-:.> - ...-.
·M.': r
•
r
,." ,
"
, .'
s. t. ....
~.I'
...
~-:.
":.
'I.· ...
,..
M
:";
-;
»s:
~
...
" '
:
" -, , '.
"
._ ,.1
''''J
"
_-
~
.
.
,'. oJ
:
-
"
_1;
;,;.
.... '1._'" ,~
"';~~
F."
~
.....
, .\
t._ (;
~.
r
.s ; ---
~ ,
.,.
- -'~
.......\ ,t"
s;
,
-.
,
,,
'- .,-
"\
_'..
-- ,..._~, .r .. '. ~
e ~..
..
~
v
PRIRUCNIK ZA RUKOVANJE, ODRZAVANJE I RAD MOTORNOM PILOM v
Sadrzaj 1.0.
Motoma pila
3
1.1.
Sigumosne naprave na motomoj pili
4
1.2.
Tehnicki opis motome pile
5
2.0.
Osnovne pripremne i kontrolne radnje kod rada motomom pilom
8
2.1.
Punjenje gorivom i uljem _
8
2.2.
Brusenje (ostrenje) lanca
9
2.3.
Pravilno zatezanje lanca ..
2.4.
Uhodavanje novog lanca
2.5.
Pokretanje motome pile _
_
2.6.
Provjera ispravnog podmazivanja lanca
_ _...._..._.
2.7.
Odrzavanje motome pile
. _._._. __..
.
13 _
_
15
..
15 16 16
3.0.
Preduvjeti za uspjesan i siguran rad motomom pilom
19
4.0.
Analiza sila i naprezanja koja se javljaju pri radu motomom pilom
..
21
4.1.
Sila
21
4.2.
Moment sile
22
4.3.
Naprezanja
4.4.
Reaktivne sile kod motome pile
23
4.5.
Analiza naprezanja kod srusenih stabala
26
5.0.
.
.__.
23
Tehnika rezanja motomom pilom
5.1.
Vertikalni rez
5.2.
Horizontalni rez .
5.3.
Ubodni rez
.
.
. _
_
6.1.
Kresanje grana
6.2.
Prerezivanje srusenih stabala
7.0.
28 ._. .
.
30
.
.__ 30
...
31
Kresanje grana i prerezivanje srusenih stab ala
6.0.
.
._.__.
32
.
. ____
. ___ .
Obaranje stabala
.. 32 37 43
7.1.
Provjere i pripremne radnje pri pocetka rusenja stabala
44
7.2.
Izrada zasjeka
7.3.
Izrada zavrsnog reza (potpiljka)
52
7.4.
Upotreba bocnih rezova kod rusenja stabla
56
7.5.
Prevladavanje poteskoca nastalih nepredvidenim "sjedanjem" stabla na zavrsni rez
57
7.6.
Obaranje problematicnih stabala .
. 48
.
._ 58
7.6.1.
Obaranje stabala s bocnim nagibom u odnosu na zeljeni smjer obaranja .
58
7.6.2.
Obaranje stabala s jakim nagibom
59
.__..
7.6.3.
Obaranje stabala prornjera veceg od dvostruke duljine vodilice
61
7.6.4.
Obaranje stabala s dva debla
62
7.6.5.
Obaranje dvaju stabala sa zapletenirn krosnjama
63
7.6.6.
Obaranje stabala bez jezgre iii s trulorn jezgrorn
64
7.6.7.
Obaranje stabala s izgorjelorn jezgrorn
65
7.6.8.
Obaranje izvalina spojenih s panjern
66
7.6.9.
Obaranje stabala na stranu suprotnu od prirodnog nagiba
67
7.6.10.
Obaranja stabla u srnjeru zakrenutorn od srnjera prirodnog nagiba uz
7.6.11.
upotrebu rnotome pile i traktorskog vitla
68
Zaustavljena stabla
68
8.0. Pitanja za ponavljanje
72
1.0. Motorna pila Motoma pila se sastoji od 2 osnovna sklopa: motora i reznog sklopa. Iako su se u novije vrijeme pojavili i 4-taktni motori, velika vecina motora motome pile su 2-taktni. Broj okretaja motora motome pile je vrlo velik i prelazi 12000 o/min dok brzina kretanja lanea prelazi 25 rnIs. Motor je zrakom hladen, a zrak cirkulira uz pomoc zamasnjaka koji ga potiskuje iznad glave s lamelama, gdje preuzima toplinu. Gorivo koje se koristi je 4% mjesavina Eurosuper 95 benzin a i ulja za mjesavinu. S obzirom na tehnicke karakteristike i namjenu motome pile mozemo podijeliti u tri skupine, koje su navedene u tablici 1.1. a lea
e
IC
e ara tensti e motorm
pr a
Teske
Snaga (kW) 4.5 -6.5
Volurnen (cern) 80 - 125
Duljina vodiliee (em) 50 iii duze
Srednje
3.0 - 4.5
50 - 80
do 50
Lagane
< 3.0
< 50
do 40
Narnjena Rusenje i prerezivanje velikih stabala Rusenje obrada i prerezivanje rnanjih stabala Kresanje i obrezivanje
Rezni sklop pretvara snagu mot ora u funkciju rezanja. On se sastoji od lancanika, lanea i vodiliee po kojoj lanac kruzi, Lanae je pogonjen eentrifugalnom spojkom koja je spojena na radilieu motora. To ce rezultirati brzinom lanea preko 25 rn/s. Ispravno nabruseni i zategnuti lanac ce zahtijevati minim alnu silu za potiskivanje u drvo prilikom rezanja.
Slika 1.1 Motor i rezni sklop motome pile Prednja ruCha
Poillopac vodiIke PriguUvK s nweficom pt"0Civ bacanja Iskri
OsigwK rucke gasa
Kandie
RlKka gasa
Stninja ruCka Prosirenje straZnje rueke Antivibracijski
sustav
Slika 1.2. Osnovni dijelovi motome pile s naglaskom na dijelovima koji povecavaju sigumost
1.1. Sigurnosne naprave na motornoj pili Moderne motorne pile su opremljene s nekoliko naprava koje poboljsavaju sigurnost. Operater mora provjeriti njihovo djelovanje prije koristenja mot orne pile. Sigurnosne naprave su: • Kocnica lanca - moze biti ugradena unutar tijela motorne pile ili eksterno unutar poklopca lancanika, Njena je funkcija da zaustavi lanac u slucaju povratnog udara ili se moze koristiti prilikom pokretanja ili prenosenja motorne pile. Moderne motome pile su opremljene inercijalnom kocnicom lanca (ICB - engl. Internal chain brake) koja ce automatski zaustaviti lanac na svaku iznenadnu reakciju iIi dodir prednjeg stitnika za ruke. • Prigusivac s mrezicom protiv iskrenja (prigusuje buku, odvodi dimne plinove od operatera, sprecava zapaijenje grmija iIi ostalog materijala uslijed bacanja iskre) • Prosirenje straznje rucke - sprecava ozljedivanje desne ruke operatera u slucaju pucanja lanca • Hvatac lanca - hvata eventualno otkinuti lanac i usmjerava ga ispod poklopca lancanika, cime stiti operatera od ozljeda. • Antivibracijski sustav - ukljucuje opruge i gume koje sluze kao amortizeri koji smanjuju prenosenje vibracija s motora na rucke, a preko njih i na ruke operatera. Na ovaj nacin smanjuje se mogucnost pojave Raynauds-ovog sindroma ("bolesti bijelih prstiju")
Slika 1.3. Antivibracijski • • • •
sustav
Dekompresijski ventil - ukljucuje se zbog lakseg pokretanja motorne pile, ne smije se koristiti za gasenje pile jer se na taj nacin moze ostetiti. Osigurac gasa Sklopka za iskljucivanje - smjestena blizu palca desne ruke zbog mogucnosti brzog iskljucivanja motorne pile Stitnik vodilice
Pored navedenih sigurnosnih naprava, motorna piia moze imati neke od osnovnih dijelova prilagodene za rad na sigurniji nacin, poput npr. lanca sa smanjenom mogucnosti od povratnog udara, vodilice s smanjenim prednjim radijusom (smanjuje mogucnost povratnog udara) i sl.
Sigurnosne naprave motorne pile su napravljene s ciljem povecanja sigurnosti operatera. Zbog toga je vrlo bitno da se sve odrzavaju u ispravnom stanju. Zabranjen je rad motornom pilom na kojoj nisu ispravne sve sigurnosne naprave.
1.2. Tehnicki opis motorne pile Rezanje kao osnovna radnja motorne pile vrsi se lancem. Lanac ima nekoliko razlicitih dijelova koji su zakovicama spojeni u jednu funkcijsku cjelinu. Sam rezanje drveta vrsi se zubima lanca koji otkidaju sitne dijelove drveta, odredene sirine i odredene debljine, tvoreci tako rez cija je sirina veca od sirine vodilice. Sami zubi lanca konstruirani su na takav nacin da imaju tjemenu i bocnu ostricu, a takoder imaju i dio koji se naziva granicnik dubine rezanja. Funkcija granicnika dubina rezanja opisanaje u samom nazivu - njime se regulira debljina piljevine koja nastaje rezanjem. Zubi se dijele na lijeve i desne a prema bocnoj strani na kojoj imaju smjestenu ostricu. Desnl zub
Po~onskl clanak s klizacem
Slgum_1 tlana"
Slika 1.4. Grada lanca motorne pile
Osnovni tehnicki podatak 0 lancu je korak lanca. Korak lanca predstavlja polovinu udaljenosti dviju susjednih zakovica na lancu s tim da je jos jedna zakovica izmedu njih. Korak lanca se obicno izrazava u engl. mjeri inch, koja se oznacava oznakom " i iznosi priblizno 25,4 rnm.
1;:
To jel 0 zuba
2:: 3=
Tjeme zuba Granicnik dubine rezanja
4=
Boena oStri ca zuba
5 :: Tjemena
oStri ca zuba
Slika 1.6. Zub lanca
Slika 1.5. Korak lanca
Zubi lanca imaju dva bitna kuta: kut brusenja i kut bocne ostrice. Pravilnim turpijanjem nastaje sam po sebi kut tjemene ostrice koji iznosi otprilike 60° .
[ A'=B r
,
I I
,Ie: I
Kut brusenja (oStrenja)
Kut bocne oStrice (prsni kut)
Slika 1.7. Kutovi zuba lanca
Zubi koje se koriste kod lanaca motomih pila mogu biti razlicitih profila koji svrstavaju se u tri osnovne skupine: • Zubi okruglog profila - nisu previse osjetljivi na brusenje ali sporije rezu • Zubi kvadratnog profila - rezu brze od zubi okruglog profila ali su osjetljiviji na brusenje • Zubi polukvadratnog profila - kompromis izmedu dvaju prethodno navedenih profila
Okrugli profil
1
K vadratni profil
Polukvadratni
profil
Slika 1.8. Osnovni profili zuba lanaca Zubi motome pile u pravilnom zahvatu prikazi su na slici 1.9. Vidljivo je da klizaci lanca klizu po utoru vodilice i odrzavaju pravilan smjer djelovanja zubi. Ako je kanal potrosen, lanac vise nece imati pravilno vodenje i to ce znacajno utjecati na slabu kvalitetu reza, ali isto tako i na brzinu rezanja.
Slika 1.9. Zubi u zahvatu
Slika 1.10. Ispravni i osteceni kanal vodilice
Pored funkcije vodenja lanca, vodilica treba obavljati funkciju podmazivanja lice motome pile moze zvjezdastog tipa ili stelitnog tipa.
lanca. Vrh vodi-
.__ ZvlJezdastl tip
Slika 1.11. Tipovi vrhova vodilice
, ,, , ,' '
..
Uljni otvor
..
, '
Uljna brana Uljni otvor
o
• Vrh vodilice
o
Tijelo vodilice
Slika 1.12. Grada vodilice motome pile Lancanik je pogonski element koji pokrece lanac motome pile. Postoje 2 tipa lancanika: • Zvjezdasti tip • Dobosasti tip Osnovni zahtjev kod lancanika je da se korak lanca i korak lancanika moraju poklapati. Lancanlk pekrece pogon ki clauka lauca
Lane. nik
RUlla fa 11111vlnu
Slika 1.13. Tipovi lancanika Spojka motome pile radi na principu centrifugalne sile. Na taj nacin spojka pokrece lancanik i lanac kad motor motome pile postigne odredeni broj okretaja. Pri praznom hodu ispravne motome pile, lanac se ne smije kretati tj. mora biti u stanju potpunog mirovanja.
2.0. Osnovne pripremne i kontrolne radnje kod rada motornom pilom 2.1. Punjenje gorivom i uljem Pri punjenju motorne pile gorivom i uljem za podmazivanje potrebno se drzati slijedecih uputa: • Benzin je izuzetno zapaljiv. Izbjegavati bilo kakvo prolijevanje goriva prilikom punjenja rezervoara. Ako se prolijevanje dogodi, obrisati motornu pilu suhom krpom. Ako dode do prolijevanja po odjeci, odmah zamijeniti odjecu. • Opcenito izbjegavati pusenje u blizini motorne pile, a narocito pri punjenju gorivom.
