\gkaď oumtgoadgke5 sa sestikg id dve dkame. Vrvg dai- oumtg z`eďg rez`imgji (a`bm. vergaty'. Drubg dai- oadge- u metg`sjio kazgju iz`eďeve o`iŰg`u pikoe
oadgk. @e tek `eďg` oiŰa sa diĂg di smkadaĂa dang`gcgka oumtgoadgka; Oumtgoadgke ka `eďg` jiou`gcgre`ke u jikaou sa jirgstg vgťa `eďg`e prgjeze pideteje. Tg `eďg`g prgjeze pideteje ujmkuďuku zvuj- smgju- vgdaie`goecgku.
[`et`i pilimkťe`ka pricase `esteva g uďa`ke sa oiŰa pistgĂg prgoa`io `ivgh irbe`gzecgi`gh ilmgje `esteva- dg`eogzgre`kao ilmgje `estev`ib redeoesiv`io
prgoa`io oidar`gh sradsteve jei g ťgrijio prgoa`io
oatidimiťja pricadura u `estev`io redu. Svrhe `ivgh ilmgje irbe`gzecgka `esteva ka de sa pravezgĕu ibre`gďa`istg jmesgď`a `esteva de sa soamgka uvidg `ive ilreziv`e tah`imibgke- de sa `esteve pidgŰa irbe`gzecgksjg g sedrŰek`i `e vgťg stupe`k- de sa sedrŰekg vgťa prgmebida prathid`go z`e`kgoe- g`tarasive`kgoe g spisil`istg uďa`gje u pricasu `esteva. Vrgoa`io sevraoa`gh oadgke u `estevg g uďa`ku stvira`a su pratpistevja de sa lrŰa diĕa di gzvire sez`e`ke- lrŰa g jvemgtat`gka jvemgtat`gka stgďa z`e`ka- g`ta`zgv`gka rezvgkeku jib`gtgv`a spisil`istg- jrgtgďji ogťmka`ka g jraetgv`g pita`cgkem uďa`gje. Soetre sa de ka oumtgoadgk pistei na`ioa` sevraoa`ib druťtve- jikg u `ekuŰao sogsmu oiŰaoi pisoetretg jei pepgr- vezduh- am ajtrioeb`atsji pimka putao jikgh jikgh sa pra`isa pra`isa g`niroecgkag`niroecgka- e u `ekťgrao sradstvi u pricasu pricasu g`tarejcgka g`tarejcgka ďivaje se ijruŰa`kao. 5
Vistika trg ilmgje uďa`ke uz pioiĂ vgdai ipraoa; T^ pribreog- vgdai saboa`tg-
g`tarejtgv`g vgdai. ^gdai oibu bmadetg pikadg`eď`i gmg u brupeoe.
Vrg brup`io bmade`ku oibuĂg su jioa`terg g dgsjusgka. Vrg seoistem`io bmade`ku uďa`gj goe vgťa ji`trima- prg ďaou ka oibuĂ gzlir vraoa`e ze bmade`ka g smuťe`ka. Qďa`gj ka u oibuĂ`istg prajg` utg treju g pi`ivi prabmadetg `ajg saboa`t. Vrilmao `esteka jede svg uďa`gcg Űama de pisaduku sviku vgdai treju- jei g oibuĂ`ist pisadive`ke svib vgdai pmakare. Jiopkutarg u de`eť`ka vraoa pradstevmkeku jmkuď`g oadgk ze uďa`ka. De su jiopkutarg angjes`e `estev`e
sradstve jike ioibuĂuku ji`trimu- rabumgse`ka g
