Metodi

Primjena nastavnih metoda, postupaka i ilustrativnih materijala u nastavi Studenti: Martina Golubić Ivan Kolaković Martina Kursar Bojan Macan Irena Martinović

Kako racionalno kombinirati metode rada u nastavi? odgoj prema individualitetu -pitanja: 1. da li će takav pristup potisnuti stare oblike rada 2. što bi se postiglo individualnim pristupom učeniku 3. strah od pretvaranja odgoja u rutinu prilagoĎavanja pravilima ponašanja zajednice

- polazak od iskustva učenika

- utvrĎivanje učenikova predznanja - pobuĎivanje učenikove potrebe za

postavljanjem pitanja - korištenje raznih metoda u tu svrhu - učenje socijalnih vještina

NASTAVNA METODA: 1. promatranje

2.

verbalne metode

3.

dokumentacijske metode

4.

demonstracijske metode

REALIZACIJA: a) neposredne stvarnosti b) slike i drugog materijala c) simuliranje situacija i neposredne stvarnosti a) usmeno izlaganje b) razgovor (postavljanje problema) a) rad s tiskanim materijalima b) grafička komunikacija u nastavi c) seminarski i drugi samostalni radovi a) izvoĎenje vjeţbi (pokusa) b) izvoĎenje eksperimenata

I. PROMATRANJE a) -

OČIGLEDNO PROMATRANJE U NASTAVI nije jednako jednostavnom gledanju jer se temelji na planskom percipiranju stvarnosti nastavnik kao rukovoditelj promatranja u nastavi zadaci nastavnika: 1. pripremiti zadatke za učenike u obliku pitanja ili naloga 2. omogućiti učenicima postavljanje pitanja 3. traţiti od učenika biljeţenje rezultata svojega promatranja 4. neka o samostalnom promatranju podnesu izviješća

- nastavak - PROMATRANJE UZORAKA

- uzorak = primjerak koji predstavlja fragmente vanjskog svijeta (minerali, fosili plodovi, dokumenti...) b) PROMATRANJE MODELA - modeli u prirodnoj veličini - mikromodeli - makromodeli - modeli presjeka koji prikazuju unutrašnju strukturu objekta - funkcionalni modeli za prikazivanje procesa kod organizama, strojeva - apstraktni modeli radi konkretizacije apstraktnih pojava

- supstitut modeli – većinom trodimenzionalni

modeli za uspješnu imitaciju originalnih predmeta

- dinamički modeli – najviše se koriste; mogu

se rasklapati i sklapati (modeli ljudskih organa, atoma)

- reljefni modeli, makete, diorami (realni

prikazi prirodne situacije)

c) PROMATRANJE SLIKA - prednosti slike u metodičkoj artikulaciji nastavnog sata: - omogućuje direktno stjecanje iskustva - pogodno sredstvo informiranja učenika - omogućuje primjenu različitih metoda rada - statičke (na grafoskopu) i zidne slike - vaţna je kompozicija slike, motiv, dinamika, boja, i druge karakteristike koje aktiviraju mišljenje učenika, razvijaju sposobnost govora i senzibilitet

d) PROMATRANJE FOTOGRAFIJE

-

konkretno prikazuju stvari ili pojave uvijek vezane za činjenice

e) SIMULACIJE U NASTAVI -

modeli su uspješna imitacija originalnih predmeta, a kod simulatora se stavlja teţište na bitne osobine proučavanih predmeta (pojava)

zaključak : - utrošiti maksimalno 10-15 minuta školskog

sata za prikazivanje vizualnih sredstava - učenicima omogućiti da daju svoje komentare - na temelju prikazanih materijala učenicima dati zadatke za rješavanje odreĎenih problema - rezervirati vrijeme za izvještavanje učenika o uraĎenom zadatku

II. VERBALNE METODE najstariji oblik prenošenja znanja METODA USMENOG IZLAGANJA najučestalija; često se koristi zbog nedostatka nastavnih sredstava opravdana u slučaju: a) kad se rječju ţeli djelovati na učenikove emocije b) kad procijenimo da je to najbolji način obrade novog gradiva mora biti aktualno i zanimljivo -

-

3 načina usmenog izlaganja:

pripovijedanje - kad ţelimo utjecati na učenikove emocije (npr. pri obradi knjiţevnog djela) b) opisivanje - kad ţelimo upoznati učenika s odreĎenim procesima, zakonitostima, dogaĎajima, objektima - ne obično nabrajanje činjenica c) obješnjenje pojmova, uzroka i procesa a)