Slika 2.1. Zabranjeno pusenje prilikom ulijevanja goriva •
•
• •
Koristiti 4% mjesavinu motornog benzin a Eurosuper 95 i ulja za mjesavine. Ako mjesavina duze stoji u kanistru dolazi do djelomicnog odvajanja ulja i benzina pa je uputno prije ulijevanja protresti kanistar i promijesati gorivo u njemu. Rezervoar ulja za podmazivanje nadopuniti svaki puta kada se puni i rezervoar goriva. Volumen samog rezervoara za ulje je nesto veci nego sto je potrebno ulja za podmazivanje lanca pri potrosnji jednom punog rezervoara goriva. Ukoliko je potrosen pun rezervoar goriva a rezervoar ulja je jos uvijek pun do pol a i vise, to ce biti znak da podmazivanje lanca nije adekvatno. Kao ulje za podmazivanje koristiti propisano nekoristeno ulje. Nikada za podmazivanje ne treba koristiti rabljeno motorno ulje. Pokretanje stroja vrsiti na mjestu koje je barem 3 metra udaljeno od mjesta gdje je izvrseno punjenje gorivom. Izbjegavati rad motorne unutar zatvorenog prostora. Nepotpunim izgaranjem goriva nastaje ugljicni monoksid: plin bez mirisa, i izuzetno otrovan.
Slika 2.2 Zabranjeno pokretanje motome pile u neposrednoj blizini mjesta ulijevanja goriva
2.2. Brusenje (ostrenje) lanca Lanae motome pile treba drzati naostrenim iz razloga optimalne efikasnosti sigumosnih razloga. Znakovi zatupljenja lanea su: • Potreban je veci pritisak da bi motoma pila prodirala u drvo • Piljevina je sitnija vise nalik prasini • Podrezivanje • Vidljivo ostecenje povrsine zuba lanea
ali takoder i iz
Prilikom brusenja treba se drzati osnovnih pravila: • Prije brusenja rezati suho drvo da bi se lanae (ako je potrebno) ocistio od ulja • Brusiti lanae cesce a s manje odstranjenog materijala. • Pila treba biti dobro ucvrscena i vodiliea osigurana.
Slika 2.3. Ucvrscivanje vodiliee pile kod brusenja •
Odabrati turpiju ciji profil odgovara profilu zubi. Promjer turpije odabrati prema uputama proizvodaca lanea. Okvime upute dane su u tabliei 2.l. Treba napomenuti da se do polovine zuba koriste turpije veceg promjera a nakon sto je izbrusena polovina duljine zuba, treba koristiti turpije manjeg promjera. Koristenjem turpije koja je promjera manjeg od propisanog, gomja ostrica poprima premali kut, pa se moze
ocekivati brzo zatupljenje. Koristenjem turpije prevelikog promjera poprima preveliki kut i zubi nisu niti nakon brusenja, dovoljno naostreni.
gornJa
ostrica
Slika 2.4. Utjecaj koristenja turpija manjeg i veceg promjera od propisanog Tablica 2.1. Okvirne preporuke promjera turpije i brusenja granicnika dubine rezanja u ovisnosti 0 koraku lanca
• •
•
Korak lanca
Promjer turpije
Dubina rezanja
1/4" 0.325" 3/8" niski profil
4.0 mm 4.0 mm do 4.8 mm 4.8 mm
0.65 mm 0.65 mm 0.65 mm
3/8" standardni profil 0.404" standard
5.2 mm do 5.5 mm 5.5 mm
0.65 mm 0.8 mm
Brusiti punom duzinom turpije iznutra prema van. Svi zubi trebaju biti nabruseni jednakomjerno i prema duljini i prema kutu. Duljina treba biti odredena prema najostecenijem zubu kojeg treba najvise brusiti. Nejednako brusenje izaziva pojavu pojacanih vibracija i podrezivanja. Preporuca se upotreba naprava za vodenje turpije kojima se moze ostvariti jednakomjerno i efikasno brusenje na laksi i sigurniji nacin.
Turpijll A
A
8
lIaprava za voden]e
Slika 2.5. Upute za brusenje lanca
5. Prsni kutovi 6. Kutovi brusenja zuba 7. Sablona za brusenje granicnika dubine rezanja 8. Naprava za ciscenje i mjerenje dubine utora vodilice
1
8
Slika 2.6. Multifunkcijska
naprava
Prilikorn rucnog brusenja slijediti upute proizvodaca lanca u vezi kutova brusenja. Kut brusenja oznacen je i zarezorn na svakorn zubu lanca. Ovdje cemo ipak navesti okvime upute za kutove pri rucnom brusenju a u zavisnosti od profila lanca.
Zubi okruglog profila
I
22 H. :::zs~ ,I: C3 ! Kut brllsenja}
'0
J
Kut bocne oS-rice mba
, ) Kut tjemene estrice
1'10 promjera turpije iznad tjemene osnlce
Slika 2.7. Okvirne upute za brusenje lanaca sa zubirna okruglog profila
...
Zubi polukvadratnog
Inoma
Kut bocne ostrice zuba
Kut br..senja
1
ZCl
korak laaca 3,3" za korak lanca 0...0-1"
Kut tjemene osmce
Slika 2.8. Okvime upute za brusenje lanaca sa zubima polukvadratnog
profila
Zubi kvadlatnog profila
Kut blu .enj.
,0;
lO
Kut bo cne esnlce zuba
Slika 2.9. Okvirne upute za brusenje lanaca sa zubima kvadratnog profila
Zulli kvadlatnog profilil tlli ki profil) 5
Kut hru enJa ~
t
10
Klit bottle osnlce zuba
Slika 2.10. Okvirne upute za brusenje lanaca sa zubima kvadratnog niskog profila
•
Nakon izvrsenog brusenja ostrica zubi, potrebno je ravnom turpijom izvrsiti brusenje granicnika dubine rezanja. Preporuca se koristenje naprava koje osiguravaju jednakomjerno brusenje na propisanu dubinu.
Zaobljavanje
VI
ha
granicnika dublne rezanja
lIapr va za pr VUllObrusenje granicnika dubine rezan; ..
Slika 2.11. Brusenje granicnika dubine rezanja Ako je granicnik dubine rezanja pretjerano pobrusen, pila postaje .Jakoma" sto izaziva pretjerano opterecenja motora i poglavito spojke. Ako je pak granicnik dubine rezanja premalo pobrusen, piljevina postaje tanja, a pila postaje nedovoljno efikasna.
,
y J.
06SI'I'Im
Slika 2.12. Pravilne i nepravilne dubine kod granicnika dubine rezanja 23. Pravilno zatezanje lanca Za pravilno rezanja, lanac motorne pile treba biti adekvatno zategnut. Treba odmah napomenuti da se pri radu lanac zagrijava i zbog toplinskih dilatacija produzuje, dok se nakon rada lanac hladi i skracuje. Pri skracivanju lanca zbog toplinskih dilatacija moze doci do izazivanja nepotrebnih unutarnjih naprezanja koje izazivaju njegovo rastezanje i skracivanje vijeka trajanja ili pak mogu izazvati savijanje radilice. Zbog toga se preporuca da se lanac, nakon rada motomom pilom otpusti, ali to ce isto tako zahtijevati da se lanac prije pocetka rada motornom pilom pravilno zategne. Lanac motorne pile se u pravilu zateze u hladnom stanju, medutim ako se primijeti da je olabavljen, moze se dotezanje provesti i kod toplog lanca. Pri zatezanju lanca motorne pile treba postivati slijedecu proceduru: • Otpustiti dva vijka na poklopcu vodilice motorne pile.
KoriS1itiruk vicu Slika 2.13 Pravilno i nepravilno zategnuti lanac
•
Slika 2.14. Otpustanje vijaka na poklopcu vodilice
Okretanjem vijka izvrsiti zatezanje lanca. Ispravno zategnut lanae u hladnom stanju ce izgledati kako to prikazuje slika 2.16. - pokusajem vadenja lanca izvan kanala vodilice vrh klizaca lanca dosegne vrh kanala vodiliee.
Slika 2.15. Zatezanje lanca vijkom
•
Slika 2.16. Provjera zategnutosti lanca
Rukom podignuti vodilieu pile i zategnuti vijke.
Slika 2.17. Zatezanje vijaka na poklopcu vodilice
2.4. Uhodavanje novog lanca Prilikom stavljanja u upotrebu novog lanea, uputno je koristiti slijedecu proeeduru: • Zategnuti novi lanae normalno. • Nauljiti lanae i vodilieu motorne pile.
Slika 2.18. Podmazivanje novog lanca i vodilice • • • • •
Pokrenuti motor i drzati 1-2 minute na 112 gas a bez piljenja. Ugasiti motor, ostaviti lanae da se ohladi i po potrebi ponovno zategnuti lanae. Upaliti motor i piliti 2 do 3 minute pod 112 gasa. Ugasiti motor, ostaviti lanae da se ohladi i po potrebi ponovno zategnuti lanae. Lanae je sada spreman za neogranicenu upotrebu. 2.S. Pokretanje motorne pile
Prilikom pokretanja motorne pile treba koristiti slijedecu proeeduru: • Ukloniti zastitu lanea. • Pritisnuti dugme za dekompresiju (ako postoji na motornoj pili). • Provjeriti da li dugme za gasenje u polozaju "ON" ili ,,1" (Ukljuceno). • Aktivirati kocnicu lanea. • Za hladni start ukljuciti CHOKE za topli start ukljuciti IDLE • Postaviti pilu na tlo, pritisnuti nogom zadnju rucku, lijevom rukom pritisnuti prednju rucku i desnom rukom povuci uze za paljenje. Paljenje se moze izvesti na nacin prikazan na slid 2.19., oslanjajuci motornu pilu na noge. Paljenje motorne pile bacanjem iz ruke, nije preporucljivo.
Slika 2.19. Moguci polozaji operatera prilikom pokretanja motorne pile
2.6. Provjera ispravnog podmazivanja lanca Provjera ispravnog podmazivanja lanca vrsi se usmjeravanjem vodilice pile prema panju pri punom gasu. Masni trag ulja na panju biti ce znak dobrog podmazivanja. Ako taj trag izostane, treba provjeriti i ocistiti otvore i kanale za podmazivanje na vodilici motorne pile. Kao sto smo vee naveli kontrola adekvatnog podmazivanja provodi se i kontrolom potrosnje ulja prilikom svakog punjenja gorivom i uljem za podmazivanje.
SIika 2.20. Provjera ispravnog podmazivanja lanca 2.7. Odrzavanje motorne pile Odrzavanje motorne pile je izuzetno vazno zbog odrzavanje njezine pune funkcionalnosti. Pravilnim i pravovremenim odrzavanjern utjece se i na povecanje sigurnosti pri radu s motornom pilom kao i produljenje njezinom zivotnog vijeka. U ovom prirucniku bit ce navedene sarno radnje odrzavanja koje treba i rnoze provesti sam operater bez neke posebne tehnicke osposobljenosti. U slucaju da se prirnijeti slabljenje iIi gubitak funkcionalnosti bilo kojeg dijela, a posebno nekog od sigurnosnih sklopova, a za ciji se popravak vlasnik motorne pile ne osjeca kompetentnim, uputno je odmah kontaktirati ovlasteni servis. Preporuca se takoder, da se pomno prouce upute proizvodaca motorne pile u vezi odrzavanja, te da ih se striktno pridrzava. Osnovne upute za odrzavanje motorne pile: • Potpuno ocistiti tijelo motorne pile, ulazne otvore za zrak i lamele za hladenje. Pri ciscenju koristiti drveni ili plasticni siljak. Koristenje metalnog siljka moze ostetiti metalnu povrsinu i izazvati koroziju. • Posebnu paznju posvetiti ciseenju prostora oko kocnice lanca. Komponente kocnice lanca treba odrzavati cistim, bez naslaga prljavstine i prasine, da bi se osigurala njezina besprijekorna funkcionalnost. Prilikom ciseenje treba prekontrolirati funkcionalnost kocnice lanca • Lanac motorne pile - Skinuti poklopac lancanika, te skinuti vodilicu i lanac. Provjeriti lanac na ostecenja i pukotine. Nabrusiti lanac ako je potrebno. • Vodilica - Ocistiti kanal vodilice, od prednjeg dijela prema unatrag, koristeci za to specijalne alate (vidi sliku 2.21.), i ocistiti rupe i kanale za podmazivanje. Ukloniti neravnine i ostecenja na vodilici turpijom primjenjujuci poteze izvana prema unutra.
Prilikom skidanja vodilice okrenuti vodilicu na drugu stranu kako bi se osiguralo njezino ravnomjerno trosenje. Kod vodilica sa zvijezdom na vrhu, ocistiti otvor za podmazivanje i izvrsiti podmazivanje.
Slika 2.21. Ciscenje kanala vodilice
Slika 2.22. Uklanjanje ostecenja vodilice te ciscenje i podmazivanje vrha vodilice (zvijezde) •
Lancanik - izvrsiti temeljito ciscenje oko lancanika i podmazati lancanik. Zamijeniti lancanik ako je istrosen poput lancanika sa slike. Proizvodaci preporucaju zamjenu lancanika nakon zamjene dvaju lanaca. Istroseni lancani utjece na brze trosenje lanca i vodilice.
lstreseni lancanlk
Slika 2.23. Istroseni lancanici •
Zracni tiltar - periodicki provjeriti zracni filtar, ispuhati ga ili oprati po potrebi. Zamijeniti tiltar zraka ako je ostecen. Prilikom otvaranja poklopca zracnog tiltra, staviti rucicu u polozaj "CHOKE" cime se zatvara poklopac prema rasplinjacu, i sprecava prod or prasine unutar prostora rasplinjaca.
Slika 2.24. Zracni filtar •
Filtar goriva - Filtar goriva smjesten je unutar rezervoara goriva i ucvrscen na usisno crijevo. Povremeno izvaditi filtar goriva i ocistiti. Izvrsiti ispiranje rezervoara goriva ukloniti piljevinu i prasinu koja se s vremenom u njemu nakuplja.
•
Svjecica - provjeriti svjecicu i zazor izmedu elektroda. Zazor izmedu elektroda podesiti prema preporukama proizvodaca. Obicno se taj zazor krece u rasponu 0.5- 0.8 mm. Po potrebi, elektrode svjecice brusnim papirom ocistiti od garezi. Svjecicu s ostecenim elektrodama odmah zamijeniti.