uprevmke`ka `estevio g uďa`kao- pijezuku g `ek`ivgke gstreŰgve`ke u svgkatu. Bmev`e jerejtargstgje jiopkutarsja `esteva g uďa`ke kasta oibuĂ`ist ejtgvgzecgka uďa`gje g `kabivib seoistem`ib rede. J iopkutarsje `esteve g uďa`ka pibiduku rezviku epstrejt`ib ogťmka`ke- ioibuĂeveku pme`sji usoareve`ka g g`dgvgduem`i `epradive`ka u stgce`ku z`e`ke
. Jiopkutar u `estevg Smg je 5
2 Emog`e DŰibivgĂ
Vrad jiopkutario su svg uďa`gcg kad`ejg. Ivda `a oiŰa diĂg di braťeje prgmgjio ica`kgve`ke `kghivib rede jei ťti su;
hemi/anajet:
braťja ji`treste:
vamgjiduť`ist g sm. Dilre stre`e ka tejiĕa ti ťti `e ica`u jiopkutare uďa`gj sa `a mkutg- g `a
pijuťeve pijuťeve de ka piprevg piprevg `aprghvetmkgvgo `aprghvetmkgvgo ilmgcgoe pi`eťe`kepi`eťe`ke- g de svik `auspah `auspah prgpgťa drubioa. drubioa. Jiopkutar uďa`gcgoe uďa`gcgoe deka `a seoi piuja g pgte`ke `abi g upgta ze raťeve`ka pistevmka`gh zedeteje- jei g ipioa`a u smuďeku pibrať`gh idbivire g raťa`ke . Jiopkutarg oibu de ludu pribreogre`g de sa jirgsta u uďa`ku `e trg `eďg`e;
piduďeve`ka piduďeve`ka-
sgoumecgke g
ejtgvgre`ka pideteje.
3.5. Vrikajtir Vradstevmke sevraoa`g- jiopejte` ura ĕek
ze rapridujcgku vgdai sgb`eme se
reďu`ere g vgdai sgstaoe `e ajre` (pidmibu'- uz oibuĂ`ist rapridujcgka ti`sjib sgb`eme (u tioa sa ibmade oumtgoadgkem`ist u id`isu `e jmesgď`a prikajtira prikajtira jikg jikg smuŰa seoi ze rapridujcgku rapridujcgku vgdai vgdai sgb`eme'. sgb`eme'.
8 Emog`e DŰibivgĂ
Vrgoa`kuka sa jid praza`tecgke g iluje- u oerjatg`bu (prioicgke `ivgh
prigzvide' prigzvide'- u ilrezive`ku ilrezive`ku g `estevg rezmgďgta vrsta- bda uspať`i zeoa`kuka zeoa`kuka pravezgĕa`a pravezgĕa`a jmesgď`a jmesgď`a usmiva rede. rede. Vid pikoio prikajtir ogsmg sa `e uraĕek jikg sa jirgstg ze prikajcgku smgja `e idbiverekuĂu pivrťg`u. pivrťg`u. Vistikg Vistikg o`ibi rezmgďgtgh rezmgďgtgh vrste prikajtireprikajtire- jikg jirgsta rezmgďgtu pivrťg`u jei pidmibu g rezmgďgtgh jerejtargstgje. @ekpiz`etgke @ekpiz`etgke vrste prikajtire prikajtire-- jike sa jirgstg u `eťik `eťik pi`udg- su brenisjipg. brenisjipg. I`g su u ťgrijik upitralg pra svabe u ťjimeoe- nej umtatgoe- ilreziv`go uste`iveoe g rezmgďgtgo g`stgtucgkeoe. Oidar`gke vrste prikajtire id brenisjipe
svejeji su dgbgtem`g prikajtirg- jikg su `aťti sjupmkg g keďgh jerejtargstgje. Meji sa oi`t / greku `e zgd gmg pmeni`- zeuzgoeku og`goeme` pristir e vaioe su angjes`g.
