Centralni nervni sistem je gradjen iz : 1. VELIKI MOZAK (Cerebrum, telencephalon) 2. MOŽDANO STABLO (Truncus (Truncus encephali) 3. MALI MOZAK (Cerebellum) 4. KIČMENA MOŽDINA (Medulla spinalis)
VELIKI MOZAK (Cerebrum, telencephalon) Sastoji se od dvije hemisfere koje su međusobno razdvojene međuhemisferičnom ukotinom ! a u donjem dijelu sojene "uljevitim tijelom (corpus callosum) Centralnu #uljinu hemisfere čini bočna mo"dana komora $emisferama je riključen rhinen%ehalon &mirisne funk%ije' (ovr#ina mozga: vijuge (gyri) i brazde (sulci) lobuse : )e*i broj girusa grui#e se u lobuse : 1. čeoni (lobus frontalis) 2. tjemeni (lobus parietalis) 3. sljeoočni (lobus temporalis) 4. otiljačni (lobus occipitalis) +. ,ajlovo ostrv%e (insula) GRAĐA VELIKOG MOZGA SIVA MASA mo"dana kora i subkortikalna jedra mo"dana kora debljine do + mm nervne *elije! neuroglija i nervna vlakna ve*i broj %itoarhitektoničnih olja &+2 o -rodmannu' BIJELA MASA /nutra#njost hemisfere )lakna sistematizovana u uteve: 1. rojek%ioni &nishodnemotorni &voljni i automatski okreti' i ushodnesenzitivni &ovr#inski! duboki i senzibilitet iz unutra#njih organa' i senzorijelni &funk%ija čula''0 ovezuju mozak sa ostalim djelovimaCSS0 kratki i dugi 2. aso%ija%ione &kratki i dugi ovezuju koru susjednih vijuga ili lobusa unutar jedne hemisfere' 3. komisuralne &ovezuju odgovaraju*e dijelove na surotnim hemisferama' MOŽDANO STABLO (Truncus encephali) etiri anatomske forma%ije: 1. međumozak (diencephalon) 2. srednji mozak (mesencephalon) 3. )arolijev most (pons) 4. rodu"ena mo"dina (medulla oblongata) MEĐUMOZAK (diencephalon) Hipotalamus kontroliše kontroliše rad autonomnog NS (diabetes insipidus-polidipsija i poliurija, adipozogenitalni adipozogenitalni sindrom-gojaznost, atrofja atrofja genitalija sa ošteenjem ošteenjem reprodukti!ne "unkcije i ošteenje inteligencije)
Talamus # ošteenje - smanjeni ili potpuni gubitak senzibiliteta u jednoj polo!ini tijela, talami$ki bolo!i, bezrazlo%ni smjeh i pla$ bez kontrole S&'N* +./ (mesencephalon) edra *** i *0 mo%danog ner!a i grana 0 šteenje # paraliza o$nih mišia, nistagmus i "enomen 1lutkinih o$iju2
VAROLIJEV MOST (pons) edra )) mo"danog "iv%a 5#te*enje 6 oreme*aj funk%ije okretenja očnih jabuči%a u stranu! o#te*enje mimičke muskulature PRODUŽENA MOŽDINA (medulla oblongata) 5d donje ivi%e )arolijevog mosta do rvog vratnog r#ljena C1 edra ) 6 7 mo"danog nerva ,e8eksni %entar za ka#alj! fona%iju! sisanje! "vakanje! gutanje i ovra*anje! automatski %entar za disnje i rad sr%a! vazomotorni %entri i %entri za znojenje MALI MOZAK (cerebellum) alazi se u zadnjoj lobanjskoj jami0 te"ine 1+9299 grama vije hemisfere i vermis &%rv'koji ih ovezuje Sa ostalim djelovima mozga ovezan omo*u 3 arena mo"dana kraka: 1.mali mozak 6 gornji dio mo"danog stabla i veliki mozak 2.mali mozak 6 ons 3.mali mozak 6 rodu"ena i kičmena mo"dina ;#ijunska %entrala< Sve funk%ije malog mozga obavljaju se nesvjesno )r#i korek%iju okreta 6 o#te*enje dovodi do neritmičnih! nezranih i neharmoničnih okreta 5dr"avanje ravnote"e &smetnje u hodu! oreme*aj odr"avanja usravnog olo"aja i govornog ritma' 5dr"avanje tonusa &hiotonija'
KIČMENA MOŽDINA (medulla spinalis)
Smje#tena u kičmenom kanalu C1=2