Zazor sviecice
Slika 2.25. Svjecica • • •
Provjeriti zategnutosti svih vijaka i po potrebi zategnuti. Provjeriti ispravnost gumenih amortizera i po potrebi zamijeniti. Provjeriti da li se lanae u praznom hodu pokrece. Ako se lanae imalo pokrece podesiti prazni hod ili dati motomu pilu ovlastenom servisu da rijesi problem.
3.0. Preduvjeti za uspjesan i siguran rad motornom pilom Preduvjeti koje treba zadovoljiti operater pri radu s motornom pilom: • Operater treba biti odmoran, dobre fizicke kondicije i mentalnog zdravlja. • Osobama pod utjecajem alkohola ili droga ZABRANJENO je koristenje motornih pila • Treba biti obucen za rad na siguran nacin • Treba imati asistenciju barem jedne osobe koja ce mu u slucaju bilo kakve nezgode pruziti pomoc, ili pozvati odgovarajucu dodatnu pomoc. Operater pri radu treba imati slijedecu zastitnu odjecu, obucu i opremu: • Zastitnu kacigu s vizirom i antifonima za zastitu od buke - antifoni i vizir na zastitnoj kacigi su prednost no ne i nuzan uvjet, tako da mogu biti i odvojeni od kacige. • Zastitno odijelo s mrezicom koja stiti od ozljeda lancem motorne pile • Zastitne antivibracijske rukavice • Zastitne cipele s celicnom kapicom - don cipele treba biti takav da onemoguci proklizavanje. ZaStltna kaciga
+"-_
/fc:;=:::r.\_
-
ZaStlta ,Iuha -
ZaStiani vizir Odjecalako
uoclJMh boJa
Antlvlbracljske rllkavtce
ZIlStlan<'llodJeeo • mreiicom
Clpele , eelienom
kaplc:om
Slika 3.1. Zastitna oprema operatera s motornom pilom Osim motorne pile, kao nuznog alata za rad u sumi postoji jos citav niz nuznog i manje potrebnog alata i pribora koji rad u sumi cine uspjesnijim i sigurnijim. U takav alat i pribor se ubrajaju: • Sjekira - 1-1.5 kg ili vise • Klinovi - preferiraju se klinovi od meke plastike ili aluminija zbog najmanjeg ostecenja lanca motorne pile kod nehoticnog zahvata. • Kanistri s gorivom i uljem za podmazivanje lanca
tka dr~ka (;1
Osogu-ana
O~tra
Slika 3.3. Klinovi Slika 3.2. Sjekira • •
Kuka za okretanje trupaca Kutija prve pornoci
Slika 3.4. Kuka za okretanje trupaca • •
Slika 3.5. Kutija prve pornoci
Pribor za gasen je pozara Kljuc za svjecicu motorne pile
Slika 3.7. Kljue za svjecicu Slika 3.6. Pribor za gasenje pozara • •
Pribor za brusenje motorne pile Rucni alat za potezanje zaustavljenih
Slika 3.8. Pribor za brusenje
stabala (rucno vitIo)
Slika 3.9. Rucno vitlo
4.0. Analiza sila i naprezanja koja se javljaju pri radu motornom pilom 4.1. Sila Sila se u fizici, definira kao bilo kakav utjecaj na tijelo, koji ce izazvati njegovu promjenu brzine, promjenu smjera kretanja ili promjenu oblika tijela. Prema 2. Newtonovom zakonu, sila (F) je jednaka umnosku mase (m) i ubrzanja (a): F=m·a Dakle djelovanjem iste sile na tijela razlicitih masa, izazvat ce se razlicita ubrzanja. Preciznije receno, tijelo manje mase ce dobiti vece ubrzanje dok tijelo vece mase ce manje ubrzati. Naravno ako neka sila djeluje na tijelo u kretanju i to u smjeru suprotnom od smjera kretanja tijela, onda ce to djelovanje rezultirati negativnom akceleracijom (ubrzanjem), sto znaci da ce tijelo usporavati. Tijelo na koje ne djeluju nikakva sila nalazi se u stanju mirovanja iii se giba jednoliko pravocrtno. Jedinica za mjerenje sile je 1 N (1 Newton). Djelovanje sile od 1 N na tijelo mase 1 kg, izaziva ubrzanje tijela od 1 m1s2. Jedna od sila, koju najcesce srecemo, je sila teza (tezina tijela), koja predstavlja privlacnu silu, kojom Zemlja privlaci tijela. Njezin je smjer u smjeru sredista Zemlje a intenzitet: Gr=m-g
m - masa tijela izrazena u kg g-im/s? - gravitacijsko ubrzanje Sila je vektorska velicina, sto znaci da ima svoj intenzitet, smjer i orijentaciju. Ne neko tijelo moze djelovati vise sila. Rezultat djelovanja vise sila moze biti i takav da tijelo ostane u stanju mirovanja. Djelovanje dviju ili vise sila s hvatistem u istoj tocki mozemo zamijeniti jednom silom, koja ima hvatiste u toj istoj tocki, a smjer i intenzitet predstavlja vektorski zbroj pojedinacnih sila.
F3=Fl+F2 F2
Slika 4.1 Primjeri vektorskog zbrajanje sila Sile mogu biti aktivne i reaktivne. Za primjer cemo uzeti tezinu tijela, za koju je receno, da je sila kojom Zemlja privlaci tijela prema svojem sredistu. Tijelo koje lezi na povrsini zemlje djeluje aktivnom silom tezine na povrsinu, medutim povrsina na tijelo djeluje jednom silom
koja je jednaka po intenzitetu i smjeru, ali je suprotne orijentacije, i koja se naziva reaktivna sila. Ova reaktivna sila ponistava aktivnu silu i drzi tijelo u ravnotezi. Moze se zakljuciti da aktivna i izazvana reaktivna sila uvijek imaju suprotnu orijentaciju)
4.2. Moment sile Djelovanje sile s intencijom rotacije tijela oko neke osi naziva se moment sile. Moment sile ovisi 0 sili, kao i 0 kraku, na kojem ta sila djeluje. Precizno definirano, moment sile je ~
~~
vektorski produkt vektora sile i pripadajuceg kraka (M = F x r). Da bi definiciju pojednostavnili, uzet cerno najjednostavniji primjer zavrtanja (odvrtanja) vijka ili matice kljucem. Moment ce u ovom slucaju biti jednak: M
=
F:r
Jedinica kojom se mjeri moment je Nm. Ako polugu kljuca produzimo dvostruko, onda djelovanjem iste sile proizvodimo dvostruko veci moment.
Moment sile koji djeluje na vijak
J----Radijus
15cm=0.15 m
--~·I
Moment sile=20N*O.15m=3Nm Sila 20 N
t--------_! 1+----------
Radiius 30 cm=0.3 m --------~
Moment sile=20N*O.3m=6Nm
Slika 4.2. Promjena momenata sile S obzirom na promjenu kraka Zbog jednostavnosti, ovdje smo presutno uzeli, da sila djeluje upravo okomito na polugu kljuca, pa je u tom slucaju moment sile maksimalni. Ako bi na kljuc djelovali silom istog intenziteta, ali promijenili smjer djelovanja (F2), promijenio bi se i krak rotacije (r2) pa bi to rezultiralo i manjim momentom sile:
Ako bi na kljuc djelovali silom F3, onda iz iskustva znamo da na taj nacin ne bi mogli niti odvrnuti niti zavrnuti vijak. Teoretski sada mozerno objasniti, da je to iz razloga, sto je krak djelovanja sile jednak nuli pa ova sila ne proizvodi nikakav moment oko osi vijka.
Fl
\/ Slika 4.3 Promjena kraka sile s obzirom na smjer djelovanja sile
4.3. Naprezanja Djelovanjem sila na kruta tijela, tijela se mogu pomicati. Medutim ako je kruto tijelo u stanju mirovanja a na njega djeluju sile, to ce unutar tijela (rnaterijala) izazvati odredena naprezanja. Naprezanja u materijalu mogu biti vlacna, tlacna i srnicna (tangencijalna).
Slika 4.4. Vlacno naprezanje materijala
F' F
Slika 4.5. Tlacno naprezan je materijala
Slika 4.6. Smicno naprezanje materijala
4.4. Reaktivne sile kod motorne pile Za vrijeme kada je donji dio vodilice motome pile u zahvatu, zubi lanca djeluju aktivnom silom na drvo, u smjeru u kojem se i krecu kada su u zahvatu, dakle prema motoru pile. Prema principu akcije i reakcije, drvo takoder djeluje na zube, a preko njih na cijelu motomu pilu i operatera koji ju drzi , reaktivnom silom u smjeru suprotnom od aktivne sile. Zbog toga operater pri piljenju donjom stranom vodilice pile, treba ocekivati da ga motoma pila nastoji povuci prema naprijed (u smjeru velike strelice na slici 4.7.), pa se za takvu reakciju treba unaprijed pripremiti.
Slika 4.7. Reaktivna sila kod piljenja donjom stranom vodilice Za vrijeme kada je gornji dio vodilice motorne pile u zahvatu, zubi lanca su u zahvatu kada se krecu od motora pile prema unaprijed, pa se i djelovanje aktivne sile na drvo poklapa s ovim smjerom. Prema principu akcije i reakcije, drvo ce opet na zube, a preko njih na cijelu motornu pilu i operatera koji ju drzi , reaktivnom silom, djelovati u smjeru suprotnom od aktivne sile, a to je u ovom slucaju unatrag. Zbog toga ope rater pri piljenju gornjom stranom vodilice pile, treba ocekivati da ga motorna pila nastoji odbaciti unatrag (u smjeru vel ike strelice na slici 4.8.), pa se za takvu reakciju treba unaprijed pripremiti.
Slika 4.8. Reaktivna sila kod piljenja gornjom stranom vodilice U slucaju da gornja polovica vrha vodilice bude u zahvatu s drvetom javit ce se ponovo reaktivna sila u smjeru suprotnom od smjera kretanja lanca (velika strelica na slici 4.9.). Djelovanjem ove reaktivne sile na kraku, a krak predstavlja duljina pile (duljina motora i vodilice zajedno), javlja se moment koji nastoji okrenuti motornu pilu oko okretista, a okretiste predstavlja zadnja rucka motorne pile. Ovakav se dogadaj naziva povratni udar i
predstavlja vrlo veliku opasnost za operatera. Povratni udar se obicno desava neocekivano i zbog toga je dodatno opasniji. Povratnim udarom vodilica motorne pile rnoze biti odbacena prema glavi operatera. Posto smo pokazali da kod povratnog udara postoji djelovanje momenta, lako je zakljuciti , da je opasnost od povratnog udara to veca , sto je duljina vodilice motorne pile veca.
Slika 4.9. Povratni udar Mjere koje mogu smanjiti opasnost od povratnog udara su: • Upravljanje motornom pilom i punom koncentracijom i paznjom da gornja polovica vrha vodilice motorne pile ne ude u zahvat s drvetom. • Cvrsto drzanje motorne pile objema rukama. • Koristenje vodilice pile koja nije puno duza od promjera stabala koja se obraduju. • Vodilica ne smije bitu u ravnini s licem vee tijelo operatera treba biti pomaknuto u stranu tako da vodilica pile bude s desne strane tijela. • Lanac pile treba biti naostren i pravilno zategnut. • Koristenje vodilice motorne pile sa smanjenom mogucnoscu povratnog udara. Vrh ovakve vodilice je manjeg promjera nego sto je to kod obicne vodilice (vidi sliku 4.10)
~
~
: rr:'- ~...--·,rr ,
t
._j'''-
Slika 4.10. Vodilica sa smanjenom mogucnoscu povratnog udara •
Koristenjem lanca sa smanjenom mogucnoscu povratnog udara.
Oblcan lanac (gramcnik dubme rezanla Je osemo illotan pa udara u drvo izazivajuCi intenzivnu reakeiju . jaki povratni udar
Lanac 5 manje izratenim udarom na drvo - slabiji povratni udar
Lanae 5 manja izra:Zemm udarom na drvo - slabiji povratni udar
Slika 4.11. Lanac sa smanjenom mogucnoscu povratnog udara
4.5. Analiza naprezanja kod srusenih stabala Vee je navedeno da djelovanje sila na tijelo izaziva odredena naprezanja unutar materijala. Aktivna sila kod obrade stabala i nastalih produkata je uglavnom tezina. Tezina svojim djelovanjem moze u razlicitim situacijama izazvati razlicite reaktivne sile, a time se unutar drveta izazivaju razlicita naprezanja. Ne ulazeci u dublje analize, spomenut cemo i objasniti sarno neke osnovne situacije. Za dio srusenog stabla oslonjenog u jednoj tocki prikazanog na slici 4.12. vrijedi slijedece: Crvena strelica predstavlja koncentriranu silu kojom je moguce zamijeniti kontinuirano opterecenje koje se javlja zbog same tezine drveta, dok playa strelica predstavlja reaktivnu silu kojom podloga djeluje na deblo u tocki oslanjanja. Crvena krivulja predstavlja karikirani oblik savijanja osi debla u prikazanom dijelu. Dio debla iznad osi bi pri takvom savijanju bio duzi a ostatak debla ispod osi bi bio kraci. To znaci da je ovaj gornji dio napregnut vlacno a donji dio tlacno. Prerezivanjem u gornjoj zoni rez bi se sirio (razvlacio) a prerezivanjem u donjoj zoni (odozdo prema gore) rez bi se skupljao (bivao tlacen).