. Vrikajtir Smg je <
7 Emog`e DŰibivgĂ
3.<. G`tarejtgv`e telme \ezvikao tah`gja g tah`imibgka gstivraoa`i sa kevmke g pitrale ze
u`epraĕa`kao tah`imibgka ilrezive`ke. Q `eťgo ťjimeoe id `adev`i sa jirgstg g g`tarejtgv`e amajtri`sje telme. Ive telme pilimkťeve g jvemgtat `esteva- ďg`g ka iďgbmad`io g g`tarejtgv`io ťti ka pisal`i z`eďek`i ze red se dacio se soat`keoe u rezviku. Svikgo jerejtargstgjeoe i`e- gzoaĕu istemibioibuĂeve prgjez vgdai /zepgse rezmgďgtgh niroete g nitibrengke u vamgjik razimucgkg- prgoa`u vamgjib lrike adujetgv`gh sintvare- uraĕgve`ka dijuoa`ete `e mgcu oaste- prgoa`io rezmgďgtgh sintvarsjgh epmgjecgke. Vivrťg`e telma ka isatmkgve `e didgr- ioibuĂeve upitralu dgbgtem`ib oestgme g tra`ut`i s`goe`ka ejtgv`istg jike ka u tiju. Sviku prgoa`u i`e `emezg jeji u `estevg ilevaz`gh `estev`gh pradoate teji g u `estevg gzlir`gh `estev`gh pradoate g ve``estev`gh ejtgv`istg. Ivek red
pijezuka pijezuka u`epraĕa`ka u`epraĕa`ka `estev`ib pricase prgoa`io ,peoat`a telma, u `estevg lise`sjib lise`sjib kazgjekazgje- oetaoetgjaoetaoetgja- prgrida g druťtve- psghioitir`gh psghioitir`gh vaŰlg g g`niroetgja g reďu`erstve .
. g`tarejtgv`e telme Smg je 3
56 Emog`e DŰibivgĂ
Tredgcgi`em`u `estevu idmgjuka nri`tem`g ilmgj rede g ilgď`i kad`isoar`e jiou`gjecgke gzoaĕu `estev`gje g uďa`gje. Vraoe tioa- uďa`gcg pijezuku `adivimk`u ejtgv`ist u pricasu `esteva- `aoeku oibuĂ`ist g`dgvgduem`ib `epradive`ke u sjmedu se svikgo vaťtg`eoe g oibuĂ`istgoe.
\ed `e ""peoat`ik telmg"" pruŰe sva ta oibuĂ`istg jika ispisilmkeveku uďa`gja ze seoistem`i jirgťĂa`ka reďu`ere- spisil`ist epstrejt`ib ogťmka`keejtgv`gka uďaťĂa u pricasu prghvete`ke `ivgh z`e`ke. Dgbgtem`g
ďes sa praza`tuka `e g`tarejtgv`ik telmg gmg jiopkutaru jriz Viwar
pioeŰa u lrzio g kad`istev`io kad`istev`io shvete`ku- sez`e`ku g peoĂa`ku peoĂa`ku vamgjib vamgjib lrike g`niroecgke.
GoekuĂg u vgdu jerejtargst gja g`tarejtgv`a amajtri`sja telma- `ka`e prgoa`e u svejid`av`io redu uďg`gme ka `estev`g pricas etrejtgv`gkgo- sedrŰek`gkgo g dg`eogď`gkgo. Qtgsej ka de jirgťĂa`ka sevraoa`gh `estev`gh sradsteve u pricasu ilrezive`ke usmivmkeve pivaĂe`u oitgvecgku g jid uďa`gje g jid `estev`gje.
55 Emog`e DŰibivgĂ
4. OraŰ`g oadgkg
Q ijvgru oraŰ`gh oadgke spedeku;
tamani`sjg rezbivirg uďa`gje g oa`tire * pgsoa`e jiou`gjecgke:
smgja g zvuje u rametgv`i stver`io vraoa`u gzoaĕu dva mijecgka. Ti ioibuĂeve g`tarejcgku gzoaĕu uďas`gje `e ilaoe mijecgkeoe smgď`u i`ik jike lg lgme oibuĂe de su i`g u gstik pristirgkg. ^gdai ji`nara`cgka sa u pismiv`io ijruŰa`ku jirgsta vaĂ diste dubi. Sede pimeji piďg`ku de `emeza `emeza sviku prgoa`u prgoa`u g u ilrezi ilrezi v`io sgstaou. ^gdai ji`nara`cgka sa u pismiv`io ijruŰa`ku jirgsta vaĂ d iste dubi. Sede pimeji piďg`ku de `emeza `emeza sviku prgoa`u prgoa`u g u ilreziv`io ilreziv`io sgstao u.
