#$! V!)% +ostoje delovi *emlje na kojima duvaju takozvani stalni planetarni- vetrovi i na tim područjima je iskoriš#avanje energije energije vetra najisplativije. 0obre pozicije su obale okeana i pučina mora. +učina se ističe kao najbolja pozicija zbog stalnosti vetrova, ali cene instalacije i transporta energije koče takvu eksploataciju. ( primorskim zemljama, uz obalu ili na planinskim prevojima uz more, stalno duvaju vetrovi pa izbor lokacije nije te"ak. ( kontinentalnim zemljama, posebno u planinskim oblastima, na samo stotinak metara, smenjuju se zavetrine i brisani prostori, gde vetar sna"no duva. %od pretvaranja kinetičke energije vetra u mehaničku energiju okretanje osovine generatoraiskoriš#ava se samo razlika brzine vetra na ulazu i na izlazu. 0a bi bile efikasne i da bi se investicija isplatila, vetrenjače se uglavnom grade u ve#em broju, pa se naziv nazivaju aju vetro vetropar parkov kovii ili vetrof vetrofarm arme. e. Vetropa troparko rkovi vi mogu mogu da bud buduu izgra@ izgra@en enii na kop kopnu nu ili po mogu#stvu na moru off shore- gde su vetrovi mnogo jači. %apitalne investicije izvan ve# postoje#e mre"e su velike, pa se uglavnom bogatije zemlje sa velikim potencijalom upuštaju u izgradnju vetrenjača van kopna. +o procenama Evropske agencije za razvoj energije vetra, potencijal vetra van kopna je 5,777 ;h što bi bilo više od celokupne sadašnje sadašnje potrošnje energije u Evropi. +ored svih pozitivnih strana korišenja vetra kao jednog od obnovljivih izvora energije, odr"avanje je relativno jeftino, a trošak proističe iz početne investicije za instalaciju. 0ugoročno gledaju#i, ova tehnologija investiciono mo"e da se takmiči sa termoelektranama i nuklaernim elektranama.
2.1 Poten-ijal iskorišćenja energije vetra u svetu
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
velike vetrenjače od 8 <; koja je visoka oko 277 m, košta oko 8.5> miliona evra, pa je bitno imati ekonomsku opravdanost opravdanost investicije i veliku efikasnost proizvodnje energije iz vetra. Stanje instalisanih kapaciteta u Evropi prema podacima sa kraja 8774. god. iznosi preko 6' /;. godini S90 je instalirala najviše kapaciteta vetrenjača na svetu, a na drugom mestu je )emačka, gde je instalirano oko 8& /; što je zapravo oko >B ukupne električne energije ove zemlje i ujedno i najve#i procenat od svih obnovljivih izvora energije )emačke. S90 je uveo program za energiju vetra po kojem je cilj da se do 8728 godine cena od > centa po k;Fh spusti na & centa. ako@e ako@e %ina je duplirala svoje kapacitete tri godine za redom, a planirani kapaciteti krajem 8727 godine bili su oko 57 /;. +rema podacima za prvi kvartal 8773. godine podaci su dostupni za >7B svetskog tr"išta-, zabele"eno je 654& <; instaliranih novih kapaciteta, odnosno 85B pove#anja u odnosu na prethodnu godinu. nstalisano je ukupno kapaciteta od 268 777 <; širom Sveta do kraja 8727. godine, što je značilo novi rekord od preko 57 777 <; instaliranih kapaciteta u toku jedne godineG !vo predstavlja rast od 86B u odnosu na 8773. godinu. Hilj E( bio je da se do 8727 godine proizvodi 82B energije iz obnovljivih izvora energije, a Cvedska je usvojila plan za slede#ih 27 godina da ovaj procenat bude 67B iz obnovljivih izvora energ energije ije.. Cvedsk Cvedskaa vlada vlada "eli "eli da pos postig tigne ne ova ovajj visok visok proce procenat nat energ energije ije iz !E upravo upravo preko vetroparkova. ( Cvedskoj je trenutno funkcionalno ' vetroparkova, a projekat u izgradnji se odnosi na
