djela Izabrana djela Milosava Popadica
Hoppa till innehåll
Latinskosrpski rečnik, A M.P.Popadić LATINSKO-SRPSKI REČNIK A a – prvo slovo latinske abecede. ā, āb, abs, praep. sa ablativom: 1) a = ab (ispred konsonanta) – iz, od multi a hostibus caesi sunt – mnogi su pali od (ruke) neprijatelja; a fronte – spreda; a tergo – otraga, otpozadi; a latere – zboka, sa strane; venire a teatro – ići iz pozorišta; a nobis – kod nas;hoc est a me – toliko od mene (to je moje mišljenje); a pueritia – iz (od) detinjstva;vicesimus dies a Capitolio incenso – dvadeseti dan od (nakon) požara u Kapitolu; legati a Roma venerunt – delegati idu iz Rima; a Graecis - iz Grčke; legi edictum Antonii a Bruto– poruka Antoniju od Bruta; rogatus sum a matre tua, ut venirem ad se – tvoja me majka molila da dođem kod nje; servus a manu – privatni sekretar; 2) ab praep. sa abl. (ispred vokala) – iz, od: mille passus ab urbe – hiljadu koraka od (iz) grada; quartus ab illo – četvrti od njih; ab oriente – sa (iz) istoka; cadere (mori) ab aliquo – pasti (poginuti, umreti) od nekoga (nečije ruke); haec scribo ab amore – ovo pišem iz ljubavi; ab novissimis unus – jedan od novajlija; plaga ab amico – udarac/šamar od prijatelja; 3) abs(ispred d i t): abs te – kod tebe; 4) a/ab ide sa glagolima deterrere, liberare, exspectare, timere, cognoscere, petere, quaerere, incipere, convertere, vertere aliquod ab aliquo – … od nekoga
ăbăc/us, -i, m. (àβαξ) – 1) sto izdeljen u polja na koji se stavljalo ulje i vino; tabla podeljena na kocke koja je služila za igru i računanje, abakus ăbălīēnātĭo/onis, s. f. – formalno otuđenje, rastavljanje ăbălĭēno, -avi, -atum, -are, v. I – 1) rastaviti: a. uxorem a viro – rastavljam ženu od čoveka; 2) učiniti tuđim, neprijateljski raspoloženim: a. alquam – udaljiti se od nekoga; abalienabam homines rebus meis – prepuštam drugima moje stvari; abalienatus iure civium – lišen građanskih prava Aba/s,-ntis, m. (΅Αβας) – Avant, kralj u Argosu ăbăv/us, i; s. m. – dedin deda abdĭcātĭo/ s. f. ōnis,– abdikacija, ostavka, odricanje a. filii – odricanje od sina, isključenje sina iz nasledstva abdĭc/o¹, -avi, -atum, -are, v. tr.&itr. I – abdicirati, dati ostavku na (visoki) položajconsules abdicantkonzuli daju ostavku; filium a. – odričem se sina abdĭc/o²,-xi, -ctum, -ĕre, v. tr. III – slutiti (zlo): aves abdicunt rem – ptice slute stvari abdĭte, adv. – zabačeno, zatureno, skriveno abd/o, -dĭdi, -dĭtum, ĕre, v. tr&itr.III – 1) udaljiti: a. aliquem in insulam – proterati, oterati u izgnanstvo; 2) povući se: a. me – povlačim se (u miran život); a.in silvam – povlačim se u šumu; 3) odati se: a. me litteris (in litteras) – odajem se pisanju; 4) kriti: a. partes quasdam corporis – krijem delove tela; a. cupiditatem – krijem (ljubavni) zanos abdōm/en, -ĭnis, n. 1) trbuh; 2) sladokusac, poguzije, Pera-ždera abdūco, -xi,-ctum, -ĕre, v. III, odstraniti (udaljiti) od: a. aliquem a foro; a. legiones a Sagunto; a. aliquem Romam; abduco aliquem in cubiculum; c. aliquem mihi conviviam – uzimam nekoga kao gosta; 2) metaforično: uzdržati se, odustati od a. animum a cogitatione; a. a corpore – otkidam od tela; 3) odreći se a. me ab omni reipublicae cura; 4) poniziti a. artem ad mercedem – poniziti umetnost na robu ab/ĕo, īi, ĭtum, īre,v. itr. IV, – ići, otići; tempus abire tibi est – vreme ti je da ideš (odeš);sol abiit – sunce je zašlo; pater abiit amicum salutatum – otac je otišao da pozdravi/poseti prijetlja; a. ab incepto – odustajem od; abire magistratu – dati ostavku na državnu službu;non abibit, si… – neće izbeći (ostati živ), ako…; hoc non sic abit – to ne treba tako da ide (se odvija); abi! – gubi se! (pakuj se!, kidaj!); abi! (u šali) – ama, idi, daj! (ne zezaj!); a. domum – idem kući; abi in rem malam! – idi dođavola!; non longe abieris – ne moraš ići tako daleko; abit in ora hominum pro ludibrio – postao je
predmet ismejavnja; abit in mores – prešlo u naviku; a. in somnum – zaspah (spava mi se) ăberrātĭ/o,-ōnis, f. – (naglo) odstupanje, aberacija; a. a dolore (molestiis) – udaljavanje od bola (sekiracije) ăberr/o,-avi,-atum,-are, I v. intr. – 1) odstupati, odlutati, zalutati; a. a patre – udaljujem se od oca; a. verbo – ne mogu da nađem reč; aberrat a regula – odstupa od pravila; a. ab eo, quod propositum est – odstupa od predmeta; a miseria quasi aberrare – gotovo zaboraviti bedu; sed tamen a. – ipak odbacujem od sebe; 2) udaljiti se, biti daleko longius aberrant, quam quo telum adigi posset – dalje su nego što koplje može da dobaci abfŏre, abforem > abfui ăbhinc, adv.(ab+hinc) – 1) odavde: aufer a. lacrimas – odnesi suze odavde; 2) pre, (od sad): a. annos XIV – pre četrnaest godina; abhinc triennium (annis IV) – pre tri (četiri) godine abĭci, abĭcit, > abicio ăbĭēgn/us, -a, -um, a. – jelov, čamov ăbiē/s,-ĕtis, f. jela (Pinus abies, Pinus picca); a. secta – a) jelova daska; b) barka, čamac ăbĭgo,-ēgi, -actum, ĕre; v. III, od-terati; oterati [stoku], proterati [neprijatlja]: a. aliquem rus; nox abacta – potrošena (protraćena) noć ăbĭtĭo/-ōnis, f. – odlazak, smrt ăbīto,-ĕre, v. intr. III – otići ăbĭt/us,-us, s.m. 1) smrt; 2) izlaz, ishod abiectĭo/-ōnis, f. – 1) odbacivanje; 2) metaforično: a. animi – malodušnost abiect/us,-a, -um; a. – nizak (stil): oratio abjecta – vulgaran govor; miser (contemptus) et abjectus – bedan (gnusan) i nizak ab/ĭcĭo,-iēci, -iectum, -ĕre, v.tr.III – odbaciti, zbaciti, skinuti: a. insigne regium de capite meo – odbacujem kraljevske znake sa svoje glave; 2) napustiti, ostaviti; a. aliquem – više me ne zanima; 3) baciti se (niže): a me ex muro in mare – bacam se sa zida u more; a. ad pedes alicujus – baciti se nekom pred noge, moliti; 4) omalovažavati a. auctoritatem senatus – omalovažavati autoritet senata; a. me – predajem se 5) a. animum – gubim hrabrost abiūdĭc/o,-avi,-atum,-are, v. tr.I, – poricati, negirati a. libertatem mihi – poricati meni slobodu abiun/go,-xi,-tum,-ĕre, v.tr. III – ispregnuti a. juvencum – isprežem junca; udaljiti a. me ab aliqua re – udaljujem se od nekog predmeta
abiūr/o,-avi, atum, are, v.tr. I, – odlučno poričem: a. pecuniam – poričem da sam vlasnik ăblatīv/us,-i, m. – casus ablativus (instrumental, sociativ+lokativ) 1) sa glagolimaliberare, expellere, cedere: liberare aliquem metu – osloboditi nekoga straha; expellere aliquem urbe – proterati nekoga iz grada; cedere aliqua re – odustati od neke stvari;cedere loco – napustiti mesto; Hanibal patria pulsus est – Hanibal je proteran iz otadžbine; Nolanos Marcellus pugna abstinere iussit – Marcelus je molio Nolance da se uzdrže od borbe; 2) sa glagolima koji znače lišiti i nedostajati i sa pridevima liber i vacuus: privare/nudare/spoliare aliquem aliqua re – lišiti nekoga nečega; carere/egere aliqua re– nemati nešto; liber curis – bez tuge/kubure; 3) sa poređenjima: Hic mons illo altior est – ovo brdo je više od onoga; Existimo hunc montem illo altiorem – mislim da je ovo brdo više od onoga tamo; Exegi monumentum aere perennius – stvorio sam spomenik trajniji od bronze; luce sunt clariora nobis tua consilia omnia – jasniji od dana su nam svi tvoji saveti; praevenerat fama qua nihil est celerius – stigoše glasine od kojih ništa nije brže;plus ducenti homines capti sunt – više od dvesta ljudi je zarobljeno; exspectatione omnium major – više od svih očekivanja; Caesar opinione celerus venturus esse dicitur – Cezar bi, kažu, mogao da stigne brže nego se misli; Subiit argentea proles, auro deterior, fulvo pretiosior aere – Nastupi srberno doba, gore od zlartnog ali bolje od bronzanog; 4)lokativni ablativ hoc loco – na ovom mestu; hac parte – s ove strane; tota urbe – u celom gradu; totis castris – u celom logoru; dextra levaque – nadesno i nalevo; terra marique – na kopnu i na moru; Via Apia proficisci – otići Vija Apijom; 5) vremenski abl.: nocte (=noctu) – noću; die/luce – danju; hieme – zimi; vere – u proleće; aestate – leti; autumno– u jesen; bello – u toku rata; prima luce – ranom zorom; superiore anno – prethodne godine; primo quoque tempore – prvom povoljnom prilikom; adventu Hannibalis – u vreme Hanibalova pohoda; tribus ante (post) annis – pre (posle) tri godine; Hannibal anno tertio post, quam domo refugerat, Africam accessit – Hanibal je stigao u Afriku dve godine nakon što je napustio otadžbinu; sub noctem dixere vale – pozdravili su se pod noć (pred veče); tempore venio – doći ću na vreme; Maior in dies fit contemptio laboris – prezir prema radu bio je svakim danom sve veći; 6) instrumentalni ablativ cum magna cura (magna cura) – sa mnogo obzira (truda); iure – s pravom; vi – silom (na silu);equo/curru/navi vectus – prenet na konju/kolima/brodu (konjem/koima/brodom);pedibus ire – ići peške; vincere aliquem proelio – pobediti nekoga borbom; moenibus se defendere – braniti se zidovima, castris se tenere – tvrđavom se držati (braniti); per servum a rege occisus est – pogubio ga je rob po kraljevom naređenju; 7) načinski ablativhoc modo – na ovaj način (ovim načinom); quo
modo? – kako, na koji način?; more maiorum – po drevnom običaju; vir singulari virtute – čovek izuzetne hrabrosti (sa izuzetnom hrabrošću); bono animo sitis! – budite hrabri!; 8) sa pridevima plenus (pun),praeditus (snabdeven), dignus (dostojan, zaslužan); indignus (nedostojan): onustus praeda – natovaren plenom; dignus supplicio est – zaslužuje da se kazni; indigna homine haec oratio – te su reči nedostojne čoveka; 9) sa nekim deponentnim glagolima ut armis – služiti se oružjem; fungi magistratu – obavljati dužnost; frui otio – uživati u tišini; niti baculo – podupirati se štapom; potiri oppido – ovladati gradom; abuti patientia – zloupotrebiti strpljenje; perfungi munere – ispuniti obavezu; vincere scis, Hannibal, victoria uti nescis – da pobediš, Hnibale, znaš, ali ne znaš da se služiš pobedom; ducibus usi centurionibus – njima su kao vođe služili centurioni; 10) sa opus est mihi auxilio – meni je potrebna pomoć; multa opus sunt – mnogo [šta] je potrebno; 11) sa contentus i fretus sorte contentus – zadovoljan sudbinom; fretus numero copiarum suarum – pouzdao se u brojnu nadmoć svojih trupa; 12) sa glagolima procene frumenti modius tum erat binis sestertiis – dvadeset oka žita koštalo je dva sestertija; victoria multo sanguine stetit – pobeda je plaćena golemom krvlju; 13) uzročni ablativ parva metu primo – u početku mala od stida; hoc benevolentia fit, non odio – to se čini s dobrom namerom, a ne iz mržnje; fame mori – umreti od gladi; victoria laetus – zadovoljan pobedom; misericordia commotus – dirnut saučešćem; ira incensus – zapaljen gnevom; 14) limitativni ablativmaior natu – stariji po rođenju; vir nomine Milo – čovek imenom Milo; mea sentetia – po mom sudu/mišljenju; nemo tibi par est eloquentia – niko to nije ravan u elokventnosti; 15)ablativ mere Quo (quanto) propius hostis accedebat, eo (tanto) maior caeses fiebat fugientium – što je neprijatelj bio bliži tim je krvoproliće među izbeglicama bilo veće;paucus post diebus – nekoliko dana kasnije; 16) ablativ poređenja o luce magis dilecta sorori – o, od svetlosti [života] draža sestro; 17) ablativ mesta (ako je pl. tantum, na pitanje kuda i odakle, te sa glagolima kretanja) Athenas – u Atinu;Athenis/Corintho/Carthagine – iz Atine/Korinta/K-e 18) apsolutni ablativ participatska fraza, (imenica + particip) je nezavisna od strukture ostatka rečenice. Rečenica se zapravo skraćuje na ablativ i particip prezenta aktiva za istovremenu radnju ili particip perfekta pasiva za radnju koja je prethodila. Caesar, his dictis, milites dimisit – Rekav to, Cezar dade voljno [Cezar, pošto je to rečeno, dade voljno]; coena parata, coquus quiescebat – spremiv večeru [večera budući spremljena], kuvar počinu; Cicerone locuto,Tiro gaudebat– Kad je Cicero završio govor, Tiro se oduševio [Cicero završiv govor, Tiro likovaše];Horatio in Academia studente, Brutus Athemas advenit – duce (eo) excepto nulli ceciderunt – niko nije poginuo izuzev
vođu (njega); u temporalnoj rečenici Pythagoras Tarquinio Superbo regnante venit – Pitagora je došao za vreme vladavine Tarkvinija Superba; Galli Romanis proelio victis ad utbem contenderunt – Pobediv Rimljane, Gali su pohitali prema gradu; u dopusnoj rečenici Romanis proelio victis tamen non multi sociorum defecerunt – Iako su Rimljani pobeđeni, ipak nije otpalo mnogo pristalica; u pogodbenoj rečenici Romanis proelio vicris socii deficient – Ako Rimljani budu pobeđeni, optašće mnogo pristalica; predlog sa infinitivom te adiuvente id faciam – s tvojom pomoću ja ću to učiniti; itinere non intermisso ad mare pervenit – ne prekidajući putovanje stigao je na more; 19) umesto participa,: i predikativni deo može da se svede na imenicu ili pridevHanibale duce – pod Hanibalovim vodstvom; Fabio auctore – na predlog Fabija; nobis pueris – u našem detinjstvu; patre vivo – za očeva života; me inscio, me invito hoc factum est – to se dogodilo bez mog znanja i protiv moje volje; 20) sa predlozima: ab (a ispred konsonanta): ab ore – iz usta; a rege laudatur – od kralja pohvaljen; libera nos a malo – izbavi nas od zla; ab ovo – od jajeta (početka); ab origine – od početka; ab uno disce omnes – sudi svima po jednome (svi su isti); ab urbe condita – od osnutka grada [Rima]; a fame mori – umreti od gladi; per servum a rege occisus est – rob ga je pogubio po kraljevoj zapovesti; de: plenus de auro – ispunjen zlatom; De rerum natura – O prirodi stvari;De bello galico – O galskom ratu; de mortibus nihil nisi bene – o mrtvima samo najbolje; saltem si qua mihi de te suscepta fuisset – da sam bar s tobom zanela; ex (eispred konsonanta): pharetra ex auro – navlaka u zlatu (od zlata); ex oculis – iz vidnog polja; eum sui cives e civitate eiecerunt – njega su njegovi sugrađani proterali iz grada; ex tempore – u skladu s vremenom (bez pripreme); ex omnibus partibus urbis – iz svih delova grada; egredior e portu – izlazim kroz kapiju; eicire aliquem e civitate – izbaciti nekoga iz države; ex animo – iskreno; ex ante – unapred; e cathedra – zvanično; ex iure – po zakonu; e nihilo nihil fit – iz (od) ništa nema ništa; e post – naknadno; e tempore – bez pripreme; coram: coram genero meo – u prisustvu moga zeta; cum: cum catanis ligare – vezati lancima; cum silentio – s tišinom; ille Paris cum semiviro comitatu – taj Paris sa pratnjom evnuha; cum omnibus copiis – sa svim svojim jedinicama; in: in corpore – u telu; in ire – u gnevu; tenere in manibus – držati u rukama; prae: prae se armentum agit – pred sobom je volove terao; quod fuit prae manu – šta je bilo pri ruci; prae nos beatus – prema nama, [on je] blažen; unus prae omnibus – više od svih; pro: ora/salta pro nobis – moli se/igraj za nas; pro anno – za (na) godinu, godišnje; pro arte – za umetnost; pro bono publico – za javno dobro; pro cura – na nadležnost; pro forma – da se zadovolji samo forma; pro patria – za otadžbinu; pro persona – po osobi; pro primo/secondo – prvo/drugo; pro rata – proporcionalno; pro re nata – zlu ne trebalo;
za svaku eventunost; pro tanto – toliko, u tolikoj meri; pro tempore – za sad, privremeno; sine: sine spe – bez nade; sub: sub certis conditionibus – pod izvesnim uslovima; sub quadam levitate – sa nekom vrstom lakovernosti; ablativ u deklinacijama, singular/plural:puella/puellis; servo/servis; templo/templis; rege/regibus; tempore/temporibus; agenti/agentibus; die/diebus; fructu/fructibus; manu/manibus; re/rebus; monte/montibus; cive/civibus; mari/maribus; bono/bonis; acri/acribus; vocanti/vocantibus ablēgāt/ĭo-ōnis, f. – odašiljanje ablĕg/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I, – odaslati, poslati; držati na odstojanju a. aliquem – držim ga na odstojanju ablĭgūr/ĭo,-ivi, -itum, ire, v.tr. IV, – traćiti, trošiti, jesti; a. fortunas meas – traćim (trošim) svoju imovinu ablŏc/o,-avi, -atum, -are, v.tr.I – iznajmiti a. domum – iznajmljujem kuću ablŭ/o,-ŭi,-lūtum,-ĕre, v. III – 1) oprati a. pedes eius – perem mu noge, 2) isprati: a. maculas e veste – ispiram mrlje sa odeće; 3) otkloniti, odstraniti a. animi perturbationem – otklanjam duševni nemir; 4) metaforično a. sitim – gasim žeđ ablūtĭo/-ōnis, f. – ritualno pranje tela (ili delova tela) abnĕg/o,-avi, atum, are, v.tr.I – negirati, poricati: a. depositum – poričem depozit abnĕp/os,-ōtis, m. – unukov unuk abnepot/is,-is, f. unukina unuka abnoct/o,avi,-atum,-are, v. I (nox) – zanoćiti, provesti noć van kuće abnorm/is,-e, a. – izvan, mimo norme; a. sapiens – koji ne pripada nekoj sekti ili školi. abnumer/o,-are, I – završiti s brojanjem abn/ŭo,-ŭi,-uĭtum,-ĕre, III,v.tr. – dati (migom, glavom, rukom) znak odbijanja; odreći, odbiti, odustati, a. certamen – odbijam, ne pristajem; a. linguam romanam – odbijam da govorim latinski; a. facere illud – odbijam da uradim to; spes illud a. – ne mogu se tome nadati; sinonim: nego ăbŏl/ĕo, -ēvi (-ui),-ĭtum,-ēre, II, v. tr. – 1) uništiti, a. monumenta/testamentum/memoriam – uništiti spomenike/testament/pamćenje; 2) zauvek ukinuti (naročito zakon, propis): oblitterata et abolitum – stavljeno van snage, ukinuto; 3) ispuštati neprijatan, neugodan, ustajao, bolestan miris abolitĭo/-ōnis, f. – uništavanje, ukidanje, amnestija ăbōmīn/or, -atus sum,-ari, v. dep. I – gnušam se quod a. – nipošto, sačuvaj Bože!abominandus – gnusan ăbŏrīgĭn/es, -um, m. pl. – prastanovnici Lacijuma (od ab origo ili Άβοριγεινείς)
ăbŏrĭor, -ortus sum, iri, v.dep. IV – abortirati ăbortĭ/o-ōnis, f. – pobačaj ăbortīv/us,-a,-um, a. – prerano rođen, pobačen ăbortus/-us, m. – abortus abrād/o,-si,-sum,-ĕre; v.III - ogrebati, ostrugati obrijati: a.barbam (supercilia) – obrijati bradu (obrve) abrĭpĭo,-ripŭi, -reptum,-ĕre,v. III, – otkinuti, zderati, odstraniti, odrešiti a. aliquem de convivio in vincula – odrešiti nekoga od trpeze i poselje abrŏgātĭ/o,-ōnis, f. – ukidanje nekog zakona abrŏg/o,-avi,,-atum,-are, v.I – (formalno) proglasiti neki zakon van snage, zvanično ukinuti zakon; a. imperium – ukinuti propis (naredbu) abrŏtŏn/um (/us), n.& m. (άβρότονον) – lekovita (mirišljava) biljka Artemisia abrotonum abr/umpo, -rupi,-ruptum,ĕre, v.III – prekinuti, raskinuti, prelomiti a. medios annos/vitam/fata – prekidam (svoje) zrele godine/život/sudbinu; a. fidem – raskidam veru; a. vitam a civitate – prekidam (neću) da živim u gradu abrupte, adv. – naglo, iznenada, bez pripreme abruptĭ/o-ōnis, f. – prekid, raskid, razvod braka abrupt/us,-a,-um, a. strm, nepristupačan: locus a. – nepristupačno mesto; in abruptum– u provaliji; per abrupta – vroglavom brzinom; procellae abrupte – prolom oblaka; initia abrupta – bez uvoda absc/ēdo,-cessi,-cessum,-ĕre,v. III – 1) udaljiti se spero fore, ut omnes abscedant – nadam se da će se svi povući; 2) otići: a. a curia – odoh u skupštinu (opštinu); 3) izvući sea. hinc latere tecto – izvlačim se cele kože (bez gubitaka); 4) a. incepto – odustajem od; 5)luna abscednes – mesec u fazi opadanja; 6) quantum mare abscedebat – kako se more gubi iz vidnog polja abscessĭ/o-ōnis, f. – odlazak abscessus, -us, m. – 1) odlazak; continuus a. – trajan odlazak (trajno odsustvo). 2) (med.) gnojna upala tkiva abscind/o,-īdi,-issum,-ĕre, v. III – kidam, kidatim drerem, derati, čupam, čupatiabscindidit tunicam – podreao je tuniku; abscindidit comas – čupao je kosu; absciss/us, -a, -um, a. – 1)slomljen, odlomljen saxum abscissum – slomljen kamen;rupes abscissa – slomljena stena; 2) prek, strog, drzak responsum abscissum; sententia abscissa – strog sud; abscissior justitia – stroža pravda abscis/us,-a,-um, a. – odrezan, odlomljen; (o mestu): strm, izlomljen abscondĭte, adv. 1) skriven, prikriven
abscondĭt/us,-a,-um; a. – 1) tajan, nepoznat; 2) prikriven, skriven abscond/o, -condi,-conditum sum,-ĕre, v.tr. III – kriti, sakriti, skloniti; a. in terram – sakriti u zemlju; a. ensem in vulnere – krijem stvari u rane; fumus abscondet coelum dim zaklanja nebo; sol absconditur – sunce je zaklonjeno (ne vidi se više); a. pueritiam – brzo proživljujem (krijem) dečaštvo absen/s, -tis, a. – odsutan; me absente – u toku mog osdustva absenti/a, -ae, f. – odsutnost absĭmĭl/is,-e; a. – različit absinthĭ/um, -ii, n. – pelin ( Artemisia Absinthium) absi/s (apsi/s),-idis, f. – (math.) abscisa, segment (odsečak) kruga absist/o,-stidi,-stidum,-ĕre,v.tr. III – 1) uzdržavati se; a. signis – ne napadam; 2) izbegavati a. ab sole – izbegavam sunca; 3) odustati a. limine – napuštam kućni prag; 4)imago absistit – slika iščezava; 5) a. sequendo – ne sledim više absŏlūt/ĭo,-ōnis, f. – 1) oslobađanje od (optužbe); 2) završenost, savršenost, dovršenost absŏlūt/us,-a,-um, a. – završen, savršen, apsolutan absolv/o,-vi,-ūtum,-ĕre, v. tr. III – osloboditi a. aliquem suspicione – osloboditi od sumnje; a. populum bello – oslobađam narod rata, razrešiti te brevi absolvo – isplaćujem te; 2) završiti, dovršiti (umetničko delo); a. de re – ispričati do kraja absor/bĕo,-bŭi,-ptum,-ēre, v.tr.II – upiti, popiti oceanus tot res absorbet – okean tako mnogo stvari upija; oestus gloriae eum absorbet – zanos slave ga opija absque, prep.sa ablativom – 1) bez: a. sententia i.e. praeter sententiam – bez ili protiv pravog suda (mišljenja); 2) izuzev a. paucis syllabis – izuzev nekoliko slogova abstēmĭ/us,-a,-um, a. (abstineo) – suzdržljiv, uzdržljiv absterg/ĕo,-si,-sum,-ēre,v.tr.II 1) brisati a. sudorem (lacrimas) – brišem znoj (suze); a. vulnus (labrum) – brišem ranu (usnu); 2) otkloniti a. dolorem, molestias – otklanjam bol, sekiraciju, brige abster/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v.tr. II, – zastrašiti, zaplašiti a. leonem aedibus – plašim lava da ne prilazi kućama abs/tĭnĕo,-tinŭi,-tentum,-ēre,v.II – 1) odvratiti a. oculos a rebus alienis – odvraćam oči od čudnih (neobičnih) stvari; 2) uzdržati se a. me a re – Uzdržavam se od tih stvari; a. manus a me – ne dižem ruku na sebe; 3) abstinere se – odricati (uzdržavati, ustezati) se a. se cibo – ustežem se od hrane (gladujem). a. publico – ne izlazim van (ne pojavljujem se među svetom.) abstinen/s, -tis, particip od abstineo; 1) uzdržan, 2) nesebičan abstinenter, adv. – uzdržano, suzdržano
abstinenti/a, -ae, f. –1) uzdržanost od zabranjenog, apstinencija; (suprotno od avaritia – lakomost, pohlepa); 2) gladovanje; 3) post abst/o,-avi,-atum,-are, v. I – stajati na odstojanju absto lognius – stojim podaleko abstră/ho,-xi,-ctum-ĕre, v. III –1) izvući, izdvojiti; udaljiti a. me – udaljujem se (odlazim); abstrahatur a consietudine – izlazi iz običaja (upotrebe); 2) animus abstrahit se a corpore – duša se odvaja od tela; 3) apstrahovati, učiniti abstraktnim (nematerijalnim) abstrū/do,-si, sum, ĕre,v. III – skloniti, sakriti a. aurum – krijem zlato; a. me in silvam – krijem se u šumi; abstruere veritatem – kriti istinu abstrūs/us,-a,-um, a. – sakriven, sklonjen, zaklonjen, dubok disputatio paulo abstruisor– rasprava koja ide u dubinu ab/sum,-afui, abesse, v.def. – 1) biti odsutan dominus abest – domaćin je odsutan (nije kod kuće); 2) abest a spe – nema nade; 3) abest a vero – daleko od istine; tantum abest ut mors malum sit, ut (contra) –daleko od toga da je smrt loša (naprotiv); tantum abest, ut te laudem, ut etiam te reprehendam – daleko od toga da te hvalim, ja ti zameram; 4) abest culpâ (molestis) – oslobađa se greha (briga); 5) nedostajati mihi multa absunta – meni mnogo (šta) nedostaje; a. dolori – ne osećam (nikakav) bol absūm/o, -mpsi,-mptum,-ĕre, v.tr. III – odneti, (po)trošti, (po)jesti, (po)piti a. vinum – pijem vino; incendium absumpsit domum – požar je uništio kuću absurd/us,-a,-um, a. – 1) neprijatan a. sonus – neprijatan zvuk; abesurda vox – neprijatan glas, absurde canere – neprijatno pevati; 2) neshvatljiv, nerazuman, nelogičan, nečuven a. atque ineptus – neshvatljiv i nepristojan (neukusan, neumestan); est hoc auribus animisque hominum absurdum – to para uši i dušu (glupo je); ingenium haud absurdum – bistra (pametna) glava absurdĭt/as,-ātis, f. – nelogičnost, glupost Absyrt/us,-i, m. (Άβσύρτος) – Avsirt, Medejin brat, koga je ona ubila kako bi zavarala oca koji je progoni ăbundan/s,-tis, (part. od abundo) - obilan, izobilan a. pecunia – izobila novca; a. omnium rerum – obilje svih stvari ăbundanti/a,-ae, f. – obilje, izobilje ăbund/o, -avi,-atum,-are, v. I – obilovati omnia (pecuniae, herbae) abundamus – imamo obilje svega (novca, trave); Germania fluminibus abundat – Germanija obiluje rekama ăbūsĭo/,-ōnis, f. – pogrešna upotreba, zloupotreba reči tropa (metafora) abusque, veznik sa sa ablativom – sve do a monte Oceano abusque – od brda pa sve do mora
ăbūsus/ -us, m. – trošenje, potrošnja ăbūtor, -ūsus sum,-ūti, v.dep. – 1) trošiti, potrošiti a. omni tempore – potrošeno je sve vreme; haec abusa sunt – potrošeno je sve (nema više); 2) zloupotrebiti a. patientia aliquius – zloupotrebljava se nečije strpljenje; ab rege abutamur (pasiv) zloupotrebljeno od kralja (kralj je to zloupotrebio) Abyd/us,-i, f. (΅Αβυδος) – Abidos, grad u Maloj Aziji Abyla,-ae, f. (Άβύλη) – Avila, planina u severnoj Africi ac, veznik – 1) pa i: ex plurumis periculis ac ex media morte – iz mnogih opasnosti pa i iz same smrti; talis honos paucis est delatus ac mihi – takve neke počasti prišivaju se i meni;video vos non solum de vestro ac rei publicae verum etiam de meo periculo esse sollicitos– vidim da ste uznemireni ne samo zbog sebe i državnih poslova, već i zbog opasnosti koja preti meni; 2) kao i est animus eius erga te ac fuit – njeno raspoloženje prema tebi je isto kao i ranije; 3) nego što ea res longe aliter, ac ratus erat Hannibal, evenit – ta stvar se odvila sasvim drukčije nego što je Hanibal očekivao Ăcădēmī/a, -ae (Άκαδήμεια) – gimnazija ăcădēmĭc/us, -a,-um (>άκαδημική) – akademski ăcălanth/is, -ĭdis, f. (άκαλανθίς) – štiglić ăcanth/us, -i, m. (΅ακανθος) – akantos, biljka medveđa šapa Acast/us,-i, m. (΅Ακαστος) – Akast, sin tesalskog kralja Pelije, Alkestidin brat acc/ēdo,-cessi,-essum,-ĕre,v. III – 1) prići, prilaziti a. ad aliquem (urbem, a Romam) – prilazim nekome (gradu, Rimu); a. in senatum (in Macedoniam) – približavam se senatu (Makediniji); 2) dopirati sermo accedit aures meas – razgovor dopire do mojih ušiju; 3)stultitia tibi accessit – ti si lud; 4) a. ad rempublicae – stupam u državnu službu; 5) a. ad peruculum alicuius – preuzimam nečiju odgovornost (predmet); a. ad bona – uzimam u posed; 6) ad deos propius accedit – približava se (izgledom, delom) bogu; 7) nihil accedere potest ad virtutis summam – ništa ne može da se približi zbiru vrlina; 8) plurimum accedit pretio – cena mnogo raste; accĕlĕrātĭ/o,-ōnis, f. – ubrzanje, akceleracija accĕlĕr/o, -avi,-atum-are,v.tr/itr.I – 1) ubrzati accelerare iter – ubrzati kretanje; a. – žurim accend/o, -ndi,-nsum,-ĕre, v.tr.III – upaliti, zapaliti accendit urbem – zapalio je grad;accendit Marcum contra Iulium – zavadio je Marka i Julija; luna ancensa radiis solis – mesec osvetljen zrakama sunca; accendit bellum – upalio je buktinju rata; accensum ad libidinem – zapaljen strašću, ostrašćen; a. invidiam (pretiam) – raspaliti zavist (cene)
accens/ĕo,-ŭi,-sum,-ēre, v.II – računati se, pripadati accenseor illi – pripada njemu (on je njegov pristalica) accens/us¹,-i, m. – sudski službenik; accensi – 1) vojnici koji čuvaju depo; 2) pozadina, rezervni bataljoni; 3) građani petog staleža; 4) accensus,-a,-um, adj. – upaljen, zapaljen accens/us²-us,m. – paljenje lucernarum (luminum) accensu – paljenje uljanih lampi (svetla) acceptĭ/o,-ōnis, f. – primanje, prihvatanje, uzimanje accept/o,-avi,-atum,-are, v. I – primamti, primiti, prihvatiti accept/or-ōris, m. – primalac (suprotno od donator – davalac) acceptri/x,-īcis, f. primalac ženskog pola, primateljka accept/us,-a,-um; a. – dobrodošao, povoljan, prijatan a. apud aliquem – lepo primljen kod nekog accessĭ/o-ōnis, f. – 1) pristup, prilaz, prilaženje quid tibi ad hasce a. est aedes – zašto (s kojom namerom) prilaziš ovoj kući?; 2) nastup a. morbi – nastup bolesti; 3) rast, prirast quum tanta pecuniae a. facta esset – sve kad bi i bio toliki prirast novca; 4) dodavanjeaccessiones numerum ad singulas decumas – dodavanje brojeva deseticama accessĭt/o, -avi,-atum,-are; v.intr. I – pripadati, uljučivati access/us-us, m. – prilaz, pristup nocturnus a. ad urbem – noćni pristup gradu; solis a. etdiscessus – izlazak i zalazak sunca; dare/negare a. – dati (omogućiti/odbiti prilaz) accĭden/s,-dentis, f. (isključivo u pluralu) – accidentes (accidentia) – 1) slučajnost, sporednost, acidentnost; 2) udes, nesrećan slučaj accĭd/o¹, -ĭdi,-ĕre, v.intr. III – 1) pasti, padati, stići padajući, pasti na accidit terrae (ad terram) – pada na zemlju; tela accidit ab omni partes – paučina je padala sa svih strana;a. ad pedes/genibus aliquius – padam pred nečije noge/kolena; 2) stići, dopreti fama/vox/sermo accidit ad aures meas – glasine/glas/razgovor dopre do mojih ušiju; 3) pristajati, odgovarati, uklapati se hoc vere accidit in illium – ovo savršeno pristaje; 4) ispadati (pokazivati se) illud bene accidebat – ispalo je (pokazalo se da je) dobro; 5) desiti se, dešavati se, zbiti se nenadano accidit – dešava se; eadem nocte accidit, ut esset luna plena – iste noći je slučajno pun mesec; si quid adversi accidat – ako se nešto neprijatno desi; calamit accidebat – nezgoda/nesreća se desila; omnia gratissima tibi accidat! – sve najbolje da ti se desi!; accidebat ei bene/male – dobro/loše mu je; si quod mihi accideret – ako bi mi se nešto desilo; accidit mihi – to mi se dešava; accidit, quod mihi controversia est cum eo – pored toga, imam i spor s njim
accido²,-idi,-isum,-ĕre, v.III – (ad+caedo) – 1) zaseći, zasecati a. arborem – zasecam stablo; 2) oslabiti, umanjiti res accisae – uništene okolnosti accin/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – opasati se accingor ense – opasujem se, opremam se, oružam se; gladiis accincti – sa opasanim mačevima (pod oružjem); accingo me (accingor) – pripremam se; omnes accingunt operi – svi se laćaju posla accĭ/o,-īvi (ii), -ītum, -ire, v. IV – zvati, prizivati, dovesti a. doctorem filio – zovem doktora sinu; accivit mortem – prizvao je smrt (ubio se) acc/ĭpĭo, -cēpi,-ceptum,-ĕre, v.tr. III –1) prihvatiti, primiti, uzeti accipe lauream/anulum! – primi (lovorov) venac/prsten!; accepi epistolam ab Marco – primio sam pismo od Marka; praestat accipere quam facere iniuriam – radije poslušati nego učiniti nepravdu (počiniti prestup); Plinius egrediebatur domo, accipit litteras – Plinije se spremao da izađe iz kuće kad je dobio pismo; ita Helvetios a maioribus suis institutos esse , ut obsides accipere, non dare consuevissent – tako su Helvete učili njihovi roditelji, da uzimaju a ne da daju taoce; 2) dobiti, zadobiti acceperitvulnera/clades/dolorem/calamitatem – zadobio je rane/povredu/bol/udes; accipi fama– primio sam (do mene je dopro) glas; 3) acceptum – primanja (prihod); tabula accepti – stavka prihoda; acceptum ferre – ispuniti obećanje; 4) a. in amicitiam – primam za prijatelja; accipere bene/male – primiti za lepo/loše; a. miseris modis – primiti na bedan način; a. legen/excusationem/rogationem – prihvatam zakon/izvinjenje/molbu; a. iudicium – prihvatam sudski proces; a. in bonam/malam partem – primam (razumem) kao dobro-/zlonamernu stvar; 5) naneti qua iniuria accepta mihi iratus es? – kakva ti je to nepravda naneta pa si tako gnevan na mene? accĭpĭter, -tris, m. – ptica grabljivica, jastreb, kobac, kraguj, soko accīt/us,-us, m. – poziv acclāmātĭ/o,-ōnis, f. 1) poklič; 2) povik acclām/o,-avi, -atum, -are, v.I – zvati, izvikati, proglasiti acclamaverunt eum liberatorem – izvikali (proglasili) su ga za oslobodioca acclār/o,-avi,-atum,-are, v. I – razjasniti, učiniti jasnim certa signa aclaraveris – razjasnio si neke znake acclīnis,-e, a. oslonjen (naslonjen) na nešto acclīn/o, -avi,-atum,-are, v. I (κλίνω) – prikloniti se a. me ad causam senatus – priklanjam se stavu senata acclīvis,-e (ili:-us,-a,-um), adj. – strm, nagnut via (aditus) a. – strm put (prilaz) aclīvĭt/as,-tatis, f. smrtmost, uspon accŏl/a, ae –fluvii accola – pritoka reke
accōl/o, -ŭi,-ultum,-ĕre, v. III –1) boraviti blizu a. locum/fluvium – boravim u okolini mesta/reke; fluvium accolitur oppidis – u okolini reke ima naselja; 2) gajiti, održavati accomŏdātĭ/o,-onis, f. – 1) podešavanje a. sententiarum ad inventionem – podešavanje stavova prema otkriću; 2) popustljivost, prilagodljivost accomŏdāt/us,-a,-um, a. – prilagođen, podoban accomŏdāte, a. – prilagođen oratio accomodata ad persuadendum – govor prikladan ubeđenju accomŏd/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) prilagoditi, podesiti a. mihi coronam ad caput – podešavam krunu prema glavi; a. gladium dextrae – posežem za mačem (potežem mač);a. consilium meum ad tuum – podešavam svoje mišljenje prema tvome; a. orationem auribus/auditorium – podešavam govor ušima/slušaocima; a. me rempublicam – prilagođavam se/pokoravam se opštoj stvari; a. me humanitati – pokoravam se čovečnosti accommŏd/us,-a,-um, a. – prilagođen, smešten accrēd/o,-dĭdi,-dĭtum,-ĕre, v. III – imati poverenja u nekoga, verovati accr/esco,-crevi,-cretum,,-ere,v. III – rasti, povećavati se, nova negotia accrescunt veteribus – nove trgovine povećavaju [količine] bajate robe accŭbĭtĭ/o,-ōnis, f. – prileganje uz trpezu [upočetku se jelo s poda] accūb/o, -ŭi,-ĭtum, -are, v. intr. I – ležati, nalaziti se kod/uz/blizu theatrum accubat monti – pozorište je blizu brda; a. in convivio – priležem uz trpezu sa ostalima accŭbŭo, adv. – u ležećem stavu/položaju accūd/o,-di,sum, -ĕre, v. III - kovati: tres minas accudere possum – mogu da iskujem tri mine [1 mina = 100 srebrnih drahmi] accumb/o,-cŭbŭi,-ĭtum, -ere, v.intr. III – 1) leći za trpezu a. epulis divum – priležem za gozbu bogova; 2) leći na neko mesto a. in via – ležem na put (ležim na putu); accŭmŭlāte, adv. – u potpunosti/celini accŭmŭlātĭ/o,-ōnis, f. 1) prigrtanje zemlje uz stablo; 2) gomilanje, narastanje; 3) akumulacija accŭmŭlātor/,-ōris, m. – čovek koji gomila, prikuplja; skupljač accŭmŭl/o,-avi,-atum, -are, v. tr. I –1) ogrtati, prigrtati a. radicem arborum – prigrćem zemlju korenima stabala; 2) pridodavati, dodati, dodavati, gomilati, jačati venti accumulant - vetrovi jačaju; accumulat caedem caedi – gomila smrt na smrt (ubijstvo na ubijstvo) accūrātĭ/o,-ōnis, f. – 1) obimnost, 2) obzir
accūrāt/us,-a,-um, a. – 1) [o stvarima] tačan, precizan, brižljivo urađen: hoc bellumaccuratissime administrandum est – ovaj rat mora da se vodi krajnje precizno; 2) [o ljudima] obziran, obazriv, pručen, promišljen accūro, -avi, -atum, -are,v. I – vodim brigu o nekome/nečemu a. rem ut aliquid fiat – čuvam stvar kako je načinjena; a. hospites – brinem o gosirma; a. opus est – treba dobro pripaziti accurro,-curi/-cucurri,-cursum,-ĕre, v. III – 1) žuriti, hitati; 2) doći accurit quidam, notus mihi nomine tantum – dođe neko koga sam znao samo po imenu accūsābĭl/is,-e, a. – optuživ, sumnjiv accūsātĭ/o,-ōnis, f. – optužba, pritužba, tužba accūsātīv/us,-a,-um, a. – što je u vezi (se tiče) optuženog accūsātīv/us,² casus accusativus – akuzativ, IV padež: 1) sa tranzitivnim glagolima:Camilla puellam/puellas videt – Kamila vidi devojku/devojke. Tabellarium dabit puero epistolam – pismonoša će dati dečaku pismo; cave canem – čuvaj se psa; te video – vidim te; eum/eam audio – čujem ga/je; tempora mala tememus – plašimo se zlih vremena :accipe anulum/lauream – primi prsten/venac; aliena vitia oculis videmus, nostra in tergo habemus – tuđe mane očima vidimo, svoje na vratu nosimo; adire senatum – obratiti se senatu, ali: adire ad urbem – krenuti prema gradu; inire proelium – započeti bitku; inire consilum – stvoriti mišljenje/plan; inire magistratum – stupiti na dužnost; obire pericula– zapasti u opasnosti; obire mortem/diem – umreti; me decet/dedecet – meni to pristaje/ne pristaje; me iuvet/delectat raduje me; me miseret – žao mi je; id gaudeo – to me raduje; hoc tibi suadeo – ovo ti savetujem; te pauca admonere velim – hteo bih da ti dam neka upozorenja; vitam iucundam vivemus – živimo udobnim životom; iter longum ibimus – idemo na dug put; 2) sa glagolima koji uzimaju dva objekta posce deos veniam – moli bogove za naklonost; rogare aliquem de aliqua re – pitati nekoga za nešto (neku stvar); pasiv: ex aliquo quaeritur – neko je pitan; petere auxilium ab aliquo – tražiti pomoć od nekoga; Populus Romanus Numam regem creavit – Rimski narod je izvikao Numu za kralja; Senatus Antonium hostem iudicavit – senat je Antonija proglasio za neprijatelja; 3) akuzativ mere: mille passus ab hoste castra locat – postavio je logor na hiljadu koraka od neprijatelja; annos novem natus – rođen pre devet godina; diem noctemque – i dan i noć (i danju i noću, neprekidno); pugnatum est tres horas (tribus horibus) – borba je vođena tri sata; 4) predlozi koji uvek idu sa akuzativom: ad – do:vertit se ad clericum peritum et eum oravit ut veritatem sibi ostenderit - obratio se iskusnom svešteniku i zamolio ga da sazna istinu; ego te collocabo ad uxorem meam in mensam – daću ti mesto do moje žene u trpezariji; ad libitum – po volji; ad
extremum – do krajnosti; ad infinitum – do u beskraj; ad absurdum – do besmisla; ad calendas graecas nikad; ad mortem – do smrti; ad notam – imati na umu; ad rem – na stvar; ad undas – u vetar; ad usum proprium – za ličnu upotrebu; iudico ad valorem – sudim prema vrednosti; argumentum ad hominem – argument prema ličnosti; diffiilis ad credendum – teško je verovati; advesrsus – prema: nihil a. patrem – ništa nije prema ocu; fides a. aliquem – poverenje prema nekome; contra – ptoriv c. opinionem – suprotno mišljenju (javnom mnenju); hoc est c. me – ovo je protiv mene; ante– pred: a. diem – u određenom roku; in a. diem – u roku; ex a. diem – od određenog dana; a. pedes– pred noge; ante omnia – pre svih eventualnosti; a. alios – ispred drugih; a. lucem – pre zore; a. Socratem – pre Sokratovog vremena; a. tempus – dok još ima vremena; apud – kod: a. me domi – kod mene (u mojoj) kući; esse a. se – biti pri sebi (punoj svesti); sum a. ignem – uz vatru sam; a. Asiam – uz obalu Azije; circa – oko omnes c. eam – svi oko nje;c. eandem horam – otprilike u isto vreme; cis – s ovu stranu: c. Rhenum – s ovu stranu Rajne; paucas c. menses – kroz nekoliko meseci; citra – s ovu stranu: quae sun c. Rhenum – one su s ove strane R.; pecavi c. scelus – grešio sam u granicama dozvoljenog;nec c., nec ultra – ni na jednu ni na drugu stranu; c. quam – ne tako mnogo, manje od toga;erga – prema, preko puta benevolentiam e. aliquem habeo – imam dobru nameru prema nekome; crudelitas e. nobiles – grubost prema plemstvu; extra – a) bez e. iocum – bez šale; b) van, izvan e. modum – van; e. muros/portam/provinciam – van zidina/kapije/provincije; e. periculum sum – nalazim se van opasnosti; e. quam si – sem ako (u slučaju); in (sa glagolima kretanja) – u in Tibrim deduxerunt per cloacam – vodili su u Tibar pomoću kloake; infra – a) ispod: ad mare i. oppidum – na more ispod grada; b) pod i. coelum – pod nebom; c) manji: ursi sunt magnitudine i. elephantos – medvedi su ispod (manji od) slonova; inter – među i. pedes/montem – među nogama/brdima; hoc maxime interest i. hominem et beluam – ovo predstavlja najveću sličnost između čoveka i zveri; i. se – među sobom; i. nos/vos – među nama/vama; i. multitudinem cives – među mnoštvom građana; intra – a) ispred, pred i. moenia – ispred zidina; i. famam sum – izvrgnut sam glasinama; b) kroz i. decem annos – kroz deset godina; ob– a) sa glagolima kretanja: ka, prema: ob Romam legiones duco – vodim legije prema Rimu; b) sa glagolima mirovanja: pred, ispred meoniam habeo ob oculos – imam zidine pred očima; c) zbog, radi ob eas causas – zbog njih/ovih stvari; ob ea – zbog nje; ob id – zbog toga; ob metum– zbog/iz straha; per– a) prostor: kroz: sanguis p. venas diffunditur – krv kroz vene/žile teče; p. os – na usta; b) vreme: u, u toku, kroz p. idem tempus – u isto vreme; p. somnum– u snu; p. meridiem – u podne; incendium p. duas noctes tenuit – požar je trajao dve noći; c) način: u p. iocum – u šali; p. iram hoc feci –
učinio sam to u gnevu; p. litteras/epistolam – u pisanom obliku; p. insidias – namerno; p. vim – nasilno; p. occasionem – prema prilici; d) sredstvo: p. milites occupat – osvaja pomoću vojske; e) uzrok: p. metum – iz straha; p. officium – iz pristojnosti; f) dopusno: p. lege licet – dozvoljeno po zakonu; stat p. me – to stoji do mene; non stat p. me – nije do mene (ne zavisi od mene); g) zakletva/molba: iuro p. Jovem – kunem se Bogom; p. deos immortales– besmrtnih mi bogova; posta) prostor – iza, pozadi, otraga ante aut p. pugnant – biju i spreda i otraga; b) vreme: posle, zatim, kasnije paulo p. (p. paulo) – malo kasnije; neque ita multo p. – nedugo zatim; p. multis annis – posle mnogo godina; p. Brutum consulem – pošto je Brut postao konzul; p. hominum memoriam – od vajkada; p. annos quatuor – posle četiri godine; p. id/illa – posle toga; p. haec – od sad; c) stepen: p. publicam causam privato dolore habito – privatni bol dolazi posle javnih obaveza; praeter– a) mimo p. castra – mimo/pored logora; b) protiv, suprotno p. consuetudinem/naturam – suprotno običaju/prirodi; p. exspectationem – suprotno očekivanju; c) iznad, nad, preko ut p. ceteros – iznad svih ostalih; p. modum justus erat – beše preko mere pravedan; d) sem, sa izuzetkom nemini p. me hoc videtur – niko to nije video sem/izuzev mene; prope (proxime) – a) prostor: blizu, uz, do p. me habitas – stanuješ blizu mene; b) vreme: oko, pred p. lucem – zorom; iam filii p. puberem aetatem erant – sad su sinovi bili pred zrelošću; secundum a) prostor: uz, blizu iza, za petama vulnus in capite accipit s. aurem– zadobio je ranu na glavi blizu uva; loco s. flumen – mesto uz reku; b) vreme: čim ubrzo/neposredno posle s. quietem – čim (odmah pošto) je zaspao; s. comitia – odmah posle sednice; s. ea – zatim; c) u skladu sa, po, prema: s. naturam vivo – živim u skladu sa prirodom; s. legem – po/prema zkonu; d) u korist de absente s. praesentem judicat – o odsutnom se sudi u korist prisutnog; supra – a) prostor: nad, iznad s. se – iznad sebe; s druge strane; po, na s. terram – na (po) zemlji; hostes s. caput sunt – neprijatelji su nam na glavi; b) vreme: pre, ranije paulo s. hanc memoriam – malo pre našeg vremena; c) u ostalim kontekstima: preko, više od: s. millium – preko hiljadu; iznad: dominatio quae s. leges se esse velit – dominacija koja bi da se stavi iznad zakona; trans – preko t. Alpes transferunt –1) preko Alpa prenose; t. mare currunt – preko mora (po moru) trče; t. caput iacio – bacam preko glave; t. montem – preko (s druge strane) brda; t. Rhenum – preko (s druge strane) Rajne; Gallia transalpina; ultra – a) na onoj (drugoj) strani cis Padum ultraque – i sa ove i sa one strane reke Poa; u. Socratem duravit – nadživeo je Sokrata (Sokratovo vreme); u. modum – preko mere; b) nad u. vires – nadljudi; oblici aakuzativa, sing./pl.: puellam/puellas; puerum/pueros; laborem/labores; montem/montes; civem/cives;
mare/maria; fructum/fructus; diem/dies; rem/res; manum/manus; bonum/bonos; bonam/bonas; bonum/bona; acrem/acres; acre/acria accūsāt/or,-ōris, m. tužitelj, tužilac accūsātorĭ/us,-a,-um, a. – tužiteljski, tužilački accūsātri/x,-cis, f. – tužiteljka, žena-tužilac accūsĭt/o,-are, v. I – okriviti, optužiti accūs/o, -avi,-atum, -are, v. I – 1) žaliti se, tužiti se, tužiti a. inertiam adolescentium – žalim se na lenjost adolescenata; a. aliquam de epistolarum negligentia – žaliti se da neko zanemaruje prepisku; ambo accusandi estis – oba (oboje) zaslužuju da se optuže; 2) podneti tužbu sudu accusare aliquid furti optužiti nekoga krišom; a. eum illud/capitis – optužujem ga za to/za ubijstvo ăcer¹/-is, n. – javor ăcer²/acris/acre, a .(άκρος) – 1) šiljat, zašiljen arma acria – šiljato oružje; 2) oštargladius a. – oštar mač; ferrum acre – oštar bodež; 3) ljut, oštar odor a. – oštar miris;dolor a. – oštar bol; 4) oštar, prodoran oculi acres – prodorne oči; 5) žestok Galli acriter resistebant – Gali pružahu žestok otpor; 6) vatren, plah equus a. – vatren, plah konj; 7) ljut pater a. – prek (žestok, besan) otac; uxor acris – ljutita (zla) žena; acre bellum – ogorčen rat; 8) prodoran, vispren ingenium/iudicium acre – prodoran um/sud ăcerbĭt/as,-ātis, f. – 1) gorčina, gorak ukus; 2) surovost, svirepost, bezobzirnost ăcerb/o,-avi,-are, v. I – pogoršati (se) morbs acerbatur – bolest se pogoršala ăcerb/us,-a,-um, a. – 1) jedak, gorak, trpak; 2) nezreo, zelen, kisao uva acerba – kiselo grožđe; virgo acerba – nezrela devojka, šiparica; 3) ogorčen inimici acerbi nobis utiliores sunt quam amici nimium dulces: illi saepe verum dicunt, hi nusquam – ogorčeni neprijatelji su nam korisniji od dragih prijatelja: oni [prvi] nam često reknu istinu, a ovi [drugi] nikad; 4) grdan, bolan vulnus a. – ljuta rana; mors/memoria acerba – bolna (tužna, gorka) smrt/uspomena ăcern/us,-a,-um, a. – javorov ăcerr/a,-ae, f. – kadionica ăcerrime, adv. – vatreno, energično populus consuli acerrime locuto plausum dedit – narod konzulov vatreni govor pozdravi aplauzom ăcersĕcŏm/es,-ae, m. (άκερσεχόμης) – nestriženi, nešišani, Apolonov i Bahov atribut ăcervāl/is,-e, a. – stisnut, skupljen ăcervātim, adv. – kupljeno na gomlu, sažeto dicere a. – reći ukratko ăcerv/o,-avi,-atum, are, v. I – gomilati, sažeti a. leges – gomilam zakone jedan na drugi
ăcerv/us,-i, m. gomila, hrpa a. frumenti/pecuniae – gomila (hrpa) žita/novca ăcesc/o,-acui,-ĕre, v. III – kisiti, postajati kisao Ăcest/es,-ae, m. (Άκέστης) – Akest, osnivač grada Egeste (Segeste) na Siciliji ăcētābŭl/um,-i, n. – 1) tanjirić za sirće; 2) (anat.) čašica; 3) (zool.) sisaljka kod polipa ăcēt/um,-i, n. – 1) sirće (ocat), prozuklo vino, vinsko sirće; 2) oštrina rasuđivanja Ăchae/i-orum, m. pl. (Άχαιοί) – Ahajci Ăchae/us,-a,-um, (Achai/us,-a,-um) a. – ahajski Ăchaemĕn/es,-is, m. (Άχαιμένης) – Ahemenes – rodonačelnik persijskih careva Ăchaemĕnid/es,-ae, m. – Ahemenidesovi naslednici/potomci Ăchāĭ/a,-ae, f. – Ahaja Ăchāĭ/as,-idis, f. – Ahajka Ăchāĭc/us,-a,-um, a. – ahajski, grčki Acharn/e,-es, f. (Άχάρνη) – grad u Tesaliji acharn/e,-es, f. – vrsta morske ribe Achāt/es,-ae, m. (Άχάτης) – Ahat, Enejin verni pratilac achāt/es,-ae, m. – mineral ahat Ăchĕlō/us,-i, m. (Άχελώος) – reka u zapadnoj Grčkoj Ăchĕr/on,-ontis, m. (Άχέρων) – 1) reka u Epiru; 2) reka u podzemnom svetu; 3) podzemni svet Ăchĕronti/a,-ae, f. – grad u Apuliji Ăchĕrn/us,-tis, f.&m. > Acheron Achill/es,-is, m. (Άχιλλεύς) – Ahil achille/us,-a,-um, a. – cothurnus a. – visoki pesnički stil Achīv/i,-orum, m. – Ahajci, Grci Ăcīdălĭ/a,-ae, f. – atribut Venere, po istoimenom izvoru u Beotiji u kome se kupala ăcīd/us, -a,-um, a. – kiseo, prozukao, neprijatan, grozan, odvratan; gnusan ăcĭ/es, -ēi, f. – 1) šiljak, špic, vrh; oštrica, brid a. gladii – oštrica mača; 2) oštrina a. oculorum – oštrina vida; 3) sjaj a. stellarum – sjaj zvezda; 3) pažnja a. habeo ad rem – usmerio sam pažnju na fakta; 4) čistota a. animi/ingenii – čistota duše/karaktera; 5) brbena linija; prima/dextra acie – prva linija/desni bok; 6) bitka ăcīnăc/es,-is, m. (άκινάκης) – persijska kratka i veoma zakrivljena sablja ăcīĕnc/es,-is, m. – persijski kratki krivi mač ăcĭn/us,-i, m. (acinum,-i, n.) – ribizla ācl/is,-īdis, f. – kratko koplje ăcoenŏnŏēt/us,-a,-um, a. (άκοινόητος) – nedotupavan, nerazuman, bez razuma ăcŏnīt/um, -i, n. (άκόνιτον) – jedna otrovna biljka
ăc/or,-ōris, m. – kiselina; kiseo ukus acquĭ/esco,-evi, -etum,-ĕre, v. III – 1) umiriti se, počivati, odmarati; aquiescebat tres horas in illo loco – odmarao je tri sata u tom mestu; 2) spavati; 3) preminuti a. morte – počivam u smrti; 4) biti zadovoljan, miriti se aquiescet in re aliqua – pomiriće se on s tim; 5) verovati aquievi oraculo – verovao sam u proročanstvo acquī/ro,-sīvi, -sītum,-ĕre, v. III – nabaviti, steći, kupiti a. vires – kupim ljude; nihil iamacquirebatur – ništa više nisam mogao da steknem; acquiram dignitatem – steći ću dostojanstvo acrae/us,-a,-um, a. (άκραίος) – koji se pojavljuje na planinskim vrhovima zajedno sa Zevsom i Herom Acrăg/as,-antis, m. (Άκράγας) – Agrigentum > Agriđento acrātŏphŏr/um, -i, n. (άκρατοφόρον) – ćup za čisto vino acrēdŭl/a,-ae, f. – ime neke nepoznate ptice; možda: sova ācrĭcŭl/us,-a,-um, a. – šiljat, oštar, izoštren ācrĭmōni/a,-ae, f. oštrost, oštrina a. vultus – oštar pogled Ācrĭsĭ/us,-ii, m. (Άκρίσιος) – Akrisije, kralj u Argosu, sin Abada, otac Danaje, Persejev deda; Acrisione,-es, f. – Danaja; Acrisionaides,-ae, m. – A. potomci = Persej ācrŏām/a,-atis, n. (άκρόαμα) – sve što je potrebno za gozbu: muzika, poezija; zabavljač ăcrŏāmătĭc/us, -a,-um, a. (acroatic/us,-a,-um) – što pripada usmenom izlaganju ăcrŏāsis,-is, f. – usmeno izlaganje, predavanje Acrŏcĕraunĭ/a, -ōrum, n.( pl.) (άκροκεραύνια) – 1) planinski venac na zapadnoj obali Epira; 2) vrtoglava visina; haec a. vita – taj vrtoglavi život Acrŏcŏrinth/us,-i, f.(Άκροκόρινθος) – korintska tvrđava act/a¹, – ae, f. – morska obala, obično sa lepim vidicima act/a², -orum, n., retko u singularu – 1) dela, podvizi, trudovi a. Herculi – Herkulovi podvizi/trudovi; 2) javni pregovori, državni poslovi a. Pompei – Pompejeve zasluge; 3) javni izveštaj a. senatus – senatski izveštaji/protokol; a. publica populi diurna – neka vrsta žurnala o dnevnim zbivanjima za državne službenike Actae/on-ōnis, m. (Άκταιων) – sin Kadmove kćeri Autonoje koga je Artemida preobrazila u jelena zato što je video glu kakos e kupa Actae/us,-a,-um, a. – atički Act/e,-es, f. (Άκτή) – primorski deo Atike; Actī/as,-adis, f. – Atičanka actĭ/o,-ōnis, f. – 1) vršenje obavljanje [zvaničnih] poslova; a. gratiarum – zahvalnica; a. honesta – iskrena ispovest; a. vitae – praktični žvot; actiones
magistratuum – zakoni i zakonski propisi administracije; sudski proces, žalba, molba, habere/accipere/postulare actionem – imati/primiti/podneti žalbu actĭ/o, -avi,-atum,-are, v. I – baviti se a. causas multas – bavim se mnogim stvarima Actĭ/um,-ii, n. – visoki rt u Akarnaniji actĭuncŭl/a, -ae, f. dem. od actio – molbica, žalbica act/or, -ōris, m. – pokretač, vršilac; a. pecoris – pastir; tužilac; a. summarum – blagajnik; glumac actŭārĭ/us¹,-ii, m. – beležnik, računovođa actŭārĭ/us²-a,-um, adj. – brz, hitar act/us,-a,-um, part. od ago, agere – učinjen, urađen pars in crucem acti, pars bestiis obiecti sunt – delom su razapeti na krst, a delom bačeni zverima act/us,-us, m. – 1) podsticanje, podsticaj; 2) delatnost; 3) predavanje; 4) predstavljanje; 5) pozorišni čin; 6) čin, delo actūtum, adv. – trenutno, neposredno, uskoro ăcūlĕāt/us,-a,-um, a. – špicast, snabdeven žaokom; žestok, jedak ăcūlĕ/us,-i, m. – žaoka; a. apis – žaoka pčele; a. sagittae – šiljak (vrh, ošrica) strele; a.sollicitudinis – žalac sekiracije ăcūm/en,-ĭnis, n. – 1) špic, šiljak, vrh, vršak; 2) žaoka; a. stili (styli) – stilska žaoka; 3) visprenost, oštroumnost; a. tuum/ ingenii – tvoja visprenost/visprenost karaktera ăcū/o, -ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1) brusiti, nabrusiti, oštriti, naoštriti; a. serram/dentes – ošrim testeru/zube; 2) raspaljivati acuavit iram/furores – raspaljivao je bes/gnev; 3) akcenovati, naglasiti ăcu/s, -ĕris, n. – osje na klasu žita ăc/us -us, f. – igla pingere acu – vesti igom; rem acu tetiginti – pogodio si; filum coniucere in acum (linum immetere per acum) – uvući konac u iglu ăcūte, adv. – oštro, naglo, drsko; a. audire/cernere – jasno slušati/razlikovati ăcūt/us,-a,-um, a. – 1) oštar, šiljat culter/nasus a. – oštar nož/nos; 2) sapor/odor a. – oštar ukus/miris; sol a. – vrelo sunce; morbus a. – akutna bolest ad, praep. sa akuzativom – 1) do: vertit se ad clericum peritum et eum oravit ut veritatem sibi ostenderit – obratio se iskusnom svešteniku i zamolio ga da sazna istinu;ego te collocabo ad uxorem meam in mensam – daću ti mesto do moje žene u trpezariji;ad absurdum – do besmisla; sic itur ad astra – tako se ide do zvezda; ad calendas graecas– nikad; ad eundem (gradum) – sa jednakim stepenom; ad extremum – do krajnosti; ad finem – pred kraj (stranice); ad hoc – za ovu priliku; ad hominem – po/prema ličnosti; ad infinitum – do u beskraj; ad interim – u međuvremenu, privremeno; 2) k filium ad se vocavit – sina je (k) sebi pozvao; heri
litteras ad te scripsi – juče sam ti pisao; si hostes ad urbem veniant, quid facturi estis? – ako neprijatelj priđe gradu, šta ćete činiti?; 3) na ad omnia paratus sum – na sve sam spreman; 4) ad libitum – po volji; ad majorem Dei gloriam – u slavu Boga; ad mortem – do smrti; ad nausiam – do gađenja; ad notam – imati na umu; ad rem – na stvar; ad undas – u vetar; ad usum proprium – za ličnu upotrebu; ad valorem – (porez) prema vrednosti; diffiilis ad credendum – teško je verovati; ad vitam aut culpam – doživotno ili do prestupa; ad sescenti evaserunt – oko šest stotina ih je umaklo; ad castris idoneum locum contendit – požuri prema mesto podesnom za logor; sese omnes Caesari ad pedes proicerunt – svi se bacaju Cezaru pred noge; ad castris idoneum locum contendit – spešio je prema za logor podesnom mestu;magna ad Cannas clades – veliki poraz kod Kane; pugna ad Cannas facta – bitka kod Kane; epistola ad Atticum scripta – pismo Atikusu je napisano ădactĭ/o,-ōnis, f. (adigo) – prisezanje, polaganje a. iurisiurandi – polaganje zakletve ădact/us,-us, m – uterivanje duga; a. dentis – zagriz zubima, ujed ădaeque, adv. – u jednakoj meri, ravnomerno sa, na isti način ădequ/o, -avi,-atum,-are, v.tr. I – izjednačiti, izravnati, poistovetiti; adaeqavit fortunam cum virtutem – poistovetio je sreću sa vrlinom ădăgĭ/m,-ii, n. – poslovica, izreka ădămantē/us -a,-um, a. (adamantin/us) – od najtvrđeg čelika, čeličan ădăm/as,-antis, m.(àδάμας) – najtvrđi čelik, mazija ădambŭl/o,-avi,-atum,-are, v. I – otići peške (otpešačiti) do ădăm/o, -avi,atum,-are, v. I – zaljubiti se, zavoleti ădăpĕrĭ/o,-ĕrŭi,-ertum,-ire, v.tr. IV – 1) otvoriti; a. portas – otvaram vrata; 2) obnažitiadaperavit caput – obnažio je glavu ădăpĕrĭl/is,-e, a. – otvorljiv, što može da se otvori ădăpĕrt/us,-a,-um, a. – otvoren, vidljiv ădapt/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I – pristajati, dobro stajati, odgovarati, prilagoditi se ădăqu/or, -atus sum, ari, dep. I – nositi vodu; o stoci: goniti na vodu/pojilo ădauctus/-us, m. – prirast, povećanje ădau/geo,-xi,-ctum,-ēre, v.tr. II – uvećati, povećati; umnožiti, adauxit maleficia aliis nefariis – uvećao je zlodela bezbožnika ădaugesc/o, -ĕre, v. III – narastati, povećavati se, množiti se adbǐbo, -bǐbi, -ĕre, v. III – 1) piti, popiti, ipiti adbibit paulo plus – popio malo previše; 2) upiti, upijati adbibi verba puro pectore – upio je reči u dušu adbīt/o,-ĕre, v. itr. III – ići (otići) do
addĕcet, v.impers. II – pristajati, odgovarati, sviđati se a. me eius parti morigerum esse– odgovara mi što je njihova strana popustljiva/spremna na kompromis addī/co, -xi,-ctum,-ĕre, v.tr. III – 1) dati povoljan znak aves auspicia adiunt – ptice daju povoljne znake 2) pravo: sudski pripisati, dodati imovinu a. liberum hominem in servitutem – dodeljujem slobodnog čoveka [tebi] kao roba; addixit bona aliquius in publicum – oduzeti, konfiskovati; 3) prodati na aukciji; 4) posvetiti, prikloniti se a. me senatui – priklanjam se bezuslovno senatu; is mihi addictus est – on mi je potpuno odan; 5) u negativnom značenju: ustupiti, žrtvovati a. addictus aliqui – ustupam roba nekome addictĭ/o,-ōnis, f. – sudsko pripisivanje, dodela, dosuđivanje addict/us,-i, m. – dužnik sudski pretvoren u roba, rob ad/disco, -dĭdĭci,ĕre, v. tr. III – 1) doučiti; 2) iskusiti, zapaziti addĭtāment/um,-i, n. – dodatak addĭtĭ/o,-ōnis, f. – dodavanje, sabiranje, priključivanje add/o, -dĭdi,-dĭctum,-ĕre, v.tr. III – 1) dodati, dodavati, priključiti, sabrati, sabirati; a. etiam illud – dodajem još i ovo; adde! – dodaj i ovo; adde, quod – dodaj i to da 2) ne dati se odbiti Juno addicta Teucris – Junona se ne da odbiti od (ne odustaje od progonjenja) Teukra; 3) dati addidi rebus nomina – dati stvarima imena; 4) zadati addidit metum – zadao (im) je strah addŏcĕ/o, -ŭi,-ctum,-ēre, v. II – podučavati, učiti, davati časove addormisco,-ŭi,-ctum, -ĕre, v. intr. III – zadremati, zaspati addŭbĭt/o, -avi,-tum,-are, v. I – posumnjati, sumnjati; a. aliqua re – sumnjati u neku stvar addū/co, -xi,-ctum, -ĕre, v. tr. III – 1) voditi, predvoditi, dovesti; a. aliquem mecum – vodim nekoga sa sobom; adduxit exercitum – vodio je vojsku; adducebatur ad coenam – bejaše doveden na večeru; his rebus adductus Romam revertit – tim povodom (vođen tim stvarima) vratio se u Rim; singuli singulos comites adduxerunt – svaki je vodio sa sobom svoga pristalicu; 2) vući, privući, privlačiti sebi a. habenas – pritežem uzde; 3) skupiti, skupljati, nabirati a. cutem/frontem – nabiram kožu/čelo adduct/us,-a,-um, a. – 1) privučen, nabran, skupljen; 2) strog, ozbiljan ădĕd/o, -ēdi,-ēsum,-ĕre, v.tr& intr. III – 1) zagristi, početi jesti; 2) lapides adesi – kamenje koje je izlokala voda; 3) trošiti, potrošiti adedo pecuniam – trošim novac ădemptĭ/o,-onis, f. – oduzimanje, lišavanje ădĕ/o,-ĭi (-īvi),-ĭtum,-īre, v.intr. IV – ići ka a. ad Romam – idem u Rim; a. aliquem (perepistolam) – obratiti se nekome (pismeno); adii deos – obraćao sam se bogovima; adiit libros Sibyllinos – obraćao se sibilinskim knjigama; adeo ad extremum
periculum – izlažem se smrtnoj opasnosti; adeo manum alicui – izrugujem se nekome (uzrečica) ădĕō ², adv. – 1) donekle, u izvesnoj meri res a. rediit – stvar je stigla do ove tačke; 2) (vreme) do sad; 3) u tolikoj meri, u tom stepenu; non a. – u neznatnoj meri; a. ut – u jednakoj meri, uz to ăd/eps, -ĭpis, m. 1) masnoća; 2) debljanje, ugojenost; 3) (o govoru) – nadmenost, razmetljivost ădeptĭ/o,-ōnis, f. – primitak, dobitak boni a. – dobitak imovine ădĕquĭt/o, -avi, -atum,-are, v.intr. I – jahati prema, ka a. castris – jašem ka/prema logoru; a. iuxta aliquem – jašem uporedo s nekim; a. in primos ordines – jašem u prvim redovima ăd/haerĕo, -haesi,-haesum,-ēre, v.intr. II – 1) visiti o, lepiti se za; 2) približiti se; 3) pristajati uz; 4) pripadati animus nulli fortunae adhaerabat – njegov duh nije se lepio ni za što ăd/haeresco, -haesi,haesum,-ĕre, v.intr. III – visiti, zaglaviti se, dugo boraviti: a. in loco– dugo boraviti u jednom mestu ădhaesĭ/o, -ōnis, f. – zalepljenost, privlačenje, prionjanje, adhezija ădhĭb/ĕo, -ŭi,-ĭtum,-ĕre,v. tr. II – 1) izneti, prineti pružiti, dati adhibui manus medicas ad vulnera – pružiti medicinsku pomoć ranama (zaviti rane); adhibeo odores ad deos – prinosim žrtve bogovima; 2) pritegnuti adhibuit frenos – pritegao je uzde; 3) dodatiadhibebat caseum ad panem – jeo je sira sa hlebom; 4) obratiti se, pozvati adhibebant medicum in auxilium – pozvali su lekara u pomoć; primum omnium medicum adhibeas – pre svega treba da pozoveš lekara; 5) primeniti, služiti se adhibebit sapientiam in salute reipublicae – staviće znanje u službu republike; adhibent vim – primenjuju silu; adhibuit eum liberaliter – ponaša se prema njemu slobodno ădhinn/ĭo, -ivi (-ĭi),-itum,-ire, v. IV – 1) rzati, njiskati, njištati prema; 2) figurativno:adhinnivi puellis – njiskao je prema devojkama ădhortātĭo,-ōnis, f. – ohrabrenje, hrabrenje ădhortāt/or,-ōris, m. – utešitelj, hrabrilac, onaj koji hrabri ădhortor,-atus sum,-ari, v. dep. I – hrabriti, podsticati, sokoliti adhortabar milites – hrabrio sam vojnike ădhuc, adv. 1) dovde; 2) figur.: još, još uvek, dosad adhuc non (neque adhuc – još ne;stertis adhuc? – hrčeš (spavaš) li već?; 3) do tada; 4) pored/sem toga, uz to ăd/ĭgo, -ēgi,-actum,-ĕre, v.tr. III (ad+ago) – 1) terati, goniti, doterati a. aves huc – gonim ptice ovamo; 2) dobaciti longius aberrant, quam quo telum adigi posset – dalje
su nego što koplje može da dobaci; 3) približiti tempus adigitur – vreme se približava; 4) zadati, naneti adegit vulnus – zadao je ranu; 5) prisiliti adegit eum ad iusiurandum – prinudio ga je da se zakune ădĭm/o, -ēmi,-emptum,-ĕre, v.tr. III – 1) oduzeti, uzeti, lišiti ademit eum pecuniam/militibus arma – oduzeo mu je novac/vojicima oružje; ademerunt eum vitam – lišili su ga života; 2) ademptus morte – preminuo, umro; 3) osloboditi ademit eos metum/dolorem/compedes – oslobodio ih je straha/bola/lanaca ădĭpāt/us,-a,-um, a. – mastan, ispunjen masnoćom; figur.: oratio adipata – nadmen govor ădĭpiscor,-eptus sum,-episci, v. dep. III – 1) dostići, dosegnuti, domašiti adipiscor fugientem – stići begunca, 2) steći, osvojiti adipiscor rerum – pisvajam sebi najvišu vlast ădĭtĭāl/is-e, a. – svečan ădĭtĭ/o,-ōnis, f. – put, putovanje dolazak, poseta quid tibi hanc aditionem est? – zašto ovamo ideš? Ădĭt/us,-us, m. – 1) odlazak, put u/do a. aut abitus – dolazak ili odlazak; 2) pristup, prilaz habeo a. ad aliquem – imam pristup do nekoga; sum difficilis/facilis aditus – ja sam teško/lako dostupan; 3) početak, začetak; 4) mogućnost, prilika aditus sermonis – prilika za razgovor; 5) ulaz, prolaz adiăc/ĕo, -ŭi,-ēre, v.itr. II – ležati do/uz adiacet Etruriam/mare – leži uz obalu Etrurije/more; adiecentia loca – susedna mesta adiectĭ/o-ōnis, f. – dodatak, prirast familiarum adiectiones – prirast novih porodica; porast cena adiectus,-us, m. – dodavanje, prirast adĭ/cĭo,-ici,-iectum,-ĕre, v. tr. III – 1) ubaciti, ubacivati adiieci olivas in vas – ubaciti masline u amforu; 2) usmeriti, obratiti pažnju adiecit oculos rei – bacio je pogled; 3) pripojiti, pridružiti, dodati adicio gloriam igeii ad bellicam laudem – slavi karaktera pridružujem ratne zasluge; 4) povećati, pojačati, porasti adiūdĭc/o, -avi, -catus sum, -are, v.tr. I – 1) dodeliti sudski; 2) odlučiti, odrediti; 3) pripisati adiūment/um, -i, n. – pomoć, potpora, podrška adiunctĭ/o,-ōnis, f. – 1) poveska, vrpca koja veže više komada; 2) spoj, veza; 3) prilog, dodatak adiunct/or, -ōris, m. dodavač, prilagač adiunct/us,-a,-um, a. i particip – neposredan, blizak, susedni locus a. – susedno mesto
ad/iungo,-iunxi,-iunctum,-iungĕre, v. tr. III – 1) upregnuti, zapregnuti, povezati sa; 2) uložiti adiuncxit epistolam in fasciculum – uložiti pismo u fasciklu; 3) dodati, nadovezati, sastaviti, povezati; adiunxit insolentiam honestati – povezao nadmenost sa poštenjem; 4) pripojiti adiunget Ciliciam ad imperium – pripojiće Kilikiju imperiji; iuncrum esse alicui rei– biti do (graničiti sa) nekom stvari; adiungit sibi aliquem – prevukao je nekoga na svoju stranu; 5) učiniti zavisnim od; 6) dodati, dometnuti adiūr/o,-avi,-atum,-are,v. I – ponovo se zavetovat; potvrditi zakletvom; adiuro te – kunem ti se adiūt/o, -avi,-atum,-are, v.tr. I – pomoći, pomagati, podupirati adiuavit eum – pomogao mu je adiūtor,-ōris, m. – pomoćnik, saradnik adiūtr/ix, -īcis, f. – pomoćnica, saradnica legio adiutrix – rezervni bataljon adiūtōrĭ/um, -i, n. – pomoć, podrška adiūv/o,-iūvi,-iūtum (-avi,-atum) -are, v. I – pomagati, davati podršku, hrabriti adiuvit ut – pomogao je da; inter nos adiuvamus – pomažemo jedan drugome; alius alium adiuvant – jedan drugom pomažu; si possim, te adiuvarem – da mogu, pomogao bih ti; si vixisset, me adiuvisset – da je živ, pomogao bi mi adl- > all: reči koje sadrže adl- traži pod all- ! admātūr/o, -avi,-atum,-are, v. I – pospešiti, ubrzati zrenje a. defectionem – ubrzati propast admēt/ĭor, -mensus sum,-iri; v. dep. IV – dodati, dometnuti, prisuti Admēt/us,-i, m. (΅Αδμητος) – Admetos, kralj u Tesaliji, oženjen Alkestidom koja je otišla u smrt za svojim mužem admĭrg/o, -avi,-atum,-are, v. I – doći, dospeti, pasti admirgavit ad paupertatem – pasti na prosjački štap admĭnĭcūlor avi,-atum,-ari, v. dep. I (adminiculo) – raditi u bašti, a. vites – obrađujem lozu admĭnĭcŭl/um,-i, n. – 1) baštenski radovi, održavanje voća i povrća; 2) pomoć id adminiculum senectuti emeae erit – to je bila podrška (olakšica) moje starosti admĭnist/er,-tri, m. – pomoćnik, staratelj, saradnik a. audaciae – ohrabrivač, podstrekač admĭnistr/a,-ae, f. – pomoćnica, saradnica a. negotiarum omnium – pomoćnica u svim tvarima admĭnistrātĭ/o,-ōnis, f. – 1) pružanje pomoći, pomoć; 2) upravljanje a. rerumpublicarum – upravljanje javnim stvarima
admĭnistrātīvu/us,-a,-um, a. – 1) delatan, praktičan, izvršan; 2) upravni, administrativni admĭnistrāt/or,-ōris, m. – upravnik, staratelj admĭnistr/o, -avi,-atum,-are, v. I – 1) starati se, pružati pomoć; 2) dati, pružitiadministravit mel in secundam mensam – dao je med kao poslasticu; 3) snabdeti, snabdevati, upravljati, vladati a. imperium – vladam imeprijom; administravit exercitum– zapovedao je vojsci (bio je zapovednik); 4) upravljati, voditi administravit bellum/navem– vodio je rat/brod; milites administrate non poterant – vojnici nisu mogli da vrše službu;hoc bellum accuratissime administatum est – ovaj rat mora da se vodi veoma precizno admīrābĭl/is, -e, a. 1) divan, krasan, sjajan, čudesan; 2) čudan, neobičan admīrābĭlĭter, adv. 1) divno, krasno, sjajno, čudesno; 2) čudno, čudnovato, neobično admīrābĭlĭt/as,-ātis, f. – 1) dovota, krasota; 2) neobičnost, čudo facio a. – činim divno čudo admīrātĭ/o,-nis, f. divljenje, obožavanje admiratione afficior – obožava se (obožavan/a je) admīrāt/or,-ōris, m. – obožavalac admīr/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) obožavati, diviti se, zanositi se; 2) čuditi se, zamisliti se nad admiror brevitatem epistolae – zamisliti se (čuditi se) nad kratkoćom pisma; a. in re aliqua – zamisiti se nad nekom stvari; admiror cur hoc factum sit – čudim se nad tom činjenicom; admiratus sum, quod tu scripsesses – čudi me da (što) si pisao admi/scĕo,-scŭi,-xtum (stum),-ēre, v.tr. II – 1) mešati, pomešati, umešati adminisceo radicem lacti – mešam maslačak sa mlekom; 2) pobrkati, zaplesti se admisceo me erroribus – pobrkao sam stvari, zapleo sam se; 3) umešati se adminisceor ad consilium – umešao sam se u davanje saveta admissāri/us,-ii, m. – 1) priplodni pastuh; 2) strastven muškarac admissĭ/o,-ōnis, f. – 1) oplodnja kobile; 2) pristup na audijenciju primae/secundae admissionis – prva/druga audijencija admiss/um,-i, n. – prestup, prekršaj admi/tto,-īsi,-isum,-ĕte, v.tr&intr. III – 1) pustiti nekoga da iziđe ili uđe admissi eum domum ad me – pustio sam ga da dođe kod mene kući; admissit eum in cubiclum – pustila ga je u sobu; 2) admitto equum – pustio sam uzde; equo admisso – u punom galopu;aquae admissae – bujica; comae admissae – raspuštena kosa; 3) admitto equum equae – pripuštam pastuha kobili; 4) nihil non modo ad animum, sed ne ad aures quidem admittam – ne samo da neću da mislim o tome, nego neću ni da to dopre
do mojih ušiju; 5)aves admiserunt – ptice su davale [povoljne] znake; 6) upustiti, omogućiti pristup; 7) upustiti se admitto preces – priznajem da sam se upustio u ružnu/sramotnu rabotu admixtĭ/o, -ōnis, f. primesak, dodatak u nekoj smesi admŏdĕrāte, adv. – na neki prilično prikladan način admŏdĕr/or,-ari, v. dep. I – držim meru, umeren sam, krećem se u granicama dozvoljenog admoderor me risu – smejem se u granicama pristojnosti admŏdum, adv. 1) (uz pridev, prilog ili pridevski upotrebljenu imenicu) – mnogo, veoma, preterano, sasvim: a. gratus – veoma prijatan; nuper a. – sasvim nedavno; a.adolescens – veoma mlad/nezreo; nihil a./a. nihil – apsolutno ne; 2) sa glagolima: a) dovoljno, dosta, prilično animi a. mitigati erant – bili su prilično prijatni duši; b) mnogo, preterano, preko mille a. equites – preko hiljadu konjanika; c) u potvrdnim odgovorima: da, svakako, naravno: Advenis modo? Admodum. – Dolaziš li možda i ti? Da, svakako. admoenĭo,-ivi,itum,ire,v.tr. IV – 1) opkoliti, obsaditi, zatvoriti, blokirati a.oppidum – držim mesto u opsadi; 2) (u šali): sprdati se, šegačiti se s nekim admōlĭor,-itus sum, iri, v. dep. IV – 1) pokretati; mutiti, zakuvavati, zadirati a. manus sacro – dajem ruku, kunem se; 2) nastojati, upinjati se admŏnĕfăcĭo, -ĕre, III = admoneo admŏn/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. tr&intr. II – 1) opomenuti, upozoriti još jednom; 2) podsetitia. aliquem de aliqua re – podsetiti nekoga na neku stvar; illud non sunt admonendi – na ovo ih ne treba upozoravati; res me admonet ut/ne … to me opominje da/da ne … 3) napomenuti; 4) savetovati hoc te admoneo – ovo ti savetujem admŏnĭtĭ/o,-ōnis, f. opomena, podsećanje, dozivanje u svest tanta admonitio est in locis– mesta imaju sposobnost dozivanja u svest admŏnĭt/or,-ōris, m. čovek koji kriči, podstiče a. operum – nadzornik koji podstiče rad admŏnĭtri/x,-īcis, f. žena koja opominje, kriči, podstiče admŏnĭt/um,-i,n. (admonit/us, -us, m. samo u abl. sing.) – opomena admord/ĕo, -mordi,-morsum,-ēre, v.tr. II – zagristi admordeo stirpem – zagrizam koren admōtĭ/o,-ōnis, f. – pokretanje a. digitorum – poredak prsta na muzičkom instrumentu adm/ŏvĕo,-mōvi,-mōtum,-ĕre,v.tr. III – 1) dirati, dirnuti, prineti a. labra poculo – dodirujem usne bokalom; 2) pokretati, kretati se; 3) doneti, doterati; 4) voditi a. exercitum propius Romam – voditi vojsku prema Rimu; admovit copias in locum –
dovezao je namirnice u mesto; 5) pozvati a. medicos alcui – nekome pozivam lekara; admonavi ascula – poljubio sam; admonavit filium collo – privukao je sina na grudi; admotus – blizu;admotus supremis – blizu smrti; 6) admoneo aurem – čuljim uši; 7) nametnuti admonere vectigalibus populi Romani – nametnuti porez rimskom narodu; 8) ulivati admonavit spem/timorem – ulivao je nadu/strah admurmŭrātĭ/o,-ōnis, f. – mrmljanje, šapuranje, sašaptavanje, tiho dogovaranje admurmŭr/o,-avi,-atum,-are, v. I – mrmljati, sašaptavati se admurmuratum est – šapće se admŭtĭl/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) osakatiti; 2) opelješiti a. usque ad cutem – oderati do gole kože adn > ann adŏlĕ/o¹,-ēvi,-ētum,-ēre,v. II –1) prineti žrtvu paljenicu; upaliti adolevit viscera tauri – prineo je bikov drob na žrtvu; a. honores diis – prinosim bogovima časnu žrtvu; a. altaria donis – palim žrtvene poklone na oltaru; 2) kropiti, prskati; 3) paliti, zapaliti adolevit librum – zapalio je knjigu adŏlĕ/o²,-ŭi,-ultum,-ēre,v.intr. II – osećati se, mirisati, smrdeti ădŏlescen/s,-tis, f. (particip od adolesco) 1) mladić, devojče; 2) mladalačko doba; 3) razvojni ădŏlescenti/a,-ae, f. – mladalačko doba, mladost; vreme adolescencije, pubertet ădŏlescentul/us,-i, m. – mladićak; adelescentul/a,-ae, f – devojče, devojčurak ădŏlesc/o¹,-ēvi,-ultum,-ĕre, v. intr. III – 1) rasti, odrasti, narastati puella adolescet – devojka je odrasla; adolesces in justam magnitudinem – odrašćeš u lepo razvijenu osobu;adolescit in lognitudinem – raste u visinu; 2) narastati, uvećavati se, povećavati secupiditas/ratio adolescit – požuda/razum narasta ădŏlesc/o², -levi,-ultum,-ĕre, v. III – goreti arae adolescerunt ignibus – pale vatre na oltarima Ădōn/is,-īdis, m. (΅Αδωνις) – sin kiparkog kralja Kinira i kćei mu Mĭre, Afroditin miljenik ădŏpĕr/ĭo,-ĕrŭi,-erum,-ire, v. tr. IV – prekriti, pokriti humus adoperta floribus – zemlja prekrivena cvetovima; caput adopertum – pokrivena glava ădŏpīnor, -ari, v. dep. I – upozoriti ădoptātĭ/o,-ōnis, f. > vidi adoptio ădoptātĭ/ci/us,-a,-um, a. – usvojen, -a,-o; posinak ădoptĭ/o,-ōnis, f. – usvajanje za sina dare se alcui in adoptio – dati se usvojiti za sina; peradoptio – usvajanjem ădoptīv/us,-a,-um, a. – usvojen filius a. – usvojeni sin; filia adoptiva – usvojena kćer
ădopt/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I – 1) prihvatiti a. mihi defensorem – usvajam [ga] za sebi branioca; adoptavit nomen – prihvatio je ime; adoptavisti campos nomini tuo – nazvao si njivu tvojim imenom; 2) usvojiri adoptavi eum in familiam – usvojio sam ga za člana porodice (posinio sam ga); adoptus patriciis a plebeio – usvojen iz plebejskog staležu u patricije ădor, n. (samo nom. i akuz.) – vrsta žita (pšenice: krupnik?) ădōrātĭ/o,-ōnis, f. – 1) obraćanje molitvom; 2) obožavanje; 3) izražavanje ropske odanosti ădōrĕ/us,-a,-um, a. – pšeničan, od pšenice ădōrĕ/a,-ae, f. : donatio a. – 1) nagrada prostim vojnicima za hrabrost u žitu; 2) počast, odličje ădŏrĭ/or,-ortus sum,-iri, v. dep. IV – 1) ići ka, uputiti se; 2) ići, dići se na, napasti, zaratiti; a. urbem – napadam grad; 3) uhvatiti se u koštac; 4) napasti verbalno adortus est tumultuosissime – žestoko je napadnut rečima ădornāte, adv. – ukrašen, urešen ădorn/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I –1) prirediti, narediti a. nuptias – prirediti svadbu; 2) spremati se a. bellum – spremati se za rat; 3) adornavit accusationem – podneo je tužbu; 4) opremiti, snabdeti adornabo maria classibus et praesidiis – opremiću flotu i posadu; 5) ukrasiti adoravit forum – ukrasio je forum; 6) hvaliti adoravit aliquid verbis – pohvalno govoriti, hvaliti nečije reči adp > app adr > arr Adrămyttē/um,-i, n. – (Άδραμύττειον) – primorski grad u Miziji Ādrast/us,-i, m. (Άδραστος) – kralj u Argosu; jedan od sedam kneževa koji su napali Tebu adrēmĭg/o,-avi,-are,v. I – veslati do, uploviti veslajući ads > ass ad/sum,-fui,-futurus,-esse, v. irr. – biti prisutan auctor adest – autor prisutan; adesse alcui – pružiti nekome pomoć; gaudeo te salvum adesse – raduje me da si zdrav-čitav stigao; milites in tempore adesse consulis intererat – konzulu je bilo važno da vojska stigne na vreme; ego quidem prohibeor adesse – što se mene tiče sprečen sam (ne mogu) da prisustvujem; gaudeo te salvum adesse – drago mi je što si zdravo došao adt > att ădūlan/s,-ntis, a. (particip od adulor) – ulepšan, ukrašen ădūlātĭ/o,-ōnis, f. – 1) o psu: umiljavanje; 2) o ljudima: dodvaranje, uvlačenje, laskanje ădūlāt/or,-ōris,m. – laskavac, udvorica, ulizica
ădūlātōrĭ/us,-a,-um, a. – laskav, udvornički ădūl/o,-avi,-atm,-are, v. I – 1) vrteti repom umiljavajući se; 2) ulizivati se, uvlačiti se ădūl/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – > adulo ădulter/,-i, m. – preljubnik, zavodnik ădultĕr/a,-ae, f. preljubnica, zavodnica ădultĕrīn/us,-a,-um, a. – 1) preljubnički, brakoloman; 2) nevernički; lažan; 3) izveštačen ădultĕrĭ/um,-ii, n. –1) preljuba, brakolomstvo; 2) falsifikat a. mercis – falsifikovana roba ădultĕr/o,-avi,-atum,-are, v.tr& intr. I – 1) izvršiti preljubu; 2) okvrnuti, oskrnaviti; 3) osramotiti; 4) falsifikovati, pokvariti adulteravit naturam/formam – falsifikovati prirodu/oblik ădult/us,-a,um, a. – 1) odrastao, zreo virgo adulta – odrasla devojka; vitis adulta – zrelo grožđe; 2) jak, silovit ădumbrātim, adv. – nepotpuno, nedovršeno ădumbrātĭ/o,-ōnis, f. – nedovršenost, nepotpunost, skica, nacrt ădumbr/o,-avi,-atus,-are, v. I – 1) skicirati, zataslačiti, načeti; 2) predstaviti, oslikati, predočiti; ădumbrāt/us,-a,-um, a. (particip) – 1) skiciran, u grubim crtama; 2) lažan, izmišljen, ishitren; 3) nejasan, nepotpun ăduncīt/as,-ātis, f. – krivina, iskrivljenost, zkrivljenost ădunc/us,-a,-um, a. – ulupljen, prema unutra zakrivljen, sedlast nasus a. – sedlast nos ădūn/o,-avi,-atum,-are, v.intr. I – ujediniti, spojiti, sastaviti ădurgĕ/o,-ēre, v. II – pritisnuti, upreti a. digitum digito – pritiskam prst prstom ădūr/o, -ussi,-ustum,-ĕre, v. III – 1) smuditi, polako paliti, polako goreti a. capillos – smudim dlake; loca adusta sole – delovi opaljeni suncem; 2) promrznuti membra adusta nivibus – udovi promrzli u snegu; 3) zaljubiti se Venus adurit te igne – Venera će te zapaliti ljubavnom vatrom; 4) namignuti adussi oculos – namignuo sam [joj] ădusque, 1) prep. sa akuz. (usque ad); 2) adv. – skroz, sasvim, potpuno; svuda ădustĭ/o,-ōnis, f. – paljenje, vatra ădust/us,-a,-um, a. – 1) izgoren, osmuđen; 2) priplanuo od sunca ădvectīcĭ/us,-a,-um, a. – uvozni vinum a. – uvozno vino advect/o,-avi,-atum,-are, v.tr.I = adveho advect/or,-ōris, m. – uvoznik advectus/-us, m. – uvoz, dovoz, snabdevanje advĕ/ho,-xi,-ctum-ěre, v.tr. III – 1) voziti ka, dovesti, doneti advexit frumentum Romam – dovezli su žito u Rim, 2) pasiv: advehor equo – jašem na konju; advehor
navi – plovim na brodu; advehor curru – vozim se u kolima; advehor ad ripam – vozim se do obale advēl/o-avi,-atum,-are, v. I – obložiti, oviti, ovenčati advēn/a,-ae, m. – 1) došljak, stranac; 2) zelen, neiskusan advena belli – neiskusan u ratovanju advĕn/ĭo,-ēni,-ntum,-ire, v.intr. IV – 1) doći, dolaziti; stići adveni Romam – stigao sam u Rim; advenit in provinciam – stigao je u provinciju; dies advenit – došao je dan/čas;morbus/periculum advenit – stigla je bolest/opasnost; 2) pripasti res advenit ad me – stvar je pripala meni; 3) dodati advenit id, quod – uz to, pored toga, treba dodati da adventīcĭ/us,-a,-um, a. – 1) što se odnosi na dolazak; coena adventicia – večera za prispele goste; 2) što pripada gostu/posetiocu samo po sebi; 3) doctrina adventicia – uvozna/strana/tuđinska doktrina; pecunia adventicia – nezarađeni/nenasleđeni novac advent/o-avi,-atum-are, v. intr. I – 1) približavati se, ubrzano prilaziti a. Romam – prilazim Rimu; a. ad urbem/urbi – prilazim gradu; 2) doći tempus adventabit – doći će vreme adventor/-ōris, m. – čest posetilac; gost, mušterija, kupac adventus/-us, m. – dolazak a. nocturnus in urbem – noćni dolazak u grad; adventu Caesaris omnes fugerunt – s Cezarovim dolaskom svi su pobegli; adventibus me offero – idem gositima (onima što dolaze) u sretanje; a. lucis – zora, svitanje (dolazak dana) adversārĭ/a,-ae, f – protivnica; adversari/a, -ōrum, n. pl. – registar, trgovačka knjiga, protokol adversārĭ/us,-a,-um, a. – što je protiv; neprijateljski argumenta adversaria – argumenti protivničke strane; factio adversaria – stranačka frakcija adversārĭ/us²-ii, m. – 1) protivnik (naročito u sudskom sporu); adversaria – protivnica; 2) neprijatelj adversarii sunt in fuga – neprijatelj je u bekstvu; qui palam est adversarius,eum facile vitamus – ko je otvoreni protivnik, njega ćemo lako izbeći adversātr/ix,-īcis, f. – protivnica, suparnica, žena-neprijatelj adversĭ/o,-ōnis, f. – 1) obraćanje; 2) preobražaj a. animi – preobražaj duše advers/o,-avi,-tum,-are, v.intr. I – obratiti pažnju, usredsrediti se adverso animum – obraćam/preobražavam dušu; adverso animo – obraćam se duši advers/or,-atus sum,-ari, v.intr. dep. I – 1) dolaziti iz suprotnog pravca: ventus adversor – duva suprotni vetar; 2) protiviti se, biti protiv advers/us¹,-a,-um, a. – 1) suprotstavljen, postavljen nasuprot nekome/nečemu; 2)intueri aliquem adversum – gledati nekoga u lice; 3) dentes adversa – prednji
zubi; vulnus adversus – rana s prednje strane; pectore adverso – na grudima; 4) adverso colle ire – ići, penjati se uzbrdo; flumine adverso ire – protiv struje, protiv toka reke; ventus a. – suprotan vetar, teškoće, problemi; adversum subit – ići protiv; tenere adversum – biti protiv; ex adversa urbi – pred gradom, ispred grada; in a. – na suprotnu stranu; 5) nepovoljan, loš fortuna adversa – loša sreća; Galli non eadem constantia, qua Romani, res adversas tolerabant – Gali nisu kao Rimljani, podnosili nepovoljne stvari; tum sacerdosdixisse dicitur prodigia adversa esse – onda je sveštenik, kažu, rekao da su znamenja nepovoljna; res adversae – nepogoda, nezgoda, poraz; annus adversus frugibus – zla godina; 6) neprijateljski, odvratan mihi illud est adversum – meni je to odvratno adversus² (ili:adversum), prep. sa akuzativom – 1) nasuprot, prema; 2) pred, ispred; 3) s obzirom na, povodom respondere a. aliquem – odgovoriti nekome; excusatione uti a. aliquem – kao izvinjenje nekome; omnia a. aliquem audire – usuditi se da učiniš sve za nekoga; 4) prema nihil a. patrem – ništa se nije iznelo prema ocu; bene se gerere a. aliquem – lepo se poneti prema nekome; fides a. aliquem – poverenje prema nekome; 5) protiv a. legem – protiv zakona; mittere imperatorem a. Gallos – poslati zapovednika protiv Gala; 6 adv. – resistere a. – odupreti se; a. ire – put gneva advert/o,-ti, -sum,-ĕre, v.tr. III – skrenuiti, okrenuti a. oculos in partem aliquem – okrenem oči (pogled) prema nekme; adverti proram terrae – okrenuh pramac prema kopnu; adverti arenae – okrenuo je prema kopnu; advertit odium – skrenuo je mržnju na sebe; animum a. ad aliqui rei – poklanjam pažnju nekoj stvari; animum a. (animadverto)– zapažam, primećujem; animum adverte – pazi, slušaj advespĕrascit,-ravit,-ĕre,v. impers. – sutoni se, mrači se, počinje smrkavati advĭgĭl/o,-avi,-atum,-are, v.intr. I – nadgledati, čuvati, stražariti; paziti advŏcātĭ/o,-ōnis, f. – 1) pravna pomoć, pravno zastupanje na sudu; 2) odlaganje, odgađanje radi prikupljanja odbrane, advokata; 3) savetovanje stručnjaka; 4 advokatura advŏcāt/us-i, m. – branilac, advokat a. diabŏli – đavolov advokat (pre proglašenja za sveca, odredi se a. diaboli, čiji je zadatak da postavlja nugodna neugodna pitanja i prigovore) advŏc/o,-avi.-atum,-are, v.tr. I – pozivati s jasnom namerom, radi pomoći, savetaadvcavi in consilium – sazvao je konzilijum; advoco pozivam advokata advŏlātus/-us, m. (javlja se samo u abl. sing., advolatu) – doletanje advŏl/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – leteti ka, doleteti; žuriti amabo te, advola – molim te, hitaj (požuri) ovamo; fama advolavit Aeneae – glas stiže do Eneje advolv/o,-vi,-ūtum,-ĕre, v. III – pasti; advolvor genibus – baciti se na kolena pred nekim
advorso > adverso advorto > adverto ădyt/um, -i, n.(<άδυτον) – skroviti deo unutrašnjosti hrama gde samo sveštenik ima pristup Ae/a,-ae,f. (Αϊα) – zemlja koja se često pominje u najstarijem mitu, deo Kolhidike Aeăc/us,-i, m. (Αίκος) – kralj Egine, sin Zevsa i Egine, otac Peleja, Telamona i Fokosa; Ahilov deda, posle smrti postao jedan od sudija u podzemnom svetu aed/es (aedis),-is, f. – 1) hram; manastirska ćelija; 2) ćelije u saću; 3) katafalk aed/es,-ium, f. pl. – stambena kuća; zgrada sa više ćelija aedĭcŭl/a-ae, f. (dem.) - sobica, jednosobna kućica aedĭfĭcātĭ/o,-ōnis, f. – gradnja, zidanje, zgrada aedĭfĭcātĭuncŭl/a, -ae, f. (dem.) – kućica, zdanje aedĭfĭcāt/or,-ōris, m. – graditelj; ae. mundi – tvorac sveta; ae. erat – voleo je da gradi/zida aedĭfĭcĭ/um,-ii, n. – građevina, kuća, građevina, zdanje Galli demigraverunt ex iis aedificiis, quae trans Rhenum habuerunt – Gali su iselili iz kuća koje su imali na drugoj strani Rajne aedĭfĭc/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I – graditi, zidati ae. domum – zidam kuću; urbs aedificati coepta est – grad se počeo zidati; ae. navem – pravim lađu; aedificavit rempublicam – osnovao je republiku aedīlīci/us,-ae,-um, a. – što pripada višem službeniku; homo/vir ae. – viši činovnik aedīlis/-is, m. – viši činovnik aedīlĭt/as,-ātis, f. – status višeg činovnika ăēdon/-ōnis, f. – slavuj Aedŭ/i,-ōrum, m. pl. – Edui, keltski narod u Galiji Aeēt/es,-ae, m. (Αίήτης) – kralj Kolidike, Medejin otac Aeg/ae,-arum, f. pl. (Aίγαι, Aϊγειαι) – Edesa, grad u Makedoniji Aegae/on,-ōnis, m.(Αίγαίων) – Egej, sin Urana, poznat i pod imenom Brijarej, imao sto ruku i pedeset glava, jedan od divova Aegae/um-i, n. (Αίγαίον πέλγος) Mare Ae. – Egejsko more Aegāt/es,-ium, f. pl. – Egatska ostrva kod Sicilije aeg/er,-ra,-rum, a. – 1) bolestan tertius quisque servorum aeger erat – svaki treći rob beše bolestan; aeger ex vulnere – bolestan od rane; aeger pede – bolestan u nozi; 2) aeger valetudo – neraspoložen; 3) ae. amore – setan zbog ljubavi; aeger animi/ab animo – rastrojen, deprimiran; 4) bolan aeger dolor – težak bol; aegra mors – bolna
smrt; facile omnes, cum velamus,consilia aegris damus – dok smo zdravi, svi lako dajemo savete bolesnima Aegē/us,-a,-um, a. – egejski Aege/us,-ĕi, m. (Αίγύς) – sin atinska kralja Paniona, Tezejev otac Aegĭăle/us,-ĕi, m. – Egialej, Eetov sin, koji se inače zove Absirt Aegīn/a,-ae, f. (Aϊγινα) – Egina, nimfa, Eakova mati aeg/is,-ĭdis, f. (αìγίς) – egida, Atinin štit sa glavom Meduze, dar od Zevsa aegre, adv. – 1) bolno, mučno hoc mihi aegre est – to me ljuti/razdražuje; 2) jedva, na sve jade aegr/ĕo,-ēre, v.intr. II – bolujem, bolovati aegr/esco,-ĕre, v. intr. III – razboleti se, pogoršati se aegrĭmōnĭ/a, ae, f. – jad, očaj, sekiracija aegritūd/o,-ĭnis, f. – neraspoloženost, potištenost, sekiracija, jad, tuga aegror/-ōris, m. – bolest aegrōtātĭ/o,-ōnis, f. – bolesno stanje, obolelost aegrōt/o, -avi,-atus,-are, v. intr. I – biti bolestan aegroto capite – boli me glava aegrōt/us,-a-um, a. – bolestan homo/corpus aegrotus – bolestan čovjek/telo aegyptĭ/us,-a,-um, a. – egipatski; aegypticali/us,-a,-um – egipatski Aegypt/us,-i, m. (Aϊγνπτος) – 1) brat Danausa, otac pedeset sinova koji su se oženili sa pedeset Danausovih kćeri; 2) Aegyptus,-i, f. – Egipat Aelĭ/us, ii, m. – ime rimske porodice Aemĭlĭ/us,-ii, m. – rimska petricijska porodica aemŭlātĭ/o,-ōnis, f. – 1) napor da se nešto postigne; 2) zavist, ljubomora aemŭlāt/or,-ōris, m. – 1) vatren pristalica; 2) udvorica aemŭl/or, -atus sum,-ari, v. dep. I – 1) nastojati, upinjati se; 2) ugledati se; 3) gornjati se, upinjati se sa zavišću aemulantur inte se – nadmeću se među sobom; aemulatur cum aliquo – gornja se s nekim; aemulatur umbras meas – takmiči se s mojom senkom (veoma mi je zavidan) aemŭl/us,-a,-um, a. – 1) suparnički, rivalski nastrojen; 2) zavidan; 3) suparnik, rival Aenārĭ/a,-ae, f. – ostrvo Ishija uz obalu Kampanije Aenē/as,-ae, m. (Αìνείας) – Eneja, sin Anhisa i Afrodite, mitski predak Rimljana Aenĕăd/es,-ae, m. – Enejiini muški potomci Aenēï/s,-ĭdis, (Aeneid/os), f. – Vergilijev ep «Enejida», aenĕāt/or,-ōris, m. – trubač ăënĕ/us, -a-um, a. (ăhēnĕ/us, aenus, aereus) – bakren, bronzan barba aenea – riđobradi
aenigm/a,-ātis, n. (àινιγμα) – zagonetka, misterija, enigma ăēnĭpes,-ĕdis, a. – bakrenih nogu, bakronog ăën/um,-i, n. – bakreni kotao Aeŏl/es,-um, m. (pl.) (Αίολείς) – Eoli, Eolci, jedan od ogranaka grčkog naroda Aeŏl/is,-ĭdis, f. (Aίολίς) – 1) Eolida, Eolija, zemlja Eolaca; 2) Eolovi ženski potomci Aeŏlĭd/es,-ae, m. – Eolovi sinovi (Sizif, Atamas, Salmonej) Eolov unuk Kefalos, ostali Eolovi potomci, među koje neki ubrajaju i Odiseja, koga je – po njima – gradio Sizif aequābĭl/is,-e, a. – isti, nepromenljiv, nepromenjen, trajan, jednak za sve jus aequabile – jednako pravo za sve aequābĭlĭter, adv. – nepromenljivo, jednako, ravnopravno aequābĭlit/as,-ātis, f. jednolikost, sličnost legitima aequabilitas – jednakost pred zakonom aequaev/us, -a,-um, a. – jednake starosti aequāl/is,-e, a. – 1) ravan; 2) jednak tumuli aequales – humke jednake visine; virtutes inter se aequales – jednake vrline aequālĭt/as,-ātis, f. – 1) jednakost; 2) sličnost aequālĭter, adv. – jednako, ravnopravno, na isti način aequănĭmĭt/as,-ātis, f. – 1) jevtinoća; 2) obzir/nost; 3) dobra volja; 4 naklonost, ljubaznost aequātĭ/o,-ōnis, f. – 1) jednakost ae. bonorum – ravnopravna podela imovine; 2) jednačina aeque, adv. – 1) jednako, u jednakom stepenu benevolentia non omnes aeque egent – svi ne pate u jednakoj meri od manjka dobre volje; 2) isto kao aeque mecum – isto kao/koliko ja; aeque illo – isto kao/koliko to; 3) jevtino; 4) pravedno Aequ/i,-orum, m. pl. – Ekvi, narod u Lacijumu aequĭlĭbrīt/as,-ātis, f. – ravnoteža, uravnoteženost aequĭlībrĭ/um-ii, n. – puna uravnoteženost Aequĭmīlĭ/um,-ii, n. – otvoren prostor u Rimu pema Kapitolu aequĭnoctĭāl/is, -e, a. – ravnodnevnički, što se odnosi na ravnodnevnicu aequĭnoctĭ/um,-ii, n. – ravnodnevnica, ekvinocijum aequĭpărābĭl/is,-e, a. – uporediv, što može da se uporedi aequĭpăr/o,-avi,-atum,-are, v. I – uporediti ae aliquid ad aliquid – upoređujem nešto s nečim aequĭt/as,-ātis, f. – 1) jednakost, simetrija aequitas membrorum – simetrija udova; 2) jednakost pred zakonom; 3) jevtinoća; 4) duševni mir, umerenost, zadovoljstvo aequitas animi – duševni mir
aequ/o, -avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) ravnati, uravnati; 2) izjednačiti, učiniti jednakimaequo laborem – izjednačujem rad za sve; aequo frontem – podižem jednak/ujednačen front; aequo rem rei (cum re) – izjednačujem stvari, stavljam stvari u istu ravan; aequavit templum solo – sravnio je hram sa zemljom; 3) uporediti sagita aequo ventum – strela leti kao vetar aequ/or,-ōris, n. – 1) vodoravna površina aequor speculi – površina ogledala; 2) more aequŏrĕ/us,-a,-um, a. morski, što pripada moru aequ/um, -i, n. – ex aequo – na jednak način/u jednakom stepenu; in aequo esse/stare – biti jednak sa; in aequo ponere aliquem alicui – staviti u istu ravan (uporediti) nekoga sa nekim; aequ/us,-a,-um, a. – 1) ravan, vodoravan, horizontalan; 2) jednak, jednako veliki kaoaequa praeda – jednak plen za sve; aequa punga – nerešena borba; peona aequa peccatis– kazna jednaka prestupu; aequum – jevtin, iudex aequum – nepristrastan āēr,-ĕris, m. (άήρ) – 1) vazduh, atmosfera; 2) nebo ae/ra,-ōrum, n. pl. > aes – predmeti/izrađevine od bronze aerārĭ/a,-ae, f. – kovačnica bakra aeraria fornax – topionica bakra aerārĭ/um,-ii, n. – riznica Rima, državni arhiv i kasa aerārĭ/us¹,-ii, m. – kovač bakra, bronze aerārĭ/us²,-a,-um, a. – bakren ae. faber – kovač bakra;– aerāt/us-a,-um, a. – bakrom okovan navis aerata – okovan brod; homo aeratus – bogataš aerē/us,-a,-um, a. – 1) bakren; 2) vazdušni > aerius aerĭfer/,-a,-um, a. – 1) ruda bogata bakrom; 2) svirač na cimbalima (koji su bakreni) āërĭ/us,-a,-um, a. – vazdušni volatus aerius – let kroz vazduh; mons aerius – visok most aerūg/o, -ĭnis, f. – 1) zavist, zavidljivost; 2) pohlepa, gramzivost, lakomost na dobit aerumn/a-ae, f. – briga, sekiracija, muka aerumnābĭl/is, -e, a. – težak, naporan, mučan aerumnōs/us, -a,-um, a. – težak, naporan, mučan, buran mare aerumnosum – nemirno more aeruscāt/or-ōris, m. – varalica, skitnica, probisvet, spadalo aerus/co,-avi,-atum,-are, v. I – zabavljati, izvoditi ae/s, aeris, n. – 1) bakar; 2) bronza; aeria – predmeti od bakra i bronze; statue, oružje, trube, novac; aes grave – bakrenjak, bakreni novčić; aeris quinquaginta millia – 50 000 bakrenjaka; 3) aes alienum – dûg; in meo aere sum – nemam duga; 4) in meo aere
est – moj je (drug, prijatelj); esse alicuius aeris – biti nečije blago/zlato; 5) aeria (aes) – vojnička plata Aescĭn/es,-is, m. (Aίσχίνης) – Sokratov učenik, filozof Eshines Aescўl/us,-i, m. (Aϊσχυλος) – Eshil, atinski pisac tragedija Aescŭlāpĭ/us,-ii, m. (Άσκληπιός) – sin Apolona i Koronide, obožavan kao bog lekarske veštine aescŭlēt/um, -i, n. – hrastov gaj, dubrava aescŭlĕ/us, -a,-um, a. – hrastov, napravljen od hrastovine aescŭlĭn/us,-a,-um, a. – hrastov Aes/on,-ōnis, m. (Αϊσων) – Eson, Jasonov otac, Pelijin polubrat aesōpĭc/us,-a,-um (aesopeus, aesopius), a. – ezopovski Aesōp/us,-i, m. (Aϊσωπος) – Ezop, pisac basni iz Frigije aest/as, -ātis, f. – leto; letnja žega, vrućina aestĭf/er,-era,-erum, a. – koji nosi letnju žegu, vruć, vreo aestĭmābĭl/is, -e, a. – vredan, koji ima vrednost aestĭmātĭ/o, -ōnis, f. – procenjivanje, procena, poštovanje ae. frumenti – procena letine;ae. poene – rešenje o globi; accipere aestimationem ab bono – primiti novac na procenjenu imovinu; malim numerato quam eastimatione – radije u gotovu nego u proceni aestĭmāt/or,-ōris, m. – procenjivač aestĭm/o, -avi, -atum, -are, v. tr. I – 1) proceniti, procenjivati hunc anulum ducentis sesertiis aestimo – procenjujem da ovaj prsten vredi 200 sesterija; 2) ceniti ae. rem magni– visoko cenim; aestimat domum tribus denariis – procenio je kuću na tri dinara; 3) ae. litem capitis – traži se smrtna kazna; ; 4) poštovati; 5) suditi, smatrati ae. rem ex veritate– suditi o stvarima iz ugla istine aestīv/a,-ōrum, n. (pl.) – 1) letnji katuni (za razliku od hiberna – zimovnika); 2) letnji logori aest/īvo, -avi, -atum, -are, v. intr. I - letovati aestīv/us,-a,-um, a. – letnji: dies aestivus – letnji dan; saltus aestivus – letnja ispaša;aves aestivae – ptice selice; castra aestiva – letnji katuni; aestive, adv. – kao leto, poput leta aestŭārĭ/um,-ii, n. – niska morska obala, močvara aest/ŭo,-avi,-atum. –are, v. intr. I – 1) goreti, plamteti, zagrejati; 2) aestuo sub pondere– znojim se pod teretom; 3) sekirati se, biti uznemiren; 4) uzbuditi se; 5) dvoumiti seaestuo dubitatione – zapao sam u sumnju aestŭōs/us,-a, -um, a. – vreo, vruć, užaren
aest/us,-us, m. (αϊθω) – 1) požar, vatra; 2) ae. febrisque – visoka temperatura; 3) ae.accessus / decessus – plima/oseka; 4) ae. tumens – bujica; 5) uzbuđenje; 6) ae. gloriae – slavoljublje; 7) ae. irarum – bes aet/as-ātis, f. – 1) doba; ae. militaris – zrelost za vojsku; ae. tenera/infirma – detinjstvo;ae. constans – doba zrelosti; flos aetatis – cvet mladosti; exacta ae. – u godinama; 2)omnes ordines et aetates – svi staleži i doba starosti; 3) život, vek agere ae. – provesti život; 4) koleno, pas, pokolenje aurea ae. – zlatno pokolenje; 5) in aetate – povremeno, ponekad aeternĭt/as,-ātis, f. – 1) besmrtnost, neprolaznost; 2) večnost sub specie aeternitatis – iz ugla večnosti aetern/o,-avi,-atum,-are,v. tr. I – ovekovečiti, sačuvati za večnost; (in) aeternum – zauvek aeth/er,-ĕris, m. (αίθήρ) – 1) retki vazduh, eter; 2) nebesa, bogovi aethĕrĭ/us,-a,-um, a. (aethere/us) – eterski, nebeski Aethĭ/ops,-ŏpis, m. – Etiopljanin Aethĭopĭ/a,-ae, f. – Etiopija; kod Homera: južne zemlje > Afrika aethr/a,-ae, f.(αϊθρα) – 1) čist i providan vazduh aethra siderea – jasno zvezdano nebo; 2) Aΐθρα – Tezejeva mati Aetn/a,-ae, f. (Αΐτνη) – 1) brdo Etna koje bljuje vatru; tu je (po mitu) Hefest/Vulcan imao radionicu u kojoj je sa kiklopima obavljao kovačke poslove; 2) grad u podnožju brda Etne Aetōl/i,-iōrum, m. pl. – Etolci Aetōlĭ/a,-ae, f. – Etolija Aetōlĭ/us,-a,-um, a. (Αίτωλός) – etolski aevĭt/as,-ātis, f. > aetas aev/um,-i, n. (narodni govor) – večnost aev/us,-i, m. (αìών, pesnički) – 1) eon, večnost; 2) život, vek aevi brevis – kratkog veka; 3) doba, starost homines omnis aevi – ljudi svih doba starosti; 4) obsitus aevo starost; 5 doba, era ingenia nostri aevi – otkrića našeg doba; ter aevo functus –doživeo je tri doba āfer,-fra,-frum,a. – afrički āffer, -fri, m. – Afrikanac affābĭl/is,-e, a. – razgovoran, prijatan, blag affābĭlĭt/as,-ātis, f. – prijatnost, prijateljstvo, blagost, blagonaklonost affăbre, adv. – majstorski, vešto, znalački affătim, adv. – 1) dovoljno, dosta; 2) mnogo a. est hominum – mnogo sveta; 3) a. edere – jesti dovoljno, najesti se; edas usque a. – jesti i najesti se
affāt/us,-us, m. – obraćanje, oslovljavanje affectātĭ/o,-ōnis, f. – žar, polet, želja, žudnja a. sapientiae – žudnja za mudrošću affectāt/or-ōris, m. – pregalac, zagriženjak, fanatik affectĭ/o,-ōnis, f. – 1) (pasivno) stanje; odnos, položaj a. animi – raspoloženje; a. corporis– telesna građa, konstitucija; 2) affectio (a. animi) – naklonjenost, raspoloženost, srdačnost, dobra volja affect/o, -avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) uhvatiti, stisnuti affectavit aliquem – uhvatio je nekoga; a. opus – preduzimam; 3) affector morbo – razboleo sam se; a. viam/iter – idem na put; 4) nastojati, truditi se; a. diligentiam – trudim se da budem pažljiv/obazriv; a. civitatem – trudim se da privučem sebi građane; 5) praviti se, pretvarati se, afektirati affect/us,-us, m. –1) stanje, duševno stanje, raspoloženje; 2) uzbuđenost, afekt; 3) dobro raspoloženje, ljubav, nežnost affĕro, attŭli, allātum, afferre, v.tr. III – 1) nositi, preneti (stvari); 2) a. literas alicui – prevesti; 3) a. me – krećem, polazim, idem; 4) imati a. auctoritatem – imam autoritet; 5)a. consulatum in familiam meam – predstavljam domaćina u svojoj porodici; a. vim alicui– upotrebljavam silu protiv nekoga; a. manus alicui – dižem ruku na nekoga; a. manus mihi – dižem ruku na sebe; a. bonis alicuis – pljačkam nekoga; a. vulneribus meis – povređujem (stare) rane; 6) preneti poruku, vest a. rumores ad aliquem – prenosim glasine nekome; 7) izazvati, prouzrokovati, naneti, zadati a. alicui molestiam – zadati nekome sekiraciju; affere alicui dolorem – naneti nekome bol; attulit populo Romano magnam cladem – naneo je rimskom narodu veliki poraz; 8) navesti kao razlog a. causam– navodim razlog; 9) doprineti; 10 davati, donositi; 11) naneti afferre alcui dolorem – naneti nekom bol af/fĭcĭo, -fēci,-fectum,-ĕre, v. tr. III – 1) uticati; 2) a. aliquem poenâ – kazniti nekoga; 3)affecit laetitia – obradovao je; a. beneficio – nosim korist; a. praemio – nosim nagradu (platu); 4) affectus est supultura – sahranjen je; 5) affecit praeda – osvojio je plen; 6)affecit agro – osvojio, kupio je zemlju; 7) a. aliquem admiratione – divim se nekome; 8)afficior morbo – razboleo sam se; afficior difficultate – zapao sam u težak položaj; 9)affectus – biti u nekom stanju/položaju manus tua sic affectus est – tvoja ruka nalazi se u takvom stanju; 10) literae tuae me sic affecta – tvoja pisma su na mene ostavila takav utisak; sic animo affectus – u takvom raspoloženju; 11) oslabiti aestus et labor afficiunt corpora – vrućina i rad slabe telo; graviter affectus – ozbiljno bolestan affī/go-xi,-xum-ĕ, v.tr. III – 1) spojiti, pripojiti, sastaviti a. literam ad caput – dovodim u vezu pismo/delo sa autorom; 2) affixus – prirastao, nerazdvojan; homines in regione affixa– ljudi natanjeni u toj oblasti
affi/ngo,-inxi,-ictum,-ĕre, v.tr. III – praviti, graditi, stvarati, stvoriti a. manum statuae – pravim ruku statue; natura multa aut affingit aut mutat – priroda je mnogo šta stvotila ili promenila; 2) izmišljati affingit ei laudem falsam – dao mu je lažne pohvale affīn/is,-e, a. – koji graniči sa, granični gens a. Mauris – narod koji graniči sa Maurima; 2) koji je posvećen, upoznat a. publicis negotiis – upoznat sa javnim poslovima affīnĭt/as,-ātis, f. – 1) veridba, ženidba contrahere affinitas – sklopiti veridbu/brak; 2)privlačnost, afinitet a. corporis et mentis – privlačnost tela i uma affirmāte, adv. – potvrdno dicere a. – govriti potvrdno, afirmativno affirmātĭ/o,-ōnis, f. – potvrda, potvrdan iskaz, afirmacija affirm/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) potvrditi, posvedočiti, tvrditi a. rem pro certo – tvrdim tu stvar sa sigurnošću; a. me facturum esse, ut possim – tvrdim da ću raditi najbolje što mogu; affirmas te mihi gratias acturum esse, si te adiuverim – ti tvrdiš da ćeš mi biti zahvalan, ako ti pomognem; 2) obećati a. me venturum esse, si me vocares – obećajem da ću doći ako me pozoveš; a. me venturum fuisse, si me vocavsses – tvrdim da bih došao da si me pozvao afflāt/us, -us, m. – mećava, vetar, vetrovito vreme venti a. noxius – štetan vetar; a. serpentis – zmijino siktanje, bacanje otrova; a. divinus – božanska inspiracija afflĕ/o, -ēvi,-etum,-ēre,v. intr. II – plakati, oplakivati afflictātĭ/o,-ōnis, f. – muka, bol, patnja afflictĭ/o,-ōnis, f. – očaj/anje, jad, tuga, bol: afflict/o,-avi,-atum,-are, v. I me afflictavit – to me jako pogodilo; tempestas afflictavit naves – oluja je oštetila brodove; naves afflictantur in vadis – brodovi su oštećeni u plićaku; afflictor morbo – razboleo sam se; respublica afflictatur – napao je republiku; me afflictor – brinem se, brine me; uznemiren sam afflict/or,-ōris, m. – rušilac a. dignitatis alicuius – rušilac nečijeg dostojanstva afflī/go, -xi,-ctum,-ĕre, v. tr. III – 1) srušiti, oboriti, zbaciti a. eum terrae – bacam ga na zemlju; equi virique afflicti sunt – oboreni su i konji i ljudi; senectus afflingit hominem – starost napada ljude; afflixit caput saxo – udario ga kamenom u glavu; 2) virtus nostra nos afflingit – naša nas vrlina napada; fames afflingit hostes – glad muči neprijatelje; 3)afflictus = nesrećan fortuna afflicta – zla sreća; res afflictae – očajan položaj; 4) afflictus = srušen, oboren; 5) afflingo causam susceptam – dižem ruke affl/o,-avi,-atum,-are, v.intr. I – oduvati sol afflat vaporem – sunce je odnelo isparenja;ventus afflit terga – vetar duva u leđa
afflŭen/s, -tis, a. (particip od affluo) – obilan, izobilan aqua a. – obilna voda; copia a. – obilna zaliha; ex affluenti – u izobilju afflŭenti/a,-ae, f. – 1) dotok, doticanje, priticanje; 2) obilje, izobilje a. annonae – obilna letina afflŭ/o,-xi,xum,-ĕre, v. intr. III –1) teći Tiberis affluit ad mare – Tibar teče prema moru; 2) rumor affluit – glasine se šire; amor affluit ei – ljubav mu se javlja; voluptas adffluit ad sensus cum suavitate – uživanje se širi prema umu sa prijatnošću; is affluit voluptatibus – on pliva u zadovoljstvima af(for),-ātus sum,-ari, dep. I (ne upotrebljava se u 1 l. Sing.) affor deos – obraća se bogovima affŏre, afforem > assum afformīd/o,-avi,-atum,-are, v.intr. I – biti jako uplašen, bojati se, strahovati magis afformido – plašim se proroka affrĭc/o,-ŭi,-ctum,-are, v.tr. I – trljati, grebati, strugati, češati (se) porcus affricat se arbori – svinja se trlja (češe) o stablo affrict/us,-us, m.(samo abl. sing.) – trljanje, gnječenje, češanje affrictu implicatus – zauzet gnječenjem affulgĕ/o,-si,-ēre, v.intr. II – sijati, zračiti stella affulgit – zvezda sija; vultus tuus affulgit– tvoje lice sija; spes/fortuna/gaudium affulgit – nada/sreća/radost sija affund/o,-fūdi,-fūsum-ĕre, v.tr. III – liti, sipati affundo aquam alicui – sipam vodu nekome; os Mosae fluminis Rhenum oceano afflundit – kroz ušćereke Mas Rajna se uliva u more; afflundo me (afflundor) – skačem (bacam se) dole u affutūr/us, part.>assum – stigao credidit se tempore affuturus esse – verovao je da će biti (stići) na vreme afore/aforem > absum Afrānĭ/us, -ii, m. – Lucius A. – rimski pesnik oko 100 godine pre H. Āfrĭc/us,-a,-um, a. – afrički Ăgămēd/es,-is, m. (Άγαμήδης) – sin kralja u Orhomenosu koji je sa bratom Trofonijem podiglao hram u Delhiju pa mu je bog podario najbolje od svega – ranu smrt Ăgămemn/on,-ōnis, m. (Άγαμέμνων) – Artejev sin, kralj Mikene, vođa Grka u trojanskom ratu; Agamemnonid/es,-ae, m. – Agamemnonov sin i potomci Ăgănipp/e,-es, f. (Άγανίππη) – izvor posvećen boginji pesme u podnožju Helikona u Beotiji ăgās/o, -ōnis, m. – konjušar Ăgăthŏcl/es-is, m. (Άγαθοκλής) – kralj u Sirakuzi oko 340 godina pre H.
Ăgăthyrs/i,-ōrum, m. pl. (Άγάθυρσοι) – Agatirsi, sarmatski narod koji je praktikovao tetoviranje: picti A. – tetovirani A. Ăgāv/e, -es, f. (Άγαυή) – Agava, Kadmova kćer ăgĕlast/us, i, m. – mrgud, sumornjak, onak koji se nikad ne smeje ăgēm/a,-ātis, n. (àγημα)– vod, odeljenje vojske ăgendi (gerund od ago) Caesari omnia uno tempore erant agenda – Cezaru je sve u isto vreme bilo na dnevnom redu Ăgēn/or,-ōris, m. (Άγήνωρ) – kralj u Fenikiji, brat Belusa, otac Kadma i Evrope ăgen/s, -tis, a.(particip od ago) – delotvoran; snažan imago agens – snažna slika; oratoragens – snažan govornik; ăg/er,-ri, m. – 1) njiva, do, dolina, livada agri culti – oranica; agri silvester – pašnjaci; rex a senatu petivit, ut ager, quem Galli possiderent, sibi daretur – kralj je zahtevao od senata da mu se zemlja koju su posedovali Gali njemu da; cum dominus agros spectavisset, vilicum laudavit – dok je gospodar obilazio njive, hvalio je upravnika; dum haec geruntur, qui erantin agris discesserunt – dok se to dešavalo, oni što su bili po njivama razišli su se; 2) predeo, oblast ager ille amplius hominum quinque millia sustenere potest – ta oblast može da hrani više od 5000 ljudi; ager tusculanus/ helvetius – toskanska/helvetska oblast; 3) in agrum – po dužini (in frontem – po širini) aggĕm/o,-ĕre, v. III – uzdisati, žaliti se aggemo malis nostris – žalim se na naše mane/greške agger/-ĕris, m. – gomila, hrpa, zemljani nasip, zemljani zid oko grada/logora; zemljana brana, jaz, seoski put, uzvišenje, brežuljak aggĕrātĭ/o,-ōnis, f. – gomilanje aggĕr/o¹-avi,-atum,-are, v. I – gomilati, bacati na gomilu aggerare terram/cadavera – gomilati zemlju/leševe aggĕ/ro²,-gessi,-gestum,-ĕre, v. III – nositi do, doneti, izneti, sakupiti a. aquam – nosim vodu; aggerit opes opibus – gomilati porez na porez; aggessit probra – gomilao je prigovore aggestus/-us, m. – donošenje, nabavljanje, nabavka agglŏmĕr/o,-avi,-atus,-are, tr. I – namotati (pređu); a. me ei – pristupam, pridružujem mu se agglūtĭn/o,-avi,-atum-are, v. tr. I – lepiti, sastaviti, spojiti agglutinat se mihi – lepi se za mene aggrăve/sco,,-ĕre, v. III – 1) pogoršati se morbus aggravevit – bolest se pogoršala; 2) otežati
aggrăv/o,-avi,-avus,-are, v. I – otežati res aggravantur – stvari postaju sve teže res illa reum nihil aggravatur – to ne otežava položaj optuženoga aggr/ĕdĭor,-essus sum,-grĕdi, v. dep. III – 1) ići prema a. hominem (ad hominem) – prilazim čoveku; 2) napasti metuendum erat, ne hostis extemplo castra aggrederetur – strahovalo se da neprijatelj iznenada ne napadne logor; 3) a. eum dictis – obraćam mu se; 4) uzeti u ruku; 5) preduzeti, aggrĕg/o,-avi,-atum, -are, v. tr. I – 1) sakupiti (stoku); 2) a. ceteros eodem – okupljam ostatke na jedno mesto; 3) ubrojiti u a. eum in numerum nostrum – ubrajam ga u naše prijatelje; 4) ujedini se a. me ei – ujedinjujem se s njim aggressĭ/o,-ōnis, f. – 1)ulaz; 2) uvod, početak govora; 3) napad, agresija ăgĭl/is,-e, a. 1) za stvari: pokretljiv, lagan rota/remus a. – pokretljiv točak/veslo; 2) a) brz, hitar Diana a. – brzonoga Dijana; 3) hitan, žuran; 4) okretan, spretan homo a. – vredan čovek; animus a. – živ duh ăgĭlist/as,-ātis, f. – a. navium – pokretljivost brodova; a. naturae – promenljivost prirode ăgĭtābĭl/is,-e, a. – 1) pokretljiv, lagan za rukovanje ăgĭtātĭ/o,-ōnis, f. – 1) kretanje, ljuljanje; 2) delatnost, bavljenje a. studiorum – bavljenje studijama, učenje ăgĭtāt/or,-ōris, m. – pokretač, gonič a. equorum – gonič konjâ ăgĭt/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) pokrenuti, staviti u pokret, terati a. equos – teram, upravljam konjem; magna vi remiges naves agitabant – velikom snagom vesla su terala brodove; 2) dirnuti, dodirnuti a. caput – dodirujem glavu; ventus agitat mare – vetar valja more; 3) goniti, progoniti; 4) nadražiti, razdražiti, uzbuniti, pobuniti agitavit plebem – pobunio je mase; 5) mučiti dii agitant te – bogovi te muče; 6) napadati, prigovarati; 7) živeti vita agitabatur – živelo se; agitandi inops – bez sredstava za život; 8) baviti se a. legem/artem – bavim se pravom/umetnošću; 9) vladati pax agitatur – mir vlada; 10) misliti a. de re illa – razmišljam o toj stvari; a. in mente (mecum) – mislim u sebi; 11) zadržavati se, boraviti consul agitat inter primores – konzul boravi među prvacima; 12) ponašati se agitavit ferociter – ponašao se surovo, divlje Aglaur/os,-i, f. (΅Αγλαυρος) – Aglauros, Kekropsova kćer koju je Hermes preobrazio u stenu agm/en, -ĭnis, n. – 1) povorka, grupa, gomila, skupina ljudi u kretanju; agmine ingredi – (o dvoje) ići zajedno; 2) lene agmen – bujica; 3) agmen pulverulentum – oblak prašine;agmine remorum celeri – sa brzim zaveslajima; agmine certo – u određenom pravcu; 3) a. primum – prethodnica; a. medium – glavnina; a. extremum/
novissimum – zaštitnica; a. quadratum – nastupanje u četvorouglom poretku sa komorom u sredini; 4) vojska, vojne trupe agn/a,–ae,f. – janje, žensko jagnje, ovčica agn/ascor,-ātus sum,-nasci,v. intr. dep. III– 1) robiti se posle zaključenja testamenta ili usvojiti sina; testamentum rumpitur agnascendo – rođenjem je poremetio testament; 2) rasti aliis arboribus viscum agnascitur – imela raste na tuđim stablima agnātĭ/o,-ōnis, f. (agnascor) – srodstvo po očevoj liniji agnāt/us,-i, m. – sin rođen posle pisanja testamenta agnell/us,-i,m. – (dem. od agnus) – jaganjce, jagnješce agnīn/us,-a,-um, a. – jagnjeći; caro agnina – jagnjetina agnĭtĭ/o,-ōnis, f. – znanje agnitio rei – poznavanje stvari agnŏmĭnātĭ/o,-ōnis, f. (ad+nomino) – paronomasija, sastavljanje dve slične rači različitog značenja: lenones (vlasnici javnih kuća)i leones (lavovi) ag/nosco,-nōvi,-nĭtum,-ĕre, v. III – 1) priznati za svoje agnosco eum filium – priznajem ga za sina; agnovit gloriam illius facti – priznao je njihovu slavu; agnosco Anchisen veterem amicum – priznajem Anhisa za starog prijatelja; 2) setiti se, prisetiti se agnosco illud reminiscendo – setio sam se neke uspomene; 3) razumeti, shvatiti agnovi deum ex operibus eius – iz njegovih sam dela razumeo boga; non quivis haec agnoscere potest – niko to ne može razumeti agn/us,-i, m. – jagnje, janjac; agni albi – beli jaganjci; conari agnum eripere lupo – očekivati da jagnje ugrabi vuka (nešto nemoguće); Agnus Dei – Hristos ăg/o, ēgi,-actum,-ĕre, v. III – I) 1) staviti u pokret, 2) terati, goniti; 3) oterati, 4) pleniti, pljačkati a. praedam – plenim; fero et a. – pljačkam; 5) agmen agitur – vojska nastupa (maršuje); 6) a. me – idem, krećem, polazim, odoh; 7) terati, progoniti canes agunt apros– psi teraju divlje svinje; 8) optužiti a. reum – optužujem; 9) izneti, izvući na svetlost dana, 10) upravljati, krmaniti a. navem – krmanim; 11) a. vocem vičem; 12) radices agunt – pustiti koren; II) (o vremenu) 1) provesti, provoditi a. aetatem/diem – provodim leto, dan; mensis septimus agitur – sad je sedmi mesec; annum octavum agitur – goni osmu godinu (njemu je osam godina); III) baviti se, raditi 1) apparet nos ad agendum natos esse – mi smo očevidno stvoreni za rad; nihil a. – besposlen sam; quid agis? – šta radiš? (kako si?); quid agitur? – šta se radi? (šta ima?); nihil (non multum) agitur – ništa ne radim (ne radim ništa naročito); cum rus veni, hoc ipsum nihil agere me delectat – kad dođem na selo, uživam u tome da ništa ne radim; fac nos certiores, quid agas, quid egeris, quid acturus sis – javi nam šta radiš, šta si uradio i šta nameravaš raditi; rogabo, quid agat – pitaću ga šta radi; rogavit quid ageretur – pitao je šta se radi; rogabam, quid egissent – pitao sam ih
šta su uradili; nescit quid agat – ne zna šta da radi [čime da se bavi]; quid agam,iudices, quo me vertam? – šta da radim, sudije, kuda de se okrenem?;virtutes cernuntur in agendo – vrline se ispoljavaju kroz delovanje; quae acta essent,exposuit – izvestio je šta je urađeno (šta se desilo); 2) a. rem/negotium – vršim dužnost; a. trumphum – pobeđujem; a. custodias – čuvam/stražarim; 3) paziti, osmatrati hoc age – pazi ovo!; 4) (o državnim poslovima) – vršiti, izvršiti, obaviti forum agitur – sud zaseda;a.cum populo – ubeđujem narod; a. ad populum – objašnjavam narodu; 5) agitur bene/male – dobro/loše rade; bene agitur mecum – to mi dobro čini/deluje; a. lege (ex iure) – vodim sudski spor; 6) (pasivno) res agitur – to je na snazi, to važi; caput meum/vectigalia populi Romani aguntur – tiče se moje glave/poreza rimskog naroda;actum/res acta est – to je prošlo, bilo i bitisalo; 7) (povratno) ponašati se, držati se a. me pro victore – ponašam se kao pobednik; 8) baviti se (boraviti) prope a mari a. – boravim blizu mora; 9) (imperativ) age/agite – hajde/hajdete da; age abite – hajdete da idemo/krećemo; agedum – učini nešto! ăgō/n,-ōnis, m. (àγών) – takmičarski duh u igrama; nunc agon est – sad se pokaži!;ăgōnālĭa – svečanost u Rimu u slavu boga Janusa ăgō/nĭ/a, -ōrum, n. pl.< agonalia – 1) žrtvene životinje za agonaliju; 2) samrtni ropac, agonija agrari/i,-ōrum, m. – pristalice lex agraria ăgrārĭ/us, -a,-um, a. – poljoprivredni, zemljoradnički lex agraria – agrarni zakon;triumvir a. - jedan od triumvira koji je zastupao poljoprivrednike ăgrest/is¹, -e, a. – 1) poljski, seljački, zemljoradnički; 2) biljke koje rastu divlje poma agresta – divlje voće; 3) animalia agresta – divlje životinje; columba agrestis – divlji golub; animus agrestis ac durus – duh divlji i tvrd/surov; vultus/figura agrestis – seljačko lice/seljački stas ăgrestis² – seljak, gorštak, brđanin ăgrĭcŏl/a,-ae, m. – zemljoradnik, seljak dii agricolae – bogovi zaštitnici poljoprivrede; ter anno agricolae arant – seljaci oru tri puta godišnje ăgrĭculatĭ/o,-ōnis, f. = agricultura ăgrĭcult/or,-ōris, m. = agricola ăgrĭcultur/a,-ae, f. – poljoprivreda, zemljoradnja Agrĭgent/um,-i, n. (Άκράγας) – grad na južnoj obali Sicilije, Agriđento ăgrĭpĕt/a,-ae, m. – aspirant na poljoprivredno imanje, ili parče zemlje za obradu Agripp/a,-ae, m. – ime rimske patricijske porodica Agrippīn/a,-ae, f. – ženska imena u porodici Agripa Ăgyie/us,-ei, m. (Άγυιεύς) – atribut Apolona kao zaštitnika ulice
āh, – uzvik tuge, gneva, čuđenja, šale, igre – ah, jao; oh, uh, eh; au Ăhāl/a,-ae, m. – ime rimske porodice, najpoznatiji C. Servilius A. pogubljen 440 g. pre H. Āia/x,-ācis, m (Αϊας) – ime dvojice grčkih junaka u trojanskom ratu: 1) sin kralja Ejlija iz Lokride, koji je zlostavljao Prijamovu kćer Kasandru u hramu Palade Atine, pa je zbog toga izgubio život na povratku kući; 2) Telamonov sin iz Salamine, ubija se u rastrojstvu kad je Ahilovo oružje dodeljeno Odiseju, a ne njemu āi/o, v. def. – velim da, tako je (suprotno od ne, poričem); aiunt – kažu, priča se; ain´ (aine) tu – ma nemoj? Šta to kažeš? Je li moguće?; quid ais – a) ma nemoj! šta to kažeš (je li moguće?); b) šta ti kažeš (misliš) o tome? Cato mirari se aiebat, quod non rideret haruspex, haruspicem cum vidisset – Katon je imao običaj da kaže da se čudi što gatar ne prasne u smeh kad vidi drugog gatara āl/a, -ae, f. – 1) krilo alae parvae – mala krila; alae velorum – krola jedra; 2) (kod ljudi) rame, pazuho; 3) (rat) – krilo, bok alăbarches,-ae, m. (àλαβάρχης, Arabarches) – carinik kod aleksandrijskih Jevreja ălă/cer,-e, a. (alacris,-e)– 1) živahan, okretan, poletan, hitar; 2) vedar, veseo; 3) valjan, vredan alacrĭt/as,-ātis, f. – živahnost, okretnost, polet; radost; želja, strast alacrĭter, adv. – poletno, živahno, strasno, radosno ălăp/a,-ae, f. – šamar ālāris,-e, a. (vojska) – bočni, krilni ālārĭ/us,-a,-um, a. (vojska) – krilni (bočni); cohortes alariae – krilne trupe; equites alarii – bočne konjičke snage ālāt/us,-a,-um – krilat ălaud/a,-ae, f. – 1) ševa; 2) jedna od Cezarovih galskih legija (sa slikom ševe na šlemu) ălāz/on, -ōnis, m. (άλαξών) – hvalisavac Alb/a,-ae, f. – A. Longa – grad u Lacijumu, začetak Rima; Albanus,-a,-um, – tiče se Albe albāt/us,-a,-um, a. – odeven/a/o u belo alb/ĕo,-ēre, v.intr. II – postajati beo; coelum albet – zori (zora beli) alb/esco,-ŭi,-ĕre, v.intr. III – zori, sviće albĭc/asco,-ĕre,v. III – zori albĭc/o,-are, v.intr. I – pobeleti, postati beo albĭd/us,-a,-um, a. – beluškast, beličast Alb/is,-is, f. – reka Laba albĭtūd/o,-ĭnis, f. – belina, bela boja
Albĭ/us, -ii, m. – rimsko porodično ime alb/um,-i, n. – belina; bela tabla; spisak imena album senatorium – spisak senatora albūm/en,-ĭnis, n. – belančevina; abumen ovi – belance alb/us,-a,-um, a. – beo; a. corpus – bled; alba stella – povoljan znak; ventus a. – suv vetar Alcămĕn/es,-is, m. (Άλκαμένης) – grčki kipar, Fidijin učenik Alcăthŏ/e,-es (Alcitoe, Άλκαθόη) – Alkatoja, kći kralja Minije i Orhomene; umesto da učestvuje u bahanalijama, ostala sa sestrama kod kuće, pa ih Bahus pretvori u slepe miševe Alcăthŏ/us,-i, m. (Άλκάθοος) – Pelopsov sin koji je ponovo podigao tvrđavu u Megari alcēd/o,-ōnis, f.(άλκηδών) – mitska ledena ptica alcedoni/a,-orum, n. (pluralis) – 1) sedam dana pre i sedam dana posle najkraćeg zimskog dana kad vlada potpuni mir na moru kad ledena ptica leži na jajima; 2) tišina, mirno more alc/es,-is, f. – jelen Alcest/is, (Alcest/e,-es, f. ΅Αλκηστις) – Pelijeva kći, Admetova žena: dobrovoljno je umrla za svog muža da bi mu se život produžio, posle je Persefona sjedinjuje s njim Alce/us (Alcae/us-ei, m. (Άλκεύς) – Alkej: Persejev sin, Amfitronov otac, Herkulov pradeda; Alcīdes (Άλκείδης) – Alkejevi potomci Alcĭbĭăd/es,-is, m. (Άλκιβιάδης) – Alkibijad, slavni atinski govornik, Gorgijin učenik Alcides > Alceus Alcĭnŏ/us,-i, m. (Άλκίνοος) – Alkinoje, kralj Feačana na ostrvu Skerija, gde je Odisej dolutao. Alkinojev ugodni život i lepi vrtovi – uzrečica starog sveta; poma dare Alcinoo – davati sitom da jede Alcme/on,-ŏnis, m. (Άλκμαίων), – Alkmeon, sin Amfiarausa i Erifile: ubio majku da osveti oca, pa su ga zbog toga progonile furije Alcmēn/a,-ae (Alcmen/e,-es), f. (Άλκμήνη) – Amfitrionova žena, Herkulova majka alcўnē/um-i, n. – 1) neka bolest; 2) sredstvo protiv pega na licu alcўo/n,-ōnis, f. – mitska ledena ptica alcўŏ/nĕ/us,-a, um, a. što se odnosi na ledenu pticu Alcўŏn/e -es, f. (Halcyon/e < Άλκυόνη) – Eolova kćer, sa mužem pretvorena u ledenu pticu ālĕ/a,-ae, f. – 1) igra kocke, kockanje; igre na sreću; 2) sreća; rizik rem in aleamcommittere – prepustiti sreći, staviti na kocku, reskirati; 3) – kocka. a. iacta est – kocka je bačena
ālĕāt/or,-ōris, m. – hazarder, igrač na sreću āl/ec,-ēcis, n. – salamura, raso za ribu Ālect/o,-us, f. (Άλεκτώ) – Alekto, jedna od furija Alēi/i campi (το Άλήϊον πεδίον) – plodna ravnica u Kilikiji gde se Belarofont, pogođen Zevsovom strelom, dugo batrgao ālĕātōrĭ/us,-a,-um, a. – kockarski; damnum aleatorium – gubitak na kocki ālĕ/o,-ōnis, m. – hazarder āl/es,-ĭtis, a. – 1) krilat; 2) brz ventus ales – jak vetar ălesco, -ĕre, v. III – rasti, biti zadovoljan životom Ălĕsĭ/a,-ae, f. (Άλεσία) – grad u Galiji Ălexand/er,-dri, m. (Άλέξανδρος) – Aleksandar: 1) Prijamov sin Paris; 2) ime više kraljeva u Epiru i Makedoniji od kojih je najpoznatiji A. Veliki Ălexandrĭ/a,-ae, f. (Άλεξάνδρεια) – Aleksandrija, to ime nosi više gradova Alfēn/us (Alfeni/us),-i, m. – poznati pravnik iz Avgustovog vremena alg/a, -ae, f. – morska trava, agla algĕo, alsi,-ēre, v. intr. II – smrzavati se, osećati hladnoću algesco, alsi,-ĕre, v. intr. III – nazepsti, nahladiti se algĭd/us,-a,-um, a. – hladan alg/or,-ōris, m. – hladoća alg/us,-us, m. – hladnoća, mraz ălĭā, adv. – drugačije alia lege mihi vivendum est – moram na drugi način da živim ălĭās, adv. – 1) (o vremenu) drugi put, u drugo vreme; numquam a. – sad ili nikad; a. aliud (aliter) – sad jedno sad drugo, hodi mi-dođi mi; semper a. – uvek u drugo vreme; 2) (o mestu) – drugde, na drugom mestu; 3) inače, pod drugim okolnostima; 4) non a. quam– ni u kom drugom slučaju, ni pod kakvim drugim uslovima; nec spes fuit alias quam inpace – nada se polagala samo u mir ălĭbī, adv. – 1) na drugom mestu, drugde; kod nekog drugog; alius a. – jedan ovde, drugi tamo; alias atque alias – te ovde, te onde alic/a-ae, f. – sorta pšenice i prekkrupa od nje alĭcūbi, adv. – tu negde, hic alicubi – ovde negde u blizini ălĭcuius, gen. od > aliquis: iussu (hortatu,missu,rogatu) alicuius – po naređenju (savetu, zadatku, pitanju) nekoga; iniussu alicuius – suprotno nečijoj naredbi; permissu alicuius – sa nečijom dozvolom ălĭcunde, adv. – 1) odnekud venire a. – doći odnekud; 2) pecuniam sumere a. – posuditi novac od nekoga; a. nobis obicitur labor – uvek odnekud iskrsne posao za nas
ălĭēnātĭ/o,-ōnis, f. – 1) otuđenje, otuđivanje (stvari); 2) otuđenje (od sebe), alijenacija; 3) odstranjenje, neprijateljsko držanje tua a me alienatio ad impios cives – tvoje otuđenje od mene ka nepoštenim građanima; alienatio (alienatio mentis) – odsustvo duha, neprisebnost ălĭēnĭgĕn/a-ae, m. – stranac, doseljenik ălĭēnĭgĕn/us-a,-um, a. – drugačiji, druge vrste, strani, tuđi ălĭēn/o,-avi,-atum,-are,v. I – 1) otuđiti, odstraniti nunquam tu me alienabis, quin noster sim – ti ćeš me jednom otuđiti poremda sam naš; 2) prodati, odneti alieno rem (bona) a me – otuđujem (prodajem, dajem) stvari (imovinu) od sebe; mulier alienata est a te – žena ti je odvedena; 3) insulae alienatae – odvojena ostrva; 4) non vultu alienatus – nema ni traga nemilosti; 5) alieno mentem alicui – dovodim nekoga do ludila; alienatus mente (sensibus) – lišen razuma (pameti); animo a sensu alienato – potpuno neosetljiv na bol;alienor a re – prezirem ălĭēn/us-a,-um, a. – 1) tuđi, strani, što pripada nekom drugom; pecunia aliena – strani novac; aes alienum – dug; Epicurus in physicis plane est a. – E. je u fizici sasvim stranac;homo a. – tuđin, tuđinac; alienus a re – neupoznat/neobavešen/neupućen; 2) neprikladan, nepodoban; 3) (vreme, mesto) neudoban, nezgodan locus/tempus a. – nepodesno mesto/vreme; 4) animus a. ab aliquo – neprijateljski raspoložen prema nekome; aliena vitia oculis videmus, nostra in tergo habemus – tuđe mane očima vidimo a svoje na grbači nosimo ālgĕr/-ĕra,-ĕrum, a. – krilat ălĭmentārĭ/us,-a,-um, a. – prehrambeni lex alimentaria – zakon o dodeli hrane sirotinji ălĭment/um,-i, n. – hrana, prehrambeni artikal; obaveza izdržavanja roditelja ălĭmōnĭ/a,-ae, f. & ălĭmōnĭ/um,-i, n. – izdržavanje, ishrana ălĭ/ō, adv. – drugde, tamo, na drugom mestu a. quo – 1) za (u) drugo mesto, ka drugom mestu; 2) nekome drugome a. orationem confero – prelazim na drugu stvar (u govoru);hoc a. spectat – imam na umu nešto sasvim drugo; nusquam a. natus – samo za to (tu namenu) rođen; a. … a. – s jedne i s druge strane; alius a. – jedan na jednu, drugi na drugu stranu; atque a. – na razne strane ălĭ/ōqui/, adv. – 1) inače, sem toga, u drugom slučaju, uostalom; 2) uopšte a. speciosus – uopšte uzev; et a. et… – kako uzev uopšte, tako i…; 3) inače, u suprotnom brevitas concedenda est, si causa permitet, aliqui – ako prilike dozvole treba napustiti skučenost, u protivnom… ălĭorsum (aliorsus), adv. – drugde; accipere aliquod a. – pogrešno shvatiti ălĭp/es,-ĕdis, a. – krilatih nogu Mercurius alipes – Hermes/Merkur krilatih sandala
ălĭpĭl/us,-i, m. – rob koji je u kupatilima čupao dlake sa tela, naročito ispod pazuha ălipt/a,-ae, (aliptes), m. – rob koji je mazao, utrljavao mast kupačima ălĭquā¹, adv. – ka nekom mestu, nekim putem a. fugere – nekuda pobeći; a. nocere – oštetiti ălĭquā², pronom. indef. f. – neka ălĭquamdĭu, adv. (posle kojeg obično sledi diende, postea, donec) – dugo, zadugo ălĭquam-multi,-ae,a, a. – priločno, podosta ălĭquando, adv. – 1) kad jednom, jedanput a. nobis libertatis tempus fuit – kad smo se jednom oslobodili; a. illucescet ille dies – kad jednom svane taj dan; 2) kadkad quidam homines et te nonnumquam a me alienarunt et me a. immutarunt tibi – izvesni ljudi čas mi i tebe otuđuju a čas me vraćaju tebi ălĭquantisper, adv. – prilično dugo, tokom prilično dugog vremena ălĭquant/us,-a,-um, a. – prilično veliki, ne zanemarljiv a. numerus/timor – prilično veliki broj/strah; aliquantum pecuniae/agri/negotii – prilično novca/zemlje/posla;aliquantum tumidus – prilično pun ălĭquātĕnus, adv. – do izvesnog stepena a. dolore permitto – podnosim bol u izvesnoj meri ălĭ/qu/i,-a,-id, a.& pronom.indef. – 1) neki, neki drugi, koji bilo, ma koji; neko, neko drugi, ko bilo, ma ko; a. sensus – neki osećaj; casus a. – neki slučaj; aliquod magnum malum – neko veliko zlo; aliquis vestrum (ex vobis) – nešto vaše; antequam loco aliquo consedero, litteras a me non habebis – pre nego se skrasim u nekom mestu, nećeš od mene dobiti pismo; 2) neko značajan (nešto značajno); esse aliquid/ aliquem – važiti, biti od značaja; 3) nešto drugo ira aut aliqua perturbatio – gnev ili neki drugi poremećaj; alius aliqui – neko drugi ălĭquid, pronom. indef. n. – nešto numquam tam male est Siculis, quin aliquid facete dicant – nikad stanje nije tako loše da Sikuli ne bi mogli da kažu nešto duhovito ălĭquo, adv. – negde ovde, negde tu a. abire – otići negde; a. rus eum abduxit – negde na selo su ga odveli ălĭquot, pronom. indef. – nekoliko, više a. homines/epistolae – nekoliko (više) ljudi/pisama ălĭquŏtĭēs (-quotiens), adv. – na nekoj drugoj strani, tamo negde alis, alid > alius ălĭter, adv. – 1) drugačiji, drukčiji, na drugi način a. atque (ac) – drugačiji i; haud a. – ne drukčije, sasvim tako (na taj način); non a. nisi (quam ut) – ni na koji drugi način (ni pod kojim drugim uslovima); aliter res est – stvar stoji drukčije; a. – a. – na jedan i na drugi način; alius a. – jedno na jedan, drugo na drugi način; omnia a. evenerunt, quam
opinatus sum – sve je ispalo drukčije nego sam mislio; ea res longe a., ac ratus erat Hannibal, evenit – ta stvar se odigrala sasvim drukčije nego što je Hanibal računao; 2) inače, u suprotnom Domitius Pompeium oravit, ut sibi subveniret; a. mox se, postea etiam eum in periculum venturum esse – D. je molio P-a da mu pritekne u pomoć, inače će uskoro i sam da zapadne u opasnost ălĭŭbī, adv. – > alibi ălĭunde, adv. – 1) odnekud drugde, iz drugog mesta venire aliunde – stići odnekud; 2)hoc pendet a. – ovo zavisi od nečeg drugog; capere a. – ugrabiti od nekoga drugoga; 3) a. alio – odavde tamo, odande ovamo ălĭ/us,-a,-ud, pronom. indef. – 1) drugi a. alium adiuvant – jedan drugom pomažu; alii alia via eunt – drugi idu drugim putem; a. illo – i on; nihil aliud quam – prosto, jednostavno; quid aliud quam admoneamus – ništa drugo ne činimo nego opominjemo; a. alio tempore dixit – jedan drugome su (naizmenično) rekli; a. alii subsidium ferunt – oni su jedan drugome pomagali; a. alio more vivunt – svaki po svom običaju živi; a. ex alio (super alium, post alium) – jedan za drugim (iza, posle drugoga); aliusatque a. (a. aliusque) – te onaj prvi, te onaj drugi; nemo a. nisi Caesar hoc facere ausus est – niko do Cezar ne bi se usudio da to uradi; 2) alium facere – izmeniti, promeniti, transformisati; alium fieri – biti sasvim drugi; in alia omnia ire (transire, discedere) – podržati suprotno mišljenje (odbaciti predlog); 3) ostali: cum alia tum haec dixit – između ostalog rekao je i ovo; alia multitudo– ostalo mnoštvo; 4) jedan od dvojice duo Romani a. super alium – Dva Rimljanina jedan iznad drugoga ălīusmŏdī, a. – druge vrste res a. est – to je druga stvar, radi se o nečem drugom al/lābor,-lapsus sum, labi, v. intr. dep. III – kliziti, puziti, teći, stići humor a. extrinsecus– raspoloženje dolazi izvana; anguis a. ex oculto – zmija puzi ispotaje; fama a. aures matris– glas stiže do ušiju majke allăbōr/o,-avi,-atum,-are, v. I – naprezati se, upinjati se, nastojati allăcrĭm/o,-avi,-atum,-are, v. I – oplakivati allaps/us,-us, m. – šuljanje, skriveno približavanje a. serpentis – puženje zmije allătr/o,-avi,-atum,-are, v. I – vikati na nekoga, napasti nekoga verbalno allaudābĭl/is-e, a. – dostojan hvale allaud/o,-avi,-atum,-are, v. I – hvaliti, visoko ceniti allectātĭ/o,-ōnis, f. – mamljenje, primamljivanje, privlačenje; allecti/o,-onis, f. – > allectatio allect/o,-avi,-atum,-are, v. I – mamiti, primamiti, namamiti allēgātĭ/o,-ōnis, f. – poruka, glas, glasina allēgāt/us,-us, m. poslanje, poslanik – allegatu meo venit – poslat od mene
allēg/o¹, -avi,-atum,-are, v. I – 1) slati, poslati glasnika a. eum ad hoc negotium – šaljem ga ovim poslom; 2) pozvati se na, navesti a. exemplum/merita mea – navodim primer/moje kvalifikacije al/lĕgo²,-lēgi,-lectum,-ĕre, v. III – izabrati/imenovati nekoga u kolegijum; allegere aliquem in senatum – izabrati nekoga u senat; allectum inter patricios – izabran od patricija allēgŏrĭ/a, ae, f. (àλληγορία) – metaforično predstavljanje, alegorija allĕvāment/um,-i, n. (allevo) – olakšanje, popuštanje allĕvātĭ/o-ōnis, f. – 1) uzdizanje; 2) olakšanje, popuštanje a. humerorum – sleganje ramenima allĕv/o¹,-avi, -atum,-are, v.tr. I – 1) dići, podići; 2) olakšati; 3) ohrabriti; 4) (passiv)allevor – oporavljam se allēv/o² -avi,-atum,-are, v. I (alaev/o), – izravnati, izladiti allevare nodos – poravnati spor allex,- ĭcis, m. = pollex pedis – veliki nožni prst; allex viri – kepec, patuljak, patuljast čovek Allĭ/a,-ae, f. – Alija, rekao u Lacijumu allĭāt/um,-i, n. – jelo sa belim lukom (za sirotinju) allĭcĕf/ăcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III – primamiti, privući all/ĭcĭo,-exi,-ectum,-ĕre, v. III – primamiti, privući a. eam ad me – primamljujem (privlačim) je sebi; allexi benevolentiam eum – dobio sam njegovu naklonost; magnes lapis, qui ferrum ad se alliciat et attrahet – velike stene koje privlače železo allīd/o,-īsi,-īsum,-ĕre, v. III – udariti, baciti, sudariti se allidi ad scopulos – [brod] se sudario sa stenama; Servius allisus est – S. je doživeo brodolom; 2) allidit virtutem – povređuje dostojanstvo allĭgātĭ/o,-ōnis, f. – obaveza allĭgāt/or,-ōris, m. onaj koji obavezuje allĭgāt/us,-us, m.(particip od alligo) – rob (‘svezani’) allĭg/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) privezati a. eum ad palum – vežem ga za kolac; 2) svezati, zavezati; ancora alligat navem – sidra vežu lađu; 3) uhvatiti, uhapsiti impedit et alligat – hvata i hapsi; 4) obavezati se lex alligat omnes – zakon obavezuje sve; 5) povezati, zaviti alligare caput/vulnus povezati glavu/zaviti ranu al/lĭno,-lēvi,-lĭtum,-ĕre, v. III – 1) ravnati, izravnati; 2) mazati, namazati; 3) postaviti allĭ/um, -ii, n. – beli luk; allĭāt/um – jelo sa belim lukom (za sirotinju) Allobr/ox,-ōgis, m. – Alobrog, pripadnik naroda Alobroga u Galiji allŏcūtĭ/o,-ōnis, f. – obraćanje (utešnim rečima)
allŏquĭ/um,-ii, n. – ohrabrujuće ili utešne reči; ohrabrenje, uteha allŏ/quor,-cūtus sum,-qui, v. dep. III – obratiti se; a. deos – obraćam (molim) se bogovima allŭb/esco,-ĕre, v.impers. III – početi prijati, postajati prijatno allūcĕ/o,-xi,-ēre, v. intr. II – sijati, svetliti ignis allucet ei – vatra mu svetli alludi/o, -are, v. I > alludo allūd/o,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1) igrati se, šaliti se alludens dixit – rekao je u šali; nec plura alludens – bez sve šale; Phidias versibus Homeri alludit – Fidija se poigrava Homerovim stihovima; 2) zapljuskivati mare alludit littori – more zapljuskuje obalu; 3) približiti se alludit sapientiae – približuje se modrosti; alludentia spei nostrae – to je blizu našim očekivanjima all/ŭo,-ŭi,-ĕre, v. III – prati, plakati, zapljuskivati fluvius alluit urbem – reka zapljuskuje grad allŭvĭ/es-ei, f. plâkanje, zapljuskivanje, izlivanje, povodanj, poplava allŭvĭ/o, -ōnis, f. – poplava, povodanj, potop alm/us,-a,-um, a. – hranljiv, blagotvoran Ceres/vitis alma – blagotvorna Cerera/vinova loza almĕ/us,-a,-um, a. – jovin, od jove navis almea – lađa od jovinog drveta ăl/o,-ălŭi,-altum (alitum),-ĕre, v. III – hraniti, negovati terra alit herbas – zemlja hrani trave ălŏ/ē,-es, f. – agava Ălōe/us,-ei, m. (Άλωεύς) – Aloje, jedan od divova, suprug Ifimedije koja je sa Poseidonom imala divove Ota i Efijalta (Aloides – Alojevići, po Ifimedijinom mužu); Apolon ih ubije pošto su napali nebeske bogove ălŏgĭ/a,-ae, f. (àλογία) – glupost, nerazumnost, nelogičnost Alp/es-ium, f. - Alpi Alphĕsĭboe/a,-ae, f. (Άλφεσίβοια) – Alemeonova žena Alphē/us,-ei, m. (Άλφειός) – sveta reka Alf, ponornica u Elidi koja, po legendi, ponovo izbija na površinu kao vrelo Aretuza kod Sirakuze na Siciliji alpĭc/us,-a,-um, a. – alpski alpīn/i,-ōrum, m. (pl.) – stanovnici Alpa alpīn/us,-a,-um, a. – alpski Alsĭ/um,-ii, n. – grad u Etruriji alsĭ/us,-a,-um a. – osvežavajući, hladan als/us-a,-um, a. – hladan altārĭ/a,-um, n. (pl.) – 1) uzvišenje na oltaru na kome su spaljivane žrtve; 2) oltar
alte, adv. visoko, duboko alte (ex alto) repetere – vratiti se daleko u govoru alter/-ĕra,-ĕrum, a. – 1) drugi, jedan od dvojice, onaj drugi (a ne onaj koji govori) via altera paulo brevior est – drugi put je malo kraći; alter alteri auxilio fuit – jedan drugome su pomagali; Marcus mihi fuit, ut ita dicam a. pater – M. mi je bio, da tako kažem, drugi otac; a. vicessimus dies – dvadeset drugi dan; 2) unus et (atque) a. (unus alterque) – i jedan i drugi, oba; 3) nekoliko; 4) alterum tantum – još toliko, dvostruko više; altero tanto maior – dvostruko veći, dvaput toliki; 5) a. parens – moj drugi otac (on mi je kao otac); a. ego – moje drugo ja altĕrīus (> alter) – drugi Galliae totius factiones esse duas: a. principatum tenere Haeduos, a. Arvernos – u celoj Galiji imaju dve stranke: vodstvo jedne drže Hedui, a druge Arverni altercātĭ/o-ōnis, f. – svađa, razmirice, spor, sporenje altercāt/or,-ōris, m. – tužilac; svađalica, prznica alterne, adv. – naizmenično altern/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) pokladati se, činiti jedno pa drugo, naizmeničnoalterno cibum – pokladati se (kad ima dvoje ili više a samo jedna kašika pa jedu jedno za drugim); 2) dvoumiti se alternanti haec sententia potior visa est – u međuvremenu se dvoumio altern/us,-a-um, a. – jedan za drugim, naizmeničan alterne trabes et saxa – naizmenično drveni trupci i kamen; alternus metus – uzajamni strah altĕrŭt/er,-ra,-um, (gen.: alterutrius, dat: alterutri ) – bilo ko od njih dvoje(-ice) Althae/a,-ae, f. (Àλθαία) – Okeanova žena, Maleagerova majka althae/a,ae – crveni slez; althaea officinalis – beli slez altĭl/is,-e, a. – ugojen avis altilis – debela (ugojena) ptica altĭsŏn/us,-a,-um, a. –1) gromovnik, Jupiter altisonus – gromovnik Jupiter; 2) veliki pesnik altĭtŏn/ans,-antis, a. – koji grmi, tutnji iz visina, grmeći altĭtūd/o,-ĭnis, f. – 1) visina a. montis – visina brda; 2) dubina a. fluminis – dubina reke altĭvŏlan/s,-tis, a. – koji leti visoko alt/or,-ōris, m. hranitelj; terra altrix – otadžbina; a. leonum – boravište lavova altrinsĕcus, adv. – na drugoj strani, s druge strane alt/rix, -īcis, f. hraniteljka terra a. – zemlja hraniteljka, otadžbina, zavičaj altrovŏrsum, adv. – na drugu stranu
alt/um, i, n. (altus) – 1) visina, uzvišenost in alto – na visini; ex alto – sa visine (iz neba); 2) dubina provehor in altum – idem u dubinu; iactor in alto – bacam se u dubinu alt/us-a,-um, adj. – 1) visok mons a. – visoko brdo; arbor alta – visoko drvo; hoc cacumen trecentis pedibus altius est – ovaj vrh je viši 300 stopa; 2) a. gradus – visok stepen; a. animus – uzvišen duh; Jupiter/Caesar a. – veliki Jupiter/Cezar; 3) dubok radix alta – dubok koren; altum mare/vulnus – duboko more/rana ; vides, ut alta stet nive candidum Socrate – vidiš li S-a kako beo stoji u dubokom snegu?; a. somnus – duboki san; altum silentium – duboka tišina; alta quies – duboki mir; 4) što ide u duboku prošlost ălūcĭnātĭ/o, -ōnis, f. – besmislen govor, brbljarija ālūcĭnor,-atus sum, ari, v. dep. I (tačnije: hallucinor) – govoriti u vetar, bluditi, grešitiepistolae nostrae debent interdum alucinuntur – misli u našim pismima su možda zanesene ălumn/a, ae, f. – usvojena kćer a. Italiae – pokćerka Italije ălumn/us, -i, m. – posinak, usvojeni sin a. pacis – dete mira; a. Platonis – Platonov učenik ălūt/a, -ae, f. – učinjena koža; predmeti od učinjene kože; kožna kesa, novčanik alvĕār/e, -is, n. – košnica, uljanik, pčelinjak alvĕāri/um,-ii, n. – 1) košnica; 2) uljanik, pčelinjak alvĕ/us, -i, m. – 1) trbušasto udubljenje; 2) trbušast sud; 3) udubljenje broda; 4) čamac, lađa; 5) tabla za kockanje; 6) potok, korito reke; 7) kada za kupanje alv/us,-i, f. – 1) trbuh purgare a. – očistiti stomak; exonerare (deicere) alvum – izvršiti veliku nuždu; 2) želudac; 3) materica; 4) košnica Ălyătt/es,-is (ei), m. (Άλυάττης) – Alijat, kralj u Lidiji, Krezov otac ămābĭl/is, -e, a. – 1) omiljen, voljen carmen a. – omiljena pesma; 2) prijatan; 3) adv. s ljubavlju, rado ămābĭlĭt/as, -ātis, f. – omiljenost āmandātĭ/o,-ōnis, f. – odašiljanje, slanje; udaljavanje, otuđivanje āmand/o,-avi,-atum, -are, v. tr. I– slati, odstraniti, proterati amandat eum in ultimas terras – proterao ga je na kraj sveta ăman/s,-tis, a. (particip od amo) – 1) voljen amans patriae/veritatis – voljena otadžbina/istina; 2) imenica ljubitelj, prijatelj amantissimus tui – tvoj odani prijatelj ămanter, adv. – s ljubavlju, odano, verno āmănŭens/is,-is, m. (manus) – pisar, sekretar
Ămān/us, i, m. (΅Αμανος) – deo planine Taurusa koji razdvaja Kilikiju od Sirije ămārăcĭn/us,-a, -um, a. – od majorana (mažurana) ămārăcĭn/um,-i, n.( začin) – majoran (mažuran); amarac/us,-i (amarac/um,-i,n.) – mažuran amărant/us, -i, m (àμάραντος) - (biljka) amarant ămārĭtĭ/es, -ei, f. (amaritud/o,-inis, f.; amaror/oris, m.) – 1) gorčina, oporost; 2) ogorčenost; 3) a. carminum – zajedljivost pesme; 4) odvratnost amaritudo vocis – odvratnost glasa amār/a,-ōrum, n. (pl.)– 1) odvratnost; 2) razdraženost ămār/us,-a,-um, a. – 1) gorak, opor latex/sapor a. – gorka tečnost/gorak ukus; 2) odvratan, razdražen mulier amara – razdražena (ljuta) žena; 3) (govor, jezik) oštar, zajedljiv, uvredljiv ămāsĭ/us,-ii, m. – ljubavnik, prijatelj, švaler ămātĭ/o,-ōnis, f. – trgovina ljubavlju, prostitucija ămāt/or, -ōris, m. – 1) ljubavnik, prijatelj a. meus – moj prijatelj; a. sapiantiae – prijatelj mudrosti; 2) lola, švaler, razvratnik ămātōrĭ/um,-ii, n. – ljubavni napitak ămātōrĭ/us, -a,-um, a. – 1) ljubavni sermo a. – ljubavni razgovor; voluptas amatoria – ljubavna strast; 2) zaljubljen ămātri/x,-īcis, f. – ljubavnica Ămāz/on-ŏnis, f. (Άμαξών) – Amazonke, ratoborne žene koje su naseljavale severnu obalu Male Azije oko reke Termodon Ămāz/onĭc/us /Amazoni/us),-a,-um, a. – amazonski; Ămŏz/on/is, -ĭdis, f. – Amazonka amb- (am-, an-, àμφί), prefiks – oko-, oambact/us,-i, m. – vazal ambăd/ĕdo,-ēdi,-ĕre, v. III > ambedo ambāg/es,-um, f. (pl)– 1) obilazni put a. itinerum – zaobilazni put; 2) okolišenje; nejasan govor amb/ĕdo,-ēdi,-esum,-ĕre, v. III – ogristi, ojesti, oglodati Ambĭān/i,-ōrum, m. (pl.) – narod na severnoj obali Galije (Gallia belgica) ambĭg/o,-ĕre, v. III – 1) obigravati; ići istovremeno u dva smera; 2) imati suprotno mišljenje a. de re – sporiti se oko neke stvari; res ambigitur – dva su mišljenja o tome; sumnjati, dvoumiti se ambĭgue, adv. – dvosmisleno, suprotno ambĭgŭĭt/as,-ātis, f. – dvosmislenost, nejasnost, netačnost
ambĭgŭ/us,-a,-um, a. – 1) sumnjiv, suprotan, dvosmislen ambiguo inter marem et feminam sexu – hermafrodit; Proteus a. – prevrljivi Protej; a. pudoris et metus – raspet između stida i straha; 2) neizvestan a. futuri – neizvesne budućnosti; a. imperandi – neodlučan u komandovanju; 3) nesiguran, nepouzdan fides/res ambigua – nepouzdana vera/stvar ambĭ/o,-īvi (-ĭi),-ītum,-īre, v. tr. IV – 1) obilaziti lunae cursus ambit terram – mesečeva putanja obilazi zemlju; 2) okruživati, optakati mare ambit terram – more okružuje zemlju; 3) opervaziti ambit clypeum auro – štit opervažen zlatom; 4) obilaziti, kružiti ambio populum/singulos ex senatu – obilazim ljude/pojedince iz senata; 5) moliti ambio deum/eum – molim boga/njega; pauci, qui ob nobilitatem plurimis nuptiis ambiuntur – neki koji su, radi dobijanja plemstva, obigravali na sve strane tražeći bračnu vezu; 6) tražitia. magistratum – tražim visoku državnu službu ambĭtĭ/o,-ōnis, f. – 1) obilazak građana radi prikupljanja glasova za senat; 2) prijava za službu; 3) laskanje radi sticanja naklonosti; 4) slavoljublje, taština, lakomost na položaj, ambicija, slavoljublje a. quasi pestilentia civitatem invasit – slavoljublje poput kuge obuze narod ambĭtĭōse, adv. – ambiciozno, tašto, slavoljubivo ambĭtĭōs/us,-a,-um, a. – 1) koji kruži uokolo tražeći naklonost; 2) vijugav fluvius a. – krivudava reka; puella ambitiosa – devojka koja se sklopila oko nekoga; 3) nametljiv; ita est a., ut omnes quotidie persalutet – tako je nametljiv da sve svima klanja na sve strane; 4) sjajan domus ambitiosa – bleštava (sjajna) palata; pulchritudo ambitiosa – izuzetna lepota; 5) tašt, uparađen, doteran, uglađen, častoljubiv amicitiae ambitiosae – projateljstvo iz taštine ambĭt/us,-us, m. – 1) kruženje, krug luna currit breviore a. quam sol – mesec pravi kraći krug nego sunce; 2) obim, rub, ivica; 3) okolina a. aedium - okućnica; 4) okolišenje, zaobilaženje facere multos ambitos circa unam rem – mnogo okolišiti oko neke stvari; 5)a. verborum – period; 6) podmićivanje accusare aliquem a. – optužiti nekoga za mito; 7) taština, sujeta Ambĭvărĕt/i,-orum, m. (pl) – narod u Galiji amb/o,-ae,-o, a. – oba, oba zajedno a. fessi estis – oba su iznurena; ambos diligo – oba volim Ambrăcĭ/a,-ae, f. (Άμπρακια) – grad u Epiru ambrŏsĭ/a,-ae, f.(àμβρόσια) – ambrozija, hrana bogova; mast kojom se mažu bogovi ambrŏsĭ/us,-a,-um, a. – božanstven ambŭbāi/a,-ae, f. sviračica na fruli ambŭlācr/um,-i, n. – aleja, drvored, šetalište
ambŭlātĭ/o,-ōnis, f. – šetnja ambŭl/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1) šetati noctu ambulabat Themistocles – Temistokle imadijaše naviku da šeta noću; milites ambulando bellum confecerunt – za vojnike je rat kao šetnja; cum cenaverimus, ambulabimus – čim budemo večerali, šetaćemo; 2) (ot)ići, (ot)putovati quo ambulas tu? – kuda ideš (putuješ)? Bene ambula! – srećan put; Nilus ambulat – Nil teče; 3) ambulat maria/vias – plovi morem/ide po putevima ambūr/o,-ussi,-ustum,-ĕre, v. III – paliti, smuditi ambustus tamen evasit – premda osmuđen, izvukao se; amburere corpora mortuorum – spaliti tela mrtvih ambust/um,-i, n. – opekotina ambust/us,-a,-um, a. (particip od amburo) – ugrožen, ozleđen ambustŭlāt/us,-a,-um, a. – nagore, ožuren, osmuđen, opečen ămell/us,-i, m. – grimizni zvezdasti cvet ămen/s, -tis, a. – zblanut, nerazuman, van sebe a. errore – neshvatljiva greška; a. invidia – bezočna zavist; consilium amentissimum – veoma nerazuman savet āmentāt/us,-a,-um, a. – 1) (koplje) sa kaišem; 2) jak dokaz āmentĭ/a,-ae, f. – neprisebnost, gubitak prisebnosti, afekt āment/um,-i, n. – šnjura, obuvača, kaiš za opanke ăme/s,-tis, m. viljuškasti stub sa razapetom mrežom za lov ptica ămĕthyst/us,-i, f. – dragi kamen ametist; amethystin/us,-a,-um, a. – boje ametista amfract/us, -us, m. – savijanje, krivina > anfractus amīc/a, ae, f. – 1) prijateljica; 2) devojka, dragana; 3) švalerka amīcĭ/o,-ĭcŭi (-ixi),-ictum,-ire, v. IV – 1) a. me (amicior) – stavljam ogrtač na se;amictus pallio/toga – sa mantijom/togom na sebi; 2) loca amicta nive – mesta pokrivena snegom; arbor amicta vitibus – stablo ovijeno lozom/puzavicama ămīcĭtĭ/a,-ae, f. prijateljstvo; sum in a. cum illo – ja sam u prijateljskim odnosima s njim;a. contraho/iungo cum – sklapam prijateljstvo sa ămict/us,-us, m. – 1) način nošenja ogrtača; imitari amictum alicuis – oponašati nečin način nošenja toge; 2) ogrtač; 3) odeća uopšte; a. nebulae – plašt (zastor) tame; coeli a. – atmosfera ămīcul/a,-ae, f.dem. od > amica – dragaprijateljica ămĭcŭl/um,-i, n. – kabanica, ogrtač ămīcŭl/us,-i, m. dem. od > amicus – dragi prijatelj ămīc/us¹,-a,-um, a. – 1) prijateljski homo a. – prijateljski čovek, prijatelj; ubi domo exieram, a. mihi occurebat – jesam li bio izašao iz kuće, naletio sam na prijatelja; homo mihi (meus) amicissimus – moj najveći prijatelj; inimici acerbi nobis utiliores sunt
quam amici nimium dulces: illi saepe verum dicunt, hi nusquam – ogorčeni neprijatelji su nam korisiniji od dragih prijatelja: oni [prvi] nam često kažu istinu, a ovi [drugi] nikad; amici quaesiverunt, quando te visuri essent – prijatelji su se raspitivali kad bi mogli da te vide;ubi primum a. tabernam intravit, Metellus eum conspexit – čim je prijatelj ušao u krčmu, M. ga je spazio; 2) za stvari povoljan, prikladan, zgodan, podesan ventus amicus – povoljan vetar; amicum est mihi – to me raduje ămīc/us², -i, m. – prijatelj a. meus – moj prijatelj; amicorim sunt communia omnia – prijateljima je sve zajedničko; gratum mihi est domicilium meum amico monstrare – drago mi je da prijatelju pokažem svoj dom; pater abiit amicum salutatum – otac je otišao da vidi prijatelja āmĭrg/o,-avi,-atum,-are,v. intr. I – seliti Ămīsĭ/a,-ae, f. (Amisi/us, m.) – reka Ems u Nemačkoj āmissĭ/o, -ōnis, f. – gubitak, šteta āmiss/us,-us, m. – gubitak, šteta Sicilia Sardiniaque amissae angebant Poenos – gubitak Sicilije i Sardinije boleo je Kartaginjane ămĭt/a, -ae, f. – tetka (očeva sestra) āmitt/o,-mīsi,-issum,-ĕre, v. tr. III – 1) slati, poslati; 2) udaljiti, otuđiti od sebe a. filium ame – odričem se sina; a. hostem saucium e manibus – odbijam neprijatelja ranama i rukama (svim raspoloživim sredstvima); 3) a. praedam ex oculis manibusque – puštam da ide od mene; a. occasionem/tempus – ispuštam priliku/vreme; 4) amissit fidem – prekršio je zadatu reč/veru; 5) sacramentum amittitur – ukida se, stavlja se van snage; 5) gubiti, izgubiti a. aspectum – gubim vid; Dacius amisit vitam, at non perdidit – Dacijus je osta bez života, ali ga ne izgubio; amisit litem/spem – izgubio je proces/nadu Ammo/on, -ōnis, m. (Hamm/on < ΅Αμμων) – Amon; Ζεύς ΅Αμμων – vrhovni bog amnĭcŏl/a,-ae, comm. – neko/nešto što boravi uz reku amn/is,-is, m. – velika reka; secundo a. – reka sa brzacima/vodopadom; adverso amnem– prema reci; 2) tečnost, voda amĭncŭl/us,-i, m. (dem. od amnis) – rečica ăm/o,-avi,-atum,-are,v. tr. I – 1) voleti a. uxorem/filium/patriam/litoras/otium – volim suprugu/sina/otadžbinu/obalu/odmor; filius meus a. – volim svog sina; dulce ridentem Lalagen amabo – voleću Lalagen koja se slatko smeje; pater liberos amat et tamen castigat – otac voli svoju decu, ali ih i kažnjava; dignus est, qui ametur – zaslužuje (zaslužan je) da se voli; cur amantur oratores Graeci, cum plane ignoretur Cato? – zašto su grčki govornici omiljeni, dok je Katon potpuno nepoznat?; 2) (zakletva) ita (sic) me dii (bene) ament! – tako mi bog pomogao!; 3) (želja) dii te
ament – Bog ti pomogao/dao sreću; 4) (molba) a. te quod illud fecisti – molim te da to uradiš; amabo (te ut, ne) – molim te (da, da ne); amabo te, advola – molim te, hitaj ovamo; 5) a. me – zaljubljen sam u se ămoene, adv. – prijatno, ugodno ămoenĭt/as,-ātis, f. – 1) lepa priroda, lep položaj mesta; 2) prijatnost; 3) mea a. – slatka moja ămoen/us,-a,-um, a. – 1) prijatan, udoban, ugodan locus a. – prijatno mesto; cultus amoenior – raskošan, veoma lep obred; 2) zabavan āmolĭ/or,-itus sum,-iri, v. dep. IV – 1) odstraniti s naporom; 2) udaljiti (se) a. me – selim; 3) zanemariti, zaobići a. nomen tuum – zaobilazim tvoje ime; 4) poreći a. crimen – poričem zločin āmōlītĭ/o,-ōnis, f. – prenebregavanje, zanemarivanje ămōm/um,-i, n.(àμωμον) – skupocen začin iz Indije ăm/or,-ōris, m. – 1) ljubav: a. patriae nos inter nos coniugit – rodoljublje nas je povezalo;est mihi in amoribus (in amore) – ja ga (je) volim; 2) voljeni/a, dragi/a; 3) zanost, strast a. habendi – strast sticanja bogatstva; a. cognitionis – strast za znanjem; a. est cognoscere – želim (sa)znati; 4) ljubavno sredstvo, napitak āmōtĭ/o,-ōnis, f. – udaljavanje āmŏv/ĕo,-ōvi,-ōtum,-ēre, v. II – 1) udaljiti, odstraniti, odseliti a. ex loco – selim iz mesta;a. me inde – odlazim, selim; 2) amovet boves – krade volove; 3) amovemur in insulam – proteran na ostrvo; 4) a. culpam a me – odbacujem krivicu sa sebe; a. socordiam ex pectore – odbacujem ravnodušnost iz srca; 4) quod aetas amovet – što doba (starost) odnese Amphĭărā/us,-i, m. (Άμφιάραος) – vladar u Argosu, muž Erifile, poginuo u pohodu na Tebu amphĭbŏlĭ/a, -ae, f. – dvosmislenost amphibrăchy/s,-yos, m. (àμφίβραχυς) – metrička stopa kratak-dug-kratak slog: ˘ ˉ ˘ Amphictўŏn/es, -num, m. pl. (άμφικτύονες) – savez između dvanaest ( uglavnom tesalijskih) naroda, više iz verskih nego političkih razloga; najglaviji su bili savezi u Delfina i u Termopilima Amphĭlŏch/i, -ōrum, m. pl. (Άμφίλχοι) – narod u Akarmaniji Amphĭlŏch/us,-i, m. (Άμφίλχος) – Amfiloh, sin Amfijara, osnivač Argosa Amfilohijskog amphĭmāc/er,-cri, m. (àμφίμακρος) – metrička stopa dug-krata-dug slog:ˉ ˘ ˉ
Amphī/on,-ōnis, m. (Άμφίων) – Amfion, sin Zevsa i Antiope, Zetov brat, oženjen Niobom; svojom svirkom na struni pokretao je stene i drveće, podigao tvrđavu u Tebi Amphĭpŏl/is,-is, f. (Άμφίπολις) – grad u Makedoniji; Amphipolian/us, -a, um, a. – amfipolski Amphiss/a,-ae, f. (΅Αμφισσα) – glavni grad kod Locri Ozolae amphĭthĕātr/um,-i, n. – amfiteatar; pozorište sa terasastim sedištima Amphĭtrīt/e,-es, f. (Άμφιτρίτη) – boginja mora, Nerejeva kćer, Posejdonova supruga Amphĭtry/o,-ōnis, m. (Άμφιτρύων) – Amfitrion, Alkejev sin, kralj u Tiringiji, oženjen Alkmenom koja je s njim imala Ifikla a sa Zevsom Herkula amphŏr/a,-ae, f. – 1) zemljani sud (ćup) sa dva uva; 2) mera za tečnost (35.5 litara) amphrýsi/us,-a, um, a. – apolonski, koji pripada Apolonu Amphrýs/us,-i, m. (΅Αμφρυσος) – reka uz obalu Tesalije gde je Apolon čuvao stada goveda ample, adv. – široko, prostrano ample/ctor,-exus sum,-cti, v. dep. III – 1) obuhvatiti, obgrliti, obujmiti, oviti se murus a. urbem – zidine obuhvataju grad; 2 ) voleti amplecto (illam amore) volim je; a. artem – volim umetnost; 3) a. plebem – nastojim da pridobijem narod; 4) a. consilio – oberučke prihvatam savet; 5) sažeti, svesti, rezimirati a. omnes res per scripturam – rezimiram u pisanom obliku amplexor > amplector amplex/us,-us, m. – 1) omotavanje (zmije), ovijanje, obuhvatanje; 2) dare a. – zagrliti amplĭātĭ/o,-ōnis, f. – 1) širenje, uvećavanje; 2) (juris.) odlaganje izricanja presude amplĭfĭcātĭ/o-ōnis, f. – 1) proširenje, širenje; povećanje amplĭfĭcāt/or,-ōris, m. – širitelj, umnožitelj a.dignitatis tuae – umnožitelj tvog dostojanstva amplĭfĭce, adv. – raskošno, veličanstveno amplĭfĭc/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) širiti, uvećavati, umnožavati a. urbem – širim grad; a. auctoritatem – povećavam autoritet; a. sonum – povećavam glas/nost; 2) učiniti jasnijim a. rem – a) pojašnjavam stvari; b) povećavam stvari da budu jasnije ili da ih na taj način oštetim amplĭ/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) širiti; 2) uvećati; 3) umnožiti; 4) odgoditi čitanje presude amplĭtūd/o,-inis, f. – 1) obim, opseg; 2) širina, veličina a. urbis – veličina grada; 3) uzvišenost a. animi – uzvišenost duha; 4) ugled, glas splendor et a. – raskoš i ugled; 5) a. orationis – punoća govora
amplĭus, adv., komp.od ample – 1) više od quo plura habemus, eo cupimus ampliora – što više imamo tim više želimo imati; a. sunt sex menses – duže od šest meseci; a. horis quatuor pugnabant – bitka je trajala više od četiri sata; 2) quid a.? – šta još?; 3) hoc (eo) a. – još i ovo; nihil a. – ništa više; nec quidquam a. quam muscas captavit – nije radio ništa drugo nego hvatao muve (škopio zundelje); 4) non (nihil) a. petere – ne tražiti ništa više; «a.» pronunciare – odgoditi presudu na zahtev sudije ampl/us,-a, -um, a. – 1) prostran, širok, obilat domus ampla – prostran dom; 2) ter a. – trostruk; 3) golem, znatan, značajan ampla pecunia – golemo imanje/bogatstvo; 4) težakmorbus a. – teška bolest; ira ampla – silan gnev; spes apmpa – snažna nada; 5) sjajan, raskošan, divan, plemenit: homo a. – sjajan čovek; genus amplum – plemenit rod; 6)amplicissimus ordo – senat ampull/a,-ae, f. (dem. od amphora) – 1) boca, trbušasti ćup za vodu; 2) visokoparan govor ampŭtātĭ/o, -ōnis, f. – 1) odsecanje, otkidanje, kresanje (potkresavanje): a. sarmentorum – potkresavanje grana; 2) odsečene grane, šiblje, iverje ampŭt/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) rezati, odrezati; 2) seći, odseći a. ramos – sečem grane; amputare manus/humerus/caput – odseći ruku/nadlakticu/glavu; 3) obrezati, obrezivati amputavit vitem – obrezivao je lozu; 4) smanjiti amputavit numerum legionum– smanjio je broj legija; 5) amputata loqui – u iskidanim (isprekidanim, nevezanim) rečenicama ămŭlēt/um,-i, n. – privesak, amulet, talisman, amajlija Ămūli/us,-i, m. – Amulije, kralj u gradu Alba Longa ămurc/a, -ae, f. – (àμόργα) uljana pena ămuss/is,-is, f. – lenjir, zidarski uglomer; adamussim, adv. – dovoljno, potpuno, tačno ămussĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – urediti, podesiti prema uglomeru Ămýcl/ae-arum, f. pl. (Άμύκλαι) –1) grad u Lakoniji; 2) grad u Lacijumu ămygdăl/a,-ae, f. (amygdal/um,-i, n.< àμυγδά/-λη,-λον) – badem (plod i drvo) Ămýmōn/e,-es, f. (Άμυμώνη) – Danajeva kćer, Posejdonova ljubavnica ămyst/is,-idis, f. – sposobnost da se ispije pehar vina «u dušku», ne predušujući ăn, veznik. – 1) ili (u rastavnim upitnim rečenicama na početku druge, treće itd. rečenice):utrum superbiam eius primum memorem, an crudeltatem? Da li će biti zapamćen po gordosti ili po surovosti?; 2) da li Quid ad nos venistis? An speculandi causa? – zašto ste došli kod nas? Da li [možda] da špijunirate? Interogavi ipsos, an essent Christiani – pitao sam ih da li su hrišćani; nescio an hoc verum sit – ne znam da li je istina; 3) ili ne?sortientur, an non? – bacaju li kocku ili ne?; nescio gratularne tibi, an timeam – ne znam da li da ti čestitam ili da te se bojim; 3) an hoc non dixisti? – da
nisi možda to rekao?; 4) da ne, da možda dubito an turpe non sit – sumnjam, možda tu ima i sramotnog; nescio, an profecturus sim – ne znam da li da putujem; opus nescio, an superabile, magnum certe – ne znam da li je to izvodljivo, u svakom slučaju teško; 5) an nullus, an nihil – ili nula ili ništa; quum ei Simonides an quis alius polliceretur – je li to bio Simonides ili neko drugi koji je to obećao (ponudio); utrum hoc nescis, an pro nihilo putas? – je li ti to nepoznato, ili smatraš da je beznačajno? [utrum] loquor an sileam? – da li da govorim, ili da ćutim? Ănăc/es,-cum, m. pl. (άνακες umesto άνακτες) – vladari, atribut Dioskura Ănăchars/is, -idis, m. (Άνάχαρσις) – Skit koji je u Solonovo vreme prošao kroz Grčku Ănăcre/on,-ontis, m. (Άνακρέων) – grčki lirski pesnik oko 530 g. pre H. Ănăctorĭ/um,-ii, n. (Άνακτόριον) – rt u ambracijskom zalivu ănădēm/a,-ătis, n. (áνάδημα)– nakit za glavu ănăgnost/es,-ae, m. (àναγνώστης) – predavač (obično rob) ănălect/a, -ae, m. (àναλέγω) – rob koji je sakupljao ostatke hrane posle obeda ănălŏgĭa,-ae, f. (àναλογία) – sličnost, podudarnost, saglasnost (naročito u gramatici) ănancae/um,-i, n. (àναγκαϊον) – pehar koji mora da se isprazni «na dušak», bez «predušivanja» ănăpaest/us, -us, m. (àναπαιστος – anapest, stopa sa dva kratka i jednim dugim slogom ( ˘ ˘ ˉ ) Ănāp/us,-i, m. (΅Ανaπος) – reka na Siciliji Ăn/as,-ae, m. – reka Gaudijana u Španiji ăna/s-atis, f. – patka;anticul/a,-ae, f. (dem.) – patkica; anatin/us,-a,-um, a. – pačiji ănătocism/us,-i, m. (àνατοκισμός) – kamata na kamatu Ănāxagŏr/as,-ae, m. (Άναξαγόρας) – grčki filozof jonske škole, oko 500 godina pre H. Ănāxarch/us,-i, m. (Άνάξαρχος) – grčki filozof iz Abdere, sledbenik Demokkrita Ănāximand/er,-dri, m. (Άναξίμανδρος) – grčki filozof jonske škole, oko 550 g. pre H. Ănāxĭmen/es, -is, m (Άναξιμένης) – grčki filozof jonske škole, oko 500 g. pre H. an/ceps,-cĭpĭtis, a. (am+caput) – 1)dvoglav, koji ima dve glave; 2) atribut boga Janusa; suprotan; a. securis – ratna sekira sa sečivom na obe strane; pugna a. – bitka na dva fronta; 3) nerešen, neizvestan, neodlučan, kolebljiv fortuna a. – promenljiva/varljiva sreća;ancipiti Marte pugnare – bitka bez pobednika; 4) oraculum a. – nejasno proročanstvo; 5)via a. – opasan put esse in ancipiti – biti u opasnosti Anchīs/es,-ae, m. (Άγχίσης) – Anhiz, vladar u Dardaniji, Afroditin ljubavnik, Enejin otac ancīl/e,-is, n. – mali okrugli štit ancill/a,-ae, f. – sluškinja, robinja a. theologiae – sluškinja teologije
ancillārĭŏl/us, -i, m. – ženskar ancuillār/is,-e, a. – što pripada ili se odnosi na služavku ancipes > anceps ancīs/us,-a, -um, a. – obrezan Anc/on,-ōnis (Ancon/a,-ae), f. – Ankona, grad u Italiji ancŏr/a-ae, f. – sidro ancoram iacere – baciti sidro; ancoram tollare – opustiti sidro; in ancoris navem tenere – držati usidrene brodove; ad ancoram stare – biti usidren ancŏāl/e,-is, n. – uže sidra ancŏāri/us-a,-um, a. – sidreni, što se odnosi na sidro andăbăt/a,-ae, m. – gladijator koji na šlemu nije imao otvor za oči, koji se borio naslepo And/es,-is, m. – selo u blizini Mantove, Vergilijevo rodno mesto Andri/a,-ae, f. > Andros Andrŏgĕ/ōs,-i, m. (Àνδρόγεως) – sin Minosa i Pasifaje, ubijen u Atini andrŏgўn/us-i, m. (άνδρόγυνος, άνδρόγύνη) – hermafrodit, androgin, osoba sa oba pola Andrŏmăch/e,-es, f. (Άνδρομάχη) – Andromaha, Hektorova žena Andrŏmĕd/a,-ae, f. (Άνδρομέδη) – kći etiopskog kralja Kefeja i Kasiopeje; vezana za stenu i izložena da je pojede morska neman, ali je Persej spasava i uzima za ženu Andrŏnīc/us,-i, m. (Άνδρόνικος) – grčko muško ime; T.Livije A., jedan od rimskih pesnika Andr/os,-i, m. (΅Ανδρος) – jedno od kikladskih ostrva ānell/us,-i, m. (dem.) – prstenčić > anulus ănēth/um,-i, n. – kopar, mirođija (začinska biljka prijatnog mirisa) anfrac/us,-us, m. 1) krivina, zavoj, okuka a. viae – okuka; 2) a. annuus (solis) – godišnja putanja sunca; 3) circuicio et a. – okolišenje i zaobilaženje; 4) a. iuris – pravne okuke (krivine) angīn/a, ae, f. (ango) – upala (suženje) grla, angina angĭport/us,-us, m. (angiport/um,-i, n.) – tesna ulica, sokak an/go,-xi,-ĕre, v. III – 1) stisnuti, stegnuti; uhvatiti za grlo, daviti, udaviti; 2) uznemiravati, sekirati, zabrinjavati, mučiti anxit animum eius – mučio je njenu dušu; a. me animi – sekiram se; angor animo – brinem se, sekiram se; angor animo de re – brine me ta stvar; 3) gristi, boleti Sicilia Sardinique amisse angebant Poenos – gubitak Sicilije i Sardinije beleo je Kartaginjane
ang/or,-ōris, m. – 1) suženje, stiskanje grla, gušenje aestus et a. – žega i gušenje; 2) velika uznemirenost (briga, sekiracija) conficior angoribus – pojedoše me brige anguĭcom/us,-a,-um, a. – zmijaste kose (koji ima zmije umesto kose) anguĭfer/,-a,-um, a. – zmijonosni, koji nosi zmije anguĭgēn/a,-ae, m. – zmijski sin, čovek koga je rodila zmija anguill/a,-ae, f. – jegulja, vanjska sličnost sa zmijom anguĭmăn/us,-a,-um, a. – zmijoruk (o slonu koji se služi zmijolikom surlom kao rukom) anguĭnĕ/us,-a,-um, a. – zmijski anguīn/us,-a,-um, a. – zmijski anguĭp/es,-edis, a. – zmijonog angu/is-is, m. & f. – 1) zmija, aždaja, 2) sazvežđe Zmaj između Velikog i Malog medveda anguĭcŭl/us,-i, m. (dem. od anguis) – zmijica anguĭtĕne/ns,-tis, m. zmijonosac angŭlār/is,-e, a. – uglast, koji ima uglove i ćoškove, vijugav, zmijolik angŭlāt/us,-a,-um, a. – uglast angŭlōs/us,-a,-um, a. – pun uglova i ćoškova, ćoškast, vijugav angŭl/us,-i, m. – ugao, ćošak a. saxi – ugao (ivica, rub) kamena angulastĭ/ae,-arum, f. (pl) – 1) tesan prostor, tesno mesto; tesnac, klanac; a. itineris – tesan put; 2) gužva, stiska; 3) a. temporis – vremenski tesnac; 4) nestašica, oskudica a. rei frumentariae – oskudica u žitu; 5) težak položaj, ugroženost, zaplašenost res erat in his angustis – stvar je bila ugrožena; 6) uskogrudost a. animi – uskogrudost duha; 7) a. verborum – teškoće izučavanja jezika; 8) (retorika) kratkoća i jednostavnost govora angusticlāvĭ/us,-a,um. a. – koji ima tanak grimizni rub na tunici (ratni tribun plebejskog roda) angust/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I – 1) suziti, stisnuti, stesniti angustavit domum – stesnio je kuću; 2) ograničiti a. gaudia – ograničavam zadovoljstva angust/um,-i, n. – težak položaj, teškoće, nevolje, neprilike angust/us,-a,-um, a. – 1) stešnjen, stisnut, sužen; ograničen via angusta – uzan put;cella angusta – tesna sobica; pontus a. – uzan most; spiritus a. – uskogrud duh; in angustum deduco – ukratko zaključujem, izvodim zaključak; 2) kratak dies a. – kratak dan; 3) res angusta – nepovoljan razvoj događaja, teškoće; 4) fides angusta – poljuljan ugled; 5) sitničav animus a. – sitna duša ănhēlĭt/us,-us, m. – 1) dah; zadihanost; 2) disanje; 3) isparavanje, para
ănhēl/o,-avi,-atum,-are, v.intr. I – 1) zadihati se, dahtati, boktiti; taurus anhelat sub vomere – vo dahće pod jarmom; 2) ignis anhelat – vatra bukti; 3) prikati; 4) inpoia anhelans – vapijuća nužda; 5) a. verba – naglašavam reči; 6) anhelavit scelus – uporno je mislio na taj presup ănhēl/us,-a,-um, a. – zadihan equi anheli – zadihani konji; febris anhela – groznica, ubrzano disanje ănĭcŭl/a,-ae, f. (dem. od anus) – baka, bakica, starica > anus ănīl/is,-e, a. – babski, što podseća na staricu passus anilis – hod starice; superstitionesaniles – babsko sujeverje ănīlt/as,-ātis, f. – duboka starost žene ănĭm/a,-ae, f. – 1) dašak vetra, vetar; animae impellunt vela – vetar nadima jedra; 2) vazduh kao prirodni element; 3) udahnuti vazduh; 4) duh, dah contineo animam – zadržavam dah; duco animam – udišem vazduh; 5) životna snaga, duša; animam efflit – izdahnuo je (ispustio je dušu); 6) animam debet – zadužen je preko glave; 7) živo biće; 8)egregiae animae – plemenite duše; 9) umrli piae animae – pravedne duše; 10) anima mea (carissima) – moja duša (srce moje); 11) duh > animus ănĭmadversĭ/o,-ōnis, f. – 1) pažnja, budnost duha a. et diligentia – pažnja i vrednoća; 2) opažaj, zapažanje; 3) prigovor, opaska, primedba; 4) opadanje, panjkanje effugio animadversionem – izbegavam prigovore; 5) kazna ănĭmadvers/or,-ōris, m. – lice koje stavlja prigovor; mutež, ogovarač, kritičar ănĭmadvert/o, -ti, sum,-ĕre,v. III – 1) obratiti pažnju, brinuti, paziti, a. rem meam – gledam svoja posla; 2) videti, primetiti, zapaziti a. puerum dormientem – vidim (opazim) zaspalog dečaka; quod ubi animadvertit, ex equo desiluit – kad to vide, skoči s konja; 3) prigovoriti, staviti primedbu nihil animadverti possit – ništa nisam mogao da prigovorim; 4) kazniti res est animadvertenda – ta stvar zaslužuje da se kazni ănĭm/al,-ālis, n. – živo biće, životinja (uključujući i čoveka) ănĭmāl/is,-e, a. – 1) vazdušast; 2) živ natura a. – živa priroda; exemplum animale – živi primer ănĭman/s¹,-tis, a. – živi ănĭman/s²,-tis, m., f.&n. – svaki živi stvor; živo (uključujući i ljudsko) biće, životinja (animans) za razliku od zveri (bestia) ănĭmāti/o,-ōnis, f. – živo biće; divina a. – božansko biće (stvorenje) ănĭmāt/us,-a,-um, a. – 1) živ, živi (animatus : inanimatus – neživi); 2) raspoloženbene/male a. in – dobro/loše raspoložen prema; infirme a. – bezvoljan, jadan;quemadmodum sis a., nescio – ne znam kakvog si raspoloženja
ănĭm/o-avi,-atum,-are, v. I – 1) nadahnuti, oduševiti; 2) zadahnuti dušom, nadahnutipueri sic animantur – dečaci se tako animiraju ănĭmos/e, adv. – odvažno, smelo, drsko ănĭmōs/us-a,um, a. – 1) živ, pun života, životan; 2) jak ventus a. – jak vetar; 3) vir a. – smeon čovek; a. et fortis – smeon i snažan ănĭmul/a, -ae, f. (dem. od anima) – dušica ănĭmul/us, -i, m. (dem. od animus) – dušica ănĭm/us,-i, m. – 1) duševni životni princip, duša homo constat ex animo et corpore – čovek se sastoji od duše i tela; animi bestiarum – duševne sposobnosti životinja (nagoni); 2) skup svih čovekovih duševnih sposobnosti; 3) volja induco in animum – odlučio sam u duši (doneo sam odluku); 4) namera hoc animo – s tom namerom; bono animo – u dobroj nameri; ab optimo animo factum est – to je učinjeno s najboljom manerom; meus est a. – moja je namera; 5) pamćenje, sećanje in animo habeo (in animo mihi est) – imam u sećanju; 6) raspoloženje hoc animo in illum sum – raspoloženje u kojem sam; homines inimico animo – neprijateljski raspoloženi ljudi; ingens desperatio animis militum incessit– golemi očaj spopade duše vojnika; est a. eius erga te idem ac fuit – njeno raspoloženje prema tebi je isto kao i ranije; 7) osećajnost ex animo amo – volim iz duše; 8) anxus animi– duševni nemir (zebnja); 9 srce mi a. – srce moje; 10) karakter, temperament a. pusillus– sitna duša, slabić; a. mollis – blaga priroda; a. fortis – snažna ličnost; a. magnus – hrabar (smeon, odvažan, veliki) čovek; animo bono/forti/magno sum – imam hrabro (veliko) srce; 11) gordost; 12) bes, gnev vinco a. – savlađujem bes/gnev; 13) strast indulgeo (obsequor) animo – zadovoljavam svoju strast; 14) inat, ćef animi causa – iz inata/ćefa; 15 cogito cum (in) animo – mislim dušom Ann/a Perenn/a,-ae, f. – rimska boginja; prema legendi Didonina sestra Ana annāl/is,-e, a. – 1) godišnji; 2) lex a. – zakon koji je propisivao starost za činovničke poslove annāl/es, -ium, m. (pl.) – godišnaci, hronološkim redom zabeleženi događaji u toku godine annăt/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1) plivati do a. insulae – plivam do ostrva; 2) a. latari – plivam pored, uporedo sa anne, rastavni veznik – ili ne > an annect/o,-exŭi,-exum,-ĕre, v. III – 1) vezati, povezati; 2) sastaviti, spojiti, pripojiti annex/us,-us, m. – povezivanje, spajanje Annĭcĕrī/i,-ōrum, m. pl. (Άννικέρειος) – filozofska sekta kirenaičke škole po osnivaču annĭcŭl/us,-a,-um, a. – jednogodišnji virgo annicula – jednogodišnja devojčica
an/nītor,-nīsus (nixus) sum,-nīti,v. dep. III – 1) a. rei (ad rem) – oslanjam se na činjenice; 2) naprezati se, upinjati se paulum anniti – zapni malo; a. pro re illa – zalažem se za to; a. ad aliquod obtinendum – nastojim da nešto steknem annĭversārĭ/us,-a,-um, a. – godišnji aniversaria sacra – godišnje svečanosti ann/o¹,-avi,-atum,-are, v. intr. I – plivati ka (prema) a. navem, terrae, ad litus – plivam prema brodu, zemlji, obali; 2) uvoziti robu morskim putem anno² > annus annon, rastavni veznik – ili ne > an annōn/a,-ae, f. – 1) letina a. pretium non habet – letina nema cene; a. vini – godišnji rod vina; a. salaria – godišnji prihod; vilitas annonae – procena letine; 2) godišnji prinos žitarica subsidia annonae – podmirivanje (manjka) letine; 3) cena žita a. nihil mutavit – cena žita se nije promenila; a. est gravis – cena je visoka; levo/laxo annonam – spuštam cenu žitu; 4) vilis est amicorum a. – niska je cena prijatelja (prijateljstva) annōs/us,-a,-um, a. – star, vremešan anus a. – stara baba; vinum annosum – staro vino annŏtātĭ/o,-ōnis, f. – zabeleška, zamerka, primedba annŏtāt/or,-ōris, m. – 1) beležnik; 2) davalac primedbe, zamerke annŏtātus,-us, m. – 1) zabeleška, zapis; 2) zamerka, primedba annōtĭn/us,-a,um, a. (annus) – prošlogodišnji annŏt/o-avi,-atum,-are, v. I – zabeležiti, zapaziti litora annotantur piscibus – obale zapažene po dobroj ribi annŭmĕr/o,-avi, atum, are, v. I – pribrojiti, ubrojiti annumeror cum vivis/inter servos/in grege – ubraja se u žive/među robove/u proste vojnike annŭ/o,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v.intr. III - 1) klimnuti glavom nekome; 2) potvrdno klimnuti glavom, složiti se, prihvatiti ille imperat, ego a. – on zapoveda, ja slušam; 3) obećati a. me venturum esse – obećajem da ću doći ann/us, i, m. – godina a. inuente/exuente – početkom/krajem godine; anni tempora sunt: ver, aestas, autumnus, hiems – godine [godišnja] doba su: proleće, leto, jesen, zima;illo tempore anni non est navigandum – u ovo vreme godine nema plovidbe; hiems eo anno gravior solito fuit – zima je ove godine bila teža nego obično; ter anno agricolae arant – triput u godini selajci oru; in hac urbe tres annos habito – u ovom gradu živim tri godine; in hac urbe annum quatrum habito – [već] četvrtu godinu živim u ovom gradu;trecentis annis ante aetatem Augusti murus factus est – 300 godina pre Avgustovog doba zid je podignut; anno – a) lani (prošle godine); b) u toku (vremenu od jedne) godine; bis anno – za (kroz) godinu dana; annum – (cela)
godina dana; ad annum – iduće godine;expecto annum – letina, godišnji prihod; ante autem exitum anni – ali pre isteka godine;Caesar anno ab urbe condita septingentesimo decimo occisus est – C. je ubijen 710 godine od osnutka grada [Rima]; Anno Domini (A.D.) – leta gospodnjeg; multi anni sunt,cum Marcus in mea domo est – mnogo je godina od kad M. živi u mojoj kući annūt/o,-avi,-atum, -are, v. I > annuo annŭ/um,-i, n. – godišnji prihod, godišnja plata accipio annuum – primam godišnju platu annŭ/us,-a,-um, a. – 1) što traje jednu godinu imperium annuum – mandat koji traje godinu dana; 2) što se ponavlja svake godine commutationes annuae – smene godišnjih doba anquī/ro,-sīvi,-sītum,-ĕre, v. tr. III – 1) tražiti svuda po okolini; obazirati se, osvrtati semens semper anquirit aliquod – duh stalno traga za nečim; 2) vršiti sudsku istragu a. de perduellione – vršim istragu izdaje; a. de morte aliquius – vršim istragu nečije smrti anquīsīte, adv. – podrobno, potanko, detaljno ans/a, -ae, f. – 1) ručka, drška, rukohvat, povraz, uši (na amfori); 2) povod, razlog, izgovoransam dare reprehensionis – izgovor da se zavedu kaznene mere ansāt/us,-a,-um, a. – 1) koji ima ručke, drške, povraz, uši; 2 homo a. – podbočen čovek ans/er,-ĕris, – guska ansĕrīn/us,-a,-um, a. – guščiji penna anserina – guščije pero ante, predlog sa akuzativom – 1) pred, ispred a. pedes – pred nogama; a. aedes meas – pred mojom kućom; Hannibal a. portas – H. je pred vratima; 2) napred non a., sed retro ingredior – ne počinje napred već pozadi (ne ulazi napred već pozadi); 3) pre, ranije multis annis a. –pre mnogo godina; a. autem exitum anni – ali pre isteka godine; decem diebus a.– pre deset dana; trecentis annis a. aetatem Augusti – 300 godina pre Avgustovog doba;rex a. aliquot dies ad urbem venerat – kralj beše došao nekoliko dana ranije; quatro die a. Cicero profectus est – C. je otputovao 4 dana ranije; res publica in eodem, quo a. bellum fuerat, statu permansit – republika je ostala u istom stanju u kakvom je bila pre rata; ego te, quod sciam, numquam a. hunc diem vidi – ja te, koliko znam, nikad do danas nisam video; illud Solonis certe non ignoras neminem a. mortem felicem dicendum esse – tebi sigurno nije nepoznata ona Solonova da se ni za koga ne može reći da je srećan pre nego umre; fuit Troia, ut narrant poetae, a. Romam? – da li je, kao što pesnici pričaju, Troja postojala pre Rima?; 4) a. omnia – a) pre svega; b) prvi; a. lucem – pre zore; a. Socratem– pre Sokratovog vremena; a. hoc factum – pre nego se to desilo; a. tempus – pre tog vremena; a. diem – pre isteka roka; ex a. diem – sve od dana pre isteka roka [do sad]; a. autem exitum anni – ali pre
kraja (isteka) godine; a. centum annos – pre sto godina; a. decem diem quam venit – deset dana pre njegovog dolaska; 4) quem a. me diligo? – koga više od sebe volim?; a. alios – više od drugih antĕā, adv.( > antehac) – ranije, pre nekog prošlog događaja Alexander eum a. plurimi fecerat – A. ga je ranije (pre toga) mnogo cenio; illa, de quibus a. dixi, non repetam – [ono] što sam ranije rekao neću da ponavljam antĕambul/o,-ōnis, m. – prethodnik koji daje tempo a onda ustupi mesto pravom trkaču antĕcăn/is, -is, m. – konstelacija «Mali pas» antĕcăpi/o-cēpi,-captum (ceptum),-ĕre, v. tr. III – 1) dobiti naslediti, unapred znatiinformatio rei animo antecapta – ranije stečena (urođena) predstava; 2) dobiti (zauzeti, osvojiti) a. pontem – osvajam most; 3) a. noctem – preduhitriću noć; a. tempus legatorum– preduhitriću vlasti antĕcē/do,-cessi,-cessum,-ĕre, v. III – 1) predvoditi antecesit legiones – predvodio je legije; 2) prethoditi Brutus me biduo antecessit – Brut je stigao dva dana pre mene; 3) prevazići antĕcell/o,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) izdići se; 2) istaći se antĕcessĭ/o,-ōnis, f. – predvodništvo antĕcess/or,-ōris, m. – predvodnik, prethodnik; antecessores – prethodnica antĕcess/us,-us, m. (samo u izrazu in antecessum) – pre, ranije antĕcurs/or,-ōris,m. (samo u pluralu) antecursores – prethodnica > antecessores antĕě/o,-īvi (-ĭi), -īre, v. IV –1) predvoditi: lictores anteivierunt – liktori su predvodili; 2) prevazići virtus anteit omnibus rebus – vrlina prevazilazi sve stvari; 3) istaći se, isticati se; 4) oteti se, izmaći a. auctoritati parentis – otimam se vlasti roditelja antĕ/fĕro,-tŭli,-lātum,-ferre, v. III – 1) nositi ispred a. imagines – nosim ikone ispred (povorke); 2) više voleti: a gressum – više volim da idem peške; vel iniquissimam pacem huic bello a. – i najnepovoljniji mir više volim nego rat antĕfix/us,-a,-um. a. – pričvršćen (prikovan, zalepljen) s prednje strane antĕfix/a, -ōrum, n. (pl.) – slike, statue i sl. pričršćene na fasadu lica zgrade antĕgr/edior,-gressus sum,-ĕdi, v. dep. III – ići ispred: stella antegredior solem – zvezda ide ispred sunca; causae antegressae – prethodni razlozi, uzroci antĕhbăbĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. II – pretpostavljati, stavljati ispred a. incredibilia veris – neverovatnom dajem prednost nad istinitim antĕhac, adv. – pre ovog vremena, u prošlosti, pre quum a. tum hodie – kako tada tako i danas antĕĭdeā > antea
antĕlogi/um,-ii, n. (λόγος) – prolog antĕlūcān/us,-a,-um, a. – što prethodi dnevnoj svetlosti tempus a. – noć; industriaantelucana – noćna delatnost/coena antelucana – večera koja traje do zore antĕmĕridĭān/us-a,-um, a. – jutarnji (prepodnevni) ambulatio antemeridiana – jutarnja šetnja antĕmi/tto,-si,-ssum,-ĕre, v. III – poslati unapred a. militeds – šaljem vojsku unapred antĕmoenĭ/o,-ire, v. IV – postaviti zaštitni zid ispred antenn/a,-ae, f. – jarbol na brodu Antēn/or,-ōris, m. (Άντήνωρ) – plemeniti Trojanac koji je nakon pada Troje izbegao u Italiju i osnovao grad Pataviju (Paviju) Antep/ĕs,-ĕdis, m. (samo u pluralu) – prednje noge antĕpīlān/i,-ōrum, m. (pl.) – starešine koje su predvodile vojsku antĕpō/no,-sui,-situm,-ĕre, v. III – 1) postaviti ispred a. locos equitum sedilibus plebis– postavljam sedišta za konjanike ispred plebsa; a. ei prandium – postavljam pred njega jelo; 2) pretpostaviti nešto nečemu a. amicitiam omnibus rebus – pretpostavljam prijateljstvo svim drugim stvarima; anteponere salutem voluptati – dati prednost zdravlju nad uživanjem antĕpŏten/s,-tis, a. – prezasićen, krcat, dupke pun a. gaudiis – prezasićen uživanjima antĕquam, veznik – pred, pre nego a. venit – pre nego je došao; (često odvojeno) anno ante, quam mortuus est – u godini pred njegovu smrt Antĕr/ōs,-ōtis, m. (Άντέρως) – bog koji je kažnjavao neuzvraćenu ljubav, osvetoljubivi Eros; neki ga, međutim, smatraju protivnikom Erosa (‘àντί-Eros’) ant/es,-ium, m. (pl.) – redovi vinove loze antĕsignān/i, -orium, m. (pl.) – (verovatno) elitne trupe koje su se borile pod zastavama i koje su ih u ratu branile; antesignant – vođa, vojvoda antest/o (antist/o),-stĕti, -are, v. I – stajati ispred; prevazići, istaći se antest/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – pozvati se na svedoka antĕvĕn/ĭo,-ēm,entum,-ire, v. IV – 1) prethoditi, stići ranije; 2) antevenit nobilitatem – plemstvo ima prednost (u službi); 3) preduzeti ubi beneficia multum antevenere – već uzelo toliko maha da ne bi moglo da se spreči; 4) preduprediti antevenit consilia hostium – predupredio je planove neprijatelja; 5) prestići, prevazići antevenit omnibus rebus – prevazilazi sve ostalo antĕvert/o,-ti, sum,-ĕre, v. III – 1) preduzeti; 2) dati prednost a. illud omnibus rebus (consiliis) – tome dajem prednost ispred svega ostalog anteventor,-ti, v. dep. > anteverto
Antĭcat/o-ōnis, m. (άντί+Cato) – Cezarov pamfelt, kritika Ciceronove knjige o Katonu antĭcĭpātĭ/o,-ōnis,f. – (urođena) predstava o nekoj stvari a. deorum – predstava o bogovima antĭcĭp/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – pretpostaviti anticipatum mentibus nostris – (urođena) pretpostavka o našim dušama; a. molestiam rei alicuius – sekiram se unapred (pre nego se stvar desi); a. mortem – unapred požurujem smrt; anticipavit viam – unapred je prevalio put Antĭclē/a-ae, f. (Άντίκλεια) – Laertova žena, Odisejeva mati antīc/us,-a,-um, a. – prednji antica pars – prednji deo; (za vreme) > antiquus – antički Antĭcўr/a,-ae, (Άντίκυρα) – ime dva grada, jednog u Fokidi, drugog u Tesaliji antĭdĕa (antideo, antidhac) > antea – ranije, pre antĭdŏt/um,-i, n. – protivotrov Antĭgŏn/e,-es, f. (Άντιγόνη) – Antigona 1) kći Edipa i Jokaste; 2) kći Laomedona, kralja u Troji Antĭgŏn/us,-i, m. (Άνίγόνος) – ime sirijskih i makedonskih kraljeva i jednog generala Aleksandra Velikog Antĭlĭbăn/us,-i, m.(Άντιλίβανος) – planinski venac u Siriji prema Libanu Antĭlŏch/us,-i, m. (Άντίλοχος) – Nestorov sin, pao od Memnonove ili Parisove ruke Antĭmăch/us,-i, m. (Άντίμαχος) – grčki pesnik, Platonov savremenik Antĭnŏmĭ/a, -ae, f. (άντίνομία) – protivrečnost (stvarna ili prividna) između dva zakona Antĭochī/a,-ae, f. (Άντιόχεια) – više gradova nosi to ime od kojih je najpoznatiji onaj u Siriji Antĭŏch/us,-i, m. (Άντίοχος – ime više sirijskih kraljeva Antĭŏp/a,-ae, f. (Άντιόπη) – mati Amfiona i Zeta Antĭpăt/er,-tri, m. (Άντίπατρος) –1) general Aleksandra Velikog; ime više grčkih filozofa Antĭphăt/es,-ae, m. (Άντιφάτης) – kralj Lestrigonaca koga je Odisej posetio antīquārĭ/us,-ii, m (antiquaria,-ae, f.) – ljuubitelj starih reči, izreka i spisa antīqu/i,-ae,-a, a. (pl.) – starci; > antiquus antīquĭt/as,-ātis, f. – 1) starina, staro doba, preistorijsko doba a. obscura – mutna prošlost; a. errabat in multis – mnogo se grešilo/lutalo u stara vremena; antiquitatis peritissimus – najznaniji od svih u prošlosti; 2) dobri običaji starih vremena vir gravissimae antiquitatis – čovek starog kova
antīquĭtus, adv. – 1) davno (ponekad sa inde: pertinacia iam inde a. insitus – zadrta upornost (tvrdoglavost) i sad kao i u starini; 2) tectum a. constitutum – dom davno podignut antīqu/o,-avi,-atum,-are, v. I – odbaciti a. legem/rogationem – odbacujem zakon/ predlog antīqu/us,-a-um, a. – 1) stari, dravni, davni: antiqua concordia – drevni savez (drevna sloga, drevno jedinstvo); antiqua patria – stari kraj; Siciliam Verres ita perdidit, ut ea restitui in antiquum statum nullo modo possit – Veres je Siciliju tako razorio da se nikako nije mogla vratiti u prvobitno stanje; antiqui scriptores – stari pisci; antiquum obtineo – držim se starih običaja; 2) starinski, starog kova antiqua virtus – drevna vrlina; homines antiqui – ljudi starog kova; 3) vremešan, oronuo, gronuo; 4) (u komparativu i superlativu sa habere i esse): važnije, najvažnije laus ei antiquior fuit, quam regnum – slava mu je bila važnija od carstva; nihil mihi antiquius est (nihil antiquius habeo) – ništa mi nije svetije (važnije); longe antiquissimum reor – odavno mislim [da je to] najvažnije antīst/es,-ĭtis, m.&f. – starešina hrama glavni sveštenik/sveštenica antistes Iovis – starešina Jupiterovog hrama; antistes artis – majstor svog zanata antīstĭt/a,-ae, f. – glavna sveštenica Antĭsthĕn/es,-is, m. (Άντισθένες) – osnivač kiničke škole, Sokratov učenik Antĭ/um,-ii, n. – grad u Lacijumu antlĭ/a,-ae,(άντλία) – dolap koji su vukli konji/volovi/magarci Antōnĭ/us,-ii, m. – rimsko ime; najpoznatiji C.A. Hibrida, konzul i Marcus A., trijumvir antŏnŏmsĭ/a, -ae, (àντονομασία) – retorička figura: lično ime zamenjuje se atributomeversor Carthaginis – rušilac Kartagine = Scipio antr/um,-i, n.(‘àντρον) – pećina, jama Ănūb/is,-ĭdis, m. – Anubis ānŭlārĭ/us¹,-a,-um, a. – prstenast, prestenski ānŭlārĭ/us²,-ii, m. – juvelir, proizvođač prstenova ānŭlāt/us,-a,-um, a. – prstenovan, veren, snabdeven prstenom ānŭl/us, -i,m. – prsten a. aureus – zlatan prsten; accipe anulum! – uzmi prsten!; hunc anulum ducentis sestertiis aestimo – procenjujem da ovaj prsten vredi 200 sesterija; ius anulorum – zakon o zlatnim prstenovima vitezova ān/us¹,-i, m. – 1) negve; 2) čmar ăn/us,-us, f. – starija žena (udata i neudata) a. matrona/avia – gospođa/baka anxĭe, adv. – zabrinuto, nemirno
anxĭĕt/as,-ātis, f. – zebnja, zabrinutost, slutnja, strepnja a. animi – duševni nemir; a. ne bellum oriatur – strepnja da ne izbije rat anxĭfer/-era,-erum, a. – koji izaziva zebnju, strepnju, zabrinutost anxĭ/us,-a,-um, a. nemiran, uznemiren, uplašen Anx/ur, -ŭris, n. – grad u zemlji Volska u Lacijumu Ănyt/us,-i, m. (΅Ανυτος) – jedan od Sokratovih tužilaca Aŏn/es,-um, m. (pl.) (΅Αονες) – Aonci, prastanovnici Beotije Ăorn/us,-i, m. (άορνος – bez ptica) – 1) jezero Averno u Kampanji; 2) grad u Epiru;άορνος πετρα – visoka hrid u Inidiji ăpăge (άπαγε) – gubi se, idi bestraga! apage te a me! – dalje od mene! apage hinc! – gubi se odavde!; apage sis! – da si se izgubio! apage me sis! – izgubi mi se s očiju! Ăpămē/a,-ae, f. (Άπάμεια) – 1) grad u Siriji; 2) grad u Frigiji; 3) grad u Bitiniji Ăpell/es,-is, m. (Άπελλής) – slavni grčki slikar iz vremena Aleksandra Velikog Āpennīnĭcŏl/a,-ae, comm. – stanovnici Apenina Āpennīn/us, -i, m. – Apenini ap/er,-pri, m. – vepar, divlji krmak ăpĕr/ĭo,-ŭi,-rtum,-ire,v.tr. IV, – 1) otvoriti a. ianuam/epistolam/testamentum/fontes philosophiae – otvaram vrata/pismo/testament/vrela mudrosti; 2) otkriti, skinuti pokrivač a. caput – otkrivam glavu; a. patinam – skidam poklopac [sa tanjira]; 3) učiniti vidljivim; pokazati; 4) izneti na svetlost dana, učiniti poznatim a. sententiam meam – iznosim svoje mišljenje; a. me (aperior) – pokazujem se u pravom svetlu; 5) izbrisati, prebrisati; 6) aperui annum – počeo sam; aperui ludum – osnovao sam školu; 6) učiniti dostupnim a. Syriam – otvaram put za Siriju; 7) a. pecuniam – stavljam imanje/novac na raspolaganje ăperte, adv. – otvoreno, bez uvijanja a. loquor – govorim otvoreno; centurio cum iuventefamiliariter collocutus est: a. opinionem suam diceret, ne quid occultaret – centurion je vodio roditeljski razgovor sa mladićem: da otvoreno iznosi svoje mišljenje i da ništa ne krije ăpert/,-avi,-atum,-are, v. I – otkriti, razgolititi a. brachium – zavrćem rukave ăpert/um,-i, n. – otvoren, brisan prostor castra ponere in a. – postaviti logor na otvorenom ăpert/us,-a,-um, a. – 1) otkriven navis aperta – otvoreni brod (bez palube); coelum apertum – nebo bez oblaka; 2) otvoren locus a. et propatulus – mesto otvoreno i pristupačno; 3) očevidan sum in apertum – jasan sam; 4) jasan narratio aperta – jasno pripovedanje; 5) (o karakteru) animus a. et simplex – duša iskrena i prosta (ironično, ako neko otkriva svoje slabosti)
ăp/ex,-ĭcis, m. – 1) vrh, šiljak, špic; 2) špicasta sveštenička kapa; visoki šiljati šešir; dijadema; a. senectatis est auctoritas – kruna; 3) vrh a. arboris/montis – vrh drveta/brda; 4) akcenat ˆ Aphăre/us,-i, m. (Άφαρεύς) – kralj u Mesiniji ăphract/us,-i, f. (άφρακτος) vrsta otvorenog broda (bez palube) Aphrŏdīsĭ/a,-ōrum, n. (pl.) (τά Άφροδίσια) – svetkovina u čast Afrodite ăpiān/us,-a,-um, a. – pčelinji uva apiana – loza koju vole pčele ăpiārĭ/um,-ĭi, n. – košnica ăpiārĭ/us,-ĭi, m. – pčelar ăpicāt/us,-a,-um, a. – koji nosi rogati (šiljati) šešir ăpĭcŭl/a,-ae, (dem.od apis) – pčelica ăp/is,-is (ap/es,-is), f. – pčela Āp/is,-is, m. (΅Απις) – sveti bik kod Egipćana apiscor, aptus sum,-i,v.dep. III – postići, steći s naporom a. laudem – stekao sam slavu;a. dominationem – stekao sam vlast ăpĭ/um,-ĭi, n. – 1) peršun; 2) celer aplūd/a,-ae, f. – 1) osje kod žita; 2) mekinje aplustr/e,-is, n. (‘àφλαστον) – zadnji, uzdignuti, deo broda ăpo- (άπο-) – prefiks: od- izăpoclēt/i,-ōrum, m. (pl.) – stalni savetodavni organ kod Etolaca ăpodўtēri/um,-ĭi, n. (άποδυτήριον) svlačionica u kupatilu ăpŏlactiz/o,-avi,-are, v. I (άπολακτίξω) – odbaciti od sebe; odbaciti, odbiti, odreći se, poreći Ăpoll/o,-ĭnis, m. (Άπόλλων) – Apolon, bog luka, poezije, muzike i proricanja; kasnije bog sunca Ăpollŏdr/us,-i, m. (Άπολλόδωρος) – 1) govornik iz Pergamona, Avgustov učitelj; 2) atinski gramatičar, pisac mitološkog dela Βιβλιοθήκη Ăpollōnī/a,-ae, f. (Άπολλωνία) – ime gradova u Iliriji, Trakiji, Makedoniji, Italiji Ăpollōnĭ/us, -ii, m. (Άπολλώνιος) – 1) retor sa Rodosa, Ciceronov učitelj; 2) epski epsnik ăpolŏg/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (άπολέιγω) – zabaciti, zanemariti, odbaciti ăpolŏg/us,-i, m. (άπόλογος) – priča, naročito (Ezopova) basna Ăpŏn/us,-i, m. (άπονος = bezbolan) – toplo vrelo kod Padove ăpŏphŏrēta,-ōrum, n. pl. (άποφόρητα) – pokloni (naročito za saturnalije) ăpoprŏēgmă/na,-ōrum, n. (pl.) (άποπροηγμένα) – odbačeno (u filozofskim raspravama)
ăpŏsĭōpēs/is,-is, f. (άποστιώπησις) – (retorika) prekidanje, odustajanje od otvorenog izricanja ăposphrāgism/a, ātis, n. (άποφράγισμα) – urezana, ugravirana slika u štambilju ăpŏthec/a,-ae, f. (άποθήκη) – spremište, ostava, hambar, magazin; spremište za vino appărātĭ/o,-ōnis, f. – priprema a. et artificiosa diligentia – priprema govornika za nastup appărāt/us¹,-us, m. 1) sprava, naprava, alatka; 2) priprema a. belli – ratne pripreme; 3) priprava, spremanje; 4) sprema, ono što je spremljeno (pripremljeno) za određenu namenu: ljudi, oružje, alati a. oppugnandarum urbium – aparat za opsadu gradova (vojska, oružje, ratne mašine, provijant itd.); a. auxiliorum – pomoćne trupe; 4) luksuzna oprema, raskoš, sjaj a. regius – carski sjaj appărāt/us², -a,-um, (particip od apparo) – 1) pripremljen, spreman, spremljen, gotov; 2) opremljen domus a.– lepo nameštena kuća; 3) raskošan, sjajan; 4 (retor.) visokoparan, izveštačen appār/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. II – 1) pojaviti se, pokazati se, videti se iam urnam aqua compleverat puella, cum Sabini apparuerunt – devojka je bila napunila urnu vodom, kad su se Sabinjani pojavili;2) učiniti jasnim, vidljivim, očiglednim apparebat patrem furiosum esse – videlo se da je otac gnevan; apparet nos ad agendum natos esse – mi smo očigledno rođeni za rad; 3) učiniti poznatim a. quid tu feceris – jasno mi je šta ćeš da uradiš; labores nostri non apparuntur – naša dela neće dobiti priznanje; 3) ići naruku, uslužiti, poslušati appăr/ĭo,-ĕre, v. III – steći appārĭt/ĭo,-ōnis, f. – 1) služba, dužnost in longa apparitione – u toku dugog službovanja appārĭt/or, ōris, m. – javni službenik, činovnik; apparitores – sluge, posluga appăr/o,-avi,-atum,-are, v. I – pripremati, spremati a. coenam/nuptias/ludos – spremam večeru/svadbu/igre; a. bellum – pripremam se za rat; a. arma – nabavljam oružje; a. facere aliquod (me a. facere aliquod) – spremam se da nešto radim appelātĭ/o,-ōnis, f. – 1) molba, apel; žalba višoj instanci a. tribunorum – obraćanje tribunima; 2) ime, naziv, titula a. inanis – naziv bez sadržaja; appelationes regum venales erant – kraljevska imena su bila na prodaju appelāt/or,-ōris, m. – molilac, podnosilac žalbe appellĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – imenovati a. montem Caelium – nazivam brdo Nebo appell/o¹,-avi,-atum,-are, v. I – 1) obratiti se, obraćati se appellatus est ab iis – obratili su mu se; nescio quis me appelavit – neko [ne znam ko] mi se obrati; 2) moliti, obratiti se molbom; 3) moliti se appellavit deos/senatum – molio se (obratio se)
bogovima/senatu; 4) podneti prijavu a. eum de scelere – podnosim prijavu protiv njega za prekršaj; 5) appellat tribunos a praetore – apel pretora tribunima; 6) zahtevati a. eum (de) pecunia – zahtevam novac od njega; 7) optužiti a. illos de proditione – optužujem ih za izdaju; 8) imenovati, nazvati a. te patrem – nazivam te ocem; ipsorum lingua Caelte appellantur – na svom jeziku oni se nazivaju Keltima; a. illos hoc loco – nazivam ovo mesto njihovim; 9) potkazati appellat auctores – potkazuje počinioce; 10) izgovoriti a. literas/nomen – izgovaram slova/ime app/ello²-pŭli,-pulsum,-ĕre, v.tr. III – 1) terati, goniti appulit boves ad litora – otera volove na vodu; a. navem – teram brod; 2) navis appellit (appellor) – lađa pristaje; 3) usmeriti a animum ad scribendum/ad uxorem – obraćam misli (mislim) na pisanje/ženju; 4) prouzrokovati, naneti appellit aliquem ad mortem/ad damnum – nanosi nekome smrt/štetu appendĭcŭl/a,-ae,(dem. od appendix) f. > appendix append/ix, -ĭcis, f. – privesak, dodatak corpus est a. animi – telo je privesak duše append/o,-ndi,-nsum,-ĕre, v. III – 1) meriti, odmeriti, dodati težinu; 2) staviti naglasak, naglasiti a. verba, non numero – naglašavam (sadržaj) reči, a ne njihov broj appĕten/s,-tis a. (particip od appeto) – zanesen, željan, čežnjiv, lakom homo non cupidus neque appetens – čovek ni zanesen ni lakom appĕtentĭ/a,-ae, f. – zanos, oduševljenje, čežnja appĕtītĭ/o,-ōnis, f. – 1) jagma za nečim; 2) zanos, čežnja za nečim, strast; 3) apetit appĕtīt/us,-us, m. – 1) čežnja, želja, apetit; 2) strast efficiendum est, ut appetites rationiobediant – korisno je da se apetiti pokoravaju razumu appĕt/o,-ivi (ii),-itum,-ĕre, v. III – grabiti, hvatati, posezati za appetit solem manibus – poseže rukama za; a. dextram osculis – poseže da poljubi desnu ruku; appetor – narod mi ljubi ruku; 2) naprezati se, propinjati se, obuhvatati mare apetit terram – more obuhvata kopno; urbs crescebat munitionibus alia atque alia loca appetando – grad se širio tako što je obuhvatao nove predele; 3) udariti, ići u napad appetit humerum gladio – udari ga mačem po ruci; appetit vitam filii ferro atque insidiis - napao je sina mačem i iz zasede; 4) žarko želeti a. bona/amiciciam – čezne za imovinom/ prijateljstvom; 5) prilaziti, primicati se tempus/dies/nox appetabat – vreme/dan/noć se približavaše Appĭ/a,-ae, f. – grad u Frigiji appi/gno¹,-inxi,-ictum,-ĕre, v.tr. III – dodati slici, dopisati a. delphinum silvis – postavljam delfina nasuprot šumi (na slici); appinge aliquid novi – dopiši nešto novo apping/o,-ĕre, v. III – povezati, spojiti, sastaviti
Appĭ/us, -ĭi, m. (Appi/a,-ae, f.) – rimsko porodično ime; via appia – apijski put, nazvan po Klaudiju Ceku Apijusu koji je bio cenzor 312 g. pre H. aqua appia – apijska voda;Appiades deae – kipovi uz Venerin hram; Appiet/as-atis, f. – stari dostojanstvenici patricijske porodice Appius applaud/o,-si,sum,-ĕre, v. intr. III – 1) udarati, lupati nečim o nešto a. corpus palmis – lupkam telo dlanovima; 2) aplaudirati, kleptanjem odobravati applausor,-ōris, m. – čovek koji aplaudira applĭcātĭo,-ōnis, f. – 1) priključenje, pridruženje a. animi – sklonost duše da sklopi prijateljstvo s nekim; 2) odanost klijenta patronu ius applicationis – zakon koji reguliše odnos patron-klijent i, naročito, pravo nasleđivanja applĭc/o,-ŭi,-atum/-citum,-are (avi,-atum,-are), v. tr. I – 1) pridružiti se a. me ei – pridružujem mu se; 2) privezati, pripojiti, sastaviti applicavit me ad arborem – privezao me za jarbol/drvo; 3) nasloniti se, zbiti se elephanti applicantur corporibus – slonovi se naslanjaju jedan na drugoga; 4) applicuit castra flumini – podigao je logor uz samu reku; a. me ad flammam – primičem se vatri; 5) terati, doterati applicit boves huc – tera volove ovamo; a. navem – vodim brod u luku; a. terrae (ad terram) – iskrcavam se na kopno; 6) spojiti, sjediniti applicuit voluptatem ad honestatem – sastavio/spojio je zadovoljstvo/uživanje i poštenje; applicare verba verbis – sastaviti reči sa rečima; a. me (animum) ad familiaritatem – stupam u porodičnu vezu; a. me ad convivia/philosophiam– pridružujem se gozbi/filozofiji; a. ei crimina – teretim ga za krivično delo applōr/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – žaliti, oplakivati apploro ei oplakujem ga appōn/o,-sŭi,-sĭtum,-ĕre, v.tr. III – 1) staviti, postaviti a. machinam – postavljam mehanizam; a. manum ad os – stavljam ruku na usta; 2) a. aurum ad gladium – pozlaćujem mač;3) a. notam ad epistolis – stavljam primedbu u pismo; 4) staviti/izneti na sto a. coenam/patellam – postavljam večeru/činiju na sto; 5) dodati, priložiti a. laborem ad damnum – dodajem rad šteti/gubitku; 6) računati, smatrati a. aliquid lucro/gratiae – to računam unosnim/pride apporrectus,-a,-um, a. – ispružen pored apport/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) doneti, prineti a. magnas divitias domum – nosim veliko bogatsvo/blago kući; 2) nositi puella aquam a foro in Capitolium apportabat – devojka je nosila vodu od foruma u Kapitol (to joj je bio posao); 3) postaviti a. novam comoediam – postavljam novu komediju na scenu; 3) izazvati, prouzrokovati apportavit damnum – prouzrokovao je štetu apposc/o, ĕre, v. III – pretpostavljati, više voleti a. plura – više volim više appŏsĭtĭ/o,-ōnis, f. – dodavanje, (gramatika) apozicija
appŏsĭt/um,-i, n. – pridev, adjektiv, dodatak appŏsĭt/us,-a,-um, a. – 1) blizak; 2) podesan, prikladan, podoban argumentatio apposita ad iudicationem – argumentacija prikladna/podobna raspravi; mensis a. agendam – mesec prikladan poslovima; 3) naklonjen, sklon appositum iuri – nadaren za pravo appōt/us,-a,-um, a. – pripit, pijan apprĕc/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – moliti se a. deos – molim se bogovima apprĕhend/o,-di,sum, -ĕre, v. III – 1) hvatati, uhvatiti a. eum manu – uhvatio sam ga rukom; apprehendi eum pallio – uhvatio sam ga za kaput; a. furem – hvatam, čvrsto držim; 2) odnositi se apprehendit illud caute et cum iuditio – odnosio se prema tome oprezno i promišljeno apprīme, adv. – iznad sega a. nobilis – iznad svega plemenit; a. utilis izuzetno koristan apprīm/o,-essi,-essum,-ĕre, v. III – pritisnuti, upreti a. carnes ad ossa – pritiskam meso uz kosti; a. scutum pectori – pritiskam štit na grudi apprŏbātĭ/o-ōnis, f. – 1) odobravanje, odobrenje, pristanak a. popularis – odobravanje masa; 2) dokaz, potvrda quae propositio non indiget approbatione – ovaj predlog ne zaslužuje da se prihvati apprŏbāt/or,-ōris, m. – onaj koji odobrava, prihvata, pristaje apprŏbe, adv. – potpuno, sasvim, u celosti apprŏb/o,-avi,-atum-are, v. tr. I – 1) prihvatiti, odobriti, povoljno rešiti a. sententiam aliquius – prihvatam nečije mišljenje; 2) dokazati, pokazati, izneti na svetlo dana a. eum degenerasse a more civili – iznosim da je oskrnavio vladajuće običaje; 3) zaslužiti priznanje is approbavit opus – njegov rad je zaslužio (i dobio) priznanje apprōmi/tto,-isi,-isum,-ĕre, v. III – uz to i obećati, pored toga i obećati apprŏpĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) ubrzati, pospešiti a. opus – pospešiti rad; 2) žuriti, požuriti a. intrare portas – žurim da uđem kroz kapiju apprŏpinquātĭ/o,-ōnis, f. – približavanje, pristizanje, primicanje a. mortis – primicanje smrti apprŏpinqu/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) približavati se, primicati se hiems appropinquat– zima se primiče; 2) predstojati illi poena, nobis libertas appropinquat – njemu kazna a nama sloboda predstoji appugn/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – napasti a. castellum/castra – napadam utvrđeni grad/logore appuls/us, -us, m. – 1) približavanje pars terrae appulsu solis exarsit – deo zemlje bliži suncu isuši se; 2) iskrcavanje a. litorum – iskrcavanje na obalu
ăprĭcātĭ/o, -ōnis, f. – sunčanje, šetnja ili sedenje na suncu ăprīcĭt/as,-ātis, f. – blaga (prijatna) sunčeva toplota ăprīc/or,-atus sum,-ari, dep. v.I – sunčati se ăprīc/us-a,-um, a. – 1) koji voli sunce, koji upija sunce a. arbor/flos – drvo/cvet koje/i voli sunce; 2) zagrejan suncem dies a. – topao dan; 3) profero in aprico – iznosim na svetlost dana Ăprīl/is,-is, m. – april Calendae, Nonae, Idus Apriles – prvi, peti, trinaesti dan parila aprīl/is,-e, a. – aprilski, što pripada aprilu ili se odnosi na taj mesec ăprugn/us,-a,-um, a. – što se odnosi ili pripada divljoj svinji apte, adv. – tačno, pravilno, ispravno a. impono – ispravno; a. dicere – pravo reći apt/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) staviti a. vincula collo – stavljam lanac oko vrata; 2) a. ensem dextrae – uzimam mač u desnicu; 3) a. bella modis citharae – pevam o ratu uz pratnju citre; 4) pripremiti,propraviti a. me – pripremam se; a. arma pugnae – pripremam ratno oružje; 5) podesiti a. orationem locis – podešavam govor prema mestu;aptatus ad hoc – prilagođen tome apt/us,-a,-um, a. – 1) pripojen, prilepljen, prikovan, privezan gladius e lacumari setâ equinâ a. – mač visi sa krova o konjskoj struni; a. terrae – zemljom utvrđen; 2) povezan sa; 3) zavistan vita apta ex virtute – život zavisi od vrline; 4) snabdeven, opremljen sa a. pennis – snabdeven perjem = pernat; coelum aptum stellis – nebo je snabdeveno zvezdama; 5) spojen, sastavljen, povezan dissolvo apta – rastavljam sastavljeno; 6) redovan, pravilan oratio apta – zaokružen govor; 7) prikladan, podoban; 8) vešt, sposobanexercitus a. – spremna (sposobna) vojska; tempus a. – pogodan trenutak; locus a. – podesno mesto ăpŭd, predlog sa akuzativom – 1) kod sum a. eam – kod nje sam: (a) blizu nje; (b) u njenoj kući; a. me domi – kod mene kući (kod moje kuće); sum a. ignem – kod vatre sam;Pythius ut argentarius a. omnes ordines gratiosus erat – P. je kao bankar bio pribran kod svih slojeva; 2) pred, ispred dico a. iudices – kažem pred sudijama; queror a. aliquem – pitam nekoga; sacrificio a. deos – prinosim na žrtvu bogovima; 3) a. nostros iustitia culta est – u nas se pravda neguje; a. Xenophonem Cyros haec dicit – kod K-a, Kiros ovo kaže; 4) pri esse a. se – biti pri sebi (pri punoj svesti); 4) po i oko a. urbem – po gradu i u okolini;quod me rogas, ut a. te in Graecia sim, voluntas tua mihi valde grata est – što me pitaš da dođem kod tebe u Grčku, tvoja želja mi je veoma prijatna Āpŭlēi/us,-i, m. – ime jednog rimskog plemena Āpūlĭ/a,-ae, f. – oblast u južnoj Italiji ăpŭt > apud
āqu/a,-ae, f. – 1) voda a. pura – čista voda; maiores nostri frigida a. recreabantur – naši preci su se hladnom vodom krepili; puella aquam a foro in Capitolium apportabat – devojka je vodu od foruma u Kapitol nosila; iam urnam a. compleverat puella, cum Sabiniapparuerunt – devojka je već bila napunila urnu vodom, kad su se Sabinjani pojavili; 2) voda > reka A. tusca – Tirenska reka = Tibar; 3) a. pluvialis – kišnica; augur aquae – znak koji predskazuje kišu; 4) aquam alicui aspergo – ulivam nekome hrabrost; 5) a. et igni ei interdico – proglašavam ga prognanikom; 6) aquam do – odobravam izvesno vreme da govoriš; aquam perdo – gubim odobreno vreme za govor; 7) aquae (pl.) – izvor mineralne vode, banja ăquaeduct/us, -us, m. – 1) akvedukt; 2) pravo da se voda vodi negde ăquālĭc/us,-i, m. – trbuh, mali stomak, prepone ăquāl/is, is, m. – posuda za vodu ăquārĭ/us¹,-a,-um, a. – vodeni ăquārĭ/us²,-ĭi, m. – 1) vodonoša; 2) Aquarius – Vodolija, atrološki znak ăquātic/a, n. (pl.) – močvare, vlažna mesta ăquātĭl/is,-e, a. – voden: bestia a. – vodena životinja ăquātĭc/us,-a,-um, a. – 1) što se odnosi na vodu; 2) voden, mokar, vlažan; 3) vodoăquātĭ/o,-ōnis, f. – 1) vodonoša (vojnik); 2) vodopoja, mesto odakle se voda nosi; bunar ăquāt/or,-ōris, m. vodonoša; aquatores – vojnici kojima je dužnost da nose vodu ăquĭl/a,-ae, f. – 1) orao; 2) orao kao simbol rimskih legija; 3) legija erat acies tredecim aquilis constituita – beše to vojska satavljena od trideset legija; 4) božanstva u obliku orlova na fasadama Ăquĭlēi/a,-ae, f. – grad u severnoj Italiji ăquĭl/ex,-ĕgis, m. – specijalista za bunareve koji zna gde treba kopati bunar ăquĭlif/er,ĕri, m. – «zastavnik», podoficir koji nosi «orla», simbol rimskih legija ăquĭlin/us,-a,-um, a. – orlovski ăquĭl/o,-ōnis, m. – 1) severac, borej; 2) sever conversus ad aquilonem – okrenut u smeru severa ăquĭlōnār/is,-e, a. – severni ăquĭlōnĭ/us, -a,-um, a. – severni ăquĭl/us,-a,-um, a. – mrk, taman color aqualis – tamna boja Ăquīn/um,-i, n. – grad u Lacijumu Ăquītānĭ/a,-ae, – oblast u južnoj Galiji ăqu/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) nosim vodu (uglavnom o vojnicima); 2) pijem vodu
ăquōs/us,-a,-um, a. – 1) bogat vodom; 2) nabrizgan vodom ār/a,-ae, f.(àιρω) – 1) oltar, 2) arae et foci – porodični dom; 3) pribežište, skloništeconfugio ad aram – u pribežište kod hrama; 4) kameni spomenik ara sepulcri – nadgrobni spomenik ărăbarch/es, ae, m. > Alabarches Ărăbĭ/a,-ae, f. (Άραβία) – Arabija Ăr/abs,-ăbis, m. – Arapin Ărachn/e,-es, f. (Άράχνη) – Arahne, Idmonova kćer; Palada Atina je pretvorila u pauka Ărăchōsĭ/a,-ae, f. – oblast uz reku Ind Ărăcynth/us,-i, m. (Άράκυνθος) – planinski venac između Beotije i Atike Ărăd/us,-i, f. (΅Αραδος) – grad u Fenikiji ărānĕ/a,-ae, f. – 1) pauk; 2) paučina, paukova mreža ărānĕōl/a,-ae, f. (dem.) – mali pauk ărānĕ/um,-i, n. – paučina, paukova mreža ărānĕ/us¹, -a,-um, a. – paukov ărānĕ/us²,-i, m. > aranea ărānĕōs/us,-a,-um, a. – 1) paučinast; kao paučina; 2) pun paučine Ărar/-is, m. (Arar/is) – reka u Galiji, sad Saon ărātĭ/o,-ōnis, f. – 1) oranje; 2 zemljoradnja; 3) oranica ărātĭuncul/a,-ae, f. dem. – njivica ărāt/or,-ōris, m. – 1) orač; 2) bos a. – oraći vo; 3) zemljoradnik, seljak ărātr/um,-i, m. – ralo, plug Ărāt/us,-i, m. (Άρατος) – grčki pesnik Ārax/es,-is, m. (Άράξης) – 1) reka u Jermeniji; 2) reka u Persiji u blizini Persepolisa Arbēl/a,-ōrum, n. pl. (΅Αρβηλα) – grad u Asiriji arbĭt/er,-tri, m. – 1) svedok, očevidac sine arbitris – bez svedokâ, u četiri oka; 2) čovek koji će presuditi na osnovu ličnog mišljenja; 3 sudija za rastavu, deobu, pomirenje bez pisanih zakona eo ad arbitrum – idem pred arbitra, sudiju za razvod; 4) sudija a. pugnae – sudija borbe; 5) posrednik, mirovni sudija a. concordiae – mirovni sudija, sudija izmirenja; 6) gospodar Augustus a. imperii – Avgust. Gospodar imperije; a. bibendi – čovek koji diktira tempo pijenja na gozbi; notus a. mari – poznat moreplovac; 7) izvršilac a. irae Junonis – izvršilac Junoninog gneva arbĭtr/a,-ae, f. – svedok (ženskog pola?) arbĭtrārĭ/us,-a,-um, a. 1) proizvoljan, svojevoljan, uslovan; 2) neodlučan, neizvestan
arbitrāt/us,-us, m. – 1) zadovoljstvo, volja a. meo/tuo – po mojoj/tvojoj volji; 2) dedo me in arbitratum eum – predao sam mu se na milost i nemilost; 3) nadzor educor arbitratu eius – obrazujem se pod njegovim nadzorom arbĭtrĭ/um-ĭi, n. – 1) prisustvo, prisutnost; 2) a. rei uxoriae – brakorazvodnoj parnica; presuda, odluka brakorazvodnog sudije; 3) vlast, moć, vladavina rem publicam in senatus populique Romani a. transtuli – preneo sam vlast nad državom na senat i Rimski narod; sum arbitrii mei – svoj sam gospodar; 4) slobodan izbor a. muneris – izbor poklona; 4)arbitrii funeris – troškovi sahrane arbĭtr/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) biti zapažen/primećen; 2) navesti, objasniti; 3) smatrati, misliti, izneti mišljenje, pretpostaviti quis arbitratur hoc bellum uno anno finiri posse? – ko je mogao i da pomisli da će ovaj rat za godinu da se završi?; a. te scelestum – mislim da si kriv; a. id bellum celeriter confici posse – mislim da bi to moglo da ubrza kraj rata; Helvetii se angustos fines habere arbitrabantur – Helveti su smatrali da imaju isuviše tesne granice; 4 arbitrari alicui – pokloniti nekome poverenje arbor/-is, f. – 1 drvo in summo monte arbores erant – na vrhu brda bilo je drveća; a. infelix – voćka koja ne donosi ploda i koja se upotrebljavala kao vešala; 2) jarbol; 3) kormilo; 4 brod arbŏrārĭ/us,-a,-um, a. – drveni; drvoarbŏrĕ/us,-a,-um, a. – drven, drveni, što je od drveta, što pripada drvetu frondes arboreae – lišće na drvetu; telum arboreum – drveno koplje arbŭscŭl/a,-ae, f.(dem. od arbor) – drvce, malo drvo arbŭst/um,-i, n. rasadnik; voćnjak; žbunje od kojeg se prave koci za vezanje vinove loze arbŭst/us,-a,-um. a. koji se odnosi na rasadnik, voćnjak, šiprag arbŭte/us,-a,-um, a. – ribizleni, što se odnosi na ribizle arbŭt/um,-i, n. (arbut/us,-i, m.) – 1) plod ribizle; 2) grm ribizle arc/a,-ae, f. – 1) kovčeg, škrinja, ladica; kasa za novac solvo ex a. – plaćam u gotovu;confidito arcae meae – veruj u moju platežnu moć; 2) mrtvački sanduk; 3) tesan zatvor, zatvorska ćelija Arcădĭ/a,-ae, f. (Άρκαδία) – Arkadija, predeo na Peloponezu arcadĭ/us,-a,-um, a. – arkadski, koji se odnosi na Arkadiju arcān/um, -i, n. – tajna arcān/us,-a,-um, a. – 1) tajni; svet arcana consilia sacra – svete tajne; 2) tajanstvenhomo a. – tajanstven čovek; nox arcana – tajanstvena noć Arc/as,-ădis, m. (Άρκάς) – rodonačelnik Arkađana, sin Zevsa i Kalisto, zvezdaArctophylax
arc/ĕo,-ŭi,(-ctum), -ĕre, v. III – 1) ograditi tarabom; 2) ograditi, ograničiti; 3) odstraniti ogradom a. hostium copias – branim se od neprijateljskih trupa ogradom (zidom); 4 zabraniti arcessīt/or,-ōris, m. – 1) čovek koji priziva sebi; 2) tužitelj, podnosilac tužbe/žalbe arcessīt/us,-us, m., samo u abl. sing. – pozivanje, dozivanje arcesitu tuo – na tvoj poziv arcess/o, īvi,-ītum,-ĕre, (accers/o) v.tr. III – 1) prizivati, zvati sebi a. somnum prizivam san; 2) vabiti životinje a. illum ad me – vabim ga sebi; 3) (za nežive stvari) nositi sa sobom a. librum/ vinum – nosim sa sobom knjigu/vino; 4 (za apstraktne stvari) izneti, prestaviti, dati comoedia arcessit res ex medio – komedija iznosi (predstavlja) stvari iz svakodnevnog života; 5) tužiti, podneti tužbu a. eum iudicio – tužim ga sudu; a. eum capitis/maiestatis – tražim da se liši života/zvanja visočanstva arcessīt/us,-a,-um, a. – tražen, izveštačen, visokoparan dictum arcessitum – visokoparan izraz Arch/e,-es, f. (άρχή) – 1) jedna od muza kod Cicerona; 2) jedan od četiri Eona kod Valentinusa Archĕl/us,-i, m. (Άρχέλαος) – 1) filozof iz Mileta, Anaksagorin učenik; 2) kralj u Makedoniji archĕtўp/um,-i, n. – original slike, kipa, književnog dela archĕtўp/us,-a,-um, a. (άρχέτυπος) – originalan, izvoran, pravi Archǐ/as,-ae, m. (Άρχίας) – 1) grčki pesnik; 2) slavni stolar u Rimu Archĭlŏch/us,-i, m. (Άρχίλοχος) – Arhiloh, grčki pesnik, tvorac jamba oko 680 g. pre H. archĭlŏchĭ/us,-a,-um, a. – zajedljiv, jedak stil archĭmăgĭr/us,-§– šef kuhinje Archimēde/es,-is, m. (Άρχιμήδης) – Arhimed, slavni matematičar, ubili ga Rimljani prilikom uzeća Sirakuze 212 g. pre H.; on samo rekao Noli turbare circulos meos – ne remetite moje krugove archĭmīm/us,-i, m. (άρχιμϊμος) – predvodnik trupe mimetičara archĭpīrāt/a,-ae, m. – (άρχιπειρατής) vođa pirata/gusara archĭtect/on,-ōnis, m.(άρχιτέκτων) – 1) arhitekt; 2) varalica visokog stila archĭtectŏnic/e,-es, f. > architectura archĭtect/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) graditi, zidati; 2) pripremati se; 3) prirediti, priuštiti a. voluptates – priređujem terevenku archĭtectūr/a, -ae, f. – veština gradnje, građevinarstvo
archĭtect/us,-i, m. (άρχιτέκτων) – 1) glavni majstor zidar; 2) autor; 3) tvorac a. vitae/mundi – tvorac života/sveta arch/ōn,-ōnis, m. (άρχων) – starešina u Atini posle ukidanja kraljeva Archўt/as,-ae, m. (Άρχύτας) – filozof u pitagorejskoj školi, oko 380 g. pre H. Arcĭtĕnen/s,-tis, a. (arcus+teneo) – 1) koji drži luk > Apolon i Dijana; 2) (astrolog.)Strelac Arctŏphўl/ax,-ăctis, m. (άρκτοφύλαξ) – zvezda Čuvar medveda Arct/os, -i, f. (΅αρκτος) – Medved, sazvežđa Veliki i Mali Medved arctō/us-a,-um, a. – severni arctur/us, -i, m. > Arctos arcŭāt/us,-a,-um,(arquat/us), a. – 1) kriv, iskrivljen u obliku luka; 2) morbus a. – žutica arcŭl/a,-ae, f.(dem. od arca) – kutijica; arcŭlāri/us,-ii, m. – čovek koji pravi kutijice arc/us,-us, m. – 1) lûk; 2) a. pluvius – duga; 3) trijumfalni luk ardĕ/a,-ae,(ardeola) – čaplja ardĕlĭ/o-ōnis, m. – gotovan, lezilebović arden/s, -ntis, a. – 1) žarki, vruć, vreo a. sol/tempus – žarko sunce/vreme; a. vinum – plameno vino; 2) vatren a. oratio/orator – vatren govor/govornik; oculli ardentes – vatrene oči ardenter, adv. – žarko, vatreno ar/deo,-rsi,rsum,-ēre, v. II – 1) plamteti, goreti domus ardet – kuća je u plamenu (gori);lapides ardentes – užarene stene; oculi ardentes – vatrene oči; Verres in Forum venit. Ardebant oculi – Veres uđe u Forum. Iz očiju mu plamen seva; fauces ardentes siti – crkavati od žeđi; a. amore/ira/dolore – gorim od ljubavi/gneva/bola; a. in arma – gorim od ljubavi prema oružju; a scire – gorim od želje za znanjem; Africa ardet bello – U Africi bukti rat; Lucius studio ceteros vincendi ardebat – L. Je goreo od želje da pobedi ostale; 2) Gallia ardet – Galija gori; is ardet invidia – on gori/umire od zavisti ard/esco, arsi,-ĕre, v. intr. III – upaliti se, pasti u vatru a. in iras – pasti u vatru (razgneviti se) ard/or,-ōris, m. – žar, vatra, plamen; a. flammae – vrelina plamena; a. coelis – gorući meteor, kres/nica; a. oculorum – žar očiju; a. vultus – zažareno lice; a. armorum – žar bitke; a.virginis – žarka ljubav; a. meus – moja žarka ljubav; ultimus mihi a. – najdraža (obožavana) moja ardor/es,-ōrum, m. (pl.) – vrućine Arduenn/a,-ae, f. – Ardenska šuma u Galiji ard/us,-i, f. > aridus
ardŭ/um, i, n. – strmina, padina, nagib ardŭ/us,-a,-um, a. – 1) strm, nagnut via ardua – strm put; mons a. – strmo brdo; 2) naporan, nezgodan, mučan opus arduum – naporan posao ārĕ/a,-ae, f. – 1) čistina, prazan prostor na kome može da se gradi; 2) van ali u blizini dvorišta; 3) igralište, mesto za telesne vežbe i takmičenja; 4) prostor haec est a. digna animo tuo – ovde je uzvišeni prostor tvoje duše; 5) a.= quadratus locus, qui erat longus et latus pedes decem – 10 stopa² ārĕf/ăcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III – sušiti a. rem – sušim nešto ărēn/a,-ae, f. – 1) pesak; a. molis – sitni pesak; a. sterilis/bibula neplodni/žedni pesak;semina mando arenae – sejem pesak (Njegoš bi rekao: «sijem so» -bavim se beskorisnim poslom); 2) peskovit predeo, peščana pustinja; 3) morska obala; 4) borilište prekriveno peskom u amfiteatru mitto eum in arenam – dajem mu dozvolu da nastupi u areni; do me in arenam – stupam u/na arenu; 5) pozornica Italia est a. belli civilis – Italija je pozornica građanskog rata ărēnārĭae,-arum, f. (pl.) – rupe u pesku ărēnōs/us-a,-um, a. – peskovit, peščan ārĕ/o,-ŭi,-ēre, v. II – isušiti se, ožedneti tellus aret – zemlja je ožednela; sitis arens – neutaživa žeđ. ārĕŏl/a-ae, (dem. od area) – mali slobodan prostor Ărēŏpăgīt/ae,-arum, m. pl. – članovi vrhovnog suda Ărēŏpăg/us,-i, m. (΅Αρειος πάγος) – 1) mali breg posvećen bogu Aresu (΅Αρης); 2) vrhovni sud u Atini koji je držao sednice na ovom bregu ār/esco,-rŭi,-rescere, v. III – osušiti se, postati suv ărĕtālŏg/us, -i, m. (àρεταλόγος)– 1) učeni rob koji je na večerama bogatih patricija zabavljao goste filozofirajući ironično i ozbiljno o vrlini; 2) mlatišuma, zabavljač, pričalica Ărĕthūsa,-ae, f. (Άρέθουσα) – izvor na ostrvu Ortigiji; > Alpheus ărĕ/us,-a, um, a.( ΅αρειος) – što se odnosi na boga rata Aresa; iudicium areum = Areopagus Argē/i,-ōrum, m. (pl.) – 1) neka mesta u Rimu na kojima su u određene dane prinošene žrtve; 2) ljudski lik od ševara (ranije: živ čovek) koji se svake godine 15 maja baca u Tibar argentārĭ/a,-ae, f. – 1) menjačnica; 2) facio a. – bavim se menjačkim poslovima; 3) a. mensa – menjačnica; fodina a. – rudnik srebra argentārĭ /us¹, -a,um, a. – 1) srebren; 2) novčani inopia argentaria – oskudica u novcu
argentārĭ /us ²,-ii, m. – menjač, bankar Pythius ut a. apud omnes ordines gratiosus erat – P. je kao bankar bio pribran kod svih slojeva argentāt/us,-a,-um, a. – 1) posrebren, presvučen srebrom miles a. – ratnik sa posrebrenim štitom; 2) ukrašen srebrom scena argentata; acies argentatae – posrebreni rubovi; 3) querimonia argentata – tužba, sudski spor zbog novca; 4) argenteol/us,-a,-um, adj. (dem. od argeneus) – srebrnast argentĕ/us,-a,-um, a. – 1) srebrn vas argenteum – srebrna vaza; 2) salus a. – pozdrav u novcu; 3) fons a.– bistro vrelo; (šaljivo) amica tua facta est argentea – tvoja prijateljica se posrebrila/prodala argentiextĕrēbrŏnĭdes,-ae, m. – (podrugljivo) ucenjivač argent/um,-i, n. – 1) srebro; a. factum et signatum – srebrni novac; a. infectum – neobrađeno srebro; 2) proizvodi od srebra; 3) srebrni novac; 4) novac; 5) a. vivum – živa argē/us,-a,-um, (argiv/us,-a,-um), adj. (Άργείος) – argivski >Argos. argill/a, -ae, f. – glina, ilovača, gnjila argilācĕ/us,-a,-um, a. – glinen, napravljen od ilovače Argīv/i,-ōrum, m. pl. (Άργείος) – Argivci, Grci Arg/ō,-us, f. (Άργώ) – brod Argo kojim plove Argonauti Argŏl/is,-ĭdis, f. (.(Άργολις) – predeo Argolida Argŏnăut/ae,-arum, m. pl. (Άργώναύτης) – junaci koje vodi Jason u potrazi za zletnim runom Argos,-ōrum, n.(΅Αργος) – predeo na severozapadu Peloponeza arg/us,-a,-um, a. – argivski, grčki argūmentātĭ/o,-ōnis, f. – dokazivanje a. est explicatio argumenti – a. je objašnjenje dokaza argūment/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – navoditi dokaze, voditi dokazni postupakargumentatus aliquid factum est – to je dokazano argūmentōs/us,-a,-um, a. – sadržajan argūment/um,-i, n. – 1) znak, oznaka, znamenje a. animi laeti – znak vesele duše; 2) dokaz hoc est argumento – ovo služi kao dokaz; 3) zaključak concludo a. – izvodim zaključak; 3) sadržaj, predmet nekog spisa; a. tragoediae – sadržaj (predmet, siže) tragedije; a. scribendi/ad scribendum – predmet pisanja; fabulae sine argumento – priče bez sadržaja arg/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1) dati na znanje, pokazati, izneti na svetlost dana virtus arguitur malis – vrlina se pokazuje u zlu/muci (na muci se poznaju junaci); 2) optužiti, podneti tužbu a. eum sceleris/hoc crimine – optužujem ga za nanetu štetu/ovo
zlodelo;arguor hoc fecisse – optužuje se da je to počinio; 3) ogovarati, opanjkati; 4) dokazati laž Arg/us,i, m. (‘Άργος) – stooki čuvar Ione, koju je Junona pretvorila u kravu argūtātĭ/o,-ōnis, f. – škripa, pucketanje argūtĭ/ae,-arum, f. – 1) a. vultus/oculorum – upečatljivost lica/očiju; 2) oštroumnost, bistrina, visprenost argūte, adv. – upečatljivo, prodorno argūt/or,-atus sum, -ari, v. dep. I – larmati, galamiti argūt/us,-a,-um, a. – 1) upečatljiv; 2) (zvuk) prodoran; 3) a. serra – škripa; 4) ilex arguta – šumni hrast; avis arguta – kričava ptica, kliktava ptica; 5) forum argutum – bučni forum; 6) homo a. – pričljiv čovek, larmadžija; 7) litorae argutae – bučna/šumna obala; 8) oštrouman, duhovit orator a. – vispren govornik; dicta/sententia arguta – mudre izreke; 9) lukav meretrix arguta – prepredena žena argўrasp/is,-ĭdis, a.(άργύρασπις) – koji ima posrebren štit Agўripp/a,-ae, – Arpi, grad u Apuliji Ărĭ/a-ae, f. – jedna od najistočnijih pokrajina Persije, Avganistan Ărĭan/a,-ae, f. – istoči delovi Persije Arĭ/i,-ōrum, m. – stanovnici Arije, Arijevci Ărĭadn/a,-ae, f.(Άριάδνη) – kćer Minosa i Pasifaje; pomogla Tezeju da izađe iz Lavirinta, ali je on ostavio na ostrvu Neksos, gde je našao bog Bakho i uzeo za ženu Ărīcĭ/a,-ae, f. – stari grad u Lacijumu arīcīn/us,-a,-um, a. – iz Aricije ārĭdĭt/as-ātis, f. – suša, suvoća ārĭdŭl/us,-a,um, a.(dem. od aridus) – prilično suv ārĭd/um,-i, n. – suvoća, suša ārĭd/us,-a,-um, a. – 1) suv, sušan a. campus – suvo polje; folia arida – suvo lišće; febris arida – suva groznica; 2) postan cibus a. – posna hrana; 3) mršav, oskudan, suv, prazanoratio arida – suv/mršav govor; 3) puer a. – neuk/neotesan dečak; 4) homo a. – proždrljiv/lakom/pohlepan čovek ărĭ/es,-ĕtis, m. – 1) ovan; 2) ratna mašina za rušenje zidina a. murum percusit – ovan potresa zidine; civitate Gallorum conservaturum esse, priusquam murum a. attigisset, se dedissent – galski narod će se poštedeti ako se preda pre nego ovan dodirne zidine; 3) potporna greda/potporni stub ārĭĕtīn/us,-a,-um, a. – 1) ovnujski, ovnovski; 2) responsum a. – dilema, dvoumljenje
ārĭĕt/o,-avi,atum, are, v. I – 1) sudarati, udarati kao ovan; 2) sudariti se; 3) a. in portas– provaliti kapiju; arietant arma inter se – ogorčeno se biju među se; 4) a. domum – lupati na kućna vrata; arietat animum eius – uznemiruje ga Ărĭmasp/i,-ōrum, m. pl. (Αριμασποι) – mitski narod u Skitiji Ărīmĭn/um,-i, n. – grad i istoimena reka u Umbriji Ărĭ/on,-ōnis, m. (Άρίων) – 1) grčki pesnik sa lezbosa oko 600 godina pre Hrista; 2) konj sa darom govora i proricanja kojeg je Posejdon poklonio kralju Argosa Adrastosu Arĭōvist/us,-i, m. – germanski knez koga je pobedio Cezar Ărisb/a-ae, f. (Άρίσβα) – grad u Troji ărist/a,-ae, f. – 1) vrh klasa, osje; 2) klas Ăristae/us,-i, m. (=Aρισταϊος) – Aristej, grčki junak koji je učio ljude da se bave pčelarstvom i zemljoradnjom Ăristrach/us,-i, m. (Άρίσταρχος) – Aristarh, aleksandrijski gramatičar koji je izučavao Homera Ăristīd/es,-is, m. (Άριστειδης) – 1) Aristid, slavni Atinjanin, savremenik Temistokla; 2 pesnik Ăristipp/us,-i, m. (Aρίστιππος) – Aristip, Sokratov učenik; osnivač kirenske škole Ăristĭ/us,-ĭi, m. A. Fuscus – Horacijev prijatelj Ărist/o-ōnis, m. (Άρίστων) – 1) Ariston sa Hijosa, osnivač skeptičke škole; 2) peripatetičar Ăristŏdēm/us, -i, m. (Άριστόδημος) – 1) Aristodem vođa Meseniraca u prvom ratu portiv Sparte; 2) vladar u Kume oko 500 godine pre Hrista Ăristŏgīt/o,-ōnis, m. (Άριστογείτων) – atinski mladić koji je učestvovao u ubijstvu Pizistratovog sina Hiparha ăristŏlŏchĭ/a,-ae, f. (άριστολοχία) – biljka koja se upotrebljavala protiv ujeda zmije Ăristŏmăch/e,-es, f. (Άριστομάχη) – Dionova sestra, žena Dionisa starijeg Ăristŏmĕn/es,-is, m. (Άριστομένης) – vođ Meseniraca u drugom ratu protiv Sparte Ăristŏphăn/es, -is, m. (Άριστφάνης) – Aristofan, atinski komediograf, Sokratov savremenik Ăristŏtĕl/es,-is, m. (Άριστοτέλης) – Aristotel, slavni filozof, učitelj Aleksandra velikog Ăristŏtĕle/us,-a,-um, a. – aristotelovski Ăristoxĕn/us,-i, m. (Άριστόξενος) – Aristoksen, filozof, Aristotelov učenik Ărist/us,-i, m. (Άριστος) – akademski filozof, Ciceronov prijatelj ărithmētĭc/a,-rum, n.(pl.) & arithmetic/a,-ae, f. (άριθμητικη) – veština računanja, aritmetika ărithmētĭc/us,-a,-um, a. (άριθμητικος) – računski, aritmetički