- VERBALNA IZLAGANJA UČENIKA

- pospješuju paţnju, motivaciju, razumijevanje i zapamćovanje gradiva, te razvoj govornih sposobnosti - POSREDNO USMENO IZLAGANJE

- preko TV-a, videa, filmova... - METODA RAZGOVORA - utječe na razvoj odgojnih, obrazovnih i funkcionalnih ciljeva nastave - potiče misaone aktivnosti učenika, kritičnost prema odr. pojavama, razvija kulturu govorenja, tolerantnost i druge socijalne vještine

zaključak: - kroz razgovor se moţe uspješno izloţiti cilj novog -

-

nast. sadrţaja treba planirati pitanja za voĎenje razgovora s učenicima planirati vrijeme za pitanja učenika organizirati debate poučiti učenike kako treba diskutirati, kada mogu govoriti, na koji će način braniti svoja stajališta i tvrdnje, kako će saţeto i argumentirano iznositi soje stavove naučiti učenike da savladaju vlastite afekte, uvaţe tuĎa suprotna mišljenja Korištenje razgovora za razvoj tolerancije i parlamentarnosti kod učenika, pripremajući ih za demokratske odnose u društvu

Za razgovor je potrebno najmanje dvoje. Kaţi što misliš, da znam da nas je dvoje.

III. DOKUMENTACIJSKE METODE 1) RAD S TISKANIM MATERIJALIMA -

a) b) c) d)

razne metode primjene tiskanih materijala: pročitati odlomak i zajedno prodiskutirati nakon izlaganja učenici pročitaju ulomke, odgovaraju na pitanja... učenikovo pismeno izviješće o tekstu koji je pročitao dati učenicima upute za čitanje...

- problemi: - jedni nastavnici ţele, drugi ne ţele

koristiti udţbenike - neki udţbenici se mijenjaju iz godine u godinu - pomanjkanje udţb. za stručne predmete

udžbenik - mane njegova korištenja i nekorištenja MANE KORIŠTENJA - udţb. kao surogat izvornih radova pruţa manjkave inform. - sadrţi znan. rez., ali ne i znan. metode i postupke dolaţenja do znanstvenih istina

MANE NEKORIŠTENJA - blješke sa sata postaju jedini izvor znanja - bilješke sa sata nepotpune i nedostatne za učenje - preopterećeni obavezama, učenici površno proučavaju drugu literaturu - problemi kod posuĎivanja knjiga (premali broj) - diktiranjem nast. gubi dragocijeno vrijeme koje se moţe bolje upotrijebiti

RJEŠENJE: - primjena razl. izvora znanja u nastavi,

gdje bi udţbenik imao značajno mjesto

Osvrt na praksu izdavanja u nekim eur. zemljama FRANCUSKA: - pokret protiv uporabe udţb. u školama - radi se na perfekcioniranju udţb. - ne vrijedi sistem “jedan predmet, jedan udţbenik” ->konkurencija -> dovodi do izrade sve kvalitetnijih udţbenika - nastavnici na kraju šk. god. izaberu udţb. za svoj predmet - škola daje učenicima udţb. Na besplatno korištenje koje ovi na kraju šk. God. Vraćaju i plaćaju samo eventualna oštećenja

ITALIJA: - svaki nastavnik bira udţbenik za svoj predmet - udţbenici su u OŠ besplatni; u SŠ se kupuju - ne mijenjaju se često

2) GRAFIČKA KOMUNIKACIJA U NASTAVI: - metoda pisanih i ilustrativnih radova - u širem smislu predstavlja prenošenje

informacije pomoću grafičkosimboličkih prikaza (slika, crteţa, riječi, brojeva, boje i znakova)

- primjena: - grafičko prikazivanje stimulira interes učenika

i usmjerava njihovu pozornost na ono što je bitno u nastavnoj graĎi - primjenom ove metode postiţe se veća trajnost znanja, uspješniji razvoj vještina i navika, povisuje se razina točnosti znanja, lakše ispravljaju netočnosti pri promatranju ili zaključivanju - ovom metodom ne iznosi se ništa novo; ona ne sluţi za pruţanje novih spoznaja, već bitno doprinosi razumijevanju i razjašnjavanju pojava i veza meĎu njima