Slika 4.12. Analiza naprezanja kod srusenog stabla oslonjenog u jednoj tocki Za dio srusenog stabla oslonjenog u dvije tocke prikazanog na slici 4.13., situacija je promijenjena. Crvena krivulja predstavlja karikirani oblik savijanja osi debla. Vidljivo je da je dio debla ispod osi dulji (razvlacen) a dio iznad osi kraci (stlacen). Sukladno navedenom, naprezanja u donjem dijelu debla su vlacna a gornjem dijelu tlacna. Tlacna zona
Slika 4.13. Analiza naprezanja kod srusenog stabla oslonjenog u dvije tocke Smjer promjene naprezanja ne mora se nuzno poklapati sa smjerom gore-dolje. Padom izmedu stojecih stabala, sruseno stablo moze ostati bocno napregnuto. Plave strelice na slici 4.14. prikazuju reaktivne sile kojima stojeca stabla djeluju na sruseno stablo izazivajuci naprezanja u njemu. Crvena krivulja prikazuje karikirano oblik deformacije srusenog stabla. S obzirom na te deformacije moze se zakljuciti da je bliza polovica stabla, napregnuta tlacno (kraca putanja) a dalja polo vica stabla vlacno (dulja putanja)
vlacna zona
Slika 4.14. Analiza naprezanja kod srusenog bocno napregnutog stabla
Spornenut cemo jos slucaj srusenog stabla koje Iezi na padini kao sto je prikazano na slici 4.15. Zbog tezine unutar debla u svim dijelovima vlada tlacno naprezanje. To znaci da prilikorn prerezivanja ovakvog debla, mozemo ocekivati zatvaranje reza.
Slika 4.15. Analiza naprezanja kod stabla koje lezi na padini
5.0. Tehnika rezanja motornom pilom Rezanje motornom pilom moze se vrsiti: • Donjim dijelom vodilice • Gornjim dijelom vodilice • Donjim dijelom vrha vodilice Kao sto je vee prije navedeno i objasnjeno rezanje gornjim dijelom vrha vodilice se ne provodi iz razloga sto izazi va povratni udar. Prilikom rezanja motornom pilom, uglavnom je potrebno motor pile odrzavati na punom gasu. Postoje jos nekoliko opcenitih pravila i preporuka za operatera pri radu s motornom pilom: • Motorna pila mora biti dobrog tehnickog stanja i sve sigurnosne naprave na njoj trebaju biti ispravne. • Lanac motorne pile treba biti pravilno zategnut i dobro naostren. • Prilikom rada motornu pilu drzati cvrsto objema rukama.
Slika 5.1. Nacin drzanja motorne pile •
Motornu pilu drzati rukama blizu tijela - na taj nacin operater drzi pilu najvecom silom i spreman se oduprijeti nepredvidenim reakcijama motorne pile.
Slika 5.2. Pogresan stav kod rada motornom pilom
• •
Stajati cvrsto objema nogama na podesnom terenu - izbjegavati sve radnje koje bi zahtijevale nestabilan polozaj, poput podizanja jedne noge, pretjeranog naginjanja i sl. Rad motornom pilom iznad razine ramen a nije dopusten, zbog smanjene mogucnosti reakcije u rukama operatera, prilikom moguceg povratnog udara ili drugih reaktivnih sila koje motorna pila moze proizvesti pri radu.
Slika 5.3. Nedopusteno rezanje motornom pilom iznad razine ramena • •
Kod prenosenja motorne pile na krace udaljenosti s upaljenim motorom, aktivirati kocnicu lanca. Kod prenosenja motorne pile na krace udaljenosti s ugasenim motorom koristiti pravilan nacin prenosenja, prikazan na slici 5.4 ..
Slika 5.4. Pravilno prenosenje motorne pile
•
Kod prenosenja motome pile na vece udaljenosti, koristiti stitnik vodilice motome pile
Slika 5.5. Stitnik vodilice •
Koristiti kandze motome pile kad god je to moguce - cime operater smanjuje silu u rukama kojom treba pritiskati motomu pilu. Na taj nacin smanjuje se umor kod operatera.
5.1. Vertikalni rez Pravilan vertikalni rez se izvodi na nacin prikazan na slici 5.6. Ako je moguce motoma pila je odozdo poduprta desnom nogom operatera dok se lijevom nogom dodatno odrzava bocna stabilnost. Pravac vodilice motome pile prolazi s desne strana glave operatera, cime se smanjuju opasnosti kod moguceg nastanka povratnog udara.
Slika 5.6. Pravilan stay operatera prilikom vertikalnog reza 5.2. Horizontalni rez Horizontalni rez se izvodi na nacin kako je to prikazano na slici 5.7. Treba uociti da lijeva ruka operatera na prednjoj rucki na mjestu razlicitom nego sto je to za vertikalni rez. Isto tako treba uociti , i primijeniti princip, da je desna ruka potpomognuta desnim koljenom. Posto su rnisici nogu jaci od rnisica ruku, na ovakav se nacin ostvaruje veca sila pritiska na motornu pilu u zahvatu.
Slika 5.7. Pravilan stav operatera prilikom izvodenja horizontalnog reza
5.3. Ubodni rez Ubodni rez ("busenje stabla") se koristi kod puno srusenih stabala, koje ce biti objasnjene u slijedecim kod ubodnog reza vrh vodilice motorne pile u vjerojatnost povratnog udara, sto operater treba uzeti nacin da u zahvatu bude uvijek donja polovica vrha slici 5.8.
metoda rusenja stabala i prerezivanja poglavljima ovog prirucnika. Posto je stalnom zahvatu, postoji vrlo velika u obzir. Pravilan ubodni rez izvodi se na vodilice a sam po stupak je prikazan na
Slika 5.8. Pravilno izvodenje ubodnog reza
6.0. Kresanje grana i prerezivanje srusenih stabala 6.1. Kresanje grana 1. Kresanju grana pristupiti nakon provjere da Ii u krosnji stojecih stabala nema nekih preostalih grana iii drugog potencijalno opasnog materijala koji bi naknadno mogao pasti u podrucje u kojem se vrsi kresanje.
Slika 6.1. Opasnost od odlomljenih visecih grana 2. Grane nakon pada stabla mogu biti prednapregnute i mogu imati akumuliranu odredenu kolicinu energije, sto rezultira iznenadnim odbacivanjem nakon prerezivanja. Operater na motomoj pili svakako treba imati na umu ovu cinjenicu sa svrhom smanjenja vjerojatnosti nezgoda i ozljeda. 3. Kresanje grana na oborenom stablu zapoceti od korijena i nastaviti prema krosnji. Ostavljati iza sebe sto je moguce "Ciscu" situaciju odnosno izbjegavati prelazenje preko neokresanih grana. 4. Prilikom kresanja vodilicu motome pile, sto je moguce vise, oslanjati na deblo, kako bi se smanjio napor za ruke operatera. Iz istih razloga, gdje god je moguce koristiti kandze motome pile.
Slika 6.2. Koristenje kandzi motome pile
5. Prilikom kresanja treba zauzeti stabilan stojeci polozaj (s obje noge stojeci na tIu). Svakako izbjegavati kresanje stojeci iIi hodajuci po oborenom stablu.
Slika 6.3. Nepravilan stav operatera 6. Za vrijeme kretanja operatera, vodiIica motorne pile bi trebaia biti postavljena sa suprotne strane debla, iIi bi trebalo aktivirati kocnicu lanca. 7. Prilikom kresanja koristiti i gornju i donju polovicu vodilice. Uputno je da se kresanje grana koje strse bocno vrsi stojeci paralelno s deblom, a kresanje grana koje strse uvis ina kojima deblo lezi, da se vrsi stojeci okomito na smjer debla.
Slika 6.4. Operacije kod kresanja grana
8. Kresanjem grana stablo se moze pokrenuti iii pasti, sto se narocito odnosi na kresanje donjih grana na kojima sruseno stablo stoji. 9. Prilikom izvodenja horizontalnih rezova kod kresanja, premjestiti lijevu ruku na prednjoj rucki motorne pile i drzati motornu pilu na adekvatan nacin,
Slika 6.5. Pravilno drzanje motorne pile pri izvodenju horizontal nih rezova Pri kresanju grana na padini, treba uvijek stajati s gornje strane debla. U svakom trenutku paznju usmjeravati ne sarno na dijelove vodilice motorne pile koji su u zahvatu, vee i na vrh vodilice, kako bi se sprijecio eventualni povratni udar, koji je kod kresanja grana vrlo vjerojatan. 12.0bratiti paznju da su dijelovi grana razlicito napregnuti (neki vlacno a neki tlacno). Uvijek prvo prerezati dijelove koji su napregnuti tlacno. Kod prerezivanja grane s obje strane, koristiti tehniku zamaknutog reza. Na taj ce se nacin dio eventualno akumulirane energije potrositi na lorn grane izmedu dva reza, i nece doci do naglog odbacivanja. Treba imati u vidu da se smjer promjene naprezanja nece uvijek poklapati sa smjerom gore-dolje. 10. 11.
Tlacna zona
Slika 6.6. Izvodenje rezova u ovisnosti
0
l
unutamjim naprezanjima u granama
13.Kod kresanja debljih grana, kresanje zapoceti od vrha prema deblu, kako bi se smanjilo unutarnje naprezanje u grani.
Slika 6.7. Kresanje debelih grana 14.0sIoboditi opasno savijena stabla i grane - tanka stabIa iIi grane koje su ostaIe zarobljene i savijene nakon rusenja veceg stabla mogu predstavljati veliku opasnost. Najbolje je izbjegavati ih. Medutim kada to nije moguce potrebno ih je osloboditi napetosti i kasnije ukloniti. Takva stabla mogu posjedovati velika unutarnja naprezanja i veliku kolicinu energije koja se pri oslobadanju moze ponasati opasno i nepredvidljivo. Oslobadanje ovakvih stabala, ili bolje nazvati grana, vrsi se na mjestu koje je srnjesteno po 45 od tocke gdje se spajaju horizontalna i vertikalna zamisljena tangencijalna linija (vidi sliku 6.8.). Oslobadanje se moze izvesti ili izvana ili iznutra. Odbacivanje grana nakon oslobadanja se treba ocekivati u smjeru horizontalne streIice. Zato operater s motornom pilom treba stajati okomito na smjer izvijanja stabla (grane). Treba imati na umu da je zbog velikih unutarnjih naprezanja velika mogucnost zarobljavanja vodilice motorne pile. Zbog toga treba izvoditi vrlo plitke rezove ili sto je jos svrsishodnije treba izvoditi oslobadanje tehnikom .Iirijanja" (laganog tangencijalnog pomicanja vodilice pile i uklanjanja drvene mase u siroj zoni reza, s laganim prodiranjem unutar drva). Opisani postupci provode se u slucaju kada je oznaceno mjesto na takvoj visini da ne zahtjeva rad motornom pilom iznad razine ramena. 0
Opasno savijeno stablo
Mjesta na kojem je moguce izvrsiti oslobadanje "brijanjem" Slika 6.8. Oslobadanje tankih savijenih stabala
oi Pff-etnooHV> opisan; ~6tupCP trehtfip hi'ti r.emavan'i n'
Mjesto "brijanja"
Slika 6.9. Oslobadanje tankih savijenih stabala 15. Prije rusenja crnogoricnih stabala, da bi se uopce moglo poceti rusenje potrebno je prije toga osloboditi korijen stabla od grana. Grane treba odrezivati krecuci se kruzno u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. Posto je opasnost od povratnog udara vrlo velika, motornu pilu treba uvijek drzati na nacin da je operater zasticen samim stablom. Grane nikada ne rezati u visini iznad razine ramena.
Slika 6.10. Kresanje donjih grana kod cetinjaca prije rusenja
6.2. Prerezivanje srusenih stabala Pravila i preporuke kod prerezivanja: • Kao i kod grana, javljaju se tlacna i vlacna naprezanja, koja je prije prerezivanja potrebno analizirati i postupati sukladno analiziranoj situaciji. Opcenito je pravilo da se zone s tlacnim naprezanjima rezu najprije, a potom se rezu zone s vlacnim naprezanjem, • Ako postoji bilo kakva potencijalna opasnost, potrebno je osigurati da se prilikom prerezivanja nitko ne nalazi u zoni opasnosti. To se posebno odnosi na opasnost ad kotrljanja ili klizanja trupca niz padinu. • Ako je potrebno, predvidjeti rutu za odstupanje, te je temeljito ocistiti. • Nastojati stajati sa strane suprotne od rnoguceg odbacivanja trupca nakon prerezivanja • Gdje god je moguce, prerezati prvo stranu suprotnu od mjesta gdje operater stoji. Na taj nacin, kod zavrsnog reza, moze operater biti dovoljno odmaknut da se smanje rizici od moguceg ozljedivanja. • Rezove prema gore izbjegavati u mjeri koliko je to moguce, zbog toga sto operater treba uloziti vecu silu. Umjesto reza prema gore cesto je moguce koristiti djelomicni rez prema dolje ili ubodni rez nakon kojeg sIijedi rez prema dolje. Radi lakseg izvodenja reza prema dolje uputno je koristiti kandze motome pile. Kod izvodenja reza prema gore uputno je vise koristiti misice nogu nego misice ruku. • Preferirati horizontalni polozaj vodilice prilikom prerezivanja. Pri vertikalnom iii jako nagnutom polozaju veca je vjerojatnost da ce vrh vodilice zahvatiti zemlju, pijesak iIi kamenje ispod trupca, a postoji mogucnost i da operater zahvati vlastite noge. • Prilikom prerezivanja promatrati zasjek da li se otvara ili zatvara. Dogada se da operater krivo procijeni zone naprezanja unutar trupaca. Promatranjem zasjeka ovakve se nepravilnosti mogu na vrijeme ispraviti. Ako se primijeti da se zasjek zatvara i prijeti da vodilica bude blokirana, izvaditi vodilicu na vrijeme i zapoceti novi rez (obicno je koristan ubodni rez). • Koristiti klinove radi smanjenja mogucnosti zaglavljivanja vodilice motome pile
•
Kod prerezivanja trupaca na bilo kakvoj padini uvijek stajati s gornje strane trupca.