Dužine 40-45 cm 2 zadebljanja: vratno –nervi za inervaciju gornjih extremiteta i slbinsko – za inervaciju donjih ekstremiteta
a orečnom resjeku razlikujemo sivu i bjelu masu
SIVA MASA /nutar bijele mase! ima oblik leptira ili latiničnog slova H
astoji se iz ! "ara rogova
BIJELA MASA
#rednji$ bo%ni i zadnji stubovi #rojekcioni$ asociacioni i komisuralni "utevi
/loga ki%mene mozdine: /čestvuje u motornim i senzitivnim funk%ijama tijela muls za voljni okret iz kore velikog mozga >>>> rednji rogovi i stubovi kič.mo"dine >>> realiza%ija &nevoljni okreti nastaju dra"enjem kič.mo"dine' Senzitivni imuls iz ojedinih dijelova tijela >>> zadnji rogovi >>> senzitivni uzlazni rojek%ioni utevi >>> senzitivna kora velikog mozga >>> intelektualna obrada &kvalitet osje*aja' Centri vegetativnog nervnog sistema ®ula%ija ra"njenja mokra*ne be#ike i debelog %rijeva! seksualnih funk%ija i tro?ke &ishrane tkiva' Centar mnogih re8eksa
DIJAGNOSTIČKE METODE U NEUROLOGIJI &'D()*&'+(,' rentgensko snimanje. – kraniogram snimak lobanje s lica i "ro/ila. daje "odatke o traumama lobanje$ "romjenama na kostima izazvane tm$ cistama$ krvnim sudovima$ razmicanje 1avova /ontanela - snimak kičme cervikalne$ torakalne$ lumbalne. otkriva znake traume$ s"ondilartroze$ disko"atija$ 3&&'67' '7*()*&'+(,' – snimanje krvnih sudova mozga "omo8u kontrastnog sredstva vaskmal/ormacije$ tromboze$. karotidna i vertebralna angiogra/ija uvo9enje katetera u luk aorte ili u a/emoralis digitalna – ubrizgavanje kontrasta u venu (,6)*&'+(,' – ubrizgavanje kontrastnog sredstva u s"inalni subarahnoidalni "rostor radi njegovog "rikazivanja vodena mijelogra/ija radikulogra/ija "rikazuju se nervni korjenovi. +;)<)#(,' – "osmatranje "loda in utero "omo8u o"ti%kih vlakana "rikazivanje nakaznosti "loda =6;&')7)*&'+(,' – intrauterina dijagnoza mogu8ih mal/ormacija "loda hidroce/alus$ mikroce/alija$ anence/alija$. >7;&(<=6)*&'+(,' – ubrizgavanje vazduha u moždane komore %esto može biti uvod u o"erativnu intervenciju <)#,=;&(?)>'7' ;))*&'+(,' 3;. – rendgenski skener snima glavu "od @A0 uglova$ u intervalima od @ ste"ena$ a na horizontalnim B"resjecimaC od @ cm dijagnostika tumora$ a"scesa$ hematoma$ cisti$kori1tenjem kontrastnog sredstva mogu se otkriti in/iltrativni "rocesi koji ne dovode do "omjeranja komornog sistema #renatalna dijagnostika ;ehnike "renatalne dijagnostike =?$ bio"sija horionskih %u"ica$ amniocenteza$ kordocenteza. omogu8ava da se sa sigurno18u utvrdi da li je beba zdrava ili o1te8ena &ano otkrivanje o1te8enog /etusa i mogu8nost selektivnog "oba%aja "o1te9uju "orodicu novih i ve8ih trauma '7()37;?' – invazivna dijagnosti%ka metoda kojom se "od kontrolom ultrazvuka uzima uzorak "lodove vode izme9u @-@A nedjelje gestacije$ gdje se kultivacijom 8elija dobiju hromozomi bebe (ndikacije: roditelj sa hromozomskom aberacijom$ trudnice starije od !5godina$ ra9anje "rethodnog djeteta sa hromozomskom aberacijom$ 3(;)*7;(<' – odre9ivanje karioti"a 7ormalan karioti" je 4 EE za žene i 4 EF za mu1karce
tiologija nervnih bolesti =zroci nastanka nervnih bolesti su mnogobrojni mono- i multi/aktorijelni ?na%ajnu ulogu ima odnos izme9u morbogenog /aktora i strukture organizma biolo1ki vredniji organizam lak1e 8e se su"rostaviti uzro%nicima bolesti i obrnuto.