'lika 2 korišćenje energije vetra u !vro/i dato u M
2.2 Poten-ijal iskorišćenja energije vetra u 'riji JUkupni potencijali obnovljivih izvora energije u Srbiji su na nivou godišnje potrošnje naftnih derivata u zemlji K. !vakva pozicija daje dosta prodstora prodstora za budu budu#a #a ulaganja ulaganja u zelenu zelenu energiju. energiju.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
izgradnje vetroelektrana potrebno je sprovesti merenja tako da je 9gencija za energetsku efikasnost 1epublike Srbije obavila merenja parametara vetra na visini od 27A67 metara u )egotinu, Velikom /radištu i itelu. !vo je tek početak opse"nog istra"ivanja u izradi Studije 9tlasa Vetrova Srbije. !vakav projekat je ura@en u Vojvodini. Snimanje traje od 2>A8& meseca na visini do 67m. +rema savet savetuu mFs. *ato je potrebno uraditi merenje svake mikroAlokacije kako bi se tačno imao uvid u budu#i prinos investicije. !vakva istra"ivanja zahtevaju ulaganja od oko 6777 evra ia svaki merni stub. )jime se mere brzine vetrova vetrova na 67m, &7m i 57m, kao i pritisak pritisak i vla"nost vla"nost vazduha, vazduha, tako da kona konačna čna cifra iznosi 27 do 28 hiljada evra. +rikazom ovih podataka "eli se dati uvid u cenu samog istra"ivanja koja mogu biti na kraju samo statističke vrednosti.
'lika 3 atlas vetrova Vojvodine Vojvodine
+ema merenjima i analizama pokazala se isplativost vetroelektrana na nekoliko lokacija. Energetske dozvole za postavljanje vetroelektrana dobilo je šest kompanija, sa ukupnom snagom od 2.8/;, i dinamikom ralizacije da do 8728. u funkciji bude &67<;. =oš 877'. god. bilo je planorano da u opštini n@ija austrijskoAsrpska firma K1eAenergIK postavi jednu vetrnjaču od 2<; i cenom od 2.6 miliona evra kao probno ulaganje. !va oblast je pogodna tako da se planira još oko 87 vetrenjača. ( +ančevu KLogerK KLogerK planira vetropark vetropark 0olovo u kome kome #e biti izgra@ena izgra@ena vetroelekt vetroelektrana rana ukupne snage 86 <;, tj. 86 vetrogeneratora svaki snage 2<;. +otom još jedan grad se usmerio ka eksp eksplo loat atac acij ijii zele zelene ne ener energi gije je.. )e )ego goti tinn je svoj svojoj oj dija dijasp spor orii po ponu nudi dioo inve invest stic icio ioni ni proj projek ekat at vetroelektrana K+opadijaK sa vremenom otplate od osam godina. *atim, u Vojvodini, koja je završila projekat 9tlas vetrova 9+ Vo Vojvodine ;ind 9tlas-, planiraju se na samom istoku opse"ni radovi. ( opštini rig se planira farma od 87 vetrenjača farma, investitor bi bila austrijska kompanija Vindrajz. Vindrajz. %ompanija K<% DintelK #e napraviti vetropark sa 68 vetrogeneratora snage 8.6A5<; svaki, u selima zbište, +arta i /rebenac kod Vršca. Vršca. Dirma KVingtimK KVingtimK planira elektranu od '7 megavata sa 8& vetrnjače postavljenih na obodu 0eliblatske peščare *agajička brda-. ( +landištu je KEnergovindK planiraju da ulo"e 2&7 miliona evra u 67 vetrogeneratora, snage 277<;. +ored ele Hrkve firma
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
ideje o energiji vetra, počinje blagi pad troškova proizvodnje iste, i sa tim energija vetra postaje sve konkurentnija tradicionalnim fosilnim gorivima.