Slika 6.1l. Opasnost ad pokretanja stabla prilikom iii nakon prerezivanja na padini
Trupac manjeg prornjera
Tlacna zona
-~~::"acna
Trupac veceg prorruera
zona
Slika 6.12. Prerezivanje srusenog stabla oslonjenog u dvije tocke Trupac gdje se potrebni rez nalazi izrnedu dvije oslonjene tocke , napregnut je tlacno u gomjoj zoni a vlacno u donjoj. Zbog toga se prvi rez kod trupaca manjeg promjera (promjer ne prelazi ili malo prelazi duljinu vodilice motome pile) izraduje odozgo, a zavrsni odozdo. Treba napomenuti da raspored zona naprezanja ne mora nuzno biti usmjeren u pravcu gore-dolje, vee da naprezanja mogu biti usmjerena ukoso. Kako god bilo, pravilo je da se prvo reze tlacna a potom vlacna zona. Ako je promjer trupca znatno veci od duljine vodilice motome pile, onda se prvo izvodi vertikalni rez (rez br.1) kojim ce se neprerezani dio svesti na sirinu koja ne prelazi duljinu vodilice. Ovim prvim rezom nije promijenjen polozaj zona naprezanja. I dalje se tlacna zona nalazi na vrhu i ona se prva reze (rez br. 2), a zatim se za kraj izvodi rez odozdo (rez br. 3) s time da se ostavlja neprerezana prijelomnica. Trupci manjeg promjera mogu se prerezati i upotrebom klina kao sto to prikazuje slika 6.13. Treba napomenuti da se klin stavlja sa svrhom da ne dopusti zatvaranje izvedenog reza, cime se sprecava zaglavljivanje vodilice motome pile. Klin se stavlja tek kad je rez dovoljno dubok da ga lanac motome pile ne zahvati, te se zabija polako kako napreduje rez.
Slika 6.13. Prerezivanje uz upotrebu klinova Ako se rez izvodi na mjestu gdje je trupac oslonjen sarno u jednoj tocki, onda na tom mjestu postoji drugaciji raspored unutamjih naprezanja. Gomja zona je napregnuta vlacno a donja tlacno, To znaci da se prvi rez treba izvoditi u donjoj zoni. Ako je rijec 0 trupcu promjera manjeg od duljine vodilice motome pile bit ce dovoljna dva reza: prvi rez odozdo u donjoj zoni i zavrsni odozgo u gomjoj zoni. Ako je rijec 0 trupcu promjera veceg od duljine vodilice motome pile potrebno je prvo izvesti rez odozgo po cijeloj visini i sirine takve da se ostatak
svede na sirinu manju od duljine vodilice. Napomenimo da se ovim rezom nece promijeniti raspored naprezanja: i dalje je gornja zona vlacno napregnuta a donja tlacno. Zbog toga ce drugi rezbiti odozdo u donjoj zoni, a zavrsni odozgo u gornjoj zoni. Trupac manjeg prcmiera
V1a~na zona
•
Trupac veceg promjera
Slika 6.14. Prerezivanje srusenog stabla oslonjenog u jednoj tocki Srusenostablo koje je palo medu stojeca stabla moze biti napregnuto bocno (kao sto je to prikazanona slici). Unutarnja strana (gdje je radijus savijanja manji) je tlacno napregnuta a vanjska stranavlacno. Pri tome moze u samom stablu biti akumulirane energije koja ce izazvati odbacivanjetrupaca prema vanjskoj strani (u smjeru crvene strelice). Cim je stablo manjeg promjera, mozese ocekivati jace odbacivanje.
Slika 6.15. Bocno napregnuto sruseno stablo
Prerezivanje ovakvog stabla se izvodi na nacin da se prvo izvede vertikalni V-zasjek iznutra (dakle prvo se reze tlacna zona), a zatim se izvodi vertikalni rez izvana, pri cemu operater treba stajati iznutra, zbog sprecavanja nezgoda prilikom moguceg odbacivanja stabla. Navedena tehnika vrijedi za stabla manjeg promjera odnosno promjera manjeg od duljine vodilice motorne pile.
1 V-zasiek
viacna zona
2 Zavrsni rez Slika 6.16. Prerezivanje bocno napregnutog srusenog stabla promjera manjeg od duljine vodilice
Ako se vrsi prerezivanje srusenog stabla veceg promjera, odnosno promjera veceg od duljine vodilice motorne pile, tad a se izvode tri reza: 1. V- zasjek (vertikalni rez) u tlacnoj zoni 2. Rez - odozdo ili ubodni rez u donjoj vlacnoj zoni 3. Rez odozgo u vlacnoj zoni Zavrsni dio reza br. 3 svakako izvoditi stojeci na unutarnjoj strani, odnosno strani suprotnoj od ocekivanog pomaka trupaca.
Slika 6.17. Prerezivanje bocno napregnutog srusenog stabla promjera veceg od duljine vodilice
Stabia koja Ide na padini (vidi sliku 6.18.), prilikom prerezivanja izazivaju kontinuirano tlacno naprezanje koje nastoji zatvoriti rez i prijeti zagiavijivanjem vodilice motorne pile. Kod takvih se stab ala prerezivanje vrsi upotrebom klinova. Sam postupak bi trebao teci na ovaj nacin: 1. Izvodi se rez 1 uz pomoc kandzi uglavljenih u tocki A 2. Izvodi se rez 2 do najmanje dubine kada se moze nesmetano umetnuti klin 3. Umece se klin koji onemogucava zaglavljivanje vodilice motorne pile 4. Izvodi se rez 3 kojim se vrsi konacno prerezivanje
Slika 6.18. Prerezivanje srusenih stabaia koja Ide na padini
Prerezivanje stabala srusenih vjetrom zahtijeva veliku paznju. Moze se ocekivati da unutar korijena stabla postoje jos uvije zaostala naprezanja koja ce nakon prerezivanja stabla nastojati vratiti panj na mjesto.
Slika 6.19. Ocekivana reakcija korijena izvalina nakon prerezivanja Redoslijed rezova prikazan je na slici 6.20.: Prvo se izvodi rez u tlacnoj zoni odozdo, a potom zamaknuti rez u vlacnoj zoni odozgo. Obratiti paznju da zavrsni rez treba zamaknuti na nacin koji ornogucava oslobadanje korijena od ostatka stabla. Prerezivanje se vrsi stojeci na mjestu izvan dohvata bilo kojeg dijela korijena. Rez treba izvesti cim je moguce blize korijenu srusenog stabla da bi smanjila mas a korijena koji ce se nakon prerezivanja eventualno pokrenuti. Pri prerezivanju koristiti minimalnu potrebnu duljinu vodiIice motorne pile, kako bi se ope rater zadrzao na cim je moguce vecoj udaljenosti od prereza .
,
.;
, , , , 6
\
Vlacna zona
2. Rez odozgo
Slika 6.20. Prerezivanje vjetrom izvaljanih stabala
7.0. Obaranje stabala Prije bilo kakvih aktivnosti oko obaranja stabala, potrebno je isplanirati redoslijed obaranja. Ako je predvideno obaranje stabala na padini tad a se obaranje zapocinje u podnozju a zavrsava na vrhu padine. Radijus zone sigurnosti pri obaranju stabala iznosi minimalno dvije visine stabala koja se obaraju. U zoni sigurnosti ne smije se, prilikom postupaka obaranja stabla, nalaziti nitko osim samog sjekaca ili sjekacke grupe koju cine sjekac i njegov pomocnik. Ako se radiliste nalazi blizu neke prometnice onda treba biti postavljena oznaka upozorenja na vidljivom mjestu. Stabla na kojima je zapoceto obaranje, trebaju biti oborena istog dana, a ako to nije iz nekog razloga moguce , treba vidljivo oznaciti zonu sigurnosti oko njih.
Slika 7.1. Zona sigumosti prilikom obaranja stabala Pri obaranju stabala na strmom terenu nije dozvoljen rad dva sjekaca ili dviju grupa sjekaca jedne iznad druge, pa i u slucaju kada bi radili na udaljenosti izvan zone sigurnosti. Pri obaranja stabala na padini obicno se planira obaranja niz padinu. Opcenito pri plan iranju smjera obaranja bilo na padini, bilo na ravnijem terenu, treba uzeti u obzir i neke druge okolnosti: • Sigurnost sjekaca prilikom obaranja stabla
• • • •
Izbjegavanje ostecivanja elektricnih ili telefonskih vodova, prometnica, stambenih objekata i s1. Izbjegavanje nepotrebnog ostecivanja pri obaranju bilo stabla koje se obara, bilo okolnih stabala Izbjegavanje nepotrebnog zaglavljivanja stabala prilikom obaranja Planiranje nesmetanog i sto lakseg izvlacenja stabala ili dijelova stabala nakon obaranja - obicno se stabla obaraju na nacin da padaju okomito na smjer puta izvlacenja, ali, ako je moguce, na slobodan prostor (a ne preko drugih srusenih stabala)
Slika 7.2. Uobicajeni plan obaranja stabala Prije obaranja stabla treba uzeti u obzir stanje okoline. Neka stanja okoline ce utjecati na pogorsanje sigurnosnih uvjeta ili ce sigurnosne uvjete uciniti potpuno neprihvatljivim za obaranje stabala. Nepovoljni uvjeti okoline ukljucuju: • • • • • • • • •
Vjetar - moze utjecati na nepredvidivo ponasanje stabla prilikom obaranja pa je za vrijeme jaceg vjetra ili jacih udara vjetra zabranjeno obaranje stabala. Magla - smanjuje vidljivost sto moze izazvati nezamjecivanje opasnih grana u krosnji iIi nezamjecivanje dolaska osoba u zonu rusenja. Snijeg i inje - mogu izazvati iznenadni lorn i pad grana ili kore. Oluje, mecave i atmosferska praznjenja Niska temperatura okoline « -lS°C) Mrak i uvjeti slabije vidljivosti Konfiguracija terena (padine, stijene, rupe i s1.) Blizina raznih instalacija (kablovi), prometnica i s1. Blizina promatraca iIi susjednih sjekaca
7.1. Provjere i pripremne radnje pri pocetka rusenja stabala Prije pocetka rusenja nuzno je napraviti odredene provjere i pripremne radnje: • Provjeriti da li uokolo ima stabala koji ce biti ostecena rusenjem planiranog stabla. Moze se takoder dogoditi da se prilikom obaranja na drug a stabla osteti i sarno stablo koje se obara, a moze se i zaustaviti sto ce zahtijevati dodatne aktivnosti oko njegova obaranja. Ako se provjerom ustanove opisane mogucnosti treba, ako je moguce, isplanirati drugi smjer obaranja stabla.
•
Provjeriti mjesto predvideno za pad stabla, da li ima potencijalno opasnog materijala, koji bi rusenje stabla moglo izazvati da odleti uokolo i izazove ozljedu. Ako takvog materijala ima, treba ga ili ukloniti ili ga postaviti na mjesto i na nacin na koji ne rnoze biti skodljiv.
Slika 7.3. Potencijalno opasni materijal na tlu Provjeriti samo stablo koje je predvideno za rusenje o Nagib - prirodni nagib stabla provjerava se promatranjem iz barem dva okomita smjera. Ako sjekac nije siguran u svoju percepciju moze se posluziti viskom. Prilikom odredivanja nagib a cijelog stabla treba uzeti u obzir i nagib debla ali i utjecaj rasporeda krosnje na polozaj tezista. Zbog toga odredivanje prirodnog nagiba bjelogoricnih stabala s razgranatom krosnjorn moze biti vrlo komplicirano. ;
··· . ·· .. ·. , ,
,
,
'. '. \
..
"<:-"
"~":""; ...
Slika 7.4. Ispitivanje prirodnog nagiba stabla prije rusenja
o o
Slomljene grane iii ostali potencijalno opasni materijal u krosnji koji bi mogao pasti i prije pada stabla Provjeriti korijen stabla (srasline, truli dijelovi i sl.). Ako se na kori drveta primijete bilo kakve gljivice onda je to znak da je stablo bolesno, i kao takvo predstavlja povecanu opasnost prilikom obaranja. Kod potencijalno sumnjivih stabala, provjera da Ii je panj truli moze se izvesti vertikalnim ubodnim rezom.
Slika 7.5. Ispitivanje potencijalno trulog korijena ubodnim rezom
•
Isplanirati rutu za povlacenje prilikom pada stabla. Predvidjeti i altemativnu rutu u slucaju da stablo ne pada prema planu. Posto je statisticki pokazano da sjekaci najcesce stradavaju unutar radijusa od 4 m od stabla koje se rusi, osigurati rutu za povlacenje izvan tog sigumosnog radijusa. Ruta za povlacenje planira se u pravcu suprotnom od pravca planiranog obaranja stabla ali zakrenuta za 45 na jednu ili na drugu stranu. 0
Slika 7.6. Moguce rute za odstupanje •
Ocistiti prostor oko korijena stabla te predvidenu rutu za povlacenje od niskog raslinja i grana iIi stabala koje su ranije pale na tlo. Narocitu paznju posvetiti ispitivanju rute za povlacenje u srnislu da li ima nekih prepreka ili rupa koje bi povlacenje ucinile rizicnim,
Slika 7.7. Uklanjanje grana i niskog raslinja Provjeriti da li u zoni rusenja ima osusenih ili na drugi nacin opasnih stabala. Ovakva stabla predstavljaju veliku opasnost i treba ih oboriti prije obaranja zdravih stabala. Kao tehniku obaranja nikad ne koristiti tehniku obaranja suhih stabala na nacin da se na njih ruse zdrava stabla.