M.Bogičević razvrstava grafička sredstva u sljedeće kategorije: a) sheme b) tabelogrami c) dijagrami d) kartogrami e) grafikoni

vizualni simboli g) simbolične ilustracije f)

SHEME = kombinacija različitih grafičkih i piktoralnih sredstava sa širokom mogućnosti primjene - njima se na vizualno sreĎen i logičan način prikazuju različiti odnosi, usporedbe, razvoj nekog procesa, klasifikacija pojave i sl. - vrlo su pogodne za prikazivanje nastavnog sadrţaja: npr.- shem. prikazi gradiva na šk. ploči ili grafofoliji -shem. prikazi nakon jednostavnih pokusa - shem. prikazi eksperimenata - shem. prikazi tehničkih procesa i sl.

- vrste shema: SHEMA DIVERGENCIJE prikazuje razvoj, rast ili promjenu počevši od jednog izvora (objekta, pojave) koja se dalje razvija i grana (npr. nuklearna lančana reakcija)

a) SHEMA KONVERGENCIJE polazi od kombinacije

mnogobrojnih elemenata koji se stapaju u jedan rezultat b) ORGANIZACIJSKA SHEMA se koristi za prikazivanje organizacijske strukture drţave, institucije i sl. c) KRONOLOŠKA SHEMA prikazuje podatke u odreĎenom vremenskom slijedu (povijesni dogaĎaj, kronologija ţivota neke ličnosti...) d) SHEME ZA PRIKAZIVANJE PREDMETA I OBJEKATA

- SHEME PRIRODNIH I TEHNOLOŠKIH PROCESA

jednostavno prikazuju kako izgledaju razni procesi i pojave u prirodi tj. početak i završetak nekog tehničkog postupka (npr. proces kruţenja vode u prirodi)

TABELOGRAMI = grafički prikaz razvoja neke pojave, skup

odreĎenih činjenica ili meĎusobni odnos različitih pojava i činjenica - koriste se za razmatranje odnosa neke

pojave (sličnosti, razlike, kontrasti)

- vrste tabelograma: - u obliku KRONOLOŠKE TABLICE koja je pogodna

za ponavljanje i utvrĎivanje gradiva jer omogućuju lakše povezivanje činjenica i promatranje dogaĎaja

- SLIKOVNI

TABELOGRAM se sastoji od jednostavnih crteţa koji mogu biti povezani s kratkim tekstom ili bez njega; u nastavi se koriste za učenje jezika - GRAFIČKA TABLICA

DIJAGRAMI = pojednostavljeni crteţi, geom. slike, ponekad i obične skice kojima pokazujemo strukturu ili oblik nekog objekta, poprečni ili uzduţni presjek i sl.

- primjena dijagrama:

mana - u pravilu sadrţi minimum detalja, pa je ponekad teško shvatljiv učenicima koji nemaju dovoljno pred znanja o pojavi ili predmetu koje dijagram pokazuje rješenje - kad je to moguće, potrebno je predavanje započeti s originalnom ili realnom slikom, pa potom preći na prikazivanje dijagramom kao apstraktnom slikom originala - često se koriste u nastavi fizike i kemije (npr. prikaz

slobodnog pada)

- KINOGRAMI su posebna vrsta dijagrama koji pomoću pojednostavljenih crteţa prikazuju pokrete ţivih bića

KARTOGRAMI I ZEMLJOPISNE KARTE = vizualna sredstva u nastavi bez kojih nije moguće odrţavati nastavu zemljopisa, povijesti, itd. - izbor zemljopisnih karata mora se

obaviti sukladno uzrastu učenika kojima je namjenjena

KARTOGRAMI = karte prikazane konturama i dopunjene graf. elementima koji ističu jednu ili više pojava pomoću simbola, crta, strelica, boja, imena (npr. migracije stanovništva, gustoća stanovništva)

SPECIJALNE KARTE = povijesne, ekonomske, političke, klimatološke, turističke...