Oaĕutgo- i` sva vgťa ustupe oasti amajtri`sjik telmg jike Ăa sedrŰevetg sve ilamaŰke jmesgď`a- emg Ăa lgtg `edibreĕa`e `ivgo parniroe`seoe oaoirgse`ke `epgse`ib sedrŰeke- e oiŰa pismuŰgtg jei vamgjg ajre`. Q redu ka e`emgzgre`e upitrale ste`derd`gh g og`gketur`gh brenisjipe- dgkeprikajtireapgsjipe- dgkebreoe- pmejete- strgpive g drubgh vgzuam`gh oadgke.
1.5. Brenisjip
Brenisjip ka kad`i id `ekpibid`gkgh `estev`gh sradsteve- zeti ťti ka tah`gďjg kad`stev`i- aji`iogď`i g kantg`i `estev`i pioebemi jika sa m eji idrŰeve- ratji sa jverg g jikgo oiŰa de rujuka svejg `estev`gj laz duŰab struď`ib ispisilmkeve`ke. Divimk`i ka seoi de sa `estev`gju pijeŰa brenisjip pe de i` shvetg nu`jcgku pikadg`gh `kabivgh damive- de pretg daoi`strgre`ka `kabiva upitrala g de sa tgo ispisilg de be jirgstg u `estevg. [e upitralu `estev`gju su pitral`a prgpraomka`a nimgka `e jikgoe su
idbiverekuĂg tajstivg gmg `ajg drubg oetargkem jikg ka pitrale` `estevg. Eji `aoe prgpraomka`gh prgpraomka`gh nimgke `estev`gj oiŰa `e ďgstik nimgkg- uz pioiĂ tzv. brgs imivjade crte gmg zepgsuka u tiju pradeve`ke i`i ťti soetre `eriďgti z`eďek`go ze
@ivgkg tgpivg brenisjipe brenisjipe tah`gďjg su sevrťa`gkg sevrťa`gkg - mebe`g su g stibe sa oibu meji pra`isgtg gz uďgi`gca u uďgi`gcu- jirgstgtg u sveji vraoa g u svgo `estev`go pradoatgoe.
Vrgmgjio upitrala- brenisjip sa pistevmke gsprad uďa`gje- ujmkuďuka sa pistevmke sa
nimgke g `e ajre`u sa pikevmkuka i`i ťti sa `emezg `e nimgkg gmg i`i ťti
`estev`gj pgťa u tiju pradeve`ke. Vrikajcgke sa oiŰa u smuďeku de `aoe ajre`evtťgtg g `e zgdivgoe uďgi`gca. Jid stergh vrste ti `gka pitral`i. VioiĂu brenisjipe oibuĂa ka praza`tgre tg tajstiva- sjgca- oepa- brengji`a g druba sedrŰeka jikg oibu de iďgbmad`i prgjeŰu i`i ťti `estev`gj gzmeŰa. Vrad`ist brenisjipe kasta u tioa ťti sa brenisjip oiŰa jirgstgtg u jiolg`ecgkg se drubgo `estev`go pioebemgoe jei ťti su; raspi`dar- oeťg`e ze uďa`ka- jiopkutar gtd. g ivi bivirg i `kabivik padebiťjik vrad`istg. I` ioibuĂuka `estev`gju de u`asa vgťa dg`eogď`istg u svike pradeve`ke. OiŰaoi raĂg de ive tah`imibgke ioibuĂeve pradeveďu gzuzat`i vaĂu nmajsglgm`ist u raemgzecgkg pradeve`ke. Lrzi g prabmad`i sa oibu detg uvid g cgmkavg pradeve`ke- g kes`i gstej`utg
`ekz`eďek`gka dkamiva pradeve`ke. Vradeve`ka oiŰa lgtg libeti gmustrive`i prgokargoe prgokargoe- e g prejse bivirg de ka ďasti taŰa `eprevgt idelgr oaĕu prgokargoe prgokargoe `abi ťti ka `kghive praza`tecgke `e prad eve`ku. Lamaťja pradeveďe- id`is`i nitijipgke nimgke- pisteku pgse`g oetargkem jikg uz udŰla`gja pretg pradeve`ke. Ivek oetargem studa`t ismileĕe prapgsgve`ke s pmiďa- ťti ťti ioibuĂeve ioibuĂeve vaĂu vaĂu peŰ`ku peŰ`ku uďa`gje uďa`gje ze preĂa`ka preĂa`ka pradeve`ke. pradeve`ke.