Slika 7.8. Potencijalna opasnost od opasnog (suhog) stabla Obraditi ziliste stabla - ziliste stabla obraduje se upotrebom vertikalnog pa zatim horizontalnog reza do dubine vertikalnog reza. Obradom zilista smanjuje se promjer stabla na kojem je potrebno izraditi zasjek i zavrsni rez a da se pri tome ne utjece na statiku stabla i ne povecavaju opasnosti pri obaranju. Kod trulih stabala nije dozvoljena obrada zilista.
Slika 7.9. Obrada zilista •
Osigurati potrebni alat i provjeriti da u rezervoaru motome pile ima dovoljno goriva za zavrsetak obaranja odabranog stabla.
7.2. Izrada zasjeka Pocetna operaeija kod obaranja stabla promjera veceg od 15 em je izrada zasjeka. Zasjek ima vise funkeija: • Usmjerava stablo da pada u zeljenom smjeru • Kontrolira stablo prilikom pada na nacin da omogucava lagani uravnotezeni pad • Sluzi kao sredstvo za lorn prijelomnice • Sprecava pueanje stabla po duzini Postoje vise tipova zasjeka: • Standardni iIi konveneionalni zasjek • Humboldtov zasjek • Otvoreni zasjek (V- zasjek)
Konvencionalni zasjek
Humboldtov zasjek
Otvoreni V-zasjek
Slika 7.10 Osnovni tipovi zasjeka Pored nabrojenih mogu se koristiti i .Jcutijasti" tip zasjeka i 90° zasjek. Zasjek se uvijek izraduje u smjeru zeljenog pada stabla. To ce znaciti da stavljanjem sjekire u zasjek (kako to prikazuje slika 7.11.), drska sjekire pokazuje smjer pada stabla.
----1..
Smjer pada stabla
1/5 do 1/3 promjera stabla Slika 7.11. Pokazatelj smjera pada stabla Dubina zasjeka bi trebala iznositi otprilike standardni zasjek zapocinje kosim rezom preporuka je da kut zasjeka za hrast, jasen kanadsku topolu, jelu, smreku i vrbu bude veci a u doba mirovanja, manji.
1/5 do 113 promjera stabla. Preporuka je da se a zavrsava horizontalnim rezom. Isto je tako i bukvu bude 30-45 ° dok kut zasjeka za grab, 45-60°. U doba vegetacije kut zasjeka treba biti
Smjer pada stabla Slika 7.12. Izrada konvencionalnog
zasjeka
Tehnika izrade konvencionalnog zasjeka: • Namjestiti motomu pilu na nacin da prednja rucka pokazuje zeljeni smjer pada stabla. • Nasloniti tijelo i desno koljeno na stablo, u cilju lakse i bolje izrade zasjeka. • Za kosi rez, zaokrenuti motomu pilu na nacin da pogled ide paralelno s gomjom ravninom prednje rucke. Humboldtov zasjek izraduje se obicno kod debljih debla u slucaju kada se zeli manje otpada kod izrade klada iz razloga sto se otpadna kosina uzima iz panja a ne iz klade. Ovaj se tip zasjeka takoder koristi kada se stablo rusi uz strminu, pri cemu izradeni nagib sprecava klizanje stabla preko panja, nakon rusenja. Ponekad sarna izrada kosog reza (odozdo) moze izazvati poteskoce zbog blizine tla. Otvoreni iii V-tip zasjek pruza mogucnost velikog puta stabla prije lorna prijelomnice, ali je istodobno (zbog dva kosa reza) najkompliciraniji za izvodenje. Koristi se uglavnom u nordijskim zemljama za rusenje tanjih ravnih stabala. Na nasim prostorima moze se koristiti za rusenje stabala ciji promjer prelazi dvije duljine vodilice motome pile.
"Kutijasti" tip zasjeka razvijen je iz razloga sto nekadasnjim pilama i starijim motornim pilama za obaranje stabala nije bilo moguce napraviti kvalitetan kosi rez. Mogu se primijeniti za rusenje stabala ciji promjer prelazi tri duljine vodilice motorne pile kojom se stable obara.
2elj
Ih t.I
111 -mjet tit
bla
.telJeni smJer pada stabla
I f_
ZelJenl smJer \
pada sl bla
90° zasjek se primjenjuje za stabla s izrazenim zadebljanjem korijena. Zbog svog izgleda, relativno ga je lako izvesti. Obicno ima manju dubinu u odnosu na konvencionalni. Izvodi se na naein da njegova ~irina iznosi pribbzno 2/3 promjera stabla.
Slika 7.13. 90° zasjek Treba napomenuti da se otvoreni, "kutijasti" i 90° tipovi zasjeka koriste kod obaranja problematicnih stabala. Nakon izrade zasjeka, rezovi zasjeka trebaju biti spojeni u jedinstvenoj horizontalnoj liniji. Odstupanje od ovog zahtjeva moze znaciti gubitak funkcionalnosti zasjeka i povecanu opasnost za sjekaca prilikom pada stabla.
~#,
''\:
Pravilan horizontalni zasjek
~ Nepravilni nagnuti~ ........... zasjek Nejednoliki pritisak uzrokuje pad stabla koj nije u smjeru izradenog zasjska
Slika 7.14. Pravilan i nepravilan zasjek
Izrezati da se rezovi spoje
Slika 7.15. Nepravilan zasjek s predubokim kosim rezom
Pucarue stabla po du!it1i
Slika 7.l6. Utjecaj preduboko izvedenog horizontalnog reza
Izvodenjem zasjeka na nacin da je jedan rez dublji od drugog (slika 7.15 i 7.16.), zasjek gubi svoju predvidenu funkciju. Nakon izvodenja zavrsnog reza stablo se pocinje okretati oko prijelomnice, ali se zasjek (u ovom slucaju debljina reza) brzo zatvara sto moze izazvati pucanje stabla po duzini i druge nepredvidene i nezeljene posljedice.
Slika 7.17. Nepravilno izvedeni zasjeci Nakon sto se izvede zasjek, potrebno je izvrsiti vizualnu kontrolu. Ako se kontrolom utvrdi neka nepravilnost, potrebno je doraditi zasjek do razine njegove ispravnosti. Slika 7.18. prikazuje neke najcesce greske i nacin njihova ispravljanja.
1.
2.
Slika 7.18 Ceste greske kod zasjek i nacini njihova ispravljanja
7.3. Izrada zavrsnog reza (potpiljka) Zavrsni rez se u najjednostavnijem slucaju izvodi kao horizontalni rez, sa straznje strane zasjeka, najmanje 20 - 25 mm iznad horizontalnog reza zasjeka. Preporuka je da vis ina zavrsnog reza za stabla veceg promjera bude veca u odnosu na horizontalni rez zasjeka. Kao neko opce pravilo moze se uzeti da ova visina u mm treba biti onolika koliko je promjer stabla u em. Povezniea izrnedu zasjeka i zavrsnog reza, sirine 1/10 stabla ostavlja se
neprerezanom. Ova se poveznica naziva prijelomnica i njezina je funkcija da djeluje poput sarke na vratima, oko koje se stablo prilikom pada okrece.
Slika 7.19. Funkcija prijelornnice
Zasjek treba bitl dCMIljno oooren da omoguti sigumo u5mJeravanje stabla P. nego ~to se rezIM zasJeka spoje
PllJI!Iomnica je aktMla fJ kontrollra pad stabla sw dok se rezoW zaSJ8ka ne spOJe • nakon toga puca
Slika 7.20 Funkcija povisenja kod zavrsnog reza
Nakon sto je izraden zasjek, a prije izrade zavrsnog reza sjekac treba vikanjem: upozoriti sve koji su eventualno u blizini, da ne zalaze u opasnu zonu.
.xlrvo pada",
Ispravno
Neispr vno OSI zaVISni raz on moqucav efik kOtlstenJe klina
25-50 mm iznad honzontalne
IInlJ9 zasjska
ZavrSnJ rez Ireba bltl honz ontalan
r'Yodilica pile moze bltl z arobljana USIIJ8d cuspan: st abla
Slika 7.21. Ispravan i neispravan zavrsni rez Prijelornnica je vrlo bitna kod rusenja stabla i njezine karakteristike su: • Djeluje kao sarka oko : koje se stable okrece pri cemu je njegovo padanje pod kontrolom. • Sirina prijelomnice treba biti 1110 promjera stabla za zdrava stabla, dok kod problematicnih stabala treba ostaviti siru prijelomnicu. • Ako je smjer nagiba stabla okomit na zasjek, prijelomnica treba biti paralelna s zasjekom odnosno treba imati istu sirinu po cijeloj svojoj duzini. Ako se smjer nagiba stabla ne poklapa sa zeljenim smjerom rusenja stabla, prijelomnica treba biti uza u smjeru nagiba, a sira u smjeru suprotnom od nagiba stabla. Na taj ce nacin prijelomnica "povuCi" stablo u smjeru gdje je ona jaca.
PnJ .. IOmntCil
~103bIO s trulom lezgrom II! oez 1",:'1ro:>
",!"No s trUlCm l",z9rOO111 t· z 1":<)tO:'
Slika 7.22. Oblici prijelomnice
Za rusenje stabla cesto se upotrebljavaju klinovi. Klinovi se zabijaju u zavrsni rez na nacin da se ubaeuju cirri je napravljen dovoljno dubok rez da lanae motorne pile ne dode u kontakt s klinom. Cesto se pri tome treba ukloniti debela kora kako bi klinovi mogli efikasnije djelovati u tvrdom drvetu. Kim u zavrsnorn rezu
Slika 7.23. Upotreba klina kod zavrsnog reza Za stabla manjeg promjera klin se moze upotrijebiti uz upotrebu slijedece tehnike: 1. Izradi se konveneionalni zasjek dubine priblizno 1/4 promjera stabla 2. Izradi se straznji rez sirine 2/3 promjera stabla pri cemu se ostavlja prijelomniea 3. Klin se zabija u izvedeni straznji rez po sredini stabla 4. Izvodi se preostali zavrsni rez sirine 1/3 stabla 15 mm ispod prethodno izvedenog straznjeg reza pazeci da se ostavi prijelomniea 5. Klin se zabija pri cemu izbaeuje stablo iz ravnoteze
~nl
lez
1 slnltnlBQ
15 mm
Ispod
reza
Klon StratnJ2
sHana
siabia
_ZasJek Prijelomnica
1. stra!nJi rez sirine
Zavrsni rez 15 mm is pod
2f3 promjera stabla
1. straznjeg reza Klin
Slika 7.24. Upotreba klina kod zavrsnog reza
Ceste pogreske pri izvodenju zavrsnog reza:
Zavrsni rez je izveden preduboko. Na ovaj nacin oslabljena je prijelomniea cime je oslabljena kontrola pri padanju stabla.
Zavrsni rez je izveden previsoko. pueanja stabla po duzini.
Na ovaj nacin moze doci do
~:
,ji
111 l r \\
Zavrsni rez je izveden prenisko. Na ovaj nacin moze doci do pueanja prijelornniee i gubitka kontrole pri padanju stabla, a moze doci i do odbaeivanja stabla unatrag prilikom pada, a narocito pri rusenje stabla uz strminu.
Zavrsni rez je izveden koristenje klina, a postoji vodiliee motorne pile.
ukoso. Onemoguceno efikasno i veca opasnost od zarobljavanja
Zavrsni rez bez izvedbe zasjeka. Postoji opasnost od uzduznog pueanja stabla te je oslabljena kontrola prilikom pada stabla. Dozvoljeno za koristenje sarno za stabla manjeg promjera (do 15 em).
7.4. Upotreba bocnih rezova kod rusenja stabla Bocni rezovi se izvode nakon izrade zasjeka a prije izvodenja zavrsnog reza, na nacin da se sa svake bocne strane odreze buduca prijelornniea u dubini otprilike 3 em na nacin kako je to prikazano na sliei. Ovaj postupak ce smanjiti naprezanje prijelomniee i sprijeciti bocno
pucanje stabla pri obaranju. Preporuka je da se postupak izvodi kod obaranja stabla od kojeg se uzima klada, iz razloga sto se osigurava da klada prilikom obaranje nece biti ostecena.
PIi1ki bocni rez
dubine cca 3 em--+
Plitki bocni rez
\ttIlJCIIIImtJ .... 1-- dubine cca 3 em Prijelomniea
Slika 7.25. Bocni rezovi kod rusenja stabla 7.5. Prevladavanje zavrsni rez
poteskoca nastalih nepredvidenim
"sjedanjem"
stabla na
Nakon sto sjekac izvede straznji rez stablo iz nekoliko razloga moze "sjesti" unatrag na rez. Ovi razlozi mogu biti: • Pogresna procjena prirodnog nagiba stabla • Utjecaj neocekivanog naleta vjetra • Djelomicno truli panj • Nekoristenje klinova za obaranje stabla U ovakvim slucajevima nastali problemi se mogu rijesiti na dva nacina: • Naknadnim pokusajem umetanja klinova • Ponovnim rusenjem stabla Ponovno rusenje stabla se izvodi ako se klinovi ne mogu ubaciti u zavrsni rez. Ako se to dogodi, to ce sarno znaciti da je sada nagib stabla u smjeru suprotnom nego sto je izveden prvobitni zasjek. Premda ima nekoliko metoda ponovnog rusenje ovdje ce biti opisana sarno ona najsigurnija i zbog toga najpreporucljivija. Izvodi se novi zasjek iznad prvobitnog zavrsnog reza. Razlika visina izrnedu prvog zasjeka i novonastalog zasjeka treba biti minimalno onoliko koliko je promjer stabla. Nakon izvodenja zasjeka izvodi se straznji rez iznad razine zasjeka. Treba napomenuti da se moze ocekivati uzduzno pucanje stabla izmedu dviju razina izvedenih rezova. Crtkana hnlJa oznacava mJesto moguceg uzduznog pucarua stabla Drugl zavrsru rez Visma Izmed; 1 ..a zevrsna rsza (III zasjeka) treba rznosm
/
rrururnalno onouko kohko je pi orruer stsbra
Slika 7.26. Metoda ponovnog rusenja stabla
7.6. Obaranje problematicnih
stabala
Pod "problematicnim" stablima smatraju se: • Stabla s bocnim nagibom u odnosu na zeljeni smjer obaranja • Stabla s jakim nagibom • Stabla sa suprotnim nagibom u odnosu na zeljeni smjer obaranja • Stabla s promjerom dva puta vecim od duljine vodilice motome pile • Srasla stabla s dva debla • K vrgava stabla • Dva stabla sa zapletenim krosnjama • Ostecena stabla - u ovu grupu ubrajaju se npr. suha stabla, polomljena stabla, stabla bez jezgre iii s boles nom jezgrom i sl.