'lika 4 /rose5na godišnja snaga vetra u 'riji
( Vojvodini postoje tri za sada- veoma interesantne lokacije za izgradnju vetroparkova, za koje su ura@eni projekti, ali se čekaja usvajanje odre@enih zakona pa da se konkretno krene u realizaciju ovih projekata. Lokacije su? 2. 0olovoApr 0olovoApredvi@ edvi@ena ena snaga snaga vetroparka vetroparka je &> <;, <;, odnosno odnosno 8& jedinic jedinicee po 8 <; 8. avaništeApredvi@ena avaništeApredvi@ena snaga snaga vetroparka vetroparka je 277 277 <;, <;, odnosno 3& jedinice po 2,2 <; 5. ela HrkvaApre HrkvaApredvi@ dvi@ena ena snaga snaga vetroparka vetroparka je 277 <;, mada se u nekim istra"iva istra"ivanjima njima dolazi dolazi do mogu#nosti izgradnje oko 2>4 <;.
3.0 P)#"C#P# (O)#*+!"$% !"!),#$! !"!),#$! V!)% Energija vetra je kinetička energija koju poseduje vazduh koji struji. %oličina energije uglavnom zavisi od brzine vetra, ali je tako@e u manjoj meri zavisna od gustine vazuha, na koju utiču temperatura i pritisak vazduha i visina. %od vetrogeneratora, snaga izlazne energije dramatično raste raste sa porast porastom om brzine brzine vetra. vetra. *bog *bog toga toga je ve#in ve#inaa najisp najisplat lativi ivijih jih vetrog vetrogene enerat ratora ora locira locirana na
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
njegovo mesto stvaraju#i vetar. )o#u, vetar je obrnut zato što se vazduh iznad tla br"e hladi od vazduha iznad vode. )a isti način, sna"ni sna"ni atmosferski vetrovi koji kru"e oko *emlje *emlje nastaju usled toga što što se tlo u blizini ekvatora više greje nego tlo u blizini severnog i ju"nog pola. 0akle, energija vetra je samo drugi oblik energije Sunca. 1ačuna se da se nešto manje od 5B energije Sunca koja padne na *emlju pretvori u vetar. vetar. rzina vetra meri se anemometrom ili anemografom. ( dosadašnjoj meteorološkoj praksi, najčeš#e se koristi Dusov anemograf, koji meri pravac, srednju i trenutnu brzinu vetra. Sve tri veličine se registruju neprekidno na anemografskoj traci. 0etektorski deo anemografa obično se nalazi 27 m iznad tla, na stubu u krugu meteorološke stanice. ( novije vreme, merenja podataka o vetru vrše se pomo#u digitalnih ure@aja za prikupljanje podataka jer standardni meteorološki podaci nisu dovoljno dobri za primenu u vetroenergetici. vetroenergetici. Veoma je interesantan, pored pomenutih osnovnih veličina, i parametar koji definiše vetar, a to su udari vetra. (dar vetra je brzina vetra u trajanju od nekoliko sekundi. ( Srbiji je dobro poznat severoistočni vetar, košava koji ima česte udare velikog intenziteta. 1ecimo, kada je srednja brzina deset metara u sekundi, udari dosti"u i duplo ve#u vrednost. +ravac ostaje isti i pri tim udarima. Vetrotur troturbin binaa je mašin mašinaa za kon konve verzi rziju ju kineti kinetičk čkee energ energije ije vetra vetra u mehan mehaničk ičkuu energ energiju iju.. 9k 9koo se mehanička energija koristi direktno u mašinama kao što su pumpe ili mašine za mlevenje "itarica, reč reč je mlino linovi vim ma na veta vetarr. 9ko se meha ehaničk ničkaa energ ergija ija pre pretva tvara u elek lektrič tričnnu, reč reč je vetrogeneratorima. Vetrogeneratori proizvode obično &7B od nominalne snage, ali pri optimalnim vetrovima taj procenat se mo"e popeti i do '7B. Vetroturbine se mogu podeliti na dva tipa, po osnovu polo"aja ose oko koje se turbina okre#e. )ajčeš#e se koriste horizontalne turbine. 