ārĭtūd/o,-ĭnis, f. – suša, suvoća > ariditas arm/a,-ōrum, n. (pl.) 1) orma, oprema, alat, sredstva a. cerealia – sredtsva za pečenje hleba; 2) oprema za brod (jedra); 3) poljoprivredni alat; 3) oružje, ratna oprema (kako štit i šlem, tako i mač, topuz, luk i koplje itd.) instruere milites armis – snabdeti vojsku oružjem;hostis est, quem qui armis impugnant, conservatores patriae iudicantur – neprijatelj je onaj [koji je takav] da se oni koji ga napadnu oružjem smatraju kao spasioce otadžbine; 4)sum in armis – pod ratnom sam spremom; voco ad a. – zovem pod oružje; 5) a. prudentiae – oružje znanja; 6) a. infero – počinjem rat; res ad a. spectat – stvari liče na rat; feror in a. – stupam u rat; 7) ratnik liberamus a. romana – oslobađamo rimske ratnike armămax/a, ae, f. (άρμάμαξα) – persijska pokrivena putnička kola armāment/a,-ōrum, n. (pl.) – oprema, naročto, brodska jedra i uža armāmentarĭ/um,-ĭi, n. – skladište opreme, arsenal armārĭ/um, -ĭi, n.- ormar za čuvanje hrane, odeće, knjiga i sl. armāt/i,-ōrum, m. (pl.) – vojska pod lakom ratnom spremom armātūr/a,-ae, f. – 1) naoružavanje, opremanje; 2) vojska u (lakoj) ratnoj spremi armt/us,-a,-um, a. – naoružan Armĕnĭ/a-ae, f. (Άρμενία) – Jermenija Armĕnĭ/us,-a,-um, a. – jermenski armentāl/is,-e, a. – što se odnosi na krupnu stoku aqua a. – voda za napajanje goveda/konja arment/um,-i, n. – 1) oraći vo; krupna stoka; armenta = equorum boumque – konji i volovi armĭfer/-a,-um, a. – koji nosi oružje; vojni, ratni armĭger¹/-a,-um, a. – ratni, koji nosi oružje armĭg/er-i, m. (& armiger/a,ae, f.) – 1) štitonoša; 2) pomoćnik (pomoćnica) armill/a-ae, f. – narukvica, poveska oko ruke; canis a. – okovratnik sa priveskom za psa armĭlustri/um,-i, n. – svečanost na kojoj su vojni obveznici prinosili žrtvu Marsu i gde se njihovo oružje osveštavalo > armilustrum armĭlustr/um,-i, n. – mesto u Rimu gde su vojni obveznici prinosili žrtvu i gde se njihovo oružje osveštavalo armĭpŏten/s,-ntis, a. – naoružan do zuba, ratnički a. Mars – moćni bog rata Mars armĭsŏn/us,-a,-um, a. – koji zvecka oružjem, koji se razmeće oružjem arm/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) naoružati, snabdeti oružje armavit milites – naoružao je vojsku; ecce gladius, quo armatus pater arcem hostium iniit – evo mača koji je otac
nosio kad je prodro u neprijateljsku tvrđavu; 2) a. me imprudentia eius – izvlačim korist iz njegovog neznanja; ingenium te ad omnia armat – pamet te naoružava za sve; 3) razdražiti; 4) opremiti a. novem – opremam regrute Armŏrĭc/us,-a,-um, a. – (koji leži uz more) – Bretanja homo a. – stanovnik Bretanje arm/us,-i, m. (άρμός, ramus) – 1) nadlaktica, mišica; 2) (kod životinja) rame, plećka, prednja noga, ex humeris armi fiunt – od mišica postadoše prednje noge Arn/us-i, m. – reka Arno u Italiji ar/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) orem, orati a. terram – orem zemlju; ter anno agricolae arant – triput u godini seljaci oru; quae homines arant – oranica; 2) baviti se zamljoradnjom; 3) a. aquor – orem more (plovim); 4) a. litus = semina mando arenae – sejem so (bavim se beskorisnim poslom) Arp/i,-ōrum, m. (pl.) – grad Arpi u Apuliji
arcuatus arrect/us,-a,-um, a. – strm, veoma strm arrectiora Alpinum – alpske uzbrdice (strmine) arrēp/o,-psi,-ptum,-ĕre, v. intr. III – puziti, gmizati, mileti ka; a. ad amicitiam eius – puzim prema njegovom prijateljstvu; arrepsit animis – uvukao mu se u dušu Arrētĭ/um,-ĭi, n.(Aretium) – Areco u Etruriji, Mecenino rodno mesto arrh/a,-ae, f. (arrhab/o,-ōnis, m.) – kapara, kaucija do eum arrhaboni – dajem mu kaparu arrīd/ĕo,-si,-sum,-ēre, v. II – 1) osmehnuti se u znak odobravanja a. ei – osmehujem mu/joj se; fortuna mihi arridet – sreća mi se osmehuje; 2) goditi id mihi valde aridet – to mi veoma godi arr/ĭgo,-exi,-ectum,-ĕre, v. – obratiti pažnju a. aures – čuljim uši; Itali arrexere animos– Itali postadoše pažljivi arr/ĭpĭo,-ipŭi,-eptum,-ipĕre, v. III – 1) grabiti, zgrabiti, uhvatiti a. arma – grabim oružje; arripuit me medium/barba – uhvatio me oko pasa/za bradu; a. occasionem – koristim priliku; arripui studia literarum – bacio sam se na studije književnosti; 2)arripimus naves – uskačemo u brodove; 3) arripuit castra – napao je logore; 4) optužiti, podneti tužbu in ius a. – u ime zakona podnosim tužbu arrĭsĭ/o,-ōnis, f. – osmeh pristanka, odobravanja, prihvatanja arrīs/or,-ōris, m. – 1) osoba koja osmehom daje pristanak; 2) udvorica, ulizivca, laskavac
arrōd/o-si,-sum,-ĕre, III – 1) glodati canis arrodit ossa – pas glođe kosti; 2) a.rempublicam – grickam (bistrim) javne/državne poslove arrŏgan/s,-tis, a. – drzak, osoran, osion arrŏgantĭ/a,-ae, f. – drskost, osionost arrŏg/o, -avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) zahtevati; 2) postaviti a. consuli dictatorem – postavljam diktatora pored konzula; 3) dozvoliti a. mihi aliquid – dozvoljavam sebi nešto; 4) priuštiti; 5) pitati arrōs/or,-ōris, m. – glodar, glodavac ar/s, -tis, f. – 1) veština a. est celare artem – veština je sakriti veštinu; a. gubernandi – veština vladanja; artes illiberales (sordides) – zanati; 2) umešnost opus est vel arte vel diligentia – delo je ili umešnost ili vrednoća; 3) umetnost artes liberales – slobodne umetnosti; a. gymnastica/musica – gimnastička/muzička umetnost; 4) prevejanost, prepredenost, lukavstvo; 5) nauka, naučni sistem; 6) teorija; 7) spretnost, sposobnost; 8) umetničko delo; 9) osobina, svojstvo artes bonae malaeque – vrline i mane; malae artes – loše navike Arsăc/es,-ae, m. (Άρσάχης) – prvi kralj u Partiji oko 250 godina pre Hrista Arsăcĭd/ae,-ārum, m. (pl.) – 1) dinastija Arsakeda; 2) Parćani Arsāmōsăt/a-ae (Armosat/a,-ae <Άρσαμώσατα) – jaka tvrđava u Jermeniji Arsĭnŏ/ë,-es, f. (Άρσινόη) – 1) kćerka Ptolomeja I, obožavana kao Venera Zefiritis Artaxĕt/a,-ōrum, n. (pl.) – glavni grad Jermenije arte, adv. – tesno, skučeno, zbijeno Artĕmīsĭ/a,-ae, f. (Άρτεμισία) – kraljica digla veličanstven mauzolej mužu u Halikarnasu artērĭ/a,-ae, f. (άρτηρία) – 1) dušnik; 2) arterija; arteri/a,-orum, n (pl.) – krvni sudovi arthriīt/is,-ĭdis, f. (άρθρίτις) – upala zglobova, artiritis, giht arthrītĭc/us,-a,-um, a. (άρθριτικός) – koji pati od kostobolje/uloga artĭcŭlār/is,-e, a. zglobni, zglob-, kost- morbus a. – kostobolja, ulozi, upala zglobova artĭcŭlātim, adv. – 1) deo po deo, član po član, komad po komad; 2) rasčlanjeno, jasno artĭcŭl/o-avi,atum,-are, v. tr. I – 1) rasčlaniti; 2) artikulisati a. voces – artikulišem glasove artĭcŭlōs/us,-a,-um, a. – 1) člankovit, sastavljen od mnogo članaka/delova; 2) iscepkan artĭcŭl/us,-i, m. – 1) zglob digiti habent ternos articuli – prsti imaju po tri zgloba; dolorarticulorum – bol u zglobovima; 2) ud, prst; 3) (kod biljaka) članak; 4) deo, komad, odeljak; 5) (u gramatici) član; zamenica; 6) (vremenski) određeni trenutak; a. temporis – preokret, prelom; ipso articulo temporis/in ipso articulo – u
tome odlučnom trenutku; a. rerum mearum – moj kritični trenutak; 7) odsek, stepen per eosdem articulos et gradus – istim odsecima i stepenima artĭf/ex¹,-icis, m. – 1) umetnik, stvaralac u nekoj od umetnosti; a. dicendi – umetnik u govorništvu; 2) majstor; 3) stvaralac, tvorac, stvoritelj a. mundi – tvorac, stvoritelj sveta artĭf/ex²,-icis, a. – 1) vešt, sposoban homo a. rei alicuius – čovek vešt u nečemu; a. in iocos – vešt u šali; 2) veštački, dresiran u skladu sa pravilima bos/equus a. – dresiran vo/konj artĭfĭcĭāl/is,-e, a. – umetnički artĭfĭcĭāliter, adv. – umetnički artĭfĭcĭōse, adv. – umetnički, majstorski, vešto artĭfĭcĭōs/us,-a,-um, a. – 1) vešt rhetor a. – vešt govornik; umetnički; 2) darovit; 3) veštački artĭfĭcĭ/um,-ĭi, n. – 1) bavljenje umetnošću, zanatom, nekim poslom artificia liberalia – bavljenje slobodnim umetnostima; artificia sordida – prosti (prljavi) zanati, na pr. Berberski; 2) teorija, sistem eloquentia non est ex artificio, sed a. ex eloquentia – rečitost ne izvire iz bavljenja govorništvom, nego bavljenje govorništvom izvire iz rečitosti; 3) spretnost, majstorstvo; 4) lukavstvo, prevara, izdaja opus est artificio – za to je potrebno lukavstvo; 5) umetničko delo art/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) stisnuti, skupiti; 2) ograničiti, umanjiti, učiniti beznačajnijim, oslabiti artavit omnia in honoribus – ograničio/umanjio je ugled svih artŏlăgăn/us-i, m. (άρτολάγανον) – okrugli hleb ispod sača artopt/a-ae, f. (άρτόπτα) – tepsija u kojoj se hleb peče art/um,-i, n. – teskoba, stiska in arto haereo – u stisci se lepi; res est in arto – stvari loše stoje art/us¹,-us, m. (samo u pl) – 1) zglob dolor artuum – bol u zglobovima; equus tremit artuus – konj je drhtao u svim zglobovima; 2) udovi art/us²,(arctus) -a,-um, a. - 1) skučen, tesan, ogrničen artum theatrum/convivium – tesno pozorište/tesna trpeza; 2) somnus a. – duboki san; 3) gust tenebrae artae – gust mrak; 4) arta petitio – žalba sa slabim izgledom u uspeh arundĭfer/,-a,-um, a. – nosač trske, tle na kojem raste trska ărundĭnēt/um, -i, n. – mesto gde trska raste ărundĭnĕ/us,-a,-um, a. – trščan, od trske; carmen arundea – pastirska/čobanska pesma ărundĭnōs/us,-a,-um, a. – bogat (predeo) trskom ărund/o,-ĭnis, f. – 1) trska; 2) pastirks svirala; 3) pisarsko pero aruspex > haruspex
arvāl/is,-e, a. – njivski, žitni Fratres arvales – kolegijum od 15 sveštenika koji su išli 15 maja svake godine i podnosili žrtve na žitnim poljima arvīn/a,-ae, f. – mast, slanina arv/um,-i, n. – oranica; njiva, žitno polje arva Neptunia – Neptunove njive (=more) arv/us,-a,-um, a. – uzoran, ager a. uzorana zemlja ili predviđena za oranje ar/x, -cis, f. – 1) tvrđava; ecce gladius,quo armatus pater arcem hostium iniit – evo mača koji je otac nosio kad je prodro u neprijateljsku tvrđavu; a. coeli – tvrđava neba; 2) pribežište Roma est a. omnium gentium – Rim je pribežište svih naroda; 3) vis, vrh brda; 4) hram, dvorac; 5) vlast, carstvo cupidi arcium – lakomi na vlast; 6) poslovica arcem e cloaca facio – pravim od muve medveda as/, assis, m. – bakreni novac 1 as = 12 unciae (svaka uncija imala je ime, sinonim celo, pola, trećinu, četvrtinu, itd; viritim diviserunt tetra iugera et septunces da svaki od njih dobije 3 cela i 7/12 jugera; heres ex asse – naslednik 1/1; ad assem – do zadnje pare Ascănĭ/us,-ĭi, m. – Askanije, prvo ime Enejinog sina Julusa ascend/o,-ndi,-ndum,-ĕre, v. intr. III – I) popeti se, vazneti se, nastupiti 1) a. in coelum uspinjem se na nebo; 2) a. in navem – ukrcajem se na brod; 3) ascendit in contionem – nastupio je za govornicu; II) uzdići se, uzneti se ascendimus in summam civitatis/ad maiora/ad honores – uzdižemo se do vrha društvene lestvice/među velike/do visokog položaja; III) ascendi umurum/equum – popeti se na zid/konja; mons erat ascendus – vrh planine je osvojen ascensĭ/o, -ōnis, f. – 1) penjanje; 2) nastupanje a. oratorum – nastupanje govornika ascens/us,-us, m. – 1) uspon a. ad honoris gradum – uspon do visokog stepena časti; 2) (konkretno) put koji vodi uzbrdo; 3) in virtute sunt multi a. – u vrlini ima mnogo stepeni/ca ascĭa-ae, f. – sekira; tesla, bradva ascĭ/o,-ivi,-ire, v. IV – prihvatiti a. socios – prihvatam, primam za partnera (ortaka) asci/sco,-ivi,-itum,-ĕre, v.tr. III – 1) prihvatiti, priznati ascitum civem – prihvaćen za građanina (priznato mu je državljanstvo); ascivit eum inter patricios – prihvatio ga je među petricije; superis ascitus – primljen među bogove; 2) dobiti, steći a. amicitiam/nova verba – stičem prijateljstvo/nove reči; 3) pripisati sebi a. prudentiam – pripisujem sebi mudrost; 4) ascitus – strani, tuđinski, posuđen lepor ascitus – tuđe perje; 5) senatus ascivit legem – senat je prihatio zakon Asclēpĭăd/es,-ae, m. (Άσκληπιάδης) – mitski lekar Eskulap ascŏpēr/a,-ae, (άσκοπήρα) – kožni ranac; putna torba Ascr/a,-ae, (΅Aσκρα) – grad u Beotiji, Hesiodovo rodno mesto
ascrī/bo,-psi,-ptum,-ĕre, v.tr. III – 1) dopisati, dodati a. diem in literis – dopisujem datum u pismo; a. eum perisse - dopisujem da se izgubi/nestane; a. eum heredem – pripisujem mu nasledstvo; 2) uračunati ascribor amicus vobis – ubrajam se u vaše prijatelje; ascribor ordinibus deorum – ubraja se među bogove; 3) dies ascriptus poenae – dan propisan za izvršenje kazne ascriptīcĭ/us-a,-um, a. – upisan u građane/državljane ascriptĭ/o,-ōnis, f. – dopisivanje, dodavanje već napisanom ascriptīv/us,-a,-um, a. – dopisan, uveden kao prekobrojan ascriptor,-ōris, m. – potpisnik, lice koje potpisom daje svoj pristanak, odobrava Ascŭl/um,-i, – 1) grad u Apuliji; 2) glavni grad u Picentinerniji asell/a-ae, f. (dem.) – magarence > asina, asinus Ăsĭ/a,-ae, f. (Άσία) – 1) Azija; 2) Mala Azija; 3) Pergamon, Troja Ăsiāgĕnes,-is, m. (Άσιαγέης) – «rođen u Aziji», atribut L. Corn. Scipiona ăsĭāne/, adv. – azijatski, na azijatski način ăsĭān/us,-a,-um, a. – azijski Ăsĭān/i,-ōrum, m. (pl.) – Azijati, stanovnici Azije asiatic/us,-a,-um, adj. azijski bellum asiaticum – rat protiv Mitridata ăsĭ/us,-a,-um, a. (poetski) – azijski ăsīl/us-i, m. – kočnica ăsĭn/a,-ae, f. – magarica ăsĭnārĭ/us,-a,-um, a. – magareći; asinari/us,-ĭi, m. - gonič magaradi ăsĭnīn/us, -a,-um, a. – magareći ăsĭn/us,-i, m. – 1) magarac; 2) pogrdna reč za glupog čoveka Āsōp/us,-i, m. (Άσωπός) – 1) reka u Beotiji; 2)sin Okeana i Tetide, otac Egine, Evande i Evbeje Āsōpĭădes,-ae, m. (Άσωπιάδης) – Asopovi muški potomci Āsōp/is,-ĭdis, f. (Άσωπίς) – Asopove kćeri i ženski potomci ăsōt/us,-i, m. (΅ασωτος) – razvrat, blud/ničenje aspărăg/us,-i, m. (άσπάραγος) – asparagus, šparoge Aspāsĭ/a,-ae, f. (Άσπασία) – starija hetera, Periklova ljubavnica aspectābīl/is, -e, a. – vidljiv aspect/o, -avi, atum, are, v.tr. I – 1) gledati s pošovanjem, oduševljenjem, očekivanjem; 2) posmatrati; 3) gledati na, biti okrenut prema Britannia aspectar Hispaniam – B. gleda na Španiju
aspect/us,-i, m. – 1) viđanje vito aspectum hominum – izbegavam viđanje s ljudima;praeclarus ad aspectum – prijatan za oči; 2) pogled converto aspectum ad – obraćam pogled na; 2) vid amitto aspectum – gubim vid; 3) vidno polje cado sub aspectum – padam (ulazim) u vidno polje; 3) izgled iucundus a. pomorum – prijatni zigled voća; 4) pojava a. siderum – pojava zvezda asper/,-era,-um, a. – 1) čvorljiv, čvornovat; 2) neravan; 3) trnovit, oštar per aspera ad astra – preko trnja do zvezda; lingua aspera – oštar jezik; barba aspera – oštra brada;locus asperus – vrletno mesto; saxa aspera – oštro kamenje; mare asperum – olujno more; 3) (ukus, miris) oštar, žestok, gorak odor/sapor a. – oštar miris/ukus; pronunciatio aspera – oštar izgovor; 4) compositio aspera – neujednačena kompozicija; 5) (moral)jedak, zajedljiv, strog, prkosan a. et durus – zajedljiv i tvrd; a. ad conditiones pacis – prkosan prema uslovima mira (ne prihvata); doctrina aspera – stroga doktrina; 6) gens aspera – ratoboran narod; angius a. – opasna zmija; taurus a. – opasan bik; odiumasperum – ogorčena mržnja; 7) nasilan, težak, neprijatan; aspera pugna – ogorčen bitka;multa aspera – mnogo neprijatnosti aspĕr/um,-i, n. – neravno mesto; aspera maris (mare asperum) – uzburkano/olujno more asper/go¹,-rsi,-rsum,-ĕre, v. tr. III – 1) pokropiti, zaliti a. guttam flori – zalivam cveće;aspersi terram sanguine – zalio sam zelju krvlju; 2) uvrediti, obrukati a. eum contumelia – sramotim ga; 3) mešati, sastaviti, spojiti a. comitatem severitati – mešam ljubaznost i strogost asperg/o²,-ĭnis, f. – 1) zalivanje; 2) kropilo, vodica kojom se kropi; salsa aspergo – zapljuskivanje stena morskom vodom; aspergo nimborum – kišnica, kiša rosulja aspĕrĭt/as,-ātis, f. – 1) grbavost, vrlet, neravnina a. viarum/locorum – vrletnost puteva/predela; 2) a. vini – oporo vino; 3) a. vocis – kričav glas; 4) a. hiemis – oštrina zime; 5) a. stoicorum – oporost stojika; a. agrestis – oporost oranice/oranja; 6) a. rerum – težak položaj; 7) a. belli – opasnost od rata; omnes asperitates – opšta opasnost/ugroženost aspernābĭl/is,-e, a. – prezriv, odvratan aspernātĭ/o,-ōnis, f. – nipodaštavanje, prezir aspern/or,-atus sum,-ari v. dep. I – 1) odbaciti sa prezirom a. pacem – s gnušanjem odbacujem mir; a. illud facere – s gnušanjem odbijam da to učinim; 2) odstraniti, udaljiti dii furorem alicuius a templis suis aspernantur aspĕr/o-avi,-atum,-are, v. I – 1) učiniti valovitim asperat undas; 2) oštriti a.sagittas/pugionem – oštrim strele/kamu; 3) razdraživati, uznemiravati a. crimina – razdražujem
aspersĭ/o,-ōnis, f. – kropilo, vodica Asphaltīd/es,-ae,m. (Άσφαλτίδες) – Mrtvo more u Palestini asp/ĭcĭo,-exi,-ectum,-ĕre, v.tr. III – 1) gledati a. templum – gledam hram; quocumque aspicis, occurunt tibi iniuriae tuae – kud god pogledaš, susrećeš se sa svojim nedelima; 2) gledati s poštovanjem milites aspiciunt Chabriam – vojnici sa divljenjem gledaju (generala) Habrija; 3) gledati smelo, drsko; 4) brinuti se, pomagati; a. eum – pomažem mu; 5) ispitati, istražiti; 6) razmotriti, razmisliti, preispitati; aspice – razmisli, promisli; 7) (prostorno)gledati na, biti okrenut prema terra aspicit meridiem – predeo gleda (je okrenut) prema jugu; 8) pasti u oči; 9) aspixit lucem – ugledao je svetlost dana (=rodio se) aspīrātĭ/o,-ōnis, f. – 1) (fonetika) aspiracija; 2) isparavanje a. terrae – isparavanje zemlje aspīr/o,-avi,-atum,-are, v.intr. I – I) 1) duvati na/u pravcu aura aspirat illum locum – na ovom mestu promaja duva; 2) a. consonantibus – izgovaram konsonante sa aspiracijom; 3) tibia aspirat choro – frula prati hor; 4) mirisati flos aspirat – cvet miriše (ispušta miris); 5) disati pulmones aspirunt – pluća dišu; 6) podržati, dati podršku; 7) nastojati, upinjati se, primicati se (s naporom) a. ad eum laudem – nastojim da mu se približim hvalom; 8) zanositi se; 9) duvati nešto u; 10) pobuditi a. amorem – pobuđujem ljubav aspi/s,-ĭdis, f. (άσπις) – 1) zmija otrovnica; 2) (kod nas) aspida = zla žena asportātĭ/o,-ōnis, f. – uklanjanje, odbacivanje asport/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) odneti, odstraniti, udaljiti a. res meas Salamina – nosim svoje stvari u Salaminu; asportavit hominem – ugrabio (i odveo) je ljude asprēt/um,-i, n. – neravan, džombast, vrletan ass/a-ōrum, n. (pl.) – saune > assus Assărăc/us,-i, m. (Άσσάραχος) – sin Troasa, otac Kapisa, Anchisov deda, Enejin pradeda assĕcl/a,-ae,(assecul/a,-ae), m. – 1) sledbenik, pristalica; 2) gotovan assectāt/o,-ōnis, f. – trajno pristajanje za nekim assectāt/or,-ōris, m. – stalni pristalica/sledbenik assec/tor,-atus sum,-ari, dep. I (ad+sector) – 1) slediti, pristajati; 2) (retko) voditi assens/a,-ōrum, n. (pl.) opšteprihvaćene, vladajuće, zvanične istine assensĭ/o,-ōnis, f. – 1) saglasnost, istomišljenost, odobravanje; 2) aut a. tollenda est – ili se pak to ne može smatrati istinitim assens/or,-ōris, m. – istomišljenik, onaj koji daje saglasnost
assens/us,-us, m. – saglasnost; a. nemorum – odjek, eho assentāt/o,-ōnis, f. – udvorničko odobravanje, ulizivanje assentāt/or,-ōris, m. – laskavac, ulizica, udvorica assentātōrĭe, adv. – ulizivački, na ulizivački način assen/tĭo,-si, sum,-ire, v. intr. IV – (retko) saglasiti se sa, odobriti, dati pristanak assent/ior,-sensus sum,-tiri, v. dep. IV – saglasiti se, prihvatiti, dati pristanak, odobriticetera a. Crasso – uostalom, ja se slažem sa Krasom; a. sententiae alicui – prihvatam njegovo mišljenje; assensum est ei – prihvaćen je njegov predlog assentāt/rix,-ĭcis, f. – ulizica (ženskog pola) assent/or,-atus sum,-ari,v. dep. I – 1) uvek dajem saglasnost, odobravam; 2) laskati, ulizivati se; a hominibus omnia – saglasan sam uvek sa svačim assĕ/quor,-cutus sum, -qui, v. dep. III – 1) slediti nekoga, ići za nekim; 2) stići, sustići a. eum in itinere – sustići ću ga; 3) steći assecutus est immortalitatem – stekao je besmrtnost 4) izjednačiti se sa a. merita eius – jadnak sam mu po zaslugama/kvalifikacijama; 5) shvatiti, uvideti a. cogitationem eius – shvatam njegove misli; ; assecutus sum, ut vos omnes videretis factum esse coniurationem – shvatio sam da svi vidite da je zavera sklopljena; a. aliquid coniectura – naslućujem nešto asser/-ĕris, m. – stabilan stub/kolac as/sĕro¹,-sevi,-situm,-ĕre, v. III (ad+sero) – sejati, saditi pored a. arborem – sadim drvo assĕr/o²,-ŭi,-rtum,-ĕre, v. tr. III – 1) plesti, preplitati, splitati, sastavljati; 2) priuštiti, pridobiti, steći a. mihi laudes alienas – zadobio sam pohvale stranaca; a. dominationem – stičem dominaciju; assperuit nomen sapientis – zagovarao je pravo na ime učenjaka; 3)assere me coelo – jasno mi je/znam/obavestio sam se da sam božanskog porekla; 4) zvanično proglasiti/obznaniti; assere (servum) in libertatem – proglasiti roba slobodnim;assere aliquem in servitutem – proglasiti nekoga za roba; 5) tvrditi assertĭ/o,-ōnis, f. (assero) – objašnjenje zašto se optuženi oslobađa krivice assert/or,-ōris, m. – 1) dobitnik, osoba koja stične nešto u vlasništvo a. puellae – dobitnik devojke; 2) sudija koji oslobađa osumnjičenog krivice; 3) oslobodilac, zaštitnik asservĭ/o,-ivi,v. IV (ad+servio) – podržati a. contentioni vocis – podržavam raspravu asserv/o,-avi, -atum,-are, v. tr. I – 1) savesno čuvati a. tabulas – čuvam testament; 2) paziti a. aliquem domi suae – čuvam nekoga u svom domu assessĭ/o-ōnis, f. – boravak kod nekoga radi davanja utehe/izjave saučešća assess/or,-ōris, m – pomoćni sudija, asesor
assess/us,-us, m. (samo u ablarivu sing.) – boravak kod assessu Marco – boravak kod Marka assĕvēranter, adv. – jamačno, sasvim izvesno assĕvērātĭ/o,-ōnis, f. – jamčenje; ozbiljnost, strogost assĕvēro,-avi,-atum,-are, v. intr.I – 1) govoriti ozbiljno; 2) v. tr. odlučno tvrditi, jamčiti; 3) dokazati, pokazati magni artus asservant originem germanicam – krupni zglobovi su dokaz germanskog porekla assicc/o,-avi,-atum,-are, v. I – sušiti a. ficus – sušim smokve; assiccavit lacrimae – posuši suze asside, adv. – vredno, uporno, prilježno as/sĭdĕo,-sedi,-sessum,-ĕre, v. III – 1) boraviti kod assedi in schola – boravio sam u školi; 2) (assesor) pomoći, pomagati; 3) negovati assidit aegroto – negovala je bolesnika; 4) a. consuli - dajem podršku konzulu; 5) opsedati, držati u opsadi assedit urbem – držao je grad u opsadi; 6) baviti se tota vita assideabat literis – celog života se bavio knjigom; 7) ličiti assidit insano – liči na umobolnog as/sīdo,-sēdi,-sesum,-ĕre, v. intr. III – sedati a. in sella/apud Marcum – sedam u sedlo/kod M.; aves assedierunt – ptice su sletele (pale); nos assidemus in bibliotheca – sešćemo u biblioteci assĭdŭĭt/as,-ātis, f. – 1) trajan boravak kod nekoga da mu se izrazi poštovanje/pruži pomoć a. amicorum – trajno prisustvo prijatelja; 2) bavljenje; 3) učestalost, mnoštvo a.molestiarum – mnoštvo neprijatnosti; a. epistolarum – mnoštvo pisama; a. dicendi – vežbe govorništva assĭdŭ/us¹,-a,-um, a. – 1) trajno prisutan; 2) uporan, vredan, delatan agricola a. – vredan zemljoradnik; 3) neumoran flagitator a. – uporni tražilac; 4) neprekidan assidua libido – trajna čežnja assĭdŭ/us ², i, m. poreski obveznik, posednik; garant, žirant, jemac classicus assiduusquescriptor, non proletarius – pisar, pripadnik prve klase i poreski obveznik, a ne proleter assignātĭ/o,-ōnis, f. – dodela a. agrorum – dodela zemlje assign/o-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) dodeliti ukazom assignatur agrum dodeljena mu je zemlja; 2) steći assignatur famae – stekao je slavu; 3) pripisati assignatur non homini sed tempori – pripisano vremenu a ne čoveku ass/ĭlĭo,-ilŭi,-ultum,-ire, v. intr. IV – skakati, jurišati a. moenibus – jurišam na zidine assĭmĭl/is,-e, a. – veoma sličan assimilis ei – sličan njemu assĭmŭlātĭo,-ōnis, f. – 1) sličnost; 2) napor govornika da se približi mišljenju slušalaca
assĭmŭl/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I – 1) učiniti sličnim assimulavit deos in speciem oris humani – predstavio je bogove u ljudskom liku; 2) izjednačiti u mislima; 3) podražavati, oponašati assimulat naturam – podražava prirodu; 4) izdavati se za, izgledati kao, praviti se assimulavit me insanire – pravio sam se lud; 5) assimulatus – izveštačen, lažan ass/is,-is, m. – osovina na kolima > axis assist/o,-stiti,-ĕre, v. intr. III – postaviti se, zauzeti stav a. contra hostes – (u)stati protiv neprijatelja; a. tribunali – stajem pred sud assŏlĕ/o,-ēre, v. intr. II (samo u 3. l. sing.) – običavati ut assolet – kao što se obično događa assŏn/o,-avi,-atum-are, v. intr. I – skladno zvučati; slagati se assūd/esco, -ĕre, v. III (ad+sudo) – počinjem se znojiti assuē/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III – navići, naviknuti, navikavati assue/sco,-ēvi,-ētum,-ĕre, v. tr. III (ad+suesco) – navikavati; navikavati se, navknuti se a. bella – navikavam se na rat; assuevi – navikao sam se assuētūd/o,-ĭnis, f. – 1) navikavanje, navika assuetudine mali animum efferunt – s lošim navikama duša podivlja; a. mulieris – intiman odnos sa ženom assuēt/us,-a,-um, a. – vičan, naviknut a. re illa (ad rem illam) – vičan toj stvari; a. facerecastra – vičan podizanju logora; a. locus/ars – vičan mestu/veštini; Gallici tumultus assueti – Gali su vični bunama; duces assueti militibus – vojskovođe su vične vojnicima assū/go,(-xi)-ctum,-ĕre, v. III – sisati, usisati u sebe assŭl/a-ae, f. – letva, daščica facio assulas foribus – razbijam vrata u komade assŭlātim, adv. – u paramparčad assult/o, -avi,-atum,-are, v. intr. I – skakati, juriti, jurišati a. castris – jurišam na logor assult/us,-us, m. – napad, nasrtaj, najezda as/sum, affui, adesse, v. irr. (ad+sum) – 1) biti prisutan, prisustvovati a. coram – lično sam prisutan; affuit ante portam – bio je pred vratima; adesse in tabernaculo – biti u osmatračnici; morbus/tempestas adest – bolest/oluja je tu; hic ades – dođi ovamo; hostes adsunt – neprijatelj samo što nije stigao; 2) braniti nekoga na sudu a. scribendo – na sudu sam kao svedok as/sūmo, -sumpsi,-umptum,-ĕre, v. III (ad+sumo) –1) uzimam za sebe a. cibo – uzimam hranu; assupsi uxorem – oženio sam se; 2) pretpostaviti nihil laudi nostre assumptum est– ništa nije ravno našem ugledu; 3) (gramatika) verba assumpta – metafore
assumptĭ/o-ōnis, f. – pretpostavka, povoljna pretpostavka assumptĭ/us,-a,-um, a.(sudski) causa assumptiva – stvar koju vanjske okolnosti opravdavaju assŭ/o,-(ui), utum,-ĕre, v.tr. III – prišiti, sašiti, zašiti a. pannum – prišivam zakrpu as/surgo,-surrexi,-surrectum,-ĕre, v. III (ad+surgo) – 1) dići se, ustati (iz ležećeg položaja); 2) podići assurgit dextra – diže desnicu; seu manibus in assurgendo seu genu se adiuvissent – borim se i nogama i rukama; 3) izaći, pojaviti se stella assurgit – zvezda izlazi (pojavljuje se) 4) nastati ventus assurget – vetar nastaje; 5) dizati se u visinu ass/us,-a,-um, adj.(άξω) – 1) suv, isušen a. sol – sunčanje; assa sudatio – sauna; assa femina (nutrix) – dadilja; assa vox – vokalna muzika (bez instrumenata); 2) popržen, pržen a. cibus – pržena hrana (bez dodatka vode ili sosa) Assўrĭ/a, -ae, f. (Άσσυρία) – Asirija, Sirija Assўrĭ/i,-ōrum, m. (pl.) – Asirci assўrĭ/us,-a,-um, a. – asirski ast, rastavni vznik, stari oblik – ali > att Astart/e,-es, f. (Άστάρτη) – Astarta, asirsko-fenička boginja meseca Astĕrĭ/a,-ae, f. (Άστερίη) – kći titana Koesa i Febe, bežeći od Zevsa pretvorena u prepelicu astern/o,-ĕre, v. III, samo u pasivu – ležati asternitur sepulcro – prostro se pored groba astĭpŭlātĭ/o,-ōnis, f. – odobrenje, pristanak, potvrda astĭpŭlāt/or-ōris, m. – osoba koja pomaže optuženom kao svedok ili branilac astĭpŭl/or (adstipul/or),-atus, sum,-ari, v. dep. I – 1) svedočiti, braniti; 2) slagati se astĭtŭ/o,-ŭi,-utum,-ĕre, v. intr. III – stati uz nekoga, svrstati se s nekim ast/o,-stĭti, -are, v. intr. I (ad+sto) – 1) stajati a. ante ostium/in ripa – stojim pred vratima/na obali; 2) ostati finis astat mortalibus – kraj preostaje smrtnicima; 3) pomoći; 4) squamae astant – krljušti stoje uspravno; 5) držati se astante ope barbarica – drži se pomoću varvara Astraea,-ae (Άστραία) – kći Jupitera i Temide, boginja pravde Astrae/us,-i, m. (Άστραίος) – sin diva Kriosa koji je sa Eos (Zorom) stvorio vetrove astrĕp/o,-ŭi,-ĭtum,-ĕre, v. intr. III – I) 1) bučati, hučati, galamiti mare astrepit – more huji; vulgus astrepit – gomila galami; 2) bučno odobravati; 3) zvati a. eadem – dozivam je; 4) zaglušiti
astric/us-a,-um, a. (particip od astringo) – 1) jako pritegnut, napet soccus a. – pritegnut opanak corpora astrica – mišićava tela; 2) limen astricum – pritvorena vrata; 3) oskudan, štedljiv; 4) zbijen, sabit, snažan; 5) pod obavezom astrin/go,-inxi,-ictum,-ĕre, v. III (ad+stringo) – 1) stegnuti, svezati, obavezati astrinxit eum ad columnam – privezao ga je za stub; 2) stegnuti astringit fauces – stisnuo ga je za grlo; a. vincula – pritežem uže; gustu astringit – skupi usta; 3) (o hladnoći) – zamrznutiglacies astricta ventis – zaleđen vetrom; frigus astringit corpus – telo se ukoči od hladnoće; 4) moralno obavezati astringit milites ad certam formulam – obavezao je vojnike na izvesna pravila; astringor religione – obavezuje se religijom; 5) astrictus voluptatibus – rob uživanja; astrictus maioribus – zauzet ozbiljnijim stvarima; astrictus lege – obavezan zakonom; 6) osećati se krivim/odgovornim a. me scellere – priznajem krivicu; 7) smanjiti a. luxuriam – smanjujem raskoš; 8) sažeti a. argumenta – sažimam a. astrŏlŏgĭ/a,-ae, f. (άστρολογία) – 1) nauka o zvezdama, astronomija; 2) tumačenje zvezda astrŏlŏg/us,-i, m. (άστρολόγος) – zvezdočatec, astronom astrŏnŏmĭ/a,-ae, (άστρονομία) = astrologia – astronomija astr/um,-i, n. (άστρον) – svako sjajno nebesko telo, zvezda tello ad astra – dižem u zvezde, hvalim; sic itur ad astra – tako se ide do zvezda (stiče besmrtnost); decido ex astra – gubim ugled astrŭ/o-xi,-ctum,-ĕre, v.tr. III – 1) dograditi, dozidati a. novum aedificium veteri – doziđujem novu zgradu za roditelje; 2) dodati, sastaviti a. animum formae – dodajem dušu formi; 3) pribrojiti, pripisati; 4) snabdeti astruxit contignationem laterculo – ojačao sam drvenariju ciglama; 5) astrinxit eum falsis criminibus – pripisao mu je lažna zlodela astu (asty, άστυ) indecl.- grad (Atina) venio in (ad) astu – stigao sam u grad (Atinu) astŭpĕ/o,-ŭi,-ēre, v. II – začuditi se, iznenaditi se, zapanjiti se ast/us,-us, m. – lukavstvo, prepredenost astūtĭ/a,-ae, f. – prepredenost astūt/us,-a,-um, a. – prepreden, lukav a. homo – prepreden čovek; astuta ratio – lukav um Astўăg/es,-is, m. (Άστυάγης) – kralj Medije, Kirov deda po majci Astrўăn/ax,-actis, m. (Άστράναξ) – sin Hektora i Andromahe ăsÿl/um,-i, n.(άσυλον) – utočište, sklonište, zbeg confugio in asylo – bežati u utočište, zbeg ăsymbŏl/us,-a,-um, adj.(άσύμβολος) – nepoderiv, otporan, trajan
at (ast, άταρ), rastavni veznik – ali at regina gravi iamdumdum saucia cura – ali kraljica već ranjena teškom brigom; at milites Romani locum ceperunt – ali su Rimski vojnici zauzeli mesto; brevis a natura nobis vita data est, at memoria bene redditae vitae sempiterna – priroda nam je dala kratak život, ali pamćenje nadoknađuje večnost života; 2) da, ali; 3) ipak, i premda res si non splendidae at tolerabiles – premda stvari nisu sjajne ipak se mogu podnositi; 4) sa pitanjima at, per deos immortales, quid est quod dici possit?– ali, za ime besmrtnih bogova, ko to može da kaže?; at quem hominem tu tanta iniuria affecisti? – ali kojem si čoveku naneo toliku nepravdu naneo?; 5) sa željama: at te Iuppiter diique omnes perdant! – ubio te Jupiter i svi ostali bogovi!; at tibi dii bene faciant omnes! – pomogli ti svi bogovi! At ego tibi oculum excutiam tuum! – oko ću da ti iskopam! Ătābŭl/us, -i, m. – vrući vetar u Apuliji Ătălant/a,-ae, f. (Άταλάντη) – 1) devojka lovac u Arkadiji; 2) ostrvce u opuntskom zalivu atat (attat, attatae,attatatae, άτταταί) uzvik iznenađenja – au!, joj!, jao! ătăv/us,-a,-um, a. – čukunded, dedin deda; Maecenas, atavis edite regibus – Mecena, potomče starih kraljeva Ātell/a,-ae, f.(Άτελλα) – grad u Kampaniji fabulae atellae – narodni igrokaz āt/er,-tra,-trum, a. – 1) taman, tamno obojen, mrk atra nox – mrkla noć; nubes atra – taman oblak; nemus atrum – tamna šuma; lictores atri – liktori koji su nosili tamna odela; 2) zao, zloslutan atra mors – kobna smrt; atra cura – loša briga; atra serpens – opasna zmija; dies atri (atrae) – zlokobni dani; ater versus/deus – loš stih/bog Ăthămān/es,-um, m. (Άθαμάνες) – narod u Tesaliji Ăthăm/as,-antis, m. (Άθαμάς) – Eolov sin Ăthēn/ae,-arum, f.(Άθήναι) (pl.) – Atina Ăthēnae/um,-i, n. (Άθήναιν) – 1) naučni institut u Rimu koji je osnovao imperator Hadrijan Ăthēnĭ/o,-ōnis, m. (Άθηνίων) – sicilijanski pastir i vojskovođa Athēnŏdōr/us,-i, m. (Άθηνόδωρος) – grčki filozof stojičar Ăthĕs/is,-is, m. – reka Adiđe athlĕt/a,-ae, m. (άθλητής) – atleta, borac u javnim borbama u Grčkoj athlētic/a,-ae, f. – atletika athlētic/us,-a,-um, a. – atletski athletica ars – borilačka veština Ăth/os,-ōnis, m. (Άθως) – Atos, Sveta gora Ātīn/a, -ae, f. – grad u Lacijumu
Atl/as,-antis, m. (Άτλας) – 1) div, sin Japeta i Klimene; na njegova se ramena oslanja nebo; 2) planinski lanac u severozapadnoj Africi atlantē/us, -a,-um, a. atlaski, atlanski, koji pripada Atlasu ili se odnosi na Atlas Atlantĭăd/es,-ae, m. – a) Atlasovi muški potomci; b) Hermafrodit atlantĭc/us,-a,-um, a. – atlanski mare atlanticum – Atlanski okean Atlant/is,-ĭdis, f. – Atlasovi potomci ženskog pola, Elektra, Kalipso … ătŏm/us¹,-a,-um, a. (άτομος) – nedeljiv ătŏm/us²,-i, f. – atom, beskrajno sitna čestica koja više ne može da se deli atque (ac), veznik – 1) i parere atque (ac) imperare – slušati i vladati; principatus atqueimperium filio traditum est – vrhovna vlast i komandovanje preneti su na sina; Suebi lacte atque pecore vivunt – Svebi žive od mleka i mesa [ovčetine]; 2) naime, to jest mors ac res publicae poena – smrt, to jest, kazna republike; 3) regendae rei publicae ratio ac scientia– metod i nauka upravljanja republikom; 4) za dodavanje jače reči: socius atque adiutor – ne samo učesnik već i pomagač; ex plurimis periculis ac ex media morte – od mnogih opasnosti pa i od same smrti; 5) pa i intra moenia atque in sinu urbis – u zidine pa i u samo srce grada; 6) alius atque alius – jedan za drugim; etiam atque etiam – sad i opet; opet i opet; 7) kao, nego talis honos paucis est delatus ac mihi – kakva čast pripada pojedincima, pripada i meni; perinde ac si – kao da; illi sunt alio ingenio atque tu – oni su stranog karaktera kao i ti; 8) ac ne ego quidem illius – pa naravno ni ja njega; 9) cum ad portum venio atque illam vidi – samo što sam na kapiju došao, [i] odmah sam ga video; 10) kao iAurum atque argentum, ferrum et cuprum metalla sunt – Zlato kao i srebro, gvožđe i bakar metali su; Omnes servi atque liberi – Svi, kako robovi tako i slobodni; 12) ne samo već i absurdus atque ineptus – ne samo apsurdan već i neumestan; 13) clamor a. assensus– buka i odobravanje = glasno odobravanje; atqui, veznik – 1) pa ipak quod si virtutes sunt pares, paria etiam vitia esse necesse est; atqui pares esse virtutes facile perspicitur – ako su vrline jednake mora da su i mane jednake, pa ipak vrline se lako vide Atrăcĭdes (Atrăcis) – Tesalijac (Tesalijka) ātrāment/um, -i, n. – mastilo; tečnost crne boje ātrāt/us,-a,-um, a. – ocrnjen, obojen/odeven u crno Atra/x,-cis, m. (Άτραξ) – reka u Tesaliji Ātre/us,-i,m. (Άτρεύς) – Atrej, kralj u Mikeni, sin Pelopsa, otac Agamemnona i Menelaja atrĭens/is,-is, a. – atrijumski, što pripada atrijumu atrĭŏl/um, -i, n. (dem. od atrium) – mali atrijum
ātrīt/as,-ātis, f. – crna boja, crnilo atrĭ/um,-ĭi, n. – 1) atrijum, cantralna prostorija u rimskoj kući u kojoj se nalazi lectus genialis (bračna postelja), kipovi i slike predaka, razboj i druge sprave za ženske poslove. Svetlost je dolazila odozgo kroz nenadkriveni svetlarnik ispod kojeg se nalazio bazen za kišnicu, impluvium. U atrijum se ulazilo kroz vestibulum; oko atrijuma su spavaće sobe,cubiculae i trpezarija, triclinium; iz atrijuma se kroz radnu sobu, tablinum, ide u peristil,peristylum, vrt sa kolonadama, voćkama, cvećem i povrćem; 2) (anatom.) srčana pretkomora ătrōcĭt/as,-ātis, f. – svirepost, zlodelo, zločin; osornost, strogost, bezobzirnost a. animi – surovost duše; a. verborum – bezobzirnost reči ătrōcĭter, -adv. – surovo, svirepo, gnusno, bezobzirno atrophí/a,-ae (άτρφή) – (med.) atrofija, zakržljavanje: a. musculōrum – atrofija mišića ătro/x-ŏcis, a. – surov, svirep, gnusan, bezobziran, osion a. imperium – surova vlast, strahovlada; a. responsum – bezobziran/gnusan odgovor; a. odium/pugna – ogorčena mržnja/bitka; proelium atrocius quam pro numero pugnantium fuit – bitka je bila žešća nego što bi se po broju učesnika moglo očekivati attact/us,-us, m. – dodir (sam u ablativu sing.) attăg/en-ēnis, m. (άταγήν) – tetreb Attăl/us,-i, m. (Άτταλος) – ime pergamonskih kraljeva attămen, rastavni veznik (redak) – ali ipak, pa ipak, paki; attamen = ac tamen attāmĭn/o,-avi,-atum, -are, v.tr. I – napastvovati, obesvetiti, oskvrnuti attaminavitvirginem – napastvovao je devojku attempĕrāte, adv. – 1) blagovremeno, pravovremeno; 2) umesno, na (svom/pravom) mestu attempĕr/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – prilagoditi a. rem rei – prilagođavam stvari stvarima attend/o,-ŭi,-tum,-ĕre, v. tr. II – 1) zategnuti, zapeti a. arcum – zapinjem luk; 2) a. animum (animos) – obraćam pažnju; attende animum,quid velis – obrati pažnju na ono što želiš; a. animum rei alicui – bavim se nekim poslom; attendui eloquentiae – bavio sam se govorništvom attentĭ/o,-ōnis, f. – pažnja; a. animi – pažnja, usredsređenost attent/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) pokušati attentavit defectionem – pokušao je da digne bunu; 2) iskušati attenta inimicos – iskušaj neprijatelje; 3) a. Capuam – vrbujem Kapovu; 4) napasti
attent/us,-a,-um, a. – 1) pažljiv, usredsređen, budan homo a. ad rem – savestan čovek; 3) škrt attĕnŭātĭ/o,-ōnis, f. – umanjivanje, slabljenje a. verborum – olinjale (izlizane) reči attĕnŭāt/us,-a,-um, a. (particip od attenuo) – 1) oslabljen attenuata fortuna/vox – loša sreća/ piskav glas; 2) mršav, postan; 3) kratak, skraćen; 4) preterano tanan, istančan, fin; 5) tražen (izraz) attĕnŭ/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) umanjiti, smanjiti; 2) attenuavit legionem – smanjio je legiju; 2) oslabiti, otančati attenuavi opes meas – otančale su mi snage; vox attenuata – prigušen/ piskav glas; 3) uniziti, postaviti na gore mesto at/tĕro,-trivi,-tritum,-ĕre, v. tr. III – 1) grebati, derati; trljati arenae attritae – glatki pesak; 2) oštetiti, oslabiti attrivit exercitum pudorem – satrati vojsku strahom; attrivit Italiam – zacrnio je Italiju; 3) poderati attrivit manus opere – poderao je rukopis dela; 4)frons attrita – drzak čovek attest/or, -atus sum,-ari, v. dep. I – pokazati, podneti dokaz fulmina attestata – munje koje potvrđuju znamenja ranijih munja atte/xo,-xui,-xtum,-ĕre, v. tr. III – plesti, oplesti a. loricas ex cratibus – pletem pancir od pruća Atthi/s-ĭdis, a. (Άτθίς) – atički, što se odnosi na Atiku; 2) Atinjanka; 3) lastavica; 4) slavuj Attĭc/a,-ae, f.(Άττική) – Atika attĭce, adv. – na atički način Attĭc/i,-ōrum, m. (pl.) – stanovnici Atike, Atičani attĭciss/o,-avi,-atum,-are,(άττικίξω) v. intr. I – govoriti atički attĭc/us,-a,-um, a. – atički attĭ/nĕo,-nŭi,-entum,-ēre, v. tr. II – 1) držati, prikopčati attineo pallam – držim haljinu; 2) zadržati; 3) braniti, zauzeti attenuit ripam Danubii – zauzeo je obalu Daunava; 4) protegnuti, posegnuti; 5) pripadati hoc/id/res/quid attent ad me – ovo/to/stvar/što pripada meni; 6) (samo sa akuzativom) – ticati se attenet me – tiče se mene; 4) quid attenet? – čemu, kakva je korist od toga? at/tingo,-tĭgi,-tectum,-ĕre, v. tr. III – 1) dirnuti, dirati; dodirnuti aries attigit muros – ovan udara u zidine; 2) puerum ne attinguas – ne diraj dečaka; 3) a. Galliam bello – napadam Galiju; 4) attingat herbam – jede travu; 5) a. domum – ulazim u kuću; 6)attingat Ciliciam – graniči sa Kilikijom; 7) voluptas attigit me – uživao sam; 8) labor non attingit deum – bog ne radi; 9) causa haec te non attigit – to se tebe ne tiče; attigit forum– to se tiče javnosti; attigit naturam humanam – to spada u ljudsku prirodu;
10) a. literas graecas – nosim se (bavim se) grčkim pismom; 11) ličiti attingit madrem – liči na majku Attis > Atys at/tollo (ad+tollo),-ĕre, v.tr. III – 1) podići, dići se u visinu a. manus ad coelum – dižem ruku u nebo; 2) pogići glas; 3) attollit iacentem – podigao je palog; 4) anguis attollebat iras– guja se gnevno podiže; 5) podići (ozidati) attollet arcem – podići će slavoluk; 6)attollebat animos – podizaše duh; attolluntur rempublicam – uzvisuju se javne stvari;orator supra modum sermonis attollitur – govornik podiže glas iznad uobičajenog tona atto/ndĕo (ad+tondeo),-ndi,-nsum,-ēre, v. tr. II – 1) rezati, obrezati a.vitem – obrezujem lozu; 2) umanjiti, uniziti atondebit laudem – umanjiće pohvale; 3) batinati, izbatinati attŏnĭte, adv. – pometeno, smeteno, zbunjeno, zblanuto attŏnĭt/us,-a,-um, a. – 1) zblanut, zbunjen, smeten; 2) nadahnut božanskom moći, oduševljen attŏn/o, ŭi,-ītum,-are, (ad+tono),v. I – 1) grmeti; 2) zaglušiti; 3) zbuniti, smesti attonuit mentem eius – smeo ga je att/orquĕo,-orsi,-ortum,-ēre,(ad+torqueo), v. tr. II – zavitlati – attorsit iaculum – zavitla koplje attract/us,-a,-um, a. – mrgodan, neraspoložen, tužan, potišten frons attracta – tužan izraz lica attrā/ho,(ad+traho),-xi,-ctum,-ĕre, v. tr. III – 1) privući a. ad me – privlačim sebi;attractus est ad Romam – Rim ga je privukao; ea causa me ad hoc negotium attrahit –ta me stvar navela na ovaj poduhvat; magnes attrahit ferrum – magnet privlači gvožđe; 2) pritegnuti a. lora – pritežem uzde; 3) zategnuti a. arcum – zatežem luk attrectātĭ/o,-ōnis, f. – dodir, pipanje attrect/us,-us, m. – dodir, opip attrect/o, (ad+tracto),-avi,-atum-are, v. tr. I – 1) dodirnuti, pipati, opipati; 2) žudeti, želeti, čeznuti; 3) steći, prigrabiti attrectavit gazas regias – prigrabio je carsku riznicu; 4) baviti se attrĕpĭd/o (ad+trepido),-avi,-atum,-are, v. intr. I – koračati sitnim koracima attrĭ/bŭo (ad+tribuo) –bui,-butum,-ĕre, v. tr. III – 1) dodeliti, dodati, dati attribuit ei equum – dodelio mu je konja; quantum visum est civibus attribuunt – građanima se daje koliko se smatra da je dosta; attribuit cohortibus locum ad hibernandum – odredio je kohortama mesto za zimovnik; attribuet ei legionem – dodeliće mu legiju; timor,
quem mihi natura attribuit – strah, kojim me je priroda obdarila; 2) podrediti attribuit Suessiones Remis – pridružio/podredio je Suesonce Remima; 3) attribui legi orationem – ustupam zakonu reč; 4) attributus meus/mihi – što mi je dodeljeno; 5) pripisati, dodati attrĭbūtĭ/o,-ōnis, f. – 1) novčana uputnica, ustupanje, prenos prava; 2) (gram.) predikat, atribut attrīt/us,-us, m. – grebanje, deranje, ribanje, struganje ătўp/us,-a,-um, a. (άτυπος) – nerazgovetan, nejasan; koji govori nerazgovetno Ă/tys,-yos, m. (Athys, Attis< Άτυς, Άτθυς, Άττυς) – 1) frigijski pastir koga je volela boginja Kibela; 2) sin Herkula i Omfale, rodonačelnik lidijskih kraljeva au, (hau) – uzvik au!, jao!, a! au/ceps,-cŭpis, m. – 1) hvatač ptica; 2) zanesenjak koji uporno i sa zanosom stremi za nečim; 3) peritissimus a. voluptatis – rob bludničenja; 4) a. syllaborum – cepidlaka; 5) ne quis a. sermoni nostro sit – daj bože da niko ne čuje naš razgovor! auctārĭ/um, -ĭi, n. (augeo) – prida, dodatak, obilata mera; puna mera i još malo auctĭfĭc/us,-a,-um, a. (auctus+facio) – povećan, uvećan, proširen auctĭ/o,-ōnis, f. – 1) povećanje, umnožavanje; 2) aukcija, nadmetanje ko da više propono/proscribo auctionem – raspisujem javno nadmetanje; auctionem vendo – prodajem nadmetanjem auctĭōnārĭ/us,-a,-um, a. – aukcijski tabulae auctionariae – aukcijski raboš/protokol auctĭōn/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – prodavati aukcijom auctĭt/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – jako povećati auct/o, -avi,-atum,-are, v. tr. I (augeo) – jako povećti; a. aliquem spe – uliti nekome nadu auct/or,-ōris, m. (augeo) – 1) autor, stvaralac, tvorac a. operis – autor dela; a. rerumromanorum – pisac istorije Rima/Rimljana; auctores scribunt Hannibali Alpes transgresso viginti milia peditum fuisse – istoričari tvrde da je Hanibal po prelazu Alpa imao 20 000 pešaka; 2) začetnik, predlagač Bruto auctore bellum indictum est – po Brutovom predlogu rat je objavljen; 3) počinilac a. vulneris – čovek koji je naneo ranu; 4) a. beneficii – dobrotvor; 5) a. gentis/originis – rodonačelnik; 6) a. urbis – osnivač grada; 7) a. pacis – mirotvorac; a. legis – podnosilac (ili pristalica) nacrta zakona, 8) me/te,/illo auctore – po mom/tvom/njegovom savetu; 9) auctoribus, qui aderant – po savetu prisutnih; 10) jemac, garant, žirant Fabium auctorem habeo – Fabije mi je jemac/garant;auctores sumus, tutum illum fore – mi garantujemo da sve mnegovo; 11) certis auctoribus illud comperi – iz pouzdanih izvora; 12) avis a. lucis – petao kao vesik dana; 13) učitelj, vođa versor in philosophia illo auctore – studiram filozofiju pod
njegovim vodstvom;auctor naturae/dicendi – nastavnik prirodnih nauka/govorništva; 14) uzor, primer unum cedo auctorem facti tui – navedi jedan jedini primer da je to neko pre tebe učinio; Cato omnium virtutum auctor – Katon, uzor svih vrlina; 15) predstavnik a. societatis – predstavnik zajednice; 16) staratelj feminam nihil agere decet sine auctore – ženi se ne pristoji da bilo šta preduzima bez starešine; nuptiarum auctores – svedoci na venčanju;nubit nullis auctoribus – oženi se bez svedoka; 17) prodavac auctōrāment/um,-i, n. – naknada za obavljeni rad a. servitutis – naknada robovima; ugovor auctōrĭt/as,-ātis, f. – 1) iznošenje/predstavljanje; uzrok/povod a. rumoris – povod za glasine; 2) primer, uzor a. maiorum – roditeljski primer; 3) savet, mišljenje valuit eius a. – prevladalo je njegovo mišljenje; a. eius mihi vivit – njegov autoritet u meni i dalje živi;defendo auctoritatem meam – branim svoj stav; 4) volja, odluka ex auctoritate senatus – po odluci senata; a. populi – volja/odluka naroda; a. collegii – odluka kolegijuma; 5) vlast, uprava; 6) značaj antiqua verba plus auctoritatis habent – stare reči imaju veći značaj; a. formae – značaj oblika; 7) valjanost, pouzdanost a. est in illo testimonio – ovo svedočenje je pouzdano; 8) dokument auctoritates publicae – javni dokumenti; 9) ime auctoritates praescriptae – imena prisutnih senatora kad je odluka doneta; 10) pravo posedovanja auctōr/o, -avi,-atum,-are, v. tr. I – a. me (auctoror) – obavezujem se; 2) pripremiti, steći auctumnāl/is,-e, a. – jesenji lumen auctumnale – jesenja svetlost; rosa a. – jesenja ruža auctumn/us¹,-i, m. – jesen; a. pomifer – plodna jesen (bogata voćem, plodovima) auctumn/us²,-a,-um, a. – jesenji frigus auctumnum – jesenji mraz auct/us¹,-us, m. – rast, priraštaj a. corporis – rast tela; a. fluminum – nadolaženje reke auct/us²,-a,-um, a. (particip od augeo) – 1) povećan, razvijen, proširen; 2) auctior maiestas – veća vrednost; socii honore auctiores – drugari visokog ugleda aucŭpĭ/um,-ĭi, n. – 1) hvatanje ptica; 2) hvatanje, jagma, potraga a. verborum – tražena reč; 3) mamac hoc novum est a. – ovo je nova mamipara; facio a. auribus – čuljim uši; 4) uhvaćena/e ptica/e aucŭp/o,-avi,-atum,-are, v. I > aucupor aucŭp/or,-atus sum,-ari, v.dep I – hvatati ptice; loviti; trčati za nečim; prežati, vrebati a.occasionem – vrebam priliku; aucupatur favorem populi – trudi se da stekne naklonost naroda
audācĭ/a,-ae, f. – 1) smelost, hrabrost spes salutis est in a. – nada da je u smelosti;augebatur a. – hrabrost je narastala; a. verbis datur – dozvoljava se upotreba jake reči; 2) tvrdoglavost, zadrtost, drskost a. impudens – bestidna drskost; incredibili quidam audacia locutus est – govorio je sa neverovatnom drskošću; eo audaciae progressus est – išao je do drskosti/bezobrazluka audaciter, adv. – 1) smelo, hrabro; 2) drsko, bezobzirno, bestidno audācŭl/us,-a,-um a. (dem. od audax) – odvažan auda/x,-ācis, a.- 1) smeon, hrabar odvažan; 2) drzak, bezobrazan, bezobziran a. et amens– ludo hrabar; a. et protervus – drzak i besan/žestok; a. omnia perpeti – [dovoljno] drzak da učini sve; audaci viribus – uzda se u se i u svoje kljuse; verba audaces – smele/snažne reči; a. spes – smela nada; audacem fortuna iuvat – hrabrome je sreća naklonjena audens,-tis, a. (particip od audeo) – hrabar, smeo, drzak audentĭ/a, -ae, f. – smelost, drskost, hrabrost aud/ĕo, ausus sum,-ēre,(konjunkt. futur: ausim) v. II – usuditi se, osmeliti se, drznuti sea. dicere – usuđujem se reći; num negare audes? – usuđuješ li možda se da porekneš?;nemo alius nisi Caesar hoc facere ausus est – niko do C. ne bi se usudio da to učini audĭentĭ/a, -ae, f. – pažnja facio a. mihi/orationi – privlačim pažnju na sebe/na svoj govor audĭen/s,-tis, a. (particip od audio) – poslušan audiens sum ei – slušam ga audĭ/o,-ivi,-itum,-ire,v. tr. IV – 1) čuti a. eum mortuum esse – čujem da je umro; nemo eum querentem audivit – niko ga nije čuo da se žali; saepe ex eo audivi, quum dicere – često sam ga čuo da kaže; audivi maiores hoc dixisse – slušo sam roditelje kako govore;Camillus auditus eos terruit – ime K. ih je uplašilo; a. pugnas – čujem da se vodi rasprava;audi! – čuj!, slušaj!; audite, quae dico – čujte šta ja kažem; Alexander audito Dareum profectum esse regem fugientem insequitur – kad je čuo da je Darije slomljen, A. ga je progonio; 2) slušati učitelja, učiti; 3) (jur.) saslušati a. de ambitu – saslušavam po dužnosti;audiatur et altera pars – neka se sasluša (čuje) i druga strana; 4) saglasiti se audio – da, to je prijatno čuti, ja to odobravam; rex audivit de pace – kralj je bio za mir; non a. – nema govora, nipošto; 5) slušati, biti poslušan currus non audit habenas – konji ne mare za bič audītĭ/o,-ōnis, f. – 1) slušanje pueri fabularum auditione ducuntur – dečaci basne slušanjem usvajaju, 2) predavanje; 3) glasine fictae auditiones – puke izmišljotine audĭt/or, -ōris, m. – 1) slušalac; 2) učenik a. Platonis – Platonov učenik audĭtōrĭ/um,-ĭi, n. – 1) učionica, škola; 2) slušaoci, publika
audīt/us,-us, m. – 1) saslušanje brevis a. – kratko saslušanje; 2) glas, glasine accipitur plurium auditu – čuje se sa više strana; a. prior animos occupaverat – glas je već pre bio osvojio duše; 3) sluh, čulo sluha aufĕro, abstŭli, ablūtum, auferre (abs+fero) – 1) odneti a. rem ab ianua – iznosim stari kroz vrata; a. me – odoh, idem; aufer! – ostavi, pusti, ne diraj!; auferor pennis – odneše me krila; 2) nositi sa sobom a. responsum ab – nosim odgovor od; 3) zavesti ne aliorum consilia te auferant – neka te saveti drugih ne zavedu; 4) oduzeti abstulit pecuniam/spem/somnum – oduzeo je novac/nadu/san; abstulit ei caput – odsekao mu je glavu; 5) rastaviti Caucasus aufert Europam Asiae – Kavkaz odvaja Evropu od Azije; 5) uništiti ignis abstulit urbem – požar je uništio grad; 6) izvući se numquam id inultum auferet – ne vele mu se nekažnjenom izvući; haud sic auferet – to se (tako se) ne radi aufŭg/ĭo,-fūgi, ēre, v. int. II (ab+fugio) – bežati, izbegavati a. hinc – bežim odavde;aufugiebat aspectum parentis – izbegavaše roditelje Aug/e,-es, f. (Αϋγη) – Aulova kćer koja je sa Herkulom dobila sina Telefa au/gĕo,-xi,-ctum,-ēre, v.tr.II (αΰξω) – 1) povećati a. possessiones – povećavam (proširujem) posede; a. benevolentiam/suspitionem – povećavam blagonaklonost/sumnju;a. omnia in maius – sve uvećavam preko mere; auxit numerum coelestium – povećao je broj bogova (primljen je među bogove); 2) narasti augebatur audacia – smelost je narastala; 3) hvaliti augebat munus suus – havljaše svoju službu; 3) zasuti auget eum verbis/honore – zasuo ga je rečima/pohvalama/počastima; 4) prinoviti augetur filio – rodio mu se sin; 5) obogatiti, zasnažiti, ojačati; 6) pomoći, dati ruke a. atque adiuvo – pomažem; a. me – pomažem (snalazim) se; 7) rasti, narasti, povećavati se aug/esco,-ĕre, v. III – jako povećati, porasti, proširiti, pojačati; intenziviran > augeo Augī/as,-ae, m. (Αύγίας) – kralj u Elidi; Herakle je za jedan dan okidao njegove štale u kojime je 3000 volova boravilo 30 godina augm/en, -ĭnis, n. – rast, prirast, povećanje augment/um,-i, n. – rast, prirast, povećanje Aug/ur,-ŭris, m. – 1) tumač znakova/znamenja, naročito načina na koji ptice jedu, klikću i lete; 2) vračar, gatar, prorok annosa cornix a. aquae – predskazivanje kiše; paucis his deibus a. factus est – nedavno je postao augur augŭrāl/e,-is, n. – mesto u logoru s kojeg se posmatralo ponašanje ptica augŭrāl/is,-e, a. – augurski, proročki augŭrātĭ/o,-ōnis, f. – proročanstvo augŭrāto, adv. (particip u apsol. abl. od auguro) – na proročki način
augŭrāt/us,-us, m. – proročanski zanat augŭrĭ/um,-ĭi, n. – 1) zapažanje i korišćenje znamenja; 2) znamenje a. capio/accipio – hvatam/primam znamenje; 3) svaki proročanski znak a. rerum futurarum – znamenje budućnosti; 4) slutnja; 5) proročanski dar Apollo ei dedit a. – Apolon mu je dao proročanski dar augŭrĭ/us,-a,-um, a. – proročanski > auguralis augŭr/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I – 1) proricati budućnost na osnovu znamenja a. salutem populi – proričem zdravlje naroda; 2) slutiti; 3) osveštati auguravit locum – osveštao je mesto; 4) brinuti, vršiti brižljiv nadzor augŭr/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) vršiti proročansku delatnost; 2) predskazivati, proricati na osnovu znamenja; a. res futuras – proričem buduće događaje; a. annos belli Troiani – proričem godine trojanskog rata; augabatur patri mortem – predskazao je očevu smrt; 3) objaviti znamenja August/a, -ae, f. – u doba carstva, počasna titula koju su nosile žene imperatora augustāl/is,-e, a. – avgustovski sodales/sacerdotes augustales – avgustovski sveštenički red augustāle, adv. – uzvišeno, veličanstveno august/us,-a,-um, a. – uzvišen templum augustum – veličanstven hram; habitus a. – dostojanstveno držanje August/us, -i, m. – 1) počasno ime C. Julija Cezara Oktavijana; 2) tituala svih rimskih careva aul/a¹,-ae, f. (αύλή) – 1) dvorište; 2) bašta a. pastoris – ograda, pašnjak; 3) atrijumlectus genialis in a. est – u atrijumu ima bračna postelja; 4) zamak, palata, kneževski dvorvivo in a. – živim na dvoru; 5) matična ćelija kod pčela; 6) kneževsko dostojanstvo, dvorska svita aul/a²,ae, f. (αύλός) – gnjat, golenica aul/a³,-ae, f. – zemljani lonac aulae/um, -i, n. – (>αύλαία) – 1) raskošno vezena tkanina; 2) zavesa na pozornici koja nije padala već se dizala gore, otuda: a. tollitur – zavesa se diže; 3) prekrivač; 4) stolnjak; 5) baldahin aulĭc/us,-a,-um, a. – dvorski; aulici – dvorska svita Aul/is,-ĭdis, f. (Αύλίς) – Aulida; tu je Ifigenija žrtvovana kad su Grci pošli u trojanski rat auloed/us,-i, m. (αύλωδός) – frulaš Aul/on,-ōnis, m. – brdo u blizini Tarenta, čuveno po vinu
aur/a, -ae, f. (aΰρα) – 1) oreol, vazduh u blagom kretanju, dašak: aer frequentius habet auram quam ventos – zatalasani vazduh ima oreol kao vetar; omnes aurae me terrent – svaki dašak mene plaši; a. rumoris/honoris – oreol glasina/slave; auram libertatis capto – slutim dašak slobode; 2) dah carpo auram – hvatam dah; 3) vazduh/nebo in (ad) auras assurgo – dižem se u vazduh/nebo [nasuprot hadu]; 4) vetar – a. rapida – jak vetar; 5) dan, dnevna svetlost fero aliquid sub auras – iznosim na svetlost dana; 6) a. – naklonost publike, popularnost; a. popularis – oreol popularnosti; feror aura – nosi me želja da steknem naklonost publike; 7) sjaj a. auri – sjaj zlata; 8) glas, zvuk , vrisak a. puellae clamantis – glas vapijuće devojke; 9) miris dulcis a. spiravit crinibus – prijatan miris se širio iz ljuljana aurārĭ/a,-ae, f. – rudnik zlata aurārĭ/us,-a,-um, a. – zlatarski negotium aurarium – zlatarska radnja aurātūr/a,-ae, f. – pozlata aurāt/us,-a,-um, a. – pozlaćen tecta aureata – pozlaćeni krovovi; miles a. – vojnik sa pozlaćenim štitom; tempora aurata – zlatna vremena Aurēlĭ/us,-ĭi, m. – prezime jedne rimske porodice aurĕ/us¹,-a,-um, a. – 1) zlatan; vis aurea – moć pretvaranja svega u zlato; 2) pozlaćentemplum aureum – hram sa pozlaćenim krovom; sella aurea – pozlaćeno sedlo; 3) obojen zlatnom bojom color a. – zlatna boja; 4) sjajan sol a. sjajno sunce; 5) lep aurea Venus/puella – lepa Venera/devojka; mores aurei – lepi običaji aurĕ/us²,-i, m. – zlatna novčanica 1 a. = 25 srebrnih dinara (1 100 bakrenih sesestrija) aurĭcŏm/us,-a,-um, a. – zlatokos; a. fetus arboris – zlatni izdanak /grančica sa zlatnim lišćem aurĭcŭl/a, -ae, f. (dem. od auris) – ušna školjka pervello ei auriculam – čupam mu uvo;avidi auricularum – ljubopitljiv, sav se pretvorio u uvo aurĭf/er, -era,-erum, a. – zlatonosan fluvius a. – zlatonosna reka; terra aurifera – tle bogato zlatom; arbor aurifera – zlatonosno drvo (sa zlatnom grančicom koju Eneja predaje Prozerpini) aurĭf/ex, -ĭcis, m. – zlatar aurĭfŏdīn/a,-ae, f. – rudnik zlata aurīg/a,-ae, m. – kočijaš, gonič konja aurĭgārĭ/us,-ĭi, – kočijaš aurĭgātĭ/o, -ōnis, f. – trka (nadmetanje) konjskih zaprega aurĭgĕn/a,-ae, m. – 1) rođen iz zlata Perseus a. – P. zlatnog pljuska, > Perseus; 2) koji nosi zlato taurus a. – bik sa zlatnim rogovima
aurīg/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – terati konjsku zapregu, nadmetati se u trci konjskih zaprega aur/is,-is, f. – uvo erigo aures –čuljim uši; adhibeo/admoveo/praebeo/do alicui a. – slušati nekoga; in auribus – čuti u prolazu, slučajno; in aurem (in aure) dico/loquor alicui aliquid – šapnuti nekome nešto u uvo; admoneo ad aurem – podsećam/napominjem šapatom; aurem vello – da podsetim; servo/do auribus alicuius – pričam nešto što godi njegovom uvu; dormio in dextram aurem – bezbrižan sam; aures hebetes – tvrd na ušima; aures acutae – oštar sluh aurīt/us,-a,-um, a. – ušat a. asinus – ušati magarac aurōr/a,-ae, f. – 1) jutarnja rumen, zora; prima a. (ad primam auroram) – ranom zorom; 2) Aurora, Hiperionova kćer Eos (Ηώς), udata za Titona, Memnonova majka aur/um, -i, n. – 1) zlato montes auri polliceor – obećaje zlatna brda i doline; 2) izrađevine od zlata, naročito novac, pehari, lanci, prstenje; 3) sjaj, boja zlata spicae nitido flaventes auro – zrelo klasje se presijava u zlatu; non omne, quod nitet, a. est – sve što sija nije zlato auscultātĭ/o,-ōnis, f. – 1) slušanje; 2) poslušnost auscultat/or,-ōris, m. – slušalac auscult/o-avi,-atum,-are, v.tr. I (αύς) – slušati a. et animum adverto – slušam i zabavljam se; a. omnia hac, quid is habeat sermonis – slušam sve što je on rekao;auscultabitur – to treba da se čuje Ausŏn/a,-ae, f. – grad u srednjoj Italiji Ausŏn/es,-num, m.(pl.) – Ausonci, prastari narod u srednjoj i južnoj Italiji Ausŏnĭ/a,-ae, f. – zemlja Ausonaca Ausŏnĭd/ae,-ārum, f. (pl.) – stanocnici Ausonije, Ausonci ausŏn/is,-ĭdis, a. – ausonski ausŏnĭ/us,-a,-um, a. – ausonski ausp/ex,-ĭcis, comm. (avis+specio), zastareo izraz – 1) posmatrač ptica; tumač leta, glasa i ponašanja ptica kao povoljnih ili nepovoljnih znamenja > augur; 2) vođa, predvodnik diis auspicibus – pod vodstvom bogova; Teucro auspice – pod Teukrovim vodstvom; 3) mladoženja auspĭcāto, adv. – 1) kao što su proroci predskazali; 2) povoljno, srećno domum auspicatoingredior – srećno stupam u [svoj] dom auspĭcāt/us,-a,-um, a. – osveštan exordium auspicatissimum – [veoma] osveštani (srećan) početak; bellum male auspicatum – rat započet pod lošim znamenjima auspĭcĭ/um,-ĭi, n. – 1) posmatranje ptica > znamenja mala auspicia – loši predznaci;mitto pullarium in ausipicio – šaljem kokoši na posmatranje; 2) pravo,
nadležnost da se tumače (i izriču) znamenja habeo auspicia – posedujem pravo na izricanje znamenja; 3) komanda zapovest auspicio meo (auspiciis meis) – pod mojom komandom; 4) vlast, uprava populum hunc regamus auspitia paribus – narod je kraljevima ravan u vlasti; 5) (konkretno) zapaženo znamenje a. optimum/felix – povoljno/srećno znamenje; facio a. – dajem znak; auspicia belli – ratna znamenja auspĭc/o,-avi,-atum,-are, v.in tr. I – 1) izricati znamenje; 2) smatrati za znak/znamenje auspĭc/or,-atus sum, -ari, v.dep. I – 1) proricati; 2) svečano započeti, početi sa blagoslovom ili zbog povoljnog predznaka aust/er,-tri, m. – 1) južni vetar; 2) jug partes austri – južni predeli austērĭt/as,-ātis, f. – 1) gorčina, ljut i gorak ukus, oporost a. vini – oporost vina; 2) tamna boja; 3) strogost, turobna ozbiljnost; a. magistri – učiteljeva strogost austēr/us,-a,-um, a.(αύστηρός) – 1) opor, gorak, ljut koji skuplja usta austerum vinum – oporo vonio; a. gustus – goprak/opor ukus; 2) (za miris) oštar; 3) (za boju) taman, zatvoren; 4) ozbiljan, strog a. mos/vir – strog običaj/čovek; 5) nezgodan, težak austera curatio – teško održavanje austrāl/is,-e, a. – južni austrīn/us,-a,-um, a. – južni aus/um,-i, n. (particip od audeo) – smeon poduhvat, avantura, hazard aut, rastavni veznik – 1) ili si, ut Greaci dicunt, omnes a. Grai sunt a. barbari, vereor, ne Romulus barbarorum rex fuerit – ako su, kako Grci kažu, svi ili Grci, ili varvari, plašim se da je i Romul bio kralj varvara; 2) već (nego) i non multum a. omnino nihil – ne samo mnogo već i potpuno uništeno; 3) ili pak nunquam a. raro – nikad ili pak veoma retko; 4) inače effodiuntur bulbi ante ver, a. deteriores fiunt – iskopajte glavice belog luka pred proleće, inače će da uvenu; 5) ili – ili a. Caesar a. nihil – ili C. ili ništa; a. vivam a. moriar – ili ću da živim ili da umrem; aut – vel (ve) – ili – ili; 6) posle negacije u prvoj rečenici a. zamenjuje negaciju u drugoj neque enim mari venturum a. ea parte virium dimicaturum hostem credebant – apsolutno nipošto ne ići na more, inače [da ne] bi njegovim ljudima izglegali kao neprijatelji; 7) ni – ni consciorum nemo a. latuit a. fugit – koliko znam niko se nije ni sakrio ni pobegao autem, rastavni veznik – ali, sem ako aut hoc, aut illud: hoc autem non: igitur illud – ili ovo ili to; to ili ništa: dakle to; si lucet, lucet a.: lucet igitur – ako sija, sija ipak: dakle sija autheps/a,-ae, f (αύθέψης) – aparat za kuvanje, verovatno neka vrsta primusa autŏgrăph/um,-i, n. – autograf, rukopis autŏgrăph/us,-a,-um, adj.(αύτόγραφος) – svojeručno pisan
Autŏlўc/us,-i, m. (Αύτόλυκος) – 1) Hermesov sin Autolik; 2) prepreden lopov, varalica Autŏmĕd/on,-ontis, m. (Αύτομέδων) – 1) Ahilove kočijaš; 2) spretan kočijaš Autŏnŏ/ë,-es, f. (Αύτονόη) – Autonoja, Kadmova kći, Akteonova mati auxĭlĭ/a, -ōrum, n. pl. – 1) pomoćne trupe; 2) vojne snage infirmis a. proficiscor – nesposoban sam, idem u pomoćne trupe auxĭlĭār/is,-e, a. – 1) pomoćni, koji daje pomoć cohortes/equites auxiliares – pomoćne (rezervne) trupe; 2) carmen a. – čarobna formula, mantra auxĭlĭār/i/us,-a,-um, a. > auxiliaris auxĭlĭār/es,-ium, m. – pomoćne trupe auxĭlĭāt/or,-ōris, m. – pomoćnik auxĭlĭāt/us,-us, m. – pomoć auxĭl/or,-atus sum,-ari,v. dep. I– pomagati a. ei – pomažem mu; a. morbo – pomažem bolesti; auxilium dare alicui a. – dati nekome pomoć; a. iis datum est – pomoć im je data;Carthagine auxilia Hannoni missa sunt – Hanonu je poslata pomoć [u trupama] iz Kartagine; a. tuum mihi gratissimum fuit – tvoja mi je pomoć bila veoma prijatna; Galli orabant, ut Caesar sibi a. ferret – Gali su molili C. da im pošalj pomoć; alter alteri auxilio fuit – pomagali su jedan drugome; pudor non lati auxilii patres cepit – oci (senatori) se zastideše zbog neposlate pomoći; consul paucis dies moratus est, dum auxilia venirent – konzul je nekoliko dana čekao dok pomoć nije stigla; est ei auxilio – pomaže mu ăvāre, adv. > avariter ăvārĭter, adv. – lakomo, pohlepno ăvārĭti/a,-ae, f. – srebroljublje, pohlepa, lakomost omnes avaritiae – sve vrste lakomosti;a. gloriae – lakomost na slavu ăvār/us, -a,-um, a. – pohlepan, lakom, nezajažljiv a. pecuniae publicae – lakom na državni novac; a. laudis – lakom na pohvale; mare avarum (venter a.) – proždrljiv, pohlepan, nezasitan āvăh/o,-xi,-ctum,-ĕre, v. tr. III – 1) terati, proterati avexit eum e patria – proterao ga je iz otadžbine; 2) a. equites in Aegyptum – odvesti konjicu u E.; 3) avehor (passiv) – odlazim, plovim van āv/ello,-i (-vulsi),-vulsum,-ĕre, v. III – 1) brati a. poma ex arbore – berem voće [s voćke]; 2) čupati a. simulacrum e templo – čupam kip iz hrama; a. eum ab errore – čupam ga iz zablude avēn/a,-ae, f. – 1) ovas, zob; 2) slamka, trščana cev; 3) frula, flauta structis avenis canto– sviram na fruli
Ăventīn/us, -i, m. (Aventin/um,-i, n.) – 1) jedan od bregova Rima; 2) a. – aventinskiiugum a. – aventinski jaram; Diana aventina – aventinska Dijana ăvĕ/o¹,-ēre, v. def. II (u klasičnom lat. samo imperativ i infinitiv) – biti dobro/zdrav ave!– zdravo! /dobar dan!; iubeo te avere – zobogom!/budi mi zdravo!/ da si zdravo!/doviđenja! ăvĕ/o²,-ēre, v. II (>avidus) – žudeti, čeznuti valde a. scire – veoma želim da znam; fluviiaventes – reke koje streme dalje Ăvern/us,-i, m. (άορνος – bez ptica) lacus Averni – jezero Averno – vulkansko jezero u Kampanji: isparenja bila tako zagušljiva da ptice iznad njega nisu letele; Iuno averna – Proserpina ăvernāl/is,-e, a. – avernski āverrunc/o,-avi,-are, v.tr. I – udaljiti, odstraniti, odneti a. calamitates – otkloniti nevolje; averruncavit iram deorum – otklonio je gnev bogova; a. prodigia – otkloniti (zla) znamenja āvers/a,-ōrum, n. – pozadina a. urbis – zabačeni/zadnji delovi grada āversābĭl/is,-e, a. – odvratan, gnusan, gadan āversātĭ/o,-ōnis, f. – odvratnost, gnusoba, gadnost, rugoba āversĭ/o,-ōnis, f. – odvraćanje, okretanje glave ustranu iugulo aliquem ex aversione – napor da se odvuče pažnja slušaoca od stvarnosti āvers/or¹,-ōris, m. – lopov, lupež, kradljivac a. pecuniae publicae – kradljivac javnog novca āvers/or² atum sum,-ari, v. dep. I – 1) gaditi se, gnušati se, odvraćati glavu/pogled; 2) odbaciti, odreći se a. filium – odričem se sina; a. preces – odbiti molbu āvers/us,-a,-um, a. – odvraćen, okrenut leđima vulneravit eum aversum – ranio ga je s leđa; a. a vero – odvraćen od istine; voluntas aversa – neprijateljstvo; amici aversi – nesložni prijatelji, prijatelji koji se ne slažu āvert/o,-ti,-sum,-ĕre, v. tr. III – 1) odvratiti, okrenuti leđa, skrenuti quod omen di avertant – neka bi bogovi to znamenje odvratili; 2), skrenuti advertit flumen – skrenuo je reku; v. oculos militum in me – skrećem vojnikov pogled na sebe; 3) a. me ab itinere – ja idem drugim putem; 4) a. hostem in fugam – prisiljavam nepritelja na bekstvo; 5) is avertet Hannibalem in Hispaniam – on glasa da se Hanibal pošalje u Španiju; 6) otuđiti, ukrasti avertit pecuniam publicam – otuđio je državni novac; 7) odbiti avertit bellum/pestem – odbio je rat/bolest; 8) lišiti avertit a spe – lišio ga je nade; 9) prezirati, gnušati se, gaditi se equus avertitur fontes – konj se gnuša [te] vode ăvĭ/a¹,-ae, f. – (avus) baba, očeva/majkina majka ăvĭ/a², -orum, n. (pl.) – zabačena mesta
ăvĭārĭ/um,-ĭi, n. – 1) ćumez; 2) mesto u šumi gde ptice vole da borave ăvĭārĭ/us¹, -a,-um, a. – ptičji rete aviarium – mreža za hvatanje ptica ăvĭārĭ/us²,-ĭi, m. – ptičar, čuvar [od] ptica ăvĭcŭl/a,-ae, f. (dem. od avis) – ptičica ăvĭdĭt/as,-ātis, f. – 1) žudnja, čežnja, pohlepa, požuda, lakomost a. pecuniae – pohlepa za novcem; 2) a. ad cibos – proždrljivost ăvĭd/us,-a,-um, a. – 1) pohlepan a. libido/amor – pohotljiv na blud/ljubav; a. laudis – lakom na pohvale; a. cognoscere – željan znanja, ljubopitljiv; a. in novas res – lakom na nove stvari; a. in direptiones – pohlepan na pljačku; humanum genus est avidum auricularum – ljudski rod uvek žudi da čuje nešto novo; a. belli gerendi – jedva čeka da vodi rat; 2) proždrljiv, avidum mare – proždrljivo more; a. ignis – proždrljiva vatra āv/is, -is, f. – 1) ptica rara a. – retka ptica, redak gost; 2) znamenje a. bona – dobro znamenje; a. mala/sinistra – loš/rđav predznak ăvītus,-a,-um, a. (avus) – babin, bakin ăvĭ/us,-a,-um, a. – zabačen a. locus – zabačeno mesto; avia itinera – zaobilazni marševi;loca avia commeatibus – udaljena mesta od opštih kretanja; homo a. – čovek na stranputici; animus a. – zavedena duša āvŏcāment/um, -i, n. – utešno sredstvo, razbibriga āvŏcātĭ/o,-ōnis, f. – rasejanost; sine avocatione – sabranost, pribranost āvŏc/o,-avi,-atum-are, v.tr. I – 1) voditi, odvesti a. partem exercitus ad bellum – vodim deo vojnih snaga u rat; a. pubem albam in arcem – vodim golobrade mladiće u tvrđavu; 2) izvesti a. eum a proeliis – izvodim ga iz bitke; 3) zavesti avocavit pauca – zaveo je neke āvŏl/o, -avi,-atum,-are, v. intr. I – odleteti; udaljiti se, iščeznuti ăvuncŭl/us,-i, m. – ujak; a. magnus – majkin ujak ăv/us,-i, m. – deda, majkin/očev otac; predak axĕn/us,-a,-um, a. (άξενος) – neprijateljski, neprijatan, osoran Pontus a. – Crno more axĭcĭ/a,-ae,f. (seco) – nožice, makaze axicul/us,-i, m. dem. – 1) mala osovina; 2) daščica axill/a,-ae, f. – pazuho, pazušna šupljina axilāris,-e, a. – pazušni ax/is¹,-is, m. – 1) osovina na kolima; 2) kola; 3) zemljina osa, pol nudo sub aetheris exe – pod otvorenim nebom; a. boreus – sever ax/is² = ass/is, m. – daska Axŏn/a,-ae, f. (Αΰξουννος) – reka u Galiji
Sök
me Skapa konto
djela Izabrana djela Milosava Popadica
Hoppa till innehåll
Latinskosrpski, C C C, c – treće slovo u latinskoj abecedi, koje je simbol kako za glas k tako i za g. Zbog toga u starim rukopisima imamo LECIONES (umesto legiones) i MACISTRATUS (umestomagistratus); krajem starog veka c ispred e i i počinje da se izgovara kao naše c. Kao skraćenica 1) C. stoji umesto Gaius; (obrnuto C = Gaia); 2) C = condemno (osuđujem) pa zbog toga nosi
ime litera tristis (tužno slovo) nasuprot slovu A = litera salutaris (srećno slovo); 3) c = centuria, centurio, civis, civitas . 4) C = 100 căball/us,-i, m – kljuse, raga, tovarni konj nasuprot jahaćem konju (equus); optat ephippia bos, piger optat arare c. – jedan jaše na volu, drugi sporo ore konjem (niko srećan) Căbillon/um, -i, n. – grad u Galiji (sada: Chalons sur Saône) Căbīr/i,-orum, m. pl. (Κάβειροι) – mitska božanstva kod Pelazga, naročito na Lemnosu căchinnātĭ/o,-onis, f. – kikot, glasan smeh căchinn/o, -avi,-atum,-are, v. intr. – kikotati se, glasno se smejati căchinn/us,-i, m. – kikot; c. tollo – udariti, napasti, preći u napad; c. edo – obznaniti, obelodaniti; effundor in c. – prasnuti u smeh căc/o,-avi,-atum,-are, v. intr.&tr. I – 1) obaviti veliku nuždu; 2) tr. lučiti iz sebe c. odorem – lučim (neprijatan) miris; 3) zagaditi, gnusiti charta cacata – krajnje loš, bedan căcŏēth/es,-is, n. (κακόηθες – zao) – uporna, zloćudna bolest; c. scribendi – bolest škrabanja, spisateljski svrab căcŏzēlĭ/a,-ae, f. (κακοξηλία) – loše (pogrešno) podražavanje căcozēl/us,-a,-um, a. – loše podražavan căcŭl/a,-ae, m. – posilni, pomoćnik, pomagač na frontu căcūm/en,-inis, n. – 1) vrh, šiljak, špic c. montis – vrh brda; arboris c. – vrh stabla/drveta; 2) cilj, kraj ad summum c. venio – idem do kraja căcūmĭn/o,-avi,-atum,-are, v. I – zaoštriti, zašiljiti ova cacuminata – zašiljena jaja Cāc/us,-i, m. – mitski drumski pljačkaš i razbojnik u Italiji, Vulkanov sin; Herkul ga je ubio zbog krađe Gerionovih volova (Vergilije) cădāv/er,-eris, n. – 1) leš, strvina, mrtvo ljudsko telo iz neprijateljske perspektive; 2) bednik, živi leš; 3) cadavera oppidorum – gradske ruševine, razavaline cădaveros/us,-a,-um, a. – što je mrtvo, što izgleda kao leš Cadm/us,-i,m. (Kάδμος) – Kadmo, sin kralja Agenora, Evropin brat, osnivač grada Tebe Cadmē/is,-idis, adj. – 1) Kadmov, što pripada Kadmu; 2) tebanski; 3) Cadme/is,-idis, f. – Kadmova kćer Cadmēĭ/us,-a,-um, a. – tebanski Cadmē/a,-ae, f. – 1)tebanska tvrđava; 2) logograf u Miletu cad/o, cĕcĭdi, cāsum, ĕre, v. intr. III – A) 1)pasti, srušiti se cadit a summo/ex coelo/ex equo – pada s vrha/s neba/s konja; cecidit in aquam – pao je u vodu; arma de manibus
civium impiorum delapsa ceciderunt – oružje je ispadalo iz ruku tih bezbožnih ljudi;flumen cadit in mare – reka pada u more; folia cadunt – lišće opada; prolapsus cecidit –okliznuv se, pade; montes ceciderunt – planine su padale; hostia cecidit – žrtveni brav pade; donna cecidit – žena je pala (predala su u nečije ruke); cecidit in potestatem/sub imperium meus – pao je pod moju vlast; 2) cecidit in morbum – razboleo se; 3) cadit in conspectum – pada u oči (u vidno polje); 4) cadere sub sensus – postati svestan; 5) res cadit in cogitationem – pade mi na pamet; res cadit in sispicionem – stvar postade sumnjiva; B) [o vremenu] 1) hoc cecidit in adventum tuum – to se događau vreme tvog dolaska; 2) aegritudo non cadit in sapientem – pametnog ne hvata očajanje; 3) mentiri non cadit in bonum virum – laganje nije svojstvo dobrog čoveka; 4) hoc cadit sub eandem rationem – to pada pod istu kategoriju; 5) desiti se cecidit mihi ut – deilo mi se da; res aliter cecidit – to se drukčije odigralo; quorsum hoc cecidit? – kako se to svršilo? 6) opadati, smanjivati se, sahnuti, linjati vires caderunt – snage opadaju; laus cadit – slava opada; ventus cadit – vetar jenjava; cado animo (animus mihi cadit) – gubim hrabrost;pretium cecidit – cena je pala; fabula cadit – priča je propala (izviždana); 7) [o rečima, slogovima] završava se na cadit in hanc literam – završava se na ovo slovo cādūcĕāt/or,-ōris, m. (caduceus) – glasnik/izaslanik poslat neprijatelju cādūcĕ/um,-i, n. > caduceus cādūcĕ/us,-i, m. – izaslanikov (glasnikov) štap; kaducej cādūcĭf/er,-eri, m. atribut Merkura/Hermesa koji nosi kaducej cādūc/us,-a,-um, a. – pao, propao fulmen caducum – pala munja/strela; c. bello – pao (poginuo) u ratu; flos caducus – cvet (koji samo što nije) pao; iuvenis caducus – predoodređen za ranu smrt; spes caduca – propala (izgubljena) nada; hereditas caduca –izgubljeno nasleđe Cădurc/i,-ōrum, m. pl. – narod u Galiji cădurc/us,-a,-um, a. – kadurčki cădurc/um,-i, n. – laneno ćebe koje su proizvodili Kadurci căd/us,-i, m. (κάδος) – glineni ćup za čuvanje vina, meda, ulja caecĭgĕn/us, -a,-um, a. (caecus+gigno) – rođen slep Caecĭlĭ/us,-ĭi, m. – ime jedne poznate plebejske porodice u Rimu caecĭt/as,-ātis, f. (caecus) – slepilo, slepoća animi c. – slepilo duha caec/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – zaslepiti sol caecat – sunce zaslepljuje; caecavit mentem – zaslepio (mu) je um; caecatus libidine – zaslepljen požudom; oratio caecata –nejasni (dvosmisleni) govor
Caecŭb/um,-i, n. – mesto u Lacijumu poznato po dobrom vinu;caecub/um-i, n. – vino iz Kekubuma caecŭb/us,-a,-um, a. – kekubski vinum caecubum – vino iz Kekubuma caec/us,-a,-um, adj. – 1) slep Homerus caecus fuisse traditur – kažu da je H. bio slep;catulus c. – slepo mladunče (mače, kuče itd.); corpus caecum – leđa; mens caeca – zaslepljeni duh; caeca crudelitas – bezočna surovost; c. ad belli artes – nevešt ratnim veštinama; amor c. – slepa ljubav; 2)skriven, tajni, neviljiv fores caecae – tajna (skrivena) vrata; fossa caeca – tajni grob; ictus c. – slepi udarac (ne zna se odakle dolazi); murmur caecum – čula-kazala; crimen caecum – nedokazan zločin; 3) neodređen ignes caeci in nubibus – slepe vatre u oblacima (bez određenog cilja); caeca die emo hanc rem –kupujem ovu stvar na kredit bez određenog roka; 4) taman, mračan nox caeca – mrkla noć; tenebrae caecae – podzemne seni mraka; exsecrationes caecae – slepa prokletstva caed/es,-is, f. – 1) seča caedes ligni – seča drva; 2) seča glave caedes Caesaris – ubijstvo Cezara; 3) krvoproliće; magnum civium c. facio – vršim pokolj velikog broja civilnog stanovništva; facit c. in eum – ubio ga je; acervi caedis – gomile mrtvih (leševa) caedo, cĕcīdi, caesum, ĕre, v. tr. III – I) oboriti, srušiti, poseći, odseći, brati 1) cecidi arbores – posekao sam stabla; 2) c. frondes – berem list; 3) c. comam – šišam kosu; 4)cecidit murum – oborio je zid; 5) toga apte caesa – toga lepo pada (lepo skrojena); II) 1) poseći, ubiti cecidit hominem – posekao/ubio je čoveka; caedere hostem – biti/seći neprijatelje; cecidi gregem/hostias – ubio sam srndaća/žrtvenog brava; 2) oboriti cecidit eum pugnis/verberibus – oborio ga je pesnicom/rečima; III) caedit sermones – čavrlja, veselo razgovara; c. pignora – uzimam pod hipoteku (polog/zalogu); ruta c./ruta et c. – što ne ulazi u prodatu nekretninu (letina, drveće i sl.); inter caesa et porrecta – između klanja i prinošenja žrtve, tj. u nevreme caelām/en, -ĭnis, n. (caelo) – bareljef c. clipei – nebeski svod u bareljefu caelāt/or, -ōris, m. – umetnik, graver, klesar caelātūr/a, -ae, f. – graviranje, cizeliranje cael/ebs, (coel/ebs)-ibis, a. – neoženjen, ledičan vita c. – momački/devojački život;lectus c. – momačka postelja; platanus c. – goli jablan, jablan uz koji se nije loza popela caelĭbāt/us,-us, m. – neženstvo, celibat cael/o,-avi,-atum,-are,v. I – obavljati/vršiti uzvišen posao; cizelirati, gravirati, rezbariticaelavit vasa – ukrašavao je vazne; aurum caelatum – zlato sa figurama u bareljefu;caelata in auro fortia facta patrum – u zlato urezana junačka dela predaka cael/um¹,-i, – dleto, sekač
cael/um²,-i, n. – nebo > coelum caement/um,-i, n. – neobrađen kamen Caene/us (Καινεύς) – mladić koji je rođen kao devojčica Κάνις caep/a (cēp/a),-ae, f. pl. tantum – luk caep/e (cēp/e) -is, n. – luk Caere, indecl. – grad u Etruriji caerĭmōnĭ/a,-ae, f. – 1) dostojanstvo, čast, svetost c. legationis – svetlost poslanstva; 2) obožavanje metus et c. deorum – strah i obožavanje bogova; summa religione et c. sacra conficere voluerunt – želeli su da vrše svete ceremonije i suštinu vere; 3) svečani obred, ceremonija Caerĭt/es (Caerēt/es) – stanovnici grada Caere u Galiji caerŭl/a,-orum, n. pl. – morsko plavetnilo c. mundi – tamnoplavo nebo; c. oculi – modrilo oka; caerŭlĕāt/us,-a,-um, a. = caerŭlĕ/us (cerŭl/us) – tamnoplav caeruleatum mare – tamnoplavo more; caerula serpens – tamnoplava zmija Caes/ar,-ăris, m. – porodično ime u julijskom plemenu; najpoznatiji Caius Iulius C.; C. certior factus est hostes flumen transisse – Cezar je obavešten da su neprijatelji prešli reku; C. castra muniri iussit – C. je naredio da se logor utvrdi; C. memoria tenebat Cassium consulem occisum exercitumque eius a Gallis pulsum esse – C. je imao na umu da su Gali ubli Kasija i proterali njegovu vojsku; C. omnem Galliam subegit – C. je celu Galiju pokorio; idem civitates et mores Gallorum descripsit – isti [on] je opisao i gradove i običaje Gala; Galli orabant, ut C. sibi auxilium ferret – Gali su molili Cezara da im pošalje pomoć;princeps Gallorum se dedidit, ut C. suis parceret – vođa Gala se predao da bi C. poštedeo njegov narod; C. Helvetios emigrantes in suos fines reverti iussit – C. je naredio helvetskim emigrantima da se vrate u svoje granice; C. anno ab urbe condita septingentesimo decimo occisus est – C. je ubijen 710 godinw od osnutka grada [Rima] caesărĕ/us,-a,-um, a. – carski caesăriān/us,-a,-um, a. – cezarski Caesărian/i, -orum, m. pl. – Cezarove pristalice caesărĭes,-ei, f. – duga i gusta kosa c. longae barbae – duge brade Caesărīn/us-a,-um, a. – cezarsko, što pripada Cezaru caesărĭāt/us,-a,-um, a. – koji ima gustu i lepu kosu caesīcĭ/us,-a,-um, a. – gust, čest caesim, adv. – ubodom c. peto hostem – ubodom tražim neprijatelja
caesĭ/us,-a,-um, a. – graorast, sivoplav, plav virgo caesia – plavooka devojka; oculi Minervae caesiae – Minervine plave oči caesp/es (cesp/es),-ĭtis, m. – 1) treset; oltar/lomača podignuta od treseta; 2) livada, travnjak caest/us,-us, m.(cest/us) – rukavice ili kaiš koji se omotava oko prsta sa ušivenim olovnim kuglama radi pojačanja udarca Căīc/us (Κάικος) – reka u Miziji Caiēt/a,-ae, f. – 1) Enejina dadilja; 2) rt i grad između Lacijuma i Kampanje, sad Gaeta Călăbr/i,-orum, m. pl. – stanocvnici Kalbrije, Kalabrezi Călăbrĭ/a,-ae, f. – pokrajina na jugu Italije, peta apeninske čizme Călact/a,-ae, f. (Καλή άκτή) – grad na Siciliji Călă/ϊs,-is, m.(Kάλαϊς) – Borejev krilati sin, Zetov brat, Argonaut, progonio Harpije călămist/er,-i, m. (călămistr/um,-i, n.) – 1) naprava u obliku trske za brenovanje kose; 2) calamistri nacifran govor călămistrāt/us,-a,-um, a. – brenovan, uvijen c. homo – nalickan čovek; calamistrata coma – brenovana kosa călămĭt/as,-atis, f. – 1) prvobitno: gradobojina, šteta na letini od grada; 2) šteta, nesreća, zlo sum in magna calamitate – nalazim se u velikom zlu, zadesila me velika nesreća; 3) loša sreća u ratu; proeliis et calamitatibus fracti – izmoždeni bitkama i lošom srećom;accidit illa c. apud Leuctra – zadesila je nesreća kod Leuktre călămĭt ōs/us,-a,-um, a. – 1) štetan, koban, zao, nesrećan calamitosa tempestas – nevreme, oluja; calamitosum bellum – kobni rat; c. locus – kobno mesto; 2) oštećen călăm/us,-i, m. (κάλαμος) – 1) trska; 2) trska-pisaljka, pero; 3) strela sa nasodom od trske; 4) svirala od trske, frula; 5) trščani aršin; 6) slamka; 7) lepljiva trska za hvatanje ptica Călān/us, -i, m. – indijski filozof koji je neko vreme sledio Aleksandra Velikog călăth/us,-i, m. (κάλαθος) – pletena korpa za cveće, voće, vuna i sl.; 2) drveni sud u obliku korpe Calātĭ/a,-ae, f. – grad u Kampanji călāt/or,-oris, m. – glasnik, sluga sveštenika călautĭc/a,--ae, f. – marama kojom žene povezuju glavu calc/ar,-aris, (calx) – ostruga, mamuza addo equo calcaria – obodem kojna ostrugama calcĕām/en,-inis, n. - obuća calcĕāment/um,-i, n. – obuća calcĕāmenat/us,-us, m. – obuća calcĕārĭ/um,-ii, n. – novac za obuću
calcĕ/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) obuti, snabdeti obućom c. pedes – obuvam se; 2) potkovati konja/mazgu; calceatus – 1) obuven; 2) potkovan calcĕŏlārĭ/us,-ii, m. – 1) obućar; 2) potkivač calcĕŏl/us,-i, m. dem.(calx) – niska čizmica calcĕ/us,-i, (calx) – niska čizma, duboka cipela Calch/as,-antis, m. (Κάλχας) – prorok u grčkom logoru pod Trojom calcĭtr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) ritati se, udarati zadnjim nogama calcitrare contra acumina – zapinjati iz petnih žila; 2) trzati se, grčiti se; 3) pružati otpor calc/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) gaziti, zgaziti calcavi viperam – zgazio sam na zmiju;calcat uvam – on mulja grožđe; calcavit viam – stupio je na put; 2) pogaziti calcavit libertatem – pogazio je slobodu; calcavit gentem – potčinio je narod; 3) rugati se, popljuvati calcet ossa mea – pljuje moje kosti calcŭl/us,-i, m. – 1) glatki kamenčić, piljak; kamenčić na računaljki; 2) račun calculos subduco – podnosim račun; 3) glasački kamenčić (beli – za; crni – protiv); 4) (med.) kamenac caldārĭ/um,-ĭi, n. – toplo kupatilo, kupatilo za preznojavanje caldārĭ/us,-a,-um, a. – toplotni, grejni cald/or,-oris, m. – toplota, grejanje cald/us,-a,-um, a. – topao, vruć călĕfăcĭ/o,-fēci,-factum,-ĕre, v.tr. III – 1) grejati, zagrejati c. corpus – grejem se, zagrevam se; 2) uznemiravati, mučiti calefecit hominem – mučio je čoveka; 3) zapaliticorda calefacta tumultu - nemirzapaljenih srca; c. forum aleatorium – igram sa strašću călĕfact/o-avi,-atum,-are, v. I – zagrejati, zažariti Călend/ae (Kalend/ae)– 1) prvi dan u mesecu c. Januariae/Apriles – prvi dan januara/aprila; solvo ad graecas calendas – nikad (jer se grčko računanje vremena razlikovalo od rimskog); 2) (pars pro toto) mesec călendārĭ/um,-ii, n. – knjiga dugova sa rokovima vraćanja călĕ/o,-ŭi,-ēre,v. II – 1) biti vruć; goreti kao vatra, biti zagrejan/zaljubljen/zagrižen calet in dicendo – govori sa žarom; omnes calent – svi su zagrejani; calet puella/femina –zaljubljen je u devojku/ženu; calet ad lucrum – gori od želje za dobiti; 2) vršiti dužnost sa žarom; 3) res calet – hitna stvar; 4) rumor calet – glasine su uzavrele căl/esco, -lui,-letum,-ĕre, v. III – postati vruć, zagrejati se calda (călĭd/a,-ae) – topla voda cald/um (călĭd/um) – topao napitak (mešavina vina i vrele vode)
călĭd/us-a,-um, a. – 1) vruć, vreo; c. fons – vrući izvor; c. vapor – vruća para; 2)vatren, plamen, žestok, strastven; equus c. – vatren konj; c. consilium – odluka doneta na-vratna-nos, nepromišljena odluka; calida pecunia – vruće pare călĭendr/um,-i, n.(κάλλυντρον) – (lažni) ukras, imitacija; veštačka frizura călĭg/a-ae, f. – duboka cipela, kratka čizma; vojnička cipela; ratna služba călĭgāt/us,-a,-um, a. – snabdeven vojničkim čizmama/cipelama; caligat/us,-i, m. – redov, prost vojnik cālīgĭnōs/us,-a,-um, a. – maglovit, taman caliginosum coelum – maglovito nebo;caliginosa nox – tamna noć cālīg/o¹,-ĭnis, f. – 1)tama, mraka; mrak; 2) neznanje, pometenost, smetenost, smušenostc. mentis – umna pometenost; c. animis – smušenost; c. illorum temporum – ova zla vremena cālīg/o²,-avi,-atum,-are, v. I – 1) isparavati, dimiti, zamagliti se amnes frigidis nebulis caligant – hladne reke se dime; caligans lucus – tamni gaj; oculi caligant – oči se zamagljuju; 2) pipati u mraku c. ad videndum quid sit quod vitam beatam efficiat – pokušavam da vidim šta se postiže blaženim životom; caligat in sole – slep kod očiju; 3) oviti tamom caligantes fenestrae – prozori zavijeni u tamu călĭgŭl/a,-ae, f. (dem. od caliga) – 1) vojnička čizmica; 2) nadimak imperatora Caligulekoji je od malih nogu bio u vojsci callĕ/o,-ŭi,-ēre,v. intr.&tr. II –1) intr. imati debelu kožu; biti neosteljiv; 2) biti iskusan, biti pametan omnes homines callent ad questum suum – svi ljudi znaju svoj jad; 3)znati, razumeti c. urbanas res - razumem probleme grada; calluit facere bellum – znao je da ratuje Callĭcrătĭd/as,-ae, m. (Καλλικρατίδας) – spartanski vojskovođa callĭdĭt/ās,-ātis, f. (callidus) – 1) praktični um, razum, pamet; znanost, umeće, veština c. et celeritas ingenii – veština i hitrina genija; 2) prepredenost, prevejanost, lukavstvo callĭd/us,-a,-um, a. – pametan, mudar, iskusan, znan, vešt c. condere – vešt da sakrije;c. artificium – iskusan u umetnosti; c. et subdolus – vešt i prepreden; c. et versutus – vešt i lukav; c. ad fraudem – iskusan u varanju; c. in disputando – vešt debater; c. dolus – vešt u oklevanju Callĭmăch/us,-i, m. (Καλλίμαχος) – grčki pesnik oko 250 g. pre Hr. Callĭŏp/e,-es, Calliopea,-ae (Καλλιόπη), f. – boginja epske poezije Callĭph/o,-onis, Calliph/on,-ontis, m. (Καλλιφών) – grčki filozof call/is,-is, m. – kozja staza cali/x,-ĭcis, m. (κάλιξ) – 1)pehar, bokal fecundi calices – puni pehari; 2) tanjir, šalica
Callisthĕn/es,-is, m. (Καλλισθένης), filozof; Aleksandar Veliki naredio da se pogubi Callist/o,-us, f. (Καλλιστώ), kći kralja Likaona, sa Zevsom dobila Arka, kralja Arkadije callōs/us,-a,-um, a. – koji ima debelu i tvrdu kožu; callosa cutis – debela i tvrda koža call/um,-i, n. – 1) debela i tvrda koža; 2) tvrdo meso callum aprugnum – tvrdo meso divljeg vepra; 3) neosetljivost, grubost c. obduco animo – stavljam neosetljivost nasuprot duši; obduco c. dolori – učiniti neosetljivim na bol call/us,-i, m. 1) debela i tvrda koža; 2)kora (ljuska) nekih voćki; 3) Zemljina kora căl/o¹,-avi,-atum,-are,(καλώ v. I – oglasiti c. nonas – (o pontifeksu koji o kalendama) oglašavam koliko ima dana do sledećih nona; comitia calata – saziv/anje sveštenika cāl/o²,-ōnis, m. – vojnik komordžija; sluga căl/or,-oris, m. – 1) žega, pripeka, letnja vrućina mediis colores – usred žege, po letnjoj pripeci/žezi; 2) toplota c. vitalis – telesna toplota; 3) želja, vatrenost, zagriženost, zanos, polet c. cogitationis – želja za znanjem; c. dicendi – vatra govora; traho c. – zacopao sam se Calp/e,-es, f.(Κάλπη) – visoko brdo kod Gibraltara, jedan od tzv. Herkulovih kipova calth/a,-ae, f. – žuti cvet jakog mirisa calthul/a,-ae, f. – ženska haljina žute boje (> kotula?) călumnĭ/a,-ae, f. – 1) kleveta, lažna optužbac. et malitiosa juris interpretatio – kleveta i zlobno tumačenje zakona; iuro calumniam – kunem se da nisam imao nameru da klevećem; 2) actio calumniae – sudski postupak protiv klevete; c. dicendi – lažan izgovor;c. religionis – lažan verski izgovor; c. timoris – lažna optužba/kleveta iz straha; nimia contra me c. – preterana samokritičnost călumnĭāt/or,-oris, m. – 1) klevetnik, mutež; sudija koji iskrivljuje/krivo tumači zakon;c. sequitur scriptum, bonus iudex voluntatem scriptoris defendit – klevetnik se bukvalno drži zakona, a dobar sudija brani smisao zakona; 2) isuviše samokritičan čovek călumnĭ/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) klevećem, lažno optužujem, spletkariti, mutitiaperte ludificor et c. – otvoreno ismejavam i lažno optužujem; 2) mučiti sebe neosnovanim zamerkama, okrivljivati sebe bez osnove; c. eum – optužujem ga za klevetu calv/a, -ae, f. – glavica kupusa > calvus calvĭtĭ/es,-ei, f. – ćelavost, nagost, ogoljenost calvĭtĭ/um,-i, n. – ćelavo mesto na glvi, ćela calv/or,-i, dep. III – 1) izbegavati sudsku raspravu, tražiti izgovore; 2) obmanjivati calv/us,-a,-um, a. – ćelav cal/x¹,-cis, f. – 1) piljak, kamenčić; 2) krečnjak, kreč c. viva – živi/negašeni kreč; c. macerata/extincta – gašeni kreč; calcuo c. – palim klačinu/krečanu; 3) ad carceres a
calce revocor – vraćam se s kraja na početak; ad calcem pervenio – vraćam se na početak cal/x², -cis, f. – peta; calcibus peto – bijem otraga/u pete; pugnis et calcibus – i nogama i rukama; adversus stimulum calces – beskorisnim otporompogoršavam stanje Călўd/on,-ōnis, f. (Καλυδών) – glavni grad Etolije Călymn/e,-es, f. (Καλύμνη) – ostrvo u blizini Rodosa Călyps/o,-us, f. (Καλυψώ) – nimfa na Ogigiji, Atlasova kćer, zadržala Odiseja 7 godina cal/yx-ycis, m. (κάλυξ) – kora, ljuska, košuljica, koža Cămărīn/a,-ae,f. (Καμάρινα) – grad na Siciliji Cambýs/es, -is, m. (Καμβύσης) – 1) Kirov otac; 2) Kirov sin i potomci cămella,-ae, f. – vrsta pehara cămēlŏpardăl/is,-is, f. (καμελοπάρδαλις) – žirafa cămēl/us,-i, m. (κάμελος) – kamila Cămēna (Casmena, Carmena< cano) – italska nimfa, boginja poezije cămĕr/a,-ae, f. (camar/a,-ae) – talasasti krov Cămĕrĭ/a,-ae, f. – sabinski grad camill/us,-i, m. – muško novorođenče plemenitog porekla Camell/us, -i,m. – porodično ime u plemenu Furija cămīn/us,-i, m. (κάμινος) – 1) kovačka peć; 2) kamin u kući Cămīr/us,-i,m. (Κάμειρος) – junak sa Rodosa, grad na Rodosu Campan/i,-orum, m. – stanovnici Kampanije Campānī/a,--ae, f. – Kampanja, oblast u srednjoj Italiji campanic/us,-a,-um, a. – kampanjski; morbus c. – neka vrsta bradavica po licu camp/e,-es,f. (<κάμπη, camp/a,-ae,f.) – 1) okuka, krivina; 2) lukavstvo, podvala, varka campest/er,-tris,-tre, a. (campus) – poljski, ravničarski urbs c. – ravničarski grad; locus c. – ravničarsko mesto; Scythae campestres – ravničarski Skiti; hostes campestres –neprijatelji koji vode borbu na brisanom prostoru campestrĭ/a,-um, n. pl. – ravnica; Marskosko polje, brisani prostor campestr/e,-is, n. – pojas, opasač koji su u starija vremena nosili Rimljani ispod toge oko donjeg trbuha camp/us,-i, m. – 1) polje: c. Martius – Marskovsko polje; 2) ravnica; 3) ravnina, ravan prostor; 4) polje rada c. honoris et gloriae – polje časti i slave cămŭr/us,-a,-um, a. uvit, savit prema unutra camura cornua – rogovi saviti prema unutra cănāl/is,-is, m. – kanal, cev za vodu cancell/i,-orum, m. pl. – 1) rešetka;2) kapija; 3) taraba, ograda; 4) međa, granica
canc/er,-cri (-eris) m. – 1) rak; 2) sazvežđe Rak; 3) žega, vrućine; 4) bolest rak candĕfăc/ĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III (candeo+facio) – 1) ubeliti, izbeliti, učiniti bleštavo belim; 2) usijati candēl/a,-ae, f. –1) voštana/lojana sveća; voskom premazani konac candēlābr/um,-i, n. – svećnjak, kandilo can/dĕo,-ŭi,-ēre,v. II – 1) ubeliti, učiniti bleštavo belim c. ebur – belim slonovaču; 2) dovsti do belog usijanja, usijati canere farrum – usijati železo cand/esco,-dŭi,-ĕre,v. III – postati usijan, dovesti do belog usijanja candĭdātōrĭ/us,-a,-um, a. – kandidatski, što pripada kandidatu candĭdāt/us¹,-a,-um, a. (candidus) – 1) odeven u belo candĭdāt/us²,-i, m. – građanin koji traži javnu službu u Rimu, kandidat (kandidat je nosio belu togu): c. consularis – kandidat za konzula; c. immortalitatis – kandidat besmrtnosti candĭd/us,-a,-um, a. – 1) bleštavo beo; candida stella – sjajna zvezda; candida nix – bleštavobeli sneg; 2) lep, zanosan candida Dido – zanosna Didona; c. Bacchus – zanosni Bakho; 3) (o govoru) jasan, prirodan, neizveštačen; orator c. – pošten (neizveštačen) govornik; 4) c. judex – pravedan sudija; 5) radostan, veseo, bodar, srećan convivium candidum – srećan zajednički život cand/or,-oris, m. (candeo) – 1) bleštavo bela boja, belina; 2) jasnoća, vedrina, sjaj c. solis – sjaj sunca; c. coeli – vedrina neba; 3) lepota c. corporis – lepota tela; 4) jednostavnost, prostota, prirodnost; 5) poštenje, čestitost c. animi – čestitost duše; veritas et c. –istinitost i poštenje cān/ĕo,-ŭi,-ēre,v. II (canus) – biti svetlosiv; senectus c. – osvetljavam starost (činim starost lucidnom) cănēphŏr/os,-i, f. (κανηφόρος) – korparice, atinske devojke koje su na nekim svečanostima na glavi nosile korpe sa osveštanim darovima cān/esco,-ui,-ĕre, v. III (caneo) – 1) posiveti, postati siv; 2) posedeti, postati sed, ostareti, 3) zastareti can/i,-ōrum,m. pl. (>canus) – seda kosa c. falsi – sivo obojena kosa; cani senectus – sedine starosti cănicŭl/a,-ae, f. dem. – 1) psić, psetance; 2) najslabiji broj u kocki; 3) zvezda Sirijus Cănĭdĭ/a,-ae, f. – ime jedne Hetere u Horacijevo vreme cănīn/us,-a,-um, a. – pasji, pseći căn/is,-is, comm. 1) pas; 2) pogrdna reč za čoveka; 2) Canes maior et minor – sazvežđe Velikog i Malog psa; 3) najslabiji broj u bacanju kocke cănistr/um,-ri, n. (uglavnom u pl.) – korpa od rogoza, naročito za obredne svrhe
căniti/es,-ei, f. (samo u nom. & acc.) – 1) siva boja; 2) sivilo; 3) seda kosa canitiem pulvere foedo – odvratni prah desine (starosti) cann/a,-ae, f. (κάννα) – 1) tanka trska; 2) svirala od trske; 3) vrsta čamca cannăbin/us,-a,-um, a. – konopljan, od konoplje cannăb/is,-is, f. (κάνναβις) – konoplja Cann/ae,-arum, f. pl. – grad u Apuliji kod kojeg su Rimljani poraženi 216 pre Hristapugna cannensis – bitka kod Kane căn/o, cĕcĭni,cantum,-ĕre, v. III – 1) pevati; celebro festum canendo – opevam slavnu svečanost; aves canunt – ptice pevaju; gallus canit – petao peva; corvus canit – gavran grakće; rana canit – žaba krekeće; 2) c. carmen – pevam/knadim pesmu; c. versus – pišem/ knadim stih; c. Dianam – pevam (o) Dijani; 3) svirati; canit fidibus/tibia – svira na citri/fruli; 4) zvučati, proizvoditi zvuk signum c. – dajem zvučni signal; canit – truba daje znak (za početak bitke); 5) proricati, objaviti vetes canunt – starci proriču căn/or,-oris, m. – pesma, ton, sazvučje, sklad, harmonija cănōr/us,-a,-um, a. – 1) zvučan, skladan, melodičan, harmoničanvox canora – melodičan glas; 2) chorus c. – skladan hor; Triton c. – raspevani Triton; aves canorae – ptice pevačice; aes canorum – zvučna truba Cantăbrĭ/a-ae, f. – severna Španija; Cantaber – Kantabrijac cantām/en,-inis, n. – čarobna formula cantĕrīn/us,-a,-um, a. – konjski cantĕrĭ/us,-ĭi, m. (cantheri/us,-ĭi, m.) – uštrojen konj vetus sum canterius – ja sam starac canthăr/is,-ĭdis, f. (κανθαρίς) – španska mušica canthăr/us,–i, m. (κάνθαρος) – pehar, kupa canth/us,-i, m. (κάνθος) – gvozdeni obruč na točku cantĭc/um,-i, n. (cano) – 1)pesma, kajda; 2) pesma između činova u rimskim komedijama; 3) vrsta monologa u obliku pesme koju izvodi neki dečak uz pratnju frule cantĭlēn/a,-ae, f. – stara izlizana pesma cantĭ/o,-ōnis, f. – pesma, čarobna pesmica/formula cantĭt/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – popévati c. carmen – popevam pesmu cant/o,-avi,-atu,-are, v. intr. – 1) pevati galli cantant – petli pevaju; aves cantant – ptice pevaju; 2) tr. svirati c. tibia – sviram frulu; 3) zvučati tibia cantat – frula svira; 4) izgovarati čarobne formule; 5) pevati, opevati c. Caesarem – pevam o Cezaru (opevam Cezara); 6) glumiti u pozorišnom komadu c. tragoedias – glumim u tragedijama; 7) proricati; 8) čarati, očarati canto herbas/lunam – čaram trave/mesec; začarati c. umbram – začaravam senku
cant/or,-ōris, m. – 1) pevač, horski pevač, pozorišni pevač; 2) c. formularum – neko ko stalno ponavlja istu pesmu ili drži pohvalne govore c. Euphorionis cantri/x,-icis, f. – pevačica cant/us,-us, m. – 1) pesma, melodija, ton, glas c. avoium – ptičija pesma, c. galli – pevanje petla; 2) čarobna formula, čarobna pesmica; 3) proročanstvo cān/us,-a,-um, a. – svetlosiv c. lupus – svetlosivi vuk; nix cana – svetlosivi sneg căpācĭt/as,-ātis, f. (capex) – prostranost, širina; velika prostorija si c. quaedam in animo est – ako ima nekog prostora u duši Căpăne/us,-ei, m. (Καπανεύς) – jedan od sedam knezova koji su napali Tebu căpa/x,-acis, a.(capio) – 1)prostran domus/urna c. – prostrana kuća/urna; circus c. populi – trg prostran (koji može) da primi dosta sveta; 2) sposoban homo c. vini cibique –čovek sposoban (koji može) dosta da popije i pojede; animus c. ad praecepta – duh sposoban za podvig; animal c. mentis altioris – biće sposobno za više duhovne domete căpēd/o,-ōnis, f. – sud sa ušima; žrtveni sud căpell/a,-ae, f. (dem.> capra) – kozica, mala koza Căpēn/a,-ae, f. – grad u Etruriji; C. porta – jedna od glavnih kapija Rima od koje je Via apia vodila prema Kapovi căp/er,-pri, m. 1) jarac; 2) znoj odvratnog zadaha căpĕr/o,-avi,-atum,-are, v. tr. – skupiti, smrskati, nabrati c. frontem – nabiram čelo;frons caperat – čelo se nabira căpess/o,-ivi,-itum,-ĕre, v. (capio) – 1) zgrabiti capessit arma – zgrabio je oružje; 2) požderati caper capessit cibum – jarac ždere hranu; 3) odati se; capessit rempublicam – odao se javnim poslovima; capessit fugam – strugnuo (zbrisao) je; capessit curas imperii –bavi se poslovima imperije; capessit provinciam – odao se upravi provincijom; 4) nastojati, truditi se, hitati animus capessit superiora – duh teži ka uzvišenom; 5) uputiti se capesso me ad Romam – zaputio sam se u Rim; capesso ad vitam maritimam – odajem se mornarskom životu căpillāment/um,-i, n. (capill/us) – perika, veštačka kosa căpillāt/us,-a,-aum, a. – obrastao kosom căpill/or,-ari, dep. okosatiti, obrasti kosom căpill/us,-i, m. – kosa căpĭo, cēpi, captum,capĕre, v. tr. III – 1) uzeti capiunt arma – uzimaju oružje; capis cibum – uzimaš hranu; capit manum – uzima ruku; cepit in manum – uzeo je u ruku; c. exemplum de – uzimam primer za; 2) zauzeti stav capiunt consilium – donose odluku; 3)capiebant occasionem – iskoristiše priliku; 4) izabrati, odabrati cepit locum castris – odabrao je mesto za logor; aves capiunt terras – ptice biraju zemlju/podneblje; 5)
zauzeti, osvojiti consul hanc urbem primus cepit – konzul je prvi zauzeo taj grad; cepit oppidum de/ab/ex hostibus – osvojio (oslobodio) je mesto mesto od neprijatelja; cepit locum –osvojio je mesto; 6) capior (pasiv) – oduzeti se omnibus membris captus – sav se oduzeo;altero oculo capitur – oslepio je u jedno oko; infelix, quae tanta animum dementia cepit?-jadniče, je li ti toliko starost duh oštetila/oslabila? mente captus – poremećen um (oduzet razum); viri velut mente capta – čoveku tako reći uzeta pamet; is humanitate sua me capitur – on me svojom humanošću osvaja; capior dulcedine vocis – osvaja me ljupkost glasa; libido/metus capitur – požuda/strah osvaja; oblivio rei me capitur – zaboravljam tu stvari; 7) usvojiti, shvatiti domus eos non capio – vaš dom ne shvatam; mens eorum hoc non capit – to njihov duh ne shvata; angustiae pectoris tui non capiunt tantam personam – tvoja uskogrudost ne može da shvati takve ljude; 8) (za brod) stići cepit insulam/portum stigao je na ostrvo/u luku; 9) nastojati, truditi se, hitati capio montes proximos fugâ – hitam da umaknem u obližnja brda; 10) preduzeti capio rempublicam –prediuzimam javne poslove; 11) dobiti, primiti, postati cepit consulatum – dobio je zvanje konzula; 12) naslediti cepit aliquod ex hereditate – dobio je nešto iz nasleđa (nasledio je nešto); 13) trpeti capit detrimentum – trpi štetu; rem publicam defendant, operamamque dent ne quid respublica detrimenti capiat – braniće republiku i trudiće se da država ne trpi štetu căp/is,-ĭdis, f. – posuda koja se koristi kod prinošenja žrtve căpistr/o,-avi,-atum,-are, v. I – zaoglaviti, staviti oglav; zauzdati; staviti uzdu na konja căpistr/um,-i, n. – 1) uzda, oglav; c. maritale – bračna uzda; 2) vez za lozu căpĭt/al,-alis, n. (caput, gotovo uvek sa glagolom esse) – prestup zbog kojeg se gubi glava; smrtna kazna; praesidio decedere apud Romanos capital est – napuštanje stražarskog mesta kod Rimljana povlači smrtnu kaznu căpĭtāl/is,-is,-e, a. (caput) – 1) životan, doživotan; 2) opasan, presudan periculum capitale – životna opasnost; oratio c. – govor opasan po državu; morbus c. – opasna bolest; 3) smrtan poena c. – smrtna kazna; supplicium capitale – pomilovanje osuđenog na smrt; inimicus c. – smrtni neprijatelj; 4) res (fraus) c. – zločin koji povlači za sobom smrtnu kaznu; vindicet rerum capitalium - zahteva smrtnu kaznu; 5) veliki, važan, kapitalan scriptor c. – veliki pisac căpĭtāl/e,-is, n. 1) = capital; 2) a. – opasno, kobno; odium c. – smrtna mržnja căpĭt/o,-onis, m. (caput) – glavonja, čovek velike glave Căpĭtŏli/um,-ĭi, n. – vrh mons capitolinus (jednog od sedam breuljaka Rima) sa velikim Jupiterovim hramom uz koji su se nalazile Junonina i Minervina kapela căpĭtŭlātim, adv.(capitulum) – u glavnim crtama
căpĭtŭl/um,-i, n. (dem. od caput) – glavica lepidissimum c. – veoma lepa glavica; 2) glava u knjizi cāp/o,-onis, m. (κάπων) – kapon, mladi uškopljeni petao Cappădŏcĭ/a,-ae, f. (Καππαδοκία) – pokrajina u Maloj Aziji cappădŏcĭ/us,-a, um, a. – kapadokijski Cappado/x,-ocis, m. (Καππαδοξ) – stanovnik K-e cappăr/is,-is, f. (κάππαρις) – začin kaparis căpr/a,-ae, (caper) – 1) koza; divokoza; 2) čovek/žena čija kosa liči na kostret; 3) znoj ispod pazuha; 4) naziv jedne konstelacije; caprae (caprae palus) – mesto na Marsovom polju u Rimu gde je Romul nestao Căprĕ/ae,-arum, f. pl. – ostrvo Kapri uz obalu Kampanije poznato po prirodnim lepotama căprĕŏl/us,-i, m. (caper) – 1) divojarac; 2) (u građevinarstvu) jarac, kozlić căprĭcorn/us,-i, m. (caper+cornu) – konstelacija Jarac căprĭfīc/us,-i, f. – divlja smokva; plod divlje smokve căprĭgĕn/us,-a,-um, a. (caper+gingo) – kozji pecus c. – kozji soj, koze căprĭmulg/us,-i, m. (mulgeo) – muzar koza, kozar căprīn/us,-a,-um, a. (caper) – kozji de lana caprina rixari – sporiti se oko prorokove brade căprĭpe/s,-ĕdis, a. (caper+pes) – kozji papak; capripedes Satyri – Satiri s papcima caps/a,-ae, f. – kovčeg, kutija za knjige, dokumente i sl. capsārĭ/us,-ĭi, m. – rob koji je deci nosio knjige u školu capsŭl/a-ae, f. dem. od capsa – kutijica, kovčežić; homo de c. – veoma nalickan čovek captātĭ/o,-ōnis, f. (capto) – 1) lakom lov, željno hvatanje ili požudno posmatranje c. verborum – lov na reči; c. testamenti – lov na testament; 2) (u borilačkom sportu) finta, varka captāt/or,-oris, m. – lakomi lovac, hvatač ili posmatrač, naročito neko ko se polakomi na nasleđe c. aurae popularis – lovac na slavu/glas/ugled captĭ/o,-ōnis, f. (capio) – 1) prevara, obmana nihil in ea re captionis est – ništa u toj stvari nije lažno; 2) povreda, šteta, gubitak res est mihi captioni – stvar je za mene štetna; 3) sofizam, prevejan, lukav govor induco me in captione – upuštam se u lukavu raspravu;discutio captionis – raskrinkavanje obmana captĭōs/us,-a,-um, a. – 1) lukav, varljiv, captiosa societas – varljivo društvo; 2) štetan, opasan; 3) vispren, likav, zakučast captiosa probabilitas – zakučasta verovatnoća;captiosae interrogationes – prevejano ispitivanje captĭnicŭla,-ae, f. (dem od captio) – škripac, jadac; prevara
captīvĭt/as,-ātis, f. (captivus) – 1) ropstvo, zarobljeništvo; 2) zauzeće c. urbium – zauzeće gradova captīv/us¹,-i, m. – ratni zarobljenik; zatočenik; cruor captivus – zarobljenička krv (krv iz zarobljeničkih rana) captīv/us²,-a,-um, a. – zarobljen captiva corpora – 1) zarobljenici; 2) uhvaćene životinje; captivae pisces – ulovljene ribe; 3) uzet, zaplenjen, zauzet captivae naves – zarobljeni brodovi; mens captiva – zarobljena duša capt/o,-āvi,-atum,-are, v. intr. & tr. – 1) lakomo (požudno) hvatati duo reges capant inter se – dva kralja se trude da uhvate (zarobe) jedan drugoga; 2) čeznuti za nečimTantalus captat aquam – Tantal čezne za vodom; captat auras – čezne za slavom; captat auram libertatis – hvata svaku priliku koja daje nadu u slobodu; captat misericordiam/brevitatem/occasionem – čezne za saučešćem/sažetošću/prilikom captūr/a,-ae, f. (capio) – 1) plen, 2) ulov; 3) dobit c. prostitutarum – zarada prostitutki capt/us,-us, m. (capio) – 1) hvatanje, lovljenje, lov; 2) c. trium digitorum – među prsima; 3) sposobnost da se nešto uhvati/shvati ut est captus – u meri u kojoj (ako uopšte) Graeci prudentes satis, ut est captus hominum – Grci su pametni /u meri u kojoj se/ (ako se uopšte) pamet može pripisati ljudima Căpŭ/a,-ae, f. – Kapova, glavni grad Kampanije căpŭlār/is, -e, a. – koji pripada mrtvačkom sanduku; homo c. – živi leš căpŭl/us, -i, m. – 1) mrtvački sanduk capuli decus (homo capularis) –živi leš; 2) c. gladii – balčak, rukohvat mača; c. sceptri – rukohvat žezla; c. aratri – ručica (ručka) rala căp/ŭt,-ĭtis, n. – 1) glava c. aperio – otkrivam glavu/skidam kapu; capita conferre – dogovarati se/kovati zaveru; esse supra c. – visiti nad glavom, biti u opasnosti; per c. pedesque – na vrat – na nos; nec c. nec pedes – ni za glavu, ni za rep; 2) razum; 3) vrh c. tigni – vrh stuba/grede; c. papaveris – cvet/čaura maka; c. iecoris – vrh/izvor reke; 4) čovek c. innoxium – nedužan/nevin čovek; c. ridiculum – smešan čovek; c. liberum – slobodan čovek; capita ignota – nepoznati ljudi; capita vilissima – jevtini robovi; c. hoc – ja glavom; c. tuum – ti lično; 5) život capitis periculum adeo – opasno po život; capitis aliquem accuso – optužiti za ubijstvo; capitis deminutio – gubitak/ograničenje ličnih sloboda; capitis deminutio maxima – gubitak svih građanskih prava; capite deminutus (capitis minor) – lišen svih građanskih prava; 6) glavnina, ono najglavnije, glavna ličnost, glavar; 7) glavna stvar, glavna tačka, glavna osobina c. Epicuri – Epikurov glavni stav; 8) glavni grad Tebae, c. totius Graeciae – Teba, glavni grad cele Grčke; 9) glavnica, kapital, za razliku od kamate de capite deducite – odbijte od glavnice
Căp/ys –ўos, m. (Κάπυς) – Anhizov otac Car/-is, m. (Κάρ) – Karanin, stanovnik Karije Cares – Karani carbăs/us, -i, f. – fini španski lan; laneno platno; carbasa – odeća, odelo carbătĭn/a, -ae, f. – vrsta seljačke obuće carb/o,-ōnis, m. – 1) ugalj; 2) žar 3) poslovica invenio c. pro thesauro – prevario sam se u očekivanjima; 4) noto aliquod carbone – beležim nešto kao loše; 5) carbones elogiorum – podrugljive pesmice carbōnārĭ/us,-ii, m. – ugljar, kopač uglja carbuncŭl/us,-i, m. – 1) ugljenčić; 2) vrsta dragog kamena, rubin; 3) čir carcer/-ĕris, m. – 1)zatvor; 2) zatvorenici; 3) hulja, lopuža, nitkov, gad, vucibatina; 4) početak nekog rada a calce revocor ad carceres – vraćam se s kraja na početak, Jovo nanovo, od početka carcĕrārĭ/us,-a,-um, a. – zatvorski Carchēdŏnĭ/us,-a,-um, a. (Καρχηδών) – krataginski carchēsĭ/um,-ii, n. (καρχήσιον) – pehar, čaša, kupa koja se suzuje u sredini, dok se prema krajevima širi carcĭnōm/a, -atis, n. (καρκίνμα) – 1) bolest rak; 2) nepopravljiv čovke Cardĭ/a,-ae, f. (Καρδία) – grad u Trakiji cardĭăc/us, -a,-um, a. – trbušni, stomačni morbus c. – stomačna bolest card/o, -ĭnis, m. – 1)reza, zaponac (kuka) na vratima; 2) prekretnica, granična crta; c. coeli – severni pol; quattuor cardines mundi – četiri strane sveta; c. anni – letnja dugodnevnica; haud tanto rerum cardine cessabit – u tako odsudnom trenutku cardŭ/us,-i, m. – čičak car/e > carus cārect/um,-i, n. (carex) – rogozom obrastao predeo cărĕ/o, -ŭi,-ire, v. II – 1) nemati, biti lišen nečega, nedostajati terra caret sensu – zemlja je lišena (nema) osećja; caret loquendi facultate – nema sposobnost govora; caret febri/dolore – nema temperaturu/bolove; caret suspicione – nema sumnje; 2) dobrovoljno se lišiti nečega, odreći se careo foro/senatu – odričem se foruma/senata;careo patria – odričem se otadžbine; 3) nedostajati careo libertate – nedostaje mi sloboda;careo consuetudine amicorum – nedostaje mi druženje sa prijateljima; careo id quod amo – nedostaje mi ono što volim cār/ex,-ĭcis, f. – rogoz Cārĭ/a,-ae, f. (Κaρία) – grad u Maloj Aziji cărĭ/es,-ei, f. – trulost, pocrnelost, izobanost, izanđalost, karijes zuba cărīn/a, -ae, f. lađa, šajka, brod
cărĭōs/us,-a,-um, a. – truo, izoban, izanđao, izjeden, ižigan dentes cariosae – truli zubi cār/is,-ĭdis, f. (καρίς) – morska kraba cārĭt/as-ātis, f. (carus) – 1) milost, dragost annus est in summa c. – godina je uglavnom prijatna; 2) iskazana ljubav c. quae est inter natos et parentes – ljubav između dece i roditelja; 3) ljubav c. patriae – ljubav prema otadžbini; credo vos caritatem civium concupisse – verujem da vi želite dobro stanovništvu carm/en¹,-ĭnis, n. (cano) –1) pesma c. epicum – epska pesma; c. tragicum – tragični spev; c. funebre – pogrebna pesma; c. amabile – ljubavna/erotska pesma; cano c. – pevam pesmu carmina concordant nervis; 2) carmina – basme, čarobne reči; 3) svirka c. lyrae/citharae – svirka lire/citre; tibia effundit c. – frula svira; 4) c. ferale bubonis –pisak/krik ćuka; 5) zakonska ili verska formula lex horrendi carminis – odredba zastrašujućeg sadržaja. carm/en², -ĭnis, n. – grebeni za vunu Carment/is,-is (-ta) – proročica, gatara, Evanderova mati carmĭn/o, -are, v. I – pevati, pisati, knaditi pesmu carmĭn/o,-avi,-atum,-are, v. I – grebenati c. lanam – grebenam vunu carnārĭ/um,-ĭi, n. – 1) kuka za meso; 2) trpezarija carnĭf/ex,-ĭcis, m. – egzekutor, izvršilac pogubljenja carnĭfĭcīn/a, -ae, f. – 1)mučilište; prostorija za mučenje ductus in carnicina – odveden u prostoriju za mučenje; 2) mučenje; 3) sekiracija, griža, zebnja carnĭfĭc/o,-avi,-atum,-are, v. I – ‘umesiti’, pogubiti carnificare hostes – ubiti neprijatelje carnōs/us,-a,-um,a. – mesnat; boje mesa carnuf/ex,-icis, m. > carnifex car/o¹, -nis, f. – 1) meso; tres ponderis carnis – tri funte mesa; cupidus carnis – pohlepan na meso; 2) c. putida – gad, podlac car/o²,-ĕre, v. III (κέρω, κείρω, κάρω) – grebenati Carpăth/us, -i, f. (Κάρπαθος) – ostrvo između Krita i Rodosa carpent/um,-i, n. – dvokolica u kojoj su se vozile žene carp/o,-psi,-ptum,-ĕre, v. III – 1)kùpiti, pabirčiti, trebiti c. poma/folia – kupim voće/lišće; 2) (o životinjama) pasti, gristi, odgristi equi carpunt herbas – konji pasu travu; 3) presti carpit lanam – prede vunu; 4) poljubiti c. oscula – ljubim ustašca; 5) uživaticarpe diem – uživaj u danu (dok možeš); c. aetatem – uživam u letu; 6) preći, prevaliti, ostaviti iza sebe carpsi viam/mare – prevalio sam put/more; c. terram pedibus – preći zemlju peške; c. pontum remis – preći more veslima; carpsi aera alis –
prešao je kroz vazduh na krilima; c. fluvium – prelazim reku; 7) lomiti, deliti c. cibum – lomim/delim hleb; 8) lomiti, slabiti carpsit corpus – oslabio je telo; 9) carpor igni – zoblje se živa žeravica; 10) napasti hostes carpsperunt vires romanas – neprijatelj je napao Rimljane; 11) napasti verbalno, ogovarati, opadati carpor militum vocibus – šire se glasine carptim, adv. – 1) delimično, pojedinačno, usitnjeno; 2) mestimično hostes carptim aggredior; 3) u različita vremena, povremeno carpt/or,-oris, m. – delilac hrane, onaj koji reže hleb carrūc/a,-ae, f. – karuca, vrsta kola sa četiri točka carr/us,-i, m. – kola za prevoz robe Carthāg/o,-inis, f. – Kartagina cartĭlāgĭnĕ/us, -a,-um, a. – hrskavičav, koji je od hrskavice cartĭlāgĭnōs/us,-a,-um, a. – hrskavičav, pun hrskavice cartĭlāg/o,-ĭnis, f. – hrskavica căruncŭl/a, -ae, f. (dem. od caro) – mesance c. vitulina – teletina cār/us-a,-um, a. – 1) skup cari pisces – skupe ribe (skupa riba); res cara est trecentis minis – stvar košta 300 mina; 2) skupocen, dragocen; 3) drag cari parentes – dragi roditelji; quae me mihi cariora sunt – koji su mi od mene draži; te carum habeo – ti si mi drag/a; cum caris meis – sa mojim dragim [roditeljima]; cara genetrix – draga majka;mihi cari estis – meni ste dragi căs/a,-ae, f. – koliba, kućica, baraka ita fugias ne praeter casam – nemoj bežeći da promašiš kuću (najsigurnije skrovište) casc/us,-a,-um, a. – prastar, drevan cāsĕ/us,-i, m. – sir; caseus! – zlato [moje]! cāsĭ/a,-ae, (κασία, cassia), f. – divlji cimet cās/o,-avi, -atum, are, v. I – posrtati Caspĭ/us Ocean/us (pelagus <τò Κάσπιον πέλαγος) – Kaspijsko jezero Cassand/er,-dri, m. (Κάσσανδρος) – sin makedonskog kralja Antipatera Cassandr/a,-ae, f. (Κάσσανδρα) – kćer Prijama i Hekube, Apolon je obdario proročanskim darom, no niko joj ne veruje; Agamemnonova robinja, pogubila je Klitemnestra casse, adv. – tašto, sujetno casse ne tempus tereretur cass/es,-ĭum, m. pl. (singular samo u akuz.: cassem) – 1) lovačka mreža c. pono – postavljam mreže; c. tendo – zapinjem mreže; 2) paukova mreža; 3) zamka, zaseda cassĭd/a-ae, f. – kaciga, šlem Cassĭŏp/e, --es, f. (Κασσιόπη) – Andromedina mati
cass/is,-idis, f. = cassida Cassĭ/us,-ii, m. –imerimske porodice cass/o,-avi,-atum,-are, v. I – uništiti, poništiti, učiniti ništavim cass/us,-a,-um, a. – 1) prazan cassa nux – prazan orah; 2) šupalj cassa canna – šuplja trska; 3) lišen corpus cassum animâ – telo lišeno duše; 3) prazan, besmislen cassa copia verborum – prazne fraze; 4) in cassum (incassum) – prazan, uzaludan, zaludan, beskoristan castănĕ/a, -ae, f. – kesten (drvo i plod) caste, adv. – čisto, besprekorno castellān/us, -a, -um, a. – katelski, koji pripada kastelu castellān/i, -orum,m. pl. – stanovnici kastela castellātim, adv. – kastel po kastel, jedan po jedan kastel castell/um,-i, (dem. od castrum) – 1) utvrda, tvrđava, manji tvrdi grad; 2) pribežište, sklonište tribunal Appii fuit castellum omnium scellerum – tribunal Apije bio je utočište svih prestupnika/zlotvora; 3) kuća na bregu castērĭ/a,-ae, f. – deo brodskog prostora castīgābĭl/is, -e, a. – kažnjiv, koji zaslužuje da se kazni castīgātĭ/o,-ōnis, f. – 1) kažnjavanje, kazna, ukor; 2) obrezivanje loze/voćaka castīgāt/or,-ōris, m. – onaj koji kažnjava, opominje, kori, obrezuje castīgātōrĭ/us, -a,-um, - opominjući, koreći, kažnjivi castīg/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) ukoriti, opomenuti, kazniti castigavit pueros non verbis solum, sed etiam… – kažnjavao je dečake ne samo rečima nego i; 2) obuzdati, ukrotiti, prisiliti; castigat plebem – obuzdava svetinu; castigat equum frenis – obudava konja uzdom castigat/us,-a,-um, a. – obuzdan, suzdržan, ukroćen, pokoren castĭmŏnĭ/a, -ae, f. – zdrav, čist od svake zaraze c. corporis – telesna čistota; gravitas et c. – ozbiljnost i čistota tela castĭt/as,-ātis, f. – čednost, čestitost, čistota c. viate – čestitost života Cast/or¹,-oris, m. (Κάστωρ) – sin spartanskog kralja Tindara i Lede; brat Poluksa, lepe Jelene i Klitemnestre; po nekima, Zevs je otac samo Poluksa i Jelene, dok je Tindar otac Kastora i Klitemnestre > Dioskuri cast/or,-oris, m. – dabar castrens/is,-e, a. – logorski corona castrensis – odlikovanje za onoga koji prvi prodre u neprijateljski logor castr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)urezati, useći; 2) obrezati, odrezati, odseći castravit caudam – odsekao (mu) je rep; 3) oslabiti, učiniti nemoćnim; 4) uškopiti, kastrirati
castr/um,-i, n. – 1) logor, tvrđava, utvrđeni grad; castra – ratni logor catra stativa – dugotrajni ratni logor; castra aestiva – letnji logor; castra hiberna – zimovnik; castra navalia/autica – pomorski logor; castra facio/pono – pravim/postavljam logor; castra promoveo – pomeram logor napred; castra removeo – povlačim se; 2) stranka, partijaconjecimus nos in Epicuri castra – pridružujemo se Epikurovoj stranci; 3) dnevni marš cast/us,-a,-um, a. – 1) čist, besprekoran, čestit casta vita/mens – besprekor/a/n/a život/duša; c. homo – čestit čovek; homo castus ac non cupidus – čist i nevin; castus a culpa – nevin; castus a cruore – čist od krvi (nije dužan krv); 2) nevin, čedan casta virgo – nevina/čedna devojka; castus vultus – čisto/nevino lice; 3) bogobojažljiv castus sacerdos – bogobojažljiv sveštenik; 4) svet castum festum – svetkovina, svečanost; c. lucus – sveta gorica, sveti gaj căsŭl/a,-ae, f., dem. od casa – kućica, kolibica cās/us, us, m. (cado) – 1) pad, padanje c. nivis – padanje snega; 2) pad, prevrtanje; 3) moralno posrtanje adolescentia vix sine aliquo casu illis viis insistere potest – teško da može da se desi da sazrevanje prođe bez izvesnog gubitka snage;4) slučaj, sticaj okolnosticasu (ablativ) – slučajno, sticajem okolnosti; sive casu sive consilio deorum – sticajem okolnosti ili vojljom bogova; accidit casu, ut – desilo se da; 5) sklonost; 6) nesrećan slučaj, propast, smrt c. Gracchorum – smrt braće Graha; 7) kraj c. hiemis – kraj zime; 8 (gramatika) padež; c. rectus – pravi (prvi, peti) padež; c. conversi/obliqui – kosi padeži cătădrŏm/us-i, m.(κατάδρομος) – zapet konopac po kojem su dresirani slonovi išli cătădūp/a, -orum, n. pl. (κατάδουπα) – vodopadi na Nilu na granici prema Etiopiji cătaeg/is,-idis, f. (καταιγίς) – jak udar vetra, orkan cătăgĕlăsim/us,-a,-um, a. (καταγελάσιμος) – nakaradan, koji jepredmet ismejavanja Cătămīt/us,-i, m. = Ganymedes cătăphract/es,-ae, m. (κατάφρακτης) – pancir od čeličnih pločica cătăphract/us,-a,-um, a. – upanciren, sa pancirom cătăpult/a,-ae, f. (καταπέλτης) – 1) katapult, ratna mašina za bacanje strela, kopalja; 2) sam čin bacanja cătăpultārĭ/us,-a,-um, a. – katapultski, što se odnosi na katapult pilum catapultarium – katapultsko koplje cătăract/a-ae, (catarrhact/a, -ae) f. (καταράκτης, καταρράκτης) – 1) vodopad, brana, jaz, ustava; 2) vrsta vodene ptice cătăscŏp/us,-i, m. (κατάσκοπος) – špijunski brod cătast/a-ae, f. (κατάστασις) – platforma na kojoj su se robovi izlagali za prodaju
căte, adv. – mudro, pametno cătēi/a, f. (germanska reč) – vrsta oružja za bacanje, buzdovan dug otprilike jedan lakat cătell/a¹-ae, f. – štene; reč od milja: mače cătell/a²-ae, f. – zlatni lančić; ogrlica za ljude i žene cătēn/a-ae, f. – 1)lanac; conjicio aliquem (in) catenas – baciti nekoga u lance; 2) niz međusobno povezanih stvari; catenas lundunt – igrati u kolu (kolo) cătēnārĭ/us,-a,-um, a. – lančan; ulančen, u lancu canis catenarious – pas na lancu cătēnāt/us,-a,-um, a. (cateno) – svezan, bačen u lance, zarobljen c. ianitor – svezan čuvar kapije (Kerber); versus c. ex pluribus syllabis – vezani stih od više slogova căterv/a-ae, f. – 1) čopor, rulja, trupa, «katrga», 2) trupa, magna comitante c. – predvođeni velikom ruljom/hordom/trupom, naročito varvara; pugiles catervae – ratujući čopor protiv čopora; 3) poozorišna trupa cătervātim, adv. – čoporativno, u čoporu căthĕdr/a,-ae, f. (καθέδρα) –1) naslonjača, radna stolica, đačka stolica; 2) presto, tron; 3) katedra ex c. – zvanično, autoritativno, kao što papa iz Konzistorije naređuje căthĕdrārĭ/us,-a,-um, a. – katedarski philosophus cathedrarius – filozof koji drži predavanja Cătĭlīn/a,-ae, m. Lucius Sergius C. – kovač zavere; catilinari/us-a-um – zaverenički cătill/o¹,-avi,-atum,-are,v. tr. I – lizati tanjire cătill/o²,-onis, m. – ližisan, izelica, sladokusac, poguzije cătill/us¹,-i, m. (dem. od catin/us) – 1) plitki tanjir; 2) gornji mlinski kamen Cātill/us,-i, m. – sin Amfiariosa, sa braćom Korijasom i Tiburtusom osnovao grad Tibur Cătĭn/a,-ae, f. – grad naSiciliji, sad Katanija cătīn/us,-i, m. – 1) tava, mala šerpa; 2) plitica Cătĭ/us, filozof epikurejske škole, 50 god. Pre Hr. Căt/o,-ōnis, m. – rimska porodica; Marcus Porcius C. Major (234-146 pre Hr.) – rimski državnik i pisac, uporno tražio da se Kartagina razori; catonini – Katonove pristaliceDelenda est Carthago – Kartaginu valja (treba) razoriti cătōnĭ/um,-ii, n. (κάτω) – podzemni svet, «drugi» svet cătŭlīn/us,-a,-um, a. – šteneći, koji se odnosi na štenad caro catulinus – drago štene Cătul/us,-i, m. – Q.Valerius Catulus – slavni rimski elegičar i epigramatičar catŭl/us, -i, m. – 1) štene, kuče; 2) mače; 3) prase
căt/us,-a,-um, a. –1) vispren, mudar, pametan; 2) uviđavan, razborit, razuman c. et prudens – vispren i spretan; c. iaculari – spretan u bacanju; 3) lukav, prevejan, prepreden, podal c. et callidus – lukav i iskusan; c. consilium – mudar savet caucăsĭ/us,-a,-um, a. – kavkaski vertex c. – kavkaski ovan Caucăs/us, -i, m. – Kavkaz, planinski lanac u Aziji caud/a,-ae, f. – rep caudam iacto populo – udvarati se masama; caudam obtero – stati na rep; caudam trahere – podvući rep, poklopiti se, osramotiti se caud/ex,-ĭcis, m. – 1) koren drveta; 2) stub za koji se krivac veže; 3) grmalj, neotesanac, tikvan, neveža caudĭcāl/is,-e, a. – korenski, što se odnosi na koren provincia caudalis – cepanje drva caul/ae, -arum, f. (pl.) – 1)otvori caulae corporis – otvori tela; 2) janjilo, štala, tor, torina caulĭcŭl/us,-i, m. (dem. od caulis) – kupusčić, mala glavica kupusa caul/is,-is, m (καυλός) – kupus, struk kupusa, glavica kupusa caup/o-ōnis, m. – 1)krčmar, gostioničar; 2) trgovac mešovitom robom caupōn/a,-ae, f. – 1) krčma, gostionica; 2) dućan caupōnĭ/us-a,-um, a. – gostioničarski caupōn/or,-ari, v. dep. I – trgovati, krijumčariti; cauponari bellum – voditi rat caupōnŭl/a,-ae, f.(dem. od caupona) – krčmica caur/us,-i, m. – severozapadni vetar ventus c. – severozaapadni vetar caus/a,-ae, f. – I 1) uzrok, qua est c.? – šta je uzrok?; c. belli – uzrok rata; quae fuit c. consurgere – koji je uzrok pobune/ustanka?; 2) razlog iustam c. affero cur – navodim pravi razlog zašto; in c. sum – ja sam kriv; c. obiurgandi – razlog za ukor haec iusta c. est ad obiugrandum – ovo je pravi razlog ukor/kaznu; c. veniendi fuit ut (ne, ut ne) – razlog dolaska bio je da (nije bio da); haec est c. – ovo je razlog; haec nulla est c. – to nije razlog;multae sunt causae – mnogi su razlozi; accipio causam – prihvatam to kao valjan razlog/dokaz; 3) povod hoc mihi dedit c. explicandae philosophiae – to mi je dalo povod da izložim/objasnim filozofiju; 4) izgovor per causam – pod izgovorom; 5) (ablativ) causâ –zaslugom tua/vestra c. – tovojm/vašom zaslugom; II) (pravo) 1) predmet, proces: c. privata/publica - privatni/javni proces; c. capitis – kapitalni proces; causam obtineo/perdo – dobijam/gubim proces; quod causam facit – ono što je suština predmeta; 2) strana u sporu inclinatus in causam plebis – naklonjen strani plebsa; 3) zadatak, posao, stvar do causam – dajem u zadatak; qui missi erant super eadem causam – što se tiče te stvari; 4) položaj, stanje, okolnosti; 5) interes ratio et c. mihi est cum Caesare – moj razum i interes su uz Cezara
causārĭ/us,-a,-um, a. – oštećen, onesposobljen miles c. – vojnik (koji je sticajem okolnosti) nesposoban za vojnu službu, invalid; causarium corpus – oštećeno telo causĭ/a,-ae, f. (καυσία) – široki beli šešir causĭdĭc/us,-i, m. – zastupnik, advokat, fiškal causĭfĭc/or, -ari, v. dep. I – navesti, dati kao izgovor caus/or,-atus sum, -ari, v. dep. I – 1) okriviti, optužiti; 2) navesti kao razlog/izgovor c. valetudinem – razlog je zdravstveno stanje; causor equos corrumpi – razlog je povreda konja caut/e, adv. – oprezno, pažljivo, savesno, pouzdano caut/es,-is, f. – hrid, litica, kom, ostrog cautim, adv. – oprezno, savesno cautĭ/o,-ōnis, f. (caveo) – 1) oprez, budnost c. et diligentia – oprez i obzir; c. est (mihi) –moram biti oprezan; mea c. est – to je moja briga; 2) praescriptionum cautionumque praeceptio – propisi/pravila opreza; 3) kaucija; 4) kapara; 5) garancija caut/or-oris, m (caveo) – lice koje preduzima oprez c. alieni periculi – stražar, dežurni, lice koje vodi brigu o opasnostima od tuđina caut/us,-a,-um, a. – 1) osiguran, siguran numi cauti – novac pouđen u sigurne ruke; 2) oprezan, budan; cautus in periculis – oprezan/budan u opasnosti căvaedĭ/um,-ii, n. (cavus) –šupljica, površina unutar zidova, dvorište u rimskoj kući sa prostorijama sa sve četiri strane căvĕ/a,-ae, f. (cavus) – 1) krletka za divlje zveri; 2) c. apum – košnica za pčele; 3) parter u pozorištu; c. ima (prima) – elitna sedišta; c. ultima – zadnja sedišta; 4) pozorište căve/o, cavi, cautum, -ere, v. intr. II – 1) paziti se, biti oprezan, biti budan; c. periculum – čuvan se opasnosti; 2) c. aliquem – bojati se nekoga; c. a te – bojim te se; c. malo –plašim se zla; 3) čuvati se cavenda est gloriae cupiditas – treba se čuvati lakomosti na slavu; cavendum tibi est, ne bellum oriatur – treba da se čuvaš da ne izbije rat; 4) cave credas – ne veruj; cave facias – ne čini; cave te fratrum misereatur – nemaj milosti prema bratu; c. facere – pazim da ne učinim; cave canem – čuvaj se psa; 5) cave ut ne –pazi da ne; 6) cautum tibi volo – želim da budeš bezbedan; cautum est lege (in legibus), ne – zakoni štite da ne căvern/a,-ae, f. (cavus), obično u pl. – 1) pećina; 2) unutrašnji prostor broda; 3) trbuh trojanskog konja; cavernae coeli – nebeski svod căvill/a,-ae, f. – sprdnja, podrugivanje, ismevanje căvillātĭ/o,-ōnis, f. (cavillor) – podrugivanje, ismevanje, zajedljiva šala, ironija căvillāt/or,-ōris, m. – ismevač, podrugljivac, šaljivčina, spadalo
căvillātr/ix,-ĭcis, f. conclusio cavillatrix – sofistički zaključak, sofizam căvill/or,-atus sum, -ari, v. dep. I – sprdati se, ismevati, podrugivati se c. cum eo – šegačiti se s njim; c. in eo, grave esse amiculum – kažem šegačeći se da je važno biti prijatelj căvillŭl/a, -ae, f. (dem. od cavilla) – sprdnja, podsmeh căv/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I (cavus) – udubiti, izlokati, izdubiti, učiniti šupljim; c. lapidem – dubim kamen cav/um,-i, n. – šupljina, praznina c. aedium – unutrašnji prostor rimskih kuća căv/us¹,-a,-um, a. – 1) izlokan, udubljen, izdubljen; cava concha – prazna školjka; cava nubes – šupalj oblak (u koji bogovi kriju svoje štićenike); cava umbra – prazna sen; 2)cava vallis – duboka dolina, dubodolina căv/us²,-i, m. – udubljenje, praznina cĕ – pokazna čestica za pojačavanje koja je zajedno sa osnovnom rečju služila da se napravi zamenica hic (huiusce > hisce > hice > hic), illic, prilog hic, hinc, sic, tunc itd; ce+ upitna čestica ne > ci – hicine, sicine Cēcrŏpĭd/ae,-arum, pl.(Κεκροπίδη) – Atinjani Cēcrŏpĭd/es,-ae, m. Κεκροπίδης) – Kekropsovi muški potomci, Tezej Cēcrŏp/is,-ĭdis, f .( Κεκροπίς) – Kekropsovi ženski potomak, Atinjanka Cēcr/ŏps,-ōpis, m. (Κέκροψ) – najraniji kralj Atike; po mitu, pola čovek, pola zmija cēcrŏpĭ/a,-ae, f. – atinska tvrđava cēcrŏpĭ//us, -a,-um, a.(Κεκρόπιος) – atički, atinski, kekropski cēd/o¹, cessi, cessum, -ĕre, v. III – 1) ići c. ex transverso – sklanjam se ustranu; 2) prilaziti, prići miles ibi cessit – vojnik je tamo došao; 3) ostvariti se hoc cedet ad factum –ispuniće (ostvariće, obistiniće) se; 4) postati iniuria ei cedit in gloriam – nepravda prema njemu će da se pretvori u slavu; omnes cedunt in unum – svi se ujedinjuju (postaju jedno);cedet in proverbium – ući će u poslovicu; 5) otići, napustiti c. ingrata pateria – napuštam nezahvalnu otadžbinu; c. Italiâ – napuštam Italiju; c. (ex) loco – napuštam mesto; cessit (e) vitâ – umro je; 6) teći, isticati succus cedit de corpore – sok (snaga) teče iz tela; dies cedit – dan ističe (protiče); 7 propasti, propadati, iščeznuti res cedit memoriâ – to pada u zaborav(propada); pudor cedit ex pectore – sram/stid iščezava iz grudi; 8) ustupiti, odreći se u korist c. possessione /bonis – odričem se poseda (ustupam posed); 9) pokoriti se, pomiriti se c. fortunae – mirim se sa sudbinom; immortalitate diis cedimus – pokoravamo se besmrtnim bogovima; c. auctoritati – popuštam pred autoritetom; c. reipublicae –pokoravam se opštoj stvari; c. pudori – stideo bih se da postupim na drugi način;10) prepustiti c. hosti victoriam – prepuštam neprijatelju pobedu
cĕd/o¹ (pl. cette) – 1) dodati cede mihi pateram – dodaj mi pehar; 2) dopustiti cede quid faciam – dopusti da to uradim; 3) cede istuc tuum consilium – da čujemo tvoj savet (tvoje mišljenje) cĕdr/us-i, m. (κέδρος) – kedar Cĕlaen/ae,-arum, f. (pl.) (Κελαιναί) – grad u Frigiji, gde je živeo Marsija, izumitelj frule Cĕlaen/o,-us, f. (Κελαινώ) – 1) jedna od Plejada; 2) jedna od Harpija/Furija cĕlĕb/er,-bris,-e, a. – 1) mnogoljudan, krcat, dupke pun naroda c. locus – mnogoljudno mesto; celebris urbs – mnogoljudan grad; celebre oppidum – veliki grad; 2) svečan c. dies/fetus – svečan dan/skup; 3) obilan celebra verba – glagoljivost; 4) poznat, slavannomen celebre – slavno (poznato) ime cĕlĕbrāt/ĭo,-ōnis, f. – veliki skup, sastanak, proslava c. ludorum – svečane igre cĕlĕbrāt/us,-a,-um, a. – 1) mnogoljudan; 2) slavan, poznat; 3) svečan dies c.; 4) slavancelebratissimus – veoma poznat, slavan cĕlĕbrĭt/as, -ātis, f. – 1) okupljenost, skup c. virorum et mulierum – veliki sup ljudi i žena; 2) mnoštvo c. periculorum – mnoštvo opasnosti; 3) glasovitost c. et nomen – glas i ime cĕlĕbr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) opupljati se (posećivati) u velikom broju; 2) proslavljati; odavati počast celebravit aliquem funebre publico – održati posmrtni govor; 3) puniti, ispuniti celeravi ripas carmine – ispunio sam obale pesmom; celebravit aures aliquius novis nominibus – punio je nečije uši novim imenima; c. littora ludis – punim obale igrom; 4) slaviti, hvaliti celebravit nomen eius – hvalio je njegovo ime; c. virum lyrâ –opevam čoveka cĕl/er,-ĕris, -e, a. – 1) hitar, brz canis/equus c. – brz pas/konj; navis celeris – brz brod;victoria celeris – brza pobeda; 2) žustar homo c. – žustar čovek; 3) nagao cĕlĕrĭp/es-ĕdis, a. – brzonog cĕlĕrit/as,-ātis, f. – 1) brzina, hitrina, žustrina; c. et vis equarum – brzina i snaga konja; 2) c. consilii – prisustvo duha, pribranost cĕlĕrĭter, adv. – brzo, hitro, žustro, spremno, pribrano cĕlĕrĭuscŭle, adv. – malo brže cĕlĕr/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I – 1) ubrzati celero fugam – ubrzati bekstvo; celero viam – ubrzati put/ovanje; celero gradum – ubrzati korak/hod; II intr. žuriti, požuriti cell/a,-ae, f. – 1)spremište, skladište, ostava za žito, voće i sl. cella vinaria – vinski podrum; c. olearia – ostava za ulje; 2) janjilo, štala, ćumez cella anserum – ćumez za guske; cella columbarum – golubarnik; 3) košnica; 4) sobica za robove; 5) kapela cella Jovis – kapela posvećena Jupiteru;
cellārĭ/us, -a,-um, a. – spremišni, skladišni, podrumski cellārĭ/us,-ii, m. – skladištar, podrumar cellŭl/a,-ae, f. (dem. od cella) – ostavica, ćumešćić, podrumčić cēl/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1)kriti c. vos illud – krijem to od vas; c. illum de hoc libro – krijem od vas ovu knjigu; celor illud – to se krije (to se drži u tajnosti); celavit aurum terrâ – sakrio je zlato u zemlju cĕl/ox, -ōcis, f. – 1) brzi brod; 2) ne mihi hanc operam celocem corbitam date – gvožđe se kuje dok je vruće celse, adv. – uzdignuto, uzvišeno celsĭtūd/o,-ĭnis, f. – uspravno držanje c. corporis – uspravno držanje tela cels/us,-a,-um, a. – 1) visok c. mons – visoko brdo; celsa turris – visoka tvrđava; 2) uzdignut, uzvišen c. status oratoris – uzvišeni položaj govornika; celsa sedes dignitatis –uzvišena stolica dostojanstvenika Celt/ae, -ārum, m. (pl.) – Kelti Celtĭbērĭ/a,-ae, f. – Španija cens/ĕo,-ŭi,-um,-ēre, v. tr. II – 1)ceniti; 2) oceniti; 3) proceniti c. ista paedia – procenjujem imovinu; ducenta milia capitum censa sunt - procenjuje se da ima dvesta hiljada duša; haec classis censetur XI millibus – građani ove klase trebalo bi da imaju po 11000; 4) capite censa – građani bez imovine; 5) smatrati in qua tribu ista praedia censuisti? – u koju kategoriju (po tvom mišljenju) ova imovina spada?; quid censis? – šta ti misliš? c. desistas – mislim odustati; c. captivos esse reddendos – smatram da zarobljenike treba vratiti; ceterum/praeterea c. Carthaginem esse delendam – uostalom smatram da Kartagina treba da bude razorena cens/ĭo,-ōnis, f. – 1) procena vrednosti; 2) poreska procena; 3) globa, kazna c. bubula –kazna batinanjem cens/or, -ōris, m. (censeo) – 1) cenzor, najviši službenik rimskog magistrata, koji se birao na 5 a kasnije na 2,5 godine; c. malos mores castigavit – on je kao cenzor kažnjavao loše običaje; censores – cenzori: jedan iz klase patricija a drugi iz klase plebejaca; 2) strog sudija; 3) strog kritičar, recenzent censōrĭ/us-a,-um, a. – cenzorski nota censoria – cenzorska nota; censoria lex – cenzorski propis; tabulae censoriae – cenzorske konntrolne tabele; edictum censorium –cenzorski proglas; homo c. – bivši cenzor censūr/a,-ae, f. – 1) cenzorski posao gero c. – obavljam posao (dužnost) cenzora; c. eius gravis fuit – bio je strog cenzor; 2) strogo ispitivanje cens/us,-us, m. – 1) oporezivanje; popis, procena imovine rimskih građana i s tim u vezi njihovo unošenje u spiskove po klasama c. ago – vršim popis; facio/habeo/censeo
c. –vršim popis/procenu imovine; 2) podatak o imovini; 3) popis stanovništva c. Helvetiorum – popis Helveta; 3) porez; imovno stanje c. teritiae classis – imovno stanje (porez) treće klase Centaur/us,-i, m. (Κένταυρος) – Kentaur; Centauri – Kentauri, po mitu, sinovi Iksiona i oblaka; kod Homera grubi, neotesani brđani centēn/i,-ae, a. (centum) – po sto na svakoga, stostruk arbor centenae – stostruko stablo centēsĭm/a,-ae, f. – stoti deo centēsŭm/us,-a,-um, a. – 1) stoti pars centesima – stoti deo, 1%; 2) centesimi – kamata od 1% mesečno (12% godišnje) cen/tĭceps,-cĭpĭtis, a. – stoglav, koji ima stotinu glava centĭmăn/us, -a,-um, a. – storuk, koji ima stotinu ruku cent/o,-ōnis, m. – kaput od stotinu zakrpa centones ei sarcio – krojim mu laži centr/um,-i, n. (κέντρον) –1) šiljak kraka šestara oko kojeg se drugi krak okreće; 2) središte, sredina, centar; 3) semenka u trešnji i drugom košpičastom voću centum – 1) sto, stotina; 2) mnoštvo centumgĕmĭn/us,-a,-um, a. – stostruk, storuk centumpondĭ/um,-ii, n. – teg od stotinu ponata centumvir/,-i, m. – stotinaš; centumvĭri – sudsko veće od 105 sudija, birani na 1 godinu centumvĭrāl/is,-e, a. – što se odnosi na centumvire centuncŭl/us,-i, m. kaputić sašiven od zakrpa centupl/ex,-ĭcis, a. (centum) – stostruk centŭrĭ/a,-ae, f. (centum) – 1) prvobitno odeljenje od sto vojnika; kasnije 1/60 deo legije (1/6 kohorte); tres centirie equitum – 300 konjanika; 2) jedno od 193 (194) odeljenja rimskih građana podeljenih u pet klasa centŭrĭātim, adv. – po centurijama centŭrĭāt/us, -us, m. – položaj (dužnost) centuriona centŭrĭ/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – izdeliti na centurije; pedites centuriati – pešaci izdeljeni u centurije lex centuriata – zakon koji donosi comitia centuriata centŭrĭ/o,-ōnis, m. – centurion, komandir centurije Cĕphallēnī/a,-ae, f.(Κεφαλληνία) – Kefalonija, najveće ostrvo u Junskom moru Cĕphăl/us—i, m. (Κέφαλος) – sin Hermesa/Merkura i Herse; muž Prokride, miljenik Aurore/Zore Cēphe/us,-ei, m. (Κηφεύς) – etiopski kralj, Andromedin otac Cēphīs/us,-i, m. (Κηφσός) – reka u Fokidi
cēr/a,-ae, f (κηρός) – 1) vosak; 2) daščica (tablica) premazana voskom na kojoj se pisalo; 3) stranica knjige; 4) pismeni rad, testament; 5) voštani pečat; 6) voštana slika, ikona cērārĭ/a,-ae, f. – kalup za voštane odlivke cĕrăs/us,-i, f. (κέρασος) – trešnja; stablo trešnje cĕrătĭn/a,-ae, f. (κερατίνη) – sofistički zaključak: što nisi izgubio, imaš; nisi izgubio rog, dakle, imaš rog. cĕrāt/us,-a,-um, a. – voštan, snabdeven (presvučen) voskom tabula cerata – voštana tablica; pennae ceratae – pera presvučena voskom Cerbĕr/us,-i, m. (Κέρβερος) – troglavi pas koji čuva ulaz u donji svet cercŏpĭthēc/us,-i, m. (κερκοπίθηκος) – repati majmun cercūr/us,-i, m. (κέρκουρος) – laki brod pogodan za plovidbu cerd/o,-onis, m. (κέρδος) – 1) dobit, dobitak; 2) zanatlija, radnik cĕrĕbell/um-i, n. (dem. od cerebrum) – mali mozak cĕrĕbrōs/us,-a,-um, a. (cerebrum) – sklon ludilu, poremećen; žestok, gnevan, plah, zao cĕrĕbr/um,-i, n. – 1) mozak; excutio aliqui cerebrum – lišiti nekoga razuma; cerebrum his uritur – oni su puni svetog gneva; 2) razum; 3) gnev Cĕrĕālĭ/a,-ium,(pl.) n. – Cererine svetkovine cĕrĕāl/is,-e, a. – žitni munera cerealia – hleb; arma cerealia – pribor za pravljnje hleba Cĕr/ĕs,-ĕris, f. – kći Saturna i Ree, boginja plodnosti: Demetra kod Grka cĕrĕ/us,-a-um, a. – 1) voštan, boje voska; 2) mekan, nežan; 3) vitak, gibak, savitljiv cērĭmŏnĭ/a,ae, f. > caerimonia cērĭn/a,-ōrum, n. (pl.) – haljine boje voska cĕrinth/a,-ae, f. (κηρίνθη) – vrsta biljke, «voštani cvet» cērĭn/us,-a,-um, a. – žut kao vosak cern/o, crēvi, crētum,-ĕre, v. III (κρίνω) – 1) sejati, prosejati, odvojiti c. farinam cribro –sejem brašno kroz sito rešeto; 2) razuznati, raspoznati očima ex hoc loco Cumanum tuum non c. – odavde (iz ovog mesta) ne razuznajem tvoju; 3) poznati, zapaziti, videti; 4) (pasiv) cerni re aliquâ – vidi se, pokazuje se, ispostavlja se hae virtutes cerentur in agendo – te se vrline ispoljavaju kroz delovanje; 5) boriti se, naprezati se, nadmetati se c. vitam – borim se za život (sa životom); c. de victoria – borim se za pobedu; c. certamen – takmičim (nadmećem) se cernŭl/o,-avi, -atum, -are, v. I – strmoglaviti cernulo aliquem – strmoglavim nekoga cernŭ/o,-avi,-atum, -are, v. I – pasti glavačke (na glavu) cernuor, cernuatus sum –
cernŭ/us,-a,-um, a. strmoglavljen equus cernuus – strmoglavljen konj cērōm/a,-ae, f. (κήρωμα) – voštana mast, kojom se mažu rvači cērōmătĭc/us,-a,-um, a. – premazan voštanom mašću cerrīt/us,-a,-um, a. – poremećen, «udaren», mahnit, pomaman certām/en,-ĭnis, n. –1) nadmetanje, takmičenje c. citharoedorum – nadmetanje svirača na citri; c. luctandi – nadmetanjeu snazi i govoru; c. Stoicorum et Peripateticorum –nadmetanje stoika i peripatetičara; c. eloquentiae – nadmetanje u elokventnosti; 2) borba, bitka, rat pugnatum est vario c. – bitka se vodila sa promenljivom srećom; res venit ad certamen – došlo je do bitke certātim, adv. – kroz nadmetanje c. currere – utrkivati se, takmičiti se u trčanju cerātĭ/o,-onis, f. – nadmetanje, takmičenje est mihi certatio cum – moram se nadmetati s certe, adv. – 1) sigurno, izvesno, pouzdano; 2) naravno, razume se; da, svakako estne ipsus, an non est? C. est? – da li je to tako ili nije? Naravno da je tako; c. tamen (tamen c.) – ipak je tako certo¹, adv. – sigurno, sasvim exspecto aliquod quasi c. – očekujem nešto gotovo sa sigurnošću (sigurno) cert/o²,-avi,-atum,-are, v. I – 1) boriti se, nadmetati se, takmičiti se c. dicacitate cum –nadmećem se u duhovitosti sa; 2) suditi se, voditi spor na sudu; 3) boriti se, voditi bitku, rat, ratovati; certo vincere – borim se da pobedim cert/us,-a,-um, a. – 1) siguran, izvestan, određen certum jus – pouzdano pravo; certa spes – izvesna nada; certum mihi est ut – ja sam siguran da; certi limites – sigurne granice; c. mori – sigurno je (da ćemo) umreti; habeo aliquod certum (pro certo) – smatram za sigurno/izvesno; 2) pouzdan amicus c. – pouzdan prijatelj; certi homines – pouzdani ljudi; c. Apollo – pouzani Apolon; 3) odlučan pro certo nego/affirmo – odlučno poričem/potvrđujem; certum est quia impossibile est – to je izvesno zato što je to nemoguće cērŭl/a,-ae, f. (dem.) – malo voska c. miniata – crvena kreda kojom su obeležavane greške u knjigama cēruss/a,-ae, f. – sivobela (krem) boja cērussāt/us,-a,-um, a. obojen belosivom (krem) bojom cerv/a,-ae, f. – ženka jelena, košuta; srna (srodno sa našom rečju krava) cervīc/al,-alis, n. (cervix) – podglavač, jastuk cervīcŭl/a,-ae, f. (dem od cervix) – mali vrat, vratić, groce cervīn/us,-a,-um, a. – (cervus) – srneći, koji se odnosi na srndaća/srnu pellis cervina –srneća koža
cerv/ix,-icis, f. 1) vrat frango cervices aliqui – lomim vrat nekome (mučim nekoga); grloesse (stare, habere, collocare) in cervicibus aliquius – ujarmiti, staviti nekome jaram na vrat; bellum est cervicibus – rat nam preti; 2) grlo; 3) grlić cervix uteri – grlić materice; 4) pokoriti se do cervices crudelitati – dobrovoljno se podvrgavam; 5) smelost homo tantis cervicibus – drzak/smeon čovek cerv/us, -i, m. –1) jelen; 2) palisad; 3) španski konjanik cespes > caespes cessātĭ/o,-ōnis, f. – 1) oklevanje, skanjivanje, dangubljenje; čekanje, očekivanje, iščekivanje secessāt/or,-oris, m. – oklevalo, danguba cessim, adv. (cedo) – untarag, unazad cessim eo – pre toga cessĭ/o,-ōnis, f. – ustupanje c. in iure – ustupanje (imovine) po zakonu cess/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1) čekati, očekivati quid c.? – šta čekam? (što se skanjujem?); quid cessas? – šta čekaš? (što oklevaš?); 2) oklevati, skanjivati se, dangubiti paulum si cessassem, eum domi invenissem – ako malo i izdangubimo, stići ćemo njegovoj kući; 3) besposličiti, dangubiti; 4) prestati non cessas de nobis detrahere – ne prestaješ da nas panjkaš/ogovaraš; 5) zanemariti c. officio – zanemarujem dužnost/obaveze; 6)tempora cessata – izgubljeno vreme; 7) arae cessate – napušteni hramovi; 8) izostati, ne doći na ročište; 9) nedostajati; 10) pogrešiti cestrophendŏn/e,-es, f. (κεστροσφενδόνη) – kestrofendon, ratna mašina za bacanje stena cest/us > caestus cētārĭ/a,-ae, f. > cetarium cētārĭ/um,-ĭi, n. –brana, ribnjak, uz more u koji riba povremeno iz mora dolazi cētārĭ/us,-ĭi, m. – trgovac ribom; cetari/us,-a,-um, a. – riblji cētĕrōquin (ceteroqui) – uostalom, pored toga, inače cētĕr/(us),-a,-um, a. – 1) ostali, drugi ceterum exercitum – druga (ostala) vojska;ceterum ornatum – ostala oprema; cetera Graecia – ostala Grčka (drugi delovi G.); 2) de cetero – uostalom; 3) ceterique (et cetera) – i tako dalje; ceterum – inače, uostalom; 4) nego, već non consulibus, ceterum dictatori legiones tradiderunt – nisu izdali kunzuli već komandanti legiona; ceterum censeo Carthaginem esse delendam – uostalom mislim da K. reba razoriti cētr/a, -ae, f. – kratki španski štit cēt/us,-i, m. (pl.: cete) (κήτος) – 1) morska neman; 2)kit, 3) delfin, morski pas ceu, adv. & veznik – kao, poput tenuis fugit ceu fumus in auras – tanak kao dim (poput dima) na vetru
Cē/yx,-ýcis, m. (Κήυξ) – kralj u Trakiji; Alkionin muž Chalcēd/on-onis, f. (Χαλκηδών) – grad u Bitiniji Chalc/is,-ĭdis, f. (Χαλκίς) – Halkidika, naziv više gradova na Evbeji Chaldae/a-ae, f. (Χαλδαία) – Haldeja, južni deo Vavilonije chăl/ybs,-ybis, m. (χάλυφ) – čelik Chāŏn/es,-um, m. (pl.)(Χάονες) – Haoni, narod u Epiru Chāŏnĭ/a,-ae, f. (Χαονία) – Haonija, zemlja Haona chăos (χάος)(samo nominativ i akuzativ) – haos, bezgranični prazni prostor; carstvo mraka; mrak; podzemni svet; bezoblična pramasa od koje je bog sazdao svet Chăr/is,-ĭtis, f. (Χάρις) – Harida, jedna od gracija chăristĭ/a,-ae, f. (τά χαρίστα) – praznik na koji su porodični sporovi ostavljani po strani Charmād/as,-ae, m. (Χαρμάδας) – grčki filozof Chăr/on,-ōnis, m. (Χάρων) – sin Ereba i Noći, lađar u podzemnom svetu Chărond/as,-ae, m. – zakonodavac na Siciliji oko 650 godina pre Hrista chart/a,-ae, f. (χάρτης) – 1)list biljke papirusa; charta dentata – glatki papir; 2) spis, pismo, pesma, knjiga; charta plumbea – tanka ploča chartŭl/a, -ae, f. (dem. od charta) – ch. dentata – listić papirusa; spis, pesma Chărybd/is,-is, f. (Χάρυβδις) – 1) opasni vrtlozi u moru kod Mesine; 2) nešto opasno Chatt/i,-ōrum, m.(pl.) (Catti) – germanski narodu okolini Hesena Chauc/i,-ōrum, m. – germanski narod uz morsku obalu između Emsa i Labe Chēl/ae,-ārum, f. (pl.) – (χηλαί) – kandže nekih životinja chĕlўdr/us,-i, m. (χέλυδρος) – vrsta vodene zmije, zmija-kornjača chĕl/ys –yos (akuz.:-yn, vok.:-yn, abl.-y) f. – 1) kornjača; 2) lutnja (prvobitno se taj instrument izrađivao od kornjačine kore) chĕrăgra > chiragra Cherrŏnēs/us (Chersŏnēsus, χερσόνησος) – poluostrvo; Krim chīlĭarch/us,-i, m. (chiliarch/a,-ae, m., χιλίαρ/χος,-χης) –1)vojskovođa, pukovnik, sa hiljadu vojnika; 2) veliki vezirkod Persijanaca Chīl/o,-ōnis, m. (Χίλων) – jedan od sedam grčkih mudraca Chĭmer/a,-ae, f. (Χίμαιρα) – mitološka neman koja je bljuvala vatru; ubio je Belerofon chĭmerĭfer/,-a,-um, a. – koji rađa himeru Chĭ/ōs,-ĭi, (Χίος) – ostrvo uz maloazijsku obalu; Chĭi – stanovnici Hiosa chīrărg/a,-ae, f. (χειράγα) – reumatični bol (giht) u ruci, chirarga et podarga – ulozi,akutan bol u ruci i nožnom palcu
chĭrŏgrăph/um,-i, n. (χειρόγραφον) – 1)svojeručni spis, svoj stil; svojeručno pisanocredidi chirographis eius – verovao sam njegovom svojeručnom rukopisu; 2) revers Chīr/on,-ōnis, (Χείρων) – Kentaur poznat po pravednosti i mudrosti; sin Krona i Filire; učitelj mnogih heroja, među kojima i Ahila chīrŏnŏmĭ/a,-ae, f. (χειρονομία) – gestikulacija, kretnje rukama pri govoru chīrŏnŏm/us,-i, m. (χειρονόμος, χειρονομών ) – neko ko zna na pravi način da se služi gestama, pantomimičar, mimetičar chīrurgĭ/a,-ae, f. (χειρουργία) – hirurgija; chirurgiae taedet – prezirao je ratne podvige chlămys,-ўdis, f. (χλαμύς)- grčki vuneni ogrtač; vojnički šinjel, službenička uniforma Chlōr/is,-ĭdis, f. (Χλώρις) – Flora, boginja cvetanja Choerĭl/us,-i, m. (Χοιρίλος) – epski pesnik sa Samosa, oko 450 god. Pre Hrista chŏrāgĭ/um-ii, n. (χοράγιον) – oprema za hor chŏrāg/us,-i, m (χορηγός) – horovođa chŏraul/es,-ae, m. (χοραύλης) – frulaš koji daje takt horu da igra chord/a,-ae, f. (χορδή) – 1) struna (od creva) na muzičkim instrumentima; non dicit tangere chordas – nije rekao da se diraju strune; 2) uže, konopac corda tibi tenditur – tebi se konopac sprema chord/us (cord/us),-a,-um, a. – jari; kasno sejani/iznikli chŏrē/a,-ae, f. (χορεία) – okretnaigra hora, kolo chŏrē/us,-a,-um, a. – (χορείος) – pes ch. – metrička stopa, trohej chors > cohors chŏr/us,-i, m. (χορός) – 1)horska igra, kolo, igra exerceo/agito chorum – izvodim igru (igram kolo); ch. Pleiadum – kolo Plejada; 2) hor u klasičnoj tragediji; 3) pravilna putanja nebeskih tela; 4) rulja, čopor ch. iuventutis – čopor mladih; ch. philosophorum – hor filozofa chrī/a,-ae, f. (χρεία) – korist, vežba Chrÿs/es,-ae, m. (Χρύσης) – Apolonov sveštenik u gradu Krise, Troas Chrÿsē/is,-ĭdis, f. – Hrisesova kćer; Grci je dode Agamemnonu i razgneve Ahila Chrÿsipp/us,-i, m. (Χρύσιππος) – filozof stoičar, oko 220 god. Pre Hr. cĭbārĭ/a,-orum, n. – (vojničko) sledovanje, porcija cibariae duorum mensorum – sledovanje za dva meseca; panis cibarius – grubi vojnički hleb cĭbārĭ/us,-a,-um, a. – prehrambeni, što se dnosi na hranu uva cibaria – stono grožđe cĭbāt/us,-us, m. (cibo) – hrana, ishrana cĭb/o,-avi, ,-atus,-are, v. tr. I (cibus) – hraniti
cĭbōrĭ/um,-ii, n. – pehar, čaša cĭb/us,-i, m. – hrana, ishrana c. sumo – jedem; cibum capio – uzimam hranu; c. furoris/ mali – hrana gneva/zla cĭcād/a,-ae, f. – skakavac cĭcātrīcōs/us,-a,-um, a. (cicatrix) – sa ožiljcima, rošav; tekst u kojem je jedan deo brisan cĭcātri/x,-ĭcis, f. – ožiljak c. adversa – ožiljak s prednje strane duco (induco) cicatricem – lečim ranu cicc/us,-i, m. (κίκκος) – kora nara, šipka; non c. – ni najmanje cĭc/er, eris, n. – slani grah, leblebija Cĭcēr/o,-ōnis, m. – porodično ime u plemenu Tulija; najpoznatiji državnik Marko Tulije Cicero (106-43 pre Hrista) cĭchōrĭ/um,-ĭi, n. (κιχώριον) – vodopija, endivija, cikorija cĭcōnĭ/a,-ae, f. – roda cĭc/ur,-ŭris, a. – pitom cĭcūt/a, -ae, f. – otrovna biljka kukuta cĭdăr/is,-is, f. – dijadema (persijska reč) cĭĕ/o, cīvi, cĭtum,-ēre, v. intr. II (ali i: cio κίω,κινέω, v. IV) – 1) staviti u pokret, kretati senatura omnia cientur – sve se u prirodi kreće; orbis semper eodem modo ciebatur – svet se uvek na taj način kreće; ciet coelum tonitru – gromom pokreće nebo; 2) deliti imovinu (sudski); 3) pozivati, zvati ciet vires ad me – prizivam ljude sebi; 4) pozivati u pomoć cieo Manes nocturnos – prizivam seni noći; non homines tantum, sed foedera et deos cieo – ne samo ljude nego i zavete i bogove prizivam; 5) zvati imenom, imenovati magna voce animam supremum cinet – iz svega glasa poziva dušu umrlog; 6) pokrenuti (uzbuditi) osećanja; 7) početi, započeti cieo praelium – počinjem bitku; cieo lacrimas – početi plakati Cĭlĭcĭ/a,-ae, f. (Κιλικία) – oblast u Maloj Aziji Cĭl/ix,-ĭcis, m. (Κίλιξ) – Kilikijac, stanovnik Kilikije Cilnĭ/us, -a,-um, a. – C. genus – naziv moćnog plemena kojem je pripadao Mecena Cimb/er,-bri, m. – germansko pleme Cimbri Cim/ex,-icis, m. – kimica, stenica Cimmĕrĭi, -ōrum, m. Κιμέριοι (pl.) – mitski narod na zapadu zavijen u mrak i maglu Cīm/on,-onis, m. (Κίμων) – slavni Atinjanin, sin Miltijadov cĭnaedĭc/us,-a,-um, a. – razuzdan, bludan, poročan cĭnaed/us,-i, m. (κίναιδος) – sladokusac, bludnik, raspusnik cincinnāt/us,-a,-um, a. kovrdžav, valovit
cincinn/us,-i, m. (κίκιννος) brenovan, valovita kosa; poëtae cincinni – brenovani pesnici cinctūr/a-ae, f. (cingo) – 1) način nošenja toge; 2) tunika koju su nosili stari Rimljani cinct/us,-us, m. > cintura cinctūt/us,-a,-um, a. – u cinturi/cintusu, koji nosi cinturu cĭnĕfact/us, -a,-um, a. – pretvoren u pepeo, sagoren, izgoreo cĭnĕrārĭ/us-a,-um, a. – lužni, pepeoni, što je od luga/pepela; cinenari/us,-ii, m. – rob koji je grejao mengele za kosu u vrelom pepelu > frizer cin/go,-nxi,-nctum,-ere, v. III – 1) (o telu) – umotati, uviti cingor zona/armis/gladio – zavijam pojas/oružje/mač; cingor ferrum – zavijam mač; cingor caput floribus – zavijam glavu vencem od cvetova; 2) (o prostoru) obuhvatati, opkoljavati mare cingit insulam –more obuhvata ostrvo; 3) (vojska) opasati cingunt castra vallo – opasuju grad palisadom; 4) okružiti, opkoliti Sicilia cincta periculis – - S. je je opkoljena opasnostima; cingŭl/um, -i, n. – opasač, pojas cingŭl/us, -i, m. – pojas, cingulus terrae zona na Zemlji cĭnĭfli/o,-ōnis, m. > cinerarius cĭn/is,-eris, m. – 1) lug, pepeo; 2) pepeo (posmrtni ostaci) pokojnika dummodo absolvar cineris – posle moje smrti; post cinerem – nakon kremacije tela; 3) patriae c. – pepeo otadžbine; in fumum et cinerem verto – pretvaram u dim i pepeo (uništavam) cinnămōm/um,-i, (cinnam/um,-i) n. – cimet cipp/us-i, m. četvrtast zašiljen stub, naročito na grobljima, nadgobni kamen circā, prep. sa akuzativom – I (za mesto) 1) o, oko c. eam sunt plurimi luci – oko nje su brojni sveti gajevi; omnes c. eum – sve oko njega; 2) kod, u blizini c. domum auream habito – stanujem kodzlatnekupole; II (za vreme) oko c. eandem horam – otprilike u ovo vreme; c. Ciceronem – otprilike u Ciceronovo vreme; III adv. oko, uokolo gramen erat c.– trava je bila uokolo; montes, qui c. sunt – brda koja se nalaze okolo; IV a. multorum c. civitatum – od mnogih okolnih država circāmoerĭ/um,-ĭi, n. – okruženje, vanjeski prostor oko gradskih zidina Circ/e,-es, f. (Κίρκη) – Kirka, čarobnica, kći Sunca i Perse, začarala i zadržala Odiseja i njegove drugare godinu dana u svojoj pećini Circēi,-ōrum, m. (pl.) – rt i grad u Lacijumu circens/is, -e, a. – kanalski; circuski ludi circenses – cirkuske igre circĭn/o, -avi, -atum,-are, v. I – okružti, napraviti krug circino ramos in orbem – pravimogradu oko stabala (drveća) circĭn/us, -i, m. – šestar
circĭter, prep. sa akuzativom – o, oko, kod, u blizini c. haec loca – oko ovih mesta; c. meridiem – oko podne; c. Kalendas – oko prvoga u mesecu; c. tertia pars celata est – otprilike jedna trećina je sakrivena circĭ/us,-ii, m. – oštar severozapadni vetar circŭĭt/ĭo, -ōnis, f. (circumitio) – obilaženje, zaobilaženje; obigravanje circumitines et anfractus – okukue i zaokreti circŭĭt/us (circŭmĭt/us),-us, m. – 1) kruženje, obilaženje c. solis – kruženje sunca; c. orbis – kruženje sveta; c. totius Siciliae – putovanje po celoj Siciliji; 2) obim magnitudo c. – veličina obima; in circuitu – svuda uokolo; 3) (retorika) – period, ciklus circŭlatim, adv. – po skupinama, po grupama, grupno, čoporativno circŭlat/or,-oris, m. – zabavljač, skitar, skitnica circŭlātōrĭ/us,-a,-um, a. – zabavljački, skirtnički circŭl/or,-ari, v. dep. I – skupljati se, sastajati se circŭl/us,-i, m. – 1) krug, kružnica; 2) putanja zvezda circuli stellarum – putanje zvezda; 3) kolo; 4) beočug u lancu; 5) krug poznanika, prijatelja per fora et circuli – u javnosti u užim krugovvima; in conviviis et circulos – među poznanicima i prijateljima; noli turbare circulos meos – ne diraj (remeti) moje krugove circum, prep. sa akuzativom – 1) o, oko terra se convertit c. axem suum – zemlja se okreće oko svoje ose; capelli c. caput – kosa oko glave; flores c. flumen – cvetovi oko reke;fremere c. claustra – (za vuka) vijati oko tora; hunc c. – oko ovoga/ove; 2) blizu urbes quae c. Capuam sunt – gradovi koji se nalaze oko Kapove; 3) kod erro c. villas – lutam oko koliba; pueros dimisit c. amicos – dečake je slao kod prijatelja (prijateljima); 4) uz qui c. eum sunt – koji su uz njega (s njim); formosos homines c. pedes habeo – imam divne ljude uza se (oko sebe); II adv. uokolo c. undique – svuda uokolo; circumundique – svuda uokolo circŭmact/us¹,-us, m. – osvrtanje, obrtanje c. coeli – okretanje neba; c. rotarum – obrtanje točkova circŭmact/us²,-a,-um, a. – savijen oko circumacta curvataque litora – savijene i krivudave obale circŭmăg/o,-egi,-actum,-ere, v. III –1) kružiti, cirkulisati annus solstitiali orbe circumagitur – solarna godina zatvara krug; 2) obrtati, okretati, zaokretati ventus se circumagit – vetar menja pravac; fortuna circumagitur – sreća je promenljiva;circumago genus humanum in me – pridobijam ljudski rod; 3) (u pasivu) circumagor –obzirem se, povodim se za circumagi rumoribus vulgi – povodi se za glasinama circŭmăr/o,-avi,-are, v.intr. I – orati, oborati, opisati brazdom
circŭmcaesūr/a,-ae, f. – vanjske konture circŭmcīd/o,-idi,-isum,-ere, v. tr. III – 1)seći, odseći circumcidit arbores – sekao je stabla; 2) smanjiti, ograničiti, skresati circumcido sumptum – smanjujem troškove; 3) odstraniti circumcido et amputo – sečem i odstranjujem circŭmcirca, adv. – oko, uokolo regiones circumcirca prospicio – posmatram predele u okolini (okolne predele) circŭmcīs/us,-a,-um, a. 1) strm, nepristupačan c. locus – nepristupačno mesto; 2)oratio circumcisa – kratak (sažet, suv) govor circŭmclū/do,-si,-sum,-ere,v. III – obuhvatiti, uključiti circumcŏl/o,-ere, v. III – boraviti u okolini c. sinum maris – boravim u blizini morskog zaliva circumcurr/o,--ere, III – trčati (skakati) okolo ars circumcurrens – umetnost (veština) koja se širi na sve strane circumcurs/o, -are, v. I – trčati (skakati) c. omnia – trčim na sve strane; c. hac illac – trčim amo-tamo circumd/o,-dĕdi,-dātum,-are, v. I – 1) zagrliti c. bracia collo – grlim; 2) opkoliti c. exercitum castris hostium – opkoljavam vojskom neprijateljsku tvrđavu; 3) opasaticircumdedit urbem muro – opasao je grad zidom; 4) stegnuti circumdedit collum filo –stegao (mu) je vrat žicom circumdūc/o,-duxi,-ctum,-ere, v. III – 1) voditi okolo circumduxit exercitum per invia – vodio je vojsku po bespućima; 2) prevariti, zavarati, obmanuti circuduxit eum argento –dao mu je lažni novac circumductĭ/o,-onis, f. – 1) okolišenje, obigravanje; 2) prevara c. argendi – novčana prevara; 3) duga i komplikovana rečenica circumduct/um,-i, n. – pokušaj prevoda grčke reči περίοδος circumduct/us,-us, m. – obim neke stilske figure circŭm/ĕo, -ii(ivi),-itum,-ire, v. IV – 1) obilaziti, zaobilaziti c. per hortum – obilazim vrt (baštu); 2) c. urbem muro – opasati grad zidovima; 3) opkoliti circumiri ab hostibus –opkoljeni od neprijatelja; 4) zaobići, mimoići, circumire nomen – zaobići ime; circumivi omnes insulas – zaobišao sam sva ostrva; 5) krstariti, lutati c. urbem – krstarim gradom; 6) obilaziti kuće moleći (opominjući) c. veteranos ut acta Caesaris sanciant – upozoravati veterane da se Cezarova dela poštuju kao svetinje; 7) prevariti, podvaliti circumiit eum –nasamario ga je; 8) opisati c. multas res – opisujem mnoge stvari circŭmĕquĭt/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – obići na konju (jašući) c. moenia – obilazim gradske zidine na konju (jašući)
circum/fĕro, -tŭli,-lātum,-ferre, v. tr. III – obneti, obnositi, nositi okolo c. lyram in convivio – idem sa lirom između gostiju; circumtulit infantem per tempa – nosio je dete po hramovima; circumtulit oculos huc atque illuc – prevrtao je očima na jednu pa na drugu stranu; sol circumfertur – sunce opisuje putanju; ter socios purâ circumtulit undâ – obneo je tri puta čistu vodu oko njih; c. ignes circa omnia templa – obnosim vatru oko svih hramova; c. eum pro cerrito – čistim ga od poremećenosti (ludila) circumflect/o,-xi,-xum,-ĕre, v. tr. III – 1) saviti oko, sastaviti oko circumflexi longos cursus – savio (prevalio) jeduge pute; 2) (gramatika) naglasiti slog kao dug c. syllabam –naglašavam slog circumfl/o,-avi,-atum,-are, v. I – duvati okolo circumflari a ventis invidiae – nošen vetrovima zavisti circumflŭ/o,-xi,-xum,-ere, v. III – 1) opticati, teći okolo Maeander circumfluit Cariam –Meander teče oko Karije; preplaviti, nalaziti se u izobilju copiae circumfluentes – obilne zalihe; oratio circumfluenta – kitnjast govor circumflŭ/us,-a,-um, a. – opticajni, što se tiče opticanja urbs circumglua Ponto – grad koji zapljuskuje Crno more circumfŏ/dĭo,-fōdi,-fossum,-ere, v. III – opkopavati, kopati oko/okolo circumfodi truncum/platanos – okopavam stablo/platane (kopam oko stabla/platanâ) circumfrĕm/o,-ĕre, v. III – širim buku aves circumfremunt nidos – ptice dižu buku iz gnezda circumfŏrānĕ/us,-a,-um, a. – tržni, što se odnosi na trg aes circumforaneum – trošarina circumfu/ndo,-fūdi,-fūsum,-ĕre, v. III – I1) opasati, zakljuskivati mare urbi circumfusum – grad zapljuskuje more; terra mari circumfusa – more zapljuskuje (opasuje) zemlju; Tigris urbi circumfunditur – Tigris opasuje grad (teče oko grada); 2) preliti, premazati circumfudit mortuum cerâ – preliti (premazati) umrlog voskom; 3) obuhvatiti, zaogrnuti circumfusum amictu nebulae – zaogrnut plaštom magle; spiritus nobis circumfusus – duh je opasan nama (opkoljen našim telom); aer circumfundit terram – vazduh obuhvata zemlju; II saviti se, sklopiti se oko c. me – a) širim se, rasprostirem se oko sebe; b) savijam se, motam se oko nečega; circumfundit iuveni – sklapa se oko momka; voluptates circumfusae – dostupna zadovoljstva (uživanja); Cato circumfusus Stoicorum libris – Katon okružen knjigama stoičara circumgĕm/o,-ĕre, v. III - ursus circumgemit ovile – medved brunda okolo circumgest/o,-avi,-atum,-are, v. I – raznositi circumgestat epistolam – raznosi pisma
circumgrĕ/dĭor,-gressus sum,-edi, v. dep. III (gradior) – uhoditi circumgredior terga hostium – uhodim (izviđam) pozadinu neprijatelja circumiăcĕ/o,-ĕre, v. III – nalaziti se u blizini, biti pri ruci circumiĕct/us¹,-us, m. (circumicio) – 1) obim, obuhvatnost aether terram tenerocircumjectus amplectitur – eter nežnim obručom opasuje zemlju; 2) okolina arx munitur circumjectus arduo – tvrđave se podižu na nepristupačnom prostoru circumiĕct/us,-a,-um, a. (particip od circumicio) – koji se nalazi u okolini, okolni circum/ĭcĭo,-iēci,iectum,-ĕre, v. tr. III (iacio) – postaviti oko, opasati c. vallum – dižem palisad oko (grada); anguis circumiectus fuit vectem – guja se bila omotala oko zasuna circuminĭc/ĭo,-ĕre, v. III – c. vallum dižem (postaviljam) palisad oko grada circumlătr/o,-avi,-are, v. I – olajavati okolo; ići okolo alajavajući circumlĭg/o,-avi,-atum,-are, v. I – privezati za nešto circumlĭn/o,-litum,-ere, v. III – omazati, premazati, pomazati circulĭtĭ/o,-ōnis, f. – premaz, namaz (boje) circumlŏcūtĭ/o,-ōnis, f. – opis circumlūce/ns,-ntis, particip – svetao, svetleći, zračan, koji zrači circumlŭ/o,-ĕre, v. III – zapljuskivati Rhenus amnis circumluit tergum et latera – reka Rajna zapljuskuje zaleđe i bočne strane circumlustr/o, -are, v. I – osvetljavati okolinu circumlŭvĭ/o,-onis, f. – zapljuskivanje, odronjavanje obala circummi/tto,-si,-ssum,-ere, v. III – 1) slati uokolo, razaslati circummitto legatos in omnes partes – šaljem izaslanike u sve krajeve; 2) slati zaobilaznim putem circummūnī/o,-ivi,-itus,-ire, v. IV – 1)utvrditi, utvrđivati, circummunivit urbem operibus podigao je utvrđenja oko grada; 2) circummunio hostem – opkoljavam neprijatelje circummūnītĭ/o,-ōnis, f. – opkoljavanje utvrđenjima circumnāvĭg/o,-are, v. I – jedrim okolo c. sinus oceani – jedrim po zalivu okeana circumpădān/us,-a,-um, a. oko (u okolini) reke Po circumpend/ĕo, -ēre, v. II – visiti o nečemu (na nečemu) circumplaud/o,-ĕre, v. III – prihvatiti aplaudiranjem circumplect/or,-plexus sum,-i, v.dep. III – 1) obuhvatiti; 2) c. collum – obgrliti; 3) optočiti, opervaziti, obrubiti c. pharetram auro – pervazim tobolac zlatom circumplĭc/o,-avi,-atum,-are, v. – oviti se (smotati se, saviti se) oko circumpō/no,-posui,-positum,-ere, III – stavljati, postavljati oko circumpōtātĭ/o,-ōnis, f. – obređivanje u piću
circumrētĭ/o,-īvi, etc., v. IV – zatuliti circumrōd/o,-si,-sum,-ere, v. III – oglodati c. escam – glođem mamac; circumrodor dente theonino – izložen sam ogovaranju, oklevetan (opanjkan) sam circumscind/o,-ere, v. III – [po]cepati odeću na nekome circumscrī/bo,-psi,-ptum,-ere, v. III – 1) opisati krug c. orbem – opisujem krug oko sveta; c. lineas extremas umbrae – opisujem konture senke; 2) povući granice, granične linije; 3) c. curriculum vitae – opisujem kretanje u životu; c. locum habitandi – opisujem mesto boravka; 4) definisati, odrediti značenje reči; 5) obuzdati, stesniti, smanjiti, suziti upotrebu (slobodu, delatnost) senatus circumscripsit magistratum – senat je ograničio delatnost magistrata; circumscribit adolescentem – obuzdaje pubertetliju; 6) prevariticircumscripsit aliequem pecunia opelješio (nasamario/prevario ga je; 7) mimoići, zaobići c. testamentum – zaobišao je testament; circumscripsit illis sententiis – zaobišao je njihovo mišljenje circumscriptĭ/o,-onis, f. –1) okružavanje, okruženje; ograničavanje, obeležavanje c. terrae – obeležavanje zemljinih kontura; c. temporis – periodizacija; c. verborum – periodska (duga, složena) rečenica; 2) obuzdavanje c. adolescentium – obuzdavanje maloletnika circumscript/or,-oris, m. – 1) ukrotitelj; 2) varalica, prevarant circumscript/us,-a,-um, a. – opisan, ograničen, obeležen, obudan circumsĕc/o,-ctum,-are, v. I – obrezati, rezati okolo; opseći; zaobliti, podrezati, zatupiti, podseći c. ungulas – podrezati kandže; c. radices vitium – podsecam korene zla circumsĕdĕ/o,-sēdi,-sessum,-ēre, II – 1)zasesti oko nečega; 2) opkoliti, opsesti, izvršiti opsadu circumsedit urbem omnibus copiis – izvršiti opsadu grada svim snagama;circumcessus mulieribus blanditiis – opsednut (savladan) napirlitanim ženama circumsēp/ĭo,-psi,ptum,-ire, v. IV – opasati, opkoliti circumsepsi locum parietibus – opasao je grad zidovima circumsessĭ/o,-ōnis, f. – opsada circumsīd/o,-ĕre, v. III – opsedati, vršiti opsadu circusidit urbem – opseda grad circumsĭlĭ/o,-ire, v. IV – skakati okolo circums/isto,-stĕti,-ĕre, v. III – opupljati se, skupljati se oko circumsŏn/o,-ŭi,-ĭtum,-are, v. I – 1)odjekivati, ječati u okolini locus circumsonuit ululatibus – mesto je odjekivalo zavijanjem (vukova); 2) zvečati circumsonor armis – oružje zveči oko mene; circumsonuit murum armis – zvečalo je oružje oko zidina circumspectātri/x,-ĭcis, f. – osmatranje, izviđanje okoline; pozornost
circumspectĭ/o, -ōnis, f. – obzir, oprez circumspect/o,-are, v. I – 1) oprezno se osvrnuti oko sebe; 2) prežati, vrebati; 3) biti oprezan/obazriv, očekivati c. tempus defectionis – očekujem čas prevrata/pada circumspect/us¹,-us, m. – 1) pogled in omnes partes est c. – pogled puca na sve strane; 2) razmatranje, uzimanje u obzir c. aliarum rerum – uzimanje u obzir drugih stvari circumspect/us²,-a,-um, a. – 1) smotren, promišljen, odmeren c. homo – smotren čovek; 2) izvanredan, odličan circumsp/ĭcĭo,-exi,-ectum,-ĕre, v. III – 1) obazirati se circumspicit haesitat – neodlučno se obazire; circumspiciendum est, ut – oprezan je, pazi da; 2) osmatrati, posmatrati c. situm urbis – posmatram položaj grada; c. cornua – osmatram krilne položaje; 3) razmatrati, razmišljati, predomišljati se c. me – razmišljam o sebi; 4) želeti, žudeti, čeznuti c. auxilia – priželjkujem komoru circumstantĭ/a,-ae, f. – 1) opsada; 2) okolnost, stanje circumst/o,-stĕti,-are, v. I – 1)stajati u kurugu, okružiti u stojećem položaju;circumstantes – oni što stoje okolo; 2) opkoliti, opsaditi circumsteterunt tribunal – opkolili su tribunal; fata nos circumstant – opasnosti nas opkoljavaju sa svih strana; duo bella circumstant urbem – rat sa dve strane ugrožava grad circumstrĕp/o,-ui,-itum,-ĕre, v. III – dizati viku (galamu) okolo; circumstrepit clamore – diže viku (galamu); zvati, dozivati, vabiti circumstrŭ/o,-xi,ctum,-ĕre, v. III – ograditi, obzidati, podići ogradu (zid) oko circumsurgen/s,-tis, (particip: surgo) – dižući se okolo circumtent/us,-a,-um, (particip: tendo) – viseći circumtĕr/o,-ĕre, v. III – gnječiti, mešati; zbiti se, okupiti se oko circumtext/us,-a,-um, (particip: texo) – ovijen, omotan, utkan circumtŏn/o,-ŭi,-are, v. I – tutnjiti, grmeti Nereus circumtonuit orbem – Nerej je tunjio (celim) svetom; Bellona eum circumtonat – zaneo se ratom (zanosi ga rat) circumtons/us,-a,-um (perticip: tondeo) – okresan, obrezan svuda okolo oratio circumtonsa – izveštačen govor circumvād/o,-si,-ere, v. III – 1) ići u napad, napadati sa svih strana circumvadsi naves – napao sam lađe sa svih strana; 2) zahvatiti terror circumvadit aciem – strah zahvati boje redove circumvăg/us,-a,-um, a. – 1) kružni; 2) koji se kreće kružno; 3) koji okružuje Oceanus c. – kružni okean circumvall/o,-avi,-atum,-are, v. I – obzidati, ograditi zidom circumvallavit urbem – podigao je zid oko grada; circumvallo hostes – opkoljavam neprijatelje
circumvectĭ/o,-ōnis, f. (circumveho) – 1) c. solis – kruženje sunca; 2) raznošenje circumvect/o,-are, v. I (samo u pasivu, kao sredstvo) – 1) circumvector oppida – kreće se oko gradova; 2) circumvector singula – opisujem (navodim) pojedinosti circum/vĕhor,-vectus sum, vehi,v. III – obilaziti c. locum curru/equo/navibus – obilazim mesto u kočji/na konju/ brodovima circumvehen/s,-tis, (particip) – oplovljavajući c. promontorium – zaobilazeći rt; frustra circumvehor omnia verbis – uzalud kušam sve reči circumvēl/o,-are, v. I – oviti, zaviti, prekriti velom circum/vĕnĭo,-vēni,-ventum,-ire, v. IV – 1) opkoliti planices circumventa collibus – ravnice su opkoljene bregovima; circumvenit moenia exercitu – opkolitio je vojskom utvrđenja; 2) obilaziti, ići okolo Rhenus circumvenit insulam – Rajna teče oko (optiče) ostrva; 3) ugroziti, uznemiravati, uništiti; 4) (u pasivu) progoniti circumvenior falsis criminibus – progonim se (progonjen sam) lažnim optužbama; circumvenior falso testimonio – progonjen sam lažnim svedočenjem; innocens circumvenitur pecuniâ – podmićene sudije nevine proglašavaju krivim circumversĭ/o,-ōnis, f. (circumverto) – obrt, zaokret c. cursus anni – prelaz godine circumvers/or,-ari, v. dep. – obrnuti, zaokrenuti, promeniti smer circumvert/o,-ti,-sum,-ere, (circumvort/o) v. III – 1) obrnuti, okrenuti c. me – obrćem (okrećem) se; 2) (pasiv) rota (rotula) circumvertor axem – točak se vrti (okreće) oko osovine circumvestĭ/o,-ire, v. IV – odenuti, zaodenuti, braniti se c. me dictis – branim se rečima circumvin/cĭo,-nxi,-nctum,-ire, v. IV – obvezati, svezati, zavezati circumvīs/o,-ere, v. III – gledati oko sebe c. omnes – gledam sve oko sebe circumvŏlĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – (za ptice) 1) obletati, leteti okolo circumvolitat lacus – obleće oko jezera; 2) (za ljude) obletati, saletati circumvŏl/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) leteti okolo, obletati; 2) izvikivati naredbe circumvŏlv/o,-lvi,-lūtum, ĕre, v. III – obrtati, obilaziti sol circumvolvitur annum – sunce obilazi (opisuje krug) godinu circ/us,-i, m. (κίρκος) – 1) krug, kružnica; 2) prostor za održavanje gladijatorskih turnira, cirkus c. maximus – veliki cirkus cīr/is,-is, f. (κεϊρις) – morska ptica; Skila je preobražena u κεϊρις cirr/us,-i, m. – 1) pramen kose, kovrdža; 2) ćuba kod ptica; 3) tretreike na odeći cĭs, predl. sa akuz. – 1) (za mesto) s ove strane, na ovoj strani c. Rhenum – s ove strane rajne; c. Taurum – s ove strane Alpa; 2)u roku od paucos c. menses – kroz nekoliko meseci
cĭsalpīn/us,-a,-um, a. – s ove strane Alpa cĭsĭ/um,-ĭi, n. – dvokolica, kočuja na dva točka, kabriolet cist/a-ae, f. – 1) drveni sanduk za odeću, knjige; 2) pletena korpa u kojoj su nošeni sveti predmeti na svečanostima; 3) glasačka kutija cistell/a-ae, f.(cistellul/a, dem. od cista) – kutijica, koferčić; kištra cistellātri/x,-icis, f. (cistella) – robinja koja se brinula o džeparcu domaćice cistern/a, -ae, f. – čatrnja, gustijerna, podzemni rezervoar vode cisternīn/us,-a,-um, a. – što se odnosi na čatrnju cistŏphŏr/us-i, m. (κιστφόρος) – azijski novac, četiri drahme cistŭl/a-ae, f. dem od cista - kutijica, koferčić cĭtāt/us,-a,-um, a. – ubrzan, brz, nagao, plah, hitar citato gradu eo – brzim korakom;equo citato – brzim konjem; homo citatus – brz, nagao čovek cĭtĕrĭ/or, comp. us,(superlativ: citimus) (cis) – 1) (mesto) bliži Galia c. – bliža Galija (s ove strane Alpa); 2) (vreme) skoriji, rani ut ad haec citeriora veniam – da stignem pre/ranije od cĭthăr/a,-ae, f. (κιθάρα) – citra sa četiri žice cĭthărist/a,-ae, m. (κιθαριστής) – svirač na citri cĭthăristrĭ/a,-ae, f. (κιθαρίστρια) – sviračica na citri cĭthăriz/o,-avi,-are, v. I (κιθαρίξω) – svirati na citri Cĭtĭ/um,-ĭi, n (Κίτιον) – stari grad na Kipru cĭtō¹, adv. – 1) hitro, brzo, plaho, naglo c. progredior – a) brzo idem, b) brzo napredujem;c. veniam – brzo (skoro) dolazim; 2) radije, pre citius hoc faciam – radije bih ovo uradio (ću ovo uraditi); non tam c. eum rhetorem dixesses, quam πολιτικόν – pre bih za njega rekao da je političar nego govornik cĭt/o²-avi,-atum,-are, v. I – 1) ubrzati, hitati, hrliti c. gradum – ubrzavam korak; 2) postići, ostvariti; 3) prizvati, pozvati, sazvati citavit senatum – sazvao je senat; 4) optužiti, tužiti; 5) pozivati se na, navoditi cĭtr/ā, I predl. sa akuz. – 1) na ovoj strani, que sunt c. Rhenum – koje su s ove strane Rajne; omnes c. flumen – sve s ove strane reke; 2) ispred, pred non a postrema syllaba c. tertiam – ne pred trećim slogom od kraja; virtus non est c. genus – hrabrost nije ispred porekla (poreklo je važnije); 3) pre, ranije c. tempora Troiana – pre Trojanovog vremena; 4) bez c. virtutem vir bonus intelligi non potest – bez smelosti čovek ne može da postigne pamet; 5) sem, osim, izuzev c. magnitutidem – izuev veličinu (magnitudu): II adv. 1) na ovoj strani urbs est c. – grad je na ovoj strani (s ove strane reke); nec c. nec ultra – ni tamo ni amo (ni voda ni vino); (u komparativu, citrius) paucis citrius passibus ei occurrit – samo nekoliko koraka mu je trebalo da stigne na
odredište; 2) pre, ranije cĭtĕrĭus quam – a) pre nego; b) manje od citerius quam debuit – manje nego što je uzeo na zajam cĭtre/us,-a,-um, a. – limunski, što se odnosi na limun cĭtrō, adv. (uvek zajedno sa ultro) – ovamo, na ovu stranu ultro citroque (ultro et citro, ultro ac citro, ultro citro) – tamo-amo (amo-tamo) ultro c. commeamus – idemo tamoamo cĭtr/us,-i, f. – afročko aromatično drvo od kojeg se izrađivao skpocen nameštaj; limun, pomorandža cĭt/us,-a,-um, a. – ubrzan, nagao, hitar, brz c. pes – brz na nogama; citi legiones – usiljenim maršem; somnus c. abiit – san brzo isčeze cīvĭc/us-a,-um, a. – gradski, građanski corona civica – odlikovanje koje se dodeljivalo onome koji je spasao život nekom sunarodniku cīvīl/is,-e, a. – 1) građanski civile bellum – građanski rat; 2) civila scientia – politika, poznavanje društva i države; civilae questiones – društvena (politička) pitanja; vir civilis –političar, državnik; sermo civilis – prikladan govor/razgovor; animus civilis – patriotski duh; 3) pristojan, nadmoćan, ponosan, ohol cīvīlit/as,-ātis, f. – pristojnost, uglađenost, dostojanstvenost, politika cīvīliter, adv. – građanski, na građanski način cīvis,-is, f. – 1) građanin civium hoc interesse videtur – videlo se da to građane zanima; 2) podanik rex imperat civibus suis – kralj vlada svojim podanicima cīvĭt/as,-ātis, f. – 1) državljanstvo c. Romana – status rimskog građanina; 2) država (grad) ius civitatis – građansko pravo; c. augetur magnitudine urbis država razvija grad; 3) narod erro per totam civitatem – grešim pred licem celog naroda; 4) obzirnost, lojalnost clād/es,-is, f. – šteta, gubitak, udes, nesreća clades belli – ratna šteta; clades dextae manus – gubitak desne ruke; clades Lybiae – gubitak Libije; cladem facio – činim štetu;cladem accipio – prihvatam štetu clam, I predl. sa abl. i akuz. – bez znanja, tajno, krišom c. me/te/illo – krijući od mene/tebe/njega; c. matrem – krijući od majke; me c. habuit – to se krilo od mene; IIadv. tajno, skriveno, krišom c. mihi est – to mi je nepoznato (to je skriveno od mene) clāmāt/or, -oris, m. (clamo) – izvikivač, vikač clāmĭtātĭ/o,-ōnis, f. (clamito) – krik, uzvik, povik, galama, rusvaj, buka clāmĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) vikati, pozivati c. ad arma – zovem na oružje; c. me liberum esse – stavljam na znanje da sam slobodan; 2) vrištati, vikati, galamiti clām/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1)vrištati, vikati, cviliti tumuntuantur et clamantur –prave nered i galame; 2) cviliti, kukati clamavit de uxoris interitu – cvilio je za umrlom
ženom; II v. tr. 1) zvati, pozivati, obraćati se; 2) javiti, javljati, vikati omnes clamabant: «tua culpa est!» – svi su vikali: «tvoja je krivica!»; 3) pokazati, svedočiti tabulae illae clamant – ove tablice svedoče (su dokaz) clām/or, -oris, m. (clamo) – vrisak, povik, krik, buka, galama clamor consesusque – buka i povici odobravanja clāmōs/us,-a,-um, a. – vrištav,ŭ kričav forum clamosum – forum ispunjen krikovima clancŭl/um, I adv. (dem. od clam) – krišom, ispod žita clanculum noctu venit – dođe krišom noću; II prep. sa akuzativom – bez znanja (tajno, krišom) clamiculum patres – bez očevog znanja (krijući od oca); foedus clanculum – tajni savez; scelus clanculum – tajni prekršaj (zločin) clandestīn/us,-a,-um, a. – 1) scelus clandestinum – skriveni zločin; 2) foedus c. – tajni ugovor (dogovor), zavera clang/or,-ōris, m. (clango) – zveket, zvon, zvuk udara; glas, krik, buka clangor tubarum – glas (zvuk) truba; clangor avium – kreštanje ptica (klepet krila) clāre, -adv. – jasno, sjajno, bleštavo clār/ĕo,-ēre, v. II – biti jasno, sjajno, bleštavo fama claret – fama blešti (je blešava) clāresc/o,-rŭi,-ĕre, v. III – postajati jasan, razgaliti se, razvideti se dies claruit – razdanjivalo se; sonitus armorum claruit – zveket oružja se sleže; bivati sve bolji clārĭgātĭ/o,-ōnis, f. (clarigo) – otkup (globa); zahtev za naplatu globe (odštete) pred početak rata; držanje u pritvoru osobe koja je uhvaćena u zabranu dok ne plati globu (otkup) clārĭg/o,-avi,-atum,-are, v. I – objaviti rat neprijatelju uz izvesne verske ceremonije clārĭsŏn/us,-a,-um,-a. zvonak, koji ima jasan zvuk clārĭt/as, -ātis, f. (clarus) – 1) jasnoća, sjaj sidus illud est tante claritatis – ovo sazvežđe ima tako jasan sjaj; 2) zvučnost, jasnoća c. vocis – čistota glasa; 3) razgovetnost, razumljivost; 4) ugled, slava c. tua – vaša svetlosti; c. hominis – ugled čoveka clārĭtūd/o,-ĭnis, f. – jasnoća, sjaj, svetlost clār/o,-avi,atm,-are, v. I – 1) rasvetliti, sinuti, zasijati; 2) osvetliti, objasniti, rastumačiti; 3) učiniti slavnim clār/or,-oris, m. (clareo) – jasnoća clār/us,-a,-um, a. – jasan res clara – jasna stvar; svetao, sjajan corona clara auro – kruna sjajna od zlata; consilia tua luce sunt clariora – tvoji saveti su jasniji od svetlosti; 2) bistar clarum fulmen – bistra reka; 3) slavan, poznat c. in literis – slavan književnik;dominus c. – slavni gospodin; vir fortissimus et clarissimus – moćan i slavan čovek
classĭărĭ/us,-a,-um, a. (classis) – mornarički classiarii sc. milites (nautae) – mornarica classĭcŭl/a,-ae, f. (dem. od classis) – flotile; manje mornaričke formacije classĭc/um,-i, n. – zvučni signal c. cecinit – dat je znak; c. cani/canere/iubet – trubi classĭc/us-a,-um, a. – 1) klasni, koji se odnosi na rimske klase; 2) classici (pl. od classicus) – pripadnici prve klase; odličan, primeran, uzoran, klasičan classicu scriptor –klasičan pisac; 3) classicum – signal trubom classicum cecinit – truba se oglasila;classicum cani (canere iubet) – dat je znak (signal) trubom; 4) mornarički, koji se odnosi na mornaricu bellum classicum – rat na moru (pomorska bitrka); certamen clasicum –nadmetanje (takmičenje) mornara; classici – mornari, pomorci class/is,-is, f. – 1) jedan od šest staleža poreskih obveznika u rimu; klasa rimskih građanaphilosophus ille quinte c. esse videtur – pokazalo se da je on filozof pete (najniže) klase; 2) razred c. puerorum – razred (odeljenje) učenika; 3) pokrajinska vojska; 4) ratna mornarica; nomen do in classem – prijavljujem se za službu u ratnoj mornarici clāthr/i,-ōrum, pl. (κλήθρα) – prečke, letve, claudĕ/o,-ēre, v. II (claudus) – biti hrom, hramati; klatiti se, teturati, posrtati claudĭcātĭ/o, -ōnis, f. – hramanje, posrtanje claudĭc/o,-avi,-atum,-are, v. I – hramati, biti hrom, biti kriv/nagnut na jednu stranu kao zemljina osa; posrtati claudicavit ex vulnere – hramao je zbog rane; oratio claudicat in officio – govor hramlje (samo delimično ispunjava želje) Claudĭ/us,-ĭi, m. – ime jedne stare rimske porodice claud/o¹, sum,-ere, III (claudus) – biti hrom, hramati; klatiti se, teturati claud/o²,-si,-sum,-ere, v.tr. III – pritvoriti claudo domum – pritvaram kuću; claudo portas – pritvaram vrata; 2) zapušiti, začepiti claudsit aures ad vocem – zapušio je uši da ne čuje glas; 3) prekinuti, preseći, presresti claudsi fugam hosti – presekao sam bekstvo neprijatelja; 4) završiti claudo epistolam – zavešavam pismo; 5) opkoliti claudsit urbem operibus – opkolio je grad plaćenicima; 6) oratio clausa – ritmičan govor claudo verba pedibus – izraziti u stihovima claud/us,-a,-um, a. – 1) hrom, krv, nagnut claudus altero pede – hrom u jednu nogu;pes claudus – kraća (hroma) noga; navis clauda – lađa koja je izgubila veslo na jednoj strani; 2) nepotpun, manjkav, oštećen; carmina clauda altero pede – pesma u kojoj je drugi stih duži; clausula carmen – neritmična pesma claustr/um,-i, n. (claudo) – 1) ograda, taraba claustri revello – skidam (uklanjam) tarabe; pinea claustra – trojanski konj; 2) prečka, reza za vrata claustri laxo – otvaram vrata; claustri urbis – gradska kapija; 3) prepreka, teškoća; 4) plašt koji prekriva
tajnueffringo claustri naturae – otkrivam tajne prirode; 5) granica, brana rumpo claustri –rušim granice (prepreke, brane); 6) (mil.) fortifikacije, rovovi i sve što krije pristup nekom mestu; 7) ključ neke zemlje ili grada claustri Aegypti – ključ Egipta clausŭl/a,-ae, f. – 1) kraj clausula fabulae – kraj priče; clausula epistolae – kraj (zaključna fraza) pisma; 2) zaključak claus/um,-i, n. – zatvoreno (zagrađeno) mesto, skrovište, spremište, ostava claus/us, -a,-m, a. – zatvoren homo clausus – zatvoren (zakopčan) čovek; consilia clausa habeo – savete držim u tajnosti clāv/a,-ae, f. – motka, toljaga; vrsta floreta kojim su se mladići vežbali u mačevanju clāvārĭ/um,-ĭi, n. (clavus) – pare za čavle, vrsta novčanog poklona vojnicima clāvāt/or,-ōris, m. (clava) – 1) nosilac floreta; 2) onaj koji vežba (drvenim) floretom clāvĭcŭl/a, -ae, f. – 1) izdanak (vreža) loze; 2) ključna kost clāvĭg/er,-ĕri, m. – 1)nosilac toljage (močuge, buzdovana): Herakle; 2) ključar: Janus clāv/is,-is, f. (κλείς) – ključ c. portae – ključ kapije; c. adulterina – lažni ključ, kalauz clāv/us,-i, m. – 1)čavo, čivija, ekser, klin ex hoc die clavum anni movebis – od ovog dana počinje godina; clavo clavum eicio – klin se klinom izbija; 2) predmeti koji oblikom podsećaju na čavo; 3) uprava, vlast teneo clavum reipublicae – držim vlast republike Clĕanth/es,-is, m. (Κλεάνθης) – Zenonov učenik, soički filozof oko 260 god. pre Hrista clēmen/s,-tis, a. – 1) (o vazduhu, vetru, vodi) blag, miran flumen (mare) c. – mirna reka (mirno more); 2) (o naravi i karakteru) blag, umeren, staložen; milostiv, obazriv, dobar c. homo – blag čovek; c. rex – blag (dobar) kralj; c. in disputando – blag u sporenju/raspravi; 3) c. castigatio – blaga kazna; c. sententia – blaga presuda; rumor c. – dobroćudno ogovaranje clēmenter, adv. – blago, dobroćudno, mirno, obazrivo clēmentĭ/a,-ae, f. – blagost, milost, obzir, dobroćudnost clementia coeli – milost neba;lenitas et clementia – blagost i obzir (dobroćudnost Clĕombrŏt/us,-i, m. (Κλεόμβροτος) – grčki vojskovođa u bici kod Leuktre 371 g. pre Hr Clĕŏpătr/a,-ae, f. (Κλεοπάτρα) – 1 kći Filipa Makedonskog; 2) egipatska kraljica clĕp/o,-psi,-ptum,-ere, v. III – (κλέπτω) – krasti clepsit ignem – ukrao je vatru clepsўdr/a,-ae, f. (κλεψύδρα) – vrsta vodenog sata: sud sa uskim levkastim otvorom kroz koji je voda kapala; klepsidrom se merilo vreme dodeljeno govornicima u senatu; dare clepsydram – dati reč (dozvoliti da govori); petere clepsydram – tražiti reč; cras ad clepsydram – sutra ćeš dobiti reč (malo sutra)
clept/a,-ae, m. (κλέπτης) – lopov clĭen/s,-tis, m. – 1) vazal, podanik, štićenik; 2) klijent; 3) siromah clĭent/a-ae, f. (cliens) – vazal (podanik) ženskog pola clĭentēl/a,-ae, f. – 1) odnos između gospodara i vazala (podanika); 2) zaštita, odbrana;confero me in fidem et clientelam aliquis – stavljam se pod nečiju zaštitu; sum in eius c. et fide – nalazim se pod njegovom zaštitom; 3) (obično: pl.) – vazali clientelae amplissimae – svi vazali clĭentŭl/us, -i, m. (dem. od cliens) – mali vazal clīnām/en,-enis, n. (κλίνω) – nagib naklonjenost c. principiorum – naklonost principa Clī/o,-us, f. (Κλειώ) – boginja (muza) istorije clĭpĕāt/us,-a,-um, a. – koji je snabdeven sa štitom clipeati milites – vojnici sa štitom clĭpĕ/us,-i, m. – bakreni šlem sumo clipeum post vulneri – kasno Marko na Kosovo dođe Clītarch/us,-i, m. (Κλείταρχος) – grčki istoričar koji je pratio Aleksandra Makedonskog clītell/ae,-arum, f. (pl.) – samar za magarca clītellārĭ/us,-a,-um, a. – samarski; homines clitellarii – ropski strpljivi ljudi Clīt/us,-i, m. (Κλείτος) – general Aleksandra Velikog clīvōs/us,-a,-um, a. – bregovit, strm clivosus locus – brdovito mesto clīv/us,-i, m. – uzvišenje, vis, breg, brdo c. arduus – strmo brdo; c. capitolinus – kapitolski breg; c. mollis – meki breg; c. mensae – nagnut sto; sudamus in imo clivum – imamo da savladamo još mnogo prepreka pred sobom clŏāc/a,-ae, f. – 1) kanalizacija, podzemni kanal za odvod prljave vode ago (duco) cloacam – gradim kanalizaciju; 2) trbuh pijanice clōdĭc/o > claudico clōd/o > claudo Clōth/o,-us, f. (Κλωθώ) – ime jedne od suđaja, prelja, ona koja prede/ispreda sudbine Clŭācīna (Cloacina) – jedan od atributa Venere clūd/o > claudo clūd/us > claudus clŭĕ/o,-ĕre, v. II (κλύω) – biti prozvan c. victoria/gloria – pominjem se s poštovanjem clūn/is,-is, m. – zadnjica, zadak clūrīn/us,-a,-um, a. – majmunski Clūsĭ/us, -ĭi, m. (cludo) – atribut boga Janusa, «onaj što pritvara vrata» Clymĕn/e,-es, f. (Κλυμένη) – Klimena, 1) kći Okeana i žena Japetova; 2) Meropsova kćer, Faetonova mati
clyst/er,-ēris, m. (κλυστήρ) – klistir Clўtaemnetr/a,-ae, f. (Κλυταιμνήστρα) – Tindarova i Ledina kćer; Agamemnonova žena cŏăcervātĭ/o,-ōnis, f. (coacervo) – gomilanje, nagomilavanje, nakupljanje, skupljanje cŏăcerv/o,-avi,-atum,-are, v. I – gomilati, kupiti, spupljati coacervavit pecunia – gomilao je blago; coacervat cadavera – kupi leševe; coacervati luctus – pogubiše jedan drugog cŏăcesc/o,-cŭi,-ĕre, v. III – 1) prikisnuti, prozuknuti coacescuit vinum – prokislo vino; 2) podivljati, razuzdati se cŏacti/o,-onis, f. (cogo) – prinudna naplata, ugonjenje duga argentarias coactiones facio – vršim naplatu (ugonim dug) cŏact/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (cogo) – prisiliti, naterati, uterati, uterivati cŏact/or,-oris, m. (cogo) – ugonilac duga; coactores agminis – rezervisti cŏact/us¹,-us, m (cogo) – prinuda, prisila coactu meo facit – on je to od mene nasilno oteo; coactu civitatis – prisiljen od strane države cŏact/us,-a,-um, a. – prinudan, prinuđen, prisiljen, nasilan lacrimae coactae – plač silom (na silu) cŏaedĭfĭc/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – dograditi, dozidati c. locum – doziđujem kuću cŏaequāl/es,-ium, m. – vršnjaci, drugari, jarani cŏaequāl/is,-e, a. – vršnjački, vršnak cŏaequ/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I –1) ravnati, izravnati, c. arenam – ravnam pesak; 2) izjednačiti coaequavit omnia – sve je izjednačio cŏagmentātĭ/o,-ōnis, f. (coagmento) – sastavljanje, spajanje, sljubljivanje cŏagment/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) spojiti, sastaviti, sljubiti, slepiti; 2) c. pacem –zaključujem (sklapam) mir cŏagment/um,-i, n. – spajanje, sastavljanje cŏāgŭl/um,-i, n. – sirište; coagulum amoris – ljubavna veza cŏăles/co,-lŭi,-lĭtum,-ĕre, v. intr. III – 1) srasti, zaceliti vulnus coalescit rana zaceljuje; 2) spojiti saxa coalescunt calce – kamenje se spaja krečom; 3) sastaviti, ujediniti multitudo coaluit in corpus unius populi – mnoštvo se ujedinilo u jedinstven narod; 4) primiti se, pustiti koren auctoritas Galbae coaluit – vlast Galbe je pustila koren (se utvrdila) cŏangust/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – suziti, stesniti, ograničiti coangustavit homines –ograničio je ljude; c. legem – ograničavam zakon cŏargŭ/o,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. tr. III –1)obeloganiti, izneti na javnost; pokazati, dokazati, coarguo perfidiam – dokazujem neverstvo; 2) posvedočiti coarguit crimen
certis suspicionibus – posvedočio je zločin osumnjičenih; 3) coaguere aures domini – izdati gospodara; 4) optužiti, okriviti; 5) usus c. legem – osporavam primenljivost toga zakona na ovaj slučaj cŏartātĭ/o,-ōnis, f. (coarto) – zbijanje, opkoljavanje c. militum – opkoljavanje vojske cŏart/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) zbiti, stesniti, opkoliti coartare hostes – opkoliti (stesniti) neprijatelje; coartatus in oppido – opkoljen u gradu; 2) skratiti, prikratiti, uskratiti; 3) (o govoru, spisu) sažeti coarto in unum librum – sažimam više (tekstova) u jednu knjigu cŏax/o¹,-are, v. I – (con+ axis) – postavljam pod od dasaka (daščani pod) cŏax/o²,-are, v. I – (o žabi) – kreketati coccĭnāt/us,-a,-um, a. – zaodeven skerletnom kukuljicom (učauren) coccĭnĕ/us, -a,-um, a. – koji ima boju skerlatne čaure cocc/um,-i, n. (κόκκος) – insekt od kojeg se dobijala skerletna boja cochlē/a,-ae, f. (coclea) – školjka cochlē/ār,-āris, n (cochle/are, -is) – kašika cochlēārĭ/um,-ĭi, n. – mesto gde se uzgajaju školjke coclĕ/a,-ae, f. > cochlea; coclear > cochlĕār coctĭl/is,-e, a. (coquo) – pečen laterculus coctilis – pečena cigla Cōcÿt/us,-i, m. (Κώκυτος) – reka u podzemnom svetu, pakao cod/ex,-ĭcis, m. – 1)vidi caudex; 2) raboš, knjiga prihoda i rashoda; 3) knjiga napravljela od daščica presvučenih voskom; 3) zbirka zakona; 4) zbornik cōdĭcill/i,-ōrum, (pl. od codicillus) – 1)tablice presvučene voskom za pisanje;cōdĭcill/us,-i, m. (codex) – panj, trupac, cepanica; 2) dopisna karta, ceduljče, pisamce; 3)carska naredba, proglas; 4) dodatak testamentu coel/es,-itis, a. (caeles, coelum) – nebeski regina coelites – carica nebeska (Junona) coelit/es,-um, m. (pl.) – nebeski bogovi coelest/is,-e, a. (caelestis, coelum) – nebeski c. aqua – kiša; arcus c. – duga; coelestes astra – nebeske zvezde; coelestes prodigia – nebeska čuda; coelestia – nebeska znamenja coelest/es,-ium, m. (pl.) – 1)(nebeski) bogovi; 2) božanski auxilium c. – pomoć božija; 3) božiji numen coeleste – volja božija; legiones c. – nebeska vojska coelĭcŏl/a,-ae, m. (coelum+colo) – stanovnik neba, bog coelĭf/ĕr,-era.-erum, a. – nebonosni Atlas coelifer – nebonosniAtlas coelĭpŏten/s,-ntis, a. (coelum+potens) – moćan, moćan na nebu, nebeski moćan Coelĭ/us mons – jedan od rimski bregova Coelĭ/us,-a,-um, a. – porodično ime jedne stare rimske porodice
coel/um,-i, n. (cael/um) (pl.: coeli)– 1) nebo fulmina iaciuntur coelo – munje sevaju iz neba; de coelo tangi/ici/percussi – poginuo je od groma; de coelo servare – posmatrati znamenja nebeska; coelo albente – u zoru; quid si coelum ruat – tvoja strahovanja su preterana; toto coelo erro – grdno se varam; assere me coelo – pokaza mi da sam božanskog porekla (besmrtan); de coelo detraho eum – skidam ga s nebesa (lišavam ga oreola); in coelo sum – sad sam u sedmom nebu; 2) vazduh, atmosfera c. salubre – svež vazduh; coeli gravitas – atmosferski pritisak Coel/us,-i, m. – personifikacija neba, sin Aetere i Diesa, Saturnovog sina cŏ/ĕmo,-emi,-emitum, ere, v. III – kupiti đuture cŏĕmptĭ/o,-ōnis, f. – 1) kupovina; 2) lažno sklapanje braka, formalno sklapanje braka radi sticanja koristi cŏĕmptĭōnāl/is,-e, a. – ropski, robovski senes coemptionales – stare robinje koje su se davale «pride» uz kupovinu mlađih robinja coen/a,-ae, f. – glavni obrok kod Rimljana, večera, između četiri i pet popodne aparo coenam – spremam večeru; facio coenam – pravim večeru; coquo coenam – kuvam večeru; ad coenam invito/voco – pozivam/zovem na večeru; inter/super coenam – u toku večere; prima/secunda/tertia coena – prvo/drugo/treće posluženje; negavit se ad coenam venturus esse – rekao je da neće doći na večeru coenŭl/a,-ae, f (dem od coena) – večerica, mala večera coenācŭl/um,-i, n. – soba u potkrovlju za siromahe u kojoj se i jelo coenātĭc/us,-a,-um, a. – što se odnosi na večeru (obed) spes coenatica – nada da će se dobiti hrana coenātĭ/o,-onis, f. – trpezarija, sala za ručavanje coenĭuncŭl/a,-ae, f. (dem. od coenatio) – trpezarijica coen/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1) intr. večerati, jesti coeno apud eum/eam – večeram kod njega/nje; coeno cum eo/ea – večeram s njim/njom; 2) tr. jesti coeno magnum malum – trpim veliko zlo (veliku muku) coenōs/us,-a,-um, a. – prljav, nečist coen/um,-i, n. – prljavština, nečist, gnus volvor in tenebris et coenum – valjam se u mraku i prljavštini; o, coenum! – o, gade! cŏ/ĕo,-ĭi (ĭvi),-ĭtum,-īre, v.intr. IV – 1) ići sa, doći sa c. in porticum Liviae – idem/šetam sa Livijom po njenoj galeriji; 2) vix decem verba nobis coierunt – jedva da smo razmenili desetak reči; 3) viri coierunt inter se – ljudi su se sporili među sobom; 4) ujediniti se, povezati se sa milites coeunt inter se – vojnici se povezuju među sobom; 5) (o životinjama)pariti se aries coit cum ove – ovan se pari sa ovcom; 6) (o neživim stvarima) grušati se, lediti se, lac coit mleko se gruša; sanguis formidine coit – krv se
od straha gruša/ledi; 7) biti saglasan sa coeo cum te de hac re – saglasan sam s tobom o toj stvari; 8) združiti secoiit in societatem – udružio se; 9) zaveriti se duodecim adolescentes inter se coierunt –dvanaest maloletnika se među sobom zaverilo; 10) rukovati se dextrae coierunt in foedera – rukovali su se u znak sklapanja saveza; 11) c. societatem – pridružujem se; c. foedus cum – sklapam savez sa coep/i,-tus,-isse,-ere (coepio,-i,-ptum) – (defektan glagol, samo prošlo vreme) počeh, preduzeh (sa infinitivom) 1) coepi dicere – rekoh; 2) (sa infinitivom pasiva) – coepit pugnari (pugna coepit) – bitka poče; 3) silentium coepit – nastupi (zavlada) tišina;coeptus sum – započeo sam; 4) lapides iaci coepti sunt – počelo je bacanje kamenja (počeli su bacati k-e) coept/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – početi, započeti; preduzeti, poduhvatiti se coeptavit seditionem/insidias – započeo je bunu/zasedu coept/um,-i, n. – započet posao, početak nekog posla audax coeptum – smeon početak coept/us¹,-a,-um, a. (paerticip) – započet coept/us²,-us, m. – početak primos coeptus – prvi počeci cŏĕpŭlōn/us,-i, m. – neko s kim zajedno jedemo (za istim stolom) cŏërcĕ/o,-cŭi,-cĭtum,-ēre, v. II – 1) ograditi, zagraditi; 2) prisiliti, prinuditi coercuit hostes intra muros – naterao je neprijatelja da se povuče u zidine; c. vitem – obrezujem lozu; 3) obuzdati, privoliti, savladati c. cupiditatem – obuzdavam želju; coercui eum ab effuso studio – privoleo ga je na obimne studije; coercui eum verberibus – ukorio sam ga rečima cŏërcĭtĭ/o,-onis, f. – 1) prinuda; prisilno držanje u zadatim granicama; 2) sredstvo prinude; 3) kazna, kažnjavanje coertio errantium/servorum – kažnjavanje skitnica/slugu cŏërcĭt/or,-ōris, m. – upravnik, lice koje upravlja, vrši prinudu (kažnjava, održava red) coet/us (coit/us),-us, m. – 1)sastanak; 2) veza, spoj c. animi et corporis – spoj duše i tela; 3) društvo, druženje c. habeo – održavam vezu (društvo); c. soluto – veza je prekinuta Coe/us,-i, m. (Κοĩος) – titan, Uranov i Gein sin, Letonin otac cŏexercĭtāt/us-a,-um, a. – uvežban zajedno, izvežban cōgĭtābĭl/is,-e, a. (cogito) – zamisliv cōgĭtāte, adv.(cogito) – obzirno, obazrivo accurate et c. scribo – pišem tačno i obazrivo cōgĭtātĭ/o,-ōnis, f. – 1)misao c. acerima et attentissima – oštra i pribrana misao; multae cogitationes versantur in animo meo – mnoge mi misli obuzimaju dušu;
2) mišljenje, zamisao, ideja; 3) razmišljanje habeo cogitatione argendi – misli su mi usredsređene na novac; 4) moć mišljenja ratio et c. – razum i mišljenje cōgĭtāt/um,-i, n. – zamisao, plan cōgĭt/o, -avi,-atum,-are, v.itr.I – 1) misliti male (bene, sapienter, humaniter) cogito adversus eum – loše (dobro, mudro, ljudski) mislim o njemu; quid cogitat – šta to on misli?; cogito ergo sum – mislim, dakle, postojim; cogito mecum animo – sam mislim (mislim u sebi); callide cogitavit – mudro je mislio; 2) razmišljati cogito quid faciam – razmišljam šta da radim; nec cogitandi nec quiescendi in urbe locus est pauperi – cognātĭ/o,-ōnis, (cognatus) – 1) krvno srodstvo cognatio est mihi cum eum – ja sam u srodstvu s njim; cognatio deorum – u srodstvu sa bogovima; cognatio studiorum et artium – 2) srodnost izučavanja i umetnosti; 3) rod, rodbina tota cognatio – sva rodbina cognāt/us¹, -a,-um, a. – 1) srodan po krvi (rođenju); is mihi est cognatus – taj (on) mi je rod (rođak); deus mundo formam sibi cognatam dedit – bog je sebi srodan oblik dao svetu cognāt/us², -i, m. – rođak, srodnik cognĭtĭ/o,-ōnis, f. (cognosco) – 1) upoznavanje, poznanstvo; 2) znanje, poznavanje c. contemplatioque naturae – poznavanje i kontemplacija prirode; hoc facilem cogitationem habet – to je lako saznati (spoznati); cognitationes deorum innatae – predstava o bogovima; 3) istraga cognitio caedis – istraga ubijstva; cognitio rerum capitalium –istraga kapitalnog ubijstva cognĭt/or,-ōris, m. (cognosco) – (pravo) 1) rimski građanin koji u stranoj zemlji svedoči nečiji identitet; 2) istražni sudija; 3) branilac, zastupnik koji u odsustvu optuženog svedoči da optuženi nije kriv; cognitor iuris (cognitor fio pro aliquo) – pravni zastupnik; auctor et cognitor sententiae – autor i zastupnik presude; 4) javni tužilac u predmetima kao što je državna kasa; zastupnik (ombudsman) države cognĭtūr/a,-ae, f. (cognosco) – poreska uprava/služba cognĭt/us,-a,-um, a. – poznat, priznat homo virtute cognitâ – čovek priznatih vrlina cognōm/en,-ĭnis, n (con+nomen) – porodično ime, prezime, primenak cognōment/um,-i, n. > cognomen cognōmĭn/is,-e, a. – imenjak cognōmĭn/o,-avi,-atum,-are, v. – dati prezime, imenovati cognomino te Thurinum – dajem ti prezime Turinus; verba cognominata – srodne reči cog/nosco-nōvi,-nītum,-ĕre. v. tr. III – 1) upoznati, spoznati, iskusiti, saznati cognoscere naturam rerum – upoznati prirodu stvari; cognovi miserias sociorum – upoznao sam bedu drugara; cognovi librum – znao sam knjigu; c., quid
illud fecerit – znam ko će to da uradi; cognovit Demosthenem – znao je Demostenove govore; 2) cognatus – poznat, znan; 3) priznati za svoje; 4) (pravo) upoznati se, istražiti cognovi causam – ispitao sam uzrok; 5) izviđati, rekognosticirati teren; cognoscere qualis sit natura montis – ispitati kakva je priroda brda cōg/o,-ēgi,-actum,-ĕre, v. tr. III – 1) skupiti, sastaviti c. pecudes – skupljam stoku;cogegit multitudinem hominum – sakupio je mnoštvo ljudi; cogavi naves – skupio sam brodove; cogere exercitum in unum locum – sakupiti vojsku u jedno mesto; 2) sazvaticogo senatum – sazivam senat (sednicu senata); 3) odrediti cogegit eum in classem –odredio ga je u mornaricu; 4) terati, uterati cogegit oves in stabulum – uterao je ovce u štalu (janjilo); 5) zgusnuti coggit mella – zgusnuo je medovinu; 6) uterivati dug; 7) ugoniti u red; 8) c. me ipsum – sluga sam pokoran; 9) ograničiti cogavit potestatem eius in spatium anni – ograničio je njegovu vlast na godinu dana; 10) Italia cogitur in angustias – Italija je stešnjena; 11) prinuditi cogavit eum facere (ut faciat) – prinudio ga je da uradi;te c.! – prisiljavam te, moraš! cŏhaerentĭ/a,-ae, f. (cohaereo) – povezanost, sklad, koherentnost c. mundi – sklad sveta cŏhaerenter, adv. – neprekidno, bez prekida cŏhae/rĕo,-haesi,-haesum,-ēre, v. II – povezati se, uskladiti se sa nečim c. cum re – uskađujem se sa stvarima; haec cohaerent inter se – ona (tela) se među sobom usklađuju;oratio non cohaeret – govor nije skladan; hoc non cohaeret – to nije u skladu (odudara, štrči) cŏhae/resco-aesi,-aesum,-ere, v. III – povezivati se, spajati se, jedini se atomi inter se cohaerent – atomi se među sobom jedine (spajaju) cŏhēr/es-eredis, comm. – sunaslednik coheres meus – moj sunaslednik cŏhĭb/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. tr. II – 1)skupiti c. crines nodo – skupljam kosu u čvor (uzao); 2) sadržati, držati terra cohibet semen – zemlja sadrži seme; c. aliquod in me – držim nešto u sebi; 3) odupreti se c. bellum – odupirem se ratu; cohibui tibias – ne svira mi se); 4) uzmaći c. manus – uzmičem rukom; 5) obuzdati, krotiti, ukrotiti, umiriti c. cupiditatem – obuzdaavam zanos (požudu); procurator cohibuit provinciam – upravnik je umirio pokrajinu cŏhŏnest/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – slaviti, proslaviti cohonesto exsequias eius – uznosim njegov sprovod; cohonesto mortem meam virtute – proslavljam se hrabrom smrću cŏhorr/esco,-rui,-ere, v. III – prestraviti se, užasavati se, padati od straha cŏhor/s,-tis, f. (piše se i: chors, cors) – 1)tor, ograda; 2) kohorta (desetina legije, 6 centurija; 3) savezničke trupe (za razliku od legija); 4) rulja, masa, čopor
cŏhortātĭ/o,-ōnis, f. – podsticanje, hrabrenje cohortatio militum – hrabrenje vojnika cŏhort/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – podsticati, hrabriti cohortor milites ad praelium –hrabriti vojnike pred bitku cŏinquĭn/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – ukaljati, uprljati c. me scelere – valjam se u grehu cŏĭtĭ/o,-ōnis, f. – 1) skup; 2) zavera coitionem facio – kujem zaveru cŏĭt/us,-us, m. (coëo) – 1) sjedinjenje, spoj c. amnium – spajanje potoka; 2) parenje cŏlaph/us,-i, m. (κόλαφος) – udarac c. ei infrigno/duco – dajem mu udarac šakom u lice cŏla/x,-acis, m. (κόλαξ) – «udvorica», naziv Plautovog izgubljenog komada Colch/i,-orum,m. – stanovnici Kolhide colchĭc/us,-a,-um, a. > colchus – kolhidski Colchi/s,-idis, (Κολχίς) – Kolhida, pokrajina uz Crno more colch/us,-a,-um, a. – kolhidski cōlīphĭ/um,-ĭi, n. – kalorijama bogatahrana za atlete collăbasc/o, -ĕre, v. III (labo) – teturati, posrtati, posrnuti collăbĕfact/o,-avi,-atum-are, v. I – gurnuti, podmetnuti nogu, učiniti da posrne collăbĕfī/o,-factus sum,-fieri, v. – 1) učiniti da posrne/mo; 2) potponuti navis colabefactus est – brod je potonuo; 3) izgubiti položaj/status collāb/or,-psus sum,-i, v. dep. III – 1) pasti, stropoštati se, srušiti se aedes collabuntur ruinâ – kuće se ruše; 2)pasti, malaksati, onesvestiti se; 3)propasti collabitur in corruptelam – propada u korupciji collăcĕrāt/us,-a,-um, (con+lacero) – unakažen corpus collaceratum – unakaženo telo collăcrĭmātĭ/o,-ōnis, f. – ridanje, gorak plač collăcrĭm/o,-avi,-atum,-are, v. I – oplakivati, plakati za nekim zajedno s nekim collactānĕ/a,-ae, f. – sestra po mleku collactānĕ/us, -i, m. – brat po mleku collactĕ/a,-ae, f. – sestra po mleku collactĕ/us,-i, m. – brat po mleku collār/e,-is, n. – 1) ogrljak (ogrlica) za pse; 2) (meso) vrat collātīcĭ/us,-a,-um, a. – mešovit, pomešan, s koca i konopca collātĭ/o,-ōnis, f. – 1) mešanje; 2) collatio signorum – boj, bitka, pokolj; 3) upoređivanje, primeranje; collatio rerum inter se – međusobno upoređivanje stvari; 4) collatio rationis –analogija; 5) novčani prilog (doprinos); 6) prenos imovine collātīv/us,-a,-um, a. – svaštarski venter c. - svaštarskiželudac
collāt/or,-oris, m. – davalac prinosa, pomoći, priložnik collator symbolarum – davalac prinosa za zajednički obed collātr/o,-are, v. I – 1) usrnuti,lajati žestoko; 2) collatro philosophiam – vređati, olajavati, uvredljivo govoriti o nekom collaudātĭ/o,-ōnis, f. – slava, ugled, glasovitost collaudatio scriptoris – ugled pisca collaud/o,-avi,-atum,-are, v. I – hvaliti, uzdizati ugled collaudo eum – hvalim ga collax/o,-avi,-atum,-are, v. I – širiti, proširiti, raspustiti, razobručiti collect/a,-ae, f. (particip od colligo) – prilog, prikupljeni novac, prinos collectānĕ/us,-a,-um, a. (collectus – colligo) – skupljen, prikupljen, sabran dicta collectanea – sabrane dosetke collectīcĭ/us,-a,-um, a. – nagomilan, sakupljen; exercitus collecticius – plaćenička vojska (s koca i konopca) collectĭ/o,-ōnis, f. – 1) sakupljanje, gomilanje; 2) (retorika) rekapitulacija; silogizam; 3) skupljanje otpadnih tečnosti, skupljanje gnoja collectīv/us,-a,-um, a. – 1) skupljen, sabran collectivus humor – skupljeni sekreti/ekskreti collect/us,-us, m. – skupljanje collectus aquae – skupljanje vode collēg/a,-ae, m. (con+lego) – 1) saradnik; 2) lice istog zanimanja i položaja; kolega; 3) pomoćnik collēgĭ/um,-ĭi, n. (collega) – 1) kolegijum, slaužba collegium praetorum/augurum – kolegijum pretora/augura; ex collegiis sententia – po mišljenju kolegija; pronunciant pro collegio – izjavljuju u ime kolegija; mercuriales de collegio eiecerunt – trgovce izbacuju iz kolegija;2) zajedništvo; saradništvo, saradnja na nekom poslu; collegium concors – složna saradnja; 3) homo per tot collegia expertus – čovek sposoban za sve vrste poslova collēv/o,-are,-atum,-are, v. I – uglačati, izglačati, učiniti glatkim collībert/us,-i, m. – rob koji je oslobođen sa još nekim collĭb/et,-bŭit (bĭtum est),-ēre, v. impers. II – svetli, prija collibet mihi facere – drago mi da to uradim; si quid collibuit – ako bi ti to godilo; collibitum est mihi – prija mi, dopada mi se collīd/o,-si,-sum,-ere, v. III – 1) sudariti se navigia collidunt inter se – brodovi se sudaraju; 2) collido manus – plešćem rukama (aplaudiram); 3) slomiti collidsi vasa – slomio sam vazne (jednu od drugu); 4) sukobiti se Graecia collisa barbariae Grčka se sukobila sa varvarima; leges colliduntur – zakoni se sukobljavaju collĭgātĭ/o,-ōnis, f. – veza, povezanost colligatio omnium causarum – povezanost svih uzroka
collĭg/o¹,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) povezati, spojiti, sastaviti mens colligat homines inter se – duh povezuje ljude među sobom; c. multa uno libro – spajam više knjiga u jednu; 2) zaustaviti, sprečiti colligavit Brutum in Graecia – zaustavio (zadržao) je Bruta u Grčkoj coll/ĭgo²,-lēgi,-lectum, -ĕre, v. III –1) kupiti, skupljati c. flores – skupljam cvetove; c. capillos nodo (in nodum) – skupljam kosu u čvor; milites colligunt se – vojnici se okupljaju; 2) sastaviti, imenovati odjednom, nabrojiti; 3) sažeti, razmisliti c. maximarum civitatum veteres calamitates – razmišljam o starim nevoljama velikog broja država; 4) zaključiti, izvesti zaključak ex eo colligo,quam sis occupatus – iz toga izvodim zaključak da si zauzet; 5) osvojiti, zadobiti collegi bonum rumorem (magnum dignitatem) – osvojio sam dobar glas (velike zasluge); 6) postati colligo sitim/rabiem/frigus – postajem žedan/gnevan/prehlađen; 7) iznositi ambitus colligit ducentos pedes – obim iznosi dvesta stopa; 8) hvatati, skupljati c. equos/hastas protentas – hvatam konje/ isturena koplja; 9) pribrati se, c. me (animum/animos/mentem) – pribiram se (povraćam prisebnost); povratiti se collegi me ex maximo timore – povraćam se iz velikog straha; 10) skupiti seanguis collegit se – zmija se skupila (smotala); colligit se in arma – toliko se skupio da ga je štit celog zaklonio collīn/ĕo,-avi,-atum,-are, v. I – upraviti, usmeriti, naperiti collineo hastam aut sagittam – usmeravam koplje ili strelu coll/ĭno,-lēvi,lĭtum,-ĕre, v. III – 1) premazati, namazati, mazati c. tabulas cerâ – premazujem tablice voskom; 2) posuti c. crines pulvere – posipam se pepelom/prašinom collīn/us,-a,-um, a. – brdski, visinski, visoki herbae collinae – brdske/visinske trave coll/is,-is, m. – breg, vis collīsĭ/o,-ōnis, f. – sudar, sukob collŏcātĭ/o,-ōnis, f. – 1)postavljanje, smeštaj, položaj c. verborum – red reči; c. siderum – položaj zvezda; 2) situiranje, udaja c. filiae – udaja kćeri cŏllŏc/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) postaviti, smestiti, namestiti c. rem in mensâ – stavljam stvari na sto; collocavi eum in navi – smestio sam ga na brod; collocavit legiones in illis locis – postavio je legije na svoja mesta; collocvit columnes/impedimenta – postavio je stubove/prepreke; 2) collocavo res – postavljam red, sređujem stvari; 3) collocavo me Athenis – pokoravam (podvrgavam) se Atini; 4) provoditi collocavit adolescentiam in voluptatibus – provodi mladost u bludničenju/terevenčenju; 5) baviti se c. me in re aliqua – bavim se nekim poslom; satis in libris prioribus de illa re collocavi – o toj sam stvari pisao (tim problemom sam se
bavio); 6) davati novac na zajam uz kamatu c. pecunias graviore fenore – dajem novac na zajam uz veću kamatu; 7) collocavi beneficium apud eum – dobio sam beneficije kod njega; 8) udati collocavit filiam in matrimonium – udao je kćer collŏcŭplēt/o-avi,-atum,-are, v. I – 1) obogatiti, učiniti bogatim; 2) udvarati se collŏcūtĭ/o,-ōnis, f. – razgovor colloquĭ/um,-ĭi,n. (colloquor) – razgovor; usmeni pregovori colloquium cum – razgovor sa; venio in (ad) colloquium – stupam u razgovor collŏqu/or,-cutus (quutus) sum,-i, v. dep. III – razgovarati, stupiti u razgovor duces colloquuntur inter se de multis rebus – vođe vode razgovor među sobom o mnogim stvarima; te colloquori volo – s tobom želim razgovarati collŭbet > collĭbet collŭb/us > collybus collūc/ĕo,-ēre, v. II – 1) sijati, bleštati ignis collucet – vatra sija; sol collucet mundo – sunce sija za svet; acies collucet flammis – vrh blešti plamenom; mare collucet a sole – more blešti na suncu colluctātĭ/o,-ōnis, f. – rvanje, jakanje, nadmetanje; c. cum verbis – rvanje se s rečima colluct/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – rvati se, boriti se collūd/o-si,-sum,-ĕre, v. III – 1) igrati se s nekim c. cum paribus – igram se sa vršnjacima; 2) biti u tajnom dogovoru sa, dogovarati se ispod žita coll/um,-i, n. – vrat invado in c. – sklopiti se oko vrata (zagrliti); actum est de collo meo – staje me glave; torqueo (obtorqueo,obrstringo) c. ei – hvatam ga za grlo, tužim ga coll/ŭo,-ŭi,-lūtum,-ĕre, v. III – oprati, isprati c. dentes aquâ – ispiram zube vodom coll/us,-i, m. > collum collūsĭ/o,-ōnis, f. – tajno sporazumevanje; c. cum aliquo – tajni dogovor s nekim collūs/or-oris, m. – 1) drug u igri, suigrač; 2) saučesnik u tajnom dogovoru collustr/o-avi,-atum,-are, v. I – 1) obasjati,osvetliti sa svih strana sol collustrat omnia –sunce obasjava sve; 2) obuhvatiti collustro omnia oculis – obuhvatam sve očima collŭtŭl/o.-are, v. I – ukaljati, uprljati, osramotiti collŭvĭ/o,-ōnis, f. – 1) skup svih prljavština; 2) c. omnium scelerum – skup svih grešnika collўb/us,-i, m.(collub/us, < κόλυβος) – porez collÿr/a, -ae, f. (κολλύρα) – vrsta peciva, hleb koji se drobi u supu collÿric/us,-a,-um, a. – ius collyricus – supa sa hlebom collÿrĭ/um,-ĭi, n. – mast za oči
cŏl/o¹,cŏlŭi,coltum,-ĕre, v.tr. III – 1)negovati, obrađivati c. agrum – obrađujem zemlju; baviti se zemljoradnjom; 2) održavati c. vitem/arborem – negujem lozu/ stabla; 3) boravitic. Rheni ripam – boravim na obali Rajne; colentes – stanovnici; 4) brinuti dii qui hanc urbem colunt – bogovi koji o ovom gradu brinu; dii colunt genus humanum – bogovi štite ljudski rod; 5) poštovati, ceniti colo domum eius – poštujem (cenim) njegov dom; deos veneror et c. – bogove obožavam i poštujem; 6) baviti se, truditi se, nastojati colui quaestum – trudio sam se da ostvarim dobit; 7) vršiti, obavljati, održavati colo amicitiam – održavam prijateljstvo; c. munus – obavljam dužnost; 8) podizati c. pectus – odgajam; 9) robovati c. servitutem – robujem; 10) ukrasiti c. lacertos auro – ukrašavam ramena zlatom; 11) negovati c. corpus – negujem telo cōl/o²-avi,-atum,-are, v. I – rediti, čistiti, rešetati, cediti, procediti c. ceram – cedim vosak; c. mel – cedim med; c. aurum – ispiram zlato cŏlŏcāsĭ/a,-ae, f. (κολοκασία) – indijska ruža, raskošan cvet Egipta i Azije cōlon/-i, n (κώλον) (cōl/um,-i, n.) – 1) članak, ud; 2) deo stiha ili pesme cŏlōn/a,-ae, f. (colo) – seljanka, brđanka Cŏlōn/ae, f. (pl. (Κολοναί) – grad u Troasu colōnĭ/a,-ae, f. (colo) – 1) posed zemlje na selu, poljoprivredni (seoski) proizvodi colonia mularum –(u šali) magareće naselje = mlin; 2) novo naselje, prigradska naselja oko Rima, kolonija colloco coloniam in illo loco – osnivam naselje u tome mestu cŏlŏnĭc/us,-a,-um, a. (colonus) – 1) seljački, zemljoradnički, poljoprivredni; 2 kolonijalni cŏlōn/us,-i, m. (colo) – 1) zemljoradnik, seljak; 2) kolonist; 3) stanovnik, doseljnikinscribo eum colonum – upisujem ga u koloniste Cŏlŏph/on,-onis, f. (Κολοφών) – grad u Joniji cŏl/or,-oris, m. – 1) boja colorem muto – menjam boju; colorem perdo – bledim; 2)color – prijatna boja lica; 3) ten color suavis/albus/verecundus – prijatnog/ belog/sramežljivog tena; 4) homo nullius coloris – bezbojan čovek (kome se ne zna ništa); 5) vanjski izgled (oblik) color et species pristina civitatis – prvobitni oblik države; 6) kolorit c. orationis – kolorit govora; 7) atmosfera color urbanitatis – atmosfera gradskog života; 8) sjaj, raskoš; 9) izvinjenje, izgovor dic aliquem colorem – navedi neki izgovor cŏlŏrāt/us,-a,-um, a. 1) obojen, ofarban; arcus coloratus – duga (obojeni luk); 2) našminkan, nacifran coloratus et fictus – nacifran i izveštačen cŏlōr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) bojadisati, farbati, premazati bojom coloro corpora – premazujem tela crvenom/smeđom bojom; quum in sole ambulo, fit ut colorer – pošto
(budući da) šetam po suncu, pocrnim (dobijem tamnu boju); 2) ulepšati, lakirati coloravit rem falso nomine – ulepšavao je stvari lažnim imenima cŏl/os,-oris, m. > color Cŏlossĕr/os,-otis, m. (Κολοσσός ΅Ερώς) – ime jednog velikog i lepog čoveka cŏlossĕ/us,-a,-um, a. – golem, ogroman, kolosalan statua colossea – golem kip cŏloss/us,-i, m. (κολοσσός) – kip golemih razmera; kolos, naročito onaj kip od 70 lakata na Rodosu posvećen bogu sunca cŏlostr/a,-ae, f. -1) presno mleko ljudi i životinja; 2) «anđele moj!» cŏlostr/um,-i, n. (colostr/a,-orum, n. pl.) > colostra 1) cŏlŭb/er,-bri, m. – mala zmija, zmičak, zmijica; Meduzina zmijasta (zmijska) kosa; quas tu vides colubras? – jesi li lud, šta ti je? cŏlŭbr/a,-ae, f. > coluber cŏlŭbrĭf/er,-era,-erum, a. – zmijonosna Meduza cŏlŭbrīn/us,-a,-um, a. – 1)zmijolik; 2) lukav, podmukao, prepeden, pametan colubrinus ingenio esse – biti lukave prirode (po prirodi prepreden) col/um, -i, n. > colon cŏlumb/a,-ae, f. – golub cŏlumb/ar,-aris, n. – vrsta lanca koji su robovi nosili oko vrata cŏlumbārĭ/um,-ĭi, n. – golubarnik cŏlumbarĭ/us,-ĭi, m. – golubar cŏlumbīn/us,-a,-um, a. – golubiji ovum columbinum – golubije jaje cŏlumb/or,-atus sum, -ari, v. dep. I – ljubiti se kao golubovi cŏlumbul/us,-i, m. (dem od columbus) – golubić cŏlum/us,-i, m. – golub mužjak, golub uopšte cŏlŭmell/a,-ae, f. (dem od > columna) cŏlŭm/en,-inis, n. – 1) šiljak, špic, vrh Phrygiae columena – vrhovi Frigije; 2) izbočina, ispupčenje; 3) somić, lastavica, uža strana kuće columen villae – lastavica kuće; 4)columen amicorum – glavni prijatelj; columen audaciae – preterana smelost/drskost; 5) pomoć; pomoćnik, lice koje daje/pruža pomoć columen rerum mearum – čovek koji mi daje podršku; 6) pristalica columen reipublicae – pristalica republike; dobrotvor cŏlŭm/is,-e, a. > incolumis – čitav, ceo, neoštećen cŏlumn/a,-ae, f. – 1) stub, ukrasni stub; 2) columna Maenia – stub srama u Forum Romanumu; adhaeresco (pervenio) ad columnam – idem (osuđen sam) na stub srama; 3)(izraz) columnam mento suo suffusit – podnimiti se, zamišljeno podupreti glavu rukama; 4) vrtložni vetar, pijavica, tornado
cŏlumnārĭ/um,-ĭi, n. – porez na stubove cŏlumnārĭ/us,-ĭi, m. – lice osuđeno na stub srama; prestupnik, zlotvor cŏlumnāt/us,-a,-um, a. – 1) pojačan (poduprt) stubovima; 2) (u šali) čovek koji se podnimio, podupro glavu rukama cŏlurn/us,-a,-um, a. (umesto: corulnus od corulus/corylus) – leskov, od lešnika cŏl/us,-us, f.(ablativ: colo; akuzativ: colos) – vrsta vunenog kaputa cŏm/a,-ae, f. (κόμη) – 1) kosa, prirodna kosa coma flava/odorata – plava/mirisna kosa;pecto/compono/pono comam – češljam/doterujem/nameštam kosu; 2) dlaka na glavi životinja; 3) vuna i sve što liči na vunu cŏman/s,-ntis, a. – 1) dugokos, kosat, kosmat comantes colla equorum – kosmati konjski vratovi; 2) repat stella comans – zvezda repatica (kometa); narcissus comans – narcis sa listovima cōmarch/us,-i, m. (κώμαρχος) – seoski knez, starešina sela cŏmāt/us,-a,-um, a. (coma) – kosat, dugokos, repat combĭb/o¹,-bibi,-ĕre, v. III – 1) piti u drštvu sa još nekim; 2) napiti se combibi venenum corpore – popio sam otrov za telo; 3) upiti, upijati combibo artes – upijam veštine, učim combĭb/o²,-onis, m. – mokri brat com/būro,-bussi,-ustum,-ĕre, v. III – 1)izgoreti, potpuno sagoreti; 2) spaliti combussit naves – spalio je brodove; comburor tê – gorim od ljubavi (umirem) za tobom; 3) combuo diem – provodim (proćerdavam) dan, terevenčim, lumpujem cŏmĕd/o,-ēdi,-esum (estum),-ĕre, v. III – 1) jesti c. coenam/panem – jedem večeru/hleba; pojesti, izjesti; 2) comedit eam oculis – pojede (jede) je očima; 3) proždrljivo jesti, žderati; 4) proćerdati comedit numos/patrimonium – proćerdao je novac/očevinu cŏm/es, -itis, comm. – 1) saputnik, pratilac, pristalica comes sum tuus – tvoj sam saputnik/pristalica; comitem me praebeo illius furoris – pristalica sam njegovog gneva (odobravam/ razumem njego gnev); 2) rob koji je vodio decu u školu; 3) vaspitač, učitelj; 4) vazal, klijent, pratilac; comites (pl.) – pratnja, povorka, svita, kraljevska/carska svita cŏmēt/es,-ae, m. (κομήτης) – kometa cŏmĭc/us¹,-a,-um, a. (κωμικός) – komičan, komedijaški, komedijantski, smešan; res comica – materijal za komediju; adolescens comicus – dečak koji se pojavljuje u komediji cōmĭc/us², -i, m. – 1) komičar, glumac u komediji; 2) komediograf cōmĭn/us > communis