1.HEREDITET (nasljeđe)
-olest se renosi sa roditelja na otomstvo! bilo da je roditelj obolio ili je samo nosio% bolesnog gena 2.DISPOZIIJA 6 ?zička ili siho?zička sklonost za određenu vrstu bolesti 0 sku faktora koji samo u neovoljnim uslovima mogu da djeluju morbogeno !.IN"EKTIVNI 6 bakterijske infek%ije i njihovi toksini! luetičke i virusne infek%ije o#te*uju nervno tkivo i vaskularni sistem mozga dovode*i do zaaljenskih oboljenja #.$EMIJSKE INTOKSIKAIJE 6 mogu biti endogene i egzogene &alkoholizam! droge! industrijske hem.sustan%e &olovo! C5! C52' >>> ozbiljne organske lezije %.ENDOKRINI POREME&AJI 6 oreme*aji hormonske i neurovegetativne ravnote"e &hio?za i #titna "lijezda' '.METABOLIČKI POREME&AJI &liidi! gli%idi i roteidi' i enzimski oreme*aji >>> bolesti nervnog i neuromi#i*nog sistema
7.NEDOSTATAK VITAMINA – gladovanje$ lo1a ishrana 8.TUMORI MOZGA I KIČMENE MOŽDINE 9.KONGENITALNE ANOMALIJE MOZGA I KRVNIH SUDOVA 10.MEHANIČKI FAKTORI – /izikalni udar struje$ hi"ertermija. ili /izi%ki traume. ozak i ki%mena moždina obavijeni su sa tr !"#$%&' "(&') 1.TVRDA MOŽDANA O*NA (dura mater) – %vrsta$ /ibrozna o"na %iji krvni sudovi ne komuniciraju sa krvsudovima mozga +. *AUČINASTA O*NA (archnoidea) – nema krvnih sudova niti nerava$ bogata lim/om ,.MEKA MOŽDANA O*NA (pia mater) – obavija moždanu masu ogata krvnim sudovima #reko nje se vr1i "romet materija #redstavlja barijeru koja 1titi mozak od in/ektivnih i drugih 1tetnih noksi )ve tri o"ne grade tri "rostora :
1. E*IDURALNI – iznad dure +. SUBDURALNI – izme9u tvrde i "au%inaste o"ne ,. SUBARAHNOIDALNI – izme9u "au%inaste i meke moždane o"ne = njemu cirkuli1e cerebros"inalna te%nost (liquor cerebrospinalis). ozak vaskularizuju $-% -'/% /r-&% $%)
1. Arteria carotis interna 2. Arteria basilaris Cerebrosinalna tečnost se stvara u bočnim mo"danim komorama i isunjava sistem mo"danih komora &unutra#nji' i subarahnoidalni &solja#nji likvor' rostor. -istra! bezbojna tečnost &@@A vode i 1Aostalih materija' ma ()os*+u,u ulo-u:
@ +izikalnu – za1tita mozga od mehani%kih "ovreda i u održavanju relativno konstantnog intrakranijalnog "ritiska