0anas su najrasprostranjeniji vetrogeneratori sa elisom od tri krila, snage od 2 k do ' <. %od ovih vetrogeneratora se prenosni sistem A reduktor i sam električni generator nalaze na vrhu nose#eg tornja. Hela konstrukcija se, pomo#u senzora pravca vetra i servomotora, pokre#e tako da je elisa uvek okrenuta normalno na pravac duvanja vetra. )ajslo"eniji deo je menjačka kutija koja pretvara lagano lagano i neujednačeno kretanje elise u brze okrete generatora stalne učestanosti. )a snagu vetra utiču? hrapavost tla, prirodne ili veštačke prepreke i orografija. 1ad vetrogeneratora mo"e biti bitno uve#an ukoliko se ;E/ locira izmedju dve prepreke ili dve planinske padine tunel efekat -. +ove#anja brzine mogu da budu i preko 57B u odnosu na okolinu. =edan od uobičajenih lociranja ;E/ je na vrhovima brda gde se pove#avaju gustina i brzina vazduha koji struji. Efikasnost rada zavisi od srednje brzine vetra i učestanosti. (sled diskontinuirane prirode vetra, stepen iskoriš#enja kapaciteta ;E/ je ni"i nego kod konvencionalnih elektrana i krece se izme@u 87 i &7B u odnosu na instaliranu snagu. Vetar jako varira, pri čemu se promene brzine javljaju i usled ovog ili onog godišnjeg doba. ( našim uslovima vetrovi su najjači zimi, kada je najve#a potrošnja električne električne energije, pa ;E/ mogu da slu"e slu"e kao vršni kapaciteti. kapaciteti. *nača *načajni jni parame parametri tri za proizv proizvodn odnju ju elektr električn ičnee energ energije ije su? brzina brzina vetra vetra,, opred opredelj eljuju uju#i #i prava pravac, c, učestanost brzina, učestanost tišine, gustina vazduha. ipična varijacija vetra obično se opisuje ;eibull ;eibull A ovom distribucijom. distribucijom. Sabiranje Sabiranjem m svake svake brzine brzine pomno"en pomno"enee sa verovatno verovatno#om #om njenog njenog pojavljivanja dobija se srednja brzinu brzinu u posmatranom periodu. periodu.
3.1 Prin-i/ rada vetrogeneratora Za vetroenergetiku su od posebnog interesa površinski vetrovi u prizemnom sloju sloju atmosfer atmosfere e do visine visine od 200 m. U tom sloju se na pogodnim lokacijama postav postavlja ljaju ju vetro vetroagr agrega egati ti koji vrše vrše konve konverzi rziju ju energ energije ije vetra vetra u elektri električnu čnu
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
za"tevano za"tevanojj brzini brzini generatora generatora.. Zato se koristi koristi me"anički me"anički reduktor reduktor.. Električni Električni generator %vetrogenerator& mo'e biti sin"roni ili indukcioni %asin"roni&( pri čemu mo'e raditi sa )ksnom ili promenljivom brzinom obrtaja. *enerator se naponski prilago+ava EESu pomo#u energetskog transformatora.
'lika 6 konstruk-ija vetrenja5e
2. oranj A sada se pravi kao zatvoreni stub, a ranije se toranj pravio od čelične rešetke gde su se ptice gnezdile 8. Lopatica A velike vetrenjače uglavnom imaju tri lopatice sa promenljivim uglom 5. 1otor A zajedno sa lopaticama čini rotor &. %očnica %očnica A za hitne hitne slučajeve slučajeve 6. !sovina niske brzine A zajedno sa osovinom visoke visoke brzine pokre#e pokre#e generator generator '. !sovina visoke brzine 4. (smerivač $ usmerava nagib propelera >. 77 obrtaja obrtaja u minuti. !vo je te"ak te"ak i skup deo deo vetrenjače, pa in"injeri istra"uju alternative koji izbacuju menjače iz upotrebe 27. /enerator A proizvodi 9H struju 22. 9nemometar 9nemometar A meri brzinu vetra 28. 0iopter vetrenjače $ prati smer vetra i omogu#uje usmerivaču da orijentiše rotor ka vetru