GRAFIKONI = predstavljaju pojednostavljen vizualni prikaz brojčanih podataka i kvantitativnih odnosa - imaju veliko značenje u procesu učenja i

koriste se na svim razinama školovanja u gotovo svim nastavnim predmetima

- vrste grafikona: Odnos dijelova prema cjelini prikazuju: - POVRŠINSKI GRAFIKON - SLIKOVNI GRAFIKON / PIKTOGRAM - CRTIČASTI / LINEARNI GRAFIKON smješten je u koordinativni sustav, a prikazuju trend odnosa dvije ili više veličina

GRAFIKON SILUETA površina koju zatvara kriva linija boji se ili šrafira da bi se istakla pojava

STUPIČASTI GRAFIKON je takoĎer smješten u koordinatni sustav, a moţe prikazivati različite pojave i odnose

SLOJEVITI GRAFIKON je kombinacija crte i stupaca

KRUŢNI GRAFIKON je jedan od najpopularnijih

SIMBOLI = specifičan oblik izmišljen zato da bi se odreĎene zakonitosti jednostavnije i preciznije formulirale

= jezik meĎunarodne komunikacije (npr. kem. spojevi, mat. simboli) - razlikujemo: - sim. Ilustracije -sim. znaci - sim. crteţi / idiogrami

a) simbolične ilustracije PLAKATI su jednostavne ilustracije namjenjene prije svega poticanju interesa za odreĎenu ideju, činjenicu, dogaĎaj; plakat kao reklama mora biti privlačan, konkretan, jednostavan, originalan b) KARIKATURE c) STRIP d) REBUS a)

b) simbolični znaci a) matematički b) astronomski c) kartografski d) znaci za mjere...

c) simbolični crteži / idiogrami a) ţigovi i zaštitni znaci “marke” nekog b) c) d) e)

proizvoda amblemi (golub s maslinovom grančicom - simbol mira) grbovi zastave znaci u prometu, farmaciji, vojsci, itd...

Glazba u nastavi - glazba i pjesma imaju veliko značenje u

ţivotu čovjeka

I. Vrednovanje pjesme i glazbe 1. posvješćenje umjetničkog djela kao

estetsko-sadrţajne cjeline 2. nastanak djela 3. glazbena tradicija unutar koje je skladano odreĎeno djelo 4. izraţajni oblici

II. Pjesmu i glazbu treba u nastavi promatrati sa stajališta 1. nastavnika i učenika

2. cilja 3. sadrţaja 4. metode 5. pomagala

III. Učenje glazbe 1. razvijanje, intenziviranje i

aktualiziranje nastavnikovih sposobnosti 2. diferencirano zalagane i razvijanje glazbenih sposobnosti učenika 3. suradnja s nastavnikom

IV. Pristup pjesmi tradicionalni 2. suvremeni odrednice pri nastavnoj upotrebi tradicionalnih i suvremenih pjesama: a) slušati b) prihvaćati/pjevati c) interpretirati/aktualizirati d) uvjeţbavati / memorirati 1.

- nastavak glazbeno oblikovanje, meditiranje, slušanje glazbeno oblikovanje moguće već u niţim razredima osnovne škole meditacija - riječ je o koncentriranju na središte ţivota 3 stupnja meditativnog slušanja: a) prodiranje u glazbu b) zadrţavanje u glazbi c) otvaranje transcedentalnoj sferi slušanje: emocionalno, analitičko i slušanje s razumijevanjem 3.

Praktično-kreativne mogućnosti pjesme u nastavi 1. vjeţba zasnovana na glazbi

2. vjeţbe zasnovane ne glazbalu 3. vjeţbe za predstavu 4. vjeţbe kroz izmjenu

Zaključak: - glazba u nastavi dobrodošla u

doţivljajnom, kreativnom, kognitivnom smislu

Likovna umjetniča djela u nastavi - slika u sluţbi riječi / nijema riječ - cilj: prevesti vizualni u verbalni govor - boje i oblici govor sam po sebi

- umjetničko djelo – - za kvalitetu presudan kriterij “rasta” - boje, oblici, sjene, planovi – zamjena za riječi,

interpunkciju,rečenice, stil - kompozicija: vrsta i način na koji je slika na plohi organizirana - poruka linija, figura = govor slike

- literatura o lik. umj. djelima za osnovnoškolce koja

njeguje narativni stil - kod sakralne umj. od 4. st. zlatna pozadina, veličina lika: što je u toj poruci? - vaţno je poznavati povijesnu pozadinu - suvremena umj. je autonomna, gl. karakteristika otvorenost, poruka višeznačna

- metodičke faze: 1) spontano opaţanje 2) analiza govornih oblika 3) nutarnja koncentracija 4) analiza sadrţaja slike 5) poistovjećivanje sa slikom