2. -iolo#ka uloga 6 asor%ija hranljivih materija OPAŽANJEPEREPIJA/ Soj osjeaja i psihičkog iskustva stvara 5(BBD. 5(BBD je sihička funk%ija kojom se osti"e : prepo!navanje informa%ije! prepo!navanje redmeta kao %jeline! prepo!navanje njegove uotrebne vrijednosti. (oreme*aji oa"anja: BE5FDemogu*nost reoznavanja informa%ija ri očuvanosti elementarnog čulnog %entra. =/FD(ogre#no reoznavanje informa%ije $B=/CBCD5a"anje be! prisustva informacije &5soba "realno# vidi predmet, iako on ne postoji) $ pseudohalucinacije npr % "fantomski ud# (negativan sud realnosti) $vrste halucinacija&'ptičke, kustičke, Taktilne, 'lfaktivne, ustativne, Cenestetične(somatske), *e+eksne(funkcionalne), aglasne ili nesaglasne sa raspolo-enjem%
GDHBG5,I5(SD(oreme*aj koji odrazumjeva romjenu veličine ili oblika er%iiranih objekata ili rostora (BB
#sihi%ka /unkcija "omo8u koje %ovjek može da usmjeri i usredsrijedi svoju "sihi%ku energiju na ne1to odre9eno tj na neku in/ormaciju Sosobnost fokusiranja na materiju koja se oa"a i sosobnost !adr-avanja tog fokusiranja
)rste a"nje: )oljna ili aktivna! (asivna ili nevoljna. (oreme*aji a"nje: 5snovni oreme*aj a"nje je ,BSDB5SH = B(,5SDJSB
GK=DD (sihička funk%ija omo*u koje čovjek koriste*i misaone oera%ije sagledava realne odnose između redmeta i ojava i na osnovu toga donosi odgovaraju*e zaključke &tzv.logičko saznanje'. Gisaone oera%ije su : analiza! sinteza!komara%ija! astrak%ija! konkretiza%ija! generaliza%ija! induk%ija! deduk%ija! selek%ija aso%ija%ija! stvaranje hioteza! formiranje sudova i dono#enje zaključaka. 2 tia mi#ljenja: J5J,DH5 &(,GH)5' GK=DD B(SH,BJH5 &J,HJ5! (5G5)5' GK=DD (oreme*aji mi#ljenja: 1. BO!"#A O$%&'#O" 2 "$O'!# *&"AO#& O+ ! ,B&A+ A"O-&A-&A 4 AO,&A (nema misli) / "&'O*A%A# ,O0O' 5 B'A# *&"AO#& O+ 'A"O *&"& G &#+O!'!##O *&%!#! A $!'"!0!'A-&A
DG5CD &5SDLBB' (sihičke funk%ije koje označavaju se%i?čan odnos čovjeka rema informa%ijama! rema konkretnim redmetima i ojavama svijeta koji nas okru"uje (rimarne emo%ije: ,adost! alost! Strah! Enjev.
Svaka emo%ija je ra*ena neverbalnim zna%ima: mimikom! gestovima! reak%ijama vegetativnog nervnog sistema &tahikardija! bljedilo ili %rvenilo! su#enje usta! romjena boje glasa i otvora zjeni%a! ubrzana eristatlitika!...'.