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
'lika 7 a turina 'igrida 'avoniusa8 turina ,eorges Darrieus9a8 - :9rotor
'lika ; )ivierova turina
)ajve#i koeficijent iskoriš#enja snage vetra ima 0arrieusAova turbina vršno &7B i prosečno 56B-, koja mo"e imati dva ili više tanka, blago upredena, trakasta krila oblika slova MHK. )edostatci su joj što zbog uravnote"enog momenta ne mo"e samostalno da startuje i zauzima veliki prostor kada je ve#ih dimenzija, jer tada osovinu učvrš#uju zatezna u"ad. !vaj tip se jedini našao u komercijalnoj primeni poslednja poznata od &877%; sa dvokrilnim rotorom prečnika 277m iz %vebeka u %anadi više ne radi-. :Arotor turbina sličnih je svojstava 0arieusAovoj, dok je 1iviereAova turbina,
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
3ogu 3ogu imati imati različ različit it broj broj lopati lopatica( ca( ali se za ve#e ve#e snage snage najčeš najčeš#e #e koriste oriste tri lopatice jer daju najve#i stepen iskoriš#enja %sl. 40.5. b&. Ve#oj snazi aksijalnih
vetroturbina posebno doprinosi du"ina krila rotora, kojoj je srazmeran moment sile na pogonskom vratilu, ali i opasnost od lomljenja istih pri brzinama vetra iznad 26 mFs. +roblem se donekle prevazilazi izradom krila od čvrstog i lakog ali skupog materijala npr. karbonskih vlakana-, ili od jeftinijih ali te"ih materijala. ,rečnik rotora %radnog kola ili elise& ovi" turbina kre#e se od 50 m za snagu od 500 k; do 446 m za snagu od 6 <;. etroturbina se postavlja na vertikalni stub koji( u zavisnosti od prečnika rotora turbine( mo'e biti visok i preko 400 m. Stub se najčeš#e gradi kao čelični konusni( a re+e kao čeličnorešetkasti. Vremenom su usavršeni aerodinamički profili krila, tehnologija materijala
rotora i prenosnih mehanizama, te danas nezaobilazni elektrogenerator sa prate#im elektronskim kontrolerima. Elektroprivrede razvijenih zemalja ve# raspola"u skupovima aksijalnih vetroturbina u formi eolskih planta"a. +osebni nedostatci aksijalnih vetroturbina su? obustava eksploatacije pri vetrovima uglavnom iznad 26mFs, veliki prostor kojeg zaprema rotor, visoki toranj za njegovu monta"u srazmeran du"ini krila- i mogu#nost nanošenja opasnih nekad smrtonosnih- telesnih povreda "ivim bi#ima u slučaju kontak kon takta ta sa rotoro rotorom m u zamahu zamahu.. pak, pak, visok visok koe koefic ficije ijent nt iskori iskoriš#e š#enja nja snage snage vetra vetra savrem savremeni enihh aksijalnih vetroturbina vršno 67B i prosečno &6B-, daje im prednost u primeni za projektovane snage u opsegu od nekoliko desetina kilovata do nekoliko megavata.
'lika < trokraka turina
Velike komercijalne vetrenjače od par <; uglavnom imaju 5 kraka propelera, ali se širom sveta dizajniraju novi oblici kako bi se izbegli svi negativni uticaji na "ivotnu sredinu, ptice i slepe miševe, da bi se smanjili materijali, kao i naravno da bi se postigla ve#a efikasnost. efikasnost.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
'lika = :eli> vetrenja5a
3aglev vetrenjača
Vertikalne vetrenjače su znatno efikasnije od standardnih, horizonalnih horizonalnih vetrenjača i zaista koriste jačinu vetra. +ored toga, tehnologija magnetne levitacije eliminiše ve#inu trenja postavljanjem cele strukture da NlebdiN na jakom magnetnom magnetnom polju.