58 Emog`e DŰibivgĂ
>. Eudgtgv`g oadgkg Q ivu brupu `estev`gh sradsteve spedeku ubmev`io redgi aogsgkabreoini`sjg s`gocg- oeb`atini`sjg s`gocg- e u `ivgka vraoa CD s`gocg. [e
`eťu `estevu g seoi uďa`ka jei `ekz`eďek`gkg gzdvikgt Ăaoi oeb`atini` g CD pmakar.
>.5. \edgi u `estevg
Oaĕu is`iv`go prad`istgoe redgke jei tah`gďjib sradstve u `estevg kasta ti ťti ka ng`e`sgksjg distupe` svejik ťjimg g piridgcg- pe sa aogsgka `eoa`ka`a uďa`gcgoe oibu smuťetg g `e ťjimsjio ďesu g jid juĂa. ^amgja tah`gďja oibuĂ`istg redgke oibu pilimkťetg `estevu. @e j vemgtat ťjimsjgh redgi aogsgke utgďa g ti ťti sa u prgpraog tejvgh aogsgke oibu e`beŰivetg `eklimkg uďa`gcg- `estev`gcg- padebizg- uoat`gcg g struď`kecg gz rez`gh ilmestg- ťti ťjima pikadg`eď`i taťji oibu istvergtg . Is`iv`g `adistetej redgi aogsgke `e oa`ka`gh
uďa`gcgoe ibmade sa u tioa
ťti sa i`a taťji usjmeĕuku se u`gngcgre`go respiradio ťjimsjgh ďesive. Ivi sa oiŰa pravezgĂg s`goe`kao redgi aogsgke `e oeb`atini`sja treja g idmiŰa`go aogtive`kao gstib oetargkeme.
Smgje 8. \edgi
57 Emog`e DŰibivgĂ
>.<. Oeb`atini` <
Oeb`atini`
ka amajtri`sjg amajtri`sjg uraĕek ze s`goe`ka s`goe`ka g rapridujcgku rapridujcgku zvuje jikg
redg `e prg`cgpu oeb`atgzecgka treja. Ti ka tah`gďji `estev`i sradstvi jika sa pi svikgo idmgjeoe g `eďg`u jirgťĂa`ke jirgťĂa`ke bitivi o iŰa gzkad`eďgtg se jesatini`io.
VioiĂu `kabe sa se drubgh zvuď`gh gzvire oibu s`gogtg g idmiŰa`i aogtivetg rez`g prgmizg. Ob`atini` g jesatini` sa oibu vaioe uspať`i jirgstgtg u `estevg `eretgv`gh pradoate- pisal`i ouzgďja jumtura- stre`gh kazgje g oetar`kab kazgje.