(osebna stanja emo%ija su afekti i rasolo"enja. BIDJBH &uzbuđenost' je kratkotrajna intenzivna reak%ija emo%ija ra*ena solja vidljivim tjelesnim manifesta%ijama. 5bično nastaju kao reak%ija na ugro"avanje "ivota! časti! so%ijalnog statusa!.. ajznačajniji afekti su: strah i gnjev. ,BS(5=5DB su trajna stanja emo%ija koja redstavljaju rezultat između osnovnog emo%ionalnog biotonusa &temerament' i stalno ridolaze*ih emo%ija. KVANTITATIVNI POREME&AJI EMOIJA0Duforija! eresija! Batija! Dmo%ionalna razdra"ljivost! (atolo#ki afekt! Dmo%ionalna labilnost. KVALITATIVNI POREME&AJI EMOIJA0 (aratimija! (aramimija! efekt emo%ionalnog odnosa. VOLJA1Sosobnost čovjeka da mobili#e i uotrijebi svoju sihičku energiju u realiza%iju nekog svjesno ostavljenog %ilja! ali i sosobnost da se koče! odla"u ili odba%uju nerihva*ene "elje (ostoje voljne i nevoljne radnje. )oljni ro%es ima svoj tok kroz tri faze (oreme*aji volje: 1.S=B-5SH )5=D &hiobulija' i otuno ga#enje volje &abulija' 2. S/EDSH-=5SH 3. J5=D-=)5SH )5=D 4. JBHBH5 (5,DGDLB +. G(/=S)D ,BD M. (,S=D ,BD &J5G(/=FD' N. B/H5GBHSJB (5S=/K5SH SHJH su slo"eni! nenaučeni odgovori. BE5 je urođena "elja za određenim oblikom ona#anja čiji je %ilj zadovoljavanje neke od osnovnih vitalnih otreba organizma. PODJELA NAGONA : 0*T.3N* 6 nagon samoodr"anja i nagon odr"anja vrste S4*.3N* N.5N* 6 izvedeni nagoni i roizilaze iz "ivota čovjeka u dru#tvu ovjek je sosoban da savladava barijere u ro%esu zadovoljavanja svojih otreba! ako su otrebe osuje*ene govorimo o "rustraciji6 Dlementi frustra%ije su: tenzija! osje*anje strenje ili straha! subjektivno do"ivljavanje nelagodnosti! bjes ili agresija. G5H) je otreba usmjerena ka tačno određenom %ilju kojim se mo"e osti*i njeno zadovoljenje. (oreme*aji nagona: KVANTITATIVNI POREME&AJI 6 o svojoj jačini
mogu biti: rosječni! oslabljeni! uga#eni ili ojačani (o rav%u usmjerenja i načinu realiza%ije mogu biti usmjereni ka rirodnom ili uobičajenom %ilju! odnosno nerirodnoj ili neubičajenoj realiza%iji & KVALITATIVNI POREME&AJI'. SVJEST
7ajvi1a "sihi%ka /unkcija %ovjekovog mozga
Sosobnost davanja tačnih odatak o sebi! drugim ljudima oko nas! o vremenu! rostoru i sredini koja nas okru"uje . &autosihička! alosihička! temoralna i sa%ijalna orjenta%ija' (ostoje 3 forma%ije ličnosti:
*) – svjesno ja koje se sastoji od svjesnih i nesvjesnih doga9aja koji su zbog svoje ne"rijatnosti "otisnuti u nesvjesni dio "sihe alansira izme9u su"er ega i id-a =#& *)- nastaje identi/ikacijom sa osobama koje su nam ideali savjest$ moralni sudija nesvjesna /ormacija (D – "redstavnik nagonskog djela li%nosti
(oreme*aji svjesti: KVANTITATIVNI POREME&AJI 'M.'/0.C12 6 atolo#ka osanost '3'* 6 te"i oblik omu*enja svjesti! budi se na jake stimulanse. 4'M 6 otuni gubotak svjesti! ?ziolo#kih re8eksa i motorike. KVALITATIVNI POREME&AJI 506'*20.TC12 6 oreme*aj orjenta%ije rema sebi! drugima! u vremenu i rostoru. 