'lika 10 Maglev vetrenja5a
4.0 V!)O,!"!)%O)# U %):#!(U)# +oziva +ozivanje nje na integ integrac raciju iju vetro vetrogen genera erator toraa u arhite arhitekto ktonsk nskee objekt objektee sve je češ#e češ#e %rovov %rovovii su
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
( nekim slučajevima oblik i anvelopa objekta mogu uticati na performanse integrisanih vetrenjača. )ekoliko proizvo@ača vetrogeneratora za integraciju u objekte koristi prednosti pojačanih strujanja u zoni atike niskog obodnog zida, uglavnom kod ravnih krovova- gde se vetar penje uz 'lika 11 fasadu ve#ih zgrada i zatim oko zida atike na vrhu pravi jači kovitlac. )eki arhitekti svoje objekt objektee dizajn dizajnira iraju ju tako tako da usme usmerav ravaju aju i pojača pojačavaj vajuu struja strujanje nje vetra vetra ka mesti mestima ma gde #e biti biti instalirane turbine. )ajve#i pojedinačni pojedinačni potrošač ukupne proizvedene električne energije u najve#em broju zemalja su upravo zgrade, pa proizvodnja na licu mesta tj. na samoj parceli- smanjuje potrebu za skupim sistemima prenosa A infrastrukturom. !vo tako@e umanjuje gubitke kod prenosa, kao i količine potrebnog materijala materijala kablova, stubova stubova i sl-. %ao još jednu prednost ovakvog pristupa u kreiranju koncepta arhitekture nekog objekta bitno je pomenuti i jasno vizuelno izra"avanje stava da je vlasnik objekta posve#en očuvanju resursa i planete.
4.1 Prole?i integra-ije vetrogeneratora sa ar@itekturo? urulen-ija urulen-ija vaAdušni@ struja )ajbolji efekat turbine posti"u pred postojanim postojanim linearnim vetrom, u kom sva strujanja idu u jednom smeru.
Buka i vira-ija koje iAaAivaju turine na vetar uka i vibracije turbina spadaju me@u najve#e prepreke za njihovu integraciju u objekte. )a osnovu sve češ#ih projektnih rešenja koja podrazumevaju i vetrenjače mo"e se re#i da su ovi problemi uspešno prevazi@eni. stina je zapravo da su neke turbine daleko tiše u radu od drugih, kao npr. one kod kojih je osa u vertikalnom polo"aju, ali rešavanje problema buke i vibracija ostaje ogroman izazov. 1ešenje problema le"i u postavljanju turbina sa vertikalnom osovinom, i to u nezauzetim tehničkim eta"ama kako bi bile izolovane od stanara zgrade.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
'lika 12 uka koju stvara vetrogenerator
+rojekat sistema grejanja, ventilacije i klimatizacije oslanja se na poznate i konstantne vibracije, pa treba strogo kontrolisati frekvenciju turbina. *ato je potrebno predvideti pa"ljivo kompletnu nose#u konstrukciju i primenu izolacija, ali i kad se sve to učini to i dalje ostaje ogroman problem. ( jedinom istra"ivanju stvarne efikasnosti integrisanih vetrogeneratora na objektima $;arick ;ind ;ind rial rialss +rojec +roject, t, jedine jedine turbin turbinee koje koje su usp uspele ele da proizv proizvedu edu pribli pribli"nu "nu količi količinu nu elektr električn ičnee energije onoj koja je navedena u specifikaciji bile su one postavljene na najvišim spratovima objekta. 9li 9li i one su tokom ve#eg dela eksperimenta bile ugašene zbog "albi stanara objekta na kom
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
'lika 13
&oše /eror?anse i stvarna eikasnost turina na vetar kod /roiAvodnje elektri5ne energije (prkos rastu#em broju integrisanih vetrogeneratora u svetu, objavljivanje stvarnih podataka i dalje ostaje veliki problem. )ajve#i broj proizvo@ača tvrdi? ili da ne poseduje te podatke, ili da ne "ele da ih objavljuju. 1ezultat ovoga mo"e biti taj što je stvarna efikasnost daleko ispod očekivane. +roizvo@ači objavljuju pogrešne snage za svoje turbine kako bi pokazali dobitke električne energije na različ različitim itim brzina brzinama ma vetra. vetra. +osto +ostoje je i različ različite ite brojke brojke dob dobije ijene ne elektr električn ičnee energ energije ije za vetar vetar konstantne brzine, ali se ta brzina razlikuje kod različitih proizvo@ača mada se uglavnom govori o 2&mFs-. %ada se radi o malim turbinama na vrhu krova, veoma je teško posti#i na objektu, u realnim uslovima, snagu navedenu u specifikaciji.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
lagana turbina od 2k;. urbine su dizajnirane da se postavljaju u nizu, kao npr. 87 komada na zgradi administracije
'lika 14 %dventure %Euariu? u (a?denuF "ju DžerAi F i?a osa? %eroViron?ent %eroViron?ent turina od /o 400 i 5etiri od /o 1000 .