7.6.1.
Obaranje stab ala s bocnim nagibom obaranja
U
stabla, bolesna
odnosu na zeljeni smjer
Postoje tri nacina obaranja ovakvih stabala: 1. nacin a. Napravi se zasjek u smjeru zeljenog pada stabla. b. Zavrsni rez se zapocinje blize strani gdje je smjer prirodnog nagiba stabla c. Zavrsni rez se izvodi na nacin da prijelomnica ostane slabija na strani prirodnog nagiba stabla. Na toj ce strani prijelomnica puknuti prije pa ce ostatak prijelomnice zaokrenuti stablo da padne u smjeru izradenog zasjeka.
Zavr~nl rez
Nejsdnohka prijelommca
2. nacin Procedura je ista kao i za 1. slucaj sarno sto se jos dod atno koristi klin koji se zabija od strane blize prirodnom nagibu. Klin se uvodi u rez cim je to rnoguce i kontinuirano se zabija kako se zavrsni rez produbljuje, pri cemu stablo biva polako izbacivano iz tezista u smjeru zeljenog pada.
3. nacin a. Napravi se zasjek u smjeru zeljenog pada stabla. b. Izvrsi se ubodni rez ("busenje stabla") na nacin da se rez izvodi iznad horizontalnog reza zasjeka te da se prijelomnica ostavi slabija na strani prirodnog nagiba stabla. Ako je promjer stabla veci od duljine vodilice motome pile, ubodni rez se vrsi s obje strane. c. Zavrsni rez se izvodi na nacin da bude nizi od reza nastalog ubodnim rezom, odnosno da bude otprilike u razini horizontalnog reza zasjeka.
Vodlhca motome pile
Slika 7.27. Metoda obaranja stabla s bocni nagibom
7.6.2. Obaranje stabala s jakim nagibom Stabla s jakim nagibom pri obaranju mogu izazvati velike opasnosti po sjekaca. Opasnost se posebno odnosi na mogucnosti uzduznog pucanja stabla prilikom obaranja. Nacini obaranja stabala s jakim nagibom su: 1. Nacin a. Izvodi se konvencionalni zasjek do dubine koliko je moguce a da stablo ne blokira vodilicu motorne pile b. Izvrsi se ubodni rez na nacin da se rez izvodi iznad horizontalnog reza zasjeka. Prijelomnica sirine 1110 promjera stabla se ostavlja jednake sirine po cijeloj sirini stabla. Ako je promjer stabla veci od duljine vodilice motorne pile, ubodni rez se vrsi s obje strane.
c. Zavrsni rez se izvodi na nacin da bude nizi od reza nastalog busenjern stabla, odnosno da bude otprilike u razini horizontalnog reza zasjeka.
/ L~ Zavrsni Rez nastao Zasjek rez busenjern stabla 1
3
2
Slika 7.28. Metoda obaranja stabla s jakim nagibom 2. Nacin - podesan za stabla veceg promjera a. Izvodi se konvencionalni zasjek do dubine koliko je moguce a da stablo ne blokira vodilicu motorne pile b. Izvrsi se ubodni rez s obje strane, na nacin da motorna se pila celjustima ucvrsti u tockama A pa nakon toga u B, pri cemu se izvrsi rez sve do prijelomnice. c. Izvrsi se zavrsni rez
Prijelomnica
Slika 7.29. Metoda obaranja stabla s jakim nagibom
3. Nacin a. Izvodi se konvencionalni zasjek do dubine koliko je moguce a da stable ne blokira vodilicu motorne pile b. Izvode se kutni rezovi zavrsnog reza kako je prikazano na slici. Prvo se izvodi kutni rez sa suprotne strane od pravca planiranog povlacenja sjekaca c. Izvodi se zavrsni rez brzinom sto je moguce vecom do trenutka dok prijelomnica pocinje pucati
Prijelomnica
Smjer prirodnog nagiba i smjer obaranja stabla Slika 7.30. Metoda obaranja stabla s jakim nagibom Napomena: • Navedene tehnike obaranja mogu vrlo lako ostetiti kladu • Nakon izvodenja zavrsnog reza, stablo pada vrlo naglo sto najcesce onemogucava sjekacu da se stigne odmaknuti na sigurnu udaljenost.
7.6.3. Obaranje stabala promjera veceg od dvostruke duljine vodilice Stabla koja imaju promjer veci od dvije duljine vodilice motorne pile koja se koristi, obaraju je upotrebom slijedece tehnike: 1. Izrada otvorenog zasjeka velicine koliko je to moguce 2. Ubodni rez u sredini na visini na kojoj ce biti izraden zavrsni rez. Dubina ubodnog reza mora biti takva da se vodilicom sa straznje strane moze izvesti potpuno prerezivanje stabla. Posto se ovim postupkom uklanja i sredisnji dio prijelomnice, ona treba biti vece sirine od uobicajene koja iznosi 1110promjera stabla. 3. Izvodenje zavrsnog reza pocevsi s jedne boone strane a zavrsavajuci s druge strane bocne strane. Visina straznjeg reza treba biti najmanje 50 mm iznad spoja zasjeka (a), a preporuka je da za svaki 10 em promjera se dodaje 10 mm dodatne visine zavrsnog reza. Treba napomenuti da bi u idealnom slucaju rezovi 2 i 3 trebali biti iste visine. Medutim, posto je to u realnosti tesko izvesti, bolje je da je rez 2 nesto visi od reza 3. 4. Treba napomenuti da rusenje spomenutih stabala moze biti i cak dapace, preporucljivo je da bude, uz pomoc vise klinova, koji se postavljaju redom kako je izveden zavrsni rez.
Busenje centra stabla Zasjek otvorenog tipa
Prijelomnica
1
J
1 Slika 7.31. Metoda obaranja stabla promjera veceg od dvije duljine vodilice motorne pile
7.6.4. Obaranje stab ala s dva debla Nacin takva obara • • •
obaranja stabala s dva debla ovisi 0 visini na kojoj se debla razdvajaju. Ako je visina da ne zahtijeva operacije s motornom pilom iznad ramena sjekaca, tad a se svako deblo odvojeno: Zapocinje se izradom zasjeka na prvom deblu Odvajaju se debla rezom izmedu njih Ubodnim rezom zapocinje se i dalje izvodi zavrsni rez
Ako je visina razdvajanja debla takva da zahtijeva operacije motornom pilom iznad ramen a sjekaca, rusenje stabla se izvodi kao i rusenje stabla s jednim deb lorn na nacin da smjer pada stabla bude okomit na smjer razdvajanja debla.
Smjer padanja
Rez izmedu debla
L
Manje ad
Vise ad
cca 2m
cca 2m
Zasjek Zasjsk
Ubadni rez
-
Smjer padanJa
Slika 7.32. Metoda obaranja stabla s dva debla
7.6.5.
Obaranje dvaju stabala sa zapletenim krosnjama
Dva stabla koja rastu blizu jedna drugom, i cije su grane u krosnji zapletene na nacin da je nemoguce srusiti jedno od njih, a da pri tome ne postoji opasnost od odlomljavanja grana u krosnji iznad sjekaca, obaraju se istovremeno. Pri tome smjer obaranja obaju stabala treba biti isti. Zasjek i zavrsni rez prvo se izvode na stablu koje je blize smjeru obaranja obaju stabala. Nakon izvedenog zavrsnog reza treba biti ostavljena dovoljno siroka prijelomnica, a u zavrsni rez se ubacuje klin. Potom se izvodi zasjek i zavrsni rez na drugom stablu, udaljenijem od smjera pada stabala. Pad ovog drugog stabla, izaziva i pad prvog stabla, poput domina. Treba napomenuti da je domino rusenje stabala izuzetno opasna radnja i treba je primijeniti sarno u nuznim slucajevima, pa kao takva nije predvidena za izvodenje ekshibicija.
Slika 7.33. Domino rusenje dvaju stabala sa zapletenim krosnjama
7.6.6.
Slika 7.34. Ekshibicijsko domino rusenje stabala
Obaranje stabala bez jezgre iIi s trulom jezgrom
• •
Izvodi se veci zasjek nego je uobicajeno Ako ima dovoljno zdravog dijela stabla, izvodi se uobicajeni zavrsni rez, ali se ostavlja sira prijelomnica. Napomena:Ovakva se stabla mogu oboriti i tehnikom s busenjem i straznjim zavrsnim rezom koja se primjenjuje za obaranje stabala s jakim nagibom
Zavr§nl fez
ZasJek
SmJer ~elJenog pada
Trula
III
Pnjelomruca
nadostajuca Jezgta
Slika 7.35. Obaranje stabla bez jezgre iii s trulom jezgrom
7.6.7. Obaranje stabala s izgorjelom jezgrom
l,. ~~ "'1Z~·I'rlt iJtJl~
I,,,,!' 0
';;Jo."
OQ
t t~ 1
I bh
ZavrSn! fez
L:eljl:ml SITljtll
oaoa stabla
Slika 7.36. Obaranje stabla s izgorjelom jezgrom
Za stabla s izgorjelom jezgrom vrijede slijedece upute za obaranje: • Zasjek se izvodi na obje strane ostatka izgorjelog stabla • Dubina zasjeka je vece od uobicajene • Daljnji postupak je slican kao i kod obaranja jako nagnutog stabla • Zavrsni rez se izvodi nize nego sto je to uobicajeno • Posebnu paznju posvetiti pri obaranju uz pornoc klinova
7.6.8. Obaranje izvalina spojenih s panjem Obaranje ovakvih izvalina upotrebom motome pile moze biti jako opasno. Zbog toga se preporuca obaranjem sumskim strojevima narocito traktorskim vitlima. U svakom slucaju se preporuca uklanjanje vrha, kako bi se smanjila ukupna masa stabla. Najsigumija metoda obaranja vitlom je zakretanje vrha pod kutom dovoljnim da se vrh odlomi od ostatka stabla, nakon cega se ostatak stabla obara motomom pilom.
OdrezlvanJe vrha zbog srnaruena mase stabla
Normalm zasJev
-: :.,.,' '''\
,, • C
Zona sigumostJ
Slomljeno stablo srusitJ strojern
I
It
Slika 7.37. Obaranje izvalina spojenih s panjem
;l
-
7.6.9.
Obaranje stabala na stranu suprotnu od prirodnog nagiba
Stabla koja imaju blazi prirodni nagib i obaraju se na stranu suprotnu od tog nagiba, mogu se oboriti kao i obicna stabla uz upotrebu klinova. Zasjek se izvodi na strani na koju se stablo planira srusiti, a klinovi se uvode u zavrsni rez cirri prije je to moguce. Stabla s jacim nagibom nije rnoguce srusiti sarno upotrebom klinova, vee je potrebno koristiti traktorsko vitlo. Postupak obaranja zahtjeva koordinirani rad sjekaca s motornom pilom i operatera na vitlu. Pri tome je bitno da ope rater na vitiu uvijek treba postupati prema uputama sjekaca. Procedura obaranja stabla sadrzi slijedece korake: • Odredivanje prirodnog nagiba • Postavljanje stroja s vitlom na stranu upravo suprotnu (180 0) od strane prirodnog nagiba stabla, i izvan zone opasnosti odnosno izvan zone domasaja stabla koje se obara. • Vezivanje celicnog uzeta vitia na stablo, na sto je moguce vecoj visini • Planiranje i uredivanje puta za odstupanje sjekaca • Umjereno zatezanje celicnog uzeta kako bi preuzeo tezinu stabla. Uze treba drzati zategnutim sve dok sjekac ne izvede sve potrebne operacije i napusti zonu opasnosti oko stabla. • Izvodenje Humboltovog zasjeka na strani suprotnoj od smjera prirodnog nagiba, a koja se poklapa sa zeljenim smjerom pada stabla odnosno smjera postavljenog vitIa. Zasjek treba izvesti s dubinom otprilike 114 do 1/3 promjera stabla • Izvodenje zavrsnog reza sa strane suprotne od zasjeka i na visini nizoj od horizontalnog reza Humoltovog zasjeka. Pri izvodenju zavrsnog reza obratiti posebnu paznju na ostavljanje prijelomnice dovoljne sirine. • Napustanje zone opasnosti od strane sjekaca, odabranom rutom za bijeg, te davanje signala operateru na vitlu da moze poceti s obaranjem. • Dodatno zatezanje uzeta vitia pri cemu se stablo okrece preko prijelomnice i biva oboreno.
Z IN o n ispod honzontalnog rez zas, ka
Z vr~nl r
Slika 7.38. Obaranje stabla na stranu suprotnu od prirodnog nagiba upotrebom motorne pile i traktorskog vitia
7.6.10. Obaranja stabla u smjeru zakrenutom od smjera prirodnog nagiba uz upotrebu motorne pile i traktorskog vitia Procedura obaranja stabla u srnjeru zakrenutorn od srnjera prirodnog nagiba uz upotrebu rnotorne pile i vitla s celicnim uzetorn potpuno je ista proceduri obaranja stabla u srnjeru suprotnorn od srnjera prirodnog nagiba, sarno sto je polozaj stroja s vitlorn drukciji. Preporuka je da polozaj stroja ne bude nikako pod kutorn vecim od 80° u odnosu na srnjer prirodnog nagiba stabla, a najbolje bi bilo kad bi kut bio unutar intervala 65° - 75°.