cōm/is,-e, a. – 1)predusretljiv, ljubazan, prijatan, prijateljski, skroman homo comis – prijatan/ljubazan čovek; 2) blag dominus comis – blag gospodar; 3) uljudan comis erga(in) – uljudan prema; 4) (lepo) vaspitan, obrazovan quis Laelio comior? – ko je od Lelija lepše vaspitan (obrazovaniji)? cōmissābund/us,-a,-um, a. – razdragan, razigran cōmissātĭ/o,-ōnis, f. – urnebes, veselje, razdraganost, razigranost cōmissāt/or,-ōris, m. – veseljak, učesnik na veselju; comissator conjurationis – (pejorativno) saučesnik u zaveri, zaverenik cōmiss/or,-atus sum,-ari, v. dep. I (κωμάξω) – «prekađivati», pijančiti, lutati čoporativno od kuće do kuće razdragano pijući, pevajući i dižući viku i galamu; comissatum ire – ići «nakresan» cōmĭt/as,-ātis, f. – ljubaznost, prijateljstvo comitas in socios – blagost u druženju cŏmĭtāt/us,-us, m. (comes) – 1) pratnja, vodstvo; vođenje comitatu equum – konj ga vodi (ide kud ga konj nosi); comitatus optimorum civium – u pratnji najboljih sugrađana; 2) carska svita magnus comitatus – velika svita/povorka cŏmĭtĭāl/is,-e, (comitia) – skupštinski, saborni dies comitialis – dan u koji se održava sabor/skupština; homines comitiales – skupštinari, učesnici u skupštini; morbus comitialis – zarazna bolest cŏmĭtĭ/a,-orum,(pl.od comitium) n. – sabor, zakonom određen sabor (skupština) na kojem su rešavana tekuća pitanja comitia curiata/centuriata/tributa – sabor kurije/centurije/ plemena; comitiahabere/facere – držati sabor/skupštinu; comitia consularia (consulim, ili: consulibus creandis) – skupština na kojoj su se birali konzuli;comitia legis ferendae – zakonodavna skupština; comitia fiunt de capite meo – skupština na kojoj mi se radilo o glavi cŏmĭtĭāt/us,-us, m. – seoski sabor cŏmĭtĭ/um,-ii, n (con+eo) – mesto u blizini trga gde su se kuratori sastajali radi savetovanja cŏmĭt/or,-atus sum,ari, v. dep. I – pratiti, slediti, pristajati comitor eum fugâ/in exilium – pridružujem mu se u bekstvu/azilu; magna comitate caterva – praćen velikim čoporom (pristalica) comm/a,-ae, f. (κόμμα) – odeljak, deo rečenice, vremenskog perioda commăcŭl/o,-avi,-atum,-are, v. I – uprljati, ukaljati commaculavit aram sanguine – uprljati oltar krvlju; commaculo me scelere – prljam sebe grehom commănipŭlār/is,-is, m. – pripadnik iste vojne jedinice commărīt/us,-i, m. – čovek koji deli ženu sa nekim drugim, «jednorupić»
commĕāt/us,-us, m. (commeo) – 1) slobodanpristup c. est tibi – slobodan ti je pristup; 2) dozvola da vojnik (ili: službenik) u određeno vreme može da napusti svoj položaj/ radno mesto; do tibi commeatum – dajem ti dozvolu; sine ullo commeatu – bez dozvole (na svoju ruku); 3) dopust mitto eum in commeatum – dat mu je dopust; 4) prevoz, prenos, kola, karavan; 5) komora, doprema, provijant, sledovanje subveho commeatum – dopremam provijant; prohibeor commeatu – zabranjuje se doprema namirnica/provijanta; c. maritimi – transport morskim putem; 6) prolaz commĕdĭt/or,-ari, v. dep. I – podražavati, commĕmĭn/i,-isse, v. defekt. – sećati se brižljivo/detaljno, oživeti u sećanju commemini te hoc dicere – sećam se da si to rekao; non commemini dicere – zaboravio sam da kažem;commemini Punice – još pamtim (razumem) punski jezik commĕmŏrābĭl/is,-e, a. – vredan sećanja, značajan commĕmŏrātĭ/o,-onis, f. – sećanje, imenovanje is fuit assidua commemoratione omnibus omnium flagitiorum – svi su neprekidno govorili o njegovim nedelima commĕmŏr/o,-avi,-atum,-are, v. I – dozvati u sećanje, sećati se; misliti na neki prošli događaj: commemoro vesperi, quid hodie dixerim – večeras razmišljam o onome što sam danas rekao; c. amicitiam cognatiomque – sećam se prijateljstva i poznanstva; c. iucunditatem illius – sećam se njegove dobrote/blagonaklonosti commendābĭl/is,-e, a. – hvale vredan, preporučljiv, izvanredan literae commendabiles – delo hvale vredno commendātĭ/o,-ōnis, f. (commendo) – 1) preporuka mea c. – moja preporuka; c. tui – tvoja preporuka (predgovor); prima c. naturae – ono što nam priroda najpre nalaže da radimo; 2) preporučena stvar prima haec est c. – izvanredna je ova preporuka commendāt/or-oris, m. – preporučilac commendātri/x,-icis, f. – preporučiteljka commendāt/us,-a,-um, (particip od commendo) – preporučljiv, omiljen, prijatan commend/o-avi,-atus,-are, v. tr. I (con+mando) – 1) poveriti, predati, dati c. aliquod/ aliquem aliqui – dati nešto/nekoga nekome; 2) preporučiti Mucii domus commendat illum – Mucija preporučuje njegov dom; auctoritas tua commendat illum librum – tvoj autoritet preporučuje tu knjigu; 3) commendavit eum immortalitati – učinio ga je besmrtnim; 4)comendavi hoc memoriae – naučio sam to napamet; 5) habeo eum commendatissimum –ja ga izuzetno cenim (kod mene on uživa veliki ugled) commentārĭol/um, -i, n. (dem. od commentarium) – kratak zapis, zabeleška commentārĭ/us-ĭi, m. (-um, -ii, n.) – 1) dnevnik, beležnica commentarii – nacrt, skica, beleške, pribeleške, sećanja; commentarii Caesaris – Cezarove
beleške; commentarii diurni – dnevnik; 2) (pravo) protokol; 3) komentar commentaria in Virgilium compono –pišem komentare na Virgilijeva dela commentātĭ/o,-onis, (commentor) – podrobno (potanko) razmišljanje; studija, vežba/nje, priprema c. et meditatio – podrobno razmišljanje i meditacija; philosophorum vita est c. mortis – život filozofa je razmišljanje o smrti (priprema za smrt) commentīcĭ/us,-a,-um, a. (comminscor) – 1) promišljen, izmišljen, nađen, otkrivennomina nova et commenticia – nova i novootkrivena imena; 2) idealan, izmišljen civitas Platonis commenticia – Platonova idealna država comment/or¹,-atus sum, -ari, v. intr. I – 1) razmišljati, razmatrati commentor de re aliqua – razmišljam o jednoj/nekoj stvari; commentor quid faciendum sit – razmišljam šta da radim; 2) misliti commentor inter se – mislim u sebi; 3) vežbam, pripremam govorcommentor orationem in reum – pripremam govor na tu temu; 4) commentatus – pripremljen commentata oratio – pripremljen (spreman) govor; 5) izmisliti, otkriti; 6) predstaviti u pismenom (usmenom) obliku; držati predavanje; 7) gramatički protumačiti commentor carmina – tumačim pesme comment/or²-oris, m. – autor, pronalazač, izumitelj comment/um,-i, n. – izmišljotinja, laž commentum opinioum (opiniones fictae) – izmišljotine, laži, klevete comm/ĕo,-avi, -atum,-are, v.intr. I – 1) hodati, lutati, šetati, kretati se commeo ultro et citro – idem tamo-amo; mercatores commeverunt ad Gallos – trgovci su išli prema Galima; commeavi viam scrupulosam – lutam vrletnim putem; 2) commeo urbem (ad Marcum) često idem/dolazim/posećjem grad (Marka) commercĭ/um,-ĭi, n. – 1) trgovina, promet, robna razmena; 2) pravo na kupovinu/ prodaju; c. salis – promet/prodaja soli; c. equorum – trgovina konjima, posebno, pravo na nasleđivanje, posedovanje i korišćenje imovine; 3) zajednica, druženje habeo c. cum Musis– družim se sa Muzama; c. linguae – sporazumevanje među različitim jezicima; c. sermonis – razgovor; c. belli – pregovori,razmena zarobljenika, zaključivanje primirja, mira commerc/or,-atus sum, -ari, v. dep. I – kupiti, kupovati c. arma/tela – kupujem oružje/platno commĕr/ĕo,-erŭi,-ersum,-ēre, v. tr. II – 1) zaslužiti, zasluživati c. poenam – zaslužujem kaznu; 2) (po)grešiti, počiniti greh commerui culpam – počinio sam greh (pogrešio sam) comme/or,-itus sum,-eri, v. dep. II > commereo
commētĭ/or,-mensus sum,-iri, v. tr. IV – 1)meriti, izmeriti, odmeriti c. omnes porticus –merim sve portike; 2) uporediti c. negotium cum tempore – upoređujem teškoće sa vremenom commēt/o-are, v. intr. I (pojačan: commeo) – obilaziti, obigravati, često ići/dolaziti commĭgrātĭ/o,-ōnis, f. (commigro) – lutanje, seljakanje commĭgr/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – seljakati se, preseliti se c. Romam – selim u Rim;c. huc habitatum – selim ovamo commīlĭtĭ/um,-i, n. – ratno drugarstvo; c. studiorum – školsko drugarstvo commīlĭt/o¹,-onis, m. – ratni drug commīlĭt/o²,-are, v. I – boriti se zajedno sa commĭnātĭ/o,-ōnis, f. (comminor) – pretnja comming/o,-nxi,-ictum (inctum),-ere, v. intr. III – 1)mokriti cominxit lectum potus – tako pijan da je mokrio poda se; 2) ukaljati, oblatiti, zagaditi commĭnisc/or,-mentus sum,-i, v. dep. III – 1) smisliti, izmisliti, sknaditicomminiscebatur mendacium – smišljao/izmišljao je laži/neistine; 2) pronaći, otkriti commĭn/or,-atus sum, -ari, v. dep. I – pretiti, zapretiti comminantur inter se – prete jedni drugima; comminatus est cuspide – koplje je upereno protiv njega commĭnŭ/o,-ŭi,-utum,-ĕre, v. III – 1) smanjiti; 2) izlomiti na sitne komade, smrviticomminuit statuam – izlomio je kip na komade; 3) oslabiti comminuet hostem – on će da oslabi neprijatelje; comminutus sum re familiari – propao sam imovno; lacrimis comminuor – suze me slabe (čine slabim) commĭnus (cominus), adv. (con+minus) – 1) (vojnički argo) c. pugnare – boriti sečovek na čoveka, izbliza, za vratove; 2) u blizini, izbliza agmen c. visum – viđena kolona u blizini; 3) lično, neposredno c. accipio pecuniam – lično primam novac commiscĕ/o-scŭi,-xtum,-ēre, v.tr. II – mešati, pomešati commiscuit amurcam cum vino – pomešao je salamuru sa vinom; commisces servos cum ingenis – mešaš robove i domaće ljude commĭsĕrati/o,-ōnis, f.(commiseror) – nastojanje govornika da pobudi saučešće commĭsĕr/esco,-evi,-ultum,-ĕre, v. III – sažalevati, saosećati, izraziti saučešće/žaljenjecommiserevi servos – sažalevato je robove; commiserescit me – saoseća sa mnom commĭsĕr/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – nastojati da se govorom izazove sažaljenje commissĭ/o,-ōnis, f. (committo) – 1) opuštanje 2) sastajanje, druženje; 3) nadmetanje, takmičenje c. ludorum – igre nadmetanja
commiss/um,-i, n. (particip od committo) – 1) poverena tajna; 2) prekršaj turpe c. – sramotan prestup; 3) konfiskacija; 4) konfiskovana imovina commissūr/a,-ae, f. – srastanje c. digitorum – srasli prsti; c. verborum – srastanje reči commītĭg/o,-are, v. I (mitis) – commitigavit caput eius – smrskao mu je glavu comm/itto-īsi,-issum,-ĕre, v. III – I 1) sastaviti, pustiti da se nešto sastane (sastavi); 2) ujediniti, spojiti c. munimenta inter se – spajam/sastavljam utvrđenja; commiserunt dextram dextrae – rukovali su se; commisi manus Teucri – gušao sam se sa Teukrom;delphinum caudas utero commissa - kaišem je sastavio repove delfina; 3) sukobiti (se), suprotistaviti (se) c. me hosti aequo certamine – upuštam se u krvav boj sa neprijateljem; 4) početi, započeti c. bellum/ obsidionem – započinjem rat/opsadu; c. praelium cum –počinjem bitku sa; commisi iudicium – počeo je suđenje; 5) suprotstaviti, primeriti, uporediti c. et comparo – suprotstavljam/primeram i upoređujem; II 1) počiniti prekršaj;commisi scelus – počinio sam zločin; commisit contra legem – prekršio je zakon; 2) navući na se commisi poenam – navući kaznu na se; 3) (pasiv) propao, izgubljen fiducia commessa – izgubljeno poverenje; III 1) prepustiti, poveriti, predati ovem lupo committere – poveriti ovce vuku; c. me fidei (in fidem) eius – poveravam mu se; c. tibi salutem meam – tebi poveravam moje zdravlje; senatus ei commisit, ut videret – senat mu je dao u zadatak da vidi; 2) izložiti se c. me periculo – izlažem se opasnosti; 3) usuditi se, imati smelosti c. me in senatum – imam smelosti da idem u senat commŏde, adv. – komotno, udobno, potpuno commŏdit/as,-ātis, f. – 1) sklad, skladnost, puna (prava, dobra) mera; pravi oblik c. et aequitas membrorum – sklad oblika i proporcija tela; c. orationis – skladnost besede; 2) udobnost, korist, preimućstvo amicitia multas habet commoditates – prijateljstvo mnoštva ima preimućstava; 3) naklonost, milost, obzir c. patris – očeva milost; 4) mea c.! – lepoto moja! commŏdo¹, adv. – po volji/želji commŏd/o², -avi,-are, v. tr. I – 1) učiniti/načiniti po meri, uskladiti; 2) učiniti uslugu, ugoditi quaecunque ei commodasti – (sve) što si učinio da mu ugodiš; 3) dati (posuditi) na upotrebu, pružiti c. hosti aquam – dati strancu vode; commodavit morituro manum –pružio je umirućem ruku; commodate veniam peccatis – smilujte se nad grešnikom;commodavit aurum Caelio – dao je zlato Keliju commŏdŭle (ili: commŏdŭlum), adv. – po želji, po volji, kako vam drago commŏdum¹, adv. (commodus) – na vreme c. datum veni – došao je na vreme
commŏd/um², i, n. –1) zadovoljstvo, udobnost, ugodnost, ugođaj commodo meo – zadovoljstvoje moje (to meni čini zadovoljstvo); ex commodo meo – sa zadovoljtvom; lego ex commodo – berem (sabiram, kupim) polako; 2) preimućstvo, korist commoda vitae/pacis – preimućstva života/mira; commodo reipublicae – u korist republike/države; 3) prihod commoda veteranorum – prihodi veterana; 4) zajam, kredit; 5) privilegija commŏd/us, -a,-um, a. (con+modus) – 1) meran, komotan, prikladan, potpun, dovoljan, odgovarajući, ceo commoda statura – krupan, visokog rasta; capillus c. – duga kosa; 2) udoban, komotan, prijatan iter commodum – prijatan put; velatudo commoda – dobro zdravlje; commodum est ei – to mu odgovara (je prijatno); literae commodae de re aliqua allatae sunt – sa dobrim vestima o nekoj stvari; curationi commoda sunt – povoljno za oporavak; 3) (o ljudima) – sposoban, vredan, predusretljiv, ljubazan; c. mei – ljubazan prema meni commōlĭ/or,-itus sum, -iri, v. dep. IV – pokrenuti, preduzeti commolitur dolum – priprema izdaju commŏnĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. tr. III (commoneo+facio) – podsetiti, podsećati, napomenuti, upozoriti c. quae dicta sint – podsećam na ono što je rečeno; c. Augustum dixisse – podsećam da je Avgust rekao; illi eum commonefacerunt ut abeat – podsetili su ga da ima commŏn/eo,-ŭi,-itum,-ēre, v. intr. II > commonefacio commŏnit/io-onis, f. – podsećanje, napomena, opomena commonstr/o,-avi,-atum, are, v. tr. I – pokazati commostravit mei viam – pokazao mi je put; commostrat hominem, quem quaeris – pokazuje [ti] čoveka kojeg tražiš commŏrāt/ĭo,-ōnis, f. (commoror) – retorska pauza, zastoj, stanka commord/ĕo,-di,-sum,-ēre, v. II – ujedati, gristi; zajedljivo govoriti commŏrĭ/or,-mortuus sum, -i, v. dep. III – umreti sa; c. cum eo – umirem s njim commŏr/or,-atus sum,-ari, v. dep. intr. I – 1) baviti se, boraviti zadržavati se commoror Romae apud aliquem – boravim (bavim se) u Rimu kod nekoga; 2) zadržati, zadržavati commoror eadem sententia – zadržavam isto mišljenje; 3) oklevati, iščekivati; 4) sprečiti, sprečavati, smetati commoratus sum – sprečen sam commōt/ĭo,-ōnis, f. – kretanje (metaforično): c. – emocija, uzbuđenje, uzrujanost; c. animi – uzbuđenje (nemir, uznemirenost) duše/duha; c. iucunditatis – prijatno uzbuđenje commōtĭuncŭl/a,-ae, f. (dem. od commotio) – vatrica, subfebrilno stanje
commōt/us,-a,-um, a. – 1) žestok, plah; 2) usplahiren, uzrujan; 3) pokoleban, nesigurancommotum aes alienum – nepouzdani strani novac; commotum genus dicendi – nesiguran stil comm/ŏvĕo,-mōvi,-mōtum,-ēre, v. II – 1) premestiti c. castra ex eo loco – premeštam logor iz ovog mesta; non c. me domo – ne mičem iz kuće; c. sacra – obnosim svetinje;nullus numus commovetur – nema kretanja novca;2) gurnuti, odgurnuti, oteraticommovit hostem – proterao je neprijatelja; 3) uzdrmati, poljuljati commove dormentem – prodrmaj zaspalog; 4) uzburkati venti commovent mare – vetrovi su uzburkali more; 5) čupati, izbaciti c. columnas – čupam stubove; 6) (pasiv) poremetiti, izludeti nekogacommotus – poremećen; mens commota – izbezumljenost; 7) razdražiti, uzrujati, uznemiriti graviter commotus – strašno ogorčen; commotus sum in illa – zacopao sam se u nju; 8) biti smožden (dirnut, pogođen) commotus dolorem – duboko pogođen bolom; 9)c. memoriam rei – evociram sećanja commūn/e,-is, n. (communis) – 1) celina, zajednica, društvo; 2) grad, opština, država c. Siciliae – država Sicilija; c. gentis pelasgae – zajednica (država) Pelazga; in c. – za zajedničko dobro; confero in c. – mislim, u celini; 3) in c. disputo de re – u opštoj raspravi o stvarima commūnīcāt/ĭo-ōnis, f. – 1) poruka, saopštenje c. consilii – saopštenje konzilijuma; 2) smisao c. sermonis mihi tecum esse solet – smisao mog razgovora s tobom je poznat; 3) zajedništvo, spojenost; 4) (retorika) obraćanje publici, «traženje saveta» od publike commūnĭc/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) pomešati, smešati, sastaviti communico causam meam cum servis – mešam moj slučaj sa slučajem robova; mihi cum eo communicatur (inter nos communicatus est) – mi imamo nešto zajedničko (ima nešto zajedničko među nama); 2) deliti sa nekim communicavi res cum eo – podelio sam stvari s njim; communicant inter se – dele među sobom; communico aliquem mensâ meâ – delim s nekim svoj sto; communico consilia tecum – delim mišljenje s tobom; communico inimicitas vobiscum – delim neprijateljstvo s vama; 3) povezati, dovesti u vezucommunico pecunima cum dote – povezujem novac sa mirazom commūnĭc/or,-atus sum,-ari, v. dep. I > communico commūnĭ/o¹,-ivi,-itum,-ire, v. tr. IV – 1) utvrditi communivit castra – utvrdio je logore; 2) potkrepiti communio auctoritatem eius – potkrepljujem njegovim autoritetom commūn/ĭo²,-ōnis, f. – zajedništvo, spojenost communio literarum et vocis – zajedničko pismo i govor; communio sanguinis – srodstvo
commūn/is,-e, a. – zajednički hoc mihi est cum illo communis – ovo mi je zajedničko s njim; hoc illis commune est – ovo im je zajedničko; vita communis – svakodnevni život;communes tempora – vremena kroz koja svi prolaze; communis mens – zajednički duh, ljudski razum; locus communis – opšte mesto; loci communes – osnovni filozofski/retorički principi commūnĭt/as,-ātis, f. – zajedništvo, zajedničko stanje; opštost nulla cum deo homini est communitas – čovek nema ništa zajedničko s bogom; communitas omnium rerum inter eos est communitas et societas generis humani – zajednica i društvo ljudskog roda;communitas civilis – zajednica građana commūnĭter, adv. – uopšte commurmŭr/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – mrmljati, mumlati commurmŭr/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – mrmljati c. mecum – mrmljam u sebi commūtābĭl/is,-e, a. (commuto) – promenljiv, prevrtljiv commūtāte, adv. – promeljivo, prevrtljivo commūtāt/ĭo,-ōnis, f. – promenjivost c. morum – promenljivost običaja commūtāt/us,-us, m. – 1) promenljivost; 2) (retorika) dvostruka antiteza commūt/o-avi,-atus,-are, v. I – 1)pretvoriti commutavit ex vero in falso – pretvorio je pravo u lažno; 2) menjati, izmeniti, promeniti c. animos – menjam duhove; 2) zameniti c. mortem cum vitâ – mrem; 3) razmeniti, trampiti c. mustem aere – razmenjujem mlado vino za novac; c. verba cum – razmenjujem reči/misli sa cōm/o¹,-mpsi,-mptum,-ere, v. III – 1) spojiti, sastaviti c. illud ex pluribus rebus – sastavljam to iz više stvari; 2) češljati (rediti) kosu c. comas – češljam kosu; puer comptus – lepo očešljan dečak; 3) urediti, doterati, očistiti compsi corpus – doterao (uredio) sam se cōm/o²-avi,-atum,-are, v. I (coma) – 1) imati kosu; 2) pokriti kosom cōmoedĭ/a,-ae, f.(κωμωδία) – komedija, šaljiva igra cōmoedĭce, adv. – kao u komediji, na komedijaški način cōmoed/us¹a,-um, a. (κωμωδός) – komedijski, što se odnosi na komediju cōmoed/us,-i, m. – glumac koji igra u komediji cŏmōs/us-a,-um, a. (coma) – gustokos, dugokos, kosat compăcisc/or,-pactus sum,-i – sklopiti sporazum s nekim, sporazumeti se, dogovoriti sec. cum eo – sklapam pakt s njim; (de, ex) compacto – po sporazumu, kako je dogovoreno compactĭ/o,-ōnis, f. – srastanje quaedam c. membrorum – srastanje delova ujedno compact/us,-a,-um, a. – 1) srastao; 2) čvrsto spojen, čvrst, kompaktan compacto corpore – snagom tela; 3) snažan bos c. – jak vo
compāg/es,-is, f. (compa/go,-ginis) – spajanje c. lapidorum – sastavljanje kamenova comp/ar¹,-āris, a. I – istovetan sa consilium tuum parentis tui consilio – mišljenje tvog roditelja istovetno je sa tvojim; connubium comparis – brak istovetnih (jednakih) comp/ar²,-āris, comm. – 1) drugar, kolega, jaran; 2) bračni drug; 3) stilska figura u kojoj nekoliko delova periodske rečenice ima jednak broj slogova compărābĭl/is,-e, a. – uporediv, koji može da se uporedi compărāte, adv. – u odnosu na, u poređenju sa, relativno compărātĭ/o¹,-ōnis, f. – 1) primeranje eadem c. inter se – isti odnos, isto stanje; 2) poređenje c. rerum – poređenje stvari; c. orationis suae cum scriptis alienis – poređenje svoga govora sa spisima drugih; sub (de, ex) comparatione rei – u poređenju sa; haec habet comparationem – to može da se poredi; 3) sporazum, dogovor o raspodeli dobiti/plena compărātĭ/o²,-ōnis, f. – 1) priprema, spremanje c. belli – priprema za rata; 2) istraga c. criminis – istraga zločina; 3) nabavka, pribavljanje c. testium – pribavljanje svedoka; c. voluptatis – pribavljanje zadovoljstava/uživanja compărātīv/a, a. n (pl.) – reči u komparativu compărātīv/us,-a,-um, a. – 1) poredbeni; 2) (gram.) gradus c. – komparativ compar/co,-parsi sum,-ere, v. III – 1) poštedeti; 2) dozvoliti, dopustiti comparsi facere – dopustio sam da to uradi compār/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) periti se, pokazati se, učiniti se vidljivim; 2) biti na usluzi, posluživati servi, qui non comparent – robovi koji ne služe; argenti ratio comparet – procenat srebra zadovoljava compār/o¹-avi,-atus,-are, v. tr. I – 1) spâriti; 2) primeriti; 3) postaviti u isti uzajamni odnos c. quaedam inter se – postavljam u isti uzajamni odnos; priore consulatu comparati – kolege u prvom konzulatu; male comparati – loše spareni (sastavljeni) saradnici; c. gladiatores – sparujem gladijatore; c. eum cum eâ – sparujem ga s njom; 3) porediti, uporediti c. utilia inter se – upoređujem koristi; neminem tibi aut anteposui, aut etiam comparavi – niko te ne prevazilazi, niti ti je ravan; 4) dokazati poređenjem compār/o²,-avi,-atum,-are, v.tr. – 1) napraviti, prirediti comparavit dolum capeindos hostes – napravio je zamku da zarobi neprijatelje; 2) spremati se c. iter (me ad iter) – spremam se na put; comparat bellum – sprema se za rat; comparas copias/classem – spremati provijant/brodove; c. facere aliquid – spremam se da radim nešto; 3)comparatum est naturâ/lege – tako je to po prirodi/zakonu quam inique comparatus est! – kako je svet nepravedno sazdan!; 4) nabaviti, pribaviti, obezbediti c. navem –
nabavljam brod; c. gloriam/ amicitias – stičem slavu/prijateljsktva; comparo mihi – nabavljam (kupujem) comp/asco,-avi,-pastum,-ĕre, v. III – 1) ići zajedno u pašu, pasti na zajedničkom pašnjaku; 2) opasti, popasti compascŭ/us,-a,-um, a. – što se odnosi na zajednički pašnjak ager compascuus – zajednički pašnjak, erar compĕcisc/or, v. III > compaciscor compĕd/io-ivi,-itum,-ire, v. tr. IV – okovati, baciti u okove/lance servi compediti – okovani zarobljenici comped/iti,-ōrum, m. – zarobljenici, robovi compellatĭo,-ōnis, f. (compello) – prigovor, ukor compell/o¹,-avi,-atum,-are, v. tr. – 1)ukoriti, naružiti, napasti rečima, grditi, psovatieum pro cuncatore segnem compellant – njega zbog oklevanja napadaju/psuju; 2) obratiti se laskavim rečima, laskati compellavi hominem blande – laskao/podilazio je čoveku; 3) koristiti, služiti se si ego hac imagine compellor – ako se ovom slikom poslužim; 4) optuži(va)ti compellavit eum crimine aliqua – optužio ga je za neki prekršaj comp/ello²,-puli,-pulsum,-ere, v. tr. III – 1) terati, goniti compello pecus in speluncum – teram stoku u pećinu; compulit hostes in fugam – naterao je neprijatelje u bekstvo;compulsum est in angustias – steran je u tesnac; 2) nametnuti compulsit bellum Athenas – nametnuo je rat Atini; 3) prisiliti, primorati compulit nos ad cavendum – prisilio nas je da se čuvamo (budemo oprezni); compulit ut illud fiat – naterao je da se to zbude/desi compendĭārĭ/a,-ae, f. – prečica, preki put compendĭārĭ/um,-ii, n. – prečica compendĭārĭ/us,-a,-um, a. – kratak via compendiaria – prečica, preki put compendĭ/um,-ĭi, n. – 1) ušteda, štednja (vremena, rada) compendium ligni – ušteda drva; compendii facio aliquid – nastojim da uštedim nešto; 2) preimućstvo, prednost; 3) dobit; 4) skraćenje, sažimanje compendium docendi – skraćeni metod nastave; 5)compendio – u kratkom vremenu, za kratko vreme; verba confero ad compendium – sažimam reči u rezime, rezimiram; facio verba compendii – skraćujem reči/tekst;compendium viae – prečica; compendium maris – morskim putem compensātĭ/o,-ōnis, f. – 1) izjednačavanje, izjedačenje; ujednačavanje, ujednačenje; 2) nadoknada, kompenzacija compensatio mercium – robna razmena; utor aliqua compensatio – vršim neku nadoknadu
compens/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – izjednačiti,primeriti jedno uz drugo; 2) nadoknadititriticum cum hordeo compensat – ječmom nadoknađuje pšenicu; compenso cum bona vitiis – vrlinama nadoknađujem mane; summi labores magnâ compensati sunt gloriâ –velikomslavom su nadoknađeni napori; compensavit laetitiam cum doloribus –nadoknadio je zadovoljstva patnjama; 3) skratiti, uštedeti compenso iter – skraćujem put comperc/o > comparco compĕrendĭnātĭ/o,-ōnis, f. – prekosutra, treći dan, dan u koji se objavljivala odluka compĕrendĭn/o-avi,-atum,-are, v. I – zakazati da se sudska odluka objavi treći dan nakon suđenja compĕrendĭn/us,-a,-um, a. – preksutrašnji dan, dan u koji se objavljuje presuda compĕ/rĭo,-peri,-pertum,-ire, v. tr. IV – iskusiti, spoznati, saznati, doznati, pouzdano znati comperio te illud fecisse – pouzdano znam da si ti to učinio; comperior illud fecisse –pouzdano se zna da sam ja to učinio compĕrĭ/or,-pertus sum,-iri, v. dep. IV – iskusiti, doznati, spoznati, pouzdano znaticomperior illud fecisse – pouzdano se zna da sam ja to učinio; comperior me ab hoc falli –zna se da me je on ostavio na cedilu compert/us,-a,-um, a. – poznat, znan, izvestan, pouzdan compertum mihi est – to mi je poznato; compertum habeo – pouzdano znam; compertus flagitii – uhvaćen na delu comp/es,-ĕdis, f. (samo u pluralu i ablativu singulara) – negve, lisice, lanci, okovi fluvius nivali compede vinctus – reka okovana ledom compesc/o,-ŭi,-ĕre, v. III (compes,compedio) – 1) držati silom, ograničiti, sputaticompescuit Geryonem tristi undâ – Gerion je sputan tužnim talasima; 2) obrezivati c. vitem – obrezujem lozu; 3) obuzdavati, krotiti compescuit ramos fluentes – obuzdao je rečne rukavce; c. equum – krotim konja; compescuit legiones/clamorem/mare – obuzdati legije/buku/more compĕtīt/or,-oris, m. – konkurent, jedan od kandidata za isto radno mesto competitr/ix,-icis, f. – konkurent ženskog pola compĕt/o,-īvi (-ĭi),-ītum,-ĕre, v. III – I (intr.) 1)ići (doći) zajedno, sastati se ubi viae competunt – gde se putevi sastaju; cacumina competunt in unum – gde se vrhovi sastaju (spajaju ujedno); res aliqua competit rei aliqui (cum aliqua re) – neka stvar konkuriše nekoj stvari (dešava se istovremeno sa); 2) pristajati, odgovarati, slagati se, skladno stajaticorpus non competit tanto eius animo – telo ne odgovara njegovoj duši; aetas competit –godine odgovaraju (starost je prikladna); actio non competit in eum – optužbe protiv njega nisu opravdane; 3) biti sposoban za, spretan animus vix competit ad arma capienda – duh jedva može da pojmi (količinu) zarobljenog
oružja; competo linguâ – vladam jezikom; II(tr.) competung unum locum/unam puellam – konkurišu, nadmeću se za (jedno) mesto/istu devojku compīlātĭ/o,-ōnis, f. (compilo) – skupljanje, grabljenje, pljačka compīl/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) grabiti; 2) pljačkati, pelješiti compilavit oppidum – opelješio je grad; compilavit templa omnibus ornamentis – lišio je hramove svih ornamenata comp/ingo,-pegi,-pactum,-ere, v. tr. III – 1) skupiti, sastaviti, sljubiti compegit aedificia – sastavio je zgrade; 2) uterati; 3) ograditi, okružiti; 4) sakriti, skloniti compingo me in Apuliam – slanjam se u Apuliju; 5) baciti u tamnicu compegit eum in carcerem – bacio ga je u tamnicu compĭtālĭcĭ/us,-a,-um, a. (compitum) – raskrsni, što se odnosi na raskršće compĭtāl/is,-e, a. (compitum) – što se odnosi na raskršće, raskrsni compĭtālĭ/a,-um (-ōrum), n. (pl.) – godišnja svetkovina etrurskih božanstava larova koja se proslavljala na raskršćima compĭt/um,-i, n. – raskršće, raskrsnica complăc/ĕo, -ŭi (ĭtus sum),-ēre, v. II – ugoditi, ugađati complān/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I – 1)izravnati, uravnati complanavit terram – uravnio je zemlju; 2) sravniti complanavit domum – sravnio je kuću sa zemljom; 3) c. aspera et dura – činim podnošljivim comple/ctor,-xus sum,-i, v. dep. III – 1) saviti se, oviti se oko; 2) obgrliti, sklopiti se okoc. manibus – ovijam rukama (sklapam ruke oko, grlim); c. ei medium – hvatam je oko pasa; complectuntur inter se – grle se (sklapaju se jedno oko grugog); 3) opkoliti, opsaditicomplectebantur urbem obsidione – opasali su grad opsadom; 4) obuhvatiti, uhvatiti; 5) particip (u pasivnom značenju) – hoc uno maleficio omnia scelera complexa esse videntur – kroz ovo zlodelo vide se i sva druga; 6) sažeti u govor/predavanje c. omnia unâ comprehensione – sažimam sve jednim izrazom (u jednu reč); c. sententiam pucis verbis – sažimam mišljenje u nekoliko (malo) reči; 7) shvatiti, razumeti, pojmiti c. illud mente/cogitatione/animo – shvatam (razumem) to; c. memoriâ – imam to na umu; 8) srcem shvatiti; 9) negovati ljubav prema nečemu c. aliquem studio – pokazujem zanimanje za neki studij; 10) voleti c. eam/ philosophiam – volim je/filozofiju; 11) uzeti u posed, usvojiti quum animus complexus est idoneam naturam – budući da mu je duh obuzet stvarima praktične prirode complēment/um,-i, n. (compleo) – nadev, punjenje verba quasi complementa numerorum – reči kao da su nadevene (ispunjene) brojevima compl/ĕo,-ēvi,-ētum,-ēre, v. II – 1) puniti, napuniti, ispuniti apes complent favos melle – pčele pune saće medom; c. me cibo et potione – punim se jelom i pićem; carcer
mercatorum completus – zatvor je pun trgovaca; c. paginam – punim stranicu;complebat omnia clamoribus – ispunio je sve bukom; complet omnia terrore ac fugâ – to ispunjava sve strahom i bekstvom; 2) opsesti complebat murum – opsedao je zidine; 3) završiti haec complent vitam beatam – ove završavaju blaženi život; c. summam promissi – ispunjavam obećanje; 3) (o vremenu) napuniti, ispuniti c. centum annos – punim sto godina; complevit quinque secula vitae suae – puni pet vekova života complexĭo,-ōnis, f. (complector) – 1) splet; 2) veza, odnos atomarum c. inter se – međusobna veza atoma; 3) c. verborum – složena (periodska) rečenica; 4) zaključak; 5) dilema complex/us,-us, m. – 1) zagrljaj teneo eam complexu meo – držim je u zagrljaju; 2) ovijanje (uvijanje) oko; 3) obuhvatanje mundus omnia complexu suo continet – svet sve drži u vom zagrljaju; 4) svod c. coeli – nebeski svod; 5) sukob, bitka, obračun venio in complexum eius – došao sam u sukob s njim; 6) veza; 7) (fraza) homines de complexu tuo – tvoji ljubavnici complĭc/o,-cŭi (-avi),-atum,-are, v. tr. I – 1) saviti, smotati c. rudentem – savijam uže;complicuit epistolam – savio je pismo; notio complicata – nejasan (mutan) pojam complōd/o,-si,-sum,-ĕre, v. intr. III – aplaudirati c. manus pljeskam rukama, aplaudiram complōrātĭo,-ōnis, f. – zajedničko ridanje, lelek/anje, koleč c. eius – lelek nad njim complōrāt/us,-us, m. > comploratio complōr/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – oplakivati zajedno, lelekati, kukati naglas za nekimcomplorant mortem – oplakuju smrt; comploravit vivos mortuosque – oplakivao je i žive i mrtve; respublica est desperata et complorata – republika je očajna i oplakana complūr/es,-a, a. (pl.) – nekoliki, mnogi complures mulieres – mnoge žene; complures loca – mnoga mesta complūrĭ/es, adv. – više (nekoliko) puta compluscŭl/i,-ae,-a, a. (pl.) – prilično mnogi complŭvĭ/um,-ĭi, n. (compluo) – slivnik, oluk koji je vodio vodu s krova u bazen,impluvium com/pōno,-pŏsŭi,-pŏsĭtum,-ĕre, v.tr. III – 1) skupiti, pokupiti, kupiti c. lignum /res meas – kupim drva/moje stvari; 2) sastaviti, sastavljati, spojiti, spajati, složiti genus humanum compositum est ex animo et corpore – ljudski rod je sastavljen od duše i tela; 3) podići, ozidati composuit templa podigli su hramove; 4) sklopiti composui pacem cum eo – sklopio sam mir s njim; 5) pisati, c. librum/carmina – pišem (komponujem) knjigu/pesme; 6) knaditi, smišljati, spevati compostuit mendacia – smišljao je laži; 7)
formirati composuit senatus consultum – formirao je senatski savet; c. cohortes – uređujem kohorte; agmine composito – u strogo uređenoj povorci; 8) dogovoriti se, sporazumeti se, sklopiti sporazum illi inter se composuerunt diem – dogovorili su se o danu; 9) composito > ex composito – prema ugovoru; 10) urediti, uređivati, složiti, sastaviti skladnu celinu 11) doterati, doterivati, namestiti c. capillos/togam – doterujem kosu/togu; composuit vultum ad speculum – doterao je lice pred ogledalom; c. me – doterujem se; 12) (fraza) c. me spondâ – idem na spavanje; 13) kriti, sakriti composui opes – krijem imovinu; 14) sahraniti, zakopati componit mortuum/cinerem et ossa – sahranjuje mrtve/ pepeo i kosti; 15) prilagoditi, podesiti prema ponite omnia ad voluptatem multitudinis – podesite sve prema zadovoljstvu mnoštva; 16) prerušiti se in dissimilitudinemsui servili veste compositus – presvučen u haljine svoga roba; 17) (rat)poravnati, postići dogovor; 18) umiriti, zavesti mir composuit Asiam – umirio je Aziju; c. eum cum eâ – mirim njega s njom; 19) suprotstaviti, postaviti jedno prema drugom, suočiti, sukobiti, spariti; 20) uporediti c. dicta cum factis – upoređujem reči sa faktima;composuit homines diis – uporedio je ljude sa bogovima comport/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – nositi c. frumentum ex agris – nosimo žito s njive comp/os,-ōris, a. (con+potis) – 1) vlastan, moćan, c. animi/mentis/mei – vlastan nad duhom/svešću/sobom; c. corpore et animo – gospodar nad telom i dušom; c. patriae/libertatis – vlastan nad otadžbinom/slobodom (ima otadžbinu/slobodu); 2) c. culpae – sukriv, saučestan (sukrivac, saučesnik u grehu); 3) c. voti – zadovoljan, ispunjenih očekivanja/želja compŏsĭte, adv. – složeno, mnogostruko compŏsĭtĭ/o,-ōnis, f. (compono) – 1) sastav, sklop c. membrorum – sklop delova; c. ungventorum – sastav masti; c. iuris pontificialis – zakonskipropis; c. disciplinae – uzajamna veza, sklop, kontekst; 2) formiranje, uspostavljanje c. magistratuum – formiranje magistrata; 3) sastav, kompozicija c. verborum – ritmička veza i red reči u složenoj rečenici; 4) pomirenje, poravnanje, sporazum; 5) sparivanje (gladijatora za borbu) compŏsĭt/or,-ōris, m (compono) – urednik, uređivač; c. operis – pisac compŏsĭtūr/a,-ae, f. > compositio – građa compositurae oculorum – građa očiju compŏsĭt/us,-a,-um, a. – 1) složen, sastavljen iz više delova verba composita – složene reči; 2) izmišljen, lažan crimen compositum – izmišljeni zločin; 3) uređen, skladan, dobro pripremljen composita pugna – dobro pripremljena bitka; compositae literae – skladan spis; 4) hladnokrvan, miran affectus c. – hladnokrvnost, pribranost; actio composita – hladnokrvna akcija; aetas composita – mirna starost
compōtātĭ/o,-ōnis, f. (compoto< συμπόσιον) – gozba compŏtĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV –1)učestvovati, biti saučesnik, delatan; 2) doći, prićicompotivi loci – prišao sam mestu compōt/or,-ōris, m. – sadrug u piću, mokri brat compōtr/ix,-ĭcis, f. – drugarica u piću comprans/or,-ōris, m. (comprandeo) – gost, učesnik na gozbi comprĕcātĭ/o,-ōnis, f. – molitva, opbraćanje nekom božanstvu comprĕc/or,-ātus sum,-ari, v. dep. I – moliti c.Iovi/deos - molim se Jupiteru /bogovima comprehend/o,-ndi,-ndsum,-ere, v. tr. III – 1) shvatiti, obuhvatiti c. illud – razumem to; c. eam – grlim (sklapam se oko) nje; 2) osetiti, shvatiti c. illud sensibus – osećam to čulima; 3) razumeti c.illud scientiâ/cogitatione/memoriâ – shvatam to pameću/mišljenjem/sećanjem; 4) c. eum amicitiâ – osećam prijateljstvo prema njemu; 5) izraziti, predstaviti comprehendit eandem rem pluribus verbis – izraziti istu stvar drugim rečima (na više načina); comprehendi brevi (breviter) – izrazio sam ukratko; c. numero –računam; 6) uhvatiti compehendit manu – uhvatio je rukom; 7) uhvatiti, zarobiti, zaplenitic. naves – zarobljavam brodove; comprehendit conjuratos – hvata (hapsi) zaverenike; c. vehicula – plenim vozila (kola); 8) ignis comprehendit robora – vatra je ob/uhvatila hrastove; domus comprehenditur igni – kuću obuhvata plamen (kuća je obuhvaćena plamenom); casa comprehendit ignem – kuća je primila vatru (se zapalila); 9) otkriti, saznati c. facinus – znam za podvig; c. furtem – otkrivam krađu comprĕhensĭbĭl/is,-e, a. (prevod reči κατάληπτος) – shvatljiv a) čulima foramen comprehensibile sensibus – rupica viljiva golim okom; b) pojmljiv, shvatljiv comprĕhensĭ/o,-ōnis, f. – 1) hvatanje rukama; 2) c. sontium – hapšenje prestupnika; 3) dvoumljenje; 4) rasudna moć; 5) pojam compresse, adv. (comprimo) – ukratko, kratko c. loquor – kratko rečeno compressĭ/o,-ōnis, f. – 1) stiskanje, pritiskanje, stezanje; 2) zagrljaj; 3) kratak govor compress/us,-us, m. (samo u ablativu singulara) compressu – u zagrljaju com/prĭmo, -pressi,-pressum,-ĕre, v. tr. III (con+premo) – 1) stisnuti, stegnuti,comprimo digitos – stiskam prste (šaku); compremunt corpora inter se – tela se uzajamno pritiskaju/ stiskaju; c. ordines – zbijam redove; 2) compressis manibus sedeo –sedim skrštenih ruku; 3) pritisnuti compressit vi – silovao je; 4) zaustaviti, zadržati c. vocem – suzdržajem glas; 5) suzbiti, sprečiti compressit audaciam et furorem – suzbio je drskost i pljačku; 6) suzdržati se vix c. me, quin in eum involem silom se suzdržavam da ne nasrnem na njega; 7) c. frumentum – ne dam žito; 8) kriti, skrivati comprimit delicta –krije prekršaje
comprŏbātĭ/o,-ōnis, f. (comprobo) – odobravanje, slaganje comprŏbāt/or,-ōris, m. – davalac odobrenja comprŏb/o,-avi,-atum,-arem v. intr. I – 1) odobriti, slagati se, pristajati, prihvatiti c. legem – odobravam zakon; c. sententiam – odobravam presudu; numen deorum comprobatum est – volja božija je prihvaćena; 2) pokazati, dokazati, potvrditi da je nešto istina c. rem illam testimonio meo – svojim svedočenjem potvrđujem da je ta stvar istinita (to istina) comprōmiss/um,-i, n. (compromitto) – pogodba, uzajamno obećanje, sporazum, ugovor comprōm/itto,-misi,-missum,-ere, v. intr. – (prvo) uzajamno obećati, obavezati se pred zakonom, prihvatiti dogovor compt/us¹-a,-um, a. – očešljan, doteran, čist očićen oratio comptior – doterujem govor compt/us²,-us, m. (como) – frizura, doterana kosa compun/go,-nxi,-nctum,-ere, v. tr. III – 1)bockati, tetovirati compunxit eum dolore – bockao ga je bolom; compunctus notis threϊciis – a) tetoviran; b) žigosan; 2) compungo carmina notis – obeležavam primedbe uz pesme; ipsi se compungant acuminibus – sami sebe dovode u nezgodan (nezavidan) položaj compŭtātĭ/o,-ōnis, f. (computo) – 1)računanje, proračun; 2) proračunatost, gramzivost, škrtost, tvrdičluk compŭtāt/or,-ōris, m. – tvrdica, gramzivac, račundžija compŭt/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) brojiti c. annos – brojim godine; sračunati, izračunati, proračunati c. latitudinem Asiae – izračunavam širinu Azije; computavit rationem rei – izračunati neku stvar; 2) pokazati facies tua computat annos – tvoje lice pokazuje godine (koliko ti je godina); 3) sricati compuatvit literas – sricao je slova; 4) proračuntati prednost compŭt/resco,-trŭi,-ĕre, v. intr. III – trunuti, gnjiti cōnām/en,-ĭnis, n. (conor) – 1) napor, naprezanje sumit c. eundi – ulaže napor da ide; 2) oslonac, podupirač cōnāt/a,-ōrum, n. (particip od conor, plural) – napor, podvig, smeo pokušaj cōnātĭ/o,-ōnis, f. – nastojanje, naprezanje, podvig cōnāt/us,-us, m. – 1) pokušaj; prilika conatum capio ad erumpendum – koristim priliku da napravim proboj; conatus resistendi – pokušaj pružanja otpora; 2) napor, naprezanjemagno conatu opressus est – pritisnut je velikim naporom; 3) nagon, instinkt belluae habent conatum ad pastus capessendos – zveri imaju nagon da se hrane (ulovljenim) plenom
concăc/o,-avi,-atum-are, v. intr. I – opoganiti se, uprljati se, uvaliti se concaco me – uvalio sam se u govna (bukvalno i figurativno) concaed/es,-ĭum, f. (pl.) – seča šume, mnogo posečenog drveća concălĕfăcĭ/o,-fēci,-factum,-ĕre, v. III – zagrejati, dobro ugrejati concăl/ĕo,-ŭi,-ēre, v. intr. II – usijati se concăl/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – grejati/zagrejati corpora nostra concalescunt ardore animi – naša tela greje žar duše concal/lesco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) nažuljiti(dobiti žuljeve od fizičkog rada); 2) postati neosetljiv/bezosećajan; 3) biti iskusan, lukav, mudar animus concallescit usu – iskustvom se duh kali (stiče pamet) concămer/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I (camera) – svoditi (praviti svod, kupolu) c. templum – stavljam hram pod kupolu concastig/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I – karati, kastigati, ružiti, naružiti concăv/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1)dubiti, izdubiti, 2) saviti c. brachia – savijam ruke concăv/us,-a,-um, a. – izdubljen, zasvođen, kupolast, savijen concava spelunca – kupolasta pećina; unda concava – izdubljeni talas conc/ēdo,-cessi,-cessum,-ĕre, v.intr.&tr. III – I (intr.) 1) otići, napustiti, odseliti c. abs te – napuštam te;; c. Argos habitatum – napuštam boravište u Argosu; 2) bežati c. in Capitolium – bežim u Kapitol; c. ex Italiâ – bežim iz Italije; c. trans Rhenum – bežim preko Rajne; 3) sudariti se; 4) preći, predati se u c. in dedicionem – predajem se; c. in matrimonium – prelazim u brak (ženim se); c. conditiones – prihvatam uslove; c. sententiam – prihvatam mišljenje; 5) umreti c. (c. vitâ) – umirem; 6) povinovati se, pokoriti se c. iniuriae – pokoravam se nepravdi; dolor concedit medicinae – bol se pokorava medicini; concedit naturae – pokorio se prirodi (umor je); 7) ustupiti mesto, prepustiti c. maiestati illius viri – prepuštam njegovom veličanstvu; 8) popustiti, pokoriti se, usvojiti c. matri meae – pokoravam se (popuštam) svojoj majci; senatus concessit postulationi meae – senat je usvojio moj zahtev; 9) izgovoriti se, izviniti se c. temere dicto– izvinjavam se zbog ovog bogohuljenja; II tr. 1) odobriti, dozvoliti, dopustiti c. id tempus quieti – puštam vremenu da to zamiri; c. tibi, ut de hoc loquoris – dozvoljavam ti da o tome govoriš; c. id facere dopuštam da se to uradi; 2) predati, ustupiti c. Siciliam –predajem (ustupam) Siciliju; 3) conceditur hoc uti – to je dozvoljeno; 4) priznati c. eos esse mortuos – priznajem da su oni mrtvi; c. ut animus ne intereat – priznajem da duša ne umire; haec conceduntur esse facta – priznaju da su to činjenice; 5) žrtvovati c. amicitias meas reipublicae – žrtvujem prijateljstva za republiku; concessi tibi petitionem meam –tebe radi odustao sam od peticije; 6)
oprostiti c. tibi peccata – opraštam ti grehove;concessit peccata liberorum misericordiae parentum – opraštam deci iz samilosti prema roditeljima concĕlĕbr/o,-avi,-atum-are, v. tr.I > celebro (pojačano) – slaviti, proslavljati concentŭrĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) kupiti vojsku; 2) gomilati, kupiti concenturiavit sycophantias – gomilao je prevare; conceturiat metum in corde – kupi strah u srcu concent/us,-us, m. (concino) – 1) sklad, harmonija c. vocis lyraeque – sklad glasa i lire (hor koji peva uz muzičku pratnju); 2) saglasnost, sporazum, sloga concentus noster – naša sloga (naše lepo gledanje) conceptācŭl/um, -i, n. – ostava, skrovište, trap conceptĭ/o,-ōnis, f. (concipio) – 1) začeće, sposobnost žene da začne; 2) pisanje pravnih propisa; pravni propisi c. iudiciorum privatorum – propisi građanskog prava concept/us,-us, m. (concipio) – 1) moć začeća kod žene; 2) zametak, plod; 3) c. camini –početak (začetak) vatre u kaminu prilikom loženja; 4) c. aquarum – sticanje (slivanje) vode concerp/o,-psi,-ptum,-ĕre, v.tr. III (con+carpo) – 1)trgati, potrgati, derati, poderati, cepati, pocepati c. epistolam – cepam pismo; 2) panjkati, opadati; 3) karati, ružiti, naružiti concertātĭ/o,-ōnis, f. (concerto) – borba,nadmetanje, takmičenje, sporenje ieiuna c. verborum – žučno sporenje rečima (svađa) concertātīv/us,-a,-um, a. – borben, svađalački accusatio concertativa – protivoptužba concertāt/or,-oris, m. – takmac, protivnik u sporu, rival, inadžija concertātŏrĭ/us,-a,-um, a. – što se odnosi na verbalni spor, svađalački, inadžijski concert/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1) nadmetati se, boriti se c. praelio – bijem bitku; 2) sporiti se rečima, svađati se, inaditi se concertavit cum eo de bello – sporio se s njim oko rata; quae concertata sunt – to što je predmet spora concessĭ/o,-ōnis, f. (concedo) – ustupak, popuštanje, dopuštenje, dozvola, koncesija concess/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – stati, prestati, zaustaviti se, concessavit loqui – prestao je da govori (zaćutaoa je) concess/us,-us, m. (concedo) – (samo u ablativu singulara) – sa dopuštenjem concessu tuo – s tvojim dopuštenjem; concessu deorum – akobogda, s božjom pomoći conch/a,-ae, f. (κόνχη) – 1) školjka conchae unionum – biserne školjke; purpurne školjke; 2) oklop školjke; 3) predmet u obliku školjke concha nasalis – nosna školjka conch/is,-is, f. – vrsta graha koja se jela sa korom
conchīt/a,-ae, m (κογχίτης) – sakupljač školjki conchŭl/a,-ae, f. (dem. od concha) – školjkica conchÿlĭāt/us,-a,-um, a. (conchylium) – grimizan conchyliata vestis – grimizna haljina conchÿlĭ/um-ĭi, n. (κογχύλιον) –(zool.) 1) školjkaši, mekušci; 2) naročito ostrige; 3) vrsta purpurne školjke; 4) purpur, purpurna odeća concĭd/o¹,-ĭdi,-dendum,-ĕre, v. intr.&tr. III – 1)posrnuti, pasti, srušiti (se) domus eius concidit – njegovakuća se srušila; ille concidit in fimo/sub onere – taj je pao u izmet/pod tovarom; 2) pasti na postelju, razboleti se; 3) pasti, poginuti u ratu illi conciderunt multis ictibis – pali (poginuli) su od mnogih udaraca; multi conciderunt in praelio – mnogi su pali u boju; 4) klonuti, izgubiti snagu, jenjati venti concidunt – vetrovi jenjavaju; senatus auctoritas concidit – senat je izgubio ugled/vlast; nomina artificium concidunt – imena gube ugled; fides eius concidit – njegova vera slabi; 5) pasti, propasti Carthago concidit –Kartagina je (pro)pala; concidi animo (animus mihi concidit) – izgubio sam hrabrost; 6) svršiti se bellum concidit – rat se svršio concīd/o²-īdi,-īsum,-ĕre, v.tr. III – 1) cepati c. ligna – cepam drva; c. naves – cepam lađe; 2) ispresecati ager concisus fossis – njiva ispresecana kanalima; 3) preseći, prekinutiitinera concisa – prekinuti putevi; 4) (rat) seći concidit hostes – sekao je neprijatelje; 5) išibati, izbatinati concidit eum virgis – išibao ga je (šipkom); 6) razbiti tekst na manje delove; 7) okomiti se rečima (ili delom) na nekoga; uništiti concidit auctoritatem senatus –uništio je vlast senata; 8) iseckati na komade concidit eum articulatim – iseckao ga je na komadiće (prevario, obmanuo ga je) concĭ/ĕo,-īvi,-ĭtum,-ere, v. tr.&intr. II – 1) sastaviti, skupiti conciet exercutum ex tota insula – kupi vojsku sa celog ostrva; 2) saxa concita tormento – kamenje bacano iz katapulta; 3) uzbuditi, uznemiriti, uzrujati, razdražiti concivit plebem contionibus – razdražio je narod zborovima (sazivanjem zborova); 4) concitus cupidine/irâ – nošen zanosom/gnevom; concitus in aliquem – zanesen nekim; concitus divino motu – ponesen božanskim nadahnućem; 5) izazvati, uzbuditi, stvoriti concivit seditionem – izazvao je neslogu (razdor); concivit bellum – izazvao je rat concĭlĭābŭl/um,-i, n. (concilio) – sastajalište, trg conciliabulum damni – sastajalište grešnika (gnezdo razvrata) concĭlĭātĭ/o,-ōnis, f. (concilio) – 1) veza, odnos, udruženje c. et consociatio generi humani – udruživanje i zajednica ljudskog roda; 2) agitacija, pridobijanje drugih za sebe; 3) naklonost, sklonost prima est hominis c. ad ea quae sunt secundum naturam – čovek je naklonjen pre svega prema prirodnim stvarima; 4) preporuka c. naturae – zahtev prirode; 5) zasluga c. gratiae – zasluga milosti
concĭlĭāt/or,-ōris, m. (concilio) – priređivač, organizator, svodnik, podvodač c. nuptiarum – provodadžija concĭlĭātr/ix,-icis, f. – 1) provodadžika; 2) smutljivica, rospija concĭlĭātūr/a,-ae, f. – prostitucija, kurvanje concĭlĭāt/us¹,-us, m. (samo u ablativu singulara) – osnos, veza, spoj concĭlĭāt/us²,-a,-um, a. – (particip od concilio) – 1) omiljen, c. ei – njen miljenik; 2) sklon, naklonjen c. voluptati – sklon uživanju/razvratu concĭlĭ/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) spojiti, sastaviti conciliaverunt corpora – spojili su tela; 2) pridobiti (osvojiti, pleniti) ljubaznošću, blagonaklonošću conciliavi iudicem – pridobio sam sudiju; conciliat animos hominum – osvaja ljudske duše; nihil est accomodatius ad conciliandum – ništa nije podesnije za osvajanje čula; 3) preporučiti quas res primas natura conciliavit – prve stvari koje je priroda preporučila; 4) osnovati, sklopiticonciliavit pacem/nuptias – sklopio je mir/brak; 5) nabaviti, obezbediti c. pecuniam –obezbeđujem novac (služeći se trikovima); conciliavit ei muleriam – nabavio mu je ženu; 6) steći conciliavo mihi amorem ab omnibus – stiekao sam (osvojio sam) ljubav svih;conciliavit famam eloquentiae – stekao je glas rečitosti; conciliavit ei odium hominum –privukao je na sebe mržnju concĭlĭ/um, -ĭi, n. (concio= concieo) – 1) sloga, jedinstvo, veza hoc c. mihi tecum manebit – ova veza s tobom će da traje; 2) sastanak, skup, skupština, zbor, sabor, veće c. deorum – skup bogova; habeo consilium – imam sastanak; convoco (dimitto) c. – sazivam (raspuštam) skupštinu; esse consilii – biti član skupštine/udruženja concinne, adv. (concinnus) – majstorski, znalački, lepo concinnĭt/as,-ātis, f. – 1) skladnost c. verborum (sententiarum) – skladantekst concinn/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I (concinnus) – 1) sastaviti, spojiti, srediti, urediti c. pallam – uređujem haljinu; c. ingenium – obrazujem (vaspitam) na pravi način; 2) izazvati, stvoriti, napraviti consuetudo concinnat amorem – druženje stvara/rađa ljubav; vis venti concinnat hiatum – snaga vetra stvara jaz; 3) učiniti, naterati concinavit eum insanum –naterao ga je da poludi; concinnat uxorem lacrimantem – naterao je ženu u plač; 4) doterati concinnavit annonam caram – doterao je dragocenu letinu concinn/us,-a,-um, a. – 1) skladan, zgodan, lep, krasan, ukrašen concinna facies – lepo lice; heluo concinnus – elegantan rasipnik; 2) doteran, skladan, prikladan, harmoničan, kitnjast; 3) prijatan, ljubazan; 4) concinnum est (=commodum) est – to je omiljeno (odgovara, pristaje) concĭn/o,-ĭnŭi,-entum,-ĕre, v. tr.&intr. III – I (intr.) 1) pevati u duetu (horu); 2) sviraticoncinuit tragoedo pronuncianti – pratio svirajući na fruli izvođenje tragedije;
II (tr.) 1) ceniti, opevati concinuit Caesarem – opevao je C; 2) c. omen – dajem znak glasom concĭo > contio concĭpĭl/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – uhvatiti conc/ĭpĭo,-cēpi,-ceptum,-ĕre, v. tr. III – 1) sažeti, sakupiti; 2) uzeti, piti, upiti vos concipitis aquam – vi pijete vodu; 3) hvatati, uhvatiti c. ventum veste – hvatam vetar haljinom; concepit ignem/flammam – uhvatilo je vatru (plamen = zaljubio se); 4) (o ženi)zaneti, začeti concipit ex (de) aliquo viro – zanela od nekog čoveka; concepta crimina –grešno začeto dete; 5) ugledati c. aliquod oculis – vidim nešto očima; c. mente/animo –zamišljam; c. magnitudinem hominis – zamišljam veličinu čoveka; c. lucos ibi esse –zamišljam da je tu sveta gorica; c. imaginem – stvaram sebi predstavu; 5) shvatiti, razumeti, pojmiti c. quam fatigati simus – shvatam koliko smo iscrpeni; 6) osećati, spoznati, doživeti c. iram/amorem/spem – osećam gnev/ljubav/nadu; concepi tantam cupiditatem auribus – osećao sam veliko zadovoljstvo ušima (uživam u onom što čujem); 7) počiniti greh/zločin, izvršiti, zgrešiti concepi fraudem – počinio sam prevaru (prevario/ obmanuo sam); concepi scelus – počinio sam prekršaj/prestup; concepi illud facere –odlučio sam da to učinim; 8) izraziti rečima concepi vadimonium – dao sam reč (obavezao sam se zakonski); 9) objaviti c. auspicia – obzanjujem znamenja concept/um,-i, n. – 1) plod; 2) pojam, predstava; 3) koncept concīse, adv. – ukratko concīs/io,-onis, f. (gramatika) – razbijanje rečenica na delove (concisiuncula) concīsur/a,-ae, f. – 1)deljenje, razdvajanje concisura aquarum – raspodala vode; 2) pukotina concīs/us,-a,-um, a. (particip od concido²) – odlomljen, otkinut, prekinut, kratakconcisae sententiae/disputationes – isprekidane (kratke) rečenice/rasprave concĭtament/um,-i, n. (concito) – razdražujuće sredstvo; sredstvo za draženje concĭtāte, adv. – plaho, hitro, usplahireno, uzbuđeno, razdraženo concĭtātĭ/o-ōnis, f. – 1) brzo kretanje; 2) političko kretanje; pobuna, buna; c. plebei contra patres – buna plebejaca protiv patricija; 3) uzbuđenje, uzrujanost c. animi/mentis – uzbuđenje duše/duha; vehementes concitationes animorum – žestoka uznemirenost duhova; 4) govornički žar concĭtāt/or,-ōris, m. – podstrekač, agitator, buntovnik, vođa pobune concĭtātr/ix-īcis, f. – 1) buntovna žena; 2) vis concitatrix – buntovna moć, snaga bune
concĭtāt/us,-a,-um, a. – 1) žestok, plah, silovit equo concitato – plahim konjem; equus concitatissimus – silovit konj; 2) razdražen, uzbuđen, ljut, srdit pater concitatus – srditi otac; affectus concitati – dela počinjena u afektu concĭt/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) (silovito, žestoko) terati, goniti, progoniti concitavit classem remis – veslao je silovito; concitant equos adversos – jurili su galopirajući jedan protiv drugoga; concitaverunt tela – silovito su bacali koplja; 2) bežati c. me in fugam –dajem se u bekstvo, bežim koliko me noge nose; 3) dražiti, razdraživati, podsticati, raspaljivati concitavit seditionem/bellum – podsticao je neslogu/na rat; 4) izazivaticoncitat invidiam – izaziva zavist concĭt/or,-ōris, m. (concieo) > concitator conclāmātĭ/o,-ōnis, f. (conclamo) – zazivanje iz svega glasa, povik, borbeni poklič, kliktaj c. totius exercitus – borbeni poklič svih vojnika conclāmĭt/o,-avi,-atus,-are, v. intr. I (pojačano conclamo) – dići paklenu viku/galamuconclamitare totâ urbe – dići viku u celome gradu conclām/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1) dizati galamu, galamiti, vikati conclamavit victoriam – izvikivao je: «Pobeda!»; 2) pozvati conclamatum est ad arma – pozvan je pod oružje (u rat); conclamavit vasa – naredio je da se pakuju (pokret!); conclamo agrestes –zvati seljake; 3) (o jednoj osobi) zvati iz svega glasa c., heus, quid agis tu? – zovem te, čuj, šta radiš?; caupo c., hominem esse occisum – zovem gazdu [da mu kažem da] ima ubijen čovek; 4 obratiti se c. deos omnes – obraćam se svim bogovima; 5) dozivati, lelekati mrtvaca conclamatum est – oplakan (ožaljen je, s njim je gotovo); post conclamata suprema – pošto su pokojniku ukazane sve počasti conclāv/e,-is, n. (con+clavis) – soba sa vratima (koja može da se zaključa) conclūd/o,-si,-sum,-ĕre, v. tr. III – 1) zatvoriti concludo bestias – zatvaram goveda/stoku; concludsum est in cellam – zatvoren je u ćeliju; ut ab illa excludar, huc concludar – da se isključim od prve i da budem prisiljen da se priključim drugoj [ženi];mare conclusum – zatvoreno more (opkoljeno kopnom); 2) svesti, sažeti, ograničiti c. multa in uno volumine – sažimam mnogo [tekstova] u jedan tom; conclusit omnia iudicia in hanc unam formulam – sažeo je mnoge presude u ovu formulu; concludit ius civile in locum angustum – svodi građansko pravo na skučeni prostor; artibus conclusa – uvedena u naučni sistem; 3) dovršiti, završiti, usavršiti c. epistolam – završavam pismo; facinus summa crudelitate perfectum et conclusum – zločin je izveden i završen na svirep način; 4) (filozofija) zaključiti, izvesti zaključak hoc modo c. summum malum esse dolorem – na taj način zaključujem da svako zlo nanosi bol; c. argumentum zaključujem argumentaciju;quatuor sunt capita quae concludant –
četiri su glavna razloga na osnovu kojih može da se zaključi da; 5) završiti, zaokružiti c. sententias – zaokružujem misli conclūse, adv. skladno zaokruženo/završeno conclūsĭ/o,-ōnis, f. – 1) opsada, blokada; 2) kraj, završetak c. muneris tui – kraj tvoje dužnosti; c. sententiarum/rationis – završetak mislî/računa; 3) zaključak conclūsĭoncŭl/a,-ae, f. (dem. od conclusio) – 1) krajčić; 2) mali zaključak concoenātĭ/o,-ōnis, f. (σύνδειπνον) – gozba (gde se jede, za razliku od συμπόσιον) concŏl/or,-ōris, a. – istobojan, iste boje kao nešto drugo concŏmĭtāt/us,-a,-um, a. – praćen, propraćen concōpŭl/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – povezati, skopčati concŏ/quo,-xi,-ctum,-ere, v. tr. III – 1) kuvati zajedno, kuvati sa još nečim concoxi odores – kuvati sa začinima (prijatnog mirisa); 2) smekšati, umekšati; 3) concoxi cibum –vario (probavljao) sam hranu; cibus facillimus ad concoquendum – hrana najlakša za varaenje/ probavu; 4) c. me – zamaram se, mučim se; 5) podnositi concoxi ista odia – podnosio sam tu mržnju; 6) pažljivo razmotriti c. clandestina consilia – razmatram tajne savete; 7) posvetiti (obratiti) pažnju, saznati haec, quam Diodotus noster non concoquebat – ono na što naš Diodot nije obratio pažnju concordĭ/a,-ae, f. (concors) – sloga, jedinstvo, jednodušnost, harmonija c. equestris – jednodušnost (sloga) konjice; c. omnium ordium – sloga svih staleža; 2) intiman prijatelj concord/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – slagati se fratres concordant – braća se slažu; tu concordas cum illa – ti se slažeš s njom; sermo concordat cum vita – reči se slažu sa životom; concordant carmina nervis – pesme gode nervima concor/s,-dis, a. – složan fratres concordes – složna braća concrēd/o,-dĭdi,-dĭtum,-ĕre, v. tr. III – poveriti concredidi eum ei in custodiam – poverio sam joj ga na čuvanje concrĕm/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – spaliti concremavit vivos/urbem – spaljivao je žive/grad concrĕp/o,-ui,-itum,-are, v. tr.&intr. I – 1) (intr.) urlati, galamiti, vikati; 2) concrepuit digitis – pucao je prstima; concrepuit gladiis ad scuta – udara mačem po štitu; ostium concrepuit – kucaju vrata (neko kuca na vrata); 3) (tr.) concrepuit digitos – puca prste concr/ēsco-evi,-etum,-ere, v. intr. III – 1) srasti; 2) odebljati, zdebljati se; 3) zgrušati se, usiriti se, otvrdnuti nive pruinâque concrescit aqua – snegom i mrazom voda se zgruša (zgusne, pretvara u led); concrescit frigore sanguis – od mraza se gusne krv; rigido concreto rostro ora videt – sad ugleda kruto otvrdli kljun; 4) postati; 5) concretus esse ex– biti sazdan od
concrētĭ/o,-ōnis, f. – 1) zadebljanje; 2) plot, telo; tvar, materija; c. mortalis – smrtno telo concrēt/us,-a,-um, a. (particip od concresco) – 1) srastao, prožet, nabrizgan, ogrezaocrines concreti sanguine – kosa ogrezla u krvi; 2) gust, zgusnut, zgrušan, usiren; aer concretus – zgusnuti vazduh; coelum concretum – zgusnuti vazduh; dolor concretus –nemi bol (bez suza) concrīmĭn/or,-ari, v. dep. I – žaliti se do neba, kukati, jadikovati concruŭcĭ/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – mučiti, patiti nekoga concŭbīn/a,-ae, f. (concubo) – suložnica, konkubina concŭbīnāt/us-us, m. (concubinus) – zakonitvanbračni život sa nekom ženom concŭbīn/us,-i, m. – muškarac koji nevenčano živi sa nekom ženom concŭbĭt/us,-us, m. (concubo) – 1) zaleganje (leganje svih prisutnih op sofi) za obed; 2) plotsko druženje, vođenje plotske ljubavi concŭbĭ/um,-i, n. – prvi deo noći, prvi san c. noctis – a) noć; b) plotsko druženje concŭbĭ/us,-a,-um, a. (concumbo) – što se odnosi na spavanje/san; (samo u poslovici) concubio nocte – prvi san, prvi deo noći concŭb/o,-ui,-itum,-are, v.intr. I – imati polni odbos/seks sa nekim c. cum+abl. (c+dat.) conculc/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (con+calco) – 1) zgaziti, pogaziti (fizički i figurativno); 2) zlostavljati, mučiti conculcavit miseram Italiam – mučio je jadnu Italiju; 3) prezirati, potcenjivati conculcat lauream – prezire nagradu/počast concumb/o,-bui,-itum,-ere, v.intr. III – 1) leći zajedno coves concumbunt – volovi leže zajedno; 2) ležati kod (uz) nekoga concŭpĭe/ns,-entis, a. (cupio) – zagrejan za, željan, zainteresovan concŭpi/sco,-pivi (-pii),-pitum,-ere, v. III – 1) (intr.) želeti, žudeti za nečim c. nihil mihi– ne želim ništa za sebe concūr/o,-avi,-atum,-are, v. – pripremati, obavljati važan posao conc/urro,-curri (-cucurri),-cursum,-ere, v. intr. III – 1)trčati, teći, juriti zajednoconcurrit tota Italia – cela Italija juri/žudi za tim; 2) nadmetati se, konkurisati multi concurrunt in Capitolium – mnogi se nadmeću za (mesto u) Kapitol(u); milites concurrunt ad arma – vojnici se nadmeću oružjem; 3) sticati se, sastati se concurrunt duo montes inter se – dva brda se sastaju/međusobno dodiruju; dextra concurrit laevae – desnica udara levicu (aplaudira u znak odobravanja); 4) sukobiti se concurrunt magno clamore –sukobljavaju se uz veliku buku i galamu; equites concurrunt inter se – konjice se sukobljavaju među sobom; 5) slučiti se, zbiti se, dogoditi se concurrerunt res contrariae –dešavaju se protivrečne
stvari; ut non concurerent nomina – da termini plaćanja ne bi pali u isti dan; 6) os concurrit (labra concurrunt) – zavezala se usta; 7) palma concurrit ei –njemu je pripala nagrada concursātĭ/o,-ōnis, f. – 1) sticanje više tokova; 2) zajednička trka, nadmetanje, takmičenje; 3) konkurencija; 4) sukob, lakši ratni sukobi, čišćenje terena; 5) c. exagitatae mentis – usplahirenost, duševni nemir, nedoumica concursāt/or,-ōris, m. – terenac, terenski ratnik; ratnik koji obično učestvuje u terenskim akcijama concursĭ/o,-ōnis, f. – (concurro) – 1) sticaj c. fortuitorum – sticaj slučajnosti; 2) sudar c. atomorum – sudar atoma; 3) (retorika) figura u kojoj više rečenica počinje jednom rečju a završava se drugom (istom), συμπλοχή concurs/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – teći, juriti, trčati zajedno, vijati se concursant per viam – trče putem; concursant omnes fere domos – trče od kuće do kuće concurs/us,-us, m. (concurro) – 1) zajednička trka; 2) zajednički tok; 3) pobuna, bunaconcursus hominum in forum ex tota urbe fit – ljudi iz cijelog grada pobunili su se u forumu; concursus hominum facio – dižem bunu; concursus fiunt ex agris – pobune su se digle po selima; 4) sudar concursus navium – sudar brodova; concursus asper verborum – žestok verbalni sukob; 5) sticaj concursus calamitatum – sticaj nesrećnih slučajeva; 6) sukob concursus utriusque exercitus – sukob vojska (jedne sa drugom); 7) concursus oris – zatvaranje (sklapanje) usta concussĭ/o,-ōnis, f. – trus, tresnja, zemljotres; drmanje, ljuljanje, sudaranje concuss/us,-us, m. (samo u abl. sing.) – concussu vasta – u snažnom zemljotresu concŭ/tĭo,-ussi,-ussum,-ĕre, v. intr. III (con+quatio) – 1) sastaviti, sklopiti concutit cavas manus – sastavlja dlanove; 2) tresti (jako) concussit caput – tresao je glavom; urbs concutitur terrae motu – grad je prodrmao snažan zemljotres; 3) zavitlati concussit tela lacertis – bacio je koplje snažnom mišicom; 4) poljuljati, uzdrmati concussit rempublicam – poljuljao (uzdrmao) je republiku; concussa fides – poljuljana vera; concussit animum eius – uzdrmao je njen duh; 5) zaplašiti, zastrašiti terrorem concutientem definiunt – strahom uspostavljaju granice; 6) pokrenuti, napregnuti fecundum concute pectus –napregni svoj pronalazački duh condălĭ/um,-ĭi, n. (κονδάλιον) – mali prsten koji su nosili robovi condĕc/et,-ēre, v. impers. II – odgovarati, pristajati, condecet – to mi odgovara/pristaje;condecet te illud facere – odgovara (pristaje) li ti da to radiš? condĕcŏr/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – ukrasiti, opremiti codecoravit ludos scenicosopremio je scenske igre condemnāt/or,-ōris, m. (condemno) – tužilac, sudija, lice koje tuži, protestuje, sudi
condemn/o,-avi,-atum-are, v. tr. I (con+demno) – 1)osuditi, kazniti condemnavit eum eodem crimine – osudio ga je na licu mesta; condemno eum sceleris – osuđujem ga zbog greha; condemno eum de alea – osuđujem ga kockom; c. eum de ambitu – osuđujem ga za primanje mita; condemnatus capitali poenâ – kažnjen smrtnom kaznom (osuđen na smrtnu kaznu); condemnatus ad pecuniam/in solidum – kažnjen novčano/da plati celu sumu; condemnatus, ut pecuniam solvat – osuđen da nabavi novac; eum maiestatis reum fecit et condemnavit – njega je slavni sud ispitao i osudio; 2) prigovoriti, osporiti, osuditicondemno audaciam eius – osuđujem njegovu drskost; tuum factum non esse condemnatum iudicio amicorum – tvoje delo da ne bude osuđeno sudom prijatelja;condemno eum inertiae – prigovaram mu zbog lenjosti condens/ĕo,-ēre, v. II – zbiti, zbusnuti oves condensent se – ovce se zbijaju; c. aciem –zbijam redove condens/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) zbiti c. aciem – zbiti redove; 2) oves condenasant se – ovce se zbijaju; 3)zgusnuti, kondenzovati condens/us,-a,-um, a. – 1) zbijen columbae condensae – zbijeno jato golubova; 2) čvrst, tvrd terra condensa – čvrsto tle; 3) gust valis condensa arboribus – dolina obrasla gustom šumom condĭtĭ/o,-ōnis, f. (condico) – 1) sporazum, dogovor arma ponere conditione – položiti oružje prema dogovoru (sporazumu); 2) uslov conditiones pacis conveniunt – uslovi mira odgovaraju; sub ea conditione – pod ovim uslovom; conditionibus (sub his conditionibus –pod ovim uslovima; pax fit in illas conditiones – mir sklopljen pod ovim uslovima; utor conditiones eius – prihvatam njegove uslove; 3) c. uxoria – bračni savez/sporazum; 4) položaj, uslovi života; stanje, odnos c. humana – položaj čoveka; c. vitae/vivendi – uslovi života/življenja; conditione meliore sum – u boljem sam položaju; pari conditionibus utor – uživam ista prava condīc/o,-xi,-ctum,-ĕre, v. intr. III – dogovarati/dogovoriti se, sporazumeti/evati se, odlučiti, odrediti conduxi diem – odredio sam dan; conduxit mihi coenam – pozvao me na večeru; coena subita et condicta – jednostavna večera bez velikih priprema condign/us,-a,-um, a. – dostojan condignus re illa – dostojan te stvari condĭment/um,-i, n. (condio) – začin c. cibi – začin za hranu; optimum aerumnae c. est animus aequus – najbolji začin za nuždu je strpljiv duh condĭ/o,-īvi (-ĭi),-itum,-ire, v. tr. IV –1) kiseliti (staviti u turšiju) c. oleas/corna – kiselim masline/gloginje; 2) začiniti condivi coenam – začinila sam večeru; 3) balzamovaticondiit mortuos – balzamovao je mrtve; 4) doterivati, ukrasiti c. orationem – uređujem govor; 5) ublažiti c. tristitiam – ublažujem tugu; comitate condita gravitas – ozbiljnost začinjena skromnošću
condiscĭpŭl/a,-ae, f. – školska drugarica condiscĭpŭlāt/us,-us, m. (condiscipulus) – školsko drugarstvo condiscĭpŭl/us,-i, m. – školski drug cond/isco-didici,-ere, v. III – naučiti condidici illud – naučio sam to; condiscit qui pecuniae fructus sit – uči gde se nalazi voće novca; condidicis facere illud – učiš da to praviš conditĭ/o¹-ōnis, f. (condio) – 1) stavljanje u turšiju, kiseljenje; 2) c. ciborum – stavljanje začina u hranu conditĭ/o²,-ōnis, f. (condo) – 1) stavljanje u trap, ostavu; čuvanje (namirnica) c. frugorum – čuvanje poljoprivrednih proizvoda conditĭ/o³,-ōnis, f. > condicio – sporazum, ugovor condĭtīv/us,-a,-um, a. (condo) – pohranljiv, trajan; conditiv/um,-i, n. – grob condĭt/or,-ōris, m. (condo) – utemeljivač c. regni/urbis – osnivač države/grada; c. arcis romanae – osnivač rimske tvrđave condĭtōrĭ/um,-ĭi, n. (condo) – mrtvački sanduk, urna za pepeo posle kremacije condītūr/a,-ae, f. (condo) – 1)kiseljenje, stavljanje u turšiju; 2) dodavanje začina condīt/us,-a,-um, a. (particip od condo) – 1) začinjen; 2) kitnjast cond/o,-didi,-ditum,-ere, v. tr. III – 1) sastaviti, sastavljati; 2) pomešati; 3) osnovati, zasnovati, utemeljiti, podići; condidit urbem – osnovao (podigao) je grad; civitates aut condere novas, aut conservare conditas – ili podizati nove gradove ili čuvati postojeće;condidit romanam gentem,aurea secula – stvorio je rimsli narod u zlatno doba; condintur illo loco – naseljeni u ovo mesto; condidit bella – započinjao (vodio) je ratove; 4) stvoriti, sknaditi, napisati c. carmen – knadim/pišem pesmu; 5) čuvati, skloniti, kriti c. pecuniam –čuvam/krijem novac; c. et repono fructus – kiselim i sklanjam plodove; condidit cineres in urnas – pohranio je pepeo u urne; 6) uhapsiti condidit eum in carcerem – bacio ga je u tamnicu; 7) zakopati, sahraniti condidit eum sepulcro – sahranio ga je u grob; Alexandrum intemperantia condidit – Aleksandra je neumerenost sahranila; 8) provesti provoditicondidit diem cantando – provodio je dan pevajući; 9) izvršiti, obaviti condidit lustrum –obavio je obred očišćenja; 10) condo gladium – vraćam mač u korice; condunt lunam nubes – oblaci zaklanjaju mesec; 11) duboko zabosti condidit ensem in pectus (in pectore) – zabo je mač u grudi; condidit telum iugulo – zabo je bodež u grlo condŏcĕf/ăcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. tr. III – 1) krotiti c. belluas – krotim zveri; 2) vežbati, uvežbavati c. tirones – vežbam regrute; condefecit animum ut – krotio je duh da
condŏc/ĕo,-cŭi,-ctum,-ēre, v.tr. II – 1) vežbati, uvežbavati condocuit milites equo uti frenato – uvežbavao je vojnike da zauzdaju konje; illud mihi condoctum est – tome sam vešt; condoct/us,-a,-um, a. (particip od condoceo) – uvežban, vešt condoctior sum, quam – veštiji sam od condŏl/esco,-lŭi,-ĕre, v. intr. III (con+doleo) – osećati jak bol; caput mihi condolescit –glava me boli condōnātĭ/o,-ōnis, f. (condono) – poklon, dar, dobrovoljni prilog condōn/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) pokloniti, darovati, priložiti c. ei pecunias – poklanjam mu novac; argentum , quod habes, condonatus te – srebro koje imaš poklonjeno ti je; 2) oprostiti dug c. pecunias creditas debitoribus – opraštam naplatu duga; 3) oprostiti c. ei crimen – opraštam mu greh; 4) žrtvovati c. vitam meam reipublicae – žrtvujem život republici condorm/ĭo,-ire, v.intr. IV – zaspati condormi/sco,-īvi,-ĕre, v. intr. III – zaspati condūcĭbĭl/is,-e, a. (conduceo) – koristan consilium conducibile ad eam rem – savet koristan za nju condūc/o,-xi,-ctum,-ĕre, v. tr. III – 1) skupiti sastaviti conduxit exercitum in unum locum – skupio je vojsku na jedno mesto; c. virgines – skupljam devojke; 2) sastaviticonduxit nubila – sastavljao je oblake; 3) iznajmiti c. domum in Palatino – iznajmljujem kuću u Palatinu; conduxit ei aedes/hortes – iznajmio mu je kuću/baštu; conduxit pecunia – daje novac na zajam; 4) dati pod arendu conduxit vectigalia – izdao je pod arendu državne prihode; 4) zakupiti, uzeti na sebe c. ea praebenda, quae ad exercitum opus essent – uzimam na sebe snabdevanje trupa namirnicama; 5) sjediniti, ujediniti conduxi propositionem et assumptionem in unum – ujedinjujem (spajam) propoziciju i asumpciju (u silogizmu); 6) (intr. samo 3 l. sing. & pl. sa ad, in, dat. i apsol. abl.) koristiti, biti od koristi quod in rem tuam bene conducat – što je bilo korisno za tebe; hoc maxime reipublicae conducat – to je od najveće koristi za republiku; dubitare non possumus, quin ea maxime conducant, quae sunt rectissima – ne možemo sumnjati da je od onajveće koristi ono što je najispravnije condūct/i,-orum,m. (pl.) – plaćenici, bašibozuk condūct/um,-i, n. – iznajmljena kuća conductīcĭ/us,-a,-um, a. – plaćenički, unajmljen exercitus c. – plaćenička vojska conduct/io,-ōnis, f. – 1) skupljanje, sjedinjenje; 2) arendiranje, davanje pod arendu conduct/or,-ōris, m. – preduzetnik, preduzimač c. operis – preduzimač posla
condŭplĭcātĭ/o,-ōnis, f. (conduplico) – 1) udvostručenje; 2) zagrljaj; 3) stilska figura ponavljanja iste reči u narednoj rečenici, έπαναδίπλωσις condŭplĭc/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I –1) obgrliti conduplicaverunt corpora – obgrili su jedno drugo; 2)udvostručiti conduplicare divitias – udvostručiti bogatstvo condūr/o,-avi,-are, v. tr. I – okaliti, kaliti condurare ferrum – okaliti gvožđe cond/us,-i, m. (condo) – neko ko krije hranu, ekonom confābŭlor,-latus sum,-ari, v. dep. I – 1) šegačiti se, šaliti ses nekim; 2) razgovarati confarrĕātĭ/o,-ōnis, f. (confarreo) – venčanje,stariji (stroži) završetak svadbene svečanosti uz jedenje specijalnog kolača u prisustvu pontifex maximusa confarr/ĕo,-avi,-atum,-are, v. (con+far) – sastaviti, sjediniti putem confarreatiosupružnike confarreantis parentibus – venčanih roditelja; c. matrimonium – venčajem confātāl/is,-e, a. (fatum) – koban, sudbinski confectĭ/o,-ōnis, f.(conficio) – 1) završavanje, dovršavanje; 2) stvaranje c. materiae – stvaranje materije; c. memoriae – stvaranje pamćenja; 3) izrada c. libri – izrada/stvaranje knjige; 4) c. belli – izazivanje rata; 5) slabljenje c. valetudinis – slabljenje zdravlja confect/or,-oris, m. – 1) stvaralac; 2) izvršilac; 3) šef c. negotiorum – šef izvođenja poslova/radova; 4) zlotvor confer/cĭo,-rsi,-rtum,-ire, v. tr. IV – ugurati, utisnuti, ubaciti, nabiti c. myrrham in folles – nabijam miru u kesicu; confertae naves – zbijene lađe con/fĕro, contŭli,collātum,confĕrre, v.tr. III – I. 1) sastaviti, skupiti, kupiti confert ligna circa casam – kupi drva oko kuće; contulit sarcinas in unum locum – skupio je rance na jedno mesto; 2) (o novcu) objediniti zajedničke priloge contuli tributa/pecuniam –objedinio sam priloge/novac; confert sextantes – kupi sitne priloge; 3) (intr.) doprineti, koristiti, služiti; 4) kupiti, sakupiti, ujediniti contulit vires in unum – ujedinio je ljude;aquae collatae – objedinjene vode; conferimus gradum – idemo ukorak (jednim korakom, istomišljenici smo); 5) napasti contulerunt pedem cum pede (pede collato) – nasrnuli su jedan na drugog (bijući se) nogama; contulit arma cum ukrstio je mačeve/koplja sa; signis collatis – sa ukrštenim znamenjima; confert (dextram manum) cum eo – potukao se s njim; contulit cetramen pugnae – vodio je bitku; c. lites – vodim sudski spor; 6) c. sermones cum eo – vodim razgovor s njim; conferunt (sollicitudines suas) inter se – dele nevolje među sobom; conferrunt – ramenjuju misli; 7) contulerunt capita kovali su tajne planove; 8) uporediti conferrunt utriusque vitam inter se – uzajamno upoređuju svoje živote; 9) sažeti, rezimirati c. illud in pauca verba – sažimam to u nekoliko reči; ut in pauca conferam – da kažem
ukratko; c. varba in duos verbos – sažimam u sve reči (jednom rečju); II. (bez predloškog značenja) 1) nositi c. omnea mea in oppidum – nosim sve svoje u grad; 2) voditi contulit legiones in mediam aciem – vodio je legije u krvav boj; 3) otići c. me Rhodum – odoh na Rodos; c. me ad pontifices – odoh kod prvosveštenika; c. me in fugam – bežim, pobegoh; 4) pretvoriti se contulit corpus in volucrem – pretvori telo u pticu; 5) zaneti, naptaviti zaokret, pretvoriti conferit orationem ad misericordiam – pretvori govor u žalopojku; 6) gajiti c. suspicionem in eum – gajim sumnje prema njemu; c. beneficia in aliquem – ispoljavam beneficije prema nekome; 7) odati (posvetiti) se c. me ad studium philosophiae – posvetiti se studijama filozofije; 8) dati oblik, predstaviti contulit species humanum in deos – predstavio je bogove u ljudskom obliku; 9) upotrebiti, utrošiti, žrtvovati contuli pecuniam ad (in) aliquod – upotrebio sam novac za nešto; c. me et arma in salutem reipublicae – žrtvujem sebe i oružje za zdravlje republike; 10) upisati u greh c. culpam in me – upisujem sebi u greh; 11) odgoditi c. iter in posterum diem – odgađam putovanje za sutra conferim, adv. (confercio) – zbijeno, stisnuto, tesno confert/us,-a,-um, a. (particip od confercio) – 1) zbijen, stisnut agmen confertum – zbijena rulja; 2) confertissima acies – ogorčena (žestoka) bitka; 3) krcat, dupke puningenti turbâ non virorum modo, sed etiam feminorum conferta templa – hramovi su dupke puni, sve vrvi ali ne samo od ljudi već i od žena; vita plena et conferta voluptatibus – život pun i ispunjen telesnim uživanjima confervĕf/ăcĭo,-ĕre, v. intr. III – užariti (se), usijati (se) confer/vesco,-bŭi,-ĕre, v. intr. III (ferveo) – početi žariti se; početi ključati/krčkaticonferbuit ira – uzavreo je gnev confessĭ/o,-ōnis, f. (confiteor) – 1) priznanje c. errati mei – priznanje moje greške; 2) dozvola tacita c. – prećutna dozvola confess/us,-a,-um, a. (paricip od confiteor u pasivnom značenju) – nesumnjiv, izvestan, očigledan, jasan res confessa – jasna stvar; est in confesso – to je opštepoznato (izvesno);in confessum venit – u to nema nikakve sumnje confestim, adv. – uskoro, skoro, časom, časkom confĭcĭen/s,-entis, a. (particip od conficio) – delatan, delotvoran causae conficientes –delotvorni razlozi (uzroci); haec quum corporis bona sint, eorum conficientia certe in bonis numerabis – ona koja ima dobro telo sasvim izvesno ima i sposobnost delovanja;civitas conficientissima literarum – društvo koje zapisuje sve i svašta conf/ĭcĭo,-fēci,-fectum,-ĕre, v. tr. III – 1) pripremati, dovršavati, stvarati, izvršavati; c. vestem/soccos mea manu – dovršavam haljinu cipele svojom rukom; confecit libros graeco sermone – pisao je knjige na grčkom; confecit bellum – vodio je rat; confecit
praelium – privodio je bitku kraju; confecit caedem – izvršio je pokolj; 2) sklopiti sporazum, sporazumeti se conficio cum eum – sporazumeo sam se s njim; 3) izazvati, izazivati confecit sollicitudines alicui – prouzrokovao mu je sekiraciju; confecit motus animorum – izazvao je duševni nemir; 4) doživeti confecit centum annos – doživeo je sto godina; 5) provesti confeci omnem vitae meum cursum in labore – proveo sam ceo život u radu; vita confecta – završen život; 6) zaključiti, izvesti zaključak ex quo conficitur, ut – iz čega se zaključuje da; 7) uništiti, onesposobiti, nadvladati confecit hominem – ubio je čoveka; me sica illa poene confecit – ta kazna me gotovo ubila; ignes confecerunt silvas –vatre (požari) uništavaju šume; nihil est, quod non conficiat et consumat vetustas – ništa ne postoji što starost ne uništava i ne proguta; 8) conficior frigore/desiderio/lacrimis –umirem od hladnoće/želje/suza 9) conficior – kajem se, grize me savest; 10) podlećiconfectus senectutem – podlegao godinama; multis gravibusque vulneribus confectus –podlegaomnogim teškim ranama; 11) pregristi, gristi, jesti c.cibum/ pavonem – jedem hranu/pauna; 12) potrošiti, proćerdati confecit patrimonium/pecuniam – proćerdao je očevinu/novac; 13) kupiti confecit exercitum – kupio je vojsku; 14) izvućiconfecit magnam pecuniam ex illa re – izvukao je velike pare iz te stvari confictĭ/o,-ōnis, f. (confingo) – izmišljanje c. criminis – izmišljanje zlodela confīden/s,-ntis, a.(particip od confido) – smeon, drzak, samouveren, grub, neotesan confīdenter, adv. – drsko, samouvereno, smelo confīdentĭ/a,-ae, f. – poverenje; samouverenost; smelost, drskost; drzovitost c. et temeritas – smelost i prilika confīdentĭlŏqu/us,-a,-um, a. (loquor) – čovek smele reči confīd/o,-fīsus sum,-ĕre, v. intr. III – pouzdati se, osloniti se (uz akuzativ+inf.; dativ i ablativ) c. mihi – oslanjam se na sebe (imam poverenja); c. de salute urbis – imam poverenja u zdravlje grada; confiderunt = confisi sunt – pouzdani su confī/go,-xi,-xum,-ere, v. tr. III – 1) sastavljati, spajati confinxit transtra clavis ferreis –spojio je grede želenim ekserima; 2) probiti, probosti, proburaziti confixus feram sagitalis – proboden strelama; 3) meminerant, eius sententiis confixum Antonium – sećali su se Antonija koji je njegovim sudom bio potpuno smožen confind/o-ĕre, v. III – cepati conf/ingo,-finxi,-fictum,-ĕre, v. III – 1) graditi, praviti aves confingunt nidos – ptice prave gnezda; 2) smišljati, izmišljati confixit dolum – smišljao je marifetluke; 3)
pretvarati se, izvoditi confingere lacrimas dolis – pretvarati se, prenemagati se, praviti se da plače confīn/is,-e, a. 1) susedni, granični ager confinis – susedna njiva; hi erant confines Senonibus – ovi su graničili sa Senonima; 2) blizak, srodan carmina konfines studio vestro – pesme bliske vašem senzibilitetu; genus confinis eius generis – rod blizak sa njegovim rodom; confīnĭ/um,-ii, n. – 1) međa, granica; blizina, bliskost c. lucis et noctis – bliskost svetlosti i mraka (praskozorje, suton); in quam arto salutis exitiique fuimus confinio – na kako uzanoj stazi smo bili između spasenja i propasti con/fīo,-fĭĕri > conficio confirmāte, adv. – snažno confirmātĭ/o,-ōnis, f. (confirmo) – 1) zvanično (svečano) proglašenje c. perpetuae libertatis – zvanični proglas večne slobode; 2) ohrabrenje, hrabrenje; 3) tvrdnja, dokaz confirmāt/or,-ōris, m. – 1) starešina koji daje proglas; 2) c. pecuniae – jemac, garant confirmāt/us,-a,-um, a. (particip od confirmo) – 1) smeon, hrabar animus confirmatus – hrabar duh; 2) pouzdan, proveren, pošten, dostojan poverenja confirmĭt/as,-ātis, f. – čvrta volja, smelost confirm/o,-avi,-atus, are, v. tr. I – 1) utvrditi confirmavit dentes mobiles – utvrdio je klimave zube; 2) okrepiti, ojačati confirmavi valetudinem – ojačao sam zdravlje; c. me –oporavljam se; confirmavit pacem cum – učvrstio je mir sa; 3) ohrabriti confirmavi animus eius – ohrabrio sam njegov duh; confirma te! – budi junak!; confirmant iureiurendo inter se – zavetuju se jedan drugom; 4) potvrditi, dokazati, posvedočiti confiscātĭ/o,-ōnis, f. (confisco) – oduzimanje, konfiskacija confisc/o,-avu,-atum,-are, v. tr. I (con+fiscus) – 1) inkasirati, uneti u svoju kasupecuniam confiscatam habeo – imam novac u gotovini; 2) konfiskovati, uneti u državnu kasu confiscavit hereditates – konfiskovao je dedovinu confīsĭ/o,-ōnis, f. (confido) – poverenje, pouzdanje con/fĭtĕor,-fessus sum,-ēri, v. dep. II (con+fateor) – prisilno priznati greh (koji je ranije porican)c. me abs te cupisse laudari – priznajem da sam želeo da me pohvališ; c. me multa ignorare – priznajem da mnogo šta ne znam; c. inscientiam meam – priznajem da mi to nije poznato; c. me – odao sam se conflăgrātĭ/o,-ōnis, f. (conflagro) – vatra, požar conflăgr/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1)goreti, izgoreti classis praedonum incendio conflagrabat – gusarski brod je izgoreo u požaru; c. invidiâ (incendio invidiae) – gorim od zavisti; 2) (tr.) spaliti urbs incendio conflagrata – spaljeni grad conflictātĭ/o¹,-ōnis, f. (conflicto) – 1) sudar; 2) sukob c. pugnae – ratni sukob
conflictĭ/o,-ōnis, f. (conflingo) – sudar c. duorum corporum inter se – sudar dva tela conflict/o,-avi,-atum, are, v. intr. I – 1) sudariti se; 2) žestoko se sukobiti c. cum – žestoko se sukobiti sa; 3) boriti se c. cum malo – borim se sa zlom; conflictavit gravi morbo/duriore fortunâ – borio se sa teškom bolešću/lošom srećom; 4) biti u neprilici (nevolji) milites tantum conflictati sunt, qui – vojnici su izloženi tako mnogim nevoljama da conflict/or, -ari, v. dep. I – sudariti se jako conflictari aliqua re – to me zabrinjava conflict/us,-us, m. (conflingo) – sudar c. lapidum/corporum – sudar kamenja/tela conflī/ngo,-xi,-ctum,-ere, v.tr.&intr. III – 1) udariti conflixit eum com gladio – udario ga je mačem; 2) sudariti se, udariti u conflixit cum hoste – sudario se s neprijateljem;conflixi contra/adversus aliquem – sudariti se sa nečim, udariti u nešto; leges diversae conflingunt – zakoni se sudaraju confl/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) duvati, piriti, raspirivati conflo ignem – duvam (pirim) vatru; conflavit bellum/tumultum/invidiam – raspirivao je rat/pobunu/mržnju; 2) sastaviti, skupiti na jedno mesto; 3) kupiti conflavit exercitum/pecuniam – kupio je vojsku/novac; 3) stvoriti, stvarati, izrađivati; 4) topiti, istopiti, stopiti conflavit argentum/argenteas statuas – topio je srebro/srebrne kipove; ut una ex duabis naturis conflata videtur – da se vidi jedna iz dvaju sraslih priroda 5) stopiti se conflŭen/s,-tis, m. (češće: -tes,-ium, particip od confluo) – ušće, sastavak dveju reka conflu/o,-xi,-xum,-ĕre, v. intr. III – (o rekama) 1)spojiti se, sastati se confluit in unum –sastaju se u jednu; 2) sastati se (skupiti se) u velikom broju confluunt ad eum – okupili su se kod njega; multi confluunt Athenas – mnogi se okupljaju u Atini; confluxerunt ad haec studia – oduševljeno su izučavali; confluit ad ipsos laus/honos – pritiču im pohvale/počasti con/fodio,-fodi,-fossum,-ere, v. tr. III – 1) kopati, okopavati confodere hortum – okopavati vrt (baštu); 2) bosti, probiti, probušiti, uništiti mala, quae nos confodiunt – zla koja nas bodu (muče); tot iudiciis confosus – potpuno uništen presudom confore, stari oblik za imprefekt od sum, fores, esses conformātĭ/o,-ōnis, f. (conformo) – 1) slika, oblik c. oris et corporis/lineamentorum –oblik lica i tela/linija; 2) predstava, zamisao conform/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) oblikovati, uobličiti; 2) stvoriti, stvarati ad maiora nos natura genuit et conformavit – priroda nas je stvorila i oblkovala prema našim precima; conformare mores – stvarati običaje; conformavo me ad voluntatem eius –oblikovao sam se prema njegovoj volji confoss/us,-a,-um, a. (particip od confondio) – proboden, probušen, zboden
confrăgōs/us,-a,-um, a. (particip od confringo) – neravan, grbav, vrletan c. locus – vrlet, vrletno mesto; conditiones confragosae – guravi uslovi; versus c. – vrletan stih confrĕm/o,-ŭi,-ĕre, v. intr. III – 1)bučati jako, stvarati buku; 2) kipeti od gneva confrĭc/o,-ŭi,-atum,-are, v. tr. I – 1) grebati, strugati, gnječiti, trljati, utrljati confricuit faciem sui – grebe lice; 2) confruit genua grlio je kolena (molio je usrdno) con/fringo,-fregi,-fractum,-ere, v. tr. III (frango) – 1) lomiti, slomiti confregit gladiem – slomio je mač; 2) prelomiti iuga montium confracta in humeros – grebeni brda prelomljeni u obliku ramena; 3) prekinuti, raskinuti confringo tesseram – prekidam prijateljstvo; apud nos tesseram confregisti – ti si raskinuo naše prijateljstvo; 4) zaustaviticonfregit consilia senatoria – zaustavio je predloge senata; 5) upropastiti, proćerdati c. rem meam – proćerdavam imanje con/fŭgĭo,-fūgi,-fŭgĭtum,-ĕre, v. intr. III – 1) bežati, pobeći confugit ad nos/in naves –dobežao je nama/u brodove; 2) c. ad misericordiam eius – tražim utočište u njegovoj milosti confŭgĭ/um,-ĭi, n. – skrovište, pribežište, zbeg conful/gĕo,-si,-ēre, v. intr. II – bleštati, sijati, sjajiti se con/fundo-fūdi,-fūsum,-ĕre, v. tr. III – 1) sliti, sastaviti ignis oculorum cum eo igne, qui est ob os coffusus – žar očiju sliven sa žarom što treperi oko usana; 2) pomešati, sastaviti, zbrkati confudit vera cum falsis – pomešao je istinito sa lažnim; confudit duos populos in unum – pomešao (sastavio) je dva naroda u jedan; ut oratio a pluribus cofusa videatur –da govor izgleda zbrkan zbrda-zdola; 3) sliti se iam in unum confundantur sermones –razgovori su se slili u jedan (nastala je zbrka); 4) gomilati, pobrkati, zbrkati confudit signa et ordines peditum et equitum – pobrkati znamenja i staleže pešaka i konjanika; 5) zbuniti, zavesti confundit animos audientium – zbunio (zaveo) je duhove slušalaca; 6) uliti, usuticonfudit cruorem in fossam – ulio je krv u raku; 7) razneti po cibus in venam confunditur – hrana se krvotokom raznosi confūse, adv. (confusus) – zbunjeno, zbrkano, konfuzno confūsĭ/o,-ōnis, f. – 1) sjedinjenje, slivanje, spoj coniunctio confusioque virtutum – sjedinjenje i spoj vrlina; 2) nered, zbrka c. religionum/temporum – zbrka (mešanje) vera/vremena; 3) zastrašivanje c. populi – zastrašivanje naroda; c. oris – rumên zbunjenosti confūs/us,-a,-um, a. (confundo) – 1) zbrkan, zbunjen, zblanut c. erat contio – skup je bio zbrkan; vultus c. – zbunjeno (zbrkano) lice; 2) nejasan, konfuzan oratio confusa – zbrkan, konfuzan govor; confusissimus mos – veoma nejasan propis; 3) zastrašen c. (animo) – zastrašen duh; 4) poremećen c. irâ – poremećen gnevom; 5) c. pudore – zastiđen
confūtātĭ/o,-ōnis, f. (confuto) – osporavanje, pobijanje, odbacivanje confūt/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) odbaciti, baciti; 2) suzdržati, suzbiti confutavit dolores/audaciam – suzbijao je bol/drskost; 3) osporiti, pobiti, odbaciti consilia senatoria confutata sunt – saveti senata su odbačeni; confutavit argumenta Stoicorum – odbacio je argumente stoičara confŭtūrum, stari oblik za erit, faciet congĕl/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) zalediti (slediti) congelat pruinas – slana se ledi;congelat fluvius – reka se ledi; 2) grušati se, zgrušati se congelatur oleum – ulje se gruša;mare congelatum – ledeno more; 3) grušati se, usiriti se c. lac – sirim mleko; 4) okameniti, pretvoriti u kamen congelavit serpentem inlapidem – pretvorio je zmiju u kamen; 5) stvrdnuti se, ukočiti se lingua congelavit – jezik se ukočio congĕmĭnātĭ/o,-oōnis, f. (congemino) – 1)udvostručenje; 2) (u šali) zagrljaj congĕmĭn/o,-avi,-atum, -are, v. tr. I – udvostručiti congeminavit ictus – udvostručio je udarce; congeminatus securim – predvostručen (presečen, posečen sekirom) congĕm/o,-ŭi,-ĕre, v. intr. III – uzdisati, jecati, oplakivati zajedno omnis senatus congemunt – ceo senat rida cong/er,-gri, m. (γόγγρος) – ugor, morska jegulja, murina congĕrĭ/es,-ēi, f. (congero) – 1) bacanje stvari na gomilu bez ikakvog reda; gomilanje, gomila c. lapidum – gomila kamena; 2) govornička figura, gomilanje, συναθροισμός con/gĕro¹,-gessi,-gestum,-ĕre, v. tr. III – 1) nositi zajedno; 2) kupiti, skupljati na gomilu, gomilati congero viaticum – kupim stvari (prtljag); 3) c. aram sepulcri arboribus –prinosim oltar stablima kiparisa; 4) sakupiti congessit operarios omnes – sakupio je sve nadničare; congessi argumenta – sakupui sam argumente; turba patronorum quam ego congessi in hunc sermonem – mnoštvo branilaca koje sam naveo u ovome govoru; 5) preneti, pripisati congessit maledicta in eum – pripisao mu je uvrdljive reči; congessit causas vastati agri in eos – pripisao im je haranje obrađenih polja congĕr/o²,-onis, m. – lopov, lopuža, lupež, kradljivac congerr/o,-onis, m. – šaljivdžina, zabavljač congestīcĭ/us,-a,-um, (congero) – nagomilan, nabacan congest/us,-us, m. – skupljanje na gomilu, gomila, hrpa c. lapidum – gomila kamenja congĭāl/is,-e, a. (congius) – (sud) koji drži jedan kognijus (oko 2,5 litra) congĭārĭ/um, -ĭi, n. (congius) – dar (u ulju, vinu, žitu i td.) u iznosu od 2,5 litara congĭ/us,-ii,m. – rimska mera za tečnost (oko 2,5 litara) conglăcĭ/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – zalediti conglaciat aqua – zaledio je vodu; 2) (intr.)lediti frigoribus conglaciat aqua – hladnoća ledi vodu; 3) (figurativno)
Curioni nostri tribunatus conglaciat – našem Kuronu mandat tribuna se ledi (je na ledu, protiče uzalud) conglisc/o-ere, v. intr. III – 1) zagrevati se, paliti se; 2) neprimetno se povećavati conglŏbātĭ/o,-ōnis, f. (conglobo) – gomilanje conglŏb/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (najčešće u pasivu, naročito u participu) – 1) zaobliti, uobliti conglobatus homo in semet – zaobljen (obal) čovek; 2) zbiti se milites se in unum conglobat – vojnici se zbijaju ujedno; conglobata in unum multitudo – mnoštvo zbijeno ujedno; 3) sažeti definitiones conglobatae – sažete definicije conglŏmĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – motati, namotati, smotati conglūtĭnatĭ/o,-ōnis, f. (conglutino) – slepljenost; 2) (figurativno) c. verborum – srastanje reči conglūtĭn/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) srasti se conglutinavit favos inter se – saće se sraslo; 2) slepiti se, spojiti se hominem, quae conglutinavit, natura dissolvit – što je čovek sastavio, priroda rastavlja; conglutinant amicitias – sklapaju prijateljstvo; 3) izumiti, otkriti congraec/o,-are, v. I (graecor) – rasipati, razmetati (se, na oblilati grčki način)congraecavit aurum – razmetao se zlatom congrātŭlātĭ/o, -ōnis, f. – čestitanje, čestitka congrātŭl/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – čestitati, radovati se tuđem uspehu congratulor libertatem concordiamque civitati restitutam – čestitam slobodu i slogu obnovljenoj državi con/grĕdĭor,-gressus sum,-i, v. dep. III (con+gradior) – 1)sastati se luna congredior cum sole – mesec se sastaje sa suncem; congressus sum cum eo – sastao sam se s njim; 2) susresti, sresti congressi sunt inter se – sreli su se (na ulici); 3) sukobiti se congressus sum cum eo – sukobio sam se s njim; congredimur contra/adversus eos – sukobljavamo se s njima/borimo se protiv njih; congredior ei – sukobljavam se s njim; 4) boriti se rečima, na sudu congrĕgābĭl/is,-e, a. (congrego) – društven, druželjubiv congrĕgātĭ/o,-ōnis, f. (congregor) – 1)skup, skupni (zajednički) život; coniuctio congregatiousque – veza i zajednički život; 2) gomilanje c. argumentorum/rerum – gomilanje argumenata/stvari; c. criminum – gomilanje krivičnih dela congrĕg/o,-avi,-atum-are. v. tr. I – 1) skupiti stado/krdo animalia congregantur ad cibum – stoka se skuplja oko hrane; 2) okupiti congraditur dispersos homines in unum locum – okuplja/sastavlja razbacane ljude na jedno mesto; congregamus nos cum equalibus – sastajemo se sa sebi jednakima
congressĭ/o, -ōnis, f. (congredior) – 1) skup, sastanak, sabor congressiones familiarum – skup porodica; 2) sudar, skuob congress/us,-us, m. (congredior) – 1) sastanak, druženje; 2) sukob; 3) veza, sastav c. materiae – sastav materije congrŭen/s-tis, a. (particip od congruo) – 1) sklad, sazvučje clamor congruens – skladna buka; 2) congruentissima voce – veoma skladan (melodiozan) glas; 3) slaganje, saglasnost c. cum aliqua re – sklad sa nekom stvari; c. est – odgovara congrŭenter, adv. (congruo) – saglasno, skladno, prikladno, kongruentno congrŭentĭ/a,-ae, – 1) sklad, slaganje, harmonija; 2) simetrija, srazmernost congrŭ/o,-ui,-ere, v. intr. III – 1) sastati se, sjediniti se, pomešati se guttae congremus inter se – kapi se jedine jedna s drugom; stellae congruent – zvezde se sastaju (spajaju); 2) uskladiti se, slagati se illae res congruent inter se – te se stvari slažu među sobom;congruet cum aliqua re – podudarati se sa nekom stvari (odgovarati, slagati se); congruo in eum morem – slažem se sa njegovim običajem; 3) pristajati, lepo stajati, odgovarati; 4) slagati se mulier mulieri magis congruit – žena ženi više odgovara; omnium in unum congruerunt sententiae – sva se mišljenja stiču u jedno; tempus congruent ad id ipsum –pravo (pogodno) vreme; dies mensesque congruerunt cum solis lunaeque relatione – dan i mesec dana slažu se sa odnosima sunca i meseca congrŭ/us,-a,-um, a. > congruens cōnĭfer/,-a,-um, a. (conus+fero) – koji ima plodove u obliku šišarke cōnĭger/,-a,-um, a. (conus+fero) > conifer coniectānĕ/a,-ōrum, n. (pl.) (coniitio) – beležnica; naslov za spise raznolikog sadržaja coniectātĭ/o,-ōnis, f. (coniecto) – pretpostavka, očekivanje coniectĭo,-ōnis, f. (conitio) – 1) bacanje na metu, gađanje c. telorum – bacanje oružja (gađanje kopaljem, strelom, topuzom itd.); 2) tumačenje na osnovu pretpostavke, nagađanje c. somnorum – tumačenje snova coniect/o,-avi,-atum-are, v. tr.&intr. I (pojačanje glagola coniicio) – 1) doneti, sakupiti na jedno mesto c. cibos ad coenam – sastavljam namirnice za večeru; 2) pretpostaviti, slutiti, naslućivati iter coniectantes – proizvoljni (pretpostavljeni) marševi; 3) proricati, slutiti coniectavit multa de re aliqua – proricati (nagađati) mnogo o nekoj stvari coniect/or,-oris, m. – tumač snova, gatar, vračar conietri/x,-icis, f. – gatara, vračara, tumač snova ženskog pola coniectūr/a,-ae, f. – 1) pretpostavka, slutnja, naslućivanje coniecturam facio (capio) de (ex) re aliqua – izvlačim pretpostavku na osnovu te stvari; coniecturâ illud
consequor – to zaključujem na osnovu slutnje/pretpostavke; coniecturam afferoslutim, pretpostavljam, imam pretpostavku; 2) tumačenje (naročito snova); 3) gatanje, vračanje; 4) gatka coniectūrāl/is,-e, a. pretpostavljen, slućen, naslućivan c. causa – po pretpostavci coniect/us,-us, m. (coniicio) – 1) zbacivanje (bacanje) na jedno mesto, gomilanjeconiectus lapidum – gomilanje kamenja; 2) gomila; 3) masa c. aquae – masa vode; 4) veza među stvarima; 5) domet c. teli venio – stigao sam na domet koplja/strele; 6) usmeravanje, usmerenost c. rationis ad veritatem – usmerenost razuma na istinu con/ĭcĭo,-iēci,-iectum,-ĕre, v. tr. III (con+iacio) – 1) bacati conicit eum in carcere – bacio ga je u tamnicu; 2) nositi, snositi zajedno c. sarcinas in acervum – nosim pakete (kofere, stvari, prtljag) na gomilu; 3) gomilati conicere verba – gomilati reči; 4) sporiti se, voditi sudski spor; 5) pretpostavljati, zamišljati c. eum ibi fuisse – pretpostavljam da je on ovde; 6) tumačiti, gatati, vračati coniecit somnium ei – tumačio mu je san; 7)nateraticoniecit hostem in fugam – naterao je neprijatelje u bekstvo; conicere navem in portum – naterati brod u luku; coniecit cultrum in guttura – naterao (mu) je nož u grlo; 8) žurno otići, bežati conicio me in fugam/in noctem – bacam se u bekstvo (bežim)/u noć; 9) c. me in pedes – spremam se za put; 10) conieci eum in morbum – razboleo sam ga; c. eum in terrorem – zastrašujem ga; coniecit me in periculum – doveo me u opasnost; 11) svaliti, oboriti coniecit culpam (crimen) in mê – oborio je krivicu na mene; 12) spiskati coniecit tantam pecuniam in propylaea – spiskao je mnogo novca; 13) coniecio me mente et voluntate in versum – bacam se svom snagom uma i volje na poeziju coniŭgāl/is,-e, a. (coniux) – bračni coniŭgāt/io,-onis, f. (coniugo< συξυγία) – sprezanje, konjugacija coniŭgāt/or,-oris, m. (coniugo) – ujedinitelj, onaj koji spaja, sastavlja, ujedinjujeconiugator amoris – bog braka coniŭgĭāl/is,-e, a. – bračni coniŭgĭ/um,-ĭi, n. (iugum) – 1) ujedinjenje, spoj, sprega c. corporis atque animae – spoj tela i duše; 2) bračna veza, brak (connubium je isključivo plotska veza); 3) parenje, sparivanje; 4) suprug i supruga, supružnici; coniugia – par životinja coniŭg/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) sprezati, konjugirati verba coniugata – spregnute reči; 2) sastavljati; 3) sklopiti c. amicitiam – sklapam prijateljstvo conincate, adv. (coniugatus) – 1) spojeno, sastavljeno, ujedinjeno, spregnuto odjednom; 2) blisko, poverljivo, prijateljski coniugatus vivo con ea – živim u intimnim odnosima s njom coniunctim, adv. – u vezi sa; odjednom, isto tako, takođe, još
coniunctĭ/o,-ōnis, f. (coniugo) – 1)ujedinjenje, veza c. congregatioque humanum – ljudsko jedinstvo i zajednica; c. humanum et societas – ljudska zajednica i društvo; c. mentis cum externis mentibus – veza duše sa spoljnim dušama (simpatija); 2) bračna veza, brak; 3) rodbinska veza; 4) prijateljstvo; 5) sprezanje, konjugacija coniunct/us,-a,-um, a. (coniugo) – 1)susedni, granični, međaški coniuncta Cappadociae Paphlagoniae; 2) bračni, rodbinski, srodnički, rođački; 3) sličan, ravan nihil coniunctum cum virtute -ništa nije ravno vrlini; iustitia coniuncta intelligentiae – pravda je ravna inteligenciji; 4) ubedljiv talis simulatio vanitati est coniunctior – takva simulacija taštne je ubedljivija coniunct/um,-i, n. nužna i suštinska osobina neke svari coniung/o,-xi,-nctum,-ere, v. tr. III – 1) spojiti, povezati, sastaviti coniugit cohortes illas cum exercitu – sastavio je njihove kohorte sa vojskom; c. epistolam eam cum hac – povezujem njeno pismo s njom; coniuxit castra muro – sastavio je tvrđave zidom; coniuxi noctem diei – sastavio sam noć s danom (radim/idem i dan i noć, neprekidno); 2) izjednačiti, izravniti coniuxit illum cum laude deorum – izravnao ga je u pohvalama sa bogovima; 3) upregnuti c. boves – uprežem volove; 4) sklopiti savez coniugunt bellum –sklapaju savez za rat; 5) c. abstinentiam cibi – nastavljam bez prekida; 6) coniunctus ex duplici genere – sastavljen od dve vrste; 7) sklopiti brak c. eam mecum (mihi) matrimonio – sjedinjujem se s njom u bračnu zajednicu; 8) ujediniti se putem rodbinske/prijateljske veze coniūrāt/i,-orum, m. (pl.) – zaverenici coniūrātĭ/o, -ōnis, f. – 1) zavet c. urbana – udruženje građana pod zakletvom; 2) zavera c. nobilitatis – plemićka (aristokratska) zavera; particeps coniurationis –učesnik u zaveri; si c. valuisset – ako zavera uspe coniūr/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1) obavezati se pod zakletvom, zavetovati se, zareći se omnes iuniores coniurant – svi mladi se zavetuju; quos consul coniuratos habebat –koje je konzul privoleo da se zavetuju/zavere; 2) (u negativnom značenju) – zaveriti seconiuraverunt contra rempublicam – zaverili su se protiv republike; coniuravit cum amico in omne flagitium – zaverio se sa prijateljem da vrše svakojaka zlodela coniu/x, (coniu/nx)-gis, comm. (iugum) – supruga conl. > coll. conne/cto,-xŭi,xum,-ĕre, v. III – 1) povezati, zavezati jedno za drugo, sastaviti, spojitifacilius est apta dissolvere, quam dissipata connectere – lakše je spojeno (sastavljeno) rastaviti nego rastavljeno sastaviti; connexuit amicitia cum voluptate – spojio je prijateljstvo i uživanje; connecto verba cum lyrae – spajam reči sa lirom; illud
connectitur ex pluribus – to je sazdano od više sastojaka; 2) (filozofija) connecto = concludo – izvodim zaključak, zaključujem connexĭ/o,-ōnis, f. (filozofija) – sud, zaključak connex/um,-i, n. – zaključak, sud connex/us¹,-us, m. – povezanost, odnos, veza connex/us²,-a,-um, a. (connecto) – spojen, sastavljen, ujedinjen; blizak per affinitetem connexum ei – blizak mu je po afinitetu connīt/or,-nisus (nisus sum),-i, v. dep. III – 1) naprezati se, upinjati se connexi humeris – opirem se i nogama i rukama; infantes connituntur, ut se erigant – bebe se svim silama naprežu da se dignu; connitur ad surgendum – upinje se da ustane (ranjenik); 2) posezati, penjati se, propinjati se connitur in summum iugum – napreže se da se popne na vrh (brda); 3) conniuntur invadere hostem – upinju se da poraze neprijatelja; omnibus copiis connitor – upinjem se svim silama; quantum animo conniti potes, quantum labore contendere tantum fac, ut efficias – zapni svim silama duha i svom snagom koliko je imaš da uspeš connī/vĕo,-īvi (-nixi,-ipsi),-ĕre, v. intr.& tr. II – 1)zatvoriti oculis somno conniventibus –oči se snom zatvaraju; 2) treptati, žmirkati, žmiriti connivit (connixit) fulgura – trepnuo je kad je zagrmelo; 3) dremnuti, dremati, besposličiti quibus virtus sopita conniveret –kojima vrline pospano dremaju; 4) «gledati kroz prste», «samo na jedno oko» connixit in hominum sceleribus – gledao je na ljudska zlodela kroz prste connūbĭāl/is,-e, a. (connubium) – bračni connūbĭ/um,-ĭi, n. (con+nubo) – punopravni brak; pravo na punopravni brak c. non est plebi et patribus – nema punopravnog braka između plebejaca i patricija cōnōpe/um,-ei (conopi/um,-ii < κωνωπείον) – egipatska mreža za komarce cōn/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) pokušati, nastojati, upinjati se; sa akuzativom: conor magnum opus – preduzimam veliko delo; sa infinitivom: conantur id facere, quod constituerant – pokušavaju da urade što su namislili; (sa ablativom gerunda) ne frusta dehorando conemini – da ste uzalud pokušavali da odvratite; conor manibus, pedibus –pokušati i nogama i rukama conquassatĭ/o,-ōnis, f. – 1) drhtanje, žmarci; 2) trus, potres conquass/o,-avi,-atum,-are, v. intr.&tr. I – 1) jako uzdrmati, tresti se Apulia maximis terrae motibus conquassata est – Apulija je snažnim zemljotresom uzdrmana; 2)figurativno: omnes provinciae conquassatae sunt – sve su provincije poljuljane; 3) razbiti, slomiti, polupati conquassavit calicem – slomio je pehar conquĕ/ror,-estus sum,-i, v.dep. III – žaliti, tužiti se, uzrujavati se conquestus est de re per epistolam – uzrujan je u vezi sa stvarima u pismu
conquestĭ/o,-ōnis, f. – lelek, glasno kukanje; žalost, žaljenje conquest/us,-us, m. (samo u abl. singulara) > conquestio conquĭ/esco,-evi,-etum,-ere, v. III – 1) umiriti se, smiriti se, mirovati, počinuticonquiscevi ex omnibus molestiis – počinuo sam od svih neprijatnosti; 2) spavati; 3) lenstvovati quando sica conquiscet? – kad nož miruje?; 4) ubi conquiescerem – gde nalazimo mir; non patior virum conquiscere – ne dam (tome) čoveku mira; 5) smiriti se, biti zadovoljan – c. in studiis libentissime – nalazim mir u omiljenim studijama;conquiscevit in mutua amici benevolentia – našao je mir u uzajamnom prijateljstvu con/quĭnisco,-quexi,-ere, v. tr. III – čučnuti, kleknuti, prituliti se conquī/ro,-sivi,-situm,-ere, v. tr. III (con+quaero) – 1) nabaviti (tražiti, doneti) zajednoconquisivit sagittarios – tražio (kupio) je strelce; conqisiverunt quam plurimum pecoris ex agris – tražili su što je moguće više ovaca od sela; 2) juriti za conquisivit voluptates –jurio je za uživanjima; 3) vrebati conquirit scelus – vreba priliku za zlodelo/prestup conquīsīte, adv. – izvanredno, naročito, sjajno conquīsītĭ/o,-ōnis, f. – 1)zajedničko traganje, potražnja c. pecuniarum – traganje za novcem; 2) regrutovanje, kupljenje vojnika conquīsīt/or,-oris, m. – starešina koji regrutuje (kupi) vojnike conquist/or,-oris, m. – «klaker», onaj što prima platu da u pozorištu aplaudira conquīsīt/us,-a,-um, a. – izuzetan, izvanredan, sjajan, dragocen conquistissimae epulae – sjajna (skupocena) gozba consălūtātĭ/o,-ōnis, f. – pozdrav kojim novodošli istovremeno pozdravlja sve prisutne consălūt/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I –1) istovremeno pozdraviti više osoba; 2) izvikati, imenovati consalutaverunt eum regem – izvikali su ga za kralja; legati eum consalutant dictatorem – delegati ga proglašavaju za diktatora consān/esco,-ui,,-ere, v. intr. III – ozdraviti conasanguĭnĕ/us,-a,-um, a. – 1) krvno srodan turba consanguinea – gužva (uskomešano mnoštvo) krvih srodnika; 2) brat, sestra; consanguinei – braći i sestre consanguĭnĭt/as,-ātis, f. – krvno srodstvo consarcĭn/o,-avi,-atum,-are, v. I – sašiti, zašiti, prišiti consaucĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – teško raniti (povrediti) conscĕlĕrāt/us,-a,-um, a. (particip od conscelero) – prestupnički, zločinački mens conscelerta – prestupnički mentalitet; vultus/impetus c. – prestupničk/o/i lice/nagon;consceleratissimi filii – sinovi sa veoma izraženim prestupničkim osobinama conscĕlĕr/o,-avi,-atum,-are, v. – ukaljati (osramotiti) vršenjem prestupa/zločina
conscend/o,-di,-conscendum sum,-ere, v. III (con+scando) – 1)popeti se na conscendi montes – penjao sam se na brda; conscendit currum – popeo sam se u kola; consceni (in) equum – uzjahao sam (na konja); conscendo (in navem) – penjem se u brod; 2) c. a Brundisio – plovim iz Brindizija; c. in Siciliam – plovim na Siciliju; consenderunt aequor navibus – plove jedrenjakom; 3) laudis c. carmen – uznosim se do slave conscensĭ/o,-ōnis, f. – ukrcavanje c. in naves – ukrcavanje na brodove conscĭentĭ/a,-ae, f. (conscio) – 1) saznjanje, zajedničko znanje; 2) učešće u nekom zajedničkom poslu, saradnja c. omnium – saradnja sviju; c. plurium – učešće većeg broja; 3) nulla conscientia de culpa – nema učešća u grehu; 4) assumo eum in conscientiam –ukazujem mu poverenje; 5) metuo eius conscientiam – bojim se da on to ne sazna; 6) krug posvećenih (upućenih) lica; 7) svest o sebi; 8) c. amissae fortunae – svest o zloj sreći; c. pecatorum – svest o grehovima; c. de culpa – svest o krivici/grešci; sine hoc conscientiâ –bez te (takve) svesti; 9) savest, svest o tome šta je pravo a šta krivo c. bona – mirna savest; c. recta – pravična savest; c. mala – nemirna savest (griža savesti); illud tacere c. non patitur – savest to nije mogla prećutati; 10) mirna savest; 11) griža savesti conscind/o,-ĭdi,-issum,,-ĕre, v. tr. III – 1) trgati, derati, cepati conscindit vetem/ epistolam – poderala je haljinu/pismo; 2) čupati conscindebat eam capillo – čupao joj je kosu; 3) ogovarati, klevetati; 4) izviždati conscindit eum sibilis – izviždao ga je conscĭ/o,-ĭi,-itum,-ire, v. IV – znati (biti svestan) da nešto nije kako treba consci/sco,-īvi,-ītum,-ĕre, v. tr&intr. III – 1) odlučiti (uzeti na sebe) zajedno;consciverunt bellum – zajedno su odlučili da objave rat; 2) saglasiti se, složiti se in illo uno laudando consciscunt – u tome se slažu; 3) počiniti sebi nešto nepovoljno c. mihi mortem/ exilium – činim samoubijstvo/idem u izgnanstvo; c. facinus in me ac meos foedum ac ferum – počiniću sebi i svojima nešto grozno i surovo conscĭ/us¹,-a,-um, a. (con+scio) – 1)znan meni i još kome ei sum c. facinoris – svestan sam njegovog zlodela (znano mi je njegovo zlodelo); c. sacris nox – svestan noći svetih; c. in privatis rebus – upućen/posvećen u privatne poslove; 2) svestan si eius iniuriae c. fuissem – ako bih bio svestan njegove krivice; mens conscia factis – duša svesna činjenica; c. sum, me nunquam cupidum vitae fuisse – svestan sam da nikad nisam bio zanesen životom; 3)c. sum, quam inimicum Caesarem habeam? – zanima me kako mi je Cezar postao neprijatelj?; 4) ego pol quae mihi sum conscia, certo scio – ja bogami pouzdano znam ono što se mene tiče conscĭ/us²,-us, m. – svedok, učesnik, sukrivac; sine ullo conscio – bez svedoka conscrĕ/or,-ari, v. dep. I – pročisiti grlo, hraknuti conscrībill/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (deminutiv od conscribo)
conscrī/bo,-psi,-ptum,-ere v. tr. III – 1) pisati s nekim scribo cum Camillâ ad Marcum– pišem sa Kamilom Marku; 2) upisati na spisak; pozvati, kupiti conscripsit milites/legiones – pozvao (kupio) je vojnike/legije; eodem tempore centuriae tres equitum conscriptae sunt – istovremeno pozvano je trista (tri centurije) konjanika; 3) prevatiri conscripsit populum – zaveo (prevario) je narod; 4) patres et conscripti – ocevi i «probrani» (oko 510 pre Hr. vitezovi koji su izabrani u senat); 5) conscripsi epistolampisao (napisao) sam pismo; conscripsit legem – napisao je zakon; c. de his artibus – pišem o tim veštinama; 6) conscripsi mensam vino – ispisao sam sto vinom; conscripsit epistolam lacrimis – ispisala je pismo suzama; 7) išibati conscript/us,-i, m. - senator conscriptĭ/o,-ōnis, f. – popis; spis; zapis – falsae conscriptiones quaestionum – falsifikovanje podataka u istražnom protokolu consĕc/o,-ui,-ctum,-are, v. tr. I – 1) cepati, iscepati consecuit truncum arboris – iscepao je panj (stabla); 2) seći na sitne komade, iseckati consĕcrātĭ/o,-ōnis, f. (consecro) – 1) osveštanje, osvećenje; 2) apoteoaza imperatora consĕcr/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (sacro) – 1) osveštati, osvetiti, proglasiti svetimconsecravit lucos – osveštao je goricu (gaj); locus consecratus – sveto mesto; 2) posvetiticonsacravit totam Siciliam Cereri – posvetio je celu Siciliju Cereri (Demetri); consecravit aedem Iovi – posvetio je hram Jupiteru; 3) zaveštati ars deorum immortalium invetioni consecrata – veština zaveštana domišljatosti besmrtnih bogova; 4) prineti žrtvu, žrtvovati (se) c. me patriae – žrtvujem se za otadžbinu; 5) učini besmrtnim, ovekovečiti Socratis ratio disputandi Platonis literis consecrata – Platovim spisima ovekovečen je Sokratov smisao za sporenje; 6) proglasiti za boga consecravit Caesarem – proglasio je C. za boga consectārĭ/a,-ōrum, n. (pl.) – (krajnji)izvod, zaključak consectārĭ/us,-a,-um, a. (consector) – prateći, propratni, sledeći consectātĭ/o,-ōnis, f. – žudno upinjanje da se nešto postigne (stekne) c. concinnitatis –nastojanje da se postigne (stilski) sklad consectātri/x,-icis, f. – c. voluptatis – lovac na uživanja consectĭ/o,-ōnis, f. (conseco) – cepanje c. arborum – cepanje stabala consect/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) pratiti, slediti, ići za nekim consector rivulos –pratim potoke (držim se potoka); Marcus consectatur Camillam – M. prati K.; consector verba – držim se reči (onoga što je rečeno, a ne činjenica); 2) težiti, nastojati, upinjati seconsectantur potentiam – upinju se da steknu moć (vlast); 3) progoniti, goniti consectatur hostes – (pro)gone neprijatelje
consĕcūtĭ/o,-ōnis, f. (consequor) – 1) posledica ipsa detractio molestiae affert c. voluptatis – samo otklanjanje sekiracije ima za posledicu (osećaj) radosti;2) slaganje c. verborum – slaganje (sklad) reči consĕ/nesco,-nui,-ere, v. intr. III – 1) stariti, ostariti i posediti; conenuit in hoc loco – ostario je u tome mestu; haud ulla carina consenuit – nijedna kobilica nije ostarela (svi brodovi su uništeni); 2) veščati, matoriti ; 3) oslabiti, onemoćati consenuit prae maerore atque aegritudine – onemoćao (zanemogao) je od tuge i čamotinje; consenuit maerore et lacrimis – oslabila je od tuge i suza; 4) izgubiti uled omnes illius partes auctores consenuint – svi njihovi autori izgubili su ugled; veteres leges consenescunt – stari zakoni gube ugled/snagu; 5) gubiti consenescunt vires atque deficiunt – ljudi gube ugled i nestaju;cuius cognomen consenescit – čije se porodično ime izgubilo; 6) oklevati, zadržati seconsenuit in commentariis rhetorum/in umbra – dugo se zadržao na komentarima govornika/u senci consensĭ/o,-ōnis, f. (consentio) – 1) saglasnost, sloga, jedinstvo pogleda/mišljenja c. gentium – saglasnost (sloga) rodova/plemena; consensio naturae – prirodni sklad, harmonija; 2) (u negativnom značenju) zavera c. scelerata – zavera, dogovor kriminalaca consens/us,-us, m. = consensio c. omnium – saglasnost svih; consensu – u skladu sa, saglasno sa consentānĕ/us,-a,-um, a. (consentio) – saglasan, skladan, prikladan, podoban c. cum literis – u skladu sa protokolom; c. tempori – u duhu vremena; c. vir vitâ et morte – čovek veran sebi u životu i u smrti; consentaneum est + infinitiv (ut) – prikladno je da (razumno je+inf.) Consent/es dii – stari naziv za 12 najuticajnijihn rimskih bogova consen/tĭo,-sensi,-sensum,-ire, v. intr. IV – 1) slagati se, odgovarati, podudarati seconsensi cum – slagao sam se sa; consensi mihi ipse – dosledan sam; 2) senatus consensi bellum – senat je glasao za rat; consensum est+acc.+ut +inf. – prirodno je da; 3) zareći se, zakleti se, zavetovati se, kovati zaveru consensit contra eum – zaverio se protiv njega;consensiunt illud facere (ut illud faciant) – zakleli su se da će to uraditi; 4) omnes partes corporis inter se consentiunt – svi delovi tela usklađeni su među sobom consēp/ĭo,-psi,-ptum,-ire, v. tr. IV – ograditi consipio bustum – ograđujem mesto gde je telo spaljeno consept/um,-i, n. – pregrada;ograda, plot conseptum fori – pregrada ispred groba consept/us,-a,-um, a. (particip od consipio) – ograđen, omeđen
consĕquen/s,-tis, a. (particip od consequor) – odgovarajući, prikladan quod non est consequens vituperandum est – što ne odgovara za osudu je consĕquenquĭ/a,-ae, f. > consequentia consĕquentĭ/a,-ae, f. – posledica, rezultat, sled, tok c. eventorum – tok događaja consĕqu/or,-cutus (-quutus),sum,-i, v. dep. III – 1)slediti, pratiti c. eum usque ad fores – pratim ga do vrata; dies/annus qui consequitur – dan/godina koji/a sledi; omnes anni consequentes – sve godine koje su sledile; 2) terati, progoniti consecuntur reliquas copias/hostes strenue – čiste teren (gone preostale neprijatelje); 3) slediti uzorconsequitur eius sententiam – sledi njegovo mišljenje; illud ex hoc naturâ consequitur – to sledi po prirodi da (prirodno je da); quod dictum magna invidia consecuta est – velika mržnja je pratilatu reč; si quod proximum in connexo est necessarium est, fit etiam quod consequitur necessarium – ako je ono što je u neposrednoj blizini potrebno, potrebno je i ono što sledi; 4) stići, postići, dostići si statim navigas, nos consequere – ako odmah krenemo, stići ćemo; consequitur dignitatem et gloriam – postiže dostojanstvo i slavu; c. fructum amplissimum ex vestro iudicio – dobijam veliku nagradu od vaše presude; c. ut – sledi da; c. ne – sledi da ne; c. illud dicendo – to postižem ovim rečima; c. in dicendo –postižem veštinu u izražavanju; 5) shvatiti, razumeti c. similitudinem – shvatam sličnost;c. illud coniecturâ – naslućujem to, mogu to da zamislim; c. memoriâ – podsećam se; 6) zapasti, dobiti tanta prosperitas Caesarem est consecuta – Cezaru su se desile mnoge povoljnosti (pogodnosti) con/sĕro¹,-sevi,-situm,,-ĕre, v. tr. III – 1) sejati, saditi c. agros – sejem njivu; c. pomum/ arborem – sadim voćku/drveće; ager consitus arbustis – zemlja je zasejana rasadnicima; 2) caecâ mentem caligine consitus – slep um zasejan je mrakom con/sĕro²,-serui,-sertum,-ere, v. tr. III – 1) spojiti conserit diem nocti – sastavlja dan i noć; 2) skovati, sašiti conseruit loricam hamis auroque – sašio je pancir sa zlatnim kopčama; 3) dodati exodia conserta fabellis atellanis – komične scene su dodate atelanskim pričama; 4) zavaditi (se) conserit bellum – vodi rat; navis conserta – brod je izložen napadu; ex iure te manum (manu) consertum voco – upozoravam (opominjem) te u ime zakona conserv/a,-ae, f. (con+serva) – jdna od robinja (kojih ima više) conservātĭ/o,-ōnis, f. (conservo) – čuvanje, održavanje c. frugum/naturae/decoris – čuvanje poljoprivrednih proizvoda/prirode/ugleda conservāt/or,-oris, m. – čuvar, konzervator conservĭtĭ/um,-ii, n. – zajedničko robovanje (za dva ili više robova u domaćinstvu)
conserv/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) čuvati c. me – čuvam se; conservavi eum – sačuvao ga je u životu; conservatur rem familiarem diligentiâ et parismoniâ – porodične stvari se čuvaju marljivošću i štedljivošću; 2) držati (se) conservo leges – držim se zakona conserv/us,-i, m. (con+servus) – jedan od robova consess/or,-oris, m. (consido) – zvanica, gost consess/us,-us, m. – sélo, posélo, skup, gozba consīdĕrānter, adv. – (considerans, considero) – obazrvo, promišljeno, oprezno consīdĕrātĭ/o,-ōnis, f. (considero) – oprez, obazrivost, promišljenost consīdĕrāt/us,-a,-um, a. obazriv, promišljen, oprezan considerata iudicia – promišljeni sudovi; verbum consideratissimum – duboko promišljena reč; c. homo – obazriv čovek considĕr/o,-avi,atum,-are, v. tr. I (<εΐδω) – motriti, razmotriti, razmišljati c., num exciderit ferrum – mislim (nadam se) da neće da padne (stigne) neko gvožđe (strela, koplje); c. de illo cum eo – s njim raspravljam o tome; c., quid agam – razmišljam šta da radim con/sīdo,-sedi (sidi), sessum,-ere, v. intr. III – 1) sesti, zasesti sa nekim consedi in pratulo propter Platonis statuam – sedeli smo na travnjaku u blizini Platonovog kipa; c. in molli herba – sedimo u mekoj travi; considit sub arguta ilice – sedeo je pod naočitim hrastom; c. ante fokos longis scamnis – sedim pred ognjištem na dugoj klupi; considunt super ripam – sede na obali reke; ibi considitur – tu se zaseda (sedi); 2) većati, savetovati se considitur ad ius dicendum – veća se o pravnim pitanjima; 3) (rat) zauzeti položajconsedit in colle/trans flumen – zauzeo je položaj na bregu/preko reke; 4) naseliti (nastaniti) se; 5) pasti, srušiti se, survati se terra considit – zemlja se survala (je utonula);Alpes considant licet – mogu i Alpe da se sruše; 6) (figurativno) ukoreniti se,pustiti korenimprobitas in mente considit – zlo je pustilo koren u svesti; 7) utonuti c. in otio – tonem u lenstvovanje; considit in luctu – utonula je u tugu; 8) gubiti se, iščeznuti, popustiti, smanjiti se furor/cura considit – gnev/briga popušta; 9završiti consignātĭ/o,-ōnis, f. (consigno) – pismeni dokaz, dokument consign/o,-avi,atum,-are, v. tr. I – 1) štambiljati c. tabulas signis – stavljam pečat na tablice; c. decretum – stavljam pečat na dekret; 2) potvrditi, atestirati c. auctoritates nostras – potvrđujem našu vlast; 3) zapisati, zabeležiti consignavit illud literis – zabeležio je to; insitae et quasi consignatae in animis notiones – predstave nakalemljene i takoreći urezane u dušu consĭ/lesco,-lui,-ere, v. III – primiriti se, pritajiti se consĭlārĭ/us¹,-a,-um, a. – savetodavni c. senatus – savetodavni senat
consĭlārĭ/us²,-ii, m. – savetnik, prorok, augur consĭlĭāt/or,-oris, m. (consilior) – savetodavac consĭlĭ/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – savetovati se, dogovarati se, sporazumevati se c. cum eum – savetujem se s njim; haec consiliantibus illis – to im je najpreporučljivije consĭlĭ/um, -ii, n. – 1)savetovanje, sporazumevanje, pregovaranje consilia principium habebo – savetovao sam se sa najplemenitijima; confero consilia et sermones cum eo – savetujem se i pregovaram s njim; est tui consilii – treba da se savetuješ (razgovaraš);quasi consilii res sint – kao da se o toj stvari još može pregovarati; hoc maioris consilii est – ovo zahteva ozbiljnije (podrobnije) pregovore; 2) savet, veće, konzilijum c. reipublicae –veće republike; convoco/habeo c. – sazivam/držim sednicu veća; c. publicum – senat; c. militare/castrense – ratni savet; 3) savet c. ei do – dajem mu savet; eum iuvo aut re aut consilio bono – pomažem mu ili materijalno ili dobrim savetom; 4) odluka, namera, zamisao c. capio – imam nameru; c. ineo – donosim odluku; c. est ita facere – imam nameru da ovako uradim; consilio (ablativ) – namerno; 5) ratni plan (strategija, lukavstvo) c. imperatorium, quod Graeci στρατήγμα appelant – imperatorski plan, što Grci nazivaju strategijom; 6) mudrost, oprez, vir magni consilii – vrlo mudar čovek;barbaris c. non defuit – nije nedostajalo varvarske mudrosti consĭmĭl/is,-e, a. – vrlo sličan, istovetan (sa gen. i dat. i atque, ac, quasi) consimilis ei –istovetan s njim consĭp/ĭo,-ŭi,-ĕre,v. intr. III (con+sapio) – biti pri punoj svesti, vladati sobom consi/sto,-stĭti-stĭtum,-ĕre,v. intr.&tr. III – 1) smestiti (postaviti se, namestiti) se c. in muro – smestiti se na zid; c. in mensam – sedam za sto; c. ante domum sedimpred kućom;c. cum eo – spremio sam se za razgovor s njim; 2) mirovati viatores consistere cogunt –putnici se okupljaju na počinak; 3) stati, zaustaviti se c. sub muro – stao sam pod zidom; 4) opstati, ostati, zadržati se consistit in ordine equestri – ostao je u staležu konjanika (ne traži viši rang); 5) odustati omnis administratio belli c. – odustajem od ratne administracije; 6) zadržati se, nastaniti se c. negotiandi causa – zadržavam se tu iz poslovnih razloga; 7) utvrditi (učvrstiti) se, opstati in eo consistit – čvrsto je ostao pri tome; neque mente neque linguâ consistit – ni umom ni jezikom nije opstao (ne može ni da misli ni da govori); consilium consistit – odluka čvrsto stoji; 8) slagati se, pristajati; 9) desiti se, dogoditi se; 10) sastojati se od, zavisiti od victus eorum in lacte consistit – njihova se hrana sastoji od mleka (oni se hrane mlekom) consistōrĭ/um,-ĭi, n. (consisto) – 1) sastajalište, zbirno mesto; 2) carski kabinet consĭtĭ/o,-ōnis, f. (consero) – sejanje, sađenje consĭt/or,-ōris, m. – sejač; sadilac c. uvae Bacchus – sadilac Bakhove loze consĭtūr/a,-ae, f. – sejanje, sadnja c. agri – sejanje njiva
consōbrīn/a,-ae, f. – sestrična, bratanica, bratična consōbrīn/us,-i, m – bratić, sinovac, sestrić consŏc/er,-ĕri, m. – svekar;tast, punac; (duo) consoceri – svekar i svekrva, tast i tašta consŏcĭātĭ/o,-ōnis, f. (consocio) – druženje, udruživanje consŏcĭ/o,-avi,atum,-are, v. tr. I – učestvovati u delu c. consilia cum eo – delim njegovo mišljenje; c. iniuriam cum amicis – delim nepravdu sa prijateljima; c. cum – udružujem se sa consŏcĭāt/us,-a,-um, a. – blizak consociati inter se – povezani međusobno consŏcr/us,-us, f. – 1) svekrva; 2) tašta, punica consōlābĭl/is,-e, a. (consolor) – 1) utešljiv, koji može da se uteši (ublaži) dolor c. – bol koji može da se ublaži; 2) utešan carmen c. – utešna pesma consōlātĭ/o,-ōnis, f. – uteha; utešna reč consōlāt/or,-oris, m. utešitelj consōlātōrĭ/us,-a,-um, a. – utešan literae consolatoriae – utešno pismo consōl/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) tešiti consolor eum de (in) re illa – tešim ga u vezi s tom stvari; 2) ublažiti, utažiti consolor dolorem eius – ublažujem mu bol; consolatur desiderium tui – ublažavao je tvoju želju; consolatus sum brevitatem vitae – pomiren sam sa kratkoćom života; 3) tešiti se consomnĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – usniti, otkriti u snu consŏnan/s,-nantis, f. – 1) suglasje, sazvučje; 2) suglasnik, konsonant consŏn/o,-ŭi,-are, v. intr. I – 1) zvučati sa još nečin; 2) zujati consonant apes – pčele zuje; 3) šumiti, hujati c. nemus strepitu – šuma šumi šapatom; 4) slagati se, biti skladan (harmoničan); 5) rimovati se consŏn/us,-a,-um, a. – 1) skladan, harmoničan c. clangor – skladan ton; consona fila lyrae – skladne žice lire; 2) (figurativno) skladan, prikladan, sagladan složan consŏpĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – 1) uspavati; 2) (pravo) staviti zakon van snage consor/s¹,-tis, a. – 1) sudeon, koji ima deo u još nepodeljenoj imovini; tres fratres consortes – tri brata sudeonika; 2) brat i sestra; 3) sestrinski consortes pectora = sorores; sanguis consortis – bratska krv; 4) rođak consor/s,-tis, m. – sudeonik; c. laboris – saradnik; consors mecum temporum illorum –sapatnik, sadrug u mojim nevoljama; c. in lucris et furtis – u dobru i u zlu consortĭ/o,-ōnis, f. – zajedništvo, saradnja consortĭ/um,-ĭi, n. – zajedništvo, druženje, saradnja conspect/us¹,-a,-um, a. (conspicio) – 1) vidljiv; 2) upadljiv, izrazit conspect/us²,-us, m. (conspicio) – 1) prizor; 2) prisustvo do me in eius conspectum – dao sam mu da me vidi (bio sam u njegovom prisustvu); in conspectum eius
cado/venio – padam/ ulazim u njegovo vidno polje; 3) pogled quo longissime oculi conspectum ferebant – dokle god je pogled dopirao; c. est in Capitolium – ima pogled na Kapitol; 4) pojam, zamisao, predstava c. et cognitio naturae – pojam i poznavanje prirode; uno in conspectu omnia video – sve obuhvatam jednim pogledom; 5) kratak pregled c. philosophiae –kratak pregled filozofije consper/go,-rsi,-rsum,-ĕre, v.tr. III (con+spurgo) – pokropiti, pokvasiti c. fores vino – pokropiti vrata vinom; conspersit eum lacrimis – pokvasila ga je suzama; začiniticonspersit orationem quasi verborum sententiarumque floribus – začinio je govor kitnjastim rečima consp/ĭcĭo,-exi,-ectum,-ĕre, v. III – 1)osvrnuti se, obazreti se conspexi forum – obazreo sam se na trg; 2) pažljivo pogledati conspexi sursum in coelum – pogledao sam gore u nebo; 3) razmisliti, preispitati c. quod sit verum – razmišljam šta je istina; 4) zapaziti, primetiti conspexi eum/illud – primetio sam ga/to; 5) gledati c. eum – gledam ga;conspicatum est – to pada u oči conspiciend/us,-a,-um, a. – znamenit, zanimljiv, vredan pažnje, vredan da se vidi conspĭc/or,-atus sum,-ari, v. dep. I (conspicio) – obratiti pogled, primetiti conspicatus (particip) – upadljiv conspĭcŭ/us,-a,-um, a. – 1) upadljiv in conspicuo habeo – pada u oči; 2) naočit, viđen conspīrāte, adv. (obično u komparativu: conspiratius – jednoglasno, jednodušno conspīrātĭ/o,-ōnis, f. (conspiro) – 1) jednodušnost, sloga; 2) čvrst savez c. omnium bonorum – avez svih plemića; 3) zavera, pobuna potčinjenih conspīrāt/us,-a,-um, a. 1) ujedinjen, 2) zaklet, zavetovan, zaveren conspīr/o¹,-avi,-atum,-are, v. I – 1) disati jednom dušom, slagati se; cornua conspirant – pobunjenici dišu jednom dušom; 2) podudarati se, odgovarati jedno drugom; 3) imati isto mišljenje; conspiravit cum eo – slagao se s njim conspīr/o²,-avi,-atum,-are, v. I (con+spira) – 1) obaviti, zaviti, omotati, smotati seanguis conspirat se – zmija se omotava (smotava oko); 2) (vojska) zbiti se, sbiti redove conspons/or,-ōris, m. – jedan od garanata, garant consp/uo,-ŭi,-ŭtum,-ĕre, v. intr. III – 1) pljunuti na nešto; conspuit eum – pljunuo je na njega; 2) prekriti (ružnim) Jupiter canâ nive conspuit Alpes – J. je sivim snegom prekrio A. conspurc/o,-avi,-atum,-are, v. I – uprljati, opoganiti consput/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – pljuvati na nešto/nekoga constăbĭlĭ/o,-īvi,-itum,-ire, v. tr. IV – utvrditi, učvstiti, konsolidovati, stabilizovati c. rem meam – stabilizujem moje stvari/stanje
constan/s,-ntis, a. – 1) utvrđen, čvrst, postojan natura mellis est constatior – med ima postojanu prirodu; constanti vultu graduque – čvrstim izrazom i korakom; cursus certi et constanti – (o nebeskim telima) utvrđene i izvesne putanje; constantissimus motus lunae – veoma postojano kretanje meseca; 2) opšteprihvaćen c. erat fama – svi su verovali glasinama; memoria huius anni parum c. est – podaci o događajima u toj godini prilično su nesigurni; 3)pouzdan, čvrst, mudar, postojan fuit omnium constantissimus – bio je od svih najpouzdaniji; neque fidei c. – ni u veri nije postojan; 4) otporan c. adversus metus – otporan prema strahu constantĭ/a,-ae, f. –1) stalnost, postojanost c. vocis et vultus – postojanost glasa i lica; c. stellarum – postojanost zvezda; 2) doslednost perpetuitas et c. – trajnost i doslednost; 3) čvrstina, postojanost c. animi – čvrstina duha; c. morum – postojanost običaja consternātĭ/o,-ōnis, f. – 1) zapanjenost, zastrašenost pavor et c. mentis – strepnja i zastrašenost duha; 2) plašak, uplašenost c. quadrigarum – plašak konja; 3) pometenost, zbunjenost, smušenost; 4) uznemirenost, nemir; 5) nered, pobuna, buna con/sterno¹,-stravi,-stretum,-ere, v. III (καταστορέννυμι) – 1) popločati constravit comlapide – pokaldrmio je kamenom; 2) prekriti, ispuniti constravit forum corporibus –prekrio je trg telima; c. mare classibus – prekrio je more lađama; 3) navis constrata – brod sa palubom; 4) consterno – obaram (ga), rušim ga constern/o²,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) zaplašiti, uplašiti (životinju) consternavit equos – uplašio je konje; 2) zastrašiti, prepasti (ljude) foeda fugâ consternatur – nagli su u sramno bežanje; 3) razdražiti consternat coniuratos ad arma – huška zaverenike da se dignu na oružje constīp/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1) zbiti se constipavit tantum numerum hominum in agrum – zbio je tako veliki broj ljudi na njivu constĭtŭ/o,-ui,-utum,-ere, v. tr. III (con+statuo) – 1) staviti, postaviti, odložiti constituit arma in templo – stavio je oružje u hram; constituit hominem ante pedes eius – stavio je čoveka pred njegove noge; constituit taurum ante aras – postavio je vola pred ralo;constitut signa ante tribunal – postavio je znamenja pred tribunal; constituit legiones pro castris – postavio je legije prema utvrdama; 2) usidriti constituit naves (classem) –usidrito je lađe; constitut naves litore aperto – usidrio je lađe na pučini; constituit classem apud Salamina exadversum Athenas – usidrio je lađe kos Salamine nasuprot Atini; 3) c. agmen (signa) – zapovedam «stoj!»; 4) c. plebem in agris publicis – delim narodu državnu zemlju; ubi Caesar Helvetios constituit – gde je C. naselio Helvete; ineuntis aetatis inscitia senum prudentiâ constituenda est – staračka nemoć mora da se nadoknadi mudrošću; 6) graditi,
zidati constituit oppidum/urbem – podigao je grad; 7) stvoriti, steći constitui mihi magnam auctoritatem – stekao sam veliki ugled; (o tužiocu) constituit accusationem – sročio je tužbu; 8) urediti, uspostaviti constituit decemvirem potentem – uspostavio je vlast desetorice; 9) odlučiti, odrediti, doneti odluku constituit diem concilio/nuptias in hunc diem/quis esset imperator – odredio je dan sednice saveta/venčanje za taj dan/ko će biti imperator; 10) dogovoriti se, sporazumeti se constĭtūtĭ/o,-ōnis, f. (constituo) – 1) osnivanje, konstituisanje, uspostavljanje c. religionum – uspostavljanje verskih obreda; 2) sastav, sklop c. firma corporis – čvrst telesni sklop; c. animalis – anatonska građa životinje; 3) naredba, pravni propis c. de summ belli – propisi koji se odnose na rat u celini constĭtūt/um,-i, n. – 1) propis, zakon per constituta – prema određenim (prirodnim) zakonima; 2) ugovor, sporazum, dogovor habeo constitutum cum eo – imam ugovor s njim; ad constitutum – po ugovoru; ad constitutum venio – idem na (dogovoreni) sastanak constĭtūt/us,-a,um, a. – (constituo) – stvoren, građen corpus bene constitutum – lepo građeno telo const/o,-stui,-statum,-are, v. intr. I – 1) stajati nepomično constant – stajati nepomično;aqua in fossis constat – voda u kamenici miruje; numerus legionum constuit broj legija je ostao isti; 2) stajati čvrsto, uspostaviti priusquam hostium acies constaret – pre nego je neprijateljska borbena linija uspostavljena; 3) držati se nec pugna iis constuit – ni ratom se nisu održali; color ei non constat – boja mu se ne drži; 4) ei sana non constat mens, ut –on nema dovoljno pameti da; 5) postati postquam cuncta videt coelo constare sereno –nakon čega se nebo razvedrilo (sve postalo mirno i nepromenjeno; 6) constat mihi – čvrsto sam odlučio; constat humanitati meae – veran svojoj čovečnosti; 7) slagati se, odgovarati, poklapati se oratio constat cum re – reči odgovaraju strvarnom stanju; ratio/factum constat – račun/podatak je tačan; 8) postojati antiquisssimi fere sunt, quorum quidem scripta constent – gotovo da su najstariji oni spomenici o kojima postoje pisani podaci; 9) sastojati se od homo constat ex animo et coropre – čovek se sastoji od duše i tela; 10 zavisiti od victoria constat in virtute cohortium – pobeda zavisi od snage kohorti; 11) stajati (koštati) magno constat – mnogo košta (je skupo); constat pluris – staje više;gratis mihi constat – meni je badava (besplatno); tanto detrimento victoria illa constat –ova pobeda je dobijena uz velike gubitke constrāt/um,-i, n. (consterno) – pokrov, pokrivač, krov; c. navis – paluba constrict/us,-a,-um, a. (constringo) – 1) stisnut, skupljen, stegnut, 2) nabran, naboranfrons constricta – naborano čelo; supercilia constricta – nabrane obrve
constr/ingo,-inxi,-ictum,-ĕre, v. tr. III – 1) skupiti c. sarcinam – kupim stvari; 2) vezati, svezati, hapsiti constrixit ei manus – vezao mu je ruke; constrixit corpora vinculis – vezao je tela užima; 3) obuzdati, ukrotiti coniurationem constrictam teneo – obuzdavam zaveru;c. necessitate – pritisnut (primoran) nevoljom; 4) sažeti govor u nekoliko reči oratio constricta – sažet govor constructĭ/o,-ōnis, f. (construo) – 1) izgradnja, sastavljanje, stvaranje c. hominis – stvaranje čoveka; c. lapidum – sastav kamena; c. theatri – izgradnja pozorišta; 2)odgovarajuća veza; 3) (gramatika) konstrukcija constrŭ/o,-xi,ctum,-ere, v.tr. III – 1) sastaviti, složiti c. pecuniam – sastavljam novac; 2) ispuniti, popuniti constructae sunt mensae multiplici dape –stolovi su ispunjeni žrtvenim darovima; 3) graditi, sastavljati; 4) (gramatika) konstruisati constŭprāt/or,-ōris, m. – sramotnik, oskvrnitelj constŭpr/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – ukaljati, osramotiti, obesčastiti constupravit virginem – obesčastio je devicu; iudicium emptum construpratumque – sramotno kupljena presuda consuā/dĕo,-si,-sum,-ere, v.tr. II – savetovati, ubeđivati, ozbiljno upozoriti picus et cornix conduadent – žuna i vrana ozbiljno opominju consuās/or,-ōris, m. – savetnik; onaj koji ubeđuje, upozorava consūd/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – jako se znojiti consuĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. tr. III – navikavati nekoga na nešto c. eum ut/ne +infinitiv – navikavam ga da/ da ne + prezent consuĕ/o,-ŭi,-itum,-ēre, v. tr. II – biti vičan, koristiti consue/sco,-ēvi,-ētum,-ĕre, v. tr. III – 1) navikavati, vežbati, podučavati c. iuvencum aratro – učim mladića da ore (drži ralo); 2) (intr.) vežbati se, navikavati se consuevi – vičan sam tome; služim se time; c. illud facere – znam to napraviti consuĕtĭ/o,-ōnis, f. – zabavljanje, vođenje ljubavi, draganje consuĕtūd/o,-ĭnis, f. – 1) navika; običaj non est meae consuetudinis – nemam tu naviku;pro (ex) consuetudine – po navici/iz navike; habeo consuetudinem – imam naviku; c. ac familiaritas est ei cum ea – on se druži s njom; c. epistolarum – prepiska consuēt/us,-a-um, a. – (particip od consuesco) – 1) vičan, naviknut c. dicere – vičan govoru; 2) naviknut; 3) običan verba consuetissima – najobičnije reči consul/,-is, m. – konzul, jedan od dvojice najviših funkcionera republike c. hanc urbem primus cepit – konzul je prvi zauzeo ovaj grad; c. suffectus – zamenik konzula (koji zamenjuje); c. designatus – konzul koji je izabran za sledeću godinu; pro consule – prokonzul, vršilac dužnosti konzula u provinciji
consŭlar/is,-e, a. – konzulski officium/imperium consulare – konzulska kancelarija/ vlast; lex c. – zakon koji predlaže konzul; aetas c. – punoletstvo za konzula (dovolajan broj godina starosti da bi neko postao k.); vir c. – a) bivši konzul; b) prokonzul consŭliter, adv. na konzulski način consŭlat/us,-us, m. – konzulat, konzulska služba peto c. – kandidujem se za konzula consŭl/o,-lŭi,-ltum,-ĕre, v. intr. III – 1) većati, savetovati se consulerunt in medium (in commune, publicum) – većaju o zajedničkom boljitku/napretku; curia consulens – senat; 2) brinuti, voditi brigu o; c. receptu mihi – savetujem se o svom povlačenju; c. ut (ne) illud fiat – savetujem se da se to (ne) zbude; 3) slediti, držati se c. irae/timori – sledim svoj gnev/strah; 4) odlučiti, naći meru i korake consultuit crudeliter in victos – postupao je surovo sa zarobljenicima; 5) (tr.) pitati, tražiti savet c. senatum/populum – pitam senat/narod (tražim objašnjenje od); consului Apollinem/Pythium – pitao sam Apolonovo proročište/Pitiju; consulimus deum auguriis – pitajmo boga augura; c. eum de iure civili –pitam ga o građanskom pravu; qui consulantur – učeni, učenjaci; c. eum quid mihi faciendum – tražim od njega savet šta da radim; c. animum meum – pitam moju dušu;consuluit eum, utrum – pitam ga da li; 6) prihvatiti, pomiriti se sa bene consulto hoc munus – prihvatam ovo rešenje (pomiren sam sa) consultātĭ/o,-ōnis, f. (consulto) – 1) savetovanje, većanje, konsultovanje, konsultacijares venit in consultationem – ta stvar je došla na dnevni red savetovanja; 2) sudska rasprava; 3) (retorika) vežba savetovanja, ispitivanja, istraživanja; 4) predlet o kojem se veća consultāt/or,-ōris, m. (consulo) – većnik, učesnik u većanju/savetovanju consulte, adv. (consultus) – promišljeno, mudro consulto¹, adv. – namerno consult/o²,-avi,-atum,-are, v. tr.&intr. I – 1) savetovati se, pregovarati c. multa – savetujem se o mnogo čemu; c. de/super re illo – savetujem se o toj stvari; consultaverunt in medium – savetovali su se o stvarima od opšteg značaja; 2) brinuti c. ei – brinem o njemu; 3) pitati za savet, konsultovati nekoga consult/or,-oris, m. (consulo) – 1) savetnik, savetodavac; 2) klijent koji traži savet (pravnika, advokata) consultri/x,-icis, f. – savetnica, savetodavac ženskog pola natura consultrix et provida omnium utilitatum – priroda – savetodavac i snabdevač svim korisnim stvarima consult/um,-i, n. – 1) odluka, definitivan savet, preporuka, plan virorum fortium facta et consulta – dela i planovi moćnih ljudi; senatus c. – odluka (dekret) senata; 2) traženje saveta od nekog božanstva dum consulta petis – budući da tražiš savet proročišta; 3) odgovor proročišta
consult/us¹,-a,-um, a. (particip od consulo) – 1) promišljen, razložan bene consultum consilium – dobro promišljen savet; omnia consulta et exquisita ad nos deferunt – nama donose sve promišljeno i izvanredno; 2) znan, iskusan, vešt c. iuris magis quam iustitiae –veštiji pravu nego pravdi; c. iuris – pravnik, poznavalac prava; c. naturâ – prirodinjak, consult/us,²-us, (consulo) – 1) razmatranje, uvid, mudro vodstvo; 2 odluka, rešenje c. senati – odluka senata consum (con+sum, kod predklasičnih autora) – jesam, jeste, dešava se, biva, bude consummābĭl/is,-e, a. (consummo) – svodljiv, sabirljiv consummātĭ/o,-ōnis, f. – sođenje, sumiranje, dovršavanje, dovršenje nečrga consummāt/us,-a,-um, a. (particip od consummo) – završen, formiran, obrazovan consumm/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (summa) – 1) sabrati, sumirati, svesti gloria belli in eius decus nomenque velut consummata – ratna slava se svodi na njegovu smrt i ime; 2) završiti, dovršiti, izvršiti consumavit parricidium – izvršio je ubijstvo oca; 3) usavršiti, dovesti do savršenstva consummavit artem – doveo je umetnost (umeće) do savršenstva;ne se consumatos putent – ne smatraju se savršenim consūm/o,-mpsi,-mptum,-ere, v. tr. III – 1) jesti, uzmiati hranu c. frumentum/cibum –jedem povrće/hranu; 2) trošiti consumo pecuniam – trošim novac; 3) rasipati, traćiticonsumpsit bona per luxuriam – rasipao je imanje na luksus; 4) uništiti, upropastitifortunas socii consumpti sunt – saputnici sreće su uništeni; aedes consumuntur incendio – požar proždire kuće; 5) ubiti, usmrtiti si me vis morbi aut natura ipsa consumpsisset –ako je jaka bolest ili sama priroda ubije; consumor morbo/fame/siti – odnese me (usmti me) bolest/glad/žeđ; consumitur inedia et purgationibus – odneše ga isposništvo i ritualna čišćenja; 6) oslabiti, umanjiti metus consumit voces – strah je prigušio (oslabio) glasove; c. mare et terras – uzalud tražim pribežište na moru i na kopnu; 7) služiti se, koristiticonsumpsit aurum in monumento – koristio je zlato za spomenik; 8) trošiti consumpsi pecuniam in agrorum emptionibus – potrošio je novac na kupovinu zemlje; consumpsi tota ubera in dulces natos – grudi je potpuno potrošila dojeći slatku dečicu; ; consumpsi –sve sam potrošio (nemam više čega da se bojim ni čemu da se nadam); ut consumat – da se namenski troši; 9) provesti consumpsit multos dies per dubitationem – proveo je mnoge dane u sumnji consumptĭ/o,-ōnis, f. (consumo) – 1) jedenje; 2) potrošnja; 3) upotreba consumpt/or,-oris, m. –1)rušilac; 2) rasipnik consumptori veterani – stari rasipnici (stare raspikuće); 3) izelica
cons/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. tr. III – 1) šiti, sašiti c. tunicam – šijem tuniku; 2) krpiti, skrpiti; 3) smisliti, smišljati c. dolos – smišljam marifetluke/podvale; 4) consuit ei os – začepio mu je usta consur/go,-rrexi,rrectum,-ĕre, v. intr. III – 1) (za više ljudi) dići se (svi zajedno), ustaticonsurrexerunt ex insidiis – digli su se iz zasede; consurgitur ex concilio – diže se iz udruženja; nos in venerationem tui consurgunt – mi se dižemo tebi u čast; 2) (za jednoga)postati consurrexit consul – postao je konzul; 3) diće se, početi, započeti (naročito neprijateljstvo) consurgit in arma – dići se na oružje; consurrexit ad bellum – digao je bunu; consurrexit ventum – diže se vetar consurrectĭ/o,-ōnis, f. – zajedničko ustajanje (u čast nekoga) Cons/us, -i, m. – savetodavni bog; Posejdon/Neptun; consuali/a,-ium, n. (pl.) – igre u čast boga Consusa, sa konjskim trkama, 21 avgusta consŭsurr/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – šapurati sa nekim contābĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III – iščezavati, ništati, izništati contāb/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – nestajati uxor contablescit luctu – žena propade od žalosti contăbŭlātĭ/o,-ōnis, f. – 1) spajanje dasaka; 2) daščani pod; 3) boj, sprat contăbŭl/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) snabdeti daskom; popoditi daskomconstabulavit turrem – popodio je kule na tvrđavi; constabulat murum turribus – gradi kule na zidinama; constabulabit mare molibus – obezbediće mostić (molo) za brodove contact/us, -us, m. (contingo) – 1) dodir c. terrae – dodir sa zemljom (kopnom); 2) širenje zaraze dodirom morbus contactu vulgatus – bolest je dodirom praširena contāg/es,-is, f. – dodir contāgĭ/o,-ōnis, f. – 1) dodir; 2) veza, uticaj; 3) neposredan uticaj c. naturae – neposredan uticaj prirode; quae potest c. ex infinito intervallo ad lunam pertinere, vel potius ad terram? – može li to što iz beskrajne udaljenosti vrši neposredan uticaj na mesec da izvrši neposredan uticaj i na zemlju?; 4) c. morbi – širenje (dodirom) bolesti contāgĭ/um,-ĭi, n. (contingo) – 1) dodir, uticaj, zaraza; 2) c. lucri – strast bogaćenja contāmĭn/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – zagaditi, uprljati, osramotiti, oskvrnuticontaminavit Deam Syriam urinâ – oskrnavio je sirijskog Boga mokraćom; contaminavi me humanis vittis – uprljao sam se ljudskim manama contāmĭnāt/us¹,-a,-um, a. – 1)uprljan, ukaljan, okaljan, zagađen; 2) osramoćen, oskrnavljen homo sceleribus flagitiisque conaminatissimus – čovek grešan i veoma sramotan; 3) plagiran, ukraden od drugih autora contechn/or,-ari, v. dep. (con+techna) – mutiti;intrigirati, kovati intrige
contĕ/go,-xi,-ctum,-ere, v. intr. III – 1) pokriti, prekriti contexit locum linteis – prekrio je mesto lanenim platnom; contegit corpus homo – pokriva telo čoveku; contextunt eos uno tumulo – prekrili su ih jednom humkom (sahranili su ih); 2) spasiti alii fide clientum contecti – neki su vernošću podanika sačuvani; 3) skloniti, sakriti contexi libidines fronte et supercilio – skloni strasno čelo i obrve contĕmĕr/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – ukaljati, osramotiti, oskrnaviti contemeravit torum – oskrnavio je venac conte/mno,-mpsi,-mptum,-ere, v. tr. III – 1) prezirati, nipodaštavati contemnit pericula– prezire opasnosti; contempsit famam/voluptatem – prezirao je glasine/uživanja; noncontemnendus – nije za prezir (podoban je); 2) prkositi contempsi pericula – prkosio sam opasnostima; arbores ventos contempserunt – stabla su prkosila vetru contemplātĭo,-ōnis, f. (contemplor) – 1) posmatranje; 2) razmišljanje, kontemplacija contemplātīv/us-a,-um, a. – misaon, kontemplativan, teoretski philosophia contemplativa – kontemplativna filozofija (suprotno od: philosophia activa) contemplāt/or,-oris, m. – posmatrač; mislilac contemplāt/us,-us, m. (samo u ablatiivu sing.) – 1)posmatranje; 2) obzir contemplatu mali – s obzirom na zlo contempl/or,-atus sum, -ari, v.tr. dep. I (templum) – 1) posmatrati, razgledaticontemplor coelum oculis – posmatram nebo očima; contemplari nummos – razgledam novčiće; 2) razmišljati, promatrati id animo contemplare, quid oculis non potes – dušom se promatra ono što je očima nedostupno contemptim, adv. – prezrivo, sa gnušanjem contemptim de eo loquor – s prezirom govorim o njemu contemptĭ/o,-ōnis, f. – prezir, nepodaštavanje c. mortis – prezir smrti; c. rerum humanorum – prezir ljudskih problema contempti/us, adv. (komparativ od contemptim) > contemptim contempt/or,-ōris, m. – preziratelj c. divitiarum/deorum – preziratelj bogatstva/bogova; animus contemptor – ponosan/ohol duh contemptri/x,-icis, f. – žena koja prezire contempt/us¹,-a,-um, a. (particip od contemno) – prezren, odvratan, ogavan vita sordita et contempta – život gnusan i ogavan (dostojan prezira) contempt/us²,--us, m. (contemno) – prezir, odvratnost, nipodaštavanje sum ei contemptui – odvratan sam joj; contemptu laboro – prezren od svih contend/o-ndi,-ntum,-ĕre, v. tr.&intr. III – 1) zatezati, vući, zapinjati iz petnih žila, napinjati c. arcum – zatežem (napinjem) luk; contendit tormenta – zatezao je
uža;contenderunt vincula – zatezali su uzice; 2) odapeti, baciti, zavitlati c. telum in auras –odapinjem strelu u vetar; 3) naprezati zapinjati, napinjati c. vires – naprežem ljude; c. nervos – naprežem živce; contendit animus in curas – naprežem dušu brigama; 4) naprezati se, mučiti se, stremiti, težiti prema contendit ad gloriam – stremio je prema slavi (naprezao se da stekne slavu); 5) želeti, žuditi, čeznuti za nečim a te c., ut id mihi des – želim (čeznem) da mi to daš; 6) tvrditi, ubeđivati c. id contra eum – tvrdim to protiv njega; 7) (intr.) boriti se c. armis – borim se oružjem; c. bello – ratujem; c. verbis – borim se rečima; c. contra (adversus) eum – borim se protiv njega contente¹, adv. (sa komparativom i superlativom) – napregnuto, napeto, zategnuto, naporno c. dico – s naporom kažem; c. pugno – vodim ogorčenu bitku contente², adv.(contentus²) – jedva, s mukom, mučno contentĭ/o,-ōnis, f. (contendo) – 1) napinjanje, naprezanje c. animi – naprezanje duha; 2) propinjanje; 3) žestina, žar c. orationis/disputionis – žar govora/rasprave; 4) nastojanje, žudnja c. honorum – žudnja za slavom/ugledom; 5) ogledanje c. hominum – nadmetanje; 6) borba oružjem c. proeliorum – ogledanje oružjem; c. cum eo de re illo – borim se s njim oko te stvari; in contentionem venit – zakuvalo se, zaprpilo je contentĭōs/us, -a,-um, a. (contentio) – ratoboran, svadljiv, prkosan, zadrt content/us¹,-a,-um, a. (contendo) – 1) jako napregnut (napet); 2) krut, tvrd funis c. – zategnuta žica/uže; contentis oculis persequor eam – pratim je napregnutim pogledom content/us²,-a,-um, a. (contineo) – 1) povučen, uzdržan, suzdržan contento parvo (abl.) – s malo zadovoljan; (sa inf.) c. hostes sustinuisse – zadovoljan time da suzbije neprijatelja contĕrĕbrŏmĭ/us,-a,-um, a. (contero+Bromius) – bahovski, bučan, larmadžijski contermĭn/um,-i, n. – okolina, okolica, susedstvo contermĭn/us¹,-a,-um, a. – granični, susedni, međaški contermĭn/us²,-i, m. – sused, komšija, međaš con/tĕro,-trīvi,-trītum,-ĕre, v. tr. III – 1) slomiti contrivit cornua cervi – slomio je rogove jelenu; 2) stući contrivi radicem aridam in pulverem – stukao sam suvi koren u prah; 3)iznuriti contrivit boves – iznurio je volove; 4) istrošiti proverbium vetustate contritum – stara i izlizana poslovica; 5) zamarati (mučiti) se c. me in illa re – ta me stvar muči (zamara); 6)provoditi contrivi omne otiosum tempus in studiis – provodio sam sve slobodno vreme u učenju; 7) upotrebiti (beskorisno) conterr/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. tr. II – uplašiti, zastrašiti conterruit eum illa re – zatsrašio ga je tom stvarju contestatĭ/o,-onis, f. (contestor) – 1) pozivanje na svedoke, dokaze, dokumente; 2) obraćanje (molitva) bogovima
contest/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – pozvati se na svedoke c. deos hominesque – pozivam bogove i ljude za svedoke; contestatur coelum noctemque – obraćam se nebu i noći; contestata virtus – proverena vrlina contex/o,-ŭi,-xtum,-ĕre, v. tr. III – 1) plesti, splesti, preplesti contexo villos ovium – pletem ovčiju vunu; contexui equum trabibus acernis – opleo je (tor za) konja javorovim prućem; 2) knaditi, sastaviti, pisati c. orationem – sastavljam govor; c. librum – pišem (sastavljam) knjigu; 3) nastaviti c. carmen longius – nastavljam dugu pesmu; 4) sastaviti, povezati, spojiti c. interrupta – nastavljam gde je prekinuto; tu contexes extrema cum primis – ti povezuješ kraj sa početkom; contextui animum corpori – spojio je dušu i telo;verba contexta – povezane reči contexte, adv. – (contexo) – povezano, u sklopu context/us¹,-a,-um, a. (contexo) – povezan, spojen historia contexta – istorija koja se hronološkim redom bavi svim događajima context/us²,-us, m. (contexo) – sastavljanje, spajanje; veza, sklop, kontekst contextus literarum – književni kontekst cont/ĭcesco,-tĭci,-ĕre, v. III (taceo) – 1) zaćutati, prestati govoriti; 2) prećutati contiscui de illa re – prećutao je tu stvar; 3) prekinuti iuducia contiscunt – istraga se prekida;tumultus contiscit – neredi su prekinuti contĭcĭnĭ/um-ĭi, n. – suton,prvi deo noći kad sve utihne contignātĭ/o,-ōnis, f. (contigno) – sprat tertia c – treći sprat (boj) contign/o,-avi,-atum,-are, v. I (con+tignum) – sastaviti (sljubiti) grede conting/o,-ui, contactum,-ĕre, v. III – dešavati se contingit mihi – to mi se događa contĭgŭ/us,-a,-um, a. – dodiran, susedni c. missae hastae – u dometu koplja contĭnen/s¹,-ntis, a. (contineo) – 1) (prostorno) povezan, zavistan, dodirni, susedni, blizak aer est c. mari – vazduh je blizak moru; Capadociae pars, quae cum Cilicia c. est –deo Kapadokije koji graniči sa Kilikijom; neprekidan continentes silavae et paludes – neprekidne šume i močvare; 2) (vremenski) – neposredan, neprekidan continentibus deibus – sledećim danima; bella continenta – neprekidni ratovi; 3) suzdržan, umeren contĭnen/s²,-ntis, f. – 1) kopno; 2) kontinent; 3) suština c. causae – suština predmeta contĭnenter, adv. (continens) – 1) povezano, spojeno, neprekidno, zavisno; 2) umereno, skromno, smerno, suzdržano c. vivo – živim smerno, povučeno contĭnenti/a,-ae, f. (continens) – 1) povučenost; 2) obuzdanost, vladanje sobom; 3) umerenost; έγκράτεια: c. animi – obuzdanost duha; c. in victu, cultu et voluptatibus – umerenost u hrani, pobožnosti i uživanjima con/tĭnĕo,-tĭnŭi,-tentum,-ēre, v. tr.&intr. II – 1) obuhvatiti mundus omnia complexu suo continet et coercet –svet obuhvata i drži svu svoju složenost; 2) povezati pons
fluminis oppidum contenet – most povezuje delove grada; 3) držati contenet milites sub moeniis –drži vojsku pod zidinama; c. me domi – držim se (ostajem kod) kuće; c. me ruri – držim se sela; 4)držati ujedno contenet exercitum – drži vojsku zajedno; contenet merces – drži robu; 5) (pasiv) ograničiti, opkoliti vicus contineatur altissimis montibus – zaliv je opkoljen veoma visokim brdima; cognatione quadam illae artes inter se contineantur – srodnost među ovim veštinama je ograničena; 6) održavati u jednom stanju contenet rempublicam – održava republiku; 7) držati uzde, obuzdati, krotiti, ukrotiti c. risum/vocem/ cupiditates– obuzdavam smeh/glas/strasti; 8) zaustaviti, suzbiti c. animum a consueta libidine –suzbijam uobičajenu požudu u duši; contenet suos a proepio – ne da svojima da idu u bitku; c. me ab – uzdržavam se od; contineri non queo (contenere nequeo) + quin – ne mogu da se uzdržim od (a da ne); 9) sadržati, obuhvatati – omnia, quae aluntur et crescunt, contenent in se vim caloris – sve što se hrani i raste sadrži u sebi toplotnu energiju; literae tuae partim laeta partim trista contenent – tvoja pisma sadrže delom vesele a delom tužne stvari; 10) zavisiti od non venis et ossibus et nervis continentur dii –bogovi ne zavise od vena i kostiju i živaca; vita corpore et spiritu contenetur – život zavisi od tela i duha contin/go¹,-xi,nctum,-ĕre, v. intr. III – ovlažiti,pokvasiti contingo caput amurcâ – dropom maslina; contingo omnia lepore – svima govorim zečiću moj cont/ingo²,-tĭgi,-tactum,-ĕre, v. tr.&intr. III – 1) (tr.) dodirnuti c. undas pede – dodirujem talas nogom; contingunt cibum rostris – dodiruju (kljucaju) hranu kljunom;continigit funem manu – dodirnuo je leš rukom; contigi terram osculo – dodirnuo sam zemlju usnama; 2) dodirivati se, graničiti Helvetii contingunt fines Arvernorum – Helveti dodiruju granice Arverna; ut milites contingant inter se – da se vojnici dodiruju (budu zbijeni jedan do drugog); 3) dosegnuti, dostići contigit Italiam – dosegao je Italiju; contigit avem ferro – dosegao je pticu oružjem (strelom); 4) (particip) contactus – ukaljan, osramoćen, oskrnavljen; plebs contigit regiâ proedâ – puk je oskrnavio carski plen;5) ticati se, odnositi se na haec consultatio Romanos nihil contingit – to savetovanje uošte se ne tiče Rimljana; suspitio contingit eum – sumnja (sumnjičenje) se njega tiče; 6) (intr.) a)desiti se tot commoda mihi contingunt – meni se dešavaju sve pogodnosti; b) uspeticontingit mihi id facere – to mi je pošlo za rukom; c) pojaviti se, zaviti se cauliculi ex ea brassica contingunt – glavičice se zavijaju (pojavljuju na ovom kupusu contĭnuatĭ/o,-onis, f. (continuo) – neprekidno nastavljanje, produžavanje; niz, sled c. imbrium – niz crepova; c. laborum – niz radova; continuatio (verborum) – periodska rečenica contĭnue, adv. – neprekidno, još uvek
contĭnŭĭt/as, -ātis, f. – neprekidnost, trajanje u vremenu, kontinuitet contĭnŭ/o¹,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) (o mestu) sastaviti, spojiti, ujediniti c. domos – zidam kuće u nizu (jednu do druge); c. fundos – njive su (mi) jedna do druge; continuavit aedificia moenibus – nastavio je da zida uz gradske zidine (neposredno do); c. verba –nižem reči (pišem); 2 (o vremenu) nastaviti bez prekida c. iter die et nocte – putujem i dan i noć (neprekidno); continuavit diem notemque potando – nastavio je da pije i dan i noć;discordia continuantur paci – nesloga je usledila odmah posle sklapanja mira; c. magistratum – nastavljam da vršim službu magistrata; c. imperia – nastavljam da vršim vlast contĭnu/o², adv. (continuus) – neposredno, odmah non c. sum sicarius – [iz toga] ne sledi odmah da sam razbojnik contĭnŭ/us¹,-a,-um a. (contineo) – 1) (za mesto) spojen, sastavljen montes continui – sastavljena brda; agri continui – njive jedna do druge; aer continuus terrae – vazduh uz tle; 2) (o vremenu) neposredan, neprekidan decem dies continuos – deset dana bez prekida; labor c. – neprekidan rad; 3) oratio continua – povezan govor; 4) homo c. – uporan čovek contĭnŭ/us²,-i, m. – pratilac, c. principis – zapovednikov telohranitelj contĭ/o,-ōnis, f. – 1) skup, sastanak koji u ime komandanta saziva nadležna osobahabeo/convoco contionem – držim/sazivam skup; convoco populum ad contionem –sazivam narod/građane na skup; contio militum – zbor; 2) govornica ascendo in contionem – ponjem se za govornicu/uzimam reč; 3) govor, predavanje habeo contionem – držim govor; 4) c. funebris – posmrtni govor; Thucydides melior contionibus – bolji govornik od Tukidida contĭōnābund/us,-a,-um, a. (continor) – govornički contĭōnāl/is,-e, a. – skupni, zborni , što se odnosi na skup/štinu, sastanak, zbor contĭārĭ/us,-a,-um, a. > contionalis contĭōnāt/or, -oris, m. – demagog, govornik koji zavodi ljude contĭōn/or,-atus sum, ari, v. dep. I (contio) – 1)biti učlanjen u neko udruženje/ zajednicu; 2) govoriti na skupu/sastanku contionatur apud milites – drži govor vojnicima;contionatus est ad populum – držao je govor narodu; contionatur e superiore loco –govorio je sa višeg mesta; Cato contionatus est, comitia haberi non siturum – Katon je rekao da nije dozvoljeno držati sednicu; 3) glasno zvati, pozivati contoll/o-ĕre, v. III > stari oblik za confero – ići, otići contŏnat, v. impersonal – grmi contor/quĕo,-rsi,-rtum,-ēre, v. tr. II – 1) zavrtati, okretati contorsit navem/cursum – okrenuo je brod/promeio je pravac; contorsit brachium ei – zavrnuo mu je ruku; 2)
zavitlati, zamahnuti contorsi telum in eum – zavitlao je koplje na njega; contorsi hastem in latus – koplje mu se zabolo u slabinu; 3) (o govoru) quae verba contorquet – kako (vešto, snažno) vitla rečima; contirquet auditoriem ad severitatem – naterao je slušaoce na ozbiljnost (da se uozbilje) contorte, adv. – zavrnuto, uvrnuto, zaguljeno, složeno c. dicere – govoriti uvrnuto contortĭ/o,-onis, f. – 1) zavrtanje, izvrtanje c. dextrae – zavrtanje desnice; 2) izveštačenost contortiones orationis – izveštačenost govora contort/or,-oris, m. – čovek koji zavrće, izvrće, izopačuje contortŭplĭcāt/us,-a,-um, a. (contortus+plico) – izveštačen, izvrnut, izopačen contort/us,-a,-um, a. (particip od contorqueo) – 1)snažan, nabijen oratio contorta – žestok govor; contorta vis orationis – sabijena snaga govora; 2) uvrnut, zavrnut, zamršencontorta et aculeata quaedam σοφίσματα – neki uvrnuti i zajedljivi sofizmi contrā, prep. sa akuzativom – 1) (o mestu) prema, nasuprot insula qae c. brundisium portum est – ostrvo nasuprot luke u Brindiziju; castelum c. arcem obiecit – postavio je logor nasuprot; 2) protiv c. aquam remigo – veslam trotiv struje; quod aut secundum naturam esset aut c. – što je u skladu sa prirodom ili protiv (prirode); c. opinionem – suprotno mišljenju; c. spem votaque – suprotno očekivanju i obećanju; c. ea – nasuprot tome, naprotiv; c. eum pungo – borim se protiv njega; hoc est c. me – ovo je protiv mene; (Nota bene: contra ponekad stoji iza relativne zamenice: quos contra); contra pugno –borim se protiv;3) adv. – na suprotnoj strani templa vides contra – vide se hrami na drugoj strani; 4) quae me amat quam contra amo – volim onu koja mene voli; 5) suprotnoego contra puto – ja mislim suprotno; ut hi miseri, sic contra illi beati – u meri u kojoj su ovi bedni, oni tamo su blaženi; contra atque (ac) ille dixerat – suprotno onme što je on rekao; auro mihi contra constat filius – prema zlatu mi je sen(cenim sina kao zlato); non caru´st auro contra – to se zlatom ne može platiti; contra consisto – protivim se tome;contra eo – ja sam protiv toga contracte, adv. – skučen, tesan, teskoban contractĭo,-ōnis, f. (contraho) – 1) skupljanje c. superciliorum – skupljanje obrva; 2) stezanje, stiskanje c. et porrectio digitorum – stiskanje i pružanje prstiju; 3) skraćivanje, kratkoća c. syllabae – kratak slog; c. orationis – sažet govor; c. animi – turobnost, potištenost contract/us¹,-a,-um, a. (contraho) – skučen, tesan, teskoban, stešnjen, uzan locus c. –teskobno mesto; Nilus contractior – Nil je uži; summissâ atque contractâ voce – suzdržanim i prigušenim glasom contract/us²,-us, m. (contraho) – 1) stezanje, stiskanje skupljanje; 2) početak; 3) sporazum, ugovor, dogovor
contrādī/co,-xi,-ctum,-ere, v. III – protivrečiti, contradixi ei – protivio sam mu se contrādictĭ/o,-ōnis, f. – protivrečnost, kontradikcija c. sumo – očekujem prigovor contrā/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) stegnuti, stisnuti c. membra – savijam udove; c. medium digitum – savijam srednji prst; c. vela – skupljam haljine; 2) nabrati c. frontem/ supercilia – nabiram čelo/obrve; 3) skratiti, potkinuti c. orationem – skraćujem govor; 4)c. lac – sirim mleko; 5) c. appetitus/cupidinem – suzbijam apetit/požudu; 6) c. ac demitto animum – padam u očaj; 7) kupiti, sastavljati contraxit exercitum/ impedimenta in unum locum – kupio je vojsku/vojnički prtljag na jedno mesto; contraxit magnam classem/supra duo milia librorum – okupio je velike brodove/preko 2000 knjiga; 8) izazvati, prouzrokovati contraxit bellum – izazvao je rat; 9) contraxit morbum – zarazio se; contraxi mihi negotium – nabavio sam sebi sekiraciju; contraxi nefas – počinio sam greh; 10) porca contracta – žrtveno prase; 11) svršiti contraxit rem cum illo – svršio je s njim; res contractae – a) svršeni / b) uguvoreni poslovi contrā/pōno,-pŏsŭi,-pŏsĭtum,-ĕre, v. III – suprotstaviti, postaviti nasuprot contrāpōsĭt/um,-i, n. – suprotstavljenost, suprotnost contrārĭe, adv. – nasuprot, suprotno od contrārĭ/us,-a,-um, a. – 1) suprotan quae sunt virtutum contariae – što je suprotno vrlinama; rusticitas urbanitati contraria – (život na) selu je suprotan gradskom; e contrario – nasuprot; 2) štetan, neprijateljski extra contrarii – nepovoljni contrectābĭlĭter, adv. (contrecto) – dodirno, sa blagim dodirom contrect/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) blago (ovlaš) dodirnuti; 2) rukovati contrectavit rem – obavljao je poslove; 3) contrectavit vulnus – obradio je ranu; 4) c. librum – uzimam knjigu (da čitam); 5) pudicitia filiarum contrectata – čednost kćeri oskvrnuta; 6) ispitivatitotâ mente c. aliquid – ispitujem to svim silama; nudo corpus et oculis vulgi contrectandum permitto – dozvoljavam pregled golog tela prostim okom contrĕm/isco,-mŭi,-ĕre, v. intr.&tr. III – 1) drhtati, uzdrhtati, zatresti se contremuit toto corpore – zadrhta celim telom; omne contremuit nemus – cela šuma zadrhta; 2) poljuljati fides virtusque contremiscit – vera i vrlina su poljuljane; 3) strepiti c. iniurias –plašim se nepravde contrĕm/o,-evi,-um,-ĕre, v. III – tresti se jako, prodrmati, strepiti contrĭb/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. tr. III – 1) priložiti c. pecuniam – prilažem novac; 2) pridružiti, pripojiti oppidum sibi contribuit – grad je sebi pripojio (prisvojio); 3) razdeliti, dodeliti c. tibi agrum – dodeljujem ti zemlju
contrist/o-avi,-atum,-are, v. I (tristis) – 1)očajavati, biti očajan; 2) rastužiti (se);contristavit coelum frigore pluvio – rastuži nebo hladnom kišom contrōversi/a,-ae, f. (controversus) – 1)spor, sporenje controversiam habeo cum eo de re hac – imam spor s njim o ovoj stvari; 2) svađa, prepirka, rasprava c. est inter nos – prepirka je među nama; non est controversia – nema spora; victoria sine controversia – pobeda bez prolivanja krvi contrōversĭōs/us,-a,-um, a. (contra+versus) – veoma sporan controvers/us,-a,-um, a. – sporan id est controversum – to je sporno; 2) svadljiv, prgav gens controversa – prgavo pleme contrŭcīd/o,-avi,-atum,-are, v. I – poseći, pogubiti contrucidavit plebem immisso milite – pobio je narodpomešan sa vojskom contr/ūdo,-usi,-usum,-ĕre, v. III – svesti, složiti contrunc/o-are, v. I – 1) rascepiti, raseći; 2) contruncare cibum jesti (hranu) contŭberāl/is,-is, comm. (contubernium) – ratni drug, sadrug, drug habeo eum contuberalem – on i je brat po oružju; crucibus contuberalem dari – venčati se s krstom (biti razapet) contŭbernĭ/um,-ĭi, n. (con+taberna) – 1)ratno drugarstvo, naročito mladih rumskih plemića sa glavnokomandujućim koji ih je učio rartnoj veštini i upravljanju stipendia prima fecit praetoris contubernio – prvo ratno iskustvo stekao je u pretorovoj sviti; 2) druženje, drugarstvo; 3) brak među robovima; 4) konkubinat; 5) štala, janjilo, tor za stoku; 6) vojnički logor, baraka; 7) robovski dom contŭĕ/or,-itus sum,-eri, v. dep. II – 1) posmatrati, gledati pažljivo c. illud duobus oculis – gledam to sa oba oka (veoma pomno); 2) razmišljati, zarmatrati, preispitivati c. propositum – razmatram predlog; 3) uvideti, shvatiti contŭĭt/us,-us, m. – posmatranje, razmatranje vester in me c. – vaše gledanje na mene contu/or,-i, v. dep. III > contueor contut/us,-us, m. > contuitus contŭmācĭ/a,-ae, f. (contumax) – prkos, protivljenje, otpor (prema autoritetu) c. et arrogantia – prkos i drskost; c. et ferocitas – otpor i nasilje; c. responsi – odbijanje odgovora; c. libera – plemeniti otpor contŭmacĭter, adv. – prkosno, drsko, oporo, zadrto contŭma/x,-acis, a. ohol, ponosan,prkosan, nepopustljiv c. animus – ponosan duh; c. adversus tormenta – nepopustljiv uprkos mučenju; lima c. – tvrda žica contŭmēlĭ/a,-ae, f. – 1) udarac, nasilje, sila naves ex robore factae ad quamvis vim et contumeliam perferendam – brodovi napravljeni od hrastovine sposobni da izdrže sve vrste nasilja i udara; 2) poniženje, uvreda, poruga c. accipio – podnosim uvrede; c. ei
faceo (dico) – nanosim mu uvredu; contumeliam iaceo eum – bacam mu uvredu u lice; illud in contumeliam accipio – prihvatam to kao uvredu; contumeliâ (per contumeliâ) –uvredljivo contŭmēleĭŏse, adv. – uvredljivo, ponižavajuće contŭmēlĭŏs/us,-a,-um, a. – uvredljiv, ponižavajući literae contumeliosae in aliquam –uvredljiva pisma; homo conameliosus – čovek koji vređa, ponižava contŭmul/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – praviti humku, contumulare aliquem – sahraniti nekoga cont/undo,-tŭdi,-tūsum,-ere, v. III – 1) seckati c. thymum – seckam nanu; 2) udarati, mlatiti c. eum puglis/manus – bijem nekoga šakama/rukama; 3) obiti grando contudit vites oleamque – grad je obio grožđe i masline; 4) oduzeti, paralizovati contudit articulos –ukoči se; 5) uništiti, savladati, potući contudi audaciam/animum meum – savladao sam drskost/svoj duh contudit populos feroces – savladao je surove narode; 6) contudi tempora – ispunio sam vreme conturbātĭ/o,-ōnis, f. (conturbo) – zbunjenost, pometenost, smetenost conturbāt/us,-a,-um, a. (conturbo) – zbunjen, smeten, uznemiren in scribendo conturbatior eram – bejah smeten (smušen) u pisanju conturb/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1) zbrkati conturbavit ordines Romanorum – pomrsio je rimske redove; conturbavit ei rationes – pomrsio mu je račune; c. – propadam, bankrotiram; 2) zabrinuti, strepiti conturbavit me – zabrinuo me; 3) zbuniti, učiniti neodlučnim cont/us,-i, m. (κοντός) – jarbol; dugi kolac; dugo koplje cōn/us,-i, m. (κώνος) – kupa coni acumen/forma – vrh/oblik kupe convād/or,-ari, v. dep. – 1) predati na sud za određeni dan qui me convadatu´st veneriis vadimoniis – predao me na sud Veneri; 2) zakazati sastanak convăl/esco,-lui,-ere, v. intr. III – 1) oporavljati se convaluit ex morbo – oporavljao se od bolesti; annona convalescit – letina se oporavlja; 2) oponio convalescit – javno mnjenje sazreva; 3) mala convalescunt – zlo narasta convallĭ/a, -ĭum, n. (pl.) – dolovi convall/is,-is, f. – dolina, do među bregovima convās/o,-avi,-atum,-are, v. I (con+vas) – pakovati se, spakovati se; krišom otputovati convect/o,-are, v.intr. I – skupno putovati convector/, -ōris, m. – saputnik (na moru)
convĕ/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. tr. III – sakupiti (nositi, doneti) sa više strana na jedno mestoconvexi messes – uneo sam letinu u kuću; convexit frumentum ex regionibus – sakupio je letinu iz pokrajina; c. calcem in insulam – sakupljam kreč na ostrvu con/vello,-vulsi (velli),-vulsum,-ĕre, v. III – 1) otrgnuti, iščupati vectibus convulserunt infima saxa turris – ćuskijama su čupali temeljne kamenove tvrđave; convellit limina tectorum – čupao je rubne crepove s krova; convulsit simulacrum Cereris ex sua sede – iščupao je Demetrin kip iz svog ležišta; 2) cures ne quâ ratione convellatur – to mu se nikako ne bi moglo oteti; convulsit signa – iščupao je zastavu (napustio je bojište); 3) bucati, sitniti, orati convulsit glebam vomere – orao je zemlju ralom; convulsit mare remis – orao je more veslima; 4) uzdrmati, poljuljati, potkopati convulsit rempublicam –potkopao je republiku; convulsit opinionem/fidem legionum – uzdrmao je javno mnjenje/moral legija; discordia convelli – zabrinjava me nesloga convĕn/ae,-ārum, comm. (pl.) – 1) sastanak qui amantes una inter se facerem convenans – upriličiti sastanak ljubavnicima; 2) skup (ljudi koji se međusobno ne poznaju) convĕnan/s,-tis, a. (particip od convenio) – sastavljen convĕnien/s,-tis, a. (convenio) – složan, saglasan, ugodan bene convenientes amici – prijatelji koji se dobro slažu; bene conveniens uxor – ugodna žena; convenientes inter se –složni među sobom convĕnĭentĭ/a,-ae, f. – sloga, harmonija; krepkost convĕn/īo, -vēni, -ventum,-ire, v. IV- I intr. 1) sazvati, sastati se, okupiti se senatus frequens convenit – senat se često sastajao; 2) skupiti (okupiti) se milites conveniunt ex provincia – vojnici se kupe iz provincije; conveniunt in unum locum – okupljaju se u jednom mestu; civitates, quae conveniunt in id forum – gradovi koji pripadaju istom okrugu; 3) steći uxor convenit in manum eius – stekao je ženu (venčanjem); 4) imati, delitimulta munera conveniunt ab amatoribus – mnoge obaveze (dužnosti) dele ljubavnici; 5)conveni com eo – sastao sam se s njim; convenit mihi bene cum eo – u dobrim sam odnosima s njim; 6) convenit – a) dogovoreno; b) dobro, važi, u redu; ita enim convenerat – zaista je tako dogovoreno; iudex inter adversarios convenit – sudija je prihvatljiv za obe strane u sporu; 7) conditiones non conveniunt – uslovi ne odgovaraju; mihi cum illo convenit, ut in castris meis esset – meni odgovara da budem s njim u mom logoru; 8) odgovarati, pristajati cothurnus convenit ad pedem – duboka cipela odgovara nozi; vites in quemvis agrum conveniunt – loza uspeva na svakom zemljištu; hic modus convenit ad omnen agrum – ovaj metod odgovara svakoj zemlji; hoc non convenit me agrum habere –ne odgovara mi da imam zemlju;
II tr. sresti, osloviti nekoga; ut se conveniri nolit – ne dâ se sastati s nekim; a Balbo non sum conventus – nisam se sreo sa Balbom conventīcĭ/us,-a,-um, a. (convenio) – skupni, saborski, zborni convntĭ/um,-ĭi, n. – honorar koji su atinski građani dobijali da bi prisustvovali sastanku conventĭcŭl/um,-i, n. – sastanak, sabor, skup/ština, zbor; zborno mesto conventĭ/o,-ōnis, f. (convenio) – skup, sabor convent/um, -i, n. ( conventio) – sporazum, ugovor pactum conventum = pactum et conventum – savez i sporazum convent/us,-us, m. – 1) skup/ština; sastanak sazvan povodom neke ozbiljne stvari; 2) zasedanje suda ago conventum – držim sednicu suda; 3) sedište okruga (okružnog suda); 4) udruženje građana converbĕr/o,-avi,-atum,-are, v. tr. – 1) udariti, razbiti converberavit faciem – udario mu je šamar; 2) popravljati, otklanjati converbero vitia – otklanjam mane conv/erro,-verri,-versum,-ere, v. intr.&tr. III – 1) mesti, čistiti converro villam – metem vilu; 2) čistiti, kidati converri stabulum – čistim štalu; 3) iam hic me totum cum pulvisculo converri – propisno sam isprašio prašinu (sa sebe) conversātĭ/o,-ōnis, f. (conversio) – 1) česta upotreba nečega quae extra conversatione– van upotrebe; 2) često druženje c. cum viris – druženje sa ljudima conversĭ/o,-ōnis, f. (converto) – 1) obrt/anje c. coeli – kruženje nebeskih tela; 2) proticanje, kolanje conversio mensium annorumque – proticanje meseci i godina; 3) promena c. et perturbatio rerum – promene i poremećaji; 4)prelaz s jedne vrste izlaganja na drugu (ili: sa poezije na prozu); b) zakruživanje periodske rečenice convers/o-avi,-atum,-are, v. intr. I (converto) – uvrtati se, vrteti se animus se ipse conversans – duh se sam oko sebe vrti convers/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – živeti, baviti se, boraviti u jednom mestu (družeći se sa drugima) conversatur in montibus – boravi u brdima; conversatus sum ei (cum eo) – boravim s njim (kod njega) convert/o,-i,-sum,-ĕre, v. III – 1) okretati-prevrtati c. manum – okrećem-prevrćem ruku; 2) vrteti se terra se convertit circa axem suum – zemlja se vrti oko svoje osi;conversunt se (convertuntur) – vrte se (za nebeska tela: kruže); 3) conversunt signa – (za vojsku) beže; converse sunt cohortes – kohorte su okrenule leđa (pobegle); conversit fugam – dao se u bekstvo; 4) convertit iter in provinciam – uputio se na selo; c. me in Phrygiam – idem u Frigiju; 5) vratiti se c. me ad ortum – vraćam se izvorima (početku); 6) obratiti se convertam me ad iudicem – obratiću se sudiji (sudu); 7) okrenuti se protivconversit tigna contra vim fluminis – plovio je protiv rečne struje;
8) conversit cursum sub terras – skrenula je pod zemlju; 9) uputiti (sa dativom) luna conversit nobis maius lumen – mesec nam upućuje jaku svetlost; (sa lokativom) converso me domum –upućujem se kući; converso aciem eo – usmeravam akciju na njega; 10) okrenuti, usmeriticonvertit oculos ad (in) me – usmerio je pogled na mene; convertit omnium oculos ad me – usmerio je pogled svih na mene; convertit risum in iudicem – usmerio je smeh na sudiju;c. me ad philosophos – obraćam se filozofima (tražim pribežište kod filozofa); c. me ad otium pacemque – čeznem za odmorom i mirom; 11) krišom navoditi vodu na svoj mlin c. pecuniam publicam domum meum – skrećem državni novac u svoj dom; 12) promeniti, pretvoriti convertit se in hirundinem – pretvorio se u lastu; convertit crimen in laudem –pretvorio je zločin u podvig; convertit castra castris – pretvorio je logor u novi logor (stalno menja logor: stalno je u pokretu; convertit rem publicam – uvodi nered u javne (državne) poslove; 13) prevesti c. orationem e graeco – prevodim govor sa grčkog;conversit librum de graecis in latinum – preveo je knjigu sa grčkog na latinski convestĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. tr. IV – obući, pokriti, prekriti (uglavnom figurativno) convestivit omnia hederâ – sve je prekrio imelom; sol convestit omnia sua luce – sunce sve pokriva svojom svetlošću convex/um,-i, n. (češće u pl.: convexa) – 1) svod, vrh in convexo nemorum – u svodu šuma; 2) nagib, pad, strmina convex/us,-a,-um, a. (conveho) – udubljen, zasvođen, konveksan coelum convexum – nebeski svod; c. orbis lunae – zasvođena orbita meseca; vallis convexa – duboka dolina convīcīāt/or,-ōris, m. (convicior) – opadač, klevetnik, mutež convīcĭ/or,-atus sum,-ari, v. dep. I (convicium) – 1) zameriti convicior ei – zameram mu; 2) vređati, klevetati, opadati convīcĭ/um,-ĭi, n. (con+vox) – 1) povik, krik, zov, galama cum maximo clamore et convicio – zagalamio iz sve snage; ante aedes faciunt c. – ispred kuća galame; 2) kreket/anje c. ranarum – žablji kreket; 3) upozorenje, opomena epistolam convicio efflagitant – oni kroz pismo upozoravaju (opominju); 4) uzvik protivljenja; 5) zamerka, opomena, ukor, uvreda c. facio ei – zameram mu; c. tacitum cogitationis – prećutna zamerka u mislima; 6) sramotnik pasco eum c. – hranim ga za bruku i sramotu convictĭ/o,-ōnis, f. convivo) – saživot convictiones domesticae – ukućani convict/or,-ōris, m. – svakodnevni gost, osoba koja svakodnevno dolazi u posetu convict/us,-us, m. – druženje, zajednički život; gozba conv/inco,-vīci,-victum,-ĕre, v. III – 1) savladati, nadvladati; 2) dokazati convincam si negas – dokazaću ako negiraš; convincam summae negligentiae – dokazaću sav nemar; c. avaritiam – dokazujem gramzivost
convinctĭ/o,-ōnis, f. – vezna čestica convīs/o,-ĕre, v. III – pomno pregledati convisit omnia oculis – sve je pomno pregledao convīv/a,-ae, f. (comm.) (convivo) – gost, zvanica convīvāl/is,-e, a. – gostinski oblectamenta convivales – gostinsko uveseljavanje convīvāt/or,-oris, m. – priređivač gozbe, gazda convīvĭ/um,-ĭi, n. – gozba, veselje repente c. conticuit – odjednom gosti zanemeše conv/īvo,-vixi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) živeti s nekim; 2) convivor convīv/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – prirediti zajedniču večeru (gozbu) convŏc/o,-avi,-atum,-are, v. tr.I – sazvati c. dissipatos homines – sazivam ljude convŏl/o, -avi,-atum,-are, v. I – 1)leteti zajedno sa drugim pticama; 2) hitati, hrliti sa convolūt/o,-are, v. I – muvati se, motati se okolo sa družinom con/volvo,-volvi,-volutum,-ere, v. III – 1) motati se zajedno dracones in semet convoluti – zmije u klupko smotane; 2) convolvit verba – gomilao je reči; 3) koledati (se)sol se convolvit – sunce se koleda; testudo omnibus rebus convoluta – kornjača zapletena u sve oko sebe convom/o,-ŭi,-ĭtum,-ĕre, v. III – povratiti, bljuvati convomuit mensam – pobljuvao je sto convulnĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – duboko povrediti, naneti duboku povredu/ranu convuls/us, -a,-um, a. (paritcip od convello) – grčevit, konvulzivan latus c. – grč u boku cŏŏlesc/o > coalesco cŏŏpĕr/ĭo,-ŭi,-tum,-ire,v. IV – (cōpĕrĭo) prekriti, pokriti terra cooperta rapâ – zemlja prekrivena repom; coopertus sceleribus – prekriven (pliva u) grehovima cŏoptātĭ/o,-ōnis, f. (coopto) – izbor c. collegiorum – izbor kolega (saradnika) cŏopt/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) birati, izabrati (naročito kolegu) cooptaverunt senatores – izabrali su senatore; cooptavi mihi collegam – odabrao sam sebi kolegu;cooptabimus eum in collegium – izabraćemo ga u kolegijum cŏŏrĭ/or,-ortus sum,-iri, v. dep. IV – postati, nastati, početi subitum bellum coortus est –odjedom se zaratilo; risus omnium cooritur – svi (odjednom) pukoše u smeh; insidiae cooriuntur – zavere se kuju cŏort/us,-us, m. – postanak, početak, nastanak cōp/a,-ae, f. (caupo) – krčmarica koja je pesmom i igrom privlačila goste cōpĕrĭo > cooperio cŏphĭn/us,-i, (κόφινος) – koš/ara, korpa
cōpĭ/a,-ae, f. – 1) obilje, izobilje divitiarum fructus in c. est – plodova ima u izobilju; c. omnium librorum – obilje raznih knjiga; 2) punina, bogatstvo c. verborum – punoća govora; facultas dicendi et c. – dar govora i punoća; 3) bogatstvo, blagostanje copiae Gallorum – bogatstva Gala; copiae domesticae – bogatstvo doma; consulerunt copaias suas in illam provinciam – procenjuju bogatstvo u toj pokrajini; eiuro bonam copiam – izjavljujem da ne mogu da platim (bankrotirao sam); 4) copiae vojska copiae magnae – mnoga vojska; 5) veština, sposobnost, moć, snaga copiam eius rei do (facio) – osnažujem njegovu stranu; facio eius concilii mei copiam – nudim mu moj savet; c. est mihi tenendi –mogu da izdržim; si c. punge fiat – ako dođe do šaketanja; Iugurthae copiam habeo –imam Jugurte pod svojom vlašću; modo c. detur – kad bih imao vlast nad njim; 6) ex c. rerum – s obzirom na okolnosti cōpĭŏl/ae, -arum, f. (pl.) > dem. od copia – malobrojne vojne trupe cōpiōs/us,-a,-um, a. – 1) bogat c. supellex verborum – bogat jezički fond; 2) (sa ablativom) agris/aedificiis copiosus – bogat zemljom/građevinama; locus c. a frumento –mesto bogato žitom; via copiosa omniumque rerumabundans – put bogat svim stvarima i izobiljem; 3) homo c. ad dicendum (in dicendo) – rečit čovek cōp/is¹,-e, a. (bez nominativa) – bogat, snabdeven cŏp/is²,-idis, f. (κοπίς) – kratka sablja cŏprĕ/a,-ae, m. (κόπρος, otpad) – grubijan, grmalj cōpŭl/a,-ae, f. – 1) spona, kopča; 2) uzica, uže, lanac za psa; 3) ljubavna veza, prijateljstvo; 4) (gramatika) kopula cōpŭlātĭ/o,-ōnis, f. – spajanje, bliska veza c. atomorum – veza atoma; c. verborum inter se – međusobna veza reči cōpŭlāt/us,-a,-um, a. (particip od copulo) – spojen, sjedinjen, sastavljen copulati in ius pervenimus – prolazimo povezani pravom; nihil est copulatius, quam – ništa nije sjedinjenije od cōpŭl/o,-avi,-atus,-are, v. tr. I – povezati, spojiti, sjediniti c. me cum inimico – ujedinjujem se sa neprijateljem; c. verba – sastavljam reči; naturae copulatum – prirodan cŏqu/a,-ae, f. – kuvarica cŏquīn/a,-ae, f. – kuvarska veština cŏquīn/o,-are, v. I – kuvati cŏquīn/us,-a,-um, a. – kuvarski cŏ/quo,-xi,-ctum,-ere, v. tr. III – 1) kuvati, gotoviti hranu coxi coenam – spremao sam večeru; coxit cibaria – gotovila je hranu; 2) peći coxi panem/laterculos – pekao sam hleb/ciglu; sol coquit glebas – sunce peče zemlju;3) topiti coxi aurum cum plumbo –
topio sam zlato sa olovom; 4) zreti sol coquit uvas – grožđe zre pod suncem; poma cocta et matura – jabuke meke i zrele; 5) (figurativno) coxit consilia secreto – davao je savete tajno; coxit bellum – spremao je rat; mučiti se, uznemiravati se, uzrujavati se cura me coxit – brige me muče cŏqu/us (coc/us, -i, m. – kuvar cor/,-dis, n. – 1) srce nullum animal, quod sanguinem habet, potest esse sine corde – nijedna životinja koja ima krv ne može da bude bez srca; 2) čovek lecti iuvenes, fortissima corda – mladalačke postelje, snažni ljudi; 3) corde inter se amant – srdačno se vole; cordi est mihi/tibi – to mi/ti je priraslo za srce; cordi tibi est illud facere – tebi je veoma stalo da to učiniš; 4) razum, svest volutavi eam rem in corde meo – prevrtao sam to po glavi cōrălĭ/um,-ĭi, n. (κοράλλιον, κουράλιον) – crveni koral cōram, predlog sa abl. & adv. (con+ora) – 1) kod c. genero meo – kod mog zeta;Diomedonte c. – kod Diomeda; 2) pred si ea c. me praesente dixissent – ako bi to ona preda mnom rekla; 3) lično c. adsum – lično prisutan; c. illud tecum agam – da uradim to s tobom cŏra/x,-acis, m. (κόραξ) – gavran corb/is,-is, f. – korpa, košara corbĭcul/a,-ae, f. (dem.) – korpica corbīt/a,-ae, f. – teretni brod corvŭl/um,-i, n. (dem. od cor) – srdašce Corcÿr/a,-ae, f. (Κόρκυρα) – Krf cordāt/us,-a,-um, a. – 1)srčan, hrabar; 2) mudar, pametan bene c. – vrlomudar corda/x,-ācis, m. (κόρδαξ) – jedan raskošan ples u grčkim komedijama; trohejska stopa cordŏlĭ/um,-ĭi, n. (cor+doleo) – verem, dert, tuga na srcu cŏrĭandr/um,-i, n. (κορίαννον) – korijander corĭārĭ/us,-a,-um, a. (corium) – kožni, uštavljen; frutex c. – preispoljna budala Cŏrinth/us,-i, f. (Κόρινθος) – Korint cŏrĭ/um,-i, n. – 1)koža c. ei concido – šibam ga (po koži); canis a corio uncto nunquam absterrebitur – kad se kučka nauči žrvnje lizati, ili kuču ubij ili žrvanj razbij; 2) proizvodi od kože; kožni opasač; kandžija, bič; kožna torba; 3) kora, ljuska Cornēlĭ/us,-ii, m. – ime slavne rimske porodice kojoj su, među ostalima,pripadali i pesnici Katulo (Catulus) i Gal (Gallus), te vojskovođa Skipion (Scipio) i državnik Sula (Sulla) cornĕ/us¹,-a,-um, a. (cornus) – trnov, glogov arcus c. – trnov venac
cornĕ/us,-a,-um, a. (cornu) – 1) rogat, rožan rostrum corneum – rožnat kljun cornĭc/en,-ĭnis, m. (cornu+cano) – svirač koji svira rog, hornist cornīcŭl/a-ae, f. (dem. od cornix) – gačac cornĭcŭlārĭ/us,-ĭi, m. (corniculum) – 1) vojnik koji je na šlemu nosio znamenje (odlikovanje) u obliku roga, što mu je davalo izvesne privilegije, otuda: slobodnjak cornĭcŭl/um,-i, n. (dem. od cornu) odlikovanje u obliku roga koje se nosilo na šlemu cornĭg/er,-era,-erum, a. (cornu+gero) – rogat cornĭp/es,-pedis, a. (cornu+pes) – 1) koji ima papke, kopita; 2) papkar, kopitar corn/ix,-īcis, f. – vrana, čavka cornicum oculos configo – mogu da prozrem i najlukavije corn/u,-us, n. – 1)rog (na volu, ovnu, jelenu, divojarcu itd); 2) predmet u obliku roga;cornua – rogovi meseca; 3) rukavac reke; 4) šiljak na šlemu; 5) (rat) krilodextrum/sinistrum cornu – desno/levo krilo; 6) moć, sila, hrabrost cornua addo ei –ulivam mu hrabrost; 7) predmeti od roga, paci, kopita corn/um,-i, n. – gloginja corn/us,-i, f. – glog; glogov kolac; glogovo koplje cŏroll/a,-ae, f. (dem. od corona) – krunica cŏrōllārĭ/um,-ii, n. – 1) venac od cvetova (prirodnih ili veštačkih); 2) dar, poklon cŏrōn/a,-ae, f. 1) venac od cvetova koji se nosio na svečanostima; 2) pobednički venac:corona castrensis/navalis/civica – logorski/pomorski/građanski venac; sub corona venire – doći kao pobednik; sub corona vendo – prodajem ratnog zarobljenika (koji je bio pod vencem); coronae aliquid dandum – mora se nešto učiniti za opštu stvar; 3) predmeti u obliku venca; rub, krug, obim neke stvari; 4) (rat) linija opsade; vojska koja opseda grad; opsednuta vojska; urbem corona cingo grad je opasan sa svih strana; 5) konstelacijaCressa stella coronae – Arijadnina korona cŏrōnārĭ/us,-a,-um, a. (corona) – venačni; krunski aurum coronarium – dar u zlatu Cŏrōne/us,-ei, m. (Κορωνεύς) – kraljFokide, Koronidin otac Cŏrōn/is,-idis, f. (Κορωνις) – Muze su je preobrazile u vranu cŏrōn/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) ovenčati coronavit templa – ukrasio je hramove vencima; coronavit postes lauro – zakitio je vrata lovorovim vencem; coronatus de oratoribus – krunisan oratorskim vencem; novo nomine coronor – kitim se novim imenom; 2) okružiti, opkoliti, ograditi corpŏrāl/is,-e, a. (corpus) – telesan, plotski corpŏrĕ/us,-a,-um, a. – plotski ignis c. – telesni žar, plotska vatra corpŭlent/us,-a,-um, a. – krupan, gojazan, razvijen, korpulentan
corp/us, -oris, n. – 1) telo, organizam vires corporis – telesna snaga; cura corporis – održavanje/nega tela; animi voluptates et dolores nascuntur e corporis voluptatibus – radosti i patnje duha nastaju iz telesnih uživanja; 2) mišići, meso ossa subiecta corpori –kosti su potčinjene mišićima; c. facio/amitto – gojim se/mršam; 3) sen, senka u podzemnom svetu; 4) osoba corpora amantum – zaljubljeni, ljubavnici; delecta virûm corpora – divna tela ljudi; 5) materijalno telo individua corpora – atomi; c. aquae – vodena masa; c. piceae – smrčevina, smrčeva građa;6) suština c. eloquentiae – bit rečitosti; c. civitatis/imperii – suštastveni (glavni) deo grada/imperije; regem sui corporis creari voluerunt – hteli su da jednoga između sebe proglase kraljem; 7) (o knjigama) delo, knjiga c. omnis iuris romani – knjiga (zbornik) svih rimskih zakona; c. iuris – zbornik zakona corpŭscul/um,-i, n. (dem. od corpus) – telašce corrād/o,-si,-sum,-ĕre, v. tr. III – 1) zgrtati corradsit pecuniam – zgrtao je novac; 2) sticati s mukom c. fidem dictis nostris – stičem veru pomoću naših mudrih reči correctĭ/o,-ōnis, f. (corrigo) – 1) ispravak, ispravka, poboljšanje c. morum – poboljšanje običaja; 2) opomena, ukor; 3) govornička figura correct/or,-oris, m. – 1) onaj koji ispravlja, popravlja, kori, poboljšava corrector nostrae civitatis – «popravljač» naše države; 2)korektor corrector legem – korektor zakona corrēp/o,-psi,-ptum,-ĕre, v. intr. III – 1)zajedno puziti natrag, povući se correpunt in navem – povlače se u brod; 2) correpsi in dumeta – zapleo sam se kao pile u kučine correpte, adv. – kratko, ukratko corrpetius exit syllaba – correptĭ/o, -ōnis, f. (corripio) – skraćen izgovor c. syllabae – skraćivanje sloga corrept/or,-oris, m. > corrector; ogovarač, opadač corrīdĕ/o,-ere, v. II – uzvratiti smeh corrĭgĭ/a,-ae, f. – obuvača, šnjura corrĭg/o,-rexi,-rectum,-ĕre, v. tr. III – 1) ispraviti c. ei digitum – ispravljam mu prst; 2) popraviti c. errorem – popravljam greške; correxit errorem poenitendo – popravljao je greške kažnjavajući; 3) poboljšati correxit mores – poboljšao je običaje; corrigit adolescentem – popravlja adolescenta; ipsa rê gorrigi – učiti na greškama; urediti, dovesti u red corrigi fastos – dovesti u red; 4) correxit cutem in facie – popravila je ten (izlečila je lice) corrĭpĭ/o,-rĭpŭi,-reptum,-ĕre, v. III – (con+rapio) – 1) uhvatiti, zgrabiti corripuit hominem – uhvatio je čoveka; c. arcum manu – grabim luk rukom; 2) ustati, skočiticorripsi corpus ex somno – skočio sam naglo iz sna; corripui de terra – odskočio sam od zemlje; corripuit e stratis – skočio sam iz kreveta; c. me – žurim; 3) zgrabiti,
prigrabiti, oteti corripuit pecunias – prigrabio je novac; 4) napasti flamma corripuit tabulas –plamen je napao tablice; singuli morbi corpora corripiunt – pojedine bolesti napadaju tela;corripior febre – napala me groznica; corripior pedum dolore – bole me noge; 5) zaneti se, biti zanesen correptus duplici amore – zanela ga dupla ljubav; correptus imagine eximiae formae – ponesen lepotom oblika; 6) tužiti c. reum (corripior accusatione) – podnosim tužbu; 7) stisnuti, stegnuti, smanjiti; skratiti c. viam – skraćujem put; 8) ubrzati c. gradum/spatia – ubrzavam korak corrīvātĭ/o,-ōnis, f. (corrivo) – sliv, slivanje corrīv/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) slivati, slivati se; voditi vodu, kanalisati corrivavit venas aquarum – svodio je vode vodene tokove corrōbŏr/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I – 1) osnažiti, ohrabriti corroboravit militem opere assiduo – čeličio je vojnike neprekidnim naporima; corroborat audaciam/virtutem eius –hrabrio je svojom smelošću; 2) zreti, dostići punu snagu aetas corroborata – doba pune zrelosti corrōd/o,-si,-sum,-ĕre, v. III – zobati se, jesti se, dentes corrodunt – zubi se jedu corrŏg/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – prositi corrogavit vestimenta/pecuniam – prosio je odeću/novac corrōsīv/us,-a,-um, a. (corrodo) – jedak, trpak, oštar, ljut, korozivan corrŏtund/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – zaokružiti corrūg/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – nabrati, namrskati; ne sordida mappa nares corregunt – da smrdljivi ubrusi ne bi namrskali noseve corr/umpo,-rūpi,-ruptum,-ĕre, v. tr. III – 1)kvariti, pokvariti; 2) uništiti, upropastiticorrumpit domum/frumentum flammine atque incentio – uništio je kuću/žito vatrom i požarom; 3) škoditi, oštetiti catena corrupit manus – lanac je oštetio ruku; 4) oslabiti equi corrupti macie – konji oslabljeni glađu; corruptus res familiares – oslabljen je porodičnim nevoljama; 5) upropastiti corrumpi diem/opportunitatem – upropastio sam dan/priliku; 6) zagaditi corrumpit aquam – zagadio je vodu; 7) pokvariti corrumpit mores civitatis –pokvario je narodne običaje; corrumpit filium/mulierem – pokvario je sina/ženu; licentia atque lascivia corruperat – razuzdanost i razvrat su (ih) kvarili; 8) korumpirati corrŭ/o,-ŭi,-ĕre, v. tr. III – 1) srušiti, upropastiti c. eum – bacam ga u propast ; 2) gomilati corruit hanc rerum summam – nagomilao je sve ove stvari; corruerunt pecuniam – gomilali su novac; 3) pasti, propasti, potonuti corruerunt aedes, tabernae, oppida – tonu zgrade, krčme, gradovi; corruit obrutus telis – pade savladan strelama; 4) corrui paene risu – zamalo nisam pukao od smeha; 5) propasti, bankrotirati; 6) boriti
se longe violentius semper ex necessitate, quam ex virtute corriutur – mnogo je žešća bitka iz nužde od one u kojoj se pokazuje hrabrost corrupte, adv. (corruptus) – 1) pokvareno, lažno, pristrasno corrupto iudico – sudim pristrasno; 2) pogrešno corrupte pronuntio verba – pogrešno izgovaram reči corruptēl/a,-ae, f. (corrumpo) – 1) razvrat depravatus corruptelâ – upropašen razvratom; 2) propast c. malae consuetudinis – propast iz loših navika; corruptelam mulierum - [uništen] zavođenjem žena corruptĭ/o,-ōnis, f. – 1) kvarenje c. opinionum – kvarenje javnog mnjenja; 2) truljenje c. totius corporis – truljenje čitavog tela corrupt/or,-ōris, m. – zavodnik, pokvarenjak, mućak corruptor/ix-īcis, f. – zavodnica, razvratnica; pokvarena žena corrupt/us,-a,-um, a. (particip od corrumpo) – pokvaren, upropašten, truocorruptissimum seculum – najpokvareniji (veoma kvaran) vek Cors/is,-ĭdis, f. (Κορσίς< Κύρνος) – Korzika cort/ex,-ĭcis, m. – kora, ljuska, pokožica na biljkama, pluto nare sine cortice – nema više potrebe za plivalima (veština je savladana) cortĭcĕ/us, -a,-um, a. – plutan, (izrađen) od kore cortīn/a,-ae, f. – 1)kotao; naročito Pitijin tronožac u Apolonovom hramu u Delfiju, pa otuda: 2) proročanstvo c. Phoebi – Febovo proročište cor/us,-i, m. – vidi caurus cŏrusc/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1) brzo ići tamo-amo,vrckati; 2)lickati coruscat linguam – lickala je jezikom; 3) zavitlati coruscavit telum – zavitlao je koplje; 4) biti se rogovima agni coruscat – jaganjci se tuku rogovima; 5) ljuljati se arbor coruscat – drvo se ljulja; 6) (za bleštave predmete) bleskati cŏrusc/us,-a,-um, a. – 1) uzdrman, zatalasan silva corusca – zatalasana šuma; 2) drhtav, uznemiren; 3) bleštav corusca vis fulminis – bleštava moć munje; c. sol/ignis – bleštavo sunce/-a vatra; auro corusco – bleštavim zlatom corv/us,-i, m. – gavran niger tamquam corvus – crn kao gavran; corvus loquax – brbljivi gavran;corvin/us,-a,-um, a. (corvus) – gavranov, gavranski Cŏrўbant/es,-ium, m. (pl.) – sveštenici boginje Kibele (Cybele) koji su proslavljali njene svetkovine bučnom muzikom i divljim ratnim igrama Cŏrўci/us, -a,-um, a. (Κωρύκιος) – što pripada jednoj pećini na Parnasu koja je posvećena Panu i nimfama (τό Κωρύκτιον άντρον) Corўcid/es – 1)nimfe, Plistosove kćeri Corўc/us,-i, m. (Κώρυκος) – rt na Kilikiji; rt u Joniji cŏrўlet/um,-i, n. – leskov šiprag
cŏrўl/us,-i, f. (χόρυλος) – leskov žbun; cŏrymbĭf/er,-era,-erum, a. (corymbus+fero) – bršljanonosac, atribut boga Bakha cŏrymb/us,-i, m. (κόρυμβος) – cvet iplodovi bršljana/imele cŏryphae/us,-i, m. (κορυφαϊος ) – vođa, prvak, korifej Cŏryth/us,-i, f. – grad u Etruriji cōrÿt/us,-i, m. (κωρυτός) – tobolac co/s¹,-ōtis, f. (cautes) – 1) kremen; 2) stanac kamen; 3) brus cote reddit ferum acutum –brusom je oštrio železo; 4) stimulans fortitudinis cos est iracundia – strast je brus smelosti cos.² > consul; coss.> consules Co/s³-i, f (Coas<Κόως, Kώς) – ostrvo u Sporadima poznato po obožavanju Eskulapa cosmēt/a,-ae, m. (κοσμήτης) – rob koji je vodio brigu o garderobi i nakitu domaćice cossim (coxim), adv. > cessim – natraške, unatrag cost/a,-ae, f. – 1) rebro; 2) bok costae navium – bokovi brodova cost/um,-i, n (κόστος) – orijentalni grm od čijeg se korena izrađivala dragocena mast cŏthurnāt/us,-a,-um, a. (cothurnus) – ko nosi «koturne»; tragičan sermo c. – tragičan monolog (govor); deae coturnatae – boginje žalosti (tuge) cothurn/us,-i, m. (κόθορνος) – 1)grčka duboka cipela sa debelim đonom i visokom petom; nosili su ih lovci, ali naročito glumci u tragediji; 2) tragedija; 3) tragična tema; 4) visokoparan stil u poeziji i umetnosti cottăb/us,-i, m. (κότταβος) – 1) grčka društvena igra u kojoj se ostatak vina u ispijenoj čaši pljuskao u za to obešenu posudu: na osnovu pljuska (zvuk) sudilo se koliko je odanost devojke čije je ime izgovoreno (ili: na koju se u tom trenu mislio); 2) zvuk pljuskanja cottăn/a,-ōrum, n. (pl.) – vrsta sirijske smokve cōturn/ix,-īcis, f. – 1) prepelica; 2) «pile moje» Cŏtytt/o,-us, f. (Κοτυττώ) – trakijska boginja čije su se svečanosti Cotyttia slavile sa velikim bludničenjem co/um,-i, n. – vino sa ostrva Kosa co/us,-a,-um, a. – što se odnosi na ostrvo Kos vestis coa – haljina sa Kosa
cŏvīnārĭ/us,-ĭi, m. – vojnik koji se borio vozeć borna kola cŏvīn/us,-i, m. – 1) keltska kola; 2) rimska putnička kola cox/a,-ae, f. – (anatomija) kuk
coxendi/x,-icis, f. kuk, karlična kost cox/im, adv.> cessim – natraške crabr/o,-ōnis, m. – osa irritare crabrones – dirati u zoljino gnezdo cramb/e,-es, f. (κράμρη) – kupus crambe repetita – nešto što se isuviše često ponavlja Crană/us,-i, m. (Κραναός) – atički junak; Kekropsov zet i naslednik u vladi Crān/on,-onis, m. (Κρανών) – grad u Tesaliji Crant/or-oris, m. (Κράντωρ) – grčki filozof, oko 320 god. Pre nove ere crāpŭl/a,-ae, f. – ushićenje, zanos, opijenost, vrtoglavost crāpŭlārĭ/us,-a,-um, a. – zanosan, zanesen, vrtoglav cras, adv. – sutra; u budućnosti quid sit futurum cras, fuge quaerere crasse, adv (> crassus) – gojazno crassĭtūd/o,-ĭnis, f. – gojaznost, debljina c. parietum – debljina zida crass/us¹,-a,-um, a. – 1) debeo nucleus c. sex digitos – jezgro debelo šest palaca; arbores crassiores digitis quinque – stabla deblja od pet palaca; 2) pretio, gojazan; 3) grub, tvrdhomo c. – grub/neotesan čovek; toga crassa – toga od grube tkanine; ager c. – masna (plodna) zemlja; aquae crassae – nečiste (zagađene) vode; infortunium crassum – stroga kazna Crass/us,-i, m. – ime jednog likinijskog roda/plemena iz kojeg potiče i L.L.Crassus. crastĭn/us,-a,-um, a. (cras) – sutrašnji dies c. – sutrašnji dan; in crastinum – do sutra;crastino – sutra, u budućnosti Crătae/is,-ĭdis, f. (Κραταιίς) – nimfa, Skilina majka crāt/er,-ēris, m. (κρατήρ) – 1)veći sud u kojem se mešalo vino s vodom da bi se zatim kao mešavina sipalo u kupe i pehare; 2) sud (ćup) za ulje; 3) bazen za vodu; 4) krater vulkana; 5) konstelacija «pehar» crāt/es,-ētis, f. (većinom u pl.) – pleter; pruće rakite kojim su se pleli ratni panciri, košarice, koševi, plotovi i sl. c. spinae – spoj kičmenih pršljenova Crătīn/us,-i, m. (Κρατϊνος) – atinski komediograf crĕātĭ/o,-ōnis, f. – biranje, izbor (za neku službu) crĕāt/or,-ōris, m. – tvorac, stvaralac c. mundi – tvorac sveta crĕātr/ix,-īcis, f. – roditeljka, mati creat/us,-a,-um, a. – 1) rođen c. ea/eo – njen/njegov sin; 2) stvoren, sazdan, načinjen crēb/er,-bra,-brum, a. – 1)dupke pun, krcat; 2) čest aedificia crebra – česte zgradehostes crebri cadunt – neprijatelji kao snoplje padaju; crebri ignes – česte vatre; 3) bogatThucydides ita c. est rerum frequentia – kod Tukidida se susrećemo sa tako raznovrsnim bogatstvom tema; 4) učestan literae crebriores – učestalija slova; Africus
c. procellis – vetar «afrikanac» koji često izaziva oluje; 5) izdašan in eo c. fuisti – to si mi više puta rekao crē/besco, -bui,-ere, v. intr. III > crebresco crē/bresco,-brui,-ere, v. III – 1) učestati,ponavljati se često crebescit ventus/bellum – vetar/rat je učestao; 2) širiti se sermo/fama crebescit – priča/glas se širi crēbĭt/as,-ātis, f. – gustina, učestalost, mnoštvo c. sententiorum – mnoštvo mišljenja crēbro/, adv. – često, učestalo, stalno ponovo crēdĭbĭl/is,-e, a. (credo) – 1) verovatan c. narratio – verovatna priča; maiora credibili –više nego bi čovek verovao; fortior credibili – neverovatno hrabar crēdĭbĭliter, adv. – verovatno crēdĭt/or,-ōris, m. – zajmodavac, garant, žirant crēdĭt/um,-i, n. – zajam, dug, kredit crēd/o,-didi,-ditum, -ere, v. tr.&intr. III – 1) verovati credo – verujem (mislim); male, credo, mererer – verujem da se to ne bi isplatilo; c. ei – verujem mu; c. eius virtuti – verujem u njegovu reč/čast; c. illud esse factum – verujem da je to istina; crede mihi – veruj mi; c. arcana libris – verujem tajanstvenoj knjizi; non adducor, ut credam – ne obavezujem nego verujem; origo animi coelestis creditur – veruju u nebesko poreklo duše; 2) poverovati crederes – mogao bi poverovati (ko ne zna); maesti, crederes victos, redeunt in castra – tužni, moglo bi se poverovati da su poraženi, povukoše se u logor; 3) poveriti c. ei aurum – poveravam mu zlato; credidit militi arma – poverio je vojniku oružje; c. me Neptune – poveravam se Neptunu (da me čuva); 3) dati na zajam credidi ei grandam pecuniam – dao sam mu na zajam veliki novac crēdŭlĭt/as,-ātis, f.(credulus) – lakovernost crēdŭl/us,-a,-um, a. – lakoveran, naivan, neoprezan stultus et c. auditur – sluša luda i lakoverna; credula armenta – koji nemaju pojma o opasnosti crĕm/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – spaliti cremavit urbem incendio – spalio je grad;cremat corpus – spaljuje leš; cremat spolia hostium Iovi victori – spaljuje pobednički plen u slavu Jupitera pobednika crĕm/or,-is, m. – (debeo) masnoće u tečnostima animalnog porekla; kajmak, maslac crĕ/o,-avi,-atum,-are, v. v. tr. I – 1) stvoriti, stvarati, creavit genus humanum/fruges –stvorio je ljudski rod/plodove zemlje; 2) roditi, rađati creavit liberos – rađala je decu; 3) praviti, napraviti; načiniti; 4) izazvati, doneti creavit ei voluptatem – izazvao je kod nje požudu; creavit periculum – doveo je u opasnost; 5) birati, izabrati; izvikati, postaviticreavit eum consulem – izabrali su ga za kozula; creavit regem – postavio je kralja Crē/o,-ōnis, m.(Crĕon<Κρέων) – 1) vladar Tebe nakon Edipa, Jokastin brat
crĕp/ax,-ācis, a. – bučan mola c. – bučni mlin/ski kamen crĕp/er,-era,-um, a. mrk, mračan; nejasan, neizvestan, sumnjiv belli certamina crepera – neizvesni ishod rata; oraclum creperum – nejasno (zagonetno) proročanstvo crĕpĭd/a,-ae, f. (κρηπίς) – cipela, ne sutor ultra crepidam – obućarevo je da pravi cipele crĕpĭdāri/us, -ii, m. – obućar cultellus crepidarius – obućarski nož crĕpĭdāt/us,-a,-um, a. – obuven; fabula crepidata – lat. tragedija u kojoj su ličnosti Grci crĕpīd/o,-ōnis, f. (κρηπίς) – 1) podzida, postament; 2) (uzdignut) rub, ivica, brana, obala, pristan/ište crepido saxi – kamen(it)o pristanište; crepido ripae – podzidarečne obale crĕpĭtācŭl/um, -i, n. (crepito) – zvečka, čegrtaljka crĕpĭt/o,-are, v. I (pojačan crepo) – 1) zvečati, arma crepitat – oružje zveči; 2) čegrtati; 3) pucketati flamma crepitat – plamen pucketa; 4) cvokotati; 5) bučati intestina cerepitant – creva krče/buče crĕpĭt/us,-us, m. – 1)zvek, zvečanje; zveckanje, krckanje, čegrtanje; pucketanje; 2) cvokotanje crepitus dentium – cvokotanje zuba; 3) bučanje crepitus ventris – bučanje stomaka, 4) prdnjava, prdež crepitus reddo/emitto – uzvraćam/puštam prdež crĕp/o,-ui,-itum,-are, v. intr.&tr. I – 1)zveckati crepat catena – lanac zvecka; 2) cvokotati cuius dentes creputi – kome su zubi cvokotali; 3) žuboriti crepante pede – nogom što žubori (voda); crepuit digitis = crepitum emisit; 4) čegrtati; 5) (tr.) tapšaticrepo laetum sonum – tapšem u znak odobravanja; krckati 5) hvaliti, okivati u zvezde crĕpundĭ/a,-orum, n. (pl.) – 1) zvečka za bebe; 2) igračke; čegrtaljka crĕpuskŭl/um,-i, n. (creper) – 1) sumrak dubiae crepuscula lucis – cik/vesak (prvi znaci) zore; 2) suton, prvomrače, večernje hvatanje mraka Crē/s,-ētis, m. (Κρής) – Krićanin, stanovnik Krita; Cress/a,-ae, f. – Krićanka, Arijadna cre/sco, crēvi,crētum,-ĕre, v. III – 1) nići, postati quaecunque e terra crescunt – sve niče iz zemlje; 2) rasti, razvijati se homo crescit in longitudinem usque ad ter septimos annos – čovek raste u visinu sve do trideset sedme godine; Atlas crescit in immensum – Atlas dostiže ogromne razmere; 3) odrasti crevit in domo sua – odrastao je u svom domu; 4) povećati (se) amici crescunt – povećava se broj prijatelja; crescit inopia omnium –povećava se oskudica svega; odium crescit – mržnja se povećava; 5) izrasti petra crescit in sublime fastigium – stena izrasta u uzvišenoj provaliji; 6) osnažiti, ojačati Atticus dignitate, gratiâ, fortunâque crescit – Atikus je jačao
zahvaljujući dostojanstvu i srećnim okolnostima; crescit ex eo – snažio je zahvaljujući njemu; crescit de eo – ojačao je zahvaljujući njegovom padu crēsĭ/us,-a,-um, a. – kritski nemora cresia – kritske šume crēt/a,-ae, f. – 1) kreda; 2) bela ilovača c. est profecto horum omnium oratio – kreda bez sumnje čini sve srećima; noto illud cretâ – to beležim kao povoljno Crēt/a,-ae, f. (Κρήτη) – Krit crētae/us,-a,-um, - kritski cretāt/us,-a,-um, a. – što se odnosi na kredu, kredni; zabeležen kredom; fascia cretata –uvijač (obojen kredom); persona cretata – lice namazano kedom (belom bojom) crētĕ/us,-a,-um, a. – kredni, od krede persona cretea – kip crētens/is,-e, a. – kritski cretenes/es,-ium, m. – stanovnici Krita Crēthe/us,ei, m. (Κρηθεύς) – Kretevs, Eolov sin, Esonov otac, dakle Jasonov deda crētĭc/us,-a,-um, a. kritski crētĭ/o,-ōnis, f. – zvanična izjava (pred svedocima) o preuzimanju nasleđa crētos/us,-a,-um, a. – (teren) bogat kredom crētul/a,-ae, f. (dem. od creta) – pečatna zemlja, glina koja je služila kao pečatni vosak crēt/us, -a,-um, a. (paricip od cresco) – postao, potekao, ponikao, rođen cretus mortale semine – potekao (rođen) od semena smrtnika; cretus Amyntone – Amintonov sin Crĕŭs/a,-ae, f. (Κρέουσα) – Prijamova kćer, Enejina prva žena crībr/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – sejati, prosejati; rešetati, prorešetati crībrōs/us,-a,-um, a. – sitast, rešetkast os cribrosum – sitasta kost crībr/um,-i, n. – 1) sito, rešeto; 2) laneno cedilo imbrem in cribrum gero – sipam kišu u rešeto (presipam iz šupljeg u prazno) crīm/en,-ĭnis, (
crīmĭnōse, adv. – kriminalno, prestupnički crīmĭnōs/us,-a,-um, a. – prestupnički, zločinački iambi cirminosi – satirični stihovi;homo criminosus – zločinac crīnāl/e,-is, n. – ukosnica, igla za kosu crīnāl/is,-e, a. (crinis) – kosni, što se odnosi na kosu c. vitta – poveska za kosu; aurum crinale – zlatna ukosnica; acus c. – ukosnica; polipus corpore c. – polip sa pipcima sličnim kosi crīn/is,-is, m. – kosa; crines capere – udati se [bukvalno: skupiti, splesti kosu] crīnīt/us,-a,-um, a. – kosat, dugokos, kosmat, obrastao kosom Apollo c. – dugokosi Apolon; puella crinita – kosata (dugokosa) devojka; stella crinita – kometa [‘kosata zvezda’] crĭs/is,-is, f. (κρίσις) – odsudni (prelomni) trenutak; trenutak odluke; kriza crispĭsulca/ns,-ntis, a. (crispus+suleo) – vijugav flumen crispulcans – vijugava reka crisp/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1) nabrati se, talasati se crispat pelagus – more se nabira/talasa; 2) vitlati, zavitlati crespant hastilia – vitlaju koplja; 3) ljuljati, zaljuljati crisp/us,-a,-um, a. – 1)talasast, kovrdžav, brenovan; 2) izveštačen; 3) neravan, nabran crist/a,-ae, f. – 1) kresta cristae ei surgunt – raste mu kresta (isuviše je samouveren); 2) greben;3) kresta na šlemu cristāt/us,-a,-um, a. – ćubast,koji ima krestu aves crestatae – ptice sa krestom/ćubom;galea crestata – šlem sa krestom Crītĭ/as,-ae, m. (Κριτίας) – jedan od trideset tirana u Atini crĭtĭc/us,i, m. (κριτικός) – kritičar, ocenjivač umetničkih dela Crĭt/o,-onis, m. (Κρίτων) – jedan bogati Atinjanin, Sokratov prijatelj Crĭtŏlā/us,-i, m. (Κριτόλαυς) – peripatetički filozof oko 155 godine pre nove ere crŏcĕ/us,-a,-um, a. – šafranski crŏcĭn/um,-i, n. (κρώξω) – 1) šafranovo ulje; 2) «dušice draga!» crŏcĭn/us,-a,-um, a. (κρόκινος) – šafranski crōcĭ/o,-ire, v. intr. IV (κρώξω) – graktati kao gavran crŏcŏdīlīn/a,-ae, f. – (κροκοδειλίνη) – krokodilski zaključak, vrsta sofističkog zaključka crŏcŏdīl/us,-i, m. (κροκόδειλος) – krokodil crŏcōt/a,-ae, f. (crocus) – svečana haljina obojena bojom šafrana crŏcōtārĭ/us,-a,-um, a. – što je u vezi sa crocota crŏc/um,-i, n. (crŏc/us,-i, m. κρόκος) – 1) kaćun,šafran; 2) boja šafrana; 3) parfem šafr. Croes/us,-i, m. (Κροίσος) – 1) kralj Lidije, čuven po bogatstvu; 2) bogataš, gavan
crŏtălistrĭ/a,-ae, f. (κροταλίξω) – igračica sa kastanjetama crŏtăl/um,-i, n. (κρόταλον) – čegrtaljka, krckalica; kasteljete Crŏt/o,-ōnis, f. (Κρότων) (Croton/a,-ae, f.) – grad u južnoj Italiji crŭcĭābĭl/is,-e, a. (crucio) – patnički, stradalački; kukumavčeći, koji kukumavči crŭcĭābĭlĭter, adv. – tužno, stradalački, patnički crŭcĭābĭlĭt/as,-ātis, f. – patnja, muka, mučenje crŭcĭāment/um,-i, n. – stradanje, patnja, mučenje crŭcĭārĭ/us¹,-a,-um, a. – mučan, mukotrpan; patnički crŭcĭarĭ/us²,-ii, m. – na krst raspeti crŭcĭat/us,-us, m. – muka, patnja; mučeničko pogubljenje per crucium interfectus – pogubljen raspećem; omnes animi et corporis cruciatus – sve muke duha i tela; cum cruciatus tuo hoc dicis – to si rekao za svoju nesreću (muku) crŭcĭ/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (crux) – raspeti na krst, podvrgnuti svim vrstama mučenja; c. est – razapet je; cruciavit legatos omnibus suppliciis – mučio je legate svim vrstama poniženja; ipse me cruciavit aegritudine – mene lično su mučili bolestima; crucior conscientia scelerum – muči ga griža savesti; crucior me lapidem non habere – muči me što nemam [groba ni] mramora crŭcĭsāl/us,-i, m. (crux+salio) – (ironično) igrač na krstu crūdēl/is,-e, a. – grub, surov, svirep, nemilosrdan, okrutan mulier c. – nemilosrdna žena;c. in calamitate hominis – svirep prema unesrećenom čoveku; c. in eam – nemilosrdan prema njoj; bellum crudele – surovi rat; poena c. – svirepa kazna; sententia c. –nemilosrdna presuda; crudelissimum nomen tyranni – najokrutnije ime tiranina; funus c. – nemilosrdna sahrana crūdēlĭt/as,-ātis, f. surovost, svirepost, grubost, nemilosrdnost crūdēlĭter, adv. – grubo, surovo, svirepo, nemilosrdno, bez milosti crūd/esco,-ŭi,-ĕre, v. III (crudus) – ogrubeti, postati žešći, pogoršati se crudescit morbus – bolest se pogoršava; crudescit pugna – bitka postaje (sve) žešća; crudescit seditio – razdor se produbljuje crūdĭt/as,-ātis, f. – nevarljivost; pretrpanost stomaka, slabo varenje crūd/us,-a,-um, a. – 1) krvav, krvareći vulnus crudum – rana koja krvari; 2)presan, svežquid tu curas, utrum crudum an coctum edim – kako da se lečiš, presnom ili kuvanom hranom; caro crudum – presno meso; cibus crudus – nesvarena hrana; 3) (za voće)nezreo, zelen puella cruda marito – devojka nezrela za udaju; amor c. – prva ljubav; 4) sirov, neobrađen solum crudum – sirova (neučinjena) koža; caestus c. – knuta od sirove kože; cortice crudo hasta – neotesanokoplje; 5) lectio cruda – neshvaćena
lekcija; 6) moćan, snažan, grub senectus cruda – moćna starost; 7) surov bellum crudum – surovi rat; 7) grub, neotesan ex crudissimo pistrino – od najneotesanijeg roba crŭent/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (cruentus) – 1) okrvaviti cruentaverunt manus suorum sanguine – okrvavili su ruke svojom krvlju; cruentavit gladiem – okrvavio je mač;haec te cruentabit oratio – taj govor će da te rani; 2) obojiti u crveno cruentavit vestem –obojila je haljinu u crveno; cruentat se – [mesec] se crveni crŭent/us,-a,-um, a. (cruor) – 1) okrvavljen, poprskan krvlju cadaver cruentum – leš poprskan krvlju; c. sangvine civium romanorum – poprskan krvlju rimskig građana; 2) krvav gloria cruenta – krvava pobeda; ille dies cruentissimus – taj najkrvaviji dan; 3) krvoločan Achilles crunetior bello – Ahilovim najkrvoločnijim ratom; ira cruenta – krvoločni gnev; 4) purpuran, boje krvi crŭmēn/a,-ae, f. (crumina) – novčanik koji je visio o vratu crumena deficit – kesa je prazna crŭ/or,-ōris, m. – 1) krv (koja teče iz rane) c. inimici recentissimus – prolita krv najnovijeg neprijatelja; 2) krvoproliće, ubijstvo avidus cruoris – krvožedan, pohlepan na krv; 3) krv u žilama, životna snaga cruppellārĭ/us,-ĭi, m. (keltska reč) – vrsta pancira crūrĭcrĕpĭd/a,-ae, m. (crus+crepo) – famulus cuius crura crepant – rob krckavih gnjata crūrĭfrāgĭ/us,-a,-um, a. (crus+frango) – slomljenog gnjata (golenice) cru/s, -ūris, n. – 1) gnjat, cevanica; 2) donji deo stabla kod biljaka crust/a,-ae, f. – 1) kora c. panis – kora hleba; c. fluminis – led na reci; 2) površinski sloj na putevima; 3) stukatura; 4) bareljef; 5) privid c. est et quidem tenuis – tanak led crustārĭ/us,-a,-um, a. – bareljefni crustārĭ/us,-ĭi, m. – umetnik koji pravi bareljef crustŭl/a,-ae, f. (dem. od crusta) – korica, pokorica crustŭlārĭ/us,-ĭi, m. (crustulum) – poslastičar crustŭl/um,-i, n. (dem. od crustum) – kolačić crust/um,-i, n. – kolač, slatko pecivo cru/x, crŭcis, f. – 1) krst eum in crucem tollo – dižem ga na krst; in crucem suffigo (cruci figo) – vežem ga na krst; 2) vucibatina, hulja, niktov; 3) kob, zla kob, propast; 4) đavoquae te mala crux agitat? – koji ti je đavo? Abi in malam crucem – idi do đavola crypt/a-ae, f (κρύπτη) – pećina; podzemni hodnik cryptŏportĭc/us,-us, f. (κρυπτός) – podzemni hodnik, ćemer, svod crystallĭn/us-a,-um, a. (κρύσταλλος) – kristalan, od kristala crystall/um,-i, n. (κρύσταλλος) – kristal; čaša od kristala
crystall/us,-i, f. – dragi kamen sa kristalnim sjajem Ctēsĭph/on,-ontis, m. (Κτησιφών) – Atinjanin, Demostenov prijatelj cŭbĭcŭlār/is,-e, a. (cubiculum) – sobni cŭbĭcŭlārĭ/us, -ĭi, m. – sobar cŭbīl/e,-is, n. – 1) logor, zimovnik; 2) gnezdo, brlog; 3) ležaj, bračni ležaj; 4) gnezdoavaritiae non solum vestigia, sed ipsa cubicles – ne samo znak gramzivosti već njeno gnezdo cŭbĭcŭl/um,-i, n. – 1)dnevni boravak, dnevna soba; 2) carska kabina u pozorištu; 3)cubiculum dormitorium – spavaća soba cŭbĭt/al,-alis, n. – baslonjač; jastuk na kauču cŭbĭtāl/is,-e, a. – lakatni, što je dugo jedan (oštri) lakat, (oko 60 cm.) cŭbĭtissim, adv. – nasatice, nalakćeno, (ležati) oslonjen na lakat cŭbĭt/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I (cubo) – učestano ležati; prileći cubitavit cum eâ cŭbĭt/um, -i, n. – lakat cubitum pono apud eum – nalakćujem se do njega (za trpezu: Rimljani su jeli ležeći oslanjajući se na levi lakat cŭbĭt/us,-i, m. – 1) lakat; 2) ležanje (nasatice); 3) logor cŭb/o,-ui,-itum,-are, v. intr. I – 1) ležati nasatice, počivati, odmarati; cubo in lecto (in lectica cubans) – ležim u bračnom krevetu; cubo sub divo – ležim pod vedrim nebom;cubitum eo (abeo) – idem da spavam; cubitu surgo – dižem se iz postelje; 2) zaleći za trpezu; 3) cubuit in morbo – razboleo se (pao je na postelju); cubuit puerperio – legla je da rodi; 4) cubo – ležim (bolujem); 4) (o biljkama i stvarima) – biti polegnut, nagnut Ustica cubans – nagnuta Ustika (breg) cŭb/us,-i, m. (κύβος) – 1)kocka; 2) kubni broj cŭcull/us,-i, m. – 1) osje, pleva, košuljica; 2) kukuljica za glavu, kapuljača cŭcūl/us,-i, m. (κόκκυξ) – 1) (ornitol.) kukavica; 2) budala, glupak, blesavko cŭcŭm/is-eris,(-is), m. – krastavac cŭcurbit/a-ae, f. – tikva cūd/o,-di,-sum, ere, v. III – 1) udarati, mlatiti c. fabas – mlatim pasulj; istaec in me cudetur faba – to mi se obija o glavu; 2) kovati, praviti od metala cudit anulum – skovao je prsten; cudit argentum/numos – kuje srebro/novac; cudis tenebras ei – kuješ mu propast cui, dativ od zamenice qui- kome: cui dono librum? – kome ću da dam knjigu? Passer cui digitum dare – vrabac kome je prst davala [da kljuca]; cui labella mordebis? – kome ćeš da gricneš usnu? cuia/s, cuiatis, cuiatem (bez dativa i ablat.; nom. pl. cuiates) cuias? – odakle zemljače?