%erote-ture #nternational 9 turine na vetar sa s/iralni? rotoro? !snivač 9erotecture ill ecker, profesor na (niverzitetu linois, izumeo je ovu jedinstvenu turbinu. Lagana, tri metra visoka i 2,6m u prečniku, 627V je dizajnirana za vertikalno instaliranje, sa predvi@enim izlazom od 2k; na vetru od 2&mFs. )a vetru od 3mFs kriva pokazuje manje od 877; na izlazu. +olazna brzina vetra na kojoj turbina počinje da proizvodi energiju je 8,>mFs.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Vetrogeneratori etrogeneratori sa vertikalno? oso? 9 indside i ,U' ,reen/oHer UtilitI 'Iste? +roizvedene u Dinskoj, u kompaniji !I ;indside ;indside +roduction, ;indside turbine su u Savonius stilu, sa vertikalnom osom koje čine dve spiralne trake. !vaj dizajn je 2343. godine razvio 1isto =outsiniemi, a nalaze se na tr"ištu od 23>8. godine. %oriste se za punjenje akumulatora u oštrim i hladnim klimama proizvode se na samo &77km od 9rktičkog prstena-, neke od njih su dizajnirane da se bore i sa vetrovima od '7mFs. !va turbina je testirana
Juiet )evolution J)6 turina sa vertikalno? oso? urb urbin inaa Ru Ruie iett 1evo 1evolu luti tion on R1 R166 tren trenut utno no je do dost stup upna na samo samo na tr"ištu Velike Velike ritanije. 0izajnersko rešenje zasniva se na elegantnoj spiralnoj jajolikoj for formi 0a 0arrieusa kao materijal jal za izradu izradu turbine turbine koriš#ena koriš#ena su vlakna vlakna od karbona karbona i fiberglas fiberglasa. a. Visoka Visoka 6m bez bez no nose se#e #egg stub stubaa-,, i sa 5,2m 5,2m u preč prečni niku ku ov ovaa turb turbin inaa je dizajnirana tako da mo"e stajati na nezavisnom stubu, ili na krovu zgrade. )ajviša 0H snaga na izlazu pri vetru od 2&mFs je ',8k;, sa potvrdom od strane 9sovijacije za energiju vetra Velike ritanije ritish ;ind EnergI 9ssociation A ;E9;E9- od 5k; 0H pri brzini vetra od 22mFs +roizvodnja počinje pri vetru od &,6mFs , a turbina koči na 2'mFs. +odaci kompanije o buci koju turbina proizvodi ka"u da pri brzini od 'mFs pravi 67d, a pri brzini od 27mFs proizvodi buku od 6>d. )a sajtu kompanije cena turbine i kontrolne elektronike je 83.'77 funti &5.777 dolara-, ali u tu cenu nisu uračunati nose#i stub i
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
+rednosti koriš#enja energije vetra jako su velike. +re svega, energija vetra je prirodan resurs, i kao takva ona, ili njeno koriš#enje ne zagadjuje okolinu, što je velika prednost u odnosu na izvore kao što su fosilna goriva. *atim, vetroturbine zauzimaju znatno manje prostora nego električne centrale. aza vetroturbine zauzima svega par metara kvadratnih, što omogu#ava da okolnji prostor bude iskoriš#en u druge svrhe, npr. 9grikulturu. )ovija tehnologija omogu#ava dosta lakši i efikasniji izvod energije vetra, koja je potpuno besplatna i dolazi u neograničenim količinama.
'lika 1<
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
Titles you can't find anywhere else
Try Scribd FREE for 30 days to access over 125 million titles without ads or interruptions! Start Free Trial Cancel Anytime.
današnjice, dok mali generatori instalisani kao delovi objekata obezbe@uju manje energije od +V solarnih kolektora, ili su skuplji od njih, a u svakom slučaju te"e ih je odr"avati, i zahtevaju više energije u svom radu.