Karikatura u nastavi - sredstvo za posredovanje mišljenja i

stavova - prenesene iz tiska - svrha: kritizirati i promijeniti ≠ vic - vizualni oblik satire - najčešći propust – prebrzo tumačenje

analiza strukturnih elemenata: a) kod - djelotvornost: jednostavni i razumljivi elementi b) tehnike karikiranja 1. montaţa suprostavljenih elemenata (beduini / naftni toranj = klanjanje novcu) 2. pretjerivanje (stajanje ≠ sjedenje na pijedestalu) 3. usporedba (TV umjesto glave = čovjek ovisan o TV-u) 4. navod (citat) -

-

karikatura u nastavi može potaknuti neke relevantne pedagoške procese učenja:

1. učiti gledati, promatrati - potiče na razmišljanje 2. iskusiti pozitivnu nesigurnost - svlači veo besprijekornosti 3. kritičko-oslobodilačka dinamika - biti kritičan prema svom načinu ţivljenja

Fotografije, folije i stripovi u nastavi a) b)

c) d) e)

f)

vrste fotografije kao nastavnog sredstva: dokumentarna antropološka fotografije motiva umjetnička fotomontaţa i kolaţ ilustrativno-zabavna

Fotogovor: - “photolanguae” – Babin, Baptiste, Belisle - metoda uporabe fotografija

- za predstavljanje vlastitog iskustva - učenici poboljšavaju verbalnu komunikaciju - uporaba: - upoznavanje nove skupine - uvoĎenje u novu temu - otkrivanje predznanja / predrasuda - pojačavanje, postizanje ţeljenog cilja - ponavljanje, saţimanje gradiva - kontroliranje zalaganja - nova motivacija - umanjivanje disciplinskih problema

Druga metodička proslijeđa: 1. 2. 3. 4. 5. 6.

za pokretanje kreativnih procesa / rezvijanje kritičkih stavova zajedničko promatranje odreĎene fotografije dogovaranje mogućih radnih proslijeĎa omogućavanje da predstavljenim osobama “doĎu do riječi” označavanje izrezanih elemenata fotografije kombinacije 2 ili više fotografija izbor jedne iz mnoštva

- nastavak 7. kombiniranje fotografije i teksta

8. mijenjenje fotografije s nakanom da se

učini različitom - flomasteri, lijepilo, oblačići stekstom 9. rezanje fotografije 10. stvaranje nove fotografije od više fotografija s istim ili različitim motivima 11. od više fotografija stvoriti novu priču

Uporaba folije u nastavi -

kreativnost komunikacija angaţiranost spontanost, improvizacija

vrste folija: 1) unaprijed pripremljene folije 2) folije uţivo 3) djelomično pripremljene folije -

- tehnike izrade folija: 1) razvojna tehnika 2) dopunska tehnika 3) višeslojna tehnika 4) tehnika markiranja 5) tehnika prekrivanja

6) tehnika nadopunjavanja 7) tehnika okretanja

Stripovi u nastavi -

uz karikature -> skupina crteţa s interpretacijskim karakterom

-

stripovi i motiviranje djece: stripovi kao slobodna literatura zajednička literatura za cijeli razred rastaviti crteţe od govornih oblačića; naći pripadajući zadatak da sami iznaĎu put od teksta do stripa

1) 2) 3) 4)

- kriteriji uporabe stripova: 1) motivirajuće pomagalo 2) dovode do cjelovitije informacije o

pojedinom predmetu 3) pomoć pri interpretaciji 4) poticaj za diskusiju 5) domaća zadaća

- metode: usporediti različite stripove na istu temu 2) dati djeci gotove stripove s praznim oblačićima 3) angaţirati skupine učenika da izrade prijedloge stripa na istu temu – izbor najboljeg 4) načiniti strip o suvremenom dogaĎaju 1)

kod samostalne izrade: 1) izraditi scenarij 2) pronaći prikladan tekst 3) rad u skupini -

AV mediji u nastavi - pretpostavljaju odreĎenu govorno-

komunikacijsku kompetenciju i odašiljača i primaoca informacije - sredstva poučavanja (zidne slike, karte, fizikalne sprave) - radna pomagala (početnice, tablice, radne biljeţnice, čitanke, udţbenici) - slike kao posrednici zornosti: -