cuiat/is,-is (cuius od cui), pronom. inter. – odakle si (zemljače)? cuicuimodi, a. & zamenica(cuiuscuiusmodi < quiscuis+modus) – makakav cuicuimodi es – makakav da si; cuicuimodi sunt – makakvi da su cuique, neodređena zamenica, dativ: suum cuique – svakom svoje cuius [cujus], (genitiv upitne & rel. zamenice qui, quae, qua) – čiji: virgo, cuius es –devojko, čiji si? canis cuius oculi magni sunt – pas čije oči su velike; Camilla cuius pater est consul – Kamila čiji je otac konzul; templum cuius ianua clausa est – hram čije su dveri orvorene; is, cuia ea uxor fuerat – onaj čija je žena bila cuiusdammŏdi (cuidam+modus) koristi se kao nepromenljivi a. – svojevrstan cuiusmŏdi, a. & pronom. – kakav, koje vrste; takav kao; te, takve vrste cuiusquĕmŏdi (cuiusque+modus) –1)kakav, koje vrste cuiusmodi voluptates – kakve (koje vrste) požude; 2) svojevrstan, svakovrstan tot homines c. – mnogo svakojakih ljudi cuiusvis [cujusvis], neodređena zamenica – svaki cuiusvis hominis est errare – svaki čovek greši [doslovno: svakoga čoveka je da greši] culcĭt/a,-ae, f. – slamljača, postelja; jastuk gladiam culcitam faciam – mač će mi biti postelja (=ubiću se) cūlĕ/um, -i, n. (κουλεόν) – mešina za vino, ulje i sl. cŭlĕ/us,-i, m. (κουλεός) – 1) mešina za vino, ulje i sl. (u takve mešine zašivane su oceubice i bacane u more; 2) najveća mera za tečnost cŭle/x, -ĭcis, m. – komarac; cŏle/x,-cis, f. – dosadna osoba cŭlīn/a, -ae, f. – 1) kuhinja; pokretna kuhinja; 2) vojničko sledovanje, hrana culm/en,-ĭnis, n. – 1) najviša tačka; 2) vrhunac; 3) vrh culmina Alpium – vrhovi Alpa;culmen summum hominis – teme culm/us,-i, m. – slama, žitna slama; slabost culp/a,-ae, f. – 1) greška, prestup, prekršaj; c. delicti – greh (krivica) zbog prestupa; c. amicitiae – greh protiv prijateljstva; culpâ meâ – mojom greškom; sum in culpâ – kriv sam; c. est in me – moja je krivica; invenio eum in culpâ – nalazim da je kriv; pono eum in culpâ – smatram da treba da bude kažnjen; c. est in eo – krivica je do njega; sustineo cuplam rei eius – on snosi krivicu; culpam in eum confero/transfero – krivica je na njemu;c. est in facto meo, non scelus – greška je moja, ali nije namerna; 2) silovanje; 3) predmet kojim je greh počinjen culpāt/us,-a,-um, a. (culpa) – 1) kriv, grešan; 2 loš vinum culpatum – loše vino culpĭt/o,- are, v.intr. I (culpa) – ogovarati, panjkati, klevetati mnogo i porno culp/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (culpa) – ogovarati, panjkati, klevetati; okriviti culpavit vitia – okrivljivao je za mane; culpavit faciem deae – krivio je boginjino lice; c. aquas – okrivljujem vodu (krivica je do vode)
culte, adv. (cultus) – 1) ukrašeno, doterano; 2) (za govor) zajedljivo, elegantno cultell/us,-i, m. (dem. od culter) – nožić cult/er,-ri, m. – nož me sub cultro linquit – prepušten sam na milost i nemilost cultĭ/o,-ōnis, f. (colo) – obrada zemlje cult/or,-ōris, m. (colo) – 1) obrađivač, odgajivač; 2) zemljoradnik; 3) stanovnik c. eius terrae – obrađivač svoje zemlje; c. insularum – stanovnik ostrva; c. coeli – Jupiter; 4) odgajivač, vaspitač, učitelj c. iuvenum – vaspitač mladih; 5) obožavalac c. frigidae – ljubitelj hladne vode; c. bonorum – pristalica patriota; c. imperii romani – pristalica Rimske imperije; c. veritatis – obožavalac istine; 6) obožavalac, poštovalac c. deorum – poštovalac bogova; c. diligentissimus religionum – veoma odani poštovalac religija cultrārĭ/us,-ĭi, m. (culter) – čovek koji kolje žrtvenu životinju cultri/x,-īcis, f. (cultor, colo) – 1) odgojiteljica c. ovium – odgojiteljica nosilja; 2) stanmovnik ženskog pola cultūr/a, -ae, f. (colo) – 1) obrada, održavanje, negovanje, nega; 2) zemljoradnja; 3) izgradnja, obrazovanje, vaspitanje philosophia est animi c. – filozofija je odgojiteljica duha;c. potentis amici – dostojanstvo druženja cult/us¹,-a,-um, a. (paricip od colo) – 1) odgojen, kultivisan ager cultissimus – veoma kultivisana zemlja; loca cultiora – kulturnija mesta; 2) doteran, elegantan c. purpurâ – odeven u porfiru; 3) vaspitan, obrazovan, fin, prefinjen cult/us,-us, m. (colo) – 1) gajenje, obrada, održavanje c. agrorum/agricularum – obrada zemlje; 2) briga, nega c. et curatio corporis – nega i održavanje tela; oves ali non possunt sine cultu hominum – ovce ne bi mogle bez brige ljudi; 3) vaspitanje, obrazovanje malo cultu corruptus – iskvaren lošim odgojem/vaspitanjem; 4) poštovanje, respekt ei cultum tribuo – ukazujem mu poštovanje; c. deorum – poštovanje bogova; cultui christiano adhaereo – pripadam (ispovedam) hrišćansku veru; 5) način života regius victus et c. –kraljevski način života; c. amoenior – elegancija u odevanju; 6) raskoš c. ac desidia imperatoris – carska raskoš i dokonost cŭlull/us,-i, m. – velikikrčag sa ručkama (ušima); pehar cūl/us,-i, m. – čmar, šupak, dupe cum¹ predlog sa ablativom – 1) s, sa semper ille antea c. uxore, tum sine ea – pre uvek sa suprugom, a onda bez nje; eo c. amica – idem sa prijateljicom; ago/covenio/disputo c. eo/ea – radim/sastajem se/raspravljam s njim/njom; habeo controversiam c. eo – imam nesuglasica s njim; c. primo sole – s prvim zracima sunca; porcus c. capite humanum –svinja u ljudskom obliku; sum c. telo – pod oružem sam; sedeo c. tunica – sedim sa tunikom [na sebi]; congruit c. natura – slaže se sa prirodom; 2) sum c. imperio – imam punu vlast; 3) est mihi c. eo/illud nihil
– ja s njim/s tim nemam ništa; facio c. eo – na njegovoj sam strani; 4) quid mihi c. re? – šta me se to tiče?5) c. diis volentibus – s pomoći božijom; 6) mecum, tecum, nobiscum, vobiscum, secum – sa mnom, tobom, nama, vama, sobom; passer quicum ludere – vrabac s kojim se igrala; quibuscum – s kojima; 7) dux c. aliquot principibus capiuntur – zarobljen je vođa sa nekim prvacima; Demosthenes c. ceteri expulsi sunt – proterani suDemosten i ostali; 9) magno c. periculo – s velikom opasnošću; complexus eum est multis c. lacrimis – suze mu teku niz lice cum², adv. – 1) čim c. ad me veneris, navigabimus – čim kod mene dođeš, plovićemo; c. cenevero, ambulabo – čim večeram, idem u šetnju; 2) c. bona gratia – dobronamerno; c. cura – brižljivo; c. bona pace – miroljubivo; c. silentio – ćutke; 3) c. eo ut/ne/quod – s tim da/ne/što; 4) c. suo auxilio – uz njegovu pomoć; c. beneficio vestro – s vašim dopuštenjem; c. diis volentibus – akobogda (s božijom pomoći) Cūm/ae,-ārum, f. (Κύμη) – stari grad u Kampanji cūmătĭl/is,-e, a. (κϋμα – talas) – marinplav(e boje) cūmătĭl/e,-is, n. 1) marinplava boja; 2) haljina plave boje cŭmĕr/a,-ae, f. – koš za žito cŭmĕr/us,-i, m. koš za žito cŭmīn/um,-i, n. (κύμινον) – (začin) kim cumprīmis, adv. (cum primis) – naročito, uglavnom cumque, adv. – ma kad, kadbilo, kadmudrago, kakobilo, uglavnom mihi cumque salve rite vocari – kad god te pozovem cŭmŭlāte, adv. – u punoj meri, sasvim, obilato cŭmŭlāt/us,-a,-um, a. (particip od cumulo) – 1) povećan gloria cumulatior – veća (povećana) slava; 2) potpun; obilat virtus cumilata – besprekorna vrlina cŭmŭl/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) gomilati, skupljaiti na gomilu; c. arenas – skupljam pesak na gomilu; 2) puniti, napuniti fossae cumulatae corporibus – škripi ispunjeni telima;c. altaria donis – punim oltare darovima; 3) Graecorum natio cumulata est hoc vitio – to je veoma rasprostranjena mana kod Grka; 4) summum bonum cumulatur ex integritate corporis – najveće je dobro u tome što je telo čitavo/zdravo cŭmŭl/us,-i, m. – 1) gomila c. arenae – gomila peska; 2) hrpa c. armorum – hrpa oružja; 3) c. aquarum – skupljanje vode; 4) vrh, kruna; 5) prirast, povećanje; 6) punina, punoća cūnābŭl/a,-ōrum, n. (pl.) – 1)kolevka; 2) detinjstvo; 3) jazbina, leglo, gnezdo; nakot cūn/ae > cunabula cunctāband/us,-a,-um, a. – spor, usporen
cuncan/s,-ntis, a. (cunctor) – spor, usporen, oklevajući cuncanter, adv. – sporo, usporeno, oklevajući, skanjujući se cuncātĭ/o, -ōnis, f. – skanjivanje, oklevanje cuncāt/or, -ōris, m. – skanjivalo, oklevalo, ožitinja, ožitinjak cunc/tor,-atus sum,-ari, v. dep. I – oklevati, skanjivati se, odugovlačiti biti neodlučanunus homo nobis cuncando restituit rem – jedan nam je čovek skanjujući se sačuvao zemlju; cunctor parere – oklevam sa pripremom; non c. profiteri – mogu bez oklevanja da izjavim; non c. adire – ne oklevam da priđem (prilazim bez oklevanja); vos cunctamini, quid – vi ne možete da odlučite šta; cunctati (sumus), utrum manere vis an abire – nismo znali da li da ostanemo ili da odemo; non c., quin – ne oklevam da li da ili ne cunct/us,-a,-um, a. (coniunctus) – 1)ceo, sav, čitav populus c. – ceo (sav) narod; Gallia cuncta – cela Galija; vulgus c. – čitava rulja; 2) (pl.) cunct/i,-ae,-a – svi skupa (zajedno) (suprotno od: dispersi, seiuncti) cives cuncti – svi građani; oppida cuncta – svi gradovi;cuncta procedunt ei – sve ti napreduje cŭnĕātim, adv. (cuneus) – klinasto, u obliku klina cŭnĕ/o,-avi,-atum,-are, v.tr.& intr. I – 1) ukliniti (se) cuneatur Hispania inter duo maria – Španija se uklinila između dva mora; lapis cuneat latera inclinata – kamen se uklinio između zasvođenih strana; 2) zašiljiti, zalkisiti cŭnĕŏl/us,-i, m. (dem. od cuneus) – klinčić, mali klin cŭnĕ/us,-i, m. – 1) klin, klis; 2) klinasta sedišta u pozorištu res notuit cunctis cuneis – to su svi primetili cŭnīcŭlōs/us,--a,-um, (cuniculus) – šupljikav, pun šupljina cŭnicŭl/us, -i, m. – 1) kunić; 2) podzemni hodnik; 3) šupljina, pećinski hodnik; 4) tunel; 5) (metaforično) res oculte cuniculis oppugnntur – stvari tajnim znacima napadaju cunque > cumque – kad bilo, kad mu drago cūp/a,-ae, f. – veliki sud za vino, ćup, bačva vinum de cupa – vino iz ćupa/bačve cūpēdĭ/a¹,-ae, f. – sladokustvo, pohlepa/lakomost na slatko cūpēdĭ/a²,-orum, n. (pl.) (cupediae, f.) – poslastice, slatkiši, delikatese cūpēdĭnārĭ/us,-ii, m. (cupedia) – poslastičar cŭpēd/o,-ĭnis, f. (cupido) – poslastice, slatkiši cūp/es,-edis, m (cupio+edo) – sladokusac, sladostrasnik cŭpĭde, adv. – 1) lakomo, požudno, strasno; 2) nestrpljivo Camilla epistolam a Marco cupide expectat – Kamila nesrpljivo očekuje pismo od Markusa cŭpīdĭnĕ/us,-a,-um, a. (cupido) – kupidonski, što se odnosi na Kupidona
cŭpĭdĭt/as,-ātis, f. (cupidus) – 1) želja, požuda, zanos, strast c. imitandi – strast oponašanja; flagrat, ardet cupiditate iusti et magni triumphi – gori strašću pravedne i velike pobede; flagrat nimis cupiditate – gori od preterane želje; c. pecuniae – lakomost na novac; c. praedae – lakomost na plen; indomitae cupiditates atquae effrenatae – zverstva strasna i neobuzdana; 2) ljubavna strast c. homines caecos facit – požuda čini ljude slepim;c. gloriae – pohlepa za slavom; 3) neumereno srebroljublje; 4 (sud) pristrasnost cŭpīd/o¹,-ĭnis, f. (& m.) (cupio) > cupiditas – 1) silna želja, požuda, strast, zanosRomulum cepit cupidinem urbis condendae – Romula obuze strast da sagradi grad; c. gloriae – želja za slavom; c. coeca praedae – zaslepljena želja za pljačkom; 2) ljubavna strast – c. concubitus – zanos obljube Cŭpīd/o,-ĭnis, m. – Kupidon, Amor, bog ljubavi cŭpĭd/us,-a,-um, adj. – lakom c. vino – lakom na vino; pohlepan c. laudis – pohlepan na pohvale; cupidior contetionis quam veritatis – odušvljeniji borbom/stremljenjem nego istinom; 3) naklonjen cupidissimus nostri – dobronameran prema nama; 4) (sa genitivom)pohlepan, lakom c. pecuniae – lakom na novac; c. laedendi – gotov na uvredu; c. rixae –željan svađe; 5) (sa ablativom) c. vino – pohlepan na vino; (sa apsolutnim abl.) potestis cupidos moderatis anteferre – davati prednost skromnosti nad pohlepom za vlašću; 6) oduševljen, zanesen, zaljubljen; 7) srebroljubiv; 8 pristrasan iudex c. – pristrasan sudija;testes cupidi – pristrasni svedoci cŭpĭen/s,-ntis, a. (paricip od cupio) – zanosan; zanesen, zaluđen cupientissimus legis –zanesen pravilima; cupientissima plebs – zaluđen (zaveden) narod cŭpĭ/o,-īvi (-ĭi),-ītum,-ĕre, v. tr. III – želeti, čeznuti, zanositi se c. nuptias – čeznem za udajom; c. novas res – čeznem za novim stvarima; c. eum – čeznem za njim; c. et faveo ei – zanosim se njime i podržavam ga; c. eius causa omnia – sve njegove motive podržavam;c. omnia, quae vis – stavljam se tebi na volju cŭpīt/or,-ōris, m. – zanesenjak cupp/a,-ae, f. > cupa – ćup, bačva za vino cŭppēdĭ/a,-ae, f. > cupa cŭpressēt/um, -i, n. (cupressus) – kiparisova šuma cŭpressĕ/us,-a,-um, a. – kiparisov, čempresov cŭpressĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. (cupressus+fero) – čempresni, čempresov cŭpress/us,-i, f – kiparis, čempres (ponekad abl. sing.: cupressu) cūr, adv.& pronom. interr. (quare; cui rei) – 1) zbog čega, zašto c. eum perdis? – zašto ga gubiš? c. non assum? – zašto nije prisutan?; quaero c. hoc feceris – pitam zašto to radiš; 2) (relativna zam.) duae sunt causae, c. – ima dva razloga; causa non est, c. –
nema razloga zašto; affero rationem, c. – navodim razlog zbog čega; est vero c. – istina je da;neque est c. – niti je to razlog da cūr/a,-ae, f. 1) briga, staranje c. diligentiaque – briga i staranje; magnam curam adhibeo de (in) aliqua re – toj stvari poklanjam veliku brigu; 2) održavanje, vođenje, upravljanje c. verborum – brižljiv izbor reči; 3) dužnost res mihi curae est (est mihi curae de/curae aliquid habeo) – dužnost mi je da (o tome) brinem; mea maxima c. – moja sveta dužnost; 4) uprava,upravljanje, priprema, služba c. rerum publicarum – upravljanje javnim (državnim) poslovima; c. annonae – ubiranje letine; c. viarum – održavanje puteva; 5) lečenje; 6) lek, kura c. simplex doloris tui – lečenje tvojih običnih bolova; 7) književni rad, spis; 8) čuvanje, nadzor; 9) čuvar, nadzornik; 10) briga, sekiracija, nevolja quotidiana c. angit animum – svakodnevne brige su pritiskaju dušu; c. est quid/ut – nevolja je u tome što; 11) ljubavni jad; osoba koja izaziva taj jad; 12) ljubopitljivost > curiositas: c. ingenii humani – čovekova urođena ljubopitljivost; 13) (u pl.) curae gravissimae – teške brige/muke; cuare edaces – brige proždrljivosti cūrābĭl/is,-e, a. (cura) – sekirljiv, zabrinjavajući, nepovoljan, nezgodan, strašan cūrālĭ/um,-ii, n. > coralium cūrāte, adv. (curatus) – brižljivo, negovano, nežno; savesno cūrātĭ/o,-ōnis, f. (cura) – 1) staranje, briga, nega, održavanje c. omnis cultus et administratio rerum – održavanje svih kultova; quid tibi hanc rem c. est? – što se ti brineš za to?; 2) javna obaveza c. altior – sveta dužnost; 3) lečenje, kura; lek gravioribus morbis periculosas curationes adhibent – opasno lečenje težih oboljenja cūrāt/or,-ōris, m. (curo) – 1) nadzornik, starešina aediles curatores urbis, annonae ludorumque solemnium – [plebejski] nadzornici grada, letine i svečanih igara; c. viae flaminiae – nadzornik puta; c. muris reficiendis – nadzornik obnovljenih zidina; 2) c. apum – pčelar; 3) c. gallinarius – kokošar; 4) tutor maloletnih (do 14-te godine); 5) vođa slepih/slaboumnih cūrātūr/a,-ae, f. – 1)staranje; starateljstvo; 2) nega bolesnika cūrāt/us,-a,-um, a. – 1) negovan, zbrinut familia bene curata atque vestita – porodica dobro zbrinuta i odevena; boves bene curati – dobro negovani volovi; 2) usrdan preces curatissimae – najusrdnije molitve curcŭlĭ/o,-ōnis, m. – žitni žižak, žitni crv curcŭlĭuncŭl/us-i, (dem. od curiculio) – sićušni žitni žižak Cūret/es,-um, pl. (Κουρήτες) – sveštenici boginje Ree na Kritu koji su izvodili opasne ratne igre prilikom njenih svetkovina
cūri/a,-ae, f. – 1) kurija: rimski patriiciji su od najstarijih vremena bili podeljeni u trideset krurija, po deset iz tri najstarija plemena; na čelu svake kurije nalazio se curio koji se brinuo o zajedničkim poslovima kurije, naročito o verskim obredima; 2) sastajalište kurije, zgrada u kojoj su se održavale sednice kurije; 3) zgrada skupštine, većnica; 4) senat; zgrada senata cūrĭāl/is,-e, a. – kurijski; 2) građanin cūrĭātim, adv. – po kurijama cūrĭāt/us,-a,-um, a. (curia) – kurijski comitia curiata – sednica (sabor) kurije; lex curiata – zakon kurije cūrĭ/o¹,-onis, m.(curia) – duhovni vođa, sveštenik kurije cūrĭ/o,²-onis, m. (cura) – «mrša», «sušac», mršav čovek cūrĭōse, adv. (curiosus) – pomno, pažljivo; ljubopitljivo, znatiželjno cūrĭōsĭt/as,-ātis, f. (curiosus) – ljubopitljivost, znatiželja cūrĭōs/us,-a,-um, a. – 1) brižljiv, pažljiv; 2) ljubopitljiv c. homo – ljubopitljiv čovek; znatiželjan oculi curiosi – znatiželjne oči; c. nihil otiosus – ko je znatiželjan, nikad nije dokon; zanimljiv ut est in omni historia c. – kao da ga svaka istorija zanima; curiosior ad investigandum – zanimljivije za istraživanje; 3) petljanac, smutljivac; 4) koji je omršao od sekiracije/tuge/žalosti cŭr/is,-is, f. – lako koplje cūrĭ/us¹,-a,-um, a. (cura) – koji zadaje brige/sekiraciju infortunium curiosum – nesreća/kazna koja ne da mira Cūrĭ/us²,-ĭi, m. ime rimske patricijske porodice iz koje je potekao i Manius Curius Dentatus, koji je više puta potukao Pira cūr/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (cura) – 1) voditi brigu, brinuti curavit omnia diligentissime ac studentissime – o svemu je vodio očinsku brigu; curavit negotia aliena –vodio je tuđe brige; c. preces – vodim brigu o molbama drugih; 2) starati se curavit exercitum transportandum navibus – postarao se da se trupe prebace brodovima; curavi epistolam ei referendam – pobrinuo sam se da mu se odgovori na pismo;3) trpeti c. iniurias sociorum – trpim nepravde drugara; 4) zabrinjavati, brinuti c. eum – on me zabrinjava; 5) mariti curet currere – trebalo bi požuriti; 6) non c. – neću; 7) praetor curaret ut Romae non essent – pretor se pobrunuo da Rima ne bude; 8) (sa dativom) curavi rebus publicis/alienis – vodio sam brigu o javnim/tuđim poslovima; c. rebus meis –gledam svoja posla; 9) (sa: pro) c. pro eo – brinem o njemu; 10 (sa: de+gerund) de emendo nihil curandi – o popravci nimalo ne vodeći računa; 11) curebatur (curetur) – to može/treba da se zbrine; 12) upravljati curat Asiam – upravlja Azijom; zapovedati curat superioris Germaniae legiones –
zapoveda/komanduje legijama Gornje Germanije; komandovati curavit imperium maritimum – komandovao je pomorskim snagama; 13) negovati c. me/ corpus/cutem – negujem sebe/telo/kožu; 14) lečiti c. vulnus/morbos –lečim ranu/bolesti; 15) izravnati račune, platiti, naplatiti c. pecuniam pro eo frumento legatis – plaćam propisno (za) njegovo žito currĭcŭl/um, -i, n. (curro) – 1) trka c. equorum – konjska trka; 2) trkačka stazaathletae se in curriculo exercent – atlete na stazi vežbaju/treniraju; 3) tok, put exiguum nobis vitae c. – naš oskudni (skromni, mršavi) životni put c. vitae – životani put, biografija; 4) kočija, kola curr/o, cŭcurri,cursum,-ĕre, v. intr. III – 1) trčati c. per vias – trčim putem; 2) hitati peške, na konju, brodom c. trans mare – hitam preko mora; 3) žuriti si curris, advola – ako žuriš, poleti; 4) putovati, prevaljivati put sol/rota currit – sunce/točak putuje; 5) uvijati se infula currit per crines – vunena poveska se uvija oko kose; 6) širiti se rubor currit per ora – crvenilo se širi oko usta; 7) teći amnes currunt in aequites – potoci/reke teku u ravnicu; 8)«teći» oratio/versus currit – govor/stih «teče»; eosdem cursus c. –upućujem se istom stazom; currentem incito – podstičem nekoga ko već trči (t.j. kucam na otvorena vrata) curr/us,-us, m. (curro) – 1)kola vehor curru – putujem kolima; 2) trijumfalna kočijacurrus eburnus – kočija od slonovače; 3) trijumf, pobeda cursim, adv. – hitno, žurno, urgentno cito et cursim – hitno i urgentno cursĭt/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I (curso) – često trčati, trčkarati curs/o,-avi,-atum,-are, v. I (curro) – često trčati, trčkarati cursavit huc illuc – trčkarao je tamo-amo; c. per foros/urbem – trčkaram od pijace do pijace/po gradu curs/or,-oris, m. – 1) rob koji je trčao ispred kočije patricija; 2) predznak, znamenje; 3) trkač, takmičar cursūr/a,-ae, f. – trka, trčanje curs/us,-us, m. (curro) – 1) trka superavi tu cursu – pobedio sam te u trci; 2) magno cursu – krupnim koracima; 3) putovanje, put, plovidba mihi c. in Graeciam per tuam provinciam est – moram da idem u Grčku po tvojim provincijama ; 4) putanja, pravac, kurs c. lunae – mesečeva putanja; cursum teneo – držim pravac/kurs; cursu excutior – odstupam od pravca/napuštam kurs; in cursu esse – biti u pokretu; 5) exspecto cursum –čekam povoljna vetar; 6) nos in eondem cursu fuimus – bili smo u istom stanju; vides in quo cursu simus – vidiš u kakvom smo stanju; c. vivendi – životni put/smer; nesciebam vitae brevem esse cursum – nismo znali da je životni put kratak Curtĭ/us,-ii, - ime patricijske loze iz koje potiče Quintus C. Rufus, pisac knjige o Aleksandru Makedonskom
curt/o,-avi,-atum,-are, (curtus) – potkratiti, potkinuti, potseći curt/us,-a,-um, a. – kratak, potkinut, potkraćen dolia curta – kratka vinska burad; vasa corta – kratke posude; quasi curta sententia – takoreći potkraćena presuda cūrūl/is,-e, a. (currus) – 1) kolni, kolski equi curules – kolski konji; triumphus c. – pobeda u bojnim kolima; ludi curules – circenzijske igre; sella (ebur) c. – naslonjača sa inkrustacijama od slonovače na kojoj su sedeli visoki činovnici; 2) curul/is,-is, f. – takvanaslonjača; 3) c. aedilis – edilska stolica; 4) c. maior – konzul curvām/en,-ĭnis, n. (curvo) – zakrviljenje, zakrivljenost, zasvođenost curvatūr/a,-ae, f. – 1) zakrivljenost, zaobljenost, zasvođenost c. camerae – svod, kupola; c. rotae – zasvođenost točka; 2) talasastost curv/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (curvus) – 1)zakriviti, zasvoditi, zaobliti curvans cornua fronte – zakrivljeni rogovi na čelu; luna curvata in cornua – mesec zakrivljen u rogove; 2) napeti c. arcum manu – napinjem luk rukom; 3) savijati, motati nekoga curv/us,-a,-um, a. – 1) kriv, zakrivljen falx curva – zakrivljeni srp; 2) kukast, ungues curvati – kukasti nokti, kandže; 3) pogrbljen arator c. – pogrbljeni orač; anus curva – pogrbljena baka; 4) krivudav litora curva – krivudave obale cusp/is,-ĭdis, f. – vrh, šiljak, špic c. hastae – vrh koplja; c. iaculi – oštrica strele; 2) koplje; lako koplje; 3) šipka (metalna ili drvena) za nabadanje mesa; 4) žalac, žaoka custōdĭ/a,-ae, f. (custos) – 1) čuvanje, nadzor, nega eum in miam custodiam non ricipio – njega ja ne primam na čuvanje; in custodiam eius eum trado/committo – predajem/poveravam ga njemu na čuvanje; c. pastoris – pastirsko čuvanje; c. ignis Vestae – čuvanje Vestine (večne) vatre; c. fida iustitiae – verno čuvanje pravde; 2) čuvar; 3) čuvarsko mesto; familias habere in custodias – smestiti porodice na sigurno mesto; 4) nadzor tibi custodiam eius credo – tebi ga poveravam na nadzor/čuvanje; 5) ostava; 6) zatvor c. libera – kućni zatvor; sum in custodiâ – u zatvoru sam; do/trado in custodiam –dajem/predajem u zatvor; e custodiâ emito/educo/eripio – iz zatvora puštam/odvodim/otimam 7) zatvorenici custōdĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. intr.& tr. IV (custos) – 1) nadzirati, vršiti nadzor, čuvaticunctam Graeciam custodio et tueor – čitavu Grčku nadzirem i nadgledam; 2) paziticustodivit corpus domumque – pazi telo i kuću; 3) čuvati custodit pudorem – čuva obraz;custodivi templum ab Hannibale – čuvao sam hram od Hanibala; custodit cutem a vitiis –čuva kožu od poroka; custodio memoriâ – čuvam u sećanju; custodit dicta literis ut/ne –čuvao je reči zapisivanjem da/ne bi; custodivi epistolam/librum – čuvao sam pismo/knjigu; 4) držati u zatvoru custodio ducem praedonum – držim u zatvoru vođu razbojnika; 5) custodire obsides držati u opsadi custōdīte, adv. – oprezno, pažljivo
cust/os,-ōdis, m. – čuvar, nadzornik; pazitelj; c. corporis – čuvar tela; c. portae – vratar;c. fani – sveštenik; c. gregis – pastir; dii custodes et conservatores huius urbis – bogovi čuvari i zaštitnici ovoga grada; sapientia c. et procuratrix totus hominis – mudrost, čuvar i stvaralac svega ljudskog; te sub custode saevo tenebo – držaću te pod strogim nadzorom cŭtĭcŭl/a,-ae, f. (dem. od cutis) – kožica cŭt/is,-is, f. – koža (uglavnom ljudska, finija i mekša od corium i pellis); curo cutem – negujem kožu; c. virtutis/eloquentiae – površinski sloj, prividvrline/rečitosti cўăthiss/o,-are, v.tr. I (κυαθίξω) – sipati, puniti čaše cўăth/us,-i, m. (κύαθος) – 1)kutlača za zahvatanje vina iz kratera i sipanje u pehare; 2) pehar; 3) mera za tečnost 1/12 sekstarija cўbae/a,-ae, f. – vrsta teretnog broda cўbae/us,-a,-um, a. (κυβή, cupa) – trbušast Cўbĕb/e,-es, f. (Κυβήβη) – atribut Kibele Cўbĕl/e,-es, f. (Κυβέλη) – 1) frigijska boginja Kibela; 2) planina u Frigiji Cўbelēĭ/us-a,-um, a. – kibelski, što se odnosi na Kibelu cўbĭŏsact/es,-ae, m. (κυβιοσάκτης) – trgovac tunjevinom Cўbistr/a—ōrum, f. (Κύβιστρα) – grad u Kapadokiji cўbĭ/um,-ĭi, n. – tunj; tunjevina Cyclăd/es,-um, f. (pl.) (Κυκλάδες) – Kikladska ostrva u Egejskom moru cyclădāt/us,-a,-um, a. – odevena u kiklas cycl/as,-adis, f. (κυκλάς, a. – kružni) – vrsta ženske haljine cyclĭc/us,-a,-um, a. (κυκλικός) – ciklički; koji pripada nekom krugu/ciklusu; poetae cyclici – ciklički pesnici, Homerovi savremenici Cўclop/s,-ōpis, m. (κύκλωψ – okruglook) – div Kiklop cўclōpĭ/us,-a,-um, a. – kiklopski Cydn/us,-i, m. (Κύδνος) – reka u Kilikiji Cўdōnĭ/a,-ae, f. (Κυδωνία) – grad na Kritu cygnē/us,-a,-um, a. (κύκνειος) – labudov plumae cygneae – labudovo perje cygn/us,-i, m. (cycnus<κύκνος) – labud cўlindr/us,-i, m. (κύλινδρος) – cilinder; predmet cilindričnog oblika Cyllēn/e,-es, f. (Κυλλήνη) – planina u Arkadiji posvećena Hermesu/Merkuru Cÿl/on,-ōnis, m. (Κύλων) – Atinjanin koji se borio za najvišu vlast, pogubljen pred atinskim hramom 612 g. p.n.e. cymb/a,-ae, f. (cumba< κύμβη) – čun, čamac cymbŭl/a,-ae, f. (dem. od cymba) – čunčić, čamčić
cymbăl/um,-i, n. (κύμβαλον) – cimbalo, trbušasti muzički instrument od bakra cymbĭ/um, ĭi, n. (κυμβίον<κύμβη) – čunasti sud za piće Cym/e,-es, f. (Κύμη) – grad u Eulidi > Cumae u Italiji cўnĭc/us,-a,-um, a. (κυνικός) – kinički; što se tiče filozofske škole kiničara cўnŏcĕphal/us,-i, m. (κυνοκέφαλος) – psoglav, soglav Cўnŏsūr/a,-ae, f. (κυνός+ούρά – pasji rep) – polarna zvezda, dobila to ime po tome što se nalazi u repu Malog medveda Cynth/us,-i, m. (Κύνθος) – planina na Delosu na kojoj su se rodili Apolon i Artemida cўpārissĭ/ae,-ārum, f. (pl.) – kresnica, liči, vatreni/plameni meteor cўpāriss/us,-i, f. (κυπάρισσος) – 1)kiparis, čempres cypressus semper virens – zimzeleni čempres; 2) kutija od kiparisovog drveta Cўor/us,-i, f. (Κύπρος) – Kipar Cÿren/e,-es, f. (Κυρήνη) – Kirena,grad u Severnoj Africi Cyrn/us,-i, f. (Κύρνος) – Korzika Cÿr/us,-i, m. (Κϋρος) – Kir, osnivač Persijskog carstva Cўthēr/a,-ōrum,n. (pl.) (Κύθηρα) – Kitera, ostrvo posvećeno Afroditi; Cythereia (Κύθηρεια) – Afrodita, Venera; Cythere/ïs,-idis, f. (Κύθηρηϊάς) – Venera,Afrodita
Share this:
Twitter
Facebook
Kommentera
Sök
Arkiv
december 2012 november 2012
Meta
Registrera
Logga in
djela Twenty Ten-temat. Skapa en gratis webbplats eller blogg på WordPress.com.
Följ
Följ “djela” Få meddelanden om nya inlägg via e-post. Skapa konto
Skapa en webbplats med WordPress.com
djela Izabrana djela Milosava Popadica
Hoppa till innehåll
Latinskosrpski, D
D D, d – četvrto slovo u latinskoj abecedi. Kao kratica D – Deus, Divus, Dominus, itd. D.M. = Diis Manibus – (u) božijim rukama;D.O.M. = Deo Optimo Maximo – s Najboljim i Najvećim
Bogom; D.D. = dono (donum debit) – dajem (dugujem dar); D.D.D. = dat, donat, dedicat – daje, poklanja, posvećuje;D.P.S = de pecunia sua – o svom trošku;D.S. = de suo – o svom; (o caru) D.N. = dominus noster – naš gospodar; D.D. = domus divina – božanstveni (carski) dom; (o datumu) D. = dabam (dies) – dadoh (dan);a.d. = ante diem – dan pre isteka roka; (kao broj) D = 500 Dāci/,-ōrum, m. (pl.) – Dačani
Dācĭ/a,-ae, f. – Dacija, Vlaška dactўlic/us,-a,-um, a. (δακτυλικός) – daktilski, dactўl/us,-i, m. (δάκτυλος – prst) – daktil (kao što se prst sastoji iz tri članka, tako se stopa daktil sastoji izjednog dugog (naglašenog) i dva kratka (nenaglašena) sloga, na primer: á-či-ti; blé-šta-ti; rá-di-ti, grá-di-ti, sá-di-ti, itd. Dactўli Idaei (Δάκτιλοι Ιδαϊοι) – praiskonski demoni koji se u legendama predstavljaju uglavnom kao Kibelini sveštenici u Frigiji; na čistom latinskom: Digiti Idaei Daedal/us,-i, m. (Δαίδαλος) – slavni izumitelj i graditelj lavirint na Kritu daedăle/us,-a,-um, a. – 1) dedalski; iter d. – put kroz lavirint; 2)veštački, izumiteljski Dalmăt/ae,-ōrum, m. (pl.) – stanovnici Dalmacije Dalmatĭ/a,-ae, f. (Δαλματία) dām/a,-ae, f. – vrstasrne/košute dămascēn/us,-a,-um, a. – što se odnosi na Damask, damaski Dămasc/us,-i, f (Δαμασκός) – Damask damn/as, a. (indecl.) > damnatus – obavezan, skopčan, povezan damnātĭ/o,-ōnis, f. (damno) – presuda, osuda d. ambitus – osuda mita; d. ad furcam –osuda na mučenje
damnātōrĭ/us,-a,-um, a. – presudni, kazneni, koji se odnosi na osudu/presudu iuditium damnatorium – kaznena presuda damnĭgĕrŭl/us,-a,-um, a. (damno+gero) – štetan, kažnjiv; što je za osudu damn/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) osuditi, kazniti, proglasiti krivim damnavit eum – osudio ga je; damnavit eum caedis/furti – osudio ga je za ubijstvo/krađu; damnatus de repetundis/vi – osuđen zbog ucenjivanja/nasilja; damnatus nomine sceleris – osuđen na ime zločinca/zlotvora; damnatus crimine falso – pogrešno osuđen za zločin; damnavit eum capitis/capite – osuđen na smrtnu kaznu; damnatus est ad/in poenam – osuđen na kaznu; debitori suo creditor saepe damnatur – kreditor često kažnjava svoga dužnika;morti damnatum esse – biti osuđen na smrt; 2) odreći se damnavit libros editos – odričem se knjige; 3) proglasiti damnavit boves nigri coloris ad laborem – proglasio je mrke volove nepodobnim za rad; 4) obavezati damnatus aliquid dare – osuđen da nešto da; d. eum voti/ voto – obavezujem ga da ispuni obećanje bogu; voti esse damnatum – doživeti ispunjenje želje damnōse, adv. (damnosus) – bez milosti, bez mere, bez obzira d. bibo – pijem bez mere (tako da će domaćin propasti) damnōs/us¹,-a,-um, a. (damnum) – 1)štetan, koji donosi štetu, opasan damnosa libido –opasna/štetna strast; bellum sumptuosum et damnosum Romanis – skup i štetanrat po Rim; 2) propao, uništen d. senex – propali starac; 3) rasipnički damnōs/us²,-i, m. – rasipnik, propalica damn/um,-i, n. – 1)šteta, gubitak damna aleatoria – gubici na kocki; d. facio/contraho/ accipio – štetu nanosim/snosim/prihvatam; damno duarum cohortium – sa gubitkom dveju kohorti; 2) novčana kazna, globa Dāmŏcl/es,-is, m. (Δαμοκλής) – vitez na dvoru Dionizija Starijeg Dām/on,-ōnis, m. (Δάμων) – pitagorejski filozof Dānăë,-es, f. (Δανάη) – Danaja, kćer Akrisijeva, [sa Zevsom] Persejeva mati dānăēi/us,-a,-um, a. – danajski heros d. – Persej; Persis d. – ime koje je Perses, Persejev sin dao svom sinu, praroditelju Persijanaca Dănă/us,-i, m. (Δαναός) – Danej, sin Belusa, brat Egipta, dobežao sa pedeset kćeri u Argos. Zbog toga što su pobile muževe, osuđene su u Hadu da večno sipaju vodu u rešeto Dănă/i,-ōrum, m.(pl.) (Δαναοί) – Danajci: zajednički naziv za Grke Dănăĭd/ae,-ārum, m. (pl.) (Δαναϊδαι) – Grci Dandăr/i,-īdae (-ōrum), m. (pl.) – Dandari, skitski narod na crnom moru dănist/a,-ae, m. (δανειστής) – pozajmljivač novca, zelenaš, kaišar, pauk dăn/o,-ĕre, v. III – dati dani, danunt = dat, dant (od do, dare)
dan/s,-tis, (particip od do kao supstantiv) – davalac dans et accipiens – davalac i primalac Dānŭbĭ/us,-ĭi, m. (Δανούβιος) – Dunav Daphn/e,-es, f. (Δάφνη) – Dafna, kći rečnog boga Asopa. U nju se zaljubio Apolon a ona se preobrazila u lovorovo drvo da bi sačuvala nevinost Daphn/is,-īdis, f. (Δάφνις) – mitski pastir sa Sicilije; osnivač sicilijanske pastirske poezije dăpīn/o,-are, v. I (daps) – postaviti na sto dap/s, dăpis, f. (najčešće u pl.) – 1)žrtvena (svečana) gozba; 2) večera, gozba dapsĭl/is,-e, a. (δαψιλής) – bogat, raskošan, sjajan, dragocen Dardanĭ/a,-ae, f. – 1) grad kod Helesponta koji je osnovao Dardan; 2) Troja; 3) grad u Meziji, današnjoj Srbiji Dardān/us,-i, m. (Δάρδανος) – sin Elektre i Zevsa/Jupitera, praroditelj Trojanaca, a preko Eneje i Rimljana Dardānĭd/es,-ae, m. (Δαρδανίδης) – 1) Dardanovi muški potomci; 2) Trojanci Dardān/is,-īdis, f. (Δαρδανίς) – 1) Dardanov ženski potomak; 2) Trojanka dardānĭ/us,-a,-um, a. – dardanski, trojanski Dăr/es.-etis, m. (Δάρης) – jedan od Enejinih sledbenika Dārī/us,-i, m. (Dareus, Δαρεϊος) – Darije, persijski car dāt/a,-ōrum, n. (pl.) – darovi, pokloni; data et accepta – izdaci i primici dătārĭ/us,-a,-um, a. – davalački, darovni dătātim, adv. – hvatajući i vraćajući datatim ludere pilâ – igrati se hvatajući i vraćajući lako koplje dātĭ/o,-ōnis, f. (do) – 1) davanje, dodela; 2) pravo da se deo svoje imovine pokloni dătīv/us,-i, m. – dativ, padež indirektnog objekta. Primeri dativa, 1) imenica + pridev: I dekl.: Marcus puellae bellae epistolam dat – M. daje lepoj devojci pismo; M. puellis bonisflores dat – M. dobrim devojkama daje cveće; II dekl.: Deo soli gloria! – samom Bogu slava!; Marco est canis – Marku je pas (Markov je pas); Camilla Marco suo salutem dicit – Kamila svom Marku šalje pozdrav; M. servo vero donum dat – M. daje vernom robu dar; M. servis bonis fructus dat – M. daje dobrim robovima voće; III dekl.: Regi celebriepistolam tradit – on predaje slavnom kralju pismo; Regibus celebribus epistolas dant –oni predaju slavnim kraljevima pisma; Patri decet – ocu to pristaje; Doctori diligentiloquor – obazrivom doktoru govorim; Doctoribus dilgentibus scripsit – obazrivim doktorima je pisao; Lapidi frigidi secretum murmuravit – studenom jekamenu šaputala tajnu; Lapidibus frigidis locutus est – studenom kamenju je govorio; IV dekl.: Fructui maturi color
pulcherrimus est– Zrelom plodu je boja veoma lepa; Fructibus maturiscolores variae sunt – Zrelim su plodovima boje različite (zreli plodovi imaju različite boje; V dekl.: Diei sequenti curas trado – sutrašnjem danu predajem brige; Deibus sequentibuscuras trado – budućim danima predajem brige; 2 zamenice: a)lične: Hodie mihi, cras tibi! – Danas meni, sutra tebi; Odiosum mihi erat – mrsko mi je bilo; genetrix mihi est de Priami gente – majka mi je od plemena Prijama; opus est mihi/tibi/nobis/vobis – meni/tebi/nama/vama je potrebno; Bene tibi! – tebi u zdravlje;sibi ipse consentit – sebi lično je pristao; sibimet ipsis – sebi lično; res suas sibi habere iussa – stvoje stvari staviti sebi pod komandu; nobis decet – nama to odgovara/pristaje;Quintus omnia nobis monstrabit. – Kvint će nam sve pokazati; Panem nostrum quotidianum da nobis hodie – Hleb naš nasušni daj nam danas; Et dimitte nobis debita nostra – I oprosti nam dugove naše; Vobis opus est – vama je potreba (vi imate potrebu);b) pokazne zamenice:(hic, haec, hoc, hi, hae, haec – ovaj (on), ova (ona), ovo (ono), ovi, ove, ova) : Dic huic [‘hujk] ne illud faciat – reci ovome/ovoj (njemu/njoj) da to ne učini; Dic his ne illud faciant – recim im (ovima) da to ne učine; ille, illa, illud –Dic illi ne illud faciat –reci tome/toj (njemu/njoj) da to ne učini; Illi nomen Marcus/Camilla – njemu/njoj je ime M./K.; Dic illis ne illud faciant – reci im da to ne učine; is, ea, id, ii, eae, ea – onaj (on), onâ (ona), onô (ono), onî (oni), onê (one), onâ (ona): Dic ei ne illud faciat – reci mu/joj da to ne učini; Ei est nomen Tiberius – Njemu je ime Tiberije; Dic iis(eis) ne illud faciant – reci im da to ne učine; c) prisvojne zamenice: meo patri scribo – pišem mom ocu; tuo patri scripsi – tvome ocu sam pisao; suo pari scribit – piše svom ocu; meae/tuae/suae matri donum dabo – mojoj/tvojoj/svojoj majci daću dar; nostro/vestro/suo patri scribe! – našem/vašem/svom ocu piši! Nostrae/vestrae/suae matri da donum – našoj/vašoj/svojoj majci daj dar; d) relativne zamenice : canis, cui cibum Marcus dat – pas, kome Markus daje hranu; puella, cui Marcus scribat – devojka kojoj Markus piše; puellae quibus Marcus scribat – devojke kojima Markus piše; e) upitne zamenice Cui librum dabis – Kome ćeš knjigu dati?; Cui videberis bella? – kome ćeš izgledati lepa? dăt/o, -avi,-atum, -are, v. I – dati, datovati dăt/or,-ōris, m. (do) – davalac; (kod igre loptom) onaj koji deli (baca) loptu dăt/us,-us, m. – davanje, darovanje; meo datu – mojim darovanjem Daun/us,-i, m. – Daun, mitski kralj u Apuliji; njegov sinTurno se borio protiv Eneje dē, prep. sa ablativom – 1) sa detraho anulum de digito – skidam prsten sa prsta; deicio me de muro – bacam se sa zida; caupo de via latina krčmar sa Latinskog puta; 2) iz vox audita de domo – glas koji se čuo iz kuće; de improviso – iznenada
(neočekivano); de integro – iznova; 3) o audio/doceo/cognosco/iudicio de – slušam/držim predavanje/saznajem/sudim o; de gustibus non est disputandum – o ukusima nema rasprave; De bello gallico – O Galskom ratu; fecit sermonem de illo viro – povede razgovor o onom čoveku; quamdiu de eo erat sermo – dok god je o njemu bila reč; de mortuis nil nisi bene – o mrtvima samo najbolje; de mensi Decembri navigo – o (u) decembru plovim; 4) od genetrix mihi est de Priami gente – majka mi je od plemena Prijama; de qua pariens arbore nixa dea est – od kojeg stabla je postala boginja; aliquis de diis – neki od bogova; nemo de nobis unus excellat – nijedan od nas ne nadmašuje jednoga;factum de marmore signum – znak napraveljen od mramora; de templo carcer fit – od hrama je napravljen zatvor; 5) (za vreme) iza, posle non bonus est somnus de prandio –nije dobar san iza (odmah posle) ručka; differo diem de die – odgađam dan za danom; de tertia vigilia/die/mense perfectus est – iza (odmah posle, nakon) trećeg znamenja/dana/meseca; po de die – po danu; de die in diem – iz dana u dan (neprekidno)multa de nocte – duboko u noći; de eius consilio – po njeovom savetu; de mea sententia concessum est – po mom mišljenju dozvoljeno je; de tempre – u uobičajeno vreme; 6) nade meo/tuo/suo/nostro/vestro – na moj/tvoj/njegov/naš trošak; capio/sumo/peto de ea – hvatam/držim/tražimm je; quaero de eo – tražim ga; napomena de se često nalazi između pridjeva/zamjenice i imenice: multa de nocte – umnogim noćima; gravi de causa – zbog/iz ozbiljnih razloga dĕ/a,-ae, f. – boginja dea bellica – Atina/Minerva; d. venatrix/silvarum – Artemida/Dijana; deae novem – Muze; diis deabusque – s bogovima i boginjama dĕalb/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – beliti, bojiti u belo; dealbavit columnas – belio je stubove; dealbavi parietes – beliti zidove dĕambŭlātĭ/o,-ōnis, f. (deambulo) – šetnja dĕambŭl/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – šetam, šetati dĕăm/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) smrtno se zaljubiti, zacopati se d. eam – zacopao sam se u nju; 2) iskazati iskrenu zahvalnost d. te, Syre – iskreno sam ti zahvalan, Sire dĕarm/o,-avi,-atum,-are, v. I – razoružati d. exercitum – razoružavam vojsku dĕartŭ/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (de+artus) – 1)iskidati, isčimati, izlomiti; 2) uništitideartuavit eum – uništio ga je dĕascĭ/o,-avi,-atum,-are, v. tr. (ascia) – 1) tesati sekirom; 2) upropastiti prevarom dĕaurāt/us, -a,-um, a. – pozlaćen dĕbacch/or, v. dep. I – galamim – galamiti, dizati buku i prašinu qua porte debacchantur – sve do vrata stiže (njihova) galama dēbellāt/or,-ōris, m. (debello) – pobednik
dĕbell/o,-avi,-atum,-are, v. intr.& tr. I – pobeđujem u ratu, dobiti rat debellavit cum Carthagine – dovršio je pobedonosno rat sa Kartaginom (pobedio je); debellatum est – pobeđen je; rixa debella est – svađa je dobijena; debellavit Illiricum – pobedio je Iliriju dēbĕ/o,-ŭi,ĭtum,-ēre, v. tr. II (de+habeo) – 1)dugujem, biti dužan d. ei pecuniam – dugujem mu novac; pecunia/frumentum debetur – dužan je žito/novac; animam debere –biti dužan do guše; d. ei gratiam – dugujem mu zahvalnost; d. patriae hoc manus –dugujem otadžbini ovu ruku; debes multum illi – njemu mnogo duguješ; quantum cuique deberet – koliko je svakome dugovao; debes ei vitam – duguješ mu život;2) biti obavezandebeo loqui – imam obavezu da govorim; cui regnum Italiae tellus debentur – kome vlada Italije duguje zemlju; d. tibi – dužan sam ti 3) biti zaveštan fatis debitus Aruns – kobi (smrti) zaveštani Aruns; debitus morti – zaveštan smrti; naturae debitum reddo – vraćam dug prirodi (mrem) dēbĭl/is,-e, a. (de+habilis) – 1) nemoćan, slab, bolestan, oslabljen, iznuren d. manus – uzeta ruka; crus d. – onesposobljena golenica; navis d. – onesposobljena lađa; ferrum debile – slomljeni mač; debili pede – onesposobljenom nogom; corpus reipublicae d. – nemoćno telo republike; ingenio debilior – oslabljene pameti; 2) = imbecillis – slabouman dēbĭlĭt/as,-ātis, f. – 1) slabost, oslabljenost, krhkost, nemoć; 2) slaboumnost; d. linguae – gubitak sposobnosti govora; d. membrorum – uzetost udova; d. animi – debilnost dēbĭlĭtātĭ/o,-ōnis, f. (debilitato) – slabljenje, oduzimanje, oduzetost d. pedum – oduzetost nogu; d. atque abiectio animi – potištenost i malodušnost dēbĭlĭt/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1)onesposobim, onesposobiti, oslabiti debilivit eum –onesposobio ga je; debilita opes adversariorum! – obnesposobi snage protivnika!; 2) oštetiti lapsu debilitor – padom samse povredio; 3) debilitas spem/animum – gubiš nadu/duh; debilitatus atque abiectus – ojađen i očajan dēbĭtĭ/o,-ōnis, f. (debeo) – dug debitio pecuniae/dotis– dug u novcu/mirazu; debitio gratiae dug zahvalnosti dēbĭt/or,-ōris, m. – dužnik; d. voti – neko ko se zavetovao (je dao zavet); d. animae/ vitae – čovek koji duguje dušu/život dēbĭt/um,-i, n. (particip od deebeo) – dug, obaveza; solvo d. – plaćam dug; velut omni vitae debito liberatus – kao da se oslobodio svih dugova u životu dēblătĕr/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – brbljam, brbljati, trućati, tračati deblateravit ei illud – to joj je izbrbljao
dēcant/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)više volim, više voleti pevanje, decanto elegos – više volim elegije; 2) ponavljati do odvratnosti: decantavit praecepta – ponavljao je pravila do gađenja; decantate fabulae – otrcane/izlizane priče; 3) otpevati, završiti pevanje dēcēd/o,-cessi,-cessum,-ĕre, v. III – 1) napuštam, odlazim, napustiti, otići d. ex Italia – napuštam Italiju (odlazim iz Italije); d. de praesidio – napuštam prezidijum; 2) (vojska) decesserunt de colle/vallo – odstupili su s brda/iz doline; decessi de (ex) provinciâ – napustio sam provinciju; 2) decessit de sententia – odrekao se/ porekao je iskaz; d. de possessione/de omnibus bonis – odričem se poseda/sve imovine; d. de (ex) iure meo (decedo iure meo) – odričem se svog prava; 3) decessit de via – a) napustio je pravi put (odstupio je od pravog puta); b) ustupio je prolaz (sklonio se s puta da neko prođe); 4) d. serae nocti – izbegavam kasne noći; mella non decedunt Himetto– ovaj med ne ustupa pred medom (nije slabiji od meda) iz Himeta; 5) umreti, propasti decessit de vita –napustio je život; d. – umirem; 6) nestati, prestati, izgubiti; 7) proći, naći izlaz dĕcem, num. (δέκα) – deset d. primi (decemprimi) – deset prvaka, deset najplemenitijih odbornika u opštini i u kolonijama Dĕcemb/er-bris, m (decem) – deseti mesec u rimskom kalendaru Calendae decembres –prvi dan decembra; Idus decembris – trinaesti dan decembra; libertas decembris – saturnalije dĕcemiŭg/is,-e, a. (decem+iugum) – desetopreg, kola koja vuče deset konja/volova dĕcempĕd/a,-ae, f. (decem+pes) – mera za dužinu od deset stopa dĕcempĕdāt/or,-ōris, m. – geometar dĕcempl/ex,-icis,a. (decem+plica) – desetorostruk decemplex numerus hostium – desetorostruk broj neprijatelja dĕcemscalm/us,-a,-um, a. – koji ubira caeinu deset godina dĕcemvir/,-i, m. – član desetočlanog kolegijuma, «decemvir»; (piše se i X-vir, X-viri); d. legibus scribendis – decemviri što zakone pišu dĕcemvĭrāl/is,-e, a. – što se odnosi na decemvira dĕcemvĭrāt/us, -us, - dužnost decemvira dĕcenn/is,-e, a. (decem+annus) – desetogodišnji bellum decenne – desetogodišnji rat;praelium decenne – desetogodišnja bitka dĕcen/s,-tis, a. (particip od decet) – 1) pristojan, uljudan amicus d. – uljudan prijatelj;motus corporis d. – pristojan pokret tela; 2) lep, prijatan Venus d. – lepa Venera; Gratiae decentes – lepe Gracije; decentior equus – lepi konj dĕcenter, adv. – pristojno, prijatno, uljudno, lepo dĕcentĭ/a,-ae, f. – pristojnost, uljudnost decentia figurarum – pristojnost figura
dēcept/or,-ōris, m. (decipio) – varalica, prevarant dĕcēr/is,-e, a. (genitiv: deceridis) – navis d. – brod opremljen sa deset vesala dē/cerno,-crevi,cretum,-ĕre, v. III – 1) odlučujem, donosim odluku, odlučiti dekretomVerres iam decreverat – Veresje već bio doneo odluku; senatus decrevit provinciam Caesari – senat je dekretom Cezaru dodelio provinciju; senatus decrevit triumphum Caesari; senatus decrevit, mea operâ patefactam esse coniurationem – senat je obelodanio da je mojom zaslugom otkrivena zavera; 2) (o pojedinim senatorima) glasam, glasati, dati glas Crassus tres legatos decrevit – Kras je glasao za tri legata; 3) odlučiti, doneti odluku d. rem dubiam – odlučujem o sumnjivim stvarima; 4) prosuditi, smatrati d. duo talanta esse satis – smatram da je dva talanta dosta (dati); illum decernunt dignum –njega smatraju dostojnim (smatraju da je on dostojan); purgare ea quae inimici decerunt –speri ono što neprijatelji tvrde; 5) rešiti decernam pugnam/bellum – rešiću to bitkom/ratom; d. de bello – dovesti do odsudnog momenta; 6) (intr.) rešiti oružjem d. acie/armis/ferro – rešavam oštricom/ oružjem/mačem; decernant cornibus inter se –među sobom rešavaju rogovima; decernendi potestatem Pompeio fecit – rešio je pitanje Pompejeve moći; mihi decretum est pati – meni je suđeno da patim (trpim) dēcerp/o,-psi,-ptum, ĕre, v. tr. III – 1) uberem, brati, ubrati decerpsi pomum arbore – ubrao sam jabuku s drveta; decerpit florem – bere cveće; 2) otkinem, otkinuti animus humanus ex mente divina decerptus – ljudski duh je iz božanskog uma istrgnut; 3) uživati, žnjeti decerpo fructus ex re illa – žanjem plodove iz tog poduhvata; 4) uništiti, ugasitidecerpsit spes – ugasio je nadu dēcertātĭ/o,-ōnis, f. (decerto) – odluka bitkom d. rerum omnium – sve stvari se dokazuju/potvrđuju bitkom dēcert/o-avi,-atum,-are, v. intr. I –bijem odlučnu bitku, voditi odlučnu bitku decertavit praelio – odlučio (rešio) je bitku; decertabo manu/ferro – rešiću desnicom/mačem dēcessĭ/o,-ōnis, f. (decedo) – 1) odlazak, zalazak, nestanak, smrt; 2) smanjenje, umanjenje decessionem de summa facio – umanjujem sumu; d. capitis aut accessio – smanjenje za glavu ili unapređenje dēcess/or,-ōris, m. (decedo) – 1) onaj koji odlazi, zalazi, ustupa; 2) predak dēcess/us,-us, m. – 1) odlazak, ostavka; 2) popuštanje, opadanje, nestajanje; 3) d. aestus – oseka; 4) umiranjed. amikorum – umiranje prijateljâ. dēc/et,-ŭit,-ēre, v. tr. II (koristi se uglavnom u 3 l. sing.) – 1)pristaje, lepo stoji haec vistis me/te/eam/Camillam d. – ova haljina lepo stoji meni/tebi/njoj/Kamili; forma viros neglecta d. – zanemareni oblik ljudima pristaje; 2)pristoji se, pristaje,
odgovara oratorem irasci minime d. – govorniku ne priliči da se ljuti; nobis d. – nama to odgovara; d. patri –ocu to pristaje dēcĭd/o¹-ĭdi,-ĕre, v. intr. III – 1) padam, propadam, pasti propasti poma decidiunt ex arborbus – jabuke padaju sa stabala; decidit ex (ab) equo – pao je s konja; 2) ispadatidecidiunt dentes – zubi ispadaju; decidit in terram – pao je na zemlju; 3) pasti, poginuti u borbi; 4) propasti d. amicorum perfidiâ – propadam zbog verolomnih prijatelja; 5) d. toto pectore eius – padam u nemilost kod nje dēcīd/o²-īdi,-īsum,-ĕre, v. tr. III (de+caedo) – 1) odsecam, otkidam, odseći, seći d. taleas – sečem pruće; 2) čupati d. pennas – čupam perje; 3) izmiriti spor d. cum eum – raskrstio sam s njim (izgledio sam spor s njim); 4) rešiti ego pol istam iam alquoversum tragulam decidero – uskoro ću taj napad na neki način da rešim/odbijem dĕcĭēs, adv. (decem) – deset puta dĕcĭmān/us¹,-a,-um, a. (decuman/us,-a,-um) – desetni; desetinski ager d. – zemlja na koju se davao deseti deo roda; frumentum decimanum – desetina koja se daje vlasniku dĕcĭmān/us²,-i, m. – 1) čovek koji ubira «desetinu»sa zemlje; mulier decimana – njegova žena; 2) vojnik koji pripada desetoj kohorti porta decimana – kapija 10-e kohorte; 3) miles d. de legione decima – vojnik koji pripada desetoj legiji dĕcĭm/o, -avi,-atum,-are (decum/o,-avi,-atum-are), v.tr. I – desetkovati, kazniti svakog desetog; decimavit cohortes/legiones – desetkovao je kohorte/legione dĕcĭm/us,-a,-um (decum/us,-a,-um) – deseti dĕcĭm/um, adv. – deseti put dēc/ĭpĭo,-cēpi,-ceptum,-ĕre, v. tr. III (de+capio) – 1) odneti, skloniti, sakriti; 2) zavesti, obmanuti, prevariti, izigrati, razočarati dolo deceptus – lukavstvom prevaren; decepit per colloquium – varao je kroz razgovor; 3) vitia amicae amatorem decipiunt – ljubavnik ne vidi mane svoje prijateljice; insidiae a tergo deceperunt – nije obratio pažnju nazasede u pozadini; 4) decepi laborum – upropastiti sopstvene napore; 5) izvući se neprimetnodecepi diem/noctem/laborem – pustiti da se dan/noć/rad neprimetno «izvuče» dēcīsĭ/o,-ōnis, f. (decido²) – 1) odsecanje, odsečak; 2) odluka, rešenje facio decisionem –donosim odluku; arbiter decisionis – staratelj, tutor, izvršilac testamenta dēclāmātĭ/o,-ōnis, f. (declamo) – 1) govorna vežba; govornička vežba; 2) vežba deklamovanja, deklamovanje; 3) ćaskanje dēclāmāt/or,-ōris, m. – 1)deklamator; čovek koji vežba govor/ništvo; 2) govornik dēclāmātōrĭ/us,-a,-um, a. deklamatorski
dēclāmĭt/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (declamo) – a) u pozotivnom značenju vežbam kako držati govor; deklamovati; b) u negativnom značenju dižem viku/buku, galamiti dēclām/o,-avi,-atum,-are, v. intr.&tr. I – 1)glasno držim govor, govoriti; vežbati govorništvo; deklamovati; držati predavanje Demosthenes ad fluctum declamare solebat – Demosten je imao običaj da deklamuje talasima; magister declamandi – učitelj govorništva; 2) dizati viku/buku/galamu; ružiti declamavit contra me – zaružio me, galamio je na mene dēclārātĭ/o,-ōnis, f. (declaro) – 1)objava, otkrovenje; obrazloženje, 2) iznošenje na svetlost dana declaratio animi/amoris tui – otkrovenje tvoje duše/ljubavi dēclārāt/or,-ōris, m. – objavljivač, otkrovitelj dēclār/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) objavljujem, objaviti; otkriti praesentiam suam declaravit – objavio je svoje prisustvo; epistola declarat summam benevolentiam – pismo obelodanjuje dobru nameru; ΅ηδονή, quam declarat «voluptas» – hēdonē znači «uživanje»; 2) izjaviti declarat, merito eum illud facisse – izjavio je da mu je zadovoljstvo to učiniti; 3) proglasiti declararant eum consulem – proglasili su ga za konzula dēclīnātĭ/o, -ōnis, f. (declino) – 1) savijanje; 2) odstupanje od vertikale, otklon declinatio corporis – otklon tela; 3) skretanje sa puta/nje; 4) nagib zemlje prema polovima; 5) deklinacija declinatio coeli/mundi – odsek neba/zemlje; 6) klima; 7) izbegavanje, zazor, nesklonost declinatio laboris – zaziranje od rada; declinatio malorum – izbegavanje zala; 8) (gram.) deklinacija dēclīn/o,-avi,-atum,-are, v. tr.&intr. I (κλίνω) – 1) savijam, saviti declino agmen – savijam stado; 2) krivim, kriviti, zakriviti; 3) skrenuti s pravca declino me extra viam – skrećem s puta; 4) otkloniti declinavi ictum – otkloni sam udarac; 5) zavesti mulier declinata ab aliarum ingenio – žena zavedena duhom drugih; declinata iam aetate – zavedena već u zrelim godinama; 6) menjati po padežima; 7) (intr.) udaljiti se, napustiti, skrenuti declino de via – skrećem s puta; declinavit a proposito – odstupio je (udaljio se) od teme; 8) declinante morbo – bolest je okrenula nabolje; declinavit in peius – okrenulo je nagore; 9) bellum declinat in Italiam – rat se kreće prema (približava) Italiji; 10) izbegavati declino vitia – izbegavam poroke; declinavit certamen – izbegavao je sukob;declinant urbem/invidiam – izbegavaju grad/zavist dēclīv/is,-e, a. (de+clivus) – okomit, strm collis declivis – strm breg dēclīv/e,-is, n. – 1) strmina, strmo mesto per declive – uz strminu; declivia – strmine, strma mesta; 2) mulier aetate decliva – žena u poodmaklim godinama dēclīvi/a,-ium, n. (pl.) – strmine, strma mesta dēclīvĭt/as,-ātis, f. – nagib, strmina, uspon
dēcoct/or,-ōris, m. (decoquo) – rasipnik, propalica dēcoll/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (collum) – zaklati, prerezati vrat decollavit hominum –zaklao je čoveka dĕcōl/o,-avi,-are, v. intr. I (colum) – nestati, otići pogrešnim putem, izneveriti si spes decolabit – ako nada izneveri dēcŏl/or,-ōris, a. – što je izgubilo prirodnu boju,izbledeo, isplavio, ružan dēcŏlōrātĭ/o,-ōnis, f. (decoloro) – gubitak prirodne boje dēcŏlōr/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – lišiti prirodne boje, isplaviti, izbledeti decoloratum corpus mortui – bledo telo mrtvaca; manus collybo decoloratae – ruke crne od brojenja novca dēcond/o,-ĕre, v.tr. III – stavljam, odlažem nastranu; staviti nastranu, skloniti, sakriti, zakopati decondit in vetrem immensae belluae – sakrio se u trbuhu ogromne nemani dēcŏ/quo,-xi,-ctum,-ere, v. III – 1) skuvam, barim, bariti, skuvati decoxit olus obarila je povrće; decoxi lentem in aqua marina – skuvao sam sočivo u morskoj vodi; 2) ukuvati; 3) rastopiti metal pars quarta argenti decocta erat – jedna četvrtina srebra je istopljena; 4) potrošiti, utrošiti; 5) proćerdati decoct/a,-ae, f. – prekuvana voda decoct/um,-i, n. – dekokt, mikstura dĕc/or,-ōris, m. (decet) – 1)pristojnost, uljudnost; 2) lepota, krasota, gizda, gizdavost dĕcōre, adv. – pristojno, uljudno dĕcŏr/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) ukrašavam, ukrasiti, uresiti; 2) odlikovati, ukazati čast decoravit eum amplissimis honoribus – ukazane su mu najveće počasti dĕcōr/um,-i, n. – pristojnost, uljudnost; dĕcōr/us-a,-um, a. – pristojan, uljudan; gizdav,lep, doteran, svečan dēcrēment/um,-i,n. – uzmicanje, smanjivanje dēcrĕpĭt/us,-a,-um, a. – izlapeo, senex d. – izlapeli starac; aetas decepita – duboka staro dēcresc/o,-evi,-etum,-ere, v. III – uzmičem, smanjujem se (suprotno od cresco, augeor) luna decrescit – mesec se smanjuje; cornua decrescunt – rogovi se smanjuju dēcrētōrĭ/us,-a,-um, a. (decerno) – odsudan, odlučujući dies d. – odsudan dan; arma decretoria – glavno oružje dēcrēt/um,-i, n. – 1) odluka, rešenje, dekret decreta facere – donositi odluke/rešenja;decreto stare – čvrsto stajati, čvrsto se držati, biti nepopustljiv; 2) dogma; 3) princip, stav dēcŭbit/us,-us, m. (med.) – rana od ležanja, protrtost dēcūb/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – leći odmakunto, dalje od
dēcuplāt/us,-a,-um, a. (culpa) –oštećen, čuruk, sa manom dĕcŭm/a-ae, f. (decim/a) – 1) desetina; 2) desetio deo koji se davao na žrtvu bogovima; 3) deseti deo koji se davao državi/opštini; desetina žita dĕcŭmān/us > decimanus dĕcŭmāt/es,-ium, (decimus), a. (pl.) – desetinski agri d. – desetinske njive dēcumb/o, cubui,-ere, v.intr. III – 1)leći; 2) prileći za trpezu; 3)pasti, srozati se dĕcŭm/o,-avi, v. I > decimo dĕcŭm/us,-a,-um, a. > decimus dĕcŭrĭ/a,-ae, f. (decem) – 1) odeljenje od deset ljudi; 2) jedna desetina kurije; 3) razred, odeljenje (ne mora uvek da bude deset); d. iudicum – deset sudija; d. senatoria – deset senatora; d. scribarum –desetpisara; d. equitum – deset konjanika dĕcŭrĭāt/io,-ōnis, f. (decurio) – podela na decuriae dĕcŭrĭāt/us,-us, m. > decuriatio dĕcŭrĭ/o¹,-avi,-atum,-are, v. intr. I (decuria) – delim, deliti na desetine d. equitum – delim na konjicu u desetine dĕcŭrĭ/o²,-ōnis, m. (decuria) – starešina (predvodnik) dekurije; d. cubiculariorum – šef sobara (posluge) dĕcŭrĭōnāt/us,-us, m. (decurio²) – starešinska služba, starešinsko mesto dē/curro, -cŭcurri (curri),-cursum,-ĕre, v. intr.&tr. III – 1) sjurim se niz, sjuriti se, žurno ići niz decurrit ex montibus in vallem – sjurio se iz brdâ u dolinu; decucurri de tribunali –sjurio sam se od tribunala; fluvius decurrit in mare – reka se stropoštava u more; 2) juriti, trčati, žuriti d. ad calcem – jurim (trčim) prema cilju; decucurri ad milites cohortandos –trčim pobedonosnim vojnicima; 3) marširati milites decurrunt in armis – vojnici marširaju pod oružjem; 4) nastati, zasnivati se omnium sententiae eo decurrunt – sva mišljenja se zasnivaju na tome; eo decursum est – na osnovu toga je zaključeno; 5) pribeći, obratiti sedecurro ad haec iura – obraćam se ovim sudovima; 6) (tr.) preći, prevaliti septingenta millia passum vis esse decursa biduo? – može li se preći sedamstotina hiljda koraka za dva dana? decucurrit spatium vitae (decucurrit vitam) – prevalio je životnu stazu; decurrit honores – pliva kroz počasti; quae breviter a te decursa sunt – koje si ti nedavno prešao (obradio) dēcursĭo,-ōnis, f. (decurro) – stropoštavanje d. aquae – stropoštavanje/padanje vode dēcurs/us,-us, m. (decurro) > decursio – stropoštavanje, sunovrat d. rapidus amnium –stropoštavanje potoka; d. temporis mei – sunovrat mog života; d. honorum – bujica počasti dēcurt/o,-avi,-atum-are, v. tr. I – kratim, skraćujem, skratiti, potkratiti decurto redicem – skraćujem koren (nekog broja)
dĕc/us,-ōris, n. (decet) – 1)nakit, ukras, ures d. affaro – ukrašavam; d. regium – dijadema; decora et ornamenta fanorum – nakit i ukrasi hramova; 2) glas, ugled susteneo decum et dignitatem civitatis – podržavam ugled i dostojanstvo države; 3) belli decora –slavni događaji rata; 4) d. muliebre – ženska čednost; 5) d. naturae – divota prirode; 6) dar, milost; 7) vrlina, čast d. et honestas – čast i poštenje dĕcuss/is,-is, m. (decem+as) – 1) bakreni novčić od 10 asa; 2) deset; 3) dve linije koje se seku (X); broj 10 dĕcuss/o,-avi,-atum,-are, v. intr.&tr. I – delim, deliti ukrštanjem linija dē/cŭtĭo,-cussi,-cussum,-ĕre, v.tr. III (de+quatio) – 1) tresem, tresti; berem, bratidecussi olivas – tresao sam masline; decussit capita papaverum – tresao je čaure maka; 2) gruvam, gruvati decusiit muros ariete – gruva «ovnom» u zidine; 3) proterati, isterati decussit Gracchum Capitolio – isterao je Graha iz Kapitola; cetera aetate iam sunt decussa – [sva] ostala doba su već «proterana», proćerdana dēdĕc/et,-ŭit,-ere, v. II (suprotno od «decet», koristi se samo u 3 l. sing.&pl.) – ne priliči, ne pristaje, ne odgovara, ne stoji oratorem dedecet simulare – govorniku ne priliči da se pretvara (prenemaže); si quid dedecet – ako to ne prisstaje dēdĕc/or,-ōris, a. (dedecet) – nepriličan, nepristao, neodgovarajući dēdĕcŏr/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I – naružim, osramotim, osramotiti, nagrditi, unakaziti, upropastiti dedecoravit urbis auctoritatem – osramotio je gradske vlasti; dedecorat se flagitiis – upropastio je sebe sramotnim ponašanjem dēdĕcōr/us,-a,-um, a. – sramotan dēdĕc/us,-ōris, n. – 1) sramota, bruka d. naturae – magarac; admitto dedecum – priznajem bruku; nullo dedecore abstineo – ne uzmičem ni pred kakvom sramotom; 2) poniženje flagitii et dedecoris plenum factum – potpuno skaredan i sramotan čin;dedecora et contumelia – poruge i uvrede; vitam amitto per dedecore – sramotno gubim život dēdĭcātĭ/o,-ōnis, f. (dedico) – osveštanje; d. aedis/templi – osveštanje hrama dēdĭc/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) osveštavam, osvećujem, osveštati dedicavit aedem/templum – osveštao je hram; 2) posvetiti d. templum Saturni/Iunonem/Apollinem – posvećujem hram Saturnu/Junoni/Apolonu; Apollo dedicatus – [hram] posvećen Apolonu; dedicavit libros publicis bibliothecis – posvetio je knjige javnim bibliotekama dēdignātĭ/o,-ōnis, f. (dedignor) – nipodaštavanje, odbijanje dēdign/or,-ātus sum,-ari, v. dep. I – odbijam kao nedostojno, odbiti, odbaciti dedignata est maritum – odbila (napustila) je muža; dedignatur venire – odbija da dođe
dēdisco/-dĭdĭci,-ĕre, v. tr. III – smetnuti s uma didisci illud – to sam smetnio s uma dēdĭtīcĭ/us,-a,-um, a. (dedo) – prepušen na milost i nemilost dēdĭtĭ/o,-ōnis, f. (dedo) – predaja, kapitulacija; fecit deditionem oppidi – predao je grad;fecit deditionem hosti (hostem) – predao se neprijatelju; eum in deditionem accipio –prihvatam njegovu predaju dēdĭtītĭ/us > dediticius dēdĭt/us,-a,-um, a. – odan d. illi rei – odan toj stvari; vita vitiis dedita – život odan porocima; animo tibi deditissimo – tebi odan i srcem i dušom dēdo/-dĭdi,-dĭtum,-ĕre, v. tr. III – 1) predajem, predati, prepustiti d. me – predajem se (prepuštam se na milost i nemilost); didit Cirtam – predao je Kirtu; 2) prepustiti sedediderunt se consuli in arbitrum populi romani – konzuli se prepuštaju sudu rimskog naroda; d. animum sacris – predajem dušu hramu; d. me totum reipublicae – sav se posvećujem javnim poslovima; 3) odati se d. me literis (ad literas) – odajem se knjizi (književnom radu) dēdŏcĕ/o,-ŭi,-ctum,-ēre, v. tr. II – 1) odučiti, učiti na drugi način d. eum geomatriam –učim ga geometriju na drugi način; 2) poučiti is (iudex) aut docentus est aut dedocentus –on (sudija) je ili učen ili poučen (rečeno mu je kako da sudi) dēdŏlĕ/o,-ŭi,-ēre, v. II – prestajem da tugujem, pregoreti gubitak dēdŏl/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – gladim, gladiti, tesati, obraditi d. arborem – obrađujem (tešem) jarbol; vasculum crystallo dedolatum – kristalom obrađeni kotao dēdūc/o,-xi,-ctum,-ĕre, v. tr. III – 1)izvlačim, spuštam, izvući, spustiti d. pedes de lecto – izvlačim (spuštam) noge iz kreveta; deduxit eum ad terram – spustio ga je na zemlju;deduxit manum/brachia/supercilia – spustio je šaku/ruke/trepavice; 2) svući deducit lunam de coelo – svlači mesec s neba; 3) odvući deduxit eum ad consulem – odvukao ga je pre konzula; 4) (vojska) odvesti deduxit exercitum ex his regionibus – odveo je vojsku iz ovih krajeva; deduxit legiones in hiberna – odveo je legije u zimovnike; 5) skinuti deducit tiaram – skinuo je tijaru; 6) porinuti deduxi navem – porinuo sam brod; 7) voditi deduxi naves litore – vodio sam brodove prema obali; deduco aquam – vodim vodu; 8) odbiti, oduzeti addendo deducendoque videas, quae reliqua summa fiat – kad sve sabereš i oduzmeš, videćeš koliko će ostati; si in testamento deducta pecunia scripta non sit – ako oduzeta suma nije zapisana u testamentu; 9) izvoditi poreklo d. originem ab eo – izvodim njegovo poreklo; d. nomen inde – odatle izvodim ime; 10) izmaći deduxit cibum – izmakao (sklonio) je hranu; 11) izvesti deduxit eum a religione/pristino victu – izvesti nekoga iz religije/ranijeg načina života; 12) dovesti deduxit nos in periculum – doveo nas je u opasnost; deducam rem in eum locum – dovešću stvari na svoje mesto; 13) izvući, isprestideduxit filum – izvlačila
(ispredala) je pređu; deduxit carmen – ispredao je pesmu; 14) voditi, predvoditi, odvesti deduxi eum domum/ad forum – vodio sam ga kući/u forum;deduxit me de domo – odveo me od kuće; 15) dovesti devojku deduxit virginem ei – doveo mu je devojku (oženio ga je); 16) (pravno) proterati (oterati) sa zemlje; oduzeti imovinu i sl. dēductĭ/o,-ōnis, f. – 1) odvođenje d. crudelis militum in oppida – surovo odvođenje vojnika u gradove; d. albanae Aquae – odvođenje bele Vode; 2) oduzimanje, odbijanje, u(s)manjivanje, ne qua d. ex ea pecuniâ fiat – da se od ovog novca ne oduzima; 3) osnivanje d. oppidorum – osnivanje gradova; 4) dokaz, zaključak, dedukcija d. rationis –dokaz [ispravnosti] računa dēduct/or,-ōris, m – pratilac, vodič dēduct/us,-a,-um, a. (particip od deduco) – 1) savijen u vidu luka, kukast nasus deductior – kukast nost; 2) tanak, slab, prigušen deductâ voce – prigušenim glasom;carmen deductum – prigušena pesma dĕer/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – lutam, zalutam, lutati d. de itinere – zalutam, skrenem s puta; deeravit a re – udaljio se od teme dēfeac/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (de+faex) – 1) čistim od taloga d. vinum – bistrim vino; 2) čistiti, (iz)bistriti d. me – čistim sebe; 3) radovati se animus defaectus – vedar duh dēfāmāt/us,-a,-um, a. (de+fama) – neslavan, zloglasan, nečastan vita defamatissima –do krajnosti nečastan život dēfătīgātĭ/o,-ōnis, f. (defatigo) – iznurivanje, iscrpljivanje; zamor/enost dēfătīg/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – iznurujem, zamaram; iznuriti, zamarati defatigavit me – iznurio (zamorio) me; defatigavit eum assiduo labore – zamorio ga je neprekidnim radom; defatigor in illa re – muka mi je od toga dēfectĭ/o,-ōnis, f. (deficio) – 1) otpadanje, otpadništvo u pol. smislu d. subita Pompei – Pompejevo neočekivano (iznenadno) otpadništvo; 2) popuštanje, slabljenje, manjak, oskudica d. virorum – manjak ljudi; d. solis/lunae – pomračenje sunca/meseca; 3)(gramatika) elipsa dēfect/or,-is, m. – otpadnik, pobunjenik d. patris – pobunjenik protiv oca defect/us¹,-us, m.> defectio, otpadništvo defect/us²,--a,um, a. (particip od deficio) – iznuren, izmoren, oslabljen d. annis – iznuren godinama; defectissimus annis – veoma oronuo od duboke starosti dēfend/o,ndi,-nsum,-ĕre, v. tr. III – 1), odbijam, odbijati, d. hostem – odbijam neprijatelja; defenndsi vim – odbijao sam nasilje; d. iniuriam – odbacujem nepravdu; 2) izbegavati d. pericula – izbegavam opasnosti; d. dominae infames noctes – izbegavam neslavne gospodarice noći; 3) gasiti d. ignem a tectis – gasim vatru na
krovu; 4) odbiti, odbaciti d. crimen – odbijam optužbu; d. coniurationis crimen – poričem (odbacujem) optužbu da sam umešan u zaveru; 5) braniti d. Italiam ab armatis hostibus – branim Italiju od naoružanih neprijatelja; defendi teneras myrtos a frigore – branio sam nežne mirte od hladnoće; defendit dignitatem eius ab inimicis – branio je svoje dostojanstvo od neprijatelja; d. eum contra iniuriam – branim ga od nepravde; defendit Veientes adversus populum romanum – branio je na sudu Vejente od Rimljana; defendi eum apud iudices –branio sam ga na sudu; 6) boriti se, truditi se, zalagati se d. officium/locum meum –zalažem se, trudim se da valjano obavljam službu/da sačvam svoje mesto; 7) dokazati, dići glas d. rem – branim/ dokazujem istinu; d., cur hoc non ita sint – dižem glas zbog toga što nije tako; 8) navesti u svoju odbranu id se fecisse defendat – odbijam tvrdnju da sam to uradio dēfensĭ/o,-ōnis, f. (defendo) – 1) odbijanje, odbacivanje d. criminis – odbacivanje optužbi; 2) odbrana d. urbis/dignitatis – odbrana grada/časti dēfensĭt/o,-avi,-atum,-are, v. iterrat. I (defendo) – često braniti, čuvati defensitavit causas – često nastupa kao advokat dēfens/o,-avi,-atum,-are, v. iterrat. I (defendo) > defensito dēfens/or,-oris, m. – branilac; čuvar dē/fĕro,-tŭli,-lātum,-fĕrre, v. tr. III – 1)nosim dole, snosim, snositi, nositi naniže amnes plurimum limi deferunt – reke snose mnogo blata; 2) preneti, nositi, odneti, doneti deferit epistolam ad Ciceronem – doneo je pismo Ciceronu; 3) dovesti detulit eum domum –doveo ga je kući; 4) slučajno se naći negde (najčešće u pasivu) Germani ad catra Romanorum delati – Germani su se [nenamerno, slučajno] našli u rimskim logorima; 5) o brodovima – baciti, biti bačen aestus detulit naves in terram – talasi su bacili brodove na kopno; naves cursum non tenere, et longius delatae aestu – brodovi ne drže pravac, i dugo ih nosi plima; 6) izneti na trg, nuditi na prodaju quanti deferatur – koliko ih je iznelo [robu]; detulit statuam eodem pretio – nudio je kip po istoj ceni; 7) predati d. summam imperii ad eum – predajem mu celokupnu komandu; 8) obavestiti, ispričati detulit ei suam voluntatem per literas – pričao mu je o svome oduševljenju knjigom; 9) odati detulit nomen ei – odao je njegovo ime; 10) potkazati, optužiti detulit reos ad praetorem –potkazao je dužnike pretoru dē/fervesco,-fervi, ferbui,-ĕre, v. intr.&tr. III – 1)skuvam, skuvati, zgotovim, zgotoviti; 2) zapeniti od besa, šištati, siktati ira defervescit – peni se od besa; cupiditates, studia deferevscunt – žarke želje, zanosi ključaju/kuvaju dē/fĕtisc/or,-fessus sum,-i, v. dep. III (fatiscor) – iznuren sam, umoran sam neque defetiscar – da se ne zamorim dēfess/us,-a,-um, a. – iznuren, iznemogao, malaksao d. labore – malaksao od rada
dē/fĭcĭo,-fēci,-fectum,-ĕre, v.intr.&tr. III (de+facio) – 1) otpadam, otpasti, napustiti d. a rege/republica/amicitia eius – otpadam od cara/republike/njegovog prijateljstva; defecit a virtute – napustio je vrlinu/poštenje; a me ipse defecerem – sam sebe sam napustio (izneverio); 2) početi gubiti se, nestajati, linjati vires deficiunt – ljudi počinju nestajati;pecunia/memoria deficit – imovina/pamćenje linja; defecit animo – izgubio je hrabrost;sol/luna defecit – sunce/mesec pomračuje; deficiunt vitâ – mru/umiru; in hac voce defecit – s tom je rečju umro; 3) (tr.) tempus me defecit – vreme me je ubilo/uništilo;vires deficiebant nostros – našima je ponestajalo snage; deficior consilio – nedostaje mi ssavet; d. a virius – izdaje me snaga; non me deficiet rogitare – neću prestati da pitam dēfī/go,-xi,-xum,-ĕre, v. tr.&intr. III – 1) pobijem, pobiti, zabodem, zabosti, posaditidefixit sicam in corpore – zabo je mam u telo; defixit hastam tellure – zabo je koplje u zemlju; sidera defixa coelo – zvezde zabodene/posađene u nebo; posaditi defigit arborem terrae – posadio je stablo u zemlju; 2) uperiti, usmeriti, posvetiti defixi oculos in eam/ –uperio sam oči u nju/u zemlju; defixit omnes curas in salute reipublicae –usmerio/posvetio je sve snage/brige zdravlju republike; defixus in cogitatione – utonuo u misli; 3) uhvatiti, držati pavor omnium animos defixit – strah je sve obuzeo; 4) objaviti, proricati quae augur nefasta defixerit – što je augur suprotno božjim zakonima prorekao; 5) prokleti [to se činilo tako što bi se u voštani lik dotične osobe zabadale igle] defixit caput eius dirâ imprecatione – zabadala je u njegovu glavu užasna prokletstva dēfin/go,-nxi,-ctum,-ĕre, v. tr. III – mesiti d. panem – mesim (dajem oblik hlebu) dēfīnĭ/o,-ivi,-itum,-īre, v. tr. IV – 1) ograđujem, zatvaram u granice illi orbes, qui aspectum nostrum definiunt – ova brda što nam pogled zatvaraju; 2) odrediti granice, rešiti definivi ei potestatem – ograničio sam mu moć; definivit tempus adeundi – ograničiti vreme ulaska; definitum est – odlučeno/rešeno je; oratio iis viris definietur – govore tih ljudi valja ograničiti; 3) definisati sic definitur iracundia – tako se definiše pomama dēfīnīte, adv. – izvesno, pouzdano, jasno dēfinītĭ/o,-ōnis, f. – 1) ograničenje, određenje; 2) definicija; 3) propis dēfinītīv/us,-a,-um, a. – određujući, ograničavajući, pojašnjavajući dēfīnīt/us,-a,-um, a. (particip od definio) – određen, jasan certus et d. – izvestan i rešen dēfīo/fieri, v. def. [samo 3 l. sing.&pl.] defit/defiat, defiunt, defieri – prestaje, nedostaje
dēflăgrātĭ/o,-ōnis, f. (deflagro) – 1) paljevina, spaljivanje, požar d. terrarum omnium –spaljivanje svih zemalja; 2) propast urbi deflagrationem minor – gradu preti propast dēflăgr/o,-avi,-atum,-are, v.intr. I – 1) gorim, sagoreti, izgoreti; 2) propasti; 3) besnetideflagravi ira – besneo je od gneva dēflăgrāt/us,-a,-um, a. (particip od deflagro) – izgoreo, uništen, srušen in cinere deflagrati imperii – u pepeo pretvorena carstva dēfle/cto,-xi,-xum,-ĕre, v.tr&intr. III – 1) savijam d. ramum olivae – savijam granu masline; 2) skrenuti, zavesti s puta deflexit omnes in alium cursum – sve je zaveo u drugom pravcu; deflexi novam viam – skrenuo sam na novi put; 3) pretvoriti, izvrnutideflectis virtutes in vitia – izvrćeš vrline u poroke; 4) zaludeti nekoga deflexit mentem ei – zaludeo ju je; deflexit sententiam a proposito – presuda nije svrsishodna; 5) (intr.) deflecto de via/in Tuscos – skrećem s puta/u Tuskos; deflexit de veritate – skrenuo je sa istine dēflĕ/o,-ēvi,-ētum,-ēre, v.tr.&intr. II – 1) oplakujem, žalim d. eam – oplakujem je; d. casus – žalim slučaj; 2) ridati neutešno dēflex/us-us, m. (deflecto) – odstupanje, skretanje dēfl/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – oduvam, oduvati, oprašiti, isprašiti dēfloccāt/us,-a,-um, a. (de+floccus) – go, ćelav dēflōr/esco,-rui,-ĕre, v. tr. III – 1) precvetam, precvetati; 2) izgubiti svežinu/ljupkostdeflorescunt amores et deliciae – ljubavi i radosti gube svežinu; animi deflorescunt –duhovi gube svežinu dēflŭ/o-xi,-xum,-ĕre, v. intr. III – 1) tečem,teći, isticati defluit lapidosus rivus – teče vrletni potok; 2) kapati sudor a capite et a fronte defluens – znoj kaplje sa glave i sa čela; 3) okliznuti se, pasti homo defluxit ex equo in terram (homo defluxit ad terram ex equo) – čovek je pao s konja na zemlju; 4) plivati, plutati d. secondo amni – plivam niz vodu; pedes vestis defluxit ad imos – zatalasana haljina joj je dodirivala pete; 5) odpasti, izneveriti, biti neveran unus tribunus me absente defluxit – jedan me je tribun u mom odsustvu izneverio; 6) postepeno preću u nešto drugo tantum ab Seneca defluebant – toliko se toga kod Seneke izmetnulo/izmenilo; 7) voditi poreklo; 8) isteći exspecto dum defluxit amnis – očekujem da je potok presušio [prestao teći]; 9) proći, prestati, ubi salutatio defluxit – čim jutarnja vizita prođe; numerus saturnius defluxit – saturnijski broj nije više u upotrebi dēf/ŏdĭo,-fōdi,-fossum,-ĕre, v. tr. III – 1) zakopam, zakopati defodi signum in terram –zakopao sam [legijsko] znamenje u zemlju; thesaurus defossus sub lecto – blago zakopano ispod bračne postelje; 2) kriti (se) d. me – krijem se; 3) kopati, iskopati d. scrobem/terram – kopam jarak/zemlju; d. oculos – kopam (vadim) oči
dēformātĭ/o,-ōnis, f. – ruglo, poruga, izrugivanje uvreda d. maiestetis – poruga, uvreda veličanstva dēform/is,-e, a. – 1) nakazan, unakažen, ružan, odvratan deforme atque humiliaque corpusculum – nakazno i sitno telašce; motus statusve d. – nakazno i kretanje i stajanje;urbs d. incendiis – grad uznakažen požarima; aspectus d. atque turpis – izgled unakažen i ružan; d. haesitatio – odvratno oklevanje; 2) osakaćen, lišen tela animae deformes –bestelesne duše dēformĭt/as,-ātis, f. – nakaznost, unakaženost, ružnoća, izopačenost d. corporis – nakaznost tela; d. animi – izopačenost duha/duše dēformĭter, adv. – izopačeno, nakazno dēform/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) unakažujem, unakaziti, izopačiti , deformisatideformavit locum – unakazio je mesto; 2) uobličiti ille, quem supra deformavi – onaj, kojeg sam gore opisao; 3) izobličiti, unakaziti macies deformavit vultum – izgladnelost mu je unakazila lice; deformavi capillos tonsura – unakazio sam kosu tonzurom; amicus noster deformatus corpore – naš prijatelj nakaznog tela; 4) osramotiti deformavit domum – osramotio je kuću/porodicu; deformavit victoriam clade – ukaljao je pobedu porazom dēfraud/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – varam, prevariti, činiti nepravdu dēfrēnāt/us,-a,-um, a. (de+freno) – neobuzdan, razuzdan cursus d. – nekontrolisani let dēfrĭc/o,-ŭi,-catum(-ctum),-are, v. tr. I – utrljavam, utrljati istrljati, oribati, čistitidefricui dentes – očistio sam zube; d. membra – trljam udove; d. urbem sale multo – solim gradu pamet, izrugujem se dēfr/ingo,-fregi,-fractum,-ĕre, v. tr. III (de+frango) – lomim, lomiti d. ramum arboris – lomim granu drveta; defregit ferrum ab hasta – slomio je gvozdeni rt/šiljak koplja;defregit crura aut cervices – lomim noge ili vratove dēfrut/um,-i, n. – ukuvano vino ili voće dē/fŭgĭo,-fūgi,-ĕre, v. intr.&tr. III – 1) bežim dalje, hitam, bežati totum sinistrum cornu defugit – svi su bežali od opakog/levog roga; 2) izbegavam, izbegavati d. patriam/sermonem/ auctoritatem – izbegavam otadžbinu/razgovor/vlast; nec tamen d., quin dicam quid sentio – ipak ne izbegavam da kažem ono što osećam dē/fundo,-fūdi,-fūsum,-ĕre, v.tr. III – izlivam, lijem, izliti, sipati d. aquam/vinum – sipam vodu/vino dēfun/gor,-nctus sum,-i, v. dep III – dovršavam, završavam, svršavam defungitur bello/prelio/imperio – završava rat/bitku/komandovanje; honoribus defunctus – kome
su ukazane sve počasti (zasićen počastima); defunctus vitâ/suis temporibus – sit života/svoga vremena; defunctus iam sum – ipak sam to preživeo; defunctus – mrem dēgĕn/er-eris, a. (de+genus) – 1) nakazan, degenerisan degener aquila/canis – degenerisani orao/pas; 2) niskog roda, podao degener animus – niska (podla) duša dēgĕnĕr/o,-avi,-atum,-are, v. intr.&tr. I – 1) degenerisati, zakržljati degenerat homo – degenerisao je čoveka; 2) ukaljati, osramotiti degeneravit propinquos – osramotio je rodbinu dē/gĕro,-gessi,-gestum,-ĕre, v.tr. III – odnesem, odneti agessi pecuniam ad eum – odneo sam mu novac dēgl/ūbo,-upsi,-ptum,-ĕre, v.tr. III – 1) mlatim, vršem, mlatiti, vršiti d. granum – vršem pšenicu; 2) deglupsi folliculo – skidao sam mahunu [s pasulja]; 3) derati, odreti deglupsit pelus – derao je kožu dēg/o,-i,-ĕre, v.tr. III (de+ago) – 1) doživim, doživeti degi aetatem – doživeo sam starost; degit diem – doživeo je dan; 2) proživeti degi vitam miseram – proveo sam bedni život; 3) živeti dēgrandĭnat, v. impers. – pade, prestade gräd dēgrăv/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) pritiskam, pritiskati, vući naniže, otežavati unda degravit caput – voda je vukla glavu naniže; 2) metaforično: lassitudo illos degravat – iznurenost je otežavala njihov položaj dē/grĕdĭor,-gressus sum,-i, v. dep. III (de+gradior) – 1) stupati, marširati degrediunt de via in semitam – marširaju niz put u redovima; degressus est ex arce – išao je dostojanstveno ispod kupole; 2) ići degrediunt ad pedes – idu peške; eo degrediente – odoh za svojim poslom; 3) sići degressi sunt monte/colle/Alpibus – sišli su s brda/brega/ Alpa; degressus sum in campum – sišao sam u polje dēgressĭ/o,-ōnis, f. > digressio dēgrunĭ/o,-ire, v. intr. IV – groktati, roktati dēgust/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I – 1) probam, kušati, probati d. vinum/carnem – degustiram vino/meso; 2) opkoliti, obuhvatiti ignis degustavit tigna trabesque – plamen je obuhvatio daske i grede; 3) d. hanc vitam – probam/kušam ovaj život/način života dĕhinc, adv. – 1) odavde; 2) otuda, stoga, zbog toga; 3) odsad (suprotno od abhinc – dosad); onda, posle, kasnije; 4) drugo primum/primo … dehinc – prvo … drugo dēhi/sco,-vi,-ĕre, v. III – pući, rastaviti se, raspasti se dĕhŏnestāment/um,-i, n. (dehonesto) – bruka, sramota, greh dehonestamentum corporis – telesni greh; dehonestamentum oris – usmeni greh
dĕhŏnest/o,-are, v.tr. I – sramotim, sramotiti d. famam – sramotim ugled;dehonestavit proavum – osramotio je pretke dĕhort/or, dehortatus sum,-ari, v. dep. I – ovraćam, opominjem d. eum – odvraćam ga;dehortatur eum ab illa re – odvraća ga od toga; dehortatus est me, ne – opomenut je da ne Dēĭănīr/a,-ae, f. (Δηϊάνειρα) – Heraklova žena dĕin, adv. = deinde dĕinceps, adv. (de+capio) – neprekidno, jedno za drugim trunci d. constituti – trpala je jedno do drugoga; postea d. – stalno od tada; duo d. rege – neprekidno za vreme dva cara dĕinde, adv. (dein) – 1) (za mesto) odatle; 2) (za vreme) nakon toga, od tada, posle; onda, zatim, dalje primum/principio … d. – prvo/najpre … zatim (onda, dalje); prius … d. –pre … posle/onda; d. … inde – od tada … zatim Dēĭphŏb/us,-i, m. (Δηϊφοβος) – Deifob, Prijamov sin; posle Parisove smrti oženjen lepom Jelenom dēiectĭ/o,-ōnis, f. (deiicio) – 1) izbacivanje, izmet; 2) (pravo) proterivanje sa imanja, oduzimanje poseda; 3) d. animi – malodušnost, očaj/anje dēiect/us¹,-us, m. (deiicio) – 1) pad, padanje, seča d. arborum – seča stabala; 2) slap d. aquae – vodopad; 3) padina, nagib d. collis – padina brega dēiect/us²,-a,-um, a. (particip od deiicio) – 1) oboren, nizak locus d. – utonulo, nisko mesto; 2) malodušan, neraspoložen dēiĕrātĭo > deiuratio deier/o > deiuro dē/ĭcĭo,-iēci,-iectum,-ĕre, v. tr. v. III – (de+iacio) – 1) bacim, baciti deiecit eum de ponte – bacio ga je s mosta; deiecit eum (de) saxo bacio ga je sa litice/hridi; deieci eum equo –zbacio sam ga s konja; deiecit togam de humero (ab humerus) – bacio je togu sa ramena; 2) oboriti, rušiti deiciunt turrim – ruše tvrđavu; signa aenea in Capitolio deiecta sunt –srušena su bakrena znamenja na Kapitolu; 3) oboriti, pasti, pogubiti paucis deiectis – s malim brojem palih (poginulih); deicit voltum/oculos in terram – obori pogled/oči na zemlju; deiectus oculos – sa oborenim očima (oborenih očiju); 4) lišiti, oduzeti imovinudeiecit eum de possessione imperii – lišio ga je vlasti (zbacio ga je); deieci eum honore/praetura – lišio ga je časti/čina; deiectus ea spe – lišen nade,prevaren, razočaran;deiectus opinione trium legionum – lišen nade da će dobiti tri legije; uxore deiecta – s prevarenom ženom; 5) (rat) oterati, proterati deicit hostes loco – (pr)oterao je neprijatelja iz mesta; deiecit praesidium ex saltu – proterao je komoru iz klanca; 6) (pravo) lišiti, oduzeti, proterati deiectus de agro – lišen
[poseda] zemlje; 7) (metafor.) gnušati se d. multum mali de humana conditione – gnušam se mnogih zala ljudske sudbine; d. oculi de eum – [s prezirom] okrećem oči od njega; 8) deicit naves – skrenuo je brodove s pravca; 9)(med.) deicit alvum – ispraznio je creva; deicit alvum superiore – povratio je dēiun/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1)isprežem, ispregnuti deinxi boves – ispregao sam volove; 2) odvojiti se, napustiti deingo me a forensi labore – napuštam javne/sudske poslove dēiūr/o,-avi,-atum,-are, v. I (deiero) – zakleti se [da si nevin] dēiŭv/o,-are, v. I – prestati pomagati, prekinuti pomoć dēlā/bor,-psus sum, -i, v. dep. III – 1) pasti, oboriti se signum delapsum de coelo – znamenje palo s neba; delapsus ex equo – pao s konja; d. ab aethere – spuštam se na zemlju; delapsus sum in medios hostes – pao sam pravo u neprijateljsko gnezdo; 2) voditi poreklo, poticati ab his delapsa sunt plura genera – od ovih potiče više plemena; 3) obreti se; 4) postepeno prelaziti delabortur ad aequitatem – postepeno se izjednačava dēlāment/or,-ari, v. dep. I – duboko žalim; veoma mi je žao dēlass/o,-avi,-atum,-are, v. I – iznurim, iznuriti dēlātĭ/o,-ōnis, f. (defero) – dostava, prijava d. nominis – prijava (dostava) imena dēlāt/or,-ōris, m. – dostavljač, doušnik dēlectābĭl/is,-e, a. (delecto) – prijatan, ugodan cibus d. – prijatno jelo dēlectābĭlĭter, adv. (delecto) – prijatno, ugodno dēlectāment/um,-i, n. – zabava me pro ridiculo et delectamento habet – ismejavaju se sa mnom dēlectātĭ/o,-ōnis, f. – udobnost, uživanje, zadovoljstvo delectationem habeo audiendi –zadovoljstvo (drago) mi je čuti dēlect/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1) oduševljavam, oduševiti se me Apollo ipse delectat – mene sam Apolon oduševljava; d. me libris – oduševljavam se knjigama; me delectavi de Dionyso – oduševljavao sam se Dionizijem; 2) (u pasivu) delector (in) aliqua re – oduševljen sam tim; vir bonus dici delictor – prijatno mi je čuti da sam dobar čovek dēlect/us,-us, m. (deligo) – 1) izbor, raznolikost, razlika d. rerum – raznolikost stvari;habet d. verborum – brižljivo bira reči; de delectu eius est – po njegovom je izboru (sam je izabrao); sine ullo delectu – bez ikakvog izbora; 2) regrutovanje/ispis vojnika d. provincialis – regrutovanje u kohorte; d. habeo/ago – vršim ispis/regrutaciju vojnika; d. superbissimus – izbor/regrutacija po veoma strogom kriterijumu; 3) (metonim.) ispisani vojnici
dēlēgātĭ/o,-ōnis, f. (delego) – uplatnica, uputnica dēlēg/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) (novac) upućujem, uputiti, poslati; 2) uputiti, poslati čoveka (ljude) sa određenim zadatkom koji pošiljalac lično neće da izvrši delegavit eum in tullianum carcerem – poslao ga je sa zadatkom u Tulijanov zatvor; 3) predati, preneti dužnost (obavezu) na delegavit infantem ancillis et nutricibus – predala je dete sluškinji i dojiljama; obsidione delegatâ in curam collegae – na kolegu je preneta briga oko opsade;d. rem ad senatum – prenosim taj problem u nadležnost senata dēlēnĭfĭc/us,-a,-um, a. (delenio+facio) – primamljiv, privlačan, zanosan dēlēnĭment/um,-i, n. 1) (u pozitivnom značenju) sredstvo za ublažavanje, olakšanje d. curarum/vitae – sredstvo za ublažavanje muka/životnih teškoća; 2)mamac delenimenta vitiorum – mamci porokâ dēlēnĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v.tr. IV – 1) ublažujem, blažiti; 2) pridobiti, primamiti delenivit eum – primamila ga ja; 3) očarati, zaneti delenit animum meum – zanela je moju dušu dēlēnĭt/or,-ōris, m. (delenio) – zavodnik, pobednik, dobitnik dēlĕ/o,-ēvi,-ētum,-ēre, v.tr. II – 1) precrtam, precrtati, prekrižiti, izbrisati (pisanu reč); 2) zbristati, uništiti deleavit urbes/aedificia – zbriso je gradove/građevine; deleavit volscum nomen – zbrisao je ime naroda Volska; praeterea censeo Carthanginem esse delendam – uostalom mislim da K. treba da bude razorena; 3) proglasiti nevažećimdeleavit omnes leges una rogatione – jednim potezom stavi sve zakone van snage; dele –briši; deleatur – da se briše dēlībāment/um,-i, n. (delibo) – zdravica, vino utočeno u pehar; čaša vina dēlībĕrābund/us-a,-um, a. (delibero) – pretežan, bitan, suštinski, temeljan, osnovni dēlībĕrātĭ/o-ōnis, f. – razmatranje, pregovaranje, savetovanje habeo deliberationem de illa re – vodim razgovore o tom pitanju dēlībĕrātĭv/us,-a,-um, a. – pregovarački dēlībĕrāt/or,-ōris, m. – pregovarač, učesnik u savetovanju dēlībĕrāt/us,-a,-um, a. (particip od delibero) – rešen, odlučen, završen dēlībĕr/o,-avi,-atus, are, v. tr.&intr. I (de+libra) – 1) razmatram, razmatrati d. utrum … an… – razmatram da li … ili …; 2) pregovarati spatium deliberandi –[manevarski] prostor pregovora ; 3) savetovati se d. cum eum – savetujem se s njim; 4) tražiti savet proročišta dēlīb/o,-avi,-aum,-are, v.tr. I – 1) pijuckati sol humoris parvum delibavit partem – sunce je malo-pomalo pijuckalo vlagu; 2) grickati delibat novum honorem – gricka novu počast/slavu; delibat oscula – gricka usne; 3) čopati, čapati delibat aliqod de
honestate/laude fratris – čopa pomalo od bratovljeve slave; 4) otrgnuti ex universa mente divina delibatos animos habemus – naše su duše otrgnute od univerzlanog božanskog uma; 5) kruniti, mrviti delibar nomen fratris – ruži/mrvi ime svog brata dēlĭbr/o,-avi,-atum,are, v. tr. I (de+liber) – ljuštim, ljuštiti, guliti koru delibravit arborem – oljuštio je stablo dēlĭbŭt/us,-a,-um, a. – 1) namazan d. unguentis – namazan mašću; 2) umazan d. coeno – umazan prljavštinom; 3) d. gaudio – bleštav od radosti dēlĭcāte, adv. (deliciae) – 1)elegantno, uljudno; 2) mazno, strasno dēlĭcāt/us¹,-a, um, a. (deliciae) – 1) elegantan, divan, prijatan; litus delicatissimum – divna obala; hortuli delicatissimi – prekrasni vrtovi uživanja; convivium delicatum – divan zajednički život; cibus delicatior – izvrsna hrana; versus/sermo d. – divan stih/ragovor;delicatae oves – krotke ovce; 2)plotski, čulan, senzualan libidinosa et delicata iuventus –sladostrasna i čulna mladost dēlĭcāt/us,-us, m. – sladokusac, poguzije, sladostrasnik dēlĭcĭ/a,-ae, f. > deliciae dēlĭcĭ/ae,-arum, f. (pl.) – 1) zadovoljstvo, zadovoljstva; 2) radost passer, d. meae puellae – vrabac, radost moje devojke; 3) uživanje deliciarum comes est saltatio – igra je pratilac/drugarica radosti; d. aestivae – letnje radosti; esse alicui in deliciis – biti voljen;habeo aliquem in deliciis – voleti nekoga; 4)) draga, voljena, ljubav ; 5) sladostrašće, izobilje, luksuz, raskoš, rasipništvo ecce aliae d. equitum vix ferendae – evo jedva podnošljivog rasipništva konjanika; amores ac d. tuae Roscius – tvoje ljubavi i uživanja, R. dēlĭcĭŏl/ae,-arum, f. (pl.) , dem. od deliciae – male radoti dēlĭcĭ/um,-ii, n. > deliciae dēlĭc/o,-avi,-atum,-are, v. I – objaviti, obelodaniti dēlict/um,i, n. (deliquo) – greška, prestup, prekršaj committo delictum – činim prekršaj dēlĭg/o¹-avi,-atum,-are, v. tr. I (de+ligo) – 1) vežem, vezati, privezati d. naviculam ad ripam – vežem brodicu za obalu; d. eum ad palum – vežem ga za kolac; delegavit vulnus –vežem/zavijam ranu dē/lĭgo²-lēgi,-lectum,-ĕre, v. tr. III (de+lego) – 1) biram, postavljam, imenujem, birati, postaviti, imenovati ex senatu in hoc consilium delecti estis – izabrani ste od senata u ovaj konzilijum; 2) delegit locum castris – odabrao je mesto za logor; duces hostium ex omni numero delecti – neprijateljske vođe od svih izabrane; delecta manus – odred; 3) odvojiti i odbaciti nevaljalo dēlin/go,-nxi,-nctum,-ĕre, v. tr. III – ližem, lizati d. salem – ližem so [= postim]
dēlīnīment/um,-i, n. > delenimentum dēlīnĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV > delenio dē/linquo,-līqui,-lictum,-ĕre, v. intr. III – 1) grešim, grešiti delingui in vita – pogrešno sam vodio život; 2) delinguit in bello – grešio je u ratu; si quid delinquero – ako na neki način budem pogrešio; delinquas in qua re – u tome grešiš; 3) delinquat in ea – greši s njom, [ima polne odnose s njom] dēlĭ/nquesco,-lĭncŭi,-ĕre, v. III – 1) probaviti; 2) nestati; 3) otkriti svoje slabosti dēlĭquĭ/um,-i, n. (delinquo) – 1) greška, manjkavost d. solis – pomračenje sunca; est mihi delinquio libertatis aput te – osećam da gubim slobodu kod tebe dēlĭqu/o,-avi,-atum,-are, v. I (delic/o) – 1)bistrim, bistriti d. vinum – bistrim vino; 2) objasniti, pojasniti dēlĭqu/us,-a,-um, a. (delicu/us,-a,-um) – pogrešan, manjkav dēlĭrāment/um,-i, n. (deliro) – glup, blesav govor/razgovor; loquor deliramenta – govorim gluposti dēlĭrātĭ/o,-ōnis, f. – zanesenost, zanetost, neprisebnost dēlīr/o,-avi,-atum, are, v. I (delirus) – biti zanet, izgubiti pribranost, pomeriti pameću dēlīr/us,-a,-um, a. – izlapeo, blesav senex d. – izlapeli starac dēlĭ/tesco,-tŭi,-ĕre, v. III (de+laetsco) – 1) krijem se, kriti se, sklanjam se, skloniti sedelituit in ipso loco – krio se u/na istom mestu; 2) zaklanjati se iza delitesqui in auctoritate eius – zaklanjao sam se za njegov autoritet; delituit sub tribunicia umbra – sklonio se pod senku triibuna; delituit umbrâ magni nominis – sakrio se u senku velikog imena dēlītĭg/o,-avi,-atum,-are, v. I – teram inat, svađam se, svađati se dēlĭtisc/o, > delitesco Dēl/os,-i, f. (Δήλος) – ostrvo Delos, rodno mesto Apolona i Artemide Delph/i,-ōrum,m. (pl.) (Δελφοί) – grad i proročište Delfi delphīn/us,-i, m. (delphin/inis, m. δελφίς) – delfin dēlūbr/um,-i, n. (deluo) – hram, svetilište, čistilište templa et delubra – hramovi i svetilišta dēluct/o,-avi,-atum,-are, v. I – rvati, boriti se dēluct/or,-ari, v. dep. I – rvati se, boriti se d. aerumnis – rvem se sa teškoćama dēlūdĭfĭc/o,-avi,-atum-are, v. I (deludo+facio) – ismejavam, ismejavati, izrugivati se dēlūd/o,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1) varam, varati, izigravati d. eum dolis pravim budalu od njega; terra deludsit arantes – zemlja je izigrala/nasamarila ratare; 2) (intr.) prestati varati dēlumb/is-e, a. (lumbus) – uštogljen u krstima, nemoćan
dēlumb/o,-avi,-atum,-are, v. (delumbis) – 1) uštogljiti, ukočiti u krstima delumbatâ quadrupede – na uštogljenom četvoronošcu; 2) onesposobiti, onmoćati dēmă/desco-dŭi,-ere, v. III – ovlažiti (se) demand/o,-avi,-atum,-are, v. I– 1) poveriti d. pueros curae eius – poveravam dečake njegovoj brizi; demadavit curam legatorum tribunis – poverio je brigu legatima tribunala; 2) skloniti d. coniuges insulis – sklanjam žene na ostrvo dēmān/o,-avi, atum, are, v. I – teći, stropošavati se dēmarch/us,-i, m. (δήμαρχος) – demarh, predvodnik demosa u Atini dēmen/s,-ntis, a. – izlapeo, bezuman, slabouman, neuračunljiv, dementan, ma(h)nitsummos viros dementes esse dicebas – kažeš da su prvaci izlapeli starci; temeritas dementissima – krajnja bezobzirnost; strepitus d. – nepodnošljiva buka dēmens/um,-i, n. (demetior) – propisana porcija hrane za robove dēmentĭ/a,-ae, f.(demens) – gubitak pameti, staračko ludilo, izlapelost, zanesenost, mahnitost; dementiae – ludosti, gluposti dēmentĭ/ae,-ārum, f. (pl. ) – ludosti, ludorije dēmentĭ/o,-ivi,-itus.-īre, v. IV – ludujem, ludovati, ponašati se i govoriti nerazumno dēmĕr/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. II – zaslužujem, zaslužiti; zaraditi, steći demeruit grandem pecuniam – stekao je veliko bogatstvo dēmĕr/ĕor,-ĭtus sum,-ēri, v. dep. II – biti zaslužan, steći demeritus est potentem civitatem beneficio – stekao je beneficije moćne države dēmer/go,-rsi,-rsum,-ĕre, v. III – 1) tonem, tonuti, potonuti; 2) potopiti, utopiti, sahraniti, smestiti demersit dapes in alvum – sahranio žrtveni obrok u trbuh; 3) fortuna eum demergere est adorta – fortuna je odlučila da ga ponizi; plebs aere alieno demersa –narod se guši u stranim dugovima; patria demersa – otadžbina potonula/propala dēmē/tĭor,-mensus sum,-iri, v. dep. IV – odmerim, odmeriti, izmeriti verba demensa – odmerene reči dē/mĕto,-messŭi,-messum,-ĕre, v. III – 1) kosim, kositi; žnjeti d. frumentum – kosim/žanjem žito; 2) brati demessuit fructus/florem – brao je voće/cveće; 3) odseći, odrubitidemetit caput ense – odrubio je glavu mačem Dēmētrĭ/us,-ii, m. (Δημήτριος) – Dimitrije dēmĭgrātĭ/o,-ōnis, f. (demigro) – iseljenje, iseljavanje demigr/o-avi,-atum,-are, v. I – selim, seliti, iseliti se d. de oppidis – selim iz grada;demigrant in alia loca – sele u strana mesta; d. hinc – bežim odavde; non d. de meo statu – ne napuštam svoj status/stalež
demĭn/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v.tr. III – 1) umanjujem, umanjiti, smanjiti d. quinque numos de mina – oduzimam pet srebrnih novčića; d. aliqud de mea in eum benevolentia –odričem se nečeg svog u njegovu korist; 2) oslabiti inopia deminuit vires militum –oskudica slabi vojsku; deminuit potentiam – oslabila je snaga; 3) (pravo) izgubiti d. me (deminuor) capite – gubim građanska prava; 4) (gramatika) praviti deminutiv dēmĭnūtĭ/o,-ōnis, f. – 1)smanjenje, umanjenje, opadanje accetio et d. luminis – rast i opadanje meseca (mesečeve svetlosti); d. vectigalium – opadanje državnog prihoda od poreza; 2) skraćenje d. de imperio – skraćenje dužnosti komandovanja; 3) gubitak, poremećaj d. mentis – poremećaj uma dēmīr/or, -atus sum,-ari, v. dep. I – 1) čudim se, čuditi se d. audaciam illorum – čudim se njihovoj smelosti/drskosti; 2) iznenađen sam demiratus sum haec vos speravisse –iznenađen sam ovim vašim nadanjem; 3) d. quid sit - pitam se (zanima me) može li to biti dēmisse, adv.(demissus) – malodušno, nemoćno, tiho dēmissĭ/o,-ōnis, f. – malodušnost, potištenost dēmiss/us,-a,-um, a. (particip od demitto) – 1)oboren, nagnut, nizak locca demissa – niska mesta; 2) potišten, malodušan, animus d. – malodušan, potišten duh; 3) ćutljiv, tihloquor demissa voce – govorim niskim glasom (tiho); 4) skroman, pokoran, poslušanorator demissior – govornik malih ambicija; 5) bedan, jadan dēmītĭg/o,-avi,-atum,-are, v. I – ublažiti quotidie/cottidie demitigamur – svakodnevna ublaženja dēm/itto,-mīsi,-missum,-ĕre, v. III – 1) spuštam, spustiti demissi tunicam usque talos –spustio sam tuniku sve do članaka; 2) spuštati, bacati demissit imbrem coelo – bacao/spuštao je cigle s neba; demissi numum in loculos – ubacio sam novac u ladicu; 3) uterati demissit sublicas in terram – pobio/zabio je kolac u zemlju; 4) poslati, bacitidemissit eum ad imos manes – poslao ga je na onaj svet; demissum est stigiae nocti –poslat je u noć Stiksa (pakao); demittit eum in carcerem – bacio ga je u tamnicu; 5) putovati d. me in Ciliciam – putujem u Kilikiju; 6) klanjati se, pokloniti se d. me (demitto caput) – klanjam se; 7) spustiti demittit oculos – oborila je oči; demittit vultum – spustila je lice; 8) poticati demissus ab eo – vodi poreklo od njega; demissus de coelo – potiče od bogova; 9) (poslovica) demissis manibus fugio – bežim mahajući šaka (praznih ruku); 10) upustiti se d. me in causam – upuštam se u taj problem; 11) izgubiti demissit mentem –izgubio je hrabrost dēmĭurg/us,-i, m. (δημιουργός) – vrhovni magistrat u nekig grčkim sloobodnim gradovima
dēm/o,-mpsi,-mtum,-ĕre, v. III – 1) nositi dempsit secures de fascibus – nosio je snopić sa sekirom (simbol magistratske vlasti); dempsi pomum arbore – odneo (ubrao) sam jabuku sa stabla; 2) odneti demissit iuga bobus – jarmove su odneli volovi; d. aliquod ex cibo – nosim nešto hrane; 3) d. solicitudinem – nosim nemir (uznemiren sam); 4) dempto fine – bez kraja i konca; dempto auctore – bez obzira na autora Dēmŏctĭr/us,-i, m. (Δημόκριτος) – Demokrit od Abdere (460-340) dēmōlĭ/or,-itus sum,-iri, v. dep. IV – 1) slomiti, razbiti, srušiti demolitur statuam/domum – razbio je kip; 2) uništiti demoliuntur ius – uništavaju zakone dēmōlītĭ/o,-ōnis, f. – rušenje, obaranje, uništavanje dēmonstrātĭ/o,-ōnis, f. (demonstro) – 1) uputa, upućivanje; pokazivanje; 2) dokaz dēmonstrātīv/a,-ae, f. – predstavljanje nečijih dobrih ili loših dela dēmonstrātīv/us,-a,-um, a. – pokazivački, koji pokazuje digitus d. – kažiprst; genus/oratio demonstrativa > demonstrativa dēmonstrōt/or,-ōris, m. – pokazivač; demonstrator dēmonstr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)pokazujem, pokazati d. hominem ei – pokazujem joj čoveka; demonstrat oppidem digito – pokazuje grad prstom; demostravi iter – pokazao sam put; demontrabo tibi ubi habitem – pokazaću ti gde stanujem; 2) navestidemonstrabo tibi illam rem – pokazaću ti tu stvar; d. illum esse felicissimum – dokazao sam mu da je veoma srećan; demonstravit me id cogitasse – pokazao mi je to da znam dēmor/dĕo,-di,-sum,-ēre, v. II – odgrizem, odgristi demordit ungues – grizao je nokte dēmŏr/ĭor-tŭus sum,-i, v. dep. III – umreti demoriuntur familiares nostri – umiru naši prijatelji; potationes plurimae demortuae – mnoge pune čaše su (za mene) izgubljene dēmŏr/or, demoratus sum, demorari, v. dep. I – 1) boraviti, zadržati se, baviti se; 2) čekati, oklevati; 3) trajati d. annos – nosim se s godinama; 4) uzdržati se d. Teucros armis – uzdržavam se od trojanskog oružja (ne idem protiv Trojanaca) Dēmosthĕn/es-is, m. (Δημοσθένης) – Demosten, atinski govornik dēmŏ/vĕo,-vi,-tum,-ēre, v. II – 1) pomeram, pomeriti d. et depello de loco – dižem i progonim iz mesta; demovit eum in insolam – proterao ga je na ostrvo; 2) okrenuti glavu od d. culpam ab eo – okrećem glavu od njegovog prestupa; 3) gradu demovit eum – lišio ga je čina; demovit animum de statu – izludeo je; 4) proterati s poseda demovent populum romanum de suis possessionibus – progone rimski narod sa svojih poseda demptĭ/o,-ōnis, f. (demo) – oduzimanje, odbijanje, smanjivanje dēmūgīt/us,-a,-um, a. (mugio) – bučan paludes demugitae – bučne močvare
dēmul/cĕo,-si,-lsum (ctum),-ēre, v. tr. II – udar, udarac odozgo demulsit caput ei – udario ga je po glavi odozgo (kao čekićem); demulsi dorsum – udario sam leđa; ita motus et demulctus et captus est – bio jetako dirnut i polaskan i osvojen dēm/um, adv. – najzad, tek nunc d. – tek sad; tum (nunc) d. + futur – tek kad (pošto, nakon); id d. – to najpre, upravo to; ille d. – najpre taj/on, upravo on dēmurmŭr/o,-avi,-atum,-are, v. I – mumlam, mumlati, brundam, brundati dēmūtātĭ/o,-ōnis, f. (demuto) – promena, mutiranje dēmūt/o, -avi,-atum,-are, v.tr.&intr. I – 1) menjam, menjati, izmeniti demutavit orationem suam – izmenio je svoj govor; 2) izmeniti se, postati drugačiji, mutirati dēnārĭ/us¹,-a,-um, a. – što pripada desetki (se odnosi na broj deset) numerus d. – broj deset; fistulae denariae – flauta sa deset pipa dēnārĭ/us,-ii, m. – dinar, srebrni novčić od 10 (kasnije 16) bakrenih asa, a imao je vrednost jedne atinske drahme tibi ad denarium solvo – isplaćujem ti do poslenje pare dēnarr/o,-avi,-atum,-are, v. I – pripovdam, pripovedati dēnās/o,-are, v. I (de+nasus) – odseći (robu) nos dēnĕt/o,-avi,-atum,-are, v. intr.I – otplivati dēnĕg/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I – 1) poričem, poreći; 2) odlučnoodbijam, odbiti; 3) uskratiti d. ei illud – uskraćujem mu to; d. dare – ne dam; denegat me commissarium –uskraćuju mi dužnost komesara dēn/i,-ae, a. (decem) – po deset na svakog uxores habent d. duodenique inter se communes – žene imaju po deset i po dvanaest na svaku; dena Luna movebat equos – konji se menjaju svakog desetog u mesecu; bis/ter/quatuor denae – 2×10/3×10/4×10 dēnĭcāl/is,-e, a. (de+nex) – smrtni, pogrebni ferae denicales – sedmina, svečani (ritualni) obed u čast sahranjenog dēnĭque, adv. – 1) sada (nakon svega), posle, zatim quid d. agitis? – šta ćeš sad da činiš?; 2) najzad, konačno hoc ex tuis literis d. cognovi – najzad sam to saznao iz tvog pisma; 3) tek nunc/tum d. – tek sad/onda (tada); 4) (kod nabrajanja) dakle, na kraju (konačno), ukratko, jednom rečju pernegabo atque abdurabo, periurabo d. – poricaću i izdržaću, krivo ću se, dakle, kleti; minime libidinosus, non luxuriosus, non avarus, nulius rei d. cupidus – krajnje uzdržan, ne čezne za luksuzom, nije gramziv, ni za čim, dakle, ne žudi; 5) bar dēnōmĭnātĭ/o,-ōnis, f. – μετωνυμία, metonimija Mars – bellum, Venus – pulchritudo dēnōmĭn/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – dati ime res denominata – imenovana stvar dēnorm/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – učiniti nepravinim, van norme d. agellum – a) dajem njivi nepravilan izgled; b) izuzimam njivu iz režima koji važi za okolne
dēnŏt/o,-avi,-atum,-are, v. I – beležiti, zabeležiti d. illud cretâ – beležim to kredom;denotavi lineam conspicuo colore – obeležio sam liniju upadljivom bojom; denotaverunt cives romanes necandos – zabeležili su pogubljene/poginule rimske građane den/s,-tis, m. – 1) zub dentes adversi – prednji zubi; crepitus dentium – cvokot/anje zuba; 2) albis dentis deridere aliquem – cerekati se na nečiji račun; d. niger/invidius – zavidljivost, zavist; 3) d. aratri – raonik; d. indus – kljova; d. serrae – «zub» reze; d. forcipis – «zub» klešta dense, - adv. (densus) – gusto, često dens/ĕo,-ŭi,-ēre, v. tr. II – 1) zbijem, zbiti densuit ordines – zbiti redove; d. scuta super scuta – zbijam daščice jednu preko druge [na štitu]; 2)zgusnem, zgusnuti tenebrae desantur – mrak se gusne; coelum densetur – nebo se tmuri; 3) sažeti densui orationem –sažeh govor densĭt/as,-ātis, f. – gustina, gustoća d. figurarum/sententiarum – gustina ljudi/mišljenja dens/us,-a,-um, a. – 1) gust densior silva – gusta šuma; densi frutices – gusto žbunje; 2) jak densissimus imber – jak/gust pljusak; 3) zgusnut aer d. – zgusnut vazduh; densi hostes – zgusnuti neprijateljski redovi; 4) (u abl.) obrastao caput densâ caesarie – glava obrasla gustom kosom; trames densâ caligine opacâ – staze prekrivene gustom tamom; 5) čvrstcibus densus – čvrsta hrana; 6) smrznut aequor densum – smrznuta površina vode; 7) sažet Thucydides d. et brevis – sažeti i jezgroviti Tukidid; 8) čest densae plagae – česti udarci dentālĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – raonik dental/e = aratrum –ralo dentāt/us,-a,-um, a. – 1) zubat, oštar puella dentata – oštra devojka; frigus tentatum –zubata zima; 2) nazubljen serrula dentata – nazubljena testera dentĭfrangĭbŭl/us,-i, m. (dentifrangibul/um,-i, n) – (u šali) kostolom, «zubolom», borac pesnicama, onaj koji izbija zube dentĭlĕg/us,-a,-um, a. (dens+lego) – onaj što kupi svoje izbijene zube dentĭ/o¹,-ivi,-itum,-ire, v. II – biti gladan; dentes dentent – muči me glad dentĭ/o²,-ōnis, f. – pucanje/lomljenje zuba dēnū/bo,-psi,-ptum,-ĕre, v. III – udajem se, udati se denubo in domus Marci – udajem se u Markov dom dēnūd/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) obnažujem, obnažiti, razgolititi denudat eum a pectore – obnažio mu je grudi; 2) otkriti d. consilium meum – iznosim svoj savet
dēnuncĭāti/o,-ōnis, f. (denuncio) – 1) objava d. belli/victoriae – objava rata/pobede; d. periculi – objava pretnje; 2) poziv d. testimonii – poziv za svedoka/svedočenje; 3) d. Catilinae – obznana/naredba; 4) prijava, dostava d. accusatoris – doušnikova dostava dēnuncĭ/o,-avi,-atum-are, v. I – 1) objavljujem, obznanjujem, objaviti, obznanitidenunciavit bellum populo romano – obravio je rat Rimu; 2) podneti prijavu/dostavu; 3) pretiti; 4) d. ut – naređujem, zahtevam d. tibi ut ad me scribas – zahtevam da mi pišeš; d. ne saltum illum transeas – naređujem da se kroz ovaj klanac ne prolazi; d. manus abstineant – naređujem da se ruka ne diže; 5) najaviti nubes hiemem asperam denunciant– oblaci najavljuju zimu dēnŭo, adv. (de novo) – 1) nanovo, iznova, ponovo urbes terre motu subversa d. condidit– gradovi su ponovo zemljotresom zatrpani (zemljotres je ponovo zatrpao gradove); 2) opetd. dico – opet kažem; d. rebello – ponovo se bunim dēn/us,-a,-um, a. – deset
Deō (Δηώ) – Deja,boginja Demetra/Cerera
Dēōi/s,-ĭdis, f. (Δηωϊς) – Deoja, kćer Deje (Demetre) dēōĭ/us,-a,-um, a. – koji pripada Deoji ili se odnosi na nju dĕŏnĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – istovaram, istovariti d. aliqod ex illius invidia et in me transfero – nešto od njihove zavisti istovaram i prenosim u sebe dĕors/um, adv. (suprotno od sursum) – dole sursum (ac) d. – gore-dole, dole-gore dĕoscŭl/or,-latus sum,-ari, v. dep. I – 1) ljubiti, cmokati deosculatur eam – on je cmoka; 2) ceniti d. ingenium pueri – cenim dečakov talenat dēpăscisc/or,-pactus sum,-i, v.dep. III – 1) uslovljavam, usloviti d. mihi tria praedia –pod uslovom da dobijem tri njive; 2) sklopiti sporazum d. cum eo ut – dogovorio sam se s njim da; d. ad conditiones – pristajem pod uslovom; cupio depascisci morte – želim umreti dē/pango,-pactum,-ĕre, v.tr. III – posadim, posaditi u zemlju quercus in scrobe depacta – hrastovi u rupu posađeni; terminus vitae depactus – kraj života je zapisan dēparc/us,-a,-um, a. – škrt, gramziv, bedan dē/pasco,-pāvi,-pastum,-ĕre, v. III – 1) (za pastira) dozvoliti ispašu; 2) (za stoku) pastidepavunt agros/herbas – pasu njive/travu; altaria depasta – oltari sa kojih su darovi pojedeni dē/pascor, -pastus sum,-i, v. dep. III – (o stoci) pasti, jesti serpens depascitur miseros artus – guja guta jadne udove; febris depascitur artus – groznica tanji udove dēpastĭ/o,-ōnis, f. (depasco) – paša, jedenje
dēpesciscor > depasciscor dēpe/cto,-xi,-xum,-ĕre, v. III – 1) češljam, češljati d. crines – češljam se; 2) batinatidepexit eum – izbatinao ga je dēpĕcūlāt/or,-ōris, m (depeculor) – pljačkaš, razbojnik dēpĕcūl/or,-depeculatus sum, -ari, v. dep. I (peculium) – 1) pljakati, otimatidepeculantur domus/fana – pljačkaju kuće/hramove; 2) (figurativno) depeculatur laudem honoremque suum familiaeque suae – lišava i sebe i porodicu pohvala i ugleda dē/pello,-pŭli,-pulsum,-ĕre, v. III – 1)gonim, goniti; progoniti; terati depulit eum loco –proterao ga je iz mesta; depuli hostem terrâ – proterao sam neprijatelje iz zemlje; depulit puerum a matre (mama) – oterao je dečaka od majke; depulsum ab ubere matris –odbijen od sise; depullunt barbarorum praesidia ex his regionibus – progone varvarske logore sa svojih poseda; 2) srušiti simulacra deorum depulsa – kipovi bogova srušeni; 3) d. metum/ suspicionem a me – odgonim strah/sumnju od sebe; non d. eum dictis, quin – ne odbacujem njegove naloge, ali; d. falsas auditiones – odbacujem lažne glasine dēpend/ĕo,-i,-pensum,-ēre, v. II – 1) visim, visiti pugio dependet a cervicibus ante pectus – na grudima imbodež visi o vratu; laqueo dependentem invenerunt – izumili su viseću zamku; fides dependet a die – vera visi o danu (zavisi od trenutka); 2) voditi poreklo dēpend/o,-ndi,-nsum,-ĕre, v. III – 1) tajem, dati, plaćam, platiti dependo pecuniam – dajem novac (plaćam); 2) odužiti (se) dependo rei publicae poenas – izdržavam kaznu za prekršaj protiv zakona/države; 3) upotrebiti dependo tempora amori – koristim vreme za ljubav; 4) uložiti napor dependit operam incassum – uzalud je ulagao napore dēper/do,-dĭdi,-dĭtum,-ĕre, v. III – 1)sravniti, uništiti, upropastiti; 2) izgubiti deperdidit bona – izgubio je imovinu; deperdidi aliquod de existimatione mea – izgubio sam od ugleda dēperdĭt/us,-a,-um, a. (particip od deperdo) – uništen, upropašen, sravnjen sa zemljominopiâ deperditus – upropašten oskudicom; d. amore eius – bio je smrtno zaljubljen dēpĕr/ĕo,-ĭi,-ĭtum,-īre, v. IV – 1) propadam, propasti gens humanum vitio deperitura –ljudski rod će zbog grehova propasti; 2) umreti deperibo amore tuo – umreću za tobom dēpĭl/o,-avi,-atum,-are, v. I – lišiti dlaka/kose/perja depilatus – izigran, nasamaren
dēpi/ngo,-nxi,-ctum,-ĕre, v. tr. III – 1) slikam, slikati depinxit pugnam marathoniam –naslikao je Maratonsku bitku; depinxi imaginem in tabula – izradio sam lik na tabuli; 2) opisati d. eum (vitam in Italiâ) – opisujem njega (život u Italiji) dēpla/ngo,-nxi,-nctum,-ere, v.tr. III – žalim, žaliti d. eum – žalim (oplakujem) ga dēplex/us-a,-um, a. (particip od deplector) – koji se srozava, smotaje, srozan, smotan dēplōrābund/us,-a,-um, a. (deploro) – oplakivan, ožaljen dēplōrātĭ/o,-ōnis, f. – oplakivanje, ridanje, žalost dēplōr/o, -avi,-atum,-are, v.intr. I – 1) ridam, ridati, oplakujem, oplakivati, žalitilamentabili voce deplorant – žalosnim glasom oplakuju; 2) žaliti; 3) smatrati izgubljenimdeploravit agros/spem – žalio je zemlju (imanje)/izgubljenu nadu dēplūm/is,-e, a. (de+pluma) – operušan dēpl/ŭo,-ŭi,-ĕre, v. III (samo u 3 l. jednine) depluti – pljušti; depluit lacrimas – lije suze dēpŏl/ĭo,-ivi,-itum,-ire, v. IV – 1) uravnam, uravnati, ugladiti, izgladiti; 2) izmeriti batinom depolivit dorsum eius virgis – ispravio/ispeglao mu je leđa kandžijom dē/pōno,-pŏsŭi,-pŏsĭtum,-ĕre, v. III – 1) spustim, spustiti deponit coronam in aram – spušta krunu na oltar; deposui caput in grenio eius – spustio sam glavu u njeno krilo; 2) ostaviti, pustiti d. librum de manibus – ostavljam/puštam knjigu iz ruku; 3) (vojska)postaviti, rasporediti deponet exercitum in terram – postavlja (raspoređuje vojsku na položaj; 4) depositum vino – mrtav-pijan od vina; 5) ostaviti nastranu, skloniti deponsuit pecunima apud uxorem – sklonio je novac kod supruge; deponam omnia mea in silvas –ostaviću sve svoje u šumi; 6) ius populi romani in vestra fide ac religione d. – prepuštam rimske zakone vašoj veri i crkvi; 7) odložiti, odbaciti, gurnuti ustranu d. odium – odlažem mržnju; depone illud ex memoria – izbaci to iz glave; 8) dati ostavku deposuit imperium –dao je ostavku; 9) deposuit animum – izgubio je dušu; 10) odreći se, napustiti deposuit provinciam – napustio je provinciju (vlast nad p-om); 11) depositus – spušten, tj. na umoru (umirućeg i tek umrlog su iz kreveta spuštali na zemlju) dēpŏpŭlātĭ/o,-ōnis, f. (depopulor) – haranje, pljačkanje dēpŏpŭl/o,-avi,-atum,-are, v. I dēpŏpŭl/or, depopulatus sum,-ari, v. dep. I – harati, pljačkati depopulantur eam regionem – haraju ovaj kraj dēport/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) gonim, goniti d. ligna de fundo – gonim drva sa imanja; deportavit ossa eius in Cappadociam ad metram – nosim njegove kosti majci u Kapadokiju; oterati, odvesti; naves, quae exercitum eo deportaverunt – lađe, na kojima se ova vojska prevezla; 2) nosim, nositi d. triumphum/gloriam ex illis gentibus – nosim
pobedu/slavu ovih plemena; d. nihil aliud de hac provincia, nisi – ne nosim ništa drugo iz ove provincije, samo; 3) proteram, proterati deportatus Italiâ est – proteran je iz Italije dē/posco,-pŏposci,-ĕre, v. III – zahtevam, zahtevati deposcunt unum imperatorem – zahtevaju jednog komandanta; depoposci mihi partes istas/consulatum – zahtevam taj deo/konzulsku službu za sebe; d. eum in poenam – zahtevam da se on kazni dēpŏsĭtĭ/o,-ōnis, f. (depono) – 1) spuštanje, stavljanje na zemlju; 2) zastajanje, spuštanje glasa dēpraed/or,-atus sum,-ari, v.dep. I – harati, pljačkati dēprāvāte, adv. (depravo) – naopako,izvrnuto, izopačeno dēprāvātĭ/o,-ōnis, f. – izvrtanje, izopačavanje, izopačenost, posuvraćenost d. oris – krivljenje usta, grimasa; d. verbi – izvrtanje reči; d. et foeditas turpificati animi – izopačenost i posuvraćenost pokvarene duše dēprāv/o,-avi,-atum,-are, v. (pravus) – 1) izvrćem, izvrnuti, izokrenuti deparvit oculos – kolutao je očima; 2) pokvariti, razmaziti; deparvat puerum indulgentiâ – kvari dečaka preteranom ljubaznošću; 3) zavesti, zavoditi depravit et seduxit – zavodio je i zanosio; 4) uništiti, upropastiti corrumpat et depravat – kvari i uništava dēprĕcābund/us,--a,-um, a. (deprecor) – bogoradeći, uporno moleći, dosadan dēprĕcātĭ/o,-ōnis, f. – 1) uporno odvraćanje, upozoravanje d. periculi – uporno upozoravanje na opasnost; 2) izvinjenje, pravdanje d. facti – izvinjenje za čin; 3) proklinjanje, d. deorum – molitva da bogovi bace prokletstvo na nekoga dēprĕcāt/or,-ōris, m. – 1) čovek koji proklinje (baca prokletvo); 2) d. sui – onaj koji se izvinjava, traži oproštaj; 3) zagovornik, posrednik dēprĕc/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) odvraćati, moliti nekoga da odustane d. mortem – molim smrt (da me zaobiđe); deprecantur patres, ne festinarent – mole očeve da ne žure; d. ut servo poenam remitteret – molim da se kazna robu ublaži; d. civem a civibus –molim a se građanin pomiluje; 2) legati deprecantur, regem scelere Iugurthae lapsum esse – legati smatraju da je to greška kralja Jugurte dēprĕhe/ndo,-ndi,-nsum,-ĕre, v. III (ili: deprendo) – 1) hvatam, uhvatiti, zarobitideprehendit naves – zarobio je brodove; 2) iznenaditi, zateći na delu deprehendit eum in adulterio – uhvatio ga je u preljubi; deprehendit serpentem in via – iznenaditi zmiju na putu; 3) zbuniti, zaprepastiti me depehensum negare non potui – zaprepašten sam da mi se ne dopušta da poreknem; 4) shvatiti, uvideti, zapaziti d. res magnas saepe in minimis rebus – često u malim stvarima zapažam velike stvari dēprĕhensĭ/o,-ōnis, f. – otkriće, neočekivano saznanje d. veneni – otkriće otrova
dēpresse, adv. (depressus) – nisko, podlo dēpress/us,-a,-um, a. (particip od deprimo) – nizak domus depressa – niska kuća;aquaeductus depressior – nizak akvadukt; 2) nizak, jadan, podao; 3) vox depressa – dubok glas dē/prĭmo,-pressi,-pressum,-ĕre, v. tr. III – 1) pritiskam, pritisnuti onus me depressit –breme me pritiskao; d. aratrum in terram – pritiskam ralo u zemlju; 2) potopitidepresserunt naves/classem – potapali su brodove; 3) posaditi (zabiti) u zemlju; 4) kopati duboko depressi fossam – iskopao sam rupu; locus circiter duodecim pedes humi depressus – mesto oko dvanaest stopa ukopano u zemlju; 5) potčiniti, gušiti depressit veritatem – gušio je istinu; depressit hostem – zlostavljao je neprijatelje dēproelĭan/s,-tis, (particip od dedeproelior) – sukobljen venti deproeliantes – sukobljeni vetrovi dēprōm/o,-psi,-ptum,-ĕre, v. III – vadim, vaditi, izneti (iz ostave) deprompsi pecuniam ex aerario – izvadio je novac iz riznice; oratio deprompta ex iure civili – govor uzet na temu građanskog prava dēprŏpĕr/o,-avi,-atum,-are, v.intr. I – 1)žurim, žuriti; 2) deproperavi coronas – žurim da pletem krune deps/o,-ŭi,-tum,-ĕre, v. III (δεψέω) – češati, pročešljati; urediti d. farinam – sejem brašno; d. coria – štavim kožu dēpŭd/et, -ŭit,-ēre, v. II (impers.) – stidno je, ne priliči depudet me hoc fecisse – meni ne priliči da to uradim dēpung/o,-avi,-atum,-are, v. I – boriti se na smrt i život d. acie instructâ cum eo – vodim uvežbanu bitku s njim; proelio depungato – odlučna bitka dēpulsĭ/o,-ōnis, f. (depello) – 1) odbacivanje d. servitutis – odbacivanje robovanja; 2) d. doloris- savlađivanje bola; 3) odbijanje d. luminum – odbijanje svetlosnih zraka dēpuls/o,-avi,-atum,-are, v. I – odbacujem, odbaciti; odbijam, odbiti depulsavit eum de via – gurnuo ga je s puta dēpuls/or,-oris, m. – čovek koji odbacuje, odbija dēpurg/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – čistim, čistiti d. pisces – čistim ribu; d. terram ab herba – čistim zemlju od korova dēpŭt/o¹,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) režem, (od)rezati d. malleolum – režem prut; 2) obrezujem, obrezivati d. vineam – obrezujem lozu dēpŭt/o²-avi,-atum,-are, v. tr. I – cenim, ceniti, proceniti, računati, militi d. operam Marci parvi pretii – mislim da je Markovo delo male vrednosti; d.illud in lucro – ubrajam to u dobit
dērād/o,-si,-sum,-ere, v. III – 1) stružem, strugati pix navibus derasa – katran na brodovima je ostrugan/opao; 2) brijati d. capllum ex capite – brijem kosu s glave; deradsi caput – obrijao sam glavu dērĕlictĭ/o,-ōnis, f. – 1) nemar, zanemarenost; 2) zaturenost, zabačenost dērĕlict/us,-us, m. > derelictio dērĕ/linquo,-licui,-lictum,-ĕre, v. III – 1) napuštam, napustiti, ostaviti na cedilu argos fertiles desero et d. – ostavljam i napuštam plodnu zemlju; naves ab aestu derelictae – lađe iz straha napuštene; derelictus ab amicis – napušten od prijatelja; 2) ostavljam, ostaviti derelincuit praesidium in arce – ostavio je blago u ćemeru dērĕpente, adv. – naglo, odjednom, iznenada dērēp/o-si,-ĕre, v. intr. III – puzim, puziti, kliziti dērid/ĕo,-si,-sum,-ēre, v. tr. II – 1)ismejavam, ismejati derisit eum – ismejavao ga je; 2) izrugujem se, izrugivati sederides – rugaš mi se, izvrgavaš me ruglu dērīdĭcŭl/us,-a,-um, a. – smešan dērīdĭcŭl/um, -i, n. – predmet ismejavanja sum deridiculo – postao sam predmet ismejavanja; ad deridicula – do rugla dērĭg/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) ukočiti se derigescunt mihi comae – kosa mi se ukoči (=diže); 2) slediti se d. formidine sanguis – sledi mi se krv od užasa dērĭ/pĭo,-rĭpŭi,-reptum,-ĕre, v. tr. III (de+rapio) – 1) otrgnem, otrgnuti deripui eum de ara – otrgoh ga od oltara; deripuit velamina de humeris – otrgao je pokajničku grančicu sa nadlaktice; 2) istrgnem, istrgnuti deripuit librum de manu – istrgao je knjigu iz njegove ruke; 3) svući deripiscent lunam coelo – svući će mesec s neba; 4) otmem, oteti quantum de mea auctoritate deripuiscet – koliko će od moje vlasti da otmu dērīs/or,-ōris, m. – rugalica, ismejivač; satiričar dērīs/us,-us, m. – poruga, izrugovanje dērīvātĭ/o,-ōnis, f. (derivo) – 1) odvođenje derivatio fluminum – odvođenje reka; 2) izvođenje reči; 3) ulepšavanje, zamena reči , na pr. fortis (smeon) umesto temerarius(osion) dērīv/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I (de+rivus) – 1) odvodim, odvesti, voditi; d. aquam ex flumine – vodim vodu iz reke; 2)izvodim, izvesti jednu reč iz druge dērŏgātĭ/o,-ōnis, f. – delimično ukidanje, ograničavanje primene nekog zakona dērŏgĭt/o,-are, v. I – zapitkivati, dosađivati pitanjima dērŏg/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) povlačim, povući naredbu; 2) odbaciti d. illud ex aequitatem – odbacujem to iz računa; derogant illud de lege – izbacuju to iz zakona dērōs/us,-a,-um, a. (particip od derodo) – izglodan, izlokan
dēruncīn/o,-avi,-atum,-are, v. I – (de+runcina) – 1) oblanjati; 2) nasamariti, prevariti dērŭ/o,ŭi,-rŭtum,-ĕre, v.tr. III – rušiti, lišiti deruit eum cumulum de laudibus – lišio ga je ugleda dērupt/a,-orum, n. (pl.) –strma mesta dērupt/us,-a,-um, a. – odsečen, okomit, strm derupta ripa – strma obala dēsaevĭ/o,-ĭi,-itum,-ire, v. intr. IV – 1) besneti hiems desaevit – zima besni; 2) izbesneti se dum desaevit ira – već je se gnev izbesneo (i prestao) dēsalt/-o, -avi,-are, v. I intr. – igrati, izvoditi igru descend/o,-ndi,-nsum,-ere, v. tr. III (de+scando) – 1) silazim, silaziti d. in navem – silazim u brod; d. ad mare/in campum/in forum – silazim na more/u polje/u forum; 2) spustiti se d. de rostris – spuštam se s ljuna broda; 3) sjahati d. ex equo sjahujem s konja; 4) otići duboko ferrum alte descendit in corpus – mač je duboko prodro u telo; 5) spustiti se vox descendit – glas se spušta; 6) ostaviti utisak verbum descendit in pectus – reč je ostavila dubok utisak; 7) pribeći descendit ad vim et arma – pribegao je nasilju i oružju;descendit ad accusandum – podneo je tužbu; 8) quantum ab antiquis descenderat –koliko se razlikuje od starine (koliko odstupa) dēscensĭ/o,-ōnis, f. – 1) silazak, spuštanje; strm put difficilis d. – teška strmina; 2) udubljenje za stepenice koje vode u kupatilo dēscens/us,-us, m. > descensio desci/sco,-īvi (-ĭi),-ītum,-ĕre, v. tr. III – 1) otpasti, biti otpadnik d. a populo romano – otpasti od rimskog naroda; 2) odstupati, razlikovati se descescit a veritate – odstupa od istine; descescivit a vita – umro je; descenscit a me – napustio (izneverio) je moj stav; 3) preći desciscit ad saevitiam – prelazi u gnev; vitis descensit – loza se izmeće/degeneriše descrī/bo,-psi,-ptum,-ĕre, v. tr. III – 1) upisujem, upisati, crtati describit geometricas formas in arena – upisuje geometrijske oblike u pesak; 2) opisujem, opisati descripsit hominum sermones moresque – opisao je jezik i običaje ljudi; descripsit versibus facta –opisao je istinite događaje u stihovima; descripsit eum latronem – opisao ga je kao razbojnika; 3) razdeliti descripsit annum in duodecim menses – razdelio je godinu na dvanaest meseci; descrpsi populum censu – razdelio sam narod prema imovnom stanju; 4) dodeliti descripsit bona comitibus suis – dodelio je imovinu svojim pristalicama; 5) prepisati descripsit ab me – prepisao je od mene descripte, adv. – propisno descriptĭ/o,-ōnis, f. – 1) crtež, nacrt d. coeli – crtež [zvezdanog] neba; 2) opis d. locorum – opis mesta; 3) podela d. populi – podela naroda [po imovnom stanju]; 4)
popis d. privatarum possessionum – popis privatnih poseda; 5) osnutak, plan, nacrt d. civitatis –osnutak grada; d. aedificandi – plan/nacrt zgrade descriptĭuncŭl/a,-ae, f. (dem od descriptio) – manji crtež, opsi, podela descript/us,-a,-um, a. (particip od describo) – propisan, nadležan, uredan ordo d. – propisan red; naturâ nihil est descriptius – ništa nije propisnije uređeno od prirode dēsĕc/o,-ŭi,-ctum,-are, v. tr. I – 1) odsečem, odseći d. partes ex toto – odsečem delove od celine; 2) odrezati desectum serrâ – odreno testerom dēs/ĕro¹-sĭtum,-ĕre, v. III – sejem, posejati, usejati desitis seminibus – seješ semena dēsĕr/o,-ŭi,-rtum,-ĕre, v. III – 1)napuštam, napustiti desertuit agros, latos ac fertiles – napustio je imanje, okrajke i plodnu zemlju; castellum desertum ab ea patre – logor napušen od njenog oca; 2) ostaviti na cedilu amici partim deseruerunt partim prodiderunt me – prijatelji su me delom napuštali a delom ogovarali; 3) (vojska) dezertiram, dezertiratideseruit exercitum – dezertirao je; 4) zanemarujem, zanemariti deserit officium –zanemario je dužnost; deserui vadimonium – izostao sam (nisam došao na zakazani sastanak) dēsert/a,-orum, n. (pl.) (desero²) – pustinja, pustoš dēsertĭ/o,-ōnis, f.(desero²) – napuštanje, dezertiranje dēsert/or,-oris, m. – dezerter dēsert/us,-a,-um, a. (desero²) – 1) napušten, prazan, pust loca deserta – napuštena mesta; via deserta – napušteni put; 2) usamljen stipes d. in agris – usamljeni panj na njivi dēservĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – 1) zaslužujem, zaslužiti; 2) d. studiis – bubam, učim, dirinčim; 3) robujem, robovati deservivit corpori – robovao je telu dēs/es-ĭdis, a. (desideo) – lenj, trom, spor, terkav d. ab opere – lenj za rada dēsicc/o,-avi,-atum,-are, v. I – sušim, osušiti, isušiti d. vasa – sušim vaze dē/sĭdo,-sēdi,-sessum,-ēre, v. II (de+sedeo) – usedoh se čekajući, sedim i čekam desedi totum diem – sedeo sam i čekao celi dan dēsīdĕrābĭl/is, -e, a. – poželjan, željen dēsīdĕrātĭ/o,-ōnis, f. – želja, poželjnost dēsīdĕrĭ/um,-ĭi, n. (desidero) – 1) želja, čežnja, žudnja d. mihi rerum carissimarum – moja čežnja za dragocenim svarima; 2) gubitak d. eius ferre non possum – gubitak njega ne mogu da podnesem; 3) prirodna nužda desiderio naturali, non voluptate – [reč je] o prirodnoj potrebi a ne o strasti; d. corpori – prirodna potreba, nužda; 4) želja, molba (potčinjenog)
dēsīdĕr/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1)želim, želeti; d. aliquem/aliquod – želim nekoga/nešto; 2) izgubiti in eo proelio CC milites desideravit – u toj bici izgubljeno je 200 vojnika; navis desiderata est – brod je izgubljen dēsĭdĭ/a,-ae, f. (desideo) – dugotrajno čekanje, čamotinja, dokonost dēsĭdĭōse, adv. – dokono dēsĭdĭōs/us,-a,-um, a. – dokon delectatio desidiosa – prijatna dokolica; otium desidiosissimum – prijatna dokonost dē/sīd/o,-sēdi,-ĕre, v. intr. III – 1) sleći se terra desidit – zemlja se sleže; 2) tonuti urbs desidit – grad tone (se sleže); 3) (metaforično) propadati, bledeti mores desidunt – običaji blede dēsignātĭ/o,-ōnis, f. – 1) oznaka; 2) opis; 3) narudžba; 4)izbor, postavljenje d. consulatus – postavljenje/izbor za konzula dēsignāt/or,-oris, m. – 1)nadzornik (u pozorištu, borilačkim veštinama i sl.) dēsĭgn/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) označiti, obeležiti d. oppidum sulco – obeležavam granice [budućeg] grada brazdom; 2) pokazati d. eum digito – pokazujem ga prstom;signabo tibi locum – pokazaću ti mesto; 3) izneti quid non ebrietas designit? – šta neće pijanstvo izneti; 4) designatus – budući(izabrani konzul ili drugi visoki činovnik koji još nije stupio na dužnost) dē/sĭlĭo,-sĭlŭi (ĭlĭi),-sultum,-ire, v. IV (de+salio) – 1)iskočim, iskočiti d. rheda – iskačem iz kočije; d. de rheda/ex navi – iskačem iz kočije/broda; 2) skačem, skočiti desiluit ex (ab) equo – skočio je s konja; desilit e scapha in terram – skače s čamca na zemlju dē/sĭno,-sīvi (sĭi),-sĭtum,-ĕre, v. III – 1)prekidam, prekinuti, napuštam, napustiti d. artem – prestajem da se bavim umetnošću, napuštam umetnost; 2) prestati desiit defendere – prestao je da brani; 3) vocari est desitus – pozivanje je završeno; desitum est disputari – nema više diskusije dēsĭpĭentĭ/a,-ae,f. (desipio) – ludost, budalaština dēsĭpĭ/o,-ŭi,-ĕre, v. III (de+sapio) – ludovati, budalesati dulce est desipere in loco – prijatno je ludovati u [svom] mestu dē/sisto,-stĭti,-stĭtum,-ĕre, v. III – 1) odustajem, odustati desistitit a defendione – odustao je od odbrane; d. de sententia – odustajem od osude; non d. quin – ne odustajem, ali; d. pugnae – odustajem od bitke; 2) prestati, stati sonus desistit – buka je prestala;desiti stomachari – prestao sam gladovati dēsōlāt/us,-a,-um, (particip od desolo) - napušten, pust templa desolata – opusteli hramovi; manipuli desolati – napuštena četa, napušteni vojnici
dēsōl/o,-avi,-atum,-are, v. I (de+solus) – prepuštam, prepustiti, napuštam, napustitidesolo agros – napuštam zemlju despectĭ/o,-ōnis, f. > despectus² – pogled odozgo despect/o,-are, v.intr. I (de+spicio) – 1)gledam, gledati odozgo, nadgledati; 2) vladatioppidum despectit regionem – grad vlada oblašću; 3) gledati sa visine, prezirati ne ut victi despectarentur – da se pobeđeni (poraženi) ne preziru despect/us¹,-a,-um, a. (particip od despicio) – prezren despect/us²,-us, m. (despcio) – 1) pogled sa visine; 2) prezir, potcenjivanje sum despectui – za potcenjivanje sam (prepušten sam potcenjivanju) despēranter, adv. (despero) – očajno, beznadno, desperatno d. cum ea loquor – s njom očajno razgovaram despērātĭ/o,-ōnis, f. – beznađe, očaj/anje d. vitae – očaj života; adduxit eam ad desperationem – doveo je do očajanja dēspērāt/us,-a,-um, a. (particip od despero) – beznadežan, očajan, dešperatan res desperata – beznadežan slučaj; perfugium desperatissimum – očajničko bekstvo; paene desperata respublica – bezmalo beznadna republika despēr/o,-avi,-atum,-are, v. intr.& tr. I – 1) gubim nadu, očajavam d. de republica – gubim nadu u republiku; d. mihi/salutati meae – gubim nadu u sebe/svoje zdravlje; 2) d. ista esse vera – ne verujem da je to istina; desperatus ab ominbus – od svega je digao ruke despĭcātĭ/o,-ōnis, f. (despicor) – prezir, gnušanje (drugih) despĭcāt/us,-a,-um, a. (particip od zastarelog despicor) – prezren, gnusan habeo eum despicatum – ja sam ga prezreo; homo despicatissimus – gnusan čovek despĭcĭentĭ/a-ae, f. (despicio) – potcenjivanje, prezir dēsp/ĭcĭo,-exi,-ectum,-ĕre, v. intr.&tr. III (de+specio) – 1) gledati odozgo d. ad te per impluvium – gledam te odozgo kroz impluvium (četvrtasti otvor u atrijumu kroz koji je hvatana kišnica u bazen); despexi de vertice montis in mare – gledao sam sa vrha brda na more; despexit summo ab aethere terras iacentes – gledao je sa nebeskih visina razbacane zemlje; 2) prezirati d. legionem propter paucitatem – prezirem legiju zbog malobronosti dēsp/ĭcĭen/s,- ĕntis, a. (particip od despicio) – odvratan d. tui – odvraćam oči od tebe despŏlĭāt/or,-oris, m (despolio) – pljačkaš, siledžija dēspŏlĭ/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – pljačkam, plačkati, robim, robiti despoliavit me armis – oteo mi je oružje dedspon/dĕo,-di,-nsum,-ēre, II – 1) obećavam, obećati; dajem reč, jamčim, jamčitidespondit ei Syriam – obećao mu je Siriju; d. illam libros Bruto – posvećujem
ove knjige Brutu; spes despondetur tuo anno – nade se polažu u tvoju godinu; 2) veriti devojku d. filiam in nobilem familiam – obećajem kćer u plemenitu kuću; 3) d. animum – gubim duh/hrabrost despūm/o,-avi,-atum, are, v. tr.&intr. I – 1)peniti, skidati penu; 2) gubiti snagu des/pŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1) pljujem, pljuvati; 2) prezirati, gaditi se voluptates desputae – odvratne strasti desquām/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – strugati, čistiti d. piscem – čistim ribu destert/o,-ŭi,-ĕre, v. III – odhrkati, odspavati, odsanjati destillātĭ/o,-ōnis, f. (destillo) – curenje d. narium – [curenje noseva] kijavica; d. ventris – katar creva; d. pectoris – katar pluća,kašalj destill/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1) curiti, kapati; 2) lučiti, ispuštati tempora destillant puro nardo – vremena luče čisti aromatični nard (miris koji se dobija od indijske aromatične biljke); destillat odore – ispušta miris destĭnātĭ/o,-ōnis, f. (destino) – 1) odluka; 2) odredište destĭn/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) učvršćujem, učvrstiti, vezati d. antennas ad malos – vežem jedra za jarbol; d. naves ancoris – vežem lađe za sidra; 2) dodeliti d. eum consulem – dodeljujem ga konzulu; 3) odlučujem, odlučiti d. me quid faciam – odlučujem šta da činim; sibi destinatum in animo esse Camillo summittere imperiam – Kamilo se bio odlučio da sebi potčini komandu/vlast; 4) određujem, odrediti destĭnāt/um,-i, n. – 1) cilj, namera destinato – s ciljem; ex destinato – s namerom, namerno; 2) odredište destĭt/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III (de+statuo) – 1)ostavljam, ostaviti destituit cohortes extra vallum – ostavio je kohorte ispred/izvan palisada; 2) dovesti destituit eum ante tribunal – doveo ga je pred sud; 3) ostaviti na cedilu, prevariti destituit eum mercede – prevario ga je za nadnice; 4) izneveriti, izjaloviti se spes me destituit (destituor spe) – nada me je prevarila destĭtūtĭ/o,-ōnis, f. – prevara, izdaja, podvala destri/ngo,-inxi,-ictum,-ĕre, v. tr. III – 1) odbijam, oduzimam, odbiti, oduzeti; 2) skinutid. tunicam – skidam tuniku; 3) žanjem destingit avenam – žanje ovas; 4) režem, odrezatidestinxi oleam – odrezao sam maslinovu grančicu; 5) potegnuti destrinxit gladium/securim – potegao je mač/sekiru; 6) dirnuti, dodirnuti, okrznuti destingit pectus sagitâ – grudi mu je okrznula strela; 7) napasti nekoga rečima, prigovoriti, kritikovati destructĭ/o,-ōnis, f. (destruo) – rušenje, razaranje d. murorum – rušenje zidina; d. sententiarum – obaranje mišljenja
destrŭ/o,-xi,-ctum,-ĕre, v. tr. III – 1) ruši, razvaljujem, razaram, obaram; 2) uništiti, oslabiti destruxit tyrannidem – oborio je tiranina; destruxit hostem – uništio je neprijatelja dēsub, predlog sa ablativom – pod, ispod d. Alpibus – ispod Alpa dēsŭbĭto, adv. – iznenada,odjednom si d. veniat – ako iznenada bane dēsūdasco,-ĕre, v. III (desudo) – znojim se, znojiti se jako dēsūd/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – znojim se, znojiti se mnogo; naprezati se, mučiti se d. in eo – mučim se oko toga dēsuē/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III (sueo+facio) – 1) odvikavam se, odvići se; često u pasivu: -fio,-factus sum, -fieri – odvikavati se multitudo desuefacta a contoinibus – mnoštvo se odviklo od javnih istupa (govora); 2) ispasti iz upotrebe dēsu/esco,-ēvi,-ētum,-ĕre, v. III – odvikavati se, izbaciti iz upotrebe dēsuētūd/o,-ĭnis, f. (desuetus) – odviknutost d. armorum – odviknutost od oružja dēsuēt/us,-a,-um, a. (particip od desuesco) – 1) odučen, odviknut d. triumphis – odviknut od pobeda; 2) (u pasivu, za stvari) – res desueta – predmetvan upotrebe dēsult/or,-oris, m. (desilio) – 1) veštjahač koji u trku skače s jednog konja na drugog; d. amoris – zavodnik koji često menja devojke/žene dēsultōrĭ/us,-a,-um, a. – desultorski, zavodnički dēsultūr/a,-ae, f. – skok s konja dēsum, fŭi, esse, v. irr. – 1) biti odsutan - non desunt qui (=sunt qui) – prisutni su; rosae desunt epulis – izostale su ruže za banket; ut neque in Antonio deesset – da nešto Antoniju ne bi nedostajalo; nihil contumeliarum defui, quin subiret – nije bilo rugla kome on nije bio izložen; 2) ne učestvovati deest convivio/bello – ne učestvuje u zajedničkom životu/ratu;dees reipublicae – odsutan si iz javnog/političkog života; d. mihi – povlačim se (i tako sam sebi nanosim štetu); d. negotio – povlačim se iz posla; d. officio – zanemarujem dužnost;deest dolori eius – ni briga ga za njen bol; defui occasioni temporis – propustio sam [povoljne] prilike dēsūm/o,-psi,-ptum,-ĕre, v. III – vadim, izvaditi; izabrati, imenovati d. mihi aliqid – biram sebi nešto dēsŭper, adv. – odozgo dēsur/go,-rexi,-rectum,-ĕre, v. III – postati, nastati derexit coenâ – postao iz prljavštine dētĕ/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) otkrivam, otkriti, oljuštiti, obnažiti ventus detexit villam – vetar je obnažio vilu; puer detetus caput – gologlav dečak; 2) otkriti, odati detexit fraudem/consilia coniuratorum – odao je prevaru/dogovore zaverenika dēten/do,-ndi,-nsum,-ĕre, v. III – složiti detenderunt tabernacula – sklopili su šatore
dēter/gĕo,-rsi,-rsum,-ēre, v. II – 1) osušiti detorsi sudorem/lacrimas – sušio sam znoj/suze; 2) Notus detorget nubila coelo – vetar razgoni oblake po nebu; 3) čistiti detersi cloacam – očistio sam kanal dētĕrĭor,-us, a. – loš, oslabljen; bedan via deterrima – grozan put; linum terram deterior facit – lan slabi/osiromašuje zemlju; homo d. – loš čovek; deteriore statu sum – u gorem zam stanju dētermĭnātĭ/o,-ōnis, f. (determino) – ograničenje, kraj dētermĭn/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) ograničiti, označiti, odlučiti augur determinavit regiones ab oriente ad occasum – augur je obeležio oblasti od istoka do zapada; d. imaginem templi in solo – obeležavam temelje hrama; 2) završiti d. id quod dico spiritu, non arte – završavam ovo što kažem dahom, a ne veštinom (kako treba) dē/tĕro,-trīvi,-trītum,-ĕre, v. III – 1) derem, derati, poderati d. vestem – derem haljinu;via detrivit pedes – put je poderao stopala; deteris mihi calces – gaziš mi na pete; 2) d. frumenta – vršem žito; 3) umanjiti, potceniti, oslabiti dēterr/ĕo,-ŭi,-ītum,-ēre, v. II – 1) zastrašujem, zastrašiti, zaplašiti d. eum ab (de) aliqua re – zastrašujem ga od nečega; 2) odbiti, uzdržati se d. vim a censoribus – odbijam nasilje cenzora; d. nefas – odupirem se sramoti dētestābĭl/is,-e, a. (detestor) – sramotan, gnusan detetstabile scelus/omen – grozan zločin/znak; d. pestis – gnusna pošast dētestātĭ/o,-ōnis, f. – 1) anatema, anatemisanje; 2) odbscivanje d. scelerum – praštanje grehova (pomirenje); 3) svečano (zvanično) odricanje od svetinja predaka dētest/or, detestus sum, detestari, v. dep. I – 1) pozivam za svedoka summum Iovem deosque d. me – vrhovnog Jupitera i ostale bogove pozivam za svedoke; 2) moliti se bogovima da nas nešto zaobiđe (ne snađe) o dii imortales, avertite et detestamini hoc omen – o besmrtni bogovi, odvratite i odbijte ovo znamenje od mene; 3) prezirati d. exitum belli civilis – gnušam se ishoda građanskog rata; 4) priželjkivati nekome zlo d. pericula in suum caput – prizivam zlo na njegovu glavu dēte/xo,-ui,-xtum,-ere, v. III –1) opletem, plesti; otkam, tkamti d. telam – otkam platno/tkaninu; 2) dovršiti, završiti dē/tĭnĕo,-tĭnŭi,-tentum,-ēre, v. II (de+teneo) – 1) zadržim, zadržati, uzdržati (se); d. eum ab incepto – zadržavam ga da ne počne; d. eam apud villam – zadržavam je u kući (kod kuće); detinui eum pede apprehenso – zadržao sam ga da ne ode; detinuet novissimos proelio – uzdržava se od najnovijih sukoba; tempestates detenuent naves – oluje zadržavaju brodove; 2) privući (pleniti) pažnju saepe poemata mea oculos etiam detinere tuos – često moje pesme plene i tvoje oči; 3) baviti se detineor in alienis negotiis –bavim se tuđim poslovima; 4) posedovati, imati detenet immensam pecuniam
– poseduje golemo imanje/bogatstvo; detinetur regnum senectâ patris – zadržano je carstvo starog oca dēton/dĕo,-ndi,-nsum,-ēre, v. II – šišam, šišati detondeo crines – šišam kosu dētŏn/o,-ŭi,-are, v. I – grmim, grmeti, tutnjiti, hujati; pljusnuti dēto/rquĕo,-rsi,-rtum,-ēre, v. II – 1) (za)okrećem, (za)okrenuti d. proram ad undas – zaokrećem pramac prema talasima; 2) odvratiti voluptates animos a virtute detorquent – strasti duhove od vrline odvraćaju; d. animum in alia – okrećem se drugim stvarima; 3) izvesti nomen de Marso detortum – ime Mars izvedeno je; verba detorta – izvedene reči; 4) zavrćem, zavrnuti, zasukati detorsi membra – zasukao sam udove; 5) izvrnutidetorquet verba – izvrće reči; detorquet verba in peius – izopačuje reči dētractĭ/o,-ōnis, f. (detraho) – oduzimanje d. doloris – ublažavanje tuge/žalosti; d. cibi –izbacivanje izmeta; (retorika) d. – elipsa dētract/or,-oris, m. – klevetnik, mutež, smutljivac dētră/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) skidam, skinuti d. anulum de digito – skidam prsten s prsta; detraxit eam de curru – skidam je sa kočije; 2) skidam, svlačim, svući detraxit ei amiculum – skinuo joj je ogrtač; 3) poniziti, potceniti detraxit maiestatem regum ad medium – ponizio je veličanstvo kraljeva na ravan prostog sveta; 4) proterati detraxit Hannibalem ex Italia – proterao je Hanibala iz Italije; 5) oduzima, oduzeti detraxi ei commoda – oduzeo mu je zaradu; detraxit militi scutum/honorem – oduzeo je vojniku štit/čast; detraxit binas quinquagesimas tota summa – oduzeo je pedeseti deo od cele sume; 6) umanjiti detraxit de benevolontia nostra – umanjio je našu dobru volju; 7) oslabiti detraxit de fama oslabio je njegov ugled dētrectātĭ/o,-ōnis, f. –odbijanje; nepristajanje sine detrectione – bez odbijanja dētrect/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) odbijam, odbiti, ne pristati d. imperata – otkazujem poslušnost; 2) umanjiti, omalovažiti, potceniti d. virtutes – potcenjujem vrline dētrīmentōs/us,-a,-um, a. (detrimentum) – štetan dētrīment/um,-i, n. (detero) – šteta, gubitak d. accipio/capio/facio – trpim štetu; d. affero/infero – nanosim štetu; d. acceptum sarcio – nadoknađujem nanesenu štetu dētrīt/us,-a,-um (particip od detero) – 1) poderan, pocepan, izanđao omnia detrito vincula fune cadunt – sva izanđala uža padaju; 2) olinjao, svakodnevan, običan dētrūd/o,-dsi,-dsum,-ĕre, v. III – 1) rušim, srušiti; potapam, potopiti detrudsit naves scopulo – potapao je brodove stenama; 2) staviti/dovesti u težak položaj detrudit servum in pistrium (ad molas) – stavlja roba na muke; detrudsi hostem – oterao sam neprijatelja;detrudsit eum a proximo ordine in secundum – degradirati; detrudit eum
ad id, quod facere possit – čini mu sve što može; detrudsit ad necessitatem belli – doveo je do ratnog stanja dētruncātĭ/o,-ōnis, f. (detrunco) – d. ramorum – odsecanje grana dētrunc/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) odsečem, odseći d. superiorem partem arboris –odescam gornji deo stabla; detruncavi ramorum – odesekao sam granje; corpora detruncata brachiis abscisis – unakažena tela sa odsečenim rukama; 2) slomitidetruncavit caput bipenni – slomio je glavu ratne sekire (sa dva sečiva) dēturb/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) prevrnuti, srušiti deturbavit statuam/aedificium – srušio je kip/građevinu; 2) zbaciti deturbavit tegulas de tecto – zbacio je crep sa krova; 3) terati, goniti deturbant nostros de vallo lapidibus – kamenjemteraju naše od palisada;deturberunt Macedones ex praesidiis – proterali su Makedonce iz utvrđenja; 4)(figrativno) deturbavit eum de sanitate/mente – isterala ga je iz pameti (naterala ga je da poludi); deturbor ex magna spe – lišen sam nade; 5) (pravo) lišiti deturbatur possessione – lišen je imovine dēturp/o,-are, v. tr. I – unakaziti deturpavit eum – unakazio ga je; deturpavit tabulam/statuam – unakazio je sliku/kip Deucălĭ/on,-ōnis, m (Δευκαλίων) – Prometejev pravedni sin, jedini koji je (sa ženom Pirom) preživeo potop dĕun/x-cis, m. (de+uncia) – nešto u čemu nedostaje 1/12, pa otuda =11/12, dakle nepunas dĕ/ūro,-ussi,-ustum,-ĕre, v. III – palim, paliti, spaliti deussit libros – spalio je knjige;hiems arbores deusserat – mraz je spalio drveće dĕ/us,-i, m. – bog (ponekad i za žensko božanstvo) dî meliora (melius) – sačuvaj bože!; dii te ament/amabunt! – (kao pozdrav) pomozi bog! bog ti pomogao!; ita me dii ament/ amabunt – tako mi Bog pomogao! (tako mi Boga!); si dii placet (volent) – ako bogovima bude po volji; [cum] diis volentibus – akobogda!; d. sum si hoc ita est – bog sam (veoma sam srećan) ako je to tako! dĕūt/or,-ūsus sum, v. dep. III – ružno se ophodim, zlostavljati d. victo – zlostavljam poraženoga dēvast/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – rušim, rušiti, srušiti, razvaliti, razoriti devastavit fines – razorio je taj kraj; devastavit agmina – uništio je armiju (vojsku) dēvĕ/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. tr. III – 1) voditi d. legionem equis – vodim legiju konjanika; 2) goniti devexit frumentum in Galliam – gonim žito u Galiju; 3) ploviti (često u pasivu) devahur navi – plovim protiv struje; devahor Rheno – plovim uz Rajnu
dē/vello,-velli,-vulsum,-ĕre, v. tr. III – 1) trgam, trgati, lomiti d. ramum trunco – lomim granu s drveta; 2)čupati devellit pennas – čupala je perje dĕvēl/o,-avi,-atum,-are, v. I – otkriti, oljuštiti dĕvĕnĕr/or,-atus sum,-ari, v.dep. I – 1) obožavam, obožavati, diviti se d. deos – obožavam bogove; 2)otkloniti molitvama (molbama) d. somnia – otklanjam san (pospanost) dē/vĕnĭo,-vēni,-ventum,-ire, v. intr. IV – 1)dolazim, doći, stići d. ad senatum/in urbem –stižem u senat/u grad; deveni spelucam – stigoh u pećinu; 2) preći d. ad iuris studium –prelazim na studije prava; 3) dospeti devenit in alienas manus – dospela je u tuđe ruke dēverbĕr/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) mlavim, mlaviti, biti deverberavit eum usque ad necem – mlavio ga je do smrti; 2) nasamariti, izigrati dēvers/or¹, dēversus sum, dēversari, v. dep. I (deverto) –1) svraćam, svratiti d. apud Marcum/in illa domo – svraćam kod Markusa/u ovu kuću; 2) skrećem, skrenuti d. in negotiis sordidis – skrećem (uvaljujem se) u prljave poslove dēvers/or²,-ōris, m. – gost u nekoj gostionici dēversōrĭ/um,-ii, n. – gostionica, prenoćište; dēversōrĭŏl/um,n. (dem) – mala gostionica dēversōrĭ/us,-a,-um, a. – gostionički, što se tiče prenoćišta dēvertĭcŭl/um, -i, n. (deverto) – 1) stramputica, sporedni put; 2) odstupanje, skretanje, zaobilaženje; 3)rupa u zakonu, tajni prolaz dēver/to,-rti,-rsum,-ĕre, v. intr. III – 1) skrećem, skrenuti, razdvajam se, razdvojitiredeamus ad illud, unde devertimus – vratimo se tome, a onda (odatle) skrenimo; 2) svraćam, svratiti deverto ad cauponem/in villam meam – svraćam kod krčmara (trgovca)/u moju kuću dēver/tor,-sus sum,-i, v. dep. III – skrećem, skrenuti d. ad artes magicas – odajem se magijskim veštinama dēvexĭt/as,-ātis, f. (devexus) – nagib, padina, nagnut položaj dēvex/us,-a,-um, a. – 1)nagnut, strm eo per devexum – idem niz strminu; 2) što se obara (stropoštava); sol ab meridie d. – sunce je naglo; aetas devexa – duboka starost;aetas iam a diuturnis laboribus devexa ad otium – doba naklonjeno od rada prema dokolici dēvi/ncĭo,-nxi,-nctum,-ire, v. IV – 1) vežem, vezati, svezati, zavezati devinctus fasciis – zavezivanje svežnjeva; devinxit leonem – svezao je lava; 2) ovenčati devinctus tempora lauro – lovorom ovenčana vremena; devinxi me mala cupiditate – svezao sam se
rđavom strašću; 3) pleniti devinxit animos eorum, qui audiant – pleni duše onih koji ga slušaju dē/vinco,-vīci,victum,-ĕre, v. III – 1)pobeđujem, pobediti, osvajam, osvojiti devicit Galliam – osvojio je Galiju; bonum publicum devictum est gratiâ – javnom blagostanju je naneta šteta (javno blagostanje je zakinuto); bella devicta – dobijeni ratovi dēvinct/us,-a,-um, a. (particip od devincio) – naklonjen, odan d. studiis – odan studijama; d. uxori – odan ženi dēvītātĭ/o,-ōnis, f. (devito) – izbegavanje, izmotavanje dēvīt/o,-avi,-atum,-are, v. tr.I – izbegavati d. procellam/dolorem – izbegavam oluju/bol dēvĭ/us,-a,-um, a. (de+via) – 1) postran, zabačen, sneruke oppidum devium – zabačeno mesto; iter devium – zabačen put, stranputica; gens devia – zabačeno pleme; montani devii – zabačeni brđani (planinci); 2) zalutao, lutalački; 3) smušen, nastran homo in omnibus consiliis praeceps et d. – čovek u svakom pogledu brzoplet i smušen; limina devia – nepristupačne kuće dēvŏc/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1)zovem, zvati, zazivati devocavit nostros ab tumulo – zaziva naše iz groba; devocat eum de provincia ad triumphum – zove ga iz provincije na pobedničko slavlje; devocavit Iovem deosque ad auxilium – zazivao je Jupitera i ostale bogove da mu pomognu; 2) dovesti u nezavidan položaj, zavesti, zaneti, primamiti Perillus hanc artem devocaverat – Peril je ovu veštinu ponizio; fortunas suasin dubium devocavit – doveo je u pitanje svoje izglede; non libidum ad voluptatem eum devocavit – nije ga želja za uživanjem zavela dēvŏl/o,-avi,-atum,-are, v. intr. I – 1) sletim, sleteti, odleteti; 2) hitam, hitati, bežim, bežati devolavit praeceps pavore in forum – bežao je od silnoga straha u forumu dē/volvo,-volvi,-vŏlūtum,-ĕre, v. III – 1) kotrljam, kotrljati, skotrljati devolvita saxa – kotrljao je kamenje; devolvit per audaces nova dithyrambos verba – potekli su novi smeli ditirambi; 2) valjati se torrens devolvit monte – bujica se valja niz brdo dēvŏr/o,-avi,-atum,-are, v. tr. I – 1) gutam, gutati, progutati devoravit ovum integrum – progutao je celo jaje; devorat lapides – guta kamenje; devorat oculis – guta očima;devorat mea dicta – guta moje pesme; devoravi orationem dulcem – gutao sam prijatni govor; oratio eius a multitudine devorabatur – njegov govor je svetina [oblice, bez razumevanja] gutala; 2) trošim, trošiti, ćerdam, proćerdati devoravit pecuniam – rasipa bogatstvo; 3) uništiti arma vestra vos devorabunt – vaše oružje će da vas uništi; 4) gušitidevoravit lacrimas – gutala [gušila] je suze; 5) zanemariti devoravi molestia, stultitias hominum – zanemario sam ljudsku nasrtljivost i glupost dēvortĭ/um,-ĭi, n. (devorto) – mesto gde se sporedni put odvaja od glavnog
dēvōtĭ/o-ōnis, f. – 1) zavet da se nešto žrtvuje bogovima; 2) svečana javna anatema; 3) čarobna formula dēvōt/o,-avi,-atum-are, v. I – 1) zavetujem, zavetovati nešto kao žrtvu; 2) osveštati, posvetiti; 3) opčiniti, začarati dēvōt/us¹,-a,-um, a. (particip od devoveo) – 1) zavetni; 2) osveštan; 3) anatemisan, proklet devota arbor – sveto drvo; d. sanguis – prokleta krv; 4) veran, privržen deditus devotusque ei – privržen i odan njoj; d. vino/scenae – odan vinu/pozorištu dēvōt/us²,-i, m. – ljubitelj, obožavalac, pristalica cum omnibus suis devotis – sa svim svojim obožavaocima (pristalicama) dē/vŏvĕo,-vōvi,-vōtum,-ēre, v. II –1) zaveštavam nekom božanstvu nešto; 2) osveštati, posvetiti devovit Dianae, quod natum esset – zaveštavala je Dijani što je rođeno; 3) žrtvovati devoveo me diis immortalibus pro republica – žrtvujem se besmrtnim bogovima za republiku; 4) odati se, posvetiti se d. artes – posvećujem se umetnostima; 5) opčiniti, očarati devovit eam carminibus – očarao je pesmama dext/ans-antis, m. (de+sextans) = 10/12 asa dēxtell/a,-ae, f. (dem. od dextra) – desna ručica dēxt/er,-ĕra,-ĕrum (-tra,-trum), a. – 1) desni dextra manus – desna ruka; cornu dextrum – desni rog; ab dextra parte – s desne strane; dextro tempore – u povoljno vreme; 2) vešt hoc ita dexter egit – to je tako vešto izveo; 3) povoljan dextrum omen – povoljno znamenje; dextrum numen – povoljan mig dextr/a,-ae, f. – 1) desnica, desna ruka; 2) rukovanje; 3) prijateljstvo, savez; renovamus dextras – obnavljamo savez dēxtĕrĭt/as,-ātis, f. – spretnost, veština dextrorsum (dextrorsus), adv. – udesno, desno d. abeo – idem/bežim udesno Di/a,-ae, f. (Δĩα) – 1) ostrvo u blizini Krita; 2) raniji naziv za Naksos dĭăbăthr/um,-i, n. (διάβαθρον) – laka ženska cipela dĭădēm/a,-ătis, n. (διάδημα) – dijadema, kraljevski nakit za glavu dĭaet/a,-ae, f. (δίαιτα) – 1)način života koji propiše lekar; 2) mesto boravka dĭălectĭce¹, adv. (διαλεκτικός) – dijalektički,sporno, kroz sporenje/raspravu dĭălectĭc/e²,-es, f. (διαλεκτική τέχνη) – dijalektika; veština raspravljanja dĭălectĭc/us,-a,-um, a. (διαλεκτικός) – dijalektički dĭălect/os,-i, f. (διάλεκτος) – dijalekt, narečje Dĭāl/is,-e, a. (Δίς= Dis+Diespiter) jupiterski, jupiterovski flamen d. – jupiterovski plamen; sacerdos d. – svešenik Jupiterovog hrama dĭălog/os,-i, m. (διάλογος) – filozofski razgovor, rasprava, dijalog dĭămoerie > dĭănŏme – raspodela novca
Dĭān/a,-ae, f. – Artemida, kći Jupitera i Letone, Apolonova sestra, boginja lova dĭănŏm/e,-es, f. (διανομή) – raspodela novca dĭārĭ/um,-ĭi, n.(dies) – 1) dnevno sledovanje hrane za vojnike; 2) dnevnik dĭăbaph/us,-a,-um, a. (δίαβφος) – dvaput farban, dvaput bojeno; diabaph/us,i, f. – porfira, znak visokog položaja Curtius diaphabum cogitat – K. stremi prema visokom zvanju dĭc/a,-ae, f. (δίκα) – sudski proces scribo (impingo) ei dicam – podnosim tužbu/tužim ga;dicam sortior – kockom biram sudiju dĭcācĭt/as, -atis, f. (dicax) – zajedljiva (opora) satira dĭcācŭl/us,-a,-um, a. (dem. od dicax) – šaljiv, duhovit,zajedljiv dĭcāti/o,-onis, f. (dico) – prijem u drugu mesnu zajednicu dĭca/x,-ācis, a. (dico) – duhovit,jedak, zajedljiv, satiričan dĭchŏrē/us, -i, m. (διχορειος) – dvogubi trohej ( ˉ ˘ ˉ ˘ ) dici/o,-ōnis, f. (ili ditio; ne javlja se u nominativu) – moć, vlast, sudska vlast sum sub imperio et dicione eius – pod njegovom sam komandom i pravom dicis, okamenjeni genitiv od δίκη, δίκης – uvezi d. causa (gratia) – formalno, prividno dĭc/o¹,-avi,-atum-are, v. tr.&intr. I – 1) osveštavam, osveštati, posvetiti d. Iovi aram in Aventino – posvećujem oltar Jupiteru u Aventinu; dicavit templum Iovis – osveštao je Jupiterov hram; 2) proglasiti za boga Augustus inter numina dicatus – Avgust je proglašen (primljen) među bogove; 3) biti primljen u drugu mesnu zajednicu dīc/o,-xi,-ctum,-ere, v.tr.&intr. III – I (tr.)1) rečem, reći, kažem, kazati dixi ei veritatem – rekao sam mu istinu; dixit patrem abiisse – rekao je ocu da odlazi; dic quod acciderit –reci šta se desilo; is quem dixi – onaj kojeg sam već pomenuo; hoc lex non dicit – to zakon ne kaže; dices – reklo bi se (moglo bi da se kaže); dicto citus (citus quam dici potest) –veoma brzo (što bi rekao šta bi); dictum, factum – rečeno, učinjeno (rečena stečena);diceris hic habitare – kažu (vele) da ovde stanuješ; tibi d.! – kažem ti! (kad ti kažem!); d. tibi ne illud facias – kažem ti da to ne učiniš; d. orationem/cauzam – držim govor/iznosim svoj slučaj [pred sudom]; 2) d. sententiam – iznosim svoje mišljenje, glasam [senator]; 3)d. ius – izričem presudu; 4) opisati dixit eius amores – opisao je njegove ljubavi; 5) nazvatidixit eum crudelem nomine – nazvao ga je pogrdnim imenom; 6)imenovati, postavitidicunt eum dictatorem – proglašavaju ga za diktatora; 7) odlučiti, odrediti dixit diem nuptiis – odredio je dan venčanja; dictum inter nos fuit, ne … – dogovor je među nama bio da ne …; 8) obećati dictae pecuniae – obećani novac; II (intr.) 1) govorim, govoriti dixit de te – govorio je o tebi; dicit contra tu, pro eo apud centumviros – govori protiv tebe, za njega pred centumvirima dīcrŏt/a,-ae, f. (δίκροτος) – čamac sa dva vesla; dīcrŏtus,-a,-um, a.– sa dva vesla
dīcrŏt/um,-i, n. > dicrota dictamn/us,-i, f. (dictamn/um, -i, n.) – vres, vresak;lekovita trava za rane koja je rasla na planini Dikte, origanum dictamnus dictāt/a,-orum, n. (pl., particip od dicto) – 1)domaći zadatak; 2) zapis; 3) doktrina dictāt/or,-ōris, m. – 1) zapovednik; 2) najviše zvanje u upravi italijanskih gradova; 3) diktator: u Rimu u vanrednim situacijama imao neograničenu vlast, najduže šest meseci dictātōrĭ/us,-a,-um, a. – diktatorski, što pripada diktatoru dictātr/ix,-icis, f. – diktatorka, gospodarica dictātūr/a,-ae, f. – 1) diktatorova dužnost, diktatura dictaturam gero – vršim posao diktatora; 2) obaveza da se učenicima daju domaći zadaci Dict/e-es, f. (Δίκτη) – planina na Kritu na kojo se Zevs/Jupiter rodio i odrastao rex dictaeus – 1)Minos; 2) Zevs dictĭ/o,-ōnis, f. (dico) – 1) izgovor; 2) iskaz, izricanje d. sententiae – izricanje presude; d. testimonii – skaz svedoka; 3) predavanje dictiones subitae/extemporales – predavanja bez pripreme; 4) govor et vero fuit in hoc popularis d. excellens – i zaista je bilo lepote u ovom običnom govoru; 5) d. causae – odbrana optuženog; 6) proročanstvo; 7) razgovor, ćaskanje dictĭt/o,-avi,-atum,-are, v.iterr. – 1) često ovorim/ponavljam dictitavit causas – često je branio optužene; 2) navoditi kao tobožnji razlog, pretvarati se dict/o,-avi,-atum-are, v. I (dico) – 1)često govorim/ponavljam; držim predavanja; 2) govoriti d. carmina/versus – govorim pesme/stihove; 2) diktirati pisaru/učeniku dict/um,-i, n. (particip od dico) – 1) iskaz, izjava, reč nullum meum d., non modo factum – nijednom mojom rečju, nijednim činom; 2) dicta (pl.) – reči; dicta tristia – tužne reči;dicta non falsa – glasine koje nisu lišene osnova; 3) izreka d. Catonis – Katonova izreka; 4) dosetka; 5) propis, naredba contra d. meum – suprotno mojoj naredbi; dicto pareo –poštujem propis/pokoravam se propisu; dicto audiens sum – naredbi služim (sam poslušan); 6) pesma d. Ennii – Enijeva pesma; 7) proročanstvo Dictynn/a,-ae, f. (Δίκτιννα) – atribut Artemide/Dijane kao boginje lova Dīd/o,-us (-ōnis), f. (Διδώ) – kraljica Didona, osnivač Kartagine, žena Siha koga je ubio njen brat Pigmalion; nesrećno zaljubljena u Eneju; poznata i pod imenom Elisa (Elissa) dīd/o,-īdi,-ĭtum, v. III (dis+do) – 1) delim, razdeliti, rasprostraniti didi cibum – razdeliti hranu; fama didita – rasprostranjene glasine dīdŭ/co,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) otvaram, otvoriti diduxi os – otvorio sam usta; rastvoriti, razvaliti diduco rictum risu – rastvaram usta smehom; 2) razdvajam, razdvojitididuxit flumina in rivos razdvojio je reke u kanale; 3) odeliti, razići se diducor ab amicis –odvajam se od prijatelja (razilazim se sa prijateljima; deducta bello civili –
podeljeni građanskim ratom; 4) razilaziti se, razlikovati se verba vastius diducuntur – [izgovor] reči se znatno razlikuju; 5) razdeliti deduxit assem in partes centum – razdelio je as na stotinu centi; 6) razvesti diduxit matrimonium – razveo je brak; 7) rasporediti vojsku; 8) razbiti vojsku diduxit milites/ordines/naves nostras – rasterao je vojsku/redove/naše brodove dīductĭ/o,-ōnis, f. – 1) širenje d. spiritus, i.e. aeris – širenje vazduha; 2) razdvajanje, razlikovanje d. rerum – razlikovanje prirodnih elemenata dĭērect/us,-a,-um, a. (dis+erigo) = erectus et expansus – ispružen i rašren/ih ruku( rob raspet na krst); abi d. – neka te đavo nosi; (abin´ hinc i dierecta – za žene, u istom značenju) dĭ/es,-ēi, comm. (u pluralu samo m.) – 1) dan postero die – sledećeg (idućeg) dana; d. festus – svečan dan; diem ex die exspecto – očekujem iz dana u dan; diem de die differo –iz dana u dan odgađam; in dies (singulos) – svaki (u boga, bogovetni) dan; in diem vivo –živim dan za dan (ne brine me budućnost); bis (in) die – dva puta u toku dana; die ac nocte (nocte dieque) – u toku 24 sata; diem noctemque (dies noctesque) – i dan i noć, bez prekida; d. meus – moj rođendan; d. supremus – smrtni dan; obeo diem supremum –suočavam se sa smrću; atmosfersko vreeme d. mitis – blag dan; d. tranquillus – miran dan; 2) dies, ei, f. – zakazani (dogovoreni, određeni) dan, rok d. stata/constituta –dogovoreni/određeni dan; diem abeo – idem na sud/ročište; diem ex die duco – vučem dan iz dana; d. stipendii – dan isplate; 3) vreme, rok brevis d. ad conveniendum edicta –kratat rok za prorodu naredbi; 4) odgoda; 5) dnevna svetlost; d. video – ugledam svetlost dana, (rodih se); Dĭespĭt/er,-tris, m. (Δìς πατήρ) – jedno od Jupiterovih imena diffām/o,-avi,-atum,-are, v.tr. I (dis+fama) – širim, širiti loš glas deffamavit adulterium – širio je glasine o preljubi; difammat eum procacibus scroptis – tuži ga za lascivne spise diffĕren/s,-ntis, f. – (particip od differo) – razlika diffĕrentĭ/a,-ae, f. (differo) – razlika diffĕrĭt/as,-ātis, f.– razlika, različitost est in principiis d. – u principima postoji razlika di/ffĕro,-stŭli,-lātum,-ferre, v. tr.&intr. III (dis+fero) – 1) raznosim, raznositi ventus differt ignem – vetar raznosi vatru; distulit rumores – raznosio (širio) je glasine; distulisti Marcum circum puellas – širio si loše glasine o Markusu među devojkama; 2) differor hac re uznemirava me ova stvar; 3) d. rem in alliud tempus odgađam za neko drugo vreme; d. eum in aliud tempus – dajem mu prazna obećanja; 4) (intr.) razlikovati se nihil differt inter privatum et magistratum – nema nikakve razlike između privatnog i službenog; quid differt, illi an mihi dones – kakva je
razlika da li njemu ili meni pokloniš differunt inter se –oni se (međusobno) razlikuju; comoedia differt sermoni – komedija s razlikuje od govora differt/us,-a,-um, a. (dis+farcio) – krcat, pun forum differtum – forum dupke pun diffĭcĭle, adv.> difficulter – teško diffĭcĭl/is,-e, a. – 1)težak d. dictu – težak na reči; difficile ad fidem – težak na veri; 2) nepredvidljiv, opasan – tempus anni difficilimum – najnepredvidljivije vreme (od godine);difficile tempus reipublicae – najopasnije vreme za republiku; 3) (o karakteru) težak, nezgodan, zadrt, svojeglav d. ac morosus – nezgodan i izbirljiv; senex nec d. nec inhumanus – starac ni nezgodan ni nehuman; pater d. in liberos – otac strog prema deci diffĭcĭlĭter, adv. teško, s mukom diffĭcult/as,-ātis, f. (difficilis) – 1)teškoća d. rerum – težak položaj, teško stanje; d. navigandi – otežana plovidba; plovidbene teškoće/neprilike; 2) nevolja, neprilika d. domestica – domaće neprilike; 3) d. numaria – besparica, nestašica gotovine; d. rei frumentariae – nestašica žita; d. annonae – zla (nerodna) godina; 4) tvrdoglavost, svojeglavost diffĭculter, adv. (difficilius, difficilime) – teško, mučno, s mukom diffīden/s,-tis, a. (partiicip od diffido) – nepoverljiv, sumnjičav diffīdenter, adv. – nepoverljivo, sumnjičavo, bz poverenja diffīdenti/a,-ae, f. – nepoverenje, sumnjičavost d. copiarum – nepoverenje u vojsku dif/fīdo,-fīsus sum,-ĕre, v. III – 1) nemam poverenja, sumnjam, sumnjati; gubiti nadudiffido ei – ne verujem mu, sumnjam u njega; d. alicui rei – sumnjam u tu stvar dif/findo,-fīdi,-fissum,-ĕre, v. III – 1) cepam, rascepiti d. saxum – cepam kamen; 2)(figurativno) diffidit portas muneribus – rascepio (otvorio) je vrata parom, tj. mitom; 3)diffidi diem – odgodio sam ročište za neki drugi dan dĭffi/ngo,-inxi,-ictum,-ere, v. III – 1) prepraviti diffinxit ferrum incude – prepravljam mač čekićem; 2) promeniti diffĭtĕ/or,-ēri, v. dep. II (dis+fateor) – poričem, poricati, odbijati, odricati, negirati d. me illud fecisse – nisam (ne priznajem da sam) to učinio difflŭ/o,-xi,-xum,-ĕre, v. III – 1) rastačem, rastakati se, teći u različitim smerovimaRhenus in plures defluit partes – Rajna se rastače na više rukavaca; 2) vires difluunt –snage se rastaču (slabe); 3) diffluit risu – puca od smeha; 4) difluit sudore – «kupa se» u znoju; diffluit luxuriâ – «pliva» u izobilju; deffluxit otio – «rastačem se = raspadam se»od dokolice dif/fringo,-frēgi,-fractum,-ĕre, v. III – lomim, lomiti, slomiti, polomiti diffregit crura –polomio je gnjate
dif/fŭgĭo,-fūgi,-fŭgĭtum,-ĕre, v. III – razbežim se, razbežati se metu perterriti repente diffugimus – obuzeti strahom, naglo se razbežasmo; diffugerunt stellae – zvezde se razbežaše; diffugiunt in vicos suos – razbeže se u svoja sela; vox una in multas aures diffugita – glas koji je u ušima mnogih našao utočište diffŭgĭ/um,-ĭi, n. – bežanje u raznim pravcima, razbežavanje dif/fundo,-fūdo,-fūsum,-ĕre, v. tr.III – 1) točim, točiti; rastačem, rastočiti d. vina – rastačem vino [u manje sudove]; glacies liquefacta se diffundit – istopljeni led se rastače; 2) freta diffunduntur – tesnaci se razmiču (moreuzi se šire); 3) diffusis capillis sa raspuštenom kosom; lux diffusa toto coelo – mutna[nejasna, razlivena, difuzna] svetlost na celom nebu; 4) razvijati d. vim meam – razvijam snagu; 5) error longe lateque diffusus– greška nadugo i naširoko rasprostranjena; diffudit famam in ora virûm – svi su o tome govorili; 6) diffusum vultum – ozareno lice diffūse, adv. – razliveno, nejasno, difuzno diffūsĭl/is,-e,a. (diffundo) – koji se lagano razliva, širi, difuzan diffūsĭ/o,-ōnis, f. – razlivanje, rastakanje d. animi – ozarenost (radost) duše diffūs/us,-a,-um, a. (particip od diffundo) – razliven, rasprostranjen, raširen, širokplatanus diffusa ramis – platan široke krošnje; lata et diffusa planicies – široka i razlivena ravnica; sus diffusa – utovljena (debela) svinja; diffusum opus – debelo delo dĭgamm/a,-ăntis, n. (δίγαμμα) – eolsko slovo digama kojem u latinkom odgovara f ili v. dīg/ĕro,-gessi,-gestum,-ĕre, v. III, 1) raznosim, raznositi; razdvajam, razdvojiti; 2) razliti se Nilus in septem cornua digestus – Nil razliven u sedam rukavaca; 3) mrviti dentes digerunt cibum – zubi melju hranu; d. cibum – varim hranu; 4) razdeliti digessit ius civile in genera – razdelio je građansko pravo po oblastima; digessit argumenta causae in digitos – nabrajao je na prste argumente pred sudom; 5) urediti d. bibliothecam –sređujem biblioteku dīgĕsti/o,-ōnis, f. – 1) raspodela; 2) nabrajanje tačaka; 3) d. ciborum – varenje hrane dĭgĭtŭl/us,-i, m. (dem. od digitus) – prstić dĭgĭt/us,-i, m. – prst attingo eum digito – dodirujem ga prstom; attigno coelum digito –presrećan sam; computo digitis – brojim na prste; numero per digitos – brojim (računam) na prste; digessi argumenta in digitos – nabrajao sam argumente na prste; res venit ad digitos – došlo je do prebrojavanja; concrepo digitos – pucketam prstima; intendo digitum ad – pokazujem prstom na; digito monstrari (demonstrari) – slavan, poznat, čuven; liceor digito (tollo digitum) – dižem prst na aukciji (=kupujem); loquor digitis – govorim prstima (gestikulacijom); nescit, quot digitos habeat in manu – ne zna koliko prsta ima na ruci (=ništa); 2) summis digitis ambulo –
idem na prstima (veoma tiho); 3) prst, kao mera a) za dužinu (1/16 rimske stope); b) za širinu d. transversus – širina prsta, palca; 4) digitum transversum non discedit ab illa re – ni za nokat nije popustio dīglădĭ/or, diglātus sum, v. dep. I – (dis+gladius) – mačujem, mačevati digaladiantur inter se de aliqua re – mačuju se zbog neke stvari dignātĭ/o,-ōnis, f. (dignor) – ukazivanje poštovanja; ugled, čast, dostojanstvo digne, adv. – dostojno dignĭt/as,-ātis, f. (dignus) – 1)dostojanstvo, ugled, zasluga honos dignitate impetratus –ugled dostojno (časno) zaslužen; 2) skladnost, naočitost, razvijenost, veličanstvenostdignitas corporis – skladnost tela venustas est muliebris, d. virilis – privlačnost je ženska, a razvijenost muška; 3) dostojanstvo ago cum d. – postupam dostojanstveno; 4) čast, čin, rang, stalež d. equestris – konjanički stalež pervenio ad summam dignitatem – postigao sam najveći čin, rang (najveću čast); 5) služba dign/o,-avi,-atum,-are, v. I > dignor dign/or,-ātus sum, -āri, v. dep. I – 1) smatrati dostojnim d. eum filium – smatram da je dostojan da mi bude sin; 2) cenim, želim hoću d. illud facere – želim da to uradim dig/nosco,-nōvi,-nōtum,-ĕre, v. III – razlikujem, razlikovati, zapažam razliku, lučim dign/us,-a,-um, a. – 1) častan, pošten, dostojan maioribus suis d. – dostojan svojih predaka; 2) laude dignus – vredan (dostojan) hvale; dignum memoriâ (memoriae) – zaslužan da se pamti; quantum dignum, tantum dent dii tibi – bogovi ti po zasluzi platili; 3) non sum d. ut – nisam dostojan da; 4) puer cantari d. – dečak dostojan pesme; 5) d. ad imitandum – dostojan da se podražava; 6) odgovarajući poena digna factis – kazna prema zasluzi dī/grĕdĭ/or,-gressus sum,-i, v. dep. III – 1) razilazim se, razići se; odvajam se, odvojiti se, otići digredior domum/officio – napuštam dom/službu; 2) d. ab eo, quod proposui – odustajem od onoga što sam predložio dīgressī/o,-ōnis, f. – 1) odlazak, razlaz; 2) razvod; 3) odstupanje, digresija d. a proposita – odstupanje od nameravanog; dīgress/us,-us, m. > digressio dīĭūdĭcātĭ/o,-ōnis, f. – 1) rasuđivanje, razmatranje, odlučivanje dīĭūdĭc/o,-avi,-atum,-are,v. I –1) razmatram, razmatrati, rasuđujem, rasuđivati, biti u dilemi d. inter duas sententias – lomim se između sve presude; diiudicari non potuit, uter utri virtute anteferendus videretur – nije mogao da odluči da jedan drugome predoče vrline; diiudicatâ belli fortunâ – fortuna je odlučila rat/ni ishod; 2) razlučiti d. vera et falsa – lučim istinu od laži; vera a falsis d. et distinguo – lučim i razlikujem istinito od lažnog
dīiuncte, adv. > disiuncte dīiunctus,-a,-um, a. > disiunctus dī/lābor,-lapsus sum,-i, v. dep. III – 1)otpadam, otpadati jedno od drugoga, raspadati se, razdvojiti se; dilapsa cadavera – raspadnuti leševi; glacies dilabitur – lednik se raspada (topi); nebula dilabuntur – magla se rastvara; 2) propasti, isčeznuti monumenta dilabantur – spomenici propadaju; robora corporum animorunque dilapsa sunt – iščezla je i telesna i duševna snaga; vectigalia publica dilabuntur – poreska sredstva nestaju;dilapso tempore – propalo/isčezlo vreme dīlăcĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – raskinem, raskinuti, uništiti canes dilaceraverunt dominum – psi su raskinuli gospodara; corpus tormentis dilacerari iubet – naredi da se telo uništi mučenjem; animus dilaceratur – ras/kida dušu dīlănĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – raskidam, raskinuti, razneti (o psima) dilaniaverunt cadaver eius – razneli su njegov leš; dilaniavit opes – proćerdao je bogatstvo dīlăpĭd/o,-avi,-atum,-are, v. I (dis+lapis) – 1) bijem, uništavam kamenjem; 2) razbacujem d. pecuniam publicam – rasipam sredstva zajednice dīlargĭ/or, dilargitus sum,-iri, v. dep. IV – poklanjam, pokloniti (široke ruke) dilargitur pecuniam – (razmetljivo)poklanja novac dīlātĭ/o,-ōnis, f. (differo) – odgoda, odgađanje, odlaganje d. comitiorum – odlaganje izbora; d. belli – odgoda rata; res dilationem non recipit (non patitur) – stvar ne trpi odgađanje dīlāt/o,-avi,-atum,-are, v. I (dis+latus) – širim, širiti; razmičem, razmicati d. manus – širim ruke; dilatavit castra/imperium – proširio je logore/vlast dīlāt/or,-ōris, m. – oklevalo, skanjivalo dīlaud/o,-avi,-atum,-are, v. I – hvalim, hvaliti dilaudavit libros – hvalio je knjige dīlĭgen/s,-ntis, a. (dilogio) – 1) pažljiv, vredan, brižljiv; tačan, savestan, usredsređenhomo diligentissimus officii – veoma vredan čovek usredsređen na svoju dužnost; d. veritatis – odan (veran) istini; scriptura d. – savesno pisana knjiga; diligentior subtilitas –prefinjenost višeg reda; 2) oprezan, štedljiv homo frugi et d. – pošten i skroman čovek dīlĭgentĭ/a,-ae, f. – 1) razbor/itost, obazrivost, tačnost, pažljivost; 2) štedljivost; 3) poštenje d. non est in vulgo – kod svetine nema razbora/obzira dī/lĭgo,-lexi,-lectum,-ĕre, v. III (dis+lego) – 1) biram, birati, izabrati; 2) cenim, ceniti, poštovati d. eum et carum habeo – cenim ga i drag mi je; Marcum colo atque d. – Marka i poštujem i cenim; diligunt inter se – uzajamno se poštuju; 3) uspevati, rasti abies diligit montes et valles – beli bor uspeva i na brdima i u dolinama
dīlōrīc/o,-avi,-atum,-are, v. I (dis+lorica) – cepam, cepati, poderati d. tunicam – cepam (derem) tuniku dī/lūcĕo,-luxi,-ere, v. II – sijati, rasvetliti se, svanuti dies tibi dilucet – svanuo ti je dan;fraus dilucere coepit – prevara počinje da se obelodanjuje dī/lūcesco,-luxi,-ere, v. III – zori, zoriti, sviće, svanuti dī/lūcĭde, adv. – belodano, jasno dī/lūcĭd/o,-are, v. I – osvetljavam, osvetliti, pojasniti d. rem – objašnjavam stvari dī/lūcĭd/us,-a,-um, a. – svetao, jasan, providan; sjajan dilucida verba – jasne reči dī/lūcŭl/um,-i, n. (diluceo) – zora, svanuće (primo) diluculo – sa prvim vesnikom zore dī/lūdĭ/um, īi, n. (dis+ludus) – 1) dokolica; dani odmora za gladijatore; 2) odlaganje dī/lŭo,-lŭi,-lūtum,-ĕte, v. III – 1) plaknem, plaknuti; ispirati d. lateres – perem ćerpič [sneg]: radim uzaludan posao; 2) deluit vinum – razblaživao je vino; dilui mel Falerno – rastvaram med [u vinu iz] Falerna; diluunt favos lacte – rastvaraju saće u mleku; 3) deluit omnes molestias – otklanja (blaži) sve sekiracije; d. crimen – odbijam optužbu dīlŭvĭ/es,-ei, f. – poplava, povodanj; propast dīlŭvĭ/um,-ĭi, n. – poplava, potop, propast dīmăch/ae,-ārum, m. (διμάχαι) – junak koji se jednako dobro bori kao pešak i na konju dīmān/o,-avi,-are, v. I – rastakati se, šiiriti se dīmensĭ/o,-ōnis, f. (dimetior) – merenje d. geometrica quadrati – geometrijsko merenje kvadrata dī/mētĭor,-mensus sum,-iri, v. dep. IV – merim, izmeriti, odmeriti, primeriti dimetitur coelum – meri nebo; dimetiuntur syllabas – mere slogove dīmĕt/o,-avi,-atum,-are, v. I (dīmĕt/or, dimessus sum,-ari, v. dep. I) – merim, meriti granice d. locum castris – obeležavam granice logora dīmĭcātĭ/o,-ōnis, f. (dimico) – oružana borba, bitka d. pro patria – bitka za otadžbinu; d. universa – odsudna bitka; d. vitae (capitis) – borba na smrt i život; d. famae – bitka za sticanje slave; d. fortunarum omnium – bitka za blagostanje (bogatstvo) svih dīmĭc/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) bijem se, borim se, biti se, boriti se d. proelio – vodim bitku; d. armis cum eo – delim megdan s njim; d. adversus aliquem – borim se protiv nekoga; dimico de imperio – za vlast; d. pro patria – za otadžbinu; d. pro legibus – za zakone; 2) ulagati napore competitores dimicant – takmaci se bore/naprežu; de summa rerum dimicatur – ulaže napore da postigne sve dīmĭdi/a,-ae, f. – polovina d. latitudinis – polovina širine; ad dimidias decoquo – napola kuvano
dīmĭdĭāt/us,-a,-um, a. (dimidium) – prepolovljen mensis d. (luna dimidiata) – polumesec; procumbunt dimediati, dum appetunt – dok padaju prepolovljeni oni i dalje napadaju; 2) dimediatus = dimidius – pola; porcus d. – polutka svinje dīmĭdĭ/um,-ĭi, n. – polovina d. pecuniae – pola imanja (novca) dīmĭdĭ/us,-a,-um, a. (dis+medius) – delimičan spatium dimidium – delimični prostor; d. patrum, d. plebis – napola patricije, napola plebejac dīmĭn/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – razbiti u paramparčad, diminuit ei caput/cerebrum – razbio mu je glavu/prosuo mu je mozak dīmissĭ/o,-ōnis, f. (dimitto) – slanje d. libertorum – pretvaranje robova u slobodnjake dī/mitto,-mīsi,-missum,-ĕre, v. III –1) razaslati na razne strane dimisit pueros circum amicos – razaslao je dečake kod prijateljâ; dimisi literas passim ina alias urbes – poslao sam pisma u razne gradove; dimittunt nuncios in omnes partes – šalju poklisare na sve strane; dimittit oculos in omnes partes – zvera očima na sve strane; 2) raspustiti dimisit senatum/exercitum/legionem – raspustio je senat/vojsku/legiju; 3) pustiti, razvestidimisit uxorem – otpustio ie ženu; 4) pustiti d. librum e manibus – ispuštam knjigu iz ruku; 5) izmiriti dug d. creditorem – izmirujem dug zajmodavcu; 6) propustiti dimisi occasionem – propustio sam priliku; 7) ustupiti d. ius meum – ustupam pravo dī/mŏvĕo,-mōvi,-mōtum,-ēre, v. II –1) razdvajam, razdvojiti dimovet parietes – razdvaja zidove; 2) dimovit terram aratro – orao je zemlju ralom; 3) dimovet aquam corpore razgoni vodu telom; dimoverunt umbram – razgonili su senke; terror dimovet socios – strah razgoni drugare Dindÿm/us(os),-i, m. (Dindym/a-ōrum, pl.< Δίνδυμα) – planina u Frigiji posvećena boginji Kibeli; Dindymen/e,-es, f – Kibela dīnŭmĕrātĭ/o,-ōnis, f. (dinumero) – nabrajanje d. dierum ac noctium – nabrajanje dana i noći dīnŭmĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)nabrajam, nabrajati; 2) brojiti dinumeravit pecuniam (argentum) – brojao je novac (srebrenjake); denumeravi stellas – brojio sam zvezde dīōbŏlār/is,-e, a. (διώβολον) – koji košta dva obola dĭoecēs/is,-is, f. (διοίκησις) – dijeceza, verska opština Dĭŏgĕn/es,-is, m. (Διογένης) – Diogen, filozof kiničar, savremenik Aleksandra Velikog Dĭŏmēd/es,-is, m (Διομέδης) – Diomed, trojanski junak; osnovao grad Arpi u Italiji Dĭ/ōne,-es, m. (Δiώνη) – 1)kćer Okeana i Tetide, Venerina majka; 2) Venera Dĭŏnÿsi/us¹,-īi, m. (Διονύσιος) – ime dva vladara u Sirakuzi: D. Stariji i D. Mlađi dĭŏnÿsi/us²,-a,-um, a. – dionizijski (za razliku od apolinskog)
Dĭŏnÿs/us,-i, m. (Διόνυσος) – Dionis, Bakho Dĭoscūr/i,-ōrum, (pl. διòς κουροί) – Dioskuri, Kastor i Poluks dĭōt/a,-ae, f. (διώτη) – ćup sa ušima u kojem se drži vino diplōm/a,-ǎtis, f.(δίπλωμα – dvaput presavijeno pismo) – 1) zvanična preporuka senata izaslanicima u provinciji; 2) [u vreme carstva] magistrat je izdavao diplome u razne svrhe dīr/a,-ōrum, n. (pl.) – anatema dira ei imprecor – bacam na njega anatemu, prokletstvo dīrae,-ārum, f.(pl.) – 1) nepovoljno znamenje obnunciatio dirarum – objava loših znamenja; 2) Furije, Erinije, Eumenide Dirc/ē,-ēs, (Δίρκη) – Dirka, žena tebanskog kralja, preobražena u izvor; cygnus dircaeus – Dirkin(tebanski) labud directe, (directo), adv. – pravo, ravno, direktno dĭrectĭ/o,-ōnis, f. – smer, pravac, usmerenje, usmerenost d. rationis ad veritatem – usmerenost uma na istinu dīrect/us,-a,-um, a. (particip od dirigo) – 1) prav, ravan, usmeren, direktan trabes directa – pravo stablo; paries d. – prav zid; 2) locus d. – strmo, okomito mesto; directa via ad laudem – strma staza do slave; 3) verba directa – bez zavijanja u kučine; ratio directa – prodoran, strog um dīremptĭ/o,-ōnis, f. (dirimo) – odvajanje, razdvajanje, lučenje dīrempt/us,-us, m. > diremptio dīreptĭ/o,-ōnis, f. (diripio) – pljačka, jagma, otimačina dīrept/or,-ōris, m. – pljačkaš dĭrĭb/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II (dis+hibeo) – 1) delim, deliti, podeliti, raspodeliti diribuit gentes et regna – raspodelio je plemena i kraljevstva; 2) razvrstati, rasporediti, srediti diribet tabellas/sententias – razvrstava tablice, glasove, mišljenja dĭrĭbĭtī/o,-ōnis, f. – razvrstavanje glasova (glasačkih tablica); dĭrĭbĭt/or, -ōris, m. – odbornik koji razvrstava glasačke tablice dĭrĭbĭtōri/um,-ĭi, n. – glasačko mesto, zgrada u kojoj se vrši razvrstavanje glasačkih tabica; tu se takođe delilo meso glasačima i davale plate vojnicima dī/rĭgo,-rexi,-rectum,-ĕre, v. III (dis+rego) –1) postaviti, rasporediti direxit naves ante portum – rasporedio je brodove ispred luke; dirigit aciem – postavlja borbenu liniju; 2) upravljati, usmeriti d. cursum ad litora – usmeravam kurs prema obali; divinatio ad veritatem saepissime dirigit – često je usmeren na obožavanje istine; 3) uperiti dirigunt hastas in eum – napere koplja na njega; 4) opredeliti se d. me
ad id, quod est optimum –opredeljujem se za ono što je najbolje; honestate dirigenda est utlitas – korist se meri poštenjem dĭr/ĭmo,-ēmi,-emptum,-ĕre, v. III (dis+imo) – 1)razdvajam, razdvojiti, razdeliti urbs flumine dirempta – grad rekom razdeljen; 2) prekinuti diremit certamen (proelium)/ colloquium – prekinuo je bitku/razgovor dīrĭp/ĭo,-ŭi,-reptum,-ĕre, v. III (dis+rapio) – 1) otrgnem, otrgnuti, zguliti diripuit Hippolytum – zgulio je Hipolita; 2) pljačkati, harati diripuit domum/urbes – poharao je kuću/gradove dīrĭt/as,-ātis, f. – 1) užas, grozota, groza d. ominis – groza znamenja; d. diei – strahota dana; 2) (o ljudima i njihovom karakteru) – zadrtost, divljina, surovost dī/rumpo,-rūpi,-ruptum,-ĕre, v. III – 1) razbijam, razbiti; lomim, slomiti divido atque d. – delim i razbijam; dirupit ei caput – razbio mu je glavu; 2) razvaliti, raskinuti dirupit amicitiam – raskinuo je prijateljstvo; 3) d. me – vrištim ko damjanov zelenko; 4) (u pasivu) pući, raspući dirumpitur invidia /dolore – puca (umire) od zavisti/bola dī/rŭo,-rŭi,-rŭtum,-ĕre, III – 1) rušim, rušiti, obaram, oboriti diruit urbem – razorio je grad; 2) prekidam, prekinuti diruit bacchanalia – prekinuo je bahanalije; 3) lišiti miles aere dirutus – vojnik lišen plate; 4) uništiti homo diruptus dirutusque – čovek slomljen i uništen dīruptĭ/o,-ōnis, f. – rušenje, razaranje dīr/us,-a,-um, a. – 1) grozan, užasan dirum omen – grozno znamenje; tempus dirum – užasno vreme; dea dira – grozna boginja (Kirka); Hannibal d. – strašni Hanibal; hydra dira – grozna hidra/meduza; serpens dira – grozna zmija; dirum bellum – grozni rat Dī/s¹,-ītis, m. 1) bog; 2) Pluton, Had; 3) Jupiter dis aliter visum – bog odlučio drugačije dīs²,-ītis, a. > dives – bogat dĭs- prefix znači a) lišavanje; b) suprotnost; c) negiranje značenja reči pred koje stoji discalcēăt/us, -a,-um, a. – bos, bosonog discăvĕo,-ēre, v. II – čuvam se, čuvati se, bojati se discavuit malo – bojao se nesreće dis/cēdo,-cessi,cessum,-ĕre, v. III – 1) delim, deliti, razdeliti, podeliti Numidiae discedunt in duos partes – Numidija se deli na dva dela; terra/coelum discedit – zemlja/nebo se deli; divisio altera in tres partes discedit – drugi odeljak deli se na tri dela; 2) odlazim, otići d. de foro/e Gallia/e patria – odlazim iz foruma/iz Galije/iz otadžbine; 3)(za vojsku) napustiti legio quarta discedit a Brundisio – četvrta legija napušta Brindizi; 4)discedunt ab armis – polažu oružje; 5) d. ab amicis – raskidam sa prijateljem; 6)victor/victus discessit – otišao je kao pobednik/poraženi; discessit aequo Marte cum Voloscis – ostalo je nerešeno [u sukobu] Marta sa Voloscima; d. sine
detrimento –povlačim se bez gubitaka; 7) napustiti discessit ab officio/a consuetudine – napustio je dužnost/običaj; discessit vita – umro je; 8) nestati isčeznuti memoria illius rei numquam discessit ex animo meo – sećanje na te stvari već je iščezlo iz moje svesti; 9) izuzeti quum ab illo discesserim – ako se on iz toga izuzma; quum a fraterno amore discessi – ako se bratska ljubav izuzme disceptātĭ/o,-ōnis, f. (discepto) – 1) debata, rasprava; ispitivanje cum quibus disceptatio et contentio nobis fuit – s kojima smo vodili rapravu i spor; 2) sudska presuda disceptāt/or,-ōris, m. – sudija disceptātri/x,-īcis, f. – suđaja discept/o,-avi,-atum,-are, v. I (dis+capio) – 1) prozirem, prozreti, prosuditi d. de crimine/iure publico – nastojim da prozrem (prosudim) optužbu/javno pravo; 2) fortuna populi romani in uno prelio disceptat – sudbina rimskog naroda zavisi od jedne bitke dis/cerno,-crēvi,-crētum,-ĕre, v. III – razdvajam, razdvajati mons discrevit fines eorum – brdo razdvaja njihova imanja; discrevit Lusitanima a Baetica – odvaja L. od B.; discretus – odvojen; d. ius et iniuriam/verum a falso – razlikujem pravdu i nepravdu/istinito od lažnog discer/po,-psi,-ptum,-ĕre, v. III (dis+carpo) – 1) kidam, raskinuti d. aurum in parvos partes – kidam zlato na sitne komadiće; 2) deliti animus discerpi non potest – duh ne može da se deli (kida); 3) uništiti a) seckanjem na komade; b) ogovaranjem discessĭ/o,-ōnis, f. (discedo) – 1) razdvajanje, odvajanje senatus consultum factum est per discessionem – senat je glasao [tako što su se senatori otišli svaki na svoju stranu]; 2) cepanje na stranke d. populi in duas partes – cepanje naroda na dve stranke; 3) razvod braka discess/us,-us, m. – 1) razlaz; 2) razvod; 3) zijev, jaz, pukotina; 4) discessus coeli – zijev u nebu; 5) odlazak, napuštanje, povlačenje; 6) smrt discessus animi e corpore – deljenje duše od tela discĭdĭ/um,-ĭi, n. (discindo) – 1) rušenje; 2) raspadanje d. nubis – raspadanje oblaka; 3) deljenje d. corporis et animae – deljenje duše i tela; 4) nesloga, zavada; razvod braka discīd/o,-ĕre,v. III (dis+caedo) – odseći d. caudam serpentis – odsecam rep zmiji discinct/us,-a,-um, a. (particip od discingo) – 1)lakomislen, nemaran nepos d. – lakomisleni unuk; 2) bezbrižan otia discincta – bezbrižna dokolica dis/cindo,-ĭdi,-issum,-ĕre, v. III – cepam, po/cepati, derem, po/derati discidit vestem –pocepala je haljinu; vis venti discindit nubem vetar je rasterao oblak
disci/ngo,-nxi,-nctum,-ĕre, v. III – raskopčavam, otkopčati d. tunicam – otkopčavam tuniku; homo discinctus – raspojasan, čovek raskočane tunike; is in sinu est, neque ego discingor – on je zbrinut, neću ga upustiti discĭplīn/a,-ae, f. (disco) – 1)podučavanje, učenje trado filium ei in discipinam – predajem mu sina da ga uči; est disciplinae aliis – služi za uzor drugima; disciplinae causa multi ad eos concurrunt – mnogi hitaju njemu radi učenja; 2) sve što se uči, predmet učenja, nauka d. iuris civilis – građansko pravo; d. militaris/bellica – vojna/ratna nauka;d. dicendi – retorika; d. omnis honesti iustique – moral; 3) doktrina, naučni metod d. Stoicorum/magorum – doktrina stoika/čarobnjaka; homo summo ingenio et d. – veoma darovit i učen čovek; 4) ponašanje, odgoj d. domestica – kućni odgoj; 5) disciplina d. militaris – vojna disciplina; 6) d. reipublicae/civitatis – osnovni zakon; 7) imitor eius mores et d. – imitiram njegov karakter discĭpŭl/a,-ae, f. – učenica discĭpŭl/us,-i, m. – đak, učenik disclūd/o,-si,-sum,-ĕre, v. III – razdvajam, razdvojiti d. tigna – razdvajam grede disc/o, dĭdĭci,-ĕre, v. III – 1) učim, učiti, legere et scribere discebant a magistro Graeco – oni su naučili da čitaju i pišu od učitelja Grka; 2) sticati iskustvo d. artem ab eo – stičem veštinu kod njega; d. literas apud eum – učim pismenost kod njega; didici virtutem ex eo –stekao sam vrlinu k/od njega; didicarat latine loqui – naučio je da govori latinski; disce, quid sit vivere – uči šta je život; discent, quemadmodum haec fiant – naučiće na koji način se to radi; 3) (pravo) upoznati se d. causam – upoznajem se sa predmetom discŏbŏl/us,-i, m. (δισκοβόλος) – diskobol, bacač diska discŏl/or,-ōris, a. – 1) šaren, raznobojan; 2) prividno (naizgled) drukčiji matrona meretrici dispar atque d. – supruga ni nalik kurtizani disconvĕnĭ/o,-ire, v. IV – ne odgovarati, ne pristajati animus disconvenit – nije u duhu sa; eo disconvinit inter me et te – u tome je razlika između mene i tebe discŏ/quo,-ŏxi,-ctum,-ĕre, v. III – obariti d. radicem in aqua – barim maslačak u vodi discordābĭl/is,-e, a. (discordo) – nesložan, neodgovarajući, razdoran discordĭ/a,-ae, f. – nesloga, razdor d. hominum – nesloga ljudi; d. demens – bezumna nesloga; discordiam concito/sedo/tollo – raspirujem/smirujem/priznajem neslogu discordĭōs/us,-a,-um, a. – nesložan discord/o,-avi,-atum,-are, v. I (discors) – biti nesložan, protiviti se inter se dissident et discordant – među sobom se ne slažu i ne podnose; d. cum eo – ne slažem se s njim
disc/ors,-rdis, a. (cor) – 1)nesložan, prgav, svadljiv civitas d. secum – nesložna zajednica; 2) različit, drugačiji homines discordibus moribus – ljudi veoma različitih običaja discrĕpantĭ/a,-ae, f. (discrepo) – nepodudaranje, neslaganje, odudaranje d. verborum –neslaganje reči; d. voluntatis – nepodudaranje želja, sklonosti discrĕpātĭ/o,-ōnis, f. >discrĕpantĭa discrĕpĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – apsolutno se ne slažem; biti potpuno različit discrĕp/o,-avi,-atum,-are, v. I 1) ne slažem se, ne slagati se; d. cum eo – s njim se ne slažem; discrepat mihi – to se sa mnom kosi; discrepat inter scriptores – istoričari se u tome ne slažu (razilaze); 2) sporiti, osporavati nec d., quin is dictator fuerit – ne sporim da je on bio diktator; 3) (za muzičke instrumente) discrepat – ne štima, pogrešno zvuči discrīb/o > describo discrīm/en,-īnis, n (discerno) – 1) razmak, rastojanje d. agminum – razmak između trupa; 2) discrimina comae – razdeljak kose; 3) razlika haud in magno pono discrimine ni u kom slučaju nema velike razlike; in vulgo non est d. – prost svet to ne razlikuje; 4) odsudni tren, prekretnca, d. belli – odsudna bitka; res venit in discrimen – stvar je ušla u odsudnu fazu discrīmĭn/o,-av,-atum,-are, v. I – razlikujem, razlikovati, izdvojiti d. Etruriam – izdvajam Etruriju; inter se similia discriminetur – slične stvari se međusobno razlikuju discrŭcĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – mučim, mučiti discruciavit eum diu – dugo ga je mučio; d. me (discrucior) – muči me (mučim se); d. animi – trpim muke u duši discŭbĭt/us,-us, m (discumbo) – prileganje (sedanje) uz nisku trpezu dis/cumbo,-cŭbŭi,- cŭbĭtum,-ĕre, III – (o više ljudi koji se nalakte za trpezom) – 1) zaleći uz trpezu; discumbitur – zaleže se uz trpezu; 2) discumbitum eo – idem na spavanje discŭp/ĭo,-īvi,ītum,-īre, v. IV – čeznem, čeznuti d. te videre – čeznem da te vidim dis/curro,-cŭcurri (curri), cursum,-ĕre, v. III – 1) trčkaram, trčkarati d. in muris – trčkaram unutar zidina; 2) obilazim, obići d. equis – obilazim na konju; fama totâ urbe discucurrit – glasine su obišle čitav grad discursātī/o,-ōnis, f.– trčkaranje, obilaženje, obigravanje discurs/o,-are, v. I > discurro (pojačan) – padoh s nogu obilazeći, obigravajući discurs/us,-us, m. – trčkaranje, obigravanje, obilaženje d. totius diei – (za decu)trčkaranje/igranje celog dana; d. telorum – let kopalja, munja; d. stellarum – padanje luči disc/us,-i, m (δίσκος) – disk, kolut za bacanje discussĭ/o,-ōnis, f. (discutio) – 1) potres, trus, zemljotres; 2) pretres, diskusija
dis/cŭtĭo,-cussi,-cussum,-ĕre, v. III (dis+quatio) – 1) rušim rušiti, lomiti dicussit columnam– slomio je stub; discussi murum srušio sam zid; 2) rasterati, oterati discussit umbras – rasterao je senke; sol discussit nebula – sunce je rasteralo maglu; 3) okopnetidiscussa nive – okopneli sneg; 4) terati d. somnum – teram san; 5) propasti res est discussa – stvar je propala dĭserte (dĭsertim), adv. – slatkorečivo, blagoglagoljivo dĭsert/i,-ōrum, m. (pl.) – rečiti ljudi dĭsert/us,-a,-um, a. (dissero) – blagoglagoljiv, rečit, elokventan oratio disertissima – veoma elokventan govor; epistola diserta – lepo sročeno pismo disiect/o,-are, v. I – razbacujem, razbacati, razbacivati oko sebe disiect/us¹,-a,-um, a. (particip od disicio) – raštrkan urbs vasta et disiecta spatio – prostan i raštrkan grad disiect/us²,-us, m. (disicio) – rasprostiranje, širenje, razbacanost dis/ĭcĭo,-iēci,-iectum,,-ĕre, v. III (dis+iacio) – 1) bacam, razbacivati, rasprostirati uokolodisiecit naves passim – razbacao je brodove na sve strane; disiecta comas – sa raspuštenom kosom; 2) terati, rasterati disiecit falangem hostium – rasterao je neprijateljsku kolonu; 3) uništiti, upropastiti disiecit arcem/urbes/pacem – uništio je svod/gradove/mir disiuncte, adv. – odvojeno, razdvojeno, isprekidano disiunctĭ/o,-ōnis, f. (disiungo) – 1) razdvajanje, prekidanje; 2) razlika, različitost d. animorum – različitost duša; d. sententiae – razlika u mišljenjima; 3)disjunktivni stav disiunct/us,-a,-um, a. – 1) odvojen, razdvojen; 2) otcepljen Aetolia procul a barbaris disiuncta – varvari su otcepili daleku Etoliju; 3) udaljen in locis disiunctissimis – u veoma udaljenim mestima; quae vita maxime disiuncta a cupiditate est et cum officio coniuncta – život koji je veoma udaljen od uživanja i povezan sa dužnošću; homines Graeci, longe a nostrorum hominum gravitate disiuncti – Grci su znatno manje ozbiljni nego naš narod;nihil est ab ea cogitatione disiunctius – ništa ovoj misli nije tako tuđe (ova misao s tim nema ništa); 4) (logika) suprotan, suprotstavljen, disjunktivan; orator d. – govornik koji govori kratkim rastavnim rečenicama dis/iungo,-iunxi,-iunctum,-ĕre, v. III – 1) ispregnuti d. asinum/bovem ab opere – isprežem magarca/vola iz zaprege; 2) rastavljam, rastaviti, razdvajam, razdvojiti equitatus a laevo cornu disiunctus – konjica od levog krila odsečena; 3) razvesti disiunxit eam ab eo – razveo je od njega; 4) udaljiti disiungit populum a senatu – udaljava narod od senata; 5) razlikovati d. insaniam a furore – razlikujem ludilo od besa/gneva
dispa/ndo,-ndi,-nsum,-ĕre, v. III – razgrćem, razgrnuti; širim, širiti d. vestes in sole – razgrćem (širim) haljine da se suše; dispansa dextrae manus palma – rašireni dlan desne ruke dis/par,-păris, a. – različit dispares mores – različiti običaji dispărĭl/is,-e, a. > dispar dispărĭt/as,-ātis, f. – različitost dispăr/o,-avi,-atum,-are, v. I – d. seniores a iunioribus – razdvajam stare od mladih dispărāt/um,-i, n. (retorika) – čista protivrečnost dispect/us,-us, m. (dispicio) – sveobuhvatan pogled, svestrano razmatranje dis/pello,-pŭlli,-pulsum,-ĕre, v. III – razgonim dispullit equitem – rasterao je konjanike dispendĭ/um,-ĭi, n. – novčani izdatak, trošak, gubitak attullit mihi magnum d. – prouzrokovao mi je veliki gubitak/trošak; fecit d. – pretrpeo je gubitak dispensātĭ/o,-ōnis, f. (dispenso) – 1) raspodela; 2) upravljanje imovinom d. pecuniae/annonae – raspolaganje novcem/letinom; 3) intendantura d. regia – poreska uprava dispensāt/or,-ōris, m. – upravnik, intendant, direktor, šef; blagajnik, poreznik dispens/o,-avi,-atum,-are, v. I (dispendo) – 1)deliti, vršiti raspodelu; isplaćivati d. ducenti numos – isplaćujem 200 novčića; 2) dodeliti d. fontem inter incolas – dodeljujem česmu/vodu strancima; annus ita dispensavit, ut – godinu je tako podelio da; 3) upravljati disper/cŭtĭo,-cussi,-cussum,-ěre, v. III – razbijem, razbiti disperdĭtĭ/o,-ōnis, f. (disperdo) – haranje, pohara; razaranje d. urbis – haranje grada disperd/o,-dĭdi,-dĭtum,-ĕre, v. III – 1)razaram, razoriti, sravniti sa zemljom disperditit possessiones – uništio je posede; 2) proćerdati disperdo rem meam – proćerdavam imanje dispĕr/ĕo,-ĭi,-īre, v. IV – propadam, propasti fundus disperit – imanje propada; labores tui dispereunt – tvoji radovi propadaju; disperii – propao sam; dispeream si – propašću, ako dispe/rgo,-rsi,-rsum,-ĕre, v. III (dis+pargo) – 1) razbacujem dispersit fimum – razbacujem đubre; 2) rasporediti dispersit illos tota acie – raspoređuje ih duž celog fronta; 3) dispersit membratim – rasekao ga na udove; 4) raširiti bellum longe lateque dispersum – rat se nadugo i naširoko raširio; 5) razneti vulgus disperserat – svetina je raznela glasine disperse (dispersim), adv. – razbacano dispers/us,-a,-um, a. – razbacan, raznet, raširen
dispert/ĭo,-īvi (īi),-ītum,-īre, v. IV (dis+partio) – 1) rasporediti dispetit exercitum per oppida – raspoređuje vojsku po gradovima; dispertivi equites in utrumque latus – rasporedio sam konjicu na oba boka; dispertivit tirones inter legiones – rasporedio je regrute po legijama; 2) deliti, dodeliti mihi officium tecum ita disperitum est – dodeljena mi je služba s tobom; dispertivi cibum servis – podelio sam hranu robovima; 3) razdeliti d. incolas in quatuor genera – delim stanovnike na četiri plemena disp/ĭcĭo,-exi,-ectum,-ĕre, v. III (dis+specio) – 1) progledam, progledati catuli, qui iam dispecturi sint – štenad koja su tek progledala; ut primum dispexit – čim je otvorio oči; 2) osvrnuti se; 3) opaziti dispexi insidiatorem – opazio sam zasedu; 4) razmotriti dispicio res romanas – razmatram rimske probleme displĭcentĭ/a,-ae, f. (displiceo) – nezadovoljstvo, neugodnost displĭc/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. II (dis+placeo) – displiceo mihi – nezadovoljan sam sobom displōd/o,-si,-sum,-ĕere, v. III – puknem, raspuknuti; vesica displosa – puknuti mehur dispŏlĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – popljačkati, poharati dis/pōno,-pŏsŭi,-pŏsĭtum,-ĕre, v.III – 1) rasporediti d. milites – raspoređujem vojnike; 2) srediti dispono libros Homeri – sređujem Homerova pevanja; disposuit disiecta membra in ordinem – postavljam razbacane delove na svoje mesto dispŏsĭte, adv. (dispositus) – uredno, propisno dispŏsĭtĭ/o,-ōnis, f. (dispono) – propisna (ras)podela dispŏsĭt/or,-ōris, m. – delilac, upravnik/šef raspodele dispŏsĭtūr/a,-ae, f. > dispositio dispŏsĭt/us¹,-a,-um, a. (paricip od dispono) – 1) propisan in ornatu disposita insignia et lumina – na profiri propisno uređene epolete i odlikovanja; 2) vir d. – sređen govornik dispŏsĭt/us²,-us, m. (dispono) – raspodela d. civilium rerum – raspodela javnih poslova dispŭd/et,-ŭit,-ēre, v. II ( pojačano: pudet) – sramno je dispudet me – veoma se stidim dispu/ngo,-nxi,-nctum,-ngĕre, v. III – 1) razdvajam po tačkama; 2) dispunxi rationes expensorum et acceptorum – uporedio sam troškove i prihode (izdatke i primitke);dispunge vitae tuae dies – razmotri šta si radio u životu dispŭtābĭl/is,-e, a. (disputo) – sporan d. in utramque partem – sporan s obe strane dispŭtātĭ/o,-onis, f. – 1) sporenje, obračun forma agri venit in disputationem – spor je izbio oko oblika imanja; 2) ispitivanje, istraživanje nekog pitanja; 3) naučna rasprava dispŭtātĭuncŭl/a,-ae, f. (dem. od disputatio) – čarka, manji spor
dispŭtāt/or,-ōris, m. – učesnik u raspravi (sporu), diskutant; mislilac, istraživač dispŭtātri/x,-īcis, f. – 1) žena diskutant; 2) ars d. dijalektika dispŭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)računam, računati, obračunati disputo rationem cum eo – izmirujem račune s njim; 2) istraživati d. de omni re in contrarias partes – istražujem sve pojedinosti u sporu disquīr/o,-ěre, v. III (dis+quaero) – ispitujem, ispitivati; istražujem, istraživati disquīsītĭ/o,-onis, f. – istraživanje disrumpo > dirumpo dissē/co,-cŭi,-ctum,-are, v. I – sečem raseći, rezati, dissecui ranam – secirao je žabu dissēmĭn/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) sejem, sejati; 2) d. sermonem – propovedam dissensĭ/o,-ōnis, f. –1) razlika, razilaženje, neslaganje d. inter homines de iure – neslaganje među pravnicima; 2) nesloga, nemir dissensiones civiles – građanski nemiri dissentānĕ/us,-a,-um, a. – neskladan, nepodudaran disse/ntĭo,-nsi,-nsum,,-īre, v. IV – sporim, sporiti, ne slagati se, odudarati, odstupatidissensit ipse a me – to nije u skladu sa mnom dissē/ptĭo,-psi,-ptum,-īre, v. IV – ograditi, odvojiti dissept/um,-i, n. – 1) pregrada d. domorum saxea – kamena pregrada između kuća; 2)(anatom.) prečaga, διάφραγμα, dijafragma dissĕrēnasc/it,-avit, impers. – vedri se, razmiču se oblaci dissĕrēnat, futur:-abit, impers. (dis+serenus) – vedri,razvedriće se dis/sĕro¹,-sēvi,-sĭtum,-ĕre, v. III – sejem, sejati d. semina – sejem seme dissĕ/ro²,-rŭi,rtum,-ĕre, v. III – 1) postavljati d. taleas mediocribus itermissis spatiispostavljam šipke sa razmakom; 2) rasčlaniti d. haec subtilius – rasčlanjujem u tančine disse/rpo,-rpsi,-rptum,-ĕre, v. III – širiti se late disserpunt tremores – šire se drhtaji dissertātĭ/o,-ōnis, f. (disserto) – temeljito istraživanje, doktorska teza, disertacija dissert/o,-avi,-atum,-are, v. I – istražujem, istraživati, ispitivati, analizirati dis/sĭdĕo,-sēdi,-sessum,-ēre, v. II (dis+sedeo) – 1) ne slagati se, odudarati toga dissedit – toga «riče», naherila se, ne stoji kako treba; 2) odstupati dissidens plebi virtus – odudara od vrlina plebsa; nostra non dissident a Peripateticis – naše učenje ne odstupa od peripatetičara dissĭdĭ/um > discidium dis/sĭlĭo,-sĭlŭi,-sultum,-īre, v. IV (dis+salio) – pucam, pucati, cepati se dissilit glacies/terra – puca led, puca zemlja; dissilui risu – cepao sam se od smeha dissĭmĭl/is,-e, a. – različit hoc non est dissimile – ovo nije različito dissĭmĭlĭter, adv. – različito, drugačije
dissĭmĭlĭtūd/o,-ĭnis, f. – različitost, nesličnost dissĭmŭlanter, adv. (dissimulo) – neprimetno, tajno, krišom dissĭmŭlanti/a,-ae, f. – prikrivanje sopstvenih misli/namera; ironija dissĭmŭlātĭ/o,-ōnis, f. – prikrivanje, maskiranje, pretvaranje, sokratovska εìρωνεια: skrivanje sopstvenih misli/namera, ironija dissĭmŭlāt/or,-ōris, m. – čovek koji se pretvara, simulant dissĭmŭl/o,-avi,-etum,-are, v. I – 1) pravim se, praviti se kao da nešto nije a ipak jeste; pretvarati se, prikrivati namere/misli dissimulat se ili rei operam dedisse – pravi se da nije ni luk jeo ni luk mirisao; d. quasi eos non videam – pravim se da ih ne vidim; 2) d. me –uzimam drugi (ob)lik; dissimulat deum – sakrio je svoj božanski lik; 3) zanemaritidissimulat consonantes/consulatum – ne izgovara konsonante/zanemaruje svoju dužnost dissĭpābĭl/is,-e, a. (dissipo) – rasipan, što se lako rasprostire, širi ignis et aer dissipabiles – vatra i vazduh lako se šire dissĭpātĭ/o,-ōnis, f. – rasipanje, širenje, rasprostiranje dissĭp/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) rasipam, rasipati, razbacivati dissipat cumulos stercoris – razbacuje grudine đubreta; fuga dissipata – haotično bežanje; homines dissipati – ljudi bez zajedničkog cilja, srodstva, shvatanja; 2) uništiti dissipant reliquias reipublicae – rasturaju (uništavaju) zaostavštinu republike; animu non dissipatur – duh ne propada dissŏcĭābĭl/is, -e, a. (dissocio) – nespojiv res d. – nespojiva, nepomirljiva stvar; d. oceanus – a) rastočeni okean; b) nespojivi okean dissŏcĭātĭ/o,-ōnis, f. – 1) rastvaranje, raspadanje; 2) odvratnost, antipatija dissŏcĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) rastvaram, rastvarati; 2) razdvajam, odvajati, lučitimontes dissociantur valle opaca – brda su rastavljena senovitim dolinama; homines antea dissociatos inter se colligavit – ranije razdeljeni ljudi ujedinili su se dissŏlūbĭl/is,-e, a. (dissolvo) – rastvorljiv, topiv dissŏlūte, adv. – 1)rastvoreno, rastopljeno; 2) nemarno, ravnodušno; 3) bludno dissŏlūtĭ/o,-ōnis, f. – 1) rastvaranje, topljenje; 2) raspadanje d. naturae – raspadanje (smrt) prirode; 3) propast d. imperii – propast imeprije; 4) διάλυσις, dijaliza, odsustvo spojne čestice; 5) d. animi – slabost, pomanjkanje duševne snage dissŏlūt/us,-a,-um, a.(particip od dissolvo) – 1) rastvoren, rastopljen, otopljen; raspadnut; 2) nepovezan, slobodan alterum genus orationis est nimis dissolutum – drugi deo govora je preterano nepovezan; 3) nemaran, ravnodušan d. in tanti reipublicae periculis – ravnodušan prema tako velikim opasnostima republike; d. in re
familiari –ravnodušan prema problemima porodice; filius d. – razvratni (razmetni, bludni, zabludeli) sin dis/solvo,-solvi,-sŏlūtum,-ĕre, v. III, – 1) razvezati, drešiti, razdrešiti, razmrsiti d. nodos – drešim krajeve uzla; d. scopas – razmrsujem zamršeno (rešavam, dovodim u red); 2) raspustiti, rastaviti d. navem – rastavljam brod na delove; 3) rastopiti, rastvoriti d. aes –topim bakar/nu rudu; 4) raskinuti d. amicitiam – raskidan prijateljstvo; 5) ukinutidossolvit leges – ukinuo je zakone; 6) opovrgnuti, poreći d. criminationem – poričem (odbijam) optužbu; 7) pustiti, osloboditi dossolvi me – završio sam (posao); dissolve me –pusti me; 8) izmiriti dug d. pecuniam publicam – plaćam javni porez; dissolvi – isplatio sam dug dissŏn/o,-ŭi,-ĭtum,-are, v. I – krčati, zvučati pogrešno, razgrađeno, disonantno dissŏn/us,-a,-um, a. – kreštav, disonantan clamor d. – kakofonija, vika i galama; voces dissonae – disonantni glasovi dissor/s,-tis, a. – (suprotno od consors) privatan, ne zajedničko, što pripada pojedincu dissuād/ĕo,-si,-sum,-ĕre, v. II – odvraćam, odvraćati, savetovati, kričati da ne d. de captivis redimentis – savetovati da se zarobljenici ne otkupljuju; d. ne legem accipiatis – savetujem da ne prihvatite zakon dissuās/or,-ōris, m. – savetnik koji odvraća, koji savetuje da se nešto ne čini dissuāvĭ/or,-avi, v.dep. I – ljubim strasno d. oculos eius – ljubim joj oči dissult/o,-are, v.intr. I – pucati, cvokotati crepitus desultat – grom grmi diss/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – otkriti d. sinum – otkrivam skut; dissuit malas – zinuo je distaedet,-ĕre, v. II impers. Distaedet me tui – žao mi te je; distaedet cum illo loqui – žao mi je što sam to rekao distantĭ/a,-ae, f. (disto) – 1) udaljenost quod longiores habent distantias ad mundum –budući da njihova udaljenost od sveta raste; 2) razlika, različitost tanta est inter eos diastantia mores – tako je velika razlika između njihovih običaja diste/nd/o,-ndi,-ntum (nsum),-ĕre, v. III – 1) raspinjati, rastezati, zatezati dispendit hominem – razapeo je čoveka; 2) raširiti dispendi brachia – raširio sam ruke; 3) puniti, napuniti distendunt cellas nectare – pune ćelije (saće) nektarom; 4) vući na razne strane distent/us¹,-a,-um, a. (particip od distendo) – zategnut, zauzet, pun distenta coena – sva mesta za stolom popunjena distent/us²,-a,-um, a. (particip od distineo) – zauzet, veoma zaposlen d. negotiis – zauzet poslovima distent/us³-us, m. (distendo) – zategnutost, raspetost
distermĭn/o-avi,-atum-are, v. I – razgraničim, razgraničiti; odvojiti Arabia disterminat Iudaeam ab Aegypto – Arabija odvaja Judeju od Egipta distĭchon/,-i, n. (δίστιχον) – pesma koja se sastoji od jednog heksametra i jednog pentametra; distih, dvostih distĭch/us,-a,-um, a. (δίστιχος) – dvoredan, koji se sastoji od dva reda distĭmŭl/o,-avi,-atum,-are, v. I – rasecam, raseći; uništiti distimulavit bona – uništio je imanje/bogatstvo distincte, adv. (distinctus) – razgovetno d. dic – kažem jasno i glasno distinctĭ/o,-ōnis, f. – 1) lučenje, odvajanje, razlikovanje, razlika d. veri a falso – lučenje istine od laži; quae est d. inter illa? – kakva je razlika među njima (između njih)?; 2) cezura, pauza u govoru; 3) sjaj solis, lunae, siderumque omnium distinctio, varietas, pulchritudo – sjaj, raznolikost i lepota sunca, meseca i svih zvezda distinct/us¹,-a,-um, a. (particip od distinguo) – 1) propisno izvojen, odeljen distincti gradus dignitatis – propisno razdvojeni stepeni dostojanstva; 2) jasan, određen, odlučansermo distinctus – jasan govor; Cicero distinctior – jasniji od Cicera; d. dico – kažem jasno i glasno; 3) udaljen Hesiodus circa CXX annos distinctus ab Homeri aetate – Hesiod oko 120 godina udaljen od Homerovog vremena; 4) mnogostran, promenljiv distinct/us²-us, m. (distinguo) – sjaj, šarenilo d. pennarum – sjaj (šarenilo) perja distĭ/nĕo,-nŭi,-ntum,-ēre, v. II (dis+teneo) – 1)razdvajam, razdvojiti, odvojiti jedno od drugoga duo freta distinetur Isthmos – dva moreuza odvajaju Dardanele; 2) deliti duae factiones distinetur senatum – dve frakcije dele setan; 3) distineor maximis negotiis – razdiru me mnogi poslovi; distineor dolore – razdire me bol; 4) sprečiti distineantur novis legibus – sprečavaju donošenje novih zakona; distineor, quo minus illud faciam – tim više sam sprečen da to uradim disti/nguo,-nxi,-nctum,-ĕre, v. III (dis+stinguo – στίξω =bockam) – 1)odvajam, odvojitid. vera a falsis (falsum vero) – lučim istinito od lažnog(lažno od istinitog); 2) ukrasiti, isticati se coelum distinctum stellis – nebo je ukrašeno (se ističe) zvezdama dist/o,-are,v. I – 1) odvojen sam, odvojiti se, biti udaljen disto foro – udaljen sam od trga;tanto distat Phrygiâ – daleko je od Frigije; 2) non multum aestate distantes – pre ne tako mnogo kolena (pokolenja); 3) illi distant inter se – oni su odvojeni (udaljeni) jedni od drugih; 4) distat – ima razlike; to su različite stvari dist/orquĕo,-orsi,-ortum,-ēre, v. II – 1) zavrćem, zavrtati; 2) iskriviti distorques os – kriviš usta; distorsit oculos – kolutao je očima; 3) mučim, mučiti distorquent eum – muče ga
distortĭ/o,-ōnis, f. – 1)zavrtanje, izvrtanje ; 2) krivljenje, iskrivljivanje; 3) d. membrorum –uganuće, iščašenje udova distort/us,-a,-um, a. – 1) grdan, nakazan, unakažen; homo distortus – nakazan čovek;vultus d. – grdno, deformisano, lice; 2) izvrnut, naopak, izopačen distractĭ/o,-ōnis, f. – 1)rastezanje, razvlačenje d. cruciatusque membrorum – razvlačenje udova i raspeće na krst; 2) d. animae corporique – rastavljanje duše i tela; 3) nesloga, razdor, spor d. nobis est cum tyrranis – naš spor je sa tiranima; 4) uništenje, propast distract/us,-a,-um, a. (distraho) – 1) podeljen, rascepljen, razdvojen; divisior inter se et distractior – dele se i cepaju između sebe; 2) veoma zauzet distractissimus tamtorum operum – veoma zauzet mnoštvom poslova distră/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1)razvlačim, razvući, vući svako na svoju stranu; 2) raskinuti distraxit vallum/corpus eius – raskinuti palisad/nečije telo; 3) vaditi d. saxa/genas – vadim kamenje/oči; 4) distrahor famâ – izašao sam na loš glas; 5) krčmiti, rasprodavati distraxit bona – krčmi imovinu/imanje; 6) distrahit matrimonium – raskida brak; 7) ditraxit hanc rem – uništava te stvari; 7) zavaditi distraxit Caesarem et Pompeium – zavadio je C. i P.; 8) (često u pasivu) distrahor cum eo – razilazim se u mišljenju s njim; 9) illam a me distrahit necessitas – nju je od mene otrgla nužda; 10)sapientiam et temperantiam a voluptate distraho – mudrost, umerenostodvajam od bluda distrĭb/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1) rasporediti distribuit copias in tres partes – rasporedio je vojsku u tri dela; d. milites in legiones – raspordio je vojnike po legijama; 2) deliti, razdeliti, dodeliti distribui frumentum civitatibus – razdelio je žito gradovima;distribue pueros in classes – razdeli dečake u razrede distrĭbūte, adv. – kako valja, propisno, kao što treba distrĭbūtĭ/o,-ōnis, f. – raspodela; logička podela; distribucija districte, adv. – raspeto, zategnuto district/us,-a,-um, a. (particip od distringo) – 1)raspet, zapet, napet, napregnut rabies districta – napregnuti bes; 2) veoma zauzet, zaposlen d. bellis – veoma zauzet ratom; 3) strog, poletan, zagrižen d. accusator – strog tužilac dis/tringo,-trinxi,-trinctum,-tringĕre, v. III – 1) zatežem, zatezati, raspinjem, raspinjatiradii rotarum districti pendent – paoci točkova raspeti vise; alii aligati sunt, alii districti –neki su povezani a neki raspeti; 2) biti zaposlen na više mesta; 3) iznuriti, iznurivati spe, curis, labore distringitur mens – duša se iznurujeradom, brigama i nadom; districtus mihi videris – borim se sam sa sobom (ne znam šta da radim) distrunc/o,-avi,-atum,-are, v. – poseći, saseći; nagrditi, unakaziti
disturbātĭ/o,-ōnis, f. (disturbo) – haranje, uništavanje disturb/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) uznemiriti d. contionem – uznemiravam skupštinu; 2) harati, uništiti disturbavit tecta/porticus/opera – uništio je krovove/kolonade/radove; 3) ukinuti disturbat legem – ukida zakon dīsyllăb/us,-a,-um, a. (δισύλλαβος) – dvosložan, koji se sastoji od dva sloga dītesco,-ĕre, v. III (dives) – postati bogat, obogatiti se dīthÿrambĭc/us,-a,-um, a. (διθυραμβικος) – ditirambski, u vezi sa ditirambom dĭtĭo > dicio dīt/o,-avi,-atum,-are, v. I (dives) – bogatiti, obogatiti dĭu, adv. (stari ablativ od dies, kao noctu od nox) – 1) danju; 2) diutius, diutissime, comp.& superlat. od diu; non diutius – ne dugo; 3) noctu et diu (diu noctuque) – i dan i noć; 4) dugo diu multumque (multum diuque) – danima i danima; saepe et diu – često i dugo; iam diu – davno pre; nec diu hic fui – nedavno sam bio ovde; 5) daleko dĭurn/um, -i, n. – 1) dnevno sledovanje hrane; 2) dnevnik; diurna – dnevna kronika dĭurn/us,-a,-um, a. (dies) – 1) dnevni; quaestus d. – nadnica, dnevnica; opus diurnum –nadničarenje, dnevni rad; cibus d. – dnevno sledovanje; victus d. – a) hrana; b) svakodnevni život; acta diurna – dnevne vesti, hronika o svečanim događajima na carskom dvoru; 2) dnevni (za razliku od noćnog); labores diurni – dnevni poslovi; lumen diurnum –dnevna svetlost; stella diurna – zvezda Danica dī/us,-a,-um, a. > divus dĭūtĭn/us,-a,-um, a. – trajan, dugotrajan, hroničan, koji traje duže nego želimo dĭŭturne, adv. – dugotrajno, preterano dugo, hronično dĭŭturnĭt/as,-atis, f. (diuturnus) – dugotrajnost, hroničnost d. belli – dugotrajnost rata dĭŭturn/us,-a,-um, a. (diu) – dugotrajan diuturnum bellum – dugotrajni rat; d. morbus – hronična bolest; filia me diuturnior – kćer koja će me nadživeti; non potes esse diurnus –ne možeš više da opstaneš dīv/a,-ae, f. – boginja dīvārĭc/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) razmičem, razmicati, širim, širiti d. taleas – razmičem pruće; 2) raspeti divaricavit hominem – razapeo je čoveka dī/vello,-velli (-vulsi),-vulsum,-ĕre, v. III –1) kidam, kidati, otkinuti divulsit corpus – rastrgao je telo; 2) prekinuti divellit amicitiam – prekinuo je prijateljstvo; divelli somnum – prekinuo sam san; 3) divellor ab otio – prekidam dokolicu; divellor a voluptate –prekidam sa bludničenjem dīvend/o,-dīdi,-ditum,-ĕre, v. III – krčmim, krčmiti divendidit bona – krčmio je imanje
dīverbĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – cepam, cepati, rascepiti diverbero auras sagitâ – cepam vazduh strelom; 2) seći, poseći diverberavit umbras ferro – sekao je seni mačem; 3) raspolutiti diverberavit servum – raspolutio je roba dīverbĭ/um,-īi, n. (dis+verbum< διάλογος) – dijalog na pozornici dīverse, adv. (diversus) – obrnuto, izvrnuto, suprotno, protivrečno dīversĭt/as,-ātis, f. (diversus) – 1) suprotnost, neslaganje d. inter exercitum et imperatorem – nespoga između vojske i komandanta; 2) protivrečnost, protivrečje mira d. naturae – čuda su protivrečnost prirode; 3) raznovrsnost d. ciborum – raznovrsnost hrane; d. ingeniorum – ranovrsnost talenata dīvers/us,-a,-um, a.(divors/us,-a,-um) a. – 1) suprotan, koji vuče na suprotne stranediversa signa statuo – suprotna znamenja vidim; iter d. – suprotan smer; cur d. abis? –zašto se suprotstavljaš?; duo diversa vitia, avaritia et luxuria – dva suprotna poroka, gramzivost i razmetljivost (život na visokoj nozi); 2) različit diversi mores – različiti običaji;mala inter se diversa – međusobno različita zla; 3) neodlučan metu ac libidine diversus agebatur – strah i strast učinili su ga neodlučnim; 4) višestran, razni ex diversi Aplibus – iz raznih delova Alpa; fuga diversa – bekstvo na razne strane dīver/to,-rti,-rsum,-ĕre, (divorto) v. III – odvajam se, dovojiti, razdvojiti, razvestidivertit matrimonium – razveo je brak; uxor divertit ab eo – žena se razvodi; dīvert/or,-sus sum > diverto dīv/es,-ĭtis, a. – 1) bogat ex pauperisimo dives factus est – od najsiromašnijeg postao je bogat/aš; dives agris/bubus/pecoris – bogat zemljom/volovima/ovcama; mensa d. – bogata trpeza; 2) ager dives – plodna zemlja; terra dives amomo – zemlja bogata amomom (drvo od kojeg se dobijao skupocen miris); 3) sočan dithyrambus/lingua dives –sočan ditiramb/jezik; 4) sadržajan epistola dives – sadržajno pismo; 5) dragocen, raskošancultus d. – raskošan kult dīvex/o,-avi,-atum,-are, v. I –1) raspuštam, raspuštati svuda oko sebe; 2) nagrabusim, nagrabusiti, loše se provesti dīvĭdĭ/a,-ae, f. (divido) – 1) nesloga, podeljenost dīvĭd/o, -īsi,-īsum,-ĕre, v. III – 1) delim, deliti nadvoje, polovim, poloviti, prepoloviti d. rem/verba – delim stvari/reči; divisit muros – probio je zidine; 2) d. animum nunc huc nunc illuc – sklon sam čas za jedno čas za drugo rešenje; 3) d. bona tripartito – delim imanje na tri dela; Gallia est omnis divisa in partes tres – cela Galija je podeljena na tri dela; d. praemia cum eo – delim plen s njim; divisit praedam per milites – podelio je plen po vojnicima; 4) d. dententiam – rasčlanjujem predlog po tačkama; divide, consul! – podeli po tačkama, konzule; divide et impera – podeli (zavadi) pa vladaj; 5) razvesti se divisor ab uxore – razvodim se od žene
dīvĭdŭ/us,-a,-um, a. – deljiv, podeljen aqua dividua – račvasta reka; luna dividua – polumesec dīvīnātĭ/o,-ōnis, f. (divino) – 1) dar proricanja; 2) proročanstvo d. est praesensio et scientia rerum futurarum – d. je predosećanje i poznavanje budućih događaja; 3) otkrovenje dīvīne, adv. – božanski dīvīnĭt/as,-ātis, f. – božanstvo, božanstveno biće, božanstvena priroda; poštenje dīvīnĭt/us, adv. – božanski, božanstveno, divno, sjajno dīvīn/o,-avi,-atum,-are, v. I – imam božansko nadahnuće, mogu da predviđam buduće događaje, predviđati, predskazivati, proricati divino futura – predviđam budućnost dīvīn/us¹,-a,-um, a. (divus) – 1) božanski animi hominum sunt divini – ljudske duše su božanskog porekla; quum ille potius d. fuerit – kad je posedovao božansku mudrost; 2) božji res divina – a) božja služba; b) veronauka; c) sve što je božije; 3) vates d. – nadahnuti pesnik, prorok;4) božanstven, nadljudski, pošten, divan homo d. – divan čovek;divina virtus – božanstvena vrlina; donna divinissima – divna, božanstvena žena dīvīn/us,-i, m. – vrač, prorok dīvīsĭ/o,-ōnis, f. – 1) deljenje; 2) podela, raspodela d. agrarum – raspodela zemlje dīvīs/or,-ōris, m. – 1) delilac zemlje; podmitljivac, kupuc glasova; 2) (mat.) delitelj dīvīs/us¹,-a,-um, a. (particip od divido) dodeljen dīvīs/us²,-us, m. (divido) – deljenje dīvītĭ/ae,-arum, f. (pl.) (dives) – bogatstvo templum inclutum divitiis – hram slavan po bogatstvu (dragocenostima); d. soli – plodnost; d. ingenii – obdarenost, darovitost,genijalnost dīvortĭ/um,-ĭi, n. – 1)račvanje d. itinerum – razdvajanje puteva; d. aquarum – račvanje reke; 2) divortia doctrinarum facta sunt – došlo je do razilaženja sistema (učenja); 3) razvod d. facere cum uxore – razvesti se od žene dīvulgāt/us,-a,-um, a. (particip od divulgo) – opšti, masovan, raširen virtus divulgata –opšta vrlina; vitium divulgatum – opšta mana dīvulg/o,-avi,-atum,-are, v. I – širim, širiti među (prostim) narodom divulgavi librum –širio sam knjigu (pismenost) među narodom; divulgavit hanc opinionem in Macedoniam –širio je to mišljenje u Makedoniji dīv/um,-i, n. – slobodno nebo, sloboda sub divo = sub Iove – pod nebom/bogom; sub divum rapere – jagmiti, otimati dīv/us,-a,-um, a. (deus) – 1) božanski, divan, sjajan; 2) div/us,-i, m. = deus – bog; Iulius Caesar, divus – divinizovani Julije Cezar
do, dĕdi, dătum, dăre – 1) stavljam, staviti, postaviti; bacam, baciti dedi eum ad terram –bacio sam ga na zemlju; dedit eum in carcerem – bacio ga je u tamnicu; 2) d. me – pokoravam se, povodim se za; hoc famae d. – ovo činim zbog slave; d. hoc illi – ovo činim zbog njega; d. me in conspectum – pojavljujem (pokazujem) se; d. me populo – pokazujem se javno; d. me in sermonem – upuštam se u razgovor; d. me historiae/literis – odajem se studijama istorije/književnosti; d. librum foras – izdajem knjigu; d. colorem – sijam; d. manus – dižem ruke (predajem se); 3) naterati dedi hostes in fugam – naterao sam neprijatelje da beže; 4) d. me in pedes – dam vatru tabanima (bežim); d. me in fugam –bežim; d. me in viam – idem na put, putujem; d. vela – dižem jedra; 5) d. ei terga –okrećem mu leđa (napuštam ga); 6) izazvati, prouzrokovati, naneti d. ei dolorem –nanosim joj bol; d. vulnera – nanosim ranu; d. damnum – proklinjem, anatemišem; d. finem laborum – završavam posao; d. finem loquendi – prestajem da govorim; d. spem ei – dajem joj nadu; d. saltum – skačem; 7) dajem, dati d. pecuniam ad aliquid – dajem novac nekome; d. aliquid dono – dajem nekom dar; d. bonum consilium – dajem dobar savet; 8) dopuštam, odobravam hoc tibi d. – to ti odobravam (priznajem); dasne, mortum esse malum? – zar ne misliš da je smrt zlo?; 9) predati u ruke, uručiti dedi literas ad fratrem –predao sam (uručio sam) pismo bratu; 10) izmiriti dug, platiti globu; biti kažnjen; d. verba ei – varam ga; 11) d. operam valetudini – brinem o zdravlju; 12) navesti, imenovati cur hoc factum sit, paucis dabo – kako će se ovo uraditi, malo kome ću da kažem; da mihi nunc – reci mi sad; 13) datur – kažu, priča se dŏ/cĕo,-cŭi,-ctum,-ēre, v. II (διδάσκω) – 1) učim, učiti, podučajem, padučavati docemus iuventutem/adolescentulos historiam – predajemo omladini/adolescentima istoriju; d. eum literas/ fidibus/equo armisque – učim ga da piše/da svira na liri/da jaše i rukuje oružjem; 2) d. ius civile – predajem građansko pravo; pauca docendus eris – malo ćeš da naučiš; docendus vel graece vel latine loqui – učen (zna) da govori kako grčki tako i latinski; 3) obavestiti docuit eum de illo/qui vir Roscius fuerit – obavestio ga je o tome/kakav je čovek Roscius bio; 4) držati predavanja docuit Romae – držao je predavanja u Rimu; 5) d. fabulam (=διδάσκω δρàμα) – (o autoru) podučavam (upućujem) glumce u pojedinosti radnje dochmĭ/us,-ĭi, m. (δόχμιος) metrička stopa (˘ ˉ ˉ ˘ ˉ ) dŏcĭl/is,-e, a. (doceo) – mudar, nadaren koji lako i rado uči bellua d. – nadarena neman (slon); d. equorum genus – pasmina konja nadarena za lako i rado učenje; d. ad agriculturam – nadaren za poljoprivredu; d. graeco sermone – nadaren za grčki jezik dŏcĭlĭt/as,-ātis, f. – nadarenost, sklonost za učenje (sticanje iskustva) docte, adv. – učeno, stručno
doct/or,-is, m. (doceo) – predavač, učitelj, stručnjak d. armorium – učitelj mačevanja doctrīn/a,-ae, f. – 1) nastava, podučavanje, učenje, obrazovanje; 2) učenje, znanje, veština; 3) doctrinae (pl.) – filozofska znanja; studia doctrinae – studije filozofije; 3) d. dicendi – retorika doct/us-a,-um, a. (particip od doceo) – 1) učen, obrazovan d. et graecis literis et latinis –stekao obrazovanje kako iz grčke tako i iz latinske književnosti; d. iuris civilis – vešt građanskom pravu; d. tibiis canere/tendere sagitas – vladaveštinom pevanja uz pratnju frule/zatezanja strele; docta puella – vešta pevačica; docta manus – vešta ruka; 2) d. homo/vir – mudrac, filozof; 3) docti – intelektualci, pisci, filozofi; 4) mudar, prevejan dolus ductus d. – prevejana prevara dŏcŭm/en,-ĭnis, n > document dŏcŭment/um,-i, n. (doceo) – 1) sve što može da se nauči, vidi, izbegava: dokaz, primer, uzor; 2) upozorenje, znak, kalup P. Rutilius nostris hominibus d. fuit probitatis – Publije Rutilije, uzor vrline naših ljudi; d. fidei/eloquentiae – uzor pobožnosti/rečitosti; 3) d. periculi – znak opasnosti Dōdōn/a,-ae, f. (Δωδώνη) – grad u Epiru, slavan po Zevsovom proročištu dōdr/ans,-antis, m. (de+quadrans) – tri četvrtine asa/stope = 9 palaca tabulae dotrantariae – tablica(raboš) na koji su se beležili dugovi dogm/a,-ātis, n. (δόγμα) – doktrina, dogma, učenje, latinska reč je decretum dŏlābell/a,-ae, f. (dem. od dolabra) – sekirica, mala sekira dŏlābr/a,-ae, f. – sekira sterno silvas dolabris – sečem šume sekirama; 2) motika; ašov dŏlen/s,-tis, a. (particip od doleo) – bolan dŏlenter, adv. – s bolom, bolno dŏl/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II (bez supinuma ali ima particip futura, doliturus) – 1) bolim boleti d. oculis – osećam bol u očima; 2) pes/caput dolet – boli me noga/glava; dolet caput a sole –boli me glava od sunca; oculi/latera/pulmones dolent – bole me oči/slabine/grudi; 3) dolet mihi – boli me, žao mi je; 4) d. casum – žali slučaj (primite saučešće); 5) d. me ab illo vinci– žalim što me to savladalo; 6) hoc mihi dolet, quod – to me boli, što (žao, teško mi je što) dŏlĭār/is,-e, a (dolum) – 1)bačvarski vinum doliare – mlado vino; 2) bačvast, trbušast dōlĭ/um,-ĭi, n. – vinska bačva; doliol/um,-i, n. (dem. od dolium) - bačvicaza vino dŏl/o,-avi,-atum,-are, v. – 1) cepam, cepati d. lignum/robur – cepam drva/hrastovinu; 2) tesati, deljati scyphus caelo dolatus – pehar dletom rezbaren; 3) d. dolum – kuje prevaru dŏl/o-ōnis, m. (dolon <δόλων) – 1) štap sa štilom; 2) bodež; 3) žaoka
Dŏl/o,-ōnis, m. (Δόλων) – trojanski špijun koga su ubili Odisej i Diomed Dŏlop/es,-um, m. (pl.)(Δόλοπες) – narod u Tesaliji dŏl/or,-ōris, m. (doleo) – 1)bol, muka d. corporis – telesni bol; d. dentium – zubobolja; 2) tuga, sekiracija d. animi – duševni bol; accipio dolorem – podnosim bol; sum in dolore –u tuzi sam; hoc est mihi dolori – to me boli/muči/brine; d. iniuriae – bol zbog nepravde; 3) ogorčenost dŏlōs/us,-a,-um, a. (dolus) – prevaran, varljiv, podmukao, izdajnički consilium dolosum – štetan savet; mulier dolosa – neverna žena; cinis d. – podmukli pepeo (krije vatru) dŏl/us,-i, m. – podmuklost, neverstvo subterranei doli – podzemni, tajni hodnici dŏmābĭl/is,-e, a. (domo) – pripitomljiv, što može da se pripitomi dŏmāt/or,-ōris, m. – ukrotitelj > domitor dŏmestĭcatim, adv. (domesticus) – kod kuće, u domaćinstvu dŏmestĭc/us,-a,-um, a. (domus) – kućni parietes domestici – kućni zidovi; vestis domestica – kućna haljina; musca domestica – kućna muva; 2) porodični sententia domestica – mišljenje samo za porodicu; luctus d. – porodična žalost; 3) domaći mos d. –domaći običaj dŏmestĭc/i,-ōrum, m. (pl.) – porodica, domaća čeljad dŏmĭcĭlĭ/um,-īi, n. (domus) – 1) boravište, stan, kuća d. constituo in hoc loco – nastanjujem se u ovome mestu; 2) sedište d. imperii – Rim dŏmĭn/a,-ae, f. (domus) – 1) domaćica, gospođa, gospodarica, kraljica haec una virtus est omnium d. et regina – ova vrlina je gospodarica i kraljica svih dŏmĭnātĭ/o,-ōnis, f. (dominor) – vlast, vladavina, dominacija d. crudelis – strahovlada;dominationes = dominantes – vladari dŏmĭnāt/or,-ōris, m. – vladar dŏmĭnāt/rix,-rīcis, f. – vladarka, gospodarica dŏmĭnāt/us,-us, m. = dominatio – vlast, vladavina dŏmĭnĭc/us,-a,-um, a. (dominus) – gospodarski, gospodski dŏmĭnĭ/um,-ĭi, n. – 1) vlast nad nekim posedom, posed; 2) vlasnik; 3) gospodar dŏmĭn/or,-ātus sum,-ari, v. dep. I (dominus) – vladam, vladati, gazdovati dominor Alexandriae – vladam Aleksandrijom; dominandi studium – vlastoljublje dŏmĭn/s-ntis, f. – 1) vladar; 2) dominacija
dŏmĭn/us,-i, m. (domus) – 1)gospodin; 2) gospodar, domaćin, vlasnik, posednik quae imperavit d. – kako je zapovedio gospodar; d. equi – vlasnik konja; 3) vladar, despot dii omnium rerum domini – bogovi gospodari svih stvari; 4) upravnik dŏmĭport/a,-ae, f. (domus+porto) – puž Dŏmĭtĭān/us,-i, m. – imperator 81-96 p. H., sin Vespazijana, brat Tita dŏmĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – krotim, krotiti, ukrotiti, pripitomiti dŏmĭt/or,-ōris, m. – krotitelj d. equorum – krotitelj konja dŏmĭtr/ix,-īcis, f. – krotiteljka dŏmĭtūr/a,-ae, f. – kroćenje, pripitomljavanje dŏmĭt/us,-us, m. (samo u ablativu) > domitura dŏm/o,-ŭi,-ĭtum,-are, v. I (δαμάω) – 1)krotim, krotiti domat equos – kroti konje; d. belluas – krotim zveri; d. terram aratro – krotim zemlju ralom; d. invidiam/libidines/spiritum – krotim zavist/želje/duh; 2) savladati domuit gentes bello –potčinio je narode ratom dŏm/us,-i, f. (dom/us,-us, f.) (δόμος) – 1) dom, kuća domus urbana – gradska kuća;domum aedifico – gradim kuću; in domum eius – u njegovoj kući; ex domo – van kuće; 2) domi – kod kuće; domi fui – bio sam kod kuće; domi me teneo – držim se kuće; domi meae/tuae/suae/nostrae/vestrae (meae/tuae … domi) – kod moje/tvoje/njegove/naše/vaše kuće; domi Caesaris – kod C-ove kuće; 3) domum –ka, premakući venit domum regiam Roscii – išao je prema kraljevskom dvoru Roscije; 4)domo – od kuće profiscior domo – idem od kuće; domo affero – idem od kuće = dobro sam pripremljen;5) abduco eum domum – prevlačim ga na svoju stranu; 6) porodica tota d. nostra te salutat – cela moja porodica te pozdravlja; 7) otadžbina; domi – u otadžbini;domum – u otadžbinu; domo – van otadžbine; 9) pećina, jazbina, brlog dōnābĭl/is,-e, a. (dono) – vredno da se pokloni (daruje) dōnārĭ/um,-ĭi, n. (donum) – 1) mesto u hramu gde se čuvaju žrtveni pokloni; 2) žrtveni poklon, poklon hramu dōnātīv/um,-i, n. – carski dar vojnicima u novcu dōnāt/or,-ōris, m. – darodavac dōnĕc, conj. – 1) dok, sve dok d. eris felix, multos numerabis amicos – dok budeš srećan, imaćeš mnogo prijatelja; 2) do haud desinam d. perfecero hoc – neću odustati dok ovo ne izvršim; 3) pre nego dōnĭcum, conj. > donec dōn/o,-avi,-atum-are, v. I (donum) – 1) dajem, dati d. ei munus – dajem mu darove; 2) dati, podeliti donavit praedam militibus – razdelio je plen vojnicima; 3) žrtvovati d. inimicitias reipublicae – žrtvujem neprijateljstva republike; 4) oprostiti d. tibi causam
–opraštam ti prekršaj; culpa gravis precibus donatur suorum – oprostio je svojima teški greh; 5) darovati donavit cohotrem militaribus donis – darovao je kohortu vojnim radovima; te pro hoc nuntio quid donem? – šta da ti dam (darujem) za ovu (radosnu) vest? dōn/um,-i, n. – dar, poklon do tibi dono – dajem ti dar; dono accipio – prihvatam dar;mittunt certatim dona et munera – nadmeću se ko će da pošalje više darova i visokih položaja; quidquid est, timeo Danaos et dona ferentes – ma šta da je [taj konj], bojim se Danajaca i kad darove nose; dona ultima (suprema) – posmrtne počasti Dōr/es,-um, m. (pl.) (Δωριεĩς) – Dorci Dōrĭc/us,-a,-um, a. (Δωρικός) – dorski Dōris,-īdis, f. (Δωρίς) – kći Okeana i Tetide; s bratom Nerejem dobila 50 Nerijida dorm/ĭo,-ivi,-itum,-īre, v. – 1) spavam, spavati eo dormitum – idem na spavanje;dormitum dimittor – prekidam spavanje; excito dormientem – budim spavajućeg (zaspalog, spavača); dormivit in lucem – spavao je po danu; 2) beneficia dorminetibus deferuntur – povlastice u snu miruju (ne deluju) dormītāt/or,-ōris,m. (dormito) – sanjar, fantast dormīt/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) dremam, dremati, zadremati, biti pospan dormitanti mihi epistola illa reddita – spavajući mi se odgovorilo na ovo pismo; 2) lucerna dormitans – pospana uljarica (= gasi se); 3) sapientia dormitans et oscitans – pospana pamet koja zeva dormītōrĭ/us,-a,-um, a. – spavaći cubiculum dormitorium – spavaća soba dormītōrĭ/um,-ĭi, n. – spavaća soba dors/um,-i, n. – 1)leđa (gledana odozgo) quadrupedum dorsa pilosa – dlakavaleđa četvoronožaca; 2) naličje d. folii – naličje lista dors/us,-i, m. > dorsum Dŏrўphŏr/us,-i, m. (δορυφόρος) – kopljanik; ime Polikletovih satira dō/s,-tis, f. – 1) miraz, devojačko ruvo, oprema dotes filiarum – oprema kćeri; 2) dar, talenat dotes ingenii – darovitost, obdarenost; dotes naturae fortunaque – darovi prirode i sreće; ille est d. loci – on je ponos mesta dōtāl/is,-e, a. (dos) – što se odnosi na devojačko ruvo (opremu, miraz) dōtāt/us,-a,-um, a. (particip od doto) – bogato opremljen dōt/o,-avi,-atum,-are, v. I – opremiti devojku, doto filiam opremam kćer ruvom drachm/a,-ae, f. (δραχμή) – drahma = 1 denarius drāc/o¹,-ōnis, m. (δράκων) – 1) aždaja, zmaj; 2) zmijoliki sud; 3) konstelacija Zmaj Drāc/o,-ōnis, m. ((Δράκων) – Drakon, strogi atinski zakonodavac drācōnĭgĕn/a,-ae, f. (draco+gigno) urbs draconigena – grad koji su zmije podigle
drāpĕt/a,-ae, m. (δραπέτης) – odbegli rob; begunac, deserter drŏm/as,-ădis, m. (δρομάς) – dromedar, kamila drŏm/os,-i, m. (δρόμος) – plodna (ograđena) ravnica oko Sparte Drŭĭd/ae, -ārum (pl.) – Druidi drў/as,-ădis, f. (δρυάς) – drijada, šumska nimfa Drўŏp/es,-pum, m. (pl.) (Δρύοπες) – Driopi, narod u Epiru dŭāl/is,-e, a. (duo) – dvojni, dvo- numerus dualis – dvocifren broj dŭbĭe, adv. – sumnjivo, neizvesno non d. – bez sumnje (nesumnjivo); haud d. – bez sumnje, izvesno, pouzdano; dŭbĭĕt/as,-ātis, f. – sumnja, neizvesnost dŭbĭtābĭl/is,-e, a. (dubio) – neizvestan, sumnjiv dŭbĭtanter, adv. – sumnjajući, oklevajući dŭbĭtātĭ/o,-ōnis,f. (dubito) – 1) sumnjanje, oklevanje affero dubitationem – izazivam sumnju; sine ulla dubitatione – bez imalo sumnje; d. de omnibus rebus – sumnja u sve što postoji; d. quale illud sit – sumnja da to može biti; hic locus nihil habet dubitationis, quin –nema nikakve sumnje da ovde (na ovom mestu) ne…; 2) kolebljivost. predomišljanje, razmatranje d. indigna homine – predomišljanje nedostojno čoveka; 3) oklevanje, neodlučnost, isčekivanje inter dubitationem et moras senatus – između sumnje i odgađanja senata; sine dubitatione – bez (imalo) sumnje dŭbĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I (dubius) – 1)kolebati se ne dubita – ne kolebaj se; d. quid faciam – kolebam se šta da radim; d. utrum … an… – kolebam se da li da … ili …; fortuna dubitat – sreća se koleba; 2) dubitavit patrem – sumnjao je u oca; sumnjati d. de tua erga me voluntate – sumnjam u tvoje dobro raspoloženje prema meni; de armis dubitatum est – sumnja se u oružje; non dubitabo, quin ei omnia credam – sve ću da ti verujem, u to nema sumnje; 3) (u pasivu) quod dubitari posset – u šta može da se sumnja; 4) non d., quin – ne sumnjam da to ne …; 5) razmotriti restat ut hoc dubitamus – ne preostaje nam drugo do da razmislimo; 6) dvoumiti se dŭbĭ/um,-i, n. – 1) sumnja de Pompei exitu nunquam mihi d. fuit – nikad nisam sumnjao u Popejev kraj; non est d., quin uxorem nolit filius – nema nikakve sumnje da žena nije želela sina; d. habeo quid ille possit – sumnjam da je to moguće; in dubio pono – sumnjam, ne znam; procul dubio (sine dubio) – bez sumnje; 2) opasnost in d. venio – zapadam u opasnost; in dubio sum – u opasnosti sam dŭbĭ/us,-a,-um, a. (duo) – 1) koji se kreće u dva smera fluvius d. – račvasta reka; 2) kolebljiv animus d. – kolebljiv duh; d. sum quid faciam – dvoumim se šta da radim; d. animi – kolebljivog duha; d. sententiae – kolebljivog mišljenja; 3) sumnjiv dubium ius – sumnjiva pravda; 4) neizvestan dubia victoria – neizvesna pobeda; 5) dubiae
crepuscula lucis – vesak zore; 6) nepouzdan coleum dubium – nepouzdano (oblačno) nebo dŭcāt/us,-us, m. (duco) – zapovedništvo, komanda, vodstvo dŭcēnārĭ/us, -a,-um, a. (duceni) – koji se odnosi na dvesta iudices ducenarii – sudije koje su imale platu 200 sesterija i sudele beznačajne sporove dŭcēn/i,-ae,-a, (pl.) distributivni broj – (svakom) po dvesta dŭcentēsĭm/us,-a,-um, redni broj – svestoti dŭcentēsĭm/a,-ae, f. – pola procenta dŭcent/i,-ae,-a, a. (duo+centum) glavni broj – 1) dvesta; 2) mnoštvo dŭcentĭes, adv. – dvesta puta dūc/o,-xi,-ctum,-ĕre, v. III (dux) – 1) vodim, voditi d. eam ad eum – vodim je njemu;duxit eam uxorem (duxit eam in matrimonium) – odveo sam je (=oženio sam se njome);duxit eum in carcere – odveo ga je u zatvor; ducebat cohortes ad munitiones – vodio je kohorte na utvrđenja; via illa Romam ducit – ovaj put vodi u Rim; duco vitam – vodim život;2) nastupati Tullus contra hostes ducet – Tul nastupa protiv neprijatelja; 3) zapovedati, komandovati duc! – zapovedaj!; duxi exercitum – komandovao sam vojsci; d. ordinem – ja zapovedam; 4) biti na čelu d. familiam – ja sam domaćin (vodim porodicu); d. classem discipulorum – ja sam razredni starešina; 5) maršovati pars equitum ducebant –jedan deo konjice je maršovao; 6) vući, udisati d. aërem naribus – uvlačim vazduh nozdrvama; 7) baciti ducet eum in vincula – baciće ga u okove; 8) d. somnos – spavam; 9) piti d. pocula Lesbii – ispijam pehar u čast Lezbije; 10) d. remos – veslam; 11) sisati duxi ubera – sisao sam; 12) presti duxit lanas – prela je vunu; 13) knaditi, pevati duxit versus (carmen) – knadio je pesmu; 14) d. ilia – boktim, dahćem, teško dišem; 15) equus duxit eum – nosio (vodio?) ga je konj; 16) d. muros – podižem zidine; d. parietem – zidam kuću; 17) d. vivos vultus de aere – stvaram žive likove od bronze; 18) d. colorem – pocrvenim (zacrvenim se); 19) d. cicatricem – vučem ožiljak; 20) privlačiti me ad credendum ducit tua oratio – tvoj govor me navodi da poverujem; caritate patriae ductus – vođen brigom za otadžbinu; ducor illa re – to me privlači; ducor illorum literis et urbanitate – privlači me ova pismenost i uglađenost; 21) duxit bellum – produživao je rat; 22) d. aetatem in literis – provodim život baveći se knjigom; 23) računati, uračunati, voditi računa duxisti eum in hostium numero/in malis – uračunao si ga u neprijatelje/među zle; d. rationem salutis meae – vodim računa o svom zdravlju; d. meam rationem – vodim računa o sebi; 24) cenim, ceniti d. eum parvi – slabo ga cenim; d. pro nihilo – cenim da je to ravno nuli; d. eum despicatui – prezirem ga; d. eum laudi – mislim da on zaslužuje pohvale ductĭl/is,-e, a. (duco) – vodljiv, povodljiv
ductim, adv. – vukući bibo ductim – pijem vukući duct/o-avi,-atum,-are, v. I – 1) vodim sa sobom d. exercitum/equites per loca saltuosa – vodim vojsku/konjanike kroz šumovita mesta; ductavit comncubinam – vodio je konkubinu duct/or,-ōris, m. – vođa; ductor exercitus – vojskovođa duct/us,-us, m. – vod, kanal d. aquae – vodovod; d. oris – crte lica; ductu – po komadni/zapovesti dūdum, adv. (diu-dum) – 1) dok d. hoc tibi dixi – dok sam ti ovo govorio; 2) iam d.(iamdudum) – davno, podavno; haud d. – nedavno, malopre; quam d.? – kad, pre koliko vremena?; 3) ranije, pre, već mane d. – već sutra ujutru dŭelāt/or, dŭellic/us, dŭel/um(prvobitni oblici od) > bellator, bellicus, bellum duim, duim,duis, duit = dem, des, det (subjunctiv glagola do) dulce, adv. (dulcis) – slatko, prijatno d. loquens – slatkorečivi dulc/e,-is, comm. – slatko, poslastica dulcēd/o,-īnis, f. (dulcis) – 1)slast d. vini – slast vina; 2) prijatnost, zanosnost, lepota d. pecuniae et honoris – lepota bogatstva i ugleda dulcĭcŭl/us,-a,-um, a. (dulcis) – slatkast, prilično sladak potio dulcicula – prijatno piće;caseus d. – sladak sir; (od milja) dulcicula – «slatka» dulcĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. (dulcis+fero) – sladak, koji sadrži slast dulc/is,-e, a. – 1) sladak mel dulce – slatki med; vinum dulce – slatko vino; 2) prijatansapor d. – prijatan ukus; aqua d. – prijatna voda; orator d. – prijatan govornik; nomen dulce – prijatno ime; 3) fortuna d. – blagonaklona sreća; 4) drag, dragocen d. amicus –drag prijatelj; liberi dulci – draga deca; dulcissime frater – najdraži brat; dulce decus meum – moj dragi ugled dulcĭter, adv. – slatko, prijatno, ugodno dulcĭtūd/o,-ĭnis, f. – slast; prijatnost, ugodnost dūlĭce, adv. (δουλικώς) – ropski, na robovski način dum, conj. – 1)dok d. haec geruntur, Caesari est – dok oni vode rat, Cezaru je; hoc feci, d. licuit – činio sam to dok se moglo; ea mansit in conditione, d. iudices reiecti sunt – ostala je u braku dok su sudije odbijene; exspecto d. ille venit – čekaću dok on dođe; exspecto d. ille veniat – nadamse da će on doći; 2) ako d. potiar modo – ako bih stekao (kad bih samo stekao); 3) pre, ranije d. – nunc (dinede, postea) – pre – sad (zatim, posle); 4) d. modo – kad bi samo;5) dumne – samo kad ne bi;6) nondum – još ne; nihildum – ništa još; vixdum – jedva da je još; 7) agedum! – dobro-de ! tacedum! – psst!; cededum! – daj već!;adesdum! – ta ostani tu!