50/1*127M 6 oreme*aj vi#e sihičkih funk%ija ri čemu dominira dezorjenta%ija! risutno je i o#te*enje oa"anja &iluzije i halu%ina%ije'! emo%ija &intenzivan strah'! ra*en sihomotornim nemirom! vegetativnim oreme*ajima!... PAM&ENJE e slo"eni sihički ro%es koji nam slu"i da se koristimo ranijim iskustvom. Saznajna funk%ija Hri faze: B6 upamivanje 6ultrakratko i kratko am*enje koje se bazira na električnim imulsima &rimarno ili senzorno am*enje 6 29 sekundi' - 6 trajno pamenje stvaranje engrama 6 sinteza ,J 6 nakon vi#e onavljanja neke informa%ije 0 dugotrajno am*enje 6 eizodično &događaji' i semantičko &riječi! znanje' C 6 reprodukcija Skladi#te engrama je tzv.memorija korteks &temoralni re"anj'. Po+ee3456 743e8540 KVANTITATIVNI POREME&AJI PAM&ENJA0 AMNEZIJA 6 nese*anje za određeni vremenski eriod Go"e da bude: potpuna, totalna &ne sje*a se ničega u određenom vremenskom eriodu' i djelimična &sje*a se nekih fragmenata'. (rema uzroku mogu biti: organske &kod organskog ili ?zičkog o#te*enja mozga 6 traume! krvarenja! intoksika%ije!...' i funkcionalne &sihogene 6 afektivna stanja! histerije' KVALITATIVNI POREME&AJI PAM&ENJA0 PATOLO9KA LAŽLJIVOST &sudologija fantastika' je bolesna sklonost laganju i izmi#ljanju događaja! i s vremenom osoba očinje da vjeruje da je sve to tačno. INTELIGENIJA Sosobnost razlikovanja bitnog od nebitnog
Sosobnost shvatanja i razumjevanja redoslijeda! odnosno kauzaliteta zbivanja Sosobnost shvatanja roblema i ronala"enja rje#enja Sosobnost snala"enja u novim situa%ijama )i#e urođena nego stečena! nasljeđuje se redisozi%ija za određen razvoj inteligen%ije! asredina mo"e da djelimično modelira taj razvoj ,azvija se osteeno i do 2+. godine "ivota
jeri se koli%nikom inteligencije (H. koji "redstavlja odnos izme9u umnog i kalendarskog uzrasta
(odjela osoba rema O &)ekslerov test':
o o o o o o o
osobe vrlo visoke inteligencije (H @20-@40 visoke inteligencije (H @@0-@20 "rosje%ne inteligencije (H I0-@@0 intelektualno tu"e (H A0-I0 debili (H 50-A0 imbecili (H 20-50 idioti (H J20
#oreme8aji inteligencije:
PRIMARNA MALOUMNOST ILI OLIGO"RENIJA ebili! mbe%ili! dijioti' SEKUNDARNA MALOUMNOST emen%ija! (seudodemen%ija' NEUROLOGIJA &grč.riječi: neuron nerv P logos nauka' je nauka koja se bavi roučavanjem etiologije! atolo#ke ?ziologije i anatomije! zatim simtomatologije oboljenja nervog sistema! kao i liječenjem i rehabilita%ijom nervnih bolesnika. PSI$IJATRIJA &grč.riječi: psiha 6 du#a P iatreia 6 liječenje' je nauka koja se bavi roučavanjem etiologije! atogeneze i simtomatologije sihičkih bolesti! kao i teraijom! rehabilita%ijom i reso%ijaliza%ijom sihički oboljelih li%a. PSI$IČKE MENTALNE/ BOLESTI 0 razne vrste neuroza! akutne i hronične sihoze intelektualni de?%iti &oligofrenije i demen%ije' NEUROLOGIJA &funk%ije kretanja! okretljivosti': PSI$IJATRIJA &sihičke funk%ije'izučavaju funk%iju istog organa MOZGAQNEUROPSI$IJATRIJA DJEČIJA NEUROLOGIJA I PSI$IJATRIJA &edosihijatrija' bave se roučavanjem nervnih i sihičkih oreme*aja kod dje%e. MENTALNA $IGIJENA je grana sihijatrije koja se bavi za#titom i unaređenjem mentalnog zdravlja! kao i srečevanjem nastanka du#evnih oreme*aja i oboljenja. C= mentalne higijene je unaređenje du#evnog zdravlja stanovni#tva. 5na nastoji da za#titi ljudske grue! sriječi mentalne oreme*aje i du#evne bolesti ili da omogu*i njihov dobro*udniji tok i smanji steen invalidnosti.