17. St. – J. A. Comenius – “Orbis sensualium pictus” tvorac koncepcije slikovne didaktike

- nastavak: - 50-te g. XX. st. Prodor tehničkih medija

u obrazovanje - 70-te g. – boom AV medija -> problemska nastava -> potiče proivodnju dijasa i kratkometraţnih filmova - simbolska didaktika – prihvaća AV medije kao sredstvo komunikacije

AV mediji kao nastavna sredstva - slika, film, TV emisija – analiziranja - autorov način kledanja na stvarnost - znanje učitelja - djelovanje: - kreativno oblikovanje folija, dijasa, glazbenih

kaseta - pomoć magnetofona, videokamera, kompjutorskih animacija - vještina + artikuliranje poruke

Likovno stvaralaštvo u nastavi Primjena nastavnih metoda, postupaka i ilustrativnih materijala u nastavi

Likovno oblikovanje stvaralačka nastave  mnogolikost ljudske osobnosti didaktika i metodika nezamislive bez umjetničkog stvaralaštva nastavnik mora imat istančan osjećaj za umjetnost kako bi “animirao” učenike da se izraze kroz umjetnost i to od što ranije dobi

Likovno stvaralaštvo u nastavnoj teoriji Kurt Frör – zasniva svoju teoriju na didaktičko-metodičkim načelima u nastavi se treba ispreplitat dječje likovno izraţavanje sa nastavnom verbalnom komunikacijom “prednost motrenja pred slušanjem” likovno stvaralaštvo smatra “otvorenim dijalogom” Frörovi pedagoški temelji – zornost, samorad, stvaralaštvo i cjelovitost

Suradnja sa likovnim odgojem ovim problemom bavili su se G. Stachel i T. Eggen svoja razmišljanja temelje na predmetu likovnog odgoja u ovom kontekstu nastavnik igra veliku ulogu učenik se ne smije brinuti zbog kvalitet djela likovno izraţavanje daje slobodu izraza djeci koja su manje verbaliziranija

Učenikov kreativan odnos prema gradivu F. Weidmann učenik  točka oko koje se “vrti” nastava nastavnik  inicijator krativnog procesa učenik mora biti u stanju zazuzeti osobni stav područje realiziranja  područje na kojem se učenici sami “pronalaze”

Učenik i likovnooblikovni materijal

H. Halbfas temelj “djeca uče radeći” spontano izraţavanje učenika kroz likovne sadrţaje prednost ostvarivanju djetetovih potreba i promicanje njegovih sposobnosti ...puno aktivnosti za slobodne stvaralaštvo na likovnom i glazbenom području

Likovno stvaralaštvo kao instument komunikacije

K. Wegenast razlikuje dvije nastavne metode – didaktičak i pedagoškomeĎuljudska prva ima u vidu “motrenje, iskustvo, činjenje i motiviranje” druga na ovo dodaje stvaralaštvo nastavni oblici odabiru se slobodno

Višedimenzionalno učenje ovim problemom posebno se bavi Bernhard Grom mnoštvo raznih sadrţaja ima za cilj povezati čuvstveni doţivljaj, kritičko razmišljanje i praktički rad cilj je višedimenzionalno, tj. cjelovito učenje izbor prave metode nije jamstvo cjelovitog učenja

situacija u kojoj se nalazi učenik stvara razloge za korištenje odreĎene metode stvaralački radni oblici mogu dobro posluţiti “konsolidiranju” nastavnih sadrţaja i samoj kontroli usvojena znanja

Izražajni oblici u sklopu nastave kolaţ glina slikanje – crtanje transpozicija poruke

Komunikacijska nastava dijalog  najbolji i najbrţi način dolaţenja do zajedničkog interesa svi onih koji su uključeni u njega otvorenost nastavnika bitna je za samu nastavu i ima velik utjecaj na učenika likovna nastava integrira se u komunikacijski proces

Popratni crteži u nastavi Helmuth Uhrig početak ’50. god. XX. st. uho + oko ova metoda koristi se kao pomagalo u nastavi dobro došla kod učenika kod kojih postoji mentalna blokada crteţ predočuje poruku

zbog svoje jednostavnosti ova se metoda brzo uči i usvaja npr. slika ţene koja drţi dijete ne daje nam sliku nečije majke, već nam daje opći pojam koji nosi ta slika

ZAHVALJUJEMO NA POZORNOSTI!!! 