dūmēt/um,-i, n. (dumus) – 1) trnjak, trnjaci, mesto obraslo trnjem; 2) dumeta Stoicorum – mudrolije stoika; dumeta correpere – izgubiti se u pukim spekulacijama dummodo > dum (4); dumne > dum (5) dūmōs/us,-a,-um, a. (dumus) – rastinje sa trnjem saxa dumosa – trnjem obrasle stene dumtaxat (duntaxat), adv. – 1) samo, jedino potestatem habere d. annuam – da mi je imati vlast samo godinu dana; non d. … sed – ne samo … nego i; 2) bar, barem, makarexpectari te video d. ad Novas Maias – očekuje se da ću te videti bar za dan N.M.; 3) ukoliko, ako in tuo d. periculo – samo ukoliko se tiče opasnosti za tebe dūm/us,-i, m. – trn, glog dŭnăm/is,-is, f. (δύναμις) – moć, sila, vlast dŭo,-ae,.-o, a. (glavni broj) – dva dŭodĕcĭes (duodecim) – dvanaest puta dŭodĕcim (duo+decem) – dvanaest dŭodĕcĭm/us,-a,-um, a. – dvanaesti dŭŏdēn/i,-ae,-a, a. (distributivni broj pl.) – (svakome) po dvanaest dŭŏdēnōnāginta, a. (num.) – osamdeset osam dŭŏdēoctōginta, a. (num.) – sedamdeset osam dŭŏdēquinquāgēsĭm/us,-a,-um, a. (redni broj) – četrdesetosmi dŭŏdēquinquāginta, (glavni broj) – četrdeset osam dŭŏdēsexāgēsĭm/us,-a,-um, a. (redni broj) – pedesetosmi dŭŏdētrīcēsĭm/us,-a,-um, a. (redni broj) – dvadesetosmi dŭŏdētrīcĭes, (glavni broj) dvadeset osam dŭŏdēvīcēn/i,-ae,-a, (distributivni broj) – po osamnaest svakome dŭŏdēvīcēsĭm/us,-a,-um, redni broj – osamnaesti dŭŏdēvīginti, a. (glavni broj) – osamnaest dŭŏdēvīcēsĭmān/i,-orum, pl. – vojnici dvadesetdruge legije dŭŏdēvīcēsĭm/us,-a,-um, a. (redni broj) – dvadesetdrugi dŭpl/a,-ae, f. – dupla pecunia – dvostruka, dupla cena dŭpl/ex,-ĭcis, a. (duo+plico) – 1) dvodelni, dupli d. fossa – dvodelni grob (za dvoje);tabellae duplices – dvodelne tabele; leges duplices – zakoni koji se sastoje iz dva dela; 2) dvostruk duplices palmae – dvostruka palma; 3) debeo amiculum d. – [moj] dragi [debeli] prijatelj; pannus d. – debela tkanina; 4) dva d. frumentum – dva sledovanja žita; 5) lažan, lukav verba dubia et quasi duplicia – sumnjive i gotovo lažne reči dŭplĭcārĭ/us,-ĭi, m. (duplex) – vojnik koji je dobijao duplu platu i sledovanje hrane
dŭplĭcātĭ/o,-ōnis, f. (duplico) – udvostručavanje d. radiorum – odbijanje zraka (udvostručavanje odbijanjem) dŭplĭc/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)previjam, previti, saviti na dva dela d. poplitem – savijam (previjam) koleno; d. corpus – saginjem se; 2) udvostručiti, duplirati d. numerum – udvostručujem broj; d. verbum – a) ponavljam reč; b) pravim složenu reč; 3) povećatiduplicavit gloriam – udvostručio je slavu dŭpl/um,-i, n. – udvostručenje, dupliranje poenam dupli subeo – trpim dvogubu kaznu; dŭpl/us,-a,-um, a. – dupli, još jednom toliki dupla pecunia – udvostručeni novac;duplum intervalum – dupli interval dŭpondĭārĭ/us,-a,-um, a. (dupondius) – koji vredi jedan dupondius (=2 asa) dŭpondĭ/us,-ĭi, m. (duo+pondo) – novčić od dva asa dūrābĭl/is,-e, a. (duro) – trajan dūrăcĭn/us,-a,-um, a. (durus) – tvrd persica duracina – breskva sa tvrdom kožicom dūrām/en,-ĭnis, n. (duro) – stvrdnutost, otvrdlost d. aquae – led dūrāment/um,-i, n. – 1) stvrdnutost; 2) trajnost, snaga, sila dūrātĕ/us,-a,-um, a. (δουράτεος) – drven, daščan equus durateus – trojanski konj dūr/esco,-rŭi,-ĕre, v. III (durus) – 1) tvrdnuti, postajati tvrd frigoribus durescit humor – vlaga na hladnoći otvrdne; 2) ukočiti articulus durescat necesse est – zglob mora da se ukoči; pueri durascaverunt in Gracchorum lectione – dečaci su se ukočili (od straha) na lekciji o braći Grah dūrēt/a,-ae, f. – drveno korito, drvena kada za kupanje dūrĭt/as,-ātis, f. (durus) – odurnost, neljubaznost dūrĭtĭ/es,-ei, f. –tvrdoća dūrĭtĭ/a,-ae, f. – 1)tvrdoća, čvrstoća d. adamantina – adamantska («adamska») čvrstoća; 2) d. alvi (ventris) – težak (oskudan) život; 3) uzdržanost d. et patientia – uzdržanost i strpljenje; 4) bezosećajnost, strogost d. imperii – strogost komande; 5) d. coeli – bezdušnost neba; d. oris – bezobraznost, bezobrazluk dūr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) čvrsnuti d. ferrum ictibus – čvrsnem gvožđe/mač kovanjem; d. corpus – čvrsnem telo; 2) vitia durantur – poroci postaju nesavladivi; 3) snažiti d. me labore – snažim se radom; d. exercitum crebris expeditionibus – čeličim vojsku čestim ekspedicijama; 4) tvrdnuti solum durare coepit – tle je počelo da tvrdne; 5) izdržati, trpeti non hic quisquam durare potest – ovo niko ne može da izdrži (trpi);durate! – trpite! (izdržite!); 6) opstati, držati se durare per omne oevum – opstati u svakom vremenu; corpus non durat post mortem – telo se ne drži posle smrti; qui ad mostram iuventam duraverunt – koji su opstali do dana naše mladosti
dūr/us,-a,-um, a. – 1) tvrd ferrum durum – tvrdo gvožđe; 2) opor vinum durum – oporo vino; 3) oštar verba dura – oštre reči; 4) grub homo, ut vitâ sic oratione, d., incultus, horridus – grub, nekulturan i strašan čovek, kako načinom života tako i govorom; 5) jak, silan Hannibal d. – Hanibal silni; 6) strog iudex durior – strog sudija; genus durum –bezosećajno pleme; 7) bezobrazan os durum – bezobrazna usta; 8) nezgodan, težak, via dura – težak put;neprijatan lex dura – neprijatan zakon; initium adolescentiae durum –neprijatni početak mladosti; 9) opasan morbus d. – opasna bolest; 10) ukočen, drven poeta durissimus – veoma ukočen (uštogljen) pesnik dŭumvir,-i, m. (duo+vir, obično u pl.: duumvir/i,-orum, m.) – jedan od dvojice nadležnih za obavljanje nekog posla duumviri capitales su u nekim slučajevima sudili za prekršaje;duumviri navales su se brinuli za opremu ratnih brodova; duumviri sacrorum/sacris faciendis/sibyllini – bili su nadležni da tumače sibilske (svete) knjige du/x,-dŭcis, comm. (duco) – 1) vođa, vojskovođa; 2) d. itineris – putovođa, predvodnik;d. gregis – vođa stada, ovan predvodnik; 3) vožd, vojvoda, vladar Dўm/as,-antis, m. (Δύμας) – Hekubin otac dўnām/is,-is, f. (δύναμις) – tako neki pišu dunamis – moć, mnoštvo dўnast/es,-ae, m (δυνάστης) – dinast, moćnik, vladar Dўrrhăchĭ/um,-ĭi, n. (Δυ`ρράχιον) – Drač, grad u Iliriji poznat i pod imenom Epidamnos Share this:
Twitter
Facebook
Kommentera
Sök
Arkiv
december 2012 november 2012
Meta
Registrera Logga in
djela Twenty Ten-temat. Blogga med WordPress.com.
Följ
Följ “djela” Få meddelanden om nya inlägg via e-post. Skapa konto
Skapa en webbplats med WordPress.com
djela Izabrana djela Milosava Popadica
Hoppa till innehåll
Latinskosrpski, E
E E, peto slovo latinske abecede; u ranijem narodnom govoru stoji često umesto i: Menerva, magester. U skraćenicama E. = emeritus, E. = evocatus; E.M.V. = egregiae memooriae vir; E.P. = equo publico; E.Q.R. = eques romanus – rimski konjanik ē, predlog (= ex,samoisred konsonanta, suprotno od in; uporedi sa ab i de) – 1) iz ex animo – iz duše (iskreno); ex gratia – iz (od) milosti; ex necessitate – iz nužde; ex nihilo nihil fit – iz ničeg ništa ne postaje; globus terrae eminet e mari – lopta
zemlje diže se iz mora; egredior e portu – izlazim iz kapije; eicit eum e civitate – izbacio ga je iz grada; abeo e medio (=excedo e vita) – idem iz sveta (života), umirem; 2) sa ex aequos – sa iste visine (nivoa);desiliunt ex equis – skaču s konjâ; ex hoc loco verba fecesti – sa ovog mesta si izgovorio te reči; ex loco superiore – sa višeg mesta; ex adverso – sa druge (suprotne) strane; 3) ex itinere sa (u toku) puta; ex fuga – u toku bekstva; 4) negotiator ex Africa – trgovac iz Afrike; puer ex aula – dečak sa dvora; ex cathedra – «sa prestola», zvanično; 5) od (sa glagolima koji znače uzeti, primiti, čuti, saznati, nadati se) agrum ex hostibus capio –otimam zemlju od neprijatelja; tollo solem ex mundo – uzimam sunce od sveta; fructus capio ex otio –voće uzimam od volje; intellexi ex tuis literis – saznao sam iz tvog pisma; 6) od statua ex aere facta – kip načinjen od bronze; vas ex una gemma – vaza od dragog kamena; 7) iz e civitate in senatum delecti – iz grada u senat izabrani; homo ex numero disertorum – jedan od rečitih ljudi; unus ex illis decemviris – jedan od decemvira; vir ex eodem studio – čovek od istog zanata; 8) ex abudanti cautela – iz preteranog opreza; ex quo efficietur – iz čega (odatle) sledi; conceptus ex Marco – začet od M. (M. mu je otac); 9) victoriam fero ex – nosim pobedu nad; 10) dii ex hominibus facti – bogovi postali od ljudi; ex beato miser – iz bogatstva u bedu (od blaženog u prokletog); 10) po, prema ex protocollo – po protokolu;ex pede Herculem – po nozi (sudi kakav je) Herakle; ex silentio – (sudeći) po tišini; ex mea sententia – po mom mišljenju; e veritate – po isitini; ex sua libidine – po svojoj želji; ex officio – po dužnosti; 11) za ex communi utilitate – na opštu korist; e re tua/mea/eius (ex usu tuo/meo/eius) – za tvoje/moje/njegovo bolje; e re publica – za boljitak republike; non ex usu nostro est – to nam ne ide na ruku; ex nullius iniuria – bez nepravde po bilo koga; 12) iz (za vreme) diem ex die expectabam – čekao sam iz dana u dan; od ex eo die quo – od danas do daljeg; Cotta ex consulatu profectus est in Galliam – Kota je odmah po predaji dužnosti konzula otišao u Galiju; vilitas annonae repente ex summa inopia rei frumentariae consecuta est – nastupićenagli pad cene žita posle žetvekao posledica sveopšte nestašice; za aliud ex alio – jedno za drugim; ex vestigio– po (prema) znamenju 13) ex improviso/tempore – smesta, bez pripreme; ex ante –unapred; ex post – naknadno; ex aperto – na otvorenom; ex pauxillo – malopomalo; e contrario – s druge strane (nasupot tome) ĕā, adv. (abl. sing. odzamenice od is) ea via –ovim putem; ea parte – ovom stranom; ea causâ – zbog toga, stoga ĕādem, adv. (abl. sing. od idem) – 1) istim putem;2)u isto vreme ĕāpropter > propterea ĕātĕnus, adv. – dovde verba persequens e., ut ea non abhorreant a mare nostro – ide dotle da ga rečima ubedi da ne zazire od našeg mora ĕbĕn/us,-i, m. (`έβενος) – drvo ebonos ēbĭb/o,-ĭbi,-ĕre, v. III – ispijam, ispiti, popiti e. poculum – ispijam pehar ēbīt/o,-ĕre, v. III – izlazim, izići ēblandĭor,-itus sum,-iri, v. dep. IV –
osvojiti laskanjem eblanditus – obaren, osvojen laskanjem ĕbŏrĕ/us,-a,-um, a. (ebur) > eburneus – od slonovače ēbrĭĕt/as,-ātis, f. –pijanost, pijano stanje (blaži oblik od vinolentia i temulentia) ēbrĭōsĭt/as,-ātis, f. –pijanost ēbrĭōs/us¹,-a,-um, – sklon piću ēbrĭōs/us²,-i, m. – pijanica ēbrĭ/us,-a,-um, a.– pijan homo e. – pijan čovek; e. vestigia – pijana znamenja; e. nox – pijana noć; e. fortuna – pijan od sreće; oculi ebriosi – zaljubljene oči; satur atque e. – sit i pijan; ēbrĭōl/us,-a,-um, a. (dem od ebrius) – zanesen ēbull/io,-ivi (ĭi),-ire, v. IV – šumiti, brujati; ebullire animam – ispustiti dušu ĕbŭl/um,-i, (elul/us,-i, m.) – zova, drvo zove ĕb/ur,-ŏris, n. –1) slonovača; predmeti od slonovače premo e. – sedim na slonovači; 2) slon ĕbŭrāt/us,-a,-um, a. – inkrustriran slonovačom eburnĕ/us,-a,-um, a. 1) od slonovače dentes eburnei – slonove kljove; ensis e. – mač sa rukohvatom od slonovače; 2) (poetski) beo colla eburnea – beli vratovi; cervix eburnea – belo grlo; brachia eburnea – bele ruke ecce,adv.(e/c+ce) – 1) evo, eto, eno e. video senem, quem quaero – eno starca kojeg tražim; e. me – evo me; e. tuae litterae – evo tvog spisa; 2) to e. mihi obviam est – to mi je jasno; 3) gle e. ad me venit homo – gle, eto čovek ide prema meni; 4) u govornom jeziku često vezano sa is, ille, iste (nom: ecca,ecilla,eccillud; akuz: eccum,eccam,eccillam, eccistam;pl.: eccos – evo, eto,eno nas, vas, ih) eccheum/a,-ātis, n. (`έκχευμα) – iscedak, izlučakecdĭc/us,-i, m. (έκδικος) – branilac, advokat ĕchidn/a,-ae, f. – 1) zmija poskok; 2) atribut Furija; 3) podzemno čudovište pola devojka, pola zmija; 4) e. lernaea – hidra koju je Herakle pogubio ĕchīn/us,-i, m.(`εχĩνος) – 1) jež; 2) morski jež ēch/o,-us, f. (`ηχώ) – jeka, odjek, eho; (poetski) nimfa Eho eclips/is,-is, f. (`έκλειψις) – (bukvalno: izostanak)e. solis/lunae – pomračenje sunca/meseca eclŏg/a,-ae, f. (`εκλογή) – pastirska pesma, ekloga, idila eclŏgărĭ/i,-ōrum, m. (pl.= loci electi) – izbor, izabrani odlomci nekog dèlaecquando, adv. – 1) nekad, poneki put; 2) (u pitanjima obično nosi prizbuk ljutnje) e. te rationem factorum tuorum redditurum putasti? – a kad misliš da položiš račun o svojim delima? ecqu/i,-quae,-qua,-quod, neodređena zamenica – heus e. hic est – ima li koga ovde?; e. audis? – čuješ li? e. placeant me rogas – pitaš godili li mi?; ecqui? – da li uopšte na neki način? ectўp/us,-a,-um, a. (`έκτυπος) – odliven prema nekom kalupu, reljefanĕdācĭt/as,-ātis, f. (edax) – proždrljivost ĕda/x¹,-ācis, a. (edo) – proždrljiv, oblaporan e. ignis – proždrljiva vatra ĕda/x²,-ācis, m. – izelica tempus e. rerum – vreme izelica stvariēdent/o,-avi-atum,-are, v. I (e+dens) – potučem, potući zube ēdentŭl/us,-a,-um, a. – 1) bezub; 2) star vinum edentulum – staro (prokislo) vino ēdīc/o,-xi,-ctum,-ĕre, v. III –1) govorim na sva usta, govoriti javno, obelodaniti e. vobis, nostrum esse illum herilem filium – kažem vam da je on naš sin; 2) objaviti, obznaniti; narediti e. diem comitiis –utvrđujem dan sednice; dixit ne
quis iniussu suo pugnaret, ut omnes adessent – reče da niko bez naredbe ne počne bitku kako bi svi mogli da jedu ēdicĭ/o-ōnis, f. – 1) objava, obznana; 2) naredba ēdict/o,-are, v. I > edico, pojačan ēdict/um,-i, n (particip od edico) – 1) zvanična objava; 2) naredba, edikt; 3) izjava ēd/isco,-didici,-ĕre, v. III –1)učim napamet e. magnum numerum versorum – učim napamet veliki broj stihova; 2) učiti e. linguas duas – učim dva jezika ēdissĕr/o,-ŭi,-tum,-ĕre, v. III – istražujem, istraživati, analizovati, opisati e. viam belli gerendi – ispitujem načine vođenja rata; ēdissert/o,avi, v. I =edissero ēdĭtīcĭ/us,-a,-um, a. – samo u: iudices editicii (editi) –sudijekoje predlaže tužilac ēdĭtĭ/o,-ōnis, f. – 1) objavljivanje knjige; izdanje; povest; 2) e. tribuum – predlog tužioca iz kojih plemena da se odaberu sudije ēdĭt/us,-a,-um, a. (ēdo) – uzdignut, uzvišen, visok e. collis – visok breg ēd/o¹,-ĭdi,-ĭtum,-ĕre, v. III – 1)izdajem, izdati, objaviti e. libros/annales – izdajem njige/anale; 2) e. urinam – mokrim; e. animam – izdišem; e. vitam – umirem; e. me foras – idem napolje; flumen editur in mare – reka utiče u more; 3) roditi, stvoriti e. partum – rađam; Latona geminos edidit – Letona je rodila blizance; 4) (particip) editus (in lucem) – rođen; 5) stvoriti terra edidit innumeras species – zemlja je stvorila bezbrojne vrste; 6) izazvati edidit tumultum – izazvao je nerede; 7) izvesti e. ludos – izvodim igre; 8) voditi e. proelium – vodim bitku; 9) objaviti, imenovati, utvrditi e. oraculum Spartam perituram esse – obznanjujem proročanstvo da će Sparta biti razorena; e. diem/tempus ac locum – utvrđujem dan/vreme i mesto; e. opinionem in vulgus – širim mnenje u narodu ĕdo, ēdi,ēsum,-ĕre, v. III (`έδω) – 1)jedem, jesti e. malum – jedem jabuku; 2) fraze e. de patella – prezirem verske obrede; e. pugnos – primam bubotke; e. bona – pojesti sve; e. sermonem – slušam pažljivo; 3) izjesti, izgristirobigo e. culmos – gar izjeda klasje; robigo e. ferrum – rđa jede gvožđe ēdŏc/ĕo,-cŭi,-ctum,-ēre, v. II – 1) učim, učiti temeljito ratio nos educuit ut videremus – razum nas je naučio da uviđamo; e. eum multa facinora – obučavam ga mnogim nedelima; eductus artes belli – obučen veštini ratovanja; eductus deo esse – bogovi su ga učili; eductus cladibus – naučen porazima; 2) izvestiti, obavestiti e. senatum de eodem – izvestiti senat o tome; cuncta eductus – svi znaju sve; 3) izneti e. quid facere velim – iznosim šta želim raditi; 4) preneti e. praecepta parentis – prenosim zapovedi roditelja ēdŏl/o,-avi,atum,-are, v. I – grubo zatesati ēdŏm/o,-ŭi,-ĭtum,-are, v. – pripitomiti, ukrotiti, prisilitiēdormĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – odspavati e. crapulam – odspavam mamulukēdŭcātĭ/o,-ōnis, f.(edŭco) – 1) (za biljke i životinje) podizanje, odgajanje e. ferarum/ pomorum – odgajanje divljih zveri/voća; 2) odgoj, vaspitanje e. doctrinaque puerilis –vaspitanje i obrazovanje dečaka ēdŭcāt/or,-ōris, m. – vaspitač, otac ēdŭcātr/ĭx,-īcis, f. – vaspitačica, pomajka ēdŭc/o¹,-avi,-atum,-are,v. I (edūco)
– 1) odgajam, odgajati e. herbas/animales – uzgajam biljke/životinje; imber educat flores – kiša odgaja cvetove; 2) vaspitam, vaspitati homo bene educatus – lepo vaspitan čovek; educatus est in domo Fericlis – odgojen je u domu Feriklis; 3) e. eloquentiam – razvijam rečitost ēdū/co,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) izvodim, izvesti, izvršiti; 2) eduxit gladium e vagina – izvukao je mač iz korica; 3) e. me foras – idem van; 4) e. me multitudini – povlačim se; 5) e. cohortes e castris – izvodim trupe iz logora; Caesar ex hibernis eduxit – C. je izišao iz zimovnika;eduxi navem ex portu – izveo sam brod iz luke; 6) stvoriti eduxit regem – proizveo je kralja; 7) eduxit pullos – izvela je piliće; e. vinum – proizvodi vino; 8) podići e. turrim sub astra, aram coelo – dižem kule do zvezda, param nebo; e. eum ad astra – dižem ga u zvezde ēdūli/a,-ōrum, n. (pl.) – prehrambeni artikli ēdūlis,-e, a. (edo) – jestiv caprea e. – jestiva srna ēdūr/o,-avi,atum,-are, v. I – 1)kaliti, čeličiti; 2) održavati se fulgor solis edurat – sjaj sunca traje ēdūr/us,-a,-um, a. – veoma tvrd ef/farcĭo,-fertum,-ire, (effercĭo) v. IV zapušiti, začepiti e. intevalla saxis – popunjam praznine kamenjem;effarcio me – prejedam se effāt/um,-i, n. – izjava effata vatum – predskazanja vidovitih pesnika effectĭ/o,-ōnis, f. – 1) vršenje, stvaranje e. artis – stvaranje umetnosti; delotvorni uzrok, sila effectīv/us,-a,-um, a. – delotvoran, praktičan effect/or,-ōris, m. –stvaralac, tvorac effectri/x,-īcis, f. – roditeljka, mati pecunia e. multarum voluptatum –bogatstvo mati mnogih uživanja effect/us,-us, m. – 1) stvaranje, stvaralaštvo opera erant in effectu – dela su bila u nastajanju; 2) dejstvo, delovanje, učinak vim et e. edo –primenjujem nasilje i silu effēmĭnāt/us,-a,-um, a. (particip od effemino) – ženskast, efeminiziranhomo e. – efeminiziran čovek; vox effeminata – efeminiziran glas; languor effeminatissimus – veoma izražena ženska slabost effēmĭn/o,-avi,-atum,-are, v. I (femina) – pretvoriti u žensko, oslabiti, raznežiti effeminavit corpus animumque virilem –razmekšao je muško telo i dušu effĕrāt/us,-a,-um, a. (particip od effero²) – podivljao, divalj gentes/mores efferati – divlja plemena/divlji običaji effĕro¹, extuli, elatum, efferre, v. III – 1) iznosim, izneti e. tela ex aedibus – iznosim oružje iz kuća; extulit frumentum ab Ilerda – izneo je žito iz Ilerde; 2) e. gladium – potegnuti mač; 3) sahraniti plebs eum extulit – narod ga je sahranio; 3) roditi ager effert fruges uberiores – zemlja donosi skronmo obilje; 4) iskazati, izjaviti; objaviti, obznaniti; 5) zaneti dolor me effert – van sebe sam od bola; 6) (u pasivu) efferor dolore/odio/cupiditate/laetitia – van sebe sam od bola/mržnje/požude/radosti; 7) dići, podići e. brachia supra caput – dižem ruke iznad glave; effert eum supra leges – izdigao ga je iznad zakona; 8) ustati Athenis primum orator se effert – prvi govornik Atine se diže; e. me (efferor) – uzdižem se u mislima (=ponosim se); e. me audaciâ – nosi me smelost; elatus – ponosan,
zanesen elatus recenti victoria –ponosan na nedavnu pobedu; 9) hvaliti e. eum maximis laudibus – upućujwem mu moje najviše pohvale; 10) trpeti e. malum patiendo – strpljivo podnosim zlo effĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – divljam, podivljati terra efferatur immanitate belluarum – zemljom divljaju užasne nemani; odio iraque efferatus – divalj od mržnje i gneva efferat/us,-a,-um, a. (particip od effercio) – krcat, ispunjen, pun e. fame – ispunjen glađu; hereditas efferta – bogato nasleđe effĕr/us,a,-um, a. – divalj, surov iuventus effera – surova mladost; facta effera – surova istina efferv/esco,-i (bŭi),-ĕre, v. III – strujati, vriti, ključati aqua effervescit subditis ignibus – voda struji na vatri; homines questu effervescunt – ljudi ključaju od nezadovoljstva efferv/o,-ĕre, v. III – ključati, kuljati, navirati vermes effervunt – crvi naviru effēt/us,-a,-um, a. (effoetus) – porođen; oslabljena brojnim porođajima; corpus effertum – nemoćno (bespomoćno) telo; vires efferti – nemoćni ljudi; senectus efferta veri – lakoverna starost effĭcācĭt/as,-ātis, f. –delatnost, delanje, rad e. corporis – telesni/fizički rad effĭc/ax,-ācis, a. (efficio) – delatan, vredan, efikasan homo e. – vredan/vešt čovek effĭcācĭter, adv. – vredno, veštoeffĭcĭentĭ/a,-ae, f. – delatnost, rad e. solis – rad (uticaj) sunca ef/fĭcĭo,-fēci,-fectum,-ĕre, v. III (ex+facio) – 1) postići, ostvariti, zidati, praviti, učiniti e. pontem/turres – zidam most/tvrđave; e. sphaeram – pravim loptu; effecit unam ex duibus legionibus – spojio je dve legije u jednu; effecit eum consulem – učinio ga je konzulom; murus montem effecit arcem – zid je brdo pretvorio u tvrđavu; 2) rađati, davati ager ille plurimum effecit – ova zemlja daje veoma mnogo; 3) doprineti ea tributa vix quod satis est efficiunt – ovi porezi jedva da su dovoljni; 4) dokazati e. animos esse mortales – dokazujem da su duše smrtne; 5) ex quo efficitur ut ili: acc.+inf. – iz čega (odakle) sledi da effĭgĭ/es,-ēi, f. (ĭ/a,-ae, f.) (effingo) – 1) slika, kip (izliven ili isklesan); otisak e. Veneris – Venerin kip; 2) književni like. nostrorum virtutum summis ingeniis expressa – lik predstavlja zbir svih naših umnih snaga effin/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III (ex+fingo) – 1) stvaram, oblikujem e. pulchritudinem Veneris – oblikujem Venerinu lepotu; effinxit lineamenta oris – predtavio je crte lica; 2) predstaviti (naslikati) rečima e. mores eius – predstavljam njegove navike; 3) posušiti, obrisati effingit sanguinem – briše krv; 4) tapšati effingis manus aegri – tapšeš bolesnikovu ruku efflāgĭtātĭ/o,-ōnis, f. (effagitat/us,-us, m.; efflagito) (samo u abl. sing.) – hitan zahtev coactu atque efflagitatu meo – po mojoj volji i hitnom zahtevuefflāgĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – zahtevam, zahtevati, tražiti e. ut ad me venias –zahtevam da mi dođeš efflictim, adv. (efflingo) – do smrti, silovito, besno, žestokoefflĭn/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – usmrtiti, ubiti effl/o,-avi,-atum,-are, v. I (ex+flo) –1)duvati, oduvati e. pulverem – duvam parah; e. ignes ore – duvam vatru ustima; 2) izgubiti e. colorem – gubim boju (bledim); e. animam – gubim dušu
(mrem); abiecit efflantem – bacio je umirućeg; quod moriens efflavit – šta je rekao na umoru; 3) buknuti, planuti efflōr/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – [početi] cvetati, napupiti adolescentia efflorescit ingenii laudibus – mladost se rascveta pohvalama daru; utilitas efflorescit ex amicitia –korist se rascveta iz prijateljstva efflŭ/o,-xi,-ĕre, v. III – 1) teći, uticati, isticati amnis effluit in Oceanum – reka teče u Okean; vita effluit una cum sanguine – žuvot ističe s krvlju; aura effluit – dah ističe; 2) opasti, ispasti, iskliznuti capilli effluunt – kosa opada;urna effluxit manibus – urna je ispala iz ruku; 3) iščeznuti, proći effluunt notae caedis –isčezavaju tragovi krvi; tempus/aestas effluit – vreme/leto prolazi; 4) pasti u zaboravantequam plane ex animo tuo effluit – pre nego potpuno padne u tvoj zaborav; mens ei effluit – zaboravio je šta hoće da kaže; 5) izaći, pojaviti se efflŭvĭ/um,-ĭi, n. – isticanje, oticanje, otoka e. lacus – otoka iz jezera ef/fŏdĭo,-fōdi,-fossum,-ĕre, v. III – 1)kopam, kopati, vaditi – e. aes/argentum/aurum – kopam rudu bakra/srebra/zlata; effodit oculos ei – izvadio mu je oči; 2) kopati e. agrum – kopam zemlju; effodit montem – prokopao je brdo; e. latebras portum – kopam skloništa u luci; e. domos – kopam/prevrćem po kućieffor,ātus sum,-āri, v. dep. I (nema prvo lice prezenta u indikativu; javlja se uglavnom kao particip perfekta i u futuru) – kazati, govoriti efforatur carmen – govori pesmu;efforantur templum – osveštavaju hram; locus templo effatus – mesto zaveštano za hram;effatum – da bi bio zaveštan effractārĭ/us,-ĭi, m (effringo) – provalnik effrēnātĭ/o,-ōnis, f. – razuzdanost e. animi impotentis – razuzdanost nemoćne duše effrēnāt/us,-a,-um, a. – razuzdan, neobuzdan effrenata cupiditas/libertas – neobudana požuda/slobodaeffric/o,-ŭi,-atum,-are, v. I – istisnuti ef/frĭngo,-frēgi,-fractum,-ĕre, v. III (ex+frango) – probijem, probiti, razbiti effregit cardines foribus – razvalio je vrata; effringit ianuam –provaljuje vrata; e. cistam/carceres – provaljujem kovčeg/zatvor ef/fŭgĭo,-fūgi,-fŭgĭtum,-ĕre, v. III – 1) bežati od e. a ludis/ e manibus/ de proelio – bežim od škole/ iz ruku/ od borbe; 2) izbegavati effugit invidiam/mortem – izbegavao je zavist/smrt; 3) res me effugit – to mi je promaklo (nisam zapazio); nihit te effugit – ti sve zapažašeffŭgĭ/um,-ĭi, n. – 1)izbegavanje, pribežište, sklonište nullam navem habuerunt ad e. –nijednog broda nisu imali u skloništu/luci; 2) sredstvo za bežanje effugii pennarum habeo –imam krila da bežim [za bekstvo] efful/gĕo,-lsi,-ēre, v. II – svetlim svetliti, sijati, sijati se, zračiti e. ingens lumen – zračim golemu svetlost; Philipus ac Alexander effulgent – F. i A. zrače/svetle effult/us,-a,-um, a. (particip od effulcio) – oslonjan, naslonjen na, položen po ef/fundo,-fūdi,-fūsum,-ĕre, v. III – 1) liti, prolivati effudit lacrimas – lila je suze; 2) uticati flumen se effundit (effunditur) in mare – reka se uliva u more; 3) izbaciti, bacatieffundit tela – baca koplja (odapinje strele); equus corruit et consulem
supra caput effundit – konj je posrnuo i bacio konzula preko glave; effudit eum in mare – bacio ga je u more; 4) e. me (effundor) – jurim, jurišam; equitatus noster ex castris effunatur – naša konjica juriša iz logora; 5) vox effundatur – glas se širi; e. sinum togae – širim skute toge; 6) izliti effudit iram in eum – izlio je gnev na njega; 7) deliti e. honores – delim počasti;effudi omnia, quae sensi – izlio sam sve što sam osećao; 8) potrošiti, proćerdatipatrimonium per luxuriam effudit – proćerdao je očevinu na luksus; effudi vitam –proćerdao sam život; effundo me (effundo) – raskidam sve veze; in libidine effundor – u strasti sam neobuzdan; 9) predati se e. in iocos/in risum/in lacrimas – predajem se igri/smehu/suzama effūse, adv. – nadugo i naširoko, opširno, izdašno, raskošno, neumereno e. vivo – raskošno živim; e. dono – obilato dajem; e. amo – ludo volim; effusus [superlativ] dico – s janvećim oduševljenjem izjavljujem; effuse exceptus – sa velikim odobravanjem effŭsĭ/o,-ōnis, f. – 1)točeje, oticanje e. aquae – oticanje vode; 2) odliv e. hominum ex oppidis – odliv ljudi iz grada; 3) rasipništvo e. pecuniarum in alios – rasipanje novca na druge; 4) zanos e. animi in laetitia – zanos duše u radosti effus/us,-a,-um, a. (particip od effundo) – 1)široko rasprostranjen, širok mare effusum – široko more;incendium effusum – rasprostranjeni požar; 2) razbijen exercitus e. – razbijena vojska;fuga effusa – divlje bežanje; effusa caedes – pokolj velikih razmera effūtĭo,-itum,-ire, v. IV – ogovaram, ogovarati; gunđati ēgĕlĭd/us,-a,-um, a. – 1) flumen egelidum –prohladna reka; 2) potio osvežavajući napitak ĕgen/s,-tis, a. (particip od egeo) –siromašan, bedan homo e. – bedan čovek; egentes ac perditi – bednici i propaliceĕgēn/us,-a,-um, a. (egeo) – oskudan, siromašan e. omnium rerum – okudan u svemu ĕg/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) oskudevati eget rebus omnibus necessariis – oskudeva u svim potrebama; e. medicinae – oskudevam u lekovima; opus e. exercitatione non parva –potrevno je veliko iskustvo; 2) želeti, priželjkivati eguit plausoris – priželjkivao je aplauz (pohvale); 3) trpeti, podnositi oskudicu is semper auctoritate eguit – on je stalno patio od oskudice ugleda Ēgērĭ/a,-ae, f. – italska nimfa od koje je, prema legendi, Numa dobijao savete i nadahnuće ĕg/ĕro,-gessi,-gestum,-ĕre, v. III – 1) doneti e. bona in tributum – donosim/dajem dobra kao porez; egessit praedam ex hostium tectis – doneo je plen iz neprijateljskih kuća; 2) vratiti, povratiti egessit aquam vomitu – povratio je vodu; egessit sanguinem – prolio je krv; 3) gravitas coeli egerit populos – strogi bogovi progone narode; 4) egessit sermones – držao je govore; 5) e. dolorem – otklanjam bol; nocte metu egessi –noć sam provodio u strahu ĕgest/as,-ātis, f. – 1) jad, beda e. ac mendicitas – beda i prosjačenje; propter inopiam in egestate estis – brzo ćete zbog oskudice pasti u bedu; 2) oskudica e. pabuli – nestašica hrane ĕgo, (mei, mihi,me, me), lična zamenica, 1 lice sing. –ja, ja lično ego solus sum – ja sam sam; quod subito sine
vulnere milites mei moriuntur –da naprasno i bez rane moji vojnici umiru; dimitte mihi debita mea – oprosti mi grehove moje; ad me – kod mene kući; ne me inducas in tentationem – ne navedi me u iskušenje; ame solvi – sopstvenim sredstvima sam to postigao; omnia mea mecum porto – sve svoje nosim sa sobom ē/grĕdĭor,-gressus sum,-i, v. dep. III (ex+gradior) – 1) izići e. ex urbe/Româ – izlazim iz grada/Rima; e. e navi/in terram – izlazim iz lađe/na kopno; 2) otići egrediuntur ex suis finibus – odlaze sa svojih prostora; 3) juriti exercitus egreditur e castris/ad proelium – vojska juri iz logora/u boj; 4) isploviti e. e portu – napuštam luku; 5) popeti se e. ad summam montis – poenjem se na vrh brda; 6) pokolebati se, odstupitiegreditur proposito – odstupa od ranijeg stava; 7) preći egrediuntur flumen – prelaze preko reke; eggressus sum modum – prevršio sam meru ē/grĕgĭ/um,-ĭi, n. – dostojanstvenik e. publicum – javna ličnost ēgrĕgĭ/us,-a,-um, a. – 1) izvanredan, izuzetan, odličan, sjajan civis e. – izvanredan građanin; e. in bello – izvanredan ratnik; e. animi – sjajan duh; 2) častan si mihi e. esset te accipere – da li mi je bila čast da te ugostimēgrĕssĭ/o,-ōnis, f. (egredior) – 1)izlaz; 2) izlazak; 3) odstupanje, digresija ēgress/us,-us, m. – 1) odlazak e. vester – vaš odlazak; 2) pristajanje, iskrcavanje optimum ibi esse e. cognoverat – činilo mi se da je to najbolje mesto za iskrcavanje; 3) e. fluminis – ušćeĕgurgĭt/o,-are, v. I (e+gurges) – rigati,ispljunuti; e. argentum – rigam/traćim novacĕhem, uzvik oduševljenja – oho! Gle! ĕheu, uzvik žalosti – jao, joj! ĕho, uzvik iznenađenja, – au! ma šta kažeš?! ĕhodum, uzvik iznenađenja, pojačan eho ĕia (heia, ε`ίa), uzvik radosnog iznenađenja – o!, a! je li moguće? ēiacul/o,-avi,-atum,-are, v. I –izbacujem, bacati ēiacul/or, -ātus sum āri,v. dep. I – izbacujem, izbaciti eiaculari aquas –mokriti ēiectāment/um,-i, n. – izbačeno cetera eiectamenta maris – ostali bačeni u more ēiecti/o,-ōnis, f. (eicio) – progon, izgnanstvo mortem et eiectionem tememus –plašimo se smrti i izgnanstva ēiect/o,-avi,-atum,-are, v. I – izbacujem, izbaciti, izdisati e. favillam – bacam ugljevlje (žar); eiectavit cruorem ore – bacao je krv na usta ēiect/us,-a,-um, a. – 1) bacanje, izbacivanje; 2) izdisaj, predah e. animae – pedah ēiĕrātĭo, ēiĕro >eiuratio, eiuro ĕĭcĭ/o,-iēci,-iectum,-ĕre, v. III – 1) bacam, bacati, goniti, progoniti, izgonitieiecit eum ex oppido/domo – isterao ga je iz grada/kuće; eiectus e (de) senatu – izbačen iz senata; eicit me e civitate/republica – proterao me je iz zemlje/republike; eicit eos in exilium – oterao ih je u izgnanstvo; eiecit amorem ex animo – izbacio je ljubav iz srca; 2) iskočiti eieci me e navi in terram – iskočio sam iz lađe na kopno; 3) nasukati se navis eicitur in litore – lađa se nasukala na obalu; 4) odbaciti e. rationem Stoicorum –odbacujem sud stoika; 5) izviždati eiecerunt eum – izviždali su ga ēiŭlātĭ/o,-ōnis, f. –jecaj, plač, zapevka lugubris e. – žalosna
zapevka ēiŭl/o,-avi,-ātum,-are, v. I – jecati, glasno plakati, kukati ēiūrātĭ/o,-ōnis, (eierati/o) f. – odricanje, poricanje e. spei –odricanje nade; consulum e. – ukidanje konzula ēiūr/o,- (eier/o),-avi,-atum,-are, v. I –1) odbaciti e. forum/iudicem – odbacujem (ne priznajem) sud/sudije; 2) odričem, odricati se; poričem, poricati pod zakletvom eiuravit patrem – odrekao se oca; eiuravit liberos –odrekao se dece; eiuravi patriam – napustih zemlju zauvek ēiusdemmŏdi(idem+podus), a. – iste vreste, istog sastava ēiusmŏdi (is+modus), a. – takav, stvoren na taj način genus belli est e. – takav je ratnički soj ēlā/bor,-psus sum,-i, v. dep. III – 1)pasti, okliznuti, iskliznuti, sica mihi de manibus elabitur – mač mi je iskao iz ruku; 2) iščašiti artus in parvum elapsi sunt – zglobovi mladunca su se iščašili; 3)šmugnuti, izmigoljiti se, iskrasti se anguis ex columna lignea elabitur – zmija se iz drvenog stuba izmigoljila; animi elabuntur corporibus – duše se iskradu iz telâ; 4) izbeći, izvrdati elapsus est ex prelio/de caede – izbegao je da ide u borbu/smrt; elapsus est pugnam – izbegao je bitku; 5) osloboditi se elapsus est ex tot criminibus – oslobodio se svih optužbi; 6) iščeznuti, nestati spes elabitur – nada iščezava; 7) pasti u zaborav res elabitur memoriâ –to pada u zaborav; 8) zapasti elapsus est in servitutem – zapao je u ropstvo; 9) buknutiignis elabitur in frondes altar – vatra se razbuktala u visoke plamene jezike;ēlăbōrātĭ/o,-ōnis, f. – razrada, izrada ēlăbōrāt/us,-a,-um, a. (particip od elaboro) – 1) brižljivo urađen (obrađen) versus ornati elaboratique – stihovi raskošni i vešto urađeni; 2) veštački, izveštačen ēlăbōr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) radim, trudim se, raditi; 2) obrađujem, izraditi res/causa elaborata est – posao je urađen; elaboravit artem – bavio se umetnošću; 3) osvojiti s mukom elaboravi somnum – uspavao sam se [uz veliki napor]ēlāmentābĭl/is,-e, a. (lamentor) – tužan, žalostan gemitue e. – tužan uzdahēlan/guesco,-gŭi,-ĕre, v. III – 1) otupiti, opstati ravnodušan; 2) oslabiti, izbleditiēlātĭ/o,-ōnis, f. (effero) – 1) zanos, oduševljenje animi magnitudo et e. – veličina i zanos duše; 2) polet, uzlet, elan ēlātr/o,-are, v. I – lajati, usrnuti canis elatravit acriter – pas je žestoko usrnuo ēlāt/us,-a,-um, a. (particip od effero) – 1) visok locus e. – visoko mesto; 2) uzvišen animus e. – uzvišen duh; verba elata – svečane reči; 3) ponosan, gord, oholĔlĕa,-ae, f. (Velia, Έλέα) – grad u južnoj Italiji, rodno mesto Parmenida i ZenonaĔlĕāt/es,-ae, m. (Έλεάτης) – Eleaćanin Ĕlĕātĭc/us,-a,-um, a. – eleatski ēlĕcĕbr/a,-ae, f. (elicio) – mamipara e. argentaria – mamipara ēlectĭl/is,-e, a. (eligo) – biran, odabran, izabran ēlectĭ/o,-ōnis, f. (eligo) – pažljiv izbor ēlect/o¹,-avi,-atum,-are, v. I = eligoēlect/o²,-avi,-atum,-are, v. I – kušati, iskušavati, iskušati ēlect/or,-ōris, m. (eligo) –birač Ēlectr/a,-ae, f. ( Ήλέκτρα) –1) kći Atlasa i Plejone. Sa Zevsom imala Jasija i Dardana; 2) kći Agamemnona i Klitemnestre, sestra Oresta i Ifigenije; sačuvala brata od majke, a kad je odrastao,
nagovorila ga da ubije majku i osveti oca ēlectr/um,-i, n. (`ήλεκτρον) – ćilibar, kugla od ćilibara; legura metala koja je ličila na ćilibar Ĕlectr/us, -i, ( Ήλεκτρΰν) – Alemenin otac ēlect/us,-a,-um, a. (particip od eligo) – odabran, izabran, odličanelecti viri civitis – zaslužni građani; verba electissima – biranim rečima ēlect/us,-us, m. – izbor, biranje ēlĕgan/s,-tis, a. (eligo) – 1) izbirljiv, čangrizav; 2) odmeren, elegantan, fin, raskošan; 3) bistar, vispren, prefinjenog ukusa, sjajan homo in omni iudicio elegantissimus – čovek u svakom pogledu sjajan; e. philosophus – vispren filozof; 3) ukusan, lep, doteran, uredan ēlĕganter, adv. – ukusno, raskošno, elegantno ēlĕgantĭ/a,-ae, (elegans) – 1) izbirljivost, zakeranje, čangrizanje; 2) ukus, doteranost, krasota, divota, elegancija e. vitae – divota (doteranost, sređenost) života; 3) stilska doteranost e. Socraticorum – stilska doteranost sokratovaca; tuorum scriptorum subtilitas et e. –suptilnost i atilska doteranost tvojih dela ĕlĕgi/-ōrum, m. (pl.)(`έλεγοι) – elegični stihovi heksametri koji se smenjuju sa pentametrima ĕlĕgĭ/a,-ae, f. (`ελεγεία) – elegija, pesma u elegičnom metru, naizmenično smenjivanje heksametra i pentametra Ĕlĕle/us, -ĕi, m. –jedan od atributa boga Bakha ĕlĕment/a,-ōrum, n. (pl.) – 1) prirodni elementi, 2) osnovi neke nauke ili umetnosti e. loquendi – osnovi govorništva; 3) azbuka; 4) početak prima e. Romae – prvi počeci Rima ĕlĕmentārĭ/us,-a,-um, a. – osnovni ĕlench/us,-i, m. (`έλεγχος) – 1) registar, imenik; 2) naušnica ĕlĕph/as,-antis, m. – 1)slon; 2) slonovačaĕlĕpnatĭas/is,-es, f. – elefantijaza, bolest otečenih nogu ēlē/us,-a,-um. a. (ήλευς) – elidski Ĕleus/in, (Ĕleus/is)-īnis, - grad u Atiki, centar kulta Demetre
Ĕleusīnĭ/a,-ōrum,n. (pl.) – eleusinske misterije; Demetrine svečanosti
ĕleusīnĭ/us (ĕleusīnus)-a,-um, a. – eleusinski Ĕleuthĕrĭ/a,-ōrum, n. (pl.) – svetkovina oslobođenja posvećena Zevsu Oslobodiocu (Ζεύς Έλευθέριος)u znak sećanja na bitku kod Plateje u Kilikiji 479 pre Hrista u kojoj su Grci povratili slobodu ēlĕvātĭ/o,-ōnis, f. (elevo) (retorička figura) – umanjivanje, omalovažavanje ēlĕv/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) dižem, dizati e. contabulationem – dižem tavanicu; elevavit preces – digao je cene; 2) olakšati, ublažiti elevat aegritudinem – olakša bol/est; e. suspiciones effensionesque – ublažio je sumnje i uvrede; elevavit noxam multitudini – ublažio je kaznu svetine; 3) umanjiti, oslabiti elevevit res gestas – umanjio je značaj podviga; elevavit adversariim – potcenio je protivnika; index elevatur – dobio je podignut prst (manje poverenja) ēlĭc/ĭo,-ŭi,ĭtum,-ĕre, v. III (e+lacio) – 1) privučem, privući, namamiti e.hostem in insidiis – namamiti neprijatelja u zasedu; 2) iskušati, navesti elicuit eum ut fateatur – naveo ga je
da prizna; 3) prizivati e. Iovem/fulmina – prizivam Jupitera/munje; 4) opčiniti ēlĭcĭ/us,-a,-um, a. (licio) – Iupiter e. – Jupiter od kojeg se traži (mami) znamenje ēlī/do,-si,-sum,-ĕre, v. III (e+laedo) – 1) udaram, goniti, izbaciti e. aurigam e curru – izbacujem kočijaša iz kočije; 2) vikati e. vocem – vičem, zovem; 3) lomiti ventus elisit navem – vetar je razbio brod; 4) bitie. angues – bijem zmije; 5) pritisnuti elidor aegritudine – pritisnut sam bolešću ēl/ĭgo,-ēgi,-ectum,-ĕre, v. III – berem, biram, brati, probirati e. minima ex malis – biram najmanje od [svih] zala; elige de tribus quem velis – odaberi tri koja želiš ēlīmĭn/o,-avi,-atum,-are, v. I (e+limen – izići preko praga) – e. gradus – odlazim od kuće; e. dicta foras – brbljam o ēlīm/o,avi,-atum,-are, v. I – izrađujem vešto, majstorski e. catenas retiaque – izrađujem lance i mreže ēlingu/is,-e, a. (e+lingua) – nem homo e. – nem čovek ēlingu/o,-avi,-atum,are, v. I – išupati (odseći) jezik Ēli/s,-ĭdis, f. ( Ήλις) – Elida, kraj na zapadnom Peloponezu ēlīsĭ/o,-ōnis, f. (elido) – istiskivanje, nažimanje Eliss/a,-ae, f. – drugo ime Didone ēlix/us,-a,-um, a. – baren, obaren, kuvan ellips/is,-is, f. (`έλλειψις) (retorika) – izostavljanje jedne reči, elipsa ēlŏc/o,-avi,-atum,-are, v. I –1) iznajmljujem, iznajmiti elocavit fundum – iznajmio je imanje; 2) utvrditi, dogovriti gens iudica elocata est – porez od Jevreja je dogovoren ēlŏcūtĭ/o,-ōnis, f. (eloquor) – retorički stil, elokucija ēlŏcūtōrĭ/us,-a,-um, a. – retorički ars elocutoria = `ρητορική – retorikaēlŏgĭ/um,-ĭi, n. (λόγος) – 1) misao, rečenica e. Solonis – Solonova misao; 2) zapis elogia monumentorum – spomenički zapisi; 3) testament; 4) opis prestupa/kazne u protokoluēlŏquen/s,-tis, a. (particip od eloquor) – rečit, jezgrovit, elokventan ēlŏqutĭ/us, adv. eloqutissime – veoma rečito, jezgrovito, elokventno ēlŏqutĭ/a,-ae, f. – rečitost, elokvencija laudem eloquentiae adipiscor – postižem to zahvaljujući rečitostiēlŏquĭ/um,-ĭi, n. – rečitost ēlŏqu/or,-cūtus sum,-i, v. dep. III – 1) izričem, reći, izgovaram, govoriti; iskazujem, kazati e. rem ut facta est – kazujem kako se stvar odigrala;id quod sentit polite e. – govorim pristojno ono što sam osećao; 2) izreći svoje misli e. ornate et copiose – govorim biranim rečima i opširno Elpēn/or,-ōris, m. (Έλπήνωρ) –ime Odisejevog drugara koji je pao sa krova Kirkine kuće i umro ēl/ūcĕo,-luxi,-ēre, v. II –svetlim, zračim, sijati scintilla ingenii iam in puero eluxit – iskra genijalnosti je još dok je bio dete zračila ēluct/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – borim se, probijati se s naporom tot et tam validae manus eluctandae sunt – tako mnogo vrednih ruku se borilo ēl/ūcŭbr/o,-avi,-atum,-are, v. I – raditi prema sveći e. epistolam – pišem pismo pema sveći ēl/ūcŭbr/or,-atus sum,-ari, v. dep. I > elucubro ēlū/do,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1) pljuskam, pljuskati se, igrati se vodom; 2) (za gladijatore) parirati, otkloniti udarac; 3) prevariti, nadmudriti, pobediti puella elusit palmas tuas – devojka ti je preotela palminu grančicu;elusi te anulum – pobedio sam te
u igri «prstena»; 4) uništiti; 5) pokušati izbeći elusit vim legis – izbegavao je silu zakona; 6) izigrati eludit legationem, rogationem – izigrao je poslanstvo predlaganjem mera; elusit indicia – neutralisao je indicije; eludit artem –izruguje se umetnosti; 7) slabiti eludunt fidem miraculis – slabe veru čudima ēl/ūgĕo,-uxi,-ēre, v. II – prestajem da žalim e. patriam – prestajem da žalim za otadžbinomēlumb/is,-e, a. (lumbus) – ukoče, uštogljen u krstima; nemoćan ēl/ŭo,-ŭi,-lūtum,-ĕre, v. III – 1) perem, oprati, plaknuti eluit maculas vestium – prao je mrlje na odelu; 2) uništitieluunt maculas furtorum – uklanjaju tragove krađe; 3) proćerdati imanje ēlūt/us,-a,-um, a. (particip od eluo) – «ispran», izbledeo, isplavio, izanđao ēlŭvĭ/es,-ei, f. (eluvi/o,-onis, f.) – 1) provalija; 2) kanal za otpadne vode i otpad, kloaka Ēlўsĭ/um,-ĭi, n. (τò Ήλύσιον περδίον) – boravište blaženih u podzemnom svetu, Jelision Ēlўsĭ/us,-a,-um, a. – jelisejskiCampi Elysei – Jelisejska polja em, uzvik čuđenja, vidljenja, razočarenja ĕmăcĕrāt/us,-a,-um, a.(macero) – iznuren, izmučen, malaksao ĕmācĭt/as,-ātis, f. – strast kuvovanja, sticanja ēmancĭpātĭ/o,-ōnis, f. (emancipo) – 1)zvanično osamostaljenje sina od očevog starateljstva: tri puta je ponavljano tobožnje nuđenje na prodaju sina; 2) zvanično odustajanje od posedovanja; 3) emancipacija ēmancĭp/o,-avi,-atum,are, v. I – 1) zvanično oslobađam sina od očevog starateljstva i proglašavam ga samostalnim; 2) odrići se vlasništva nad nekim delom imovine; ustupiti deo vlasništva nekome drugome; 3) napustiti, dati e. filium in adoptionem ei – dajem ti sina na usvajanje; 4) emancipatus sum ei – ustupljen sam tebi; emancipatus feminae – rob žene ēmanc/o,-avi,-atus,-are, v. I (mancus) – osakatiti, onesposobiti ēmān/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)izvirem, izvirati fons emanat – vrelo vre; 2) zračiti, emanirati; 3) poticati, voditi poreklo alio ex fonte paeceptores dicendi emanant – mnogo šta potiče iz vrela učitelja govorništva; istinc mala nostra emanant – odatle potiču naše mane; 4) širiti se, postati poznat; 5) ukazati multis indiciis emanat fratrem mortuum esse – mnogi znaci ukazuju da je brat mrtav Ēmăthĭ/a,-ae, f.( Ήμαθία) – pokrajina u Makedoniji, Makedonija ēmātūr/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) sazreti, biti zreo segetes ematurescunt – žita zrevaju; 2) ublažiti ira Caesaris ematuruit –C-ov gnev se smirio emblēm/a,-atis, n. (`έμβλημα) – 1) inkrustacija, pozlata; 2) digresija, parenteza; 3) mozaik embŏlĭ/um,-ĭi, n. (`εμβόλιον) – međuigra, zabava između činovaēmendābĭl/is,-e,a. (emendo) – popravljiv, nadoknadiv error e. – popravljiva greškaēmendāte, adv. – tačno, ispravno pure et emandate loquor – čisto i tačno govorimēmendātĭ/o,-ōnis, f. – ispravka, opravka, popravak, poboljšanje e. philosophiae veteris –popravak, poboljšanje stare filozofije ēmendāt/or,-ōris, m. – popravljač, onaj koji poboljšava ēmendātri/x,-īcis, f. – popravljačica vitiorum e. lege
esse oportet – potrebno je popravljanje mana zakonom ēmendāt/us,-a,-um, a. (paricip od emendo) – popravljen, ispravan, savršen mores emendati – popravljeni običaji ēmendīc/o,-avi,-atum,-are, v. I – prosim, prositi, bogoraditi, isprositi ēmend/o,-avi,-atum,-are, v. – popraviti, otkloniti greške/mane, poboljšati e. annales/ consuetudinem – popravljam anale/navike;emendavit vitia adolescentiae – popravljao je mane adolescencije; emendat dolores capitis/tussim – leči glavobolju/kašalj ēmentĭ/or,-tus sum,-īri, v. dep. IV – iznititi, izmišljati, lagati ēmentĭt/us,-a,-um, a. – izmišljen, lažan auspicia ementita – lažna znamenja ēmĕr/ĕo,-ŭi,-itum,-ēre, v. II – 1) zaslužujem, zarađujem e. pecuniam – zarađujem novac; emeritus – zaslužni građanin; 2) vršiti službu ēmĕrĭt/us,-i, m. – isluženi vojnik, veteran; đuturum, temerut; equus e. – raga, sakaretina; aratrum emeritum – izlizano ralo ēmer/go,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1)izroniti e. me (emergor) – izronim, izađem na površinu emersit ex illis malis – izašao je iz tih zala; ex quo emergit quale sit illud – iz čega proističe da je to tako;2) emersus – izronjen amor e. – pojava Amora; nox emersa – prvi mrak; e. ex alto – pojavio se iz visina; flos e. ex caule – cvet se pojavio iz stabla ĕmĕtĭc/a,-ae, f. (`εμετική) – povraćanje, bljuvanje facio e. – bljujem (da bih opet mogao jesti) ēmētĭ/or,-mensus sum,-iri, v. dep. IV – 1) merim, odmeriti, izmeritie. spatium – merim prostor; 2) preći, prevaliti put emensus sum regionem – prešao sam oblast; 3) dodeliti ēmēt/o,-ŭi,-tum,-ĕre, v. III – kositi, žeti e. frumentum – kosim/žanjem žito ēmĭc/o,-ŭi,-atum,-are, v. I – 1) sijam, sijati, sevati fulgura emicant ab coelo – munje sevaju iz neba; flamma ex monte emicat – plamen svetli na planini; 2) skočiti, uskočiti e. saltu in currum – uskočim u kola; 3) odati, izbiti pavor/magnitudo animi emicuit – strah/ velikodušnost se odaje (izbija na površinu) ēmĭgr/o,-avi,-atum,-are, v. I – iseliti, emigrirati e. domo (e domo) – napuštam dom; e. e vita – napuštam život ēmĭnen/s,-ntis, a. (particip od emineo) – 1) visok trabes eminens – visoko stablo; 1) uzvišen, istaknut nihil eminentis – uzvišeno ništa ēmĭnentĭ/a,-ae, f. – 1) upadljivost, isticanje; 2) svetli delovi slike ēmĭn/ĕo,-ŭi,ēre, v. II – 1)stršim, ističem se terra eminet e mari – kopno viri iz mora; stipites eminent ex terra – panjevi vire/strše iz zemlje; ferrum eminuit per costas –mač strši između rebra; 2) istupiti, nastupiti, pojaviti se quod absconditur ibi, eo magis eminet et apparet – što se više skriva tim više strši; 3) vox eminet – glas se čuje; audacia eminet – smelost je upadljiva; animus patrius eminet – očev duh izbija na videlo; 4) isticati se Demosthenes eminuit inter omnes – D. se isticao iznad svih ēmĭnus, adv. (e+manus) –daleko od ruke telis eminus missis – strele daleko izbačene ēmīr/or,-ari, v. dep. I – čudim se, divim se, diviti se ēmissarĭ/um,-ĭi, n. (emitto) – odvodni kanal, kloakaēmissārĭ/um,-ĭi, n. – izaslanik, emisar, špijun, agent ēmissĭ/o,-ōnis, f. –
odapinjanje strela, bacanje kopalja, pljusak projektila; e. anguis – zmijin mlaz ē/mitto,-mīsi,-missum,-ĕre, v. III – 1) šaljem, poslati, uputiti emisit equites in hostem/ cohortes ex statione/exercitum in Asiam – uputio je konjicu na neprijatelja/kohorte iz garnizona/vojsku u Aziju; vox coelo emissa – glas poslat s neba; 2) baciti e. hastam –bacam koplje; 3) pustiti emisit eum ex carcere – pustio ga je iz zatvora; emittit arma manu/animam – pustio je oružje iz ruku/ispustio je dušu; 4) manu emisi eum (emisi eum) – pustio sam ga [roba] na slobodu ĕm/o, ēmi,emptum,-ĕre, v. III – 1) nabavljam, nabaviti, kupiti emit magno/parvo pretio – nabavio je po visokoj/niskoj ceni; emi bene/care – kupio sam jevtino, skupo; ex empto – po kupoprodajnom ugovoru; 2) potplatiti, potkupiti, podmititi emisit sententias iudicum – potkupio je sudiju; emo pacem pretio – kupio sam mir [za novac] ĕmŏdĕr/or,-ari, v. dep. I – dajem oduške e. dolorem verbis – dajem oduške bolu rečima ēmŏdŭl/or,-ari, v. dep. I – e. Musam – opevam Muzu ēmōlīment/um,-i, n. (emolior) – muka, napor neque exercitum sine magno emolimento contrahere possum – ni vojsku bez velike muke nisam mogao da sakupimēmōlĭ/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – pokrenuti, uzbuniti, vršiti, izvršiti ēmōllĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – umekšati, ublašiti humor emollit amenta – vlaga umekšava tetiveēmŏlŭment/um,-i, n. ( ēmŏlĭmnetum) (emolo) – preimućstvo, prednost, korist e. et praemium – korist i plen; emolimenta et detrimenta – prednosti i nedostaci; id est reipublicae emolumento – to je za dobrobit republike; opera est sine emolumento – to je beskoristan posao ēmŏnĕ/o,-ūi,-tum,-ēre, v. II – čikam, izazivam, e. tu ut saltas – čikam te da skočiš ēmŏrĭ/or, mortuus sum,-i, v. III – 1) mrem, umirem, umreti e. per virtutem – mrem junački; nasci prius oportet quam emori – treba se najpre roditi da se umre; 2) izumreti, nestati laus eorum emoritur not potest – njihova slava ne može da umreēmortŭāl/is,-e, a. – samrtni, smrtni dies emortualis – dan smrti ē/mŏvĕo,-mōvi,-mōtum,-ēre, v. II – pomičem, pomaći, odmaći, odstraniti, udaljiti emovit multitudinem e foro – udaljiti svetinu iz foruma; e. milites aedificiis – pomeram vojsku iz zgrada; emovit muros – tresao je zidove Empĕdŏcles,-is, m. (`Εμπεδοκλής) – grčki filozof iz Agriđenta oko 440 g. pre Hrista emphăs/is,-is, f. (`έμφασις) – naglasak u govoru, isticanje, emfazaempĭrĭc/us,-a,-um, a. (`εμπειρικός) – iskustven empĭrĭc/us,--i, m. – 1) lekar koji se oslanja isključivo na iskustvo; 2) empiričar empŏrĭ/um,-ĭi, n. (`εμπόριον) – trg, tržnica, pazar, pijaca emptĭ/o,-ōnis, f. (emo) – kupovina emptionem facio – kupujem; abeo ab emptione – idem iz kupovine ēmūgĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – vrištim, vičem, vikati, kliktati ēmu/lgĕo,-lsi,-lctum (lsum),-ēre, v. II – 1) umekšavam, umekšati; 2) isprazniti, isušiti emulsit paludem – isušio je močaru ēmunctĭ/o,-ōnis, f.
– brisanje nosa, useknjivanje ēmun/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III –1) useknuti se, e. me (emungor) brišem nos; emungor oculos ex capite – izbijam sebi oči; 2) homo emunctae naris – vispren čovek; 3) emunxit eum argento – opelješio ga je ēmūnĭ/o,-ivi (ĭi),ītum,-ire, v. IV – 1) zidam, podižem u visinu emunivi murum supra ceterae modum altitudinis – podigoh zidine na više nivoa; 2) utvrditi emuniit locum arcis in modum – uvrdio je mesto kulama; 3) štititi e. vites ab iniuria pecoris – čuvam loze da ih ovce ne oštete; 4) izgraditi, probitiemunivit silvas – probio je put kroz šumu ēmūtātĭ/o,-ōnis, f. (emuto) – promena, preobražaj ēmūt/o,-avi,-atum,-are, v. I – menjam, promeniti, preobraziti emutavit dicendi figuras – preobrazio je figure govora ēn, uzvik – 1) ene! gle!en Priamus! – Gle, eno Prijama!; 2) en ego! – evo me, ja sam; en quatuor aras – evo četiri oltara; 3) eto en causam cur – eto, to je razlolog zašto; en cui tu bibros committas – eto kome ti knjige poveravaš; 4) i in castris en meis fama mortis meae expectata est – i u mom logoru se očekuje vest o mojoj smrti; 5) (u pitanjima, da se pobudi sagovornikova pažnja) en quid agis? – ta, šta radiš?; (da se izrazi iznenađenje) en quid ago? en quid agam? – šta radim? ta šta bih radio?; (sa imperativom) en accipe! – ta, uzmi! ēnarrābĭl/is,-e, a. (enarro) – opisiv, opričljiv motus e. – opisiv rusvaj; textus clipei – opisiva građa štita ēnarrātĭ/o,-ōnis, f. – opis rečima, objašnjenje; e. syllabarum – skandiranje slogova ĕnarr/o,-avi,-atum,-are, v. I – podrobno pričam (opisujem rečima) e. ei somnium – pričam mu san;enarravit vitam patris – pripovedao je očev život ēn/ascor,-nātus sum,-i, v. dep. III –nići, postati, pojaviti se insula medio alveo enascatur – ostrvo se pojavi na sred brodaenāt/o,-avi,-atum,-are, v. I – probiti se, progurati se, izvući se reliqui enatant tamen –preživeli će ipak da se izvuku ēnāvĭg/o,-avi,-atum-are, v. I – isplovim, isploviti e. Rhodum – plovim ka Rodosu Encĕlăd/us,-i, m. (Έγκέλαδος) – jedan od giganata koga je Jupiter bacio pod Etnu endo = in, (stari oblik predloga in) endrŏm/is,-ĭdis, f. (`ενδρομίς) – dugi vuneni kaputu koji su se atlete posle treninga ucijale da se ne prehladeEndўmĭ/on,ōnis, m. (`Eνδυμίων) – lepotanu kojeg se Artemida/Dijana zaljubila i sišla s neba da ga poljubi dok je spavao na Latmosu ēnĕc/o,-ŭi,-tum,-are, (ēnĭc/o), v. I – 1)ubije, ubiti, usmrtiti, lišiti života puer enecuit ambos angues – dečak je ubio obe zmije; enectus siti/fame/frigore – umoren žeđu/glađu/hladnoćom; 2) enecuit eum rogando – mučio ga je pitanjima do smrti ēnerv/is,-e, a. – nemoćan, bespomoćan homo e. – nemoćan (bespomoćan) čovek ēnerv/o,-avi,-atum,-are, v. I – oslabiti, učiniti nemoćnim non plane senectus me enervat – starost me ne čini sasvim nemoćnim (moja nemoć nije posledica starosti); mollis et enervata oratio – mlak i nemoćan govor Engŏnăsi/n (/ό/ `εν γόνασι) – 1) onaj savijenog kolena = Herakle; 2) ime sazvežđa ĕnim, uzročni veznik (uvek iza jedne ili nekoliko reči) – 1) jer mihi omne tempus est ad meos libros vacuum;
numquam e. sunt occupati – za moje knjige je sve moje vreme isprazno, jer se nikad ne bavim njima; 2) naime genus est e. belli eiusmodi – to je naime rat svoje vrste; 3) (često se rečenica na koju upućuje enim izostavlja i mora da se izvede po kontekstu) cuum Critias respondisset in agro ambulanti ramulum adductum, ut remissus esset, in oculum suum recidise, tum Socrates, non e. paruisti mihi revocanti ĕnimvēro, veznik – ali zapravo, odista, vaistinu(često podrugljivo) e. illud ferendum non est – to se vaistinu podnositi ne može ēnĭt/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1)sijati, zračiti coelum enitet – nebo se sija; oculi enitent – oči svetle; 2) isticati se virtus enitet in bello – muževnost izlazi na videlo u ratu ēnī/tor,-sus (-xus) sum,-i, v. III – 1) probijam se, probijati se e. per adversos fluctus – probijam se protiv struje; enisus est in verticem montis – probio se do vrha brda(popeo se na vrh brda); 2) naprezati se, ulagati napore enititur ut (ne) illud fiat – nastoji da se to (ne) zbude [desi];eniteris ad dicendum – nastojiš da saopštiš; e. illud facere – nastojim da to uradim; 3) roditi enititur puerum/partus plures – rodila je dečaka/nekoliko dece; 4) popeti seenitintur Alpes/aggerem – penju se na Alpe/humku; 5) ostvariti efficio illud et e. – izvršio sam to i ostvario ēnix/us,-a,-um, a. (particip od enitor) – vatren, poletan, zagriženEnnŏsĭgae/us,--i, m. (`Eννοσίγαιος) – Zemljotresac, atribut Posejdona/Neptuna ēn/o,-avi,-atum,are, v. I – 1)isplivam, isplivati enavit e in terram – isplivao je na kopno; 2) izleteti, odleteti ēnōdātĭ/o,-ōnis, f. – 1)razvezivanje uzla (drešenje čvora); 2) razvitak; 3) objašnjenje nečeg zamršenog ēnōdāt/us,-a,-um, a. (particip od enodo) – jasan enodata praecepta – jasne naredbe ēnōd/is,-e, a. (e+nodus) – bez uzlova (čvorova), ravan, gladak, jasan enode praeceptum – jasna naredba ēnōd/o,-avi,-atum,-are, v. I (enodis) –1) drešim, razvezati, razmrsiti; 2) objasniti e. praecepta – objašnjavam naredbeēnorm/is,-e, a. (e+norma) – neobičan toga e. – čudna toga; versus e. – nepravilan stih; različit; corpus enorme – nemormalno telo; loquicitas e. – neobična brbljivostēnormĭt/as,-ātis, f. – nepravilnost, neobičnost, ogromnost, obilatost, gorostasnostēnōt/esco,-ŭi,-ĕre, v. III (nosco) – postati poznat en/s,-tis, n. (sum) (τò `όν) – «stvar», biće entia – bίća ensĭcŭl/us,-i, m (dem. od ensis) – sabljica, kama enĭf/er,-era,-erum (enig/er,era,-erum), a. (ensis+fero) – mačonosac, ratnik pod oružjem ens/is,-is, m. – mač enthўmēm/a,-ătis, n. (έnθύμημα) – 1) misao, smisao; 2) suprotan stav ēnū/bo,psi,-ptum,-ĕre, v. III – udajem se, udati se e. e patribus – udajem i [tako] napuštam patricije ēnuclĕāt/us,-a,-um, a. (particip od enucleo) – jednostavan, jasan e. genus dicendi – jednostavan način govora ēnuclĕ/o,-avi,-atum,-are, v. I (e+nucleus) – 1) vadim košticu (semenku); 2) činiti jasnim, objaniti, pojasniti, predstaviti, predočitiēnŭmĕrātĭ/o,-ōnis, f. (enumero) – 1) nabrajanje e, malorum – nabrajanje
zala; 2) sažimanje, sažetak, rezime ēnŭmĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) nabrajam, nabrojitienumeravit victorias – abrajao je pobede; 2) računati, obračunati, proračunati, izračunatiēnuntĭātĭ/o,-ōnis, f. (enuntio) – 1) izraz, iskaz, rečenica; 2) pismeni ili usmeni zadatakēnuntĭātīv/us,-a,-um, a. – iskazni ēnuntĭātri/x,-īcis, f. (nuntiatrix) ars e. – veština izražavanja ēnuntĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) odajem, odati, izdati, otkriti nostra consilia in castris gerantur, hostibus enuntiavit – otkrio je neprijatelju naše planove; 2) reći, izraziti e. sententias breviter – izražavam mišljenje ukratko ēnūptĭ/o,-ōnis, f. –udaja e. gentis – udaja van svog staleža ēnūtrĭ/o,-ivi,itum,-ire, v. IV – rodim, roditienutrivit puerum – rodila je dečaka ĕo¹, īvi (ĭi),-ĭtum,īre, v. IV – 1)idem, ići, otići eo domum – idem kući; eo ei subsidio – idem da mu pomognem; eo pedibus – idem peške; eo in equis – idem na konju (jašem); eo navibus (cum classe) – idem brodom; eo curru –idem kolima; eo cubitum (dormitum) – idem na spavanje; cras ibo in provinciam – sutra ću ići u provinciju, heri ibam iuxta templum – juče sam prošao pored hrama; i in crucem –idi do đavola!; eo novas vias – idem u nove krajeve; itque reditque viam – idem tamo i natrag; eo in/contra (adversus) hostem – idem na (napadam) neprijatelja; eo in Capitolium – idem u Kapitol; rumor it per urbes – glas ide po gradu; malum it tot numis –jabuke idu kao alva; valetudo in melius it – zdravlje ide nabolje; 2) teći, strujati sanguis it naribus – krv teče iz nozdrva; Euphrates iam mollior undis it – E. teče blago se talasajući;tempus it – vreme teče; 3) trabs it – trupac tone; 4) telum it – koplje leti; 5) eo in eandem sententiam – usvajam taj stav; 6) eo in omnia alia – glasam protiv; 7) pretvoriti se sanguis it in succos – krv se usirila; 8) eo in lacrimas – briznuti u plač; 9) eo ad arma – laćam se oružja; 10) eo ludos spectatum – idem da posmatram igre; eo ultum iniurias – idem da se osvetim za nepravdu; 11) amatum iri – da se bude voljen; 12) imperativ i i konjunktiv prezenta se ironično upotrebljavaju da ukažu na nešto neprilično ili odvratno i nunc et versus meditare sonoros – hajde sad knadi stihove u ovoj buci (ako si junak!) eo², adv. (is) – 1) za prostor – a) tamo statuit legionarios milites eo – tamo je postavio pripadnike legije; b) tuda eo pervenit – tuda je prošao; c) dotle eo rem adduxit – dotle je to doneo; eo consuetudinis venit – dotle je sezalo njegovo iskustvo; 2) za vreme a) do eo usque dum (donec,quamdiu, quoad) – sve do dok (tog trena); usque eo animam retinuit – sve dok je u njemu bio živ duh; 3) to eo scripsi, ut – to sam napisao da; eo illum ad te misi,ne – to sam ti poslao da ne; 4) abl. sing. od is – zbog toga, stoga, zato što frater venit, eo vereor –brat mi je došao, zbog toga se plašim; eo ipso – tim samim ĕōdem, adv. (idem) na isto mesto e. accumbo – na isto mesto zaležem (sedam); e. me recipio – na isto mesto se vraćam; res e. est loci – isto stanje [nepromenjeno] Ēōs (Έώς), samo u nom. – jutarnja rumen ēō/us¹,-a,-um, a.
(`ηώος) –1)jutarnji; 2) istočni equi eoi – konji sa istoka; mare eoum – istočno more ēō/us²,-i, m. (ήωος άστήρ)– 1) Jutarnja zvezda, Danica; 2) čovek sa istoka Ĕpăph/us,-i, m. (Επάφος) – sin Jupitera i Ione ĕpheb/us,-i, m. – mladić između 16 i 20 godina ĕphēmĕr/is,-ĭdis, f. (`εφημερίς) – dnevnik, protokol ĕphippĭ/um, -ĭi, n.– pokrovac za konja (ćebe) ĕphŏr/us,-i, m. (`έφορος) – službenik magistrata u Spartiĕpĭbăt/a,--ae, m. – mornarički vojnik ĕpĭcoen/us,-a,um, a. (`έπικοινος) – dvopolni; koji pripada obim polovima ĕpĭcōp/us,-a,-um, a. (έπικωπος) – [čamac] na vesla, sa veslima Ĕpĭcrăt/es,-is, m. (έπικράτης) – «silni», atribut koji su na Siciliji dali Pompejuĕpĭcrŏc/um,-i, n. (έπικροκος) – fina providna ženska haljina Ĕpĭcūr/us,-i, m. (Έπίκουρος) – grčki filzof, osnivač epikurejske škole, rođen na Samosu 342 ēpĭcūrē/us,-a,-um, a. – epikurejski ēpĭcūrēi,-ōrum, m. (pl.) – pristalice Epikurovog učenjaĔpĭdamn/os,-i, f. (Epidamn/um,-i, n. <Έπίδαμνος) – grad Dyrrhachion, DračĔpĭdaur/os,-i, f. (Έπίδαυρος) – Dubrovnik Ĕpĭgon/i,-ōrum, m. – (Έπίγονοι) – sinovi sedmorice junaka koji su pali pod Tebom ĕpĭgramm/a,-ātis, n. (έπίγραμα) – nadpis, epigram ĕpĭlog/us,-i, m. (έπίλογος) – 1) kraj govora; 2) epilog Ĕpĭmĕnĭd/es,-is, m. (Έπίμενίδες) – slavan kritski prorok oko 590 godina pre Hrista Ĕpĭmēthe/us,-i, m. (Έπίμηθεύς) – Prometejev brat, Pandorin muž i otac Pire ĕpĭnīcĭ/a,-ōrum, n. (pl.) (έπινίκια) – pobedničke pesme ĕpĭphonem/a,-ātis, n. (έπιφώνημα) – uzvik, vrisakĕpĭrhēdĭ/um,-ĭi, n. (έπί+rheda) – kaiši kojima su se konji vezali za kola, amovi Ēpīr/us,-i, f. (`Ήπειρος) – oblast na zapadu Grčke ĕpĭstol/a,-ae, f. (έπιστολή) – 1) pošiljka venio nunc ad literas tuas quas pluribus epistolis accepi – prelazim sad na tvoja pisma koja sam u nekoliko pošiljki primio; 2) pismo epistolam do – pišem pismo; epistolam reddo –odgovaram na pismo; his verbis epistolam misit – ovim je rečima poslao pismo; epistolam solvo (vincula epistolae laxo) – otvaram pismo ĕpĭstolĭ/um,-ĭi, n. (έπιστόλιον) –pisamce ĕpĭstomĭ/um,-ĭi, n (έπιστόμιον) – čep, polopac ĕpĭtăphĭ/um,-ĭi, n. (έπιτάφιον) – posmrtni govor ĕpĭthălămĭ/um,-ĭi, n. (έπιθαλάμιον) – svadbena pesmaĕpĭthĕt/on,-i, n. (έπίθετον) – atribut, epitet ĕpĭtŏgĭ/um,-ĭi, n. (έπί+toga) – ogrtač, gornji kaput ĕpĭtŏm/e,-es, (ĕpĭtŏm/a,ae <`επιτομή) – izvod, suština ĕpĭtўr/um,-i,n. (έπίτυρον) – marinirane masline ĕpōd/os,-i, m. (`επωδος) – lirka pesma u kojoj krći stih sledi posle dužeg, epod Ĕpŏn/a,-ae, f. – boginja zaštitnica konja i magaraca ĕp/ops,-ŏpis, m. (`έποψ) > upupa – pupavac ĕp/os (`έπος)(samo u nom. i acc.) – junačka pesma, epēp/ōto,ōtavi,-ōtum,-are, v. I (particip: epōtus) – 1) pijem, piti e. venenum/poculum –pijem otrov/pehar; 2) upiti, posušiti sol epotat humores – sunce upija vlagu ĕpŭl/ae,-ārum, f. (pl.) – svečan privatni obrok inter epulas – za stolom; vino epullisque deditus –
ĕpŭlār/is,-e, a. (epulum) – gostinski, gozbeni e. accubitio amicorum – zaleganje prijatelja za gozbenu trpezu ĕpŭlătĭ/o,-ōnis, f. – gošćenje ĕpŭl/o,-ōnis, m. – gost triumviri epulones – tročlani kolegijum u Rimu koji se starao za organizovanje svečanosti, kasnije proširen na sedam članova ĕpŭl/or,-ātus sum,-āri, v. dep. I – gostim se, gostiti se, učestvovati u gozbi e. cum matre – ručam s majkom; e. luxuriosius – jedem raskošnije; e. pullos – jedem piletinu ĕpŭl/um,-i, n. – gozba do populo romano e. – priređujem gozbu Rimljanjima ĕqu/a,-ae, f. – kobila ĕqŭl/a,-ae, f. (dem.) – kobilica ĕquārĭ/us,-a,-um, a. – konjski ĕqu/es,-ĭtis, m. – 1) konjanik ille e. sex dierum spatio longitudinem Italiae transcurrit – taj je konjanik za šest dana prevalio dužinu Italije; 2) jahač; 3) ratnik, pripadnik konjice, kavalerist equites peditesque (virisque) – konjica i pešadija; equitem ad pedes deduco – pretvaram konjicu u pešadiju (naređujem da se bore kao pešaci; 4) vitez; 5) stalež vitezova koji se nalazio između senata i naroda; 6) (zbirno) eques = equitesĕquest/er,-ris,-re, a. – viteški statua equestris – kip viteza/konjanika; copiae equestres – konjičke snage; pugna equestris (proelium equestre) – konjička bitka; terror e. –konjički teror; militia equestris – konjičke trupe u ratu; ordo e. – viteški red (stalež)census e. – neophodna imovina da bi se ispunili uslovi za pripadanje redu vitezova;dignitas equestris – viteška čast; locus e. – mesto u pozorištu rezervisano za vitezoveĕquestrĭ/a,-ium, n. (pl.) – mesta u pozorištu za red vitezova ēquĭdem, adv. (ec+quidem, ego quidem) 1) [uz ego i glagol u prvom l. singulara] = ja lično, u svoje ime, bar ja nolim e. – ja lično ne želim; sum e. a te lacessitus – ti si napao mene lično [bukvalno: ja sam napadnut od tebe]; 2) (uz sva lica glagola) – zaista, vaistinu e. nos iamdudum te accusamus – mi te zaista optužujemo; e. si scis tute – ako zaista poznaješ sebe; insanit hic e. – ovaj je vaistinu poludeo; 3) (ponekad se pojačava sa certe, edepol, ecastor i sl.) e. certe (edepol) liberalis est – on je vaistinu širokogrud ĕquīle,-is, n (equus) – konjušnicaĕquīn/us,-a,-um, a. – konjski seta equina – konjska griva ĕquīrĭ/a,-ōrum, n. (pl.) –konjičke trke u slavu boga Marsa ĕquīs/o,-ōnis, m. – vojnik u konjici ĕquītābĭl/is, -e, a. (equito) – 1) uzjašljiv, na čemu se može jahati; 2) sposoban za službu u konjiciĕquītāt/us,-us, m. (equito) – 1)jahač; 2) konjica equitatem omnem praemittit – svu konjicu je unapred poslao; equitatu potius dimico quam peditatu – radije u boj idem sa konjicom nego sa pešadijom; 3) plemstvo, viteštvo ēquĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I –1)jašem, jahati; 2) služiti u konjici quum ille in nostro exercitu equitat – budući da taj služi u našoj jedinici; 3) preći na konju, prejahati equitavi flumen glacie – prejahao sam zamrznutu reku ēquŭlĕ/us,-i, m. – 1) ždrebac; 2) alatka drveni jarac, kozlić ēquŭl/us,-i, m. > equuleus ēqu/us,-i, m. – 1)jahaći konj e. militaris – vojnički (ratnički) konj; sedeo in equo – jašem na konju; vehor in equo – putujem/jašem na konju; mereo equo –
zaslužujem konja (dobijam konja za nagradu); pugno ex equo – vodim bitku s konja; equis viris, equis virisque, viris equisque – svim snagama; 2) e. ligneus – drveni (trojanski) konj; 3) e. bipes – morski konjic; e. fluviatilis – nilski konj; 4) ratna sprava za opsadu grada; 5) Pegaz ērādīcĭt/us,-a,-um, a. – korenast, koji ima koren ērādīc/o,-avi,-atum,-are, v. I (e+radix) – 1)iščupati sa korenom; 2) iskoreniti, uništiti ērād/o,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1) ogrebati, nagrditi eradsit genas – ogrebala (nagrdila)je lice; erado terram – skidam sloj zemlje; 2) izbrisati eradsit nomen eius – izbrisao je njegovo ime; 3) obrijati ĕrăn/us,-i, m. (`έρανος) – neka vrsta sirotinjske kase; sakupljanje novca za siromahe Ĕrăt/o,-us, f. (Έρατώ) – boginja erotske poezije Ĕrătosthĕn/es,-is, m. (Έρατοσθένης) – grčki matematičar i geograf, rođ. 276 pre H. ercisco > hercisco ĕrĕbē/us,-a,-um, a. – erebski, pakleni, podzemni Ĕrĕb/us,-i, m. (`Ėρεβος) – bog podzemnog mraka, sin Haosa; podzemni svet, carstvo mrtvih ērect/us,-a,-um, a. (particip od erigo) – 1) uspravan, prav status e. – uspravan stav; homines erectos constituit – ljudima dade uspravan stav;propra erecta – propeti brod; 2) uzvišen animus/homo e. – uzvišen duh/čovek; 3) napet, napregnut plebs e. exspectatione stat – narod napregnut od iščekivanja stoji; 4) smeon, hrabar ērēp/o,-psi,-ptum,-ĕre, v. III – puziti, mileti crepsit sub terra – puzio je ispod zemlje; crepsi montem – uspuzao sam se na brdo ēreptĭ/o,-ōnis, f. – otimanje e. fuit non emptio – bila je to otimačina a ne kupovina ērept/o,-avi,-atum,-are, v. I – puzim, puziti, mileti ērept/or,-ōris, m. (eripio) – silnik, siledžija, pljačkaš ergā, predlog sa akuzativom – 1)prema, nasuprot, naspram benevolentiam e. Marcum habeo – prijateljski sam raspoložen prema M. optima e. Marcum voluntas – najbolja namera prema M.; me e. –prema meni; malus e. me fuit – bio je zao prema meni; 2) protiv crudelitas e. nobiles –suroovost protiv plemića; odium contra Romanos confirmo – potvrđujem mržnju protiv Rimljana; 3) prema, s obzirom na, u pogledu diligentia e. pecuniam alienam – oprez prema stranoj valuti ergastŭl/um,-i, n. (`εργάξομαι) – 1) kazamat, zatvor za robove i dužnike; 2) sužanj, robijaš ergō¹, kao imenica, = causâ, gratiâ – zaslugom virtutis ergo –zahvaljujući vrlini ergō², adv. – 1) dakle, prema tome, u skladu s tim e. igitur – zbog toga dakle (pleonazam); itaque e. – tako dakle (pleonazam); 2) u pitanjima sa zaključkom e. illi hoc intelligunt, ego non intelligo? – oni to dakle razumeju a ja ne razumem?; cur me e. interrogas? – zašto onda mene pitaš?; 3) sa imperativom tace e.! – ćuti dakle (onda, već)!;destinite e.! – odlučite, dakle (već jednom)! Ĕrichthŏnĭ/us,-i, m. (`Εριχθόνιος) –trojanski kralj, Dardanovsin, Trosov otac ērĭcĭ/us,-i, m. – 1) jež; 2) španski vitezĒrĭdăn/us, -i, m. (Ήριδανός) – mitsko ime reke Poa ĕ/rĭgo,-rexi,-rectum,-ĕre, v. III (e+rego) – 1) ustati, uspraviti se, postaviti uspravno e. arborem/malum – uspravljam jarbol; e. scalas ad murum – uspravljam
skale (stepenice, merdevine) uza zid; 2) podići, uzdići e. oculos – podižem oči; natura hominem erexit – priroda je čoveka digla na noge (uspravila); erexit turrim/villas/aram – podigao je tvrđavu/ vile/oltar; 3) ustati e. me (erigor) – ustajem; alces se erigere non possunt – jeleni ne mogu da se usprave (na dve noge); fumus erigitur – dim se diže; Charibdis erigit aquam – Haribda izbacuje vodu uvis; 4) podizati moral – erexit rempublicam – uzdigao je moral republike; erigo animum/me –ohrabrujem se; contumelia non fregit eum sed erexit – mučenje ga nije slomilio nego očeličilo; auditor erigit se (erigitur) – učenik/slušalac ustade Ērĭgŏn/e,es, f. (`Ηριγόνη) – kći Atinjanina Ikara, Bakhova miljenica Ĕrĭgŏn/us,-i, m. (`Ερίγων) – reka u MakedonijiĔrinny/s,-os, f. (`Εριννός) – boginja osvete, eufemično:Eumenida; latinski: FurijaĔrĭphÿl/e,-es, f.(`Eριφύλη) – Amfijarijeva žena koju je pogubio sin zato što je naterala muža da ide u rat protiv Tebe ĕrĭpĭ/o,-rĭpŭi, reptum,-ĕre, v. III – 1) potežem, potegnutieriputi ensem vaginâ – potegao je mač iz korica; 2) izvlačim, izvući eripit sacra ex incendio – izvlači svetinje iz požara; 3) otimam, oteti eripui eum e manibus hostium – oteo sam ga iz neprijateljskih ruku; 4) osloboditi eripui me ex media morte (a miseria, e manibus militum) – oteo sam se od smrti (od bede, iz ruku neprijateljskih vojnika); 5) izvući seeripuit se ne causam diceret – izvukao se da ne kaže razlog; illi verbis mihi eriperes, sidera coelo lucere – tim rečima mogao si da me navedeš da sumnjam i u zvezdano nebo; 6) lišitieripuit mihi spem/virtutem/timorem – lišio me nade/časti/straha; eripuit Asiam regi –lišio je Aziju kralja ērōd/o,-si,-sum,ĕre, v. III – 1)izglođem, izglodati, oglodati; 2) brstim, obrstiti erodsit frondem – obrstio je lišće ērŏgātĭ/o,-ōnis, f. – isplata, plaćanje, dodela e. pecuniae – isplata novca; ērŏgĭt/o,-are, v. I – istražujem, ispitujem, ispitati e. ex eo –ispitujem ga ērŏg/o,-avi, v. I – isplaćujem, isplatiti, dodeliti erogavit pecuniam ex aerario – isplatio je novac iz riznice; erogat pecuniam in sumptum – plaćam trošakerrāband/us,-a,-um, a. (erro) – zaobilazan, okolišan errabandos illi domos suas pervagabantur – zaobilazeći svoje kuće oni lutaju errātĭc/us,-a,-um, a. – lutalački, zaobilazan, skitnički e. homo – čovek lutalica, skitnica; stellae erraticae – zvezde lutalice;vitis serpens multiplici lapsu et erratico divlja loza razmnožava se i raste divlje/nepredvidljivo errātĭ/o,-ōnis, f. (errāt/us,-us, m.) – lutanje, skitanje, skretanje s pravog puta nulla in coelo erratio inest – ništa na nebu ne luta (ne skreće s puta); longis erratibus actus – dugim grešnim činovima errāt/um,-i, n.(particip od erro) – greška, zabluda, omaška non dicam vitium, sed e. – ne kažem mana nego greška err/o¹,-avi,-atum,-are, v. I – 1) lutam, zalutati monstro erranti viam – pokazujem put zalutalom; 2) grešim, udaljujem se od istine errare eos dicunt, si quidquam ab his praesidii sperent –greše ako su se ikad pouzdali u njihovu pomoć; 3)
varati se fac in hoc me errare – učini da se u ovome prevarim (daj bože da nisam u pravu); illud e. – u tome se varam; e. tempora –grešim u vremenu; si erratur in nomine – ako se vara u imenu; 4) rex erravit et lapsus est – kralj je pogrešio i greška postoji; 5) capilli errantes – raspuštena kosa; lumina errantes –lutajući pogled; ignis errat – požar se širi; 6) terrae erratae – prokrstarene zemlje; 7)sententia errans et vaga – sud kolebljiv i mutan; 8) erro quid faciam – kolebam se šta da radim err/o²,-ōnis, m. – skitnica, lutalica, vagabund err/or,-ōris, m. – 1) skretanje s pravog puta, na stranputicu; reduxi me ex errore in viam – izbavi me od skretanja s puta;e. inextricabilis – neizbežna greška (neizbežno lutanje, u lavirintu); 2) zabluda eum in errorem rapio – uhvatio sam ga u grešci (zabludi); e. mentis – greška u rasuđivanju; e. veri – greška u istini; e. viarum – zabluda; e. insidiatoris – greška onoga koji vreba grešku; 3) omaška e. ducis – omaška vođe; corrigo errorem – ispravljam grešku; 4) lutanje e. ac dissipatio civium – lutanje i rasejanje građana ērŭb/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1)procrvenim, pocrveneti, zacrveneti se e. propter illud visum – pocrvenim pred tim prizorom; 2) stidim se erubuit loqui – stidim se da o tome govorim; amor erubescendus – sramotna ljubavērūc/a,-ae, f. –1)crv kupusar; 2) vrsta kupusa ēruct/o,-avi,-atum,-are, v. I –povraćam, povratiti eructavit saniem – povratio je sukrvicu; eructavi sermonibus caedem bonorum – izrigao je priznanje o seči plemića; flumen eructat arenam – reka izbacuje pesak; Tartarus eructat aestum – Tartar bljuje vatru ērŭdĭ/o,-ivi (ĭi),-itum,-ire, v. IV (e+rudis – oslobađam neznanja i sirovosti)– 1) podučavam, podučavati, obrazovati erudivit et docuit studiosos discendi – podučavao je i učio željne znanja; e. eum literis – učio sam ga slova; erudivit exercitum omni disciplina militari – obučavao je vojsku u svim vojnim disciplinama; eruditus a Socrate – on je Sokratov učenik; literae me tuae erudiunt de republica – tvoja pisma me upoznaju sa [stanjem u] republici; 2) e. facere illud učim kako se to radi; e. qua arte illi capi possint – učim kojom se veštinom oni mogu savladatiērŭdĭtĭ/o,-ōnis, f. (erudio) – 1) obrazovanje; 2) učenost, znanje summa (praeclara) e. –sveobuhvatno [kristalno bistro] znanje; expers eruditionis – lišen znanja (bez iskustva)ērŭdītri/x,īcis, f. – učiteljica ērŭdīt/us,-a,-um, a. (particip od erudio) – 1) obučen; učen, obrazovan homo doctus atque e., litteris eruditior, iuris civilis doctrinâ eruditissimus – čovek učen i obrazovan, posebo u književnosti i naročito u poznavanju građanskog prava; 2) luxus e. – prefinjena raskoš; 3) oculi eruuditi – znalačke oči; 4)manus erudita – vešta ruka; 5) aures eruditae – vične uši; 6) saecula (tempora) erudita – prosvećenivekovi (prosvećena vremena) ē/rumpo,-rūpi,-ruptum,-ĕre, v. III – 1) izbijem, izbiti ignis eruptus faucibus – vatra pokulja iz grla; 2) provaliti erupit stomachum in eum –provalio mu je stomak; 3) probiti, probijati se erupi per hostes –
probijao sam se kroz neprijateljska redove; 4) buknuti ignes erumpunt – požari besne; 5) risus erumpit – smeh puca; odium erupit – mržnja provali; 6) omnia quae cogitata sunt, in hic tempus erumpunt – sve što postoji u ovom vremenu će da izbije na površinu ēr/ŭo,-ŭi,-ŭtum,-ĕre, v. III –1) kopam, kopati eruit aurum terrâ – kopao je zlato iz zemlje; eruit mortuum – ukopao je mrtvaca; 2) čupam, iščupati, iskopati eripui segetem aradicibus – čupao sam žito sa korenom; eripuit eum oculos – iskopao mu je oči; 3) e. aquam remis – remetim mir vode veslima; 4) e. argumenta – iznosim dokaze; 5) servum inde aliquando eruam – roba ću (valjda) već jednom da ulovim; 6) erui eum difficultate numaria – oslobodio sam ga novčanih teškoća; 7) eruit urbem – razorio je grad ēruptĭ/o,-ōnis, f. (erumpo) – 1) provala, proboj fecit eruptionem ex oppido – izvršio je proboj iz grada; facit eruptionem in provinciam – izvršio je upad u provinciju; 2) e. sanguinis – izliv krvi; 3) erupcijaerv/um,-i, n. (`όροβος) – grahorica Ĕrўmanth/us,-i, m. (Έρύμανθος) – planina u Arkadiji na kojoj je Herakle ubio divlheg vepra Ĕrўsichth/on,-ōnis, m. (Έρυσίχθων) –princ koji je posekao drvo u gaju posvećenom Demetri pa je kažnjen neutaživom glađu i nije prestajao da jede dok i sebe samog nije pojeo Ĕrўthrae/um mare (ή Έρυθρà θάασσα) – Crveno more Ĕry/x,-cis, m. (`Έρυξ > Erycus mons) – planina na Siciliji zaveštana Afroditi/Veneri esc/a,-ae, f. (edo) – 1) jestivo, jelo, hrana dii nec escit nec potionibus vescuntur – bogovi niti jedu niti pića troše; 2) mamac voluptas e. malorum – požda mamac poroka escārĭ/us,-a,-um, a. – prehramben, hranljiv, primamljiv escend/o,-i,sum,-ĕre, v. III (e+scando) – popeti se ascendit rotam – popeo se u kočiju; e. in currum/in rostra/in equum – penjem se u kola/za govornicu/na konja escit, escunt(sum) > erit, erunt – biće, bićē escensĭ/o,-ōnis, f. (escendo) – iskrcavanje escensionem facio ab nave in terram – iskrcavam se iz lađe na kopno ascens/us,-us, m. – uspon, uspenje escŭlent/a,-ōrum, n. (pl.) – hrana, jestiva e. ac potulenta – jela i pićaescŭlent/us,-a,-um, a. (esca) – 1)jestiv animalia esculenta – jestive životinje; 2) pun hrane ore eculento – ustima punim hrane ēsĭt/o,avi,-atum,-are, – v. I (edo) –jeduckati, često jesti Esquĭlĭ/ae, f.(pl.) – najveći od 7 bregova Rima sa mnogim grobljimaessĕdārĭ/us,-ĭi, m. (essedum) – galski i britanski ratnik u dvokolici equites hostium essedariique acriter proelio cum equitate nostro conflixerunt – konjica i ratnici u dvokolicama vodili su ogorčenu bitku sa našom konjicom essĕd/um,-i, n. (essĕd/ae,-ārum, f.) – 1) galska ratna kočija (dvokolica) ex essedis desiliunt – iskaču iz bornih kola; 2) luksuzna (putnička) kočija, čeza essentĭ/a,ae, f. (ούσία) – suština, bit ēsŭrĭ/es,-ēi, f. –glad ēsŭrĭ/o,-ivi, -itum,-ire, v. IV (edo) – 1) priželjkujem hranu, jede mi se, gladan sam, gladovati; 2) čeznem, čeznuti; 3) obožavati esurit aurum – obožava zlato; nihil ibi, quod nobis esuriatur, erit – ovde neće
biti ničega za čim čezbem ēsŭrĭ/o,-ōnis, m. – isposnik, gladnik ēsŭrĭtĭ/o,-ōnis, f. – gladovanje, glad et, sastavni veznik – 1) i et alia – i drugo;etcetera (et cetera) – i tako dalje; audiatur et altera pars – neka se čuje i druga strana; 2)et … et – kako … tako i (i …i); 3) -que… et (sastavlja reči a ne rečenice) legatique et tribuni– i legati i tribuni; 4) et … -que (sastavlja dve rečenice); 5) neque … et (et … neque = et non) (negira jednu reč) et cetra nec longa calamitas – izvesna ali ne i duga nesreća; nec miror et gaudio, id factum esse – istina je da se ja ne samo divim već i uživam; quia et consul aberat nec facile erat nuncium mittere – budući da je i konzul odbio, nije bilo lako uputiti glasnika; 6) id, et facile, effici posse – to se, i to lako, moglo postići; parvae res et eae tenues – sitne stvari i one tanane; errabas et vehementer errabas – pogrešio si, strahovito si pogrešio; 7) (sa izrazima sličnosti i razlike par, idem, similis ,aeque stoji et =ac, atque – nego i, već i) non alia causa aequitatis est in uno servo et in pluribus – nema razlike u odnosu prema jednom robu i/ili prema više njih; 8) et quidem – da, ali (upotrebljava se kad priznajete da sagovornik ima pravo, ali da to nije bitno); 9) povezuje dve radnje dixit et extemplo abiit – reče i iz istih stopa ode; vix prima inceperat aestaset pater iubebat – tek što je nastupilo leto, otac naredi; 10) posle imperativa et označava šta će da usledi: dic – et magnus mihi eris Apollo – reci i bićeš mi veliki Apolon; 11) uvodi naglašeno pitanje et quisquam praeterea numen Iunonis adoret? – i ko će uostalom da obožava Junonino božanstvo; et tu, Brute? – zar i ti, Brute?;12) et = etiam et alii multi – kao i mnogi drugi; probe et ille – pitaj i njega; timeo Danaos et dona ferentes – bojim se Danajaca i kad darove nose; 13) kad se negativnoj rečenici da pozitivan obrt nihil habent haec proni et supera semper petunt – ništi nemaju ništa a stalno ištu nebo ĕtĕnim, veznik kojim se potvrđuje i osvetljava napred rečeno – jer, naime, bez sumnje, štavišeĔtĕŏcl/es,-is, m. (`Eτεοκλής) – sin Edipa i Jokaste ĕtēsĭ/ae,-ārum, m. (pl.)(`ετησίαι) –neka vrsta pasatskih vetrova koji duvaju bez prekida 40 dana ēthĭc/e,-es, f (`ηθική) –etika, filozofija morala ēthŏlŏgĭ/a,-ae, f. (`ηθολγία) – opis karaktera ēthŏlŏg/us,-i, m. – rugalica, neko ko podrugljivo podražava običaje drugih ĕtĭam, veznik (et+iam) –1) uz to, pored toga, kao i, samo aliae etiam dicendi virtutes – druge [vrline] kao i vrlina govorništva; unum etiam vos rogo – tebe jednoga molim; 2) (da se doda nešto veće, značajnije) štaviše, osim toga haec omnes sapientes summa, quidam e. sola bona esse dixerunt – 3) u potvrdnim odgovorima: pa, zaista Numquid vis? Etiam ut mox velias. – Šta želiš? Pa zaista da što pre dođeš; 4) sa imperativom: ipak circumspice e. – obazri se ipak; 5) sa pitanjima ljutnje e. clamas? – još i vičeš?; e. vigilas? – jesi li budan? (probudi se više!); e. aperis? – hoćeš li već jednom da otvoriš?; 6) još, još non satis me pernosti e. – ti me još uvek ne poznaješ
dovoljno; 7) etiam atque etiam – opet i opet hoc te e. atque e. rogo – ovo te po ne znam koji put pitam ĕtĭamnunc (ĕtĭamnum), adv. –1)još uvek vos cuncamini e. – još uvek oklevate; e. mulier intus est? – da li je žena još uvek u kući?; nullus e. – još niko; epistolam illam Balbo, quum e. in provincia esset, misi – poslao sam ovo pismo Balbu koji je još bio u provinciji; 2) e. = etiam ĕtĭamsi, veznik – ako ipak, premda e. iucunda non est, mihi tamen grata est – premda ta istina nije prijatna, meni je ipak draga; e. nobilitatum non sit, tamen honestum est – premda nije plemić, ipak je pošten ĕtĭamtum (ĕtĭamtum), adv. –još uvek tada e. vita hominum sine cupidine agebatur – tada život ljudi još uvek nije bio opterećen požudom Ētrūrĭ/a,-ae, f. – oblast u Italiji, sada Toskana etsi, veznik u dopusnim (koncesivnim) rečenicama: 1) ako ipak, premda, mada, iako e. abest maturitas aetatis, iam tamen – premda nisi u zrelom dobu, ipak; 2) do poenas temeritatis meae: e. quae fuit temeritas? – plaćam kaznu svoje ludosti; pa ipak, šta je ludost? ĕtўmŏlŏgĭ/a,-ae, f. (έτυμολογία) – nauka o postanku i poreklu reči, etimologija eu, uzvik radosti i zadovoljstva (εΰ) – o! joj! Sjajno! Euan, m. (Εΰάν, svečani kliktaj bahantkinja)- jedan od atributa Bakha Euand/er,-dri, m. (Εΰaνδρος) – sin Hermesa i nimfe, koji je pre trojanskog rata osnovao grčku koloniju u Italiji euax, uzvik – hej! zdravo! Euboe/a,-ae, f. (Εΰβοια) – ostrvo Negroponte u Egejskom moru Euclīd/es,-is, m. (Εύκλείδης) – 1) filozof iz Megare, Sokratov učenik, 400 god. pre H.; 2) slavni matematičar, rođen 308 god. pre H.Eumenid/es,-um, f. (pl.) (Eύμενίδες) – «dobrice», eufemizam za Erinije, boginje osveteeunūch/us,-i,(εύνοϋχος) – evnuh, uškopljenik, kastrat euoe, uzvik oduševljenja bahantkinja Euphorb/us,-i, m. (Eΰφορβος) – Trojanac: Pitagora je verovao da je nasledio njegovu dušu Euphrāt/es,-is, m. (Eΰφράτης) – Eufrat Eurīpĭd/es,-is, m. (Eύριπίδης) – atinski tragičar rođ. 480 god. pre H. eurīp/us,-i, m. (εΰριπος) – 1)tesnac, klanac; 2) moreuz; 3) potok, vodotok Eurōp/a,-ae, f.(Eύρώπη) – 1) kći frigijskog kralja Agenora koju je ugrabio Zevs prerušen u bika i odneo na Krit, gde je rodila Minosa i Serpadona; 2) kontinent Evropa eurō/us,-a,-um, a. – jugoistočni; južni; istočni eur/us,-i, m. (εΰρος) – 1) jugoistočni vetar; 2) istočnak; 3) vetar Eurўdĭc/e,-es, f. (Eύρυδίκη) –Evridika, Orfejeva žen: na dan venčanja umrla od ujeda zmije; Orfej za njom ide u podzemni svet i dobije dozvolu od Plutona da je vrati pod uslovom da se ne osvrne dok ne izađe na svetlost dana, što mu nije pošlo za rukom
Eurўnŏm/e,-es, f. (Εύρυνόμη) – kći Okeana i Tetide, Leukotejina mati
Eurўpўl/us,-i, m. (Εύρύπυλος) –1)Heraklov sin; 2) grčki ratnik u Trojanskom ratuEurysthĕ/us,-i, m. (Εύρυσθεύς) – Persejev sin, kralj Mikene Eurўt/us,-i, m.
(Eurit/on,-ōnis, Εύρυτος ) – kralj Ehalije na Evbeji, Jolin otac Euterp/e,--es, f. (Eύτέρπη) – Muza zaštitnica muzike euxīn/us,-a,-um, a. (εΰξεινος) – «gostoljubivi», atribut Crnog moraēvā/do,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1)izlazim, izići; e. ex corpore – izlazim iz kože; e. in terram – izlazim na kopno; 2) izbegavam, izbegavati – evasi ab improbis iudicibus – izbegao sam korumpirane sudije; evadit periculo – izbegava opasnost; evasi ex manibus hostium –izbegao sam iz neprijateljskih ruku; 3) naprezati se, penjati se e. ad fastigia/in ardua – penjem se uz strminu/u visine; 4) naći ishod nescio quo haec evasura sint ne znam kakav će biti ishod; pestilentia evadunt in longos morbos – zagađena atmosfera se odrazila u dugim bolestima; 5) postati iuvenis evasit orator – mladić je postao govornik; 6) ostvariti, obistiniti se evasit id quod somniavimus – obistinilo se ono što smo sanjali; 7) preći, ostaviti za sobom evasi media castra – prošao sam kroz logore; evasit saltum – prošao je kroz tesan klanac; evasit angustias – ostavio je za sobom muke (teškoće) ēvāgīn/o,-avi,-atum,-are, v. I – e. gladium – vučem mač iz korica ēvăg/or,-āgus sum,-ari, v. dep. I – 1) širim se, širiti se spatium ad evagandum est – prostor treba da se proširi; 2) izliti se, poplaviti Nilus evagatur – Nil se izlio ēvă/lesco,-lŭi,-ĕre, v. III – 1) ojačam, ojačati rami evalescunt – grane jačaju; 2) e. illud facere – mogu to da uradim ēvā/nesco,-nŭi,-ĕre, v. III – iščezavam, iščeznuti, nestati, ispariti vinum evanescit – vino hlapi; evanuit ex oculis in auram – iščezao je u vazduhu; aquae evanescunt – voda ispari; fama evanuit ex memoria – glasine su pale u zaborav; evanuit ingenium Kaesonis – Kesonov dar je iščezaoēvānĭd/us,-a,-um, a. – isčežljiv, nestalan ēvast/o,-avi,-atum,-are, v. – razoriti, uništiti, upropastiti evastavit omnia/agrum – upropastio je sve/zemlju ē/vĕho,-vexi,-vectum,-ĕre, v. III – 1) iznosim, izneti evexit signa ex fanis – izneo je kipove iz hrama; 2) evehor equo/curru/navi – putujem na konju/kolima/brodom; evehor mari aegaeo – idem iz Egejskog mora; 3) e. in hostem – idem na (napadam) neprijatelja; e. insulam – idem na ostrvo; 4) evehitur os omnis – to je iz usta mnogih; 5) fama evecta insulas – glas se proširio po ostrvima; 6) evexi eum ad aethera – digao sam ga u zvezde; evexit hominem ad deos – digao je čoveka među bogove; opes evectae supra modum privatum –prekomerna moć za jednog čoveka ē/vello,-velli (vulsi),-vulsum,-ere, v. III – 1) čupam, iščupati evellit arborem/linguam ei – isčupao je stablo/ isčupao mu je jezik; 2) evulsit opinionem/suspicionem/scrupulum ex animo – izbacio je iz duše to mišljenje/sumnju/obzir; evellit consules ex fastis – izbacio je konzule iz kalendara; 3)timebam ne evellit ea quae acciderunt – plašio sam se da se ne desi to što se događa; nihil mihi improviso evellit – ništa neočekivano nije mi se desilo; 4) pax evellit – mir vlada; 5)omnia prospera inde evenient – svaki napredak će odatle da
poteče ēvent/um,-i, n. – (evenio) – 1) događaj memoria eventorum – pamćenje događaja; 2) sled dubia eventa rerum futurorum – neizvesni sled budućih dešavanja ēvent/us,-us, m. 1) sudbina, događaj paratus ad omnem eventum – spreman na sve; 2) ishod e. pugnae – ishod bitke; 3) ad eventum festinat – hita prema cilju ēvebĕr/o,-avi,-atum,-are, v. – 1)pokrećem, pokrenuti; 2) biti, mlaviti ēvegr/o,ĕre, v. III – lijem, izliti, mons evergit rivos – planina izliva potoke ēverrĭcŭl/um,-i, n. (everro) – 1) metla; 2)ribarska mreža; 3) grebeniēverr/o,-i,-versum,-ĕre, v. III – 1)mètem, počistiti everri stercus ex aede – metem smeće iz kuće; 2) opelješiti everrit fanum – opljačkao je hram ēversĭ/o,-ōnis, f. – 1) rušenje, prevrtanje e. columnae – rušenje stuba; 2) uništavanje e. templorum –uništavanje hramova; 3) remećenje, poremećaj e. vitae – poremećaj života ēvers/or,-ōris, m. – rušilac e. Carthaginis – rušilac Kartagine ēve/rto,-rti,-rsum,-ĕre, v. III – 1) prevrnuti, izvrnuti;zavrnuti, odvrnuti evertit cervicem – odvrnuo mu je šiju; 2) oboriti, prevrnuti evertit naviculam/aedificium/currum – prevrnuo je čamac/zgradu/kola; 3)evertit urbem – razorio je grad; 4) evertit leges/definitionem – ukinuo je zakone/definiciju; e. amicitiam – prekidam prijateljstvo; 5) e. pupillum patriis bonis –oduzimam staranje nad javnim dobrima ēvestīgāt/us,-a,-um, a. (ex+vestigo) – istražen, nađen, otkriven ēvĭden/s,-tis, a. (video) – 1) očigledan, jasan res evidentes, quid est evidentius? – jasna stvar, šta može da bude jasnije? ēvĭdenter, adv. – jasno, očigledno e. poenitet – to očigledno izaziva nezadovoljstvo ēvĭdentĭ/a,-ae, f. – jasnoća govora, očiglednost, pouzdanost ēvĭgil/o,-avi,-atum,-are, v. – 1) budim se, probuditi se; 2) budan sam e. noctem – bdim [celu] noć; 3) naprežem se, mučim se evigilatum nobis est – treba da se sasvim otreznimo; consilia evigilata cogitaionibus – temeljito promišljeni saveti;ēvĭ/lesco,-lŭi,-ĕre, v. – obezvrediti, postati bezvredan ēvi/ncĭo,nxi,-nctum,-ire, v. IV –oviti evinxit caput diademate – ovila je dijademu oko glave; caput evictus foliis – glava vijena lišćem ē/vinco,-vīci,-victum,-ĕre, v. III – 1) pobediti, poraziti, potući do nogerogus evictus – pobeđeni zemni ostaci (iz kojih se duša oslobodila); platanus evicit ulmos –platan je pobedio (potisnuo) brestove; 2) nadvladati e. dolorem – savlađujem bol; nadvisitiarbor evincit nemus – stablo nadvisuje šumu; 3) (u pasivu) popustiti evincor lacrimis –pobeđen sam (popuštam pred) suzama ēvĭr/o,-avi,-atum,-are, v. I (ex+vir) – razljuditi, uškopiti, duhovno oslabiti ēviscĕr/o,-ātum,-are, v. I (ex+viscera) – prosuti crevaēvītābĭl/is,-e, a. – izbežljiv, što može da se izbegne ēvītātĭ/o,-ōnis, f. (evito) –izbegavanje e. malorum – izbegavanje poroka (zala) ēvīt/o¹,-avi,-atum,-are, v. I –izbegavam, izbeći e. dolorem – izbegavam bol; evita suspitionem – izbegavaj sumnjičenje;evitabo pericula – izbegavaću opasnosti; tempestas evitata est – oluja je izbegnutaēvīt/o²,-avi,-atum,-
are, v. I (ex+vita) – ubiti evitavit vitam ei lišio ga je životaēvŏcāt/i,-ōrum, (evoco) – otpušteni ratnici koji su se u kritičnom trenutku javili u dobrovoljce ēvŏcātĭ/o,-ōnis, f. (evoco) – prizivanje, sećanje, pripovedanje uspomena, evokacija ēvŏcāt/or,-ōris, m. – 1) kazivač; 2) doušnik ēvŏc/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) zovem, zvati evoco nostros ad pugnum – pozivam naše u borbu; 2) prizivam evocavi deos – prizivao sam bogove; 3) pozvati evocavit principes civitatis ad se – pozvao je gradske prvake da dođu kod njega; evocavit legiones ex hibernis – pozvao je legije [da izađu] iz zimovnika; 4) prizivati u sećanje, evocirati; 5) izazvati, izazivati misericordia nullius oratione evocata – samilost koju nisu izazvale reči; evocavit mihi risum/lacrimas –izazvao je kod mene smeh/suze ēvŏl/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) odletim, leteti, izleteti, odleteti aquila evolavit ex quercu – orao je odleteo sa hrasta; 2) povući se, pobeći hostes evolant ex silva – neprijatelj se povlači (beži) iz šume; evolavit senatu – napustio je senat; 3) e. ex urbis rus – hitam iz grada na seosko imanje; 4) evolavi poena – izbegao sam kaznu; 5) e. altius – penjem se (na konja) ēvŏlūtĭ/o,-ōnis, f. – 1) otvaranje = čitanje e. poëtarum – čitanje pesnika ē/volvo,-volvi,-vŏlūtum,-ĕre, v. III – 1) valjati evoluntur per humum – valjaju se po zemlji; 2) kotrljati flumen arenam in mare evolvit – reka valja pesak u more; 3) e. me (evolvor) – ispadam, izlazim; flumen se evolvit in mare – reka se stropoštava u more; 4) serpens repente evoluta – zmija se naglo skoluta; 5) otvoriti e. librum/poetas/volumen epistolarum – otvaram (čitam) knjigu/pesnike/svežanj pisama; 6) fumus evolutus – dim koji se diže uvis; 7) e. involutum – otvaram koverat; 8) pričatievolvit naturam rerum – govorio je o prirodi stvari ēvŏm/o,-ŭi,-ĭtum,-ĕre, v. III –izbaciti iz sebe, izbljuvati evomuit conchas – povratio je školjke; urbs evomit pestem –grad progoni jednog gnusnog čoveka; e. pecuniam devoratum – trošim pare nemiliceēvulg/o,-avi,-atum,-are, v. I – iznosim u javnost, obelodanjujem evulgavit ius civile –obznanio je građanski zakon; pudor evulgatus – nagrađena sramota ēvuslsĭ/o,-ŏnis, f.(evello) – čupanje e. dentis – vađenje zuba ex, predlog sa ablativom (uglavnom ispred vokala) – iz > e exăcerb/o,-avi,atum-are, v. I (acerbus) – zagorčim, zagorčiti; ogorčati, postati gorak exacerbavit hostes contumeliis – ogorčio je neprijatelje poniženjima;exacerbat animos irâ – ogorčuje duhove gnevom exactĭ/o,-ōnis, f. (exigo) – 1) progon e. regem – proterivanje kralja; 2) uterivanje e. debiti (pecuniarum) – ugonjenje duga; 3) oporezivanje, porez e. publica – državni porez; nadzor, kontrola e. operum publicum –nadzor nad javnim radovima exact/or,-ōris, m. – 1)progonitelj e. regum – progonitelj kraljeva; 2) egzekutor, izvršilacprovincia differta exactoribus – provincija strepi od egxekutora; 3) upravnik, nadzornik, kontrolor e. recte loquendi – kontrolor pravilnog govora exact/us,-a,-um, a. (particip od exigo) – podroban, tačan numerus e. – tačan
brojexăc/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1) oštrim, brusim, oštriti exacuit mucronem in eum –ošttrio je nož za njega; 2) dražiti, razdraživati exacuit eam – razdražio je; irâ exacuor – razdražen sam gnevom exadvesum (exadversus), 1) adv. – prema, nasuprot, preko kutae. est fabrica – radionica je preko puta; e. ei loco – prema (nasuprot) njemu; 2) predlog sa akuzativom nasuprot e. eum locum – nasuprot njega exaedĭfĭcātĭ/o,ōnis, f. – 1) podizanje, izgradnja; 2) e. historiae – izrada (pisanje) istorije exaedĭfĭc/o,avi,-atum,-are, v. I – 1) stvoriti exaedificavit mundum – stvorio je svet; 2) exaedificavit Capitolium/oppidum/templa deorum – podigao je K./grad/hramove bogovima; 3) ozidatie. domos et villas – podigao sam domove i vile; 4) e. opus – završavam delo; 5) e. eum ex aedibus – izbacujem ga iz kuće exaequātĭ/o,-ōnis, f. (exaequo) – ravnanje, izjednačavanje exaequ/o,-avi,-atum-are, v. I –1) izjednačujem (ravnam) sa sobom, upoređujem, uporediti exaequat tumulos tumulis – izjednačio (uporedio) je humke sa humkama; 2) urediti exaequit vitam ad unam regulam – uredio je život prema jednom pravilu; 3) postaviti u istu ravan, izjednačiti e. me cum eo – izjednačujem se s njim;exaequit libertatem – dao je svima jednaku slobodu exaest/ŭo,-avi,-atum,-are, v. I –šumiti mare exaestuavit – more je šumilo; 2) zagrejati, ugrejati mens exaestuor irâ – duša se zagrejava gnevom; 3) terra exaestuat hos aestus – zemlja ispušta toplotuexaggĕrātĭ/o,-ōnis, f. (exaggero) – 1) gomilanje; 2) zanos, ustreptalost e. animi –ustreptalost duše, zanos exaggĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) gomilam, gomilati e. magnas opes – gomilam mnoge snage; 2) puniti, podizati puneći exaggeravit spatium maris – podigao je nivo mora; 3) povećati, uvećati; 4) preterati exaggeravit beneficium –preterao je sa dobrotom; oratio alta et exaggerata – govor uzvišen i visokoparanexăgĭtāt/or,-ōris, m. (exagito) – nasilnik, siledžija; klevetnik exăgĭt/o,avi,-atum,-are, v. I – 1) hajkati, loviti e. leporem – lovim zeca; 2) mučiti, uznemiravati; 3) napadati; 4) ogovarati; 5) uzbuditi, pobuditi, probuditi; 6) dražiti, razdražiti, buniti exagitavit plebem/vulgum – bunio je narod/mase exalb/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – pobeleti, pobledetiexām/en,-ĭnis, n. (exigo) – 1) roj e. apum/vesparum – roj pčela/osa; 2) čopor, grupa, rulja e. servorum – čopor robova; 3) jezičak na vagi; 4) predmet ispitivanja, ispitexāmĭn/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) rojiti se, kretati se u čoporu; 2) vagati, meriti aër examinatur paribus ponderibus – vazduh se drži u ravnoteži; 3) ispitivati, istraživati iudex examinat crimen – sudija istražuje/ispituje zločin examplex/or,-ari, v. dep. I – obujmiti, obuhvatiti, zagrliti exānĭmātĭ/o,-ōnis, f. (examino) – 1) gušenje; 2) strava, užas, nesveste. quasi comes pavoris – strava je gotovo isto što i užas exānĭm/us,-a,-um, a. (exānim/is.-e, a) (anima) – 1) beživotan, mrtav corpus exanimum – mrtvo telo; 2) polumrtav, premro e. metu uxor – žena premrla od straha exānĭm/o,-avi,-atum,-are, v. I (samo u pasivu) – 1) iznuriti milites
exanimati cursu – vojnici iznureni dugim maršem;examinatus cursu – iznuren maršem; 2) ubiti exanimavit eum taxo – usmrtio ga je tisovim štapom; 3) exanimor – mrem; 4) izludeti te metus exanimat – tebe strah izluđuje; 5) slabiti, lišiti snage vinum exanimatur – vino lišava snage; verba exanimata – oveštale (izlizane) reči exantl/o,avi, v. I(exanclo) – 1) praznim, ispiti exantlavit vinum – ispio je vino; 2) proliti exantlavit sanguinem – prolio je krv; 3) podnositi, izdržati e. omnes labores – pdnosim sve nevolje exa/rdesco,-rsi,-rsum,-ĕre, v. III – 1)upaliti, zapaliti se materies facilis ad exardescendum – lako zapaljive materije; e. desiderio – gorim od želje; 2) buknuti bellum exarsit – rat je buknuo; amor exarsit – ljubav je buknula exa/resco,rŭi,-ĕre, v. III – 1) sušim,isušiti, osušiti, presušiti amnis/fons exarescit – potok/izvor presušuje; lacrimae exarescunt – suze se suše; 2) iščeznuti facultas dicendi exaruit – sposobnost govora je iščezla exarm/o,-avi,-atum,-are, v. I –1) razoružam, razoružatiexarmat cohortes – razoružaje kohorte; 2) oslabiti, obnesposobiti, neutralisati e. accusationem – činim optužbu ništavom exăr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) orem, razorati, izorati; 2) proizvesti exaravit tantum frumenti – proizveo je mnogo žita; 3) pisati, napisatie. poema – pišem pesmu exaspĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) exasperat mare fluctibus – more se zatalasalo; 2)ogrubeti; 3) ogorčiti; 4) podivljati gens exasperata – podivljalo pleme; 5) pogoršati e. morbum – bolest se pogoršala; 6) razdražiti exauctōr/o,-avi,-atum,-are, v. I – otpustiti iz vojske, demobilisati exaudĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – dočuti, čuti na daljinu maxima voce, ut omnes exaudire possint, dicam – govorim iz svega glasa kako bi svi mogli da me čuju; illud exauditur – to se čuje (dopire do ušiju) exaug/ĕo,-ēre, v. II – uvećati, povećati exauget opinionem – raširio je to mišljenje exaugŭrātĭ/o,-ōnis, f. – skrnavljenje, oskvrnuće, obesvećenje, profanisanje exaugŭr/o,-avi,-atum,-are, v. I – skrnaviti, oskvrnuti, profanisati excaec/o,-avi,-atum,-are, v. I – oslepiti, lišiti vidaexcalcĕ/o,-avi,-atum,-are, v. I – izuti se excalceavit pedem – izuo (skinuo) je cipele;excalceatus – izuven, bos; excalceati – mimetički glumci excandescentĭ/a,-ae, f. –uzrujanost excan/desco,-dŭi,-ĕre, v. III – 1)sijati, zračiti; 2) planuti ira excandescit fortuito – ponekad plane gnevom excant/o,-avi,-atum-are, v. I – očarati, opčiniti činimaexcantavit puellas clausas – opčinio je zavorene devojke; e. fruges – činima mamim letinu s tuđe njive; e. sidera – opčinjam zvezde excarnĭfĭc/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) čerečiti,excarnificavit eum iseckao ga je na komade; 2) mučiti, zlostavljati excav/o,-avi,-atum,-are, v. I – izdubiti, izlokati excavit trullam – izdubio je lopatu ex/cēdo,-cessi,-cessum,-ĕre, v. III – 1) izići, otići e. ex isto loco/ Italia/finibus (e. loco/Italia/domo/finibus) –odlazim iz ovog mesta/iz Italije/iz ovih predela; Orpheus excessit ex tenebris in lucem –Orfej je izišao iz mraka na svetlost dana; e. e vita/medio –
a) umirem; b) idem (prelazim) s onu stranu; excessi ex pueris – izašao sam iz malih; 2) dopreti res excessit ad patres –stvar je doprla i do otaca; 3) res excessit in magnum certamen – stvar je prerasla u veliko nadmetanje; 4) illa clades magnitudine excessit – taj poraz je odsudan; 5) nestati cupiditas e corde excedit – požuda iščezava iz srca; res excessit e memoria – stvar je iščezla iz sećanja; 6) napustiti; 7) preći u, pretvoriti se u excellen/s,-tis, a. (particip od excello) –1) istaknut, uzvišen, visok locus e. – visoko mesto; 2) izvanredan, odličanhomo/natura/pulchritudo e. – izvanredan čovek/izvanredna priroda/lepota; e. vel in vitiis vel in virtutibus – izvanredan kako u porocima tako i u vrlinama excellentĭ/a,-ae, f. –1)izvanrednost, izuzetnost e. animi – izvanrednost duha; 2) (pl.) excellentiae quaedam –istaknute ličnosti excell/o,-ŭi,-ĕre, v. III (ex+cello) – 1) stršim,stršati tumulus excellit –breg strši u nebo; 2) isticati se excelluit inter omnes – isticao se među svima; excellit animi magnitudine – ističe se veličinom duha; excelluit ingenio/dignitate – isticao se darom/dostojanstvom; excellit in arte/facultate – isticao se u umetnosti/sposobnosti; 3) prednjačiti excelluit vitiis/improbitate – prednjačio je u porocima/bestidnostiexcelsĭt/as,-ātis, f. – 1) visina, vrh e. montium – visina brda; 2) uzvišenost e. animi et magnitudo – uzvišenost i širina duha excels/us,-a,-um, a. (excello) – 1) visok, istaknutmons/locus e. – visoko brdo/visok položaj; in excelso colloco – u visinama/na visini; 2) uzvišen e.homo/animus – uzvišen čovek/duh; in excelso vitam ago – provodim život na visokom položaju; excelsa et alta spero – polažem nade u uzvišene i visoke stvari; orator grandior et quodamodo excelsior – veliki i izvanredan govornik exceptĭ/o,-ōnis, f. (excipio) – 1)izuzetak nulla regula sine exceptione – nema pravila bez izuzetka; sunt in lege duae exceptiones – u zakonu imaju dva izuzetka; sine ulla exceptione – bez ijednog izuzetka; 2) primedba, zamerka, prigovor datur illi, unde petitur, vetus atque usitata exceptio – dati i optuženom pravo da stavi prigovor exceptĭuncŭl/a,-ae, f. (dem od exceptio) – mali izuzetak except/o,-avi,-atum,-are, v. I (pojačan excipio) – izvući, izbaviti exceptavit mullos ex piscina – izbavio je magarce iz ribnjaka ex/cerno,-crēvi,crētum,-ĕre, v. III – lučim, razlučiti, izdvojiti excrevit Saguntinos ex numero captorum –izdvojiti Saguntine iz ostalih zarobljenika; excernit turbam forensem – razmrsuje nerede javnim suđenjem excerp/o,-psi,-ptum,-ĕre, v. III (ex+carpo) – 1)vadim, izvaditi e. semina pomis – vadim semenke iz voća; 2) izvući e. ex malis si quid inest boni – izvlačim iz zla ako ima što dobro; excerpsit nomina – izvadio je imena [iz spiska]; 3) praviti izvatke/beleške, beležiti excerpsi verba ex libro – zapisivao sam reči iz knjige; 4) izdvojitiego me illorum numero e. – izdvajam se od njih (neću da budem jedan od njih); e. me consuetudini hominum – napuštam ljudske navike excess/us,-us, m. (exedo) – 1) odlazak e. e vita (e. vitae) – smrt; 2) udaljavanje od teme, skretanje; 3)
zastranjivanje, srljanje u porok excĕtr/a,-ae, f. – 1) zmija; 2) zla žena excīdĭ/um,-ĭi, n. (exscidium, excīdĭ/o,-ōnis, f.) – 1) razaranje e. urbis – razaranje grada; 2) istrebljenje e. gentium –zatiranje plemena excĭd/o¹,-i,-ĕre, v. III (ex+cado) – 1)pasti, ispasti excidit navi – pao je s broda; excidi equo – pao sam s konja; dentes excidunt – zubi ispadaju; animal ex utero elapsum excidit – mladunče je iz materice ispalo; nefarii gladii excidebant de crudelissimis manibus – gnusni mačevi su ispadali iz svirepih ruku; 2) omaći se verbum excidit ore – reč mu se omakla (izbrbljao se); 3) izroditi se libertas excidit in vitium – sloboda se izrodi u porok; 4) nestati, izgubiti se vultus, oratio, mens denique excidit – crte lica, govor, duša najzad nestaje; luctus/memoria excidit – žalost/sećanje iščezava; excidit de memoria –gubi se iz sećanja; pacis mentio excidit ex mnium animis – niko više nije mislio na mir;cogitatio illius rei mihi excidit – sećanje na to me je napustilo; 5) excidens – zaboravan; 6)excidit regno/uxore – izgubio je kraljevstvo/ženu excī/do,-īdi,-īsum,-ĕre, v. III (ex+caedo) – 1) vaditi excidi lapides e terra – vadio sam kamenje iz zemlje; 2) iščupatiomnes arbores longe lateque exciderunt – sva velika i obilara stabla su iščupana; 3) izdubiti gutta excidit saxum – kap je izdubila kamen; 4) probiti excido viam inter montes – probijam put između brda; 5) razoriti excidit urbes/domos – razorio je gradove/domove; 6) provaliti excidit portas – provalio je kapije excĭ/ĕo-īvi,ītum,-ire, v. IV(exc/ĭo,-īvi,-ītum,-ire) – 1) pozvati e. eum Româ – pozivam ga u Rim; excivit hostem ad pugendum –pozivao je neprijatelje u borbu; 2) nagovarati exciri e sedibus/iuventutem ex Italia –nagovarati [ljude] da napuste staništa/ mlade da napuste Italiju; 3) uzbuditi, razdražiti; 4) poljuljati, poremetiti iuventus largitionibus excita – mladost poljuljana izobiljem; 5) uznemiriti sonitus ignotus eum excivit – neodređena buka ga je uznemirila; conscientia mentem excitam vastabat – uznemirena savest je opustošila um; 6) izazvati excivit tumultum/terrorem – izavao je uzbunu/strah ex/cĭpĭo,-cēpi,-ceptum,-ĕre, v. III (ex+capio) – 1) isčupati excepit telum ex vulnere – isčupao je mač iz rane; 2) izvući excepi eum e mari/servitute – izvukao sam ga iz mora/ ropstva; 3) izuzeti illis exceptis – sa izuzetkom njih; 4) usloviti lex excipit ut (ut ne) – zakon uslovljava da (da ne); reus non excipitur, quominus decemvir fieri possit – optuženi ne uslovljava koji decemvir će da bude sudija; 5) dati excepit sanguinem patriâ – dao (prolio) je krv za otadžbinu; 6) e. me in pedes – sjahujenm s konja (idem peške); 7) e. corpus clipeo – oslanjam se na štit; 8) uhvatiti excepit multos ex fuga dispersos – pohvatao je mnoge koji su se razišli bežeći; 9)Orestes excepit incautum – Orest je zarobio neopreznoga; 10) primiti excepi eum epulis –primao sam ga na gozbe; terra/patria eum excipit – zemlja/otadžbina ga prima; excipit vulnera/dolores – bio je ranjen/trpeo je bolove; 11) e. sententiam – razumem smisao; 12)e. impetum hostium – odupirem se najezdi
neprijatelja; porticus excipit Arcton – peristil gleda u sever; 13) excepi rumores – doprle su mi do ušiju glasine; maledicto nihil citius excipitur – ništa se ne stiže brže od ukora; 14) slediti stomachus excipit linguam – stomak sledi jezik; Herculis vitam immortalitas excepit – Heraklov život sledi besmrtnost;pestilens aestas excipit tristem hiemem – bolesno leto sledi tužnu zimu; 15) nastavitiexcepit proelium dubium – nastavio je neizvesnu bitku excīsĭ/o,-ōnis, f. (excido) –razaranje, rušenje e. urbium – razaranje gradova excĭtāt/us,-a,-um, a. (particip od excito) – snažan, silovit clamor e. – silovita buka; sonus e. – zaglušujući zvuk excĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)juriti, terati, loviti e. feras – lovim zveri; 2) mamiti vox illa me foras excitavit – taj glas me namami da izađem napolje; 3) e. memoriam – dozivam u sećanje; 4) buditi e. eum e somno (e. dormientem) – budim ga iz sna (budim zaspalog); 5) pozvati e. reum/testes – pozivam optuženog/svedoke; excitavit uxorem ab inferis –dozivao je ženu iz podzemnog sveta; 6) dići se u visinu sol e. vapores ex aquis – sunce pobuđuje pare da se dignu iz vode; excitavit sepulcrum e lapide – podigao je grob od kamena; e. ignem – palim vatru; 7) izazvati, prouzrokovati e. risus/suspicionem/laudes –izazivam smeh/sumnje/pohvale; 8) podsticati, bodriti e. iacentem amici animum – bodrim duh oborenog prijatelja exclāmātĭ/o,-ōnis, f. – povik, poklik, kliktaj exclām/o,-avi,atum,-are, v. I – 1) vičem, uzvikivati e. vehementius – vičem iz sve snage; contiones exclamant – odbornici glasno odobravaju; 2) zvati e. eum – zovem ga po imenu; 3) pucketati femur exclamat – butna kost pucketa glasno exclū/do,-si,-sum,-ĕre, v. III (ex+claudo) – 1) isključujem, isključiti exclusit eum a portu/republica/ab hereditate – izbacio ga je iz luke/republike/iz nasledstva; 2) ne dozvoliti, zabraniti exclusi cupiditatem –nisam dozvolio blud; 3) odeliti, odvojiti Euphrates excludit Armeniem a Capadocia –Eufrat odvaja Jermeniju od Kapadokije; 4) exclusit pullos – izlegla je piliće exclūsī/o,-ōnis, f. – izostavljanje, isključenje excŏgĭtātĭ/o,-ōnis, f. – zamišljanje, izmišljanjeexcŏgĭtāt/us,-a,-um, a. (particip od excogito) – izvanredan, sjajan, osličan excŏgĭt/o,-avi,-atum-are, v. I – smišljam, zamišljati, izmišljati quid mali aut sceleri fingi aut e. potest – zamišljam kakva zla ili štete od toga mogu biti ex/cŏlo,-cŏlŭi,-cultum,-ĕre, v. III –1)obrađujem, redti, urediti brižljivo e. lanam/agrum – redim vunu/obrađujem zemlju; 2) kitim, nakititi; 3) ulapšati, narediti, doterati excoluit urbem – uredio je grad; 4) uzdići, uzvisiti exculti sumus ex agresti vita ad humanitatem – uzdignuti smo iz divljaštva do čovečnosti; 5) e. deos obožavam bogove excŏ/quo,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1)iskuvati, topiti, istopiti e. vitium metallis – žežem mane metala; e. ferrum – topim železo; 2) sušiti, pržiti sol excoquit terram – sunce prži zemlju; e. arenas in vitrum – sušim pesak u staklenki; 3) uznemiravati, excoxit mentem eius – uznemiravao ga je exco/rs-rdis, a. (ex+cor) –
nerazuman, tvrdoglav, zadrt, glup hoc qui non videt, e. est – ko ovo ne vidi, glup je excrēment/um,-i, n. – (excerno) – lučenje (znoja, mokrače, izmeta itd.) e. narium – sline; e. oris – pljuvačka excr/esco,-ēvi,-ētum,-ĕre, v. III – 1)izrasti arbor excrescit – stablo raste; 2) pojaviti se caro excreverat in latere eius – pojavila se izraslina na njegovom boku; 3) luxus excrescit – raskoš ga je pobedila excrēt/us,-a,-um, a. – izrastao, odrastao, veliki excrŭcĭābĭl/is,-e, a. – koji zaslužuje da se muči excrŭcĭ/o,avi,-atum,-are, v. I – 1) zlostavljati, mučiti excruciavit eum igni atque omnibus tormentis – mučio ga je vatrom i svim drugim mukama; 2) uznemiravati meae miseriae me excruciant – moja beda mi ne da mira; tu illam excrucias animi – ti je patiš u duši excŭbātĭ/o,-ōnis, f.– držsnje straže; dežuranje, dežurstvo excŭbĭ/ae,-ārum, f. (pl.) (ex+cubo) – 1) ležanje (spavanje) van kuće; 2) držanje straže, stražarenje; 3) straža; 4) stražarso mestoexcŭbĭt/or,-ōris, m. – dežurni, stražar, noćni čuvar excŭbĭt/us,-i, m. – stražar; straža, stražarenje excŭb/o-ŭi,-ĭtum,-are, v. I – 1) ležati (spavati) van armati excubant in agro – vojnici spavaju na ledini; 2) vrebati; 3) čuvati legiones excubant in armis – legije pod oružem provode noć; naves excubant ad portum – brodovi čuvaju luku; 4) paziti, bdeti e. ad opus – nadzirem rad; sapiens excubat animo – mudar čovek bdi nad duhomexcūd/o,-i,-sum,-ĕre, v. III – 1) kujem, kovati, iskovati, skovati e. aera – kujem bakar;excudo scintillam silici – kujem iskru iz kamena; 2) oblikovati excudit ceras – vajao je u vosku; 3) e. librum – pišem knjigu exculc/o,-avi,atum,-are, v. I (ex+calco) – razgaziti (tesnu obuću); gaziti ex/curro,-cŭcurri, cursum,ĕre, v. III – 1)jurim, juriti excucurri foras – istrčao sam napolje; excurrit in Pompeianum – ide na izlet u P.; 2) izvirati fons excurrit ex cacumine montis – potok izvire iz vrha planine; 3) napasti excurrunt ex Africa – nadiru iz Afrike; 4) prostirati se peninsula excurrit ab intimo sinu – poluostrvo se proteže od nadubljeg zaliva; 5) teći; 6) proći pored excursĭ/o,-ōnis, f. (excurro) – 1) istrčavanje; 2) trčkaranje, iskakanje e. oratoris rara esse debet – govornik ne treba često da iskače [iza govornice]; 3) e. fit ex narratione – načinjena je digresija u pripovedanju; 4)(vojska) upad, ispad, napad nostri crebras excursiones ex oppido faciebant – naši su često vršili ispade iz grada excurs/or,-ōris, m. – izviđač, špijun e. et emissarius – špijun i emisar excurs/us,-us, m. > excursio excūsābĭl/is,-e, a. – oprostiv error e. – oprostiva greška excūsātĭ/o,-ōnis, f. – 1) izvinjenje accipio excusationem – prihvatam izvinjenje; e. cur aliquod factum sit – izvinjenje zbog toga što se nešto desilo; 2) e. quominus adesset –opravdanje što je bio odsutan; 3) e. aetatis/valetudinis – opravdanje starošću/stanjem zdravlja excūsāt/us,-a,-um, a. (particip od excuso) – opravdan, oprošten excūs/o,-avi,-atum,-are, v. I (ex+causa) – 1) izvinjavam, izviniti se e. me de illa re – izvinjavam se zbog toga; volo me excusatum – želim da se izvinim;
2) pravdam, opravdati cura ut excuser morbi causa – pravdam to bolešću; excusabo ei morbum tuum oprostiću te kod njega bolešću excūs/or,-ōris, m. (excudo) – kovač excuss/us,-a,-um, a. (particip od excutio) – lacertus e. – ispružena mišica; moćan ex/cŭtĭo,-cussi,-cussum,-ĕre, v. III (ex+quatio) –1)tresnuti excussit formas literarum in terram – 2) bacio je slova na zemlju;e.ancorem e nave bacam sidro iz lađe; 3) zbaciti, izbaciti equus excussit eqitem – konj je zbacio konjanika; excussi iugum – zbacio sam jaram; excussit poculum e manibus/gubernatorem e navi – bacio je pehar iz ruku/izbacio je pilota iz lađe; 4) izmamitiexcussit ei lacrimas/risum – izmamio joj je suze/osmeh; 5) excutior somno – progonim se iz sna (ne daju mi da spavam); 6) excussus patriâ/equo/propriis negotiis – proteran iz zemlje/zbačen s konja/izbačen iz svojih poslova; excussit hostem oppidis – izbacio je neprijatelja iz gradova; 7) odbiti, zaplašiti; 8) excussit eum sceptris – lišen je skiptra; navis excussa magristro – lađa lišena kormilara; 9) istraživati, ispitivati ex/ĕdo,-ēdi,-ēsum,-ĕre, v. III – pojedem, pojesti exederunt frumentum – pojeli su [svo] žito; argentum vivum exedit vasa – živa je izjela vaze; dens exesus – šupalj zub exĕdr/a,-ae, f. (`εξέδρα) –1)polukružno proširenje u kolonadi sa sedištima gde su filozofi držali razgovore i predavanja; 2) sala, zbornica; exĕdrĭ/um,-ĭi, n. (dem. od exedra) exempl/ar,-āris, n. – 1) uzor, predložak e. propositum ad imitandum – uzor za podražavanje; sine ullo certo exemplare formaque reipublicae dissero – govorim bez uzora i javnog predloška; 2) prepis, kopija e. literarum tuarum – kopija tvojih radova; liber in exemplaria traductus –knjiga iz koje su uzeti ispisi; 3) primerak knjige ili slike; 4) lik e. sui – svoj likexempl/um,-i, n. – 1)primer exempla sumo ex numero illorum – navodim primere njihovog metra (stiha); 2) exemplo aliorum illud facio – činim to po ugedu na druge; 3)exempli causa paucos nominavi – naveo sam samo nekoliko primera radi; satis est unam rem exempli causa proferre – dovoljno je navesti jednu stvar kao primer; exempli gratia illud proposui – naveo sam to primera radi (kao primer); clades eorum exemplo fuit – njihov poraz postao je [školski] primer; triste exemplum erimus – bićemo tužni primer;suplicium exempli parum memorislegum humanorum – kazna koja je postala primer nipodaštavanja ljudskih zakona; 4) kazna mereor novissima exempla zaslužujem najstrožu kaznu; 5) navika more et exemplo populi romani – po običaju i navici Rimljana; 6) sadržaj, koncept literae alatae sunt hoc exemplum – evo sadržaja toga krilatog dela; 7) e. innocentiae/pudoris/pudicitiae – primer nevinosti/skromnosti/čestitosti; vir recti exempli – čovek za primer/ugled; propono illi exemplum ad imitandum – predlažem mu primer za ugled; 8) lik, slika, portret, kopija pingo e. – slikam portret; 9) Caesaris literarum exemplum ad te misi – poslao sam ti primerak Cezarovih dela; 10) probni uzorakexentĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I
(`εξεντερίζω, od τά `έντερα) – prosuti creva;exenteravit marsupium eius – opelješio ga je ex/ĕo,-īvi (-īi),-ĭtum,-īre,v. IV – 1) izlazim, izići, otići e. ex (ab) urbe – odlazim iz grada; exivisti a patria – otišao si iz zemlje; exiit de trclinio/navi – izišao je iz trpezarije/broda; exivi in terram – izišao sam na kopno; 2) mea sors exit – moja sudbina je rešena; 3) legiae exierunt in aciem – legije su stupile u napad;ex Italia ad bellum civile exis – ideš iz Italije u građanski rat; e. ex ludo – napuštam igru; 4) semina/folia exeunt – pupoljci/listovi se razvijaju; 5) nihil insolens ex ore eius exit – ništa uvredljivo nije izišlo iz njegovih usta; 6) e. ex aere alieno – oslobodio sam se duga;liber ita e. – izlazim slobodan; exiit ad auras/in coelum – izneo se na nebo; fama exiit –glas je izišao u javnost; 7) res exiit ex (a) memoria – to je palo u zaborav; 8) dies exiit – dan je prošao; exuente quinto anno – krajem pete godine; 9) preći e. limen – prelazim prag; e. modum – prevršujem meru; 10) e. odorem/tela – izbegavam miris/strele exerc/ĕo,-cŭi,-ĭtum,-ēre, v. II (ex+arceo) – 1) terati, ne dati mira exercet servos/equos – tera robove/konje; apes exercentur – pčele se roje; 2) corpora exercita motu – tela izmučena kretanjem; 3) preraditi, obrađivati exercet paterna rura bobus suit – obrađuje očevinu svojim volovima; e. vineas – podižem barake za radnike; e. ferrum – kujem gvožđe; 4) e. cantus – pevam; e. amores – vodim ljubav; e. hymenaeos – slavim; e. vitam – provodim život; e. pacem – održavam mir; e. palaestras – izvodim telesne vežbe; 5) uznemiravati, mučiti ambitio animos hominum exercet – ambicija muči ljude; lex exercet civitatem –zakon muči državu; exerceor poenis – trpim kaznu; exerceor de illa re – to me muči; casus in quibus fortuna me vehementer exercuit – slučaj koji me strahovito uznemirava; exercet me odio – progoni me mržnjom; 6) delati bez prekida exercet iuventutem/memoriam ad rem illam – zaposlio je mladost/memoriju tim stvarima; 7) vežbati e. me (exerceor) –vežbam (se); ludicra exercendi – telesne vežbe; 8) baviti se e. artem/medicinam/ius civile – bavim se umetnošću/ medicinom/građanskim pravom; 9) e. vectigalia – upravljam poreskom službom; 10) exercuit crudelitate in vivo – počinio je zverstva nad ljudima; e. inimicitas cum eo – u zavadi sam s njim; 11) e. arma – pod oružjem sam exercĭtātĭ/o,-ōnis, f. (exercito) – 1)vežbanje, uvežbavanje; vežba e. linguae – jezičke veže; e. dicendi – vežbanje (vežba) govorništva; 2) izvođenje, vršenje e. stuprorum et scelerum – vršenje sramotnih i krivičnih dela exercĭtāt/or,-ōris, m. – trener, učitelj exercĭtātr/ix,-īcis, f. – a) žena trener; b) gimnastika exercĭtāt/us,-a,-um, a. (paricip od exercito) – 1) uvežban, izvežban, vešt e. in armis – vešt oružju; 2 uznemiren, uzrujan curis agitatus et exercitatus animus – brigama potresen i uzrujan duh exercĭtĭ/um,-ĭi, n. (exerceo) – vežba, vežbanje exercĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – vežbati e. corpus atque ingenium – vežbam telo i dar exercĭt/or,-ōris, m. – trener, učitelj vežbi exercĭt/us,-us, m.
(exerceo) – 1) obuka, obučavanje; 2) nemir, uznemirenost, uzrujanost; 3) obučeno (uvežbano) ljudstvo; 4) pešadija e. conscribo/facio/duco – regrutujem/služim/vodim vojsku (pešadiju); exercitum equitatumue castris continuit – pešadija i konjica zauzele su položaj oko tvrđave; 5) kolona, povorka exēs/or,-ōris, m. (exedo) – izelica exhālātĭ/o, -ōnis, f. (exhalo) – 1)isparavanje, hlapljenje; 2) izdah, izdisanje exhāl/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)ispariti, hlapiti, vetriti, izvetriti; 2) izdahnuti vazduh exhalavit crapulam/vinum –mirisao je na mamurluk/vino; 3) Aetna exhalat flammam – Etna bljuje (izbacuje) plamen; 4) umreti exhalavit animam/vitam – izdahnuo (umro) je ex/haurĭo,-hausi,-haustum,-ire, v. IV – 1) lijem, izliti, sipati; 2) piti exhausi vinum/sentinam – pio sam vino/splačine; 3) kopati, iskopati manibus sagulis terram e. – rukama i ogrtačem kopam zemlju; 4) uzeti, oduzeti e. omnem pecuniam ex aerario – od/uzimam sav novac od kovača; e. vitam mihi manu – uzimam sebi život; 5) isprazniti sipajući/pijući exhausit poculum mortis – ispio je pehar smrti; 6) pljačkati, osiromašiti exhausit plebem impensis – osiromašio je narod; 7) okončati, završiti, dovršiti exhausi dura et aspera belli – došao je kraj ratnim mukama i patnjama exhērēdātĭ/o,-ōnis, f. – isljučenje iz nsledstva exhērēd/o,-avi,-atum,-are, v. I – isključiti iz nasledstva exhēr/es,-ēdis, a. – lišen nasledstva filius est e. bonorum paternorum – sin je lišen nasledstva u očevom imanju exhĭb/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ĕre, v. III – 1) staviti, predati e. fratres – predajem braću [na sud]; 2) exibuit ei servum – ustupio mu je roba; 3) e. linguam paternam – govorim maternjim jezikom; 4) Pallada exebuit – Palada se pokazala; e. virum fortem – pokazujem primer hrabrog čoveka; 5) izazvati, prouzrokovati exibuit ei molestiam – zadavao mu je jade; 6) exibuit vias tutas – učinio je puteve bezbednim exhĭlăr/o,-avi,-atum,-are, v. I – obradovati, ohrabriti exhor/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – ježiti se od straha, strahovati, zepsti exhortātĭ/o,-ōnis, f. (exhortor) –hrabrenje, bodrenje, e. studiorum – podsticaj za učenje exhortātīv/us,-a,-um, a. –ohrabrujući exhort/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – bodriti, hrabriti, podsticati e. me in arma – bodrim sebe da se latim oružja; e. te illud facias – podstičem te da to učiniš; e. virtutes – podstičem vrline ex/ĭgo,-ēgi,-actum,ĕre, v. III (ex+ago) – 1) teram, loviti e. cervam e montibus – teram srndaća iz planine; exegit reges e civitate – proterao je kraljeve iz države; exegit homines domo – oterao je ljude iz kuće; 2) sterati, zabiti exegit gladium in eum – zbo ga je mačem; 3) oterati exegit uxorem – oterao je ženu; 4) zahtevati, tražiti exegi viam – tražio sam da se izgradi put; exegit veritatem a teste – zahrevao je istinu od svedoka; e. poenam de vulnere – zahtevam kaznu za ranu; 5) uterati novacexigit pecunias imperatas – uteruje porez; exegit pecunias civitatibus pro frumento –uteruje novac za žito od građana; 6) meriti, proceniti e. columnas ad perpendiculum –merim stubove perpendikularno; 7)
kontrolisati; 8) dovršiti, završiti exegi monumentum –završio sam spomenik; dies exegit mediam horam – dan je prevalio podne; 9) e. vitam –provodim život; exactâ aetate – u dubokoj starosti; 10) nondum exactum est – još nije odlučeno (nije izvesno); 11) trpeti e. aerumnam – podnosim teškoće exĭgŭe, -adv. (exigum) – 1)jedva, mučno, s mukom e. frumentum dierum decem habuit – žita jedva da je imao za deset dana; nimis e. – na sve jade, veoma teško; 2) e. dico/ scribo – ukratko kažem/pišem exĭgŭĭt/as,-ātis, f. – oskudnost, sićušnost, beznačajnost, sitnica exĭgŭ/us,-a,-um, a. – sitan, sićušan, beznačajan, oskudan, zanemarljiv e. numerus – mali, bznačajan broj; homo corporis exigui – čovek mali rastom; exigua toga – tesna toga; exiguum spatii – mali deo prostora exīl/is,-e, a. (exigo) – tanak, mršav, posan, suv, kržljav, bedan e. pecudis iecur – posna ovčja džigarica; solum exile – mršava zemlja; e. domus – bedna kuća; e. oratio – mršav govor exĭmĭ/us,-a,-um, a. (eximo) – izuzet tu mihi unus eximius es – jedino tebe izuzimam; 2) izuzetan, izvrstan, sjajan taurus e. – izvrstan bik; homo e. et praestans – izvanredan i izuzetan čovek; pulchritudo e. – izuzetna lepota ex/ĭmo,ēmi,-emptum,-ĕre, v. III (ex+emo) – 1) izvaditi exemit medulam e caude – izvadio je moždinu iz repa; 2) izdvojiti eximit eum de (ex) reis – izdvojio ga je iz broja optuženih; e. eum de numero beatorum – mislim da on ne pripada broju blaženih; 3) odstraniti e. id quod te angebat – odstranjujem ono što te muči; 4) osloboditi exemit urbem obsidione – oslobodio je grad od opsade; e. eum ex vinculis/culpa/supplicio – oslobađam ga iz okova/greha/kazne; 5) traćiti vreme exemit dicendo diem – potrošio je dan torokajućiexĭnānĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV (inanis) – praznim, isprazniti, opljačkati, izbrisatiexinanivit navem – ispraznio je brod; exinanivit argos/domos/reges – opljačkao je njive/kuće/ kraljeve exin, adv. (ixinde) – 1)odatle; 2) onda, zatim auxiliares in fronte, post quos sagitarii, dein quaruor legiones, exin totide totidem aliae – rezervisti napred, iza njih strelci, onda četiri legije, zatim isto toliko drugih; 3) exin ut pabuli facultas est – veština je ravna sredstvima existĭmātĭ/o,-ōnis, f. (existimo) – 1) procena, prosuđivanjeexistimationes et iudicia hominum – procenjivanje i suđenje ljudi; vir optimus omnium existimatione – odličan čovek u svakom pogledu; 2) ugled, nam, obraz violavi existimationem tuam – ukaljao sam ti obraz; 3) poverenje homo sine honore, sine existimatione, sine censu – čovek bez časti, bez poverenja, bez imanja existĭmāt/or,-ōris, m. – pocenjivač, ocenjivač, kritičar intelligens dicendi existimator – ocenjivač visprenosti govra existĭm/o,-avi,atum,-are, v. I (ex+aestimo) – 1) procenjujem, proceniti, oceniti; 2) misliti, smatrati ut vulgo existimatur – da javno proceni; e. eum avarum – smatram da je on gramziv; honestus existimatur – smatra se da je on pošten; in hostium numero existimatur – on se ubraja u neprijatelje; 3) existimari iubet a medicis –naređujem
lekarima da daju mišljenje; existimabitis qualis illa dedicatio facta sit –mislićete koje je vrste ovo posvećenje exĭtĭābĭl/is,-e, a. (exitialis) (exitum) – kobanbellum exitiabile – koban rat; exitus e. – koban ishod exĭtĭōs/us,-a,-um, a. – koban, poguban, pogibeljan e. coniuratio – kobna zavera exĭtĭ/um,-ĭi, n. (exeo) – propast, uništenje e. urbis – razaranje grada; ego tibi exitio fui – ja sam tebi bio propast; extremi exitiorum exitus – strašni sud; e. vitae – smrt exĭt/us,-us, m. (exeo) – 1)izlaz omni exitu et pabulatione interclusi – svi lišeni hrane i izlaza; 2) vrata angustus portarum e. – tesna izlazna vrata; septem exitus e domo fecerat – na kući napravi sedam izlaza (vrata); e. aediifcii – izlazna vrata zgrade; 3) kraj, svršetak e. anni – kraj godine; consulatus meus est in exitu – moj konzulski mandat ističe; e. vitae (letalis) – kraj života; 4) posledica, proizvodeventus et e. rerum – događaji i [njihove] posledice ex/lex,-lēgis, a. – bez zakona,izvan (iznad) zakona tu unus es exlex – samo si ti izvan zakona exŏcŭl/o,-avi,atum,-are, v. I (oculus) – iskopati oči, oslepiti nekoga exŏdĭ/um,-ĭi, n. (`εξόδιον) – komični dodatak nakon pozorišne predstave exŏ/lesco,-lēvi,-ētum,-ĕre, v. III – 1) pobrkati, zamrsiti, zapetljati; 2) proći, zastareti exoletum iam velustate odium – zastarela i zaboravljena mržnja; 3) exoletus – veliki za nevaljalstva, strastan, uspaljen exŏnĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)istovariti exoneravi navem – istovario sam brod; 2) exonoravit civitatem metu –oslobodio je grad straha; exonorabo conscientiam – rasteretiću savest; 3) pars laborum exoneratur – deo teškoća se otklanja exoptābĭl/is,-e, a. (exopto) – poželjan, željenexoptāt/us,-a,-um, a. (particip od exopto) – požekjan, priželjkivan, voljen nihil exoptatius adventu meo – ništa poželjnije od mog dolaska; gratia exoptatissima – najlepše hvala exopt/o,-avi,-atum,are, v. I – želim, želeti, priželjkivati, čeznuti exoptavit adventus eius – priželjkivao je njen dolazak; e. videre tu – čeznem da te vidim; e. ut hoc tibi sit laudi – želim da ti ovo bude pohvalno exōrābĭl/is,-e, a. (exoro) – iskupljiv, oprostiv, ublaživ, što može molitvama da se ublaži, oprosti iracundia e. – oprostiva strastexōrābŭl/um,-i, n. – oproštenje, sredstvo kojim se postiže oproštaj exōrātor,-ōris, m. –lice koje daje oproštenje/ublaženje greha, sveštenik exordĭ/or,-orsus sum,-iri, v. dep. IV – počinjem, početi, započeti pertexi quod exorsus est – pokrio sam što je započetoexorditur bellum/dicere – počeo je rat/govoriti exors/a,-ōrum, n. (pl.) – početak, uvodexordĭ/um,-ĭi, n. – početak e. vitae – rođenje; capio e. scribendi ab illis temporibus –počinjem opis ovih vremena exŏrĭ/or,-ortus sum,-iri, v. dep. IV – 1) granuti, pojaviti sesol exoritur sunce granja/ izlazi; exoriens – jutarnje sunce; 2) ustati servus exoritur – rob ustaje; 3) iskrsnuti, pojaviti se nulla mora exoritur quominus – ništa ne može da iskrsne što bi sprečilo; 4) naglo ustati repente tex exoritur – kralj je naglo ustao exornātĭ/o,-ōnis, f. (exorno) – laskanje,kićenje, ukrašavanje e.
verbarum et sentiarum – kićenje rečima i mislima exornāt/or,-ōris, m. – lice koje ukrašava exorn/o,-avi,-atum-are, v. I – 1) nakititi, opremiti, ukrasiti; 2) pirediti, pripremiti, počistiti exornavi domum – počistila sam i okitila kuću exōr/o,-avi,-atum,are, v. – osloboditi grehova kroz molitvu carmina exorant deos – molitve ublažuju [gnev] bogova; e. populum – molim narod da mi oprostiexors/us,-us, m. (exordior) – početak ex/os,-ossis, a. (os) bez kosti, koji nema kostiexoss/o,-avi,-atum,-are, v. I (ex+os) – exosso piscem – vadim kosti iz ribe exostr/a,-ae, f. (`εξώστρα) – mehanizam kojim je zadnji deo pozornice mogao da se okrene prema gledaocima; in exostra – na očigled svih exōs/us,-a,-um, a. (particip od odi) – mrzećiexosus Teoianos – mrzeći Trojance exōtĭc/um,-i, n.– odelo strane proizvodnjeexōtĭc/us,-a,-um, a. (`εξωτικός) – strani, instrani vinum exoticum – strano (uvozno) vino; Graecia exotica = Graecia magna – Velika Grčka expall/esco,-ŭi,-ĕre, v. III –bledim, ubeldeti; e. rem – zebem, strahujem, brinem; expallĭāt/us,-a,-um, a. (ex+pallium) – lišen kaputa; expalliad/us,a,-um, a. – izbledeo, ubledeo expalp/o,-avi,-atum,-are, v. I (expalpor) – dobiti laskanjem expan/do,-di,-sum,-ĕre, v. III – 1) širim, raširiti, proširiti expandit alas – raširio je krila; e. fores – širom otvaram vrata; 2) izliti se Nilus expanditur – Nil plavi; 3) e. rerum naturam dictis –rečimatumačim prirodu stvariexpătr/o,-avi,-atum,-are, v. I – rasipam, trošiti nemilice expăvĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III – zastrašiti expavefecit hominem – uplašio je čoveka exp/ăvesco,-āvi,-ĕre, v. III – prestraviti se e. ad id – strah me od toga; expavit ensem – prestravio ga je mačexpectŏr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) iskašljati; 2) pavor mihi sapientiam expectoravit ex animo – strah mi je isterao pamet iz glave expĕcŭlĭāt/us,-a,-um, a. (peculium) –opelješen servus e. – rob lišen svoje ušteđevine expĕd/ĭo,-īvi (ĭi),-itum,ire, v. IV (ex+pes) – 1) vadim noge iz omče; 2) odrešiti, razmrsiti e. nodum – drešim uzao (razvezujem čvor); 3) e. me ex laqueis – oslobađam se iz zamke; expedivit eum ab omni occupatione – oslobodio ga je svakog rada; expedivi me ex turba/crimine – oslobodio sam se iz gužve/optužbe; 4) expedior per hostes – spremam se na neprijatelja; e. iter fugae –pripremam se za bekstvo; e. arma (e. me) – spremam se u boj; e. ferrum, tela equosque –pripremam oružje i konja; e. me ad pugnam – spreman sam za bitku; 5) dovesti u red, srediti e. negotia – sređujem poslove; 6) e. nomina mea – plaćam dugove; 7) pripovedati e. initium huiuscemodi – pripovedam o ovom početku; 8) expedit – to je korisno, vredi, pomaže expedit mihi ut hoc facias – za mene je korisno da to učinim expĕdītĭ/o,-ōnis, f. – 1) vršenje nekog posla; 2) objašnjenje; 3) ratni pohod, ekspedicija equites in expeditionem misit – poslao je konjicu u [kaznenu] ekspediciju expĕdīt/us,-a,-um, a. – 1) pripremljen, spreman e. in Galliam proficiscor – spreman polazim u Galiju; homo e. –smeon čovek; e. ad dicendum – brz na jeziku,
brzorek; 2) milites expediti – a) lako naoružani vojnici; b) vojnici bez teških ranaca; legiones in armis expediatae – legije spremne za borbu; 3) nesmetan, neometan; 4) locus e. – pogodno mesto; victoria expedita – osvojena pobeda; via expedita – utrt put; pecunia expedita – gotov novac, gotovina;oratio expedita – tečan govor; coena expedita – večera koju je lako pripremiti ex/pello,-pŭlli,-pulsum,-ĕre, v. III – 1)teram, goniti, proterati expullit naves ab litore in altum –udaljujem brodove od obale; naves in ripam expulsae – brodovi bačeni na stene; 2) expulli hostes finibus – izbacio sam neprijatelje iz zemlje; expellunt eum domo sua/a patria/ex urbe/civitate – izbacuju ga iz svoje kuće/ iz otadžbine/iz Rima/iz zemlje; expullit me in exilium – proterali su me u izgnanstvo; 3) expullit uxorem – oterao je ženu; 4) expullit me in auras – rodila me je; 5) expellit eum potestate/possessione/vita – lišava ga moći/poseda/ života expe/ndo,-ndi,-nsum,-ĕre, v. III – 1) vagati, meriti gradus expensus – izmeren stepen; expendit hominem auro – meri ljude zlatom; 2) ceniti, oceniti, proceniti, procenjivati e. argumenta causarum – procenjujem argumente; cives non numerandi sed expendendi – građani se ne cene po broju već po značaju; expensum meritis – procenjem prema zasluzi; 3) meriti novac za ispaltu, platiti, isplatiti e. numos ei – merim mu novac [plaćam mu]; e. auri pondo centum – plaćam sto funti u zlatu; 4) posuditi hanc pecuniam tibi expensum tuli – unosim da jeovaj novac tebi posuđen; 5) e. poenas – plaćam kaznu; expens/um,-i, n. (particip od expenos) – izdatak, trošak ratio accepti et expensi – odnos prihoda i rashoda; fero illud expensum – unosim to u rubriku izdatakaexpergĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III (expergo) – 1) budim, probuditi e. eum e somno – budim ga iz sna; 2) uzbuditi, uznemiriti tumultus expergefecit Italiam terrore subito –neočekivano nemiri prodrmaše Italiju strahom; 3) e. melos – sviram pesmu; 4) e. scelus –činim greh ex/pergiscor,-perectus sum,-i, v. dep. III – 1) probuditi si dormis, expegiscere! – ako spavaš, budi se; cum sole e. – budim se sa suncem experg/o,-ĭtum,-ĕre, v. III – budim, buditi expĕrĭ/ens,-entis, a. (particip od experior) – preduzimljiv, spretan, vredan homo fortis et e. – snažan i preduzimljiv čovek; promptus et e. – brz i spretan; acer et e. – oštar i spretan expĕrĭentĭ/a,-ae, f. – 1)pokušaj e. patrimonii amplificandi – pokušaj uvećanja poseda; 2) iskustvo, znanje expĕriment/um,-i, n. – 1) opit, pokus, eksperiment experimentis cognitum erat – opitima je dokazano; 2) dokazplebs e. dat, an – narod daje dokaz da li; 3) iskustvo expĕ/rĭor,-rtus sum,-iri, v. dep. IV –1) probam, probati e. me – isprobavam svoje snage; 2) nastojati e. ius meum – nastojim da ostvarim svoje pravo; multis saepe bellis experti hos expellere non potuerunt – ni česti pokušaji da ih ratom proteraju nisu uspeli; 3 e. imperium/amorem tuum – stavljam svoju moć/tvoju ljubav na probu; 4) učiti kroz izkuztvo, iskusiti iam antea expertus sum
parum fidei miseris esse – već sam se od ranije uverio da je manjak vere nesrećan; 5) expertus id scio – to znam iz iskustva; 6) sporiti se, voditi sudski spor e. cum eo – sporim se s njimexper/s,-tis, a. (ex+pars) – 1) e. domo – bezdoman; 2) neupućen, neposvećen e. communis iuris/periculorum – neposvećen u građansko pravo/opasnosti; e. eruditionis –bez obrazovanja 3) lišen e. veritatis – lišen istine; 4) e. literarum – nenačitan; 5) vinum e. maris – čisto vino expert/us,-a,-um, a. (particip od experior) – 1) iskusan, vičan miles e. belli – vojnik vičan ratu; 2) isproban, proveren, dokazan virtus experta – proverena vrlina;homo per omnia e. – svemu vičan čovek; dulcedo libertatis experta – dokazana slast slobode expĕt/o,-īvi (ĭi),-ītum,-ĕre, v. III – 1) id aetatem expetit – to je dovoljno za ceo život; 2) želeti, zahtevati expetiit auxilium ab eo – tražio je pomoć od njega; e. supplicium/pecuniam – tražim kaznu/novac; 3) e. vitam beatam – želim blažen život; 4)scire expetit – želi znati; e. te conventum – želim sastanak s tobom expĭātĭ/o,-ōnis, f. –ispaštanje e. scelerum – ispaštanje grehova; e. foederis rupti – kajanje zbog raskida savezaexpīlātĭ/o,-ōnis, f. (expilo) – pljačkanje, pelješenje e. Asiae – pljačkanje Azijeexpīlāt/or,-ōris, m. – pljačkaš expīl/o,-avi,-atum,-are, v. I (pilo) – pljačkati u doba mira expilavit regem – opljačkao je kralja exp/ingo,-inxi,-ictum,-ĕre, v. III – 1) šminkatie. genas – šminkam obraze; 2) ulepšati; 3) slikati, opisati expĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) iskupiti, okajati izmiriti expiavi scelus – okajao je greh; expiavit quae violata sunt – okajao je što je oskvrnuo; 2) očistiti expiat forum a nefarii sceleris vestigiis – čiste forum od tragova kršenja moralnog zakona; 3) e. scelus in eum – svetim mu se za nanetu štetu;expiavit scelus supplicio – iskupio je greh kaznom; 4) otkloniti, odstraniti expiat prodigium – otklanja loše predznake; 5) izmiriti, umiriti expiavi manes mortuarum – umirio sam bogove podzemlja expisc/or,-atus sum,-ari, – 1) pecati ribu; 2) tražiti e. omia ab illo – tražim sve počev od toga explānābĭl/is,-e, a. (explano) – jasan vox e. – jasan (zvonak) glas explānātĭ/o,-ōnis, f. – 1) objašnjenje, tumačenje e. interpretum – tumačenje prevodilaca; 2) dokaz/ivanjee. aequitatis – dokazivanje jednakosti; 3) čistota, jasnost e. verborum – jasnost reči explānāt/or,-ōris, m. – tumač, onaj koji objašnjava e. legis/oraculorum – tumač zakona/proročanstava explānāt/us,-a,-um, a. – jasan e. vocum impressio – jasno raspoznavanje glasova explān/o,-avi,-atum,-are, v. I (planus) – 1)izravnati, uravniti explanat corticem – ravna koru; 2) objasniti explanavit pauca de moribus hominum – objasnio je neke običaj ljudi explēmen/um,-i, n. (expleo) – 1) punjenje; hrana, jelo; 2) (figurativno) dodatak (govoru) expl/ĕo,ēvi,ētum,-ēre, v. II (plenus) – 1) punim, puniti, ispuniti e. fossam aggere – punim jarak blatom; e. rimas –punim pukotine; 2) hraniti e. bovem frondibus – hranim vola lišćem; 3) zadovoljiti e. cupiditatem/libidinem – zadovoljavam želju/požudu; explevit
avaritiam pecuniâ –zadovoljio je gramzivost bogatstvom; 4) utoliti, utažiti explevi famem / sitim – utažio sam glad/žeđ; 5) popuniti explenavi numerum – ispunio sam broj; explenavit legiones/exercitum – popunio je legije/jedinice; non explenavit centurias – nije popunio centuriju;6) dostići e. iustam muri altitudinem – dostigao sam pravu visinu zida; 7) e. quinque orbes cursu – proleteo je kroz pet svetova; 8) e. annum – punim godinu; 9) namiriti e. id quod deperierat – nadoknađujem ono što je nestalo; e. damna – nadoknađujem štetu explĕtĭ/o,-ōnis, f. – zadovoljenje, ispunjenje, potpunost explēt/us,-a,-um, a. (particip od expleo) – pun, potpun, ispunjen e. omnibus suis partibus – ispunjen svim svojim delovima explĭcātĭ/o,-ōnis, f. (explico) – 1) ispitivanje, provera e. rudentis –provera uža; 2) rasčlanjivanje, analiza e. fabularum – analiza pričâ; 3) in disserendo mira explicatio – sposobnost jasnog izražavanja explĭcāt/or,-ōris, m. – analitičar, izlagač, prikazivač e. rerum prudens/severus/gravis – mudar/strog/ozbiljan analitičarexplĭcātr/ix,-īcis, f. – žena analitičar explĭcāt/us¹,-a,-um, a. – 1) uređen, sređenprovincia explicata – uređena provincija; 2) causa explicata – razjašnjen predmet; 3) jasan, objašnjen, razjašnjen e. rationem salutis habeo – imam jasnu ocenu zdravljaexplĭcāt/us²,-us, m. – objašnjenje natura deorum habet difficiles explicatus – teško je objasniti prirodu bogova explĭc/o,-avi,-atum,(-ŭi,-ĭtum)-are, v. I – 1) rasčlanjujem, rasčlaniti; 2) razvijam razviti e. vestem – razvijam tkaninu (odelo); 3) e. vollumen –razvijam svitak (knjigu); 4) serpens explicat orbes – zmija se koluta; e. frontem –razgaljujem čelo; 5) razmrsiti e. negotia/rem frumentariam – razmrsujem poslove/pitanja snabdevanja žitom; 6) explicuit (explicavit) nomen – isplatio je dug; 7) e. fugam – bežim; 8) explicavit Siciliam periculis – oslobodio je Siciliju od opasnosti; 9) e. me – povlačim se iz preduzeća; 10) razviti explicuit legiones/equites – razvio je legije/konjanike; 11) explicavit forum – proširio je forum; 12) (za govor, knjige) razjasniti, tumačiti, prevesti e. verbum/philosophiam – tumačim reč/filozoziju explō/do,-si,-sum,-ĕre, v. III – (ex+plaudo) – 1) oterati kleptanjem, izviždati (glumca) exsibilaverunt et explosirunt histrionem – izviždali su i kleptanmjem oterali glumca; explosit comoedum sibilis – oterao je komedijanta zvižducima; 2) goniti, progoniti; 3) odbaciti explosi sententiam – odbacio sam presudu explōrātĭ/o,-ōnis, f. – istraživanje, izučavanje explōrāt/or,-ōris, m. –istraživač per exploratores certior factus – činjenica uvrđena od strane istraživača;exploraters viae – izvidnica, konjenici koji su jurili ispred imperatora explōrātōrĭ/us,-a,-um, a. – izviđački, špijunski explōrāt/us,-a,-um, a. (particip od exploro) – utvrđen, izvestan, siguran, pouzdan exploratum habeo – pouzdano znam; explorata victoria –sigurna pobeda; pro exploratum habeo – znam pouzdano; de hoc mihi exploratum est ita esse – ja u to ne sumnjam explōr/o,-avi,-
atum,-are, v. I – 1) istražujem, istraživati, proučavati, izučavati exploravit animum regist – proučavao je kraljevu dušu; 2) probatifumus explorat robora – dim isprobava hrastovinu (da li može da prodre između hrastovih daski); 3) izviđati, špijunirati exploravit Africa/hostium iter – izviđao je Afriku/neprijateljsko kretanje; e. quo commodissimo itinere vallem transire possit –izviđam koji je najpovoljniji put za prelaz doline; 4) ante explorato – otkad se znaexplōsĭ/o,-ōnis, f. (explodo) – teranje [glumaca] kleptanjem i zviždanjem e. ludorum –teranje zabavljača expŏl/ĭo,-ivi,itum,-ire, v. IV – 1) glancam, glancati, polirati; 2) obrazujem, obrazovati, prosvetiti, produhoviti Dionem Plato omnibus doctrinis expolivit -Diona je Platon posvetio u mnoge doktrine expŏlītĭ/o,-ōnis, f. – 1) glađenje, poliranje; 2) doterivanje, uređivanje, kićenje expŏlī/us,-a,-um, a. 1) gladak dens p. – gladak zub; 2) doteran vir p.- naređen čovek ex/pōno,-pŏsŭi –pŏsĭtum,-ĕre, v. III – 1) izlažem, izložitiexposui vasa samia – izlažem vaze sa Samosa; 2) iskrcati se exposuit milites ex navibus –iskrcao je vojsku iz lađa; exposuit in terram (terrâ)/in Africa/in litora – iskrcao se na kopno/u Africi/na obalu; 3) istovariti e. frumentum – istovaram žito; 4) e. ei pecuniamstavljam mu novac na raspolaganje; 5) upustiti, predati exposuit provincias barbaris –upustio (predao, a mogao ih je braniti) je provincije varvarima; 6) isterati iz kuće; 7) postaviti, pokazati, prikazati e. rem ante oculos – izlažem stvari pred gledaoce; exposuit ad imitandum iuventuti – postavio je kao primer za ugled mladima; 8) izlagati, opisati exponit rem pluribus verbis/narrationem – opisao je to rečima/pripovedanjem; 9) definisati e. summum bonum vacuitatem doloris – definišem najviše dobro odsustvom bolaexpor/rĭgo,-rexi,-rectum,-ĕre, v. III – razgaliti se exporexit frontem – razvedrio seexportātĭ/o,-ōnis, f. (exporto) – 1)izvoz e. rerum, quibus abundamus – izvoz robe koje imamo u izobilju; 2) isčeznuće export/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) nosim, odneti Iupiter exportavit Europa – Jupiter je odneo Evropu; 2) izvoziti omnia sua exportaverunt – sve svoje su izvezli; exportavit frumentum/aurum ex Italia – izvozio je žito/ srebro iz Italije; 3) sahraniti exportavit corpora mortuarum – sahranjena su tela mrtvih; 4) proteratiexportavit portentum in ultimas terras – proterao je nakazu na kraj sveta ex/posco,-pŏposci,-ĕre, v. III – 1) tražim, iskati expoposcit signum proelii – tražio je znak za početak bitke; 2) moliti exposcit victoriam a diis – molio se bogovima za pobedu;misericordiam imploro et e. – molim i preklinjem za milost expŏsĭtĭ/o,ōnis, f. (expono) –1) izlaganje deteta [koje će biti žrtvovano]; 2) uvod, predstavljanje; definicija e. summi boni – definicija najvišeg dobra expŏsĭt/us,-a,-um, a. (particip od expono) – izložen, pristupačan, belodan, opšti expostŭlātĭ/o,-ōnis, f. (expostulo) – žalba, protestexpostulationes cum eo – protest protiv njega expostŭl/o-avi,-atum,are, v. I – 1) žaliti se, protestovati; 2) tužiti sudu e. cum eo – vodim spor s njim; 3)
žaliti e. illud factum esse –žao mi je što je to učinjeno express/us,-a,-um, a. (particip od exprimo) – 1) jasno vidljivspecies deorum nihil habet concreti, nihil expressi, nihil eminentis – vanjski izgled bogova nema ništa opipljivo, ništa upečatljivo, ništa istaknuto; expressae literae – upečatljivo pisana slova; 2) upečatljiv signa expressa – jasni, upečatljivi znaci; vestigia/indicia expressa sceleris – jasno vidljivi znaci zločina 3) veran imago expressa – veran likex/prĭmo,-pressi,-pressum,-ĕre, v. III (ex+premo) – 1) istisnuti nubium conflictu ardor expressus – sudarom oblaka vatra je istisnuta; 2) lučiti e. sudorem de corpore – lučim znoj iz tela; 3) izreći, izraziti, artikulisati literas expressit putidius – slova je ispisao izvešačeno; 4) prisiliti exprimit vocem/confessionem – silom je istisnuo glas/priznanje; expressit ut negaret – prisilio ga je da ne odbije; 5) stisnuti, iscediti exprimit spongiam – iscedio je spužvu; 6) otisnuti e. effigiem/Herculem – otiskujem lik/Herakla; vestis exprimit artus – halja je jasno ocrtavala zglobove; filius ille exprimit vitam patris – sinovljev život je odraz očevog života; 7) izraziti, opisati, naslikati exprimit mores orationem – slika običaje kroz govor; 8) prevesti e. illud latine – prevodim to na latinski; exprimere verbum verbo –prevesti reč rečju; expressi e fabellas ad verbum de Graecis – preveo sam komad na grčki; 9) podići uvis expressit aquam machinationibus – podigao je vodu pomoću mehanizamaexprŏbrātĭ/o,-ōnis, f. (exprobro) – prigovor, ukor e. ei veteris – [dobio je] ukor starihexprŏbrāt/or,-ōris, m. (exprobatr/ix,-icis, f) – lice koje da je ukor exprŏbr/o,-avi,-atum,-are, v. I (ex+probrum) – korim, ukoriti, prigovoriti exprobravit virtutem suam in bello – ukorio ga je za ponašanje u ratu; exprobrat ei de uxore – ukorio ga je zbog ženeexprōm/o,-mpsi,-mptum,-ĕre, v. III – 1)iznosim, izneti e. omnes supplicii apparatus –iznosim sva sredstva za mučenje; e. voces – puštam glasove; 2) pokazati, izneti na svetloste. crudelitatemmeam in inimico – iznosim na svetlost dana svoju surovost prema neprijatelju; 3) objaviti, obznaniti exprompsit leges de religione – obznanio je verske zakone expugnābīl/is,-e, a. (expungo) – savladljiv, osvojiv urbs e. terrâ marique – grad osvojiv i s kopna i s mora expugnati/or (expugnacior), a. – silan, osion expugnātĭ/o,-ōnis, f. – osvajanje na juriš e. castrorum/urbis – zauzeće logora/grada na jurišexpugnāt/or,ōris, m. – osvajač, okupator expugn/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) osvajam, osvojiti na juriš expugnavit urbem/ oppidum – osvojio je grad/naselje; 2) oteti e. mihi legationem – s mukom sam dobio (oteo sam) službu ambasadora; expugnavit ab hero pecuniam – oteo sam novac od junaka; 3) savladati, pobediti; 4) prisiliti, prinuditiexpulsĭ/o, -ōnis, f. (expello) – progon; progonjenje, e. Laenatis – proterivanje Lenasaexpuls/or,-ōris, m. – progonitelj e. tyrrani – progonitelj tiranina; e. et ereptor –progonitelj i pljačkaš expun/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) izbrisati expunxit nomen –izbrisao je ime
[sa spiska]; 2) zbrisati, uništiti; 3) udaljiti, ukloniti; 4) izjednačiti expunxit munus munere – izravnao je službu sa službom expurgātĭ/o,-ōnis, f. – pravdanje, opravdanje, izgovor expurg/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) čistim, čistiti e. sordida ulcera –čistim smrdljive čireve; e. sermonem – čistim govor (izbacujem suvišno); e. eum – lečim ga; 2) pravdati se, izgovarati se e. me ei – pravdam mu se; e. me parum – malo [nedovoljno] se pravdam exputesco,-ĕre, v. III – početi trunuti expŭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) obrezujem, obrezivati e. vitem – obrezujem lozu; 2) zamisliti quid opus est ei, exputare non possum – šta mu je potrebno ne mogu da zamislim ex/quīro,-sīvi,-sītum,-ĕre, v. III – 1) ispitujem, istraživati, tragati, tražiti e. causas illius rei ex te – tražim od tebe razloge za ovu stvar; e. verum/facta – istražujem istinu/ činjenice; 2) ispitivati uz upotrebu mučenja e. de eo – vodim istragu o tome exquīsīt/us,-a,-um, a. – izvanredan, sjajan, izuzetan, odličan exquisita ars – izvanredna veština exsăcrĭfĭc/o,avi,-atum,-are, v. I – žrtvujem, žrtvovati exsaevi/o,-ire, v. IV – besnim, besneti exsangu/is,-e, a. (sanguis) – beskrvan, malokrvan, slabokrvan umbrae exsanguinosae – beskrvne seni;oratio exsanguinosa – beskrvan govor exsătĭ/o,-avi,atum,-are, v. I – 1) zasititiexsastiavit eum cibo vinoque – zasitio ga je hranom i vinom; 2) zadovoljiti, zasititiexsatiatus clade domus – dom zasićen razaranjem exsătŭrābĭl/is,-e, a. (exasturo) – zasitljiv, koji može da se zasiti exsătŭr/o,-avi,-atum,-are, v. I > exsatio excensĭ/o,-ōnis, f. (escendo) – pristajanje, iskrcavanje facio excensionem – pristajem, iskrcavam seex/cindo,-scĭdi,scissum,-ĕre, v. III – 1) param, parati, orati e. glebas aratro – orem njivu ralom; 2) razarati excidit Numantiam/urbes – razorio je Numanciju/gradoveexscrĕ/o,-avi,atum,-are, v. I – ispljunuti e. pituitam – izbacujem pljuvačku exscri/bo,-psi,-ptum,ĕre, v. III – 1) ispisujem, napisati e. tabulas/literas – ispisujem tablice/pisma; 2) kopirati e. imaginem – kopiram sliku; 3) ličiti, biti veoma sličan exscul/po,-psi,ptum,-pĕre, v. III –1) kopati e. terram – kopam zemlju; e. verum ex eo – kopam istinu iz njega; 2) tesati, istesati; 3) klesati e. illud quercu – tešem to od cerovine; 4) odseći, izbaciti expulsi versus – izbacio sam stih exsĕ/co,-cui,ctum,-are, v. I – odseći, odrezati exsecuit linguam ei – odsekao joj je jezik; exsecuit nervos reipublicae – iskidao je nerve republikeexsĕcrābĭl/is,-e, a. (exsecror) – 1) koji zaslužuje da bude proklet, gnusan odium exsecrabile – gnusna mržnja; 2) proklet, anatemisan carmen exsecrabilie – prokleta pesma exsĕcrātĭ/o,-ōnis, f. – anatema, prokletstvo exsĕcrāt/us,-a,-um, a. –anatemisan, proklet, prezren, prokažen exsĕcr/or, v. dep. I – kunem, kleti, proklinjati e. ut naufragio pereat Atreus – daj bože da brodolom proguta Atreja! exsectĭ/o,-ōnis, f. –odsecanje e. linguae – odescanje jezika; izrezivanje exsĕcūtĭ/o,-ōnis, f. (exsequor) –vršenje dužnosti e. Syriae – upravljanje
Sirijom exsĕquĭ/ae,-ārum, f. (pl.)(exsequor) –sprovod, pogrebna povorka prosequor exsequias funeris – idem u pogrebnoj povorciexsĕquĭāl/is, -e, a. pogrebni carmen exsequiale – pogrebna pesma exsĕ/quor,-cūtus sum,-iri, v. dep. III – 1) pratiti do kraja e. fatum – pratim sudbinu; 2) e. cladem illam fugamque – prihvatam i poraz i bekstvo; 3) e. mandata – vršim dužnost; 4) e. negotia incepta – nastavljam započete poslove; 5) e. mortem – vršim samoubijstvo; 6) e. illud cogitando si animus humanus omnia exsequitur potest – razmišljam o tome da li ljudski duh sve može da postigne; 7) pričati, pripovedati, opisati e. illud verbis – opisujem to rečima; 8) e. numerum – navodim broj; 9) e. ius meam armis – tvrdim; 10) e. iura violata – svetim se za povređena prava; 11) e. egestatem – trpim krajnju bedu exsĕ/ro,-rŭi,rtum,-ĕre, v. III – 1) plazim, isplaziti exseruit linguam – isplazio je jezik; 2) istaći, ispružiti e. brachia aquis – ispužam (dižem) ruke iz vode; 3) e. humeros – pokazujem mišice; e. secreta mentis – otkrivam tajne duše; e. principem – pokazujem se kao princ (prvak, glavar) exsībĭl/o,-avi,-atum,-are, v. I – iziždati histrionem exsibilant et exploditur – zvižducima i kleptanjem teraju glumca exsicc/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) sušiti e. arbores – sušim balvane; 2) e. lagenas – praznim boce; 3) exsicatum genus orationis – vrsta suvog (posnog) govora exsign/o,-avi,-atum,-are, v. I – beležim, zabeležiti ex/sĭlĭo,-sĭlŭi,-ire, v. IV (ex+salio) – 1) skačem, iskočiti, istrčati exsiluit domo –istrčao je iz kuće; 2) lux/ignis exsiliit – svetlost/vatra blesnu; 3) skočiti exsiluit de sella –skočio je iz sedla; exsilui gaudio – skakao sam od rodosti exsĭlĭum,-ĭi, n. (exĭlĭ/um) – bekstvo u inostranstvo, izbeglištvo, egzil; exilia – izbeglice exsist/o,-stĭti,-ĕre, v. III – 1) stojim, stajati, isticati se, stršati hornu exsistit a media fronte – rog raste na sred čela;equus submersus exsistuit – potpoljeni konj se pojavi; vox exstitit ab aede – glas dođe iz hrama; 2) postati, postojati exsistit magna inter eos controversia – među njima postoji velika nesloga; avaritia exsistit ex luxuria – tvrdičluk nastaje iz raskoši; ex (de) rege exsistit dominus – od kralja postaje gospodar; talis eloquentia in Crasso exsistit – kod Krasa postojiveoma velika rečitost ex/solvo,-solvi,-sŏlŭtum,-ĕre, v. III – 1) iščupatiexsolvit pugionem a letere – iščupao je bodež ix boka; 2) rasporiti, otvoriti exsolvit venas ferro – presekao je vene mačem; 3) e. me corpore – mrem; 4) alvus exsoluta – proliv; 5) topiti ignis exsolvit glaciem – vatra topi led; 6) mučiti exsolvit famem/netu – muči glađu/ strahom; 7) osloboditi, oprostiti exsolvi eum aere alieno – oslobodio sam ga duga; e. me occupationibus – oslobodio sam se poslovnih obaveza; exsolvit obsidionem – digao je opsadu; 8) e. pecuniam nomina mea – isplaćujem dugove; 9) e. poenas – izdržavam kaznu; 10) e. fidem (promissa) – držim reč (obećanje); 11) e. votum – olakšavam se; 12) e. quare – objašnjavam exsomn/is,-e, a. (ex+somnus) – bez sna, besan nox e. – besana noćexsorb/ĕo,-ŭi,-ĕre, v. II – 1)
ispijam, ispiti, piti e. poculum vini – ispijam pehar vina; 2) podnositi, trpeti e. difficultates – podnosim teškoće; 3) exsorbuit animam eius – uzro mu je dušu (ubio ga je) ex/sors,-sortis, a. (sors) – bez dela, udela e. culpae – bez greha;honor e. – neukaljana čast exspătĭ/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1)skrenuti s puta equii exspatiantur – konji skreću s puta; 2) flumen expatitur – reka se izlila; 3) arbor expatitur – stablo se širi; 4) zastraniti, skrenuti s pravog puta expectātĭ/o,ōnis, f. (expecto) –očekivanje, nadanje e. do – dajem nadu; decipio expectationes – izneveravam očekivanja;facio expectationem mei – budim nade u sebe; praeter expectationem – suprotno očekivanju; habeo expectationem (sum in expectatione) – nadam se, očekujem; in expectatione sum – kasnim, dozvoljavam sebi da me čekaju exspectat/us,-a,-um, a. (particip od expecto) – očekivan, željen, dobrodošao e. ad amplissimam dignitatem – sa izgledima za najveće dostojanstvo; e. adventus – željno očekivani dolazak exspect/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) očekujem, očekivati, nadati se expectavit eventum pugnae –očekuje (priželjkuje) bitku; expector ut veniam – očekuje se da dođem; 2) slutiti, bojati se, zapsti e. adventum hostium – slutim dolazak neprijatelja; e. mortem – zebem od smrtiexperg/o,-sum,-ĕre, v. III (ex+spargo) – poprskati, pokropiti e. limina sanie – kropim ranu exspes, a. – beznadan, beznadežan exspīrātĭ/o,-ōnis, f. – 1) isparavanje e. terrae –isparavanje zemlje exspīr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)izdišem, izdisati e. auras/flammam pectore – izdišem vazduh/plamen iz grudi; 2) umreti e. animam – mrem; 3) expirat – izumire; 4) ventus/ignis expirat – vetar/vatra jenjava exspŏlĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – opljačkati exspoliavit fana atque domos – opljačkao je hramove i kuće ex/spŭo,-spŭi,spūtum,-ĕre, v. III – pljunuti,ispljunuti exspuit in mare – pljunuo je u more exstern/o,-avi,-atum,-are, v. I – zaplašiti, uplašiti exstill/o,-avi,-atum,-are, v. I – kapati, curitiexstĭmŭlāt/or,-ōris, m. – mutež, smutljivac e. rebellionis – podstrekač pobuneexstĭmŭl/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)podbosti, podbadati; 2) podsticati, dražitiexstimullavit virum – uzbunjivao (razdraživao) je ljude; 3) izazivati exstimullat fata –izaziva sudbinu exstinctĭ/o,-ōnis, f. (exstinuo) – istrebljenje, uništenje e. vitae –uništenje života exstinct/or,-ōris, m. – 1) gasilac, e. incendii – vatrogasac; 2) rušilac e. patriae – rušilac otadžbine; e. coniurationis – rušilac zavere exsti/nguo,-nxi,-nctum,-ĕre, v. III – 1) gasiti extinxi incendium/ignem/sitim – ugasio sam požar/vatru/žeđ; 2) uništiti, iskoreniti, istrebiti extinguit salutem/nomen – uništava zdravlje/ime; extinguor morbo – bolest me uništava exstirp/o,-avi,-atum,are, v. I (ex+stirps) – iščupati sa korenom, iskoreniti extirpavit arborem – iščupao je stablo; exstirpavit vitia/humanitatem ex animo eius – istrebio je poroke/ čovečnost iz njegove duše ex/sto,-stĭti,-stātum,-are, v. I – 1)izdići se, nadvsiti exstiti capite solo ex
aqua – izdigao je samo glavu iz vode; 2) stršiti ferrum exstiti de pectore – mač strši iz grudi; 3) predstojati vestigia fortitudinis exstiunt – znaci snage predstoje exstructĭ/o,ōnis, f.(exstruo) – isticanje ex/strŭo,-struxi,-structum,-ĕre, v. III – 1) slagati na gomilu e. rogum – slažem (dižem) lomaču;exstruxit mensas epulis exquisitissimis – naslago je na gozbene stolove najukusnija jela; 2) ložiti, naložiti e. focum lignis – ložim drva na vatru; 3) dizati, zidati e. domum/aedificium/sepulcrum – zidam kuću/zgradu/grobnicu; 4) izgraditi e. disciplinam – gradim [naučni, filozofski] sistem exsūc/us,-a,-um, a. (succus) – suv, posan e. orator –posan govornik exsūd/o,avi,-atum,-are, v. I – znojiti se, mučiti se e. causas – bavim se mučnim stvarima exsū/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – sisati, isisati exs/ul,-ŭlis, comm. (exul) – izgnanstvo, izbeglištvo, egzil Hannibal venit exsul – H. je otišao u izgnanstvoexsŭlātĭ/o,- ōnis, f. – izgnanstvo exsŭl/o,-avi,-atum,-are, v. I – proterati eo (abeo) exulatum – odlazim u egzil exultan/s,-tis, a. (particip od exulto) – skokovit verbum e. –reč koja se sastoji od kratkih slogova exsultātĭ/o,-ōnis, f. – poskakivanje; zanos, oduševljenje exultim, adv. (exsilio) – zanosno exsult/o,-avi,atum,-are, v. I (exsilio) – 1) praćakati se tauri exsultant in herba – bikovi se praćakaju po travi; equi ferocitate exsultant – konji se besno razigraše; 2) zanositi se, prepustiti se zanosu; exsultans verborum – ponesen rečima; 3) furor exsultat – bes besni; 4) radovati se exsultat victoriâ/in ruinis nostris – zanosi se pobedom/našom propašću exsŭpĕrābĭl/is,-e, a. (exsupero) – savladiv saxum Sisyphi e. – Sizifov savladljivi kamen exsŭpĕrantĭ/a,-ae, f. – nadmoćnost e. virtutis – nadmoćnost vrline exsŭpĕrātĭ/o,-ōnis, f. – [retoričko] preterivanje exsŭpĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I (supero) – 1) izdizati se iubae exsuperant undas – kreste se dižu iznad talasa; 2) flamma exsuperat – plamen suklja uvis; 3) prevazići magnitudo sceleris exsuperat omnium ingenia – razmere zločina prevazilaze ljudsku pamet; 4) prestići; 5) savladati, nadvladati, pobediti id exsuperat Iovem – to prevazilazi Jupitera exsurd/o,-atum,-are, v. I (surdus) – zaglušiti, ogluveti ex/surgo,-surrexi,-surrectum,-ĕre, v. III (surgo) – uzdizati se, uznositi se, ustati exsurrexi a genibus– uzdigao se iznad plemena; Roma exsurgit aedificiis – R. Se ističe građevinama;exsurrexit contra Caesarem – digao se protiv C. exsuscĭtātĭ/o,-ōnis, f. – pobuđivanje pažnje exsuscĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) buditi, probuditi te gallorum cantus exsuscitat – tebe kukurikanje petlova budi; 2) e. flammam – pirim vatru; parvus ignis exsuscitat magnum incendium – mala iskra razbukti se veliki požar; 3) e. animum –uzbuđujem dušu; e. memoriam – pobuditi sećanje exta,-ōrum, n. (pl.) – iznutrice, srce, jetra i pluća životinja, žrtvoveni organi extā/besco,-bŭi,-ĕre, v. III – ispariti, isčeznutiextār/is,-e, a. (exta) – što se odnosi na žrtvene iznutrice olla extaris – lonac žrtvenih
iznutrica extemplo (extempŭlo), adv. (templum) – smesta, odmah, časom, časkom, brzoquid fingat, extemplo non habet – ko vara brzo izgubi; quum extemplo – što preextempŏrāl/is, a. (ex+tempore) – spontan, nepripremljen oratio e. – nepripremljen govor; facultas dicendi e. – sposobnost da se govori bez pripreme extempŏrālĭt/as,-ātis, f. – sposobnost da se govori (svira, itd) bez pripreme exten/do,-di,-tum (-sum),-ĕre, v. III – 1) rastegnuti, ispružiti extendi brachium/digitos – ispružio sam ruku/prste; 2)extendit capite curro – isturio je glavu iz kočije; 3) extendit cornua aciei – raširio je krila fronta; 4) e. agros – širim posed [zemlje]; 5) ignis extenditur – vatra se širi; 5) e. nomen/famam/virtutem – uvećavam glas/slavu/vrlinu; 6) cupiditas longius extenditur –požuda daleko seže; 7) extenditur – leži kao proštac; 8) extendit pugnam ad noctem –nastavio je bitku do mraka; 9) e. me longis itineribus – idem na daleke pute; 10) e. me supra vires – plaćam iznad svojih mogućnosti extens/us,-a,-um, a. – širok, raširen castra extensa – rašireni logori; dug iter e. – dug put extent/o¹,-avi,-atum-are, v. I (intens. od extendo) – naprezati e. nervos – naprežem živce extent/o²,-avi,-atum,-are, v. I –pokušati, probati e. vires – stavljam ljude na probu extĕnŭātĭ/o,-ōnis, f. (extenuo) – 1) tančanje, istanjivanje e. aëris – tančanje oblaka; 2) nipodaštavanje, omalovažavanje, potcenjivanje; 2) suprotno od exaggeratio extĕnŭāt/us,-a,-um, a. – 1) istanjen, otančao; 2) suprotno od concretus; 3) sitan, slab ratio extenuata – slab razlog; copiae extenuatae –proređene snage extĕnŭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) istanjiti, istančati sortes extenuatae – umanjeni izgledi; 2) e. cibum – žvaćem (grickam) hranu; 3) umanjiti, ublažiti, omalovažitie. sumptus – smanjujem troškove; e. famam belli – umanjujem slavu rata; e. molestias –ublažujem nevolje; e. censum – umanjujem podatke o imovnom stanju exter-ĕra,-ĕrum, a.(exterus) ( nom. sing. se ne koristi) – 1) strani, tuđi, tuđinski extera gentes/nationes/civitates – strana plemena/strani narodi/strane države; 2) exteri,-orum, m. (pl.) – stranci; 3) extĕrĭor – vanjski, strani e. orbis – vanjski krug; 4)extrem/us,-a,-um, a. – krajnji, najudaljenniji, najdalji oppidum extremum – najudaljeniji grad; finis extremus – poslednji kraj; extrema pars epistolae – kraj pisma; in extremo libro – na kraju knjige; extremo bello – krajem rata; extremum mundi – kraj sveta; ad extremum – do kraja; extrema agminis – kraj vojske/jedinica; 5) (za vreme) mensis e. –poslednji mesec; manus extrema non accessit operibus eius – nije stigao da završi svoja dela; extrema hiems – kraj zime; extremum extatis – kraj leta; reservatus ad extremum –pohranjen za krajnju nuždu; 6) extremum, adv. – najzad, na kraju; 7) (za stepen) krajnji, najveći, najviši in extremis suis rebus – u krajnjoj nuždi; descendo ad extrema –preduzimam krajnje mere; pervertum erat ad extrema – izopačenost je bila potpuna;extrema patior – podnosim najteže; 8) ad
extremum – do krajnosti, najgori extĭm/us,-a,-um > extremus: orbis e. – vanjski (krajnji) krug extĕrĕbr/o,-avi,-atum,-are, v. I –izvrteti, izdubiti exterebravit aurum ex columna – izvrteo je zlato iz stuba exter/gĕo,-si,-sum,-ēre, v. II – 1) obrisati; 2) extersit fanum – opljačkao je hram extermĭn/o,-avi,-atum,-are, v. – 1) proterati preko granice exterminavit eos ex urbe– proterao ih je iz grada; 2) iskoreniti, istrebiti exterminavit eos ex communitate hominum – proterao ih je iz ljudske zajednice; 3) odbaciti e. questiones illas – odbacujem ta pitanja extern/us,-a,-um, a. – 1) vanjski, spoljni, površinski; 2) strani, inostrani populus e. – strani narod; bella externa – strani ratovi; externa libentius recordor – navodim primer stranog naroda;amor e. – ljubav sa strancem ex/tĕro,-trīvi,-trītum,-ĕre, v. III – 1) istisnuti, terati extrivi grana ex spicis – mlatio (vršio) sam žito; 2) trljati e. ignem – palim vatru [trljanjem drveta o drvo]; 3) extrivit nivem – gazio je sneg; e. cibum – varim hranu; 4) homo extritus pondere – čovek slomljen pod teretom exter/rĕo,-rŭi,-ĭtum,-ēre, v. II – zastrašujem, zastrašiti, uplašiti, prepasti exterruit eum aspectu – uplašio ga je pogledom; anguis exterritus aestu – zmija uplašena vatrom extĭ/mesco,-ŭi,-ĕre, v. III (timeo) – bojati se, strahovati e. adventum eius – strahujem od (strah me) njegovog dolaska; equi extimendi –uplašeni konji exti/spex,-spicis, m. (ex+specio) – gatar, vrač, čovek koji posmatra žrtvene iznutrice i na osnovu zapažanja gata šta će biti u budućnosti extispĭcĭ/um,-ĭi, n. –proročanstvo na osnovu žrtvenih iznutrica ex/tollo,tŭli,-ĕre, v. III – 1) dižem, dići, podićie. caput/pugionem alte – dižem glavu/bodež visoko; extulit eam in sublime – dizao je u zvezde; e. eum laudibus in (ad) coelum – dižem ga pohvalama u nebesa; 2) e. me (caput) –dižem glavu (povrtaio sam smelost) ex/torquĕo,-torsi,-tortum,-ēre, v. II – 1) oteti zavrtanjem ruke extorsi arma/sicam e manibus eius – oteo sam mu oružje/podež iz ruku; 2) iščašiti zglob; 3) izmamiti, iskamčiti extorsit stipendium/argentum ab – iskamčio je pomoć/novac od; 4) iznuditi, prisiliti extorsit ut fateatur – prisilio ga je da priznaextorr/is,-e, a. (ex+terra) – proteran, bezdoman e. patriâ/urbe – proteran iz zemlje/ grada; e. paterfamilias – proteran od domaćina (iz kuće) extort/or,-ōris, m. (extorqueo) – otimač, ucenjivač extrā, predlog sa akuzativom – 1) van, izvan e. muros – van zidina; e. portam – ispred vrata; e. provinciam – van provincije; exeo e. fines – idem van granica; e. metrum – van metra (slog koji se ne računa pri skandiranju); 2) e. causam – bez udela u; 3) e. iocum – bez šale; 4) e. modum – preko mere; 5) e. ordinem – mimo uobičajenog; 6) e. periculum sum – van sam opasnosti; 7) e. coniurationem sum – nisam u zaveri; 8) e. ducem paucosque praeterea – sa izuzetkom vođe i još malog broja; 9) e. quam (e. quam si) – sem ako extr/ăho,-ăxi,-actum,-ĕre, v. III – 1) izvući, isčupati extraxit telum e corpore – isčupao je mač iz tela; 2) izvesti extrahit copias ex
hibernaculis in aciem – vodi vojsku iz zimovnika u napad; 3) izneti e. illud in lucem ex tenebris – iznosim to iz mraka na svetlost; 4) e. urbem ex periculis – izvlačim grad iz opasnosti; 5) isčupati extraxit religionem radicitus ex animis hominum – isčupao je veru iz ljudskih duša; 6) trajati, produžiti extraxit bellum ad (in) tertium annum – produžio je rat u treću godinu; e. somnum in diem – spavam dok ne svane dan; 7) provoditi e. aestatem – provodim leto; 8)se eludi et extrahi putabat – mislio je da će da se izmiška i izvuče extrānĕ/us,-a,-um, a. (extra) – 1) vanjski, izvanji, površinski ornamenta extranea – vanjski ukrasi; 2) strani, inostrani; extranei – stranci extrāordĭnārĭ/us,-a,-um, a. (ordo) – izvanredan, vanredanpecuniae extraordinariae – vanredni prihodi; extraordinariae cohortes – elitne kohorteextrārĭ/us,-a,-um, a. – vanjski, spoljni, strani, inostrani homo e. – stranacextrēmĭt/as,-ātis, f. (extremus) – 1) krajnost, kraj, granica e. mundi – kraj sveta; e. circuli – kružnica; 2) (matematika) površina extrīc/o,--avi,-atum,-are, v. I – 1) razmrsiti, rasčlaniti, rastaviti cerva extricata plagis – srndaći rastavljeni bitkom; 2) nabaviti, steći; 3) pokazati , izneti e. solutionem – iznosim rešenje extrinsĕcus, adv. – 1) izvana, s vanjeske strane e. alicunde quaero – ma s koje tačke da gledam/istražujem;metus belli e. imminentis – strah od pretnje rata izvana; columna e. inaurata – stub pozlaćen izvana; 2) sem toga extrūd/o,-si,-sum,-ĕre, v. III – gurnuti, izgurati, isterati e. eum domo – izbacujem ga iz kuće ex/tundo,-tūdi,-tūsum,-ĕre, v. III – 1) kovati, iskovatiextudit librum – napisao je knjigu [s mukom]; 2) pripremiti, prirediti quis nobis hanc artem extudit? – ko nam je ovu umetnost priredio?; 3) labor extundit fastidia – rad odgoni dosadu exturb/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)izbaciti nasilno exturbavit eum civitate/navi –proterao ga je iz zemlje/izbacio ga je s broda; 2) lišiti exturbavit eum ex possessionibus –lišio ga je poseda; exturbavit eum animas/mentem – lišio ga je života/pameti; exturbavit spem pacis – lišio nas je nade u mir exŭbĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I (uber) – obilovati, imati u izobilju annus exuberat pomis – godina obiluje voćem exulcĕrātĭ/o,-ōnis, f. – kopanje po starim ranama exulcĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) izazvati upalu exulcerat pulmonem – izaziva otok/upalu pluća; 2) pogoršati res exulceratae ab ipso rege – sam kralj je pogoršao stanje stvari exŭlŭl/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) vikati, zvati, dozivatiexululatus – a) koji zove; b) dea exululata – boginja kojoj se upućuje zov exund/o,-avi,-atum,-are, v. I – teći, isticati cruor exundat trunco – krv teče iz trupa; eloquentia exunat ex pluribus artibus – rečitost ističe iz nekolikih veština; eo detracto, quod exundat –odbacujem što je suvišno ex/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1) potegnuti, izvući ensem exuit ex vulnere – izvukao je mač iz rane; 2) izvući se expui me ex laqueis – izvukao sam se iz zamke; 3) e. me iugo – bacam jaram sa sebe; 4) e. lacertos
– pokazujem mišiće; 5) izbiti iz glave mihi ex animo exui non potest esse deos – ne mogu sebi izbiti iz glave da ima bogova; 6) odložiti e. pharetram humero – skidam tobolac s ramena; 6) prekinuti, prekršiti exuit promissa/fidem – prekršio je obećanje/zadatu reč; 7) razoružati; 8) lišiti Lepidus exutus – [svega] lišeni Lepid; exuitur cornua – gubi rogove ex/ūro,-ussi,-ustum,-ĕre, v. III – 1) spaliti, spržiti scelus ei exuritur igne – greh mu spaljuju ognjem; sol exurit agros – sunce prži zemlju; loca exusta solis ardoribus – predeli sprženi toplotom sunca; 2) sitis/cura me exurit – gorim od žeđi/briga exustĭ/o,-ōnis, f. – 1) spaljivanje; 2) žega exŭvĭ/ae,ārum, f. (pl.) (exuo) – 1)uzeti delovi nekog tela exuviae capitis – kosa; e. bubulae – volujski kaiši; 2) oprema, oružje [pobeđenog neprijatelja], 3) ratni plen tu ornatus exuviis eius venis ad eum lacerandum – okićen njegovim oružem i opremom dolaziš njemu ranjenom; 4) facio exuviae – odričem se svega za dobrobit drugih; Share this:
Twitter
Facebook
Kommentera
Sök
Arkiv
december 2012 november 2012
Meta
Registrera Logga in
djela Twenty Ten-temat. Skapa en gratis webbplats eller blogg på WordPress.com.