SOIJALNA PSI$IJATRIJA je dio sihijatrije. 5na je naučna i raktična dis%ilina koja se karakteri#e interdisciplinarnim pristupom . /kazuje na uti%aj so%ijalnih! kulturnih i ekonomskih faktora na mentalno zdravlje ojedin%a. 5na individualno! sihičko osmatra u dinamičkoj interak%iji s tjelesnim! biolo#kim! so%iokulturnim i siholo#kim uti%ajima. Fnačaj "ponovnog učenja# so%ijalnog "ivljenja i ona#anja : / ro%esu so%ijalne reintegra%ije obavezna je socioterapijska orjentacija stručnjaka koji se bave mentalno oboljelima! kao i nastojanje da se ove osobe #to bezbolnije vrate u svoju staru so%ijalnu sredinu! kao i da budu adekvatno rihva*ene. TUMOR je samostalno! lokalno i atiično bujanje *elija. Jarakteristike tm imaju i aneurizme! arazitarne %iste! tuberkulomi! luetičke gume!... 81 tm mozga su M/1.1 (5D=B Jongenitalni Gezodermalni &meningeom! neurinom! vaskularni tm' Dktodermalni &gliomi i tm hio?ze' 5stali &aneurizme! arazitarne %iste! tuberkulomi' SG(H5GBH5=5EB Simtomi ovi#enog intrakranijalnog ritiska ari#ni simtomi ;Susjedni< simtomi /daljeni simtomi SG(H5G (5)KD5E H,BJ,BB=5E (,HSJB: Elavobolja 6 rezistentna na th! naete fontanele! fenomen ;zalaze*eg sun%a< (ovra*anje 5tok aile vidnog "iv%a Eeneralizovane i fokalne eilesije eurovegetativni oreme*aji &hiertermija! resiratorni oreme*aji! gi oreme*aji i oreme*aj funk%ije mokra*nog mjehura (sihičke smetnje B,K SG(H5G: lokalni i nadra"ajni BE5FB Bnamneza i klinička slika ,HE snimak lobanje (regled očnog dna DDE D$5 en%efalogra?ja S%intigra?ja CH! G, Brteriogra?ja! ventrikulogra?ja!... HD,B(B
Bntiedematozna Fračenje $emoteraija $irur#ka teraija
BDKL HG J5 DCD: E=5-=BSH5G G/=HI5,GD! CD,D-D,B= BSH,5CH5G! GD/=5-=BSH5G! J,B5IB,ED5G. S,5G J5GD 5boljenja! ovrede! egzogene i endogene intoksika%ije izazivaju kvantitativne oreme*aj svijesti 6 somnolen%iju! soor i komu S5G5=DCB ili =DHB,EB 6 atolo#ka osanost0 a%ijent se budi samo radi svojih ?ziolo#kih otreba S5(5, ili SDGJ5GB 6 bolesnik se mo"e robuditi samo od uti%ajem jakih i bolnih dra"i J5GB &grčki 6 san' je otuni gubitak svijesti ra*en are8eksijom i adinamijom. (a%ijent se ne budi ni od dejstvom jakih dra"i. Fa ro%jenu steena komatoznog stanja slu"i lasgov skala kome ! gdje se odgovori a%ijenta boduju! makimalan broj bodova je 4M! a a%ijent je komatozan ako je broj bodova isod N. J=BSIJBCB J5GD (,DGB /F,5CGB 4ome nastale !bog vaskularnih le!ija (apoplektičke kome) 3osttraumatske kome 3ostkonul!ivna ili postepileptička koma (terminalni san) Meningoencefalitičke kome 4ome toksične gene!e
BE5FB $eteroanamneza Jlinički regled &boja ko"e! zadah! temeratura tijela!...' Jrvne analize (regled urina Dv.analiza likvora! rtg i kontrasna snimanja! DDE