•
Stroj s vitlom trees biti smiesten izvan domaseje rusenoq stabla
T~ .....vitlo
I
Smjer pada stabla
I
Celicno ute /'
Smjer prirodnog nagiba
Slika 7.39. Obaranja stabla u srnjeru zakrenutorn od srnjera prirodnog nagiba uz upotrebu motorne pile i traktorskog vitIa
7.6.11. Zaustavljena stabla Zaustavljena stabla (ustave) , pre rna statistikarna analiziranih slucajeva nezgoda, predstavljaju veliku opasnost za sjekaca, Postoje skupine razloga zbog cega rusena stabla ostanu zaustav ljena: • Lose planiranje • Gubitak kontrole kod obaranja stabla Mogu • • • • •
postojati vise razloga gubitka kontrole kod rusenja stabla: Prerezivanje dijela prijelornnice Truli panj Nepravilno izraden zasjek Utjecaj vjetra prilikom rusenja Nepravilna upotreba klinova kod rusenja
Zaustavljena stabla predstavljaju ozbiljnu prijetnju, pa sjekac ne smije raditi na drugim poslovima u tom podrucju, a ne smije niti napustati to podrueje, sve dok stablo nije do
kraja sruseno. Ako se zaustavljeno stablo ne moze srusiti, sjekac je duzan, prije napustanja podrueja, vidno obiljeziti zonu opasnosti.
Slika 7040 Rad iii boravak u zoni opasnosti od zaustavljenih stabala nije dopusten
Najbolja i najsigurnija metoda uklanjanja zaustavljenih stabala je prevencija. Ako se zaustavljena stabla ipak pojave, preporuceno bi ih bilo srusiti povlacenjem ili specijalnim rucnim napravama za potezanje (rucnim vitlima).
Slika 7 AI. Upotreba rucnog vitla
traktorskim
vitlima
Postoje slucajevi gdje su zaustavljena stabla zaglavljena na nacm da je njihovo obaranje traktorskirn vitlom ili napravama za potezanje, otezano iIi nernoguce (npr. ako je korijen debla zaboden u zemlju iii zaglavljen iza panja). U takvim slucajevima uklanjanje zaglavljivanja moze se izvrsiti motornom pilom. Prvo se s gornje strane (u tlacnoj zoni) napravi V zasjek a zavrsni rez se nakon toga izvede odozdo.
2. Rez odozdo
Slika 7.42. Metoda oslobadanja zaustavljenog stabla Postoji jos jedna metoda koja se rnoze koristiti: l. Izvrsi se ubodni rez i stablo se pili prema dolje, s tim da se ostavi tanji neprerezani dio i s gornje i s donje strane. 2. Izvodi se zamaknuti rez odozdo nakon cega dolazi do naglog oslobadanja stabla. Treba napomenuti da pri tom oslobadanju dolazi do lorna neprerezanog dijela iznad ubodnog reza i ostecivanja debla, tako da se ova metoda nije preporucljiva ako se planira koristiti trupac iznad reza.
~ ~Ar I~
1. Ubodni
Slika 7.43. Metoda oslobadanja zaustavljenog stabla
Napomenimo da se ustave mogu osloboditi i na nacin da se drugo stablo srusi preko njih, medutim ova metoda je najmanje preporucljiva.
?? • •
Slika 7.42. Metoda oslobadanja zaustavljenog stabla
8.0. Pitanja za ponavljanje 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38. 39. 40. 41. 42. 43. 44. 45.
Koji su osnovna dva sklopa kod motorne pile? Koji dijelovi cine rezni sklop motorne pile? Koje su sigurnosne naprave na motornoj pili? Koja je funkcija kocnice lanca? Koja je funkcija mrezice kod prigusivaca buke? Koja je krajnja namjena antivibracijskog sustava? Kakav je utjecaj vibracija na covjeka? Kojaje funkcija hvataca lanca? U kojim slucajevima je dopusten rad s motornom pilom na kojoj sve sigurnosne naprave nisu u funkciji? Koje ostrice postoje kod zuba lanca? Koji su osnovni profili i njihove karakteristike kod zuba lanca? Koji su tipovi vrha vodilice motorne pile? Kako utjece istrosenost kanala vodilice na kvalitetu i brzinu rezanja? Koja je funkcija lancanika i koji su tipovi lancanika kod motorne pile? Na kojem principu radi spojka motorne pile? Kojih se pravila treba drzati kod punjenja goriva? Koji su znakovi zatupljenja lanca? Kojih se pravila treba drzati kod rucnog brusenja (ostrenja) lanca motorne pile? Zbog cega treba brusiti granicnik dubine rezanja i koje su posljedice njegove nepravilne visine? Kako se pravilno zateze lanac motorne pile? Zbog cega je uputno nakon rada otegnuti lanac motorne pile? Kako se vrsi uhodavanje novog lanca kod motorne pile? Kako se vrsi pravilno pokretanje motorne pile? Kako se vrsi provjera ispravnog podmazivanja lanca motorne pile? Cime i kako se vrsi ciscenje motorne pile? Koje su radnje kod odrzavanja vodilice motorne pile? Koji su postupci kod odrzavanja filtra zraka? Pod kojim uvjetima je dozvoljeno raditi s motornom pilom kojoj se u praznom hodu okrecelanac? Koje preduvjete mora zadovoljavati operater za uspjesan i siguran rad s motornom pilom? Sto sve spada u zastitnu opremu samog operatera s motornom pi10m? Sto sve spada u potrebni pribor za rad s motornom pilom? Sto je to sila i cime se mjeri? Sto je to moment sile? Koje vrste naprezanja mogu postojati u materijalima? Kakvu reakciju mozerno ocekivati pri piljenju donjim dijelom vodilice i zbog cega? Kakvu reakciju mozemo ocekivati pri piljenju gornjim dijelom vodilice i zbog cega? Sto je to povratni udar i kako nastaje? Koje su mjere smanjivanja opasnosti od povratnog udara? Objasniti naprezanja kod srusenog stabla oslonjenog u jednoj tocki! Objasniti naprezanja kod srusenog stabla oslonjenog u dvije tocke: Objasniti naprezanja kod srusenog bocno napregnutog stabla ! Objasniti naprezanja kod srusenog stabla koje lezi na padini! Navesti i objasniti osnovna pravila kod rada s motornom pilom! Kako se pravilno izvodi vertikalni rez? Kako se pravilno izvodi horizontalni rez?
46. Kako se pravilno izvodi ubodni rez? 47. Koje je osnovno pravilo po pitanju redoslijeda prerezivanja grana vezano s unutarnjim naprezanjima u drvu? 48. Kojaje prednost zamaknutog reza kod kresanja granja? 49. Kako se izvodi kresanje debljih grana? 50. Kako se pravilno izvodi oslobadanje opasno previjenih tanjih stabala (grana)? 51. Kako se pravilno izvodi kresanje donjih grana prije rusenja cetinjaca? 52. Kojih se osnovnih pravila treba drzati kod prerezivanja oborenih stabala? 53. Kako se ispravno prerezuju srusena stabla manjeg promjera oslonjena u jednoj tocki? 54. Kako se ispravno prerezuju srusena stabla veceg promjera oslonjena u jednoj tocki? 55. Kako se ispravno prerezuju srusena stabla manjeg promjera oslonjena u dvije tocke? 56. Kako se ispravno prerezuju srusena stabla veceg promjera oslonjena u dvije tocke? 57. Kako se ispravno prerezuju srusena bocno napregnuta stabla manjeg promjera? 58. Kako se ispravno prerezuju srusena bocno napregnuta stabla veceg promjera? 59. Kako se ispravno prerezuju srusena stabla koja Ide na padini? 60. Kako se ispravno prerezuju vjetrom srusena stabla? 61. Koja su osnovna pravila uredivanja radilista gdje se vrsi sjeca? 62. Koliko clanova sadrzi sjekacka grupa? 63. Koji su to nepovoljni uvjeti okoline? 64. Koje su osnovne provjere prije rusenja stabla? 65. Navedite pravila kod planiranja i uredivanja rute za povlacenje! 66. Sto treba uraditi s opasnim stablima koja se nalaze u blizini zdravog stabla koje je predvideno za rusenje? 67. Kako se obraduje ziliste stabla? 68. Kojaje funkcija zasjeka? 69. Koje su osnovne vrste zasjeka i kako se izvode? 70. Koliko treba iznositi dubina pravilno izvedenog zasjeka? 71. Koliko iznose vrijednosti preporucljivih kutova zasjeka za pojedine vrste drveta? 72. Zbog cega je zasjek kod kojeg rezovi nisu spojeni u jednoj horizontalnoj liniji nepravilan i opasan? 73. Sto treba uraditi ako se provjerom ustanovi da zasjek nije pravilno izveden? 74. Zbog cega treba zavrsni rez biti visi od zasjeka? 75. Kakvaje generalna uputa 0 visini za koju zavrsni rez treba biti visi od zasjeka? 76. Kojaje funkcija prijelomnice? 77. Koliko treba iznositi prosjecna sirina prijelomnice? 78. Zbog cega zavrsni rez ne bi trebao biti skoseni? 79. Koja je opasnost kod preduboko izvedenog zavrsnog reza? 80. Koja je opasnost kod previsoko izvedenog zavrsnog reza? 81. Koja je opasnost kod prenisko izvedenog zavrsnog reza? 82. U koju svrhu i na koji nacin se koriste bocni rezovi? 83. Koji su moguci uzroci "sjedanja" stabla na zavrsni rez? 84. Kako se izvodi ponovno rusenje stabla koje "sjedi" na zavrsnom rezu? 85. Koja stabla se mogu svrstati u "problematicna" stabla? 86. Kako se pravilno izvodi rusenje stabla s bocnim prirodnim nagibom u odnosu na smjer rusenja? 87. Kako se pravilno izvodi rusenje stabla s jakim nagibom upotrebom tehnike busenja stabla? 88. Kako se pravilno izvodi rusenje stabla s jakim nagibom upotrebom tehnike busenja stabla upotrebom kandzi motorne pile?
89. Kako se pravilno izvodi rusenje stabla s jakim nagibom upotrebom tehnike s kutnim (bocnim) rezovima? 90. Kako se pravilno izvodi rusenje stabla ciji je promjer veci od dvije duIjine vodilice? 91. Kako se pravilno izvodi rusenje stabla s dva debIa? 92. Kako se pravilno izvodi rusenje dvaju stabala sa zapletenim krosnjama? 93. Kako se pravilno izvodi rusenje stabla bez jezgre iIi s trulom jezgrom? 94. Kako se pravilno izvodi rusenje stabla s izgorjelom jezgrom? 95. Kako se pravilno izvodi rusenje izvalina kod kojih je slomljeno stablo spojeno s korijenom? 96. Kako se pravilno izvodi rusenje stabla blagog prirodnog nagiba na stranu suprotnu od prirodnog nagiba? 97. Kako se pravilno izvodi rusenje stabla na stranu suprotnu od prirodnog nagiba upotrebom motorne pile i traktorskog vitla? 98. Kako se pravilno izvodi rusenje stabla u smjeru zakrenutom od smjera prirodnog nagiba uz upotrebu motorne pile i traktorskog vitIa? 99. Koji su glavni uzroci gubitka kontrole prilikom pada stabla? 100. Navedite i opisite metode oslobadanja zaustavljenih stabala!
:>"f\_-O::
{.l:"~
~ ...
"
'; ~'
v:
..
,
~,
--"<:"
-¢
-'..
I'
.....
1,.
<
~t~ >
I:,
-t- ( .;,.
,
\
~"
I,
.-
,',
, ""
-: '
,. , ,
,,-0-
"
.
,
,;...
C,,:
r
"
,
.-
r
"
- .; .-
'1
~.,
,
, .'
'---_ ...
-.
.>
:'
'- .....
- .... ~ -,
.' ...!"l ~ ....
'~--
<,
.. ,
~,)
;~--
",
--
, _,
- -~,-
...
,, .
1
,_J
"
,1,
,
,
r ,
,
"
.r
,
'"
~~
'''~
_
-, '" '~
~.-,
,~...
,
C
-:
.',
~
..
t,
,
'
.1.,
•
.;.
, "
"s : ":'-
"
...... -::
-,
..,. ,,~
_
~<
~.
,_.
,4-..
,,-
;r'./.<,-::-
., -,
,
..~ ).
-",
"
"
,
-,
,,,'
-,
. .-
'>-:_'
."-
, -'
",
"_},, .<;.,
/
...
.:..':...,
'.
. ""
,
" ,. , , , , }' "
--
, ,
,"
1_,
-s
" ...........
c,;-
~
...
•• ..:'
~
, )
~
-,
.
')"'-
\ 'V.
,.
...
,', ,
.
.
,. ..:.
.
-
r"
II
"
, '-
,,
...
, , ':. ;
' .... / , ,,(,
" ,
'.
: ,
,' ,
r
<
,
,
,
,,' "
-r,
,
"
..... ""
,
"
"
,,'J
.....
'';-
•.::"....
..,
" ';.,..
..
,',
~
-,
,,_..)
-~_-
";
- -,,'
- ,, ,zl:-:'' I.
....
t\-
-
,,,,;:'
.,.
--"'"'-_-'~L-
,_ ~,
..... "
~ ...
,-
;0- '_
c ,
.. "
-:),
,
' t'
_,.._
-"
,
-,'r
,
,
.....1
,
-
)"
.
"
'.
.>
....
_";..'
_'_'_-
..__ ....
..... _...;.,_' .....
..........