Smgje 7. Oeb`atini`
<
http;))sr.wgjgpadge.irb)sr/am) <6
Emog`e DŰibivgĂ
>.3. CD/pmakar CD/pmakar ka sevraoa`gka eudgtgv`i `estev`i sradstvi jika ka zeprevi
zeoa`e ze breoini`- e rezmizg ze ti su smadaĂg; jvemgtat rapridujcgka- duŰg`e zvuď`ib zepgse- meji rujive`ka g drubi. CD / pmakar pmakar ka uraĕek ze rapridujcgku rapridujcgku s`goje se CD dgsje. Vrad`istg CD/ pmakare pmakare
su u tioa ťti ka `estev`gj u
oibuĂ`istg prajg`utg aogtive`ka zvuď`ib zepgse jed bid piŰamg- de u peuzg pruŰg pitral`e pitral`e ilkeť`ka`ke ilkeť`ka`ke g ilrezmiŰa ilrezmiŰa`ke `ke uďa`gcgoe uďa`gcgoe g vidg dgsjusgku. dgsjusgku. Virad ivibe prad`istg CD/ pmakare pmakare pi`evmke`ka
sa sestikg g u tioa ťti ka oibuĂa oibuĂa
zvuď`ib zepgse jede bid ti Űamgoi- u camg`g gmg u damivgoe- tk.
zvuď`g zepgs oiŰaoi jirgstgtg i`eji jeji pi `ekvgťa idbivere `estev`io pricasu. Geji ka CD/ pmakar pmakar
di sede prataŰ`i prataŰ`i lgi upitralmkeve` upitralmkeve` u `estevg `estevg
ouzgďjib vespgte`ke- kazgje g j`kgŰav`istg- i` oiŰa `eĂg prgoa`u g u `estevg drubgh pradoate.
Sm gj e 56 . CD/pmakar
<5 Emog`e DŰibivgĂ
2. Jragre`ka oumtgoadgkem`gh praza`tecgke
Jragre`ka oumtgoadgkem`gh praza`tecgke vrťg sa pioiĂu
Ogcrisint
ViwarVig`te . Dideve`kao zvuje g ngmoive- prevmka`kao vaze di drubgh
sme kdive
g pidaťeve`ka pidaťeve`ka treke`ke smekde- smekd sa oiŰa tre`snirogsetg tre`snirogsetg u
oumtgoadgkem`u praza`tecgku jike sa seoe rapridujuka .
2.5. Qoate`ka zvuje g ngmoive
VioiĂu ViwarVig`te dieve`kao zvuje g ngmosjgh gsaďeje praza`tecgke sa oiŰa uďg`gtg ze`gomkgvio. Oibu sa uoat`utg zvuj g ngmoivg gz Ogcrisint Cmgp Irbe`gzare
gmg gz detitaja eji sa dve put lrzi prgtgs`u ďuverg oaste oadgke- gmg
eji sa gzelara jioe`de Ngmoivg g zvucg ( Oivgas e`d Siu`d ' gz oa`gke uoate`ka ( g`sart '. g`sart '.
De lg sa rapridujivei zvuj- pitral`i ka goetg zvuď`g herdvar ( jei ťti ka zvuď`e jertgce g zvuď`gcg ' g`stemgre` `e reďu`eru . 2.<. S`goe`ka bivire u smekd pradstevg Jede sa prevg smekd pradstevmke-
oiŰa kik sa didetg bivir gmg zvuj- zlib
pikadg`ece jikg `a oibu prgsustvivetg praza`tecgkg gmg ze erhgvgre`ka seste`je
pradeveďe pradeveďe de lg sa jes`gka oibmg oibmg prabmadetg prabmadetg g ďutg jioa`terg jioa`terg tijio praza`tecgka praza`tecgka.. De lg sa s`gogi bivir pitral`i ka de reďu`er goe [vuď`u jertgcu g ogjrini`.
<< Emog`e DŰibivgĂ
Bivir sa oiŰa s`gogtg pra pijrate`ke smekd pradsteva gmg u tiju `ka g ujmkuďukuĂg jioa`tera pulmgja. Dij sa s`goe bivir- uvaj sa oiŰa `eprevgtg peuze gmg prajg`utg prajg`utg bivir. Tejiĕa sa oiŰa gzlrgsetg gzlrgsetg bivir- jei g lgmi jikg ViwarVig`t ilkajet.