Följ
Följ “djela”
Få meddelanden om nya inlägg via e-post. Skapa konto
Skapa en webbplats med WordPress.com
djela Izabrana djela Milosava Popadica
Hoppa till innehåll
Latinskosrpski, F
F F, f – šesto slovo latinske abecede, javlja se sabinskom dijalektu i narodnom govoru i kaoh, a odgovara grčkom φ, s tom razlikom što je f labiodental, a φ bilabijal. B, d, s i x često se asimiluju u f (offero
făb/er¹,-ri, m. – 1)kovač f. est quisque fortunae suae – svako je kovač svoje sreće; 2) kamenorezac; 3) f. tignarius – drvodelja, drvoseča; 4) f. aerarius – kovač bakra făb/er²,-ra,-rum, a. – vešt, promišljen Făbĭ/us,-ĭi, m. – ime jedne stare rimske porodice iz koje potiče i Kvint Fabije Maksim Kunkator koji je nadmudrio Hanibala făbre, adv. – vešto, spretno f. factus (fabrefact/us,-a-um) – vešto urađeno fābrĭc/a,-ae, f. – 1) kovačka radionica, kovačnica Vulcanus Lemni fabricae praefuit – Hefest sa Lemnosa bio je zapovednik radionice; 2) kovački zanat pictura et f. ceteraeque artes – slikarstvo, kovanje i ostali zanati; 3) izrada predmeta od metala; 4) veština rezanja drveta, drvodeljstvo; 5) lukavstvo, prevejanost făbrĭcātĭ/o,-ōnis, f. – vešta izrada; obrazovanje f. hominis – obrazovanje čoveka făbrĭcāt/or,-ōris, m. – vešt stvaralac f. tanti operis – stvaralac takvih dela Făbrĭcĭ/us,-ĭi, m. – ime stare rimske porodice; najpoznatiji Kaj Fabricije Luskin koji se istakao u ratu protiv Pira făbrĭc/or,-ātus sum,-āri, v. dep. I (fabric/o,-avi,-atus,-are) – 1) kujem, kovati f. gladium/fulmen – kujem sablju/strelu; 2) klesati u kamenu f. monumentum – pravim spomenik; 3) rezbariti u drvetu fabricantur naves – grade brodove; 4) stvarati natura fabricata est sensus nostros mentemque et totam constructionem hominis – prirodom su stvorena naša osećanja i um i celokupni sklop čovekov; fabricatur verba – stvara [nove] reči făbrīlĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – alat făbrīl/is,-e, a. (faber) – zanatski, umetnički scalprum fabrile – zanatsko dleto; erratum fabrile – majstorska greška făbŭl/a¹,-ae, f. (dem. od faba) – sitan pasulj, pasuljče făbŭl/a²,-ae, f. (for) – 1) priča, pripovest, bajka additur fabulae – treba reći (dodati) i to;non longa est f. – nije duga priča; 2) predmet razgovora, razgovor habes fabulas urbis –imaš vesti iz grada; f. fias – pričaš priče; in fabulis esse – biti predmet razgovora; f. est –priča se, govori se; 3) događaj quae haec f. est? – šta se ovde dešava?; 4) bajka, izmišljotina, izmišljena priča f. est quae neque veras neque veri similes continet res – bajka ne sadrži ni istinite ni prividno istinite podatke; fictae fabulae – izmišljene priče; fabulae! –izmišljotine!; 5) basna, alegorija; 6) igra, igrokaz, pozorišni komad f. stat/cadit – komad se drži/propada; 7) pesničko delo, na pr. Ilijada făbŭlār/is,-e, a. – pripovedački, izmišljen historia f. – izmišljen događaj făbŭlāt/or,-ōris, m. – 1) pripovedač; pesnik făbŭl/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) pripovedam, pripovedati; 2) pričati f. cum eum – razgovaram s njim; 3) reći, kazati f. ei aperte – kažem mu otvoreno
făbŭlōs/us,-a,-um, a. – bajan, bajkovit; fabulozan, divan carmina Graecorum fabulosa –bajkovite grčke pesme făce/sso,-sīvi,-sītum,-ĕre, v. III (intens. od facio) – 1) učiniti, izvršiti f. iocos – izvodim šalu, šalim se; facessit iussa – izvršava naređenja; 2) izazvati, počiniti, dovesti facessit periculum – dovodi u opasnost; 3) izostaviti; 4) otići, napustiti, udaljiti se f. ex urbe/ex tanto tumultu – hitam iz grada/iz ovog ustanka făcēte, adv. – 1) prijatno, ugodno, udobno, lepo; 2) duhovito, šaljivo făcētĭ/ae,-ārum, f. (pl.) (faceti/a,-ae, f; facetus) – 1) duhovitosti; 2) šala sales quorum duo sunt genera, unum facetiarum, alterum dicacitatis – šale kojih ima dve vrste, duhovitost i zajedljivost; 3) visprenost, duhovitost, doskočica facio facetias – izvodim burgije făcēt/us,-a,-um, a. – dobro građen, kršan, naočit faceta mulier – naočita žena; vir f. et magnificus – viđen i sjajan čovek făcĭes,-ēi, f. – 1) lice homo terribili facie – čovek sa užasnim licem; 2) vanjski izgled, izgled f. maris – izgled morske površine; facies urbis immutata erat – izgled grada bio je nepromenjen; ad istam f.aciem est morbus – bolest ima ovaj izgled; 3) privid; 4) marifetluk plures eloquentiae facies – mnogi marifetluci elokventnosti; f. hippocratica –upali obrazi kod bolesnika sa otežanim varenjem făcĭle, adv. (facilis) – 1)lako, bez muke minus f. bellum ei infero – nije lako, ali ću da ratujem s njim; non (haud) f. – nimalo lako, jedva; 2) neosporno f. princeps – neosporno prvi [priznati vođa]; Thucydides dicendi artificio f. vicit omnes – T. je neosporno pobeđivao sve u govorništvu; 3) rado, drage volje hoc f. patior sileri – to drage volje podnosim ćutke; 4) prijatno, ugodno, udobno ubi facilius esse possim – gde će mi biti bolje (udobnije); f. vivo – vodim ugodan život făcĭl/is,-e, a. (facio) – 1) lak, lagan f. descensus Averno – lak je silazak u pakao; victus f. – lak za održavanje; concordia/favor f. – sloga/naklonost koja lako može da se osvoji;remedium facile – jednostavan lek; f. somnus – laki san; illud erat facile ad credendum/intelligendum – to je bilo lako verovati/razumeti; facile est perficere/prohibire – to je lako uraditi/zabraniti; facilis corrumpi – lako podmitljiv; faciles vincere – lako ih je pobediti; res est in facili – stvar je laka; f. divisui – a) lako deljiv; b)lako ga je nagovoriti;2) f. ballo – lak (spreman, brz) na rat; 3) spretan, vešt, rukat f. et expertus ad dicendum – vešt i iskusan u govorništvu [govornik]; f. sermone graeco –vlada grčkim jezikom; faciles victu – lako se snalaze za život [ishranu]; 4) blag, razuman, popustljiv, miroljubiv benignis et f. – dobroćudan i blag; dii faciles in tua vota – bogovi su naklonjeni tvom zavetu; 5) povoljan, srećan res et
fortunae tuae quotidie faciliores mihi et meliores vidnetur – tvoji izgledi i sudbina izgledaju mi povoljniji i bolji făcĭlĭt/as,-ātis, f. – 1) lakoća f. audiendi – lakoća slušanja [dobra čujnost]; f. aetatis puerilis – pogodnost dečaštva za učenje; f. oris – lakoća izgovora; in bonis rebus f., in malis proclivitas – u dobrim stvarima lakoća, a u lošim naklonost; 2) ljubaznost, uslužnnost, blagost f. et humanitas – blagost i ljudskost; f. sermonis – lakoća razgovora (sporazumevanja) făcĭnŏrōs/us,-a,-um, a. – drzak, zadrt, bezobrazan, zločinački civis f. – drzak/zadrt građanin; vita facinorosa – život ispunjen prestupima (zlodelma) făcĭn/us,-ōris, n. – 1) podvig, čin f. praeclarissimum, pulcherissimum – veoma slavan, divan podvig; 2) zlodelo, zločin inaudita facina sceleris – nečuvena zlodela; f. nefarium –zločin protiv čovečnosti; 3) zverstvo commito/facio/admitto f. – vršim/činim/ priznajem zločin făcĭo, fēci, factum,-ĕre, v. III – 1) činim, činiti praestat accipere quam facere iniuriam –radije ću trpeti nego činiti nepravdu; 2) graditi, zidati f. aedem/classem /pontem in flumine – gradim kuću/brod/most na reci; 3) f. anulum – pravim prsten; 4) fecit ignem –naložio je vatru; 5) facit iter – ide na put; 6) feci promissum – dao sam obećanje; 7) f. modum – dajem meru; f. verba – govorim; 8) fecit bellum – zaratio je; fecit praelium/pugnam – izveo je bitku; fecit caedem eius – ubio ga je; 9) fecit pacem – sklopio je mir; 10) izazvati f. suspicionem/desiderium/metum ei – izazivam kod njega sumju/želju/strah; fecit naufragium – izazvao je brodolom; 11) fecit mihi magnas opes – pružio mi je veliku pomoć; 12) zadati feci ei dolorem – zadao sam joj bol; 13 feci ei gratiam – zahvalio sam mu; 14) preći, feci duo stadia – prevalio sam dva stadijuma; 15) brinuti, voditi brigu facis ut rursus plebs in Aventinum sevocanda esse videatur – s druge strane brineš da se na narod u Aventijumu posebno gleda; mors fecit, ne sim exsul – smrt se pobrinula da ne odem u izbeglištvo; 16) učiniti fecit eum heredem – učinio ga je naslednikom; f. eum meum – činim ga prijateljem; f. me terram – pokoravam se zemlji; 17) poštovati, ceniti f. eum magni/tanti/plurimi – mnogo ga cenim; 18) predstaviti usmeno ili pismeno Xenophon fecit Socratem disputantem – Ksenofon je predstavio Sokrata kao majstora sporenja; 19) praviti se, pretvarati se faciamus deos non esse – da se pravimo kao da nema bogova; fac animos non remanere post mortem – pretpostavi da nema duše posle smrti; 20) raditi, baviti se f. medicinam/mercaturam – bavim se medicinom/trgovinom; 21) žrtvovati f. bovem – žrtvujem vola; 22) postupiti bene fecit qui abiit – dobro je učinio ko je otišao; feci imperite/male/recte/iniuste – postupio sam nevešto/ loše/pravo/nepravedno; facere non possum quin ad te mittam literas – ne mogu drukčije da postupim nego da ti
pošaljem pismo; 23) f. cum (ab) eo – stojim uz njega (na njegovoj sam strani); f. contra (adversus) eum – ja sam protiv njega; veritas facit cum illo– istina je na toj strani; animadverto deorum numen mecum facere – imam osećaj da mi bogovi daju [povoljan] znak; 24) dura corona facit capiti meo – gruba kruna pristaje mojoj glavi; 25) hoc idem facit illi quod – to u jednakoj meri koristi njemu kao i facteon (φακτέον, od facio =faciendum) – treba ceniti factĭ/o,-ōnis, f. – 1)način poslovanja, način vršenja, obavljanja poslova quae haec factio est? – kakav je to način? (kako to može da se radi?); testamenti f. – pravo da se napravi testament; 2) odnos, srodnost, veza neque nos tantâ factione quantâ tu sumus – nemamo mi tako mnogo rođaka; 3) političke pristalice, stranka, frakcija per vim et factio – na silu i stranački uticaj; 4) savez, dogovor haec inter bonos amicitia, inter malos factio est – što je među dobrima prijateljstvo, to je dogovor među zlima factĭōs/us,-a,-um, a. – 1) uticajan homo potens et f. – moćan i uticajan čovek; f. et audax – uticajan i smeon; tyrannis factiosa – oligarhija, vladavina hunte; 2) moćan f. linguâ – sposoban (moćan) na jeziku factĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I (učestalo facio) –1)često činiti (ponavljati po navici)alterum factitatum est – treba na drugi način učiniti; f. versus/simulacra – [često] pravim stihove/kipove; 2) factitavit eum heredem – učinio ga je naslednikom; 3) baviti se factitat accusationem – bavi se tužakanjem fact/o,-avi,-atum,-are, v. I > factito fact/or,-ōris, m. (facio) – čovek koji presuje (cedi) masline fact/um,-i, n. (facio) – 1) čin, delo bonum/malum/optimum/egregium f. – dobro/loše/ savršeno/izvanredno delo; illium/meum f. – njegovo/moje delo; 2) učinjenobene/recte/male/ egregie f. – dobro/ pravo/loše/sjajno urađeno; 3) bonum factum! –srećno!; 4) facta boum (`έργα βοών) – uzorane njive fact/us,-a,-um, a. (particip od facio) – 1) urađen, načinjen, učinjen, završen factius nihilo facit – urađenije ništa ne čini [dorada ništa ne doprinosi]; 2) obrađen, oblikovan pocula summo artificio facta – pehar vrhunske umetničke izrade; oratio facta et polita – govor lepo i uglađeno sročen; homo f. institutusque – čovek obrazovan i vaspitan; homo ad unguem factus – meran [potpun] čovek făcult/as,-ātis, f. – 1) sposobnost; 2) mogućnost do ei facultatem illud faciendi – dajem mu mogućnost da to uradi; res habet facultatem – za to postoji mogućnost; quoad f. tulit –ako je bilo moguće; consideramus ceteras facultates – razmotrimo i druge mogućnosti; 3) prilika; 4) zaliha f. numorum – [dovoljna] zaliha novca; 5) (u pl.) sredstva facultates Italiae – izvori pomoći Italije
fācundĭ/a,-ae, f. (facundus) – rečitost, elokventnost f. graeca/latina – elokventnost na grčkom/latinskom fācundĭt/as,-ātis, f. > facundia fācund/us,-a,-um, a. – rečit, elokventan vir f. – rečit čovek; dictum facundum – lepo rečeno fae/x, -cis, f. – 1) talog; 2) gusta skrama na turšiji; 3) šljaka; 4) šljam, otpad, gnus; faecŭl/a,-ae, f. (dem. od faex) – [mali]talog fāgĕ/us,-a,-um, a. (fagĭnĕ/us,-a,-um) (fagus) – bukov materia fagea (faginea) – bukovina, bukova građa faginea pocula – bukove bukare fāg/us,-i, f. (φηγός) – bukva făl/a,-ae, f. – 1) drvena konstrukcija za opsadu, kula s koje su ratne mašine izbacivale stene; subeo sub falâ – izlažem se velikoj opasnosti fălārĭc/a,-ae, f. – 1) dugo veliko koplje; 2) plamena strela koja se izbacivala iz katapulta falcārĭ/us,-ĭi, m. (falx) – kovač kosa i srpova inter falcarios – ulica kovača poljoprivrednog alata u Rimu falcāt/us,-a,-um, a. (falx) – 1) koji nosi kosu currus f. – kola koja nose kose; 2) ensis f. –sablja u obliku kose; cauda falcata – rep u obliku srpa falcĭfer,-ĕra,-ĕrum, a. – koji nosi kosu, često Saturn, koji je predtsvljan sa kosirom fallācĭ/a,-ae, f. (fallax) – prevara, podvala simulatio (fraus) et fallaciae – pretvaranje (podvala) i prevara; eludor pueri fallaciis – izbegavam podvale dečaka fallācĭlŏqu/us,-a,-um, a. (loquor) – varav, varljiv, prevarljiv, koji krši obećanja fall/ax,-ācis, a. (fallo) – laživ, varljiv, lažan, nepouzdan f. homo – nepouzdan čovek; f. spes – varljiva nada; f. amicitiae – izneveritelj prijateljstva fallo, fĕfelli, falsum,-ĕre, v. III – 1) izneveriti,prevariti fallit eum omni faude et perfidia –izneverio ga je mnogim podvalama i krivokletstvima; spes eum fefellit – nada ga je prevarila; is fefellit spem – izneverio je nadanja; id me fefellit – to me je prevarilo; ea res me falsum non habuit – to me nije prevarilo; 2) kršiti, prekršiti, uvrediti fefellit fidem/promissum – prekršio je datu reč/obećanje; fefellit deos testes – bogovi su svedoci da je prekršio; «si sciens fallo» – «ako svesno i namerno prekršim» (deo zakletve); 3) izbeći, izvući se neopažen fefellerunt custodes – stražar ih nije primetio; hoc me non fefellit – to mi neće promaći; 4) (bezlično) non me fallit, ita vos esse facturos – neće mi promaći da ste vi vinovnici; 5) fallo horas sermonibus – skraćujem vreme kroz razgovor; studium fallit laborem - zbogučenja zanemarujem rad; 6) fallo terga lupo – krijem se u koži vuka falsārĭ/us,-ĭi, m. (falsus) – falsifikator false, adv. – lažno, neistinito > falso
falsĭdĭc/us,-a,-um, a. (dico) – lažljiv, laživ falsĭfĭc/us,-a,-um, a. (facio) – varav, varljiv, prevarantski falsĭūrĭ/us,-a,-um, a. (iuro) – veroloman falsĭlŏqu/us,-a,-um, a. – laživ falsĭmŏnĭ/a,-ae, f. (falsus) – lažnost, neistinitost falsĭpăren/s-tis, a. – koji ima lažno očinstvo falso, adv. (falsus) – 1)lažno, neistinito, pogrešno in talibus rebus aliud utile, aliud honestum videri solet: falso – u mnogim stvarima ono što je jednom korisno, a drugom pošteno zapravo je nepravedno; 2) neosnovano f. queritur de natura sua genus humanum – neosnovano se ljudski rod žali na svoju prirodu fals/um,-i, n. – izmišljotina, prevara, neistina experior verum falsumne esset relatum – proveravam da li to stoji u vezi sa istinom ili neistinom fals/us¹,-a,-um, a. (fallo) – 1) lažan, nepouzdan, neistinit fama/crimen – neistinit glas/zločin; f. nuntius/testis – lažan glasnik/svedok; 2) f. vates – lažni prorok; 3) izmišljen, falsifikovan literae falsae – falsifikovana pisma; 4) naosnovan spes falsa – lažna nada;rumores falsi – lažne glasine; 5) f. es – varaš se fals/us²,-i, m. – lažov, varalica fal/x,-cis, f. – kosa, kosir f. muralis – kosa sa dugim držalom kojom su ranjavani vojnici na zidinama fām/a,-ae, f. (fari, φήμη) – 1) glas, glasine, izmišljotina, mit fama est Aeneam filium deae fuisse – priča se da je Eneja bio sin boginje; a Brundisio nulla adhuc f. venerat – do tad nikakve glasine iz B. nisu stizale; f. est/tenet/exit/perfertur/pervenit – glas ide/se drži/iščezava /kruži/stiže; f. nunciat te isse in Syriam – ja sam čuo da si otišao u Siriju; de re accipio rumore ac famâ – o tome su do mene doprli samo glasine; 2) glas naroda f. popularis – javno mnenje; f. et opinio hominum – glas i ubeđenja ljudi; 3) nam, glas, ugledf. et existimatio eius – njegov glas i ugled; f. eius agitur – njegov ugled je poljuljan; f. sapientiae – ugled mudrosti; famam dicendi quaero – stičem ugled govorika; famam amitto – gubim ugled fāmāt/us,-a,-um, a. (fama) – zloglasan, po zlu slavan causa famata – po zlu slavna stranka fămēlĭc/us,-a,-um, a. – izgladneo fām/es,-is, f. (abl. sing. famē) – 1) glad fame conficitur/enecatur/necatur – glađu ubija; 2) gladovanje f. est in Asia – glad hara u Aziji; 3) požuda, žudnja fame auri – požuda za zlatom; 4) oskudica, siromaštvo ieiunitas et f. – beda i siromaštvo fāmĭgĕrātĭ/o,-ōnis, f. (fama+gero) – glasovitost fāmĭgĕrāt/or,-ōris, m. – čovek koji širi glas/ine
fāmĭgĕrāt/us,-a,-um, a. – slavan, čuven fămĭlĭ/a,-ae, f. (famulus) – 1) ukućani, svi članovi domaćinstva vendo familiam – prodajem svoje robove; 2) kuća, porodica paterfamilias – otac, domaćin; materfamilias –majka, domaćica; filius familiae – sin; filia familiae – kćer; f. vetus et illustris – stara i slavna kuća/porodica; 3) pleme Sulla gentis patriciae nobilis fuit – Sula je poticao iz plemenite patricijske kuće; f. claudia – pleme Klaudija; 4) Martis f. – pripadnici Marsovog hrama; 5) f. gladiatoria – pozorišna trupa gladijatora; f. tota Peripateticorum – filozofska škola peripatetičara; duco familiam – pred/vodim porodicu; 6) porodično imanje fămĭlĭār/is¹,-e, a. – 1)porodični, kućni; lares familiares – kućna božanstva; negotia familiares – porodična preduzeća/poslovi; res f. – kućni posed, imanje; funus familiare –porodićna sahrana; amicus f. – kućni prijatelj; 2) blizak homo mihi familiarissimus – meni veoma blizak čovek; 3) opšte poznat, uobičajen haec ars f. est Italiae – ova umetnost je opšte poznata u Italiji; Demosthenes mihi est familiarior – D. mi je dobro poznat; 4) delovi žrtvene životinje koji pripadaju otadžbinskoj strani pars iecinoris f. – porodični deo jetre;fissum familiare – porodična pukotina u jetri fămĭlĭār/is,-is, m. – 1) sluga; 2) kućno božanstvo fămĭlĭārĭt/as,-ātis, f. (familiaris) – 1)prijateljstvo, prijateljsko druženje, familijarnost est mihi cum eo magna f. – s njim sam u velikom prijatljstvu; 2) prijatelji habeo familiaritates fidas – imam poverljive prijatelje fāmōs/us,-a,-um, a. (fama) – 1) slavan, glasovit; 2) po zlu poznat; 3) podrugljiv fămŭlār/is,-e. a. (famulus) – robovski, sluginski vestis f. – roboska halja fămŭlāt/us,-us, m. – stalež slugu, robova; sum in f. – spadam među sluge/robove fămŭl/a,-ae, f. – 1) robinja; 2) sluškinja, služavka fămūl/or,-atus sum, ari, v. dep. I – robujem, radim kao sluga/rob hi famulantur – ovi robuju; f. ei – robujem mu fămŭl/us,-i, m. – 1)kućni rob, sluga famulos vinclis coërceo – okovima teram robove; si virtus f. fortunae est – da li je vrlina rob sreće; 2) ropstvo fānātĭc/us,-a,-um, a. (fanum) – 1) nadahnut od nekog božanstva; 2) gnevan, besan; 3) van sebe; f. error – gnevna greška fand/um,-i, n. (gerund od for) – pravo, ono što treba reći fān/um,-i, n. (for) – osveštano mesto, svetilište, hram fana atque delubra – hramovi i sveta mesta; fanum Appollinis – Apolonov hram; e fanis pecunias tollo – iz hramova nosim bpgatstvo; spoliavit deorum fana – opljačkao je hramove bogova far, farris, n. – 1) krupnik, vrsta grube pšebnice sa plevom; 2) žito; 3) brašno farcīm/en,-ĭnis, n. (farcio) – kobasica
far/cĭo,-si,-tum,-ire, v. IV – 1) ispuniti, popuniti f. pulvinum rosâ – punim podmetač za kipove bogova ružama; 2) f. gallinas – tovim kokoši; 3) fartus – pun, ispunjen farfăr/us,-i, m. (farfĕr/us) – kopitnjak, podbel fărĭn/a,-ae, f. (far) – brašno fărĭnārĭ/us,-a,-um, a. – brašnen, od brašna, za brašno cribrum farinarium – sito farrāg/o,-ĭnis, f. (far) – mekinje, pleva, mešavina, smesa farrāt/us,-a,-um, a. – napravljen od žita, žitni omnia farrata – žitna hrana fart/or,-ōris, m. (farcio) – punjač kobasica fart/um,-i, n. (fart/us,-us, m.) – punjenje, punilo fartus vestis – telo fas, n. (samo u nom. i acc. sing.) – 1) božije pravo, ono što je pravo prema božijim zakonima, zakon, dužnost, obaveza ius ac f. omne delet – gazi i ljudske i božije zakone;contra f. – protiv božjih zakona; nihil quod aut per naturam f. sit aut per leges liceat –ništa što bi po prirodi ili zakonima bilo dozvoljeno; 2) dozvoljeno po običaju i zakonuleporem gustare f. non putant – misle da uživanje zečevine nije u skladu sa zakonom; ultra f. – to prevazilazi dozvoljeno; 3) zakon; 4) božja volja non est f., Germanos superare –pokoravanje Germana nije u skladu sa voljom bogova fascĭ/a,-ae, f. – 1) poveska; 2) zavoj; 3) uvijači; 4) grudnjak; 5) dijadema; 6) pelena fascĭcŭl/us,-i, m. (dem. od fascis) – svežnjić, mali svežanj f. epistolarum – mali svežanj pisama fascĭnātĭ/o,-ōnis, f. (βασκαίνω) – opčinjenost, omađijanost, zaluđenost, fascinacija fascĭn/o,-avi,-atum,-are, v. I – očarati. opčiniti, zaneti, omađijati f. agnos – očaravam jaganjce fascĭn/um,-i, n. – 1) očaranost, opčinjenost, zanos; 2) muški polni organ fascĭŏl/a,-ae, f.(dem. od fascia) – trakica, vrpca, pelenica fasc/is,-is, m. – 1) svežanj; 2) «faša», sekira nasađena na svežanj prutova koju su liktori nosili ispred naviših zvaničnika kao simbol njihove moći i prava da mogu da kažnjavajuprior Brutus fasces habuit – ispred Bruta su nosili «faše»; demo secures de fasces –lišavam ga prava da kažnjava i izvršava smrtne kazne; do ei fasces – proglašavam ga za konzula fast/i,-ōrum, m. (pl.) – svečanost, svetkovina dies fasti–svečan dan, praznik fastīdĭ/o,-ivi, itum,-ire, v. IV – 1) osećati odvratnost, gaditi se olus f.– gadi mi se povrće; 2) prezirati is fastidit mei – on me prezire; 3)nipodaštavati, omalovažavati cives etiam in recte factis saepe fastidiunt – građani često sude bez milosti i o pravim podvizima fastīdĭōse, adv. – 1) plitko, sitničavo f. iudico – plitko (uskogrudo) sudim; 2) gordo
fastīdĭōs/us,-a,-um, a. (fastidium) – 1) izbirljiv u jelu, peka homo f. – izbirljiv čovek;vacca fastidiosa – izbirljiva krava; 2) sitničav, naporan f. in causis recipiendis – naporan u prihvatanju stvari; aestimator f. – strog ocenjivač; 3) otmen, nadmen; 4) gord fastīdĭ/um,-ĭi, n. – 1) gađenje, odvratnost cibi satietas et f. – zasićenost i odvratnost prema hrani; 2) duhovna zasićenost i odvratnost hoc est delicatissimi fastidii – ovo odaje veoma razmažen ukus; 3) potcenjivanje, omalovažavanje f. rerum domesticarum –omalovažavanje domaćih ostvarenja/dostignuća; 4) otmenost, gordost, prezir f. et arrogantia – prezir i drskost fastīgĭ/um,-ĭi, n. – 1) krilo kuće, sleme templorum fastigia tempestas dissipavit – oluja je porušila slemena hramova; 2) vrh, šiljak colles pari altitudinis fastigio – bregovi jednake visine; 3) dubina f. scrobis – dubina jame; 4) nagib cloacis e fastigiis in Tiberim ductis infima urbis loca siccat – kanalima i točilima vođenim u Tibar isušuju se najniži delovi grada; 5) vrhunac, najviši stepen sto in summo fastigio eloquentiae – dostigao sam najviši stepen elokventnosti; 6) stanje, položaj, rang cives eiusdem fastigii – građani istog ranga;privatum f. – položaj čoveka kao jedinke; curatio altior suo fastigio – služba koja nadmašuje njegov rang fast/i,-ōrum, m. (pl.) – 1) popis svečanosti, kalendar praznika, festivala; 2) hronika, letpois koji sadrži imena konzula od 508 do 354; dies fasti – dani prikladni za svetkovanje, praznični dani (za razliku od dies nefasti – dani koji nisu povoljni za praznike ni javne poslove; f. capitolini – svečanosti koje su održavane na Kapitolu; f. consulares – svečanosti vezane za imena konzulâ; hos consules fasti ulli ferre possunt – svečanosti mogu da nose imena ovih konzula; fasti triumphales – registar pobednika fastīg/o,-avi,-atum,-are, v. I – zašiljiti, svesti fastigat/us,-a,-um, (particip od fastigo) – nagnut, oštar, šiljat collis in cacumen f. – breg šiljatog vrha; prone et fastigate – unagnutom stavu fast/us¹,-a,-um, a. – svečan, praznični fasti dies – praznični dani na koje su održavane svetkovine Numa nefastos dies fastosque fecit – Numa je proglasio neprazniče i praznične dane fast/us²,-us, m. (fastidium) – zanesenost, gordost, prezir fāt/a,-ōrum, n. (pl.) – 1) proročanstvo, otkrovenje; atata sibyllina – sibilska proročanstva; 2) fata deûm – volja bogova; 3) boginje sudbine, Moire (Parke) > fatum fātāl/is,-e, a. (fatum) – 1)sudbinski, sudbonosan, koban, fatalan f. necessitas – sudbinska potreba; casus f. – koban slučaj; annus f. – sudbonosna godina; bellum fatale – kobni rat;mors f. – kobna smrt; 2) deae fatales – suđaje, boginje sudbine,
Parke; 3) proročki, proročanski libri fatales – knjige starostavne/sudbinske; 4) strašan, užasan, zlokobantelum/signum fatale – kobni mač/znak fātālĭter, adv. – sudbonosno, kobno f. definitivum – kobno svršeno fātĕor, fastus sum,-ēri, v. dep. II – 1) priznajem, priznati f. verum – priznajem istinu; f. de scelere – priznajem greh/prestup; 2) kazati si quis se amici causâ fecisse fateatur – ako bi neko odao šta je kao prijatelj radio; 3) izdati fateris fidem eius – izdaješ njegovo poverenje; eadem fatentur Galli – isto kazuju Gali; fatendi modus – indikativ fātĭcăn/us,-a,-um, a. (fātĭcĭn/us) (fatum+cano) – kojiobjavljuje sudbinu, proročki fātĭcĭc/us,-a,-um, a. (fatum+dico) – proročki anus faticica – baba proročica; os faticicum – proročanska usta fātĭfer,-era,-erum, a. – pogibeljan, koban fātĭgātĭ/o,-ōnis, f. – zamor, zamaranje, umor f. equorum – umor konja fātĭg/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) umaram se, umoriti se f. me atroci pugnâ – zamaram se surovim bitkama; fatigatus itinere, magno aestu – izmoren putem, dubokom starošću; 2) izmoriti, zamoriti fatigavit eum labore – zamorio ga je radom; 3) iznuriti f. equos –iznurujem konje; fatigatus verberibus/tormentis/igni – iznuren ukorim/mučenjem/ognjem; 4) uznemirti fatigat mare coelumque – uznemirava more kao i nebo; fatigavit me votis – uznemiravao me je zavetima; 5) ukoriti fatigavi eum verbis –ukorio sam ga; 6) fatigavit eum vinculis/carcere – bacio ga je u okove/tamnicu; 7)fatigavit dextram asculis – smorio [mu] je desnicu poljupcima fātĭlŏqu/us,-a,-um, 1) a.(fatum+loquor) – proročanski; 2) fātĭlŏqu/us,-i, m. – prorok făti/sco,-ivi,-ĕre, v. III – 1) pući, prsnuti navis fatiscit – brod je pukao (prsnuo); 2) biti iznuren, oslabiti exercitus fatiscit – vojska slabi fātŭĭt/as,-ātis, f. (fatuus) – glupost, zadrtost fāt/um,-i, n. (for) – 1) rečeno, pisano; 2) sudbina f. est ordo serieque rerum, quam causa causae nexa rem ex se gignat – «fatum» je red i poredak stvari čiji uzroci i posledice proističu sami iz sebe; 3) božija volja f. Iovis – Jupiterova volja; 4) sreća svakog pojedincafata mea – moja sudbina; fata acerba – gorka sudbina; 5) kob, smrt, propast fato cedo (concedo) – sudbini popuštam (se predajem); urbs ex faucibus fati erepta – grad je spasen iz čeljusti kobi fātŭ/or,-ātus sum,-ari, v. dep. I (fatuus) – blesavim, blesaviti, benaviti, govoriti kao lud, mahnitati fātŭ/us,-a,-um, a. – 1) neotesan, neznan, glup, zadrt, maloumanf. et amens – lud i mahnit; 2) neukusno jelo; 3) Fatuus – nadimak šumskog boga Fauna fauc/es,-ĭum, f. (pl., ali abl. sing. fauce) – 1) ždrelo summum gulae vocatur fauces – vrh jednjaka naziva se ždrelo; sitis urit ff. – žeđ je spekla ždrelo; 2) čeljust eripuit eum
ex fauce mortis – spasao ga je iz čeljusti smrti; 3) grlo, vrat secuit fauces ei – zaklao ga je; 4) terrae fauces – tesnac, klanac; 5) moreuz Corinthus sita in fauces Graeciae – Korint je smešten u moreuz Grčke Faun/a,-ae, – sestra i žena Fauna, s kojom je imao sina Latina Faun/us,-i, m. – mitski kralj Lacijuma, obožavan kao bog šuma i pobrkan sa grčkim Panom; sa Faunom dobio mnogo dece Fauna fauste, adv. – srećno, povoljno res fauste, feliciter, prospere evenit – stvar se odigrala srećno i uspešno Faustŭl/us,-i, m. – pastir koji je spasao i odgojio Romula i Rema Faust/us¹,-i, m. – primenak kornelijskog plemena faust/us²,-a,-um, a. (faveo) – 1) povoljan, koristan; 2) srećan, blagosloven faustum omen – srećan znak; quod bonum, faustum, felix, fortunatumque sit – kako je dobar, blagosloven, srećan i miljenik sreće; dies f. – srećan dan faut/or,-ōris, m. (făvĭt/or,-ōris, m.) – 1) zaštitnik, čuvar, pokrovitelj; favitrix – žena zaštitnik; 2) pristalica studiosi et fautores victoriae illius – pristalice i pokrovitelji njegove pobede; f. nobilitatis – pristalica plemstva; fautor sum accusationi – želim uspešnu presudu făvĕo, fāvi, fautum,-ēre, v. II – 1) podržavam, podržavati, ići naruku, favorizovati, biti naklonjen Phoebe, fave! – Febe, budi nam nakonjen; f. rebus eius – podržavam ga; 2) biti oprezan f. linguâ – pazim na reč; favete linguis animisque – pripazite na jezik i na dušu făvill/a,-ae, f.– 1) živi pepeo, sloj pepela na žaru; 2) zapreteni žar, iskra, izvor făvōnĭ/us,-ĭi, m. – zapadni vetar koji duva u februaru i najavljuje proleće făv/or,-ōris, m. (faveo) – 1) naklonost, milost f. populi (plebis) – naklonost naroda; in favorem eius venio – uživam njegovu naklonost; rumre et favore populi ducor – glas i naklonost naroda me vode făvōrābĭl/is,-e, a. – 1) omiljen oratio/homo f. – omiljen govor/čovek; 2) prijatan, povoljan; 3) popularan făv/us,-i, m. – saće meda, med u saću apes fingunt favos – pčele prave saće fa/x,-ācis, f. – 1) buktinja, baklja faces ad urbem inflamandam in tecta iaciunt – bacaju zapaljene buktinje na krovove grada; faces nuptiales – svadbene buktinje; inter utramque facem vivemus insignes – živimo između venčanja i sahrane; 2) luč; 3) Phoebi f. – sunce; 4) f. noctiluca – mesec; 5) faces coeli (coelestes, nocturnae, per coelum lapsae) – luči, kresovi; 6) faces dicendi – žar govora; 7) verborum quasdam faces admoveo ei –upućujem mu preteće reči; 8) ei ad libidinem faces praefero –
mamim ga/je; 9) f. mutua –obostrana ljubav; corporum facibus inflammamur ad cupiditates – razbuktavanje strasti tela faxim, faxo (zastareli oblici) > fecerim, fecero od facio fēbrīcĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I (febris) – imam malo povišenu temperaturu fēbrĭcŭl/a,-ae, f. (dem. od febris) – malo povišena temperatura fēbrĭcŭlōs/us,-a,-um, a. – pod temperaturom, febrilan fēbrĭ/o,-īvi,-ire, v. IV – imam temperaturu fēbr/is,-is, f. – visoka temperatura tela febrim (febrem) habeo – imam temperaturu;febri (febre) careo – nemam temperaturu fĕbrŭ/a,-ōrum,n. (pl.) – svečanost očišćenja i pomirenja koja je padala u februar fĕbrŭārĭ/us,-a,-um, a. – što se odnosi na svečanost izmirenja Calendae/Nonae/Idus Februariae; mensis Februarius – mesec februar fĕbrŭ/us,-a,-um, a. – koji (što) čisti fēcunde, adv. – plodno, bogato, obilno, obilato fēcundĭt/as,-ātis, f. (fecundus) – plodnost, obilje, izobilje f. mulieris/terrarum – plodnost žene/zemlje fēcund/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) oploditi; 2) učiniti plodnim f. Aegyptum fēcund/us,-a,-um, a. 1) plodan mulier fecunda – plodna žena; terra fecunda – plodna zemlja; sus fecunda – plodna krmača; 2) oplođujući Nilus/imber f. – oplođujući Nil/pljusak; 3) obilan, izobilan, bogat, pun terra fecunda alimentorum – zemlja bogata namirnicama;amor f. melle et felle – ljubav puna meda i žuči; calices fecundi – pune čaše; Pericles uber et f. fuit – P. je bio pun blagosti i plemenitosti fĕl, fellis, n. – 1) žuč (obično životinjska; bilis – kod ljudi) f. gallinaceum – kokošija žuč; 2) otrov f. vipereum – zmijski otrov; 3) mržnja, gorčina, ogorčenost fēl/es,-is, f. (fel/is,-is) – mačka; f. virginaria – devojka razbojnik, pljačkaš fēlīcĭt/as,-ātis, f. (felix) – 1) plodnost f. Babyloniae; 2) sreća, radost, napredak felix fuit, si ulla potest esse in scelere f. – bio bi srećan kad bi u grehu moglo da bude sreće;par/magna incredibilis f. – jednaka/velika/neverovatna sreća fēlīcĭter, adv. – 1) bujno veniunt f. uvae – grozdovi su se bujno razvjali; 2) f. vivo – živim srećno, zadovoljno; f. navigo – srećno plovim; bella f. gero – srećno ratujem; 3) f. velim –srećno! Neka te sreća prati! fēl/ix,-īcis, a. – 1) plodan, bujan arbor f. – plodno drvo; regio f. – plodna oblast; 2) srećan, zadovoljan f. omen – srećan znak;o dea, sis felix – o boginjo, budi blaga [smiluj se]; quod bonum, f. faustumque sit – da bi dobar, srećan i blažen bio; 3) povoljan, uspešan Sulla omnium felicissimus – S. od svih najsrećniji/najuspešniji; secula felices –
srećni vekovi; 4)f. cerebri – bistar/pametan; obdaren mudrošću/razumom; 5) felicior ferrum armare veneo – radije prodajem mač nego ormar fĕmen > femur fēmell/a,-ae, f. (dem. od femina) – ženica fēmĭn/a,-ae, f. – 1) čeljade ženskog pola; 2) žena f. bona/probatissima – dobra/ veoma poštena žena; 3) ženka bestiae aliae mares, aliae feminae sunt - nekeživotinje su mužjaci a neke ženke fēmĭnālĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – uvijači za noge [koji su se nosili umesto čarapa] fēmĭnāt/us,-a,-um, a. (particip od femino) – ženskast, pretvoren u žensko fēmĭnĕ/us,-a,-um, a. (femina) – ženski 1) vox feminea – ženski glas; labor femineus – ženski posao; 2) Marte femineo cado – pogiboh od ženske ruke; 3) amor femineus – ljubav prema ženskom polu; 4) poena feminea – kazna nad ženom; 5) pectus femineum – ženske grudi > slabić fēmĭnīn/us, -a,-um, a. (gramatika) – ženski rod fēm/ur,-ŏris, n. – butna kost fēnĕbr/is,-e, a. (fenus) – što se odnosi na kamatu, kamatni, kamaski lex f. – zakon o dužničkim odnosima i kamatama; pecunia f. – novac dat pod kamatu fēnĕrātĭ/o,-ōnis, f. (feneror) – davanje novca na zajam uz kamatu fēnĕrāt/or,-ōris, m. – zajmodavac uz kamatu, zelenaš fēnĕrātr/ix,-īcis, f. – žena zajmogavac/zelenaš fēnĕrātōrĭ/us,-ā,-um, a. – kamatni, zelenaški fēnĕr/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1)davati novac na zajam uz kamatu, zelenašiti; 2) f. beneficium – dati novac u dobrotvorne svrhe s nadom da će to doneti dobru dobit;beneficium feneratum – dobrotvorni prilog koji se dobro isplatio; feneratur provincias –pelješi provincije zelenašenjem fĕnestr/a,-ae, f. – 1) prozor, otvor na zidu kroz koji ulaze vazduh svetlost: u početku zatvaran drvenim trupcem ili zavesom, a kasnije staklom fenestrae patulae – otvoreni prozori; fenestrae iunctae – zatvoreni prozori; oculi et aures quasi fenestrae sunt animi –oči i uši su tako reći prozori duše; 2) bilo kakav otvor fenĕ/us,-a,-um, – od sena, što se odnosi na seno homines fenei – ljudi od sena fēnĭcŭl/um, -i, n. – neka vrsta kupusa, campus fēnĭcŭlārĭ/us – njiva zasađena tim povrćem fēnīlĭ/a,-um, n. (pl.) – senjak fēn/um, -i, n. – seno f. esse – jesti seno = biti glup; habet fenum in cornu – on je van sebe od gneva
fēn/us,-ōris, n. – 1)dobit, kamata na zajam (usura – ušur, ujam na korišćenje kapitala);pecuniam iis dedit fenori – posudio im je novac pod kamatu; pecuniam fenore accipio –prihvatam novac pod kamatu; pecuniam sine fenore ei credo – dajem mu novac na zajam bez kamate; 2) dug fenore laboro – odrađujem dug; fenore levo – oslobađam se duga; 3) kapital dat pod kamatu fēnuscŭl/um,-i, n. (dem. od fenus) – mala dobit/kamata fĕr/a,-ae, f. – 1) divlja životinja, divljač; 2) zver excito et agito feras – uznemiravam zveri; feris corpus obicio – izlažem se (svoje telo) divljoj zveri; 3) meso od divljači fĕrācĭter, adv. (ferax) – plodno, bujno, bogato fērālĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – 1) zadušnice, svetkovane 19 februara fērāl/is,-e, a. – 1) posmrtni, korotni, pokojničkimunera ferales – pogrebne žrtve; dies f. –praznik posvećen mrtvima, 19 februar; 2) smrtonosan, koban dona f. – fatalna žena;bellum ferale – kobni rat fĕra/x,-ācis, a. – plodan agros feracissimos possideo – posedujem veoma plodnu zemlju;f. Sardinia – plodna S.; terra f. arborum,Cereris, oleo – zemlja bogata šumom, žitom fercŭl/um,-i, n. (fero) – 1) nosiljka na kojoj su nošeni slike i kipovi bogova u svečanim povorkama; 2) obređivanje za trpezom, tanjir, jelo fĕrē, adv. – 1) jedva, zamalo semper f. – uvek zamalo; 2) otprilike abhinc menses decem fere – od sad pa za deset meseci otprilike; eadem fere horâ, qua veni – otprilike u ovo vreme je došao; aequalis fere fuit Themistocli – gotovo da je bio ravan T-u; totius fere Galliae legati – legati gotovo cele G-e; 3) quod non fere accidit – što se gotovo nikad nije desilo fĕrentārĭ/us,-a, -um, a. (fero) – lako naoružani pešadinac; amicus f. – prijatelj koji rado priskoči upomoć Fĕrĕtrĭ/us,-ii, m. – nadimak Jupitera fĕrĕtr/um,-i, n. (fero, φέρετρον) – mrtvačka nosila, odar fērĭ/ae,-ārum, f. (pl.) – svečani dani odmora, dani svetkovanja u koje su svi sudski i drugi javni poslovi prekidani feriae familiares – praznični dani za samo jednu porodicu; feriae publicae – za sve, sa bogosluženjem; f. stativae – praznici zapisani u kalendaru; f. conceptivae – prigodni praznici samo za djednu godinu; f. nundinae – pazarni dan, svakog devetog dana ferias habeo/celebro triduum – imam/slavim praznike tri dana; f. forenses – sudski praznici; f. esuriales – posni praznici (praznici gladovanja) fērĭn/us,-a,-um, a. (fera) – 1) zverski, zverinji vox ferina – zverinji glas; caedes ferina –lov na divljač/ubijanje zveri; caro ferina (ferina) – meso od divljači; 2) životinjski
fērĭ/o,-ire, v. IV – 1) udarati, biti, gruvati f. murum ariete – udaram ovnom [ratna mašina] u zidine; f. frontem – bijem se u čelo; f. adversarium – bijem neprijatelja; serpens ferit – zmija pecne; arcus non semper ferit quodqumque minatur – strela ne pogodi uvek onoga na koga je uperena; 2) clamor ferit aethera – galama se diže do neba; 3) f. sidera –uzdižem se do zvezda; ferit oculos – upada u oči, zapinje za oko; ferit aures – para uši; 4) f. uvas pede – muljam grožđe nogama; 5) ubiti f. hostem – ubijam neprijatelja; ferit eum securi – zaklao ga je; 6) f. porcum silice – ubijam svinju kamenom; 7) f. foedus – sklapam savez; 8) f. asses – kujem novac; 9) feriebam eum munere – izmamio sam od njega poklon fērĭ/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – praznovati, slaviti feriatus sum – praznujem, imam dan odmora; male feriati erant Troes – u zao čas su praznovali Trojanci; dies feriatus – praznični dan; feriatus sum a negotiis publicis – danas se ne bavim javnim poslovima fērĭt/as,-ātis, f. (ferus) – 1)divljina; 2) divljaštvo f. et immanitas – divljaštvo i varvarstvo; 3) f. tauri – razjarenost bika ferme, adv. – približno, otprilike, obično sex millia ferme passum inde – otprilike šest hiljada koraka (milja) odande > fere ferment/o,-avi,-atum,-are, v. I – kvasati, fermentirati vinum fermentur – vino fermentira; f. terram – okopavam ferment/um,-i, n. (ferveo) – 1) kvasac; 2) kvas, pivo; 3) uzrujanost, ljutnja uxor mea nunc in fermento est – sad je moja žena ljuta; istud fermenti – razlog ljutnji fero, tŭli, lātum, ferre, v. III (φέρω) – 1) nosim, nositi oneri ferendo sum – nosim breme;tuli eum ex prelio – izneo sam ga iz bitke; timeo Danaos et dona ferentes – bojim se danajaca i kad darove nose; 2) (za ženu) fert ventrem – trudna je; 3) f. nomen/conomen –nosim ime/prezime; 4) f. alienam personam – igram ulogu stranca; 5) podnositi f. iniuriam – podnosim nepravdu; tulit fortunam sapienter – mudro je podnosio sudbinu; tuli tyrannum – trpeo sam tiranina; f. illud toleranter/fortiter/aequo animo – podnosim to strpljivo/hrabro/ mirno; 6) f. impetum hostium – pružam otpor neprijatelju; 7) f. faces in Capitolium – nosim buktinje u K.; 8) f. pedes – vučem noge, idem; f. ei subsidium/auxilium/fraudem – nosim mu pomoć/odgovornost; fert ei luctum et lacrimas – priprema joj žalost i suze; fert ei osculum – hoće da je poljubi; 9) feror navi – plovim brodom; Rhenus fertur in eam partem – Rajna teče kroz njihoov kraj; oratio fertur –govor teče; feror crudelitate/avaritiâ/odio/libidine – zanesen sam svirepošću/pohlepom/mržnjom/strašću; 10) ventus fert in illam partem – vetar duva u tom smetu; ventus ferens – povoljan vetar; vestigia illo ferunt – znamenja to najavljuju;animus fert illud facere – želja mi je da to učinim; magnis laudibus eum in
coelum ferunt –u nebo ga dižu pohvalama; 11) (o voću) – rađati; 12) izneti, pokazati prae me fero –pokazujem jasno i glasno; fert dolorem – pokazala je bol; 13) predložiti f. legem ad populum – predlažem zakon narodu; 14) f. suffragium – dajem svoj glas, glasam; f. sententiam – iznosim svoje mišljenje; 15) izneti, izložiti usmeno ili pismeno eius scripta multa ferentur – njegov spis je veoma sadržajan; libri ferentur sub meo nomine – knjige nose moje ime; 16) uvesti, uneti, uknjižiti fero ei illud expensum/acceptum – knjižim to kao njegov izdatak/primitak; 17) zahtevati, tražiti tulisset ita fortuna – tako je zahtevala sudbina; consuetudo populi Romani fero – tražim pristanak Rimljana; natura fert, ut –priroda zahteva da; 18) illud ab altero tacitum fert – to treba uraditi tako da onaj drugi ne prigovori; ne id quidem tacitum ab Turno tuli – niti je to promaklo Turnu da ne zapazi; 19) nasilno oteti, zapleniti fero et ago – plenim [imovinu]i robim [vodim kao robove]; 20) dobiti, osvojiti f. fructum pietatis – berem plod pobožnosti; f. victoriam ex eo – nosim pobedu nad njim; f. poenam stultitiae – ispaštam greh gluposti; f. responsum ab ea –dobijam odgovor od nje; tulit repulsam – dobio je odbjenicu fĕrōcĭ/a,-ae, f. (ferocit/as,-atis, f.) – 1)prkos, jogunstvo f. equorum/iuvenum – jogunstvo konjâ/mladićâ; virtus et f. romana – rimski ponos i prkos; 2) osionost comprimo f. – savlađujem se (obuzdavam se) fĕrōcĭter, adv. – 1) srčano, hrabro, smelo; 2) osiono, prkosno f. loquor – govorim prkosno Fĕrōnĭ/a,-ae, f. – sabinska boginja fĕr/ox,-ōcis, a. (ferus) – 1) zverski, divlji, divljački animus f. – divlji duh; ; Medea f. – divlja M.; leo f. – zverski lav; 2) prkosan, jogunast, zadrt; 3) siguran, ubeđen f. victoriâ –ubeđen/siguran u pobedu; 4) f. linguae – oštar na jeziku; 5) f. sceleris – gotov na zločin; 6) hrabar, odvažan, borben f. adversus pericula – borben protiv opasnosti ferrāment/a,-ōrum, n. (pl.) (ferrum) – 1)gvozdeni alat f. agrestia – zemljoradnički alat; 2) železno oružje gladii et sicae, bona ferramenta – mačevi i bodeži, dobro oružje ferrārĭ/a,-ae, f. – železara ferrārĭ/us,-a,-um, a. (ferrum) – železan, gvozden faber f. – kovač [železa]; metalla ferraria – rudnik železa; officina ferraria – kovačka radionica; železara ferrātĭl/is,-e, a. – okovan železom ferrāt/us,-a,-um, a. – gvozden, okovan gvožđem, snabdeven železnim oružjem hasta ferrata – koplje za železnim šiljkom; agmina ferrata – oružane snage, vojska; orbes ferratae – okovani točkovi ferrĕ/us,-a,-um, a. (ferrum) – 1)gvozden, železan hami ferrei – železne udice/mamci;clavi ferrei – železni ključevi; mucro f. – železni mač; 2) tvrd,
bezosećajan, surov homo f. –bezdušni čovek; vox ferrea – oštar glas; somnus f. – težak san; os ferreum – bezobrazna (drska) usta ferrĭcrĕpĭn/us,-a,-um, a. (crepo) – koji zvecka, zveckav insulae ferricrepinae – ostrva na kojima su robovi izdržavali kaznu u okovima; ferrĭtĕr/us,-i, m. (tero) – okovani rob ferrūgĭnĕ/us,-a,-um, a. (ferrugo) – koji ma boju rđe ferrūg/o,-ĭnis, f. (ferrum) – 1)rđa; 2) boja rđe; 3) boja podzenog sveta manus ferrugine tincta – ruka obojena rđom (ruka boginje zavidnosti) ferr/um,-i, n. – 1) gvožđe, železo; fabrica aeris et ferri – radionica bakra i gvožđa; 2) mač, sablja, nož, bodež intereo ferro – ginem od mača; igni ferroque vastat urbes – ognjem i mačem pustošio je gradove ferrūm/en,-ĭnis, n. (ferrum) – kalaj ferrūmĭn/o,-avi,-atum,-are, v. – 1)spojiti, zavariti pomoću kalaja; 2) illi ferruminavant labra labellis – oni spajaju usne poljupcima fertĭl/is,-e, a. – 1) plodan, obilan ager f. aliorum fructuum – plodna zemlja raznim voćem; Gallia frugum hominumque f. – G. je bogata voćem i narodom; Mesopotamiam fertilem efflicit Euphrates – E. ubija plodnu Mesopotamiju; 2) plodonosan Nilus f. – plodonosni Nil; dea f. – boginja plodnosti fertĭlĭt/as,-ātis, f. – plodnost f. agrorum – plodnost zemlje fert/us,-a,-um, a. – plodan fĕrŭl/a,-ae, f. – izdanak, mladica; šiblje ferulâ cecidit eum – šipkom ga je ubio fĕr/us,-a,-um, a. – 1)divalj, neukroćen; bestiae aut cicures aut ferae – životinje pitome ili divlje; fructus feri – divlje voće; montes feri – divlje planine; 2) zverski belua fera – zveri; 3) zver; divljač > fera; 4) surov, svirep, grub gens ferum – surovo pleme; homines feri ac barbari – divlji i surovi ljudi; hiems fera – zla/surova zima; diluvies fera – grozna poplava; 5) nevaspitan, neuk, neznan, zaostao victus f. – životinjski način života fervĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III – 1) užariti, raspaliti fervefeci iaculum – užariti vrh strele; 2) razdražiti, uzrujati, uznemiriti ferven/s,-tis, a. (particip od ferveo) – 1) kipeći, uskipeli aqua f. – vrela voda; glandes ferventae – upaljene žlezde; vulnus f. – još topla rana; 2) animus f. – uskipteli duh;latrones ferventes – razbesneli banditi ferventer, adv. – žestoko, besno loquor f. – govorim besno/ljutito fervĕo, ferbŭi (fervi),-ēre, v. II – 1) ključati, aqua fervet – voda vri; 2) amnis fervet – potok izvire; 3) examina apum fervent – pčele se roje; 4) mare fervet – more je nemirno; 5) Pindarus feret – Pindar gori od oduševljenja; pectus fervet avaritiâ – srce gori od gramzivosti
fervr/o,-fervi,-ĕre, v. III > ferveo fervesc/o,-ĕre, v. III (ferveo) – upaliti se, zagrejati se, zaneti se fervīd/us,-a,-um, a. – 1) koji struji, kvasa; uskipeo, zapenio aestus f. – uskipela strast; 2) vruć pars mudi naturâ est fervida – jedan deo sveta je po prirodi vruć; 3) vatren, poletanfervia oratio – vatren govor; ingenium fervidum – živ um ferv/or,-ōris, m. – 1) žega, vrućina; mediis fervoribus – na podnevnoj žegi; 2) žar; 3) toplota; 4) pijanstvo f. accidit capitis – pijanstvo mi udara u glavu; caput incessum fervore – glava izgore od visoke temperature; 5) gnev, razgnevljenost; 6) ljubavni žar fess/us,-a,-um, a. (fatiscor) – 1)iznuren, izmoren, slab, umoran f. de via – umoran od puta; f. itineris magnitudine – iznuren dužinom puta; f. studiorum pondere – iznuren studijama; f. proelio – iznuren bitkama; f. annis – oronuo od godina; fessi rerum – izmoreni nevoljama; 2) slab artus fessi – istrošeni zglobovi; naves fessae – stari/nepouzdani brodovi fēstĭāl/is¹,-e, a. – što se odnosi na opšte narodno pravo ius festiale – zakon o opštem (građanskom) pravu naroda; ceremoniae festiales – opštenarodne svečanosti fēstĭāl/is²,-is, m. (festiales,-orum,m. pl.) – kolegijum od 20 sveštenika koji su bili javni glasnici prilikom objavljivanja rata i sklapanja mira festīnābund/us,-a,-um, a. (festino) – hitan, prešan festīnanter, adv. – hitno, žurno festīnātĭ/o,-ōnis, f. – hitnost, žurba, preša omni festinatione propero in patriam – hitam na svu prešu u otadžbinu; epistola plena fstinationis – pismo na brzinu pisano festīnāto, adv. – na brzinu, žurno festīn/o,-avi,-atum,-are, v. I – hitati, žuriti, požuriti quid festinas? – kuda žuriš?; f. in provinciam – hitam u provinciju; f. migrare/abire – žuri mi se da selim/putujem;festinavit cuncta ad bellum – žurio je zapinjući u rat; f. fugam – hitam da bežim; virgines non festinantur – devojkama se ne žuri [u brak] festin/us,-a,-um, a. – hitan festīve, adv. (festivus) – zabavno, svečano, praznično belle et festive – lepo i praznično festīvĭt/as,-ātis, f. – 1) ugodnost, udobnost, radost, zanos mea f.! – lepoto moja!; 2) veselje, zabava festīv/us,-a,-um, a. (festus) – 1) zabavan, prijatan, prazničan, radostan ludi festivi – zabavne igre; convivium festivum – prijatno druženje; 2) veseo, duhovit sermo f. – duhovit razgovor; 3) lep, zgodan emina festiva – lepa žena; 3) srdačan, živ, okretan puer f. – srdačan dečak; 4) drag, mio pater festivissime – najdraži oče festūc/a,-ae, f. – 1) struk, stabljika trave; 2) štap kojim je pretor dodirivao roba prigodom oslobađanja
fest/um,-i, n. – praznik, veselje, svečanost fest/us,-a,-um, a. (feriae) – svečan, prazničan celebro dies festivos – slavim praznične dane; ago dies festivos anniversarios – svetkujem godišnje praznike; natalem festum habeo – slavim rođendan; festa lux = f. dies – praznik; f. clamor – praznični žagor; licentia festa – praznična sloboda [da se vrišti i galami] fētūr/a,-ae, f.(fetus) – 1) porođaj, rađanje f. humana – porođaj žene; 2) množenje, potomstvo fēt/us¹,-a,-um, a. (fecundus) – 1) (za životinje) – sjanjna, steona, skotna pecus feta – sjanjna ovca; 2) rodan terra feta frugibus – zemlja bogata voćem; 3) loca feta furentibus austris – mesta često pelješena od razbojnika sa juga; 4) novorođen lupa feta – vučica koja je dojila Romula i Rema fēt/us²,-us, m. (fecundus) – 1)rođenje, rađanje labor animalium in fetu – porođajne muke životinja; 2) novorođenče; mlado pecudum fetus – jaganjci; 3) potomci fetus quos Germania parturit – potomci koje je Germanija rodila; 4) (o drveću) rod, plod; 5)(figurativno) ex quo triplex animi fetus exsistet – iz čega je postala troguba priroda filozofa fex > faex fi, uzvik – phi! fĭb/er,-bri, m. (zool.) – dabar; fĭbrīn/us,-a,-um, a. – dabrov pellis fibrina – krzno fĭbr/a,-ae, f. – 1) tetiva, žila f. stirpium/radicum – žila panja/korena; 2) znak znamenje, poruka žrtvenih iznutrica quid fibra valeat accipio – prihvatam znamenje što mi jetra donosi; 3) iznutrice, meso fībŭl/a,-ae, f. – 1) sve što sastavlja i povezuje dve stvari; 2) spona, kuka, kopča, igla f. aurea – zlatna kopča; 3) šraf ficte, adv. (fictus) – kao bajagi, prividno, na prvi pogled f. et simulate – prividno i simulirano fictĭl/is,-e, a. (fingo) – glinen vas/figura/urna f. – glinena vaza/figura/urna fictĭl/e,-is, n. – glinena posuda omnia fictibilis ponantur – sva grnčarija je izložena fictĭ/o,-ōnis, f. (fingo) – 1) pravljenje, stvaranje [od gline]; f. hominis – stvaranje čoveka; 2) ukaz, objava, obznana; 3) izmišljotina; fikcija fict/or,-ōris, m. – 1) stvaralac, čovek koji nečem daje oblik u glini, drvetu ili kamenu, bronzi; 2) kipar; 3) pictores fictoresque – slikari i kipari; 4) f. lagum – tvorac zakona; 5) lažov f. fandi – podlac, mutež, smutljivac fictr/ix,-īcis, f. – stvoriteljka materiae f. providentia – proviđenje stvaranja materije fictūr/a,-ae, f. – stvaranje, oblikovanje
fict/us,-a,-um, a. (particip od fingo) – izmišljen, lažan, nestvaran, fiktivan res ficta – izmišljotina; sermo f. – trač, ogovaranje fīcŭl/a,-ae, f. (dem. od ficus) – smokvica, mala smokva fīculnĕ/us,-a,-um, a. – smokvin, smokvov truncus f. – stablo smokve fīc/us,-ĭ, f. (fic/us,-us, f.) – smokva arbor fici – stablo smokve; prima ficus – prva zrela smokva, najava jeseni fide, adv. – verno, pouzdano fidissime propono ei illud – to mu najiskrenije predlažem fĭdĕĭcommiss/um,-i, n. – dar koji je davan pod uslovom da se nakon određenog vremena preda nekom drugom fĭdēlĭ/a,-ae, f. – 1) glinena posuda, đuveč; 2) zidarska mistrija duo parietes de eadem fidelia dealbo – dva zida jednom mistrijom belim (bijem dve muhe jednim udarcem) fĭdēl/is,-e, a. – 1) veran, pošten f. socius – veran drug; f. coniunx – verna žena/veran muž; servus f. domino – rob veran gospodaru; sum f. animo in dominum – veran sam gospodaru; 2) iskren fideles lacrimae – iskrene suze; 3) (kao imenica) fideles tui – tvoji verni (tvoje pristalice); 4) pouzdan, siguran, čvrst, žilav f. portus – sigurna luka; f. lorica –pouzdan lukobran; ager f. – pouzdana/plodna oranica; doctrina f. – pouzdana doktrina fĭdēlĭt/as,-ātis, f. – vernost, pouzdanost f. amicorum – vernost prijatelja fĭdēlĭter, adv. – 1) pošteno vivo f. – živim pošteno; 2) pouzdano, verno fīden/s,-tis, a. (particip od fido) – puzdan, smeon, hrabar fidenti animo gradietur ad mortem – hrabrog duha ide ususret smrti fīdenter, adv. – smelo, hrabro f. confirmo – smelo tvrdim fīdentĭ/a,-ae, f. – samopouzdanje f. est firma animi confisio – samopouzdanje je čvrsto poverenje u svoju dušu fīd/es¹,-ei, f. – 1) vera 2) poverenje f. habeo/tribuo ei – imam poverenja u njega; oratio fidem facit – govor stvara poverenje; tibi fidem faciemus – tebi verujemo; f. deficere coepit – poverenje je počelo da opada; homo sine re, sine fide – čovek bez imanja i poverenja; 3) poštenje, pouzdanost, savesnost cum fide vivo – živim časno; 4) ad fidem criminum – [pređimo] na dokaz prestupa; sum fides vocis – ja sam dokaz [čina]; verba fidem sequitur – reči se podudaraju sa istinom; abrogo fidem ei – ja mu ne verujem; 5)dictis addo fidem – reči pretvaram u delo; verba sine fide rerum – prazne reči; 6) (ex) fide bonâ – časno i pošteno (bez zle namere); 7) data reč, obećanje do tibi fidem – dajem ti reč (obećanje); fidem exsolvo (exonero) – povlačim obećanje; fidem servo – ispunjavam obećanje; fidem datam fallit/deseruit/violavit – datu reč je izdao/napustio/povredio;maneo in fide – ostajem pri datom obećanju; per fidem eius decipior – prevaren sam njegovim obećanjem; 7) bezbednost fidem publicam
iussu senatus ei dedit – bezbednost mu je data po naredbi senata; fide publicâ iussus est dicere – po zakonu dozvoljeno je reći; 8) zaštita, pomoć, odbrana, milost me permito in fidem atque potestatem eius –prepuštam mu se na milost i nemilost; me confero in eius fidem et clientelam –podvrgavam se njegovoj nadležnosti; haec urbs est in mea fide – ovaj grad je u mojoj nadležnosti; obsecro fidem vestram – molim da mi pružite vašu zaštitu; imploro fidem deûm hominumque – obraćam se bogovima i ljudima za pomoć; Di, vestram fidem –milostivi bogovi; pro deûm atque hominum fidem – za ljubav bogova i ljudi fīd/es²,-ĭum, f. (pl.) (fid/es,-is, f.; dem. fidicul/a,-ae) – 1) struna, žica; 2) gudački instrument; 3) citra; 4) lira, harfa fidibus doceo – sviramna citri/liri; fidibus cano – pevam uz pratnju citre/lire; moderor fidem – prebiram žice (sviram); 4) konstelacija Lira fīdĭc/en,-ĭnis, m. – 1) svirač na citri; 2) lirski pesnik fīdĭcĭn/a,-ae, f. – sviračica na citri fīdĭcĭn/us,-a,-um, a. – što se odnosi na svirača na citri fīdĭ/us,-ĭi, m. (fides¹) – jedan od atributa Jupitera kao boga vernosti, časti (Ζεύς Πίστιοςkod Grka, Sanctus kod Sabinjana) per deum fidiem – tako mi časnog boga; medius-fidius (mehercules) – vaistinu, tako mi boga fīd/o, fisus, fisum,-ĕre, v. III (fides) – verujem, verovati, imati poverenje f. prudentiâ – verujem u zdrav razum; f. victoriâ – verujem (siguran sam) u pobedu; f. nocti – poveravam se noći; fidis te manare – ti zasigurno veruješ da fīdūcĭ/a,-ae, f. (fido) – 1) verovanje, poverenje, ubeđenje maximam habeo fidentiam regni potiundi – imam maksimalno poverenje u carstvo posedovanja; 2) lakovernostfiduciâ potentis eius spolio provinciam – zahvaljujući njegovom poverenju (lakovernosti), pljačkam provinciju; per fiduciae rationem fraudo eum – varam ga zbog toga što je lakoveran; 3) samopouzdanje alacer et fiduciae plenus – veseo i pun samopouzdanja;fiducia nimia magnae calamitati solet esse – preterano samopouzdanje obično završi velikom nesrećom; 4) iudicium fiduciae – sudski proces o povraćaju stvari koje su predate na reč; 5) stvari koje su poverene na reč accipio fiduciam ab eo – primam stvari na reč od njega; committo fiduciam ei – dajem mu stvari na poverenje; 6) sudski proces u vezi sa depozitom in fiduciâ – u depozitu fīdūcĭārĭ/us,-a,-um, a. – 1) dat na poverenje/čuvanje; 2) založen urbs quasi fiduciaria –grad takoreći dat u zalogu fīd/us,-a,-um, a. – 1) veran f. amicus – veran prijatelj; servus domino f. – rob veran gospodaru; 2) čestit, častan, pošten fida uxor – čestita (verna) žena; 3) pouzdan pax
fida –pouzdan mir; pons f. – tvrd (pouzdan) most; spes fida – čvrsta nada; statio male fida carinis – sidrište nimalo pouzdano za dno brodova fĭglīn/a,-ae, f. – 1) grnčarski zanat; 2) grnčarska radionica fĭglīn/um,-i, n. – glineni sud fĭglīn/us,-a,-um, a. – grnčarski creta figlina – grnčarska glina figment/um,-i, n. (fingo) – slika, kip, pesma fī/go,-xi,-xum,-ĕre, v. III – 1) spajam, spojiti, sastaviti, sjediniti f. palum in parietem – spajam potporni zid sa zidom; 2) zbosti, ubosti fixit mucronem in civem – zabo je mač u građanina; fixit eum telis – proburazio ga je kopljem; fixit crucem servis – razapeo je robove na krst; fixi clavem – stavio sam ključ u ključanicu; figit spicula pectore eius – strelama probija njegove grudi; fixi arma in postibus – obesio sam oružje o vrata; 3) figunt oscula – spajaju usne (ljube se); fixit vultus in eo – zagledao sam se u njega; f. vultus in terram – oborim pogled; 4) f. fabulas/leges – objavljujem priče/zakone; 5) fixit eum maledictis – ismejao ga je; 6) fixit mentem in illo – stalno misli na to; 7) fixerunt domos –podigli su sebi domove; 8) fixi modum nequitae – postavio sam granicu dokle se može fĭgŭlīn/us,-a,-um, a. – grnčarski > fĭglīnus fĭgŭl/us,-i, m. (fingo) – grnčar fĭgūr/a,-ae, f. – 1)lik, oblik, figura omnium animantium formam vincit hominis f. – ljudski lik nadmašuje sve žive oblike; f. humana – ljudski oblik; f. muliebris – stas žene; 2) izgled homo venustâ figurâ – čovek zanosnog izgleda; f. lapiidis traho – uzimam izgled kamena;3) utvara, privid, priviđenje; 4) pesnička figura f. dicendi – stilska figura; 5)(gramatika) padežni oblik alia nomina quinque figurae habent – sve imenice nalaze se u nekom padežnom obliku fĭgūrātĭ/o,-ōnis, f. (figuro) – 1) lik, oblik; 2) uobraženje, prikazanje, utvor, privid fĭgūr/o,-avi,-atum,-are, v. I (figura) – 1) oblikujem, oblikovati; 2) stvaram, stvoriti f. mundum – stvaram svet; f. caseos – pravim sireve; 3) obrazovati, učiti f. os pueri – obrazujem dečakov govor; 4) zamišljam, zamisliti; 5) figuravit orationem – nakitio je govor figurama; 6) figuratus – slikovit; oratio figurata – slikovit govor fīlātim, adv. (filum) – vlaknasto, po vlaknima, tetivama, žilama fĭlĭ/a,-ae, f. – kćer; filiol/a,-ae, f. (dem. od filila) – kćerčica, mala kćer fĭlĭcāt/us,-a,-um, a. (filix) – obrastao paprati fĭlĭ/us,-ĭi, m. – sin f. fortunae – sin sreće; f. albae gallinae – srećo; filiol/us,-i, m. (dem. od filius) – mali sin, sinčić mihi filiolus natus est – rodio mi se sinčić; fama est Aeneam filium deae fuisse – priča se [priča je] da je Eneja [bio] sin boginje fĭl/ix,ĭcis, f. – (bot.) paprat
fīl/um,i, n. (findo) – 1)vlakno, pređa, predivo; 2) cerea fila – fitilj; 3) velamina filo pleno – tkanina od debele (grube) pređe; 4) caput velatum filo – [sveštenikova] glava povezana vunenom poveskom; 5) pendeo filo – visim[život mi visi] o koncu; 6) oblik, konture, crtescitum f. mulieris – divna linija [moje] žene; f. formaque solis – linije i oblik sunca; 6)(retorika) način prezentovanja; oratio crasso filo – grub govor; f. argumentandi tenue – slabo argumentovan govor fimbrĭ/ae,-ārum, f. (pl.) – 1)resa, rojta; 2) kika, uvojak fimbriae cincinnorum – kovrdžavi uvojci; 3) ćuba fimbrĭāt/us,-a,-um, a. – kovrdžav capillus f. – kovrdžava kosa fĭmēt/um,-i, n. – grudina, gomila đubreta fĭm/us,-i, m. – đubre, f. bubulus – goveđa balega find/o, fĭdi, fissum,-ĕre, v. III – 1) delim, deliti, sečem, seći insulâ finditur flumen – reka preseca ostrvo; iecur fissum – presečena jetra; ungulae fissae – papci; 2) orati f. terram –orem zmelju; carina findit mare – brod ore more; 3) lingua in partes fissa duas – jezik presečen nadvoje; 4) cor meum finditur – srce mi puca (mi se cepa) fingo, finxi, fictum, -ĕre, v. III – 1) pravim, praviti volucres fingunt nidos – ptice prave gnezda; 2) stvaram, stvoriti f. carnima/versus – stvaram pesme/stihove; 3) oblikovati f. corpus ex cera (in ceris) – vajam telo u vosku; Alexander a Lysippo se fingi voluit – Aleksandar je želeo da Lisip pravi njegov kip; ars figendi – likovna umetnost ; 4) prihvatiti, podvrgnuti se finxi me ad voluntatem eius – podvrgao sam se njegovoj volji; 5) finxit vultum – pravio je «face», kreveljio se; f. figuram e materia – oblikujem kip u kamenu; 6)f. comas – uređujem kosu; fingo me – doterujem se; 7) fortuna Simonem non mendacem finget – fortuna nije od Simona napravila roba; 8) obrazovati, vaspitati gingit ingenium –obrazuje dar; finxit equum eâ ire – naučio je konja da ide tamo; 9) uobraziti, zamisliti, pretpostaviti finxi mihi illud opinionis errore – uobrazio sam to zabludom uma; finge, eum nunc fieri sapiendem – zamisli da on to već zna; 10) izmisliti, izumiti fingit fallacias – izmišlja smicalice, trikove; f. futura ex eventis – na osnovu [ovih] događaja zamišljam buduće fīnĭen/s,-tis (particip od finio) – vidno polje, horizont fīnĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV (finis) – 1) ograničiti Rhenus finit imperium populi romani –Rajna čini granicu Rimske imperije; lingua finita est dentibus – jezik je ograničen zubima; 2) obuzdati f. cupiditates/libidinem – obuzdavam želje/strasti; 3) odrediti, odlučiti f. modum sepulcris – određujem mere groba; f. locum in quo domicandum sit – određujem mesto u kojem ćeš živeti; f. latitudinem silvae – merim širinu šume; mors est omnibus finita – smrt je svima suđena; 4) završiti fiinivit bellum – završio je rat; sententiae finiuntur his verbis – presude se završavaju ovim rečima; ut semel
finiam – da već jednom završim; 5) umreti finiit anno aetatis vicesimo – umre u dvadestoj godini života; finior morbo – umirem od bolesti fīn/is,-is, m. (f., retko) – 1) prirodna granica (za razliku od terminus) extremus f. Galliae provinciae – krajnja granica provincije G.; fines loci/imperii/agrorum – granice mesta/imeprije/zemljišnih poseda; fines propago/profero – širim granice; transeo modum et finem – prekoračujem meru i granicu; 2) vremenska granica ad eum finem – do tada; 3) fines – oblast, predeo; iter facio in fines Santonum – putujem u oblast Santona; 4)fine (fini) – sve do pectoris fine – sve do smrti; 5) kraj, svršetak; finem facio scribendi –završavam pisanje; bellum finem cepit – rat se završio; 6) smrt; 7) meta, cilj ad eum finem – u tom cilju (s tim ciljem); 8) vrh f. bonorum – najviše (vrhovno) dobro; f. honorum est consulatus – najviša čast je konzulat fīnīte, adv. – 1) s merom, umereno avarus erit sed f. – budi gramziv, ali umereno; 2) odlučno fīnĭtĭm/i,-ōrum, m. (pl.) – susedi finitimis bellum infero – susedima objavljujem rat; fīnĭtĭm/us,-a,-um, a. – 1) susedni, blizak Galles sunt finitimi Belgis – G. su susedi sa B.civitates finitimae – susedni gradovi; 2) blizak, srodan metus est f. aegritudini – strepnja je slična tuzi; poeta est f. oratori – pesnik je sličan govorniku; labor et dolor sunt finitimi –napor i bol su srodni fīnītĭ/o,-ōnis, f. (finio) – 1) ograničavanje, ograničenje; 2) određenje, određivanje; 3) pravilo; 4) objašnjenje; 5) definicija fīnītīv/us,-a,-um, a. – odlučan, koji odlučuje/određuje fīnīt/or,-ōris, m. – 1) geometar; 2) postavljač granice; 3) finitor circulus – obzor, horizont finit/us,-a,-um, a. (particip od finio) – zaokružen fio, factus sum, fieri – 1) pasiv glagola facio sa raznim značenjima te reči; 2) fit – događa se, dešava se, biva; fit saepe non respondeant ad tempus – često se dešava da ne odgovaraju vremenu; 3) zbiti se, desiti se, dogoditi, dobiti nomen fit loco – mestu je dato ime; pro populo fit – za narod se žrtvovao; quid illo fiet? – šta će se dogoditi s njim?; 4)fieri potest – može biti, možda; fieri non potest ut – ne može da se desi da; ita (quo, ex quo, unde) fit ut – odatle (iz toga) sledi da; ut fieri solet – da to pređe u običaj; 5) fiat! –neka tako bude! (neka se tako desi); 6) si quid eo factum esset – ako mu se što desi; 7)Pompeio melius factum est – P. je bolje firmām/en,-ĭnis, n. (firmāment/um,-i, n.) – 1) sve što daje snagu; oslonac tigna, quae firmamento esse possint – grede koje mogu da budu oslonac; ordo ille civium est f. ceterorum – ovaj stalež je oslonac ostalih [staleža]; duo egregia firmamenta reipublicae, auspicia et senatus – dva uzvišena oslonca republike, znamenja neba i
senat; 2) glavni dokaz f. est firmissima pars argumentationis – firmament je glavni deo argumentacije; 3) nebo firme, adv. – čvrsto > firmiter firmĭt/as,-ātis, f. – čvrstina, snaga, otpornost f. materiae – čvrstina/otpornost materije;f. corporis – čvrstina/otpornost tela; f. vocis – snaga glasa; f. animi – čvrstina duše; ea amicitia non satis habet firmitatis – ovo prijateljstvo nema dovoljno čvrstine firmĭter, adv. (firmus) – čvrsto, snažno, pouzdano firm/o,-avi,-atum,-are, v. I (firmus) – 1) ojačati, očvrsnuti, čeličiti firmat iuvenum corpora labore – radom se jačaju tela mladih; 2) obezbediti firmavit locum munitionibus –obezbedio je mesto utvrdama; firmat urbem muros – obezbeđuje grad zidinama; 3) učvrstiti imerium f. – učvršćujem vlast/imperiju; f. pacem – utvrđujem mir; 4) potvrditi, posvedočiti firmavit illud iureiurendo – posvedočio je to pod zakletvom; lex firmat populi iudicia – zakon potvrđuje narodnu pravdu; 5) f. fidem – dajem reč; 6) f. me imperata facturum esse –izjavljujem da mi je naređeno da to učinim firm/us,-a,-um, a. – 1) snažan, čvrst, otporan firmum corpus – snažno telo; firma cera –čvrsta smola; firmissimi totius Galliae populi – najjači od svih naroda Galije; firma civitas – jaka država; cohortes firmae – snažne vojne jedinice; 2) sposoban, osposobljen f. ad bellum – sposoban za rat; vires ad laborem ferendum firmi – ljudi osposobljeni za rad;ager non f. pascere – zemlja nesposobna da ishrani; 3) pouzdan, veran, nepokolebljiv –argumentum firmum – pouzdan dokaz; amicus f. – pouzdan/veran prijatelj fiscāl/is,-e a. – riznični, što se odnosi na državnu riznicu; fiskalni calumniae fiscales – prijava pronevere novca iz državne riznice fiscĭn/a,-ae, f. – 1)koš od rakite; f. fiscorum – državna riznica/kasa fisc/us,-i, m. – 1) državna riznica/kasa (aerarium); 2) imperatorova privatna riznica fissĭl/is,-e, a. (findo) – napukao robur f. – napukla greda; caput fissile – pukla glava fissĭ/o,-ōnis, f. – cepanje f. glebarum – oranje; fisija fiss/um,-i, n. (particip od findo) – pukotina,režanj f. iecoris – pukotina na jetri fissūr/a,-ae, f. – pukotina fistūc/a,-ae, f. – mlat, malj adigo tigna fistucis – ugonim koce maljem [u zemlju] fistūc/o,-avi,-atum,-are, v. I – nabijati maljem; f. fundamenta – ravnam temelje fistŭl/a,-ae, f. – 1) cev; 2) dušni; 3) jednjak; 4) frula f. pastoricia - pastirska flauta; 5) pero za pisanje; 6) (med.) fistula; 7) f. fararia – ručni žrvanj; 8) šilo fistŭlāt/or,-ōris, m. – svirač na fruli/flauti; frulaš fistŭlāt/us,-a,-um, a. – cevkast, koji se sastoji od cevi
fistŭlōs/us,-a,-um, a. – šupljikav caseus p. – šupljikav sir; porozan terra fistulosa – porozna zemlja fix/us,-a,-um, a. (particip od figo) – 1) čvrst, učvršćen, stabilan; 2) određen, odlučan, nepokolebljiv decretum fixum – neopoziv dekret; maneat et fixum sit – čvrst i postojan budi; fixux manebat – ostao je nepokolebljiv flābellĭfĕr/a,-ae, f. – robinja koja je nosila lepezu flābell/um,-i, n. – lepeza moveo ventum flabello – rashlađujem se lepezom; linguâ quasi f. seditionis – jezikom kao lepezom raspiruje pobunu flābĭl/is,-e, a. (flo) – 1) što može da se naduva; 2) vazdušast nihil flabile aut igneum – ništa naduvljivo ili zapaljivo flābr/a,-ōrum, n. (pl.) – ventilator f. ventorum – povetarci, vetrići, lahori; vetar flacc/eo,-ŭi,-itum,-ēre, v. II – venuti, uvenuti; Messala flacet – M. vegetira flaccĭd/us,-a,-um, a. – uvenuo, mlohav; slab turbo f. – blag kovitlac flacc/us,-a,-um, a. – mlohav, klempav aures flaccae – klempave uši; homo f. – klempo flăgell/o,-avi,-atum,-are, v. I (flagellum) – bičujem, bičevati, šibati flagelavit quaestorem – šibao je kvestora; f. annonam – mlatim žito flăgell/um,-i, n. –1) knuta; šipka, batina; žila coedor ad mortem flagellis – umirem od batina; 2) bič, kandžija; 3) kaiš na koplju flāgĭtātĭ/o,-ōnis, f. (flagito) – zahtev, tražnja, zanos f. aeris alieni – zanos za stranom valutom flāgĭtāt/or,-ōris, m. – tražilac, zanesnjak f. assiduus – uporni tragalac flāgĭtōse, adv. – sramno, sramotno, nečasno, nepošteno flāgĭtōs/us,-a,-um, a. – sraman, sramotan, nepošten homo f. – nepošten čovek; libido flagitosa – sramna želja; vita flagitosa – sramotan život flāgĭtĭ/um,-ĭi, n. – 1) sramno delo stupris et flagitiis me contaminavi – uprljao sam se sramotnim polnim odnosom i skarednostima; efeminatus flagitiis – lišen muškosti zbog sramotnih dela; facio/dico f. – činim/govorim nepodopštine; f. rei militaris admitto – priznajem da sam se nedostojno ponašao u ratu; 2) ružna reč f. hominis – ljudski šljam;flagitia atque facinora – podlaci i zločinci; 3) sramota, bruka facinus plenus flagitii et dedecoris – čin krajnje sramotan i nečastan; cum flagitio redeo – vraćam se sa sramotom flāgĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – uporno tražiti Caesar frumentum Aeduos flagitavit – C. je uporno zahtevao isporuku žita iz Galije; f. mercedem ab eo – zahtevam isplatu zarade od njega; semper flagitavi, ut convocaremur – stalno sam zahtevao da se sastanemo; 2) nalagati, quae tempus flagitat – što vreme nalaže; f. crimen – tražim da se tkrije zločin; 3) podneti tužbu
flăgran/s,-tis, a. (particip od flagro) – 1)gorući, vreo aestus f. – nesnosna žega; genae flagrantes – vreli obrazi; 2) žestok, besan, strastan; cupiditas f. – strasna požuda; homo f. – strastven čovek; comitia f. – buran sastanak; 3) flagrantan violatio f. – flagrantna povreda flagrantĭ/a,-ae, f. – 1) usijanje, žar f. oculorum – žar u očima; 2)strastvena ljubav; f. flagitii – đubre jedno! flăgrĭtrĭb/a,-ae, m. (flagrum+τρίβω) – rob koji je stalno dobijao batine flăgr/o,-avi,-atum,-are, v. I (φλέγω) – 1) buktati, plamteti, biti u plamenu onerariae flagrantes – zapaljeni trgovački brodovi; 2) f. cupiditate/amore/odio – gorim od želje/ljubavi/ mržnje; vitia libidinis flagrant – poroci bluda se razbuktavaju; 3) patiti, biti opsednut; 4) Italia flagrat bello – Italiju je zahvatio krvav rat flăgr/um,-i, n. – prut, šipka, batina flagro caedit eum – batinom ga je ubio flām/en¹,-ĭnis, n. (flo) – 1)vetar f. boreae – severni vetar, borej; ferunt sua flamina classem – povoljan vetar ih nosi; 2) duvanje; 3) zvuk f. tibiae – zvuk svirale/frule flām/en²,-ĭnis, m. – sveštenik nekog božanstva, najvažniji je bio f. dialis – Jupiterov sveštenik; prodo flaminem – imenujem Jupiterovog sveštenika; flaminem capio – biram sveštenika flāmĭnĭc/a,-ae, f. – žena Jupiterovog sveštenika flāmĭnĭ/um,-ĭi, n. svešteničko zvanje flāmĭnĭ/us,-a,-um, a. – sveštenički; flāmĭnĭ/a,-ae, f. – sveštenikov dom flamm/a,-ae, f. – 1) plam, plamen concipio flammam – počinjem da gorim; opprimo flammam – gasim vatru; flammâ torreor – gorim; flammâ examinor – plamenom ispitujem; sonitu flammae excitatus – probuđen bukom plamena; 2) plameni pogled; ljubavni žar u očima; f. amoris turpissima – žar najgrešnije ljubavi; in flamma invidiae sum – crkajem od zavisti; f. melior – ljubav prema uzvišenom; f. belli civilis – plamen građanskog rata; f. gulae – glad flammat/us,-a,-um, a. (paticip od flammo) – zapaljen, upaljen Phaëton f. – zapaljeni Faeton flammĕārĭ/us,-ĭi, m. – (flammeum) – proizvođač nevestinskih velova flamm/esco,-ĕre, v. III – početi sijati, usijati se flammĕ/um,-i, n. – nevestinski veo ea conterit flammea – više puta se udavala flammĕ/us,-a,-um, a. (flamma) – 1) vatren, plamen, plamteći stellae flammeae – plamene zvezde; lumina flammea – oči; 2) plamenocrven flammĭf/er,-ĕra,-erum, a. (fero) – vatronosni, koji nosi vatru Olympus f. – vatronosni O.
flamm/o,-avi,-atum,-are, v. I (flamma) – 1) plamteti, goreti; 2) razdražiti, uzrujatiflammavit exercitum – razdraživao je vojsku flāt/us,-us, m. (flo) – 1) dah f. hiberni – dah zime; 2) vetar prospero flatu fortunae utor – uspevam koristeći vetar sreće; 3) nadmenost, uobraženost flāv/ĕo,-ēre, v. II (flavus) – požuteti, postati plav/okos Flāvĭ/us,-ĭi, m. – rimska patricijska porodica iz koje je i imperator Vespazijan flāv/us,-a,-um, a. – zlatnožut flavum mel/aurum – žuti med/žuto zlato; crines flavi – žuta kosa flēbĭl/is,-e, a. (fleo) – 1)žalostan, tužan; 2) plačući, suzan vox f. – tužan glas; gemitus f. –tužan uzdah flēbĭlĭter, adv. – tužno, dirljivo f. cecinit – dirljivo je pevala fle/cto,-xi,-xum,-ĕre, v. III – 1)savijam, saviti, previti, iskriviti flexit membra – savio je udove; 2) zategnuti, napeti flexi arcum – napeo sam luk; 3) crines flexi – brenovao sam kosu; 4) f. me (flector) – osvrćem se; flector in gyrum – kružim, trčim ukrug; 5) mare flexum – morski zaton; 6) voditi, upravljati, usmeravati equos moderor et flector – usmeravam i vodim konje; flectit currum de foro in Capitolium – upravlja kolima od foruma prema Kapitolu; f. iter – a) držim pravac; b) menjam pravac; f. vocem – menjam glas; vita subito flecti non potest – život ne može naglo da se izmeni; dii fata clectunt – bogovi sudbinama upravljaju; 7) odvratiti f. mentem meam a studio – odvraćam um od studija; 8) savladati flexit animos hominum – savladao je ljudske duhove; flexit superos –pobedio je bogove; 9) osvojiti, zauzeti flexit promontorium – osvojio je čuku; 10) izvoditi f. verba de graeco – izvodim reči iz grčkog; 11) okrenuti se flexi ad sapientiam – okrenuo sam se modrosti flēmĭn/a,-um, n. (pl.) – čirevi, oteklina flĕo, flēvi, flētum,-ēre, v. II – 1)plačem, plakati; fletur – plače; haec pluribus verbis flens a Caesare petit – ona je plačući molila Cezara; 2) kapati fletus sanguine – ukapan krvlju; 3)(o konju) vrištati tužno; 4) oplakivati flebat mortius – oplakivao je mrtve; 5) žaliti f. catellam raptam mihi – žalim lanac koji mi je otet; 6) flevit amorem – izjavio je ljubav sa suzama; 7) fletus – uplakan flēt/us,-us, m. – plač, tužaljka; jadikovka virginum precibus et fletu excitati – dirnuti molbama i plačem devojaka; fletu populo moveo – dirnem narod do suza flexănĭm/us,-a,-um, a. – dirljiv, koji dira u srce flexĭbĭl/is,-e, a. (flecto) – 1) savitljiv, vitak, elastičan arcus f. – savitljivi/elastični luk; f. genus vocis – vrsta pitkog/melodioznog glasa; oratio f. – fleksibilan/elastičan govor; 2) nestalan, nestabilan ingenium devium et flexibile – dar zaošijan i nestalan flexĭl/is,-e, a. – vitak, savitljiv
flexĭlŏqu/us,-a,-um, a. (flexus+loquor) – dvosmislen, nejasan, zamršen oraculum flexilocuum – nejasno/dvosmisleno proročanstvo flexĭ/o,-ōnis, f. – 1) savijanje, izvijanje, previjanje f. virilis laterum – snažno savijanje poluga; 2) krivina, stramputica, prečica; 3) (o glasu) modulacija, flexiones vocis – brzo menjanje visine tona flexĭpes,-pēdis, a. – puzav, koji puzi, mili flexŭōs/us,-a,-um, a. – krivudav f. iter habet auditus – krivudav put je pun glasina flexūr/a,-ae, f. (flecto) –1) krivljenje, iskrivljivanje, krivina; f. laterum – krivljenje poluga; 2) (gram.) deklinacija, promena po padežima flex/us¹,-us, m (fluo) > fluxio flex/us,-us, m. (flecto) – 1) savijanje, previjanje, krivljenje; 2) krivina f. viae – okuka; 3)flexus brumales – zimska kratkodnevnica; 4) prelaz, preobražaj, promena, prelomna tačka 5) auctumni flexu – krajem jeseni; 6) (o govoru) izveštačen; 7) (gram.) – oblik padežne promene flict/us,-us, m. (fligo) sudar, sudaranje fl/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) duvam, duvati caurus ventus in his locis flare consuevit – severozapadni vetar u ovim mestima obično duva; 2) izdahnuti vazduh kroz usta; 3) sviratitibia flat/flatur – frula svira; 4) oduvati flavit pulverem – oduvao je prah; f. animum –izdišem vazduh; 5) flavit magna – služio se visokoparnim stilom; 6) (o metalima) topiti, kovati flat aes – topi bronzu; flavit pecuniam – kovao je novac flocc/us,-i, m. – 1) bič kose/vune; 2) sitnica, non flocci facio illum – ne marim za te «tricei kučine» Flōr/a,-ae, f. – boginja cveća i proleća; Floralia – svečanosti u čast boginje proleća flōren/s,-tis, a. (particip od floreo) – raskošan, moćan, odličan, lep civitas florens – raskošan grad; f. homo – sjajan čovek; f. ingenio – raskošan talenat; castra Etruscorum florentissima – velelepni etrurski logori Flōrentĭ/a,-ae, f. – Firenca, grad u Toskani flōr/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II (flos) – 1) cvetati arbor floret – drvo/stablo cveta; 2) vinum floret – vino vri; 3) mare floret navibus – more je krcato brodovima; 4) cvetati, biti u procvatufloret honoribus et omni genere virtutes/in re militari – cveta od počasti i svih vrsta vrline /postao je slavan kao ratnik; 4) meus adventus floret hominum mutitudine et gratulatione – moj dolazak su pozdravile oduševljene mase ljudi flōres/co,-ĕre, v. III (floreo) – 1) početi cvetati puleium aridum florescit brumali die – vres počinje da cveta o zimskoj kratkodnevici flōrĕ/us,-a,-um, a. (flos) – 1) cvetni corona florea – cvetna krunica; 2) pratum floreum – rascvetana livada
flōrĭd/us,-a,-um, a. – 1) cvetan; 2) rascvetan; 3) raskošnih boja; 4) puella florida – lepota devojka; 5) kinjast oratio florida – kitnjast govor flōrĭf/er,-ĕra,-ĕrum, (fero) – cvetonosan fl/os,-ōris, f. – 1) cvet florum omnium varietas – sve vrste cvetova; suavitas odorum afflatur e floribus – udiše prijatni miris cvetova; 2) cvetni sok, med; 3) f. genae – malje mlade brade; 4) vrh f. flammae – plameni jezici; 5) cvet, kruna, krem f. vini – cvet vina; f. civium, nobilitatis et iuventutis – cvet građana, plemstva i mladosti; provincia Galliae est flos Italiae – Galija je cvet Italije; f. dignitatis – cvet dostojanstva; f. vitae – častan život; f. virium – doba pune zrelosti; 6) (o govoru) sočnost floscŭl/us,-i, m. (dem. od flos) – 1) nežan cvet; 2) džidža, jevtin ukras; 3) floskula fluctĭfrăg/us,-a,-um, a. (fluctus+frango) – lukobranski, koji lomi talase fluctĭsŏn/us,-a,-um, a. (sonus) – bučan, zatalasan fluctŭātĭ/o,-ōnis, f. – 1) nemirno kretanje f. corporis – nemirni pokreti tela; 2) nedoumica, neodlučnost f. animorum – neodlučnost duhova fluctŭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) kretati se u talasima; 2) kretati se kao talas, naprednatrag mare fluctuat – more se talasa; navis fluctuat in salo – brod se ljulja na talasima;Delos diu fluctuata – plutajući Delos; fluctuantes – lutalice koje su se prepustile talasima; 3) kolebati se, oklevati, skanjivati se animus fluctuat – duh se koleba; fluctuat inter spem metumque – koleba se između nade i straha fluctŭōs/us,-a,-um, a. – 1) uzburkan, valovit, zatalasan mare fluctuosum – valovito more; 2) nemiran, uznemiren fluct/us,-us, m. (fluo) – 1) bujica f. aquae – bujica vode; f. frangitur saxo – bujica se lomi o stene; 2) nabujalost, navala, usov f. odorum – nabujalost mirisa; f. irarum – bujica gneva; 3) declamor ad fluctum – nadvikujem se sa talasima; 4) voda, more; 5) nemirno, neizvesno stanje; f. et tempestas populi – nemir i pobuna naroda; 6) neizvesnost me committo fluctibus civilibus – upuštam se u neizvesni svet politike; emergo e fluctibus servitutis – pojavljujem se iz nemirnog ropstva flŭentĭsŏn/us,-a,-um, a. (fluenta+sonus) – hučan, bučan [poput talasa] flŭent/a,-ōrum, n. (pl. ) (fluo) – tekuća voda, tok f. Tibris – tok Tibra flŭĭd/us,-a,-um, a. (fluo) – 1) tekući, tečan liquor f. – tečni sok; 2) slobodno padajućivestis fluida – slobodno padajuća haljina; 3) iznuren flŭĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I (fluo) – 1)plivati, plutati okolo reipublicae navis fluitat in alto – lađa republike pluta uvis; 2) lepršati, leteti vestis fluitans – lepršava haljina; 3) oklevati, skanjivati se
flūm/en,-ĭnis, n. (fluo) – 1) vodena masa u pokretu, tok flumine secundo/adverso – niz/uz vodu; 2) reka nos flumina arcemus/dirigimus – mi reke krotimo/vodimo; f. lacrimarum – reka suza; 3) f. orationis/verborum – tok govora/reči flūmentān/a,-ae, f. – pristanište; f. porta – pristanište na Tibru flūmĭnĕ/us,-a,-um, a. – rečni, vodeni volucres fluminae – rečne ptice flŭ/o,-xi,-xum,-ĕre, v. III – 1)teći amnis fluit per agros – reka teče kroz polje; sudor fluit rivis – znoj teče potocima; memnra fluunt sudore – znoj se sliva niz udove; fluo cruore –plivam u krvi; 2) odores fluunt a certis rebus – izvesne stvari ispuštaju mirise; 3) tempus fluit celeriter – vreme brzo protiče; 4) commae fluentes – raskoviljana kosa; vestis fluens – lepršava haljina; 5) nestati spes fluit – nada isčezava; 6) ispasti arma fluunt de manibus – oružje ispada iz ruku; 7) doctrina eius longe lateque fluxit – njegova doktrina seže nadugo i naširoko; 8) rastočiti voluptas corporis fluit – pohota rastače telo flŭvĭāl/is,-e, a. (fluvius) – rečni testudo f. – vodena kornjača flŭvĭd/us,-a,-um, a. > fluidus flŭvĭ/us,-ĭi, m. (fluo) – reka, potok Hypanis f. influit in Puntum – Bug se uliva u Crno more fluxĭ/o-ōnis, f. (flucti/o,-onis, f.) – tok, strujanje, tečenje flux/us¹,-a,-um, a. – 1) tekući, tečan; 2) raspušten crinis – raskoviljana kosa; 3) puštenflexae habenae – puštene uzde; 3) propao corpora flexa – propala tela; 4) nepouzdan dux f. – nepouzdan vođa; 5) prolazan, nestalan nostrae res flexae – naša egzistencija je nestalna; fides flexae – nepouzdano obećanje; 6) auctoritas flexa – vrhovna vlast fōcāl/e,-is, n. (fauces) – zavijuša, šal fŏcill/o,-avi,-atum,-are, v. I – ogrejati, zagrejati f. societatem – obnavljam krug prijatelja fŏc/us,-i, m. (foveo) – 1) ognjište sedeo ad focem – sedim uz ognjište; 2) kuća/ porodica/imanje pugno pro focum – borim se za svoje ognjiše/kuću/porodicu/imanje; ager habitatus quinque foci – zemlja/mesto sa pet ognjišta/kuća/porodica; 2) lomača, žrtvenik fŏdĭc/o,-are, v. I (fodio) – 1)kopati; 2) zbosti, udariti; 3) mučiti, zlostavljati; malae res fodicant animum – rđave stvari muče dušu fŏdīn/a,-ae, f. – rudnik fŏd/ĭo, fōdi, fossum,-ĕre, v. III – 1) kopati, okopati f. in campo – kopam u polju; f. arva –okopavam njivu; 2) f. puteum – kopam bunar; 3) f. argentum – kopam srebro; 4) ubosti, zbosti, proburaziti fodit eum gladio – zbo ga je mačem; fodit ora hostium hastis
–proburazio je usta neprijatelja kopljem; 4) fodit oculos ei – izvadio mu je oči; 5) dolor fodit – bol prodire; f. aquas – orem more [plovim] foede, adv. – grozno, stravično, užasno Pompeius f. perriit – P. je užasno izgubio život;foedus pulsi sunt – grozno su orobljeni foedĕrāt/us,-a,-um, a. (foedus) – povezan, savezni, federalni populus f. – narod u savezu; civitas foederata – savezna (federalna) država foedĭfrăg/us,-a,-um, a. (frango) – verolomman, koji raskida savez Poeni foedifragi – verolomni Kartaginjani foedĭt/as,-ātis, f. (foedus) – 1) ružnoća, gnus, odvratnost f. odoris – gadost smrada; f. vulnerum – ružnoća rana; 2) sramota, bruka depravatio et f. animi – bruka i sramota; f. turpitudinis – odvratnost gadosti foed/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) zagnusiti, ukaljati Harpyiae omnia foedant contactu suo – Harpije dodirom sve zagade; 2) agri foedatur – njive su poharane; 3) ukaljati, osramotitifoedavit glorima maiorum – ukaljao je slavu predaka; adventus tuus foedat Romam ipsam – tvoj dolazak je osramotio celi Rim foed/us¹,-a,-um, a. – 1) gadan, ružan; 2) sramotan, gnusan foedum monstrum – ružna nakaza; latro f. – gnusni razbojnik; f. homo – odvratan čovek; foedi oculi – zle oči; 3) grozan, strašan vulnus foedum – grozna rana; tempestas foeda – strašna oluja; 4) sramotan, sraman luxuria senectuti foedissima – najodvratniji hir starosti; foedum bellum – sraman rat foed/us²-ĕris, n. – 1) sporazum, savez, ujedinjenje f. et amicitiam peto – tražim savez i prijateljstvo; accipio/facio f. cum – prihvatam/sklapam sporazum sa; servo/renovo f. – provodim/obnavljam sporazum; f. frango/rumpo/violo – kršim/prekidam/povređujem sporazum; foedere mihi adiungo – savezom pripajam sebi; ex foedere – prema sporazumu; 2) f. amorum/scelerum – savez ljubavnika/zlotvora; 3) f. naturae – prirodni zakon foet/ĕo,-ēre, v. II – smrdeti, zaudarati, vonjati anima foedet – duša smrdi; oratio tua mihi foedet – tvoj govor mi je odvratan foetĭd/us,-a,-um, a. – smrdljiv foet/or,-ōris, m. – smrad in meo foetore iaceo – ležim u svom smradu fŏlīāt/um,-i, n. – masat od nardovog lista fŏlīāt/us,-a,-um, a. – lisnat fŏlĭ/um,-ĭi, n. – list f. laurae – lovorov list; folia Sibyllae – Sibilina proročanstva [pisana na listovima koje je vetar raznosio] follĭcul/us,-i, m. (dem. od follis) – 1) mala kožna kesa, torbica folliculis frumentum veho – u torbicama nosim žito (oskudica); 2) loptica; 3) navlaka, košuljica
foll/is,-is, m. – 1) meh; 2)meh za gajde; diple; 3) bucmasti obrazi fōment/a,-ōrum,n. (pl.) (fovimenta od foveo) – 1) oblog nulla fomenta vulneribus – na rane nipošto ne staviti oblog; curarum fomenta frigida – lečenje hladnim oblozima; 2) umirujuće sredstvo fōm/es,-ĭtis, m. – iverje, štapići za potpalu fon/s,-tis, m. – 1) izvor, vrelo f. aquae dulcis – izvor pitke/slatke vode; sub murum magnus f. prorumperat – ispod zida je izbio snažan mlaz vode; fontes philosophiae – izvori filozofije; a f. repeto – sa izvora se vraćam; 2) izvorska voda; 3) poreklo f. mali – izvor zla; 4) razlog, uzrok f. argumentorum – razlog sporenja fontān/us,-a,-um, a. – izvorski for, fatus sum, fāri, v. dep. I – 1) govorim, govoriti, izgovarati artikulisane glasove/rečiquum puer iam per aetatem fari posset – još kao dečak mogao je da izgovara reči; ad eum deus fatur – njemu bog govori; 2) opevati; 3) slutiti; 4) objaviti, obznaniti fŏrābĭl/is,-e, a. – što može da se probuši fŏrām/en,-ĭnis, n. – 1) otvor, rupa f. perietum – rupa u zidu, prozor; foramina illa quae patent ad animum a corpore – oni prozori što se otvaraju od tela prema duši [oči i uši] fŏras, adv. – 1) van, spolja pecatum tuum elatum est f. – tvoj greh je izišao na videlo [se obelodanio]; 2) exeo f. – a)idem van; b) umirem; 3) do librum f. – izdajem knjigu forc/eps,-ĭpis, m.& f. – klešta, pinceta, forceps ford/us-a,-um, a. (fero) – (za životinje) noseći, bos f. – steona krava fŏre, indecl. (fŏrem), perfekt konjunktiv, drugi oblik za sum, futurum esse, essem itdfacturus fore = facturus esse; si quid posset fore = si quid posset fuisse – kad bi to moglo biti fŏrensi/a,-ium, n. (pl.) – odeća koja se nosi kad se ide u hram, forum, pozorište itd fŏrens/is,-e, a. (forum) – 1) vanjski vestitus f. – odelo koje se nosi van kuće; 2) forumski, gradski, javni, građanski turba et barbaries forenses – gradski neredi i varvarstva;consuetudo dicendi popularis et forensis – narodne i gradske govorne navike; 3) sudski, procesni oratio f. – sudski govor Fŏrent/um,-i, n. – Apulija fŏrĭc/a,-ae, f. – nužnik, zahod fŏris¹, adv. – 1) napolju, vani intra vallum et foris caeduntur – ginu i s ove i s one strane palisada; coeno f. – večeram van kuće; 2) van grada bellum f. – rat van grada; 3) u ratu, na frontu parvi sunt foris arma, nisi est consilium domi – slaba vajda od oružja na frontu ako nema jasnog plana kod kuće; 4) u tuđini, inostranstvu
fŏr/is²,-is, f. (najčešće u pl.) – 1) vrata, obična, jednokrilna (ianua = dvokrilna vrata)fores cubiculi/carceris – sobna/zatvorska vrata; fores aperio/claudo – otvaram/zatvaram vrata; fores amicitiae aperio – otvaram vrata prijateljstva; fores coeli – vrata neba form/a,-ae, f. (μορφή) – 1) oblik, lik, izgled f. humana – ljudski izgled; forma habitusque corpooris – oblik i držanje tela; f. imperatoria – oblik vlasti; 2) [umetnička] forma; 3) lepota formae virorum clarissimorum – lepota slavnih ljudi; describo formae in pulvere –pravim figure u prašini; 4) predstava, slika f. et notio viri boni – predstava i zamisao o dobrom čoveku; 5) oblik f. reipublicae/civitatis – oblik republike/države; 6) f. rei – građa stvari; 7) kalup, pečat, model f. sutoris – obućarski kalup; denarius publicae f. – model državnog novca; 8) vrsta, oblik innumerabiles quasi formae figuaraeque dicendi – takoreći bezbrojni oblici i figure govora; formae scelerum – vrste zločina formāce/us,-a,-um, a. (formo) – otisnut (odliven) u kalupu formāl/is,-e, a. (forma) – uzoran, formalan epistola f. – uzorno pismo/uzorak pisma formāment/um,- n. (formo) – oblikovanje formātĭ/o,-ōnis, f. – oblikovanje, stvaranje formāt/or,-ōris, m. – stvaralac, davalac oblika, tvorac formātūr/a,-ae, – oblikovanje, forma formic/a,-ae, f. – mrav formicĭn/us,-a,-um, a. – mravlji formĭdābĭl/is,-e, a. (formido) – strašan, užasan, grozan formīd/o¹,-avi,-atum,-are, v. I – bojim se, bojati se, plašiti se, strahovati f.hostem/ eum – bojim se neprijatelja/njega; f. irakundiam eius – bojim se njegovog gneva; formidatus ei – uplašen od njega; aquae formidatae – strašne vode (strah od vode); f. illi credere – strah me je [ne usuđujem se] da mu verujem; f. ne venit – strah me ja da ne dođe [bojim se da će doći] formīd/o²,-ĭnis, f. – 1) strava, groza f. inicio ei – zadajem mu strah; formidini sum ei –njemu sam strah i trepet; f. mortis – strah od smrti; 2) strašilo avium formido – strašilo za ptice formīdŏlōs/us,-a,-um, a. – strašan, grozan, užasan f. locus – strašno mesto; tempora formidolosa – užasna vremena; homo/equus – grozan čovek/konj; formidolosus hostium – koji je uplašen od [koji se boji] neprijatelja form/o,-avi,-atum,-are, v. I (forma) – 1) oblikujem, oblikovati f. materiam – oblikujem materiju; f. capillos – doterujem [oblikujem] kosu; f. orationem multo stilo – doterujem govor u velikom stilu; 2) f. me in mores vestros – povinujem se vašim
običajima; 3)formatus in admirationem – pravi se da se divi; 4) praviti, graditi, stvarati f. classem –gradim brod formōsĭt/as,-ātis, f. (formosus) – lepota, skladnost formōs/us,-a,-um, a. – skladan, naočit, lepo građen, lep virgo/mulier formosa – lepo razvijena devojka/žena; virtute nihil formosius – nema ništa lepše od vrline; bos f. – lep vo; arma formosa – lepo oblikovano oružje; annus f. – rodna godina formŭl/a,-ae, f. (dem. od forma) – 1) lepota; 2) pravilo, princip, norma; f. dicendi – jezička norma; id abhoret a formulâ consuetudini nostrae – užasava se principa našeg ponašanja; 3) propis, naredba, sporazum refero eos in sociorum formulam – prihvatam ih kao saveznike; 4) f. cesendi – tarifa, porez; 5) obrazac formulae iudiciorum compono –pravim pravne formulare; f. testamentorum – obrazactestamenta; 6) sudski proces cado formulâ – padoh na sudu formŭlārĭ/us,-ĭi, m. – formalist fornācālĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – svečanosti posvećene peći fornācāl/is,-e, a. – pećni, što se odnosi na peć fornācŭl/a,-ae, f. (dem. od fornax) – mala peć forna/x,-ācis, f. – 1)peć f. calcaria – krečana; f. aeraria – topionica bakra/bronze; f. Aetnae – krater E.; 2) boginja kovačke veštine fornĭcātĭ/o,-ōnis, f. (fornix) – zidanje na svod fornĭcāt/us,-a,-um, a. – kupolast, sćemeren forni/x,-ĭcis, m. – 1) svod, kupola, ćemer f. parietis – zidani svod; f. Fabii – slavoluk Kv. Fabija; 2) pokriven hodnik u tvrđavi; 3) podzemna kupola = bordel fŏr/o,-avi,-atum,-are, v. I – bušiti, probušiti f. arborem – probušiti jarbol/balvan for/s,-tis, f. (upotrebljava se samo u nom. i abl. singulara) – 1)slučajnost, slučaj, sudbina, kob ut f. tulit – slučaj je to doneo; fors se dare visa est imperii recuperandi – slučaj je hteo da se ukaže prilika izbavljenja imperije; f. fuit – desi se, sluči se; 2) Fors = Fortuna – Sreća, Kob; 3) (u abl.) slučajno, sticajem okolnosti forte evenit att – slučajno se desilo da; seu forte seu tentandi – slučajno ili namerno; erat forte brumae tempus – slučajno je bila zimska kratkodnevica; forte quadam divinitus – božijim proviđenjem; 4) forte + si, nisi, ne– možda, moguće hicine vir in patria morietur? aut si forte pro patria? – hoće li ovaj čovek umreti u otadžbini, ili možda za otadžbinu? forsan, adv. > forsitan – možda forsit, adv. > forsitan – možda forsĭtan, adv. (fors-sit-an) – možda, moguće, može i to da se desi, premda su mali izgledi (obično f. + konjunktiv) f. dixerit quispiam – može biti da je i to neko rekao
fortasse, adv. – 1) možda, verovatno f. dices – možda [verovatno] ćeš reći; hui, tardus es! – fortasse – uh, spor si! – verovatno; f. te illum mirari coquum – verovatno si iznenađen da je on kuvar; 2) (sa brojevima) otprilike, oko elegit triginta f. versus – odabrao je oko 30 stihova fortĭcŭl/us,-a,-um, a. (dem. od fortis) – prilično hrabar fort/is,-e, a. – 1) jak, snažan, izdržljiv, pouzdan taurus f. – snažni bik; testudo facta ex fortissimis lignis – zaklon napravljen od najjačeg drveta; f. stomacus – jak stomak; f. familia – snažna porodica; 2) drzak, smeon, hrabar, neustrašiv, muževan vir f. et animosus – čovek smeon i neustrašivog duha; f. et magnanimus – hrabar i plemenit; f. et constans –hrabar i postojan; vir ad pericula f. – čovek koji se na plaši opasnosti; f. in dolore/prelio –snažan u bolu/boju; f. contra audaciam – smelo se hvata ukoštac sa izazovima; manu fortis – koji ispoljava ličnu hrabrost; animus f. – snažan duh fortĭter, adv. – 1) snažno lora attraho f. – znažno privlačim dizgine; 2) hrabro, smelo, odvažno, neustrašivo f. sustineo impetum hostium – hrabro podnosim neprijateljske nasrtaje; f. et animose facio illud – činim to hrabro i srčano; f. et patienter/sapienter fero illud – smelo i strpljivo/mudro to nosim fortĭtūd/o,-ĭnis, f. – 1) telesna snaga f. hircorum – snaga jarčevâ; 2) hrabrost, smelost, neustrašivost gloria belli et fortitudinis – slava rata i smelosti; fortitudines domesticae –domaća stamenost fortŭĭto, adv. (fortŭītu) – slučajno, nenamerno omnia f. aut sine consilio acciderunt – sve se događa slučajno ili nenamerno; verbum tibi non excidit f. – nije ti ta reč slučajno izmakla fortŭīt/us,-a,-um, a. – slučajan, haotičan, koji se kreće nasumice concursus atomorum f. – nasumično kretanje atoma; casus et eventus rerum fortuiti sunt – propast i uspeh su slučajni fortūn/a,-ae, f. – 1) kob, sudbina, sreća koja se upliće u delatnost ljudi; pri čemu njen stav nije slučajan, već je uslovljen njenom naklonošću ili zlom voljom (uporedi fors, fatum) f. est domina rerum externarum et ad corpus pertinentium – sudbina je gospodarica kako vanjskih stvari tako i onih koje pripadaju telu; fortunae varietas – nestalnost/ promenljivost sreće; fortunae temeritas – ćudljiivost sreće; dona fortunae – darovi sreće;a fortuna vulnus accipio – sreća mi je ranu nanela; fortunae succumbo – pokoravam se sudbini; belli fortunam tento – kušam ratnu sreću; f. secunda – sreća; f. adversa – zla sreća [nesreća]; 3) Fortuna – boginja sreće; 4) sudbina, okolnosti, stanje stvari infima conditio et f. servorum – bedni položaj i sudbina robova; homines omnis fortunae et loci –ljudi svih staleža i mesta; 5) imovno stanje, imanje, svojina adimo ei fortunas bonaque –lišavam ga imanja i imovine
fortūnāte, adv. – srećno f. vivo – živim srećno fortūnāt/us,-a,-um, a. (particip od fortuno) – 1) srećan, blažen homo f. – srećan čovek; 2) imućan, bogat mihi licet esse fortunatissimo – meni je dato da budem najbogatiji fortūn/o,-avi,-atum, are, v. I – usrećujem, usrećiti tibi patrimonium dii fortunent – bogovi ti očinstvo blagosiljaju; dii tibi fortunant horam – bogovi su ti darovali [dobar] čas fŏrŭli,-ōrum, m. (pl. ) (forus) – sanduk/polica za knjige fŏr/um,-ĭ, n. – 1) (vestibulum sepulcri) – prostor ispred groba; 2) trg, javni prostor, prostor za javno okupljanje; f. romanum (forum) – izduženi četvorougaoni prostor između Kapitola i Palatina okružen javnim zgradama, kolonadama i parkovima; 3) tržnica, pijaca f. boarium – stočna pijaca; f. olitorium – zelena pijaca; f. piscatorium – riblja pijaca; scisti uti foro tuo – gledaj svoja posla; 4) sajam, pazar, panađur f. Appii – sajam u Apiji; f. Iulii –sajam u Juliji; 5) menjačnica haec ratio pecuniarum quae Romae et in foro versatur – ovo je važeći kurs; foro mersus est – kurs je pao; in foro versor – bavim se novčanim transakcijama; 6) sud in foro esse coepit – početi baviti se javnim poslovima; de foro decedo – napuštam sud; ago forum – vodim sudski proces fŏr/us,-i, m. (obično u pl.) – 1) prolazi između veslačkih mesta; 2) redovi klupa (sedišta) u cirkusu; 3) cvetni vrt; 4) tabla za kocku ili druge igre foss/a,-ae, f. – 1) rov, jarak vallo et fossâ castra circumdo – okružujem logor palisadom i jarkom; duco fossam – pravim jarak; 2) kanal; 3) brazda, 4) jama fossĭ/o,-ōnis, f. (fodio) – kopanje jarka, kanala i sl. foss/or,-ōris, m. – kopač kanala fossūr/a,-ae, f. – ukopavanje, kopanje jarka fŏvĕ/a,-ae, f. (fodio) – rupa, jama za lov divljači belua incidit in foveam – zver je upala u rupu fŏvĕ/o, fōvi, fōtum,-ēre, v. II – 1) grejem, zagrejati, ogrejati sol fovet – sunce greje/ zagreva; aves fovent pullos pennis – ptice zagrevaju tiće perjem; f. humum – grejem zemlju [ležim na zemlji]; 2) stavljati tople obloge, lečiti toplim kupkama; 3) zagrliti, staviti u krilo; 4) brinuti, starati se; 5) biti naklonjen, pomoći f. pugnantes cetrâ spe – podržavam ratnike ulivajući im nadu; f. voluntatem patrum – podržavam volju otaca fract/us,-a,-um, a. (particip od frango) – 1) slomljen, bespomoćan, nemoćan sum fractior animo – slomljen sam u duši fractūr/a,-ae, f. – lom, prelom f. cryris – lom potkolenice frāg/a,-ōrum, n. (pl.) – jagode; f. montana – šumske jagode
frăgĭl/is,-e, a. (frango) – 1) lomljiv, krt, krtak cadus f. – krti krčag; ramus f. – lomljiva grana; aquae fragiles – led; 2) prolazan, nestalan, slab divitiarum et formae gloria fluxa et fragilis – slava bogatstva i lepote prolazna je i krhka; 3) (za zvuk) pucketav frăgĭlĭt/as,-ātis, f. – 1) krhkost, lomljivost f. ferri – krhkost mača; 2) prolaznost, nestalnost f. generi humani – prolaznost/nestalnost ljudskog roda fragm/en,-ĭnis, n. – odlomak, ulomak, delić, komadić fragmina remorum – komadi vesala; fragmina ramorum – komadi grana fragment/um,-i, n. – komad, odlomak fragmenta ossis – komadići kosti frăg/or,-ōris, m. – 1) lom, krš; 2) gungula, galama; 3) f. tectorum – bubnjanje krovova; 4) f. civitatis imprimis est auditus – na prvom mestu treba da se čuje lom države frāgōs/us,-a,-um, a. – 1) krhak, lomljiv; 2) nejednak, neujednačen; 3) bučan frāgrantĭ/a,-ae, f. – miris frāgr/o,-avi,-atum,-are, v. I – mirisati mella fragrant thymo – med miriše na metvicu;nil fragrat – ne miriše ni na što frāg/um,-i, n. (samo u pl.) – šumska jagoda > fraga frango, frēgi, fractum,-ĕre, v. III – 1)razbijem razbiti frangam ianiam – razbiću vrata; 2) slomiti fregit crus/brachium – slomio je nogu/ruku; fregi anulum aureum – slomio sam zlatni prsten; frangit ova – lomi jaja; fregit gulam eius – slomio mu je vrat; saxum frangit fluctus – talas se lomi o stenu; 3) obeshrabriti frangor metu/dolore – obeshrabren sam strahom/bolom; contumelia non fregit eum – nisu ga slomile uvrede i poniženja; 4) poraziti, savladati fracti proeliis calamitatibus – slomljeni/poraženi borbama i nevoljama; 5) savladati fregit furorem et libidines – savladao je bes i strasti; f. me ipse – savlađujem se; 6) uništiti fregit consilium – uništio je plan; 7) prekršiti frangis fidem/foedus – kršiš reč/savez; 8) oslabiti, poljuljati fletus fregere virum – plač slabi čoveka frāt/er,-ris, m. – 1)brat f. geminus – brat blizanac; f. germanus – rođeni brat; f. patruelis – brat od strica; 2) veran drug; 3) fratres – zemlje kojima je Rim dodelio taj atribut vernog prijateljstva Aedui a senatu fratres appellati – senat je Edue nazvao braćom frātercŭl/us,-i, m. (dem. od frater) – dragi brat frāterne, adv. – bratski f. facio/amo/ignosco – činim/volim/opraštam bratski frāternĭt/as,-ātis, f. – bratstvo, pobratimstvo frātern/us,-a,-um, a. – 1) bratski amor f. – bratska ljubav; invidia fraterna – bratska zavidnost; 2) prijateljski animus f. – bratska/prijateljska duša frātrĭcīd/a,-ae, m. (frater+caedo) – bratoubica
fraudātĭ/o,-ōnis, f. (fraudo) – izdaja, prevara f. [h]eri – prevara kućnog domaćina fraudāt/or,-ōris, m. – izdajica, izdajnik, varalica f. creditorum – prevara poverilaca fraud/o,-avi,-atum,-are, v. I (fraus) – 1) prevariti (kršenjem obećanja ili poverenja)fraudavit pupillum – prevario je štićenika; fraudavit eum pecuniâ – prevario ga je za novac; fraudo me victu – prevario me je način života; 2) kriti, lišiti fraudavit stipendium militum – sakrio je vojnikovu platu fraudŭlentĭ/a,-ae, f. – podlost, pokvarenost fraudŭlent/us,-a,-um, a. – izdajnički, podlački, spletkarski f. homo – pokvaren čovek frau/s,-dis, f. – 1) izdaja; 2) prevara omnes eius fraudes atque fallaciae – sve njegove prevare i obmane; hostes occasionem fraudis et doli querunt – neprijatelj traži priliku za varku i lukavstvo; 3) lukavstvo fraude perspectâ – providnim lukavstvom; sine fraude dedo – popuštam/predajem se bez zadnje namere; fraudem facio legi – izigravam zakon; 4) prevarant, varalica; 5) (u pasivu) samoobmana, zabluda; 6) zlodelo, prestup, prekršaj, greh admitto fraudem capitalem – priznajem zločin ubijstva; 7) šteta nastala usled prevare id mihi fraudem tulit – to mi je donelo štetu; sine mea fraude populique romani –bez štete po mene ili po Rimljane; ut, qui ante certam diem transisset, sine fraude esset –da ne bude kažnjen ko pre određenog dana pređe farxĭnĕ/us,-a,-um, a. (fraxĭn/us,-a,-um) – jasenov, od jasenovine hasta fraxinea – jasenovo koplje farxĭn/us,-i, f. – 1) jasen; 2) koplje ili neko drugo oruđe, oružje ili posuda od jasenovine frĕmĕband/us,-a,-um, a. (fremo) – bučan, hučan, šuman; zaglušujući Achilles f. – bučni A.; moles fremebanda – zaglušujuća usov nevolja frĕmĭt/us,-us, m. – 1) buka, šum, žubor, huk f. mari – šum mora; 2) zvek, zveckanje f. armorum – zvek oružja; 3) vrisak, vriska, rzanje f. equorum – vrištanje konja; 4)hučanje, brundanje; 5) svađa f. senatus ortus – iskrsnu svađa u senatu; 6) zujanje f. aporum – zuj pčela; 7) grmljavina f. tigtis – rika tigra (=neba) frĕm/o,-ŭi,-ĭtum,-ĕre, v. III – 1) bučati, hujati, zujati, tutnjeti fremit ventus/mare – vetar/more huji; 2) rikati, vijati, rzati, vrištati fremit leo/lupus/equus – lav riče/vuk vije/konj vrišti; 3) galamiti, vikari, aplaudirati Dardanidae simul ore frenuerunt – Dardanci jednoglasnim povikom odobriše; fremant omnes licet – svi sebi dopuštaju da glasno protestuju; 4) zvati, gunđati, prigovarati, zvocati, zveckati fremit arma – zvati na oružje; omnes eadem fremunt – svi isto govore frĕm/or,-ōris, m. – buka, huka, galama > fremitus frēnāt/or,- ōris, m. – krotitelj, krotilac
frēnāt/us,-a,-um, a. (frenum) – 1) zauzdan equus f. – zauzdan konj; 2) pitom; 3) obuzdan frendo, frēsum (fressum), -ĕre, v. III – škripati zubima od gneva ili bola Hannibal frendens gemensque respondit – škripeći zubima i ječeći odgovara H.; frendens dentibus –škripeći zubima frēn/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) zaoglaviti, zauzdati equites frenatis equis in stationibus disponit – konjanici su sa zauzdanim konjima raspoređeni na položaje; frenavit colla draconum – zaoglavio je vratove zmajeva; 2) krotiti, ukrotiti, savladati hiems frenat cursus aquarum – zima kroti vodotokove; fremavit gentes iustitiâ – krotio je plemena zakonima; 3) vladati, kontrolisati f. voluptates – vladam pohotama; frenavit furores eius legibus – krotio je njegove besove zakonima; f. impetum scribendi – krotim nagon za pisanje frēn/um,-i, n. (često pl.: frēna, frēni,-ōrum,) – 1) oglav, uzda, žvale equus accipit frena – konj se zauzdava; do frena – popuštam uzde; inhibeo (duco) – pritežem uzde; mordet frena – protivi se, pruža otpor; 2) svako sredstvo kojim se obuzdava, kroti, pokorava teneo frena imperii – držim uzde imeprije (vladam); adhibeo alteri calcaria, alteri frenis –obuzdavam jedne ostrgama a druge uzdama frĕquen/s,-tis, a. – 1)čest, učestan erat ille Romae frequens – često je bio u Rimu;frequens te audivi – često sam te slušao; 2) frequens auditor Platonis – marljivi Platonov đak; 3) opšti, uobičajen, običan f. fama – obične glasine; 4) rasprostranjen, mnogi, punsenatus f. in curiam venit – senat se sastao u punom broju; conventus f. – skupština u punom sastavu; huc frequentissimi convenerunt – ovamo se mnogi okupljaju; 5)solidan, standardan frequentia pocula – standardni bokali; 6) pun, potpun frequens theatrum –pozorite ispunjeno do sopslenjeg mesta; 7) prometan f. via – prometan put; 8) mnogoljudanf. Numidia – mnogoljudna N.; 9) f. emporium – često posećivan poslovni deo grada; 10) (sa abl.) loca frequentibus aedificiis – izgrađena mesta; terra frequentibus herbis – zemlja bogata travama; 11) (sa genitivom) mons silvae talis frequentis – planina obrasla takvim drvećem frĕquentātĭ/o,-ōnis, f. – 1) svakodnevna upotreba; 2) gomilanje f. verborum/ argumetorum – gomilanje reči/argumenata; frĕquenter, adv. – 1) mnogobrojno Romam inde frequenter migratum est – odatle se u velikom broju selilo u Rim; 2) često non modo non frequenter, sed etiam raro dicendum est – ne samo da se ne kažečesto, nego se to veoma retko čini frĕquentĭ/a,-ae, f. (frequens) – 1) učestalost quotidiana amicorum assiduitas et f. – svakodnevni prijateljski obilasci i posete; de epistolarum f. nihil te accuso – ne tužim se da mi često pišeš; 2) zamašan skup, sabor, masa f. hominum/vulgi – masa
ljudi/svetine; non usitatâ f. stipati sumus – okruženi smo neuobičajenim mnoštvom; f. negotiatorum –mnoštvo trgovaca; Thucydides ita creber est rerum frequentiâ – T. često obiluje podacima frĕquent/o,-avi,-atum,-are, v. I (frequens) – 1)često posećujem, posećivati opifices frequentant Marium – zanatlije često posećuju Marija; frequentat domus eius – često posećuje njen dom; exempla frequenta apud Graecos – česti primeri kod Grka; 2) f. dies –slavim dan; 3) f. verbi translationem – bavim se prevođenjem reči; 4) urbes sine coetu hominum non potuissent frequentari – gradovi ne bi mogli da se nasele bez susreta ljudi frĕtens/is,-e, a. – moreuski, tesnački frĕt/um,-i, n. – tesnac, 1) f. maris nostri et oceani – moreuz između Sredozemnog mora i okeana (Gibraltar); 2) f. Siciliae – Mesinski moreuz frĕt/us¹,-i, m. > fretum frĕt/us,-a,-um, a. – 1) potporni; 2) temeljan, osnovni f. diis/ingenio/inteligentiâ vestra –koji se oslanja na bogove/dar/vašu pamet frĭc/o,-ŭi,-ctum (catum),-are, v. I – trljam, trljati; f. corpus oleo – mažem telo uljem; f. senem – masiram starca; sus frictuit costas arbore – krmača je češala rebra o stablo; f. genua – često padam na kolena frĭcātĭ/o,-ōnis, f. – trljanje, trenje frĭcāt/us,-us, m. – trenje frīgefact/o,-avi,-atum,-are, v. I – rashladiti frīgĕo, frixi,-ēre, v. II (frigus) – 1)smrzavam se, kočim se (od studeni) sine Cerere et Libero frigeat Venus – bez Demetre i Bakha ledi se Afrodita; 2) zatrnuti omnia consilia frigent – svi poslovi su zatrnuli; iudicia frigent – suđenja se obavljaju bezvoljeno; homo ille valde friget – taj čovjek je veoma ukočen; 3) hladno, ravnodušno postupati friget patronus Antonius – ravnodušno postupa tutor Antonije frīgĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – rashladiti frīgesco, frixi,-ĕre, v. III – 1) ohladiti se, otvrdnuti oleum frixit – ulje se stvrdlo; postati hladan/ravnodušan nos hic frigore frigescimus – mi smo se ukočili od hladnoće frīgĭdārĭ/um,-ĭi, n. – rashladna prostorija u rimskom kupatilu frīgĭdārĭ/us,-a,-um, a. (frigidus) – hladni cella frigidaria – hladni podrum frīgĭdĕfact/o,-avi,-atum,-are, v. I > frigefacto frīgĭd/a,-ae, f. > frigida aqua – hladna voda frīgĭde, adv. – 1) hladno, ravnodušno ago frigide – činim to hladno; 2) bez vatre frīgĭd/us,-a,-um, a. –1) hladan aer f. – hladan vazduh; flumen frigidum – hladna reka;fons f. – hladan izvor; maiores nostri frigida aqua recreabantur – naši preci su se
hladnom vodom osvežavali; aquam frigidam subdole suffundo – podliti nekome vodu (ogovarati); 2) frigida cymba stygia – hladne čaše Stiksa (smrti); frigida mors – hladna smrt; f. horror – hladni žmarci; 3) bez vatre/žara, ugašen, ravnodušan, tup literae frigidae et inconstantes – pisma bez žara i sadržaja; 4) tup, klonuo, dosadan dicta frigida –dosadne reči frīg/o,-xi,-ctum (xum,-ĕre, v. III – 1)pržiti f. cicer – pržim slanutak/leblebije; f. fabus –pržim pasulj frīg/us,-ŏris, m. – 1)suden, hladnoća terra obrigescit frigore – zemlja tvrdne (mrzne) od hladnoće; 2) f. inhabitabile – hladni predeli nepodesni za stanovanje; 3) zima; 4) frigores –hladno vreme propter frigores frumenta in agris matura non erant – žito zbog hladnoće ne može da sazri; 5) f. opacum – hladovina; 6) membra solvuntur frigore – udovi drhte na hladnoći; membra Aeneae solvuntur figore – hladni žmarci potresaju Enejine udove; lenjost frīgūtĭ/o,-ire, (fringutio) v. IV – 1) cvrkutati; 2) tunjkati, nejasno govoriti fringill/a,-ae, f. – zeba frĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – bucati, parati, orati frio glaebas – orem zemlju frĭtill/a,-ae, f. – žrtveno žito, neka vrsta koljiva frĭtill/us,-i, m. – kockarski pehar frivol/a,-ōrum, n. (pl.) – loš raspored nameštaja u kući frīvŏl/us,-a,-um, a. – 1) neuređen, pun pleve i uredice; 2) slab, loš opus frivolum – neuređeno delo; 3) jadan, bedan, nesposoban f. et illiberalis sermo – bedan i prostački govor frondāt/or,-ōris, m. – obrezivač, vrtlar, vinogradar frondĕ/o,-ēre, v. II (frons) – listati, olistati ramus frondet – grana lista; nemus frondet nigra ilice – šuma odjednom pocrne fronde/sco,-ĕre, v. III – listati, olistati, zaodenuti se listom frondĕ/us,-a,-um, a. (frons) – lisnat, olistao frondĭf/er,-era,-erum, a. – lisnat, okićen lišćem frondōs/us,-a,-um, a. – lisnat fron/s¹,-dis, f. – list, zelenilo via interclusa frondibus et virgultis – put oivičen zlenilom i žbunjem; collis laetus frondibus – breg obrastao lisnatom šumom fron/s,-tis, f. – 1) čelo frontem contraho – nabiram čelo (mrštim se); frontem remitto (explico) – razgaljujem se; ferio/percutio fontem – udaram se po čelu; 2) čelo i gornji deo lica kao izraz duše/osećanja frons tranquilla et serena – vedro i mirno čelo; frons laeta –veselo čelo/lice; frons est ianua animi – čelo je prozor duše; frons, oculi, vultus saepe mentitur – izgled, oči i izraz lica često varaju; 3) obraz, stid, poštenje perfrico
frontem –postajem bestidan; frons periit – obraz se izgubio; 4) bezobrazluk, drskost f. proterva –bestidnost; f. minax – preteći izraz lica; f. urbana – gradska drskost; 5) izgled, privid f. prima decipit multos – prvi izgled je prevario mnoge; 6) prednja strana f. aedium – fasada zgrade; a fronte, a tergo, a lateribus, a sinistra parte – spreda, otraga, sa strana, s leva; in fronte octo cohortes constituit – na prvu liniju postavio je osam kohorta; 7) ivica svitka papirusa; 8) (kod merenja) širina mille pedes in fronte – hiljadu stopa u širinu frontālĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – nakit za čelo konja front/o,-ōnis, a. – koji ima široko čelo fructĭfer,-ĕra,-ĕrum, a. (fructus+fero) – plodonosan arbor fructifera – plodono drvo fructŭārĭ/us,-a,-um, a. – plodan ager f. – plodna zemlja fructŭōs/us,-a,-um, a. – 1) plodan fundus f. – plodno imanje; insula fructuosa – plodno ostrvo; aratio fructuosa – plodno oranje; ars fructuosa – plodna umetnost; ager quamvis fertilis sine cultura f. esse non potest – prirodno plodna zemlja bez kultivisanjane može da donosi plod; 2) praelium fructuosum – pobedonosna bitka; 3) koristan, blagotvoran hae virtutes generi humanum fructuosae – te vrline su blagotvorne za ljudski rod; philosophia fructuosa – korisna filozofija fruct/us,-us, m. (fruor) – 1) uživanje, upotreba, korišćenje meus f. est prior – ja imam pravo prvenstva; omnem fructum voluptatum auferret solitudo – samoća odnese sva uživanja; 2) zemaljski plod, rod, letina fructum demeto/percipio/condo/fero/effero – letinu kosim/primam/spremam/unosim; vectigal agri campani fructibus varium esse non solet – plodovi zemlje obično daju isti prihod; 3) dobit, prihod f. pecudum – prihod od stoke; f. pecuniae – kamata, dobit oves edunt fructum – ovce donose dobit; 4) korist, preimućstvo fructum vitae superioris perdo – gubim preimućstvo koje sam stekao u životu frŭgālĭ/or,-lissimus > frugis frŭgālĭt/as,-ātis, f. – štedljivost, umerenost, poštenje frugalitatem, i.e. modestiam et temperantiam, virtutem maximam esse iudico – cenim da je umerenost, to jest skromnost i obuzdanost najveća vrlina frŭgālĭter, adv. – skromno, umereno, štedljivo, pošteno f. loquor – iskreno govorim frŭgĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. (fruges+fero) > frugiferens frŭgĭfĕren/s,-tis, a. (fruges+fero) – plodonosan, plodan ager/campus f. – plodna zemlja/plodno polje; cedrus f. plodni kedar; messis f. – plodna žetva; philosophia f. – plodna filozofija frŭgĭlĕ/us,-a,-um, a. (lego) – koji skuplja [požnjeveno] žito frŭgĭpăr/us,-a,-um, a. – koji utovara [požnjeveno] žito
frūg/is (genitiv),-gi,-gem,-ge (nom. frux) – 1) (u gen., akuz. i abl. sing.) – žito non omnem frugem in omni agro reperire possis – ne može svako žito da rodi u svakoj zemlji; 2) voće; 3) (pl.) experia frugis – bezvredan; 4) ad [bonam] frugem me recipio – popravljam se (opamećujem se); 4) frugi (dat.) – koristan, štedljiv, umeren, pošten homo frugi et temperans – čestit i odmeren čovek; servus frugi et integer – čestit i pouzdan rob; 5) poljoprivredni proizvodi (žito, povrće i voće) ager frugum fertilis – plodno tlo; 5) korist, vrednost, plod frūmentārĭ/us¹,-a,-um, a. (frumentum) – žitni; res frumentaria – pitanje koje se tiče žita; loca frumentaria – žitorodna mesta; navis frumentaria – brod za prevoz žita; lex frumentaria – zakon za dodelu žita stanovništvu frūmentārĭ/us²,-ĭi, m. – trgovac žitom frūmentātĭ/o,-ōnis, f. (frumentor) – snabdevanje (vojske) žitom frūmentāt/or,-ōris, m. – kupac žita frūment/or,-ātus sum,-āri, v. dep. I (frumentum) – snabdeti vojsku žitom legio frumentatum missa – legija poslata da dobavi žito frūment/um,-i, n. – žito, žitarice f. ex agris comportatur – goni žito s njive; frumenta in agris matura non erant – žita u polju nisu bila zrela frūn/iscor,-ītus sum,v. dep. III > fruor frŭ/or,-ctus sum,-i, v. dep. III – 1) uživam, uživati Hannibal, quum victoriâ uti posset, frui maluit – Hanibal, koji se mogao koristiti pobedom, čeznuo je za uživanjem; fructus est vitâ/pace – uživa u životu/miru; sapientia non solum paranda, sed etiam fruenda nobis est – mudrost ne samo da slušamo nego nam je i prijatna; 2) imati/uživati pravo korišćenjafilius certis fundis frui solitus erat – sin je imao isključivo pravo da raspolaže nekim njivama; loco agrum fruendum – dajem zemlju pod zakup frustillātim, adv. (frustillum, dem. od frustum) – komadno, po komadu frustrā, adv. (fraus) – 1) uzalud, bezuspešno, beskorisno nullum telum frustra missum est – nijedno oružje nije uzalud poslato; non ultra dictator frustra ero – nisam uzalud bio više nego diktator; frustra auxilium imploro – uzalud molim za pomoć; frustra est – uzalud (beskorisno) je; 2) ne frustra sis – da ne budeš prevaren; ut illi frustra sint – dao bog da budu izigrani; frustra habeo eum – sprdam se s njim; 3) frustra credo – verujem bez razloga; nec frustra, nam – i ne bez razloga, jer frustrātĭ/o,-ōnis, f. (frustror) – 1) osujećenje ubeđenja/očekivanja/nade; 2) razočarenje; 3) prevara, podvala, izneverena nada inicio frustrationem – dajem lažnu nadu; frustratio iis dolorem attulit – izneverene nade donele su bol frustrāt/us,-us, m. > frustratio
frustr/or,-ātus sum,-āri, v. dep. I (frustra) – 1) osujećujem, osujetiti f. laborem – osujećujem napore; inceptus clamor frustratus est hiantes – glas im je zamro na usnama; 2) prevariti, izneveriti, zavesti frustror me ipsum et alios – zavaravam sam sebe i druge frustŭlent/us,-a,-um, a. – pun komadića, delića frust/um,-i, n. – 1)komad hleba; 2) komad; frustŭl/um, i, n. (dem.) – komadić frusta esculenta – komadići hrane; frustum pueri – dečače! frŭt/ex,-ĭcis, m. – 1)žbun; frutices – žbunje, šiprag densi frutices – gust šiprag; 2) balvane! frūtĭcēt/um,-i, n. – nisko rastinje, šiprag frŭtĭc/o,-avi,-atum,-are, v. I (frutic/or,-atus sum,-ari, v. dep. I) – pupčati, napupitiarbor fruticatur – stablo je napupilo frŭtĭcōs/us,-a,-um, a. – obrastao žbunjem fŭ, uzvik – phi! fŭam = sim – budem fūcāt/us,-a,-um, a. (particip od fuco) – 1) namazan, nafrakan; 2) izveštačen, lažan fucata et simulata a sinceris et veris secerno – izveštačeno i lažno razlikujem od iskrenog i istinitog fūcĭn/us,-a,-um, a. (fucus) – ofarban fūc/o,-avi,-atum,-are, v. I – bojim, bojiti, premazati f. tabulas colorem – premazujem tablice bojom fūcōs/us,-a,-um, a. (fucus) – obojen, ofarban, našminkan, premazan amicitia fucosa – lažno prijateljstvo; merx fucosa – lažna roba fūc/us¹,-i, m. (φύκος) – 1)broć, crvena boja; ruž; 2) privid, pretvaranje, izveštačenostsine fuco et fallaciis – bez šminkanja i lažnog prikazivanja; fuucum facio ei – bacam mu lug u oči; 3) vosak fūc/us²,-m. – trut fŭg/a,-ae, (φυγή) –1) beg, bekstvo do/confero/converio me in fugam – bežim;capio/peto fugam – biram bekstvo; facio fugam – bežim; fugae me do – dajem se u bekstvo; hostes in gugam impello/do – nateram neprijatelje da beže; fugae servorum –bekstva robova; patriae fuga – izbeglištvo, progonstvo; 2) izbegavanje f. laboris/bellandi –izbegavanje rada/ratovanja; 3) strah fuga vulnerum – strah od rana; 4) si alia fuga honoris non esset – kad bi bekstvo bilo drugi izlaz časti ne bi bilo fŭg/ax,-ācis, a. (fugio) – 1) koji često beži; 2) strašiv, plašiv; 3) f. gloriae – koji prezire slavu; 4 prolazan, privremen haec sunt brevia, fugaces – to je kratko, privremeno
fŭgĭ/o, fūgi, fŭgĭtum,-ĕre, v. III (φεύγω) – 1) bežim, bežati fugit ex proelio – pobegao je iz borbe; Aenea fugit a Troia – Eneja je pobegao iz Troje; ex patria fugio – bežim iz otadžbine; servus mihi fugit – moj rob je pobegao; 2) memoria fugit – palo je u zaborav; 3) izbegavati, izbeći, spasiti se qui ex ipsa caede fugerunt – koji se iz ovog pokolja spasao; 4) juriti, sevati pinus fugiens – brodkoji brzo odmiče; flumina fugientes – brze reke; 5) isčeznuti tempus flugit – vreme brzo protiče; 6) slabiti vinum fugiens – kvarno vino; 7) venuti rosa fugiens – uvela ruža; vires fugientes – omatorili ljudi; oculi fugienstes – oči samrtnika; 8) izbegavati f. hostem – izbegavam neprijatelja; f. patriam – bežim iz zemlje; f. conspectus multitudinis – bežim od prizora mnoštva; fugit nuptias – pobegao je od braka; 9) čuvati se fuge quaerere – ne ispituj to; neque illud fugerim dicere – nije me strah(usuđujem se) reći; 10) ne miriti se, ne moći s nekim/nečim fugio illum iudicem – ne podnosim toga sudiju; 11) smilovati se Proserpina nullum caput fugit – P. ne štedi nikoga;Quirinus fugit Acheronta – K. je pošteđen od Hada; nulla res fugit scientiam viri – ništa nije pošteđeno od čovekovog znanja (= on može sve); 12) res (id) me fugit – to mi je promaklo; me non fugit – to mi nije promaklo (savršeno dobro znam) fŭgĭtīv/us¹,-a,-um, a. – 1) koji beži, odbegli f. servus – odbegli rob; f. a domino – odbegli [rob] od gospodara; f. a legibus (iure) – odbegli od zakona/prava; 2) (sa gen.) f. regni –odbegli iz otadžbine fŭgĭtīv/us²,-i, m. – 1) odbegli rob; 2) dezerter; 3)begunac, izbeglica fŭgĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) bežati glavom bez obzira; 2) izbegavati f. patrem – izbegavam oca fŭgĭt/or,-ōris, m. – bednik, jadnik, kukavac fŭg/o,-avi,-atum,-are, v. I (fuga) – goniti, progoniti, terati, proterati f. hostem – gonim neprijatelja; Musa mea me fugat – moja Muza me proterala iz zemlje (Ovidije) fulcīm/en,-ĭnis, n. (fulcio) – oslonac, stub ful/cĭo,-si,-tum,-īre, v. IV – 1) držati uspravno, podupirati domus fulta columnis – kuću podupiru stubovi; vitis nisi fulta est, fertur ad terram – ako se loza ne podupre, pada na zemlju; 2) pojačati, utvrditi f. stomachum cibo – podupirem trbuh hranom; 3) pomoći, podržati f. amicum – pomažem prijatelju; his fultus societatibus – ove podržaavaju veze i poznanici fulcr/um,-i, n. – 1)stopa, noga na sofi; 2) sofa, ležaj ful/gĕo,-si,-ēre, v. II (fulg/o, fulsi,-ĕre,v. III) – 1) sevati si fulserit – ako seva;Iove/coelo fulgente – Jupiter/nebo seva; 2) bleštati, sijati tecta fulgent auro et ebore –krovovi sijaju u zlatu i slonovači; micantes gladii fulsere – bleskaju mačevi; 3)
zračitifulgebat iam in adolescentudo indoles virtutis – još kao dečak zračio je urođenom vrlinom fulgētr/um,-i, n. – munja, osvetljeni vazduh fulgĭd/us,-a,-um, a. – munjevit, koji seva, svetli fulg/or,-ōris, m. (fulgo) – 1) sjaj, sijanje, svetlost f. auri – sjaj zlata; f. solis – sunčev sjaj;f. Iovis – sjajna zvezda; 2) fulgores – sjajne posude; 3) slava, sjaj, ugled fulg/ur,-ŭris, n. (fulgeo) – 1) grom, nebeska strela; sevanje coeli fulgures – plamtenje neba; fulgures et tonitura – blesak i grmljavina; 2) f. solis – sunčev sjaj fulgŭrāl/is,-e, a. – grmljavinski libri fulgurales – knjige koje su davale tumačenje gromova fulgŭrāt/or,-ōris, m. – tumač značenja grmljavine; sveštenik koji je tumači udare groma fulgŭrĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – biti pogođen gromom arbores fulgurivit – stabla su pogođena gromom fulgŭr/o,-avi,-atum,-are, v. I – grmim, grmeti fulgurat – grmi; Iove tonante, fulgurante – Gromovnik Jupiter fŭlĭc/a,-ae, f. (fulix) – gnjurac fŭlĭg/o,-ĭnis, f. – 1) gar, čađ; 2) crna šminka full/o,-ōnis, m. – valjar, čovek koji valja sukno fullŏnĭc/a,-ae, f. – valjaonica; ars v. – veština valjanja sukna fulm/en,-ĭnis, n. (fulgeo) – grom, munja deflagro ictu fulminis – ginem od udara groma;percussit eum fulmine – ubio ga je grom/om; contemno fulmines fortunae – prezirem gromove sudbine; fulmines vrborum meorum – gromovi mojih reči; fulmen dictatorium –strele diktatora fulment/a,-ae, f. (fulcio) – 1)oslonac; 2) peta, potpetica fulmĭnĕ/us,-a,-um, a. (fulmen) – gromovski, grmljavinski ignis f. – vatra groma; ictus f. – udar groma fulmĭn/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) grmeti; fulminat – grmi; Iupiter fulminat – Gromovnik grmi; Caesar fulminar bello – C. grmi ratom; 2) pogoditi gromom fultūr/a,-ae, f. (fulcio) – oslonac; sredstvo za jačanje Fulvi/a,-ae, f. – udata najpre za Klodija, pa za Kurija i najzad za trijumvira Antonija; zakleti neprijatelj Cicerona fulv/us,-a,-um, a. – crvenožut, tamnožut fulva nuncia Iovis – duga fūlmārĭ/um,-ĭi, n.(fumus) – pušnica za vino fūmĕ/us,-a,-um, a. – zadimljen, pun dima
fūmĭd/us,-a,-um, a. – 1) dimeći, koji dimi fax fumida – buktinja koja dimi; 2) pun dima, zadimljen fūmĭf/er,-a,-um, a. – dimeći, koji dimi fūmĭfĭc/o,-avi,-atum,-are, v. I (fumus+facio) – dimim, dimiti fūmĭfĭc/us,-a,-um, a. – koji dimi, koji stvara dim fūmĭg/o,-avi,-atum,-are, v. I (fumus+ago) – 1) dimiti, zadimiti arae fulmigant sacrificiis – oltari dime žrtvama paljenicama; 2) isparavati se terra calens fumigat – topla zemlja se isparava fūmōs/us,-a,-um, a. (fumus) – zadimljen imagines fumosae – maglovite slike predaka fūm/us,-i, m. – dim, para, izmaglica ut fumo atque ignibus significabantur – da dimom i vatrom označe; excruciavit eum fumo – mučio ga je dimom; vertit illud in fumum et cinerem – pretvorio je to u dim i pepeo fūnāl/is,-e, a. (funis) – zaprežni equus f. – konj koji vuče sa više konja u skupini fūnāl/e,-is, n. – 1)omča, uzica, uže funda duo funales habebat – mreža je imala dve omče; 2) voštanica, voštana buktinja funales vincunt nocte – buktinje su nadvladavale mrak fūnambŭl/us,-i, m. (funis+ambulo) – igrač na užetu (žici) functĭ/o,-ōnis, f. – obavljanje, rad, funkcionisanje f. muneris – obavljanje dužnosti fund/a,-ae, f. – 1) praćka hostes propello fundis – neprijatelj progonim praćkom; fundâ vulneror – praćkom sam ranjen; 2) mreža za bacanje; 3) udubljenje za dragi kamen u prstenu fundām/en,-ĭnis, n. – temelj, osnova fundamina urbi ago – postavljam temelje grada;fides est f. iustitiae – vera je temelj pravde; f. philosophiae – osnova filozofije; f. libertatis –temelj slobode; fundamina iacio pacis – postavljam temelje mira fundāt/or,-ōris, m. – osnivač, utemeljitelj fundāt/us,-a,-um, a. (particip od fundo) – utemeljen, osnovan familia fundata – utemeljena porodica fundĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – izbacivati f. globos/verba – bacam kugle/reči fundĭt/or,-ōris, m. (funda) – bacač praćkom sagitarios et funditores subsidio oppidis mittit – strelci i bacači praćom gađali su opsednuti grad fundĭt/us, adv. (fundus) – 1) od temelja, temeljito, potpuno aedificium f. tollo – od temelja dižem; f. tollit (evertit) veritatem et fidem – potpuno je prevrnuo istinu i veru; 2) u dubinu fund/o¹,-avi,-atum,-are, v. I (fundus) – 1) zadniti, snabdeti dnom fundo navem – postavljam dno lađe; robora fundatura naves – hrastovi koji će posližiti za dno brodova; 2) utvrditi ancora fundat naves – sidra utvrđuju brodove; illud maxime
nostrum fundavit imperium – to je veoma utvrdilo našu vlast/imperiju; 3) utemeljiti, osnovati; 4) pecunia fundata villis – sigurno uloženi novac fundo², fūdi, fūsum,-ĕre, v. III – 1) lijem, liti fundit lacrimas – lije suze; 2) izliti, sipatifudit vinum inter cornua – izlio je vino među rogove; 3) proliti fudit sanguinem e patera –prolio je krv iz žrtvenog suda; cruor funditur – krv se proliva; 4) imber fusus procellis –izlio se olujni pljusak; 5) (za metale) topiti, istopiti ferrum funditur – gvožđe se topi; 6) (za čvrste stvari) rasprostraniti tactus toto corpore fusus est – osećaj dodira rasprostranjen je po celom telu; fundit crines – raspustila je kosu; fundit vestem – pustila je haljinu da slobodno pada; orator se fundit latus – govornik se rasplinuo; oratio funditur – govor se rasplinuo; 7) istitia se fundit in certas virtutes – pravda se temelji na nekim vrlinama; 8) roditi, doneti terra fundit fruges/baccas/flores – zemlja donosi plodove/masline/cvetove;ova fundunt fetum – izjaja se rađaju mladi; fundit eum ex utero – rodila ga je iz utrobe; 9)(za reči) izgovarati, proizvoditi glasove; 10) rasterati exercitum fundit fugatque – vojska se raspršila i razbežala fund/us,-i, m. – 1) dno [morsko, rečno; fundamentum = dno posude] f. armarii – dno ormara; verto res fundo (funditus) – prevrćem stvari glavačke; 2) nekretnine, zemljaoptimus f. – savršen posed; obeo fundos – obilazim posede; 3) populus fundus fit legis –narod ovlašćuje fūnĕbr/is,-e, a. (funus) – pogrebni iusta/ludi funebres – pogrebni darovi/obredi; pompa f. – pogrebna svečanost; epulum funebre – daća, pogrebni ručak; sacra funebra – ljudske žrtve fūnĕrĕ/us,-a,-um, a. > funebris fūnĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) sahranjujem, sahraniti; 2) ubiti fūnest/o,-avi,-atum,-are, v. I (funestus) – oskrnaviti ubijstvom, krvoprolićem funestavit contionem contagione carnificis – obesvetio je skupštinu počiniv pokolj fūnest/us,-a,-um, a. 1) oskrnavljen krvoprolićem manus funesta – zločinačka ruka;familia funesta – zločinačka porodica; annales funesti – anali smrtnih slučajeva; dies f. –dan žalosti; 2) smrtonosan, zloslutan ignis f. – smrtonosna vatra; 3) zao, užasan fūnēt/um,-i, n. (funis) – prostor sličan sobi u bašti ograđen žbunjem i drvećem gde se sedi u časovima odmora fungĭn/us,-a,-um, a. (fungus) – gljivični fun/gor,-ctus sum,-i, v. dep. III – 1)vršiti, obavljati fungitur munieribus corporis – vrši telesne funkcije; f. officium – vršim dužnost; 2) baviti se fungitur munere
interpretis/more barbarorum – bavi se prevođenjem/običajima varvara; 3) ispuniti f. voto/virtutis munere – punim prazninu/ispunjavam dužnost vrline; 4) zauzimati položaj; 5) uživati f. fortunas meas/laboribus – uživam svoju sreću/u radu; 6) fungitur vitâ – mre; 7) sporiti, osporavati; 8) platiti fungōs/us,-a,-um, a. – bogat gljivama fungŭl/us,-i, m. (dem. od fungus) – gljivica fung/us,-i, m. – 1) gljiva, pečurka; 2) glupak, budala fūnĭcŭl/us,-i, m. (dem. od funis) – uzica, konopčić; malo uže fūn/is,-is, m. – konopac, uže, žica naves amittunt funes – brodovi spuštaju uža; funes qui destinabat antemnas ad malos – uža koja su podešavala jedra prema nevoljama; ingredior per funem – igram na žici; duco funem – zapovedam; sequor funem – sledim zapovest fūn/us,-ĕris, n. – 1) sprovod f. ducitur – posmrtna povorka ide; venio in funus – idem u sprovod; ducit funus – predvodi sprovod; mercedem funeris ac sepulturae constitui nefas est – greh je naplatiti sprovod i sahranu; 2) smrt sub ipsum funere – pred smrt; 3) pogibija, ubijstvo Turnus edit funera – T. je izazvao [mnoge] pogibije; f. reipublicae – ubijstvo republike f/ur-ūris, comm. – lopov, lupež f. nocturnus – noćni lopov; non fur sed ereptor – nije lopov već pljačkaš fūrāciter, adv. – krijući, krišom, lopovski omnium domos furacissime scrutor – sve kuće lopovski pretražujem fūr/ax,-ācis, a. – lopovski, lupeški servus/homo f. – lopovski rob/čovek furc/a,-ae, f. – 1) vile; dvokraka viljuška furcis detrudor – izbacim vilama (silom); 2) «kozlić» («jarac»); 3) račvasta pritka za lozu; 3) sprava za mučeje, «procep» koja je stavljana pod grlo i stezana sub furca vinctum caedo – umirem u procepi; 4) vešala; 5) tesnac furcĭfer,-ĕri, m. (fero) – 1) nosač vila/procepi; 2) vucibatina, baraba furcill/a,-ae, f. (dem. od furvula) – male vile furcill/o,-avi,-atum,-are, v. I – podupreti furcŭl/a,-ae, f. (dem. od furca) – 1) račvata pritka; 2) tesnac, tesan klanac fŭrenter, adv. (furo) besno f. irascor – besnim, besniti furf/ur,-ŭris, m. – 1) mekinje; 2) kora, ljuska furfurĕ/us,-a,-um, a. – mekinjav, od mekinja Fŭrĭ/a,-ae, f. (obično u pl. Furiae) – 1) boginje osvete, Eumenide furiae sororis/ patrum/fratarnae – boginje koje se svete za greh protiv sestre/oca/brata; furiae sceleris – osvetnice izvesnog zlodela; 2) boginje koje donose nesreću illa pestis et furia
patriae – ta pošast i nesreća otadžbine; 3) bes, gnev concipio furias – besnim, padam u gnev; ob furias Aiacis – zbog Ajaksovog gneva; his mulierubus instinctus furias – razgnevljen tom vešticom od žene fŭrĭāl/is,-e, a. – 1) furijski, koji se odnosi na furije incessus f. – hod furija; 2) gnevan, besan; 3) demonski carmen furiale – demonska pesma; voces furiales in contionibus mitto – šaljem demonske glasove u skupšine fŭrĭālĭter, adv. – gnevno fŭrĭbund/us,-a,-um, a. (furo) – 1)besan, gnevan, homo f. – goropadan/razgoropađen čovek; 2) nadahnut vatum furibundae praedicationes – predskazanja nadahnutog pesnika Fūrīn/a,-ae, f. – rimska boginja fūrīn/us,-a,-um, a. – lopovski, lupeški fūrĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I (furia) – besneti ignis furiatus – pobešnjela vatra fūrĭōs/us,-a,-um, a. – gnevan, besan, goropadan homo f. – gnevan čovek; mulier furiosa scelere – žena zanesena prestupom; cupiditas furiosa – neobuzdana strast furnārĭ/a,-ae, f. – pekarski zanat furn/us,-i, m. – pekarska peć; toplo mesto fŭr/o,-ĕre, v. III – 1) besnim, besneti, razgneviti se; furo dolore – besnim od bola; furit audaciâ – penio se smelošću;2) ljutiti se iratus furit luctu filii – ljuto besni ožalošćen sinom; 3) zaljubiti se f. eâ – umirem za njom; dulce mihi furere est – volim da se oduševim fŭr/or¹,-ōris, m. (furo) – 1) gnev, bes, goropadnost, razgoropađenost f. coeli ac maris –gnev neba i mora; furore et amentiâ/ insania impulsus – besom i ludilom ponesen; caeci furore in vulnus ruunt – zaslepljeni gnevom ginu u ranama; 2) nadahnuće, inspiracija sine furore magnus poeta esse non potest – bez nadahnuća nije moguće postati veliki pesnik fŭr/or², furatus sum, furari, v. dep I (fur) – 1) kradem, krasti furatus est pecuniam ex templo – ukrao je novac iz hrama; furaris pecuniam ab eo – kradeš novac od njega; in furando manibus utitur – ima običaj da krade; 2) krijem, sakriti furatus est equus patri –sakrio je očevog konja; 3) furitur speciem Bacchi – uzima oblik Bakha; 4) uzeti/dobiti kradom furor civitatem – pribavljam kradom građansko pravo furtĭfĭc/us,-a,-um, a. (furtum+facio) – lopovski, lupeški furtim, adv. – krijući, lopovski, tajno f. proficiscor – krišom krećem; f. mais quam bello –više zakulisno nego ratom furtīve, adv. – kradom, krišom; tajno, podlo
furtīv/us,-a,-um, a. – kraden, ukraden; tajni f. iter – tajni put; libertas furtiva – tajno data sloboda; amor f. – tajna ljubav; viri furtivi – ljubavnici furt/um,-i, n. – 1)krađa; f. apertum – otvorena krađa; in furto comprehensus – uhvaćen u krađi; 2) kradena roba furta illa Syracusis erant exportata – ukradena roba je izvezena u Sirakuzu; 3) podvala, prevara abscondo fugam furto – krijem besktvo; f. iocoso condidit – igrajući se sakrio je krađu [mladi Hermes]; 4) furta belli ratna lukavstva; furta Veneris –Venerine tajne ljubavi fūruncŭl/us,-i, m. (dem. od fur) – 1) mali lopov; olim furunculus nunc rapax – nekad davno sitan lopov, sad nezajažljivo pohlepan; 2) čir; 3) pupoljak na drvetu furv/us,a,-um, a. – 1)taman, mrk, crn dies furvus – grozan dan; 2) bedan, jadan fuscīn/a,-ae, f. – trozubac; Poseidonov trozubac fusc/o,-avi,-atum,-are, v. I – obojiti u crno; postati mrk, crn dentes fuscavant – zubi su pocrneli fusc/us,-a,-um, a. – 1) obojen u crno, taman, mrk nox fuscis alis – mrkokrila noć; 2) promukao vox fusca – promukao glas fūse, adv. – široko; opširno fuse lateque – nadugo i naširoko fūsĭl/is,-e, a. – tečan, istopljen f. argilla – tečna glina; aurum fusile – istopljeno zlato fūsĭ/o,-ōnis, f. – izlivanje, razlivanje mundus est fusio animi dei – svet je izliv božje duše fust/is,-is, m. – 1)motka, tokača, ljokač; 2) štap, prut, batina percutio eum fusti – ošinuo ga je prutom; fuste (fustibus) mulco/ago/repello – batinom bijem/odbijam; fuste vapulo –dobiti batine fustĭtŭdin/us,-a,-um, a. – izbatinan, prebijen, pretučen štapom fustŭārĭ/um,-ĭi, n. – kazna batinanjem f. meruerent – zaslužuju batine fūsūr/a,-ae, f. (fundo) – topljenje, livanje fūs/us¹,-us, m. – (fundo) livanje, topljenje fūs/us²,-a,-um, a. (particip od fundo²) – 1) rasprostranjen, raširen, razbacan campus f. –široko polje; toga fusa – obilata toga; Gallorum fusa et candida corpora – krupna i svetla tela Gala; 2) opširan, detaljan fusum genus dicendi/sermonis – opširan način izražavanja/ govora; locus f. – sadržajno mesto fūs/us³,-i, m. – vreteno fūtātim, adv. – često, mnogo fūtĭle, adv. – nepostojano fūtĭl/is,-e, a. – 1) nepostojan glacies futilis – nepostojani led; canes futiles – psi lutalice; 2) nepouzdan, sujetan; na koga se ne može osloniti; 3) loš, bezvredan, uzaludan f. servus/homo – loš rob/čovek; sententia f. – beskoristan savet
fūtĭlĭt/as,-ātis, f. – uzaludan/prazan razgovor haec plena sunt futilitatis summaeque levitatis – u tome je mnogo praznina i malo težine fūt/is,-is, f. – brema, sud za vodu fŭtŭ/o,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – uspavati fūtūr/a,-ōrum, n. (pl. od futurum) – budućnost, budući događaji futura prospicio – predskazujem buduće događaje fūtūr/um,-i, n. – budućnost fūtūr/us,-a,-um, a. (particip od sum) – budući res futurae – budući događaji; oratori futuro opus est – oratoru treba budućnost
Share this:
Twitter
Facebook
Kommentera
Sök
Arkiv
december 2012 november 2012
Meta
Registrera Logga in
djela Twenty Ten-temat. Skapa en gratis webbplats eller blogg på WordPress.com.
Följ
Följ “djela”
Få meddelanden om nya inlägg via e-post. Skapa konto
Skapa en webbplats med WordPress.com
djela Izabrana djela Milosava Popadica
Hoppa till innehåll
Latinskosrpski, G,H
G G – sedmo slovo u latinskoj abecedi. G. = Gaius; G.I. = Germania Inferior Găbĭ/i,-ōrum, m. (pl.) – stari grad u Lacijumu gaes/um,-i, n. – dugo koplje Gălăt/ae,-ārum, m. (pl.) (Γαλάται) – keltsko pleme u Frigiji Gălătĭ/a,-ae, f. – oblast u Maloj Aziji koju su naseljevali Galati Gălătē/a,-ae, f. – polunimfa, kćer Nereja i Tetide galb/a,-ae, f. – 1) mali crv (Bombix aesculi); 2) debeo čovek galbăn/a,-ae, f. – 1) ženska haljina žute boje; 2) bujan, ženstven galbănĕ/us,-a.-um, a. – gumen galbăn/um,-i, n. – vrsta gume iz Sirije gălĕ/a,-ae, f. – kožni šlem gălĕāt/us,-a,-um, a. (paricip od galeo) – snabdeven šlemom Minerva galeata – Atina sa šlemom
Gălĕōt/ae,-ārum, m. (pl.) (Γαλεώτι) – tumači znamenja na Siciliji gălērīt/us,-a,-um, a. – pokriven kapuljačom Gălĭlae/a,-ae, f. – oblast u severnoj Palestini; Gălĭlaeae – Galilejci Gall/i,-ōrum, m. (pl.) – narod u Galiji; Gallus – Gal, pripadnik galskog naroda Gallĭ/a,-ae, f. – Galija gallĭn/a,-ae, f. (gallus) – kokoš; koka gallĭnācĕ/us,-a,-um, a. – kokošiji gallĭnārĭ/um, -ĭi, n. – ćumez za kokoši gallĭnārĭ/us,-a,-um, a. – kokošiji; gallinari/us,-ĭi, m. – kokošar, čuvar kokoši Gallograec/i,-ōrum, m. (pl.) – Galaćani gall/us¹,-i, m. – petao, pevac; g. in sterquilinio suo plurimum potest – pas je na svom koritu najjači (bukvalno: na svom bunjištu petao može više njih da savlada) Gall/us²,-i, m. – Gal, pripadnik Gala Gall/us³,-i, m. – reka u Galatiji Gămēlĭ/on,-ōnis, m. (γαμηλιών) – latinski oblik imena sedmog grčkog meseca gānĕ/a,-ae, f. – 1) krčma, mehana; 2) žderanje gānĕ/o,-ōnis, m. – žera, poguzije, pohotljivac Gangărĭd/ae,-ōrum, m. – narod u dolini Ganga Gang/es,-is, m. reka Gang u Indiji Gangēt/is,-ĭdis, a. – terra gangetidis – Indija gannĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – 1) (o psu) lajati; 2) vikati, galamiti quid ille gannit? Quid vult? – što on viče? Šta hoće? gannīt/us,-us, m. – lavež; vika, galama Gănўmēd/es,-is, m. (Γανυμήδες) – sin trojanskog kralja Trosa; Jupiter ga odneo na nebo i postavio ga za svog peharnika Gărăment/es,-um, m. (pl.) – narod u severnoj Africi Gargān/us,-i, m. – šumovita planina u Apuliji Gargăphĭ/ē,-es, f. (Γαργαφία) – dolina u Beotiji Gărgăr/a,-ōrum,n. (pl.) (Γάργαρα) – viši predeli planine Ide u Miziji garrĭ/o,-īvi (ĭi),-ītum,-īre,v. IV (γηρύω) – 1) kreketati; 2) gakati; 3) brbljati, blebetatigarris – ti pričaš priče; 4) pričati garrivit fabellas – pričao je priče; 5) pisati g. libros –pišem knjige; 6) žuboriti garrŭlĭt/as,-ātis, f. (garrulus) – brbljivost, pričljivost garrŭl/us,-a,-um, a. – brbljiv, pričljiv lingua garrula – brbljiva usta; rivus g. – bučni potok; lyra garrula – raspričana lira
găr/um,- i, n. (γάρον) – sos od sitne marinirane ribe koji je bio na visokoj ceni kod Rimljana gaudĕ/o, gāvīsus sum,-ēre, v. II – 1)radujem se, veseliti se g. illa re – to me raduje; g. gaudia tua – raduje me tvoja radost; g. eum natum esse – raduje me što se rodio; sane gaudeo – istinski se radujem; in me g. – radujem se u sebi; 2) uživati gaudet in funere – uživa u ubijanju; 3) gaudet mihi – što se mene tiče; 4) Celso gaudere refer – prenesi Celsu moje pozdrave gaudĭ/um,-ĭi, n. – 1) radost gaudio lacrimo – plačem od radosti; prae gaudio – od radosti; 2) zadovoljstvo corporis gaudiis – telesna zadovoljstva Gaugămĕl/a,-ōrum, n. (pl.) – mesto u Asiriji gde je Aleksandar Veliki pobedio Darija 331 g. pre H. gaul/us,-i, m. (γαϋλος) – 1) vrč u obliku čamca; 2) vrsta feničkog trgovačkog broda gausăp/a,-ae, f. (gausap/um,-i, n; gausap/es,-is, m. (γαυσάπες) – 1) vrsta vunenog sukna; 2) stonjak gausăpāt/us,-a,-um, – odeven u vuneno sukne gāz/a,-ae, f. (persijska reč) – 1) riznica; g. regia – carska riznica; 2) blago, dragocenost gĕlĭd/us,-a,-um, a. – 1)leden, hladan nox/mors gelida – hladna noć/smrt; aqua gelida –ledena voda; 2) horror/metus g. – užas/strava gĕl/o,-avi,-atum,-are, v. I – mrznem, mrznuti fluvius qui ferrum gelat – reka u kojoj se gvožđe mrzne gĕlāt/us,- a,-um, a. (particip od gelo) – smrznut gĕl/u, (samo u abl. gel-us,-i, m.) – 1)ledena hladnoća; 2) inje; 3) snežni pokivač terra informis alto gelo – zemlja koja je izgubila oblik zbog visokog snega gĕmellĭpăr/us,-a,-um,a. – koja rađa blizance dea/diva gemellipara – Letona gĕmell/us,-a,-um, a. (dem. od geminus) = geminus, blizanački gĕmĭnātĭ/o,-ōnis, f. – 1)udvajanje g. verborum – udvajanje reči; 2) račvanje gĕmĭn/o,-avi,-atum,-are, v. I (geminus) – 1)udvojiti, udvostručiti g. decem annos – punim 20 godina; g. facinus – počinjem iznova; geminata victoria – ponovljena pobeda;cacumina geminata – vrhovi jednake visine; 2) spariti, sastaviti dve stvari g. agnos tigribus – sparujem janjce i tigrove; geminavit castra legionum – sastavio je dve legije gĕmĭn/us,-a,-um, a. – 1) blizanački gemini/pueri gemini/fratres gemini – blizanci; 2) dvostruk, udvojen Chiron g. – dvostruki Hiron; 3) dupli geminae portae – dupla vrata; 4)gemini pedes – obe noge; 5) veoma sličan illud vero geminum consiliis Catilinae et Lentuli – to je veoma slično savetima K. i L.
gĕmĭt/us,-us, m. (gemo) – 1) uzdah gemitum edo – puštam uzdah; gemitum de pectore duco – duboko uzdišem; 2) jecaj; 3) briga, sekiracija, bol; 3) buka, rika, tutanj gemm/a,-ae, f. – 1) pupoljak; 2) dragi kamen ulla g. aut margarita – neki dragi kamen ili biser; 3) predmet ukrašen dragim kamenom ili biserom bibo e gemma (bibo gemmâ) –pijem iz ukrašenog vrča; 4) pečatni prsten imprimo gemmam – otiskujem svoj pečat/ni prsten/ gemmāt/us,-a,-um, a. – ukrašen dragim kamenjem gemmĕ/us,-a,-um, a. – koji jeod dragog kamena cauda pavonis gemmea – velelepni paunov rep gemmĭf/er,-ĕra,-ĕrum,a. (gemma+fero) – 1) napupio; 2) Ganges g. – Gang koji nosi drago kamenje gemm/o,-avi,-atum,-are, v. I (gemma) – 1) pupiti, napupiti, pupčati vitis gemmat – loza pupča; 2) ukrasiti dragim kamenom sceptra gemmantia – bleštavi skiptri ukrašeni dragim kamenjem gĕm/o,-ŭi,-ĭtum,-ĕre, v. III – 1) uzdišem, uzdisati; 2) brujati, hujati, šuštati, zviždatimare/navis – more/lađa huji/šušti; 3) žaliti nad nečim hic status gemitur – žalim ovo stanje gĕn/a,-ae, f. – obraz, jagodica; gen/ae,-arum, f. (pl.) – oči gĕnĕālŏg/us,-i, m. (γενεαλόγος) – pisac porodičnog stabla, genealog gĕn/er,-ĕri, m. – zet; verenik gĕnĕrāl/is,-e, a. (genus) – 1) rodovski, plemenski, što pripada celom plemenu; 2) opšti gĕnĕrālĭter, adv. – uopšte gĕnĕr/asco,-ĕre, v. III – stvaram, stvoriti, praviti, gaditi; postati gĕnĕrātim, adv. (genus) – 1) po klasama, vrstama g. compono – komponujem po vrstama; omnibus g. gratias egit – sve vrste slušalaca; g. copias constituerunt – vojnici se svrstavaju po narodima; 2) uopšte, generalno g. loquor – govorim uopšte gĕnĕrāt/or,-ōris, m. – tvorac, stvoritelj, stvaralac generatores meos nosco – znam svoje pretke gĕnĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) stvaram, gradim, pravim, rađam deus generavit hominem – bog je stvorio čoveka; ita generati a natura sumus – tako nas je priroda stvorila; 2) g. ignem – ložim vatru; g. poema – stvaram pesmu gĕnĕrōs/us,-a,-um, a. – 1) plemenit po rođenju; generosa virgo – plemenita devojka; 2) plemenit vinum generosum – plemenito vino; generosa forma dicendi – lep način kazivanja; 3) velikodušan, širokogrud rex g. ac potens – velikodušan i moćan kralj; virtus generosa – plemenita vrlina;
gĕnĕs/is,-is, f. (γένεσις) – 1) rođenje; 2) konstelacija zvezda prilikom nekog rođenja; 3) postanak gĕnĕtr/ix,-īcis, f. (gigno) – mati g. Aeneadum – pramajka Enejih potomaka gĕnĭāl/is,-e, a. – 1) genijalan; što se odnosi na genija; 2) lectus g. – bračni krevet; 3)praeda g. – plemeniti plen (ugrabljene devojke, otete neveste); 4) radostan, prijatanfestum geniale – prijatno veselje gĕnĭcŭlāt/us,-a,-um, a. – kolenast, koji ima kolena gĕnĭcŭl/um,-i, n. (dem. od genus) – kolence, malo koleno; koleno na biljkama gĕnĭtābĭl/is,-e, a. (gigno) – koji rađa/donosi plod; rodan, plodan tempus genitabile – plodno vreme gĕnĭtāl/is,-e, a. – polni, rasplodni semina genitales – rasplodno seme; quaruor corpora genitales – četiri elementa (zemlja, voda,vazduh, vatra); dies g. – rođendan;partes/membra genitales – polni organi gĕnĭtīv/us,-a,-um, a. – 1)urođen imago genitiva – urođena ideja/predstava; nota genitiva – urođeni beleg; 2) casus genitivus – drugi padež, genitiv: a) Genitivus possessivus: templum Iovis – Jupiterov hram; amor dei – a) ljubav božja; b) ljubav prema bogu; mos maiorum – običaji predaka; oppidum Apuliae – grad Apulije; tuum est parere –tvoje je da slušaš; omnia, quae mulieris fuerunt, viri fiunt – sve što je bilo ženino pripalo je mužu; liber sum et liberae civitatis – slobodan sam i iz slobodnog grada; prope omnis senatus Hannibalis erat – gotovo ceo senat je bio uz Hanibala; Thebae populi Romani factae sunt – Teba je učinjena [svojinom] Rimljana; facere aliquid dicionis suae – staviti nešto pod svoju vlast; humanitatis est irae temperare – vladanje gnevom je [dokaz] obrazovanosti; cuiusvis hominis est errare – svaki čovek greši; meum est imperare, vestrum est oboedire – moje je da zapovedam, a vaše da slušate; domus patris – očev dom; vires corporis – telesne snage; oratio Ciceronis – Ciceronov govor; libri Ciceronis – Ciceronove knjige [a) koje je napisao C.; b) C. biblioteka]; coniuratio Catilinae – Katilinina zavera; b) Genitivus obiectivus: agri cultura – poljoprivreda; studium litterarum – zanimanje za literaturu; cura corporis – nega tela; caedes Caesaris – ubijstvo Cezara; spes victoriae – nada u pobedu; cupiditas gloriae – pohlepa na slavu; iniuria vestri – nepravda prema vama; iniuria vestra – vaši prekršaji; c) Genitivus qualitatis: opera illius operis –rad te vrste; puer decem anorum – desetogodišnji dečak; classis centum navium – flota od sto brodova; angulus magni pretii – skupocen prsten; eius modi homines – ljudi tog kova; d) Genitivus partitivus: magnus numerus domorum – veliki broj kuća; pars praetorum mihi obviam missa est – jedan broj pretora poslat je meni u sretanje; virga lauri –lovorova grančica; is murus duodecim passum longust est – ovaj
zid je dug dvanaest koraka dug; epistolarum multa genera esse non ignoras – nije ti nepoznato da postoji mnogo vrsta pisama; uz pridev: multi/pauci militum – mnogi/neki vojnici;multum/plus/paulum/minus/minimum/satis auri – mnogo/više/malo/manje/veoma malo/dovoljno zlata; plurimum vitae meae – najveći deo mog života; primum omnium medicum adhibeas – pre svega treba da pozoveš lekara; duo mostrum hic manebant –dvojica naših ovde ostaju; uz zamenicu: quis fratrum? – koji od braće?; unus nostrum/vestrum – jedan od naših/vaših; alter amicorum – jedan od prijatelja; uz količinske prideve i zamenice:; quid novi? – šta je nova?; e) Genitiv sa pridevom: amicorum sunt communia omnia – kod prijatelja je sve zajedničko;cupidus/avidus/studiosus laudis – pohlepan/zavidan/poletan na slavu; peritus regionis –dobro upoznat sa oblašću; particeps coniurationis – posvećen u zaveru; potens sui – koji vlada sobom; impotens irae – nemoćan protiv gneva; amans patriae – rodoljub/an; furti iuvenis reus factus est – mladić je optužen za krađu; incertus salutis – nesiguran u svoj spas; Delos Apollonis et Dianae sacra est – Delos je posvećen Apolonu i Artemidi;Genitivus qualitatis: magister generi Graeci est – učitelj je grčkog roda; vir est magni ingenii – on je veoma darovit; haec urbs semper sui iuris fuit – ovaj grad je uvek bio samostalan; omnes Galli eiusdem linguae erant – svi Gali su govorili istim jezikom; lacus Averni – jezero Averna; Genitivus pretii (genitiv cene, sa vrednosnim glagolima): magni mihi erunttuae litterae – tvoja pisma će mi mnogo značiti; Alexander eum antea plurimi fecerat – A. ga je ranije mnogo cenio; vendo meum frumentum non pluris quam ceteri –ne prodajem žito skuplje od drugih; quanti constat? – koliko to košta?; Genitivus causae:furti damnatus est – osuđen je za krađu; me ipse inertiae condemno – sam sebe osuđujem zbog lenjosti; paenitet me alicuius rei – kajem se zbog nečeg; piget me alicuius rei – ljut sam zbog nečeg; pudet me alicuius [rei] – stidim se zbog nečeg; taedet me alicuius rei – nešto mi se gadi; me captivorum miseret – žao mi je zarobljenika; pudet me tui – a) stid me zbog tebe; b) stidim se tebe; sunt homines, quos infamiae suae non taedet – ima ljudi koji se ne stide svojih sramotnih dela; obliviscere caedis atquae incendiorum – ne misli na smrt i na požare; civium hoc interesse videatur – čini se da je to građanima važno; dico meā referre – kažem da to za mene ima veliki značaj; dicit/dicunt suā referre – kaže/u da je to za njega/njih važno; hoc agricolarum magni intereset – to je veoma važno za poljoprivrednike; et nostra et ipsorum interest eos hoc scire – veoma je važno to znati kako za nas tako i za njih; vestra magni interest, ne cives imperatorem contemnat – za vas je veoma značajno da građani ne potcenjuju [poštuju] imperatora gĕnĭt/or,-ōris, m. – 1) roditelj, otac; g. deorum – otac bogova [Jupiter]; 2) stvoritelj, stvaralac Neptumus g. profundi – N. stvoritelj [morskih] dubina
gĕnĭtūr/a,-ae, f. – 1) začeće, rođenje; 2) postanak, genezis, geneza gĕnĭ/us,-ĭi, m. (gigno, γίγνομαι) – 1)duh koji od rođenja prati i štiti čoveka genio suo indulgere – osvežiti se svojim duhom; genium vino curare – lečiti duh vinom; genium suum defraudare – obmanuti svoj duh; 2) pokrovitelj, patron; 3) dar, talenat; 4) genije gĕno > gigno gen/s,-tis, f. (geno, gigno) – 1) plemstvo, pleme g. Tarquiniorum – tarkvinijansko plemstvo; gens iulia/cornelia – julijansko/kornelijansko pleme; 2) poreklo patres maiorum gentium – potomci starih [predtarkvinijanskih] senatora; patres minorum gentium – plemstvo koje je tek sa Tarkvinijem ušlo u senat; dii minorum gentium – bogovi nižeg reda; homo gentis patriciae – čovek patricijskog porekla; 3) potomak Aeneas gens deûm – E. potomak bogova; 4) rod, narod g. sabina aut volsca – rod sabinski ili volski; g. humana – ljudski rod; 5) oblast; 6) ubinam gentium sumus – za ime sveta, gde smoto mi?; 7) minime gentium – apsolutno ne gentĭc/us,-a,-um, a. (gens) – rodovski, plemenski gentīlĭcĭ/us,-a,-um, a. – plemenski, rodovski sacrificia gentilicia – rodovske žrtve gentīl/is,-e, a. (gens) – 1) plemenski nomen gentile – plemensko ime; 2) gentil/is,-is, m.– srodnici, rođaci gentiles mei – moji rođaci; g. tuus – tvoj rođak gentīlĭt/as,-ātis, f. – strodstvo gĕnu/-ūs,n (gen/us,-us, m., γόνυ) – koleno genuum orbis – čašica na kolenu; accido genibus eius – obaram ga na kolena Gĕnŭ/a,-ae, – Đenova, grad u Liguriji gĕnŭal/e,-is, n. (genu) – ovijač kolena gĕnŭīn/us¹,-a,-um, a. (geno, gigno) – 1) urođen, prirodan virtus genuina et domestica –urođena i domaća vrlina; 2) pravi, nekrivotvoren fabula Plauti genuina – prava Plautova basna gĕnŭīn/us², -a,-um, a. – obrazni, lîčni dens genuinum – kutnji zub gĕn/us,-ĕris, n. (geno, gingo) – 1) rođenje, poreklo natus regio, nobili genere – rođen od kralja, plemenitog porekla; ille est genus deorum – on je božanskog porekla; g. Adrasti –Diomed; g. Martis – Rimljani; 2) rod, pleme; 3) vrsta conventus constat ex variis generes hominum – skup se sastoji od raznih vrsta/klasa ljudi; g. humanum/hominum – ljudski rod; g. forex – surov na/rod; hostes omnium generum – neprijatelji raznog porekla; 4) (za životinje) vrsta, pasmina varia genera bestiarum – razne životinjske vrste; 5) (za stvari) omne genus rerum publicarum – sve vrste javnih poslova; 6) genus dicendi – način govora; g. belli hoc est – ovo je vrsta rata; in omni genere vitae – u svim stanjima života;verba id genus – reči tog kova; in id genus
verbis – takvim rečima; in omni genere – u svakom pogledu; in alio genere – na drugi način; 7) podvrsta, klasa; 8) (gramatika) rod Gĕnŭs/us,-i, m. – reka u grčkom delu Ilirije, Vardar (?), Struma (?) gĕōgrăphĭ/a,-ae, f. (γεωγραφία) – zemljopis, geografija gĕōmĕtr/es,-ae, m. (γεωμέτρης,gĕōmĕt/er,-tri, m. ) – zemljomer, geometar gĕōmĕtrĭ/a,-ae, f. (γεωμετρία) – geometrija gĕōmĕtrĭc/us,-a,-um, a. (γεωμετρικός) – geometrijski gĕorgĭc/a,-ōrum,n. (pl.) – naslov Vergilijeve zbirke pesama o zemljoradnji gĕorgĭc/us,-a,-um, a. (γεωργικός) – zemljoradnički carmen georgicum – zemljoradnička pesma germāne, adv. (germanus) – pošten, bratski g. rescribo – bratski odgovaram na pismo Germān/i,-ōrum, m. (pl.) – Germani; Germānĭ/a,-ae, f. – Germanija; germānĭc/us,a,-um, a. – germanski germānĭt/as,-ātis, f. (germanus) – krvno srodstvo, bratstvo moveat te memoria germanitatis – uzbuđuje te sećanje na srodstvo germān/us¹,-a,-um, a. – 1) bratski, rođački, sestrinski frater g. – rođeni brat; soror germana – rođena sestra; 2) pravi, istinski, stvaran patria germana – otadžbina; ironia germana – čista ironija germān/us²,-i, m. – rođeni brat; germān/a,-ae, f. – rođena sestra germanum in modum – bratski, na bratski način; caedes germana – bratoubijstvo Germān/us³,-a,-um, a. – germanski germ/en,-ĭnis, n. – klica; potomak germĭn/o,-avi,-atum-are, v. I – klijati gĕro¹, gessi, gestum,-ĕre, v. III – 1) nosim, nositi g. ornamenta – nosim nakit; g. vestem – nosim haljinu; g. arma – nosim oružje; g. saxa in muros – nosim kamenje za zid; g. patrum/uterum – noseća sam; 2) rađati terra gerit fruges – zemlja rađa žito; illa insula Empedoclem gessit – ovo ostrvo je rodilo Empedokla; 3) g. personam eius – predstavljam se kao on; 4) g. amicitiam – gajim prijateljstvo; g. inimicitias cum eo – u neprijateljstvu sam s njim; g. odium in eum – prezirem ga; fortiter animum g. – ne plašim se; g. me summisse – osećam se staloženim; g. me et exercitum more maiorum – ponašam se i vodim vojsku u skladu sa običajima predaka; g. morem ei – sledim njegove običaje; 5) vršiti, obavljati, baviti se g. negotium – držim trgovinu; g. rem publicam – bavim se javnim/državnim poslovima; g. rem meam – gledam svoja posla; g. consulatum/censum –vršim dužnost konzula/cenzora; g. bellum – vodim rat; pacem an bellum geram – ako bih imao mir ili rat; 6) rem bene/male g. – poslovi
mi dobro/loše idu; 7) his rebus gestis –otkad se to desilo; res gladio geritur – došlo je do obračuna oružjem; 8) (za vreme) g. aetatem cum eo – proovodim leto kod njega gĕr/o,-ōnis, m. – nosač, nosilac gerr/ae,-ārum, f. (pl.) – sprdnja, prazna priča, gerr/o,-ōnis, m. – mlatišuma, vucibatina gĕrŭl/a,-ae, f. – nosačica gĕrŭlĭfĭgŭl/us,-i, m. – pomagač, pomoćnik, saradnik gĕrŭl/us,-i, m. – nosač [gĕrŭndĭ/um,-ĭi, n.] – gerundijum je po značenju (ali ne i po obliku!) kosi padež aktivnog infinitiva prezenta: genitiv, (rijetko) dativ, akuzativ sa predlogom i ablativ (a kao akuzativ bez predloga upotrebljava se infinitiv). Gerundjum je, dakle, imenični glagolski oblik koji se menja po padežima kao i svaka druga imenica. Gerundijum istovremeno zadržava neke osobine glagola: ako njime ne upravlja predlog, on može da ima objekt; u tom slučaju gerundom upravlja padežkao i drugim glagolskim oblicima. Gerundijum se prevodi infinitivom, glagolskom imenicom ili prilogom vremena sadašnjeg: Lucius studio certosvincendi ardebat – L. je goreo od želje da pobedi ostale; beate vivendi cupidi omnes sumus – svi žudimo srećno da živimo; gratulandi causa tibi scribo – pišem ti da ti čestitam(čestitanja radi); estine parati ad certandum – jeste li spremni za takmičenje?; docendodiscimus – učimo učeći druge; nocendo hostibus vincemus – pobeđujemonanoseći povrede neprijatelju; virtutes cernuntur in agendo – vrline se ispoljavaju kroz delovanje [gĕrŭndīv/um,-i, n] – gerundivum je glagolski pridev koji kazuje a) šta se radi ili šta će se raditi (particip pasiva prezenta ili futura) i b) šta treba da se radi (particip nužnosti). Gerundivum deponentnih glagola ima pasivno značenje i treba ga prevoditi na isti način kao gerundivum aktivnih glagola. Greundivum kao predikativni atribut imenice u kosom padežu kazuje šta se radi ili šta će se raditi. U tom se slučaju gerundivum i njegova glavna reč prevode imenicom koja uzima objekt ili glagolskom imenicom uz koju stoji atribut:consul signum dedit proeliii committendi – konzul je dao znak za početak bitke; pacis petendae causa venerunt – došli su tražit mir (da traže mir); creati sunt triumviri reipublicae constituendae – izabrani su trijumviri za konstituentu republike. U ablativu se obično kazuje šta se radi a ne šta će se raditi: Romani tempus terunt legationibus mittendis (abl.instr.) – Rimljani gube vreme slamnjem izaslanika (šaljući izaslanike); in quaerendis suis pugandi tempus dimisit – tražeći svoje, propustio je bitku; legatus ad Pyrrhum de captivis redimendis missus est – poslat je izaslanik Pirusu radi otkupa zarobljenika. Napomena: a) ako se genitiv ličnih zamenica završava na –i (mei,nostri,
sui), gerundivum se završava na –ndi i kad stoji uz imenicu koja je ženskog roda ili u množini: Germani ad Caesarum venerunt sui purgandi causa – G. su došli C. radipravdanja; b) za razliku od participa perfekta koji kazuje da je radnja izvršena, gerundivum daje do znanja da radnja još nije izvršena: spes urbis capiendae Hannibalem traxit – Hanibala je privlačila nada da se grad može zauzeti; laus urbis captae Scipionis est – čast što je grad zauzet pripada Scipiju. Gerundivum kao imenski deo predikata uz esse(pasivno-opisni oblik) kazuje šta treba raditi: epistola mihi scribenda est - meni je (= treba) da napišem pismo; Caesari omnia uno tempore erant agenda – C. je morao da uradi sve u isto vreme; illo tempore anni non est navigandum – u ovo doba godine ne treba ploviti; omnibus moriendum est – svima je umreti; civibus parcendum est – civiletreba poštedeti. Kod glagola koji znače «dati» i «dobiti», gerundivum je taribut objekta (u pasivu: subjekta): tada gerundivum kazuje šta treba raditi: Marcellus mille equosdomandos equitibus divisit – M. dodeli konjanicima 1000 konja da budu uvežbani; captivi legato traditi sunt Romam ducendi – zaroljenici su predati legatu da budu dovedeni u Rim; Gerundivum može da bude pridevski atribut, obično u nominativu i akuzativu da naznači da nešto treba da se uradi (ili ne uradi): vir laudantus – čovek koga treba hvaliti;dolor non ferendus – nepodnošljiv bol. Gerundivum je kod nekih glagola u ovom značenju postao pridev: intolerandus – nepodnošljiv, mirandus – divan; pudendus – sramotan, itd. U većini slučajeva po obliku možemo da razlikujemo gerumdium od gerundivuma: gerundium završava na –ndi,-ndo,-ndum, iza predloga; svi ostali oblici sugerundivum. Gerundivum je pridevski oblik, što znači da on mora da ima imenicu s kojom se slaže u rodu, broju i padežu. Ako ona postoji, onda imamo posla sa gerundivumom. (Ovo se ne odnosi na oblik navigandum est – treba ploviti). Gerundium, budući da ima ulogu imenice, ima isti odnos prema glavnoj reči (imenici, pridevu, glagolu) kao i sve ostale imenice. Gērў/on,-ōnis, m. (Γ`ηρύων) – div-gorostas sa trostrukim telom koga je Herakle ubio gestām/en-ĭnis, n. (gesto) – 1) sve što čovek nosi na sebi (oružje, nakit, breme)gestamina decent humeros – oružje prikladno za mišice; 2) nosila; nosiljka; 3) g. sellae –sedlo gestātĭ/o,-ōnis, f. – (pasivno) nošenje na nosilima, nosiljci, kolima, brodu a gestatione fatigatus – iznuren nošenjem/vožnjom gestāt/or,-ōris, m. (gestātĭtr/ix,-īcis, f.) – nosač, nosačica; nosilac, nosilja gestātōrĭ/us,-a,-um, a. – nošen, noseći gestĭcŭlātĭ/o,-ōnis, f. (gesticulor) – pantomimski pokreti, gestikulisanje, gestikulacija
gestĭcŭl/or,-ātus sum, āri, v. dep I (gestulus,dem. od gestus) – gestikulirati, praviti pantomimske pokrete gestĭ/o¹,-ōnis, f. (gero) – vršenje, obavljanje g. negotii – obavljanje poslova/trgovine gestĭ/o²,-īvi (ĭi),-ire, v. IV (gestus) – radovati se, izražavati pokretima veliku radostgestit nimia voluptate – izražava preteranu požudu gestĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I (gero) – nositi, prenositi g. anulum – nosim prsten gest/o,-avi,-atum,-are, v. I (intens. gero) – 1) nositi, prenositi, iznositi gesto gemmam digito – nosim prsten na prstu; 2) biti nošen, nositi se, voziti se gesto eam in sinu – nosim je u krilu/naručju (volim je); gestas animum meum – dobro poznajem svoju ćud; g. illud ex urbe – iznosim to iz grada gest/or,-ōris, m. – raznosač (vesti/glasina) gest/us,-us, m. (gero) – 1) držanje [tela], način hoda g. corporis – držanje tela; g. edendi – način jedenja; 2) pokreti rukama, gestikulacija ago gestum – gestikuliram Gĕt/ae,-ārum, m. (pl.) (Γέται) – skitski narod na Dunavu getice loqui – govoriti getski gibb/a,ae, f. (gibbus) – grba, guka, guta gibb/er¹,-ĕra,-ĕrum, a. (gibba) – grbav, gobav gibb/er²,-ĕris, m. (gibbus) – grba, guka, guta gibberōs/us,-a,-um, a. – grbav, neravan gibb/us¹,-a,-um, a. – ispupčen, konveksan gibb/us²,-i, m. – grba, guka Gig/as,-antis, m. (Γ`ίγα) – Divovi, gorostasi gign/o, gĕnŭi, gĕnĭt/um,-ĕre (geno, γεννάω), v. III (o živim bićima) – 1)roditi, načiniti dete Iupiter illum ex Alcumena genuti – Jupiter gaje sa Alkumenom gradio; Hecuba Alexandrum genuit – H. je rodila A.; 2) gignit ova – nosi jaja; genitus diis – rađanje bogova; genitus de sanguine deorum – rođen iz krvi bogova; 3) ea quae terra gignit – sve što zemlja rađa; 4) deus hanc urbem genuit – bog je ovaj grad osnovao; 5) gignentia –rastinje, biljke loca nuda gignentium – gola mesta (bez rastinja) gilv/us,-a,-um, a. – svetložut, equus g. – alatast konj gingĭv/a,-ae, f. – dêsni, zubno meso glăb/er,-ra,-rum, a. – 1) ćelav homo g. – ćelav/ćosav čovek; 2) glab/er,-ri, m. – mald golobrad rob glăcĭāl/is,-e, a. (glacies) – leden, ledni oceanus g. – ledeni okean; frigus g. – ledeno hladno glăcĭ/es,-ĕi – 1) led; 2) krutost, ukočenost glăcĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)lediti, mrznuti; 2) ukrutiti, ukočiti glădĭāt/or,-ōris, m. (gladius) – 1) mačevalac, gladijator; 2) grubijan, siledžija; 3) hulja
glădĭātōrĭ/um,-i, n. – gladijatorska plata glădĭātōrĭ/us,-a,-um, a. – gladijatorski, mačevalački ludus g. – mačevalačke igre glădĭātūr/a,-ae, f. – mačevanje glădĭōl/us,-i, m. (dem. od gladius) – bodež glădĭ/us,-ĭi, m. – mač suo sibi hunc gladio iugulo – bijem ga njegovim oružjem (rečima);scrutor ignem gladio – džaram vatru mačem (činim stanje još gorim); licentia gladiorum –a) mačevanje loco me ad gladium – idem u mačevanje; b)zločin, ubijstvo glandĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. (glans+fero) – žironosan quercus g. – žironosni hrast glandĭŏnĭd/a,-ae, f. (glandĭ/um,-ĭi, n.) – lep komad [svinjskog] mesa glan/s,-dis, f. – 1) žir, želud; 2) olovna kugla, oblutak koji se bacao praćkom glārĕ/a,-ae, f. – krupan pesak, šljunak glārĕōs/us,-a,-um, a. – šljunkovit glaucōm/a,-ātis, n. (γλαύκωμα, glaucom/a,-ae, f.) –1)biona; 2) glaukom; 3) lug u oči, obmana obicio ei glaucomam ab oculos – bacam mu lug u oči [zavaravam ga] glauc/us,-a,-um, a. (γλαυκός) – sivoplav, plav oculi glauci – sivoplave oči; equus g. – zekan Glauc/us,-i, m. (Γλαυκός) – 1) Glauk, polubog koji je proricao budućnost; Glauci chorus – Nereide, vodene nimfe; 2) Sizifov sin koga su rastrgli njegovi konji glēb/a,-ae, f. – obradiva zemlja, grumen zemlje; verto glebam – orem zemlju; inicio ei glebam – predajem ga zemlji terra potens ubere glebae – plodna zemlja, oranica glēs/um, -i, n. (gless/um,-i, n.) – ćilibar gl/is,-īris, m. – neka vrsta šumskog miša glisc/o,-ĕre, III – 1) rasti, narasti; 2) bogatiti, sticati bogatstvo, moć glŏbōs/us,-a,-um, a. (globus) – loptast terra globosa – loptasta zemlja glob/us,-i, m. – 1) kugla, lopta globus terrae – zemaljska lopta; globi stellarum – lopte zvezda; 2) gomila, zbijena masa ljudi g. militum – gomila vojnika; 3) udruženje, klub, društvo, družina g. coniurationis – družina zaverenika; g. nobilitatis – udruženje plemića glōcĭ/o,-ire, v. IV – kakotati glŏmĕrām/en,-ĭnis, n. (glomero) – uvaljana loptasta masa, svaljan, sklupčan glŏmĕr/o,-avi,-atum,-are, v. – 1) motati, namotati klupko; g. lanam in orbes – motam vunu u klupka; 2) valjati, svaljati deus terram glomeravit – bog je zemlju svaljao/smotao;cervi glomerant agmina – srndaći se skupljaju u stado; glomero manum – skupljam ruku [u pesnicu]; clades seclis glomerata – poraz pokoljenja glŏm/us,-ĕris, n. (glom/us,-i, m.) – klupko; loptica, kuglica
glōrĭ/a,-ae, f. – 1) čast, ugled; sum in magna gloria – u vekoj sam časti; fortitudinis g. –čast hrabrosti; in summam gloriam venio – dolazim uz velike počasti; gloriam habeo –uživam ugled; 2) častoljubivost ostentatio et g. – razmetljivost i častoljubivost glōrĭābund/us,-a,-um, a. – hvalisav, razmetljiv glōrĭatĭ/o,-ōnis, f. – razmetljivost glōrĭ/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – hvaliti se, ponositi se, razmetati se glorior de divitiis meis – ponosim se svojim bogatstvom; vita beata glorianda est – blažen život je hvale dostojan glōrĭōs/us,-a,-um, a. – 1) častan, slavan; mors gloriosa – časna smrt; 2) razmetljiv, hvalisav miles g. – hvalisav vojnik; animus g. – slavoljubiv/častoljubiv duh glossēm/a,-ātis, n. (γλώσσημα) – zastarela ili strana reč koju treba objasniti, glosa glū/bo,-psi,-ptum,-ĕre, v. III – ljuštiti glūt/en,-ĭnis, n. (glūtĭn/um,-i, n.) – lepilo, lepak glūtĭnāt/or,-ōris, m. (glutino) – knjigovezac glūtĭn/o,-avi,-atum-are, v. I – 1) lepiti g. chartas – lepim listove; g. vitri fragmenta – lepim komade stakla; 2) lepiti se, zalepiti se za nekoga glūtĭ/o,-īvi,-ītum,-īre, v. IV (gluttĭ/o,-ĭi, etc.) – žderati, pohlepno jesti gnārŭr/is,-e, a. > gnarus gnār/us,-a,-um, a. (γιγνώσκω) – znan, obavešten, vešt, upućen g. loci – vešt mestu gnāt/us > natus gnōm/on,-ŏnis, m.(γνώμων) – kazaljka na sunčanom satu Gnōs/us,-i, f. (Gnossus, Κνωσός) – Knosos, grad na Kipru gōbĭ/us,-ĭi,m. (gobi/o-ōnis, m, κωβώς) – vrsta morske ribe Gordĭ/us,-ĭi, m. (Γόρδιος) – mitski kralj Frigije Gordĭ/as,-ae, m. (Γόρδιaς) – grčki filozof; savremenik Sokratov Gorg/o,-ōnis, f. (Γοργώ, obično u pl. Gorgŏnes) – krilate kćerke Forkeja i Keto sa zmijama umesto kose; dve su bile besmrtne, ali treća, Meduza, koja se obično naziva Gorgona, bila je smrtna; pogled na nju bio je tako stravičan da bi se svako ko je vidi okamenio. Perseju ipak polazi za rukom da joj odseče glavu koju je poklonio Atini koja je stavila na svoj štit Gŏth/i,-ōrum, m. (pl.) – Goti, narod u severnoj Germaniji (Skandinaviji) grăbāt/us,-i, m. (γράβατος) – jednostavan, nizak ležaj; šatorski ležaj Gracch/us,-i, m. – ime slavne porodice iz plemena Sempronius grăcĭl/is,-e, a. – 1)vitak, nežan virgo g. – vitka devojka; 2) tanak arbor gracile – tanko drvo; coma g. – tanka kosa; 3) mršav, slab ager g. – mršava (posna) zemlja; orator g. – slab govornik
grăcĭlĭt/as,-ātis, f. 1) vitkost, nežnost, lomnost, krhkost g. corpois – vitkost tela; g. crurum – vitkost nogu; 2) mršavost; 3) jednostavnost g. narrationis – jednostavnost pripovedanja; g. lysiaca – lisijanska jednostavnost (Lisija – slavni atinski govornik) grăcŭl/us,-i, m. – gačac, čavka grădārĭ/us, -a,-um, a. – 1) postepen; 2) promišljen grădātim, adv. – postepeno, korak po korak grădātĭ/o,-ōnis, f. – postepenost grădāt/us,-a,-um, a. – stepenast, graduiran, podeljen na stepene grădĭ/or, gressus sum,-i, v. dep. III – (gradus) – 1) koračati,ići jednakim korakom; 2) penjati se; 3) ići, hodati alia animalia serpunt, alia gradiuntur – neke životinje puze, a neke idu; clamor foras gradiens – vanjska buka narasta grădīv/us,-a,-um, a. – dolazeći, koji dolazi; atribut boga Marsa pater/rex g. – grād/us,-us, m. – 1) korak gradum facio – koračam; gradum infero in hostes – idem na neprijatelje; gradum conferunt – došlo je do fizičkog obračuna; gradu suspenso – ići oprezno (na prstima); gradu pleno – punim korakom; gradum addo (celero) – ubrzavam korak; 2) vojnički položaj gradu moveri – menjati položaj; gradu depelli – biti potisnut sa položaja; 3) stepenik u stepenicama gradibus nitor – penjem se uz stepenice; 4) stepenaltiorem gradu dignitatis asceno – penjem se na viši stepen časti; sunt plures gradus societatis humanae – ljudska zajednica ima više stepena; 5) podeok na skali Graec/i,-ōrum, m. (Γραικοί) – Grci Graecĭ/a,-ae, f. – Grčka; G. magna – Velika Grčka (Grčka sa kolonijama) graecisc/o,-avi,-atum,-are, v. I (γραικίξω) – oponašati, podražavati Grke graec/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – živeti na grčki način Graecŭl/us,-i, m. (dem. od Graecus) – mali, beznačjni Grk Graec/us,-a,-um, a. – 1) grčki; 2) Graec/us,-i, m. – Grk Graecostās/is,-is, f. (Γραικόστασις) – znamenita građevina u Rimu Gra/i,-ōrum, m. – Grci (stariji oblik); grai/us,-a,-um, a. – grčki Grāiugĕn/a,- ae, m. – rođeni Grk grām/en-ĭnis, n. – trava; herba graminis – struk trave; gramines campi – biljke grāmĭnĕ/us,-a,-um, a. – 1) travni, od trave corona graminea – kruna od trave (davana spasiocima opsednutih); 2) travnat caespes graminei – travnato tle, travnjak; hasta graminea – bambusovo koplje grammătic/a,-ae, f. – gramatika grammătice¹, adv. – gramatički, gramatično grammătic/e²,-es, f.(γραμμάτκη) – gramatika
grammătic/us,-a,-um, a. (γραμματικός) – 1) gramatički; 2) grammătic/us,-i, m. (γραμματικός) – učitelj za decu između 12 i 15 godina grammătist/a,-ae, m. (γραμματιστής) – učitelj za decu do 12 godina grānārĭ/um,-ĭi, n. (granum) –1)žitnica; 2) tavan, ostava za žito, ambar, koš grānāt/um,-i, n. – nar, šipak; malum g. – nar, šipak grānāt/us,-a,-um, a. – zrnast grandesc/o,-ēvi,-ultum,-ĕre, v. III – rastem, rasti grandĭcŭl/us,-a,-um, – prilično veliki grandĭlŏqu/us,-a,-um, a. (grandis+loquor) – hvalisav,visokoparan, grandilokventan grandĭnat, v. def. I (grando) – pada grad (krupa, tuča) grand/is,-e, a. – 1) veliki, krupan, visok; 2) odrastao, mator; grandior natu – stariji po rođenju; 3) literae grandes – velka slova; 4) grandissima seges – veliko žitno polje; 5)coena grandis – obilna večera; 6) vitium grande – velika mana; grandioribus exemplis utor – navodim drastičnije primere grandĭt/as,-ātis, f. – veličina; uzvišenost g. verborum – uzvišenost reči grand/o,-ĭnis, f. – gràd, tuča, krupa; kiša kamenja grānĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. – žitonosan (kaže se za mrave koji nose zrnevlje žita) grānōs/us,-a,-um, a. – pun zrnevlja grān/um,-i, n. – 1) zrno, zrno žita; g. tritici – zrno pšenice; 2) g. fici – zrno u smokvi grăphĭārĭ/us,-a,-um, a. – što se odnosi na pisaljku theca graphiaria – navlaka za pisaljku grăphĭārĭ/um,-ĭi, n. – pisaljka grăphĭc/us,-a,-um, a. (γραφικός) – 1) pisani, crtani, grafički; 2) doteran, nalickan servus g. – doteran rob; 3) vešt, lukav, prepreden fur g. – prepreden lopov grăphĭ/um,-ĭi, n. (γραφίον) – pisaljka (obično metalna, kojom se pisalo po tabli premazanoj voskom grassātĭ/o,-ōnis, f. (grassor) – skitnja, g. nocturna – noćno lutanje ulicama grassāt/or,-ōris, m. – skitnica, lutalica grassātūr/a,-ae, f. – noćna skitnja ulicama grass/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) ići, kretati se g. ad gloriam – idem prema slavi; g. virtutis via – idem putem vrline; 2) skitati, lutati; 3) izvoditi, služiti se g. iure non vi – služim se pravom a ne silom; grassatur dolo – služi se podvalom/prevarom; grassatur adversus deos – ide protiv bogova grāte, adv. – prijatno, rado grāt/es,-ibus, f. (pl.)(nema genitiva ni dativa) – radost gratibus dico – s radošću kažem;g. habeo – to mi pričinjava radost
grātĭ/a,-ae, f. (gratus) – 1) prijatnost, lepota. draž g. corporis – telesna lepota; plenus est iucunditatis et gratiae – pun je draži i lepote; g. verborum – draž reči; g. dicendi – lepota izražavanja; 2) milost gratiam ineo ab eo – u milosti sam kod njega; in hac summa tua gratia et potentia – kad si tako omiljen i uticajan; 3) prijateljstvo in gratiam redeo cum eo – s njim sam ponovo u dobrim odnosima; mihi cum illo est gratia – s njim sam u prijateljskim odnosima; cum (bona) g. – rado, dobrovoljno, dobronamerno; milost, naklonost; in gratiam eius illud facio – činim to s njegovom naklonošu (njegovim odobrenjem); gratiam dicendi facio – dajem dozvolu da govori; tam gratia est (tibi) – ne, hvala (ti); gratiam refero parem – vraćam istom merom; gratiam ago ei pro meritis –zahvaljujem mu za zasluge; 4) exempli gratiâ (causâ) – na primer; 5) ea gratiâ – zbog toga, toga tadi; huius accusandi gratiâ – zbog te optužbe; meâ, tuâ, suâ, nostrâ gratiâ –zbog mene, tebe, njega, nas; quâ gratiâ? – zbog čega (zašto?) Grātĭ/ae,-ārum, f. (pl.) – Gracije, boginje prijatnosti, Zevsove i Eurinomine kćeri (Eufrosina, Aglaja i Talija) grātĭfĭcātĭ/o,-ōnis, f. – izraz/dokaz milosti grātĭfĭc/or,-ātus sum,-āri, v. dep. I – radim [nešto] iz zadovoljstva, činim to iz ljubavi [prema nekome] grātĭōs/us,-a,-um, a. – 1) omiljen homo g. – omiljen čovek; g. alicui (apud aliquem) – omiljen kod nekoga; cives gratiosissimi – veoma omiljeni građani; 2) uslužan, ljubazan, nesebičan g. in dando et cedento loco – nesebičan u davanju i ustupanju mesta grātis, adv. – besplatno, badava facio illud gratis – činim to besplatno; virtutem gratis amo – vrlinu volim bez naknade; g. constat – ne košta ništa (to je besplatno, pride) grāt/or,-us sum,-ari, – čestitam, čestitati grātŭīto, adv. – besplatno, bez naknade, badava, džaba grātŭīt/us,-a,-um, a. – besplatan amicitia gratuita – prijateljstvo bez naknade; pecunia gratuita – novac bez kamate grātŭlābund/us,-a,-um, a. dobroželeći grātŭlātĭ/o,-ōnis, f. – želja sreće, dobra [nekome] grātŭl/or,-ātus sum,-āri, v. dep. I – čestitam, čestitati g. ei de filia – čestitam mu kćerku;g. tibi de reditu – čestitam ti povratak (želim ti dobrodošlicu); g. ei victoriam – čestitam mu pobedu; g. diis ab illud – zahvaljujem bogovima zbog toga grāt/us,-a,-um, a. – 1)prijatan, ljubazan facies grata – prijatno lice; conviva grata – prijatna gošća; 2) vredan hvale, dobrodošao ista veritas, etiamsi iucunda non est, mihi tamen grata – ta istina, premda nije prijatna, meni je draga; 3) . eram – bio sam
omiljen;vates diis gratus – vidoviti pesnik miljenik bogova; 4) zahvalan gratum me praesto –izražavam zahvalnost; male g. – nezahvalan grāvastell/us,-i, m. – sedobrad (?) grāvāte (grāvārim), adv. – nerado; haud gravate – rado, bez pogovora grāvĕdĭnōs/us,-a,-um, a. – prehlađen, slinav grăvēd/o,-ōnis, f. (gravis) – prehlada, kijavica grăvēŏlen/s,-tis, a. (oleo) – smrdljiv grăvēŏlentĭ/a,-ae, f. – smrad, neprijatan miris grăvesc/o,-ĕre, v. III (gravis) – 1)otežati; 2) zatrudneti, zaneti, začeti dete nemus omne gravescit fetu – šuma sve začne; 3) pogoršati, oslabiti aerumma graviscit – muka se pogoršava; malum graviscit – zlo se pogoršava grăvĭd/a,-ae, f. – trudnica, trudna žena grăvĭdĭt/as,-ātis, f. (gravidus) –trudnoća grăvĭd/o,-avi,-atum,-are, v. I – zaneti, začeti gravidvit eam – učinio je trudnom;gravidata ex eo – zatrudnela od njega; terra gravidata seminibus – zemlja oplođena semenima grăvĭd/us,-a,-um, a. – 1) trudna uxor gravida – trudna žena; eam gravidam fecit – učinio je trudnom; gravida puero – trudna muškim detetom; 2) (za žiivotinje) steona, skotna; 3) pun, natovaren, ispunjen; 4) plodan, bremenit nubes gravida – kišni oblak;tempestas gravida fulminibus – oluja bremenita munjama; urbs bellis gravida – grad bremenit ratom grăv/is,-e, a. – 1)težak corpus grave – teško telo; onus grave – teško breme;senectutem tibi gravis esse – starost će ti biti teška; 2) grub argentum grave – grubo (neobrađeno) srebro; cibus g. – teško jelo; 3) natovaren naves spoliis graves – brodovi natovareni plenom; oculi vino et somno graves – oči otežale (teške) od vina i sna; 4)uterus g. – trudan uterus; 5) visok pretium grave – visoka cena; fenus grave – visok profit; 6) važan causa/sententia gravis – važan razlog/savet; 7) upečatljiv oratio gravis –upečatljiv govor; 8) častan, ugledan auctoritate graviores – sa visokim ugledom; 9) pouzdan, ozbiljan testis g. – pouzdan svedok; historici gravissimi – veoma pouzdani istoričari; viri graves – ozbiljni ljudi; homo gravissimus – veoma pouzdan čovek; 10) nezgodan , neprijatan odor g. – neprijatan miris; 11) nezdrav, štetan tempus anni grave –nezdravo vreme godine; locus g. – nezdravo mesto; 12) surov edictum/bellum grave – surov ukaz/rat; 13) (za glas) dubok; 14) nenaglašen syllaba graves – nenaglašeni slogovi (suprotno od acuta – naglašeni) grăvĭt/as,-ātis, f. – 1) težina g. armorum/navium – težina oružja/brodova; 2) otežalost, malaksalost g. corporis – malaksalost tela; g. linguae – odebljalost jezika; 3)
trudnoća; 4) skupoća g. annonae – skupoća prehrambenih proizvoda; 5) g. animae/odoris – težak zadah/miris; 6) g. belli/morbi – teškoća rata/bolesti; 7) značaj g. et amplitudo civitatis –značaj i obim grada; 8) vrednost, moć, vlast g. imperii – moć imperije; g. oris – moć govorne reči; 9) čvrstina karaktera, odlučnost grăvĭter, adv. – 1) teško g. cado – padam teško; 2) zlo, loše g. me habeo – loše se osećam; 3) besno, nasilno g. ferio eum – strašno sam ga povredio; 4) g. doleo – patim grozno; 5) g. in eum dico – strogo mu govorim; gravissime dico – veoma strogo naređujem grăv/o,-avi,-atum, are, v. I (gravis) – 1) tovarim, tovariti; 2) opteretiti poma gravant ramos – jabuke opterećuju grane; officium, quod me gravat – dužnost koja me opterećuje; 3) pogoršati gravat fortunam eius – pogoršava njenu sreću grăvāt/us,-a,-um, a. – nasekiran, uznemiren, napaćen gravatus vulneribus – ispaćen ranama; g. vino somnoque – ispaćen i vinom i snom; caput gravatum – ispaćena glava grăv/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – otežavam, otežavati, odbijati primum gravari coepit –prvi put poče se protiviti; non gravor illud facere – ne odbijam da to uradim; gravor aquam – nerado dajem vodu; Pegasus gravatur Bellerophontem – P. je nerado nosio (=zbacio sa sebe) Belerofonta grĕgāl/is,-e, a. (grex) – 1) što se odnosi na stado, čopor; 2) jednostavan, prost; poma gregales – obične jabuje; amiculum gregale – običan mantil; gregal/es,-ōrum, m. – drugari, poznanici grĕgārĭ/us,-a,-um, a. > gregalis – prost, običan miles g. – prost vojnik grĕgātim, adv. – čoporativno, u stadu grĕmĭ/um,-ĭi, n. – 1) krilo in gremium matris sedeo – sedim u majčiinom krilu; 2) sigurno i prijatno mesto abstrahor e sinu gremioque patriae – odvajam se od skuta i krila otadžbine; in vestris pono gremiis – predajem u vaše ruke gress/us,-us, m. (gradior) – staza gressum fero – idem na put; gressum recipio – vraćam se natrag; gressum comprimo – prekidam put gre/x, grĕgis, m. – 1) stado ovaca; 2) čopor, gomila, krug, društvo g. hominum – čopor ljudi; g. philosophorum – društvo filozofa; me in vestrum gregem recipiatis – primi me ponovo u vaš krug; g. virgarum – veza, snop šibljika grunnĭ/o,-īvi (ĭi),-ītum,-īre, v. IV – (za svinju) – groktati, roktati grunnĭt/us,-us, m. – roktanje, groktanje grūs, grŭis, comm. – 1) ždral; 2) česma gryll/us,-i, m. (γρύλλος) – cvrak gryps, grÿphis,-i, m. (γρύψ, γρϋπος) – grip, mitksa ptica
gŭbernācŭl/um,-i, n. – (guberno) – 1) uprava; 2) kormilo; 3) vodstvo, rukovodstvo; 4) vlada gŭbernātĭ/o,-ōnis, f. – (guberno) 1)kormilarenje; 2) vodstvo, uprava, vlada gŭbernāt/or,-ōris, m. – 1) upravnik; 2) vođa gŭbernātr/ix,-īcis, f. – upravnica; vladarka gŭbern/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) kormilariti, 2) upravljati; 3) vladati g. terrarum – upravljam zemljama gŭbern/um,-i, n. – 1) kormilo; 2) uprava, vlada gŭl/a,-ae, f. – 1) jednjak, ždrelo; grlo, vrat gulam laqueo frango – stežem vrat omčom; 2) proždrljivost, sladokustvo irritamenta gulae – izazivanje apetita; g. insulsa – loš ukus gŭlōs/us,-a,-um, a. – proždrljiv; nihil est gulosisu Santra – niko nije proždrljiviji od S. gŭmĭ/a,-ae, f. – sladokusac, poguzije gumm/i, n. (indecl.) – smola; guma gurd/us,-a,-um, a. – blesav, glup gurg/es,-ĭtis, m. – 1) vrtlog, potok; 2) g. libidinum – vrtlog strasti; g. vitiorum – pokvarenjak; g. ac vorago patrimonii – vrtlog i provalija privatnog poseda gurgŭlĭ/o,-ōnis, m. – grkljan, dušnik gŭrgustĭ/um,-ĭi, n. – koliba, krčma, jazbina gustātĭ/o,-ōnis, f.(gustatōrĭ/um,-ĭi, n.) (gusto) – tanjir sa predjelom gustāt/us,-us, m. (gusto) – 1) čulo ukusa verae laudis gustatum non habet – ; 2) ukus g. pomorum – ukus voća gust/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) okusiti, osetiti ukus g. aquam – o/kušam vodu; nemo gustavit unquam cubans – nikad niko nije okusio spavajući; 2) uživati gustavit amorem –uživao je u ljubavi; gustavi sermonem eius – uživao sam u njegovom govoru gust/us,-us, m. – 1) čuloukusa gustu exploro cibum – hranu ispitujem ukusom; 2) proba, opit; 3) predjelo; 4) ukus g. pomorum – ukus voća gutt/a,-ae, f. – kap guttae imbrium – kapi kiše; g. sanquinea – kap krvi; gutt/ae,ārum, f. (pl.) – mrlje, pege (na koži životinja i stena) guttātim, adv. – u kapima gutt/ur,-ŭris, n. – 1) grlo vitium gutturis – grlena mana; 2) ždrelo magnum guttur – pohlepa na hranu; 3) vrat guttur ei frango – lomim mu vrat gutt/us,-i, m. (gutta) – ćup/boca sa uskim grlom Gўg/es,-is, m. (Γύγης) – jedan od divova, Giganata gymnăsĭarch/us,-i, m. (γυμνασίαρχος) (gymnasiarch/es,-ae, m.) – direktor škole za fizičko vežbanje, položaj koji su sebi mogli da priušte samo najbogatiji Atinjani
gymnăsĭ/um,-ĭi, n. (γυμνάσιον) – 1) prvobitno, škola za fizičko vežbanje; 2) zgrada opremljena potrebnim nameštajem i nastavnim sredstvima, dakle, vežbaonica; 3) škola gymnastĭc/us,-a,-um, a. (γυμνασίαρχος) – gimnastički, koji se odnosi na telesne vežbe gymnĭc/us,-a,-um, a. > gymnasticus – gimnastički ludi gynastici – atletske igre gymnŏsŏphist/ae,-ārum, m. (pl.) – nagi mudraci u Indiji, danas bramini gўnaecē/um,-ēi n.(gynecĭ/um,-ĭi,n., gўnaecōnīt/is,-ĭdis, f. (γυναικωνϊτις) – ženska soba Gynd/es,-is, m. (Γύνδες) – reka u Asiriji koja se uliva u Tigris gyps/o,-avi,-atum,-are, v. I – gipsovati, premazati gipsom gypsāt/us,-a,-um, a. (particip od gypso) – sa gipsovanom nogom (oznaka za roba koji se nudio na prodaju); manus gypsata – gipsovana ruka – tako su obeležavani glumci koji su igrali ženske uloge gÿr/us,-i, m. (γϋρος) – krug, kružna linija koju neka životinja napravi u trku; duco equum in gyrum – teram konja ukrug; in gyros eo – kružim, idem ukrug; pravim krugove
H H – osmo slovo latinske abecede. H. – hic i njegovi padežni oblici; H. – habet; H. – heres; H – honos; HAR. – haruspex; H.C. – Hispania citerior; HOR. – Horatio tribu; H.S. – hic situs; H.S.S. – hic siti sunt; HH. – heredes; H.E.T. – heredem ex testamento; H.N.S. – heredem non sequitur ha, uzvik iznenađenja – ha!, ah!, au!;ha-ha – ha-ha, izraz za smeh hăbēn/a,-ae, f. (habeo) – 1) veze za cipele, pertle; 2) kandžija; 3) habebae – uzde, dizginihabenas immitto/do/effundo – popuštam uzde; habenas adduco/premo – pritežem uzde;immittit habenas classi – plovi punim jedrima hăbēntĭ/a,-ae, f. (habeo) – imanje, posed hăbĕ/o,-ŭi,-itum,-ēre, v. II – 1)imam, imati h. uxorem – imam ženu; habent magnas divitias – imaju velika bogatstva; illi habent dissimiles naturas – oni imaju različite prirode; habet eum in sua potestate – ima ga u svojoj vlasti; h. eum mecum – on je kod mene; h. odium in vos – osećam mržnju prema vama; h. in animum illud facere – nosim se mišlju da to uradim; hoc difficilem habeo explicationem – teško je to
objasniti; 2) (sa dva akuzativa) h. eum collegam – on mi je kolega; habes somnum imaginem mortis – u snu izgledaš kao mrtav; habuit eam acerbum – bio je ljut na nju; habet patrum obvium – on se susreće sa ocem; eum cognitum habeo – njega [dobro] znam/poznajem; illud expertum habeo – to mi je do tančina poznato; 3) habemus enitendum – moramo se potruditi; hostis habet muros – tuđim drži (je osvojio) zidine; 4) znati, poznavati habes consilia nostra –sad znaš naše mišljenje/stavove; habes sententias nostras – sad znaš naš sud; non habeo quid dicam – ne znam šta da kažem; non habeo quod dicam – nemam ništa da kažem;nihil habeo quod scribam – nemam ništa da javim/pišem; 5) imati snagu/bogatstvo habet et numis et in praediis urbanis – poseduje bogatstvo kako u novcu tako i u gradskom posedu; 6) har vestem – imam [na sebi] halju; 7) me habeo (habeo) – tu sam, nalazim se; 8) ego me bene h. – dobro se osećam; bene habet – dobro stoji/pristaje; 9) Syracusis habeo – boravim u S. ubi nunc habet? – gde sad boravi?; habeo mihi (mecum) – držim za sebe; 10) istam suas res sibi habere iussit – ponudio joj je da živi odvojeno; res tuas tibi habe – nosi svoje krpice (rastavljamo se); 11) habet (hoc habet) – dobio je svoje (ranjen je); 12) držati habet urbem in obsidione – drži grad u opsadi; habet senatum in curia inclusum – drži senat u kuriji; habet ceptivem in vinculis – drži zarobljenika u lancima; in custodiam habeor – u zatvoru sam; 13) postupati habuisti eum male – loše si s njim postupao; habuit eum bene et pudice – odgojio ga je dobro i čestito; 14) držati h. concilium plebis – držim narodni sabor; h. orationem in senatu – držim govor u senatu; h. sermonem cum eo – imam razgovor s njim; 15) h. iter – putujem; 16) provoditi h. aetatem procul a republica – provodim život daleko od republike; h. diem luculente – provodim dan veselo; 17) ukazivati, ispoljavati h. ei honorem – ukazujem mu počast; 18) smatrati, verovati, računati h. eum deum/parentem – smatram ga za boga/roditelja; h. deos eternos et beatos – verujem u večne i blažene bogove; habeo illud pro certo – verujem da je to istina/sigurno; h. eum in numero oratorum – računam ga u govornike; h. eum in inimicis –računam ga u neprijatelje; 19) (sa prilogom) satis h. hoc fecise – dovoljno sam se tim bavio; 20) h. illud honori (laudi) – smatram to za čast; h. eum despicatui – prezirem ga; 21) paupertas probro haberi coepit – siromaštvo se poče smatrati sramotnim hăbĭl/is,-e, a. – 1)lak za rukovanje, podesan, prikladan arcus h – podesan luk; exercitus h. – obučena, poslušna vojska kojom je lako komandovati; 2) terra habilis frumentis –zemlja bogata plodovima; currus h. – kola kojima je lako uptavljati; h. publico muneri –sposoban za javnu službu hăbĭlĭt/as,-ātis, f. – sposobnost, spremnost, veština hăbĭlĭtābĭl/is,-e, a. – podesan za stanovanje
hăbĭtācŭl/um,-i, n. – boravište, stanište h. leonis – lavlja jazbina; h. ovium – janjilo, tor/ina za ovce hăbĭtātĭ/o,-ōnis, f. (habito) – stan, mesto stanovanja merces habitationis – kirija, stanarina hăbĭtāt/or,-ōris, m. – stanovnik; h. mundi – građanin sveta hăbĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) stanujem, stanovati h. apud Marcum – stanujem kod Marka; h. cum Marco – stanujem s Markom; bene h. – imam lep smeštaj; h. triginta millibus aeris – stanarina je 30 000 asa; 2) naseliti habitant urbes – naseljavaju gradove; 3) biti prisutan, baviti se h. in oculis – biti na oku; h. in illis rebus – bavim se tim poslovima hăbĭtūd/o,-ĭnis, f. (habeo) > habitus – vanjski izgled (tela), konstitucija, držanje hăbĭtūrĭ/o,-īre, v. IV – priželjkivati, rado imati hăbĭt/us¹,-a,-um, a. (particip od habeo) – sazdan, građen equus bene/male habitus – dobro/loše građen konj; corpulentior atque habitior – krupan i dobro držeći hăbĭt/us²,-us, m. (habeo) – 1) vanjski izgled tela, konstitucija, držanje h. optimus – savršen izgled; h. oris – izgled/građa lica; h. corporis et oris – izgled tela i lica; 2) izgled, oprema h. vestis – izgled odela h. atque vestitus (vestitusque) – vanjskiizgled i odelo; 3) odelo permutato cum uxore habitu – prerušen u ženske haljine; 4) (za apstraktne stvari)odnos, građa, stanje naturae ipsus habitu prope divino – gotovo božanske prirode; 5) h. animorum – ćud, narav virtus est h. animi – vrlina je stanje duha hāc, pronom. dem. abl. od haec – hac via – ovim putem; hac peter venit – ovde je otac došao; hac Iupiter stat – ovde Jupiter stoji > hic – haec – hoc hactĕn/us, adv. – 1) tu; 2) dovde; 3) dosad hactenus dominum est illa secuta suum – dosad (dotle) je pratila svog gospodara; 4) sed haec h. – toliko o tome; h. in hunc diem – to je sve za danas; 5) u toj meri, u tom stepenu Hadrĭ/a,-ae, f. (Adrĭ/a,-ae, f.) – grad u Picenumu; rodno mesto imperatora Hadrijana hadrĭātic/us,-a,-um, a. (hadrianus) – hadrijanski mare hadriaticum – Jadransko more haed/us,-i, m. (hoed/us,-i,m.) – jarin, jarčić, mladi jarac Haemŏnĭ/a,-ae, f. – stari naziv za Tesaliju Haem/us,-i, m. (Αϊμος) – planina u Trakiji, sada Balkan haerĕ/o, haesi, haesum,-ēre, v. II – 1) jahati h. equo (in equo) – sedim/jašem na konju; 2) usidriti classis in vado haerebat – flota je bila usidrena u plićaku; 3) privezati naves haesierunt litore – lađe su bile privezane za obalu; 4) zagrliti h. in complexu eius – u zagrljaju sam njenom; 5) h. in luto (in salebra) – zapao sam u nedoumicu; 6) illud h. in animo/ visceribus – to mi je stalno na pameti; 7) haesit in illis
poenis – stigla ga je kazna; 8) progoniti haereo in terga (in tergis) (tergis) hostium – vatreno progonim neprijatelje; 9)h. aput eum – boravim kod njega; h. Athenis/circa muros urbis – boravim u Atini/oko gradskih zidina; h. circa libidinis – potpuno se predajem uživanjima; 10) zastati, ukočiti sevox faucibus haesit – glas je zastao u grlu; lingua haeret metu – jezik mu stade (se ukoči) od straha; amor haesit – ljubav je zamrla; res haesit – ne polazi za rukom; 11) h. quid faciam – ne znam šta da radim; h. in multis nominibus – nesiguran sam u mnogim stvarima haeresco, haesi,-ĕre, v. III – utvrditi, uglaviti; zastati, stati haerĕs/is,-is, (-ĕos), f. (α`ίρεσις) – filozofski sistem; filozofska škola; > secta haesĭtābund/us,-a,-um, a. (haesito) – mucav, neodlučan haesĭtantĭ/a,-ae, f. –1)zastoj; 2) uzetost h. linguae – uzetost jezika; 3) teturanje; 4) neodlučnost haesĭtāt/or,-ōris, m. – oklevalo, čovek koji nesigurno ide; h. in edendo – izbirljivac u jelu, peka haesĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I (haereo) – 1) visiti, biti usidren h. in vadis – usidren sam;h. in eodem luto – u istom sam blatu (nevolji); 2) zastati, mucati h. linguâ – mucam; 3) klatiti se, teturati; 4) biti neodlučan, u nedoumici h. in novis rebus – zbunjuju me novìne;non heasitans respondebo – odgovoriću bez oklevanja; h. inter spem et desperationem –raspet sam između nade i beznađa; haesitavi quid facerem – nisam znao šta da radim;5) h. in maiorum institutis – nisam posvećen u obrazovanje predaka halec, halex > alec, alex Hălēs/us,-i, m. (Halaes/us, Alaes/us) – Agamemnonov potomak Hălĭacm/on,-ōnis, m. (Άλιάκμων) – reka Bistrica u Makedoniji hălĭaeĕt/os,-i, m. (`aλιαίτος) – morski orao (Falco haliaetus) Hălĭcarnass/us,-i, f. (Άλικαρνασός), grad u Kariji hālĭt/us,-us, m. (halo) – 1) dah efflavit extremum halitum – ispuštao je poslednji dah; 2) zadah, vonj, miris h. maris – miris mora; h. terrae – miris zemlje; graveolantia halitûs –smrdljiv zadah iz usta hāl/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) duvati, strujati aurae quae de gelidis valibus halant – strujanja koja iz hladnih predela dolaze; 2) mirisati arae sertis recentibus halant – sveži mirišu cvetni venci sa oltara; 3) isparavati halant vapores – pare se isparavaju hălŏphant/a,-ae, m. (`αλοφάντης) – hulja, gad, dostavljač ljudi koji su bez dozvole skupljali so hālūcĭnātĭ/o, hālūcĭn/or, itd. > alucinatio hăm/a,-ae, f. – kofa za vodu
hāmātĭl/is,-e, a. (hamus) – kukast piscatus h. – ribolov na udicu hāmāt/us,-a,-um, a. – kukast, koji ima kuku ili zaponac ungues hamati – kukasti nokti;ensis h. – kriva sablja; munera hamata – mito; novac koji se daje za sopstvenu korist hămaxăgōg/a,-ae, m. (`αμαξαγωγός) – otmičar koji se služi kolima hămax/o,-avi,-atum,-are, v. I – upregnuti u kola, vezati za kola Hămilc/ar,-āris, m. (Άμίκαρ) – ime Hanibalovog oca hāmĭōt/a,-ae, m. – 1) pecač, ribar; 2) merač hām/us,-i, m. – 1)kuka; 2) udica pisces capiuntur hamo – ribe se love udicom; hamum vorat – grize udicu Hannĭb/al,-ălis, m. – Hanibal; vincere scis, Hannibal, victoria uti nescis – pobediti znaš, H-e, ali pobedu koristiti ne znaš; H. veritus, ne dederetur, in Cretam venit – budući da se bojao da ne bude izručen, H. se uputio na Krit; H. copias traduxit praemissis, qui Alpium transitus specularentur – H. je preveo trupe pošto je njegova izvidnica ispitala klance preko Alpa; Hannibal Antiocho fugato veritus, ne dederetur, quod sine dubio accidesset, se sui potestatem feciset, Cretan venit, ut ibi, quo se conferret, consideraret – pošto je Antioh bio potučen, H. se plašio da bi mogao biti izručen, što bi se bez sumnje desilo, da se dao uhvatiti, zato se uputio na Krit da tamo razmisli kuda da ide; spes urbis capiendae Hannibalem traxit – Hanibala je privlačila nada da može zauzeti Rim; Hannibal Capuam, ad urbem Campaniae, contendit – . se uputi u Kapovu, gradu u Kampanji; prope omnis senatus Hannibalis erat – gotovo ceo senat je bio Hanibalov (na H-oj strani); Hannibal, quod est gari inter urbem et mare, pervastavit – H. je poharao sve što je bilo između grada i mora hăph/ē,-ēs, f. (`αφή) – sitni pesak kojim su se rvači posipali hăr/a,-ae, f. – mala štala, krmedar, ćumez hărĭŏl/a,-ae, f. – gatara, proročica hărĭŏlātĭ/o,-ōnis, f. – gatka, proročanstvo hărĭŏl/or,-atus sum, -ari, v. dep. I – proričem, gatam hărĭŏl/us,-i, m. – gatar, prorok harmŏnĭ/a,-ae, f. (`αρμονία) – 1) sklad, skladnost; 2) sazvučje, harmonija varia compositio efficit plures harmonias – raznorodna kopozicija stvara više sazvučja harpăg/o¹,-avi,-atum,-are, v. I – prikučiti, privući sebi, poharati, oteti harpăg/o²,-ōnis, m. (`αρπάγη) – 1) kučara, kuka kojom se nešto privlači sebi; 2) nasilnik, otmičar, pljačkaš, razbojnik harp/ē,-es, f ((`άρπη) – krivi mač, kriva sablja Harpŏcrăt/es,-is, m. (Άρποκράτης) – egipatski bog tišine
Harpÿi/a,-ae, f. (Άρπυιa, Harpiae,-arum, f. pl.) – mitološko biće, polu ptica a polu devojka koje su otimale i zagađivale sve hărusp/ex,-ĭcis, m. – tumač, vrač koji proriče na osnovu žrtvenih priloga hăruspĭc/a,-ae, f. – vračara koja proriče na osnovu žrtvenih priloga hăruspĭcīn/us,-a,-um, a. – što se odnosi na tumačenje žrtvenih priloga hăruspĭcīn/a,-ae, f. – veština proricanja na osnovu žrtvenih priloga hăruspĭcĭ/um,-ĭi, n. – tumačenje žrtvenih priloga Hăsdrŭb/al,-ălis, m. – kartaginski vojskovođa, Hanibalov brat hast/a,-ae, f. (dem. hastul/a,-ae, f) – 1) motka, nasad za koplje h. pura – zašiljena motka bez metalne navlake; h. graminea – bambusovo koplje; hastam abicio – bacam koplje u trnje (gubim hrabrost); 2) ius hastae – pravo prodaje; h. Pompei – aukcija posle Pompejeve smrti; 3) skiptar hastāt/us,-a,-um, a. – naoružan, snabdeven kopljem, koji nosi koplje hastāt/i,-ōrum, m. (pl.) – kopljanici hastīl/e,-is, n. (hasta) – nasad za koplje, kopljište hau, uzvik žaosti – jao, aok, kuku haud, adv. (prvobitno: hau) – nipošto, nikako ne haud scio an hoc verum sit – nikako ne znam da li je to istina hauddum, adv. – još ne haudquāmquam, adv. – ne nipošto, ni u kom slučaju haurĭ/o, hausi, hausum,-ire, v. IV – 1) zahvatiti i vući vodu h. aquam ex puteo – zahvatam vodu iz bunara; h. vinum de dolio – zahvatam vino iz velikog ćupa; 2) isčupatiarbusta hausta ab imis radicibus – žbunje iščupano iz korena; 3) duboko uzdahnuti hausit suspiratus – duboko je uzdisao; 4) hausit de faece – izabrao je sa dna [ono najgore]; 5) gutati hausit voluptates – predao se telesnim uživanjima; urbes hauriuntur terrae motibus – gradovi gutaju potrese zemlje; 6) trpeti haurit dolorem/calamitates/supplicium– trpi bol/nevolje/ muke; 7) hausit lucem – rodio se; 8) osećati vocem his auribus hausi –glas su ušima upijali; h. strepitum – osećam buku; hausi spem animo – dušom sam osećao nadu; 9) proliti hausit sanguinem/cruorem – prolio je krv; hausi poculum – ispraznio sam bokal; 10) probiti, probušiti hausit ventrem – proburazio je stomak; pavor hausit corda –strah je ispunio srca haustr/um,-i, n. – naprava za izvlačenje vode haust/us,-us, m. – sipanje h. aquae – način zahvatanja vode; h. coeli – udisanje vazduha haut > haud
hăve, hăvĕo, itd > ave, aveo heautontīmōrūmĕn/os,-i, m. (έαυτόν τιμωρούμενος) – mazohist, čovek koji muči sam sebe, vrsta zabavne igre, pasijansa hebdŏm/as,-ădis, f (`εβδομάς) – hefta, nedelja, sedam dana h. quarta – 28 dan meseca Hēb/ē,-ēs, f. (`Ήβη) – boginja mladosti, kćer Zevsa i Here, udata za Herakla hēbĕ/o,-ēre, v. II – 1) otupiti ferrum nunc habet – mač je sad tup; 2) oslabiti, malaksatisensus habet – osetljivost malaksava; homo habet – čovek otupljuje/slabi hēb/es,-ĕtis, a. – tup, malaksao, iznuren gladius h. – tupi mač; tela hebetiora – otupela oružja; hebetes cornua lunae – otupeli rogovi meseca; color hebes – izbledela boja;aures/oculi hebetes – oslabele uši/oči; homo h. – iznuren/iskopneo čovek; ingenium h. –istrošeni talenat; exercitus h. – demoralisana vojska hēbesc/o,-ĕre, v. III – otupljujem, otupiti, oslabiti, malaksati hebescunt sensus – slabe čula; hebescunt sidera – blede zvezde hĕbĕt/o,-avi,-atum,-are, v. I – zatupiti, iznuriti, oslabiti hebetat visus – slabi vid Hĕbr/us,-i, m. (`Έβρος) – reka Marica u Trakiji Hĕcăt/ē,-ēs, f. (`Εκάτη) – Hekata, moćna boginja podzemnog sveta, poznata kao čarobnica i arhiveštica Hect/or,-ŏris, m. (`Έκτωρ) – sin Prijama i Hekube, najveći trojanski junak Hĕcŭb/a,-ae, f. (Έκάβη) – Prijamova žena hĕdĕr/a,-ae, f. – bršljan, posvećen bogu Bakhu hĕdĕrācĕ/us,-a,-um, a. – bršljanski, bršljanov hĕdĕrĭg/er,-ĕra,-ĕrum, a. – koji nosi bršljan quercus h. – hrast obrastao bršljanom hēdўchr/um,-i, n. (`ηδύχρουν) – mirisna pomada; parfem; balzam hei, uzvik žalosti – jao, kuku hei mihi – jao meni; hei mihi misero – kuku meni jadnome Hĕlĕn/a,-ae, f. (`Ελένη) – lepa Jelena, kćer Zevsa i Lede (Tindarove žene); Jelena je prvobitno bila udata za Menelaja iz Sparte, ali je od njega ugrabio Trojanac Paris, što je imalo za posledicu Trojanski rat Hĕlĕn/us,-i, m. – jedan od Prijamovih i Hekubinih sinova; vrač, prorok Hēlĭăd/es,-um, f. (pl.)(`Ηλιάδες) – kćeri Heliosa (Sunca), Faetonove sestre Hēlĭc/ē,-ēs, f. (`ελίκη) – 1) sazvežđe Veliki medved; 2) sever, severne zemlje Hēlĭc/on,-ōnis, m. (`Ελικών) – planina u Beotiji, posvećena Apolonu i muzama pesme Hēlĭcōnĭăd/es,-um, f. (pl.) – muze psme
hēl/ix,-ĭcis, f. (`έλιξ) – sve što ima izgled spiralnom navoja
Hell/as,-ădis, f. (`Ελλάς) – Helada, Grčka hellĕbŏr/us,-i, m. (hellĕbŏr/um-i, n.)(`ελλέβορος) – biljka helleborum album, cenjena kao lek od ludila Hellespont/us,-i, m. (`Ελλήσποντος) – proširenje umoreuzu Dardaneli, Dardaneli Hēlōt/es,-um, m. (Hēlōt/ae,-ārum), m. (pl.) (Ε`ίλωτες,-ώται) – doživotni robovi u Sparti hēlŭ/o,-ōnis, m.(hellŭ/o,-ōnis, m) – proždrljivac, rasipnik h. patrimonii – raspikuća hēlŭ/or,- (hellŭ/or-,) -ātus sum,-ari, v. dep. I – rasipati Helvētĭ/i,-ōrum, m. (pl.) – narod u današnjoj Švajcarskoj hem, uzvik čuđenja i nedoumice – hm!; hem, quid est – hm, šta je sad to? hēmĕrŏdrŏm/us,-i, m. (`ημεροδρόμος) – potrkuša, teklić (koji trči ceo dan) hēmĭcill/us,-i, m. (`ήμισυς=pola+κιλλός=magarac) – pogrdna reč za protivnika hēmĭcÿclĭ/um,-ĭi, n. (`ήμικύκλιον) – 1) polukrug; 2) naslonjača; 3) neka vrsta amfiteatra za održavanje sednica učenih ljudi hēmĭcÿcl/us,-i, m. (`ήμικύκλος) – polukrug hēmĭn/a,-ae, f. (`ημίνα) – 1) mera za tečnosti, pola sekstarija; 2) mera za čvrste tvari – jedna šestina sekstarija hendĕcăsyllăb/i,-ōrum, m. (pl.) (`ενδεκασύλλαβοι) – stih jedanaesterac hēp/ar,-ătis, n. (`ήπαρ) – jetra (lat.: iecur) heptēr/is,-is, f. (`επτήρης) – čamac sa po sedam veslačkih mesta sa obe strane hĕr/a,-ae, f. – gospođa, gospodarica u kući h. maior/minor – gospođa/njena kćer; upravnica hēra/ea,-ōrum, n. (pl.) – svečanosti posvećene Heri/Junoni Hērāclĕ/a,-ae, f. (`Ηράκλēα) – više grčkih gradova nosi to ime po Heraklu Hērāclē/us,-a,-um, a. (`Ηράκλειος) – heraklovski, herkulovski Hērāclē/um,-i, n. – grad u Makedoniji Hērăclīt/us,-i, m. (`Ηράκλειτος) – Herakle iz Efesa oko 500 g. pre H. herb/a,-ae, f. – 1) stabljika, struk, vlat trave adhoc tua messis in herba – još je na tarvi (rano je misliti na žetvu); 2) biljka herbācĕ/us,-a,-um, a. – travni, biljni; koji ima boju trave herbārĭ/a,-ae, f. – nauka o biljkama, botanika herbārĭ/us,-a,-um, a. – biljni herbesc/o,-ĕre, v. III – nicati, ponići herbĕ/us,-a,-um, a. – koji ima boju trave, zelen kao trava herbĭd/us,-a,-um, a. – obrastao travom, travnat herbĭf/er,-a,-um, a. – travnat, koji nosi travu
herbōs/us,-a,-um, a. – travnat, bogat travom herbisc/o,-ĕre, v. III – deliti nasleđe h. familiam – delim porodično imanje herct/um,-i, n. (erct/um,-i, n.) – nasleđe, nasledstvo Hercŭlānĕ/um,-i, n. – grad u Kampaniji Hercŭl/es,-is, m. (`Ηρaκλής) – Herakle, Herkul; hercules (hercule) >hercle: mehercules (mehercle)- tako mi Boga, vaistinu, zaista hercŭlĕ/us,-a,-um, a. (Hercŭlān/us) – heraklovski, herculovski labor h. – heraklovski trudovi/podvizi; arbor h. – jablan hērēdĭtārĭ/us,-a,-um, a. (heres) – nasledni auctio hereditaria – nadmetanje za porodično imanje; lites hereditariae – sporovi oko nasledstva; cognomen hereditarium –nasledno (porodično) ime = prezime hērēdĭt/as,-ātis, f. – nasledstvo, nasleđe hereditate accipio/possideo – nasledno prihvatam/posedujem; h. gloriae meae ad te venit – od mene si nasledio slavu; h. magna – veliko nasledstvo; capio hereditatem ab eo – otimam njegovo nasledstvo; hereditatem trado ei – njemu predajem (prepuštam) nasledstvo; h. sine sacris – velika dobit bez muke hērĕdĭ/um,-ĭi, n. > hērēdĭtas, nasleđe, nasleđeni predmet ili posed hēr/es,-dis, comm. – 1) naslednik, naslednica facio/scribo/instituo filiem heredem – činim/pišem/postavljam sina za nasledika; h. ex dimidia parte – naslednik jedne polovine;h. secundus – drugi naslednik (posle smrti pravog naslednika); 2) = herus, gospodar, vlasnik hĕri, (hĕre), adv. – juče heri vesperi – sinoć; hodie atque heri – danas kao i otojič [neki dan] hĕrĭfŭ/a,-ae, m. (herus+fugio) – odbegli rob hĕrīl/is,-e, a. – domaćinski, vlasnički filius h. – domaćinov sin; metus h. – strah od domaćina/oca ili domaćice/majke; pecatum herile – vlasnikov greh/propust Hērill/us,-i, m. (`Ήριλος) – stojički filozof iz Kartage, Zenonov učenik Hermae/um,-i, n. (`Eρμαίον) – hram posvećen Hermesu/Merkuru hermăphrŏdīt/us,-i, m. (`ερμαφρόδιτος) – hermafrodit, dvopolan Hermēracl/es,-is, m. – kipovi Hermesa i Herakla na istom postolju Herm/es,-ae, m. (Herm/a,-ae, m. `Ερμής) – Hermes, Merkur Hermĭŏn/ē,-ēs, f. (`Ερμιόνη) – kći Menelaja i Jelene, udata za Oresta Hernĭc/i,-ōrum, m. (pl.) – narod u Lacijumu Hēr/o,-us, f. – (`Ηρώ) – sveštenica u Afroditinom/Venerinom hramu, ljubavnica Leandera i Abidusa Hērŏdŏt/us,-i, m. (`Ηρόδοτος) – grčki istoričar, rođen 484 g. pre H.
hērōĭc/us,-a,-um, a. (`ηρωϊκός) – junački, herojski tempora heroica – doba heroja;carmen heroicum – junačka pesma hērōīn/a,-ae, f. (hērōīn/ē,-ēs, f., `ηρωϊνη) – herojina, poluboginja, junakinja hēr/os,-ōis, m. (`ηρως) – heroj, polubog (otac ili mati mu je bog); junak, prvak hērō/us,-a,-um, a. – herojski, junački Hers/ē,-ēs, f. (`Έρση) – kći Kekropsa, Hermesova miljenica Hersĭlĭ/a,-ae, f. – Romulova žena hĕr/us,-i, m. (ĕr/us,-i, m.) – 1) gomaćin h. maior/minor – domaćin otac/ domaćinov sin; 2) gazda, upravnik, zapovednik, gospodar invitis herorum – protiv volje bogova Hēsĭŏd/us,-i, m. (`Ησίοδος) – Hesiod Hēsĭŏn/ē,-ēs, f. (Hēsĭŏn/a,-ae, f., `Ησiόνη) – Laomedonova kćer, spasao je Herakle, udata za Heraklovog štitonošu Telamona hespĕrĭ/a,-ae, f. – a) Španija (Hesperia); b) Italija Hespĕrĭd/es,-um, f. (pl.) – kćeri Ereba i noći koje su na dalekom zapadnom ostrvu čuvale zlatne plodove hespĕr/is,-ĭdis, a. –1)zapadni; 2) hespĕr/is,-ĭdis, f. – noćna ljubičica hespĕrĭ/us,-a,-um, a. – 1) večernji; 2) zapadni terra hesperia – Italija; rex h. – Atlas; hespĕrūg/o,-ĭnis, f. – Večernjača, večernja zvezda hespĕr/us,-i, m. (hespĕr/os,-i, m. `έσπερος) – Večernjača; Zapad ad hesperum iacens terrae – zapadne zemlje hestern/us,-a,-um, a. (heri) – jučerašnji dies h. – jučerašnji dan; nox hesterna – prošla noć; crines hesterni – jučerašnja frizura (neočešljan, neuredan); Quirites hesterni –jučerašnji građani Rima (skorojevići) hetaer/a,-ae, f. (`ετέρα) – ljubavnica, naložnica, prostitutka hĕtaerĭ/a,-ae, f. (`έταιρία) – crkvena (manstirska) bratija hĕtaerĭc/ē,-ēs, f. (έταιρική) – makedonski viteški red heu (eu) uzvik 1) bola, žalosti (koristi se samostalno te sa vokativom i akuzativom ) – jao!, aok!, kuku heu, mulier! – jao, moja ženo!; heu me miserum! – kuku meni jadnome!; 2)uzvik iznenađenja – o!, gle! heu edepol specie lepida mulierem! – o, bože, kako divna dama! heurĕt/es,-ae, m. (εύρετής) – pregalac, domišan, izumitelj heus, uzvik – hej!, slušaj!, pazi! heur puer! – pazi, dečače!; heus tu, quid agis? – hej ti, šta to radiš? hexămĕt/er,-tri, m. (`εξάμετρς) – heksametar, stih sa šest stopa hexăpÿlon/,-i, n. (`εξάπυλον) – šestovrata [Sirakuza] hexēr/is,-is, f. (`εξήρης) – brod sa šest pari vesala
hĭāt/us,-us, m. (hio) – 1) jaz, zijev, procep, provalija h. terrae – provalija u zemlji; h. oris– procep usta; h. sophocleus – velike reči; 2) praznina u logičkom nizu hībern/a,-ōrum, n. (pl.) – zimovnik, zimski logor hībernācŭl/um,-i, n. (hiberno) – zimski deo stana; sobau kojoj se boravilo u zimskim danima Hībernĭ/a,-ae, f. – Irska hībern/o,-avi,-atum,-are, v. I (hibernus) – zimovati, prezimiti hībern/us,-a,-um, a. (hiems) – zimski tempus hibernum – zimsko vreme; mensis h. – zimski mesec; pirum hibernum – zimska kruška; navigatio hiberna – zimska plovidba;Alpes hibernae – studene Alpe; mare hibernum – hladno more hĭbisc/um,-i, n. (`ιβίσκος) – slez hĭbrĭd/a,-ae, (hўbrĭd/a,-ae) comm. – mešanac, melez, hibrid hic¹, haec, hoc, pokazna zamenica – ovaj, ova, ovo hic vir – ovaj čovek (ja); haec manus – ova (moja) ruka; hanc vides villam – vidiš ovu vilu; hic dies de controversiis nostris iudicabit – ovaj (današnji) dan će odlučiti o našem sporenju; hic iacet – ovde leži/počiva; hic et ubique – ovde i svagde; haec tempora – ova vremena; hic idem – ovaj isti (ja); hoc ipsum – ovo isto; 1) označuje predmete koji su najbliži subjektu s obzirom na prostor i vreme cave Catonis anteponas Socratem, huius enim facta, illius dicta laudantur – čuvajte se da ne pretpostavite Katona Sokratu, čije je izreke ovaj zaista hvalio [huius = Catonis, illius = Socratis]; 2) hac annona – u ovoj [zloj] godini; haec magnificientia – ovo sadašnje veličanstvo [koje je sad na vlasti]; his decem annis – tokom proteklih deset godina; ante hos tres annos – pre tri godine; hoc biennio – u toku [ove, najbliže] dve godine; 3) «ovaj dotični» = ja huic homini parata erunt verbera – dotični [ja] ću biti spreman za udarce; tu, si hic sis – ti, kad bi bio ovaj [na mom mestu]; ne tu hicfueris – ne dao bog da budeš kao on [onaj o kome je dosad bilo reči]; 4) hoc ille videt, non esse – on vidi da to nije; his verbis eum allocutus est – ovim ga je rečima oslovio; 5) honos amplissimus, hoc est consulatus – velika čast,to jest zvanje konzula; 6) hoc erat quod …? – je li zbog toga [to bio razlog što?]; 7) quid hoc hominis est? – kakav je to čovek?; quidhoc negotii est? – kakva je to stvar?; hoc commodi est, quod – dobro je to da (što); hoccopiarum – te trupe; 8) [pleonastično:] hoc lucescit – [to] sviće; 9) hoc > huc – ovamo, na ovo mesto dovde hic², adv. – ovde, na ovom mestu hic assum – ovde sam; hic vicinae – tu blizu, ublizini;hic ego nunc de Macedoniae praetore nihil dicam amplius – ovde više ništa neću da kažem o pretoru Makedonije hice = stariji i narodski oblik od hic¹ – ovaj, ja; taj, ti, onaj, on hīcĭne, heacĭne, hōcĭne (hiccine) (hic+upita rečica ne, itd.) – da li ov/aj,-a,-o
hĭĕmāl/is,-e, a. (hiems) – zmiski tempus hiemale – zimsko vreme; dies h. – zimski dan;aquae hiemales – zimske vode/kiše hĭĕm/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) zimovati, prezimiti legiones hiemant circa Aquileiam –legije zimuju oko Akvileje; 2) hiemat – zahladilo/zazimilo je, hladno je; 3) mrznuti hiemant aquas – voda mrzne; lacus hiematur – jezero se mrzne (zamrzlo) hĭem/s,-ĕmis, f. –1)zima; h. summa – oštra zima; 2) hieme – zimi,tokom zime; hieme et aestate – i zimi i leti; 3) kišno/olujno vreme; 4) hladnoća, studen hiems letalis – smrtoonosna studen; 5) godina post cetras hiemes – posle nekoliko godina hĭer/a,-ae, f. (`ιερά) – svetinja, svetost hĭĕrŏphant/a,-es (-ae), m. (`ιεροφάντης) – sveštenik koji tumači i objašnjava verske obrede; veroučitelj Hĭĕrŏsŏlўm/a,-ōrum, n. (pl.,Hĭĕrŏsŏlўm/a,-ae, f., `Ιεροσόλυμα) – Jerusalim Hĭĕrŏsŏlўmārĭ/us,-a,-um, a. – 1) jerusalimski; 2) ironičan atribut za Pompeja, koji je uobražavao da je bio veliki osvajač Azije hĭĕt/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) zinem, zinuti, široko otvoriti usta; 2) zevati hĭlăr/is,-e, a. – veseo, vedar, dobro raspoložen h. animus – vedar duh; vita – veseo žiivot; oculi hilares – nasmejane, vedre oči hĭlărĭt/as,-ātis, f. – veselost, bodrost, vedar duh, vesela narav h. diei – vedrina dana hĭlărĭtū/do,-ĭnis, f. = hilaritas hĭlăr/o,-avi,-atum,-are, v. I – razveseliti, obradovati hilaravit eam – razveselio ju je hĭlăr/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – veselim se, radujem se; radostan sam, veseo sam hill/ae,-ārum, f. (pl.) (dem. od hira = slepo crevo) – 1) tanka creva kod sitne stoke; 2) drob, iznutrice; 3) vrsta kobasice hīl/um,-i, n. – 1) sitnica, mrvica detraho illud hilum de summa – odbijam ovu sitnicu od zbira; 2) (gotovo uvek sa negacijom) – ni najmanje nec proficit hilum – ne pomaže ni najmanje Hīmĕr/a,-ae, m. (-ōrum, n. pl.< `Ιμέρa) – naziv više gradova na Siciliji hinc, adv. > hic – 1)odavde, otuda, zbog toga hinc Româ qui veneramus – zbog toga se Rimom zanosimo; hinc illae lacrimae – to je uzrok ovih stradanja; hinc incipiam – odavde počinjem; 2) s ove strane, na ovoj strani [suprotno od illic] hinc illincque (hinc atque illinc) – i sa ove i sa one strane (na obe strane); hinc inde (hinc et inde) – i tamo i amo (na obe strane); 3) (za poreklo, uzrok) otuda, iz toga hinc furta nascitur – iz toga (tako) nastaju krađe; hinc illae lacrimae – otuda (to je razlog za) njihove suze; 4) potom, od tada, kasnije hinc decentos annos – dvesta godina kasnije hinnĭ/o,-ire, v. IV – (za konja) rzati, vrištati, njištati hinnīt/us,-us, m. – rzanje, njištanje, vrištanje
hinnŭlĕ/us,-ĕi, m. – muško mladunče srndaća hinn/us,-i, m. (`ίννος) – mulac, mazgin hĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) zjapiti, biti nesastavljen, otvoren concha hians – otvorena školjka; oculi hiantes – poluzatvorene oči; oratio hians – nepovezan, praznjikav govor; 2) zinuti; 3) čeznuti (zinuti) za nečim emptor hians – vruć kupac; domus hiare ac poscere aliqod videtur – kuća da zineš i da je poželiš kad je vidiš; 4) zinuti od čuda, začuditi se; 5)hiare fabulam/carmen – predstavljati basnu/kazivati pesmu hippăgōg/oe,-ōrum, f. (pl.) (`ιππαγωγοί) – teretni brod za prevoz konja Hipparch/us,-i, m. (`Ίππαρχος) – 1) Pizistratov sin; 2) astronom u Nikeji oko 160 g. pre H. Hippĭ/as,-ae, m. (`Ιππίας) – Pizistratov sin kao i Hiparh; oba vladala u Atini Hipp/o-ōnis, m. (`Iππώ) – frad u Africi hippŏcentaur/us,-i, m. (`ιπποκένταυρος) – hipokentaur, mitsko biće pola konj, pola čovek Hippŏcrăt/es,-is, m. (`Ιπποκράτης) – slavni lekar na ostrvu Kosu oko 436 pre Hr.mitra Hippocratis – zavoj za glavu; iusiurandum Hippocratis – Hipokratova zakletva Hippocrēn/ē,-ēs, f. (`ίππου κρήνη) – Konjsko vrelo na Helikonu nastalo na mestu gde je Pegaz udario kopitom u zemlju hippŏdrŏm/us,-i, m. (`ιππόδρομος) – trkalište, hipodrom Hippŏlўt/ē,-ēs, f.(`Ιππολύτη) – kraljica Amazonki Hippŏlўt/us,-i, m. (`Ιππόλυτος) – Tezejev sin koga je dobio sa Politom; njegova maćeha Fedra zaljubi se u njega, ali joj on ne uzvrati ljubav, opanjkala ga je ocu koji ga je rastrgao «konjma na repove», no Eskulap mu povrati život, i nastavi da žiivi kao Virbije hippŏmăn/es,-is, n. (το `ιππομανές) – pena na ždrebetu/kobili; biljka koji se stavlja ždrebetu na čelo i koristila se u ljubavnim čaranjima Hippōna/x,-actis, m. (`Ιππώναξ) – slavni jambski pesnik iz Efesa oko 540 g. pre H. hippŏpēr/ae,-ārum, f. (pl.) (`ιπποπήραι) – konjanikov ranac, bisage hippŏtoxŏt/a,-ae, m. (`ιπποτοξότης = eques sagitarius) – konjanik-strelac hir, indecl. (χείρ) – dlan hircīn/us,-a,-um, a. (hircus) – 1) jareći barba hircina – jareća brada; 2) sidus h. – konstelacija Jarac; 3) alae hircinae – kocka koja ima jareći vonj hircōs/us,-a,-um, a. – vonj jarca hirc/us,-i, m. – 1) jarac; 2) divojarac; 3) zapušten čovek
hirnĕ/a,-ae, f. – prskalica Hirpīn/i,-ōrum, m. (pl.) – narod Italiji hirsūt/us,-a,-um, a. – 1) rutav, dlakav, čekinjast, bradat imagines hirsutae – bradati likovi starih Rimljana; 2) grub, neotesan vir h. – neotesan čovek; ingenium hirtutum – neškolovan dar hīrt/us,-a,-um, a. > hirsut/us,-a,-um hĭrŭd/o,-ĭnis, f. – pijavica hĭrundĭnīn/us,-a,-um, a. – lastavičiji, lastin nidus h. – lastavičije gnezdo hĭrund/o,-ĭnis, f. – 1) lastavica, lasta; 2) ime od milja hisc/o,-ĕre, v. III – 1)pucati, otvarati se, otvoriti se tellus hiscit – zemlja puca (se otvara); 2) otvoriti usta, govoriti; 3) preneti usmeno hiscit reges et facta – opeva kraljeve i događaje Hispăl/is,-is, f. – grad u jugozapadnoj Španiji Hispān/i,-ōrum, m. (pl.) – stanovnici Španije, Španci Hispānĭ/a,-ae, f. – Španija Hispān/us,-a,-um, a. (hispānic/us,-a,-um, a.) – španski hispĭd/us,-a,-um, a. – maljav, dlakav facies hispida – maljavo lice; ager h. – ledina histŏrĭ/a,-ae, f. (`ιστορία) – 1) istraživanje; 2) razvitak; 3) znanje si quid est in ea epistola historiâ dignum – ako u pismu ima nešto što zaslužuje da se sazna; 4) izveštaj, priča satis historiarum est – dosta priče!; 5) predmet razgovora; 6) istorija a) istorijska nauka prima est historiae lex, ne – prvi princip istorije jesta da ne; h. romana – rimska istorija; scriptor historiae – istoričar; b) predanje o nekom događaju histŏrĭce, adv. – istorijski, na istorijski način histŏrĭc/e,-es, f. (`ιστορική τέχνη) – objašnjenja, napomene histŏrĭc/us,-a,-um, a. (`ιστορικός) – istorijski homo h. – istraživač istorije; čovek koji poznaje istoriju histrĭc/us,-a,-um, a. – pozorišni, glumački; imperium histricum – pozorišna režija histrĭ/o,-ōnis, m. (hister) – 1) pantomimski igrač; 2) glumac h. comoedus – komičar; h. tragicus – glumactragičar; h. mimus – mimičar; 3) nadrilekar, šarlatan histrĭōnāl/is,-e, a. > histricus histrĭōnĭ/a,-ae, f. – glumačka veština hĭulc/o,-avi,-atum,-are, v. I – pucati, popuštati, početi se otvarati hĭulc/us,-a,-um, a. – 1)rastvoren, raspukao, koji zjapi; 2) (retorika) h. concursus verborum – govor u kojem se gomilaju vokali jedan do drugoga; 3) željan, zagrejan ho, uzvik iznenađenja – o!, a!, au!
hoc, pronom. dem. neutr. > hic, haec, hoc: hoc age! – ovo čini!; hoc genus omne – sve vrste stvari/ljudi; hoc opus, hic labor – ovo je delo, ovo je trud hŏdĭe, adv. – 1) danas h. sarcinam parabo – danas ću spkaovati stvari; h. ad vesperum –danas pred veče; nonae sextiles h. sunt – danas je 5 avgust; iam h. – već danas; illa nocte aliquis dicet: ubi est h. lyra? – noćas neko reče: gde je danas lira?; h. mihi, cras tibi –danas meni, sutra tebi; 2) uskoro, ubrzo ; 3) sad, u naše vreme locus, ubi h. est illa urbs –mesto na kojem se sad nalazi taj grad; 4) hodieque = h. quoque – i dan-danas hŏdĭern/us,-a,-um, a. – današnji dies h. – današnji dan; die h. – danas; ante h. diem – pre/do danas (do juče); in hodiernum – sve do danas Hŏmēr/us,-i, m. (`Όμηρος) – najslavniji (napola mitski) pesnik Grčke, tvorac Ilijade iOdiseje Hŏmērĭc/us,-a,-um, a. – homerovski Hŏmērŏnĭd/es,-ae, m. – podražavaoci Homera hŏmĭcīd/a,-ae, comm. – ubica, čovekoubica hŏmĭcīdĭ/um,-ĭi, n. – ubijstvo fecit h. – počinio je ubijstvo hom/o,-ĭnis, comm. – 1)čovek (umesto humo – napravljen od zemlje), čeljade; genus hominum – ljudski rod; h. adolescens/senex – mladić/starac; h. nemo – nečovek; homines romani – Rimljani; si homo nata est – ako se žena rodi; quid hoc hominis est? – kakav je to čovek?; monstrum hominis – čudovište/nakaza od čovaka; 2) homines – a) ljudi; b) narod relego eum ab hominibus – proterujem ga iz naroda; homines aiunt – narod kaže (ljudi kažu); fateor me saepe peccasse, homo sum – priznajem da sam često grešio, čovek sam; h. sum, humani nihil a me alientum puto – čovek sam, ništa ljudsko nije mi strano; h. proponit, sed Deus disponit – čovek predlaža a Bog raspolaže; h. homini lupus est – čovek je čoveku vuk; 3) homines tui – tvoje pristalice; h. eius – njegov rob; 4) paucorum hominum sum – od malo sam ljudi (družim se sa malim brojem ljudi); inter homines esse – biti među ljudima (=živ); 5) umesto hic,ille, is: homo coepit me obsecrare – on (čovek) poče da me moli; 6) homo = aliquis – neko; 7) hic homo – ja; 8) muškarac mi homo et mea mulier – ja (čovek) i moja žena; 9) pešaci, pešadija homines equitesque – pešaci i konjica; 10) h. ludens – čovek igrač; h. sapiens – razuman čovek; h. faber – čovek-stvaralac; trium litterarum – čovek od tri slova [f u r = lopov]; h. unius libri – čovek jedne knjige [koji zna, ili je napisao samo jednu knjigu] hŏmōnўm/a-ōrum, n. (pl.) (`ομώνυμα) – homonimi, reči istog oblika ali različitog značenja (kosa – kosa) hŏmul/us,-i, m. (dem. od homo) – čovečuljak hŏmuncĭ/o,-ōnis, m. (homuncŭl/us,-i, m.) – dvonožac, smrtnik (za razliku od bogova)
hŏmuncŭl/us,-i, m. (dem. od homo) – čovečuljak, patuljak, kepec hŏnestāment/um,-i, n. (honesto) – nakit, ukras hŏnest/as,-ātis, f. (honestus) – 1) poštenje, iskrenost; 2) čast, ugled amitto honestatem – gubim ugled; 3) honestates – počati, odličja; honestates civitatis = homines honesti –prvaci, zaslužne ličnosti, «krem društva»; 4) lepota, sjaj; 5) vrlina, pristojnost h. sola est expetenda – traži se samo vrlina; ab omni honestate remota – daleko od svake pristojnosti hŏnest/o-avi,-atum,-are, v. I (honestus) – 1) isticati se, sticati ugled i čast; honestavit eum laude et honore – isticao ga je pohvalama i počastima; 2) pohvaliti h. domum/currum – pohvaliti dom/kola hŏnest/us,-a,-um, a. (honor) – 1) častan, pošten, poštovan homo h. et nobilis – častan i plemenit čovek; honesto genere – plemenitog roda; honestius est – časnije je hŏnest/um,-i, n. – 1) vrlina, poštenje, čast h. a virtute divelli non potest – poštenje ne može da se odeli od vrline; 2) lep, lepo građen homo h. – lepo građen čovek; facies h. – lepo lice hŏn/or,-ōris, m. (hōn/os,-ōris, m.) – 1) čast, ugled habeo eum magno honore – veoma ga poštujem; sum magno honore – uživam veliki ugled; tribuo/habeo/praesto ei honorem – ukazujem mu čast; 2) honoris causa – iz poštovanja/počasti doctor hoonoris causa –počasni doktor; quem honoris causa nomino – koga, uz sve uvažavanje, pominjem; 3)honorem praeferi/dicere – unapred se izvinjavajući; 4) počano mesto, visoki položaj, zvanje h. amplissimus – konzuski položaj; honores amplissimi – najviše počasti; 5) nagrada, plata, honorar honorem habeo medico (habeo honorem medici) – plaćam lekaru lečenje; 6) žrtva bogovima, svečanost; Baccho suum dicemus honorem – priređujemo svečanost u čast Bakhu; h. mortis – pogrebna svečanost; 7) lepota, ukras, nakit h. silvarum – lepota šuma; oculis laetos afflorat honores – očima pobuđuje radosnu lepotu hŏnōrābĭl/is,-e, a. – častan, pošten hŏnōrārĭ/um,-ĭi, n. – dar, poklon, napojnica, nagrada hŏnōrārĭ/us,-a,-um, a. – počasni, darovni vinum honorarium darovnovino; tumulus h. – kenotaf; arbiter h. – počasni sudija; docere debitum est, delectare honorarium – učenje je dužnost a zabava počast hŏnōrāt/us,-a,-um, a. (particip od honoro) – 1) poštovan, uvažen, uvažavan h. apud eam – poštovan, uvažen,kod nje; cani honorati – poštovane sede vlasi; 2) Achiles h. – slavni A.; 3) comae honoratae – časne sede kose (sudijska perika) hŏnōrĭfĭc/us,-a,-um, a. (honor+facio) – koji donosi čast, poštovanje, prestižan hoc est honorificum apud Graecos – to kod Grka donosi slavu/čast
hŏnōr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) poštovati, ukazivati poštovanje h. eum – poštujem ga;h. virtutem – poštujem vrlinu; 2) častiti, počastiti h. populum congiariis – častim narod životnim namirnicama hŏnōr/us,-a,-um, a. – častan, pošten hoplŏmăch/us,-i, m. – do zuba naoružan gladijator hōr/a¹,-ae, f. (`ώρα) – 1) čas, sat hora quota est? – koliko je sati?; h. quarta/decima – [od izlaska sunca] podne/veče; h. prima noctis – prvi sat noći; horae legitimae – dozvoljeno vreme za govornika [u senatu i sl.]; h. mortis – samrtni čas; 2) vreme vivo in horam – živim s vremenom [ne brine me budućnost]; omnium horarum homo est – čovek je uvek spreman [na sve]; mitto ad horas – šaljem da pitam koliko je sati; atrox horae caniculae – pasje vreme; arbor omnibus horis pomifera – voćka koja rađa tokom cele godine [limun i sl.] Hŏr/a,-ae, f. – Romulova žena koja je posvećena Hōr/ae,-ārum, f. (`Ώραι) – Hore, devičanske boginje godišnjih doba, kćeri Zevsa i Temide Hŏrātĭ/us,-ĭi, m. Quintus H. Flaccus – slavni latinski pesnik 65-8 g. pre Hr. hordĕācĕ/us,-a,-um, a. – ječmen farina hordeacea – ječmeno brašno hordĕārĭ/us,-a,-um, a. – ječmen aes hordearium – naknada za zob [2000 asa godišnje koje je dobijao svaki konjanik za izdržavanje svog «državnog» konja (equus publicus)] hordĕĭ/us,-a,-um, a. – ječmen hordĕ/um-i, n. – ječam hŏrĭ/a,-ae, f. – ribarski čamac hornōtĭn/us,-a,-um, a. (hornus) – ovogodišnji frumentum hornotinum – ovogodišnje žito horn/us,-a,-um, a. (`ώτρινος <`ώρος < ώρα`) – ovogodišnji vina horna – ovogodišnja vina hōrŏlŏgĭ/um,-ĭi, n. (`ωρολόγιον) – sat h. solarium – sunčani sat; h. ex aqua – vodeni sat horrend/us,-a,-um, a. (gerundivum od horreo) – 1) grozan, užasan, jeziv monstrum horrendum – užasno čudovište; nox horrenda – jeziva noć; bellua horrendum stridens –neman koja stravično šiče; 2) divan, čudesan virgo horrenda – strašna/divna devojka horrĕ/o,-ēre, v. II – 1)kočiti se, ukočiti se villi horrent – čekinja se ježi; 2) obrasti terga horrentia suum – leđa obrasla čekinjom; 3) ježiti se, drhtati od studeni umbra horrens –jeziva senka; 4) tresti se possetne uno tempore florere, diende vicissim horrere terra? – može li zemlja jedno vreme da cveta a uskoro zatim da se
trese?; 5) bojati se, strahovati, strepiti corpus horret – telo strepi; horreo animo – strpim dušom; h. crudelitatem –plašim se surovosti; illuc progredi h. strah me tuda proći; h. dicere – bojim se (ne smem) reći; 6) začuditi se, zadiviti se; 7) talasati se seges horret ventis – žito se talasa na vetru; 8) divljati, besneti tempestas horret – oluja besni horr/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – početi drhtati, strepiti, ježiti se, besneti; mahati exercitus horescit telis – vojska razmahuje kopljima; mare coepit horrere – more poče sa de talasa horrĕ/um,-i, n. – skladište, šupa, koš frumentum erat in horreo – žito je bilo u košu;deripio amphoram horreo – uklanjam amforu iz potkrovlja horrĭbĭl/is,-e, a. (horreo) – jeziv, grozan, strahovit horrĭd/us,-a,-um, a. – 1) naježen, ukočen; 2) čekinjast barba horrida – čekinjasta brada; 3) hiens/tempestas – jeziva zima/oluja; 4) divlji miles h. – surov vojnik; campus h. –neorana ledina; gens h. – divlje pleme; vitâ et oratione h. – i rečju i delom divalj horrĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. (horror+fero) – surov, strašan boreas h. – oštar/leden severac horrĭfĭc/o,-avi,-atum,-are, v. I (horror+facio) – 1) uznemiriti, talasati venti horrificant mare – vetar tala more; 2) uplašiti, zastrašiti, prepasti horrĭfĭc/us,-a,-um, a. – jeziv, grozan, užasan, strašan horrĭsŏn/us,-a,-um, a. – koji grozno zvuči fremitus h. – grozno urlanje horr/or,-ōris, m. – 1) užas, strava, jeza, groza, strah horror vacui – strah od praznine (praznog prostora); pontus non horrore tremit – more ne drhti od straha; 2) hladnoća, jeza; zebnja perfusus horrore venerabundusque – ispunjen strahom i divljenjem horsum, adv. (huc+vorsum) – ovamo, ovde hortām/en,-ĭnis, n. (hortāment/um,-i, n.) (hortor) – hrabrenje, sredstvo za ohrabrenje hortātĭ/o,-ōnis, f. – ohrabrenje hortamine ago cum eo – bodrošću se obračunavam s njim hortātīv/us,-a,-um, a. – ohrabrujući, bodreći hortāt/or,-ōris, m. (hortatr/ix,-īcis, f.) – ohrabrivač/(ica), bodrilac h. animorum – bodrilac duša; isto hortatore – na njegov podsticaj hortāt/us,-us, m. = hortatio hortens/is,-e, a. (hortensĭ/us,-a,-um, a) – vrtni, bašteni, baštnski; hortenses – 1) vrtno cveće; 2) povrće; 3) voće hort/or,-ātus sum, ari, v. dep. I – hrabrim, hrabriti, bodriti, podsticati; posokoliti h . pacem – podstičem mir; h. eum ut/ne+inf. – bodrim ga da/ da ne+prezent hort/us,-i, m. – bašta, vrt, povrtnjak; horti – park, plemićki raskošni vrt uživanja
hortŭl/us,-i, m. (dem. od hrotus) – vrtić, baštica hosp/es,-ĭtis, m. – 1) prijatelj h. meus vespertinus – moj večernji prijatelj (koji dolazi u večernje sate; 2) domaćin alter ad cauponem devertit, alter ad hostem – jedan se uputi u krčmu a drugi kod domaćina; 3) stranac h. huius urbis – stranac ovog grada (nepoznat u ovom gradu);4) h. in ea re – neveža u toj stvari hospĭt/a,-ae, f. – 1) prijateljica; 2) domaćica, gospodarica hospĭtāl/is,-e, a. – prijateljski cubiculum hospitale – gostinska soba; caedes h. – ubijstvo gosta hospĭtālĭt/as,-ātis, f. – gostoprimstvo, gostoljublje hospĭtālĭter, adv. – gostoljubivo, prijateljski hospĭtĭ/um,-ĭi, n. – 1) prijateljstvo mihi cum eo h. est – s njim sam dobar prijatelj; h. eos coniugit – sprijateljio sam se s njima; eius hosptio usus sum – prijatelji smo; h. cum eo facio – sklapam s njim prijateljstvo; renuntio ei h. – prekidam prijateljstvo s njim; 2) prijem, boravak h. tibi praebibitur aput me – pozivam te na prijem kod mene; invito te hospitio – pozivam te u goste; 3) gostionica, krčma, prenoćište h. publicum – državno prenoćište; deduco eum in h. – vodim ga u prenoćište/gostionicu hospĭt/or,-ātus sum,-āri, v. dep. I – gostujem, gostovati, boraviti kod nekoga animus hospitatur in corpore – duša gostuje u telu hospĭt/us,-a,-um, a. (samo ženski rod u sing. i srednji u pl.: hospita) – 1) strani, tuđi, tuđinski; avis hospita – nepoznata/strana ptica; navis hospita – strani brod; aequora hospita – strano more; 2) terra hospita – gostujuća zemlja (u kojoj se gostuje); 3) prijateljski, dobroćudan hostĭ/a,-ae, f. – žrtvena životinja; žrtveno jagnje/tele/jare hostias immolo/macto – prinosim/koljem žrtve; hostiis immolo – prinosim žrtve; h. humana – ljudska žrtva hostĭāt/us,-a,-um, a. – koji ima/nosi žrtvenu životinju hostĭc/um,-i, n. – neprijateljsko tle in hostico (hosticum) – na neprijateljskom tlu; ex hostico – sa neprijateljskog tela hostĭc/us,-a,-um, a. (hostis) – neprijateljski ager h. – neprijateljska zemlja; manus hostica – neprijateljska ruka hostīl/is,-e, a. – neprijateljski terra/navis h. – neprijateljska zemlja/lađa; metus h. – strah od neprijatelja; bella hostiles – ratovisa stranim silama; hostilem in modum – u neprijateljskom stilu, na neprijateljski način hostīlĭt/as,-atis, f. – neprijateljstvo hostĭ/o,-ire, v. IV- vratiti istom merom, osvetiti (se) host/is,-is, comm. – 1) stranac, tuđin; 2) neprijatelj, tuđin, osvajač conflico cum hoste –sukobljavam se sa neprijeljem; instruo legiones contra hostes – postrojavam legije
protiv neprijatelja; h. omnium hominum – nepijatelj svih ljudi; diis hominibusque hostis –neprijatelj i bogova i ljudi; h. populo romano – neprijatelj Rimljana; Hannibal natus h. adversum Romanos – H. zadojeni neprijatelj Rimljana; hostem eum iudico – smatram ga za neprijatelja; capta hostis – robinja; Rhinoceros h. elephanto – nosorog neprijatelj slonu huc, adv. – 1) ovamo, ovde pater huc me misit – otac me ovamo posao; huc vicinae – ovde blizu (u blizini); huc et huc (huc et/atque illuc) curro/volo – trčim/letim sad tamo, sad amo (i tamo i amo); 2) dovde, dotle huc pertinet – dovde seže (dovde se proteže) > hic hui, uzvik iznenađenja – au!, aaa! hūiusmŏdi, a. indecl. (hūiuscĕmŏdi) – takav, te vrste h. principio – takvo pravilo; h. illud – nešto takvo; me h. esse – takav sam ja; id erat h. ut – to je bilo takvo da hūmānĭt/as,-ātis, f. (humanus) – 1) čovečanstvo, ljudski rod; 2) ljudska priroda h. ad quam homo effingitur – čovečanstvo koje čovek predstavlja; commune humanitatis corpus – moralno jedinstvo ljudi; 3) ljudski osećaj, ljudska svest; 4) blagost, dobroćudnost, plemenitost clementia et h. – milosrđe i blagost; aequitas et h. – nepristrasnost i blagost;de studiis humanitatis et literarum loquor – govorim o izučavanju ljudskog društva i književnosti hūmānĭte/r, adv. – ljudski, na ljudski način, humano hūmān/us¹,-a,-um, a. (humanitas, homo) – 1)ljudski facies humana – ljudsko lice; gens humanum – ljudski rod; hostia humana – ljudska žrtva;2) čovečiji scelus humanum –čovečje zlodelo; 3) čovečanski humano modo – na čovečanski način; res divinae et humanae – božanske i čovečanske stvari hūmān/us²,-i, m. – ljudsko biće, čovek possum falli, ut humanus – mogu se prevariti, budući da sam ljudsko biće; Romulus humano maior – Romul je praroditelj ljudima hŭmātĭ/o,-ōnis, f. – pogreb, sahrana hūmect/o,-avi,-atum,-are, v. I – vlažiti, ovlažiti; kvasiti, pokvasiti oculi humectant – oči se vlaže hūmect/us,-a,-um, a. – vlažan, mokar hūmĕ/o,-ēre, v. II – biti vlažan, mokar umbra humet – senka je vlažna; oculi hument – oči su vlažne hŭmĕr/us,-i, m. – 1) rame; plećka 2) miška, mišica; 3) nadlakatna kost hūmesc/o,-ĕre, v. III – vlažiti equi humescunt spumâ – konji su mokri od pene
hūmĭde, adv. – vlažno, rosno, ovlaženo hūmĭd/us,-a,-um, a. – vlažan, mokar noox humida – vlažna (rosna) noć; lumina humida – oči hūmĭf/er,-ĕre,-ĕrum, a. (humor+fero) – vlažan; sucus h. – vlažni [biljni] sok hūmĭl/is,-e, a. – 1) nizak, mali arbores et vites humiles – niska stabla i loze; homo h. – čovek niskor roda; humilibus parentibus natus - odroditelja niskog porekla; homo humillibus de plebe – čovek najnižeg porekla; homines multis rebus humiliores sunt quam bestiae – ljudi niskih sposobnosti su kao životinje; oratio humilis et contempta – govor nizak i prezira dostojan; sermo demissus et h. – svakodnevni govor; sublimia humilibus misceo – mešam uzvišeno i nisko; animus h. – nizak duh (sitna duša); 2) skroman; 3) pokoran, ponizan assentator humillimus – ulizica, udvorica; 4) poražen; 5) plitak fossa h. –plitka rupa hūmĭlĭt/as,-ātis, f. – 1) niskost h. arborum/navium – niskost stabala/brodova; 2) nisko poreklo, stalež despicio humilitatem eius – gledam sa visine na njegovo poreklo; 3) skromnost saepe magnificientia plus proficit quam h. et obsecratio – često je raskoš uspešnija od skromnosti i poniznosti; 4) poniznost; 5) postiđenost, plašljivost habet humilitatem metus – strahuje zbog gubitka samopouzdanja; hūmĭlĭter, adv. – nisko avis volat humiliter – ptica nisko leti hŭm/o,-avi,-atum,-are, v. I (humus) – sahraniti, pogrebati, zakopati militari funere humo aliquem – sahranjujem nekoga koga su ubli vojnici hūm/or,-ōris, m. (humeo) – vlaga, tečnost h. et calor, qui est fusus in corpore – vlaga i hoplota koje su pomešane u telu; h. Bacchi – vino; h. lacteus – mleko; h. roscidus – rosa; h. pluvius – pljusak; h. labitur in genas – suze kaplju niz obraze hūm/us,-i, f. – 1) plodna zemlja, humus pabulum humi – biljke, trava; h. iniecta mortuos tegit – nabacana zemlja pokriva mrtvaca; 2) tle propter humum volat – nisko leti (blizu tla); 3) kopno; 4) oblast; h. punica – punska zemlja; 5) niskost vito humum – izbegavam niskosti; 6) hŭmi,(abl. od humus) – 1) na zemlji; 2) u zemlju humi iaceo – bacam u zemlju;prosterno eum humi – bacam ga na zemlju; hŭmo – od zemlje humo surgo – dižem se od zemlje Hўăcinth/us¹,-i, m.(`Υάκινθος) – spartanski dečak, miljenik Apolonov; Apolon ga greškom ustreli, a iz njegove krvi nikne cvet koji zadrži njegovo ime hўăcinth/us²-i, m. (`υάκινθος) – zumbul, hijacint Hўăd/es,-um, f. (pl.) (`υάδες) – sedam zvezda u sazvežđu Bika, «Vlašići» pluviae/tristae H. – kišni, tužni Vlašići; prema mitu Atlasove kćeri, sestre Plejada hўaen/a,-ae, f. (`ύαινα) – hijena
hўăl/us,-i, m. (`ύαιλος) – staklo (lat.: vitrum) color hyali – staklastozelena boja Hў/as,-antis, m. (`Ύας) – Hijas, Atlasov sin Hўdasp/es,-is, m. (`Υδάσπης) – reka Ind u Indiji hўdr/a,-ae, f. (`ύδρα) – vodena zmija, naročito Lernijska hidra sa mnogo glava koju je ubio Herakle hўdraul/a,-ae, m. (hydraul/es,-ae, m. ύδραυλης) – svirač na vodenim orguljama hўdraulĭc/us,-a,-um, a. (ύδραυλικός) – što se odnosi na vodene orgulje hўdrĭ/a,-ae, f. (`υδρία) – ćup, sud za vodu, vrč, bokal h. argentea – srebrni pehar Hўdrŏchŏ/us,-i, m. (`υδροχόος) – sazvežđe Vodolija; izlivanje vode hўdrop/s,-ōpis, m. (`ύδρωψ) – vodena bolest hўdr/us,-i, m. (`ύδρος) – vodena zmija, hidra
Hўl/as,-ae, m. (`Ύλλας) – Heraklov prijatelj iz mladosti; ugrabile ga nimfe zbog lepote
hўl/ē,-ēs, f. (`ύλη) – tvar, materija, građa Hyll/us,-i, m. (`Ύλλος) – sin Herakla i Dejanire Hÿm/ēn,-ĕnis, m. (`Ύμην) – 1) bog bračne ljubavi; 2) svadbena pesma; 3) svadba Hўpăn/is,-is, m. (`Ύπανις) – reka Bug hўperbŏl/ē,-ēs, f. (`υπερβολή) – preuveličavanje, preterivanje, hiperbola, lat.:superlatio, superiectio Hўperbŏrĕ/i,-ōrum, m. (pl.) (`Υπερβόρεοι) – Hiperborejci, mitski narod na krajnjem severu, za koji se verovalo da je nevin i blagosloven od bogova Hўpĕrī/on,-ŏnis, m. (`Υπερίων) – jedan od Titana, Uranov i Gein sin; otac Heliosa, Selene (Lune) i Eos (Aurore, Zore) Hўpermnestr/a,-ae, f. (`Υπερμνήστρα) – Danajeva kćer, jedina od Danaida koja je svom čoveku poštedela život hypŏcaustr/um,-i, n. (`υπόκαυστρον) – zagrejana prostorija ispod parnog kupatila u koju se toplota dovodila delom kroz pod a delom kroz zidove hўpŏcrĭt/a,-ae, m. (hўpŏcrĭt/es,-ae, m. `υποκριτής) – pantomimičar, glumac koji je pesmom i gestikulacijom predstavljao nečije predavanje (slično prenosu vesti za gluvoneme) hўpŏdĭdascăl/us,-i, m.(`υποδιδάσκαλος) – učitelj za manju decu hўpŏmnēm/a,-ătis, n. (`υπόμνημα) – zapis, ispis, za/beleška, napomena hўpŏthēc/a,-ae, f. (`υποθήκη) – zalog, otkup/nina, hipoteka Hypsĭpўl/e,-es, f. (`Υψιπύλη) – kći kralja na Lemnosu koja je spasila oca kad su sve žene na Lemnosu ubile svoje muževe; udata za Jasona
Hyrcān/i,-ōrum, m. – narod na Kaspijskom jezeru (mare hyrcanum)
Share this:
Twitter
Facebook
Kommentera
Sök
Arkiv
december 2012 november 2012
Meta
Registrera Logga in
djela Twenty Ten-temat. Skapa en gratis webbplats eller blogg på WordPress.com.
Följ
Följ “djela” Få meddelanden om nya inlägg via e-post. Skapa konto
Skapa en webbplats med WordPress.com
djela Izabrana djela Milosava Popadica
Hoppa till innehåll
Latinskosrpski, I, K
I I – deveto slovo latinske abecede. I. = in, infra, ipse, Isis i slično; IDQ = iidemque; I.H.F.C. = ipsus heres faciundum curavit; IMP. = imperator, imperium iăc/ĕo, -ŭi,-ĭtum,-ēre, (jăc/ĕo) v. II – 1) leći, ležati iaceo in gramine/lecto – ležim u travi/ krevetu; iacuit ad pedes eius/sub arbore – ležao je kod njenih nogu/pod drvetom; 2) pasti, ležati mrtav/ranjen iacui pro patria – padoh za otadžbinu; victa iacet pietas – poražena pobožnost leži; 3) pasti u postelju, ležati bolestan iaceo in lecto – pao sam u postelju; i. ad quartam horam, post hanc vagor – ležim do četiri sata, posle lutam; 4) mirovati mare iacet – more je mirno; omnia hic iacent – ovde je sve mirno; 5) ležati, nalaziti se, prostirati se locus iacet inter Apenninum et Alpes – mesto se nalazi između Apenina i Alpa; 6) utonuti iacet in oblivione – palo je u zaborav; iaceo in amore – zaljubljen sam; vita in tenebris iacet – život tone u tamu; 7) dangubiti, lenstvovati i. Brundisii – gubim vreme u Brindiziju; 8) biti malodušan, nemoćan iacet, obiecit hastas –leži izložen kopljima; pauper ubique iacet – siromah svuda leži; iustitia iacet – pravda je nemoćna; 8) potceniti, prezreti iacent ea, quae improbantur – preziru ono što je nepoćudno; ars illa iacet – ta veština se ne ceni; 9) nomen iacet in adversariis – ime je još u beležnici [nije uneto u protokol]; 10) stajati na raspolaganju verba iacentia sustulimus e medio – uzeli smo reči koje nam stoje na raspolaganju; 11) pretia praediorum iacent –postavljaju cene zemlje
iăcĭo, iēci, iactum,-ĕre, (jăcĭo) v. III – 1) baciti, bacati alea iacta est – kocka je bačena;iacit fulmen in terras/in mare – baca munje na zemlju/u more; iecit lapides post terga –bacao je kamenje preko sebe; 2) ispuštati, širiti iacit odorem – širi miris; iecit scutum –od/bacio je drveni štit; iacit (epistola) interdum nonullos igniculos viriles – ubacio je (u pismo) nekoliko iskrica muževnosti; iacit odium – širi mržnju; 3) iacit contumeliam in eum – baca mu uvrede; iecit probra in feminas – grdi/sramoti žene; iaciunt crimen/assiduas querulas – bacaju krivicu/stalne žalbe; 4) nabaciti [u govoru] inter alias res iacit, oportere omnia decreta rescindi – između ostalog nabacio je da treba ukinuti sve dekrete; 5 postaviti iecit fundamenta urbi/pacis – položio je temelje gradu/miru; iecit muros –podigao je zidine Iach/us,-i, m. (`Ίαχος) – 1) Bakhov atribut; 2) vino iactan/s,-tis,a. (jactans) (particip od iacto) – hvalisav, gord i. sui – hvalisav, gord na sebe iactanter, (jactanter) adv. – vhalisavo, gordo, uobraženo iactanĭ/a,-ae, f. (jactantia, iacto) – havlisanje, razmetanje, uobraženost i. militaris – vojničko hvalisanje iactātĭ/o,-ōnis, f. (jactātĭ/o) – 1) bacanje i dobacivanje; 2) silovite kretnje kod govornikai. corporis/manus – silovite kretnje tela/ruku; i. navis – ljuljanje broda; i. maritima –burno more; 3) hvalisanje, razmetanje i. verborum – [samo] verbalne pretnje; 4) silovito uzbuđenje i. popularis – dodvaranje masama iactāt/or,-ōris, m. (jactāror) – hvalisavac iactāt/us,-us, m. ( jactāatus) – razmetanje iactĭt/o,-aci etc., v. I (jactĭto) – stalno ponavljati i. ridicula intexta versibus – večno ponavljam dosetke utkane u stihove iact/o,-avi, etc, v. I (jacto)(iacio) – 1) baciti, bacati iactavit iugum – bacio je jaram s vrata; iactavit hastas/faces in tecta – bacao je koplja/buktinje na krov; iactant – bacaju oružje; 2) zadati/naneti ranu iactaverunt vulnera – ranili su jedan drugoga; 3) iactant merces postavljaju cene; iacto mea – izbacujem/dajem moju cenu; 4) iactavit lucem/colorem – širio je svetlost/ boju; 5) reći, izneti u govoru iactavit verba/preces/probra – izgovorio je reči/molbu/uvrede; iacto terrorem – pokušavam da [govorom] pobudim strah; 6) silovito bacati, razmahivati, vitlati iactant cerviculam – biju se jastukom; iactant oculos – bacaju poglede; 7) iactor adversa tempestate – bacam se protiv oluje; iactor febri – imam temperaturu; iactor domi meae – brine me moj dom;numus iactatur – vrednost novca skače i pada; iactantur voces – čuju se glasovi [govori se]; 8) iactavit brachia – vitlao je rukama; 9) izbrbljati se iactavi rem concione – izbrbljao sam se na skupu; iactavi illud condicionibus – izrekao sam to bez
uvijanja; 10) razmetati se, prsiti se iacto me ei – razmećem se/prsim se pred njim; quum se iactare solebat – kao što ima običaj da se hvali; 11) iacto me (iactor) – bavim se intenzivno iactor forensi labore – bavim se sudskim poslom; 12) iacto genus et nomen – s ponosom navodim rod i porodicu; iacto victoriam esse meam – izjavljujem da je pobeda moja iactūr/a,-ae, f. (jactūra) – 1) bacanje, izbacivanje in mari iacturam facio – bacam u more; 2) žrtvovanje; 3) gubitak, šteta, oštećenje accipio iacturam – prihvatam štetu iact/us,-us, m. (jactus) – 1) bacanje i. fulminum – bacanje buktinja; 2) domašajintra/extra teli iactum – na domašaj/van domašaja oružja; 3) iactu se dedit in aequor –baci se u more; 4) iactus retis – bacanje ribarske mreže iăcŭlābĭl/is,e. a. (jăcŭlābĭlis) (iaculor) – što može da se baci telum iaculavile – oružje koje se baca, koplje, strela itd iăcŭlātĭ/o,-ōnis, f. (jăcŭlābtĭo) – bacanje iăcŭlāt/or,-ōris, m. (jăcŭlātor) – bacač i. audax truncis evulsis – smeli bacač iščupanih stabala iăcŭlātr/ix,-īcis, f.(jăcŭlātrix) – Artemida/Dijana iăcŭl/or,-atus sum,-ari, v. dep. I (jăcŭlor) (iaculum) – 1)bacati, vitlati i. ignes/silices in hostes – bacam glavlje/kamenje na neprijatelje; 2) iaculor me in tela hostium – bacam se na neprijateljsko oružje; 3) iaculatus sum verba – izrekao sam poruku; 4) iaculatur lucem – širi svetlost; 5) iaculor multa – ciljam/reflektujem na mnogo stvari; 6) bacati koplje i. in dextrum latus totum diem – bacam koplja na desno krilo celi dan; 7) iaculatus est sententiis obliquis in uxorem – napao je ženu zakukuljenim rečima iăcŭl/um,-i, n. (jăcŭlum)- koplje iăcŭl/us,-a,-um, a. (jăcŭlus) – bačen rete iactulum – za/bačena mreža iam, adv. (jam) – 1) već scio iam – već znam; iam a prima adolescentia – već od rane mladosti; iam dudum – već odavno; 2) uskoro, ubrzo, za tren ille qiudem aut iam hic aderit, aut iam adest – on će uskoro doći, ili je već tu; iam intelliges – razumećeš već; iam ut – što pre; 3) (naredba, zapovest) sad iam age – izvrši sad; iam parce – prekini sad; 4)(sa negacijom ili pitanjem u negativnom obliku) – više non iam hic est – to više nije; non iam – sad ne; ut iam – da [bi] upravo sad; si iam – ako već; tum iam – već tada ĭambĕ/us,-a,-um, a. – jambski ĭamb/us,-i, m. – 1) metrička stopa jamb, ˉ ˘ ; 2) pesma ispevana u jambskim stopama iamdĭu, adv. (jamdĭu) > iam (pojačano) – davno već, već sasvim iamdūdum (iam-iam) (jamdūdum, jam-jam) > iamdĭu Iānĭcŭl/um,-i, n. (Ianus)(Jānĭcŭlum) – jedan od sedam bregova Rima
Iānĭcŭl/us,-i, m. (Jānĭcŭlus) mons/collis Ianiculus > Ianiculum Iānĭgĕn/a,-ae, comm. (Ianus+gigno) )(Jānĭgĕna) – Janusova deca iānĭt/or,-ōris, m.(iānĭa) (jānĭtor) – vratar, čuvar, stražar iānĭtr/ix,-īcis, f. (janitrix) – žena vratar ĭanĭth/is,-ĭdis, f. – cvetljubičice ĭanthĭn/us,-a,-um, a. – boje ljubičice, ljubičast iānŭ/a,-ae, f. jānŭa) – 1) vrata ianuam aperio – otvaram vrata; 2) ulaz ianua Ditis – ulaz u podzemni svet; 3) uvod, pristup (u govor) ailiâ ianiâ ingredior in causam – na drugi način pristupam problemu Iānŭāl/is,-e, a. (Janualis) – Janusov, što pripada Janusu Iānŭārĭ/us,-ĭi, m. (Iānus) (Januarius) – 1) mensis Ianualrius – januar; Kalendae Januarii – prvi januar; Idus Januarii – januarske ide (15 januar); 2) Janusov Iān/us,-i, m. (Janus) – 1) Janus, bog svakog početka; bog godine/godišnjih doba; 2) kapija kroz koju je vojska išla u rat; 3) kapija, ulaz claudere ianum – zatvoriti kapiju; janus apertus – otvorena kapija; 4) izlazi (bilo ih je tri) koji su vodili iz foruma u najbliže ulice Rima ianus summus/medius/imus – visoka/srednja/niska (mala, unutrašnja) Īăpĕt/us,-i, m. (`Ιαπετός) – jedan od Titana, otac Prometeja, Epimeteja, Atlasa i Menoeteja; Īăpĕtīŏnĭdes – Japetovi potomci Ĭāpўd/es,-um,m. (pl.) – narod u severozapadnoj Iliriji, Japodi Ĭāpўdĭ/a,-ae, f. – zemlja u kojoj su živeli Japodi, Dalmacija Ĭāpўs,-ўdis, a. – japodski Ĭāpy/x,-ўgis, m. – Dedalov sin, osnivač kolonije u južnoj Italiji Ĭāpўgĭ/a,-ae, f. – Apulija, Kalabrija Ĭarbas/-ae, m. – afrički kralj koji je Didoni dozvolio da osnuje Kartaginu Īăsĭd/es,-ae, m. – potomci Jasija = Palinur Īăs/is,-ĭdis, f. – Jasijeva kći = Atalanta Īăsĭ/us,-ōnis, m. (`Iάσιος, `Iασίων) – sin Zevsa i Elektre, brat Dardanusa, Demetrin miljenik Īăs/on,-ŏnis, m. (`Iάσων) – Esonov sin, vođa argonauta Īăsonĭd/es,-ae, m. – Jasonovi potomci ĭasp/is,-ĭdis, f. (`ίασπις) – zeleni dragi kamen, jaspis ĭātrălĭpt/a,-ae, m. (`ιατραλίπτης) – lekar koji je lečio mastima Ĭāzўg/es,-um, m. (pl.) – sarmatski narod na Dunavu, Jazigi; Ĭāz/yx,-ўgis, a. – jaziški Ĭb/er,-ĕris, m. – Iber, pripadnik Ibera Ĭbēr/es,-um, m. (pl.) – Iberi, narod u Španiji; Ĭbēr/i,-ōrum, m. (pl.) – Iberi
Ĭbērĭ/a,-ae, f. – Iberija, Španija Ĭbēr/us,-i, m. – reka Ebro ĭbĭ, adv. (is) – 1) tamo, onamo ibi fui – tamo sam bio; ibi fortunas suas constituit – tamo sam se skrasio; velim ibi malis esse, ubi aliquo numero sis – dabogda da se neko zlo desi tamo gde ti nešto predstavljaš; ibi loci – onamo, onde; 2) onda, tada, zatim ille ubi me vidit – tada me taj video; ibi homo coepit – onda čovek poče; ibi denum – onda najpre; 3)(pleonastično) ibi tum – onda zatim = zatim; 4) tom prilikom ibi peccavi – u tome sam pogrešio; ibi iuventutem suam exercuit – i u mladosti je vežbao ĭbĭdem, adv. (ibi+dem) – 1) na istom mestu coenati discubuerunt i. – gde su jeli tu su i spavali; i. loci res est – na istom mestu; 2) upravo tada, u to vreme īb/is,-ĭdis, f. (`ίβις) – ibis, jedna vodena ptica u Egiptu zaveštana Izidi ibes maximam vim serpentium conficiunt – ibisi velikim naporom savlađuju guje Ībўc/us,-i, m. (`Ίβυκος) – grčki pesnik oko 540 pre Hr. Īcădĭ/us,-ĭi, m. – glasoviti gusar Īcărĭ/a,-ae, f. (`Iκαρία) – ostrvo u Egejskom moru Īcărĭ/us,-ĭi, m. (`Iκάριος) – bratTindara, Penelopin otac Icariot/is,-idis – Penelopa Īcăr/us,-i, m. (`Ίκαρος) – Ikar, sin Dedala, koji je leteo isuviše blizu Sunca pa su mu se vosak na krilima istopio i pao je u more; to mesto se zvalo mare icarium – Ikarovo more iccirc/o > idcirco Icēn/i,-ōrum, m. (pl.) – narod u Britaniji ichneum/on,-ŏnis, m. (`ιχνεύμων) – faraonski pacov ichnŏbăt/es,-ae, m. (`ιχνοβάτη) – pas tragač; Akteonov pas īc/o,-i,-tum,-ĕre, v. III – 1) pogoditi, udariti ici femur eius – pogodio sam ga u butnu kost;ictus lapide – pogođen kamenom; ictus e coelo (fulmine ictus) – pogođen gromom; ictus telo – pogođen kopljem; 2) sklopiti ico foedus cum eo – sklapam savez s njim; 3) ictus –uzet, pogođen ictus desideriis – savladan požudom; ictus metu – zapanjen od straha; ictus conscientiâ – griža savesti; 4) ict/us,-us, m. – moždani udar īc/on,-ŏnis, f. (ε`ικών) – portret, slika, ikona ictĕrĭc/us,-a,-um, a. (`ικτερικός) – koji ima žuticu, žutičav ict/is,-ĭdis, f. (`ικτίς) – veverica ict/us-us, m. (ico) – 1) kap, kaplja, moždani udar; i. solis – sunčani udar; 2) ujed . serpentis – zmijski ujed; 3) udarac i. securis – udarac sekirom; 4) i. gladiatoris – udar mačevaoca; i. pilorum – kiša kopalja, napad kopljima; i. fulminis – udar groma; 5) i. alorum/pennarum – zamah krilima; 6) i. remorum – zaveslaj; 7) (muzika) takt; 8) i. calamitatis – zla sreća, nesrećan slučaj; hoc non habet ictum quo animum pellet – to ne može da pogodi/ugrozi dušu; 9) opasnost innocentia tua est sub ictu – tvoja nevinost je
u opasnosti; venio sub ictum – izlažem se opasnosti; sum extra ictum – nalazim se van opasnosti; 10) tren uno ictu temporis – za tren oka ĭd (eius, eī, id, eō; ea, eōrum, iīs, ea, iīs; > is) – 1) pokazna zamenica srednjeg roda – tohomo id aetatis – čovek tih godina/te starosti; id temporis –u to vreme; illud, quod sopra scripsi, id tibi confirmo – ono što sam napred napisao, to ti potrvrđujem; id est – to jest; id quos – to/ono što; id quod debet, patria delectat – ono što treba, otadžbina zahteva; in id – uz to, pored toga; ex eo quod – iz onoga što; eo ipso – tim samim; 2) lična zamenica 3 l. sing. srednjeg roda – ono > is Īd/a,-ae, f. (`Ίδη, `Ίδα) – 1) velika planina na kojoj je Paris video tri boginje i na kojoj je Zevs ugrabio Ganimeda; 2) planina na Kritu na kojoj je Zevs odrastao īdae/us,-a,-um, a. 1) pastor (hospes) idaeus – Paris; mater idaea – Kibela; naves idaeae – trojanski brodovi Īdălĭ/um,-ĭi, n. (`Ιδάλιον) – rt na Kipru na kojem se nalazio Afroditin hram idcirco, adv. – radi toga, zbog toga, iz razloga neque idcirco opus intermittit – niti zbog toga treba napustiti ĭdĕ/a,-ae, f. (`ιδέα) –1)praslika, ideja, predstava, zamisao; 2) vanjski oblik; 3) pojam īdem, ĕădem, ĭdem, pokazna zamenica (is+dem, ae+dem, id+dem) – 1) taj isti, jedan te istiego et tu eosdem amicos habemus – ja i ti imamo iste prijetelje; idem mihi licet – isto je i meni dopušeno; omnes Galli eosdem mores habent et iisdem deis sacrificant – svi Gali imaju iste običaje i prinose žrtve istim bogovima; ob eandem causa – iz istog razloga; idem semper vultus – uvek isti izraz lica; amicus est tamquam alter idem – prijatelj je isto što i drugo ja; ego idem – ja lično; tu idem – ti isti; hic idem (idem hic) – ovo isto; ille idem (idem ille) – on lično; unus et idem – jedan isti; idem iste Mithridates – onaj isti Mitridat;idem iuris, idem consilii – ista prava, iste presude; 2) kao i, isto tako cibus suavissimus et idem ad concoquendum facillimus – veoma ukusno kao i (a isto tako i) lako varljivo jelo;inventi sunt multi qui vitam pro patria profundere parati essent, iidem gloriae ne minimam quidem iacturam facere vellent – ima ih dosta koji su spremni dati život za otadžbinu i da se istovremeno odreknu slave; ad satrapen eundeque generum regis se contulit – okupljaju se kod satrapa kao i kod kraljevića; 3) idem non est pertinentia et perseverantia – prkosnije isto što i upornost; Gallorum eadem oppugnatio est ac Belgarum – napad Gala je isti kao i Belga; iisdem verbis – istim rečima; eadem nocte accidit, ut esset luna plena – iste noći desilo se da je mesec bio pun; idem facit occidenti –čini isto kao onaj koji ubija; ĕādem, adv. – na istom putu; ĕōdem, adv. – ka istom mestu;ĭdentĭdem (idem et idem) – stalno nanovo revolvor identidem in Tusculanum – vrtim se ukrug u Tuskulanumu
ĭdĕo, adv. – zbog toga, stoga, zato; toga radi i. felicia bella vestra sunt, quia iusta sunt – vaši ratovi su srećni zbog toga što su pravedni; neque i. disputabo quod putem, sed ut doceam – zato neću da diskutujem o tome šta mislim, nego da izložim ĭdĭōt/a,-ae, m. (`ιδιώτης) – neznalica, neotesanac, prostak, laik ĭdĭōtism/us,-i, m. (`ιδιωτσμός) – otrcana fraza, idiotizam Idm/on,-ōnis, m. (`Ίδμων) – Arahnin otac īdōl/on,-i, n. (ε`ίδωλον) – prikaza, utvara, sablast, duh; > idol Īdŏmĕne/us,-ĕi, m. (`Ιδομενεύς) – Idomenej, Deukalionov sin, kralj na Kritu ĭdōnĕe, adv. – na odgovarajući/pravi način, korisno ĭdōnĕ/us,-a,-um, a. – 1)koristan, prikladan, zgodan tempus idoneum ad agendum – zgodno/ odgovarajuće vreme za akciju; idoneus pugnae/bello – povoljno za bitku/rat; 2) zadovoljavajući, pouzdan, siguran testis i. – pouzdan svedok; i. imperator – sposoban zapovednik/vladar; impertio hominibus idoneis indigentibus – delim vrednim ljudima kojima je pomoć potrebna īdos, n. (indecl.) (ε`ίδος) – slika Ĭd/us,ŭum, f. (pl.) – datum koji deli mesec na dva jednaka dela, t.j. 15 mart, maj, juli, oktobar, odnosno 13 u ostalim mesecima res ante Idus acta sic est: nam haec Idibus mane scripsi – stvar je pre Ida tako obavljena: čim je svanulo, potpisao sam; ruinae fortunarum tuarum tiibi impendent proximis Idibus – propast (gubitak) imanja predstoji ti u toku narednih Ida [kamate su se plaćale o Idama] Īdÿ/a,-ae, f. (`Iδυϊα) – Medejina mati īdyllĭ/um,-ĭi, n. (ε`ιδύλλιον) – 1) mala slika; 2) > pastirska pesma, idila iĕc/ur,-ōris/iĕcĭnŏris/iĕcĭnĕris, n. (jecur) – jetra, džigarica iĕcuscŭl/um,-i, n. (dem. od iecur) – jetrica iēiūnĭōs/us,-a,-um, a. (jejuniosus) – izgladneo, isposni, veoma posan iēiūnĭt/as,-ātis, f. (jejunitas) – 1) post 2) ispaštanje; 3) trezvenost; 4) praznina; 5) mršav tekst/govor; 6) neupućenost, nepoznavanje i. bonorum artium – neupućenost u dobre veštine iēiūnĭ/um,-ĭi, n. (jejunium) – post, ispaštanje; 2) gladovanje, uzdržavanje od hrane; 3) glad satio ieiunia – zadovoljavam glad/ovanja; 4) mršavost i. agri – mršavost njive iēiūn/us,-a,-um, a. (jejunus) – 1) postan, trezan ita i. ne aquam quidem gustarim – tako postim da i vode ne okušam; sonus i. – krčanje creva; 2) žedan ieiuna cupido – žeđ; 3) prazan, mankav corpora suco ieiuna – tela oskudna sokom; 4) lakom, pohlepan imperii divitiarumque avidi ieiunique – pohlepni i lakomi na vlasti i bogatstvo; 5) jalov, neplodan i.ager – neplodna njiva; 6) beznačajan, zanemarljiv, nemoćan
ientācŭl/um,-i, n. (jentaculum) (iento) – doručak ient/o,-avi, etc, v. I (jento) – doručkovati ĭgĭtur, veznik – 1) dakle, prema tome in quo igitur loco est animus? – gde sedakle nalazi duša?; 2) (naročito u ironičnim pitanjima) haec igitur est tua disciplina? – to li je, dakle, tvoje znanje?; 3) (zbirno) pro imperio, pro exercitu, pro provinica, pro his igitur omnibus rebus – za imperiju, za vojsku, za provinciju, dakle za sve te stavke ignār/us,-a,-um, a. – 1) neznan, neiskusan, neupućen i. physicorum – neupućen u filozofiju prirode; 2) neposvećen non sumus inari – nismo neupućeni/neposvećeni [znamo]; 3) me ignaro et inopinante – bez mog znanja; 4) lingua ignara – nepoznat jezik; regio hostibus ignara – oblast neprijatelju nepoznata ignāve (ignaviter), adv.– sporo, mlitavo, mlako, bezvoljno ne quid timide, ne quid ignave faciamus – da to ne radimo ni ustaručavajući se, ni bezvoljno/tromo ignāvĭ/a,-ae, f. – sporost, mlitavost, tromost, bezvoljnost inertia, ignavia, desidia, luxuria– lenjost, tromost, dokonost, razvrat ignāv/us,-a,-um, a. (in+gnavus=navus) – 1) trom, lenj, mlitav, jadan; 2) rasejan; 3) kukavički, slabićki i. miles et timidus – bedan i strašiv vojnik; 4) ubitačan frigus/aestus ingavum – ubitačna studen/vrućina; ignav/us,-i, m. – bednik, ulizica in victoria vel ignavis gloriari licet – u pobedi i kukavici pristaje da se raduje ignesc/o,-ĕre, v. III (ignis) – zapaliti se, upaliti, buknuti se mundus ignescit – svet je buknuo; ira ignescit – gnev je buknuo ignĕ/us,-a,-um, a. – 1) vatren; zapaljen, upaljen sidera ignea – upaljene zvezde; ardor i. – vatreni žar; vis ignea – vatrena snaga; ignea natura animi – vatrena priroda duše; 2) vreo sol i. – vrelo sunce; 3) ignea celeritas – vrtoglava brzina; motus i. – vrtoglavo kretanje; 4) sjajan, bleštav, užaren, plamen homo i. – sjajan čovek; furor i. – usijani gnev ignĭcŭl/us,-i, m. (dem. od ignis) – 1) vatrica; plamičak i. desiderii tui – plamičak tvoje želje; 2) začetak, početak, poreklo, iskra natura nobis dedit igniculi, quos malis moribus restinguimus – priroda nas je obdarila iskrama koje lošim navikama gasimo; iacit igniculi viriles – iz njega vrcaju iskre muževnosti/snage ignĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. (ignis+fero) – vatronosan, vatren ignĭgĕn/a,-ae, m. (gigno) – «iz vatre rođen» (bog Bakh) ignĭp/es,-ĕdis, a. – «vatrenih nogu» – munjevito brz ignĭpŏten/s,-tis, a. – «vladar vatre», Efest, Vulkan ign/is,-is, m. – 1) vatra casa comprehendit ignem – kuću obujmila vatra; materies admoto igne ignem concipit – tvari pokretane vatrom primaju vatru; igni fieri prohibuit –da se [stražarske] vatre ugase; ignem accendo – palim vatru; ignem operibus infero –
palim dela; extinguo ignem – gasim vatru; igni interficit/necit/cremat – vatrom ubija/uništava/gori; 2) igni thessali – stražarske vatre; igni spectatus – vatrenom isproban; oriens ille ignis – ; 3) sjaj igni oculorum – sjaj očiju; ostendit ignem suum – pokazala je svoj sjaj; curvati igni – rogovi meseca; 4) žar, želja exarsere igni animo – goreti od duševnog žara; caeco carpitur igno – umirem od tajne ljubavi; ignis meus –moja ljubav; 5) požar, ratni požar, rat; 6) visoka temperatura sacer i. – groznica ignisĭcĭ/um,-ĭi, n. (ignis+specio) – vračanje u vatru; predskazanje vatrom ignīt/us,-a,-um, a. – užaren ignōbĭl/is,-e, a. – 1) nepoznat, nečuven homo i. – nepoznat čovek; magister dicendi i. –nepoznatmajstor govorništva; mons i. – nepoznata planina; 2) beznačajan, neslavan, niskog porekla, prost familia i. – porodica niskog porekla; i. agmen – prost vojnik;3) (kao imenica) puk, prost svet nobiles atque ignobili – plemstvo i prost svet ignōbĭlĭt/as,-ātis, f. – neznatnost, neslavnost, nepoznatost i. aut humilitas sapientem non prohibet esse beatum – nepoznatost i nisko poreklo ne smetaju znanom da postane blažen; i, virorum – prostota ljudi ignōmĭnĭ/a,-ae, f. (in+nomen) – 1) gubitak časti, ugleda; 2) sramota, bruka ignomiam infero ei – nanosim mu sramotu (sramotim ga); milites cum ignomiâ dimissi – otpušteni sramotni (osramoćeni) vojnici; ignomiam accipio/perfero/habeo – prihvatam/podnosim/imam sramotu; i. navium amissarum – sramota zbog izgubljenih brodova ignōmĭnĭōs/us,-a,-um, a. – sramotan fuga ignominiosa – sramotno bekstvo ignōrābĭl/is,-e, a. (ignoro) – nepoznat homo i. oculis meis – meni nepoznat čovek ignōrāntĭ/a,-ae, f. – nepoznatost, neznanje temeritas et i. – bezobzirnost i neznanje; i. loci/literarum – nepoznavanje mesta/spisâ ignōrānĭ/o,-ōnis, f. – neznanje, nepoznavanje i. locorum – nepoznavanje mestâ; i. decori – nepoznavanje reda/običaja; i. sui – nepoznavanje sebe ignōr/o,-avi,-atum,-are, v. I (ignarus) – 1) ne biti upoznat, obavešten, upuće, posvećen i. Aristiden/causam – nije mi poznat Aristid/razlog; 2) ignoratus evasit – izvukao se krišom; 3) (u pasivu) ignoratus Romanos aggreditur – nije znao da Rimljani napadaju; eloquentia eius ante consulatum ignorata – njegova rečitost pred konzulima je ignorisana; 4) (sa de) Lepidus ignoravit de filio – L. nije bio obavešten o sinu (nije znao kakva je njegova sudbina); 5) (acc.+inf.) quis ignoravit Pompeium fecisse foedus – koji nije znao da je Pompej sklopio savez; 6) ille ignorat quam vere id fiat – on ne zna kako se to stvarno radi ignoscen/s,-tis, a. (particip od ignosco) – pomirljiv
ign/osco,-ōvi,-ōtum,-ĕre, v. III – zanemarujem, zanemariti grešku, progledati kroz prste; oprostiti ignosco ei – opraštam mu; hoc ignoscant dii populo romano – to bogovi opraštaju Rimljanima; mihi ignoscite, si – nemojte mi zameriti ako; i. vitiis eius – zanemarujem njegove mane; i. peccatum eius – opraštam mu greh; dementia ignoscenda – izlapelost koja zaslužuje oproštaj ignōt/us,-a,-um, a. (in+notus) – 1) neznan, nepoznat i. homo – nepoznat čovek; rwes in vulgus ignota – stvar nepoznata u narodu; tibi non est ignotus cursus meus – tebi nije nepoznat (tebi je poznat) moj pravac; sonitus i. – nepoznata buka; 2) prost, niskog poreklamater ignota – mati niskog roda; ignoti homines ac repentiti – ljudi niskog roda i skorojevići; 3) neobavešten aliqod ignotis notam facio – pravim zabelešku o nečem nepoznatom īle/x,-ĭcis, f. – cer, brdski hrast (Quercus ilex) īlĭ/a¹,-um, n. (pl.) – 1) mali stomak, slabine suffodit ilia equis – proburazi slabine konjske;duco/traho ilia – dahćem, stenjem, naprežem slabine; ilia ei rumpuntur invidiâ – puca od zavisti; 2) creva Īlĭ/a²,-ae, f. – trojanska Rea Silvija Īlĭăd/es,-ae, m. (`Ιλιάδης) – 1) Trojanac = Ganimed; 2) sinovi Ilije = Romul i Rem Īlĭ/as,-ădis, f. (`Ιλιάς) – 1) Homerova Ilijada; 2) Trojanka Īlĭ/i,-ōrum, m. – Trojanci Īlĭŏn/a,-ae, f. (`Ιλιόνη) – najstarija kći Prijama i Hekube Īlĭŏne/us,-ei, m. – jedan od Niobinih sedam sinova Īlĭ/os > Ilion Īlīthÿi/a,-ae, f. (Ειλείθυια) – boginja porođaja > Iuno Lucina ill/a,-ius,-i,-am,-a; ill/ae,-arum,-is,-as,-is 1) pokazna zamenica ženskog roda – ta, ona;illa vox inhumana – onaj neljudski glas; 2) lična zam. 3. l. sing. ž. r.[koristi se u nom. dok se u kosim padežima koriste odgovarajući padežni oblici od ea > ea] – ona ait illa – ona reče; att illa – a/ali ona; atque illa dixit, quod patrem suum plus quam se ipsam dilexit – i ona je rekla da svoga oca voli više nego samu sebe; natura hominis beluis antecidit; illae enim nihil sentiunt praeter voluptatem – ljudska priroda prevazilazi prirodu životinja; one zaista ne osećaju ništa osim pohlepe/požude illăbĕfact/us,-a,-um, a. – nepokolebljiv, neraskidiv concordia illabefacta – neraskidiva sloga illā/bor,-psus sum,-i, v. dep. III – kliziti quae accepta sunt ore, in stomachum illabuntur – što se uzme ustima klizi u stomak illăbōrāt/us,-a,-um, a. – 1) neobrađen; 2) lako obradiv terra illaborata – zemlja laka za obradu; fructus i. – plod koji se dobije bez muke
illăbōr/o,-avi,-atum,-are, v. I – mučiti se illaboro aedibus – mučim se gradeći kući illac, adv. – u tom pravcu/smeru; na tu stranu; hac illac perfluit – teče s ove i s one [s obe] strane illăcessĭt/us,-a,-um, a. – neuznemiren, nedirnut illăcrĭmābĭl/is,-e, a. – 1) neoplakan, neožaljen; 2) neosetljiv na suze, srca kamenoga illăcrĭm/o,-avi,-atum,-are, v. I (illactimor,-atus sum,-ari, v. dep. I) – 1) briznuti u plač, zaplakati, oplakivati illacrimor morti eius – oplakujem njegovu smrt; i. errori meo –oplakujem moju grešku; i. sorti humanae/malis nostris – oplakujem ljudsku sudbinu/naše mane; illacrimans dixit – rekao je plačući; i. gaudio – plačem od radosti/sreće; 2) kapati, curiti illaes/us,-a,-um, a. – nepovređen, neozleđen corpus illaesum – neoštećeno telo illaetābĭl/is,-e, a. – neveseo ora i. – neveseo predeo illăqĕ/o,-avi,-atum,-are, v. I (in+laqueus) – hvatati u zamku, zamaći, naturiti zamku illaudāt/us,-a,-um, a. – nezavidan, odvratan, mrzak Busiris i. – mrski Busiris [egipatski kralj koji je strance prinosio na žrtvu Zevsu, ali ga je Herakle ubio] ill/e,-ius,-i,-um,-o; ill/-i,-orum,-is,-os,-is – 1) pokazna zamenica onaj ipse ille – isti onaj;hic et ille – jedan i drugi; ille aut ille – taj ili taj [neko]; 2) lična zamjenica 3 l. sing, m. r.[koristi se u nominativu, a u kosim padežima odgovarajući oblici od is > is] on namque ille vix decem annis unam coepit urbem – jedva da mu je bilo deset godina kad je zauzeo grad; ego contra quum indigerent pecuniâ, ille praesidio fuit – on je štitio onoga od kojeg sam ja potraživao novac; ipse ille – on isti illĕcĕbr/a,-ae, f. – 1)mamac; izazov; primamljivost maxima est i. peccandi impunitatis spes – nada da greh neće biti kažnjen predstavlja veliki izazov; illicebrae libidinum/voluptatis – mamci želja/strasti; illicebrae vitiorum – mamac prestupa; i. iuventutis – izazov mladosti; 2) zavodljiva osoba, zavodnik, zavodnica illĕcĕbrōs/us,-a,-um, a. – zavodljiv, zanosan illect/us¹,-us, m. (illicio) – mamac illect/us²,-a,-um, a. (lego) – nepročitan epistola illecta – nepročitano pismo illĕpĭd/us,-a,-um, a. – gadan, neprijatan, neugodan deliciae illepidae – neugodna zadovoljstva ill/ex¹,-ĭcis, a.(illicio) – 1) primamljiv, zanosan, zavodljiv; 2) ill/ex,-ĭcis, comm. – zavodnik, zavodnica ill/ex²,-ĭcis, a. ((legis) – bezakonit, bezvlastan; nezakonit illī, adv. – tamo
illībāt/us,-a,-um, a. – neumanjen, neskraćen, neoslabljen, neoštećen gloria illibata – neokrnjena slava; imperium illibatum – neokrnjena vlast; vires illibati – nepovređeni ljudi illībĕrāl/is,-e, a. – prost, neplemenit, nečastan, nizak poreklom, nečist, nepošten facinus i. – prosti fakin, vucibatina, hulja; res ad cognoscendum non i. – to ne bilo loše znati illībĕrālĭt/as,-ātis, f. – prostačko ponašanje, podlost, pokvarenost temno illiberalitatem avaritimque – prezirem prostaštvo i škrtost illībĕrālĭt/er, adv. – podlo, nepošteno, nisko, prostački illic, pokazna zamenica,(ille+ce) – onaj tamo monstra mihi illunc – pokaži mi onaj/onoga tamo illĭcĭne > illic ill/ĭcĭo,exi,-ectum,,-ĕre, v. III – 1) pri/mamiti; 2) uzbuditi; 3) raz/dražiti; 4) zavestiillexit coniugem in stuprum – naveo je ženu na razvrat; illicit eum in fraudem – zavodi ga u kriminal; ab eisdem ellecti sumus – zavedeni smo od njih illĭcĭtāt/or,-ōris, m. (in+licitor) – ponuda na licitaciji i. pono/oppono – postavljam/ odbijam ponudu illĭcĭt/us,-a,-um, a. – zabranjen, nezakonit, nedozvoljen īllĭc/o (ilico), adv. (in+loco?) – 1) na licu mesta; 2) smesta, odmah, brzo illīd/o,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1)staviti, prekriti, kliziti po i. manus ad vulnus – nosim ruku na ranu; 2) illidsit vultus solo – izložio je lice suncu; 3) smrviti serpens illisa morietur –zgažena zmija umire illĭg/o,-avi,-atum,-are, v. I –1) vezati illigavit eum distentum in currum – vezao ga je raspetog u kolima; illigavit manus post tergum – vezao mu je ruke naopako (iza leđa); 2) povezati, sastaviti illigo sententiam verbis – povezujem misao rečima; 3) učvrstiti illigavit pacem conditionibus – učvrstio je mir uslovima; 4) naneti, premazati illigo crustas in aureis poculis – pozlaćujem pehare; 5) uloviti u zamku regis amicitiâ illigor – vezan (ulovljen) kraljevskim prijateljstvom; illigatus angustis disputationibus – zapetljao se u tesnace rasprave illim > illinc illīmis,-e, a. (limus) – čist, bistar illinc, adv. – otuda, s te strane, na toj strani i. profectus est – otuda je došao; i. beneficium est – s te strane, otuda dobrobit dolazi ill/ĭno,-ĕvi,-ĭtum,-ĕre, v. III – mazati, pomazati, premazati, naneti i. aurum vestibus – ukrašavam odelo zlatom; illino tabulam ceris – premazujem tablu voskom; donum veneno illitum – poklon umočen u otrov
illĭquĕfact/us,-a,-um, a. (particip) – pretvoren u tečnost, istopljen voluptates illiquefactae – razuzdane strasti illītĕrāt/us,-a,-um, a. – 1) nepismen, neuk homo i. – nepismen/neuk čovek; 2) laički, nenaučan literae illiteratae – nenaučni spisi ill/o, abl. pokazne zamenice ille/illud – tim, onim; tom, onom illo – u tom pravcu/ smeru, tamo; ex illo – od tada illoc (illuc), adv. – tamo u tom pravcu huc atque illuc intuens – osvrćući se na jednu i na drugu stranu; illoc facio – na toj sam strani (pripadam toj stranci) illōt/us,-a,-um, (illaut/us,-a,-um), a. – prljav manus illotae – prljave ruke; sudor i. – neporani/smrdljivi znoj illuc, adv. – tamo, u tom pravcu > illic illūcĕ/o,-ēre, v. II – osvetliti capiti tuo pix illucet – katran svetli tvojoj glavi ill/ūcesco,-ŭxi,-ĕre, v. III – 1) zarudeti, zoriti illuscit – sviće; ubi illuxit, Romanus in aciem productus – čim svanu Rimljani stupiše u akciju; 2) zasvetliti, početi svetliti sol tertio die illuxit – sunce trećeg dana sinu; vox consulis illuxit populo romano in tantis tenebris – glas konzula vodio je Rimljane poput svećae u mraku ill/ud, (illīus, illī, illud, illō; illa, illōrum, illīs, illa, illīs), 1) pokazna zamenica – to [ukazuje na na nešto što sledi]: illud vereor ne – toga se bojim da ne; illud factum proprium est Thrasibuli – to je Trasibul lično počinio; 2) lična zamenica 3 l. sing. sr. r. – ono, to illū/do,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1)igrati (se) illudsi chartis – igram se (stavljam nešto šaljivo na papir); palla illudit talis – haljina igra oko članaka; 2) navesti, izvesti auro ilusae vestes – zlatom izvezene bluze; 3) ismejavati, rugati se, izrugivati se a) sa dat.: i. rebus humanis – rugam se ljudskim slabostima; b) sa acc.: miseros illudi nolunt – bednike ne žele da se ismejavaju; illusi artem – ismejavao sam umetnost; 4) podvaliti, prevariti Neroni illusit fortuna – sreća se narugala (je podvalila) Neronu; multis vadimoniis illusi et destituti –mnogim zalogama prevareni i napušteni; 5) pedes illusi – slabe noge (koje ne mogu da drže); 6) staviti na kocku, ostaviti na cedilu illusit vitam filiae – stavio je na kocku život kćerke; 7) oskrnaviti, poniziti illusit corpus mortui – oskrnavio je telo mrtvaca illūmĭnāt/e, adv. (illumino) – jasno, vedro, čisto, bistro dico i. – govorim jasno i glasno illūmĭn/o,-avi,-atum,-are, v. I (in+lumen) – 1) učiniti jasnim/svetlim; 2) osvetliti sol illuminat lunam sunce osvetljava mesec; 3) izbistriti, pojasniti, rasvetliti, osvetlitiilluminata sapientia – produhovljena mudrost; perfidia illorum horum fidem
illuminat – njihova izdaja osvetljava [baca svetlost] na njihovu veru; 4) ukrasiti corona illuminata gemmis –kruna ukrašena dragim kamenjem illŭsĭ/o,-ōnis, f. (illudo) – ironija, poruga, izrugivanje illustrāmenr/um,-i, n. (illustro) – sredstvo za ulepšavanje illustrātĭ/o,-ōnis, f. – živo, očigledno predstavljanje illustr/is,-e, a. (in+lux) – 1)sjajan, svetao, jasan i. sol – sjajno sunce; i. stella – sjajna zvezda; via lata et illustris – širok i svetao put; nox sideribus illustris – noć vedra i zvezdama osvetljena; 2) jasan, očigledan haec sunt testata (certa) et illustres – to su proverene i jasne stvari; 3) značajan, znamenit, sjajan, slavan, priznat, čuven maior et illustris incidit res – značajna stvar koja pada u oči; proelium illustre – slavna bitka; homo i. – slavan čovek; tempus/nomen illustre – slavno vreme/ime; illustri loco natus – rođen u slavnom mestu illustrĭ/us, adv. u komparativu – jasnije, sjajnije, vedrije illustr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) osvetliti, obasjati, ozračiti sol cuncta sua luce illustrat et complet – sunce svojom oklevajućom svetlošću obasjava i popunjava; 2) objasniti, pojasniti, izneti na svetlost dana i. verum – iznosim istinu na svetlost dana; i. ius obscurum – objašnjavam nejasno pravo; i. philosophiam veterem latinis literis – objašnjavam staru filozofiju latinskim slovima; 3) ulepšati, ukrasiti illustrat orationem – doteruje govor; 4) učiniti slavnim/poznatim – illustrat familiam – čini porodicu slavnom illŭvĭ/es,-ei, f. (luo) – 1) prljavština, nečistoća, gnus i. et squalor – prljavština i zapuštenost; 2) poplava i. aquarum – povodanj Illўrĭ/a,-ae, f. – Ilirija Illўrĭc/um,-i, n. – Ilirija, zemlja na kojoj žive Iliri Illўr/is,-a,-um, a. ilirski Illўrĭc/us,-a,-um, a. ilirski Illўrĭ/i,-ōrum, m. (pl.) – narod u Epiru i Dalmaciji Ilōt/ae > Helotes Īl/us,-i, m. (`Ίλος) – 1) Ilos, mitski kralj Troje, sin Trosa; 2) =Julus, nadimak Enejinog sina Askanija < Julije Cezar Īlv/a,-ae, f. = Elba (Laba) ĭmāgĭnārĭ/us,-a,-um, a. (imago) – prividan, nestvaran, imaginaran ĭmāgĭnātĭ/o,-ōnis, f. (imaginor) – uobraženje, zamisao, zamišljanje, predstavljanje ĭmāgĭn/or,-atus sum, -ari, v. dep. I – uobraziti, zamisliti, predstaviti u mašti, maštati ĭmāg/o,-ĭnis, f. – 1) slika, odraz imagines et statuae – slike i kipovi; Epicuri i. – Epikurov lik; i. ex aere – lik u bronzi (kip od bronze); 2) epistola atque i. – pismo i lik
[na pečatu]; 3)imagines – voštane figure poznatih predaka izložene u atrijumu u blizini ognjišta imagines fumosae – pocrnele voštane figure; non habeo imagines – nemam [likova] slavnih predaka; homo multarum imaginum – čovek kojim ima mnogo slavnih predaka; 4) predstava u svesti, ideja, pojam imagines extrinsecus in animos nostros per corpus irrumpunt – ideje/ predstave provaljuju u naša tela izvana; 5) utvara, priviđenje, sablast ; 6) sen, senka, privid imago Creusae – senka/priviđenje Kreuse [Enejine prve žene];umbra et imago equitis romani – senka i privid rimskih konjanika; somnus i. mortis – san je slika/privid smrti; deceptus imagine pacis – prevaren prividom mira; 7) opis i. temporum meorum – opis moga vremena; expressa i. nostrae vitae qutidianae – izrazita slika svakodnevnog života; plurima mortis i. – mnogostrana slika smrti; 8) odjek, eho i. vocis – odjek glasa ĭmāguncŭl/a,-ae, f. (dem. od imago) – sličica, mala slika; mali lik/kip; mala utvara imbēcilĭt/as,-ātis, f. (imbecillus) – 1)slabost, neotpornost i. murorum – neotpornost zidina; 2) osetljivost, nežnost, krhkost i. valetudinis – krhkost zdravlja; i. et fragilitas generis humani – nežnost i krkost ljudskog roda; 3) i. consilii/animi – maloumnost imbēcilĭ/us, adv. – bespomoćno, slabo, mlitavo imbēcil/us,-a,-um, a. – 1) slab, mlitav, mlohav senex i. – mlitavi starac; homo et valetudine et naturâ imbecillus – čovek je po prirodi i zdravlju slab; 2) nemoćan, bespomoćan medicina imbecilla – nemoćna medicina; imbecilla vox – glas bez snage; i. animus – nemoćan duh; 3) imbecill/us,-i, m. – maloumnik ignavi et imbecilli – lenjivci i maloumnici imbell/is,-e, a. (in+bellum) – 1) neborački, nesposoban za vojsku; mirnodopski imbelles timidique – nesposobni i sramežljivi; 2) ignavi et imbelles – lenčuge i neborci imb/er,-bris, m. – 1)pljusak, olujna kiša; provala oblaka erat i. maximus – bila je to prava provala oblaka; grandinis imber – gradna oluja; in imbri – po kiši; i. lactis – reka od mleka;i. lapidum – pljusak kamenica; ferreus imber – kiša/pljusak strela; i. sanguinis –krvoproliće; 2) oluja; 3) nevreme i. noctem hiememque ferens – noćna/zimska kiša; 4) kišnica cisternae servandis imbres – cisterne zaa skupljanje kišnice; 5) voda, tečnost imberbis,-e, (imberb/us,-a,-um), a. – golobrad filius/adolescentulus/iuvenis i. – golobrad sin/adolescent/mladić imbĭb/o,-bĭbi,-ĕre, v. III – 1) piti, upiti, popiti; 2) ispuniti tentum certamen animis imbiberant – bili su ispunjeni tako velikom borbenošću; 3) preduzeti imbīt/o,-ĕre, v. III – ući imbr/ex,-ĭcis, f. – 1) crep, šindra; 2) odvod za kišnicu
imbrĭc/us,-a,-um, a. – kišovit, kišan imbrĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. – kišonosan nubes imbrifera – kišonosni oblak imb/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1)pokvasiti, nakvasiti, namočiti, smokriti imbuit vestem sanguine – skvasio je košlju krvlju; manus imbutae nece (=sanguine) – ruke umrljane krvlju; 2) nabrizgati, prožeti imbutus religione – prožet verskim obzirima; imbutus superstitione/admiratione – ispunjen predrasudama/divljenjem; bellum odio imbutum –rat ispunjen mržnjom; imbutus vitiis – prožet manama; 3) uprljati bellum imbutum maculâ sceleris – rat ukaljan mrljama zločina; 4) posvetiti se i. me studiis – posvećujem se studijama; imbutus dialecticis – posvećen/upućen u pitanja dijalektike; 5) podučavati, učiti ; 6) uneti, usaditi; 7) poveriti; 8) imbuit terras vomere – uzorao je ledinu ralom ĭmĭtābĭl/is,-e, a. (imitor) – koji se može oponašati/podražavati; ponovljiv ĭmĭtām/en,-ĭnis, n. (ĭmĭtāment/um, n.) – oponašanje, podražavanje, imitiranje ĭmĭtātĭ/o,-ōnis, f. – oponašanje, podražavanje, imitacija i. imitationis – imitacija imitacije;virtus imitatione digna – vrlina vredna da se oponaša; consequor illud imitatione – postižem podražavajući to ĭmĭtāt/or,-ōris, m.– sledbenik, imitator natura creat imitatores – priroda stvara podražavaoce ĭmĭtātr/ix,-īcis, f. podražavateljka, imitatorka fama popularis i. gloriae – popularnost je imitatorka sklave; voluptas i. boni – uživanje je podražavanje dobra ĭmĭt/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1)podražavati, oponašati; verbis et sono imitantur deos – rečima i zvukom podražavaju bogove; imitaris statum meum – podražavaš moje držanje; imitatur penicillum meum – podražava moj stil; 2) predstavljati, podražavati nekoga signa imitantur veritatem – znamenja predstavljaju stvarnost; 3) zamenitiimitantur ferrum sudibus – zamenjuju koplja motkama; 4) ličiti humor potest imitari sudorem – vlaga može da liči na znoj immăd/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – ovlažiti (se) genae imadescunt lacrimis – obrazi se vlaže suzama immāne (immāniter), adv. – golemo, obilato,ogromno, strašno immān/is,-e, a. – 1) golem, ogroman, strahovit i. spelunca – ogromna pećina; immanes acta Herculis – golemi Heraklovi podvizi; immane poculum – glomazni pehar; praeda i. –golemi plen; i. avaritia – golema škrtost; immane quantum discrepat – golema količina je različita; 2) strašan, divlji, surov i. sum in bello – u ratu sam strašan; immane facinus –svirepo zlodelo; populus i. – surov narod; belua i. – svirepa zver; vates i. – besni pesnik-vidovnjak
immānĭt/as,-ātis, f. – 1) golemost, ogromnost serpens inusitatae immanitatis – zmija neobično velikih dimenzija; 2) prostranost; 3) strahota, surovost, neljudskost feritas et i. beluae – surovost i razmere zveri; asperitas et . naturae – oporost i prostranost prirode; i. vitiorum – razmere poroka; i. in animo – surovost duše; 4) i. ista verborum – preterivanje rečima immansuēt/us,-a,um, a. – neukroćen, divalj, nepopustljiv immātūre, adv. – nezrelo, prerano, žurno immātūrĭt/as,-ātis, f. – 1) nezrelost, maloletnost i. sponsae – maloletnost verenice; 2) preša, žurba quid i. tanta significat? – šta tolika preša znači? [čemu tolika žurba] immātūr/us,-a,-um, a. – nezreo, zelen herbae immaturae – zelena/nezrela trava; 2) maloletan i. puella – maloletna devojka; filius obiit i. – sin preminu sasvim mali immĕdĭcābĭl/is,-e, a. – neizlečiv immĕdĭtāt/us,-a,-um, a. – nepromišljen, neizmišljen, prirodan immĕm/or,-ōris, a. – 1) zaboravan, rasejan nox cibi et quietis immemor traducta est – noć provedena bez hrane i počinka; i. in testando nepotis – zaboravan da unese sestrića u testament; 2) ravnodušan i. libertatis – ravnodušan prema slobodi; i. difficultatum – ravnodušan prema teškoćama (ne obazirući se na teškoće); 3) neobavešten, neupućen i. rerum romanorum – neupućen u istoriju Rimljana immĕmŏrābĭl/is,-e, a. – neopisiv, neizreciv, nezapamćen, nečuven versus i. – nezapamćen stih immĕmŏrāt/us,-a,-um, a. – neiskazan, neizrečen, neimenovan immensĭt/as,-ātis, f. (immensus) – neizmernost, nemerljivivost, nepreglednost, beskrajnost i. camporum – nepreglednost poljâ; i. latitudinum – beskrajnost širine immnes/us,-a,-um, a. (in+metior) – neizmeran, nemerljiv, bezgraničan, beskrajan mare immensum – beskrajno more; aer i. – beskonačni vazduh; immensa magnitudo –neizmerna veličina; immensi fines ingenii – beskrajne granice genija immnes/um,-i, n. – 1) neizmerni/beskrajni prostor mons in immensum editus – beskrajno visoko brdo; per i. prorutus – u neizmernoj dubini; augeo ad i. – uvećavam do u bekonačnost; 2) immenso plus – veoma mnogo; 3) Aetna ardet in i. – Etna besno gori immĕ/o,-are, v. I (in+eo) – ulazim, ući immĕren/s-ntis, a. – nezaslužen, nedužan, nevin immentes hospites – nevini gosti;occidit immergentes ut sceleratos – ubio je nevine kao zločince immer/go,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1) uroniti, umočiti, potopiti i. manum in aquam – uranjam ruku u vodu; immersus in flumen – uronjen u reku; 2) ugnezditi se i. me
(immergor me) – uvlačim se krišom, gnezdim se; i. me blanditiis in consuetudinem eius –družim se s njim; i. me studiis – uranjam u studije immĕrĭto, adv. – bez krivice; non immerito – ne bez razloga; immeritissimo – bez ikakvog razloga immĕrĭt/us,-a,-um, a. – nezaslužen, bez razloga; i. mori – isuviše dobar da bi umro;immerito meo – bez moje zasluge/greške immersābĭl/is,-e, a. (in+merso) – koji ne može da se potopi/savlada immētāt/us,-a,-um, a. – neodmeren, neizmeren immĭgr/o,-avi,-atum,-are, v. I (in+migro) – useliti i. in domum et in hortos patwernos – useljavam u roditeljsku kuću i vrtove; i. in insolitum domicilium – useljavam u novi dom;i. in ingenium meum – postajem svoj gospodar immĭnĕ/o,-ŭi,-ēre, v. II – 1) prostirati se iznad coelum imminet orbi – nebo se prostire iznad grada; carcer imminet foro – zatvor je iznad foruma; 2) aedificia imminent muro –zgrade strše iznad zidina; 3) lunâ imminente – na mesečini; 4) gestus imminens – preteći gest; 5) progoniti; 6) predstojati, pretiti se bellum imminens – preteći rat [koji predstoji];clades imminens – preteći poraz; tempestas imminens – preteća oluja; 7) nastojati, upinjati se; 8) vrebati immĭn/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1) smanjiti, umanjiti; 2) skratiti, ograničiti, stesnitiimminuit tempus – skratio je vreme; 3) oduzeti, odbiti; 4) oslabiti, otupiti bellum imminuit vires – rat iznuruje ljude; 5) povrediti, uvrediti imminuit pudicitiam mulieris – osramotio je obraz ženi; 6) srušiti uništiti immĭnŭtĭ/o,-ōnis, f. – smanjenje, umanjenje i. dignitatis – umanjenje dostojanstva; i. criminis – odmazda, osveta; i. corporis – sakaćenje tela; nakaznost immisc/ĕo,-ŭi,-xtum (-stum),-ēre, v. II (in+misceo) – umešati (se); equites immiscerunt se peditibus – konjica se izmešala sa pešadijom; i. me bello – upuštam se u rat; i. me colloquiis montanorum – upuštam se u razgovor sa gorštacima immĭserĭcordīter, adv. – nemilosrdno immĭserĭcor/s,-dis, a. – nemilosrdan, surov immĭssārĭ/um,-ĭi, n. (immitto) – čatrnja, cisterna, gustijerna immĭssĭ/o,-ōnis, f. – prepuštanje, neobrezivanje i. sarmentorum – prepuštanje izdanaka da slobodno rastu immīt/is,-e, a. – ljut, strog, krut, surov homo naturâ et moribus immitis – čovek po prirodi i navikama surov; i. tyrannus – surovi tiranin imm/itto,-misi,-missum,-ĕre, v. III – 1) slati, poslati immisit servos ad spoliandum fanum – poslao je robove da pljačkaju svetilište; immisit gladiatores in forum – poslao je gladijatore u forum; 2) i. fugam ei – progonim ga u bekstvu; 3) baciti immiisit corpus
in undam – bacio je telo u talase; i. tigna in flumen – bacam balvane u reku; 4) uplesti aurum filis immittatur – zlatnim žicama veze; 5) saditi immisi plantas – posadio sam biljke; 6) pustiti i. eum in urbem – puštam ga u grad; 7) furia immissa superis – gnev pušten među bogove; immisit classis habenas – pustio je uzde brodovima (plovi punim jedrima); rotis immissis – juri punom parom; 8) immittit vitem – ne obrezuje lozu; barba immissa –zapuštena brada; 9) podsticati immisso equitatu iter remoratur – savetujem konjicu da ne ide na put imm/o (imo), adv. – 1) da, to jest naprotiv; štaviše, nipošto causa igitur non bona est? immo optima – stvar dakle ne stoji dobro? štaviše, grozno; hoc quid ad me? immo ad te pertinet – je li to nešto za mene? – to se tebe ne tiče; ubi fuit Sulla? num Romae? Immo (edepol/hercule, potius, vero, certe, etiam) longe abfuit – gde je bio Sula, u Rimu? – naprotiv, (kunem se) dugo je bio odsutan [iz Rima]; 2) immo si scias/audias – da, kad bi samo znao/čuo immōbĭl/is,-e, a. – 1)nepokretan terra i. manens – zemlja trajno nepokretna; 2) nepopustljiv, nepromenljiv immŏdĕrāte, adv. –1)neumereno, bez mere, bez pravila, nepravilno animal movetur i. et fortuito – životinja se kreće nepravilno i nepredvidljivo; vox i. profusa – glas neumereno bujan; 2) neobuzdano i. vivo – živim neobuzdano, razuzdano immŏdĕrātĭ/o,-ōnis, f. – neumerenost, neobuzdanost, razuzdanost immŏdĕrāt/us,-a,-um, a. – 1) neumeren homo i. – neumeren čovek; mulier immoderata – neumerena žena; i. potus et pastus – neumeren u jelu i piću; libertas immoderata – bezmerna sloboda; 2) neizmeran aether i. – neizmerna vasiona; 3) neobuzdan, razuzdan licentia immoderata – razuzdana drskost immŏdeste, adv. – bez mere, neumereno, bezmerno, drsko, bezobrazno i. glorior – hvalim se neobuzdano immŏdestĭ/a,-ae, f. – preterivanje, neumerenost, razuzdanost, drskost i. adversariorum – drskost neprijatelja; i. histrionum – drsko ponašanje glumaca immŏdest/us,-a,-um, a. – neotesan, grub, drzak, neobuzdan immodesti mores – grubi običaji; i. in vino – neprijatan kad je pri piću immŏdĭc/us,-a,-um, a. – 1)nemerljiv, neizmeran, prevelik, ogroman frigus immodicum – preterana hladnoća; 2) bez granice, preteran immodica licentia – preterana drskost;immodici in linguâ – veliki na jeziku; i. laetitiae – neumeren u radosti immŏdŭlāt/us,-a,-um, a. – neskladan, nemodulisan, neharmoničan immoen/is > immunis immŏlātĭ/o,-ōnis, f. (immolo) – žrtvovanje tempus immolationis – vreme žrtvovanja
immŏlāt/or,-ōris, m. – prinosilac žrtve exta se ad immolatoris fortunam accomodant -žrtvene iznutrice se prilagođavaju sreći prinosioca immŏlĭt/us,-a,-um, a. (particip od molior) – utemeljen/sagrađen na immŏl/o,-avi,-atum,-are, v. I (in+mola) – žrtvujem, žrtvovati, zaklati i. homines pro victimis – žrtvujem ljude za stradale; i. hostias – prinosim žrtvu; i. Dianae vitulum – žrtvujem june Dijani; i. bovem Musis – žrtvujem vola muzama; immolatur diis pluribus –prinosi žrtvu bogovima; quibus hostiis immolandum sit cuique deo – koja životinja treba da bude žrtvovana kojem bogu im/mŏrĭor,-mortuus sum,-i, v. dep. III – umreti na i. sorori – umirem na sestrinom lešu; i. studiis – umirem nad knjigom immŏr/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – oklevati, zadržavati se i. in aliqua re – zadržavam se, zabavljam se nečim immors/us,-a,-um, a. (particip, in+mordeo) – bijen, razdražen immortāl/is,-e, a. – 1)besmrtan dii immortales – besmrtni bogovi; natura i. – besmrna priroda; ex immortali procreati – od brsmrtnog smo stvoreni; 2) večan, nepromenljivgloria i. – večna slava; opera immortales – besmrtna dela immortālĭt/as,-atis, f. – 1) besmrtnost i. hominum – besmrtnost ljudi; immortalitates –besmrtni bogovi; 2) večnost i. gloriae – večnost slave; trado/mando illud immortalitati –predajem/poveravam večnosti; 3) blaženost, blaženstvo immortālĭter, adv. – večno, beskrajno gaudeo i. – beskrajno se radujem immōt/us,-a,-um, a. – 1) nepomeren, nepomičan arbor immotum stat – drvo stoji nepomično; 2) miran dies i. – miran dan; mens immota – mirna duša; 3) nepokolebljivfixum et immotum mihi animo sedet – čvrsto i nepokolebljivo sam odlučio u duši; nimpha immota procis – nimfa nepokolebana [rečima] prosca; 4) aqua immota – smrznuta voda immūgĭ/o,-ivi (ĭi),-ire, v. IV – tutnjeti, razlegati se Aetna/procella immugiit – Etna/ oluja tutnji immulge/o,-ēre, v. II – musti, umusti imulgeo ubera labris – muzem iz vinema u usta immundĭtĭ/a,-ae, f. – nečistoća, prljavština immund/us,-a,-um, a. – blatnjav, prljav, nečist contactus i. – nečist dodir/kontakt;dicta immunda – grube/ružne reči immūnĭ/o,-ivi,-ire, v. IV – utvrditi, učvrstiti immunivit praesidium – učvrstio je odbranu immūn/is,-e, a. (in+munus) – 1) slobodan, neobavezan, oslobođen poreza ager i. – zemlja oslobođena poreza; civitas i. et libera – grad oslobođen danka i slobodan; 2) sa gen.: i. operum militarium – oslobođen vojne obaveze; 3) jalov, beskoristan terra
immuna –jalova/ neplodna zemlja; 4) neosetljiv, čist manus immunes tantae caedis – ruke čiste od tolikog klanja; manus i. – nevin, nedužan; 5) stella immuna maris – zvezda koja ne zalazi, stajaća zvezda; 6) otporan, imun dentes immunes a dolore – zubi otporni/imuni na bol immūnĭt/as,-ātis, f. – 1) oslobođenost od poreza/obaveze i. omnium rerum – oslobođenost od svih obaveza; i. et libertas provinciae – oslobođenost provincije od poreza;i. magni muneris – oslobođenje od mnogih obaveza immūnĭt/us,-a,-um, a. – neutvrđen oppida castellaque immunita – neutvrđeni gradovi i logori; via immunita – loš, nepropisno građen put immurmŭr/o,-avi,-atum,-are, v. I – mrmljati; žuboriti, šumiti ćarlijati auster immurmurat silvis – južnjak huji u šumi immūtābĭl/is¹,-e, a. (immuto) – promenljiv, nestalan immūtābĭl/is²,-e, a. – nepromenljiv, postojan i. et aeterna res – stvar nepromenljiva i večna; concordi populo nihil est immutabilius – immūtābĭlĭt/as,-ātis, f. – nepromenljivost, postojanost immūtātĭ/o,-ōnis, f. – (immuto) – promenljivost, razmena, zamena metonimija utor verborum immutationes – koristim metonimije (zamenu) reči: (lego Caesrum = lego opera Caesari – čitam Cezara = Cezarova dela) immūtāt/us¹,-a,-um, a. – nepromenjen, neizmenjen immūtāt/us²,-a,-um,- a. (particip od immuto) – promenjen, izmenjen immū/tesco,-ŭi,-ĕre, v. III (in+mutus) – zanemeti immūt/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) promeniti, izmeniti; 2) pogoršati respublica ex pulcherima immutata pessima facta – republika je od najlepše postala najgora; 3) služiti se metonimijom immutata verba – reči upotrebljene metonimijski; oratio immutata –alegorija imō > immō impācāt/us,-a,-um, a. – nemiran, uznemiren, ratnički gens impacatum – ratoborno pleme; vita impacata – nemiran život imp/ar,-ăris, a. – 1) neparan, rasparen stellarum numerus par an impar sit, nescitur –da li je broj zvezda paran ili neparan, ne znam; impares intervala – neparni intervali;carmina imparibus facta modis – pesme ispevane u stihu elegije; 2) nepriličan, nedorastao, nedoličan impar ei – nije mu prilika/par; impar dolori – bol ga savlađuje;iuncta impari – udata za nepriliku (nekoga ko joj nije ravan; facies i. nobilitate – obraz nedoličan plemenitog porekla; 3) neravan, neizjednačen pugna impar – nejednaka borba
impărāt/us,-a,-um, a. – nepripremljen, nespreman omnibus rebus imparatissimus – nespreman ni za što, potpuno nespreman; sumus flagitiose imparati quum a militibus tum a pecunia – sramotno smo nespremni kako vojnički tako i novčano impărĭter, adv. (impar) – nejednako, neujednačeno versus impariter iuncti – elegijski stihovi impartĭo, > impertio impasc/or,-i, v. dep. III – pâsti [travu] impast/us,-a,-um, a. – gladan leo impastus – gladni lav impătĭbĭl/is,-e(impĕtĭbĭl/is,-e), a. (in+patior) – nepodnošljiv dolorem facitis impatibilem – savladao te nepodnosivi bol; impătĭen/s,-tis, a. – 1) nestrpljiv animus i. – nestrpljiv duh; 2) koji ne može da trpi i. irae – koji ne vlada gnevom; i. viate – koji ne upravlja životom; navis i. gubernaculi – lađa koja se ne pokorava kormilaru; 3) nepodnošljiv; 4) koji ne podnosi impătĭentĭ/a,-ae, f. – 1) netrpeljivost, netrpljenje i. frigorum – zimomornost; 2) bezosećajnost impăvĭde, adv. – neustrašivo, hrabro impavide exhaurio poculum – hrabro ispijam pehar impăvĭd/us,-a,-um, a. – neustrašiv, hrabar, smeon impĕcābĭl/is,-e, a. (pecco) – bezgrešan impĕdĭment/um,-i, n. (impedio) – 1) prepreka, smetnja ad dicendum impedimento est aetas et pudor – čednost i godine predstavljaju smetnju govoru; superavit impedamenta naturae – savladao je prirodne prepreke; 2) impedimenta – prtljag, vojnička oprema, ranac; komora; impedimenta diripio/abdo/recipio – otimam/krijem/primam prtljag impĕdĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV (in+pes) – 1) smrsiti, zapetljati, spetljati, sputati i. me in plagas – zapetljavam se u nevolje; i. me nuptiis – zapetljavam se u brak; ipse te impedies –to isto te sputava; i. mentem dolore – sputavam um bolom; fortuna exercitum impedit – sreća je smrsila konce vojsci; 2) sprečiti, zaustaviti, suzbiti impedior religione/pudore/morbo – sprečen sam obzirima/stidom/bolešću; nulla re impedior quin (quominus) id faciam – ništa me neće sprečiiti da to uradim; me impedit pudor haec exquirere ab ea – stid me sprečava da to od nje tražim; 3) nihil impedio – nemam ništa protiv; 4) omnium animis impeditis – kad je pažnja svih bila obuzeta nečim drugim impĕdĭtĭ/o,-ōnis, f. – smetnja animus liber omni impeditione curarum – duh slobodan od svih obaveza
impĕdĭt/us,-a,-um, a. (particip od impedio) – 1) sprečen, ometen; 2) otežan, neuhodan i, iter – neprohodan put; 3) nepristupačan i. locus – nepristupačno mesto im/pello,-pŭli,-pulsum,-ĕre, v. III – 1) udarati, napadati i. montem cuspide – napadam brdo šiljcima (kopljima, krampama); impulit auras mugitibus – zaglušio je uši drekom/ galamom; 2) oboriti, rušiti impellit ruentem – ruši nekoga ko je već posrnuo; 3) mahati, razmahivati i. arma – razmahujem oružjem; 4) naterati, proterati i. hostem in fraudem –teram neprijatelja u zamku; 5) impellit eum praecipitatem – čini nesrećnika još nesrećnijim; 6) nagovarati impulit eum ad scelus/bellum – nagovorio ga je na zločin/rat;impuli eam ut faciat illud – nagovarao sam je da to uradi; 7) naterati pavor impellit capessere fugam – strah ih je naterao da beže; 8) impulsus irâ – iz gneva, impulsus furore et amentiâ – nošen ebsom i ludošću; impulsus dubia spe/auctoritate eius – zanesen varljivom nadom/njegovim autoritetom impend/eo,-i,-ēre, v. II – 1) visiti saxum impendet Tantalo – kamen visi Tantalu (iznad Tantala); gladius impendet cervicibus eius – mač mu je nad vratom; 2) pretiti poena ei impendet – kazna mu preti; tanta mala impendent me – brojne nevolje mi prete; scelus pendet – zločin preti impendĭōs/us,-a,-um, a. – rasipnički impendĭ/um,-ĭi, n. (impendo) – 1) trošak, izdatak quaestum instituo sine impendio – pokrećem tužbu bez troška; impendio publico/privato – o javnom/privatnom) trošku; 2) gubitak i. probitatis – žrtvovanje; victoria tanto impendio stetit – pobeda dobijena po cenu velikih žrtava; 3) kamata; 4) abl.+comp.: impendio magis odit senatum – preterano mrzi senat impen/do,-di,-sum,-ĕre, v. III – 1) pokriti trošak impendo pecuniam in illas res – pokrivam/plaćam trošak; i. de mea pecunia – pokrivam trošak mojim sredstvima; 2) uložiti trud i. operam/curam/laborem – ulažem trud/napore/rad impĕnĕtrābĭl/is,-e, a. – 1) neprobojan salix i. ferro – pleter neprobojan za mač; 2) nesavladiv i. pudicitia – nesavladiva čestitost impens/a,-ae, f. (impendo) – 1)izdatak, trošak i. pecuniae facienda erat – napravljen je obračun troškova; sine publica impensa – bez državnog troška; i. coenarum – izdaci za hranu; 2) danak i. cruoris – danak u krvi impense, adv. (impensus²) – preskupo, preterano skupo impens/us¹, particip od impendeo) – viseći impens/us²,-a,-um, a. (impendo) – 1) skup, skupocen impensa pretio – visoka cena; sal venibat impensa pretio – so se prodavala po visokoj ceni; zamašan, golem impensus erga eos voluntas – zamašan prema njihovoj volji
impĕrāt/or,-ōris, m. (impero) – 1) predvodnik, upravnik, vojskovođa, gospodar i. histrionum – upravnik pozorišta; populus romanum victor et imperator omnium gentium – rimski narod pobednik i gospodar svih plemena; 2) bini imperatores – konzuli; 3) vođa, vojskovođa aliae sunt legati partes, aliae imperatoris – jedni su legati a drugi vođe; i. bonus et fortis – dobar i silan vojsko/vođa; i. callidus et sapiens – vođa osećajan i mudar; 4) počasna titula eo proelio Pompeius i. appellatus est – ovom bitkom Pompej je stekao titulu imperatora; 5) car, imperator; 6) carević impĕrātōrĭ/us,-am-um, a. – imperatorski, što pripada vojskovođi/vladaru nomen/iusimperatorium – carsko ime/pravo impĕrāt/rix,-īcis, f.(impero) – vladarka impercept/us,-am-um, a. (in+percipio) – neprimećen, neopažen; nepoznat imperc/o,-ĕre, v. III (parco) – poštedeti imparci ei – smilova sam mu se imercuss/us,-a,-um, a. (percutio) – nepotresen pes impercussa – lakim korakom imperdĭt/us,-a,-um, a. (perdo) – neoštećen, nepovređen imperfect/us,-a,-um, a. – 1)nedovršen, nezavršen cibus i. – nepotpuno svarena hrana; 2) (gram.) imperfekt imperfoss/us,-a,-um, a. (perfodio) – neprobušen impĕrĭōs/us,-a,-um, a. (imperium) – 1) silan, moćan, vladajući populus i. – vladajući narod; urbs imperiosa – vladarski grad; dictatura imperiosa – vladarska diktatura; 2) tiranski, zapovednički, diktatorski, strog imperiosa domina – stroga gospodarica; 3) i. sibi – koji vlada sobom impĕrīte, adv. – nezgrapno, nevešto, nespretno dico imperite – govorim nespretno impĕrītĭ/a,-ae, f. – neveštost, neznanost, neizvežbanost vanitas et i. legati – taština i neiskustvo legata; i. et rusticitas – neveština i neotesanost impĕrĭ/o,-avi,-atus,-are. v. I (impero) – 1) naređujem, narediti, zapovedati; 2) upravljati, vladati, komandovati superbe avareque mperitatum est victis – strogo se naređuje zarobljenicima impĕrīt/us,-a,-um, a. – neiskusan, neuvežban, nespretan i. nostrae consuetudinis – nevešt našim običajima; i. morum – skučen, nevešt običajima koji vladaju u svetu; i. dicendi – nevešt u govoru impĕrĭ/um,-ĭi, n. – 1)komanda, naredba, zapovest exsequor i. – izvršavam naređenje;administro imperia – provodim u život zapovesti; pareo imperio – pokoravam se zapovesti; obnuo i. – odbijam poslušnost; accipio i. – prihvatam naredbu; observo i.poštujem naredbu; 2) pravo komandovanja, ovlašćenje, vlast, vlada tenebat i. in suos –održavao je vlast nad svojima; sub dicione et imperio eius sum – pod njegovom sam vlašću;cado sub imperium populi romani – padam pod vlast
Rimljana; 3) vladavina, državna vlasti. decemvirorum – vladavina decemvira; imperium singulare et potestas regia – inokosna uprava i carska vlast; pro imperio – po svojoj nadležnosti; 4) nadležnost, komandni položaji. committo/trado/abrogo – preuzimam/predajem/ukidam komandu; sum in imperio –zauzimam visok komandni položaj; sum cum imperio – imam bezgranična ovlašćenja;summa imperii mihi defertur – vrhovna vlast se meni poverava; haec gesta sunt meo imperio – te stvari su u mojoj nadležnosti; imperia et magistratus – vojne i civilne vlasti; 5) carska vlast regit urbem imperio – vladao je gradom kao kralj; 6) i. domesticum – domaćinovanje, upravljanje kućom i čeljadi; 7) (pl.) imperia – naredbe, naredbodavciprovincia erat plena imperiorum – provincija je bila puna naredbodavaca; 8) država, imperija, carevina, kraljevina, kneževina in Asia fines imperii propagavit – u Aziji je proširio granice imperije; urbs huic imperio inimicissima – grad prema ovoj imperiji krajnje neprijateljski raspoložen imperiūrāt/us,-a,-um, a. (periuro) – nekrivokletnički, koji se nije krivo zakleo impermiss/us,-a,-um, a. (permitto) – nedopustiv, zabranjen impĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) naređujem, narediti, zapovedati imperavi ei illud – naredio sam mu to; imperavo famulo coenam – naredio sam robu [da spremi] večeru;omnibus gentibus terrâ marique impero – svim stanovnicima zemlje i mora naređujem; 2)acc+inf. legiones proficisci impero – naređujem pokret legiona; (pass.) imperor haec procurare – naređeno mi je da to nabavim; (+ut/ne) Caesar suis imperavit ut/ne – C. je svojima naredio da/da ne; 3) (med.) ordinirati; 4) illo imperante – pod njegovom komandom; vocor ad imperandum – pozvan sam da dobijem naređenje; 5) obrađivati, naprezati se impero agris – obrađujem zemlju imperat/um,-i, n. (particip od impero) – naredba, naređenje facio imperatum – naređujem; detrecto imperatum – odbijam naređenje; venio ad imperatum – dolazim po naređenju imperpĕtŭ/us,-a,-um, a. – nestalan, privremen imperspĭcŭ/us,-a,-um, a. – neproziran, koji ne može da se prozre/pronikne imperterrĭt/us,-a,-um, a. – nezaplašen, neustrašiv impertĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV (impertĭ/or, v. dep. IV) – 1) dodeliti, dati i. nemini partem oneris – ne dajem nijednoj strani prevagu; 2) pokazati se impertio me vobis talem, qualem me populo romano praebui – pokazujem vam se onakvim kakvim me Rimljani poznaju; i. eam osculo – dajem joj poljubac; 3) (pass.) uputiti impertitur ei salutem multam – upućuju mu se srdačni pozdravi imperturbāt/us,-a,-um, a. – neporemećen, neuznemiren, miran
impervĭ/us,-a,-um, a. – besputan, nepristupačan amnis imnis i. – nepristupačan potok impĕte, abl.,impĕtis, gen. od impĕtus > impĕtus impĕtrābĭl/is,-e, a. (impetro) – 1)lako osvojiv i. pax – lako osvojiv mir; triumphus i. – lako osvojiva pobeda; 2) homo i. – razvojan čovek [koji se lako razvija]; 3) povoljan impĕtrātĭ/o,-ōnis, f. – zahtev, pokušaj da se postigne pobeda istae impetrationes nostrae nihil valent – ti naši pokušaji ništa ne vrede impĕtrĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV (impetro) – nastojati da se zapazi povoljno znamenje za pobedu avibus magnae res impetriri solebant – obično ptice najavljuju velike stvari;impetritum est – pobeda je naša impĕtr/o,-avi,-atum-are, v. I – vršiti, izvršiti, činiti, učiniti i. ea quae volo – radim šta hoću; i. optatum – činim željeno [što želim]; i. exceptionem ab illo – činim izuzetak; i. illud cum gratia – činim to sa zadovoljstvom; impetrari non potuit, ut – nije mogao da;impetrato ut manerent – udešeno da traje; ad impetrandum nihil causae habeo – nema razloga za odobrenje; si contendesset, non impetrandum fuisse dico – da se žurilo, želja se ne bi ispunila impĕt/us,-us, m. (gen.:impetis; abl.: impete) – 1)hitanje napred; 2) žurba, preša; 3) i. maris – talasanje mora; i. coeli – promena vremena; i. ventorum – olujni vetrovi; i. ignis –žestina vatre; tum rursus impetu capto enituntur – kad su se trudovi povratiili nastojala sam da rodim; 4) čežnja, zanos, nagon i. imperii delendi – nagon [žudnja] da se imperija razori; i. est illud facere – želim da to uradim; beluae habent suos impetus – zveri imaju svoje nagone; 5) strast, žestina, žar, zanos i. divinus – nadahnuće, inspiracija; i. animi –zanos duše; i. benevolentiae – izliv dobroćudnosti; i. dicendi – govornička žestina; i. belli –žestina (zamah) rata; 6) naglost, nagla [brzopleta] odluka capio impetum occidendi regis –naglo doneh odluku da ubijem kralja; 7) napad facio/do impetum in eum – napadam ga;fero/sustineo impetum – trpim/odbijam napad; propulso/reprimo/frango impetum hostium – odbijam/razbijam napad neprijatelja; magno impetu urbem oppugnant – grad je žestoko napadnut;8) impetus gladiorum – sudari mačeva impex/us,-a,-um, a. – 1) neočešljan, neuredan barba impexa – neuredna brada; 2) prost, nedoteran, grub antiquitas impexa – gruba prošlost impĭc/o,-avi,-atum,-are, v. I – zapečatiti, i. ampgoram – lepim amforu smolom impĭe, adv. (impius) – bezbožan, bezobziran, nemilosrdan, svirep tam impie ingratus sum – nisam samo bezbožan nego i nezahvalan; impie facio – svirepo se ponašam impĭet/as,-ātis, f. – bezbožnost, bezobzirnost, nemilosrdnost, surovost i. et scelus facit miseros – bezbožnost i zločin čine bednike
impĭg/er,-ra,-rum, a. – žustar, hitar, okretan, vredan i. in scribendo – brz na peru; i. ad belli labores – gotov (spreman) za ratne napore; erat impigro atque acri ingenio – bio je živog i oštrog duha impĭgre, adv. – neumorno, spretmno, vredno consulem milites impigre secuti sunt – vojnici su neumorno sledili konzula impĭgrit/as,-ātis, f. – upornost, žustrina, vrednoća im/pingo,-pēgi, pactum, -ĕv. III (in+pango) – 1) udariti impegit pugnum in os – udario ga je pesnicom u lice; impegis ei lapidem – udario si ga kamenom; impingit agmina muris –vodi vojsku [da napadne] na grad; impegi navem – potpoio sam brod; 2) upetljati, uplestiimpegit me in litem – upetljao me u spor; impingit ei calicem mulsi – šalje mu čašu medovine [vrši pritisak] impĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – oskvrnuti, oskrnavati, obesvetiti, ukaljati impĭ/us,-a,-um, a. – 1) bezbožan, bezobziran, nemilosrdan i. in deos immortales – bezobziran prema besmrtnim bogovima, i. in patrem – nemilosrdan prema ocu, dii impii –nemilosrdni (svirepi) bogovi; 2) mrzak, odvratan, gnusan, prljav bellum impium – gnusni rat; fraus impia – gnusna prevara; manus impae – ukaljane [krvave] ruke; impia fama –gnusne glasine; Tartara impia – pakao [boravište bezbožnih]; 3) loš poeta impius – loš pesnik implācābĭl/is,-e, a. – nepomirljiv, nepopustljiv i. odium – nepopustljiv u mržnji; i. in eum – nepopustljiv prema njemu; praebuit se i. ei – pokazao se nepopustljivim prema njemu implācābĭlĭt/as,-ātis, f. – nepomirljivost, nepopustljivost implācābĭlĭter, adv. – nepomirljivo, nepopustljivo, uporno implācāt/us,-a,-um, a. 1) nepomirljiv, nepopusljiv; 2) gula implacata – nezajažljivo grlo implăcĭd/us,-a,-um, a. – opor, presan, grub, divalj imple/cto,-xi,-xum,-ĕre, v. III – uplesti, uplitati impl/eo,-ēvi,-ētum,-ēre, v. II – 1) punim, puniti, napuniti, ispuniti agmen continens implet vias – vojska disciplinovano puni puteve; i. ollam denariorum – punim ćup dinarima; implevent urbem tumultu – ispunili su grad neredima; i. animos spei/superstitionis – punim duše nadom/predrasudama; 2) implet regnum sanguine – kalja carsku titulu krvlju; 3) popuniti, ugojiti, zaobliti (se); 3) puniti, zadovoljiti impeleor veteris Bacchi – punim starim vinom; impelet aures eius – puni mu uši; 4) popuniti, namiriti, izmiriti impleta sunt sex milia – izmireno je šest hiljada; modius grani non implet sedicem libras – tovar pšenice ne iznosi sedamdeset libra (1 l. =12 unci); 5) navršiti i. annum septuagintaseptimum – punim (navršujem) 77
godina; implet finem vitae –završuje život; 6) popuniti mesto (zauzeti položaj) implevit locum principem – zauzeo je položaj vladara; 7) ispuniti, kompletirati polliceor quod non possum implere – obećajem ono što ne mogu da ispunim; i. fata – ispunjavam volju sudbine; i. promissum –ispunjavam obećanje implex/us¹,-a,-um, a. (particip od implecto) – upleten, spleten, zapleten angues crinibus implexae – guje upletene u kosu; series implexarum causarum – niz složenih uzroka implex/us²,-us, m. (implecto) – uplitanje, protkivanje implĭcātĭ/o,-ōnis, f. (implico) – 1) uplitanje, zaplitanje, prožimanje nervorum implicatio toto corpore pertinens – živci se prepliću čitavim telom; i. locorum communioum –preplitanje javnih poslova; 2) smrsivanje, zapetljavanje, petljanje implĭcāt/us,-a,-um, a. (particip od implico) – upetljan, zapetljan, zamršen partes orationis implicatae – zamršeni delovi govora implĭcisc/or,-i, v. dep. III – zbuniti, biti zbunjen, ošamućen implĭcĭte, adv. – na zaobilazan način, posredno, indirektno i. continet quaestionem – na posredan način zahteva istragu implĭcĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) uplićem, uplesti implĭc/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) zaplesti, uplesti; 2) pačati se, uplitati se, sklopiti se implicatur in complexum eius – sklopi se oko nje; Iulus implicat se dextrae – Julus se prikrade desnici; totas implicuere inter se acies – svi se međusobno sukobiše; 3) uvući se, prerušiti se u nešto; 4) posredovati, saopštiti i. ignem ossibus – saopštavam [svoju ljubav] žarom lica; 5) sastaviti, spojiti na nerazdvojiv način ordines stipitum inter se coniugati et implicati – redovi trupaca sastavljeni i ušipaljeni; voluptas in omni sensu penitus implicata insidet – u dubini svakog osećanja požuda vreba; 6) družiti se, združiti se i. me societate –udružujem se; implicatus familiaritatibus nostris/amicitiis/consuetudine et benevolentiâ – povezan s nama porodično/prijateljstvom/običajima i blagonaklonošću; 7) implicatus morbo graviore – pogođen teškom bolešću; implicatur in morbum – razboleo se; 8) saviti se, sklopiti se i. lacertos circa colla – grlim [sklapam ruke oko vrata]; i. brachia collo –sklapam ruke ovo vrata [grlim]; 9) zaviti, zamotati, obuhvatiti implicavit crinem auro –savila je zlatnu žicu oko kose; i. comam laevâ – obuhvatam kosu levicom; 10) sputati, smrsiti, uhvatiti u zamku, zbunitilegibus implicatus teneor – sputan zakonima trpim; ipse tua defensione implicor – sama tvoja odbrana me zbunjuje implōrātĭ/o,-ōnis, f. (imploro) – zazivanje, obraćanje i. omnium deorum et hominum –zazivanje svih bogova i ljudi; i. acerba – gorko zazivanje
implōr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) zazivati, vapiti sa suzama u očima deos deasque omnes imploro – sa suzama u očimazazivam sve bogove i boginje; i. nomen filii – ridajući zazivam svoju kćer; 2) moliti, preklinjati, bogoraditi i. fidem vestram/dignitatem –preklinjem vas vašom verom/čašću; imploro auxilium – molim za pomoć; mulieres implorant ne se in servitutem traderent – gospođe mole da ne budu pretvorene u robinje implūm/is,-e, a. (in+pluma) – očerupan, bez perja impl/ŭo,-ŭi,-ĕre, v. III – kišiti impluit – kiša pada implŭvĭāt/us,-a,-um, a. – četvrtast vestis impluviata – četvrtasta bluza implŭvĭ/um,-ĭi, n. – četvrtasti bazen u atrijumu za kišnicu > compluvium impŏlīte, adv. – prosto, jednostavno breviter et i. dico – kratko i jasno kažem impŏlīt/us,-a,-um, a. – 1) neobrađen lapis i. – neobrađen kamen; 2) grub, sirov, neotesan, prost, neobrazovan forma ingenii impolita et plane rudis – dar neizbrušen i sasvim grub; 3) nesavršen, nedovršen impollūt/us,-a,-um, a. – neuprljan, neukaljan, nedirnut, nenačet im/pōno,-pŏsŭi,-pŏsĭtum,-ĕre, v. III – 1) uložiti, položiti i. illud in ignem – ložim to u vatru; i. coronam victoribus – stavljam krunu na pobednike; i. equites in eo [in equos] – naređujem konjanicima da ostanu na konjima; 2) staviti, postaviti i. clitellas bovi – stavljam samar na vola; i. dextram in caput eius – stavljam desnicu na njegovu glavu;imposuit claves portis – stavlja ključeve u vrata; imposuit Caesarem coelo – postavio/uzneo je C-a na nebo; 3) ukrcati na brod i. milites Brundisii in naves – ukrcavam vojsku u Brindiziju u lađe; milites impositi nave – vojska ukrcana na brod; 4) nametnuti i. mihi labores – namećem sebi muke; imposuit civitati leges per vim – nametnuo je državi zakone na silu; imponit tributum in singula capita – namećem porez po glavi; 5) nanetiimponuit reipublicae vulnera – naneo je štetu republici; 6) dati, nadenuti ime impono nomen ei – dajem mu ime; i. pretium illi rei – dajem (postavljam) cenu ovoj stvari; i. modum (finem) illi rei – postavljam granicu nekoj stvari (ukidam je); 7) dovesti u položajamicitia eius me in causam perditam imponit – njegovo prijateljstvo me dovelo na rub propasti; 8) podvaliti, prevariti, izigrati Catoni egregie imposuit – Katonu je pošteno podvaljeno imporc/o,--avi,-atum,-are, v. I (porca) – zaorati imporcat semen – zaorao je seme importātīcĭ/us,-a,-um, a. (importo) – uvesti frumentum importaticum – uvozno žito import/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) uvesti [robu iz inostranstva] importari vinum non sinunt – uvoz vina nije dozvoljen [nije dozvoljeno uvoziti vino]; aere utor importato – bakar se obično uvozi; 2) prouzrokovati, izazvati, naneti importavit mihi incommodum
–to mi je donelo neprijatnosti; importat detrimenta rebus publicis – nanosi štetu javnim poslovima importūne, adv. – 1) neprijatno, nezgodno; 2) drsko, nasilno, smelo i. insisto – smelo tvrdim importūnĭt/as,-ātis, f. – 1) neprijatnost, neugodnost i. loci – nezgodan položaj mesta; 2) bezobzirnost, drskost, osionost, grubost i. et inhumanitas – bezobzirnost i nečovečnost;homo incredibili importunitate et audaciâ – čovek neverovatne bezobzirnosti i drskosti;tanta i. inauditi sceleris – osionost nečuvenih brojnih zločina importūn/us,-a,-um, a. – 1) neprijatan, nepogodan, nepodoban tempus importunum –nepogodno vreme; 2) riskantan, opasan vi regere patriam importunum est – vladavina sile [vladati silom] opasna je za otadžbinu; 3) bezobziran, drzak, surov, osion, zao i. et amens tyrannus – zao i sumanut tiranin; i. et crudelis – drzak i surov; dives et i. – bogat i osion;importuna mulier – zla žena; importuna natura – surova priroda; importuna libido –grešna želja; sitis importuna famesque argenti – bezobzirna pohlepa i glad za srebrom importŭōs/us,-a,-um, a. – nepristupačan mare importuosum – more bez pristaništa im/pos,-pŏtis, a. (potis) – nemoćan, bespomoćan i. animi – nema moć [vlast] nad sobom [dušom] impossĭbĭl/is,-e, a. (in+possum) – nemoguć impŏten/s,-tis, a. – 1) nemoćan homo infans aut impotens – mutav i nemoćan čovek; 2) nesposoban i. equii regendi – nesposoban da upravlja konjem; gens i. rerum suarum –pleme nesposobno da vodi svoje poslove; i. sui ob sitim – nesposoban da vlada sobom zbog pohlepe; 3) strastan, razuzdan, despotski homo i. – razuzdan čovek; iracundus et i. –žestok i besan čovek; ferox et i. – divalj i mahnit; 4) preteran, nepodnošljiv impotenta dominatio eius – njegova nepodnošljiva samovlast; i. iniuria – nečuvena nepravda impŏtenter, adv. – bespomoćno, nemoćno, jedva elephanti impotentius regebantur –na jedvite jade se moglo upravljati slonovima impŏtentĭ/a,-ae, f. (impotens) – 1) nemoć, nesposobnost; 2) nepokornost, drskost, tiranija i. animi a temperantia plurimum dissidens – tiranija duha se veoma razlikuje od umerenosti; i. muliebris – ženska drskost; i. militum – vojnička zadrtost imprans/us,-a,-um, a. – trezan, trezven imprĕcātĭ/o,-ōnis, f. – proklinjanje, bacanje prokletstva na nekoga imprĕc/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – kleti, želeti impicatur ei diras poenas – želi mu groznu kaznu; i. ei multos annos – želim mu dug život impressĭ/o,-ōnis, f. (imprimo) – 1) utisak, uticaj, impresija inter ipsas impressiones nihil interest – između ovih utisaka nema nikakve razlike; 2) najezda,
napad dant/faciount impressionem – napadaju; everto eum vi et impressione – odbijam ga silom i napadom imprimis, adv. – pre svega, iznad svega, naročito im/prĭmo,-pressi,-pressum,-ĕre, v. III (in+premo) – 1) utisnuti, otisnuti i. notam labris dente – ostavljam otisak usanama i zubima; impressi signa tabellis – upisao sam znake na tabele; i. aratrum muris – orem; 2) natura in animis nostris notionem dei impremitur – priroda naših duša je prožeta božjim duhom; 3) otisnuti impressit sigilum in cera – otisnuo je pečat u vosak; imprimo vestigia ibi – ovde otiskujem znanjenja; 4) obeležiti, potpisaticrater impressus signis – posuda je obeležena znacima; epistola signo anuli impressa –pismo je otiskom prstena zapečaćeno; tabellae signo suo impressae – tabele nose njegov znak/pečat; an putamus imprimi quasi ceram animum? – da li mislimo da nam je duh otisnut kao pečat? imprŏbābĭl/is,-e, a. (improbo) – odbojan, odvratan, neopravdan imprŏbātĭ/o,-ōnis, f. – neslaganje, neodobravanje, odbacivanje i. testium/frumenti – odbacivanje svedoka/žita imprŏbe,-adv. (improbus) – 1) nepravo, krivo, naopako, nepošteno praeda i. parta – plen nepošteno stečen; multa improbe fecisti – mnoge nepravde si počinio; 2) drsko, bezobrazno, nepristojno i. respondeo – nepristojno odgovaram imprŏbĭt/as,-ātis, f. – 1) nakaznost; 2) moralna izopačenost, pokvarenost i. perversitasque – pokvarenost i izopačenost; 3) bezobrazluk imprŏb/o,-avi,-atum,.are, v. I – 1)odbiti, odbaciti, osporiti, zameriti i. frumentum – ne primim žito [zbog lošeg kvaliteta]; i. iudicium – odbijam presudu imprŏb/us,-a,-um, a. – 1) loš, nezakonit merx improba – loša roba; testamentum improbum – nezakonit testament; 2) nepristojan, pokvaren, zao homo i. et perfidiosus –pokvaren i zao čovek; i. et scelestus – pokvaren i grešan; 3) preteran, surov, žestok labor i. – naporan, neprekidan rad; improba rabies ventris – silovit nastup gladi; 4) gladan, proždrljiv anser improba – proždrljiva guska; 5) bezobziran, bezobrazan, drzak dicta improba – drske reči; adulatio – drsko laksanje imprōcēr/us,-a,-um, a. – patuljast, mali rastom imprŏfess/us,-a,-um, a. – nenajavljen, nezvan imprŏmiscŭ/us,-a,-um, a. – nepromešan, nepomešan, neizmešan imprompt/us,-a,-um, a. – nesvršen, spor impromptâ linguâ – brbljiv imprŏpĕrāt/us,-a,-um, a. – spor, polagan vestigia improperata – spora znamenja imprŏprĭet/as,-ātis, f. – pogrešna upotreba i. verbi – pogrešna upotreba reči improsper,-a,-um, a. – neuspešan, nesrećan, nepovoljan
imprōvĭd/us,-a,-um, a. – 1) nepredviđen, nepredskazan, iznenadan improvidis futuri certaminis – nemajući pojma o budućim bitkama; 2) neoprezan, neobazriv improvidi et creduli senes – neoprezni i lakoverni starci imprōvīso, adv. – nepredviđeno, neplanirano, nepripremljeno nihil i. evenit – ništa nepredviđeno nije se desilo; i. in castra irrumpo – nepredivđeno sam upao u logore; de (ex) improviso – nepredviđeno, iznenada de improviso incido in eum – iznenada (slučajno) naletim na njega; ex improviso decerno – slučajno primetim/odlučim imprōvīs/us,-a,-um, a. – nepredivđen, nepripremljen, neočekivan bellum/periculum improvisum – iznenadan rat/iznenadna opasnost; sapienti nihil improvisum accidere potest – pametnom se ništa nepredviđeno ne može desiti imprūden/s,-tis, a. – 1)ne znajući, ne pretpostavljajući, ne sluteći, neoprezan imprudentes atque inopinantes hostes aggredior – neoprezni i neobavešteni neprijatelj napada; tu mihi imprudens eum praeterisse videris – ti si me slučajno video dok si prolazio pored njega; haec Sullâ imprudente facta sunt – ovo je urađeno bez Sulinog znanja; 2) neznan, neiskusan, neobučen imprudens legis/laborum – neupućen u zakone/poslove; 3) glup imprūdentes, adv. – nesvesno, ne znajući; neoprezno, nepametno, glupo imprūdentĭ/a,-ae, f. (imprudens) – 1) neznanje, neobaveštenost, tupavost per imprudentiam fit – to se dešava iz neznanja; propter imprudentiam, ut ignosceretur, petiverunt - mole da im se oprosti zbog neobaveštenosti; 2) neoprez, nepažnja, nepribranost imprudentia oculorum – neoprezan pogled; 3) propter imprudentiam labor – napraviti glupost impūb/es,-ĕris (-is,-e), a. – 1) nezreo, maloletan impuberem filium necavit – ubio je maloletnog sina; i. puer – maloletan dečak; genae impubes – golobradi mladići; 2) neoženjen impŭden/s,-tis, a. – 1) bestidan, bezobrazan i. homo – bestidan čovek; mendacium i. –bestidna laž; literae impudentissimae – krajnje bestidna pisma; i. pecunia – bezobrazno [preterano] velika suma impŭdenter, adv. – bestidno, bezobrazno i. facio – ponašam se bezobrazno impŭdentĭ/a,-ae, f. – bestidnost, bezobrazluk i. et audatiâ fretus – oslonjen na bestidnost i drskost; i. scribendi – bestidnost pisanja impŭdĭcĭtĭ/a,-ae, f. – razvrat, blud impŭdīc/us,-a,-um, a. – 1)razvratan, bludan homo i. – razvratan čovek; mulier impudica – bludna žena, bludnica; 2) bestidan, bezpbrazan impugnātĭ/o,-ōnis, f. (impugno) – napad, najezda, juriš
impugn/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)napasti impugnavit terga hostium – napao je neprijatelja otraga; nostri acrius impugnant – naši ogorčeno napadaju; 2) pugnant regem/morbem bore se protiv kralja/bolesti impulsĭ/o,-ōnis, f. (impello) – 1) sudar impulsione vehementi frangor – lomi se u žestokom sudaru; 2) nagon, impuls impuls/or,-ōris, m. – podstrekač suasor et i. profectionis meae – moj savetnik i podstrekač impuls/us,-us, m. (gotovo samo u abl. sing.) – 1) sudar, sukob scutorum impulsu – u sudaru prsa u prsa; 2) podstrek, podsticaj, impuls civitas eorum impulsu deficit – grad je na njihov podsticaj popustio; facio illud meo impulsu – činim to po svojoj volji impūne, adv. (in+poena) – 1)nekažnjeno, neosvećeno, bezbedno i. occidit eum – nekažnjeno ga je ubio; i. facit quidvis – učinio je to bez posledica; hoc mihi est impune – to je meni bez posledica; i. fero iniurias – neću snositi posledice zbog ovog prestupa; 2) bez opasnosti, bez štete; i. in otio sumus – nalazimo se u bezbednosti; i. mercator revisens aequor – trgovac se bezbedno vratio preko mora impūnĭt/as,-ātis, f. (impune) – nekažnjivost, bezbednost od kazne/posledica i. et licentia – nekažnjivost i dopustivost; maxima illecebra est peccandi impunitatis spes – nada da će izbeći kaznu je najveći mamac za grešnike; i. pecatorum datur ei – dozvoljeno mu je da greši; i. concessit mihi – dao mi je dozvolu da grešim; i. gladiorum/flagitiorum –bezakonje, bezvlašće impūnīte, adv. – nekažnjeno impūnīt/us,-a,-um, a. – 1) nekažnjen, neosvećen direptio sociorum tibi impunita fuit et libera – tebi je pljačkanje saveznika bilo dozvoljeno i slobodno; 2) neobuzdan libertas impunita – neograničena sloboda impūrāt/us,-a,-um, a. – nečist, prljav, gnusan i. ille – onaj prljavi impūre, adv. (impurus) – nečisto, gnusno, gadno, grešno i. atque flagitiose vivit – gnusno i sramotno živi impūrĭt/as,-ātis (-ĭ/a,-ae) f. – gnusoba, gadost; podlost, sramotnost impūr/o-avi,-atum,-are, v. – okaljati, osramotiti, obrukati impūr/us,-a,-um, a. – 1) nečist mater impura – nečista mati; 2) gnusan, sramotan i. et sceleratus – gnusan i zločinački; mulier non impura – žena bez mane (poštena); impuri mores – gnusni običaji impŭtāt/or,-ōris,m. (imputo) – i. beneficiis – neko ko glasno nabraja povlastice impŭtāt/us,-a,-um, a. (particip od puto) – neobrezan vitis imputata – neobrezana loza
impŭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)računati, izračunati; dodati, dopisati, pripisati, upisati [u zaslugu/u greh] imputavi ei beneficium – upisao sam mu povlasticu im/us,-a,-um, a. – 1) najbliži, najdublji summus in imo – na čelu trpeze [mesto domaćina na kauču za kružnom trpezom]; imus in medio – mesto najvažnijeg gosta za kružnom trpezom [na kauču s leve strane prvi do domaćina]; 2) najniži ab imibus ungibus ad verticem – pete do glave; imae fauces – bezdani; ad imum quercum – pod hrastom; ima vox – bas; suspiro ab imo – duboko uzdišem; 3) (vreme) poslednji, prošli mensis i. –prošlog meseca; ad imum – najzad, konačno in (´εν, είν,´ενς), predlog a) sa ablativom [mirovanje] – 1) (mesto) u, na sum in Sicilia –nalazim se na Siciliji; in urbe – u gradu; in foro – u forumu; in eo loco – u tom mestu;sedeo in solio/sella – sedim na prestolu/sedlu; coronam habeo in capite – na glavi imam krunu; pono castra in proximo colle – podižem logor na najbližem bregu; pons erat in flumine – most senalazio preko reke; in eo est ut – stvar je u tome da; Caesaris nomenobscurius in barbaris – Cezarovo ime je bilo nepoznato među varvarima; in vobis hoc maxime admiror – ovome se kod vas najviše divim; među, između Thales sapientissimus in septem illis fuit – među sedmoricom [između sedmorice] T. je bio najmudriji; omnes fere vulnerati sunt, in his Sextius – gotovo svi su ranjeni, među njima i S.; mors in malis est –smrt je među lošima; in rosa poto – pijem među ružama; 2) (vreme) – u, pod in omni aetate – u svako doba; in tali tempore – pod takvim okolnostima; si filius esset natus in decem mensibus – ako se sin rodio u vremenu od deset meseci; nec in tam multis annis cuiusquam funus vidit – niti je u toku mnogih godina video takvu žalost; in pueritia – u detinjstvu; in tota vita – u celom životu; in bello – u ratu; in pace – u miru; bis in die –dvaput u danu [dnevno]; ter in anno – triput u godini; semel in vita – jednom u životu; in tempore – u pravo vreme; 3) (okolnosti, prilike) – u in magno aere alieno – [grca] u stranim dugovima; in amplissimis fortunis morior – mrem u velikom bogatstvu; in summo timore – u velikom strahu; in vino veritas – u vinu je istina; in vitio sum – u krivu sam [grešim]; sum in honore – u časti sam; in summa quatuor – ukupno četiri; in parte – delom; eruditus in iure civili – načitan u građanskom pravu; educatus in bonis literis – obrazovan na dobrim knjigama; in oculis eius – pred njim, na njegove oči; in concreto – u stvarnosti, konkretno; in deposito – na čuvanje; in duplo – u dva primerka; in effigie – u otisku; in fine – na kraju; in flagranti – na delu; in flore – u cvetu; in forma – u dobroj formi; in genere – uopšte; in hoc signo vinces – u ovome ćeš znaku pobediti; in nomine dei – u ime Boga; ni nuce – ukratko; in petto – u duši/ srcu/sebi; in pleno – u punom sastavu (plenumu); in spe – budući; in statu nascendi – u stanju nastajanja; in
summa – sve u svemu; in suspenso – nerešeno; in terminis – u granicama; in toto – ukupno, uopšte; in vitro – u laboratoriji; in vivo – uživom organizmu b) sa akuzativom 1) (sa glagolima kretanja) – u accaedo in aedes – idem u hram; venio in Romam – dolazim u Rim; in Asiam redeo – u Aziju se vraćam; ascendo in coelum –penjem se u nebo; confugio in aram – sklanjam se u hram; 2) u invito eum in posterum diem – pozivam ga [da dođe] u idući dan; in futurum – u budućnosti; predico in multos annos – kričim godinama; iuro in verba eius – polažem zakletvu pred; in dubium – u neizvesnosti; 3) (mera) u Gallia est divisa in partes tres – G. je podeljena u tri dela; in longitudinem sex pedum murum – šest stopa zida u dužinu; describo annum in duodecim menses – delim godinu na (u) dvanast meseci; in singulos annos – od godine do godine; in dies – svaki dan; in diem/horam vivo – živim za ovaj dan/tren; pecunia data in rem militarem – sredstva uložena u vojnu opremu; 4) prema amor in patriam – ljubav prema domovini; indulgens in patrem – ljubazan prema ocu; iustitia in omnes – pravda prema svima; 5) protiv oratio in Caesarem – govor protiv C.; 6) o dictum est in philosophos – reč je o filozofima; servilem in modum – na robovski način; in tantum – toliko; 6) sa esse i habere u sum in potestatem eius – u njegovoj sam vlasti; esse ei in mentem – biti njemu u mislima; adsum in senatum – nalazim se u senatu; habeo eum in potestatem meam –imam ga u svojoj moći ĭnaccess/us,-a,-um, a. (in+accedo) – nepristupačan, nedostupan ĭnăccesc/o,-ŭi,-ĕre, v. III – ukiseliti se haec tibi inaccesui – ovo ti zameram Īnăch/us,-i, m. (`Ίναχος) – rečni bog i mitski kralj u Argosu, otac nimfe Ioneiuvenca/bos inachius = Iona [Zevs je pretvorio u kravu da ga Herna ne bi uhvatila na delu] ĭnadc > inacc ĭnadf > inaff ĭnadt > inatt ĭnădust/us,-a,-um, a. – neopaljen, nepriplanuo ĭnaedĭfĭcātĭ/o,-ōnis, f. – dogradnja, nadgradnja ĭnaedĭfĭc/o,-avi,-atum,-are, v. – digrađujem, dograditi, nadgraditi inaedifico sacelum in domo tua – dograđujem kivot u tvom domu; inaedificavit moenia in muris – dogradio je kule na zidinama; nubila inaedificata – nagomilani oblaci ĭnaequābĭl/is,-e, a. – nejednak, neujednačljiv, koji ne može da se izjednači ĭnaequābĭliter, adv. – nejednako, neujednačeno ĭnaequāl/is,-e, a. – 1) nejednak, neravan locus i. – neravno mesto; 2) nestalan, promenljiv mare inaequale – nestalno/nemirno more; auctumnus – promenjiva jesen ĭnaequālĭt/as,-ātis, f. – nejednakost, neravnina; nestalnost, promenljivost
ĭnaequāt/us,-a,-um, a. – neujednačen, nejednak, neuravnotežen onus inaequatum – neuravnotežen tovar [jedna strana teža na konju] ĭnaequ/o,-avi,-atum,-are, v. I – izjednačiti, uravnotežiti i. stipites terrâ – jednako ugonim koce u zemlju ĭnaestĭmābĭl/is,-e, a. – neprocenjiv, nepredvidljiv nihil tam inaestimabile est quam animi multitudinis – ništa nije tako nepredvidljivo kao duh mnoštva; gaudium inaestimabile – neprocenjivo uživanje ĭnaestŭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – kvasati, nakvasati, kljuati, penušati bilis inaestuat praecordiis – gnev ključa u njegovim gruudima ĭnaffectāt/us,-a,-um, a. – neizveštačen, prirodan ĭnăgĭtābĭl/is,-e, a. – neosetljiv, nepokretan aer i. – nepokretni/neosetljivi vazduh ĭnăgĭtāt/us,-a,-um, a. – neuzburkan, neuzbuđen i. terroribus – nedirnut strahovima ĭnalpīn/us,-a,-um, a. – alpsi, koji živi na Alpama gens i. – alpsi narod; ĭnalpīn/i,ōrum, m.– stanovnici Alpa ĭnămābĭl/is,-e, a. – nemio, mrzak, odvratan homo i. – mrzak čovek; regnum Plutonis i. – odvratno Plutonovo carstvo ĭnămāresc/o,-ĕre, v. III – omraziti, ogorčiti, zamrzeti ĭnambĭtĭōs/us,-a,-um, a. – nečastoljubiv, skroman, neambiciozan ĭnambŭlātĭ/o,-ōnis, f. – šetnja tamo-amo, krug, đir ĭnambŭl/o,-avi,-atum,-are, v. I – šetati tamo-amo i. domi/per muros – šetam oko kuće/zidina ĭnămoen/us,-a,-um, a. – neprijatan, jadan, tužan regna inamoena – podzemno carstvo ĭnān/e,-is, n. – prazan prostor; praznina nullum inane potest esse – ništa iz ništa ne može postati ĭnānĭ/ae, ārum, f. (pl.) (inanis) – praznina ĭnānĭlŏg/us,-a,-um, a. – koji govori uprazno, blebetav, brbljiv ĭnānĭment/um,-i, n. – prazan prostor ĭnānĭm/us,-a,-um, a. (in+anima) – bezživotan, mrtav, neživ inter inanimus et animal hoc interest – to se nalazi između neživog i živog ĭnānĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – isprazniti inanivit locum – ispraznio je mesto ĭnān/is,-e, a. – 1) prazan, nepopunjen i. – gladan; inane vas – prazna vazna;domus/navis i. – prazna kuća/lađa; galea i. – šlem bez glave; laeva i. – levica bez prstena;vultus i. – lice lišeno očiju; vox i. – prazan/šupalj glas; verba inana – prazne reči; corpus inane – mrtvo telo; funus inane – sahrana [posmrtni obred] bez mrtvaca; civitas i. –prazan grad; homines inanes – osiromašeni ljudi; regna inana –
podzemni svet;redeo/revertor inaniter – vraćam se praznih ruku; 2) tašt, beskoristan, uzaludan inanes nostas contentiones – naša uzaludna sporenja; labor i. – uzaludan napor; animus i. – tašt duh ĭnānĭt/as,-ātis, f. – 1) praznina; 2) šupljina i. oris – usna šupljina; 3) uzaludnost, taštinacircumcido omnem inanitatem et errorem – obrezujem [odbacujem] sve taštine i greške ĭnānĭter, adv. – prazno, šuplje, tašto, uzaludno, beskorisno, neutemeljeno poeta qui pectus meum inaniter angit – pesnik koji me guši taštinom ĭnappărātĭ/o,-ōnis, f. – nepripremljenost, nespremnost ĭnărāt/us,-a,-um, a. – neoran, neuzoran ĭna/rdesco,-rsi,-ĕre, v. III – 1)upaliti se, zapaliti se, početi goreti; 2) a. cupiditate – gorim od želje ĭnārĕfact/us,-a, um, a. – osušen, isušen ĭnā/resco,-rŭi,-ĕre, v. III – 1) o/sušiti se; presušiti, presahnuti; 2) liberalitas inarescit nimia profusione – plemenitost presahne u preterivanju ĭnargūte, adv. – bez duha, posno, skučeno, oskudno ĭnăr/o,-avi,-atum,-are, v. – posaditi, zasaditi i. fabalia – sadim pasulj ĭnartĭfĭcĭā/lis,-e, a. – neizveštačen, prirodan, pravi ĭnartĭfĭcĭālĭter, adv. – neizveštačeno, prirodno ĭnascens/us,-a,-um, a. – nedostupan, neprevaziđen ĭnassuēt/us,-a,-um, a. – neuobičajen, nenaviknut ĭnattĕnŭāt/us,-a,-um, a. – nesmanjen, neumanjen ĭnaud/ax,-ācis, a. – neborben, neodvažan, malodušan ĭnaudĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – čuti, dočuti, načuti ĭnaudīt/us,-a,-um, a. – nečuven nova, ianudita magnitudo animi – nove, dosad nečuvene razmere duše; nihil inauditum aut novum – ništa nečuveno ili novo ĭnagŭrāto, adv. (inauguro) – prema/po [predskazanjima] augura urbem i. conditam habemus – po predskazanjima augura grad se osniva ĭnagŭr/o,-avi,-atum,-are, v. I – postavljam augure, vladam se prema znamenjima ptica, pratim znamenja ĭnaur/es,-ĭum, f. (pl.) – naušnica, menđuša ĭnaur/o,-avi,-atum,-are, v. I – pozlatiti statua/columna inaurata – pozlaćni kip/stub;vestis inaurata – zlatom navezena bluza ĭnauspĭcāto, adv. – bez blagoslova augura ĭnauspĭcāt/us,-a,-um, a. – zloslutan nomen inauspicatum – zloslutno ime ĭnaus/us,-a-um, a. – strašan, nemoguć, što se niko ne usuđuje da uradi
incaedŭ/us,-a,-um, a. (in+caedo) – nesečen silva incaedua – nesečena šuma incă/lesco,-lŭi,-ĕre, v. III – 1) ugrejati se, postati vruć sole incalescente – zagrejan suncem; toga incalescente lacrimis – toga zagrejana suzama; 2) usijati se deus pelagi incalescit – bog mora se usijao; incalescit deo – gori od ljubavi prema bogu incallĭde, adv. – nepametno non incallide tergiversantur – nije bio nepametno što su okrenuli leđa incallĭd/us,-a,-um, a. – tvrdoglav, nespretan, trapav servus non i. – pametan rob incan/desco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) pobeleti terra incandescit – zemlja beli; 2) usijati seplumbum incandescit – olovo se usijalo; ara incandescit – vatra je upaljena na žrtveniku incā/nesco,-nŭi,-ĕre, v. III – posedeti, postati sed, sinj unda incanescit spumis – belogrivi talas incant/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) namenjujem pesmu, nameniti; 2) izreći čarobnu formulu; 3) začarati vincula incantata – čarobna veza, čarobni lanac incān/us,-a,-um, a. – sed, sinj, sur barba incana – seda brada incana saecula – tamni vekovi incassum, adv. (in cassum) – tašto, sujetno, uzaludno, beskorisno incastīgāt/us,-a,-um, a. – neopomenut, neukoren, nekažnjavan incaute, adv. – neoprezno i. et stulte – neoprezno i glupo; i. et inconsulte – neoprezno i naglo incaut/us,-a,-um, a. – 1) neoprezan, nepripremljen nagao incautos aggredior – napadam ih nespremne; homo, i. et rusticus et Romae ignotus, facile occiditur – čovek nagao i grub i nevešt Rimu lako gine; patronus prudens et minime i. – stidan i krajnje neoprezan; i. a fraude fraterna – nepripremljen na bratsku izdaju; incautus ab rebus secundis – ne misleći na posledice; incautus futuri – ne misleći na budućnost; 2) neočekivan, nepredviđen, nepredvidljiv incautum scelus – nepredviđeni zločin; iter incautum hostibus – put koji ne čuva neprijatelj in/cēdo,-cessi,-cessum,-ĕre, v. III – 1)ući, prekoračiti, koračiti svečano u i. molliter – ući tiho; dea incedo – ulazim kod boginje; ovans victoriâ i. – ulazim pobedonosno; 2) pasti nox incedit – noć pada; tenebrae incedunt – senke padaju; 3) napasti cura incedit patribus –brige spopadoše očeve; timor incedit patres ne – plaše se očevi da ne; vis morbi incessit in castra – bolest napade logore; magnus omnium incessit timor – u sve se useli veliki strah;lascivia et superbia incessunt – zanos i ponos nastupiše incĕlĕbrāt/us,-a,-um, a. – ne slavan, ne čuven, ne poznat incendĭārĭ/us,-a,-um, a. – zapaljiv; avis incendaria – ptica koja izaziva požar;incendĭāĭ/us,-ĭi, m. – palikuća, podmetač požara
incendĭ/um,-ĭi, n. (incendo) – 1) požar i. exstinguo (restinguo) – gasim požar urbem incendio deleo – uništavam grad požarom; 2) i. sideum – sjaj zvezda; 3) buktinja posco incendia – zahtevam/tražim baklje; 4) opasnost, udes, nesreća conflagro incentio invidiae – gorim/umirem od zavisti; i. meum – moj udes; 5) žar incendia cupiditatum – žar strastî/željâ ince/ndo,-ndi,-nsum,-ĕre, v. III (in+cando) – 1) palim, upaliti, zapaliti incendo oppida/ navem/tus et odores – palim gradove/lađu/tamjan i mirise; luna incensa radiis solis –mesec upaljen zrakama sunca; 2) zaneti incensus gloriâ/cupiditate – ponet pobedom/strašću; 3) razgneviti se, pasti u vatru incendit coelum clamore – digao je galamu do neba; 4) i. vires – naprežem se iz sve snage; 5) i. genus meum – dovodim u opasnost moje pleme incensĭ/o,-ōnis, f. – 1) napor, naprezanje, žar; 2) vatra, požar libero urbem incensione –oslobađam grad požarom incesns/us,-a,-um, a. – ne uzet/unet na listu cenzora, koji ne podleže porezu homo i. –čovek oslobođen poreza; populus per multos annos i. – narod koji je godinama bio oslobođen poreza; lex de incensis lata – zakon o porezima incentĭ/o,-ōnis, f. (incino) – prebiranje po žicama, sviranje, svirka incentīv/us,-a,-um, a. – podešen, naštimovan inceptĭ/o,-ōnis, f. – 1) začetak, početak i. operis – začetak dela; 2) preduzeće, podvig incent/o,-avi,-atum,-are, v. I (incipio) – početi i. canere – počinjem pevati; i. cum eum – upuštam se u borbu s njim incept/or,-ōris, m. – začetnik incept/um,-i, n. (incept/us,-us, m) – začetak, preduzeće, napor incepto opus est – treba početi; foedum inceptu – sa začetkom spora incernĭcul/um,-i, n. – sito incern/o,--avi,-atum,-are, v. I – sejati, prosejati i. terram – sejem zemlju incēr/o,-avi,-atum,-are, v. I (in+cera) – premazati voskom i. genua deorum – polažem zavetne table na kolena bogova (molim se bogovima) incerto¹, adv. (incertus) – neizvesno, sumnjivo, dvosmisleno incert/o²,-avi,-atum,-are, v. I – (incertus) – učiniti neizvesnim incert/um,-i, n. – neizvesnost, nepouzdanost voco ad/in incertum – učiniti neizvesnim;incerta belli – neizvesnosti rata; res est in incerto – stvar je neizvesna; incert/us,-a,-um, a. – 1) neizvestan, sumnjiv, nepouzdan spes incerta – sumnjiva nada; i. pax – nepouzdani mir; nihil incertius volgo – ništa nepouzdanije od svetine; incertum est quam longa nostrum cuiusque vita futura sit – ne zna se koliko će da traje naš budući žiivot; luna incerta – slaba mesečeva svetlost; crines incerti –
neuredna kosa; securis incerta – nepouzdana sekira; 2) neodlučan, kolebljiv plebs romana suspensa pendet et incerta – Rimljani su neodlučni i kolebljivi; i. sum ubi sis – ne znam kako si; aetas lubrica et incerta – vreme promenljivo i neizvesno; 3) me incerto – bez mog znanja; i. animi/rerum suarum – neizvesnog držanja incess/o,-ivi,-itum,-ĕre, v. III (incedo) – napasti, nasrnuti incessivit eum iaculis saxisque – nasrnuo je na njega kopljima i kamenjem; incessit eam conviciis/criminibus – napao je rečima i uvredama incess/us,-us, m. – 1) hod citus modo, modo tardus i. – čas ubrza, čas uspori hod; 2) napad inceste, adv. – bezbožno, skaredno, zločinački i. sacrificium facio – bezbono žrtvujem; i. aquâ utor – bezbožno se služim vodom incestĭfĭc/us,-a,-um, a. (incestum+facio) – skaredan, bezbožan incest/o,-avi,-atum,-are, v. I – skrnaviti, skvrnuti, ukaljati incestavit sororem – počinio je incest sa sestrom incest/um,-i, n. (incest/us,-us, m.) – rodoskrvnost, incest, polni odnos sa bliskom rodbinom; commisit i. – počinio je greh rodosvrnuća incest/us,-a,-um, a. – 1)oskrnavljen, osvrnut, ukaljan, nečist concessa apud Iudaeos quae nobis incesta – kod jevreja je dopušteno što je kod nas grešno; 2) rodoskrvan amores incesti – rodoskrvne ljubavi inchŏāt/us,-a,-um, a. (particip od inchoo) – tekzapočet, nedovršen cognitio manca et inchoata – manjkavo i nepotpuno znanje inchŏ/o,-avi,-atum,-are, (incŏh/o,-avi) – početi, započeti inchoavit et confecit libros – počinjao je i dovršavao knjige; luna inchoatur – mladi mesec, mladina; initia belli inchoata a Philippo – Filip je započeo rat; inchoavit aras – počeo je da prinosi žrtve na žrtvenik;inchoat philosophiam multis locis – započeo je folozofiju u mnogim mestima in/cīdo¹,-cĭdi,-cāsum,-ĕre, v. III (in+cado) – 1) upasti bellua incidit in foveam – zver je upala u jamu; saxum incidit in crura – kamen je pao ne potkolenice; caput incidit arae –glava je upala na oltar/žrtvenik; ictus incidit ad terram – udar pade na zemlju; 2) naleteti iznenadno i. ei/in eum – naleteo sam na njega; 3) napasti incidit ultimis – napao je zadnje; 4) pasti incidit inter catervas/in manus eius – pao je između stolica/u njegove ruke; 5)incidit in morbum – razboleo se; incidit in aes alienum/in furorem – pao je u dug/u vatru in/cīdo²,-cīdi,-cīsum,-ĕre, v. III (in+caedo) – 1) urezati, useći incidit dentes – usekao je zupce [na testeri]; arbor incisum est – stablo je zasečeno; incidi leges in aes – urezao sam zakone u bakar/ne ploče; incidit nomina in tabula – uneo je imena na tablu; 2) seći, izdelitiinciduerunt funem – presekli su konopac; incidit venas ei – otvorio mu je
krv; i. vites –obrezujem lozu; marmora incisa notis – mramor sa urezanim slovima; tabula his leteris incisa – tabla ovim slovima ispisana; i. faces – sečem buktinje; 3) prekinuti i. omnem deliberationem – prekidam sve pregovore; 4) poharati, uništiti spe omni reditus incisa –uništena svaka nada u povratak incĭen/s,-ntis, a. – steona, sjanjna pecus inciens – steona krava/sjanjna ovca incīl/e,-is, n. (incido) – odvodni kanal incīl/o,-are, v. I – prigovoriti, ružiti, vređati, psovati incin/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – obrubiti, okružiti incingor (incingo me) serpentibus – okružujem se (okružen sam) zmijama incĭn/o,-ĕre, v. III (cano) – svirati; uskladiti, dovesti u sklad i. varios melos – usklađujem razne pesme in/cĭpĭo,-cēpi,-ceptum,-ĕre, v. III – 1) početi, započeti incepit bellum/opus – započeo je rat/delo; quid incipiam – šta da počnem?; frumentum incipit maturescere – žito počinje da rudi; 2) sic statim rex incepit – ovako smesta poče kralj [govoriti] incipit a Iove – poče od Jupitera; i. cum bonis votis – počinjem sa dobrim zavetima; 3) nastupiti ver/febricula incipit – proleće/groznica nastupa in/cĭpisso,-ĕre, v. III – početi, započeti incīse (incisim), adv. (incido) – kratko, odsečno i. dico – kratko jasno incīsĭ/o,-ōnis, f. – odvajanje jednog dela rečenice zapetom, zapeta (κόμμα) incīs/um,-i, n. – odvajanje, zapeta incĭtāment/um,-i, n. (incito) – sredstvo za draženje, uzbuđivanje; podsticaj, pogonska snaga i. periculorum et laborum – sredstvo za potčinjavanje opasnostima i mukama; i. ad vincendum – podsticaj za pobedu incĭtāte, adv. (incitatus) brzo, hitro, žurno incĭtātĭ/o,-ōnis, f. – 1) draženje, pobuđivanje, uzbuđivanje, podsticanje i. animi iudicis –podsticaj sudijinog duha; 2) kretanje velikom brzinom, zamah, munjevita brzina sol fertur tamtâ incitatione – sunce se kreće napred velikom brzinom; 3) vis et i. orationis – snaga i zamah govora; 4) unutrašnji žar, polet quaedam animi i. – izvestan polet duha; mentis i. et permotio divina – uzlet uma i božansko nadahnuće incĭtāt/us,-a,-um, a. (particip od incito) – silan, žestok, strahovit cursus i. – moćna trka incĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) pokrenuti velikim zamahom/brzinom i. equos – teram konje u trk; incitant naves remis – snažno pokreću lađe veslima; incito me (incitor) –jurim; alii ex castris sese incitant – neki iz logora jure svom snagom; ex alto se aestus incitavit – iz visina se žega sruči; stellarum motus tum incinantur, tum retardantur –kretanje zvezda se i ubrzava i usporava; fluvious incitatur pluviis – potoci
brži od kiše; 2) pobuditi, podstaći, razdražiti incitat mentes ad iram/odium/dolorem – razdražuje duhove do gneva/ mržnje/bola; incito studium scribendi – raspaljujem strast pisanja; 3) nadahnuti, inspirisati terrae vis incitat Pythiam – moć zemlje nadahnjuje Pitiju; 4) nahuškati civitas ob eam rem incitata – time je grad bio razdražen incĭt/us¹,-a,-um, a. (in+cieo) – zavitlan/doveden/stavljen u brzo kretanje hasta incita –zavitlano koplje incĭt/us,-a,-um, a. – nedirnut, nepokrenut ad incitas redigo – dovodim do obamrlosti;calces incitae [u ludus duodecim scriptorum] – kamenčići koji se nisu smeli dirati incīvīl/is,-e, a. – neljubazan, nepristojan, grub, neotesan inclămĭto,-are, v. I – vrištati/vikati na nekoga inclām/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) vikati, zvati inclamavi eum nomine/magna voce – zvao sam ga po imenu/iz svega glasa; 2) zapomagati, zvati upomoć si inclamavero, advola – ako pozovem upomoć, doleti; inclamat suos – zaziva svoje inclār/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – rasvetliti se; postati slavan/čuven inclēmen/s,-tis, a. – oštar, nemilosrdan dictator i. – nemilosrdan diktator inclēmenter, adv. – nemilosrdno inclēmentĭ/a,-ae, f. – strogost, surovost inclīnābĭl/is,-e, a. – savitljiv i. in pravum – savitljiv na krivu stranu inclīnātĭ/o,-ōnis, f. – 1) savijanje, nagib, otklon i. corporis – nagib tela; i. vocis – dubok ton; variae inclinationes trepidantium – različiti otkloni straha; 2) sklonost, naklonost i. ad spem – sklonost nadi/nadanju; i. animi ad asperiora – naklonjenost duha prema teškoćama; iudicum i. ad nos – naklonjenost sudija prema nama; 3) pormena, odstupanje i. rerum – promenljivost stvari inclīnāt/us,-a,-um, a. (particip od inclino) – 1) nagnut, otklonjen, naklonjen, savijenanimus ad pacem inclinantior – duh prema miru naklnjeniji; plebs inclinata ad Poenos –narod je naklonjen prema Poenu; aries ad flamen austri inclinatur – ovan naginje prema jugu; 2) dubok, prigušen [ton] inclinata voce cano – pevam tiho; 3) fortuna inclnata – loša sreća inclīn/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) nagnuti, saviti, nakloniti inclinavit caput in latus – nagao je glavu ustranu; inclino malos – naginjem jarbole; sol se meridie inclinat – sunce naginje; inclinato in pomeridianum tempus die – [sunce je] naglo na popodnevnu stranu dana; inclinavit in fugam – naže da beži; iam inclinatae erant tyrannorum copiae – već su bile popustile tiranske snage; inclino oculos – zatvaram oči; i. aquas ad litora – vodim vodu prema obali; inclino me ad Stoicos – naginjem prema [sklon sam] stoicima; paullatim inclinor timore – pomalo me podilazi
strah; inclino animos in illam sententiam –pridobijam duhove za ovo mišljenje; 2) skrenuti, promeniti stanje/smer fortuna se inclinat – sreća menja smer; haec animum inclinant ut credam – to me čini sklonim da verujem; 3) nazadovati, slabiti, oslabiti fraus rem inclinavit – prevara je dovela do nazadovanja;victoria inclinata est – pobeda je ušla u odlučnu fazu inclĭt/us > inclutus inclū/do,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1) uključiti, obuhvatiti, uokviriti oratio inclusa libro quinto – goovor uljučen u petu knjigu; inclusit suras auro – uokvirio je listove zlatom; 2) zatvoriti u inclusit eum in carcerem/ cellam/custodias – strpao ga u zatvor/ćeliju/ pritvor; animus in corpore inclusus – duša je u telo zatvorena; 3) zapušiti, začepiti, zakrčitidolor includit ei vocem – bol mu je zagušio glas; inclusit ei os spongiâ – zapušio mu je usta spužvom; inclusit viam – zakrčio je put; 4) svršiti, završiti, prekinuti vespera inclusit actionem – veče je prekinula akciju inclūsĭ/o,-ōnis, f. – hapšenje; ograđivanje inclūt/us,-a,-um, a. (inclīt/us) (clueo, κλύω, κλυτός) – slavan, poznat, čuven incluti populi regesque – slavni narodi i kraljevi; i. augur – čuven vrač; vir inclutae famae – čovek nadaleko poznat; mons inclitus magnitudine – planina poznata po velikom prostranstvu; urbs incluta specu – grad poznat po pećini incŏact/us,-a,-um, a. – neprisilan, dobrovoljan incoct/us,-a,-um, a. – nekuvan, presan, svež incoenāt/us,-a,-um, a. (in+coeno) – tašt,gladan; koji nije jeo, koji posti incoen/is,-e, a. > incoenatus incŏgĭtābĭl/is,-e, a. – nepromišljen, neoprezan incŏgĭtan/s,-tis, a. – nepromišljen, neoprezan incŏgĭtantĭ/a,ae, f. – nepromišljenost, nepažnja incŏgĭtāt/us,-a,-um, a. – nepromišljen, brzoplet incŏgĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I – smišljati, snovati incogitavit fraudem – smišljati podvalu incŏgnĭt/um,-i, n. – neznanac assentior incognito – slažem se sa neznancem incŏgnĭt/us,-a,-um, a. – 1) nepoznat, neznan vocabulum nobis incognitum – nama nepoznat naziv; frater incognitus – neznani brat; nostris incognitumid erat – našima je to bilo nepoznato; tu me incognitum tentasti – ti si me mučki napao; 2) (iuris) neispitan, neistražen causâ incognitâ iudico – sudim neispitan slučaj incŏhĭbĕ/o,-ēre, v. II – držati zajedno i. rem – držim stvari zajedno, vladam stvarima incŏhĭbĭl/is,-e, a. – nesavladiv, nepokoran incŏho > inchoo
incŏl/a,-ae, comm. (in+colo) – 1) stanovnik neke strane obalsti i. et peregrinus – stranac i došljak; 2) stanovnik Socrates totius mundi se incolam arbitrabatur – smatra se da je S. stanovnik celog sveta; incolae huius insulae/illius loci/novarum urbium – stanovnici ovog ostrva/toga mesta/novih gradova; incola pythius – Apolon in/cŏlo,-cŏlŭi,-cultum,-ĕre, v. III – naseljavati i. urbem/locum/agros/Asiam/regionem – naseljavam grad/mesto/zemlju/Aziju/oblast incŏlŭm/is,-e, a. – neoštećen, u dobrom stanju, čitav exercitum incolumne domum reduco – vodim kući zdravu-čitavu vojsku; se ad suos reduxit i. – povratio se svojima nepovređen; nullâ incolumni relictâ re, cui ferro aut igni noceri posset – ništa nije ostalo što se mačem i vatrom moglo uništiti incŏlŭmĭt/as,-ātis, f. – neoštećenost, sigurnost, bezbednost i. est salutis tuta et integra conservatio – neoštećenost zdravlja je bezbedna i potpuna očuvanost; habeo incolumitatem ab eo – imam bezbednost od njega incŏmĭtāt/us,-a,-um, a. – bez pratnje/pristalica; sam incŏmmŏde, adv. – neudobno, neprijatno i. accidit – neprijatno se desilo [neprijatnost se desila]; i. venio – dolazim neugodno; incommodissime navigo – plovim krajnje neudobno incŏmmŏdĭt/as,-ātis, f. – 1) neudobnost, neugodnost, neprijatnost i. temporis – nevreme, nepovoljno vreme; 2) grubost incŏmmŏd/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) uznemiriti, uznemiravati, smetati; 2) oštetiti, povrediti nihil tibi sciens i. – ništa tebi znano neću oštetiti incŏmmŏd/um,-i, n. – (incommodus) – 1) neprijatnost, neugodnost, nevreme locus ille plus habet adiumenti quam incommodi – to mesto ima više dobrih nego loših strana;incommodo tuo – tebi na teret; 2) briga, sekiracija, šteta i. valetudini – neraspoloženje, neraspoloženost incŏmmŏd/us,-a,-um, a. – 1) neudoban, neugodan, neprijatan non est incommodum ex aliis iudicare quale quidque sit – nije neprijatno, oslanjajući se na druge, suditi kakve je prirode nešto; 2) loš, razdražujući, teskoban, težak i. iter – težak put; valetudo incommoda – loše zdravlje; incommoda severitas morum – razdražujuća strogost običaja; 3) nezgodan, neljubazan, strog pater incommodus est filio – otac je strog prema sinu; non incommodâ voce – bez gorke reči incŏmmūtābĭl/is,-e, a. – nepromenljiv, neizmenljiv i. status reipublicae – nepromenljivi status republike incŏmpărābĭl/is,-e, a. – neuporediv, bez premca magister i. – učitelj bez premca incompert/us,-a,-um, a. – neistražen, neispitan ne quid incompertum deferret – da nešto ne ostane neistraženo
incompŏsĭte, adv. – bez poretka, nepravilno, neispravno hostis negligenter et i. veniens – idući bez reda i zanemarujući neprijatelja incompŏsĭt/us,-a,-um, a. – neuređen, nesređen agmen incompositum et inordinatum –rulja bez reda i poretka incomprĕhensĭbĭl/is,-e, a. – 1) neshvatljiv, nerazumljiv i. in disputando – neshvatljiv u diskusiji; 2) beskrajan, bezgraničan opus incomprehensible – beskrajno delo incompt/us,-a,-um, a. – neuredan, nedoteran caput incomptum – neumivena glava;capilli incompti – neuredna, neočešljana kosa; incompti ungues – nedoterani nokti inconcess/us,-a,-um, a. – nedopustiv, zabranjen, odbijen, nemoguć inconcĭlĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1)pridobiti nekoga za sebe i. eum – pridobijam ga za sebe; 2) ljutiti, provocirati, izazvati neprijateljstvo i. copias in me – izazvao sam vojsku protiv sebe inconcinn/us,-a,-um, a. – izvrnut, izopačen, neprijatan, nepodesan asperitas agrestis et inconcinna – seljačka i posuvraćena grubost inconcuss/us,-a,-um, a. – nepotresen, neporemećen, čvrst pax inconcussa – čvrst mir incondĭte, adv. – bez reda, smušeno, zbunjeno incondite cogito – smušeno mislim incondĭt/us,-a,-um, a. (condo) – 1) neuređen, nesređen, zbunjen; 2) nepravilan, bez pravila; 3) prost, neuk, nevičan, nevešt i. dicendi – nevičan govoru; i. ius civile – nevešt građanskom pravu; 4) incondita verba – grube, nepravilne reči; 5) nesahranjen cineres inconditi – nesahranjeni pepeo inconfūs/us,-a,-um, a. – nezbunjen, priseban animus inconfusus – pribran duh incongruen/s,-tis, a. – neskladan, nesravnjen, nedosledan inconsĕquentĭ/a,-ae, f. (consequor) – nedoslednost, nesklad inconsīdĕrantĭ/a,-ae, f. (in+considero) – nepromišljenost, brzopletost inconsīdĕrāte, adv. – nepromišljeno, brzopleto, naglo ago i. – postupam brzopleto inconsīdĕrāt/us,-a,-um, a. – brzoplet, nagao, prenagljen, nepromišljen homo i. brzoplet čovek; 2) bezobziran cupiditas/temeritas inconsiderata – bezobzirna strast/zadrtost inconsōlābĭl/is,-e, a. – neutešan, neizlečiv inconspect/us,-a,-um, a. – neviđen, neprozren, nepromišljen inconstan/s,-tis, a. – nestalan, nestabilan, nepouzdan, lakomislen, prevrtljiv homo i.nepouzdan/prevrtljiv čovek; i. testis – prevrtljiv svedok inconstanter, adv. – nepouzdano, lakomisleno, prevrtljivo i. loquor – govorim lakomisleno; haec inconstantissime dicuntur – u tome nema ni trun istine
inconstantĭ/a,-ae, f. – lakomislenost, prevrtljivost; nestalnost, lakomislenost i. mentis –umna lakomislenost/prevrtljivost; i. philosophi – filozofska nepouzdanost inconsulte, (inconsulto) adv. – nepromišljeno, brzopleto i. et incaute – brzopleto i neoprezno; i. me in periculum mitto – nepromišljeno dovodim sebe u opasnost inconsult/us¹,-a,-um, a. – 1) nesavetovan, koji nije tražio/dobio savet senatu inconsulto illud facio – činim to bez znanja senata; 2) nepromišljen, brzoplet, lakomislen, nagao ratio inconsulta – nepromišljeno/brzopleto ponašanje inconsult/us²,-us, m. (samo u abl. sing.) inconsultu meo – bez mog znanja inconsumpt/us,-a,-um, a. – 1) nepojeden, nepotrošen; 2) nesmanjen, neumanjen incontāmĭnāt/us,-a,-um, a. – nezagađen, neuprljan, čist ne quid incontaminati sit – da (kako) bi to bilo čisto incontent/us,-a,-um, a. – labav, nezategnut fides incontenta – nezategnuta lira incontĭnen/s,-tis, a. – 1) nezadržan; 2) nekontrolisan, koji ne vlada sobom manus incontinens – samovoljna/osiona ruka; i. sui – ne vlada sobom incontĭnenter, adv. – nesuzdržljivo, neumereno, bez mere i. facio illud – ne mogu a da ne učinim to incontĭnentĭ/a,-ae, f. – 1) nesposobnost zadržavanja/vladanja sobom; 2) neumerenostcupiditas et i. – strast i neumerenost inconvĕnĭen/s,-tis, a. – neskladan, nepodudaran, nesložan, nesaglasan dicta inconvenientia – nesuvisle reči incŏ/quo,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) ukuvati i. radices Baccho – ukuvavam maslačak u vinu; 2) bojadisati vellera incocta tyrios rubores – bojim runa vune u purpuru; 3) ispunitipectus incoctum honesto – grudi ispunjene poštenjem incorpŏrāl/is,-e, a. (incorpŏrĕ/us,-a,-um) – bestelesan incorrect/us,-a,-um, a. – neispravljen, netačan incorrupte, adv. – nepotkupljivo, nepodmitljivo, pošteno incorrupt/us,-a,-um, a. – 1) nepokvaren, neoštećen, čitav, zdrav sucus et sanguis incorruptus – limfa i krv zdravi; incorrupta sanitate sum – neoštećenog sam zdravlja; 2) neoskrnavljen, neobesvećen incorruptum templum – neoskrnavljen hram; 3) nepatvoren, pravi incorrupta fides – neiskvarena vera; incorruptum iudicium – prava presuda; 4)virgo incorrupta – nedirnuta devica; 5) nepotkupljiv, nepodmitljiv testis/iudex i. –nepotkupljiv svedok/sudija incrē/bresco,-brŭi,-ĕre (-besco,-bŭi,-ĕre), v. III – 1) zasnažiti, ojačati ventus/rumor increbescit – vetar/žamor je ojačao; 2) porasti numerus increbescit – broj je porastao incrēbr/o,-avi,-atum,-are, v. I (creber) – učestati, često nešto činiti
incrēdĭbĭl/is,-e, a. – 1) neverovatan, neobičan virtus/fides/vis ingenii – neverovatna vrlina/vera/snaga uma; hoc est incredibile auditu – ovo je nečuveno; 2) nepouzdan incrēdĭbĭlĭter, adv. – neverovatno incrēdĭt/us,-a,-um, a. (credo) – neverovan, u što se ne veruje incrēdŭl/us,-a,-um, a. – 1) nepoverljiv, neveran, koji ne veruje; 2) neverovatan incrēment/um,-i, (incresco) – 1) rast, porast, prirast, povećanje, jačanje res est in incremento – stvar je u fazi porasta, jačanja; 2) i. urbis – širenje grada; 3) seme; 4) potomstvo incrĕpĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I (increpo) – 1) zagalamiti, povikati; 2) podstaći; 3) kazniti; 4) izrugivati se increpito et incuso Belgas – ukoriavam i kažnjavam Belge; verbis increpitans adiecit – dobacio im je uvredljive reči; 5) increpitavit ei ignaviam – prigovorio mu je zbog lenjosti incrĕp/o,-ŭi,-ĭtum,-are, v. I – 1) grmeti, tutnjeti, orgatiIupiter increpat nubes – Jupiter tunji u oblacima; 2) hujati, brujati, fijukati, šumiti, šuškati quidquid increpuerit – nešto je šušnulo; discus increpuit – kladivo je hujalo/fijukalo; 3) zvečati arma increpat – sablje zveče; galamiti, vikati; 4) suspicio tumultus increpat – sumnja u pobunu kvasa/penuša; 5)tuba increpat ingentem sonitum – truba gromoglasno trešti; i. lyram digitis – prebiram prstima po liri; 6) zvati, vikati increpuit Tullium omine – viknuo/pozvao je Tulija imenom; 7) prigovoriti, ukoriti, zameriti increpat perfidiam/fugam eius – ukorio ga je zbog prevare/ bekstva; i. haec indigna – činim ove zamerke; victor timeri increpans hostes – iz straha od pobednika ružio je neprijatelje in/cresco,-crēvi,-crētum,-ĕre, v. III – rasti, urasti, narasti irae increscunt animis – gnev razdire grudi; dolor/audacia increscit – bol/drskost narasta incrēt/us,-a,-um, a. (cerno) – nerazlučen, neprosejan, pomešan pipet incretus cum sale – biber pomešan sa solju incrŭentāt/us,-a,-um, a. – neokrvavljen, neumrljan krvlju incrŭent/us,-a,-um, a. – beskrvan, victoria incruenta – pobeda bez [prolivanja] krvi incrust/o,-avi,-atum,-are, v. I (crusta) – prekriti korom/ljuskom incŭbĭt/o,-avi,-atum,-are, v. I (incubo) – izležavati se, leškariti incŭb/o,-ŭi,-ĭtum (-avi,-atum),-are, v. I – 1) ležati na incubui stramentis – ležao sam na slami; incubans cortici, secundo Tiberi ad urbem defertur – dok jeležao na plutu Tibar ga je nosio prema gradu; hasta incubat humero – koplje leži na mišici; i. Iovi – ležim [čekajući otkrovenje] u Jupiterovom hramu; i. ferro – bacam se na mač; 2) lêći, izleći gallinae incubant ova (ovis) – kokoške legu (leže na jajima); 3) zadržavati se i. rure – boravim na selu; 4) bdeti i. pecuniae spe et animo – bdim i lebdim nad novcem; 5) baciti oko naincubuit Italiae – bacio je oko na Italiju
inculc/o,-avi,-atum,-are, v. I – (in+calco) – 1)utabati, ugaziti i. semen – ugonim seme u zemlju; 2) ubaciti inculcavit graeca verba – ubacivao je [u govor] grčke reči; 3) prožeti, prožimati percipio animo quod traditur vel etiam inculcatur – primam dušom ono što ne samo prenosi nego i prožima; 4) nametnuti inculpāt/us,-a,-um, a. – besprekoran vita inculpta – besprekoran život inculte, adv. – grub, neotesan, nekultivisan i. vivo – vodim grub život; ago i. – činim to nezgrapno incult/us¹,-a,-um, a. – 1) neobrađen, neoran, nenaseljen i. locus – nenaseljeno mesto; i. ager – neorana ledina; i. via – neutaban put; sentes inculti – divlje trnje; 2) nevaspitan, sirov, grub homo i. – sirov čovek; inculti mores – grubi običaji; 3) neuredan, zapuštencomae incultae – neočešljana kosa; genae incultae – nenašminkano lice incult/us²,-us, m. (in+colo) – 1) neodržavanje honores deserti per incultum et negligentiam – spomenici zapušteni zbog neodržavanja i nemara; 2) neobrazovanost, neotesanost ingenium incultu et socordiâ torpescere sinunt – dar se nemarom i lenstvovanjem umrtvi in/cumbo,-cŭbŭi,-cŭbĭtum,-ĕre, v. III – (in+cubo) – 1) nasloniti se, nagnuti se, nalećiincubuit aratro/olivae – naslonio se na ralo/maslinu; 2) incubuit gladium/ferro/mucroni – nabio se na mač (ubio se); 3) nasrnuti incubuit in hostem/Macedoniam – nasrnuo je na neprijatelja/Makedoniju; 4) venti incubunt mari/silvae – vetrovi besne na moru/u šumi;cohors febrium incumbit terris – kohorta grozničavo osvaja kopno; 5) incumbo fato –pospešujem sudbinu; 6) baviti se, ulagati napore et animis et opibus in id bellum incumbunt – ulažu velike napore [da dobiju] taj rat; i. toto pectore in id studium – sve sile ulažem u te studije; i. ut – nastojim da ne; 7) naginjati inclinatio voluntatum incumbit ad bonum virum – simpatije naginju prema patriotima incūnābŭl/a,-ōrum, n. (pl.) – 1) pelene i. infantium – dečje pelene; 2) rodno mesto, zavičaj ad incunabula nostra pergimus – idemo u naš zavičaj; 3) početak, začetak repetam non ab incunabulis doctrinae – neću se vraćati na početke toga učenja incūrāt/us,-a,-um, a. – zapušten ulcera incurata – zapušteni čirevi incūrĭ/a,-ae, f. (in+cura) – zapuštenost, nemar, ravnodušnost milites fame et incuriâ consumpti – vojnici glađu i nemarom iznureni incūrĭōse, adv. – nemarno, aljkavo i. castra ponit – nemarno je postavio logor; incūrĭōs/us,-a,-um, a. – nemaran, aljkav, ravnodušan i. proximorum – ravnodušan prema najbližoj rodbini; historia incuriosa – nemarno sklepana povest in/curro,-curri (-cŭcurri),-cursum,-ĕre, v. III – 1) naleteti, natrčati, juriti preme/protivincurri in columnas – naleteo sam na stubove; in tenebris nusquam
incucurit – u tami sam se stalno s nečim sudarao; 2) nasrnuti, napasti incurrit in confertissimos hostes – nasrnuo je na guste redove neprijatelja; incucurrit hostium latus – napao je krilo neprijatelja; suos iam incurrentes tubâ revocavit – ratna truba je pozvala kako svoje tako i napadače; 3) upasti, napraviti upad incurrit Macedoniam/in agrum meum – upao je u Makedoniju/na moje imanje; incurrit in oculos – upada u oči; 4) incurrit maximam fraudem/in apertam perniciem/ in odia hominum/in morbos – upao je u prevaru najgore vrste/u otvorenu pogibiju/u ljudsku omrazu/u bolest; 5) optužiti; 6) izrugivati se; 7) susresti; 8) dogoditi secasus qui in sapientem potest incurrere – slučaj koji [i] pametnome može da se dogodi; id incurrit in Etesias – to se desilo u severnom Egeju; id incucurrit heri – to se desilo juče incursĭ/o,-ōnis, f. (incurro) – 1) dotok, navala, potisak i. atomorum – potisak atoma; 2) upad, napad, najezda i. hostium – neprijateljska najezda incursĭt/o,-are, v. I > incurso incurs/o,-avi,-atum,-are, v. I (intens. incurro) – 1) jurišati, nasrnuti incursat in hostem– nasrnuo je na neprijatelja; 2) pogoditi dolor incursat in te – bol te je zadesio incurs/us,-us, m. (incurro) – 1) dotok, potisak; 2) upad, napad i. equitum – napad konjice incurvĭcervĭc/us,-a,-um, a. (incurvus+cervix) – krivovrat incurvisc/o,-ĕre, v. III – saviti se, nagnuti se incurv/o,-avi,-atum,-are, v. I (incurvus) – 1) kriviti, iskriviti, ukriviti incurvavi bacillum/arcum – iskrivio sam štapić/luk; 2) tištati, pritiskati iniuria incurvat animum –nepravda pritiska duh incurv/us,-a,-um, a. – kriv, zakrivljen aratrum c. – zakrivljeno ralo inc/us,-ūdis, f. (incudo) – nakovanj eandem incudem diem noctemque tundo – u isti nakovanje i danju i noću bubam (radim uvek isto); incudi reddo versus – ponovo kujem stihove [popravljam] incūsātĭ/o,-ōnis, f. (incuso) – ukor, prekor i. acris vitiorum et peccatorum – ukor zbog ljutih mana i grehova incūs/o,-avi,-atum,-are, v. I – okrivljujem, okriviti, optužiti, prigovoriti, zameritiincusavit feminam probri/feminam luxus et superbiae – ukorio je ženu zbog razvrata/ukorio je ženu zbog raskoši i pomodarstva; mortes liberorum ei incusatae sunt –smrt dece je njemu upisana u greh incuss/us,--us, m. (incutio) – – udar, sudar i. armorum – sudar oružja incustōdĭt/us,-a,-um, a. – 1) nečuvan, zanemaren; 2) neskriven amor i. – neskrivena ljubav; 3) neoprezan
in/cŭtĭo,-cussi,-cussum,-ĕre, v. III (in+cautio) – 1)udariti, gurnuti, ćušnuti incussit scipionem in caput eius – udario ga je žezlom u glavu; 2) incussit ei calaphum – ošamario ga je; 3) baciti na incussit faces et hastas – bacao je buktinje i koplja; 4) uterati incussit ei timorem/metum – uterao mu je strah; 5) naneti incussit ei dolorem – naneo mu je bol indāgātĭ/o,-ōnis, f. (indago) – traganje, istraživanje i. veri – traganje za istinom; i. rerum – istraživanje stvari indāgāt/or,-ōris, m. – tragač, istraživač indāgātr/ix,-īcis, f. – ženaistraživač i. virtutis – istraživač vrline indāg/o¹,-avi,-atum,-are, v. I – tragam, tragati, ulaziti u trag canis natus ad indagandum – pas rođen za traganje indāg/o²,-ĭnis, f. – okruživanje/ograđivanje [divljih životinja, zveri] indĕ, adv. – 1) odatle inde loci – odatle [od tog mesta]; 2) zatim, onda in Macedoniam, inde in Siciliam missus est – poslat je u Makedoniju a zatim na Siciliju; inde ad Caesarem pervenit – onda je došao pred Cezara; apud Graecos indeque perlapsus ad nos – kod Grka a onda i kod nas; 3) odatle ex avaritia necesse est erumpat audacia: inde omnia scelera ac maleficia gignuntur – sa pohlepom treba smelo raskinuti, odatle svi grehovi i zla potiču;erat duo filii: inde maiorem adoptavi – bila su dva sina: starijeg sam usvojio; 4) sve od iam inde a principio – sve od samog početka; inde ab initio – sve od početka;5) na ovoj strani, sa ove strane; 6) (kod nabrajanja) crimina, seditiones inde ac novae leges – prestupi, političi sporovi pa i novi zakoni indĕbĭt/us,-a,-um, a. – nezaslužen praemia posco non indebita – zahtevam kazne koje nisu nezaslužene indĕcen/s,-tis, a. – nepristojan, ružan nasus/risus i. – ružan nos/osmeh indĕcet,-ēre, v. II (impersonal.) – indecet eum – njemu to ne pristaje, ne dolikuje indēclīnābĭl/is,-e, a. – nepromenljiv animus i. postojan duh indēclīnāt/us,-a,-um, a. – nepromenjen, nepromenljiv, postojan indĕc/or,-ŏris, a. (indĕcŏris,-e, a.) (in+decus) – nepristojan, ružan, sramotan indĕcōre, adv. – nepristojno, ružno, sramotno indĕcōr/us,-a,-um, a. – nepristojan, nečastan, ružan, sramotan i. gestus – ružan gest;niihil malum, nisi quod turpe, indecorum – nikakvo zlo, ni ružno, ni sramotno indēfătĭgābĭl/is,-e, a. (defatigo) – neumoran indēfătĭgāt/us,-a,-um, a. – neumoren, nesporen indēfens/us,-a,-um, a. – nebranjen, bez odbrane Alba indefensa – nebranjena Alba indēfess/us,-a,-um, a. – nesmoren, neumoren, čio indēflēt/us,-a,um, a. – neoplakan, neožaljen
indēiect/us,-a,-um, a. – nepotišten, vedar indēlēbĭl/is,-e, a. – neuništiv indēlībāt/us,-a,-um, a. – nenačet, nedirnut, nesmanjen indemnāt/us,-a,-um, a. (indemno) – neosuđen; oslobođen krivice cives indemnati et incolumes – neosuđivani i nepovređeni građani indemn/is,-e, a. (in+damnum) – neoštećen, čitav, nepovređen indēnuncĭāt/us,-a,-um, a. – nepredviđen, nepredskazan indēplōrāt/us,-a, um, a. – neožaljen, neoplakan indēprāvāt/us,-a,-um, a. – neupropašten indēprĕhensĭbĭl/is,-e, a.(deprehendo) – neprimetan, nevidljiv indēprĕhens/us,a,-um, a. – neprimećen indescript/us,-a,-um, a. – neodeljen indētons/us,-a,-um, a. – neobrezan, nepostrižen, nepodšišan indēvītāt/us,-a,-um, a. – neizbežan ind/ex,-ĭcis, comm. – 1) vesnik Numa Ianum indicem pacis bellique fecit – Numa je učinio Janusa vesnikom i mira i rata; 2) potkazivač, doušnik, špijun, izdajica, izdajnik; 3)digitus index – kažiprst; 4) probni kamen; 5) i. libri – naslov knjige; i. librorum – registar knjiga; 6) natpis na slici ili kipu Ind/i,-ōrum, m. (pl.) – Indijci Indĭ/a,-ae, f. – Indija indĭcātĭ/o,-ōnis, f. – [naznaka] cene, cena; taksa, porez indīcen/s,-tis, a. (particip od dico) samo u frazi: non me indicente – ne bez moje reči [mog odobrenja] indĭcĭ/um,-ĭi, n. (index) – 1) potkazivanje, otkrivanje facio indicium coniurationis – otkrivam zaveru; affero inditium ad eum – njemu otkrivam tajnu; haec cognavi inditio eius – ovo sam saznao od njega; cognito inditio ex urbe profugerat – kad je saznao, pobegao je iz grada; profiteor indicium – pristajem da odam podatke [svedočim, pod uslovom da ne budem kažnjen]; 2) dozvola za potkazivanje/otkrivanje/odavanje postulo indicium – tražim dozvolu; tibi indicium postulas dari – traži da ti se da dozvola [za potkazivanje]; 3) nagrada za potkazivanje partem indicii accipio – prihvatam deo nagrade [za dostavu]; 4) znak, dokaz indicia et vestigia veneni/sceleris – dokazi i znaci trovanja/zločina; i. meae erga tebenevolentiae – dokaz moje blagonaklonosti prema tebi;oratio indicio est – govor služi kao dokaz indĭc/o¹,-avi,-atum,-are, v. I – 1) potkazujem, potkazati, dostaviti, odati i. causam rei –otkrivam razlog/uzrok; 2) naznačujem/određujem cenu; 3) izdati, odati, dostaviti, prijaviti, optužiti i. conscios, omnem rem dominae – pri punoj svesti odajem sve o
gospođi/gazdarici; i. me ipse – prijavljujem se sam; i. coniurationem (de coniuratione) –prijavljujem zaveru; 4) otkriti vultus indicat mores, quemadmodum animo affecti simus –izraz lica otkriva navike koje utiču na naše raspoloženje; sermo indicat vitium in moribus inesse – razgovor otkriva prisutne mane; lacrimis desiderii futuri dolorem indico – suzama otkrivam bol budućih želja indī/co²,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) obznanjujem, obznaniti, objaviti i. diem comitiis/ pugnae – objavljujem dan sednice/bitke; indixit Gallis bellum – objavio je Galima rat; i. bellum mihi/voluptati – objavljuem sebi/pohlepi rat; 2) odlučiti, narediti indixit exercitum ad portas – naredio je vojsci pokret; 3) položiti, priložiti, najaviti se indixit familiaribus coenas – najavio se prijateljima da će doći na večeru indictĭ/o,-ōnis, f. – 1) objava i. belli – objava rata; 2) taksa, porez, dažbina indict/us,-a,-um, a. – 1)neiskazan, nerečen ea, quae cecinit, ut indicta sint, revocare non potest – ono što je rekao da bude neiskazano, nije mogao da porekne; 2) indictâ causâ– bez saslušanja, bez mogućnosti odbrane indictâ causâ in vincula ducor – bačen sam u lance bez saslušanja; indictâ causâ eum capitis condemnavit – lišio ga je glave bez saslušanja indĭc/us,-a,-um, a. – indijski indĭdem, adv. – (inde+idem) – 1)odatle, iz istog toga mesta i. Ameriâ – iz same Amerije; 2) iz iste te stvari, iz istog izvora indiffĕren/s,-tis, a. – 1) ravnodušan, neutralan, ni voda ni vino; syllaba indifferentia –jedan kratak, jedan dug slog; homo i. circa victum – čovek koji ne obraća pažnju na hranu indiffĕrentĭ/a,-ae, f. – ravnodušnost indĭgĕn/a,-ae, comm. (indo=in+gigno) – starosedelac, urođenik i. miles – domaći vojnik;bos i. – vo domaće pasmine; non indigena sed advena – nije starosedelac već stranac indĭgentĭ/a,-ae, f. (indigeo) – 1) ljuta potreba, nestašica inopia atque i. – oskudica i nestašica; 2) neodoljiva žudnja i. est libido inexplebilis – ljuta potreba je neutaživa žudnja indĭgĕ/o,-ŭi,-ēre, v. II (in+egeo) – 1)žudeti, čeznuti indigeo non auri/argenti – ne čeznem za zlatom/srebrom; i. tui consilii – čeznem za tvojim savetom; 2) nedostajati, osećati nedostatak/manjak; i. pecuniâ- oskudevam u novcu indĭgen/s,-tis, (indig/es,-is) a. (particip od indigeo) – siromašan, koji oskudeva indĭg/es,-ĕtis, m. (indo=in+gigno) – urođenik, starosedelac; naročito domaći legendarni junak dii indigentes – domaći bogovi indīgest/us,-a,-um, a. – nesređen, zbunjen, smušen
indignābund/us,-a,-um, a. – ljut, rasrđen, gnevan,razdražen indignan/s,-tis, a. (indignor) – ljut, rasrđen, razgnevljen indignātĭ/o,-ōnis, f. – srdžba, gnev, razdraženost plebs ad id maxime indignatione exarsit – to je svetinu ispunilo gnevom indignātīuncŭl/a,-ae, f. (dem. od indignatio) – mala ljutnja, nezadovoljstvo indigne, adv. (indignus) – 1) neuljudno, nepristojno, svirepo indignissime cervices fregit civium – svirepo je ljudima lomio vratove; 2) gnevno, s gnevom indigne patior illud – to s gnevom podnosim; i. ferebant eum sibi anteponi – gnevno su ga privukli preda se indignĭt/as,-ātis, f. – 1)bezobrazluk, bestidnost i. accusationis – bestidnost optužbe;indignitate servos vinco – pobeđujem robove bezobzirnošću; 2) poniženje, poruga, izrugivanje patior/fero indignitatem – podnosim/trpim poniženje; perfero omnes indignationes contumeliaque – podnosim sve vrste poniženja i uvreda; 3) i. iniuriae –sramota nepravde; 4) srdžba, gnev, nezadovoljstvo tacita poterit esse nostra i.? – je li naš gnev mogao biti nem?; i. cepit animos – gnev obuze duše indigne, adv. – nezadovoljno, gnevno, srdito, ljutito indign/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1)ispunjen sam, biti ispunjen gnevom, i. aerarium expilari – pljačka riznice ispunjava me gnevom; indignandus – što zaslužuje/izaziva nezadovoljstvo; 2) ljutiti se; 3) rastužiti se indign/us,-a,-um, a. – 1) nedostojan i. avorum – nedostojan roditelja; indignus omni honore – nedostojan poštovanja; homines scelerati indigni mihi videtur, quorum (=ut eorum) causam agam – čini se da ti grešni ljudi nisu dostojni da ja za njih obavljam poslove; fabula indigna referri – priča nedostojna da se pripoveda; res indigna relatu – stvar nedostojna da se pripoveda; 2) i. es qui hoc facias – ti si isuviše plemenit da to učiniš;circumdat vincula colo indigno – nedostojan da nosi takve lance oko vrata; 3) nepristojan, ponižavajući nihil, quod ipsis indignus esset, committebant – ništa što je za njih bilo ponižavajuće nisu činili; nihil sua fide indignum fecit – ništa nije učinio što je za njegovu veru nepristojno; non indignum videtur memorare – nije nepristojno (na odmet) podsetiti; 4) sramotan, gnusan indignum facinus – gnusan čin; hoc uno sol non quidquam vidit indignius – sunce nikad nije videlo nešto gnusnije; patior indigna – trpim sramotu; 5)indignum est a pari vinci – ponižavajuće je biti pobeđen indĭg/us,-a,-um, a. (indigeo) – oskudan, manjkav indīlĭgen/s,-tis, a. – nemaran, aljkav paterfamilias non i. – vredan domaćin indīlĭgenter, adv. – aljkavo, nemarno, lakomisleno i. facio – činim to lakomisleno indīlĭgentĭ/a,-ae, f. – nemar, aljkavost, zanemarivanje i. veri – zanemarivanje istine
in/dĭpisco,-ĕre, v. III (indo=in+apisco) – 1) stići, postići, dospeti i. navem – stigao sam na brod; 2) dobiti, steći d. divitias – stekao sam bogatstvo; 3) početi i. pugnam – počinjem bitku in/dĭpiscor,-depsus sum,-i, v. dep. III – 1) stići, postići, dospeti i. navem – stigao sam na brod; 2) dobiti, steći d. divitias – stekao sam bogatstvo; 3) početi i. pugnam – počinjem bitku indīrect/us,-a,-um, a. – posredan, indirektan indīrept/us,-a,-um, a. – neorobljen, neopljačkan, nepoharan indiscrēt/us,-a,-um, a. – 1) nerazlučen, neodvojen caput indiscreptum – neodsečena glava; 2) neodeljiv, nerazdvojan suus cuique sanguis indiscretus – neodeljiv od svoje dece; 3) bezobziran indĭserte, adv. – nespretno, smušeno, mutavo i. collaudavit orationem – nespretno je hvalio govor indĭsert/us,-a,-um, a. – smeten, koji ne zna dve unakrst homo i. – smetenjak; interpres i. – smušen tumač; prudentia indiserta – smušena pamet indispŏsĭt/us,-a,-um, a. – neuređen, nepravilan, bez pravila indissĭmĭl/is,-e, a. – ne različit, sličan indissĭmŭlābĭl/is, a. – što se ne može sakriti, nesakrivljiv indissŏlūbĭl/is,-e, a. – nerastvorljiv; nerastavljiv vos indissolubiles – vi nerastavljivi indistinct/us,-a,-um, a. – nerazlučen, neodvojen, nejasan; smušen orator i. – smušeni govornik indīvĭdŭ/um,-i, n. – atom; > jedinka, individua indīvĭdŭ/us,-a,-um, a. – nedeljiv corpora individua – nedeljiva tela indīvīs/us,-a,-um, a. nepodeljen, nedeljen indŏ (endo) = in in/do,-dĭdi,-dĭtum,-ĕre, v. III – 1) učiniti; 2) uložiti, ubaciti i. guttam in os – ukapavam kap u usta; indidit venenum potioni – umešao je otrov u napitak; 3) staviti, postaviti i. compedes servis – stavljam robovima lance na noge; i. castella rupibus – postavljam stražarnice na visove; naložiti indo ignem in aram – palim vatru na žrtveniku; 4) i. novos ritus – uvodim nove obrede; 5) i. ei pavorem – zadajem (uterujem) mu strah; 6) dati imepuero ab egestate Egerio nomen inditum – dečaku je zbog bede dato ime Bedan indŏcĭl/is,-e, a. – 1) zatucan, glup, zaglupljen, koji se teško uči i. et tardus – zatucan (zaglupljen) i zaostao; 2) neuk, neznan, nevičan agricola i. coeli – seljak nevičan znamenjima neba; 3) (pasiv) neshvatljiv, nerazumljiv, što se teško uči i. usûs disciplina –sporo učenje kroz uvežbavanje
indoct/us,-a,-um, a.– neobučen, neobrazovan, neškolovan; neuvežban, neizvežban homo i. – neobrazovan čovek; hominum genus indoctissimum – veoma zaostalo pleme; oratio rudis et indocta – grub i neuvežban govor; indoctissimi – krajnje neuki/primitivni ljudi; i. ferre iuga – nenaučen da nosi jaram/ore; i. pilae – ne zna lopte; i. pleraque – neuk u mnogo čemu indŏlent/ia,-ae, f. (in+doleo) – otpornost na bol, neosetljivost indŏl/es,-is, f. – osobenost, urođena osobina semina servant indolem – semena čuva osobenosti; i. virtutis (ad virtutem) – urođena sklonost prema vrlini; bona indoles – dobra osobenost; magna i. regis – velika urođena sklonost da bude kralj; ferox indole animi –zverske duše indŏl/esco,-ŭi,-ĕre, v. III (doleo) – brideti, boleti pes indolescit – poboleva noga indŏmābĭl/is,-e, a. – neukrotljiv indŏmĭt/us,-a,-um, a. – 1) divalj, neukroćen, nekultivisan ager i. – neorana zemlja; razuzdan, neobuzdan indomita ingenia Gallorum – neukrotivi duh Gala; indomita cupiditas/ libido/furor – neukrotiva strast/ljubav/ljutina indormĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – zaspati indormivit saccis – zaspao je na vrećama;indormivi tempore – malo sam dremnuo; indormivit in homine colendo – proputio je da obrati pažnju indōtāt/us,-a,-um, a. – bez ruva soror indotata – sestra bez ruva/mraza indŭ > in indŭbĭtābĭl/is,-e, a. – nesumnjiv, siguran, pouzdan indŭbĭtāt/us,-a,-um, a. – nesumnjiv indŭbĭt/o,-are, v. I – sumnjati i. viribus meis – sumnjam mojim ljudima (u moje ljude) indŭbĭ/us,-a,-um, a. – nesumnjiv indū/co,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) voditi/dovesti do/ka/u induxi aquam in domos – uveo sam vodu u kuće; induxit exercitum in Macedoniam – doveo je vojsku u Makedoniju; 2)induxit morem novum iudiciorum in rempublicam – uveo je nove običaje u pravni sistem republike; inducit discordiam – unosi neslogu; i. sermonem – uvodim razgovor; 3) uneti i. pecuniam in rationem ei – unosim u knjigu da je platio; 4) izazvati i. eum ad bellum –izazivam ga u rat; induxit eum ad pudendum – naterao sam ga da se stidi; 5) zavestiinductus cupiditate regni – zaveden željom da vlada; 6) prevariti homines induxit –prevario je ljude; 7) navući, obuti i. calceum mihi – obuvam cipelu; i. coestus manibus –stavljam bokserske rukavice na ruke; 8) inducit plumas membris – presvlači udove perjem; inducit nubes terris – prekriva zemlju oblacima; inducit aurum cornibus –prekriva rogove zlatom; 8) induxit pontem fluvio –
izgradio je most preko reke; 9) inducit fontes umbrâ – prekrio je izvore senkom; 10) izbrisati i. nomina mea – brišem moja imena [na voštanoj tabli] inductĭ/o,-ōnis, f. (induco) – 1) uvođenje inductiones aquarum – uvođenje vode; 2) zavođenje i. erroris – navođenje na greh; 3) namera, čvrsta odluka inductione animi languescet dolor – čvrstom odlukom duha popušta bol; 4) (logika, retorika) analogni zaključak/dokaz induct/us,-us, m. (samo u abl. sing.) – uticaj alicuius persuasu et inductu – pod nečijim nagovorom i uticajem indūcŭl/a,-ae, f. (induo) – ženski veš indŭgrĕdĭ/or > ingredior indulgen/s,-tis, a. (particip od indulgeo) – 1) blag, ljubazan, mio, dobar i. pater – blag otac; i. nutrix – ljubazna dojilja; nomen maternum indulgentius – majkino najmilije ime; i. peccatis – blag prema grešnicima; 2) naklonjen i. aleae – naklonjen kocki; 3) voljen, mio, drag indulgenter, adv. – blago, blagonaklono, ljubazno, dobronamerno i. loquor – govorim dobronamerno indulgentĭ/a,-ae, f. – 1)milost, blagost i. naturalis – prirodna blagost; i. filiarum – milost kćeri; i. corporis – blagost prema telu; tanta Hannibalis indulgentia in captivos –Hanibalova blagost prema zarobljenicima; i. coeli – blagost klime; i. fortunae – blagonaklonost sreće; 2) ljubav, milost, blagost educor in sinu et indulgentia matris – podižem (odgajam) se u krilu i ljubavi svoje majke indul/geo,-si,-tum,-ēre, v. II – 1)ispoljavati blagost, milost, ljubav Caesar indulsit civitati Aeduorum – C. je ispoljavao blagost prema gradu A.; 2) biti popustljiv, gledati kroz prstesic sibi indulsit ut – tako je bio popustljiv prema sebi da; 3) brinuti, voditi računa o indulsi valetudini – vodio sam računa o zdravlju; 4) odati se, upustiti se indulsit novis amicitiis –odao se novim prijateljstvima; indulsit dolori/irae/cupiditati – predao se bolu/ gnevu/požudi; 5) dozvoliti, odobriti, priuštiti indŭ/o,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1)prometnuti se, preći u induit eum ex facie hominum in vultus ferarum – prometnuo se iz ljudskog lika u zverski lik; induo me (induor) in vultus lupi – uzimam izgled vuka; 2) zaviti se venti se induunt in nubem – vetrovi se zavijaju u oblak; arbor induit se in florem – stablo se zaodelo beharom; 3) induo me in laqueos –upao sam u zamku; induor mea confessione – zapleo sam se u svoje priznanje; 4) induor me reipublicae – stajem na stranu republike; 5) i. anulum – stavljam prsten; i. galeam –stavljam šlem na glavu; i. mihi tunicam – oblačim tuniku; i. me veste – oblačim bluzu; i. me personâ – stavljam masku na lice; pes solea indutus – noga je u sandali; indutus soccis – obuven [u plitke cipele]; longam indutus vestem – obučena u
dugu haljinu; 6) indutus armis/galeâ – pod oružjem/šlemom; 7) pokriti, prelriti, presvući, prerušiti dii induti humana specie – bogovi prerušeni u ljudske likove; beluae formâ hominum indutae –zveri u ljudskom obliku; 8) dati, snabdeti i. mihi cognomen – dajem sebi nadimak; 9) igrati ulogu inductus duabus quasi personis – igrao je dve uloge; 10) prihvatiti induit mores Persorum – prihvatio je persijske običaje indŭpĕdĭ/o = impedio indŭpĕrāt/or = imperator indŭr/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) otvrdnuti, očvrsnuti, okaliti se corpus indurescit usu – telo čvrsne radom; 2) milites induruerunt Vitellio – vojnici su ostali verni Viteliju; 3)indurescit in pravum – ukočio se u izopačenosti indūr/o,-avi,-atum,-are, v. I – ukrutiti, okaliti induro animum – kalim duh; induravit frontem – namrštio se; hostium timor induratus est resistendo – strah je kroz otpor očeličio neprijatelja Ind/us,-i, m. – 1) reka Ind; 2) reka u Frigiji i Kariji; 3) Indijac; ind/us,-a,-um, a. – indijski indūsĭārĭ/us,-ĭi, m. – krojač gornje tunike, indusiarum-a industrĭ/a,-ae, f. – 1)delatnost, vrednoća, spremnost za rad; 2) spretnost, veština i. in agendo – veština delovanja; i. in labore perferendo – spretnost u izvođenju poslova; pono tantum industriae in scribendo – ulažem mnogo veštine u pisanje; 3) i. itineris –spremnost za put; 4) de (ex, ab) industriâ – namerno, s ciljem; industriâ – namerno, s namerom, s ciljem ex industriâ factus ad imitationem stultitiae – namerno se pravio lud industrĭe, adv. – vredno, spretno, vešto; vispreno industrĭōs/us,-a,-um, a. – vredan, vešt > industrius industrĭ/us,-a,-um, a. – vredan, vešt; poletan in rebus gerendis vir acer et i. – vešt i vispren u vođenju poslova indūtĭ/ae,-ārum, f. (pl.) (induciae) – zatišje, primirje iam indutiae exierant – primirje već ističe; per inducias – u toku primirja; indutiae peto/impetro – tražim/dobijam primirje; indutias facio/paciscor cum hoste – pravim/sklapam primirje sa neprijateljem indūt/us,-us, m. (induo) (samo u dativu sing.) indutui – odeći, dužnosti indūvĭ/ae,-ārum, f. (pl.) – odelo, odeća ĭnēbrĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) opiti, opiti se; 2) zasititi; 3) i. aures eius – punim mu uši ĭnēdĭ/a,-ae, f. (edo) – gladovanje, post necatus vigiliis et inediâ – lišen noćne molitve i hrane ĭnēdĭt/us,-a,-um, a. – neidat, napoznat liber i. – neizdata knjiga
ĭneffĭc/ax,-ācis,a. – nemoćan, nesposoban, nemoćan vox i. verborum – neartikulisan glas ĭnēlăbōrāt/us,-a,-um, a. – neurađen, neobrađen, neizrađen ĭnēlĕgan/s,-tis, a. – neukusan, loše odabran ratio non inelegans – nije loša zamisao ĭnēlĕganter, adv. loše, bez ukusa, nepropisno historia non i. scripta – dobro pisana povest ĭnēluctābĭl/is,-e, a. – neizbežan fatum ineluctabile – neizbežna kob; servitus i. – neizbežno ropstvo ĭnēmendābĭl/is,-a. – nepopravljiv, neizlečiv ĭnēmŏrĭ/or,-i, v. III – umreti od e. spectaculo – umirem od toga prizora ĭnempt/us,-a,-um, a. – nepuljen ĭnēnarrābĭl/is,-e, a. – neopisiv, neizreciv labor i. – nepoisiv napor ĭnēnarrābĭlĭter, adv. – neopisivo, neizrecivo i. absumo – neopisvo rasipam ĭnēnōdābĭl/is,-e, a. – nerazrešiv, nerazmrsiv; res i. – neobjašnjiva stvar ĭn/ĕo,-ĭi (-īvi),-ītum, v. IV – 1)ući, ulaziti i. in urbem/provinciam – ulazim u grad/ provinciju; iniit in domum – ušao je u kuću; inivit viam – otišao je na put; inibitur tecum –s tobom se ulazi; 2) početi ineunt bellum cum Gallis – počinju rat s Galima; magistratum i. – stupam na visoku državnu dužnost; interregnum initur – počinje period između smrti cara i stupanja njegovog naslednika na presto; i. suffragia – držim izbore; 3) ineunte vere/aestate – početkom proleća leta; ineunte adolescentiâ – početkom adolecencije; ab ineunte aetate – odmladih dana; inita proxima aetate/ hieme – početkom idućeg leta/zime; 4) ineo consilium – donosim odluku, presuđujem; i. consilium de mea salute –saznajem mišljenje o svom zdravlju; 5) i. somnum – zaspim; i. numerem – brojim; i. rationem – računam; 6) razmišljati, premišljati, smišljati i. rationem quemadmodumillud fiat – smišljam kako da to izvedem; i. aestimationem illius rei – procenjujem tu stvar; 7)febris init eum – groznica ga je napala ĭnepte, adv. – izvrnuto, posuvraćeno, naopako, glupo, blesavo i. dico/facio – govorim/činim naopako (glupo) ĭneptĭ/ae,-ārum, f. (pl.) – gluposti, blesavštine, blebetanje ĭneptĭ/o,-ire, v. IV – blebetati, govoriti gluposti; biti blesav inept/us,-a, um, a. – neumestan, izvrnut, blesav, glup voco eum ineptum – on je tvrdoglav/glup; nihil insolens aut inepti – ništa uvredljivo ili neumesno ĭnĕquĭtābĭl/is,-e, a. – nepodoban/nesposoban za konjicu ĭnĕquĭt/o,-avi, v. I – jahati i. campis – jašem po poljima
ĭnerm/is,-e, a. (ĭnerm/us,-a,-um) – nenaoružan, bez oružja; milites inermi et imprudentes – raspasani i neoprezni vojnici; i. in philosophia – nepotkovan u filozofiji;carmen inerme – pesma koja ne vređa; senectus i. – bezdetan starac, starac bez poroda ĭnerran/s,-tis, a. – nelutajući, koji ne luta stella i. – stajaća zvezda ĭnerr/o,-are, v. I – 1)lutati, skitati i. montibus – lutam po brdima; 2) biti na vrh jezikaversus inerrat in ore meo – stih mi je na vrh jezika ĭner/s,-tis, a. – 1) neuk, nespretan, nevešt homo i. – neuk čovek poeta iners – nevešt pesnik; 2) nezgrapan, trapav qui artibus carent inertes nominantur – koji gube stvari nazivaju se trapavim; 3) zadrt, tvrdoglav; 4) tvrd gleba iners – tvrda zemlja/ledina; 5)aqua i. – stajaća voda; 6) stomachus i. – lenj stomak; 7) frigus i. – mrzla studen; 8) caro i. – neukusno meso; 9) i. nota censoria – cenzorska nota bez uticaja; querulae inertes –beskorisne žalbe; 10) kukavički i. et imbellis – kukavički i neratoboran; exercitus i. –strašiva vojska ĭnertĭ/a,-ae, f. – 1) neukost, neveštost; 2) sporost, trapavost, zamor, lenjost, kukavičluk, strašivost castigo hominum segnitiem et inertiam – kažnjavam ljude sporošću i lenjošću; i. laboris – spor za rada, terkav, aljkav; nomen inertiae impono tanto labori – naziv sporost dajem brojnim naporima ĭnērŭdīt/us,-a,-um, a. – neuk, neobučen homo i. – neobrazovan, neškolovan čovek;voluptas inerudita – sirova pohlepa/pohota ĭnesc/o,-avi,-atum-are, v. I (in+esca) – namamiti u zamku inescat animalia cibo – mami životinje hranom; temeritas consulis inescata – iznuđena bezobzirnost konzula ĭnēvītābĭl/is,-e, a. – neizbežan ĭnexcĭtābĭl/is,-e, a. – nepobudljiv, koji ne može da se prbudi somnus i. – smrt ĭnexcīt/us,-a,-um, a. – miran, neuzbuđen ĭnexcŏgĭtāt/us,-a,-um, a. – neizmišljen ĭnexcūsābĭl/is,-e, a. – neoprostiv ĭnexercĭtāt/us,-a,-um, a. – neuvežban homo i. – neuvežban/nevešt čovek ĭnexhaust/us,- a,-um, a. – neispražnjiv, zaručan, neispražnjen ĭnexōrābĭl/is,-e, a. – neumoljiv, nepopustljiv i. iudex – neumoljiv sudija; i. delicis – nepopustljiv prema prestupima; i. disciplina – neumoljivo strog ĭnexperrect/us,-a,-um, a. – neprobuđen ĭnexpert/us,-a,-um, a. – 1) laički, nestručan, neiskusan i. lasciviae – nevičan u zabavi /šali; animus i. ad contumeliam – nevičan uvredama; 2) neuvežban, nepotvrđen, neproveren exercitus i. – neobučena/neuvežbana vojska
ĭnexpĭābĭl/is,-e, a. – 1) nepomirljiv, neoprostiv, neiskupljiv, neuništiv scelus inexpiabile – neiskupljiv/neoprostiv zločin; 2) zadrt, tvrdoglav homo i. – zadrt čovek; odium inexpiabile – nesavladiva mržnja ĭnexplēbĭl/is,-e, a. – nezasitan, nezajažljiv stomachus i. – nezasitan stomak; libido inexplebile – neutaživa požuda; i. colloquiorum – nezasitan razgovora; vir i. virtutis – čovek neizmerne vrline ĭnexplēt/us,-a,-um, a. nezasićen, nezajažljiv ĭnexplĭcābĭl/is,-e, a. – 1) nerazmrsiv, nerešiv, neobjašnjiv; 2) neizvodiv, nesavladivbellum ixplicabile – beskrajni rat; res i. – neobjašnjiva stvar ĭnexplōrāto, adv. – neistraženo, neispitano, neprovereno i. proficiscor – putujem bez prethodne provere ĭnexplōrāt/us,-a,-um, a. neispitan, neistražen, nepoznat vada stagni inexplorata – vode zaliva neistražene ĭnexpugnābĭl/is,-e, a. – 1)neosvojiv arx/urbs i. – neosvojiva tvrđava/neosvojiv grad; 2)homo i. – čvrst čovek; gramen inexpugnabile – neuništiv korov ĭnexpectāt/us,-a,-um, a.– neočekivan hostis i. – neočekivan stranac/tuđin/neprijatelj ĭnextinct/us,-a,-um, a. – neugašen, neugasiv ignis i. – neugašena vatra; libido/fames inextincta – neugasiva želja/glad; inextinctum nomen – besmrtno ime ĭnexsŭpĕrābĭl/is,-e, a. – 1) neprelazan Alpes insuperabiles – neprelazne Alpe; altitudo i. – neprelazna visina; 2) inexsuperabilibus vim affero – hoću da učinim nemoguće mogućim; 3) inexsuperabile bonum – vrhovno dobro ĭnextrīcābĭl/is,-e, a. – nerazmrsiv error i. – nerešiv lavirint ĭnfăbre, a. – nevešto, nezgrapno, nestručno, laički vas non infabre factum – vaza majstorski izrađena ĭnfăbrĭcāt/us,-a,-um, a. – neobrađen ĭnfăcētĭ/ae,-ārum, f. (pl.) – bljutavost, neukus ĭnfăcēt/us,-a,-um, a. – grub, glup, neotesan ĭnfācundĭ/a,-ae, f. – nesposobnost jasnog izražavanja, smušenost, trapavost ĭnfācund/us,-a,-um, a. – smušen, koji ne zna dve unakrst, koji se teško izražava vir acer et i. – žestok i smušen čovek; infacundior et linguâ impromptus – smušen i slab na jeziku infāmĭ/a,-ae, f. – zloglasnost, sramotnost, osramoćenost, sramota aspergor infamiâ – ukaljan lošim glasom; conflo/arcesso mihi infamiam – navlačim sramotu na sebe; Cacus infamia silvae – Kakus je sramota šume; subeo infamias – trpim sramotu
infām/is,-e, a. – neslavan, poznat po zlu, sramotan homo i. vitii et omni dedecore – čovek poznat po manama i svim vrstama sramotnih dela; vita i. – sramotan život; os infame – pogana usta; annus i. pestilentiâ – godina neslavna po kugi infām/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) sramotiti, izneti na loš glas; naružiti infamatus a plerisque – prokažen od mnogih; 2) okriviti, osumnjičiti infamavit eam temeritatis – okrivio je za razuzdanost infand/us,-a,-um, a. (for) – neizreciv, odvratan, gnusan, gadan, nakazan dolor i. – jezivi bol; caedes infanda – grozni pokolj; epulae infandae – krvava gozba infan/s¹,-tis, a. (in+for) – 1) nem, mutav puer infans natus – dečak od rođenja nem;pudor infans – nem/zanemeo od straha; koji nema sposobnost govora; mutav; 2) koji (još) ne govori, novorođen i. puer/filius – novorođeni dečak/sin; 3) detinjast, blesav; 4) svež, taze boletus i. – svež vrganj; infantes et insapientes homines – detinjasti i neznani ljudi;nihil accusatore infantius – ništa nema detinjastije od tužibabe; historia i. – povest bez stila infan/s²,-tis, comm. – novorođenče, beba, odojče parco infantibus – uzdržavam se od dece; i. in utero – zametak, plod, dete u utobi ab infante (infantibus) – od detinjstva infantĭ/a,-ae, f. (infans) – 1) nemost, mutavost, nemanje sposobnosti govora; 2) smušenost, nesposobnost jasnog usmenog/pismenog izražavanja i. accusatorum – smušenost tužilaca; 3) detinjstvo ab i. educatus – obrazovan od detinjstva infar/cĭo,-si,-tum,-ire, v. IV (infer/cĭo) – ubaciti, ispuniti, napuniti, nasuti, sipati infarsi vinum urnâ – nasuo sam vino u urnu; i. salem in eas partem – sipam so u ove delove infătīgābĭl/is,-e, a. – neumoran infătŭ/o,-avi,-atum,-are, v. I (fatuus) – izludeti, poludeti adulatio infatuat eam – laskanje/udvaranje je izluđuje infaust/us,-a,-um, a. – nesrećan, zlosrećan, zloslutan infect/or,-ōris, m. (inficio) – bojadžija infect/us,-a,-um, a. (in+factus) – neučinjen, neurađen; nedogođen, što se nije dogodilofacta atque infecta – istinito i lažno; facta infectaque cano – opevam što je bilo i što nije;habeo illud pro infecto – smatram da se to nije desilo; infecta re abeo – idem neobavljenog posla; pace infectâ – bez zaključenog mira; victoriâ infectâ – bez dobijene pobede; nihil ei infectum credens – činilo mu se da ništa nije nemoguće infēcundĭ/as,-ātis, f. – neplodnost, jalovost infēcund/us,-a,-um, a. – neplodan, jalov; ager i.arboribus – zemljaoskudna drvećem infēlīcĭt/as,-atis, f. – neplodnost, nesreća, zla sreća i. eius in liberis – on/ona nema sreće u deci
infēlīcĭter, adv. – zlosrećno ob rem toties i. temptatam armis – zbog svih neuspeha preduzetih oružjem infēl/ix,-īcis, a. – 1) neplodan arbor i. – voćka koja ne daje ploda; telus i. frugibus – jalova zemlja; 2) nesrećan homo miserrimus et infelicissimus – veoma jadan i nesrećan čovek;infelicior domi quam militiae – nesrećniji kod kuće nego u vojsci; 3) zlosrećan, koji donosi nesreću homo reipublicae infelix – čovek koji je doneo nesreću republici; puellae infelix forma – zlosrećni oblik devojke; arbor i. – stablo na kojem su bila vešala; suspendit eum arbori infelici – obesio ga je infense, adv. – izazovno, neprijateljski infens/o,-avi,-atum-are, v. I – biti neprijateljski raspoložen prema, izazivati, nasrtatiinfensavit Armeniam – neprijateljski se poneo prema Jermeniji infens/us,-a,-um, a. – 1) neprijateljski, ogorčen animus inimicus et i. – neprijateljski i ogorčen duh; rex irâ infensus – kralj gnevom ogorčen; infensum odium – ogorčena mržnja; 2) loš valetudo infensa – narušeno zdravlje infer/i,-ōrum, m. (pl.) (inferus) – podzemni ljudi = duše umrlih u podzemnom svetu infĕrĭ/ae,-ārum, f. (pl.) (infero) – žrtve zaveštane mrtvima infĕrĭus, adv.(comp. od infra) – dublje, niže infern/a,-ōrum, n (pl.) – 1) mali stomak, slabine, prepone; 2) ženski polni organi; 3) podzemni, pakleni dii inferniorum – bogovi podzemnog sveta; inferne, adv. – podzemno, pakleno infern/us,-a,-um, a. (inferus) – donji, podzemni, pakleni partes infernae – podzemni svet; rex i. – Pluton; Iuno inferna – Persefona/Prozerpina; palus inferna – Stiks infĕro, intŭli, illātum, ferre, v. III – 1) unosim, uneti intulit mala in domum eius – uneo je nevolje u njegov dom; naložiti illatus in ignem – naložen na vatru; intulit ignes tectis –prineo je vatru krovu; intuli spolia templo – uneo je plen u hram; i. me in templum/urbem – ulazim u hram/grad; i. me eo – idem na put; agmen infertur in urbem – vojska maršuje u grad; flumen infertur mari – reka se stropoštava u more; intuli fontes urbi – voeo sam vodu u grad; 2) sahraniti corpus mortui infertur eodem – sahranjuje se telo mrtvog na istom mestu; 3) signa inferri iussit – dao je znak za napad; 4) intuli pedem hosti – nasrnuo sam na neprijatelja; 5) intuli me in periculum – doveo sam se u opasnost; 5) intuli rationes – plaćam račune; intulit aerarium quadragies – uneo je u riznicu četrdeset puta; infero mentionem alicuius rei – pokrećem pitanje o nekoj stvari; intulit ei causam belli – tražio je povod da mu objavi rat; intulit aarma – napao je; 6) intulit mihi terrorem/metu – uterao mi je strah; intulit mihi spem – ulio mi je nadu; 7) postaviti intulit filium in equum –postavio je sina na konja; 8) infert scalas ad moenia – nosi merdevina prema utvrđenju;intuli ei iniuriam
– naneo sam joj nepravdu; intulit hostibus cladem/mortem – naneo je neprijateljima poraz/smrt; infert uxorem maestitiam – naneo je ženi bol; 9) platiti; 10) prineti žrtvu, žrtvovati; 11) izvesti zaključak, zaključiti aliud enim, quam cogebatur, illatum est – na osnovu prikupljenog zaključuje se infĕr/,-a,-um, a. (infĕr/us,-a,-um, a.) – donji, niži limen inferum – donji ulaz; dii inferi –bogovi podzemnog sveta pervenio ad inferos deos – dolazim kod bogova podzemnog sveta infĕri/,-ōrum, m. (pl.) – 1) umrli; 2) carstvo umrlih; podzemni svet apud (ad) inferos – u carstvu mrtvih; revocavit eum ab inferibus – dozvao ga je iz mrtvih; elicio animas inferorum – izazivam duše mrtvih infĕrĭ/or,-us (comp. od infer) – 1) niži ex inferiore loco subeo – dolazim iz nižeg mesta;feror in inferius – tonem niže; ex inferiore loco dico – sa zemlje [ne iz tribunala ili ex superiore loco]; inferiore erat dignitate – bio je nižeg dostojanstva; 2) pozniji, mlađi, noviji erant inferiores quam illorum aetas – nisu bili dorasli svojim godinama; 3) slabiji inferiore fortunâ – slabije sreće; 4) potčinjeni crudelis in inferiores – surov prema potčinjenima infer/vesco,-bŭi,-ĕre, v. III – kvasati, šumiti infeste, adv. (infestus) – neprijateljski, ogorčeno infeste contendit – naprezao se svim silama infest/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) uznemiravati, ugroziti filii vita infestata – sinovljev nemirni život; 2) povrediti, oštetiti vinum infestat nervos – vino oštećuje nerve infest/us,-a,-um, a. – 1) uznemiren, nemiran; ugrožen, izložen opasnosti mare infestum –uzburkano more; salus infesta – poremećeno zdravlje; par Ciliciae infestissima –najnemirniji deo Kilikije; proviniciam infestam reddo – činim oblast nesigurnom; infesta itinerera – nesigurna putovanja; 2) opasan, dušmanski, ogorčen, žestok, nasrtljiv infestum odium – ogorčena mržnja; i. animus – neprijateljski duh; infestus sum ei – ogorčen sam na njega; infestis oculis conspicior – [na mene se] neprijateljskim očima gleda; gens infestissima nomini romani – pleme krajnje neprijateljski raspoloženo prema imenu Rimljana; i. inimicus Pompeio – Pompejev ogorčeni neprijatelj; infestus equum dirigit in illum – dušmanski je konjem nasrnuo na njega; infesto exercitu in agrum profecti – doveo je vojsku da napadne tu zemlju; 3) krvav, svirep bellum infestum – krvavi rat; scelus infestum – svirepi zločin infĭcēte > infacete in/fĭcĭo,-fēci,-fectum,-ĕre, v. III (in+facio) – 1) premazati bojom, obojiti aequor sanguine infectum – krvlju obojeno more; i. diem notâ – obeležavam dan crnom znakom; 2) obeležiti sapientia inficit animum eius – mudrost daje boju njegovom
duhu; puer debet infici iis artibus – dečak treba da se obuči tim veštinama; 2) pomešati infecit aqua melo/maria veneno – pomešati vodu s medom/more sa otrovom; inficit pabula tabo –stavila je otrov u hranu; Alecto infecta venenis – A. sa kosom punom zmijskog otrova;scelus infectum – zločin kojim su se ukaljali; 3) zaraziti, uporpastiti inficit nos deliciis –zarazio nas je uživanjima; cupiditatibus principium et vitiis infici solet tota civitas – zaraza lakomosti i druge mane prvaka zahvatiše čitav grad; civitas luxu et peregrinis moribus infecta – grad zaražen luksuzom i tuđinskim navikama infĭdēl/is,-e, a. – neveran; bezveran socii infidelissimi – krajnje neverni ortaci infĭdēlĭt/as,-ātis, f. – nevernost, bezvernost magno cum dolore infidelitatis suspicionem sustineo – s velikim bolom podnosim osumnjičenost da sam neveran; vide quantae sint infidelitates in amiciciis – gledaj koliko je nevernosti u prijateljstvima infĭd/us,-a,-um, a. – neveran, nepouzdan, varljiv i. amicus – neveran prijatelj; civitas nobis infida – grad neveran prema nama; infida pax – varljiv mir in/fīgo,-fixi,-fixum,-ĕre, v. III – 1) uvrteti, ubosti, zabosti infixit gladium hosti in pectus –zabio je mač neprijatelju u grudi; sidera certis infixa sedibus – stajaće zvezde; sagitta infigitur arbore – strela se zabola u stablo; vulnus infixum – ubodna rana; 2) (part. perfekta) animus infixus est in patriae caritate – u duh je usađena ljubav prema otadžbini;res memoriae infixa – stvar irezana u pamćenje; infixum mihi est vitandi – čvrsto sam odlučio da izbegavam infĭmāt/is,-is, m. (infimus) – pripadnik najnižeg društvenog sloja, bednik infĭm/us,-a,-um, a. (superl. od infer) – 1)najniži locus mundi infimus – najniže mesto na svetu; angustior ad infimum – uži prema dnu; 2) (rang) najniži, najgori infima faex populi – društveni šljam; infimo loco natus – rođen na društvenom dnu; communis infimis –dostupan za najniži sloj in/findo,-fĭdi,-fissum,-ĕre, v. III – useći, urezati infidi sulcos telluri – urezao je brazde u zemlju (uzorao je) infīnĭt/as,-ātis, f. (in+finis) – beskraj, beskonačnost, vasiona in omnem infinitatem peregrinor – lutam po beskonačnim prostorima vasione infīnīte, adv. (infinitus) – 1) bekrajno, beskonačno i. partes seco et divido – beskonačno sečem i delim komade; i. peroro – beskonačno završavam govor; 2) neodređeno, neodlučno infīnītĭ/o,-ōnis, f. – beskonačnost infīnīt/us,-a,-um, a. – 1) beskonačan, bezgraničan, neograničen infinita altitudo – beskonačna visina; imperium infinitum – a) večno carstvo; b) bezgranično carstvo;potestas infinita – neograničena vlast; tempus infinitum – beskonačno
vreme; bellum infnitum – beskrajni rat; infinito plus – neizmerno više; 2) neodređen, opšti res infinitior –opšta stvar infirmātĭ/o,-ōnis, f. (infirmo) – slabljenje, ukidanje infirme, adv. (infirmus) – slabo, nemoćno, malodušno infirme animatus socius – ortak slabe volje infirmĭt/as,-ātis, f. – 1) slabost, malodušnost, nemoć i. valetudinis – slabo zdravlje; i. corporis – nemoć tela; 2) bolest; 3) nejač haec i. – žene i deca; 4) malodušnost, plašljivost, neodlučnost i. animi – malodušnost infirm/o,-a,-atum,-are, v. I – slabiti, oslabiti; onemoćati infirmat fidem/auctoritatem /legem – slabi veru/vlast/zakon infirm/us,-a,-um, a. 1)slab, nejak, nesposoban homo viribus infirmis – nejak čovek;valetudo infirmissima – veoma oronulo zdravlje; infirmus ad resistendum – nesposoban za otpor; nuptiae infirmae – neodrživ brak; 2) nedovoljan cautio infirma – nedovoljan oprez; 3) sum infirmo – boležljiv sam; sum animo infirmo – neodlučnog sam duha; infirmum corpus – slabo telo; 4) sum paulo infirmior – malo sam sumnjičav; 5) animus i. –nepozudan duh; 6) nebitan, nevažan res infirma ad probandum – to je nevažno za dokazivanje infit, v. def. – počinje, zaustio je, kaže, veli tum ita Tullus infit – onda T. ovako reče; his vocibus infit – ovim rečima poče infĭtĭāl/is,-e, a. – odričan infĭtĭ/as, acc. pl. f. (samo u frazama) i. ire – neću/odbijam da idem; id nemo it i. – to nikako ne ide infĭtĭātĭ/o,-ōnis, f. (infitior) – poricanje, sporenje, osporavanje negatio et i. facti – poricanje i osporavanje istine; infĭtĭāt/or,-ōris, m.– poricatelj infĭtĭ/or, v. dep. I – poričem, poricati, ne priznajem, osporavati i. id/crimen/verum – poričem to/zločin/da je to istina; non est infitiandum Hannibalem certos praestitisse – ne može se osporiti da je Hanibal imao izvesnih preimućstava; non i. me esse hominem –nema spora o tome da sam ja čovek; i. quod debitur – ne priznajem dug; i. depositum – ne priznajem depozit inflammātĭ/o,-ōnis, f.(inflamo) – 1) paljenje, podmetanje požara infero inflamationem tectis – podmećem vatru [palim krov]; 2) upala i. vulneris – upala rane; 3) nadahnućepoeta bonus nemo sine inflamatione animorum existit – nema dobrog pesnika bez nadahnuća duše inflamm/o,-avi,-artum,are, v. I – 1) palim, zapaliti, upaliti i. lucernam – palim uljanu lampu; i. taedas ignibus – palim buktinje; infammavit classem/urbem – zapalio je
brod/grad; 2) (med.) upaliti se vulnera saepe inflammantur – rane se često upale; 3) razdražiti, raspaliti inflammavit cupiditates – uzbrkao je strasti; inflammat odium – raspalio je mržnju; 4) (često u pasivu) inflammatur spe/amore – budi se nada/ljubav;inflammor furore – gorim od gneva inflāte, adv. (inflatus) – 1) naduvano, hvalisavo; 2) preterano fama percrebuerat inflatius – slava je često preterana inflātĭ/o,-ōnis, f. (inflo) – 1) naduvenost faba habet inflationem magnam – grah jako nadima; 2) otok i. praecordiorum – otok perikarda inflāt/us¹,-a,-um, a. (particip od inflo) – 1) naduven serpens inflato collo – zmija naduvenog vrata; 2) otečen, natekao; 3) zabrekao fluvius aquis i. – potok naraslih voda; 4) bucmast bucca inflata – bucmast obraz; 5) capilli inflati – raskoviljana kosa, raspuštena kosa koja se na vetru kovilja; 6) naduven, ponosan, ohol, zadrigao, uobražen animus i. et tumens – ohol i nadmen duh; iuvenis inflatior – veoma uobražen mladić; homo i. opinionibus – čovek ponosan na svoj ugled; 7) uzrujan, razdražen, gnevan a. inflatus –gnevan duh; 8) orator i. – ohol govornik inflāt/us²,-us, m. (inflo) – 1) sviranje, svirka i. tibicinis – sviranje frulaša; tibiae non recipiunt inflatum – svirale ne uzvraćaju zvuk; 2) oduševljenje, nadahnuće in/flecto,-flexi,-flexum,-ĕre, v. III – 1)uviti se, saviti i. bacillum/capillum – savijam štap/kosu; ferrum se inflexit – mač se iskrivio; ex alto ad urbem sinus inflectitur – zaliv se iz visine prema gradu savija; 2) prilagoditi, uskladiti i. voces cantu – usklađujem glasove sa pesmom; 3) menjati, izmeniti, prerušiti inflecto oculos vestris ad me – privlačim vaše poglede prema sebi inflēct/us,-a,-um, a. – neoplakan, neožaljen inflexĭbĭl/is,-e, a. – 1) nesavitljiv; 2) nepromenjiv inflexĭ/o,-ōnis, f. (inflecto) – 1) savijanje, izvijanje laterum inflectio fortis et virilis – snažno i muževno izvijanje [držanje] tela; 2) promena inflex/us,-us, m. – 1)savijanje, krviljenje, is/za/krivljenje; 2) modulacija glasa inflī/go,-xi,-xum,-ĕre, v. III – 1)uterati, udariti, baciti infixit ei securim – udario ga je sekirom; puppis inflicta vadis – barka je bačena na dno; inflingit verbum in adversarium –dobacuje [pogrdnu] reč protivniku; 2) naneti inflixit reipublicae vulnus – naneo je štetu republici; infixit ei mortiferam plagam – zadao mu je smrtonosan udarac infl/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) naduvati, uduvati inflavit aquam in os palumbi – uduvao je vodu golubu u usta; inflat verba – izgovara reči naduvano; 2) ventus inflavit carbasum – vetar je naduvao jedro; cibo inflatur venter – hrana nadima želudac; 3) inflat tibias –svira na dvojnice; i. calamos leves – sviram na svirali od trske; tibicen
inflat – frulaš štimuje; 4) gorditi se, uobraziti se, duvati se rumor falsus inflavit animos – lažne glasine su ispunile duše gordoću; 5) i. spem – ulivam nadu inflŭ/o,-xi,-xum,-ĕre, v. III – 1) uticati, teći u, uvirati fluvius influit in pontum – reka utiče u more; 2) upasti copiae Gallorum in Italiam influxerunt – galske trupe su upale u Italiju; 3) krišom se ušuljati nihil tam facile influit animos – ništa se tako lako ne ušulja u duše; 4) pripasti bonum influit illis – dobit pripada njima in/fŏdĭo,-fōdi,-fossum,-ĕre, v. III – 1) ukopati, sahraniti infodit corpus mortui terrae – ukopao je telo mrtvaca u zemlju; 2) uterati i. taleas in terram – pobijam koce u zemlju informātĭ/o,-ōnis, f. (informo) – 1) skica, nacrt i. aedium – nacrt kuće; 2) pojam, predstava i. quaedam dei – predstava o nekom bogu; i. verbi – predstava o pojmu sadržanom u reči inform/is,-e, a. (in+forma) – 1) bezobličan, kabast, nezgrapan alveus i. – bezoblična vazna; materia i. – bezoblična tvar; 2) ružan, pokvaren, gadan, odvratan, grozan letum i. –grozna smrt inform/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) uobličavam, uobličiti, dati oblik; stvarati, praviti i. clipeum – pravim štit; 2) stvoriti predstavu, pojam o nečem, predstaviti i. virtutem – stvaram [sebi] predstavu o vrlini; i. oratorem talem, qualis nemo unquam fuit – stvaram idealnu predstavu o govorniku [kakav nijedan nije bio]; 3) obrazovati artes quibus aetas puerilis ad humanitatem informari solet – veštine koje se stiču obrazovanjem infŏr/o,-are, v. I (in+forum) – prijaviti na sud infortūnāt/us,-a,-um, a. – nesrećan, homo i. – čovek koji nema sreće nihil me infortunatius – niko od mene nesrećniji infortūnĭ/um,-ĭi, n. (in+fortuna) – nesreća; kazna, ukor habebis i. – stići će te nesreća infrā, I adv. – 1) dole, niže nihil i. – ništa [nema] niže; curro inferius – hitam naniže; i. scripsi – [dole] niže sam dopisao; 2) slabije, beznačajnije, manje važno despecto eum ut multum i. veoma nisko ga cenim; II 1) predlog sa akuzativom – pod, ispod ad mare i. oppidum – prema moru ispod grada; i. coelum – pod nebom; ursi sunt magnitudine infra elephantos – medvedi su veličinom ispod slonova; eum i. omnes puto – mislim da je on ispod [gori od] svih; i. decem – ispod [manje od] deset; accumbo i. eum – imam mesto za stolom ispod [=iza] njega; 2) iza [posle] Homerus non i. Lycurgum erat – H. nije živeo posle Likurga infractĭ/o,-ōnis, f. (infringo) – 1) drobljenje, lomljenje; raspadanje; 2) i. animi – slomljenost, potištenost, skrhanost infract/us,-a,-um, a. (particip od infringo) – slomljen, potišten, animus i. – slomljen, poražen duh; oratio infracta – slab govor; infracta fama – oslabljen ugled; infracta
loquor – govorim mucajući, zamuckujući, isprekidano; loquela infracta – mucanje, zamuckivanje infrăgĭl/is,-e, a. – nelomljiv; snažan vox infragilis – snažan glas infrĕm/o,-ŭi,-ĕre, v. III – kikotati se, vrištati infrēnāt/us,-a,-um, a. – bez uzde, eques infrenatus – jahač na nezauzdanom konju infrendĕ/o,-ēre, v. II – škripati, škributati infrendet dentibus – škripi zubima infrēn/is,-e, a. (infren/us,-a,-um) – 1) nezauzdan equus infrenis – nezauzdan konj; 2) neobuzdan lingua infrenis – neobuzdan jezik infrēn/o,-avi,-atum,-are, v.I – uzdati, zauzdati, uoglaviti i. equum – uzdam konja; 2) upregnuuti, zapregnuti i. currum – zaprežem kola; 3) obuzdati, zadržati i. naves ancoris –zadržavam lađe sidrima; infrenatus conscientiâ scelerum – obuzdan svešću o zločinu infrĕquen/s,-tis, a. – 1)redak, ne čest sum Romae i. – redak sam [posetilac] Rima;deorum cultor i. – neredovan poštovalac kulta bogova; 2) vocabulum i. – redak termin; 3)senatus i. – proređen senat; copiae infrequentiores – proređene jedinice; 4)infrequentissima urbis – slabo naseljeni delovi grada; causa i. – nezanimljiv slučaj [gde su slušaoci retki]; pars urbis erat i. aedificiis – taj deo grada bio je slabo izgrađen; signa infrequentes [armatis] – zastava oko koje ima malo boraca infrĕquentĭ/a,-ae, f. – 1) i. senatus – malobrojnost senata; 2) i. locorum – usamljenost [slaba posećenost] mesta infrĭc/o,-ŭi,-tum (-catum),-are, v. I – utrljati, umesiti in/fringo,-frēgi,-fractum,-ĕre, v. III (in+frango) – 1) ubrati i. lilia – berem ljiljane; 2) lomiti, prelomiti remus infractus – veslo [koje u vodi izgleda] prelomljeno; 3) derati, poderati infregit vestes – cepao je odeću; 4) infregit linguam – mucao je; 5) lomiti, slabitiinfringit vim militum – lomio je snagu vojnika; infringit animum/spem/gloriam eius –lomio je njenu dušu/nadu/ugled; 6) (u pasivu) verborum ambitus infringitur – otupljena snaga reči; numeri infringuntur – ritam slabi; vox infrigintur – glas postaje plačljiv; 7) sudariti, kucnuti jedno o drugo; 8) infregi ei colaphum – ošamario ga je infrĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – mrviti, drobiti infron/s,-dis, a. – 1) golo drvo, bez lišća; 2) ager i. – predeo bez drveća infructŭōs/us,-a,-um, a. – 1) neplodan, jalov; 2) uzaludan infrūnīt/us,-a,-um, a. (in+fruniscor) – neukusan, u čemu ne može da se uživa infūcāt/us,-a,-um, a. (particip od infuco) – nafrakan vitium infucatum – zabašurena mana infŭl/a,-ae, f. – 1) zavoj; 2) široka vunena poveska koju su nosili sveštenici na glavi, a nekad je stavljana i žrtvenim životinjama; 3) ukras, nakit; 4) infulae imperii – državna dobra; sum in fularum loco – nalazim se na počasnom mestu
infŭlāt/us,-a,-um, a. – koji nosi ukrasnu vunenu traku na glavi – osuđen na smrt infu/lcĭo,-lsi,-ltum,-ire, v. IV – 1) kljukati i. cibum – kljukam hranu; 2) ubaciti i. verbum – ubacujem reč infundĭbŭl/um,-i, n. (infundo) – levak; mlinski levak in/fundo,-fūdi,-fūsum,-ĕre, v. III – 1) uliti, utočiti i. vinum in vas – lijem vino u ćup;infudit ei poculum – natočio mu je pehar; 2) ubaciti agmina infusa in Graeciam – vojska ubačena u Grčku; 3) preliti, premazati infudi ceram tabellis – premazao sam tablice voskom; 4) infusa humeris capillos – ramena obrasla dlakom; infusus gremio eius –ugnežden u njeno krilo; infusus collo amantis – sklopila se oko ljubavnikovog vrata; 5)infudit orationem in aures – utuvio je govor u uši; infudit vitia in civitatem – uveo je loše navike u državu infusc/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) obojiti u crno, ocrniti infuscavit vellera maculis pullis –obojila je u crno runa šarenih jaganjaca; 2) upropastiti, pokvariti barbaries eos infuscaverat – varvarizmi su pokvarili njihov jezik; malevolentia infuscat vicinitatem – mržnja je upropastila susedstvo; 3) vox infuscata – nejasan glas infusc/us,-a,-um, a. crn, mrk, crnomanjast ingĕmĭn/o, -avi,-atum,-are, v. I – 1) udvostručiti ingeminavit ictus – udvostručio je napad; 2) ponoviti i. vocem – ponavljam; ingeminavi Creusam – zvao sam Kreusu više puta; ingeminat «me miserum!» – ponavlja više puta, «jao meni jadnome!»; 3) clamor ingeminat – galama se udvostručuje ingĕ/misco,-mŭi,-ĕre, v. III – početi žaliti, jecati, kukati ingemuit interitum eius – počeo je da oplakuje njenu iznenadnu smrt ingĕm/o,-ŭi,-ĕre, v. III – jecati, oplakivati, žaliti ingĕnĕr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) usaditi, stvoriti natura ingenerat amorem quendam in eos qui procreati sunt – priroda je usadila ljubav u sve one koji su stvoreni; animus est ingeneratus a deo – duša je Bogom usađena; 2) ingeneratus – prirođen, urođen frugalitas ingenerata familiae – trezvenost je urođena toj porodici ingĕnĭāt/us,-a,-um, a. (ingenium) – načinjen, stvoren, sazdan lepide i. – prijatno sazdan ingĕnĭōse, adv. – darovito, mudro ingĕnĭōs/us,-a,-um, a. – 1)prijatan, pametan, darovit, talentovan res est ingeniosa dare – davanje ima povoljan uticaj na razum; 2) pogodan ager i. ad segetes – zemljište pogodno za ječam ingĕnĭt/us,-a,-um, a. (ingigno) – urođen, prirođen ingĕnĭ/um,-ĭi, n. (in+gen) – 1) prirodni dar, priroda i. loci – prirodni položaj mesta; i. pomorum – prirodni ukus voća; 2) narav, ćud, sklonost, temperament, karakter i. pium