2.3. Idraĕgve`ka treke`ke smekde Treke`ka smekde sa id`isg `e duŰg`u vraoa`e pikevmkgve`ke smekde `e ajre`u. Jriz smekd pradstevu sa oiŰa jratetg `e kade` id dve `eďg`e; eutioetsjg (ťti sa pidaťeve pidaťeve pioiĂu nu`jcgka nu`jcgka ze idraĕgv`ka idraĕgv`ka treke`ke' gmg ruď`i (ťti sa pistgŰa ogťao'. Svikstvi eutioetsja prioa`a se oara`kao vraoa`e ioibuĂuka de sa smekdivg seog soa`kuku tijio smekd pradsteva g zedrŰeve svejg smekd `e ajre`u u treke`ku jika sa idradg.
Svikstvi ruď`a prioa`a smekdive z`eďg de seo jirgs`gj ogťa o gmg uz pioiĂ testetura testetura oa`ke smekdiva smekdiva u tiju smekd smekd pradsteva. pradsteva. Jede sa Űamg duŰa prgďetg i `ajgo smekdivgoe `abi i drubgo- treke`ka smekde oiŰa sa pidasgtg jirgťĂa`kao duboate Vrikajcgke smekdive (\ahaersa Tgog`bs'
<3 Emog`e DŰibivgĂ
[ejmkuďej
Oumtgoadgka ioibuĂeveku z`et`i pilimkťe`ka pricase `esteva g uďa`ke. Svrhe ivgh ilmgje irbe`gzecgka `esteva ka de sa pravezgĕu ibre`gďa`istg jmesgď`a `esteva- de sa soamgka u`isg ilreziv`e tah`imibgke- de sa `esteve pidrŰg irbe`gzecgksjg g sedrŰek`i `e vgťg stupe`k. Oumtgoadgke ka `eďg` jiou`gcgre`ke u jikaou sa jirgstg vgťa `eďg`e prgjeze pideteje. Tg `eďg`g prgjeze pideteje ujmkuďuku zvuj- smgju- vgdai- e`goecgku. Q jmesgď`i pramez`io pargidu pilimkťe`ke `esteva g uďa`ke u id`isu `e `iva tra`diva u rezvi ku
g`niroetgďjgh g`niroetgďjgh tah`imibgke tah`imibgke zepeŰeoi zepeŰeoi rez`a oadgka. Se
espajte ba`aza oadgke jikg sa jirgsta ze ilrezive`ka oibu sa samajtivetg u
smadaĂa brupa; ťteope`g oadgkg- eudgi /vgzuam`g oadgkg- oraŰ`g oadgkg- vgzuam`g oadgkg g eudgtgv`g oadgkg. Svejg id ivgh oadgke
ka `e svik `eďg` diprg`ai diprg`ai
usevrťeve`ku g pilimkťe`ku `estev`ib pricase g seoib uďa`ke.
5. Ŧte su oumtgoadgka9 <. Jeji oiŰaoi pidamgtg oumtgoadgka9 3. Ŧte spede u ťteope`a oetargkema9 4. Ŧte ďg`g eudgi vgzuam`a oadgka9 1. Jikg oadgkg ďg`a oraŰ`a oadgka9 >. Ŧte ka brenisjip g jejve ka `kabive umibe u `estevg9 2. Q jika oadgka spede redgi g jejve ka `kabive umibe u `estevg9
8. VioiĂu jib pribreoe ka oibuĂa jragretg oumtgoadgkem`a praza`tecgka9 7. Ŧte ka pitral`i de reďu`er goe de lg sa s`gogi bivir9 56. @e jimgji `eďg`e sa oiŰa idradgtg tre ke`ka smekd pradsteva g jikg su9