et pudicum – narav pobožna i čedna; i. come/malum/mobile – prijatna/zla/nestalna ćud; i. multiplex et tortuosum – složena i izvitoperena priroda; meo ingenio vivo – živim u skladu sa svojom naravi; redeo ad meum i. – vraćam se svojoj prirodi; i. ingenii – priroda karaktera; 3) dar, talenat, um, pamet, bistrina, visprenost i. acre – vispren/jedak um; i. excellens/tardum – izuzetan/zaostao um; ingenii vis incredibilis – neverovatna moć uma;ingenii acumen – oštrica talenta; alo/exerceo/acuo ingenium eius –negujem/vežbam/oštrim njegov talenat; 4) maštoovitost exquisita ingenia coenarum –maštovito pripremljena jela; 5) ingeni/i,-ōrum, n. (pl.) – «inteligencija» ingen/s,-tis, a. – ogroman, golem, prostran, veoma veliki i. campus – prostrano polje; i. pecunia – veoma veliko bogatstvo; i. praeda – golem plen; i. numerus – ogroman broj; i. clamor – zaglušujuća galama; vir ingentis spiritus – čovek velikog duha; ingens animi – jak duhom ingĕnŭe, adv. (ingenuus) – otvoreno, iskreno, pošteno aperte et i. confiteor – otvoreno i iskreno priznajem ingĕnŭĭt/as,-ātis, f. – 1) stalež slobodnjaka adolescens memor ingenuitatis – mladić svestan svog slobodnog porekla; ius ingenuitatis – prava rođenih u staležu slobodnjaka; 2) plemenita narav, poštenje, uzvišenost; prae me fero ingenitatem – slobodno poreklo stavljam ispred sebe ingĕnŭ/us,-a,-um, a. (in+gen) – 1) rođen u ovoj zemlji, domaći tophus i. – domaća sedra; 2) urođen, prirođen, prirodan color i. – prirodna boja; 3) rođen od slobodnih roditeljahomo/puer i. – čovek/dečak rođen od slobodnih roditelja ingenua est an libertina? – od slobodnih roditelja ili oslobođena robinja?; 3) plemenit, uvažen, cenjen, pošten ars ingenua – plemenita veština; vita ingenua – častan život; i. amor – plemenita ljubav; nihil ingenui habet officina – zanatska radionica nema u sebi ništa plemenito; in/gĕro,-gessi,-gestum,-ĕre, v. III – 1) naložiti i. ligna foco – ložim drva na vatru, 2) sipati, liti i. aquam – sipam/lijem vodu; 3) ubacivati ingessit nunc tela, nunc saxa – ubacivao je čas strele, čas kamenje; ingessit saxa in subeuntes – bacao je kamenje na one što su dole išli; oppidani gesserunt lapides, ignem, praetera alia tela – stanovnici grada bacali su kamenje, vatru i strele i druge predmete; 4) i. praeterita – isticati/evocirati prošlost; ingessit ei contumelias – napao ga je uvredama; ingessit scepus sceleri – gomilao je zlodela; ingessit ei nomen – nadeo mu je ime in/(gigno),-gĕnŭi, -gĕnĭtum,-ĕre, v. III. (upotrebljava se samo kao pefekt i particip) – rodti, usaditi telus ingenuit herbas rupibus – zemlja je iznedrila trave po liticama; natura ingenuit homini cupiditatem veri vedendi – priroda je usadila u čoveka strast za saznanje istine
ingōrĭ/us,-a,-um, a. (gloria) – neslavan, nepoznat is inglorius et ignobilis – taj [je] neslavan i niskog porekla; vita inhoonorata et ingloria – nečastan i neslavan život; i. militiae – neslavan u ratu inglŭvĭ/us,-a,-um, a. – 1) voljka, volja [kod ptica]; 2) proždrljivost, rasipništvo ingrāte, adv. (ingratus) – 1) neudobno, neprijatno; 2) nezahvalno i. abutantur nostra facilitate – nezahvalno odbacuju našu ljubav (ljbaznost) ingrātĭfĭc/us,-a,-um, a. (facio) – nezahvalan ingrātĭis, adv. – bezvoljno extorqueo ei illud ingratiis – iznudio sam to suprotno njihovoj volji ingrāt/us,-a,-um, a. – 1) neljubazan, neprijatan iocus i. – neprijatna šala; sapor i. – neprijatan ukus; 2) neisplativ, nezahvalan labor i. – nezahvalan napor; id tibi i. erit – to ti se neće isplatiti; homo i. – nezahvalan čovek; nihil cognitavi ingratius – ništa nezahvalnije nisam video; i. salutis – nezahvalan za svoje spasenje; ager i. – jalova zemlja; oculi ingrati – zaboravne oči ingrăvesco,-ĕre, v. III – 1) otežati, postati težak corpora defatigatione ingravescunt – tela sa zamorom postaju teška; 2) pogoršati morbus ingravescit – bolest se pogoršava; 3) postajati teži hoc studium quotidie ingravescit – ove studije postaju svakim danom sve teže; 4) annona ingravevit – žita su poskupljivala; aetas ingravescit – starost postaje sve teža; 5) ingravescit falsis – dovdi sebe u težak položaj zbog lažnih glasina ingrāv/o,-avi,-atum,-are, v. I – otežati, učiniti težim; pogoršati illa casus meos ingravat – ta moje nevolje pogoršava in/grĕdĭor,-gressus sum,-i, v. dep III (in+gradior) – 1) ući i. intra fines meos – ulazim u svoj zabran; ingressus est domum illam – ušla je u svoj dom; i. vestigia eum – ulazim mu u trag; ingressus sum vestigiis patris – idem očevim stopama/tragom; 2) stupiti, nastupitiingressus est in vitam – stupio je u život; ingreditur castris – stupio je u logor; i. pontem/viam – stupio je na most/put; 3) ingreditur mare/ consulatum – stupio je u mornare/na dužnost konzula; i. in disputationem cum eo – stupam u raspravu s njim;ingreditur bellum/nonum annum – stupio je u rat/devetu godinu; 4) i. spem – budi mi se nada; i. iram – ljutim se; i. vitam honestam – počinjem da živim časnim životom; 5) i. pericula – izlažem se opasnostima; 6) ingreditur eum – napada ga; 7) i. dicere, scribere –počinjem govoriti/pisati; ingrĕssĭ/o-ōnis, f. (ingredior) – 1)ulaz i. fori – ulaz u forum; 2) uvod, pristup; 3) hod, držanje i. moderata – pristojno držanje ingress/us,-us, m. – 1) upad, najezda excipio ingressus hostiles – izuzimam neprijateljske upade; 2) hod, kretanje prohibeor ingressu – zabranjeno mi je kretanje
ingrŭ/o,-ŭi,-ĕre, v. III (in+gruo) – probiti, upasti, uleteti Aeneas ingruit Italis – Eneja je upao u Italiju; morbi ingruunt agrestes – bolesti napadaju divljake; imber ingruit – pljusak pljusu ingu/en,-ĭnis, n. – prepone, mali stomak, slabine; polni organi suffodit ingenuines eius –proburazio mu je slabine ingurgĭt/o,-avi,-atum-are, v. I – 1) zakovitlati, baciti se u vrtlog i. me in flagitia – bacam se u vrtlog greha; 2) prejesti se, prežderati se, opiti se crudi se rursus ingurgitant –primitivci se jedan za drugim opijaju; i. me in vinum – opio sam se vinom ingustāt/us,-a,-um, a. – neokušen, što niko nikad nije okusio ĭnhăbĭl/is,-e, a. – 1) težak, težak za rukovanje/upravljanje navis i. – brod kojim ne može da se upravlja; 2) nespretan, nevešt (sa dativom) i. studiis – nevešt u studijama; i. labori – nesposoban za rad inabiles ad consensum – nesposobni da se dogovore o zajeničkom planu ĭnhăbĭtābĭl/is,-e, a. – nenaseljiv, nepodesan za naselje regiones inhabitabiles – oblasti nepodobne za naselja in/haerĕo,-haesi,-haesum,-ēre, v. II – 1) čvrsto visiti/stajati sidera inhaerent sedibus suis – zvezde čvrsto stoje na svojim mestima; beluarum genus inhaeret ad saxa – rod zveri je povezan sa stenama; illud malum inhaeret in visceribus – to se loše drži u utrobi;lingua inhaeret – jezik se zavezao; canis inhaesurus – pas koji samo što nije skočio da ujede; 2) semper inhaeret alicui – on je uvek na nečijoj strani; augurium inhaeret mentibus – proročanstvo se urezalo u svest ljudi; opinatio inhaerens – uređena sklonost nagađanja; virtutes voluptatibus inhaerentes – - vrline su neodvojivo srasle sa strastima ĭn/haeresco,-haesi,-haesum,-ĕre, v. III – prionuti za, pričvrstiti se za bestiolae inhaerescunt in visco – crvi prionjaju za iznutrice; poëtae inhaerescunt in mentibus – pesnici prionjaju za svest ĭnhāl/o,-avi,-atum,-are, v. I – udahnuti, udisati ore foetido teterrimam nobis popinam inhalas – udišeš ustima odvratni smrad bedne krčme ĭnhĭb/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. II – 1) suzdržati, suzbiti, zaustavljati i. equos – suzbijam konje;i. navem remis – kočim lađu veslima; i. impetum victoris – suzbijam žestinu pobednika; 2)(=adhibeo) upotrebiti, služiti se, koristiti i. supplicium – žrtvujem, kažnjavam; i. damna –globim, naplaćujem globu; 3) sprečiti; 4) zastrašiti, zaplašiti ĭnhĭbĭtĭ/o,-ōnis, f. – suzbijanje, zaustavljanje, sprečavanje, slabljenje ĭnhĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) obzinuti Romulus inhians uberibus lupinis – Romul je obzinuo sise vučice; 2) blenuti, inhiavit pectoribus reclusis – očima je gutao [njene]
dekoltirane grudi; 3) zanositi se, biti opčinjen inhiavit auro (aurum) – bio je opčinjen zlatom ĭnhŏneste, adv. (Inhonestus) – nepošteno, gnusno i. accusat eum – gnusno ga optužje ĭnhŏnest/us,-a,-um, a. – 1) nepošten, gnusan, pokvaren, sraman, sramotan homo i. – nepošten čovek; cupiditas inhonesta – sramotna strast; vita misera atque inhonesta – bedan i sramotan život; 2) nizak inhonestus matre ignota – niskog porekla po majci; 3) ružan ĭnhŏnŏrĭfĭc/us,-a,-um, a. – nečastan, nepošten ĭnhŏnōrāt/us,-a,-um, a. – nepoštovan, neuvažen militia inhonorata – ekspedicija koja ne zaslužuje poštovanje; triumphus i. – nezaslužena pobeda; vita inhonorata et ingloria –neslavan i nečastan život ĭnhŏnōr/us,-a,-um, a. (in+honor) – neugledan, nečastan, ružan signa inhonora – znamenje bez nakita ĭnhŏrĕ/o,-ēre, v. II – dići se, ispraviti se, ukrutiti se ĭnhorr/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) početi dizati se/ispravljati se/krutiti se messis spicea inhoruit campis – zrelo klasje poče da se kruti u polju; 2) početi micati se, talasati se veris adventus inhoruit foliis – s primicanjem proleća poče lišće da šumi; mare inhorescit –more počinje da se talasa; 3)naježiti se, drhtati i. ad subita – drhtim od iznenađenja ĭnhospĭtāl/is,-e, a. – negostoljubiv, nenasekljiv ĭnhospĭtālĭt/as,-ātis, f. – negostoljubivost ĭnhospĭt/us,-a,-um, a. = inhospitalis ĭnhūmāne, adv. – neljudski, nečovečno i. facio – postupam nečovečno; inhumanius dico – govorim zverski ĭnhūmānĭt/as,-ātis, f. – 1) nečovečnost, zverstvo i. et crudelitas – nečovečnost i svirepost; 2) divljaštvo; 3) osornost, nedruštvenost; 4) podlost, beda populus non amat sordes et inhumanitates – narod ne voli gnusnost i podlost ĭnhūmānĭter, adv. = inhumane facio i. – postupam nehumano ĭnhūmān/us,-a,-um, a. – 1) surov, svirep i. homo – surov čovek; 2) gnusan inhumanum scelus – gnusan zločin; inhumana crudelitas – gnusna svirepost; 3) nedostojan inhumana negligentia – neljudski nemar ĭnhŭmāt/us,-a,-um, a. – nesahranjen corpora inhumata – nesahranjena tela ĭnĭbi, adv. 1) tamo, u tom mestu superbia nata inibi videtur – urođena tašina se videla; 2) uskoro, skoro mors inibi eum occupavit – smrt ga je skoro bila savladala; aut inibi est aut iam est confectum – ili će uskoro biti, ili je već urađeno ĭnĭmīc/a,-ae, f. - neprijateljženskog pola i. gravis – zakleti neprijatelj
ĭnĭmīce, adv. – neprijateljski i. agat cum ea – neprijateljski postupa prema njoj;inimicissime contendo – najenergičnije se protivim; inimicius consulo de eo – preduzimam ozbiljne korake protiv njega ĭnĭmīcĭtĭ/a,-ae, f. – neprijateljstvo inamicitiae suspicio – sumnjam na neprijateljstva;inamicitiae gero cum eo – živim u neprijateljstvu s njim ĭnĭmīc/o,-avi,-atum,-are, v. I – učiniti neprijateljem inimicavit urbem – izavao je neprijateljstvo grada ĭnĭmīc/us¹,-a,-um, a. (in+amicus) – 1)neprijateljski animus i. – neprijateljski duh; vox inimica – neprijateljski glas; i. ei – neprijateljski prema njemu; consilia patriae inimica –planovi upereni protiv otadžbine; inimicissimum suum secum habet – sa sobom ima svog najvećeg neprijatelja; terra inimica – neprijateljska zemlja; 2) nepovoljan, štetan odor nervis inimicus – miris štetan za živce ĭnĭmīc/us²,-i, m. – neprijatelj i. gravis – zakleti neprijatelj; infestus i. Pompei – ogorčeni neprijatelj Pompeja ĭnĭmĭtābĭl/is,-e, a. – neponovljiv, što ne može da se oponaša/podražava ĭnīque, adv. (iniquus) – 1)nejadnak, različit certatio i. comparata – nejednaka/ neizjednačena borba; i. comparatum est – neprilike su sparene; 2) bezdušan, nepravedani. paciscor – zaključujem bezdušan ugovor; 3) bezvoljan, protiv svoje volje i. illud fero –nosim to protiv svoje volje ĭnīquĭt/as,-ātis, f. – 1) različitost, neravnina i. loci – neravnina mesta; 2) teškoća, nepovoljnost propter i. temporum – zbog nepovoljnog vremena; 3) nepravda i. hominis –ljudska nepravda; accuso iniquitatem vestram – žalim se na vašu nepravdu; summae iniquitatis condemnari debeo – dužnost mi je da osudim sve nepravde ĭnīqu/us,-a,-um, a. (in+aequus) – 1) nejednak, različit; 2) nepovoljan, neudoban, nezgodan, težak loco inquissimo proelium commiserunt – vodili su bitku na najnezgodnijem mestu; tempus i. – nepovoljno vreme; 3) štetan vina iniquia capiti – vina štetna za glavu; 4) protivrečan, neprikladan hoc iniquum est comico choragio – ovo nije podesno za komediju; 5) preteran sol i. – preterana vrućina; pondus i. – preterana težina; 6) neraspoložen, nenaklonjen, neprijateljski iniquissimo animo intuetur eam – gleda na nju krajnje neprijateljski; aequi atque iniqui – prijatelji i neprijatelji; 7) nepravedan, prestrogconditio iniqua – nepravedan uslov; patres iniqui in adolescentes – očevi preterano strogi prema mladima; 8) nezadovoljan iniquo animo illud fero – nosim to protiv svoje volje;iniquissimo animo morior – mrem krajnje nevoljno ĭnĭtĭāment/a,-ōrum, n. pl. (initio) – uvođenje, posvećenje, inicijacija ĭnĭtĭātĭ/o,-ōnis, f. – svečanost rukopoloženja, inicijacije u tajno bogosluženje
ĭnĭtĭ/o,-avi,-atum,-are, v. I (initium) – započeto tajno bogosluženje, naročito u Cererinim misterijama i. eum Cereri eo ritu – ovim obredom uvodim ga u Cererine misterije; sacris initiata et devota sica – bodež osveštan od svetih; i. eum studiis – uvodim ga u studije ĭnĭtĭ/um,-ii, n. (ineo) – 1) ulaz; 2) početak i. belli – početak rata; i. dicendi sumo – uzimam reč (počinjem govoriti); i. narrendi facio – počinjem pripovedati; duro i. adolescentiae usus est – obično je težak početak mladosti; id erat i. salutis/simultatis – to je bio početak zdravlja/nesloge; ab initio – od početka, u početku; 3) poreklo; 4) initi/i,-ōrum, n. (pl.) osnove,elementarne čestice, elementi i. naturae – osnove prirode; 5) osnova, temelj, principi nauke initii mathematicorum – osnovi/principi matematike; ex falsis initis profecta vera esse non possunt – iz pogrešnih principa ne mogu se izvesti istiniti zaključci; 6) tajno bogosluženje sacra initia – verske misterije ĭnĭt/us,-us, m. (ineo) – 1) dolazak; 2) početak; 3) pârenje ĭniectĭ/o,-ōnis, f. (inicio) – polaganje i. manus – polaganje ruke [u znak prisvajanja] ĭniect/us,-us, m. – 1) sipanje, posipanje i. pulveris – sipanje praška; 2) ulaganje, ubacivanje ĭn/icĭo,-iēci,-iectum,-ĕre, v. III (in+iacio) 1) ubacati, ložiti, naložiti i. ignes – ložim vatru;i. illud in flammam – bacam to u vatru; iniecit se in ignem – bacio se u vatru; 2) inieci me in medios hostes – upao sam među neprijatelje; iniecit se morti – bacio se u smrt; animus se inicit in problemata – duh se udubio u probleme; 3) inieci ei metum – zadao sam mu strah; inieci ei spem – ulio sam mu nadu; inieci ei suspicionem/cupitidinem – pobudio sam kod njega sumnju/požudu; 4) izazvati, prouzrokovati ; 5) početi govoriti, kazati, dati na znanje i. ei nomen eius – kazujem mu njeno ime; 6) baciti, prebaciti i. ei securim/catenas –dobacio sam mu sekiru/lanac; iniecit pontem flumini – nabacio je most preko reke; inieci brachia collo – sklopio sam joj ruke oko vrata; 7) uzeti u posed silom; 8) tužiti, podneti tužbu na sud iniūcunde, adv. – neprijatan, neprijateljski iniūcundĭt/as,-ātis, f. – neprijatnost, neugodnost iniūcund/us,-a,-um, a. – 1) neprijatan labor nobis i. – rad nam je neprijatan; 2) neprijateljski, strog i. adversus malos – neprijateljski prema zlima iniūdĭcāt/us,-a,-um, a. – 1) neosuđen, neosuđivan, bez osude homo i. – neosuđivan čovek; 2) nerešen res iniudicata – nerešen slučaj iniun/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) ubaciti, uklopiti i. tigna in asseres – uklapam rožnike u grede; 2) spojiti, sastaviti iniuxit vines et aggerem muro – sastavio je zaštitne nastrešnice i zemljane grudobrane sa zidinama; 3) naneti, izazvati, prouzrokovati iniuxit mihi iniuriam/ignominiam – naneo mi je nepravdu/sramotu; iniuxit eipublicae
detrimentum – naneo je štetu republici; 4) nametnuti iniuxit civitatibus servitutem – nametnuo je građanima ropstvo; iniuxit mihi laborem/onus/munus – nametnuo mi je težak rad/muke/porez; iniūrāt/us,-a,-um, a. – nezaklet, nezarečen, nezaveren iurati et iniurati – zavereni i nezavereni iniūrĭ/a,-ae, f. – 1) nepravda; uvreda, povreda prava; nasilje summum ius summa iniuria – vrhovno pravo – vrhunac nepravde [sila presili]; iniuriâ – nepravedno, nezasluženo; per iniuriam – bespravno, protivzakonito; sine iniuriâ – s pravom, opravdano; illi contigit otium sine iniuria – zapali su s razlogom u neprilike; ut sine iniuria in pace vivatur – da bez nepravde žviti u miru; facio/impono/iniungo iniuriam – činim nepravdu; iniuriam defendo – čuvam se nepravde [da ne činim]; propulso/repello – odabijam/odbijam nepravdu; patior iniuria – podnosim nepravdu; 2) Helvetiorum iniuriae populi romani –nepravde Helveta [nanete] Rimljanima; 3) i. iudicii – nepravda presude [sadržana u presudi]; i. sociorum/patriae – napravda [naneta] prijateljima/otadžbini; 4) (u pl.) uvredeactio iniuriarum – sudski proces za nanetu uvredu; 5) surovost i. paterna – očeva surovost; 6) pertinaces ad obtinendam iniuriam – nepravedno stečena imovina; 7) sila, nasilje, silovanje virgini facit iniuriam – udario je devojci na obraz; 8) šteta iniuria frigorum – šteta od mraza; sine iniuria agrorum – bez štete poljoprivredi iniūrĭ/or,-ātus sum,-āri, v. dep. I – činiti nepravdu, postupati nepravedno iniūrĭōse, adv. – nepravedno, protivzakonito, bespravno iniūrĭōs/us,-a,-um, a. – 1)nezakonit, protivzakonit, bespravan; 2) zao, opak i. in proximos – zao prema bližnjima; iniuriosa vita – opak život; 3) štetan ventus i. – štetan vetar; 4) pes i. – osvajačka čizma iniūrĭ/us,-a,-um, a. – nepravedan homo i. – nepravedan čovek quia sit iniurium – što bi bilo nepravedno iniuss/us¹,-us, m. (samo u abl. sing.) – bez zapovesti iniussu meo – bez moje zapovesti iniuss/us²,-a,-um, a. – bez pitanje, bez poziva; na svoju ruku, samostalno iniuste, adv. – nepravedno, bespravno male et iniuste facit – zlo i nepravedno postupa;multa iniuste fieri possunt – monoge nepravde mogu da se dese; iniustissime luxuria nihil officit illis – ništa ne može da ih spreči da bespravno uživaju u raskoši iniustĭtĭ/a,-ae, f. – nepravda duo genera inisutitiae sunt – ima dve vrste nepravde iniust/us,-a,-um, a. – 1)nepravedan i. homo/rex – nepravedan čovek/car; 2) i. dens – pokvaren zub; 3) nezakonit, nasilan, osoran, grub i. fenus – nezakonita dobit; i. onus – nezakonit namet; incommoda iniustissima – veoma bespravna neprijatnost
inl > ill inm > imm innābĭl/is,-e, a. – što ne može da se prepliva innasc/or,-natus sum,-i, v. dep. I – 1) roditi, uroditi, priroditi, naroditi in hoc elatione animi cupiditas innascatur – požuda se rađa takvoj gordosti duha; cupiditas belli gerendi innata est – strast vođenja rata je urođena; 2) nastati, postati; 3) rasti robora innascantur rupibus – hrastovi rastu po padinama innāt/us,-a,-um, a. – urođen, prirođen hoc in animis eorum innatum est – to je njima (njihovoj duši) prirođeno; probitas ei est innata – njemu je poštenje prirođeno innăto,-avi,-atum,-are, v. I – 1) plivati u, uplivati pisciculi parvi innataverunt in concham - ribice su uplivale u školjku; 2) plivati po, plutati homines innatant flumini – ljudi plivaju (plutaju) po reci [ne tonu]; undam innatat alnus – na talasu pluta daska; 3) površan innatans verborum facilitas – površna lakoća reči innāvĭgăbĭl/is,-e, a. – neplovan Tiberis i. – neplovni Tibar inne/cto,-xi,-xum,-ĕre, v. III – 1) vezati, povezati sa; 2) spojiti; 3) sastaviti i. palmas armis – kitim oružje palminom grančicom; 4) sklopiti se innector cervicibus eius – sklapam ruke oko njenog vrata; 5) innexus conscientiae eius – vezan njegovom savešću;innexus fraudem ei – sputan njegovom zamkom; innexus ei – u bliskoj vezi s njim; 6) oviti oko, obaviti, zaviti i. tempora sertis – oviti glavu vencem [staviti venac na glavu] in/nītor,-nixus (nisus) sum,-i, v. dep. III – 1)nasloniti se na, nauznačiti se, leći po i. in cubitum – naslanjam se na lakat; innixus sum scuto – naslonio sam se na štit; 2) osloniti sei. fidei eius – oslanjam se na njega [njegovo poverenje] inn/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) plivati i. aquae – plivam po/na vodi; i. fluvium plivam u/po reci; 2) ploviti classis innat mari – brod plovi po moru ; 3) teći fluvius innat litori –reka teče pored mora innŏcen/s,-tis, a. – 1)neškodljiv pocula innocentes Lesbii – neškodljivi Lezbijini napici; i. dicitur qui nihil nocet – ko nikoga ne vređa kaže se da je neškodljiv; 2) nevin, nedužan, prav, pošten nascor i. – rodio sam se nevin; vir bonus et innocens – dobar i nevin čovek; i. epistola – nedužno pismo; damno i. – proglašavam nevinim; innocentes pendunt poenas pro nocentibus – nevini ispaštaju kazne za prestupnike; 3) nesebičan, čestit, častanpraetor i. – častan (pošten) pretor innŏcentĭ/a,-ae, f. – 1) neškodljivost; 2) nevinost, čestitost, poštenje, nekažnjivost in eo est singularis i. et integritas – on poseduje izuzetnu čestitost i integritet (snagu karaktera)spes meas virtute et i. tutor – nada je staratelj moje vrline i nevinosti; 3) nesebičnost, čestitost i. perpetuâ vitâ perspecta – čestitost [je] večnom životu stremi
innŏcŭ/us,-a,-um, a. (noceo) – 1) neškodljiv herba innocua – neškodljiva biljka; 2) bezbedan litus innocuum – bezbedna obala; 3)čestit, pošten; 4) neoštećen navis innocua – neoštećeni brod innō/tesco,-tŭi,-ĕre, v. III – upoznati, saznati i. re illa – saznajem to innŏv/o,-avi,-atum,-are, v. I – obnoviti innoxĭ/us,-a,-um, a. – 1) neškodljiv, bezopasan, neotrovan anguis i. – neotrovna zmija; 2) nevin i. plector – nevin ispaštam; innoxii condemnati sunt denis millibus aeris – nevini su osuđeni da plate deset hiljada novčića; virgo criminis innoxia – devojka nevina od krivičnih dela innūbĭl/us,-a,-um, a. – vedar, bez oblaka innūb/is,-e, a. (in+nubes) – vedar, bez oblaka innū/bo,-psi,-ptum,-ĕre, v. III – udati se innubis thalamis nostris – prekoračuješ prag naš prag innŭb/us,-a,-um, a. – neudat, devičanski laurus i. – devičanski lovor innŭmĕrābĭl/is,-e, a. – 1) bezbrojan multitudo i. – bezbrojno mnoštvo; 2) pecunia i. – neizmerno bogatstvo innŭmĕrābĭlĭt/as,-ātis, f. – bezbroj, bezbrojnost; neizmernost i. mundorum/ atomorum – bezbroj svetova/atoma innŭmĕrābĭlĭter, adv. – nebrojeno puta, bezbroj puta innŭmĕrālis,-e, a. – neizbrojan, bezbrojan inn/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – namignuti, klimnuti glavom innuit ei – namignuo joj je innūpt/a,-ae, f. – devojka, devica innūpt/us,-a,-um, a. – neudata, ledična innūr/ĭo,-ivi,-itum,-ire, v. IV – dojiti, hraniti Īn/o,-us (-ōnis), f. (`Ινώ) – Kadmova kćer, udata za Atamasa, preobražena u boginju mora pod imenom Leukoteja ĭnoblīt/us,-a,-um, a. – zahvalan, blagodaran, nezaporavan ĭnobsĕquen/s,-tis, a. – neposlušan ĭnobservābĭl/is,-e, – neprimetan, nezapažen ĭnobservāntĭ/a,-ae, f. – nemar, nepažnja, rasejanost ĭnobservāt/us,-a,-um, a. – nezapažen, neprimećen ĭnocc/o,-avi,-atus,-are, v. I – branati i. semen – krijem seme [branam oranje] ĭnōcĭōs/us > inotiosus ĭnŏcŭlātĭ/o,-ōnis, f. – kalemljenje ĭnŏcŭl/o,-avi,-atum,-are, v. I – kalemiti ĭnŏdōr/o,-are, v. I – namirisati, učiniti mirišljavim
ĭnoffens/us,-a,-um, a. – 1) nenaslonjen pes i. – nenaslonjena noga; 2) nesprečen; 3) neuznemiravan, ravan, miran mare inoffensum – mirno more; vita inoffensa – miran život ĭnoffĭcĭōs/us,-a,-um, a. – neuslužan, beskoristan ĭnŏlen/s,-tis, a. – nemirisan, bez mirisa, nenamirisan, neparfemisan ĭnŏl/esco,-ēvi,-ĕre, v. III – urasti, narasti inolescevit libro – raste na/po kori; vox inolescit linguae – glas je prirastao za jezik ĭnŏmĭnāt/us,-a,-um, a. – zloslutan ĭnŏpert/us,-a,-um, a.– nepokriven, neprekriven ĭnŏpĭ/a,-ae, f. (inops) – 1) nedostatak, oskudica, nestašica i. frumentariae/ aquae/ agri/omnium rerum – nestašica žitarica/vode/zemlje/svih namirnica; i. loci – nedostatak prostora; i. locorum – nestašica svega; 2) nužda, potreba, beda, jad inopiam patio – trpim bedu; propter inopiam in egestate sum – na granici sam bede; in summâ inopiâ senectus levis non potest esse – starost u krajnjoj bedi ne može biti laka; 3) posnost, suvoća govora/teksta i. et ieiunia – suvoća i jalovost ĭnŏpīnan/s,-tis, a. – nenadan, iznenadan, nagao, nepripremljen, neslućen inoptinantes eos oppressit – nepredviđene stvari njih tište; inopinantibus Achaeis – uopšte ne sluteći Ahajce ĭnŏpĭnanter > inopinate ĭnŏpīnāte, adv. – neslućeno, nenadano; naglo ĭnŏpīnāt/us,-a,-um, a. – neslućen, neočekivan malum inopinatum – neslućeno zlo; hoc illi inopinatum accidit – to mu se iznenada desilo; nihil inopinati – ništa neočekivano;perpetior non inopinata – ne podnosim neslućeno ĭnŏpīn/us,-a,-um, a. – neočekivan, neslućen ĭnŏpĭōs/us,-a,-um, a. (inopia) – nedostatan, manjkav, nužan, bedan ĭnopportūn/us,-a,-um, a. – nepodesan, neprikladan, nepodoban sedes nostro inopportuna sermoni – kuća ne sasvim neprikladna za naš razgovor ĭnop/s, -is, a. (ops, opes) – 1) bespomoćan, bedan inopes relicti a duce – bedni ostaci vođe; vir i. et optimus – siromašan i sjajan čovek; inops ingredior iter – nemoćan krećem na put; i. isola – bedno ostrvo; 2) oskudan, manjkav i. ab amicis (amicorum) – oskudan u prijateljima; homo i. mentis – čovek oskudan pameću; 3 siromašan, oskudan i. oratio/disciplina – oskudan u govorništvu/znanju; lingua latina non inops – latinski jezik nije siromašan; 4) animus i. – sitna duša; amor i. – nesrećna ljubav ĭnŏptāt/us,-a,-um, a. – nepoželjan, neželjen ĭnōrāt/us,-a,-um, a. – koji nema prednost
ĭnordĭnāt/us,-a,-um, a. – neuređen, neraspoređen exercitus incompositus et i. – vojska neorganizovana i neraspoređena ĭnordĭnāt/um,-i, n. – nered, neraspoređenost ĭnornāte, adv. – prosto, jednostavno i. dico – prosto kažem ĭnornāt/us,-a,-um, a. – neukrašen, nedoteran inornata mulier – nenaređena žena;inornatae comae – neuređena kosa; brevitas nuda et inornata – ogoljena i nedoterana kratkoća; inornata verba – nedoterane reči ĭnōtĭōs/us,-a,-um, a. – zauzet, zaposlen inquam, inquis, v. def. – velim, kažem tum Conon: mihi vero, inquit, non est grave – onda Konon: meni, zaista, reče, nije teško; huic ille, nulla,inquit, mora est – on njemu, reče, ne poredstavlja nikakvu prepreku; non solemus, inquit, ostendere – nismo navikli, reče, da pokazujemo; hoc adiunxit: Pater, inquit, meus – ovo dodade: Oče moj, reče inquĭ/es¹,-ētis, a. – nemiran, uznemiren inquĭ/es²,-ētis, f. – nemir, uznemirenost inquĭētātĭ/o,-ōnis, f. – uznemiravanje inquĭēt/o,-avi,-are, v. I – uznemiriti, uznemiravati inquĭēt/us,-a,-um, a. – nemiran, uznemiren homo i. – uznemiren čovek inquĭlīn/us¹,-a,-um, a. – strani, i. civis urbis Romae – rimski građanin stranog porekla inquĭlīn/us²,-i, m. – stanar te inquilino, non domino – stanarom, ne gazdom inquĭnāte, adv. – nečisto, nejasno i. loquor – govorim nejasno inquĭnāt/us,-a,-um, a. (particip od inquino) – 1) nečist, ukaljan, prljav homo omni vita inquinatus – čovek uprljanog života; nihil illo homine inquinatius – ništa gnusnije od ovoga čoveka; verba inquinata – ružne reči; sermo inquinatissimus – veoma ružan govor; 2) upućen, upoznat i. literis – pismen inquĭn/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) zagaditi, uprljati, ukaljati aquam turbidam et cadaveribus inquinatam bibit – pio je mutnu vodu po kojoj su plutali leševi; inquinavit vestem – uprljala je haljinu; 2) ukaljati, osramotiti inquinvit amicitiam nomine criminoso –ukaljao je prijateljstvo zločinačkim imenom; inquino me vitiis atque flagitiis – blatim sebe grehovima i sramotom in/quīro,-quīsīvi,-quīsītum,-ĕre, v. III (in+quaero) – 1) tražiti inquisivit corpus eius – tražio je njegovo telo; 2) istraživati i. vitia eius – istražujem njegove mane; quemadmodum vivat, inquiritur – istražuje se kako on živi; 3) proučavati, probati, ispitivati, vršiti opite, eksperimentisati inquisivit omnia ordine – istraživao je sve redom; 4) saslušavati i. eum quid agat – saslušavam ga šta je radio; i. in me – saslušavam sam sebe [strog sam prema sebi]; 4) tražiti dokaze za tužbu ad
inquiremdum in Verrem in Siciliam veni – došao sam na Siciliju radi prikupljanja dokaza o Veru inquīsītĭ/o,-ōnis, f. (inquiro) – 1) traženje i. militum – vrbovanje vojnika; 2) istraživanje, ispitivanje veri i. et investigatio – istraživanje i ispitivanje istine; non placet mihi inquisitionem candidati – ne dopada mi se saslušavanje kandidata; 3) prikupljanje dokaza za tužbu; 4) saslušavanje i. accusatoris – saslušavanje optuženog inquīsīt/or,-ōris, m. – 1) tragač, izviđač, istraživač; 2) istražni sudija; sakupljač dokaza inquīsīt/us,-a,-um, a. (quero) – neispitan, neistražen causa inquisita – neispitan slučaj inr > irr insălūbr/is,-e, a. – nezdrav, beskoristan insălūtāt/us,-a,-um, a. – otpušten bez blagoslova/pozdrava insānābĭl/is,-e, a. – 1) neizlečiv morbus i. – neizlečiva bolest; 2) dolor i. – neutaživi bol; 3) contumelia i. – neoprostiva uvreda; 4) ingenium insanabile – nepopravljiva narav/ćud insāne, adv. – nerazumno, ludo, glupo; žestoko i. amo – ludo je volim; i. esurio – krepah od gladi insānĭ/a,-ae, f. – 1)ludilo, bes tranquilitate constantiâque mentem vacuam appelarunt i. – odsustvo duševnog mira i stabilnosti naziva se ludilo; i. belli – ratno ludilo; concupisco ad i. – žudim do ludila; noli putare tolerabiles horum insanias – ne misli da će se tolerisati njihove ludosti; 2) zanos i. amabilis – ljubavni zanos; 3) nerazumno peterivanje, rasipništvoi. vestium/libidinum – preterivanje u odevanju/prohtevima insānĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV (insanus) – ludeti, poludeti i. ex amore/iniuria – ludim od ljubavi/nepravde; i. in eum – besan sam na njega; i. in libertinas – lud sam za slobodnim robinjama; erravit an insanivit? – je li bio zanet ili lud? insānĭt/as,-ātis, f. – pobolevanje, boležljivost i. animi – duševna bolest insān/us,-a,-um, a. –1)lud, besan, gnevan cupiditas insana – luda požuda; contio insanissima – luda rulja; 2) vates i. – zaneseni prorok; 3) procellae insanae – strašne oluje; 4) forum insanum – bučni forum; 5) ogroman, veliki, golem, strašan mons i. – golema planina; insana moles substructionum – strašna gromada temelja; i. fulgor – strašna munja insān/um,-i, n. kao adv. – preterano insanum magnus – preterano veliki insăpĭen/s > insipiens insătĭābĭl/is,-e, a. – 1)nenasitan, nezasitan, koji ne može da se na/za/siti i. gloriae – gladan slave (=slavoljubiv); 2) neutaživ, nezajažljiv cupiditas i. – neutaživa
strast;crudelitas i. – neizmerna surovost; avaritia i. – nezajažljiva gramzivost; 3) neumoran, svež, zanimljiv varietas i. – beskrajna raznovrsnost; pulchritudo i. – neuništiva lepota insătĭābĭlĭter, adv. – nezasitno, prožrljivo insătĭĕt/as,-ātis, f. – nenasitnost, nezasitnost insătŭrābĭl/is,-e, a. – nezasitljiv, nezasićen abdomen insaturabile – nezasitni trbuh insătŭrābĭlĭter, adv. – nezasićeno, neizmerno i. expletur annis – neizmerno ispunjen godinama in/scendo,-scendi,-scensum,-dĕre, v. III (in+scando) – popeti se na/u inscendit in rogum – popeo se na lomaču; inscendi equum – popeo sam se na konja; inscendo – ukrcavam se [na brod] inscensĭ/o,-ōnis, f. – ukrcavanje, penjanje na brod inscĭen/s,-tis, a. – me insciente – bez mog znanja i pitanja; cunctis inscientibus – bez ičijeg znanja; 2) jednostran inscĭenter, adv. – jednostrano, na svoju ruku inscienter facio – činim to na svoju ruku;tuba a Graeco i. inflata – znak trubom dat bez znanja Grka inscĭentĭ/a,-ae, f. – nesvesnost, neobaveštenost, neznanje tenebrae erroris et inscientiae – tame grešaka i neznanja; deo non est excusatio inscientiae – bogu se ne prašta neobaveštenost; i. interpretum – neobaveštenost prevodioca; i. locorum – nepoznavanje mestâ inscĭte, adv. – neznano, glupo, tvrdoglavo non i. nugor – ne izigravam budalu bez razloga;i. comparo eum cum ea – glupo upoređujem njega s njom inscĭtĭ/a,-ae, f. – 1) trapavost, glupost, neveštost, nesposobnost korišćenja stečenih znanja i. belli – neznanje/nesposobnost vođenja rata; 2) tvrdoglavost, zadrtost summae mihi videtur esse inscitiae putare – sve u svemu meni se čini da je glupo misliti; 3) =inscientia – neznanje, neobaveštenost i. barbarorum – glupost/neznanje varvara; i. erga domum suam – neveštost u vođenju svog doma inscĭt/us,-a,-um, a. – nevešt, neznan, nerazuman i. iocus – nevešt šali inscĭ/us,-a,-um, a. (scio) – nevešt, neznan homo i. – nevešt čovek; medici insci – nevešti doktori; tu, me inscio, notes – ti bez mog znanja beležiš; Socrates se omnium rerum inscitum fingebat – Sokrata su sve stvari nesvesno uobličile inscrī/bo,-psi,-ptum,-ĕre, v. III – 1) zarezati, zacrtati, napraviti crtu pulvis inscribitur versâ hastâ – kopljem je pravio brazde u prahu inscipsit servos – žgosao je robove;inscripsi nomen in statua – urezao sam ime na kip; petivit, ut in periculo inscriberent –molio je da se upiše u protokol sudbine; inscripsi orationem in animo – govor mi se urezao u svest; 2) pripisati i. mihi nomen philosophi – dajem sebi ime
filozofa; inscripsit vitiis sapientiam – pripisao je porocima mudrost; inscripsi deos sceleri – pripisao sam bogovima grehove; inscripit suam dextram leto eius – pripisao je njegovu smrt svojoj desnici; 3)inscripsi epistolam patri – potpisao sam pismo ocu; 4) i. librum Oratorem – dajem knjizi naslov Govornik; librum inscriptus est Orator – knjiga je naslovljena Govornik; 5)inscripsit aedes venales – oglasio je da se kuća prodaje inscriptĭ/o,-ōnis, f. (inscribo) – 1) natpis, potpis decernunt statuam cum inscriptione praeclara – ukrasili su kip prekrasnim potpisom; 2) i. libri – naslov knjige; 3) crta na rabošu inscript/us,-a,-um, a. nenapisan, nezapisano, bez pisanog traga insculp/o,-si,-tum,-ĕre, v. III – urezati, uklesati insculpsit illud saxo – urezao je to kamenom; foedus insculptum columnâ aeneâ – sporazum je urezan na bronzani stub;natura nobis inscripta in mentibus, ut deos aeternos haberemus – priroda nam je urezala u svest da imamo večne bogove; omnibus in animo inscriptum est, deos esse aeternos –svima je u dušu urezano da su bogovi besmrtni insĕcābĭl/is,e, a. – nedeljiv insĕc/o,-ŭi,-tum,-are, v. I – kidati, prekinuti insecui filum dentibus – pregrizao sam konac zubima insĕctātĭ/o,-ōnis, f. (insector) – 1) progon, i. hostis – progonjenje neprijatelja; 2) ruglo, poruga, kleveta i. nostri – izrugivanje s nama; sine insectatione potentatis eius – bez omalovažavanja/ismejavanja njegove vlasti insĕctāt/or,-ōris, m. – 1) progonitelj, tlačitelj trux saevusque i. plebis – svirep i gnevan progonitelj naroda; 2) klevetnik insect/or,-ātus sum,-āri, v. dep. I – 1)progoniti, napasti insector eum lapidibus – napadam ga kamenjem; aquila insectatur alias aves et agitat – orao napada i uznemirava druge ptice; insectatus ab hoste – napadnut/progonjen od neprijatelja; 2) kazniti, izvrgnuti ruglu, popljuvati insectatur eum maledictis/vehementius/inimice – napao ga je ružnim rečima/ žestoko/dušmanski; patribus insectandis tribunatum gessit – vršio je dužnost tribuna progoneći pretke insect/um,-i, n. – zglavkar, insekt insēdābĭlĭter, adv. (sedo) – neugasiv, neutaživ insĕnesc/o,-ŭi,-ĕre, v. III – stariti, ostariti; sedeti, posedeti insenescuit libris/negotiis –posedeo je od knjiga/poslova insensĭl/is,-e, – neosetljiv, što čulima ne može da se oseti; nečulan insēpărābĭl/is,-e, a. – nerazdvojiv insept/us,-a,-um, a. – ograđen
insĕpult/us¹,-a,-um, a. (particip od insepilo) – tu pogreben/sahranjen virtus insepulta oblivione et reticentiâ eius – vrlina sahranjena u njegov zaborav i ćutanje insĕpult/us²,-a,-um, a. – nepogreben, nesahranjen insepulti acervi civium – gomile nesahranjenih građana; Romulus insepultus periit – Romul je nesahranjen nestao; mors insepulta – smrt bez sahrane; sepultura insepulta – ukop bez posmrtnih obreda insĕ/quor,-cūtus sum,-i, v. dep. III – 1)neposredno slediti hunc Thucydides insecutus est – ovde se T. dosledno sledi; bellum grave insecutum est – usledio je teški rat;insequitur pinum oculis – sledio je brod očima; 2) progoniti, napadati insequitur eum gladio – napao ga je mačem; insequitur eos clamore – zagalamio je na njih; Gallos insequentes legio tardavit – Gali progonjeni legijom su zakasnili; 3) izvrgnuti ruglu, panjkati, klevetati insequitur eum contumeliâ/irrideno – napao ga je uvredljivim rečima/ismejao ga je; 4) nastaviti, nastavljati in/sĕro¹,-sēvi,-sĭtum,-ĕre, v. III – 1) sejati, posejati, zasejati; 2) saditi posaditi i. surculum arbori – sadim izdanak; 3) usaditi eloquentia inserit novas opiniones – rečitost usađuje nova shvatanja; 4) sjediniti inserit corpora animis – spaja dela sa dušama insĭt/us,-a,-um, a. (particip od insero) – 1) urođen, usađen hoc naturâ insitum est, ut –prirodom je urođeno da; insitus menti cognitionis amor/virtus – urođeno je umu da upozna ljubav/vrlinu; odium/vitium animi insitum – mržnja/mana je čoveku prirođena;libertas huic populo insita – sloboda je ovom narodu urođena; 2) primljen, prihvaćen insita in Calatinos – primljena/uvedena u porodicu K. insĕr/o,-ŭi,-tum,-ĕre, v. III – 1)umetnuti, ubaciti, uložiti inseruit collum in laquem – uvukao je vrat u omču; inserit cibum puellae in os – unosi devojčici hranu u usta; 2) ložitiinserit animalia in ignem – loži životinje na vatru; 3) usaditi naturâ ius est quod quaedam innata vis inseruit – po prirodi je pravo ono što je neka urođena sila usadila; 4) inseruit eum stellis – smestio ga je među zvezde; insertus numero civium – primljen u građane insert/o,-avi,-atum,-are, v. I – uvući, staviti insertavit sinistram clipeo – uvukao je levicu u štit inservĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – 1) robovati, slušati, služiti plebi ad eam diem inservitum erat – narodu je do toga dana bio sluga; 2) povinovati se, ravnati se inservio temporibus –ravnam se prema vremenu; nihil est a me temporis causa inservitum – ništa nisam uradio pod pritiskom vremena [nikad se nisam naginjao prema vetru]; 3) brinuti, truditi se, voditi računa i. valetudini – brinem o zdravlju; i. firmitati corporis – vodim računa o kondiciji; i. studiis eorum – brinem o njihovim studijama
insībĭl/o,-avi,-atum,-are, v. I – vejati, duvati, uduvati eurus insibilat pinetis – južnjak duva u borovim gajevima in/sĭdĕo,-sēsi,-sessum,-ēre, v. II (in+sedeo) – 1) sedeti u/na; 2) i. equo – jašim na konju; 3) vladati, upravljati suspicio insesi in animo – sumnja vlada u duši; voluptas in animi sensu insidet – pohota ostavlja trajan trag u duši; cura deorum insidens – stalno prisutna briga bogova; 4) insesit locum/ianiculum – opsedao je mesto/vrata; viae insidatur hostium praesidiis – drumove opsedaju neprijateljske snage; 5) insident ea loca –naseljavaju ta mesta insĭdĭae,--arum,f. (pl.) (insideo) – 1)zaseda, zamka ex insidiis intereo – ginem u zamci;adorior eum ex insidiis – napadam ga iz zasede; 2) podvala, prevara, podmuklost interficit eum per insidias – ubio ga je iz zasede; pono/facio insidias – postavljam zasedu/ zamku;capio aures insidiis – plenim uši zamkama; 3) ujdurma, lukavstvo (ex) insidiis – služeći se lukavstvom insĭdĭāt/or,-ōris, m. (insidior) – 1) jedan [od vojnika] u zasedi; onaj koji postavlja zasedu/zamku; 2) progonitelj i. viae – drumski razbojnik; 3) podlac insĭdĭ/or, ātus sum,āri, v. dep. I – ležati, prežati u zasedi insidiatur somno/bonis eius –vrebam njegov san/da ugrabim njegovu imovinu insĭdĭōse, adv. – podlo, verolomno, prepredeno insĭdĭōs/us,-a,-um, a. – 1) podao, lukav, prepreden i. amicus – prepreden/lukav prijatelj; 2) opasan, riskantan insidiosum bellum – prljav rat; i. et plenus latrorum locus –opasno mesto puno razbojnika; pocula insidiosa – opasni vrčevi in/sīdo,-sēdi,-sessum,-ĕre, v. III – 1) spustiti se, pasti, sesti apes insidiunt flori – pčele padaju na cvet; 2) utonuti, upiti se digiti insedient membris – prsti su se upijali u telo;Capitolium insessum diris avibus – Kapitol se ugiba pod pticama; 3) učvrstiti se, ustoličiti se, nastaniti se quum semen insidit in iis locis – čije se seme učvrstilo u tim mestima;oratio insidit in animo/memoria – govor legao na dušu; gens insidit agris – pleme se učrstilo na zemlji; ; 4) (mil.) zauzeti položaj insign/e,-is, n. – 1) znak, oznaka, beleg i. fortunae – znak sreće; 2) i. veri – merilo istine [kriterijum]; 3) obeležje, odlika, odlikovanje insignes regia – dijadema; i. dignitatis/potentatis – obeležje dostojanstva/moći; 4) grb [na štitu] tectis insignibus suorum – zaklonjeni iza svojih grbova; insignes imperii – grbovi imperije; navis facile ex insigni cognita – lako prepoznatljiv brod po grbu; > insignis insignĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v, IV (insignis) – beležiti, obeležiti, označiti, snabdeti znakomPostumius nulla tristi nota insignitus est – P. nije obeležen tužnim znacima; Io insignit clipeum auro – Ionin lik u zlatu obeležio je štit
insign/is,-e, a. (in+signum) – 1) obeležen, označen, zabeležen, koji ima beleg na sebi bos insignis maculis – pegav vo; uxores insignates auro et purpurâ– supruge obeležene zlatom i purpurom; 2) homo insignis omnibus notis turpitudinis – čovek obeležen svim znacima ružnoće; mater insignis maestitiâ – mati obeležena dostojanstvom; dies clade insignis –dan obeležen porazom; 3) izvanredan, neuporediv, upadljiv, uočljiv, izrazit; izuzetan, odličan, sjajan; 4) zloglasan, poznat po zlu; preteran, grozan virtus Scipionis posteris erit clara et insignis – potomcima jeSkipionova vrlina bila jasna i sjajna; i. improbitas –nečuvena moralna pokvarenost; i. contumelia – grozna uvreda insignīte, adv. (insignitus) – na upadljiv način i. impudens – upadljivo nepristojan insignĭter, adv. (insignis) – izrazito, izvanredno, sjajno i. diligo amicos – izvanredno cenim prijatelje insignīt/us,-a,-um, a. (particip od insignio) – 1)veoma jasan, upečatljiv imago insignita – upečatljiv lik; 2) užasan ignominia insignita – nečuvena sramota insīlĭa,-ōrum, n. (pl.) – čunak insĭl/ĭo,-ŭi,-ire, v. IV (in+salio) – 1) skočiti i. (in) equum – skačem na konja; i. in undas –skačem u talase; 2) uskakati, uskočiti i. in phalangas – uskačem u neprijateljske redove insĭmul, adv. – istovremeno, odjednom insĭmŭlātĭ/o,-ōnis, f. – optužba, sumnjičenje i. probrorum – optužba za uvredu/ klevetu/nanošenje sramote insĭmŭl/o,-avi,-atum, are, v. I – okriviti, optužiti, osumnjičiti insimulavit eum proditionis – optužio ga je za izdaju; insimulavit me falso crimine – lažno me optužio za zločin; aperte insimulat eam flagitii – otvoreno je optužuje za greh; neque aliud quam patientia aut pudor insimulari potuit – ni nešto što bi strpljenje ili stid mogli da dovedu u sumnju insincĕr/us,-a,-um, a. – neiskren, pokvaren insĭnŭātĭ/o,-ōnis, f. – početni dio govora u kojem govornik nastoji da osvoji srca prisutnihexordium dividitur in principium et insinuationem – udov se deli na načela i pristup insĭnŭ/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) uvesti, upustiti, krišom se uvući, šuljati se insinuo me in forum – uvlačim se u forum; flumen insinuat se inter valles – reka vijuga kroz dolinu;Tigris insinuat se mari – T. se izliva u more/prikrada moru; 2) insinuo me in antiquam philosopiam – uvodim se u staru filozofiju; i. me in sermonem hominum – upuštam se u ljudski razgovor; suspicio insinuat animis – sumnja se uvlači u ljude
insĭpĭen/s,-tis, a. (in+sapiens) – nerazuman, glup animus i. – nerazuman čovek; i. corpus – nerazumno telo; serno insipientimum – krajnje nerazuman razgovor; nihil insipiente fortunato intolerabilius fieri potest – ničta nerazumno ne može biti srećno insĭpĭenter, adv. – nerazumno i. spero – nadam se nerazumno insĭpĭentĭ/a,-ae, f. – nerazbor, glupost i. est quasi insanitas quaedam animi – glupost je kao bolest duše in/sisto,-stĭti,-ĕre, v. III – 1) stati na, zgaziti na, postaviti se i. vestigiis eius – stupam na njegov trag; prave insisto – skrećem s pravca/puta; 2) institi iter/viam – idem na put; 3) odati se i. spei – odajem se nadi; in bellum totus et mente et animo i. – i srcem i dušom sam za rat; 4) i. flagitare – zahtevam uporno; 5) sic institit ore – ovako poče besediti; 6)tempora partus insistunt – vreme porođaja dolazi; 7) stati, zaustaviti se stellae insistunt –zvezde stoje insĭtīcĭ/us,-a,-um, a. (insero¹) – 1) nakalemljen; 2) tuđinski sermo i. – tuđinski govor insĭtĭ/o,-ōnis, f. – kalemljenje insĭtīv/us,-a,-um, a. – 1) kalemljen pira insitiva – kalemljene kruške; 2) tuđi/nski; 3) veštački insĭt/or,-ōris, m. – kalemar insŏcĭābĭl/is,e, a. – neudruživ, nezdruživ homines generi humano insociabiles – ljudi nezdruživi s ljudskim rodom; regnum insociabile – inokosna vlast [koja se ne deli] insōlābĭlĭter, adv. – neutešno insŏlen/s,-tis, a. (soleo) – 1) neupućen, nevičan, nevešt i. belli – nevičan ratu; quid tu Athenas i.? – Šta ti radiš (otkud ti) u Atini?; 2) neobičan, preteran, neodmeren verbum insolens – neodmerena reč; alactiras i. – neumerena/preterana veselost; 3) gord, ohol, drzak, bezobrazan homo insolentissimus – krajnje drzak čovek; victoria naturâ insolens et superba est – pobeda je po prirodi ponosna i gorda; nihil neque insolens neque gloriosum ex ore eius exiit – ništa ni gordo ni slavno nije izašlo iz njegovih usta insŏlenter, adv. – neuobičajeno, uvredljivo, drsko, oholo i. me effero – drsko se poponašam; hostis i. et acriter nostros insequitur – neprijatelj drsko i bez milosti progoni naše insŏlentĭ/a,-ae, f. – nevičnost, neobičnost, nadmoćnost, drskost, uobraženost vitupero insolentiam huius saeculi – kritikujem preterivanja ovog veka; i. hominis – nadmenost čoveka; i. philosophorum – nadmenost filozofa insŏlesc/o,-ĕre, v. III (in+soleo) – uobraziti se, biti drzak insŏlĭd/us,-a,-um, a. – slab, nejak, krhak herba insolida – krhka trava
insŏlĭt/us,-a,-um, a. – 1)nevičan, nevešt i. rerum bellicarum – nevičan ratovanju;exercitus i. ad laborem – vojska nevična naporima; 2) verbum insolitum – neobična reč insŏlūbĭl/is,-e, a. – 1) nerastvorljiv liquor i. – nerastvorljiva tečnost; 2) neplativcreditum insulubile – neplativ zajam; 3) neosporan signum insolubile – neosporan znak insomnĭ/a,-ae, f. – besanica careo insomniis – ne patim od besanice; fatigor insomniis –patim od besanice insomn/is,-e, a. (in+somnus) – besan nox i. – besana noć insomnĭ/um,-ĭi, n. (in+somnus) – snoviđenje insŏn/o,-ŭi,-ĭtum,-are, v. I – 1) bučati, ječati, odjekivati caverna insonat – pećina odjekuje; 2) hrkati; 3) verbera insonant – bubotke pljušte; 4) i. flagello – pucam bičem; 5)i. calamis – sviram na trsci inson/s,-tis, a. – 1) nevin i. probri – nije počinio greh/naneo uvredu; i. cuplae – nije počinio greh/prestup; 2) neškdljiv insōpīt/us,-a,-um, a. – nedreman, koji nikad ne drema draco i. – aždaja koja nikad ne drema insectĭ/o,-onis, f. (inspicio) –1)inspekcija i. agri – inspekcija zemlje; 2) pregled i. tabularum – pregled tabela; 3) istraživanje, pretraga inspect/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) promatrati; 2) posmatrati, gledati i. per impluvium –gledam kroz svetlarnik; 3) inspectata spolia Samnitium – plen Samnićana izložen na posmatranje; 4) inspectante me/exercitu – preda mnom/pred vojskom inspect/us,-us, m. (inspicio) – pregled, provera inspērābĭl/is,-e, a. – beznadan, beznadežan pax i. – beznadežni mir inspēran/s,-tis, a. (ne korisiti se u nominativu) očajan, koji se ne nada insperanti mihi cecidit – ne nadajući se meni pade; insperantibus salutem reddo – očajnicima vraćam pouzdanje inspērāt/us,-a,-um, a. – nenadan, iznenadan gaudium insperatum – nenadana radost insper/go,-si,-sum,-ĕre, v. III (in+spargo) – pokropiti, poprskati i. molam et vinum – kropim hleb vinom; i. farinam potioni – kropim brašno vodom; i. oleam sale – posipam maslinu solju in/spicio,-spexi,-spectum,-ĕre, v. III (in+specio) – 1)gledati u i. in speculum – gledam u ogledalo; i. domos – gledam na domove; etiam in bestiis vis naturae inspici potest – kod životinja se može zapaziti prirodne vrline; 2) čitati i. libros – pregledam/čitam knjige; 3) posmatrati i. hortos venales – posmatram vrtove koji se prodaju; 4) pregledati, proveriti i. arma – pregledam oružje; 5) promatrati, razmatrati i. ingenia
Graecorum – razmišljam obdarenost Grka; 6) proučavati i. te/eum a puero – proučavam te/ga od kad si/je bio dečak inspīc/o,-avi,-atum,-are, v. I – oštriti, zaoštriti, šiljiti, zašiljiti inspicat faces – šilji buktinje inspīr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) udisati; 2) svirati inspiravit conchae – svirao je na školjci; 3) uduvati inspiravit venenum – uduvao je otrov; 4) inspirat sonum fistulâ – proizvodi zvuk na na svirali; 5) nadahnuti, inspirisati inspirat eum – nadahnjuje ga inspŏlĭāt/us,- a,-um, a. – neopljačkan, neorobljen inspŭ/o,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – pljunuti u, upljuvati, popljuvati inspuit ei in frontem – pljunuo mu je u lice; inspuit in faciem eius – pljunuo mu je u lice inspūt/o,-are, v. I – pljunuti insputat eum – pljunuo ga je instăbĭl/is,-e, a. – 1)klimav, klecav pedes instabiles – klimave noge; 2) nestabilan tellus i. – nesigurna zemlja; 3) i. ingressus – klecavo penjanje uzbrdo; 4) nestalan, promenljivanimus i. – nestalan duh instan/s,-tis, a. (particip od insto) 1)koji stoji pred vratima, [koji je] prisutan, hitan, neposredan tempus i. – nastupajuće vreme; bellum i. – nastupajući rat; 2) neminovan, preteći cura i. – neminovna sekiracija; clades i.- neminovan poraz instantĭ/a,-ae, f. – 1) preša, hitnost; 2) neposredna blizina; 3) žestina instar, n., indecl. – 1) vanjski izgled, oblik, vanjština quantum i. in ipso est – kako veličanstvena pojava!; navis urbis istar habere videtur – lađa sa izgledom grada; 2) odraz, sen, senka est tamquam animi i. in corpore – postoji neki odraz duše u telu; 3) i.+ gen. (i. ad) – isti kao, kao equus i. montis – konj kao brdo; terra obtinet i. puncti – zemlja je kao tačka; unus ille dies mihi i. immortalitatis fuit – taj jedan dan je za mene bio ravan besmrtnosti/ večnosti; Plato mihi est i. omnium – meni je Platon kao svi [preteže sve ostale]; illud mortis i. puto – meni je to ravno smrti instaurātĭ/o,-ōnis, f. (instauro) – obnova, obnavljanje i. ludi – obnavljanje igre instaur/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) obnavljati, ponovo izvesti ludos romanos unum diem insaurantur – rimske igre se ponavljaju [još jednom]; feriae latinae instaurantur – latinski praznici se obnavljaju; 2) slaviti, hvaliti i. diem donis – slavim dan poklonima; 3) ponovo činiti insauravit scelus/caedem/bellum – ponovo je počinio krivično delo/ubijstvo/rat; 4) uspostaviti in/sterno,-strāvi,-strātum,-ĕre, v. I – 1) prekriti, pokriti instravi pulpita tignis – prekriti pozornicu daskama; equus tuus speciosius instratus erit quam mulier vestita – tvoj konj je bio prekriven raskošnije od ženske haljine; insternior humeros pelle – prekrivam ramena kožom 2) equi instrati frenatique – konji osedlani i zauzdani instrāt/um,-i, n. – pokrov, pokrivač, pokrovac
instīgātĭ/o,-ōnis, f. (instigo) – uzbuđenje, uzbuđivanje i. auditorum – zagrevanje publike instīgāt/or,-ōris, m. – mutež, bundžija, huškač instīgātr/ix,-īcis, f. – žena mutež instīg/o,-avi,-atum,-are, v. I – zagrevati, podsticati, agitovati instigavit Romanos in Hannibalem – huškao je Rimljane na Hanibala; deâ instigante fit – sluči se pod uticajem boginje; domus mea ardebat instigante te – tvojom smutnjom kuća mi je izgorela instill/o,-avi,-atum,-are, v. I – ukapati, usuti, uliti i. oleum lumini/caulibus – sipam ulje u lampu/kupus; i. merum in ignem – sipam celo vino na vatru; i. praeceptum auribus –šapćem mu naređenje u uvo; guttae instillant saxa – kapi kaplju na kamenje instĭmŭlāt/or,-ōris, m. – huškač, mutež seditionis i. et concitator – huškač i podstrekač nereda instĭmŭl/o,- avi,-atum,-are, v. I – podsticati, mutiti, huškati instinct/or,-ōris, m. – podstrekač i. sceleris – podstrekač zlodela instinct/us,-us, m. (gotovo sam u abl. sing.) – podsticanje, nagovaranje instinctu divino praenuntio futura – pod božanskim podsticajem predskazujem buduće događaje; non sine coelesti aliquo mentis instinctu fundo carmen – bez nekog božanskog podsticaja uma ne mogu da izlijem pesmu instin/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III (uglavnom u participu perfekta) – podsticati, podstrekivati, mutiti, huškati instinctus illis vocibus/divino spiritu/furiis/furore et audaciâ – podstaknut tim glasovima/božjim duhom/furijama/besom i drskošću instĭpŭl/or,-ātus sum,-āri, v. dep. I – usloviti se instĭt/a,-ae, f. – bordura, optoka na donjem delu tunike rimskih matrona nulla instita –nema tu gospođe [to nije ni videlo gospođe] instĭtĭ/o,-ōnis, f. (insisto) – zastoj, stajanje u mestu i. stellarum – stajanje zvezda instĭt/or,-ōris, m. (insto) – krčmar, trgovac koji krčmi, prodaje krčmom, torbar i. vendat acus – torbar prodaje igle; aqua habet institores – i voda ima krčmare instĭtōrĭ/um, -ĭi, n. – torbarstvo kao zanimanje instĭt/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III (in+statuo) – 1)razmatrati i. argumenta in pectus – razmišljam o argumentima; institui illud in animum – stavio sam to sebi u zadatak; 2) postaviti i. aciem duplicem – postavljam duple redove; 3) posaditi i. arborem – sadim stablo; 4) podići, izgraditi i. turrim/pontem/fossam/naves – podižem/gradim kulu/most/rov/brod; 5) prirediti instituit dapes – priredio je žrtvenu svečanost; 6) pokrenuti i. actionem – pokrećem krivični/sudski postupak; 7) urediti ita ab adolescentia vitam instituit – tako je od mladih dana uredio život; 8) formirati instituit
duas legiones –formirao je dve legije; 9) uvesti instituit legem/portorium/poenam – uveo je zakon/carinu/kaznu; 10) Caesar, ut instituerat, in Italiam profectus est – C. je, po svom običaju, umarširao u Italiju; 11) postaviti i. eum heredem/ tutorem filiorum orbitati –postavljam ga za naslednika/staratelja deci preminulog; 12) početi, preduzeti i. historiam/viam/iter – počinjem priču/putovanje; instituit historias scribere – počeo je pisati priče; i. castra munire – počeo je utvrđivati logor; 13) odlučiti i. facere illud – odlučio je da to uradi; 14) podučavati, učiti, obučavati instituit eum in pueritia artibus et disciplinis – podučavao ga je u detinjstvu veštinama i naukama; a natura bene institutus – od prirode dobro obdaren instĭtŭtĭ/o,-ōnis, f. (instituo) – 1) uređenje, poredak i. rerum – poredak stvari; 2) uputa, uputstvo, nacrt, plan conservo rationem et institutionem nostram – čuvam naš proračun i nacrt/plan; 3) navika; 4) obuka, podučavanje prima illa puerilis i. – prva obuka; 5) i. stoica – sistem stoika instĭtŭt/um,-i, n. (particip od instituo) – 1)propis, uputstvo i. maiorum/patriae – propis/običaj predaka/otadžbine; 2) običaj more institutoque maiorum – po običaju i navikama predaka; pareo institutis patriae – pokoravam se običajima otadžbine; hi omnes linguâ, institutis, legibus inter se differunt – svi se ovi jezikom, običajima i zakonima međusobno razlikuju; 3) navika, način života sequor i. meum – držim se svog načina života; 4) namera, zamisao, poruka perficio/capio i. – ostvarujem zamisao; id ad libri i. non pertinet – to se ne odnosi na poruku knjige; id est alienum meis institutis – to je strano mojim namerama; 5) učenje, vežbanje instituta philosophiae – vežbe iz filozofije in/sto,-stĭti,-stātum,-are, v. I – 1)stajati u/na instat iugis – stoji u jarmu; i. rectam viam – stupam na pravi put; 2) (mesto) približiti se agmen Caesaris instabat – Cezarove trupe su se približavale; 3) (vreme) približavati se ludi instant – igre se približavaju;nox/bellum/ hiems instat – noć/rat/zima se bliži; 4) goniti, progoniti, napadati instat ferro – napada mačem; 5) ulagati napore, naprezati se insto operi/currum – ulažem napore da stvorim delo/kola; 6) instra! – požuri!; 7) nastaviti instat poscere – nastavio je da zahteva/moli; nego ei instanti – odbijam njegove zahteve; 8) uporno tvrditi insto id esse factum – tvrdim da je to istina instrĕnŭ/us,-a,-um, a. – nepreduzmiljiv, lenj, strašiv dux i. – neodlučan vođa instrĕp/o,-ŭi,-ĭtum,-ĕre, v. III – dizati buku, galamiti instructe, adv. (instructus) – spremno ludos instructius fecit – spremnije je izvodio igre instructĭ/o,-ōnis, f. – 1)izgradnja, podizanje i. balnei – izgradnja banje; 2) postavljanje i. signorum – postavljanje znakova,
instruct/or,-ōris, m. – graditelj, rukovodilac instruct/us¹,-a,-um, a. (particip od instruo) – 1) postavljen, uređen; 2) snabdevenGraecia instructa copiis – Grčka je snabdevena trupama; 3) obučen, obrazovan, spremani. in iure civili – obučen u građanskom pravu; i. omnibus artibus – obrazovan u svim veštinama; i. a iure civili/a historia/a philosophia – stručan za građansko pravo/istoriju/filozofiju; i. ad dicendum – obrazovan u govorništvu; instructissimus a natura – veoma obdaren od prirode instruct/us²,-us, m. – priprema, oprema, sprema instrūment/um,-i, n. (instruo) – 1) oprema i. regium – carska oprema; 2) alat, oruđe, pribor, oprema aes et ferrum instrumenta belli – bakrena i gvozdena ratna oružja; i. militare – vojna oruđa; 3) odeća, nakit instrumenta anilia – ženski nakit; 4) sredstvo, pomoćno sredstvo instrumenta virtutis/sapientiae – prirodne osobine koje podstiču razvoj vrline/mudrosti; instrumenta luxuriae – sredstva zabave instrŭ/o,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) ugraditi, umetnuti i. tigna/contabulationem in parietes – ugrađujem grede/tavanicu u zid; 2) instruxit muros/aggerem/machinationem – podigao je zidove/jaz/ratne mašine; 3) postrojiti vojsku i. aciem – dajem raspored;instruxit copias – rasporedio je trupe; instruxi elephantos – rasporedio sam slonove;instruit legionem pro dextro cornu – postavlja legiju na desno krilo; instruxit insidias/fraudem – postavio je zasedu/prevaru; 4) izvršiti potrebnu pripremu instruxit accusationem/testes – pripremio je tužbu/svedoke; 5) instructus ad caedem – spreman da umre; domus sic instructa ut – kuća tako opremljena da; statio instructa in subitos tumultus – posada opremljena protiv iznenadnih nereda; aedes instructa loco – iznajmljujem nameštenu kuću; 6) opremiti instruit mensas epulis – postavlja hranu na stolove; 7) spremiti se i. me ad studiam – spremam/pripremam se za studije; instruit bellum – priprema se za rat; 8) i. filias – dajem kćerima pouke guvernante; 9) obučavati, instruisati i. eum artibus – obučavam ga u veštinama insuāvis,-e, a. – neugodan, neudoban, neprijatan litera i. – neprijatno pismo; vita/ homo i. – neugodan život/čovek insuāvĭt/as,-ātis, f. – neugodnost, neudobnost, neprijatnost Insŭbr/es,-ĭum, m. (pl.) – Insubri, narod u severnoj Italiji (oko Milana insūc/o,-avi,-atum,-are, v. I – navlažiti, ovlažiti insūd/o,-are, v. I – znojiti se insudavi libellis – znojio sam se nad knjižicom insuēfact/us,-a,-um, a. – neuvežban, neizvežban equus i. – nevešt konj
insu/esco,-ēvi,-ētum,-ĕre, v. III – navikavati se insuevit pater hoc me, ut – navikao sam oca da; insuescit pecus aquâ – naviko je ovcu na vodu; ita se a pueris insuetos – tako je od detinjstva navikao; i. ad disciplinam – navikavam se na disciplinu insuēt/us,-a,-um, a. – 1) nevešt, neuvežban i. laboris – nenaviknut na rad; i. huius generis pugnae – nevičan toj vrsti borbe; i. navigandi – nevešt upravljanju brodom;corpora insueta ad onera portanda – tela nenaviknuta da nose bremena; i. audire vera –nevičan da čuje istinu; i. male audiendi – nenaviknut da čuje loše o sebi; 2) nevičan i. solitudo/iter/equi – nevičan samoći/putu/konju insŭl/a,-ae, f. – 1) ostrvo, ostrvce, okrom i. Britannia – ostrvo B.; 2) ograđena višespratnica sa više stanova za siromašnije insŭlān/us,-i, m. – ostrvljanin insŭlār/is,-is, m. – čuvar hrama insŭlĭ/o > insilio insulse, adv. (insulsus) – 1) neukusno, bljutavo; 2) tvrdoglavo non i. loquor – ne govorim osorno insulsĭt/as,-ātis, f. – 1) neukus i. villae – ružnoća vile; i. Graecorum – grčki neukus2) neslanost, bljutavost; 3) tvrdoglavost insuls/us,-a,-um, a. (in+salsus) – 1) neslan, bljutav amurca insulsa – neslana džibra od maslina; 2) neukusan i. genus ridiculi – neukusan način ismevanja; 3) i. adolescens –neotesan adolescent insultātĭ/o,-ōnis, f. – ismevanje, poruga, izrugivanje insult/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) skočiti insultavit rogo/busto – skočio je na lomaču; 2) igrati carinae insultant fluctibus – čamci «igraju» [poskakuju] na bujici; 3) insultavit fores calcibus – udarao je cipelama u vrata; 4) postupati oholo, osiono; 5) vređati, rugati seinsultavit ei in calamitate – oterao ga je [uvredama]u propast; insultavit in rempublicam – uvredio je republiku; insultat morte eius – vređa njegovu smrt; hostis superbiâ insultat – neprijatelj vređa nadmoćnošću insultūr/a,-ae, f. – skakanje, poskakivanje, poigravanje in/sum,-fŭi, esse, v. irreg. – biti, nalaziti se u/kod 1) [insum+dat.]annulus inest digito –prsten je na prstu; huic virile ingenium inest – u njemu ima muževne snage; 2) in+abl. numi insunt in marsupio – novac je u kesi; vitium inest in moribus – zlo je u običajima; in ea virtute inest modestia – umerenostse nalazi u toj vrlini; in uno homine tanta inest dissimilitudo – kod jednog čoveka ima toliko razlika insūm/o,-psi,-ptum,-ĕre, v. III – upotrebiti, preuzeti insumo sumptum in rem – preuzimam troškove; frustra insumit operam – uzalud utoršen trud; insumpsit animum domini interficiensi – doneo je odluku da ubije gospodara
ins/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1)ušiti insuit pecuniam in culeum – ušio je novac u vinsku mešinu; 2) protkati insuit aurum vestibus – protkala je haljine zlatom; 3) insutus pelle –umotan [uvijen] u kožu [kožom] insŭper, I predlog 1) sa akuz. – odozgo i. inicio centones/humum – odozgo bacam ćebad/zemlju; 2) sa abl. spolja, izvana; II adv. – još, pride, uz to, pored toga addita est alia insuper iniuria – dodata je uz to i nepravda insŭprābĭl/is,-e, a. – 1)nenadmašan; 2) nesavladiv gens insuperabile – nepokoran narod;; 3) neizbežan insuperabile fatum – neizbežna sudbina; 4) via i. – neprolazan put in/surgo,-surrexi,-surrectum,-ĕre, v. III –1) ustati, dići se silva insurgit – drveće se diže [na bregu]; mens/poeta insurgit – duh/pesnik se diže; vox insurgit – glas se povisuje;Caesar insurgit – C. se diže [biva jači, jača]; 2) dići ustanak insurgit regno Caesaris – digao je ustanak protiv C. insurgite remis – zapnite [veslajte] iz sve snage; 3) si forte prolapsus est, insurgere haud licitum – kad nestane snage, nema ustanka [ne može se ustati] insŭssur/o,-avi,-atum,-are, v. I – šaptati isusssravit illud in (ad) aurem eius šapnuo mu je to [u uvo]; i. ei cantilenam – šapnuo sam joj pesmicu; Favonius sussuravit navigandi tempus esse – F. šapnu da je vreme da se plovi intă/besco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) pucati, pucketati cera intabascit igni – vosak/smola pucketa vatri; 2) trošiti se, kopniti, slabiti intabascebat diuturno morbo – kopnio je od dugotrajne bolesti; intabascuit videndo – crkao je od zavisti intactĭl/is,-e, a. – nedodirljiv intact/us¹,-a,-um, a. – devičanski saltus i. – devičanski gaj [u kojem sekira nije sekla];intacta Pallas – devičanska Palada; nix intacta – devičanski sneg, celac; 2) nedirnut i. infamiâ – nedirnut sramotom; 3) neosetljiv cervix i. – neosetljiv na jaram; i. religione – bez religioznih skrupula; 4) neoštećen, ceo nemo intactus profugit – niko čitav [nepovređen] nije izbegao; prope intactus evasit – gotovo neoštećen je umakao; assideo intactis muris –opsedam nedirnute zidine; 5) bellum i. trahitur – vodio se neprekidni rat; 6) i. a sibilo – nikad izviždan; 7) neisproban intact/us²,-us, m. – nedirnutost intāmĭnāt/us,-a,-um, a. – neukaljan hoonor i. – neukaljana čast intect/us,-a,-um, a. – 1)nepokriven, neodeven homo prope i. – gotovo nag čovek; 2) otvoren, iskren, neposredan intĕgell/us,-a,-um, a. (dem. od integer) – malčice nevin, nedirnut, devičanski intĕg/er,-ra,-rum, a. (in+tag, tango) – 1) ceo, čitav, nesmanjen, neoštećen i. annus – cela godina; veritas integra – cela istina; integra valetudo – nenarušeno zdravlje; fons i. –nezamućen izvor; die integro – ranom zorom; ius sanctum et integrum – sveta i
celovita pravda; i. et salvus – zdrav-čitav; exercitus integer – cela/neoštećena vojska; integri intactique – celi i nedirnuti; ex praelio integer discedo – iz bitke izlazim nepovređen; alii integris viribus succedebant – drugi su zdravim snagama zauzeli položaj; gens integra cladibus belli – pleme pošteđeno ratnih poraza; 2) nevin, devičanski, čist, častan, čedanvergo integra ab aliquo – devojka čista od poroka; coniuges suas integras ab istius petulentia conservant – svoje supruge su čuvali od tih poroka; 3) zdrav, svež corpus integrum – zdravo telo; mens integra – zdrav duh; sanguis i. – zdrava krv; 4) pošten, iskren vita integrima – veoma pošten život; homo i. et sanctus – pošten i svet čovek;testis i. – pošten svedok; integer vitae scelerisque purus – poštenog života i čisto od prekršaja; i. ingenium – integralan um; 5) slobodan od predrasuda, nepristrastan servo me integrum – držim se nepristrasno; integro animo et libero eum defendo – branim ga slobodnim i nepristrasnim duhom; 6) nerešen, neodlučan certamen integrum – nerešena borba; rest est integra (in integro) – stvar nije odlučena; res mihi inintegro est – imam slobodan izbor; integrum mihi est facere – imam punu slobodu odluke; integrum mihi non est quin faciam – nije mi svejedno šta radim; 7) discipulus i. – novi đak intĕ/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) pokriti, postaviti krov porticus integebantur – pokrivaju kapiju; 2) štititi, zaštititi Deus integit Romanos – bog štiti Rimljane intĕgr/asco,-ĕre, v. III (integer) – obnoviti intĕgrātĭ/o,-ōnis, f. – obnova, obnavljanje integre, adv. – 1) celovito, potpuno;2) jezički besprekorno dico/scribo i. – govorim/ pišem nesprekorno; 3) pošteno, ljudski vita i. acta – pošteno proveden život; i. vivo – živim pošteno; incorrupte et i. iudico – sudim pravo i pošteno intĕgrĭt/as,-ātis, f. – 1) celina, celo; 2) neoštećenost; 3) i.corporis – zdravlje; 4) poštenje, čestitost i. et fides – poštenje i poverenje; i. et virtus – poštenje i vrlina; . et dignitas –poštenje i dostojanstvo; summa vitae i. et dignitas – vrhunske vrednosti života poštenje i dostojanstvo; mulier summâ integritate et pudicitiâ – žena krajnje poštena i čestita; 5) čistoća i. sermonis latini – čistoća latinskog govora intĕgr/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) namestiti, vratiti u prvobitno stanje i. artus in ravum elapsos – nameštam isčašene zglobove; 2) osvešiti, povratiti raspoloženje animus defessus integratur audiendo – iznureni duh se osvežava slušanjem; 3) obnoviti, ponovo početiintegravit pugnam/seditionem – ponovo je otpočeo bitku/bunu intĕgr/um,-i, n. – celina, celo restituo damnatum in integrum – nadoknađujem štetu u celini (vraćam u prvobitno stanje); ab/de/ex integro – od početka, ponovo ab integro
columnam novam facio – ponovo od početka podižem stub; de integro gratulor – od srca čestitam intĕgŭment/um,-i, n. (intego) – 1) ćebe, pokrivač; 2) stonjak, prekrivač lanx cum integumento decidit de mensa – posuda sa stonjacima pala je sa trpeze; 3) pokrovac; 4) plašt, izgovor i. dissimulationis – plašt prevare; i. flagitiorum – sredstvo kojim se krije sopstvena sramota; 5) i. corporis – pratnja, pristalice intellectĭ/o,-ōnis, f. (intelligo) – sinekdoha, razumevanje celine na osnovu manjeg dela intellect/us,-us, m. – 1) [čulni] osećaj, opažanje i. saporum – osećaj ukusa; 2) uvid, poimanje, shvatanje i. boni/mali – pimanje dobra/zla; capio intellectum disciplinarum –poimanje se postiže veštinama; 3) razumevanje, razum, mišljenje nostro intellectu – po našem mišljenju; 4) um, pamet hoc caret intellectu – to se umom ne može pojmiti/shvatiti; 5) značenje verba quaedam diversos intellectus habent – reči koje imaju različita značenja intellĕgo > intelligo intellĭgen/s,-tis, a. (particip od intelligo) – 1) obdaren razumom deos intelligentes esse concedimus – priznajemo da su bogovi obdareni razumom; 2) vešt, znan homo ingeniosus et i. – darovit i vešt čovek; in his rebus i. sum – vešt/vičan sam tim stvarima; 3) razuman, pametan vir doctus et i. – učen i pametan čovek intellĭgenter, adv. – mudro, pametno intellĭgen/tes – veštaci, znalci, mudraci intellĭgentĭ/a,-ae, f. – 1) pamet, razum, um sposobnost shvatanja/rasuđivanja deus inclusit intelligentiam in animo – bog je uvrstio pamet u dušu; id quod in nostram intelligentiam cadit – to što umom možemo da pojmimo (što je u granicama naše pameti); 2) znanje, razumevanje habeo intelligentiam pecuniae/in rebus rusticus – razumem se u novac/ seoske poslove; anteeo omnes intelligentiâ – prevazilazim sve u znanju; est i. quaedam, etsi vitiosa, in gustu et odoratu – ima nekog, premda zlog, znanja u ukusu i mirisu intellĭgĭbĭl/is,-e, a. (intelligo) – shatljiv, razumljiv, pojmljiv intel/lĭgo,-lexi,-lectum,-ĕre, v. III (inter+lego) – 1)zapaziti, zapažati; 2) osećati, osetiti i. magnam solitudinem – osećam veliku samoću; de gestu intellexi quid responderis – po gestu sam shvatio šta ćeš odgovoriti; 3) znati, biti svestan i. quid loquar – znam [svestan sam] šta govorim; i. corpus quid sit – znam kakvo je telo; i. ista esse vera – znam da je to istina;3) shvatiti, razumeti i. magna ex parvis – shvatam velike stvari iz sitnica; id est facile intellectu – to je lako shvatljivo; ex quo intelligitur (intelligi potest) quam fuerit – iz čega se može zaključiti kako je bilo; non multum in
istis rebus intellexi – nisam mnogo od tih stvari razumeo; 4) intellextin´ (=intellexistine) – razumeš? (jesi razumeo?); 5) non solum intelligendi, sed etiam dicendi gravissimus auctor – veliki majstorne samo misli nego i izraza; 6) misliti, podrazumevati sanguinem quid intelligis? – šta podrazumevaš pod krvlju?; quem intelligis divitem? – koga podrazumevaš pod bogatim?; eam concursionem ex infinito tempore intelligi potest – može se reći da susreti s njom traju od vajkada; vel hoc intelligant – možda će misliti da intĕmĕrāt/us,-a,-um, a. – neukaljan, nedirnut, nenačet; čist, častan, čestiti, nevin fides intemerata – besprekorna vera; munera intemerita – besprekorna služba intempĕran/s,-tis, a. – neumeren, razuzdan, raspojasan, strastan, žestok i. homo – razuzdan čovek; adolescentia i. – razuzdana mladost; animus i. – raspojasan duh; fui paulo intemperantior – bio sam malo neumereniji/suroviji intempĕranter, adv. – neumereno, razuzdano, bez mere i. abutor et otio et literis – bezmerno zloupotrebljavam i dokolicu i spisateljski rad; i. concupisco – bezmerno čeznem intempĕrantĭ/a,-ae, f. – 1) odsustvo mere/samokontrole i. coeli – bezmernost / beskonačnost neba; i. linguae – neobuzdanost jezika; i. risus – nesuzdrživost smeha; 2) neumerenost, neobuzdanost i. libidinum – neobuzdanost [erotskih] želja; i. vini – neobuzdanost u vinu; 3) oholost, osionost, samovolja, satrapstvo, tiranija intemperantiâ Pausaniae factum est, ut – istina je da Pausanijina tiranija; i. civitatis – državna tiranija intempĕrāte, adv. – neumereno, razuzdano i. vivo – živim razuzdano intempĕrāt/us,-a,-um, a. – 1) neumeren regio intemperata – oštra klima; 2) preteranbenevolentia intemperata – neumerena naklonost fui intemperatuior quam debui – bio sam neumereniji nego je trebalo intempĕrĭ/ae,-ārum, f. (pl.) (in+tempo) – 1) nevreme, oluja; 2) pomama, ludilo intempĕrĭ/es,-ēi, f. – 1) promenljivost vremena, nestabilno vreme; nevreme, oluja i. coeli – hladno i olujno vreme; i. aquarum – kišno vreme; 2) nesreća; 3) uvredljivo ponašanje; 4) zla ćud/narav; i. amici – ćudljivost prijatelja intempĕstive, (intempestiviter), adv. – u nevreme, u zao čas i. adibat ad eam – u zao čas joj je došao intempĕstīv/us,-a,-um, a. – neblagovremen epistola intempestiva – pismo koje je stiglo u nevreme intempest/us,-a,-um, a. (in+tempestas) – 1) vremenski nepodesan i. nox – nepodesna noć za rad [= pomrčina]; 2) nevremen, oluja
inten/do,-di,-tum/sum,-ĕre, v. III – 1) razvući, rastegnuti, raširiti nox se intendit – noć se širi [spušta]; 2) zapeti, zategnuti intendi arcum in eum – napeo/zategao sam luk na njega; intendit chordas – zategao je strune; 3) izdrečiti intendit oculos ad me – izdrečio je oči u mene; telo intento sto – stojim sa napetim oružjem; 4) napregnuti, izviti i. corpus –naprežem, istežem telo; i. vela ventis – vetar napinje jedra; 5) presvući, navućitabernacula intenta carbaseis velis – šatori presvučeni platnom za jedra; 6) okititi intendit locum sertis – okitio je mesto vencima; 7) intendi sagitam – odapeo sam strelu; 8) naprezati se i. vocem/ animum/ingenium – naprežem glas/duh/um; 9) pojačati, povećatii. odium/formidinem – jačam mržnju/strah; i. pretia alimentorum – povećavam cene namirnica; 10) tvrditi id, quod intendimus,confirmat – ono što mi tvrdimo on potvrđuje;lupus intendere coepit se oportere hoc facere – vuk poče misliti da je to potrebno učiniti;hanc se intendit esse – tvrdi se da je tako; 11) usmeriti se, interesovati se i. me adversarium in tribunatum Marci – ja sam protiv toga da Marko bude tribun; i. animum ad illud – to me veoma zanima; 12) nameravati intendit cogitationes ad bellum – usmerio je misli na rat; i. me – upuštam se [bavim se]; i. iter in locum – imam nameru da putujem u mesto; i. animo facere illud – imam nameru da to uradim; eum locum summa vi capere intendimus – imamo nameru da to mesto na silu zauzmemo; si Antonius, quod intenderat, perficere potuisset – da je Antonije mogao da završi, kao što je imao nameru; 13) i. crimen in eum – podnosim tužbu protiv njega; i. periculum in omnes - sve dovodim u opasnost; 14) iste, quo intendit, in castra pervenit – stigao je u logor, tamo gde je i nameravao intentātĭ/o,-ōnis, f. (intento) – ispružanje, posezanje i. digitorum – ispružanje prstâ intentāt/us,-a,-um, a. – nevičan vaca intentata iugo – krava nevična jarmu intente, adv. (intentus) – napeto, pomno, usredsređeno intentius bellum apparo – pripremam se veoma pomno za rat; intente delectum habeo – usredsređeno kupim vojsku intentĭ/o,-ōnis, f. – 1) naprezanje i. nervorum – naprezanje nerava; 2) i. animi – intelektualni napor; i. lusus – u šali; considero omnes partes intentione – razmatram sve strane veoma usredsređeno; 3) namera; 4) optužba, napad depulsio intentionis – odbijanje napada intent/o,-avi,-atum,-are, v. I (intendo) – 1) usmeriti, uperiti, upreti prstom; i. arma ei – perim oružje na njega; i. ei sicam/volumen – potežem bodež/svitak na njega; 2) za/pretiti, u/groziti intentavit ei mortem – zapretio mu je smrću intent/us¹,-a,-um, a. (particip od intendo) – 1) napet, napregnut; 2) zauzet, veoma zaposlen animus curâ et cogitatione intentus – duh zauzet brigama i razmišljanjima;Romani intenti festinabant – Rimljani su usredsređeno žurili; 3) pažljiv,
poman, napregnutoculi intenti – veoma usredsređene oči; 4) oprezan i. in eventum periculi – oprezan za slučaj opasnosti; i. adversus omnes motus Philippi – pažljivo prateći svaki pokret Filipa;intento atque infesto exercitu procedit – kretao se s vojskom oprezno i spremno; 5) spreman i. omnia parare – spreman na sve; 6) cura/custodia intenta – budna briga/pažnja; 7) sermo i. – vatren govor; disciplina intenta – stroga disciplina; 8) pretiium intentum – povećana cena intent/us²,-us, m. (intendo) – usmerenost, ispružanje i. palmorum – ispružanje dlanova intĕpĕ/o,-ēre, v. II – umlačiti, biti mlak intĕpesc/o,-ŭi,-ĕre, v. III – umlačiti inter, predlog sa acc. – 1) (prostor) među, između mons Iura est i. Sequanos et Helvetios – planina Jura je između Sekvana i Helveta; emissi i. stationes hostium – izvukao sam se između neprijateljskih položaja; i. manus auferor – grabim rukama; 2) i. se – među sobom; i. ipsos/nos/vos – među dotičnim/nama/vama; iudico i. Marcellos et Claudios – sudim [spor] između plemena Marcelus i Klaudijus; hoc maxime interrest i. hominem et beluam – u tome je najveća razlika između čoveka i životinje; adolescens i. suos nobilis – mladić se ističe plemenitošću među vršnjacima; 3) kroz versor i. tela hostium – provlačim se kroz neprijateljske redove; 4) amare/colloqui i. se – voleti se/razgovarati; 5) disertus i. paucos – rečit kao malo ko; 6) venisti i. falcarios/lignarios –dođeš u njihovu četvrt/ulicu; 7) (vreme) a) između i. horam tertiam et quartam tenebrae obortae fuerant – između trećeg i četvrtog sata mrak počinje da se diže; i. coenam haec dictavit – između obroka je ovo govorio/diktirao; b) u toku, tokom i. viam scribo – u toku putovanja pišem; omnia quae i. decem annos nefariae facta sunt – sva oskvrnuća koja su počinjena u toku deset godina; c) pred, pre i. noctem – pred noć; d) i. haec – međutim; e) i. cetera – pre svega intĕrāment/a,-ōrum, n. (pl.) – drvena građa za unutrašnjost broda intĕrāresc/o,-ĕre, v. III – 1) osušiti [se]; 2) usahnuti nihil debet interarescere – ništa ne treba da usahne interbĭb/o,-ĕre, v. III – piti interbibi fontem – pio sam iz izvora intercălār/is,-e, (intercalarius,a-um,), a. – prestupni, dodati dies i. – dodati dan [u mesecu, godini]; intercalares Calendae priores – prvi dodati dan u prvom dodatom mesecu (predjulijanska godina je bila podeljena na 10 meseci; Cezar je dodao dva meseca) intercălātĭ/o,-ōnis, f. – dodavanje dana [mesecu, godini] intercăl/o,-avi, v. I – dodati intercalatur – dodaje se jedan dan/mesec
intercăpēd/o,-ĭnis, f. (inter+capio) – prekid facio i. scribendi – pravim pauzu u pisanju inter/cēdo,-cessi,-cessum,-ĕre, v. III – 1) ići između inter singulas legiones magnus numerus impedimentorum intercessit – između odvojenih legija išle su brojne komore;saepe in bello parvis momentis magni casus intercedunt – često se u ratu u kratkim trenucima odigraju veliki događaji; 2) prekinuti aegritudo huic gaudio intercedit – bolest je prekinula ovo zadovoljstvo; 3) (vreme) proći, proteći unus et alter dies intercessit – prošla su dva dana jedan za drugim; nullus dies tamen temere intercessit, quin (quo non) ad eum scriberet – ipak nijedan dan nije prošao da mu nije pisala; 4) smetati, isprečiti se, protestovati tribuni plebis intercesserunt rogationi – predstavnici naroda sprečili su predloge; intercedunt ne id fiat – ne daju da se to zbude; 5) protiviti se i. imaginibus –protivim se kipovima; 6) zalagati se, biti na nečijoj strani i. pro eo – ja sam za to; i. magnam pecuniam pro eo – zalažem velika sredstva za tu stvar; 7) vladati inter nos vetus usus (consuetudo) intercedit – među nama odavno vlada prijateljstvo; mihi cum illo inimicitiae intercedunt – meni s njim nema prijateljstva interceptĭ/o,-ōnis, f. (intercipio) – otmica i. poculi – otmica pehara intercept/or,-ōris, m. – otmičar i. praedae – otmičar plena, pljačkaš; i.litis alienae – ona što uzima za sebe plen oko kojeg se dvojica spore intercessĭ/o,-ōnis, f. (intercedo) – 1) uplitanje; 2) protest i. tribunorum – protest tribuna; remitto intercessionem – povlačim protest; 3) posredovanje, jamčenje, garancija paro intercessionem meam – pružam moju garanciju intercess/or,-ōris, m. – 1) ulagač protesta i. legis – podnosilac peticije; 2) protivnik i. dictaturae – protivnik diktature; 3) posrednik, izmiritelj, garant quaero intercessorem – tražim posrednika/garanta intercess/us,-us, m. – posredovanje intercī/do¹,-di,-sum,-ĕre, v. III (inter+caedo) – raseći, razrezati, raspolutiti i. pontem –rušim most; i. commentarios – trebim/čistim/pročišćavam komentare intercī/do²-di,-sum,-ĕre, v. III (inter+cado) – 1) pasti, pasti između, upasti; 2) zbiti se, desiti se, slučiti se si quae intercidat – ako se nešto desi; 3) propasti, nestati inimici interciderunt – neprijatelji su iščezli; verba intercedunt – reči ispadaju iz upotrebe; 4) hoc mihi intercidit – to sam zaboravio; hic intercidit memoriâ – to mi je iščezlo iz pamćenja intercĭn/o,-ĕre, v. III (cano) – pevati i. aliquod medios actos – pevam između činova inter/cĭpĭo,-cēpi,-ceptum,-ĕre, v. III(capio) – 1) presresti, 2) uhvatiti na pola puta; zgrabiti i. tela et pila/naves – presrećem koplja i mačeve/brodove; 3) i. venenum – ispijam otrov; 4) intercepi hastam – pogodi me koplje; 5) oboriti poda se, osvojiti i.
honorem/agrum ab eo – osvajam ugled//njegovu zemlju; 6) ugrabiti fatum eum intercepit – sudba ga je ugrabila; 7) prekinuti, odseći, odrezati intercepi iter – prekinuo sam put intercīse, adv. (Intercido) – isprekidano, bez veze dico i. – govorim interclū/do,-si,-sum,-ĕre, v. III (inter+claudo) – 1) zatvoriti, zaklopiti, poklopitiintercludit ei exitum – zatvorio mu je izlaz; 2) sprečiti interclusit ei itinera – presekao mu je put; interclusit fugam ei – sprečio je njegovo bekstvo; inteclusit omnes seditionum vias – zatvorio je sve pravce političkih nereda; 3) isključiti, odseći interclusit eum ab exercitu/oppido – isključio/proterao ga je iz jedinice/grada; 4) zatvoriti interclusit eum angustiis – stesnio ga je; odbiti, uskratiti interclusit me re frumentaria/commeatibus –uskratio mi je životne namirnice/slobodan prolaz interclūsĭ/o,-ōnis, f. – 1) sprečavanje, sputavanje i. animae – sputavanje duha; 2) zagrada intercŏlumnĭ/um,-ĭi, n. (columna) – prostor između stubova interconcĭlĭ/,-avi,-atum,-are, v. I – dobiti, pobediti intercurr/o,-i (-cŭcurri), cursum,-ĕre, v. III – 1)trčati između, protrčati kroz fretum intercucurrit – protrčao je kroz klanac; 2) prekinuti dolor intercurrit his exercitationibus – bol prekida vežbu intercurs/o,-avi,-atum,-are, v. I (intensiv. intercurro) – 1) juriti/žuriti/hitati između/ kroz; 2) nalaziti se između intercurs/us,-us, m. (samo u abl. sing.) – posredstvo intercursu matronarum – posredstvom gospođa inter/cus,-cūtis, a. (cutis) – 1) potkožni aqua intercutis – potkožna tečnost [tečnost između kože i mišića]; unutrašnji inter/dico,-dixi,-dictum,-ĕre, v. III – 1) zabraniti non est interdictum, ut – nije zabranjeno da; nec id mihi, ne faciam, interdictum puto – smatram da mi je zabranjeno da to uradim; interdixit et imperavit ei, ne alicui noceat – zabranio mu je i strogo naredio da ne povredi nekoga; interdixit ei sacrificiis – zabranio mu je da prisustvuje bogosluženju;interdictum est mari (abl.) antiati populo (dat.) – zabranjeno je morem pretiti narodu;interdixit feminis usum purpurae – zabranio je ženama upotrebu purpura; gener interdici non potest socero – druženje sa zetom ne može se zabraniti tastu; interdicit ei aquâ et igni (interdicatur aquâ et igni) – proteran je iz zemlje; 2) proglasiti pretorovo provizorno rešenje do pravosnaže sudske odluke interdictĭ/o,-ōnis, f. (interdico) – zabrana i. finium – zabrana povlačenja granica; i. aquae et ignis – izgnanstvo iz zemlje
interdict/um,-i, n. – 1) zabrana numen et interdictum deorum immortalium – volja i zabrana bemrtnih bogova; 2) pretorovo provizorno rešenje do pravosnažne sudske odluke interdĭu (interdĭus), adv. (inter+dies) – danju, po danu i. et noctu – i danju i noću; noctu an die? – noću ili danju? inter/do,-dĕdi,-dătum,-dăre, v. I – razdeliti, podeliti cibus interdatus – pojeden obrok;nihil interdo – ne marim, ne uzimam u obzir interdŭātim, adv. = interdum – ponekad, katkad, s vremena na vreme interduct/us,-us, m – interpunkcija, razdvajanje reči interdum, adv. – 1) ponekad, katkad, s vremena na vreme; 2)u međuvremenu interea, adv. – 1)u međuvremenu, u toku vremena i. tamen, dum haec coguntur, licet –u međuvremenu ipak, pod uslovom da to prikupe, dozvoljeno im je da; i. loci – u međuvremenu; 2) ipak quum interea – no ipak, pa ipak intĕrempt/or,-ōris, m. (interimo) – ubica, rušilac intĕr/ĕo,-ĭi,-ĭtum,-īre, v. IV – 1) (za stvari) propasti, nestati literae intereunt – pisma/ spisi propadaju; pecunia interit largitione – bogatstvo propada podelom; sacra intereunt –svetinje propadaju (zastarevaju; 2) (za ljude) umreti, animus interit simul cum corpore –duh propada zajedno sa telom; interibis fame aut ferro – poginućeš od gladi ili od mača;intereo in vinculis/sub divo – mrem u lancima/pod vedrim nebom; 3) interii – svšeno je sa mnom, gotov sam; inteream si – umreću ako intĕrĕquīt/o,-are, v. I – jahati između i. ordines – jašem između redova interest, 3. l. sing. od > intersum – 1) jeste; 2) razlikovati se hoc pater ac dominus interest – u ovome je razlika između oca i domaćina; inter hominem et bestiam hoc maxime interest – u tome je najveća razlika između čoveka i životinje; in his rebus nihil omnino interest – u tim stvarima nema nikakve razlike; 3)to je suština/važno mea interest – to je važno za mene; illud interest mea/tua te valere – za mene je važno da si ti dobro; id eorum nihil interest – njima to ništa ne znači; interest omnium recte facere – pravedno posrtupanje je značajno za sve; 4) multum/magni/pluris/maxime interest – to je veoma važno interfātĭ/o,-ōnis, f. (interfor) – prekid u govoru contra verba atque interfationem armatus legibus sacratis – protiv reči i zastoja naoružan svetim zakonima interfectĭ/o,-ōnis, f. (interficio) – ubijstvo interfect/or,-ōris, m. – ubica interfectores Caesaris – ubice Cezara interfectr/ix,-īcis, f. – žena ubica inter/fĭcĭo,-fēci,-fectum,-ĕre, v. III (inter+facio) – 1) ubiti, usmrtiti interfecit eum insidiis – ubio ga je iz zasede; interfecit exercitum/hostes – pobio je vojsku/neprijatelja;
2)(pasiv) poginuti interficior dolo/naufragio – ginem na prevaru/u brodolomu; 3) uništitiinterfecit herbas/messes/fructum – uništio je travu/žetvu/voće; 4) lišiti interfecit eum vitâ – lišio ga je života [rastavio ga je sa životom] inter/fīo,-fĭĕri, v. def. – preminuti interflŭ/o,-xi,-xum,-ĕre, v. III – teći, proticati između interfŏdĭ/o,-ĕre, v. III – razdvojiti interfor, v. dep. I – prekinuti nekoga u govoru; upasti nekome u reč priusquam ei daretur respondendi locus, Apius interfatur – pre nego je imao vremena da odgovori Apius mu upade u reč interfŭg/ĭo,-ĕre, v. III – bežim, provlačim se između intĕrĭbi, adv. – u isto vreme, istovremeno, u međuvremenu > interim interim, adv. (inter) – u međuvremenu; istovremeno, u isto vreme; do daljnjeg intĕr/ĭmo,-ēmi,-emptum,-ĕre, v. III (inter+emo) – rasčistiti, ukoniti s puta; pobiti, uništiti voces Milonis me interemebant – glasovi Milonovih pratilaca me uništiše; ferro interemptus est – poginuo je od mača intĕrĭ/or,-ĭus, a. (u kamparativu) (inter) – 1) unutrašnji i. pars aedium – unutrašnji deo (unutrašnjost) kuće; interiora regni – unutrašnji krug porodice/dinastije; Africa i. –unutrašnja A.; nationes interiores – narodi koji žive u unutrašnjosti; epistolâ interiore – u sredini pisma; 2) uži, kraći gyrus i. – unutrašnji [uži] krug; 3) bliži rota i. – unutrašnji točak; 4) preblizu i. periculo vulneris – preblizu da bi ozleda mogla da se nanese; 5) dubljitimor i. – dublji strah; 6) tajni consilia interiora – tajni saveti intĕrĭtĭ/o,-ōnis, f. (intereo) – propast intĕrĭt/us,-us, m. – propast, uništenje, smrt i. reipublicae – propast republike; natura omnium rerum interitum conficit – priroda svih stvari osuđena je na propast; retraxit Thebas ab interitu – izvukao je Tebu iz propasti interiăcĕ/o,-ŭi,ēre, v. II – prostirati se, ležati između/u zagradi/ogradi interiect/us,-us, m. – 1) ubacivanje između luna interiectu terrae repente deficit – Mesec se, sa ubacivanjem Zemlje, naglo izgubi; 2) proticanje i. temporis/noctis – proticanje vremena/noći interĭcĭ/o,-iēci,-iectum,-ĕere, v. III – 1) ubaciti, uložiti, umetnuti; 2) mešati se, pačati se, petljati se interiecit inter equites raros sagitarios – ubacio je među konjanike retke strelce interiect/us,-a,-um, a. (particip od intericio) 1) uložen, ubačen, umetnut, smešten aër interiectus inter mare et coelum – vazduh smešten između mora i neba; nasus interiectus inter oculis – nos smešten između očiju; regio interiecta inter Romam et
Arpos – oblast smeštena između Rima i Arposa; 2) anno/die/tempore interiecto – po isteku godine/dana/ vremena interiun/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) spojiti, sastaviti, ujediniti interiunximus manus –sastavilöi smo ruke; 2) interiunxi equos upregnuo sam konje; 3) počivati interlā/bor,-psus sum,-i, v. dep. III – teći, proticati, kliziti, kretati se između inter/lĕgo,-lēgi,-lectum,-ĕre, v. III – skupljati, kupiti, pabirčiti, paljetkovati i. frondes – skupljam lišće inter/lĭno,-lēvi,-lĭtum,-ĕre, v. III – 1) ubaciti, popuniti caementa interlita luto – škalja ubačenja [kamenčići ubačeni] između glinenih cigli; 2) prepravljati, plagirati corrumpo atque i. tabulas/tesatamentum – kvarim i prepravljam tablice/testament interlŏcūtĭ/o,-ōnis, f. – upadanje u reč, protivljenje interlŏqu/or,-cūtus sum,-i, v. dep III – upasti [nekome] u reč, i. tibi – protivim ti se interlū/cĕo,-xi,-ēre, v. II – 1) rasvetliti, postati svetao noctu interluxit – povremeno je noć bivala svetlija; 2) prosvetliti, prosijavati se, biti providan/tanak; 3) pokazivati se, izložiti se pogledima ut loci distincte interlucere possint – kako bi se mesta mogla jasno pokazati; aliquod interlucet inter gradus dignitatis – pokazuje se izvesna razlika u stepenu dostojanstva interlūnĭ/um,-ĭi, n. (luna) – mladi emsec intermenstrŭ/us,-a,-um, a. – na smeni/prelomu meseca intermĭnāt/us,-a,-um, a. – neograničen, bezgraničan, nezavren i. in omnes partes magnitudo regionum – neograničen u svim delovima veličinom oblasti intermĭn/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) pretiti interminatur ei vitam – preti mu životom; 2) zabraniti pod pretnjom – cibus interminatuas – zabranjena hrana inter/miscĕo,-miscŭi,-mixtum,-ĕre, v. III – mešati, izmešati, pomešati intermiscuit dignos indignis – pomešao je dostojanstvene sa nedostojnim; intermiscuerunt hostibus –izmešali su se sa neprijateljskom vojskom intermissĭ/o,-ōnis, f. (intermitto) – [privremen]prekid, zastoj i. officii – prekid službe; i. epistolarum – zastoj u prepisci; sine ulla intermissione – bez zastoja/prekida inter/mitto,-mīsi,-missum,-ĕre, v. III – 1) nalaziti se/biti/ići/teći/proticati između/ kroztrabes paribus intermissae intervalis – grede postavljene sa jednakim razmakom; valle intermissa – sa uvalom [između brda]; 2) umetnuti, dodati, ubaciti dies unus intermissus saepe perturbat omnia – jedan ubačen [dodat] dan često sve poremeti; brevi tempore intermisso – nakon kratkog vremena; 3) prekinuti reliquum tempus a labore intermittitur – rad se prekida [miruje] u preostalom delu vremena; nulla pars nocturni temporis ad laborem intermittitur – rad se ne prekida u toku noći; 4) pars oppidi ad flumen intermissa – deo grada u kojem
nema reke; 5) privremeno prekinuti, zastati, prestati intermisi iter/praelium/laborem – privremeno sam prekinuo putovanje/bitku/rad; 6) prekinut, zastao vento intermisso – kad je vetar stao; verba ab usu quotidiani sermonis intermissa – reči [koje su] ispale iz svakodnevnog govora; libertas intermissa – ukinuta sloboda [govora]; 7) neque diem neque noctem intermittit – ne prestaje ni danju ni noću inter/mŏrĭor,-mortuus sum,-i, v. dep. III – 1) umreti; 2) ignis/civitas intermoritur – vatra/država se [polako]gasi; 3) izumirati, izumreti memoriam gentis prope intermortuam renovo – obnavljam gotovo izumrlo pamćenje naroda intermundĭ/a,-ōrum, n. (pl.) (inter+mundus) – međusvetovi prostor između svetova u koje je Epikur smestio bogove intermūrāl/is,-e, a. – unutrašnji [što se nalazi unutar zidina grada] amnis i. – unutrašnja reka inter/nascor,-natus sum,-i, v. dep. III – rasti između virgulta internata – okolno žbunje internĕcĭ/o,-ōnis, f. – 1) potpuno istrebljenje/iskorenjenje cum magna internecione improborum – sa velikim istrebljenjem moralno nepodobnih; internecione liberor – oslobađam pokoljem; bella gero ad internecionem – ratove vodim do istrebljenja; 2) pokolj, krcoproliće internĕcīv/us,-a,-um, a. – istrebljivački bello internecivo certant – vode istrebljivački rat internĕc/o,-are, v. I – zatreti u korenu, istrebiti, iskoreniti internect/o,-ĕre, v. III – povezati i. crines – povezujem kosu internĭtĕ/o,-ēre, v. II svetlucati, bleštati sidera internetent – zvezde svetlucaju internōdĭ/um,-ĭi, n. (inter+nodus) – prostor između dve staze ili dva uda inter/nosco,-nōvi,-nōtum,-ĕre, v. III – razlikovati, osećati razliku i. geminos – razlikujem blizance; internovit blandum amicuma vero – razlikovao je ulizicu od pravog prijatelja internuntĭ/o,-are, v. I – po/slati cirkularnu poruku/upitnik internuntĭ/us,-ĭi, m. (internuntĭ/a,-ae, f.) – posrednik, izaslanik, glasnik augures Iovi interpretes et internuntii – auguri, Jupiterovi tumači i glasnici/posrednici; per internuntiem colloquor cum eo – preko posrednika razgovaram s njim; aves internuntiae Iovis – ptice Jupiterovi glasnici intern/us,-a,-um, a. (intra) – unutrašnji mare internum – Sredozemno more; ignis i.unutrašnja vatra; discordiae internae – unutrašnji nemiri in/tĕro,-trīvi,-trītum,-ĕre, v. III – drobiti, sitniti i. aliquod potioni – pasiram nešto kroz cedilo; tute hoc intristi – sam si sebi skuvao grah
interpellātĭ/o,-ōnis, f. (interpello) – 1) upadanje u reč, prekid interpellatione impedio cursum orationis – upadanjem u reč ometam tok govora; 2) smetnja, ometanje, preprekain literis sine ulla interpellatione versor – bavim se knjigom bez ikakve smetnje; 3) prigovor interpellāt/or,-ōris, m. – smetalo, ometalo molesti interpellatores alieni sermonis – dosadna smetala sa stranim naglaskom interpell/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) upasti [nekome] u reč, prekidati govor, smetati, ometati nihil te interpellabo – neću te prekidati; 2) staviti prigovor, prigovoriti tribuni interregem interpellaverunt ne fieret senatus consultum – tribuni su prigovorili privremenom vršiocu dužnosti magistrata da nije po preporuci senata; 3) podneti interpelaciju; 4) smetati, ometati, otežavati interpelavit eum in iure suo – ometao ga je njegovim pravima; interpellaverunt me quominus honoratus sim – ometaju me [tvrde da nisam] zaslužio taj položaj interpŏl/is,-e, a. (polio) – ulepšan, napirlitan, doteran, izveštačen, veštački mulier i. – izveštačena žena interpŏl/o,-avi,-atum,-are, v. I – doterati, napirlitati, ulepšati, uglancati i. aliquod in tabulis – popravljam [=prepravljam] nešto u tablicama; i. aliquem – ulizivati se nekome inter/pŏno,-pŏsŭi,-pŏsĭtum,-ĕre, v. III – 1) staviti/postaviti/položiti/rasporediti između – interposuit elephantos – rasporedio/postavio je slonove između; interponit menses intercalares – rasporedio je dodate mesece; interposui nullum vernum – nisam ubacio nijednu reč; i. iusiurandum – polažem zakletvu; 2) proteći, isteći nocte interposita – po isteku noći; 3) uložiti, dati, posredovati interposuit iudicium/decretum – dao je mišljenje/ukaz; 4) založiti i. auctoritatem meam – zalažem svoj ugled; i. fidem meam – zalažem svoje poverenje; 5) navesti gladiatores interpositi sunt – gladijatori se navode [kao izgovor]; 6) i. laborem pro aliquo – služim se radom za nešto; 7) pozvati interposuit iudices/testes/accusatorem – pozvao je sudije/svedoke/optuženog; 8) interpono me bello – stavljam se na raspoloženje ratu; 9) i. me audaciae eius – suprotstavljam se njegovoj drskosti; nihil me interpono – nemam ništa protiv interpŏsĭtĭ/o,-ōnis, f. (interpono) – 1) zamena, privremeno postavljanje i. certarum personarum – privremena zamena izvesnih osoba; 2) dodatak una i. – jedan dodatak, napomena, parenteza interpŏsĭt/us,-us, m. – uplitanje, smetnja, zaklanjanje luna iterpositu terrae deficit – mesec je pod delovanjem zemlje iščezao interpr/es,-ĕtis, comm. – 1) posrednik, glasnik i. pacis/concordiae – posrednik mira/ sloge; me interprete tibi nova conditio feretur – mojim posredvanjem ti si dobio novi položaj; 2) tumač, interpretator i. iuris – tumač zakona; i. coelis – astronom; i.
poëtarum –tumač pesnika; loquor cum eo sine interprete – razgovaram s njim bez tumača; 3) i. deorum – tumač bogova; i. divum – gatar, vrač, prorok; 4) prevodilac nec converti ut interpres, sed ut orator – ne prenosim kao prevdilac već kao govornik; iterpretes indiserti verbum ex verbo exprimere solent – nedaroviti prevodioci imaju običaj da cede reč iz reči interprĕtātĭ/o,-ōnis, f. (interpretor) – 1) objašnjenje, pojašnjenje i. iuris – pojšnjenje prava; 2 tumačenje i. somniorum – tumačenje snova interprĕt/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – (interpres) – 1) tumačiti, biti tumač i. memoriae eius – tumačim/objašnjanavm njegove uspomene; 2) objašnjavati, tumačiti i. somnia/osenta/fulgura/scriptore/epistolam – tumačim snove/čuda/munje/pisce/pismo; 3) smatrati, razumeti/shvatiti na svoj način interpretabatur se iuresiurendo esse liberatum – smatrao je da je razrešen svoje zakletve; 4) zaključiti interpretatur consilium ex necessitate – zaključuje da je nešto što učinjeno iz nužde delo namere; 5) proglasiti, odlučiti interprĭm/o,-ĕre, v. III (premo) – stisnuti interprimit ei fauces – stisnuo mu je grlo interpunctĭ/o,-ōnis, f. – odvajanje reči znacima interpunkcije; interpunkcija interpunct/um,-i, n. > interpunctio interpunct/us,-a,-um, a. (particip od interpungo) – obeležen interpunkcijom, uređen interpun/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – odvajati delove rečenice znacima interpunkcije interquĭ/esco,-ēvi,-ētum,-ĕre, v. III – počivati, odmarati između napora interregn/um,-i, n. – 1) međuvlašće a) (u doba republike) vreme bez konzula u kojem je jedan od senatora privremeno vršio najvišu vlast rukovodio izborom konzula; ineo i. – imenovan sam za viceregenta; i. exit – međuvlašće ističe; ad i. redit/venit/spectat – međuvlašće se vraća/dolazi/je na pragu; b) (u doba imperije) petodnevni period između smrti kralja i imenovanja/ krunisanja njegovog naslednika kad je jedan od patricijskih senatora vršio najvišu vlast inter/rex,-regis, m. – senator koji privremeno vrši najvišu vlast do izbora konzula (u doba republike) odnosno cara (u doba imperije) patres nominant interregem – senatori imenuju viceregenta; creo/prodo interregem – imenujem viceregenta; > interregnum interrĭt/us,-a,-um, a. – neuplašen, neustrašiv mens interrita leti – duh koji se ne plaši smrti interrŏgātĭ/o,-ōnis, f. (interrogo) – 1) saslušanje; pretresanje, ispitivanje i. testium – ispitivanje svedoka; 2) silogizam interrŏgātĭuncŭl/a,-ae, f. (dem od interrogatio) – 1) zaključak; 2) začkoljica, jadacminutae/angustae interrogatiunculae – sitne/podle začkoljice
interrŏg/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) pitati te latine interrogo de iisdem rebus – pitam te na latinskom o tim stvarima; 2) ispitivati, saslušavati interrogavit eum facti – saslušao ga je 3) tražiti, raspitivati se i. pusionem – tražim dečaka; interrogo illud – raspitujem se o tome; sententiae interrogari coepte sunt – počela su setražiti značenja inter/rumpo,-rūpi,-ruptum,-ĕre, v. III – 1) raskinuti, razbiti, razvaliti, rušiti, s/lomitiinterrupit pontem vi – nasilno je srušio most; 2) prekinuti = smetati, ometati nihil interrumpit iter amoris – ništa ne može da se ispreči na putu ljubavi; facile interrumpta contexto – lako istrgnuto iz konteksta interrupte, adv. – isprekidano, iskidano, nepovezano i. narro – pričam nepovezano interruptĭ/o,-ōnis, f. – prekid interrupt/us,-a,-um, a. – 1) prekinut, raskinut; 2) sporadičan voces interrupti – sporadični glasovi; ignes interrupti – sporadične vatre; 3) isprekidan, sa međuprostorom intersae/pĭo, > intersepio interscin/do-ĭdi,-issum,-ĕre, v. III – 1) proseći intercidit venas – prosekao je vene; 2) razdvojiti Chalcis freto interscinditur – Halkidika je moreuzom podeljena; 3) smetati, ometati interscindit laetitiam – ometao je radost interscrī/bo,-psi,-ptum,-ĕre, v. III – pisati između [redova] intersec/o,-ŭi,-tum,-are, v. I – raseći [na dve pole] intersēp/ĭo,-si,-tum,-ire, v. IV – 1) zaprečiti, zatvoriti interspersi foramina – zatvorio sam otvore/šupljine; 2) rastaviti, razdvojiti intersepsit vallo urbem ab arce – odvojio je palisadom grad od tvrđave inter/sĕro¹,-sēvi,-sĭtum,-ĕre, v. III – posaditi između intersĕr/o²-ŭi,-tum,-ĕre, v. III – 1) preplesti, uplesti, utkati, ubaciti i. oscula verbis – utkao je reči u poljupce intersist/o,-ĕre, v. III – zastati u govoru intersĭt/us,-a,-um, a. – po/stavljen/položen između interspīrātĭ/o,-ōnis, f. – predah, dah između dva napora clausulae interspirationis – tačke [za predah između rečenica interstin/guo,-xi,-ctum,-ĕre, v. III (uglavnom u participu perfekta) – ugasiti i. ignem interstrāt/us,-a,-um, a. (particip od streno) – položen/prtostrt između interstrĕp/o,-ĕre, v. III – galamiti, dizati buku anser interstrepit olores – guska gače [diže buku] među labudovima inter/sum,-fŭi,-esse, v. irreg. – 1) (prostor) biti, nalaziti se, između murus interest inter me atque te – zid se nalazi između mene i tebe; 2) (vreme) inter primum et
sextum consulatum quadraginta anni intersunt – između prvog i šestog konzulata ima 40 godina; 3) razlikovati se, biti različit visum a viso nihil interest – vid se od vida ne razlikuje;fortuna interest fatum – sreća se razlikuje od sudbine; intelligens interest stulto –inteligentan se razlikuje od blesavog interte/xo,-xui,-xtum,-ĕre, v. III – uplesti, utkati i. flores hederis – uplićem svetove u imelu intertră/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – izvući, isprazniti intertrīg/o,-ĭnis, f. (tero) – žulj intertrīment/um,-i, n. – 1)trenje, žuljenje; 2) gubitak, šteta, povreda intertrubātĭ/o,-ōnis, f. – zbunjenost, ošamućenost i. animi – ošamućenost duše interturb/o,-are, v. I – zbuniti, ošamutiti intervall/um,-i, n. (inter+vallus) – 1) prostor između palisada; 2) međuprostor, razmak, odstojanje longo locorum intervallo disiuncti – rastavljeni velikim međuprostorom;duorum milium intervallo – sa razmakom od dve milje; 3) (vreme) stanka, prekid, zastojaeger habet intervalla quietis – bolesnik ima mirne periode; ex intervallo – u intervalima; (ex) longo intervallo – u dugim intervalima (nakon dugo vremena); parvo intervallo ad respirandum debitoribus dato – dužnicima je dat kratak rok; rudis putanda est illa sine intervallo loquacitas – grubo je smišljena ova neprekidna brbljivost; intervello dico –govorim sa zastojima; 4) razlika quantum intervallum inter te et illum interiectum putas –šta misliš kolika je razlika između tebe i njega intervallāt/us,-a,-um, a. – intervalan, što se dešava u intervalima/sa zastojima/ prekidima inter/vello,-vulsi,-vulsum,-ĕre, v. III – čupati napreskok inter/vĕnĭo,-vēni,-ventum,-ire, v. IV – 1) upasti u reč, ubaciti se, uplitati se, intervenisati quum orationem ingressus esset, Cassius intervenit – čim je govor počeo, Kasije se upetljao/je intervenisao; 2) prekinuti, prekidati, ometati, smetati nox intervenit prelio – moć je prekinula bitku; avitum malum intervenit his cogitationibus – zlodela predaka su ometala njihove misli; 3) protestovati, posredovati; 4) umešati se, brinutieatenus interveniebat, ne quid perperam fierit – mnogo se brinuo da nešto ne bude pogrešno; 5) pripasti exigua fortuna intervenit sapienti – sitna/mala/tanka sreća pripada pametnome intervĕnt/or,-ōris, m. – smetalo dies vacuus ab interventoribus – dan bez smetala/ uznemiravanja intervĕnt/us,-us, m. – 1) uplitanje, intervencija, ometanje noctis interventu – posredstvom noći; 2) pomoć interventu eorum pugna, quae erat commissa, sedatur –
njihovom pomoću [zahvaljujući njihovoj pomoći], sprečena je bitka koja je već bila počela interver/to,-ti,-sum,-ĕre, v. III – 1) promeniti i. ingenia – promeniti karakter/narav; 2) prisvojiti prevarom intervertit donum regale – prisvojio je carski poklon; 3) lišiti prevaromintervertit eum possessione fundi – lišio ga je imanja prevarom; 4) proćerdati interverti pecuniam – proćerdao sam novac/imanje intervīs/o,-i,-um,-ĕere, v. III – 1) privremeno nadgledati crebro intervisit urbanam expolitionem – često je nadgledao pljačkanje gradova; 2) posećivati crebro i. eam – često je posećujem intervŏlĭt/o,-are, v. I – leteti, lepršati između intestābĭl/is,-e, a. – 1) nepodoban da svedoči; 2) nepošten homo i. – nepošten čovek intestāto, adv. – bez testamenta morior i. – mrem bez testamenta intestāt/us,-a,-um, a. – 1) neposvedočen, što svedoci nisu potvrdili; koji nema testamentmortuus est i. – umrli je bez testamenta intestīn/a,-ōrum, n. (pl.) – utroba, creva i. se astringunt/relaxant – creva se stežu/ opuštaju; intestīn/us,-a,-um, a. (intus) – 1) uvrnut; 2) unutrašnji intestinum malum – unutrašnje zlo; intestinum bellum – građanski rat; dolor i. – unutrašnji bol inte/xo,-xŭi,-xtum,-ĕre, v. III – 1) uplesti, utkati; protkati chlamys coloribus variis intexta – kabanica protkana raznim bojama; intexuit purpureas notas filis –navezla je purpurne puljke koncem; 2) prožimati, pro venae toto corpore intextae – krvni sudovi prožimaju čitavo telo; 3) uvesti, dati reč i. Vorronem – dajem reč Voronu; 4) uneti itextui facta chartis – uneo sam podatke na papir; 5) oviti i. hastas foliis – ovijam [u zemlju pobodeno] koplje lišćem intĭme, adv. (intimus) – 1) prisno, srdačno; 2) veoma poverljivo intĭm/us¹,-a,-um, a. (intra) (superlativ od interior) – 1) najbliži, najprisniji; 2) najdubljiabdidit se in intimam Macedoniam – sakrio se u najdublju unutrašnjost Makedonije; 3) najskrovitiji intimum artificium/odium – najskrovitija veština/mržnja; 4) iintiman intimae cogitationes – intimne misli; i. amicus – intiman prijatelj; in intimam eius amicitiam pervenio – stupam u intimno prijateljstvo s njim; disputatio est intimae artis – rasprava je intimne prirode intĭm/us²,-us, m. – prisni/intimni prijatelj; i. Catilinae – bliski prijatelj Katiline intin/go,-xi,-ctum,-ĕre, (intinguo) v. III – 1) umočiti i. calamum – umačem pero [u mastilo]; 2) nakvasiti intinxit faces sanguine – nakvasio je buktinju krvlju intŏlĕrābĭl/is,-e, a. – 1) nepodnošljiv dolor i. – nepodnošljiv bol; insolentia i. – nepodnošljiva drskost; 2) neizdržljiv frigus intolerabile – neizdržljiva hladnoća
intŏlĕrānd/us,-a,-um, a. – neizdržljiv tyrannus/cruciatus i. – nepodnošljiv tiranin/ nepodnošljiva tortura; hiems intoleranda – neizdržljiva zima intŏlĕrān/s,-tis, a. – nesrpljiv, koji ne može da trpi, slab homo i. laboris – čovek nesposoban da trpi napore intŏlĕrānter, adv. – nepodnošljivo, bez mere i. doleo – boli nepodnošljivo;intolerantissime gloriatur – nepodnošljivo se hvali intŏlĕrāntĭ/a,-ae, f. – 1) nestrpljivost; 2) netrpeljivost, oholost, gordost, osionost i. regis – kraljevska osionost; i. morum – netrpeljivost običaja intŏn/o,-ŭi,-atum,-are, v. I – 1) grmeti, tutnjeti, galamiti pater intonuit ab alto coelo –otac je digao galamu do neba; vox tribuni intonuit – tribunov glas je grmeo; hiems intonata fluctibus – zima je grmela/tutnjela bujicama intons/us,-a,-um, a. – nepostrižen, nepodrezan capilli intonsi – nepodšišana kosa; mons i. – brdo obraslo šumom; intonsi avi – kosmati preci; homines intonsi et inculti – kosmati i nekultivisani ljudi intor/quĕo,-si,-tum,-ēre, v. II – 1) uvrtati, zavrtati intorsit mentum in dicendo – uvrtao je bradu govoreći; 2) kolutati intorquet oculos ardentes – seva zažarenim očima; 3) uprestiintorsit angues capillis – uprela je zmije u kosu; funes intorti – upredena uža; 4) zbrkanoratio intorta – zbrkan govor; 5) ko/vitlati intorsit telum in hostem – zavitlao je koplje na neprijatelja; intorsit hastam equo – zavitlao je koplje s konja; 6) alternis versibus intorquentur inter fratres gravissimae contumeliae – braća su naizmenice razmenjivala najteže uvrede intrā, predlog sa akuz. – 1) (prostor) u i. parietes consilia ineo – ulazim u zidine konzulata; i. Apenninum me teneo – u Apeninima boravim; i. moenia compullit hostem –sterao je neprijatelja u zidine; intra fines suos ingrediuntur – ulaze u [na] svoje posede; i. verbum pecco – grešim u reči; i. legem epulor – provodim se u granicama zakona; i. modum faciam – postupam u skladu sa običajem; 2) (vreme) u i. decem annos – u troku od deset godina; i. annum – u roku godine intrābĭl/is,-e, a. (intro) – 1) pristupačan; 2) prolazan amnis os lato agmini haud i. erat –ušće reke s bočne strane nikad nije bilo nepristupačno vojsci; intractābĭl/is,-e, a. – nezgodan za rukovanje, nesavitljiv, nepokoran genus intractabile bello – narod koji ne može da se pokori ratom; locus i. – mesto nepodesno za život intractāt/us,-a,-um, a. – 1) nezbrinut; 2) neobučen, nevičan, neuk utor equo intractato et novo – koristim neukog i novog konja; 3) neobrađen scelus intractum – neispitan zločin intrĕmis/co,-ĕre, v. III – uzdrhtati
intrĕpĭde, adv. – neustrašivo, hrabro intrĕpĭd/us,-a,-um, a. – hrabar, neustrašiv vir i. – neustrašivčovek; vultus i. – neustrašivo lice; hiems intrepida – suvomrazica bez vetra intrĭc/o,-avi, v. I (in+tricae) – uhvatiti u zamku intrinsĕcus, adv. (intra) – uvrnuto, prepredeno intrīt/us,-a,-um, a. (tero) – 1) neizlizan; 2) neoslabljen cohortes intritae ab labore – kohorte koje nisu oslabljene naporima intro¹, adv. (in) – u, unutra tribus intro voco ad suffragium – trećom (treći put) zovem unutra na glasanje intro²,-avi, v. I (in) – 1)ući intravi in urbem – ušao sam u grad; intrant in Capitolium –ulaze u Kapitol; 2) upasti, napraviti upad intravit intra praesidia – upao je u tvrđavu; 3)intrat in rerum naturam – prozire prirodu stvari; i. familiaritatem eius – sklapam prijateljstvo s njim; 4) intravit portum/castra/limen/regnum – ušao je kroz kapiju/u logor/preko praga/u carstvo; silvae intratae – zaposednute šume; portâ intro urbem – kroz kapiju ulazim u grad; i. mare – plovim po moru intrōdū/co,-xi,-tum,-ĕre, v. III – 1) uvesti introduxit popias in fines hostium – uveo je vojsku u neprijateljski prostor; introduco (introduco in senatum) – izlazim pred senat;mox introductus – uskoro [će biti] uveden; introduxit philosophiam/morem/consuetudinem in domos – uveo je filozofiju/običaje/naviku u kuću; 2) navesti i. semones meos – navodim moje razgovore; 3) tvrditi, postaviti učenjeintroduxit mundum natum – postavio je teoriju o postanku sveta intrōductĭ/o,-ōnis, f. – uvod, uvođenje intrŏ/ĕo,-īvi (ĭi),-ĭtum,-īre, v. IV – iću, ući i. in (ad) urbem/tabernaculum – ulazim u grad/šator; i. domum – ulazim u dom; i. portâ – ulazim kroz kapiju intrō/fēro,-tŭli,-lātum,-ferre, v. III – uneti in urbem lecticâ introferatur – smeće se unosi u grad intrō/grĕdĭor,-gressus sum,-i, v. dep. III (gradior) – ući intrŏĭt/us,-us, m. (introeo) – 1) ulaz, prilaz put omnes introitus praeclusi erant – svi su prilazi/putevi bili zatvoreni; 2) ulazak, ulaženje nocturnus i. in urbem – noćni ulazak u grad; i. militum – ulazak vojske; 3) početak, uvod, predigra i. fabulae/suspicionis – početak priče/sumnje intrō/mitto,-mīsi,-missum,-ĕre, v. III – uputiti, poslati u intromisit legiones – uputio je legije; intromissus meo more – poslat po mojoj volji; i. verba in usum – uvodim reči u upotrebu intrors/um (introrsus), adv. (introversum/us) – uvrnuto, unutra, s unutrašnje strane/ na unutrašnjoj strani; i. est turpis – unutra je ružno
intrō/rumpo,-rūpi,-ruptum,-ĕre, v. III – upasti, provaliti introrupit in aedes – provalio je u kuću intrōspect/o,-are, v. I – gledati unutra intrō/spĭcĭo,-spexi,-spectum,-ĕre, v. III – 1)gledati u, unutra introspexi domum tuam –gledao sam u tvoju kuću; 2) posmatrati introspexit aliorum felicitatem aegris oculis – posmatrao je radost drugih zavidnim očima; 3) ispitivati, istraživati interspexi penitus in omnes reipublicae partes – bacao sam oštre poglede na sve delove republike; 4) i. inmentem meam – razmatram u mislima intrōvŏc/o,-are, v. I – pozvati i. filiam ad nos – pozivam kćer da dođe kod nas intŭb/um, i, n. > intubus – vodopija, cikorija intŭb/us,-i, m. – vodopija, cikorija intŭĕ/or,-tŭĭtus sum,-ēre, v. dep. II – 1) pažljivo gledati, posmatrati i. faciem eius – posmatram njegovo lice; 2) gledati diveći se omnes Pompeium sicut de coelo delapsum intuiti sunt – svi su gledali u Pompeja kao da će nebo sad pasti; 3) razmišljati, razmatratiintuitus sum illud acri et intento animo – razmatrao sam to veoma pomno i usredsređeno;i. veritatem – razmatram istinu intŭ/mesco,-mŭi,-ĕre, v. III – 1) naduvati intumuit genae – naduvao je obraze; 2) povećati, pojačati; 3) duvati se, uobrziti se intŭmŭlāt/us,-a,-um, a. – nesahranjen, nepogreben intŭ/or > intueor inturbāt/us,-a,-um, a. – nezanet, priseban inturbĭd/us,-a,-um, a. – neuznemiren; miran, sabran, pribran homo i. – pribran čovek intŭs, adv. – iznutra; unutra sensit Ennium intus esse – osećao je da je Enije unutra; i. domum sum – u kući sam; hostem extra et intus habebant – neprijatelje su imali kako van tako i unutra; i. in aede Iunonis – u Junoninom hramu; i. eo – ulazim unutra intūsĭ/um,-ĭi, n. > indusium intūt/us,-a,-um, a. – neutvrđen, nečuvan urbs i. – neutvrđeni grad ĭnŭl/a,-ae, f. – jedna biljka koja se kandirala ĭnult/us,-a,-um, a. (ulciscor) – 1) neosvećen, koji se nije osvetio inulti perierunt – neosvećeni propadaju; 2) kome se nisu osvetili imperatores suos inultos iacere sinebant;3) nekažnjen ĭnumbr/o,-avi, v. I – zaseniti, baciti u senku/zasenak amnis riparum amoenitate inumbratus – potok je utvrđenom obalom zaklonjen; inumbravit dignitatem eius – bacio je u zasenak njegovo dostojanstvo ĭnundātĭ/o,-ōnis, f. – povodanj, poplava
ĭnund/o,-avi, v. I – poplaviti aqua inundavit terram – voda je poplavila zemlju; Tiberis inundavit agros/campum – Tibar je poplavio njive/polje; qua flumen inundaverat – tu se reka izlila; Cimbri inundaverunt Italiam – Cimbri su preplavili Italiju ĭnurbāne, adv. – neotesano, grubo, glupo, grmaljski ĭnurbān/us,-a,-um, a. – neotesan, grub, grmaljski homo i. – grmalj; non essem tam i. – nisam takav grmalj ĭnu/rgĕo,-rsi,-ēre, v. II – bosti se, biti se inurgent cornibus – bodu se rogovima ĭn/ūro,-ussi,-ustum,-ĕre, v. III – 1)žigosati, obeležiti žigom inussit odium animo eius – utisnuo je žig mržnje u njegovu dušu; signa probitatis domesticis inusta notis veritatis –beleg istine nosio je žig domaćeg poštenja; 2) izazvati, prouzrokovati inussit eam dolorem –naneo joj je bol; inussit reipublicae multa mala – naneo je republici mnogo zla; inurit leges nobis – nametnuo nam je [mrske] zakone ĭnūsĭtāte, (inusitato), adv. – neobično absurde et inusitate scriptae literae – neviđeno i čudno ispisana slova; i. loquor – govorim čudno ĭnūsĭtāt/us,-a,-um, a. – neobičan, čudan i. lepos – neobična lepota; inusitata via – čudan put ĭnūtĭl/is,-e, a. – 1) neupotrebljiv, nekoristan, nesposoban homo i. ad pugnam – čovek nesposoban za borbu; homo i. bello – čovek nesposoban za rat; naves ad navigandum inutiles – brodovi nepodobni za plovidbu; 2) štetan mores inutili – štetni običaji ĭnūtĭlĭt/as,-ātis, f. – beskorisnost, neupotrebljivost ĭnūtĭlĭter, adv. – beskorisno, štetno multa male et i. administrantur – mnoge stvari se čine loše i beskorisno Ĭnū/us,-i, m. (ineo) – bog Pan koji je učinio stada plodnim ĭn/vado,-vasi,-vasum,-ĕre, v. III – 1) ući, upasti, napasti quocumque ignis invasit – ma gde vatra uđe; pestis invasit vitam hominum – kuga je napala čoveka; 2) sklopiti se invadit in collum meum – sklopila mi se oko vrata; 3) stupati i. viam – stupam na put; 4) napasti, upasti, izvršiti invaziju invasit in Asiam/in urbem – upao je u Aziju/u grad; 5) izvršiti varbalan napad; 6) potući, pokoriti, osvojiti invasit consulatum – izvršio je državni udar;invasit in pecunias/fortunas – prisvojio je bogatstvo/imanje; 7) tantus terror invasit omnes – veliki strah obuze sve invălĕ/o,-ēre, v. II – biti jak/snažan invă/lesco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) ojačati, osnažiti; 2) osvojiti tantum opibus conatuque rex invaluit – kralj je ih pokorio nakon mnogih pokušaja; 3) verba invalescunt – reči postaju otrcane
invălĭd/us,-a,-um, a. – nejak, nesposoban homo/miles i. – nesposoban čovek/vojnik; i. et aeger – slab i bolestan; moenia invalida adversus irrumpantes – zidine su bile nemoćne protiv zavojevača invectĭ/o,-ōnis, f. – 1)žestok [verbalni] napad, invektiva; 2) nabavka, dovoz invĕ/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) nabaviti, dovesti, dopremiti, doneti i. pecuniam in aerarium – unosim novac u riznicu; invexit vinum in Galliam – dovezao je vino u Galiju; 2) izazvati, prouzrokovati terrae motus mare fluminibus invexit – zemljotres je naterao more da zajazi reke; incomoda per eum invecta – neprijatnosti koje je on izazvao; 3) provaliti, upasti fluctus se intvexit – talas je provalio; 4) (u pasivu) invehor carru/equo/navi – doći, ući u na kolima/na konju/brodom; 5) (particip prezenta) filia vehiculo invecta corpori patris – kćer je na kolima došla kod oca; curru Capitolium invehatur – u kolim je stigao u Kapitol; ex alto in portum invehatur – iz nebeskih visina stiže na kapiju; invehens per auras – nošen vazduhom; invehens quadrigis – nošen četveropregom; 6) napasti, jurišatiab equitibus repente invectis turbati sunt ordines – redovi su poremećeni čestim napadima konjanika; 7) napasti rečima aperte/graviter invexit eum – otvoreno/grubo ga je napao rečima invendĭbĭl/is,-e, a. – što ne može da se proda in/vĕnĭo,-vēni,-ventum,-ire, v. I – 1) naći, zateći non inveni hostes in agro – nisam zatekao neprijatelja na imanju; invenit naves paratas – našao je spremne lađe; si invenisset eum idoneum – ako ga zatekne spremnog; his adiutor contra patriam inventus est nemo – nikoga nije našao ko bi mu pomogao protiv otadžbine; 2) iskusiti, saznati, otkritiinvenit illud ex captivis – to je saznao od zarobljenika; inveni argenti venas penitus –otkrio sam duboku žilu srebrne rude; 3) podrobno izučiti, ovladati invenit artes – ovladao je veštinama; nihil acute inveniri potuit in iis causas, quod ille non viderit – nije mogao potanko da shvati ništa što nije video; 4) dobiti, steći invenit laudem – pobrao je pohvale;invenit gloriam ex culpa – iz greha je zadobio slavu; per me inventa salus – to je za mene značilo spas; invenit mortem manu – zadobio je smrt [pao je od neprijateljske ruke] inventĭ/o,-ōnis, f. (invenio) – otkriće; sposonost izumevanja invent/or,-ōris, m. – pronalazač, stvaralac, izumitelj i. novorum verborum – tvorac novih reči; i. legis – zakonodavac inventr/ix,-īcis, f. – izumiteljica Minerva i. belli – Atina/Minerva – izumiteljica rata;philosophia i. legum – filozofija – izumiteljica zakona invent/um,-i, n. – 1)otkriće, pronalazak, izum maxime elucet i. eius – njegov se izum jako ističe; 2) učenje inventa Zenonis – Zenonovo učenje
invĕnust/us,-a,-um, a. – neprijatan, nelep, neudoban actor i. – odvratan glumac;amator i. – nesrećni ljubavnik invĕrēcund/us,-a,-um, a. – drzak, bestidan inverg/o,-ĕre, v. III – ubrizgati, pokropiti invergit vina frondi – pokropio je lišće vinom inversĭ/o,-ōnis, f. (inverto) – 1) izvrtanje, posuvraćivanje i. verborum – izvrtanje reči [ironiziranje]; ; 2) ironija; 3) alegorija invers/us,-a,-um, a. (inverto) – izvrnut, ironičan verba inversa – izvrnute reči inver/to,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1)izvrnuti, zavrnuti inversit manum – izvrnuo/zavrnuo je ruku; i. terras vomere – prevrćem/izvrćem zemlju ralom; nox invertit coelum – noć izvrnu/prevrnu nebo; i. vinaria – prevrćem/praznim vinsku bačvu; 2) izokrenuti, posuvratiti, izvrnuti invertit virtutes – ivrće vrline [pomoću sofizama]; verba invertuntur – reči se izvrću [gube prvobitno značenje]; mores inversi – olinjali/izopačeni običaji invespĕrascit,-ĕre, v. III (imperson.) – naginje ka večeri investĭgātĭ/o,-ōnis, f. (investigo) – ispitivanje, istraživanje, traganje i. veri – traganje za istinom investĭgāt/or,-ōris, m. – 1) istraživač i. antiquitatis – istraživač starine; 2) islednik i. coniurationis – islednik zavere investĭg/o,-avi,v. I – 1) istraživati incredibilis ad investigandum sagacitas narium – nepoverljiv prema istraživanju oštrine noseva; 2) ispitivati, isleđivati investigat hominem – isleđuje čoveka; 3) dešifrovati i. literas per notas scriptas – dešifrujem slova prema pisanom kodu investĭ/o,-ivi,-itum,-irev, v. IV – obući, navući, obložiti, opkoliti investiverunt focum – opkolili su ognjište invĕtĕ/rasco,-rāvi,-rātum,-ĕre, v. III – 1) stariti; 2) pustiti koren, učvrstiti se, odomaćiti se; primiti se aes alienum inveterascit – strani novac se odomaćio; exercitus inveteravit in Gallia – vojska se odomaćila u Galiji; inveteraverant hi milites pluribus bellis – ti su vojnici očvrsli [učešćem] u više ratova; consuetudo/opinio inveterascit – običaj/stav se primio [je prihvaćen]; macula inveterascit in nomine populi romani mrlja se čvrsto zalepila za ime Rimljena; inveteravit in nostra civitate ut – tako se od davnina radilo u našoj državi invĕtĕrātĭ/o,-ōnis, f. – ukorenjenje, puštanje korena invĕtĕr/o,-avi, v. I (vetus) – primiti se, pustiti koren, odomaćiti se, ustaliti se invĕtĕr/or,-atus sum, ari, v. dep. – pustiti koren, odomaćiti, uzeti maha se opinio inveteratur – mišljenje uzima maha
invĕtĕrāt/us,-a,-um, a. (particip od invetero) – ukorenjen, odomaćen, prihvaćen ira/ amicitia/invidia/licentia inveterata – stara pizma/odanost/zavist/razuzdanost invĭ/a,-ōrum, n. (pl.) – besputna/nepristupačna mesta > invius invĭcem, adv.(>vicis) – 1) naizmenično timor atque ira i. sententia variabant – strah i gnev su naizmenično menjali shvatanja; his i. sermonibus nox traducta est – noć je provedena u ovim naizmeničnim razgovorima; defatigati i. integri succedunt – iznureni i čili su naizmenično zauzimali položaj; 2) uzajamno, međusobno, jedan drugome i. inter se gratantes – jedan drugome su čestitali; reges haec i. scripserant – kraljevi su to uzajamno [jedan dtugome] pisali invict/us,-a,-um, a. – nepobediv, nesavladiv, nesalomiv; i. imperator – nepobediv car;Hannibal i. armis – Hanibal [je] nepobediv oružjem; Romani invicti ab hostibus – Rimljani nepobedivi za neprijatelje; animus i. adversus divitias – duh nesavladiv bogatstvom; pietas invicta – nesavladiva/nepodmitljiva pobožnost; civitas sibi quaedam invicta fecerat –država je osvojila neke neosvojive brbene linije invĭdentĭ/a,-ae, f. (invideo) – zavidljivost in/vĭdĕo,-vīdi,-vīsum,-ēre, v. II – zavideti homines inviderent maxime paribus aut inferioribus – ljudi najviše zavide onim koji su im jednaki, ili inferiorni; isti meo honori inviderent – zavide mi na [mom] ugledu; invidit virtuti eius – zavideo mu je na vrlinama;inviderent novitati meae – zavide mi na iznenađenju; non inviderunt laude sua mulieribus viri – ljudi ne zavide na svojim pohvalama ženama; nolite id mihi dare, quod multi invident – nemojte mi dati to na čemu će mi mnogi zavideti; res invidenda – zavid/na/an stvar/uspjeh; cur ego invideor? – zašto mi se zamera? invĭdĭ/a,-ae, f. (invideo) – 1) nemilost sum in invidiâ (habeo invidiam) – pao sam u nemilost; venio/incido in invidiam – padam u nemilost; ex maxima invidia venio in gratiam eius – iz velike nemilosti stičem njenu naklonost; 2) mržnja flagro/ardeo invidiâ –gorim od mržnje; adduco/voco eum in invidiam – navlačim mržnju na njega; vita remota a procellis invidiarum – život udaljen od olujnih mržnji; i. decemviralis/dictatoria –mržnja prema decemvirima/diktaturi; 3) zavidnost, zavist i. et obtrectatio laudis eius –zavinost i prezir prema njegovim pohvalama; invidiâ ducum Antonio est deditus zavidnost prema vojvodi Antoniju je veoma raširena; virtus digna est imitatione, non invidiâ – vrlina se postiže podražavanjem, a ne zavidnošću invĭdĭōse, adv. – sa zavidljivošću/mržnjom i. criminor potentiam eius – s mržnjom gledam na njegove sposobnosti invĭdĭōs/us,-a,-um, a. (invidia) – 1) zavidljiv dea invidiosa – zavidljiva boginja; 2) zavidan, koji izaziva zavist pecunia/possessio invidiosa – zavidno bogatstvo/imanje;
3) mrzak, omražen, koji izaziva mržnju/gnev homo i et multis offensus – čovek omražen i od mnogih prezren; nobis est invidiosum desertam invadi rempublicem – nama je mrsko da se najezda na republiku ide preko pustinje; res invidiosa in eum – svar koja izaziva mržnju prema njemu triumphus apud bonos invidiosus – pobeda koja kod patricija pobuđuje mržnju invĭd/us¹,-a,-um, a. (invideo) – 1) prezriv, koji gleda sa visine na vicus invidus agris – grad gleda sa visine na selo; 2) zavidljiv, nezadovoljan populus i. potentiae – narod zavidljiv moćnicima; invidi laudum mearum – zavidljivi na mojim pohvalama; nox invida coeptis nostris – noć nenaklonjena našem poduhvatu invĭd/us²,-us, m. – zavidljivac invĭgĭl/o,-avi, etc. v. I – bdeti nad v. victui – bdim nad našim načinom života invĭŏlābĭl/is, e, a. – nepovrediv, neprikosnoven invĭŏlāte, adv. – celovito memoriam eius inviolate servo – sećanju na njega u celosti služim invĭŏlāt/us,-a,-um, a. – 1) neoštećen, celovit, čitav corpus inviolatum – celovito telo;invulnerati et inviolati vixerunt – žive nepovređeni i čitavi; 2) nedirnut, neprikosnoven, svet nomen inviolatum legatorum – neprikosnoveno ime legata; i. tribunus –neprkosnoveni tribun; inviolatum templum – sveti hram invĭsĭtāt/us,-a,-um, a. (visito) – neviđen, neobičan, čudan invīs/o,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1)obavestiti se, brinuti invisit domum – vodio je brigu o kući; 2) posetiti radi čuvanja, čuvati invisi ad eam – došao sam joj u posetu; inviserunt parentes ac coniuges – čuvaju roditelje i supruge invīs/us¹,-a,-um, a. (particip od invideo) – 1) mrzak, omražen; 2) neugodan, neprijatan, odvratan persona invisa – odvratna osoba; negotium invisum – neprijatan posao; habeo eum invisum – mrzak mi je; Romani invisi Numidis – Rimljani su mrski Numidijcima invīs/us²,-a,-um, a. (video) – neviđen, neobičan res invisae atque incognitae – neviđene i nepoznate stvari; sacra maribus invisa – svetinje koje mora nisu videla invītāment/um,-i, n. (invito) – mamac, nadražajno sredstvo i. naturae – mamac prirode; multa habebat invitamenta urbis et fori – imao je mnoge mamce grada i foruma;i. ad aliquod – mamac za nešto invītātĭ/o,-ōnis, f. – 1) poziv i. eius in Epirum – poziv za njega [da dođe] u E.; 2) poziv na gozbu/piće invitationes benigna et hospitalis – gostoljubivi i dobroćudni pozivi; 3) zahtev invītā/us,-us, m. (samo u abl.) > invitatio – poziv invitatu tuo – na tvoj poziv
invīte, adv. (invitus) – nerado, bezvoljno, protiv sopstvene volje i. cepi Capuam – protiv sopstvene volje zauzeo je Kapovu invīt/o,-avi, etc, v. I – 1) pozvati, pozivati i. hostes in colloquium – pozivam strance na razgovor; 2) prirediti prijem invitat me ad coenam/ prandium/hospitio – poziva me na večeru/ručak/prijem; i. eum domum meam (i.eum tecto et domo) – pozivam ga u svoj dom (pozvam ga pod svoj krov); i. eum ut apud me deversetur – pozivam ga da kod mene odsedne; 3) nazdraviti i. eum poculis – nazdravljam mu peharom; i. me vino et ciboque –probam vino i hranu; 4) primamiti invīt/us,-a,-um, a. (in+volo) – nerad, bezvoljan, prisilan i. hoc feci – uradio sam to protiv svoje volje; invitissimus eum a me dimisi – veoma nerado sam ga otpustio; nihil decet invitâ Minervâ – ništa ne pristaje bezvojnoj Atini/Minervi; ope invita – nerado dato invĭ/us,-a,-um, a. (via) – besputan, neprohodan, nepristupačan saltus i. – besputan klanac; rupes invia – bepristupačna litica; nihil virtuti invium – vrlini ništa nije nedostupno invŏcātĭ/o,-ōnis, f. (invoco) – zov, dozivanje invŏcāt/us,-a,-um, a. (voco) – nezvan, nepozvan quos invocatos vidisset in foro – koje je nepozvane video u forumu invŏc/o,-avi, etc, v. I – 1) zvati, pozvati za svedoka, zapomagati, zvati upomoć invocavit deos – dozivao je bogove; i. deos testes – pozivam bogove za svedoke; invocant populum ad communem defendendam – pozivali su narod na zajedničku odbranu; 2) nazvati, proglasiti, imenovati invocavit eum dominum – imenovao ga je za domaćina invŏlāt/us,-us, m. (involo) – let ex involatu alitis tibi auguror – po letu ptica tebi proričem invŏlĭt/o,-avi, etc, v. I – lepršati krilima iznad nečega comae involitant humeris – kosa leprša po ramenima invŏl/o,-avi, etc, v. I – 1) uleteti involat nidis – uleće u gnezdo; 2) doleteti involat ad me – doletela mi je; 3) upasti involat ei in oculos – pada mu u oči; 3) napasti involant castra –napadaju loogore invŏlūcr/e,-is, n. (involvo) – zastirač, servijeta invŏlūcr/um,-i, n. – navlaka, zastirač, prekrivač invŏlūt/us,-a,-um, (particip od involvo) – 1)uvijen, zavijen, zaogrnut; 2) nejasan, nerazumljiv explico res involutae – objašnjavam nejasne stvari in/volvo,-volvi,-volūtum,-ĕre, v. III – 1) valjati, kotrljati, koturati, vući u/na/po mons involvit silvas – breg je povukao i šume [u vrtlog]; cupae involutae labuntur –
zakotrljanebačve sklone padu; 2) uviti, umotati involvi vinculum corpori – umotao sam lanac oko tela; 3) zaviti, zamotati involverunt sinistras sagis – zavijaju ogrtače oko levice;nimbi involvunt diem – kišni oblaci zaodevaju dan; involvo me literis – zatrpavam se knjigama; pacis nomine bellum involutum reformido – strepim od rata pod maskom mira involvŭl/us,-i, m. – uvijač, crv koji se uvija u list invulg/o,-avi, etc, v. I – brzoreko/neoprezno dati na znanje, izlanutise invulnĕrābĭl/is,-e, a. – neranljiv, nepovrediv invulnĕrāt/us,-a,-um, a. – nepovređen, homo i. – neozleđen čovek ĭō, uzvik bola i radosti, – jao!, joj!, a! Ĭo,-us (ōnis), f (Ίω) – Inahovakći Iona, koju je ljubomorna Hera breobrazila u kravu i dala je stookom Argusu da je čuva (Ovidije, Metamorfoze, I, 568) iŏcābund/us,-a,-um, a. (ioco) (jocabundus) – šaljiv iŏcātĭ/o,-ōnis, f.(jocatio) – šala iŏc/or,-atus, sum,-ari, v. dep. I (jacor) – šaliti se, rugati se iocatus sum cum eo – sprdao sam se s njim; iocor cum eo per literas – razmenjujem s njim šaljiva pisma; haec iocatus est – to je za sprdnju iŏcōse, adv. (jocose) – smešno, posprdno, podrugljivo iŏcōs/us,-a,-um, a. (jocosus) – smešan, podrugljiv homo i. – smešan čovek; dicta iocosa – smešne reči; iocosa imago vocis – smešan zvuk/glas iŏcŭlārĭ/a,-ĭum, n. (pl.) (jocularia) – šaljivost, duhovitost iŏcŭlār/is,-e, a. (jocularis) – šaljiv, duhovit, dosetliv licentia i. – sloboda šale/ sprdnje iŏcŭlārĭ/us,-a,-um, a. (jocularius) – šaljiv iŏcŭlāt/or,-ōris, m. (joculator) – šaljivčina, zabavljač iŏc/us,-i, m. (jocus) – šala agito ioci (ioca) cum eo – šegačim se s njim; ioca atque seria ago – i u šali i u zbilji govorim; ioco (per iocum) – u šali; extra iocum – bez šale Ĭŏlā/us,-i, m.( Ίόλαος) – Heraklov verni pratilac Ĭŏl/ē-ēs, f. ( Ίόλη) – kćer Evrita i Ohalije, koju je Herale ugrabio i dao sinu Hilu za ženu Ĭ/ōn,-ōnis, m. ( ΅Ιων) – sin Ksutosa, rodonačelnik Jonjana Ĭōn/es,-um, m. (pl.) (΅Ιωνeς) – Jonjani, jedno od četiri glavna grčka plemena Ĭōnĭ/a,-ae, f. – Jonija, pokrajina u Maloj Aziji Ĭōnĭc/us,-a,-um, a. – jonski; Ĭōnĭ/us,-a,-um, a. – jonski mare i. – Jonsko more Iordān/es,-is, m. (Jordan/es/Jordan/is,-is) – reka Jordan Īphĭ/as,-ădis, f. ( Ίφιάς) – Ifisova kćer
Īphĭgĕnī/a,-ae, f. (Īphĭănass/a,-ae, f. Ίφιγένια, Ίφiάνασσα) – kćer Agamemnona i Klitemnestre, određena da se žrtvuje na Aulidi, ali je Artemida spasi i nosi na Tauridu, gde je postavlja za sveštenicu u njenom hramu Īphĭnŏ/e,-ēs, f. ( Ίφινόη) – Protejeva kćer ips/e (ips/us)-a,-um), pokazna zamenica – 1) isti, lično ego/tu/ille ipsus – ja/ti/on lično;me ipse consolor – tešim se [sam sebe]; te ipse vicisti – ti lično si pobedio; se ipsos omnes naturâ diligunt – od svega u prirodi, sebe najviše cene; valvae se ipsae aperuerunt –dvokrilna vrata se sama [sobom] otvaraju; ipse meâ/tuâ sponte – svojom/tvojom voljom; 2) ovaj ipse (Caesar) in Illyriam proficiscitur – ovaj (=C.) u Iliriju krene; 3) (zasebno) = on (ona, ono) lično nec dii nec homines aut ibsam aut stirpem vindicant – ne svete se i bogovi i ljudi, već jedni ili drugi; nunc Lucilium, si ipsi commodum est, audiemus – a sad da čujemo Lucilija, ako to njemu odgovara; 4) ipse (ipse per se) – samza sebe per se ipsa maxima est – za sebe je najviša; movetur per se ipsa – kreće se samo od sebe; ipso terrore vinco eum – samim strahom ću ga pobediti; 5) ipse = domaćin; ipsa = domaćica, gospođa, gospodarica eo, quo me ipsa misit – ide gde me gospodarica poslala; ipse dixit –domaćin/stari (=Pitagora) je to rekao; 6) et ipse – [čak] i on; victor ex Aequis in Volscos transiit et ipsos bellum molientes – pobednik iz Ekvide prešao je u Voloske i sam počeo da se sprema za rat; 7) (naglašavanje) – upravo, jedva, na sve jade, šta više mortuus est annis octaginta tribus ipsis ante Ciceronem consulem – umro je u osamdesetoj godini, upravo tri godine pre nego je C. postao konzul; nunc ipsum – upravo sad; ea ipsa causa belli fuit – upravo je to bio povod za rat; ipsa virtus contemnitur – štaviše i samu vrlinu kvare; 8) ipsissimus sum – ja lično glavom i bradom ir/a,-ae, f. – 1) srdžba, gnev, bes, irarum ardor – žar gneva; irae coelestes – gnev neba/bogova; i. praede amissae – srdžba zbog gubitka plena; i. dictatoris creati – gnev zbog izbora diktatora; ira belli – ratni gnev; irâ inflammor/incendor – gorim od gneva;irae cedo – predajem se gnevu; verto iram in eum – na njega usveravam svoj gnev; 2) ogorčenost, mržnja plenus suarum, plenus paternarum irarum – ispunjen mržnjom prema sebi i prema ocu; ira plebis in patres – mržnja puka prema ocima; 3) inat per iram illud facio – činim to iz inata; cum ira nihil recte fieri potest – inatom se ništa ne može postići īrācunde, adv. (iracundus) – gnevno i. tecum ago – s tobom postupam gnevno īrācundĭ/a,-ae, f. – 1) razdražljivost, inat, žestina dicunt iracundiam utiliter esse a natura datam – kažu da je inat korisniji onima kojima je urođen; 2) nastup/izliv gnevairacundiam reprimo/remitto/sedo/cohibeo – suzbijam gnev; iracundiâ ardeo/exardeo/ inflammor – gorim/izgoreh/plamtim od gneva; iracundiam meam
reipublicae dimitto –moj gnev stavljam na dušu republike; iracundiae resisto/indulgeo – odupirem se/uživam u gnevu īrācund/us,-a,-um, a. (ira) – 1)gnevan, srdit, ljut i. in eum/eam – gnevan/ljut na njega/nju; 2) razdražljiv, prgav senex/homo i. – prgav starac/čovek; 3) prek po naravi īrasc/or,-i, v. dep. III – razgneviti/naljutiti se irascitur graviter – ozbiljno se ljuti; i. patriae/nostram vicem – ljutim se na otadžbinu/na naše mane; taurus irascitur cornua –bik rogovima isteruje razdraženost īrāt/us,-a,-um, a. (ira) – 1) gnevan, srdit, ljut, razdražen sum i. – ljut sam; eum habeo iratum – ljut sam na njega; 2) buran mare iratum – burno/nemirno more; 3) venter i. –gladan stomak Īr/is,-ĭdis, f.( ΅Ιρις) – 1) Irida, kći Taumasa i Elektre,boginja Duge, glasnik bogova; 2) duga; 3) sabljica, perunika īrōnī/a,-ae, f. (εìρώνεια) – izrugivanje, pretvaranje, ironija bella ironia, quum iocamur –divna ironija, kojom se šalimo īrās/us,-a,-um, a. – nepodšišan, neobrijan, neuredan caput irasum – zapuštena glava irătĭōnāl/is,-e, a. – nerazuman, iracionalan usus i. – mehanička primena ir/raucesco,-rausi,-ĕre, v. III – promuknuti Aesopum, si paulum irauserit, explodi video – Ako Ezop malo promukne, pobrinem se da bude oteran sa scene irrĕdĭvīv/us,-a,-um, a. – nezamenljiv, nenadoknadiv irrĕlĭgāt/us,-a,-um, a. – nepovezan irreligatas comas – nepovezane kose irrĕlĭgĭōs/us,-a,-um, a. – bez dužnog uvažavanja irrĕmĕābĭl/is,-e, a. (remeo) – bespovratan unda i. – nepovratni talas irrĕmĕdĭābĭl/is,-e, a. (remedium) – neizlečiv, nepomirljiv irrĕpărābĭl/is,-e, a. nepopravljiv, nezamenjiv, nenadoknadiv irrĕpert/us,-a,-um, a. – neotkriven, skriven irrēp/o,-si,-tum,-ĕre, v. III – 1) uvući se, podvući se draco irrepsit ad eam – zmija se uvukla pod nju; 2) interim ipso decimo die irrepsit – upravo u toku desetog dana on se [krišom] izvukao; 3) ušuljati se, uvući se krišom credulitas irrepit in animum optimi cuiusque – lakomislenost se uvlači i u najbolje duhove; nomen eius irrepit in testamenta locupletium – njegovo ime se krišom uvuklo u testamente bogatih; dolor irrepit animo –bol se uvlači u dušu; 4) irrepo – stavljam se na raspolaganje kao prijatelj irrĕprĕhens/us,-a,-um, a. – besprekoran i. responsum – istinit odgovor irrĕquĭēt/us,-a,-um, a. – nemiran, uznemiren irrĕsect/us,-a,-um, a. – nerasečen, nerazrezan irrĕsŏlūt/us,-a,-um, a. – nerešen, neodlučen, neodlučan
irrētĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – 1) hvatati/uhvatiti u mrežu i. tacentem – hvatam u mrežu ćutljivca; 2) uhvatiti se u zamku, zapetljati se i. me erratis – zapetljao sam se u greške;teneo eum irretitum laqueis interrogationum – držim/imam ga u omči pitanja irrĕtort/us,-a,-um, a. – neokrenut leđima, koji gleda napred irrĕvĕren/s,-tis, a. – koji ne ukazuje poštovanje i. operis – bezobziran prema delu irrĕvĕrentĭ/a,-ae, f. – neukazivanje poštovanja, bezobzirnost irrĕvŏcābĭl/is,-e, a. – neopoziv; nepromenljiv irrĕvŏcāt/us,-a,-um, a. – neopozvan, koji nije opozvan irrīd/ĕo,-si,-sum,-ēre, v. II – 1) cerekati se, ceriti se, rugati se Cynici irrident – cinici se cere; irridentes responderunt – odgovaraju rugajući se; 2) ismejati/izigrati nekoga, rugati se nekome per iocum irridet deos – kroz dosetku izvrgava ruglu bogove irrīdīcŭle, adv. – trapavo, blesavo non i. quidam ex militibus dixit – nimalo budalasto [sasvim umesno] neki od vojnika reče irrīdīcŭl/um-i, n. (irrideo) – predmet ismejavanja, budala, bena irridiculo sum – postao sam predmet ismejavanja habeo eum irrediculo – ja ga ismejavam irrĭgātĭ/o,-ōnis, f. – navodnjavanje, irigacija i. agrorum – navodnjavanje njiva irrĭg/o,-avi, etc,, v. I – 1) navodnjavati, voditi vodu i. aquam in areas – vodim vodu u pšenično polje; plaviti; 2) plaviti Nilus irrigat Aegyptum – Nil plavi Egipat; circus Tiberi irrigatus – okrom Tibra je preplavljen; 3) navlažiti ille irrigat genas fletu – on vlaži obraze suzama irrĭgŭ/us,-a,-um, a. – navodnjen, zalit irrīsĭ/o,-ōnis, f. (irrideo) – izrugivanje, ruganje, ruglo irrīs/or,-ōris, m. – izrugivač, rugalica isti irrisores huius orationis – ti ismevači ovih govora irrīs/us,-us, m. – sprdnja, ruglo sum irrisui – postao sam predmet izrugivanja; ab irrisu linguam exsero – plazim jezik da se narugam irrītābĭl/is,-e, a. (irroto) – razdražljiv, nadražljiv irrītām/en,-ĭnis, n. – nadražajno sredstvo irrītāment/um,-i, n. – nadražajno sredstvo i. gulae – aperitiv, sredstvo za otvaranje apetita; i. pacis – sredstvo koje vodi ka miru irrītātĭ/o,-ōnis, f. – draženje, razdraživanje, iritacija irrītāt/or,-ōris, m. – zavodnik irrīt/o,-avi, etc, v. I – 1) dražiti; 2) mamiti fama irritaverat tribunos ad susceptum certamen – glasine su namamile tribune da podrže borbu; 3) izazivati i. vi virum – snagom izazivam ljude; 4) navoditi, nagovarati irritavit cupiditatem et licentiam pueri – zaveo je dečaka u strast i razvrat; 5) izazvati, prouzrokovati
irrĭt/um,-i, n. – ništavost spes ad irritum cadit – nada je propala/nestala; labores cecidere in irritum – napori su bili bekorisni irrĭt/us,-a,-um, a. (in+ratus) – 1)besmislen, ništavan, nevažeći testamentum irritum – nevažeći testament; renunciat irrita futura quae – opoziva ništave buduće planove; 2) uzaludan, beskoristan telum irritum – uzalud bačeno koplje; lingua irrita – uzaludne reči [kojima se ne veruje]; 3) prevaren irritus spei – lažna nada, prevara irrŏgātĭ/o,-ōnis, – osuda, presuda irrŏg/o,-avi, etc, v. I – suditi, presuditi, doneti presudu i. ei legem – sudim mu po zakonu;i. ei poenam – kažnjavam ga irrōr/o,-avi, etc, v. I – rositi, orositi; navlažiti irruct/o,-avi, v. I – podrignuti ir/rumpo,-rūpi,-ruptum,-ĕre, v. III – 1) provaliti, napraviti provalu; upasti irruperunt in castra/aerarium – prvalili su u logor/riznicu; irrupit domum eius – provalio je u njegovu kuću; irrupit opidum – jurišao je na grad; irrumpunt portam – provaljuju kapiju; irrumpit thalamo – provaljuje kućni prag; 2) otisnuti, utisnuti imagines in animos per corpus irrumptae – likovi urezani u svest/dušu ir/rŭo,-rŭi,-ĕre, v. III – nasrnuti/jurišati u irruerunt in hostem – jurišali su na neprijatelja; i. me – bacam se svom snagom; irruit in alienas possessiones – prisvojio je tuđe posede irrŭptĭ/o,-ōnis, f. – upad, provala i. nulla facta est – provala nije izvršena irrupt/us,-a,-um, a. – neraskinut copula irrupta – neraskinuta spona/kopča ĭs (eius, eī, eum, eo; iī/eī, eōrum, iīs, eōs, iīs; >ille, illa, illud; ea, id ), 1) lična zamenica, 3-će l. sing., m. – onet is – i on; atque is i on takođe; neque is – ni on; sed is – nego on; ille faciet – on će to uraditi [za razliku od ea i id , is se koristi i u nominativu, kao subjekt]; 2)pokazna zamenica – taj, onaj is qui – onaj koji (is se često izostavlja ispred qui: is qui = qui) si quisquam est timidus, is ego sum – ako je neko sramežljiv, taj sam [ja sam taj];haec omnia is feci, qui sodalis eram – sve ovo učinio je onaj kome sam ja bio drugar Īs/is,-ĭdis, f. ( ΅Ισις) – Izida, egipatska boginja, Ozirisova žena Ismēn/is,-ĭdis, f. – Tebanka Ismēn/us,-i, m. ( Ίσμηνός) – reka kod Tebe u Beotiji Īsŏkrăt/es,-is, m. ( Ίσοκράτης) – slavni atinski retor, ubio se posle bitke kod Herone 338 pre H. Iss/a,-ae, f. (΅Ισσα) – ostrvo Vis u Jadranskom moru Iss/us,-i, f. – grad u Kilikiji u kojem je Aleksandra porazio Darija 333 g. pre H.
ist/a¹ (istīus, istī, istam, istī; istā; istae, istārum, istīs, istās, istīs; > iste) – ta animi est ista mollities, non virtus non posse – ne moći, to za dušu nije vrlina već mana ista (istac), adv. – tim putem, tuda istactĕnus, adv. – sve donde, do tamo ist/e,-a,-ud (istīus, istī, istam, istō; istī, istōrum, istīs, istōs, istīs) pokazna zamenica – 1) taj/ta/to tu [obično odgovara ličnoj zamenici drugog lica; 2) tvoj, vaš i. oratio – taj tvoj govor; istum tuum scelus – tvoj greh/zločin; nunc isti doceant – sad tvoji [filozofi] drže predavanja; homines ista auctoritate praediti – ljudi vašom moći obdareni; me tuus sonus et svavitas ista delectat – mene tvoj sin i njegova ljupkost oduševljavaju; istud faciam –[da] činim to [što ti želiš]; ista non erit amicitia, sed mercatura quaedam utilitatum – to i nije bilo prijateljstvo već neka vrsta trgovine Ist/er,-tri, m. ( Hister, ΅Ιστρος) – naziv reke Dunava u donjem toku isthmĭ/a,-ae, n. (pl.) – igre u Dardanelima isthmĭc/us,-a,-um (isthmĭ/us,-a,-um) a. – moreuzni, rtni, zemljouzni isthm/us,-i, m. (`ισθμός) – 1) moreuz; 2) rt, zemljouz istic, 1) adv. – tamo, na tom mestu [gde si ti] i. invitus non es – tamo nisi pozvan; istic sum – kod tebe sam [= slušam te pažljivo]; 2) ist/ic,-aec,-oc(-uc) (iste+ce), pokazna zamenica – 1) baš taj/to istuc considerabo – razmotriću baš to [što ti kažeš]; homo istuc aetatis – čovek upravo tih godina; 2) istĭcĭne – nije valjda? istim (istinc), adv. – odavde libenter istim profugi – rado sam pobegao odavde istīusmŏdi, a. (indekl.) – takav, tog kova/tipa ratio i. – takav posao/razlog; nihil i. suspicor – ništa tome slično ne slutim isto, adv. tamo, tamo gde si ti; isto venio – idem tamo [u tom pravcu] gde si ti istoc, adv. > isto istorsum, adv. (isto+versum) – tamo, u tom pravcu/smeru Istr/i,-ōrum, m. (pl.) – stanovnici Istre Istri/a,-ae, f. – Istra ĭtă, adv. (is) – 1) toliko, u toj meri non sum ita heebes, ut istud dicam – nisam toliko blesav/glup da to kažem; 2) tako, na taj način quod si ita est – ako je to tako; si ita fors tuliset – da je sreća tako htela; non est ita – nije tako; itane? (ita vero?) – stvarno? Je li istina?; id si ita est, ut animus in morte evolet ex custodia corporis, quis me felicior? – ako je tako da u smrti duša izmiče kontroli tela, ko je srećniji od mene?; 3) ita … ut/quomodo/quemadmodum/ quasi/tamquam/prout – tako da/kako/kao da/baš kao da/toliko koliko ut quisque optimus est, ita difficillime alios esse improbos suspicatur – u koliko je neko dobar utoliko je za druge teže da sumnjaju u njegovo poštenje; ita vivam, ut maximos sumtus facio – tako živim da imam veoma velike troškove;4) (u
odgovorima)da, zaista sed tibi hoc video non posse videri? ita prorsus – ali, zar se tebi ne čini tako? da, sasvim; 5) non (haud) ita – ne tako non ita multi – ne tako mnogo; haud ita magna manu fugatus est Graeciâ – nikad nije tako velika vojska napustila Grčku; 6) ita (itaque) – pod tim/takvim okolnostima; ita tantam multitudinem sine periculo interfecerunt – tako veliko mnoštvo ubijaju bez opasnosti; 7) et ita = itaque – i tako Ĭtăl/i,-ōrum, m. (pl.) – Itali, prastanovnici Italije Ĭtălĭ/a,-ae, f. – Italija ĭtălĭc/us,-a,-um, a. – italijanski bellum italicum – italijanski rat ĭtăl/ĭs,-ĭdis, f. – italijanka ĭtăl/us,-a,-um, a. – italijanski ĭtăque, adv. – 1) onda; 2) dakle, prema tome itaque fecerunt – tako su dakle i uradili; te rediturum dixeras? – itaque fecisti – rekao si da ćeš se vratiti? – pa tako si i učinio; 3) ita geniti, itaque educati – kako [su] rođeni tako i obrazovani; 4) pa ipak nemo ausus est eum sepelire. itaque a servis sepultus est – još se niječulo da ga je neko savladao. pa ipak rob ga je savladao; 5) itaque ergo – zbog toga ĭtem, adv. (is) – 1) na isti način (obično sledi: ut/sicut/quemadmodum) fecisti item, ut praetores solent – učinio si što i pretori čine [postupio si na isti način kako pretori postupaju]; spectaculum uni Crasso fuit iucundum, ceteris non itaque – prizor je bio prijatan samo Krasu, ne i ostalima; 2) takođe, kao i Romulus augur cum Remo itaque augure de coelo observant – vrač Romul je pratio znamenja neba sa Remom koji je takođe bio vrač; Hannibal itaque frater eius Mago – H. kao i njegov brat M.; ipse ramatus, itaque milites cogebat – i sam naoružan, kupio je vojsku ĭter/itĭnĕris, n. (eo) – 1) hod/anje ineo/ingredior (pedibus) itinere – putujem peške; 2) put/ovanje in itinere sum, conficio/meditor – [dok sam] na putovanju razmišljam; paro iter – pripremam se za put; ad iter me paro – spremam se na put; habeo (mihi est) iter –na putu sam; 3) (mil.) marš ex itinere – neposredno posle marša; hoc itinere afficitur morbo oculorum – u toku ovog marša napade ga bolest očiju; dirigo/converto/flecto iter – usmeravam/menjam/ skrećem maršrutu; 4) tok i. disputionis – tok rasprave;interrumpo iter amoris – prekidam tok ljubavi; 5) vremenska mera iter unius dei –jednodnevno putovanje; 6) staza, put, pravac iter facio – pravim put; itera pedestria/terrestria – pešačke/kopnene staze; iter angustum et difficile – zamoran i težak put; erant omnino itera duo, quibus domo exire possent – bila su samo dva puta kojima su mogli da iziđu/pobegnu iz kuće; intercludo iter – prekidam put/ovanje; senectae iter declive – strma staza starosti; secretum iter vitae – tajna staza života; natura suo quodam itinere ad ultimum pervenit – priroda nekim
svojim putem stiže na kraj; 7) i. fluminis – rečno korito; 8) ulica u gradu refertis itineribus agrestium turbâ – neredi/tuče grmalja na zakrčenim ulicama; 9) sredstvo, način duo itinera audiendi – dva načina slušanja; iter salutis – sredstvo spasa; patiamur puerum ire nostris itineribus - dopustimo dečaku da ide našim putem/stopama; 10) prolaz negat se posse iter ulli per provinciam dare – odbio je da dâ bilo kome [slobodan] prolaz kroz pokrajinu ĭtĕrātĭ/o,-ōnis, f. (itero) – ponavljanje i. agrum/verborum – ponovno oranje/ ponavljanje reči ĭtĕrāto, adv. – iznova, nanovo, opet, još jednom ĭtĕr/o,-avi, etc, v. I (iterum) – 1) ponoviti, ponovo uraditi agrum non semel aro, sed itero – zemlju ne orem samo jenom već ponovim; iteravit pugnam – ponovio je bitku; lanae iteratae muricibus – dvaput bojene vune; 2) ponovo reći i. facta mea – ponavljam svoje činjenice; duplico iteroque verba – udvostručujem i ponavljam reči; itera eadem ista mihi – ponovi to na isti način; clamor segnius saepe iteratus – često ponavljana troma buka ĭtĕrum, adv. – 1) ponovo, po drugi put, još jednom i. consul – ponovokonzul [po drugi put]; semel atque iterum armis contenterabant – sukobili su se oružjem više puta; primo, iterum, tertio – jednom, dvaput, triput; i. atque i. (i. iterumque) – više puta; 2) s druge strane, paki Ĭthăc/a,-ae, (Itha/ce,-es), f. (`Ιθάκη) – Itaka, ostrvo u Jonskom moru, Odisejev dom Ĭthăcensi/is,-e, a. – itački Ĭthăc/us,-us, m. – Itačanin, Odisej ĭtĭdem, adv. – upravo tako, na isti način mihi i. ut tibi dolet i mene boli na isti način kao tebe; i. ab eodem sunt nobis agendi capienda primordia – i nama su na isti način uskraćeni počeci delovanja ĭtĭ/o,-ōnis, f. – idenje, izlazak itiones crebrae – česti izlasci; i. domum – dolazak kući; de obviam itione ita faciam – tako izvodim ovo putovanje ĭt/o,-avi, etc, v. I (eo) – ići ito ad coenas – idem na večeru ĭt/us,-us, m. (eo) – hod, hodanje, odlazak noster itus, reditus, vultus – naš hod, zalazak, izgled Ĭt/ys,-ўos, m. (΅Ιτυς) – Itis, sin Tereja i Prokne; mati ga ubije i ponudi ocu za večeru iŭb/a,-ae, f. (juba) – griva na konjskim vratu; nešto što ima izgled grive iŭb/ar,-ăris, n. (jubar) – svetlost nebeskih tela iŭbāt/us,-a,-um, a.(jubatus) – grivast, koji ma grivu iŭbĕo, iussi, iussum,-ēre, v. II (jubeo) – 1) zapovedati, narediti iussit eum abire/illos in hoc loco exspectare – naredio mu je da ide/da ih očekuje na tom mestu; iussit illium
duci aliqod aegrotanti dari – naredio je tome vođi da nešto da za bolesne; consules iubentur exercitum scribere – konzuli zapovedaju vojsci da piše; faciunt quod iussi sunt – rade što im je naređeno; 2) locus legatis praeberi iussus est – naređeno da se legatima da mesto;iussit ei illud facere/ne haec scribat – naredio mu je da to učini/da to ne piše; iussit respondeat – naredio je da se odgovori; iussit ut naves Eubeam petant – naredio je da se brodovi usmere prema Evbeji; consules iusserunt ne id fieret – konzuli su nardili da se to ne radi; iussi famulos, rem divinam apparent – naredio sam slugama da izlože obredne sasude; iussit ei tributum – naredio mu je da plati danak; iussit necem fratris – naredio mi je da ubijam braću; 3) labores iussi – naloženi/zadati napori; poena iussa – naređena kazna; mors iussa – naređena smrt; 4) iussi eum sine cura esse – savetovao sam mu da ne brine; 5) iussi eum salvere – pozdravio sam ga; iussi eum valere – poželeo sam mu srećan put (pozdravio sam se s njim; 6) odlučiti, obznaniti iussit legem – obnarodovao je zakon; 7) proglasiti plebs iussit eum regem/tribunum – narod ga je izvikao za kralja/tribuna iūcunde, adv. – prijatno, ugodno iūcundĭt/as,-ātis, f. (iucundus, jucunditas) – 1) udobnost, ugođaj i. vitae – udobnost života; 2) i. agri – plodnost tla; i. urbis – udonost grada; 3) do me iucunditati – odajem se uživanju; 4) vedra, vesela narav; 5) iucunditates – poštenje, revnost iūcund/us,-a,-um, a. (jucundus) – prijatan, ugodan, udoban amor i. – prijatna ljubav;ager i. – plodna i laka za obradu zemlja; odor i. – prijatan miris; officia iucundiora –uzvišene dužnosti; verba auditu (ad audiendum) iucundiora – reči prijatnije za slušaoce Iūdae/a,-ae, f. (Judaea,`Ιουδαία) – Judeja iūdae/us,-a, um, a. (judaeus) – judejski, jevrejski; Iūdae/us,-i, m. – Jevrej iūd/ex,-ĭcis, m. (judex, ius+dico) – 1)sudija u pravnom sporu; habeo/sumo eum iudicem – uzimam za sudiju; iudicem esse de aliqua re – biti sudija u nekom sporu; fero ei iudicem – njega predlažem za sudiju; 2) iudicem fero, ni ita sit – uzimam na sebe da pred sudijom kažem kako je bilo; 3) iudicem dico, me id non fecisse – pred sudijom kažem da ja to nisam učinio; 4) iudicem do – postavljam za sudiju; 5) iudex quaestionis – a)lice koje je privremeno vršilo dužnost pretora; b) sudija, procenitelj me iudice – po mom sudu/mišljenju iūdĭcātĭ/o,-ōnis, f. (judicatio, iudico) – 1) sudski pretres; 2) presuda, odluka iūdĭcātr/ix,-īcis, f. (judicatrix) – sudija ženskog pola; iūdĭcāt/us,-us, m. (iudicium, judicatus) – zanimanje sudije iūdĭcāt/us,-a,-um, a. (paricip od iudico, judicatus) – osuđen i. pecunae – osuđen zbog navčanog duga; res/causa iudicata – proces u kojem je doneta presuda
iūdĭcĭāl/is,-e, a. (iudicium) – sudski annus i. – godina u kojoj je Pompej posebnim zakonima dao zakonodavcu drugi oblik iūdĭcĭārĭ/us,-a,-um, a. – procesni, što se odnosi na sudski postupak controversia iudiciaria – procesne protivrečnosti; leges iudiciariae – zakoni kojima je definisano iz kojeg staleža će se sudija uzeti iūdĭcĭ/um,-ĭi, n. (iudex) – 1) sudski pretres; 2) presuda i. facio de aliqua re – vršim sudski pretres nekog predmeta; i. exerceo – vršim nadzor nad postupkom; qui i. dat (= praetor) – koji donosi presudu , t.j. pretor; committo iudicium – određujem sudije; accipio i. – prihvatam presudu; tollo/perrrumpo i. – priznajem/odbacujem presudu; iudicia legitima – zakonite (na zakonu zasnovane) presude; 3) sud in i. venio – idem na/pred sud; 4) sudski postupak, suđenje; habeo/vinco i. – imam/dobijam proces; sortior i. – biram sudiju [kockom]; 4) presuda i. condono potentiae eius – sudim u skladu sa željom jednog moćnika; 5) sud, zaključak, mišljenje i. facio rei eius (de aliqua re) – procenjujem njegov predmet/slučaj; meo iudicio – po mom mišljenju; si quid est mei iudicii – koliko se ja u to razumem; res non est mei iudicii – ja o tome ne mogu da sudim; 6) mišljenje, rasudna moć; 7) umetnički ukus magni iudicii sum – imam visok umetnički ukus; i. intelligens – vispren ukus; i. subtile – istančan ukus; 8) pregovori iudicio illud facio – činim to kroz pregovore iūdĭc/o,-avi, etc, v. I (judico, iudex) – 1) suditi, doneti presudu i. rem minime dubiam –sudim jedan jasan (minimalno sumnjic) slučaj; iudicavit ei capitis vel pacuniae – osudio ga je na pogubljenje/novčanu kaznu; 2) (u svakodnevnom životu) prosuditi, promisliti, mislitiiudicavi illud recte – smatrao sam da je to ispravno; i. illud verum esse – smatram da je to istinito; 3) proceniti i. aliquod pondere/sensu oculorum – procenjujem to po težini/od oka; 4) smatrati i. eum hostem – smatram ga za neprijatelja; i. Socratem sapientissimum –smatram da je S. najpametniji; 5) odlučiti, doneti odluku ita diis immortalibus iudicantibus, ut – na besmirtnim bogovima je da odluče; mihi iudicatum est – doneo sam čvrstu odluku da iūgāl/is,-e, a. (jugalis, iugum) – 1) parni, koji može da se upregne pod isti jaram boves iugales – parni volovi, [volovi koji mogu da se upregnu u isti jaram]; gemini iugales – dva jarma volova/konja; 2 bračni vinculum iugale – bračna veza; dona iugales – bračni darovi;lectus iugalis – bračna postelja; iūgātĭ/o,-ōnis, f. (jugatio, iugo) – vezanje, sparivanje, podjarmljivanje, sprezanje, uprezanje iūgĕr/um,-i (-is), n. – mera za površinu, ralo (240×120 stopa = 28 800² stopa) iūg/is,-e, a. (jugis, iungo) – trajan, neiscrpan thesaurus iugis – neiscrpna riznica; aqua iugis – nepresušno vrelo
iūglan/s,-dis, f. (= Iovis glans) – orah iŭg/o,-avi, etc, v. I (jugo, iugum) – 1) ujarmiti, podjarmiti, upregnuti pod jaram; 2) vezati lozu; 3) povezati, obavezati virtutes inter se iugatae sunt – vrline su među sobom povezane; 4) verba iugata – reči iste osnove; 5) venčati iugavit eam ei – venčao je za njega iŭgōs/us,-a,-um, a. – bregovit, brdovit iŭgŭl/ae,-ārum, f. (iugulus=iunctus, jugulus, junctus) – zvezde koje čine Orionov pojas iŭgŭlātĭ/o,-ōnis, f. (iugulo, jugulatio) – klanje, pokolj iŭgŭl/o,-avi, etc, v. I (iugulum, jugulo) – 1)zaklati, udaviti iugulavit hominem – zaklao/udavio je čoveka; 2) uništiti iugulavit eum factis decretisque – udavio ga je factima i dekretima; suo gladio iugulari – od svog je mača pao (zapetljao se u sopstvenu zamku) iŭgŭl/um,-i, n. (jugulum) – 1) dušnik do iugulum ei – zadaviću ga; i. peto – zbošću ga; 2) ključna kost; 3) i. causae – glavni argument iŭg/um,-i, n. (jugum, ξυγόν) – 1) jaram; i. impono bestiis/bubus – uprežem volove pod jaram; 2) zaprega demo iuga equis – isprežem konje; aro paucioribus iugis – orem minimalnim brojem zaprega; 3) par volova/konja; flecto iuga – skrećem zapregu; 4) i. impiorum – jaram/par bezbožnih ljudi; i. servile – robski jaram; exuo iugum – zbacujem jaram; 5) pari iugo niti – ulagati jednake napore; 6) brak, ljubav, prijateljstvo in pari iugo caritatis spareni ljubavlju; Venus eos aeneo iugo cogit – Venera ih je bakrenim jarmom sastavila; 7) tri koplja postavljena u obliku Π kroz koja su ratni zarobljenici prolazili i postajali robovi mitto sub iugo (sub iugo) – proglasiti robom; abeo sub iugo – idem u ropstvo; 8) svaka stvar koja povezuje dva predmeta; 9) greda; 10) sazvežđe Vaga; 11) vagir na kolima; 12) veslačko mesto u čamcu; 13) planinski venac summum iogum montis ascendo – penjem se na najviši planinski venac Ĭūlē/us,-a,-um, a. (Juleus) – 1) Julusov, što pripada Julusu; 2) julijanski, Cezarov, porodice Julius Ĭūl/us,-i, m. (Julus) – Julus, Enejin sin iunctim, adv. (junctim, iungo) – spojeno, sastavljeno iunctĭ/o,-ōnis, f. (junctio) – veza, spoj iunctūr/a,-ae, f. (junctura) – 1) spajanje, sastavljanje i. genuum – sastavljanje kolena; 2) srodstvo i. generis – rodbinska veza iunct/us¹,-a,-um, (junctus), a. (particip od iungo) – 1) povezan, spojen, sastavljeniunctior cum exitu – bliže izlazu; iunctior ponto – bliže moru; 2) iunctissimi – najbliža rodbina; 3) Italia iuncta Dalmatis – I. graniči sa Dalmacijom;
iunct/us²,-us, m. (junctus) – spoj, sastav iunc/us,-i, m. (juncus) – šaš iun/go,-xi,-ctum,-ere, v. III (jungo) – 1) povezati, spojiti sastaviti i. res inter se – međusobno povezujem stvari; 2) spojiti reči iūnĭpĕr/us,-i, f. – smreka, kleka Iūnĭ/us,-a,-um, a. (Junius) – ime jednoh rimskog roda, najpoznatiji L.I. Brutus, M.I.Brutus i D.I. Brutus , učesnik u ubijstvu Cezara lex Iunia – junijski zakon; mensis Junia – juni mesec iūnĭ/x,-īcis, f. (junix) – junica Iūn/o,-ōnis, f. (Juno) – Junona, latinsko ime Jupiterove sestre i žene; Iuno inferna – Persefona/Prozerpina; urbs Iunonis – Argos; mea Iuno – boginjo moja Iūnōnāl/is,-e, a. – junonski tempus Iunonale – mesec juni Iūnōnĭ/us,-a,-um, a. – junonski mensis Iunonius – mesec juni; hospitia/regna Iunonia –Kartagina; stella iunonia – zvezda Danica; Hebe I. – zbog toga što je Junona rodila Iūpĭter (Iuppĭter), Iovis, m. (Iovis-pater) – Jupiter, sin Saturna i Ree, vrhovni bog Rimljana; sub Iove – pod vedrim nebom; sub Iove frigido – na vetrometini iūr/a,-ōrum, n. (pl.) – zakoni iūrāment/um,-i, n. (juramentum, iuro) – zakletva; i. praesto – izvršavam zakletvu;iūrand/um,-i, n. = iusiurandum (ius iurandum) – zakletva iūrāt/or,-ōris, m. – 1) sudija pod zakletvom; 2) čovek koji je položio zakletvu iūrāt/us,-a,-um, a. (paricip od iuro) – zaklet i. hostis – zakleti neprijatelj; iurato mihi crede! – veruj mojoj zakletvi; iurata numina – bogovi kojima se [dotični] zakleo; iūrĕconsult/us,-i, m. = iurisconsultus – pravnik, poznavalac prava i zakona iūrĕ/us,-a,-um, a. – čorbast, od sosa iurgĭ/um,-ĭi, n. – svađa, inat, spor iurg/o,-avi, etc, v. I (iure+ago) – sporiti se, prepirati se, svađati se iurgo cum eo – prepirem se s njim; ne iurgares, qod – nema spora da; i. contra eum – imam sudski spor s njim iūrĭdĭcāl/is,-e, a. (ius+dico) – pravni constitutio i. – pravni sistem iūrisconsult/us,-i, m. (consultus iuris/iure) – pravnik, pravni savetnik iūrisdictĭ/o,-ōnis, f. – 1) zakonodavstvo; 2) sudstvo; 3) pravna nadležnost; 4) vlastsubiungo urbes sub iurisdictionem meam – stavljam gradove pod moju vlast iūrispĕrīt/us,-a,-um, a. (iureperitus) – posvećen u pravo i zakone iuris et literarum peritus – pravno i književno obrazovan; Scaevola iuris petitissimus – S. veoma dobro poznaje pravo i zakone
iūr/o,-avi, etc. V I – 1) za/kleti se qui si iureret, crederet nemo – ko se kune niko mu ne veruje; i. aram tenens – kunem se sa rukom na oltaru; i. vere – kunem se zaista [je istina];i. per Iovem – tako mi Jupitera; i. er deos – kunem se svim bogovima; i. in verba alicuius/certa verba/in verba principis – kunem se prema propisanoj formuli; i. in nomen principis – kunem se uime osnovnih načela; i. in legem – tako mi (uime) zakona; i. in foedus – polažem zakletvu [da prihvatam] savez; i. in varba magistri – slepo sledim reči sudije; 2) zaveriti se, ući u zaveru i. me in facinus – stupam u zaveru; 3) (v. tr.) položiti zakletvu iuravi verissimum iusiurandum – položio sam pravu zakletvu; iuravit falsum –krivo se zakleo; i. morbum – kunem se da sambolestan sam; 4) pozivati se na svedoka i. deos/Iovem lapidem – pozivam bogove/Jupiterov kameni kip za svedoke/a iū/s¹,-ūris, n. – 1) pravo, primena zakona i zakonskih propisa; principia iuris – osnove prava; j. naturale/humanum/gentium – prirodno/ljudsko/plemensko pravo; i. civile – građasko pravo; i. divinum – versko pravo; i. belli – ratno pravo; 2) pravda, ispravnost, pokoravanje zakonu i. meum obtineo/amitto – zadržavam/gubim svoje pravo; i. reddo –ukidam presudu; i. peto – tražim pravo; summum j. – vrhovno/najviše pravo; summum i. summa iniuria – najviše pravo – najviša nepravda; 3) vlast i. agendi cum populo – pravo vladanja narodom; sum sub iure eius – nalazim se pod njegovom vlašću; mei iuris sum –vladam sam sobom; 4) pravni sistem, pravna sigurnost i. civitatis – državno pravo; i. muliebria – žensko pravo; 5) sud, sudstvo iū/s²,-iūris, n. – 1) supa, čorba; 2) umokac; 3) sok iusiūrand/um, iurisiurandi, etc, n. (iurandum ius) – zakletva i. do ei – dajem mu zakletvu; i. accipio/servo/violo/negligo – prihvatam/izvršavam/kršim/zanemarujem zakletvu; iureiurando interposito – provedeno pod zakletvom; adigo eum ad i. – prisiljavam ga da se zakune iuss/um,-i, n. (jussum) (particip od iubeo) – naredba, naređenje efficio iussa eius – izvršavam njegova naređenja; iussis eius – po njegovom naređenju iuss/us,-us, m. (jussus) (samo u abl. sing.) – zapoved, naredba iussu ieus – po njegovoj naredbi; iussu vestro – po vašoj zapovedi; iussu populi – voljom naroda iust/a,-ōrum, n. (pl.) (justa) – prava iusta tua – tvoja prava [ono što ti po zakonu pripada]; iusta ludorum/funebria – slobode/prava kod igara/sahrane iuste, adv. (justus) – s pravom, opravdano, pravedno iustĭfĭc/us,-a,-um, a. (iustus+facio, justificus) – pravedan, pošten iustĭtĭ/a,-ae, f. (justitia) – 1)pravda, poštenje, dobrota; 2) pravo iustĭtĭ/um,-ĭi, n. (ius+sisto) (justitium) – prekid (mirovanje) svih sudskih postupaka i. edico/ remitto – proglašavam/ukidam prekid (mirovanje) sudskih procesa
iust/us,-a,-um, a. (justus) – 1)pošten, prav, pravedan i. vir – pošten čovek; sanctissimus et iustissimus iudex – veoma pobožan i pošten sudija; 2) zakonit, propisan, u skladu sa zakonom; imperium iustum – zapovest zasnvana na zakonu; causa iustissima – sasvim zakonita stvar; bellum iustum – zakonit rat; iusta uxor – poštena žena; 3) blagorodan, blag; 4) opravdan, pravedan i. timor/ira – opravdan strah/pravedan gnev; 5) nadležan, pravi, potpun i. numerus – potpun broj; 6) plus iusto – više nego opravdano/pravo iŭvĕnāl/ĭa,-ĭum, n. (pl.) (juvenalia) – omladinske igre, koje je uveo Neron iŭvĕnāl/is,-e, a. (juvenalis) – mladalački corpus iuvenale – mladalačko telo; lusus i. – mladalačka igra; ludi iuvenales – igre mladih iŭvenc/a,-ae, f. – 1) junica; 2) devojka iŭvenc/us¹,-a,-um, a. (=iuvenicus) (juvencus) – mlad i. equus – mlad konj iŭvenc/us²,-i, m. (juvencus) – 1) mlad bik; 2) mladić, momak iŭvĕn/esco,-ŭi,-ĕre, v. III (juvenesco) – 1) vitulus iuvenescit – tele postaje mladi bik; 2)zamomčiti se, zadevojčiti se iŭvĕnīl/is,-e, a. (juvenilis) – mladalački licentia i. – mladalačka sloboda iŭvĕn/is¹,-e, a. (comp.: iunior) (juvenis) – mlad anni iuvenes – mlade godine; iuvenes utriuque sexus – mladi oba pola iŭvĕn/is²,-is, m./f. – mladić, devojka; mlad čovek; mlada iŭvĕn/or,-atus sum, ari, v. dep. I (juvenor) – držim se mladalački iŭvent/a-ae, f. (juventa) (iuvenis) – mladost iŭvent/as,-ātis, f. (juventas) (= iuventus) – mladost; Iuventas – boginja mladosti, pandan grčkoj Heva iŭvent/us,-ūtis, f. (juventus < iuvenis) – mladost, mlade godine; ljudi sposobni za ratprinceps iuventutis – a) prvak konjice [u doba republike]; b) imperatorov sin, prestolonaslednik [u doba imperije] iŭvĕnĭter, adv. – mladalački, na način mladih iŭvo, iūvi, iūtum,-āre, v. I (juvo) – 1) pomoći, podržati, dati podršku iuvo eum in pecunia – pomažem ga novčano; iuvit eum auxilio – davao mu je pomoć; iuvit hostes frumento –davao je neprijatelju podršku u hrani; 2) dostaviti, preneti iuvit disciplinam vitae beatae –preneo je disciplinu blaženog života; diis bene iuvanibus – s božijom pomoću; 3) obradovativita te iuvat – život ti nosi radosti; sin me iuvat – ipak me radije; id scire iuvat – raduje me što to znam; iuvaturus (particip aktiva futura) – koji će da pomogne/raduje
iuxtā¹ (juxta) – predlog sa akuz. – 1)pored, uz, kod i. murum – pored/kod zida; i. genitorum adstat virgo – kod roditelja odrasla devojka; 2) odmah iza i. deos – prvi do bogova; 3) po i. praeceptum eius – po/prema njegovom naređenju iuxtā², adv. (juxta) – 1) blizu, skoro, gotovo; 2 na isti način, u istoj meri, u istom stepenu, slično res prava ac iuxta magnis difficilis – stvar koliko zla i pokvarena toliko i teška; literis graecis juxta ac latinis eruditus – ekspert kako za grčku tako i za latinsku književnost;hiemem et aestatem iuxta patior – patim jednako i leti i zimi iuxtim, adv. (juxtim) (iungo) = iuxta Ixī/on,-ōnis, m. (`Ιξίων) – Iksion, kralj Lapita u Tesaliji, otac Perita; zbog drskosti prema Heri u Hadu vezan za točak koji se stalno vrti
K Kalendae, Karthago, kalo etc > Calendae, Carthago, calo, etc. Share this:
Twitter
Facebook
Kommentera
Sök
Arkiv
december 2012 november 2012
Meta
Registrera Logga in
djela Twenty Ten-temat. Skapa en gratis webbplats eller blogg på WordPress.com.
Följ
Följ “djela” Få meddelanden om nya inlägg via e-post. Skapa konto
Skapa en webbplats med WordPress.com
djela Izabrana djela Milosava Popadica
Hoppa till innehåll
Latinskosrpski, M M, m, dvanaesto slovo latinske abecede. M. = Marcus; M = 1000 Măcĕd/o,-ŏnis, m. – Makedonac; Măcĕdŏn/es,-um, m. (pl.) (Μακεδόνες) – Makedonci Măcĕdŏnĭ/a,-ae, f. – Makedonija Măcĕdŏnĭ/us,-a,-um, a. – makedonski; Măcĕdŏnĭens/is,-e, a. – makedonski măcellārĭ/us¹,-a,-um, a. (macellum) – mesarski, kasapski măcellārĭ/us²,-ĭi, m. – trgovac životnim namirnicama; mesar măcell/um,-i, n. – mesara; prodavnica mesa măcĕ/o,-ēre, v. II – biti mršav măc/er,-cra,-crum, a. – mršav, bez mesa homo m. – mršav čovek; m. taurus – mršav bik; solum exile et macrum – tle posno i mršavo mācĕrĭ/a,-ae, f. – ograda, zid, duvar oko nekog mesta nulla m. nulla casa – bez ograde nema kuće; transcendit maceriam – preskočio je preko ograde
mācĕr/o,-avi, etc., v. I – 1) omekšati, raskraviti, rastopiti; 2) oslabiti; 3) mučiti, zlostavljati Phryne me macerat – patim od ljubavi prema Frine; maceror (me macero) –sekiram se/brinem măce/sco,-ĕre, v. III (macere) – s/mršati, mršaviti măchaer/a,-ae, f. (μάχαιρα) – mač, sablja măchaerŏphŏr/us,-i, m. (μαχαιροφόρος) – štitonoša, posilni, nosač oružja Măchā/on,-ōnis, m. (Μαχάων) – Eskulapov sin,slavni lekar u trojanskom ratu māchĭn/a,-ae, f. (μηχανή) – 1) naprava, sprava, mašina; 2) građevina, zgrada; 3) alat, alatka; 4) koturače; 5) ratna mašina, katapult saxum machinâ superimpositum – kamen je ratnom mašinom prebačen; 6) sprava za mučenje regulum, illigaum in machina, vigilando necaverunt – knez je podlegao u spravi za mučenje; 7) lukavstvo, podvala ad eum adhibeo dolum ac machinam – njega lovim na prevaru i lukavstvo; labefacto/capio/percello eum machinis – njega potresam/dobijam/kosim lukavstvima; māchĭnāment/um,-i, n. (machinor) = machina māchĭnātĭ/o,-ōnis, f. – 1) veštačka sprava, naprava, mehanizam m. plaustrorum – mehanizam kola; tigna machinobus immissa in flumen – građa mehanički doneta na reku; 2) veština, sposobnost data est quibusquam bestiis machinatio quaedam et sollertia –nekim životinjama je data izvesna sposobnost snalaženja; 3) ratna mašina za opsadupromovit machinationes – pomerio je napred ratne sprave; 4) veština, lukavstvo iudex quasi machinatione ad severitatem est contorquendus – sudija je takoreći lukavstvom naklonjen strogosti māchĭnāt/or,-ōris, m. (machinor) – 1) veštak, konstruktor, graditelj, mehaničar; 2) huškač, podstrekač, mutež māchĭnāt/rix,-īcis, f. – žena mutež māchĭn/or,-atus sum,-are, v. dep. I (machina) – 1) izumiti, izmisliti, veštački stvoriti m. opera – smišljam muke; musici ad voluptatem machinati sunt versum atque cantum –muzičari smišljaju prijatne stihove i pesme; 2) žigosati, klevetati; naneti štetu/povredumachinatur necem ei – ubio ga je māchĭnōs/us,-a,-um, a. (machina) – veštački stvoren/sastavljen măcĭ/es,-ēi, f. (macer) – 1) mršavost homo vegrandi macie torridus – čovek suv kao grana od gladi; corpus macie extabuit – telo usahlo od mršavosti; equi macie corrupti – konji upropašteni mršavošću; 2) jalovost, neplodnost, posnost măcĭent/us,-a,-um, a. – izgladneo, mršav măc/is,-ĭdis, f. – začin măcr/esco,-rŭi,-ĕre, v. III (macer) – mršati, mršaviti
măcrĭtūd/o,-ĭnis, f. – mršavost Mācrobi/i,-ōrum, m. (pl.) (Μακρόβιοι) – Makrovejci,«dugovečni» narod u Etiopiji Mācrŏch/ir,-īros, m. (μακρόχειρ) – Dugoruki, atribut persijskog cara Artakserksa mācrŏcōl/um,-i, n. (μακρόκωλον) – papir velikog formata mactābĭl/is,-e, a. (macto) – smrtonosan mactāt/or,-ōris, m. – kasapin, ubica mactāt/us,-us, m. – pokolj macte = upotrebljava se samo vokativ od mactus (pl. macti) sa glagolom esse: 1)macte virtute! – svaka čast! (čestitam!); macti virtute, milites romani – čestitam vam hrabrost, rimski vojnici; 2) macte! – sjajno! mact/o,-avi, etc., v. I – 1)uvećati, povećati; 2) obdariti, snabdeti; 3) prineti žrtvumactavit eum honoribus – obasuo ga je počastima; 4) žrtvovati, zaklati žrtvenu životinjumactavit hostiam zaklao je ž-u ž-u; 5) kazniti mactavit eum morte – kaznio ga je smrću; 6) lišiti mactat eum ius civitatis – lišava ga građanskih prava mact/us,-a,-um, a. (magnus) upotrebljava se samo u abl. sing.& pl. (macte, macti) sa glagolom esse > macte măcŭl/a,-ae, f. – 1) pega equus albis maculis – konj sa belim pegama; 2) mrlja aufero maculas de vestibus – otklanjam mrlje sa odela; 3) sramna mrlja deleo maculam – skidam mrlju sramote; inurit ei aeternas maculas – žigosao sam ga večnom sramotom; eluo maculam flagitiorum – skidam sramotu bičevanjem; suspicio maculam – izlažem se sramoti; 4) tačka in ipsis quasi maculis terrae ubi habitatur – u takoreći tačkastim mrljama zemlje gde žive; 5) očica u mreži reticulum minutis maculis – mreža sitnih očica/rupica măcŭl/o,-avi etc., v. I (macula) – 1) uprljati maculavit ferrum sanguine – uprljao je mač krvlju; 2) zagaditi maculant terram tabo – zagađuju tle usirenom krvlju; 2) osramotitimaculavit belli gloriam turpi morte – osramotio je svoju ratnu slavu ružnom smrću măcŭlōs/us,-a,-um, a. (macula) – 1) prljav vestis maculosa – uprljana haljina; 2) pegavlynx m. – pegavi ris; 3) sramotan senator m. – nečasni senator; m. nefas – neprirodan greh mădĕ/făcĭo,-fēci, factum,-ĕre, v. III – 1) o/vlažiti, po/kropiti sanguis madefecit herbas – krv je kropila travu; 2) ogreznuti Graecia madefacta sanguine – Grčka je ogrezla u krvi măd/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) o/vlažiti; pokropiti vino mandebant parietes – zidovi su pokropljeni vinom; 2) prožeti maduit metu – znoj ga je prožeo od straha; 3) sudor madns –graške znoja; 4) omekšati, obariti; 5) nabrizgati, zasititi simulacra madent arte
– likovi izvajani umetnički; is medet sermonibus socraticis – nabrizgan je sokratovskim frazama; 6) opiti se măd/esco,-ŭi,-ĕre, v. III (madeo) – skvasiti, pokvasiti; omekšati mădĭde, adv. – 1) mokro, vlažno, namočeno; 2) madide madeo – ja sam trešten pijan mădĭd/us,-a,-um, a. – 1) mokar, vlažan fasciculus epistolarum totus aquâ madiddus – svežanj pisama potpuno je mokar; capilli madidi – mokra kosa; 2) pijan m. vino – opijen vinom; 3) razmekšan, krhak; 4) prepun măd/or,-ōris, m. – mokrina, vlaga Maeand/er-i, m. (Maeandros) – reka u Joniji čuvena po brojnim krivinama >meandrirati Maecen/as,-ātis, m. – ime rimskog plemena iz Etrurije, najpoznatiji Caius Cilnius M. bio prijatelj imperatora Avgusta i zaštitnik Horacija i Vergilija > mecena – zaštitnik Maen/as,-ădis, f. (Μαινάς) – «besna», menada, bahantkinja, žena u verskom sanosu maer/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II (moer/eo,-ŭi,-ēre, v. II) – žaliti, tugovati m. meo incommodo/eius eventu – ožalošćen sam svojim nevoljama/njegovim slučajem; fletus moerens – suze žalosti; nihil proficitur maerendo – ništa se ne postiže žaljenjem; maeret mortem filii/casum – žali smrt sina/slučaj maer/or-ōris, m. – tuga, jad, ojađenost maeste, adv. (maestĭter) – žalosno, ožalošćeno maest/us,-a,-um, a. (moereo) – 1)tužan, ožalošćen senex/vultus m. – tužan starac/tužno lice; maestior fortunâ publicâ quam suâ – ožalošćeniji je nesrećom društva nego svojom; 2) korotan vestis maesta – korotna haljina; ara maesta – žrtvenik podignut u čast umrlog;avis maesta – zloguka ptica māgālĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – nomadski šatori măgĭc/us,-a,-um, a. (magus) – čaroban, očaravajući, magijski artes magicae – magijske veštine; dii magici – bogovi koji se zazivaju prilikom proklinjanja măg/is¹,-ĭdis, f. (μαγίς) – zdela, činija, ranjir măg/is²,adv. u komparativu (mage)(pozitiv:valde, magnopere; superlativ: maxime) – 1) više, u većoj meri; 2) veoma m. ncessarius – veoma potreban; m. admiror neminem –nikoga ne obožavam više [od nje]; fortius et m. nostro more – još više ojačan našim običajem; etiam, longe, multo mage – još mnogo više; solito mage – više nego obično;magis et magis – sve više i više; 3) non (neque) magis quam – a) ne veći od (jednako veliki) neque id mage imperio quam iustitiâ consecutus est – vlast i pravo se poštujuu jednakoj meri; b) ne manji od (jednako mali kao) animus, qui in morbo aliquo est, non mage sanus est, quam id corpus, quod in morbo est – bolestan duh nije manje
zdrav od bolesnog tela; 4) pleonastično (sa komparativima); 5) magis minusque (magis ac minus) –manje-više; 6) radije, pre măgist/er,-tri, m. (magnus) – 1) upravnik, zapovednik, vožd m. populi – vođa naroda (diktator); m. equitum – zapovednik konjice; m. sacrorum – episkop; 2) m. societatis (in societate) – starešina udruženja; pro magistro – zamenik direktora; 3) m. elephanti –vođa slona; 4) m. pecoris – pastir; 5) m. navis – kapetan broda; 6) m. morum – cenzor; m. coenandi/bibendi – priređivač gozbe; 6) učitelj magister dixit – učitelj je rekao [u to nema sumnje]; ludi magister – nastavnik; uti magistro volo – želim biti učitelj(em); pueri exercentur apud magistrem – dečaci vežbaju kod učitelja; m. artium/religionis/virtutis –učitelj veština/vere/vrline; 7) vođa, ideolog, savetnik dux et m. ad templum despoliandum – vođa i ideolog opustošenog hrama măgistĕrĭ/um,-ĭi, n. (magister) – 1) dužnost, posao vođe/zapovednika/učitelja; 2) vodstvo, nadzor; morum m. – cenzura, kontrola măgistr/a,-ae, f. (magister) – 1) upravnica; 2) učiteljica vita rustica parsimoniae, diligentiae, iustitiae m. est – seoski život je učiteljica štedljivosti, vrednoće i pravičnosti măgistrāt/us,-us, m. (magister) – 1)vlast, uprava magistratus et imperia – civilna i vojna vlast; 2) dužnost, služba m. ineo – stupam na dužnost; abeo magistratu – napuštam službu; abdico magistratum (abdico me magistratu) – dajem ostavku; magistratum habeo/ gero/obtineo – imam/vršim/dobijam položaj; in magistratu sum – ja imam vlast;magistratum ei abrogavit – ukinuo mu je vlast (zgacio ga je); continuo magistratum –nastavljam da vršim vlast; 3) lice koje vrši vlast, državnik, vlada adiit magistratum senatumque eorum – išao je u njihovu vladu i senat magnănĭmĭt/as,-ātis, f. – velikodušnost, širokogrudost, plemenitost magnănĭm/us,-a,-um, a. velikodušan, plemenit, širokogrud vir m. – plemenit/hrabar čovek magn/es,-ētis, m. (μάγνης) – magnet magnes trahit ferrum – magnet privlači gvožđe magnēt/is,-ĭdis, a. – magnetan, magnetičan magnĭdĭc/us,-a,-um, a. (magnus+dico) – veliki na rečima, hvalisav magnĭfĭce, adv. (magnificentius, magnificentissime) – 1) raskošno, čarobno, sjajnomagnificissime consulatum gessit – vršio je vlast na najbolji mogući način; magnifice vincit – odneo je veličanstvenu pobedu; 2) hvalisavo, razmetljivo, visokoparno, gordo magnifice loquatur de bello – razmetljivo govori o ratu; m. incedo – gordo koračam; magnĭfĭcentĭ/a,-ae, f. (magnificus) – 1)raskošnost, plemenitost; 2) sjaj, raskoš m. villarum – raskoš vila; m. epularum – raskoš đakonija; m. liberalitatis – raskošna
darežljivost; populus romanus odit privatam luxuriam, publicam magnificientiam diligit –Rimljani su mrzeli privatnu raskoš, cenili društveni sjaj; 3) hvalisavost, gordost magnĭfĭc/o,-avi, etc., v. I – visoko ceniti; poštovati magnĭfĭc/us,-a,-um, a. – 1) veličanstven, uzvišen, sjajan vir m. – sjajan/uzvišen čovek;animus excelsus et m. – uzvišen i sjajan duh; elegans, non m. – zgodan, [ali] ne sjajan; 2) razmetljiv, hvalisav, gord miles m. – hvalisav vojnik; 3) raskošan res gestae amplae et magnificae – veliki i sjajni podvizi; magnificum genus dicendi – raskošan način izražavanja; magnifica aedilitas – sjajna plemenitost; decretum magnificissimum – veoma dobra odluka; 4) hvalisav, razmetljiv magnĭlocquentĭ/a,-ae, f. – visokoparan govor, hvalisavost, razmetljivost magnĭlŏcqu/us,-a,-um, a. (magnus+loquor) – hvalisav, veliki na rečima magnĭtūd/o,-ĭnis, f. (magnus) – 1) veličina, obim metior magnitudinem mundi/solis – merim obim sveta/sunca; m. corporum/fluminis/silvae – veličina telâ/reke/šume; m. itineris – dužina puta; 2) brojnost, mnoštvo m. copisarum – brojnost vojske; 3) iznos m. pecuniae/aeris alieni – iznos novca/duga; 4) subita fluminis m. – visok vodostaj reke;annus insignis aquarum magnitudine – godina čuvena po visokim vodama/poplavama; 5)m. dierum – dužina dana; 6) značaj, stepen m. periculi/odii – stepen opasnosti/mržnje; m. rerum gestarum – veličina podviga; 7) m. animi – velikodušnost, širokogrudost; m. ingenii – stepen hrabrosti; m. reipublicae/nominis romani – veličina republike/rimskog imena magnŏpĕre, adv. (magno opere, maiore/magis opere, maximopere/ maximo opere) – 1) veoma m. volo/desidero – jako želim/priželjkujem; 2) maximo opere indigne ferentes– drže se veoma nedostojno; 3) (u negativnim rečenicama) baš, zapravo nihil m. dicendum est – ništa zapravo nije rečeno; nulla m. exspectatio est – baš ništa ne može da se očekuje;haud m. plebem moveo – baš nikad ne podstičem rulju; 4) željno, poletno, uporno m. eum evocabant – uporno su ga zvali da izađe magn/us,-a,-um, a.(maior, maximus) (μέγας) – I (pozitiv) 1) veliki, obiman, prostran, širok, visok, dug magna est enim vis humanitatis – velika je vaistinu snaga ljudske prirode; maximum oppidum/iter/mare – veoma veliki grad/veoma dug put/veoma široko more; m. homo – krupan čovjek; homo magno corpore – golem čovek; magna domus – velika kuća; m. mons – veliko brdo; acervus m. – velika gomila; magnae aquae bis eo anno fuerunt – te su godine dvaput bile velike poplave; magnum opus – glavno delo;magnus liber, magnum malum – velika knjiga, velika muka; 2) buran, nemiran mare magnum – nemirno/uzburkano more; 3) brojan, zamašan, ogroman m. numerus – veliki broj; m. numerus frumenti – velika količina žita; magnae divitiae – zamašno bogatstvo; 4) značajan, važan; 5) moćan, silan, strašan, jak, snažan,
žestok magni nominis umbra –senka velikog imena; magnos homines virtute metimur, non fortuna – velike ljude merimo vrlinama a ne srećom; bellum/periculum magnum et difficile – strašan i težak rat/opasnost; 6) plemenit, divan, sjajan magna eloquentia – sjajna rečitost; magna res gestae – sjajan podvig; Iupiter optimus maximus – najbolji sjajni Jupiter; homo propter summam nobilitatem et polentiam singularem magnus – po plemenitosti i posebnim sposobnostima veliki čovek; 7) magna infamia/invidia – velika sramota/zavidnost;magnum odium/gaudium – velika mržnja/radost; 8) quod maius est – štaviše, ne samo to nego i; magna verba/sermones – velike reči; magna loquatur – govori krupne reči; 9)magna vox – krupan glas; 10) magnum me faciam – busam se u grudi; II (komparativ i superlativ) 1) frater (natu) maior – stariji brat; maximus natu e filiis – najstariji od braće;revereor maiores natu – poštujem starije; maiores natu – starešine, senatori; maior herus – otac; [minor herus – sin]; 2) maior [quam] triginta annos natus – stariji više od trideset godina; biennio quam nos maior – dve godine stariji od mene; 3) maior – ranije; maior e longitudo reverentia – poštovanje [biva] veće sa odstojanjem; maior pars meliorem vincit – veći deo je pobedio bolji [deo]; 4) sum magno/maximo natu – veoma sam star; 5)magno/maximo – skupoceno magni sum apud eum – kod njega sam na visokoj ceni;magni (maximi) illud facio/aestimo – to visoko cenim; magno/maximi emo/vendo –skupo kupujem/prodajem măgŭdăr/is,-is, f. (μαγύδαρις) – struk, vlat, stabljika măg/us,-i, m. (μάγος) – mag, čarobnjak disciplina magorum – učenje čarobnjaka Mai/a,-ae, f. – Maja, kćerka Atlasa i Plejone, Hermesova/Merkurova mati maiāl/is,-is, m. – 1) uškopljen krmak; 2) pogrdna reč za čoveka, svinja maiest/as,-ātis, f. – uzvišenost, visost, moć, čast, veličanstvo m. deorum/consulis/iudicis – veličanstvenost bogova/konzula/sudije; minuit maiestatem populi romani – umanjio je dostojanstvo rimskog naroda; deminutio maiestatis – opadanje dostojanstva; m. loci –raskošan/uzvišen položaj mesta maiōr/es,-um, m. (pl.) – preci dignissimus maioribus suis – dostojanstveniji od svojih predaka; Mai/us,-a,-um, a. – 1) majski; mensis Maius – mesec maj; Calendae Maiae – majske kalende maiuscŭl/us,-a,-um, a. (dem. od maior) – 1) oveći, poveći, malo veći; 2) postariji mulier maiuscula – postarija žena; 3) priličan, poveliki cura maiuscula – prilično velika briga/muka māl/a,-ae, f. – gornja vilica, jagodična kost, jagodica
mălăcĭ/a,-ae, f. (μαλακία) – zatišje, vreme bez vetra tanta subito m. et tranquillitas exsistit – neočekivano zavlada veliko zatišje i mir mălăciss/o,-avi, etc. v. I (μαλακίξω) – mekšati, omekšati mălăc/us,-a,-um, a. – mekan, vitak, savitljiv mălĕ, adv. (peius, pessime) – 1) loše, zlo m. olet – smrdi [loše miriše]; fecit m. ei – zlo mu je učinio; m. loquatur – loše govori; m. dixit ei – naružio ga je; m. vellet ei – mrzeo ga je; m. habet – nerado prihvata; hoc m. habet me – to me ljuti; m. mihi fit (est) – to me ljuti; m. (pessime) agitur cum eo – loše (zlo) postupaju s njim; 2) nepovoljno m. vixit – zlo [naopako] je živeo; male parta male dilabuntur – [što je]zlim načinom stečeno propada mălĕdĭc/ax,-ācis, a. – zloguk, zao, zloban, podrugljiv, koji opada, ružno govori o drugom mălĕdĭce, adv. (maledicus) – zlobno, ružno maledice dico de absentibus – ružno govorim o drugima mălĕ/dīco,-dixi,-dictum,-ĕre, v. III – ružno govoriti o, izrugivati se, panjkati, vređati mălĕdictĭ/o,-ōnis, f. – poruga, kleveta m. nihil habet propositi praeter contumeliam – kleveta nema druge svrhe nego samo da uvredi mălĕdictĭt/o,-avi, etc., v. I – klevetati, vređati mălĕdict/um,-i, n. – uvredljiva/ružna reč maledicta in eum dico – upućujem mu uvrede; eum maledictis vexat – on ga uvredama ljuti; inter se certant maledictis – oni vređaju jedan drugoga mălĕdĭc/us,-a,-um, a. (maledicen/s,-tis) – uvredljiv, podrugljiv, klevetnički homo m. –čovek sklon uvredama mălĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III (male facio) – učiniti zlo/štetu/povredu mălĕfact/um,-i, n. – zlodelo, zločin malefacta condono lubidini eius – opraštam mu strastvene prestupe mălĕ/fĭcĭ/um,-ĭi, n. (malefacio) – 1) zločin, zlodelo m. fecit/commisit – počinio je zlodelo; m. admisit – priznao je zločin; corrupit vetera beneficia maleficiis – zlodelima je pokvario ranija dobra dela; persequatur maleficia – nastavlja da čini zlo; sine ullo maleficio per provinciam iter faciunt – putuju po provinciji ne nanoseći nikakvo zlo; 2) prevara, podvala, majstorija, čini, vradžbina mălĕfĭc/us,-a,-um, a. – 1) bezbožan, zao, opak homo m. – zao/opak čovek; malefici mores – zli običaji; 2) gnusan, podao; 3) štetan; 4) malefic/us,-i, m. – a) zločinac; b) veštac, čaroobnjak; c) maleficissimi – najokoreliji zločinci mălĕsuād/us,-a,-um, a. (male+suadeo) – zao, koji navodi na zlo, zavodnički; malesuada fames – glad jezao savetodavac
mălĕvŏlen/s,-tis, a. = malevolus – zao,zlonameran mălĕvŏlentĭ/a,-ae, f. – 1) zla volja, zla namera; 2) mržnja, neprijateljstvo; 3) zluradostm. et invidia – zluradost i zavist; m. hominum in me – mržnja ljudi prema meni; animus nullâ in ceretos malevolentiâ suffusus – duh nedirnut mržnjom drugih mălĕvŏl/us,-a,-um, a. (malevolentior, malevolentissimus) – 1)zao, zlonameran, neprijateljski m. ei – zao prema njemu; malevoli de me sermones – neraspoloženi prema mom govoru; 2) neprijatelj, zavidljivac mal/i,-ōrum, m. (pl.) (malus) – pokvarenjaci, demagozi mālĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a.(malum+fero) – koji rađa jabuke māligne, adv. (malignus) – 1) zloćudno, zlonamerno loquatur m. – zlonamerno govori; 2) jedva m. senatus in unum diem suplicationes decrevit – senat je škrto prineo žrtve u jednom danu; m. laudo – škrto hvalim; 3) malo maligne apertus – malo odškrinut mālignĭt/as,-ātis, f. – 1) zlo, zloća, zloćudnost naturalis m. – prirodna zloćudnost; 2) zla narav, mržnja, zavist cupiditas accensa est malignitate Patrum – zapaljena strast je prokletsvo očeva mālign/us,-a,-um, a. (malus+gigno) – 1) zao, zloćudan, loše sazdan m. homo – zao čovek; collis m. – neplodan breg; 2) nenaklonjen, nepovoljan, neprijateljski; 3) štetan; 4) škrt m. in laudando – škrt u pohvalama; 5) sitan, beznačajan fama maligna – sitna (prolazna) slava mālĭtĭ/a,-ae, f. (malus) – zloba, pakost, pizma id olet malitiam – miriše na pakost/zlobu; ujdurma, podvala mālĭtĭōse, adv. – zlobno, pakosno m. facio – zlobno postupam; malitiosius rem gero – pakosnije se odnosim mālĭtĭōs/us,-a,-um, a. – zao, pakostan, podao, pokvaren homo m. – zao čovek; nimis calida et malitiosa iuris interpretaio – veoma vešto i pakosno tumačenje zakona mallĕŏl/us,-i, m. (dem. od maleus) – 1) mali čekić; 2) pelcer; 3) goruća strela mallĕ/us,-i, čekić, toljaga, malj m. libratus – uravnoteženi čekić māl/o, mālŭi, malle (magis+volo, mavolo) –1) više želeti malui eam – nju sam više želeo; maluit servire quam pugnare – radije je bio sluga nego da se bije; malo hic primus quam Romae secundus esse – radije prvi ovde nego drugi u Rimu; malo mori quam foedari – više volim da umrem nego da budem uvređen; se metui quam amari malunt –više vole da ih se boje nego da budu voljeni; multo/haud malo – radije bih/ nipošto ne bih;esse quam videri bonus malebat – više je voleo da bude nego da izgleda dobar; 2) abl.umesto quam: malo conditiones armis – radije sporazumom nego oružjem; 3) pleonastično sa potius, magis: magis vincere quam imperare malo – radije
pobediti nego zapovedati; 4)m. ei – želim mu sve najbolje; mălŏbăthr/on,-i, n. (μαλόβαθρον) – 1) jedna indijska biljka; 2) ulje i mast koji se dobijaju iz nje măl/um¹,-i, n. – 1) zlo, nesreća, nevolja, nužda, patnja, muka, mučenje malum necessarium – nužno zlo; divitiae materies omnium malorum – bogatstvo je osnova svakog zla; opes irritamenta malorum – bogatstvo podstiče [sve vrste] zla; m. inopinatum – neočekivana nevolja; mala civilia – društvene nevolje; fugio maius malum – bežim od većeg zla; malum externum – rat; malo reipublicae – na nesreću republike; m. habebis, si – zlo će te snaći, ako; 2) zlodelo, zločin; 3) nedostatak, mana bona malaque corporis –vrline i mane tela; 4) quae, malum, est ista audacia? – dođavola, kakva je to drskost? māl/um²,-i, n. (μάλον) – jabuka i svako drugo košpičasto voće ab ovo usque ad mala – od početka do kraja [Rimljani su počinjali gozbu jajima a završavali jabukama] māl/us¹,-i, f. – stablo jabuke māl/us²,-i, m. – jarbol erigo/scando malos – dižem/penjem se na jarbole; malum in circo instabilis decidit – nestabilni jarbol je pao măl/us,-a,-um, a. (peior, pessimus) – 1) loš homo m. – loš čovek; exemplum malum – loš primer; malam opinionem habeo de eo – imam loše mišljenje o njemu; m. exitus – loš ishod; mulier non mala – dobra žena; m. sutor/poeta/versus – loš obućar/pesnik/stih;2) zao homo m. – zao čovek; 3) nazadan mores mali – nazadni običaji; 4) propao, upropašten; 5) štetan, opasan, poguban artes malae – pogubne veštine; 6) ružan dolus m. –ružna/prljava podvala; mala libido – gadna strast; mala lingua – pogan jezik; aetas mala –ružno doba (starost); carmen malum – ružna pesma (rugalica); 7) neprijatan; 8) bedan, jadan, kukavan; 9) conscientia mala – nemirna/nečista savest; 10) zloguk mala avis –zloguka/ zloslutna ptica; malum auspicium – zloslutan znak; 11) mala fide – zlonamerno malv/a,-ae, f. – 1) macina trava; 2) crveni slez mămill/a,-ae, f.(mammŭl/a,-ae, f.) – 1) bradavica; 2) vodovodna cev mamm/a,-ae, f. – 1) dojka, sisa; vime dat puero mammam – daje dečaku sise; puer appetit mammam – dečak čezne za sisom; viris ad ornatum datae sunt mammae et barba – ljudima su sise i brada dati kao ukras; suibus mammarum data est multitudo – mnoge je dojila; 2) pupoljak na drvetu mammĕāt/us,-a,-um, a. (mammōs/us,-a,-um, a.) – prsata, sisata, sa velikim grudima mānābĭl/is,-e, a. (mano) – prodoran frigus manabile – prodorna hladnoća man/ceps,-cĭpis, m. (manus+capio) – 1) kupac m. hominis nobilissimi fit Chrysogonus –Hrisogonos je kupio [bio kupac] tog plemenitog čoveka; 2) preduzimač,
preduzetnik m. operis – preduzimač posla; 3) posrednik m. operarum – čovek koji kupi radnike da bi ih uz dobit ustupio drugome mancĭpātĭ/o,-ōnis, f. (mancĭpāt/us,-us, m) (mancipo) – kupovina mancĭpĭ/um,-ĭi (mancipi), n. – 1) zvanična kupovina lex mancipii – ugovor o kupoprodaji; 2) puno pravo posedovanja; neprkosnovena/inokosna vlast do/accipio illud mancipio – prodajem/kupujem to; sum in mancipio eius – u njegovoj sam vlasti; res mancipi – stvar na koju je po rimskim zakonima neko imao puno pravo vlasništva; 3) rob stečen zvaničnom/javnom kupovinom mancipia argento parata – robovi kupljeni za novac mancĭp/o,-avi, etc. (mancup/o), v. I (manceps) – 1)predati u zakonit posed [javnom kupovinom]; m. servos – prodajem robove; 2) mancipatus luxuri et desideriae – rob uživanja i želja manc/us,-a,-um, a. – 1) sakat m. et omnibus membris captus et debilis – sakat i potpuno nesposoban da se služi udovima; manci et debiles – sakati i nesposobni; 2) nemoćan, slab, nesposoban mandāt/or,-ōris, m. (mando) – 1) poslodavac, starešina koji daje zadatke potčinjenima; 2) neko ko skuplja lažne optužbe mandāt/um,-i, n. (particip od mando) – 1) zadatak m. procuro – izvršavam zadatak; 2) obaveza negligit mandata – zanemario je obaveze; 3) poruka recipio/accipio mandata ab eo – primam/prihvatam poruku od njega; 4) mandat mitto legatos cum mandato – šaljem izaslanike sa mandatom mandāt/us,-us, m. (samo u ablativu sing.) – po zadatku/naređenju mandatu meo – po mojoj zapovedi; mandatu Sulae – po naređenju Sule mandĭbul/a,-ae, f. – donja vilica mand/o¹,-avi, etc., v. I (= in manud do) – 1) dati u zaadatak, narediti mandavit filio quae illum tecum colloqui – rekao sam [dao sam u zadatak] sinu da razgovara s tobom; res mandata – naređenje; 2) predati, poveriti mandavit hordea sulcis – poverio je ječam brazdama [posejao je]; mandavit ei magistratum – poverio mu je upravu; 3) mandavi illud memoriae/meni/animo – poveravam to pamćenju [urezujem u svest]; mando cogitationes literis – predajem misli slovima [zapisujem]; 4) reći, izjaviti, objaviti; 5)mando me fugae – dajem se u bekstvo [bežim] man/do²,-ndi,-nsum,-ĕre, v. III – žvakati, jesti dentibus in ore constructis manditur cibus – jede hranu zubima nagomilanim u ustima; mandit humum – jede zemlju [gine] mandr/a,-ae, f. 1) štala; 2) stado mandrăgŏr/as,ae, m. (μανδραγόρας) – omamljujuća/uspavljujuća biljka, mandragora
mandūc/o,-āvi,etc., v. I – jesti, žvakati mandūc/us,-i, m. – izjelica, poguzije, pajaco māne, (nepromenljiva imenica, abl. od mani) – jutro, svanuće mane erat – svanu se; a primo m. – čim svane, zorom; a mane diei – od ranog jutra; multo mane – pošto se odjutrilo, kasnije u toku jutra; bene m. – veoma rano; hodie m. – jutros; cras m. – sutra ujutru măn/ĕo,-si,-sum,-ēre, v. II – 1) ostati, zadržati se m. domi – ostajem kod kuće; m. ad exercitum totam hiemem – ostajem kod vojske cele zime; m. in patria/uno loco – ostajem u otadžbini/u istom mestu; 2) manetur – ostaje se [noći se]; apud me cum tuis maneas –ostaješ sa svojima kod mene; non manebit extra domum patris – nije noćivala van očeve kuće; 3) maneo in eo quod convenit – ostajem pri onome što je dogovoreno; m. in pactione/in societate /in officio/in sententia – ostajem pri dogovoru/u društvu/u službi/pri mišljenju; m. promissis – držim obećanje; 4) m. in vita – živ sam; nihil semper suo statu manet – ništa zauvek ne ostaje u istom stanju; dolor plures dies manebat – bol se zadržao više dana; dummemoria rerum romanorum manebat – još je živo pamćenje rimske istorije; munitiones integrae manebant – utvrđenja su još cela; maneat ergo, quod turpe sit, numquam utile esse – drži se, dakle ono što je ružno a nikad ono što je korisno; 5) ingenia senibus manteant – starci zadržavaju svoje umne sposobnosti; 6) čekati, očekivati omnes una manet nox – sve čeka jedna noć [smrt]; maneo adventum eius –očekujem njegov dolazak; plausor manet aulaea – aplaudiram dok se zavesa ne digne măn/es,-ĭum, m. (pl.) – 1) duše umrlih koje su obožavane kao božanstva; 2) duhovi, utvare, sablasti expio manos mortuorum – [ritualom] odvraćam duše umrlih; 3) lešsepulcra diruta omnium manes nuditi – razvaljeni grobovi sa obaženim leševima; 4) podzemni svet mang/o,-ōnis, m. – trgovac koji doteruje (i falsifikuje) robu mănĭc/ae,-ārum, f. (pl.) – 1) dugi rukavi na tunici; 2) manžete; 3) rukavice; 4) lisice mănĭcat/us,-a,-um, a. – sa rukavima, što ima rukave mănĭfestārĭ/us,-a,-um, a. = manifestus mănĭfeste, adv. (manifesto) – otvoreno, belodano, očigledno, naočigled tota res a me m. deprehensa – sve sam svojim očima video mănĭfest/o,-avi,etc., v. I – obelodaniti, pokazati manifestat gratam voluntatem – pokazuje dobru volju mănĭfest/us,-a,-um, a. – 1) jasan, očigledan res manifesta – jasna stvar; crimen/ pecatum/scelus manifestum – očigledan zločin/greh/prestup; 2) ispoljen, vidljiv m.
doloris – jasanznak bola; m. vitae – vidljiv znak života; 3) uhvaćen na delu m. sceleris – jasan dokaz zločina mănĭpŭlār/is,-e, a. (manipulus) – odeljenski, koji pripada istom odeljenju/desetini mănĭpŭlārĭ/us,-a,-um, a. – vojnički, što pripada prostom vojniku mănĭpŭlāim, adv. – grupno, po grupama mănĭpŭl/us,-i, m.(manus) – 1) rukovet; 2) grupa; 3) odeljenje/desetina mann/us,-i, m. (galska reč) – mali galski konj mān/o,-avi, etc., v. I – 1)teći, mlaznuti, šikljati cruor manat – krv šiklja; 2) širiti se aer manat per maria – vazduh se preko mora širi; multa a luna manant – velika svetlost se širi od meseca; 3) brizgati, nabrizgati simulacrum manat multo sudore – kip se mnogo znoji; culter manans cruore – nož s kojeg kaplje krv; 4) manat lacrimas – lije/proliva suze; 5) postati, poticati omnis honestas manat a patribus quatuor – poštenje svih potiče od četiri oca; peccata manant ex vitiis – grehovi potiču iz mana; a Socrate haec omnis philosophia manavit – filozofija svih filozofa ima poreklo u Sokratu; 6) širiti se, prostirati sefama/rumor manat totâ urbe – fama/glas se širi po celom gradu; fidei bonae nomen manat latissime – glas o vernosti ide daleko mansĭ/o,-ōnis, f. (maneo) – 1) boravak m. Formiis – boravak na F.; 2) privremeni boravak m. in vita – boravak u životu; 3) prenoćište; jednodnevno putovanje, konačište manstūt/or,-ōris, m. (manus+tueor) – zaštitnik mansuē/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III – 1) ukrotiti, pripitomiti uri mansuefieri possunt – divlji bikovi mogu se pripitomiti; mansuefecit animalia – pripitomio je životinje; 2) civilizovati, vaspitati mansuefecit homines – civilizovao je ljude mansu/esco,-ĕre, v. III (manui+suesco) – 1)pripitomiti, ukrotiti buculi mansuescunt –[divlji] junci se krote; 2) oplemeniti tellus mansuescit arando – zemlja se oranjem oplemenjuje; fructus mansuescit – voće se oplemenjuje; 3) ublažiti humor manuescit – tečnost/sok se razblažuje mansuēte, adv. – pitomo, krotko m. fero fortunam – krotko pod/nosim sudbinu; animus imperio m. obediens erat – duša se krotko pokoravala zapovedima mansuētūd/o,-ĭnis, f. – krotkost, blagost, pitomost clementia et m. nostri imperii, morum, animorum – dobrota i pitomost naše vlasti, običaja, duhova mansuēt/us,-a,-um, a. (mansu/es,-is/etis, a.) – 1) pitom, ukroćen, pripitomljen sus mansueta – pripitomljena krmača; 2) mulum mansuetum – manje opasna mazga; ira mansueta – blaži gnev; litora mansuatia – pristupačnije obale; 3) uglađen, blag, pokorancivis m. – uglađen građanin mantēl/e,-is, n. (manus) – ubrus, ručnik; stolnjak mantēl/um,-i, n. (mantell/um,-i, n.) – 1) mantija, mantil; 2) guber, kabanica
mantĭc/a,-ae, f. – 1) bisage; 2) dvodelna torba koja se nosi na oba ramena mant/o,-avi, etc., v. I (maneo) – čekati, iščekivati mănŭāl/is,-e, a. – ručni, što može da se uzme u ruku lapis m. – umetaljka, kaen koji se baca rukom mănŭāl/e,-is, n. – 1) ručka, drška, držak, rucelj, povraz, rukohvat; 2) futrola za svitak mănŭbĭ/ae,-ārum, f. (pl.) (manus) – 1)novac od prodaje ratnog plena; 2) ratni plen; 3) pljačka, nezakonita dobit; 4) (kod augura) tres manubiae – trivrste udara groma mănŭbĭāl/is,-e, a. – što se odnosi na plen, dobit, pljačku pecunia m. = manubiae mănŭbĭārĭ/us,-a,-um, a. – što donosi plen, dobit amicus m. – prijatelj koji nosi dobit mănŭbrĭ/um,-ĭi, n. (manus) – rukohvat, balčak trulla excavata manubrio aureo – zdela iskopana zlatnim balčakom; eximo ei manubrium e manu – izbijam mu mač iz ruku (lišavam ga zgodne prilike>) mănŭlĕ/a,-ae, f. – dugi rukav mănŭlĕārĭ/us,-ĭi, m. – krojač koji pravi duge rukave; mănŭlĕāt/us,-a,-um, a. – sa dugim rukavima mănŭmissĭ/o,-ōnis, f. – rukopoloženje = oslobođenje roba mănŭ/mitto,-mīsi,-missum,-ĕre, v. III – osloboditi m. servum – oslobađam roba mănŭprĕtĭ/um,-ĭi, n. (manus pertium) – nadnica, plata za rad; m. in auro – nadnica u zlatu (plaćena zlatom); m. eversae civitatis – plata za rušenje grada măn/us,-us, f. 1) ruka sumo vas in manus – uzimam vazu u ruke; de (e) manibus pono/ depono/dimitto/emitto librum – iz ruku o/stavljam/puštam/šaljem knjigu; tollo manus –dižem ruke; eius rei causa manum non verto – ni prstom neću da mrdnem za njega; teneo librum in manu – držim knjigu u ruci; manu teneo – držim u ruci [znam sigurno]; accipio literas manibus – primam pisma rukama; appono manus ad os – prinosim ruku/prst ustima (ćuti!); significo manu – dajem znak rukom; 2) oratio est in manibus – govor je gotov/spreman; 3) manus affero mihi – dižem ruku na sebe; 4) habeo eam in manibus –nosim je na rukama [veoma mi je draga]; 5) manum de tabula – [nosi] ruku sa stola;manus manum lavat – ruka ruku mije; de manu in manum – od ruke do ruke; per manus trado – predajem iz ruke u ruku; religiones per manus traditae – vere koje se prenose sa oca na sina; per manus traho – vučem za ruke; 6) omnia sunt inter manus – to je očigledno/jasno; sub manu – pod rukom [blizu];7) prae manu sum – pripremljen sam; sum ad manus – spreman sam/stojim na raspolaganju; 8) manus do – priznajem da sam pobeđen; 9) do ei manus – pomažem mu; 10) manibus pedibusque conor – zapinjem iz petnih žila; 11) manu fortis/ promptus – hrabar; 12) manum (manus) conserunt/conferunt – biju se šakama; res iam ad manus venerat – došlo je do fizičkog obračuna; 13) habeo in manibus opus
magnum – radim na glavnom delu; liber mihi est in manibus – radim na knjizi; manu victum quaero – od ručnog rada (umetnosti) živim;arbor manu sata – drvo rukom posađeno; prima/ultima manus operis – prva/poslednja ruka dela; 14) rukopis cognovit et signum et manum suam – prepoznao je i svoj potpis i rukopis; 15) ruka u igri kocke/karata; 16) ubod u mačevanju; 17) haec non sunt in manu nostrâ – to nije u našoj ruci [ne zavisi od nas]; 18) grupa, rulja, četa, vojska manus coniuratorum – grupa zaverenika; manus facio/conduco/dissipo –kupim/vodim/raspuštam četu; 19) prednje noge kod životinja; 20) surla kod slona manus elephantis data est – slon je pružio/dao surlu măpālĭ/a,-ĭum, n. (pl.) (=magalia) – kolibe, nomadski šatori mapp/a,-ae, f. – 1) platno, tkanina; 2) ubrus, servieta Mărăth/on,-ōnis, m. (Μαραθών) – naselje na istočnoj obali Atike Mărăthōnĭ/us,-a,-um, a. – maratonski mărăthr/um,-i, n. (mάραθρον) = feniculum, vrsta povrća marcĕ/o,-ēre, v. II – 1) u/venuti, postati uveo; 2) razleniti se, otupeti corpus marcet annis – telo vene godinama; homines marcent luxuria, vino, epulis – ljudi otupljuju od izobilja, vina, gozbi marc/ĕsco,-ĕre, v. III – venuti, slabiti eques marcesci otio – konjanik se razleni dokolicom marcĭd/us,-a,-um, a. – uveo, opušten, tup, lenj marc/or,-ōris, m. – uvelost, tupost, opuštenost, nemoć măr/e,-is, n. – 1) more m. vastum et apertum – široko i otvoreno more; m. profundum et immnsum – duboko i ogromno more; terrâ marique – kopnom i morem;mari – morem;mare coelo miscit – digao je dreku do neba; maria et montes pollicetur – obećje [zlatna] brda i doline; fundit aquas in mare – prisipa vodu u more; 2) morska voda vinum maris expers – nemešano vino; 3) m. superum – Jadransko i Jonsko more; m. inferum –Etrursko more; m. externum – Atlanski okean; m. nostrum/internum – Sredozemno more; 4) m. clausum – zatvoreno more [pod tuđom dominacijom]; m. liberum – slobodno more margărĭt/a,-ae, f. – biser omnis ornatus margaritarum – svi ukrašeni biserom;margaritas ante porkos – [bacati] biser pred svinje margĭn/o,-avi, etc., v. I (margo) – obrubiti, snabdeti ivičnjakom marginavit viam – put je snabdeo ivičnjakom marg/o,-ĭnis, m. – 1)ivica, rub m. scuti – ivica štita; m. terrarum – kraj sveta; 2) mrginj, međa, granica m. imperii – granica imperije; Mărīc/a,-ae, f. – italska nimfa, Latinusova mati
mărīn/us,-a.-um, a. (mare) – morski humor/aestus/monstrum m. – morska voda/plima/ neman; Venus marina – Afrodita iz mora postala mărisc/a,-ae, f. – vrsta krupnih smokava mărīt/a,-ae, f. (maritus) – supruga mărĭtĭm/us,-a,-um, a. (mare) – 1) morski navis maritima – morski brod; ora maritima – morska obala; praedo m. – gusar; 2) primorski oppidum maritimum – primorski/lučki grad; 3) pomorski civitas maritima – pomorska država; homones maritimi – pomroci, moreplovci; bellum maritimum – pomorski rat; 4) maritim/a,ōrum, n. (pl.) – primorje mărīt/o,-avi, etc., v. I (maritus) – 1) udati m. filiam – udajem kćer; 2) (životinje, uvek u pasivu) páriti se sus maritur – krmača se pari; ulmi vitibus maritantur – loz se pari sa brestom [penje uz brest] mărīt/us¹,-a,-um, a. – bračni, svadbeni torus m. – bračna postelja; lex marita – bračni zakon; domus maritium – dom bračnog para; soror marita fratre – sestra udata za brata mărīt/us²,-i, m. – 1) muž; 2) udvarač, mladoženja; 3) (životinje) mužjak marm/or,-ōris, n. – 1) mramor, mermer simulacrum e marmore – kip u mramoru; 2) izrađevine od mramora; 2) bleštava površina mora marmŏrārĭ/us,-a,-um, a. – mermerni, mramorni faber m. (=marmorarius) – kipar marmŏrĕ/us,-a,-um, a. – 1)mramorni signum marmoreum – mramorni kip; solum marmoreum – mermerni temelj; tecta marmorea – mramorni krovovi; 2) mramorno beo/ravan /tvrd/čvrst: cervix marmorea – [mramorno] belo grlo; brachium marmoreum – [mramorno] bela ramena; aequor m. – glatka površina mora marr/a,-ae, f. – motika, krampa Mar/s,-tis, m. (Mavors) – 1) sin Jupitera i Junone, Romulov otac, pa dakle rodonačelnik i nacionalni bog Rimljana; bog rata, jedan od dii consentes – bogova koji imaju vlast nad elementima; 2) rat, bitka, borba accendo Martem cantu – zagrevam se za bitku; M. hectoreus – sukob sa Hektorom; Martis vis perculit cives – borbeni moral prože građane; 3) način borbe; 4) ratna sreća, ishod rata omnis belli Mars communis – svima je ratna sreća zajednička; incerto/vario M. – neizvesna/promenljiva ratna sreća; 5) hrabrost; 6)Mars forensis – pravno sporenje; 7) stella Martis – planeta Mars martĭāl/es,-ium, m. (pl.) – 1) sveštenici Marsovih hramova; 2) vojnici Marsove legije martĭāl/is,-e, a. – marsovski, što se odnosi, što pripada Marsu flamen martialis – sveštenik Marskovog hrama martĭcŏl/a,-ae, f. – poštovalac/pristalica Marsovog kulta martĭgĕn/a,-ae, comm. – Marsov/a sin/kćer
martĭ/us,-a,-um, a. (māvorti/us) – 1) marsovski, Marsov campus m. – Marsovo polje;legio martia – Marsova legija; anguis m. – Marsova guja; arma martia – ratno oružje;vulnera martia – rane zadobijene u ratu; 2) mensis m. – mesec mart; Calendae Martiae –prvi mart; Idus Martiae – 15 mart marsŭpĭ/um,-ĭi, n. (μαρσύπιον) – kesa za novac Marsў/as,-ae, m. (Μαρσύας) – frigijski satir; izgubio nadmetanje sa Apolonom u sviranju na fruli pa ga Apolon za kaznu oderao Mar/us,-i, m. – reka Moriš u Daciji/Rumuniji mā/s, măris, m. – 1) muškarac prima congressio maris et feminae – prvi susret muškarca i žene; 2) mužjakm. vitellus – muško tele (voko); in tilia mas et femina differunt – razlijuje se muška i ženska lipa; 3) muževan male mas – mlakonja mascŭlīn/us,-a,-um, a. – muški, muši rod mascŭl/us,-a,-um, a. – 1) muški infans m. – muško dete; 2) hrabar, snažan; Sappho mascula – hrabra Sapfo; mascŭl/us,-i, m. – mušarac, mužjak mass/a,-ae, f. – testo, masa m. lactis coacti – sir mastīgĭ/a,-ae, m. (μαστιγίας) – vucibatina, baraba, propalica, hulja, nitkov mastrūc/a,-ae, f. (mastrūg/a,-ae, f.) – 1) krzno od ovčije kože; 2) budala, blento mastrŭcāt/us,-a,-um, a. – odeven u ovčje krzno, koji nosi ovčje krzno mătăr/a,-ae, f. (matar/is, mater/is,-is, f.) – koplje mătell/a,-ae, f. (dem. od matula) – posuda za tečnosti, ćup; noćni sud mătellĭ/o,-ōnis, m. – noćni sud māt/er,-tris,(μήτηρ) – 1) mati, majka; m. Terra – majka Zemlja; Vesta m. – majka Vesta; m. magna deorum – velika majka bogova [Kibela]; pietas in matrem – poslušnost prema majci; nascor deâ matre – rođen sam boginjom (boginja me rodila); facit eam matrem – učinio je majkom [s njim je zanela]; m. familias – majka porodice; 2) poreklo, izvor, uzrok, osnova omnium malorum stultitia est mater – glupost je uzrok svih zala;luxuries avaritiae mater – sjaj je uzrok gramzivosti; mater artium necessitas – nužda je majka [svih] veština; m. semper certa est, pater numquam – majka je uvek pouzdano poznata, otac nikad mātercŭl/a,-ae, f. (dem. od mater) – majkica, majčica materculae suae purgat se filius –sin se odriče svoje majke mātĕrĭ/a,-ae, f. (mātĕrĭes,-ēi, f.< mater) – 1) materija m. rerum ex qua et in qua sunt omnia – materija od koje se sve [stvari] sastoje; 2) elemenat; 3) građa, materijal materiam superabat opus – delo je savladalo građu; materia navalis – brodska građa; 4) građevinsko drvo m. culta et silvestris – sađena i šumska drvena
građa; 5) predmet razgovora/rasprave, tema m. sapientiae/sermonis/artis – predmet nauke/razgovora/umetnosti; 6) uzrok, izvor, razlog, poreklo cupido pecuniae quasi materia omnium malorum fulit – pohlepa za novcem takoreći bila je izvor svih zala; m. seditionis – razlog pobune/nemira/nereda; materiam do invidiae – dajem povoda za zavist; 7) narav, priroda, dar, talenat materia et indoles Catonis – Katonova narav i prirodni dar; pereo materiâ tuâ – ubi me tvoja [pogona] narav; 8) zaliha mātĕrĭārĭ/us¹,-a,-um, a. (materia) – građevinski fabrica materiraia – fabrika građevinskog materijala mātĕrĭārĭ/us²,-ĭi, m. – trgovac građevinskim materijalom mātĕrĭāt/us,-a,-um, a. – snabdeven drvenom građom aedes male materiatae – kuća od loše [drvene] građe mātĕrĭ/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – nositi nabavljati drvenu građu mātĕr/is > matara mātern/us,-a,-um, a. (mater) – maternji, materinski, majčinski animus m. – majčinska duša; sanguis m. – tanka/ženska krv; nomen maternum – majkino ime; patria materna –majkina otadžbina; materno genere impar – od slabije loze po ženskoj liniji; res maternae – nasleđe po ženskoj liniji; arma materna – oružje dobijeno od majke; tempora materna –trudnoća mātertĕr/a,-ae, f. – tetka, majkina sestra măthēmătīc/a,-ae, f. (măthēmătīc/e,-es, f.) – 1) matematika; 2) astrologija măthēmătīc/us¹,-a,-um, a. (μαθηματικός) – računski, matematički disciplinae mathematicae – matematičke discipline măthēmătīc/us²,-i, m. – matematičar ii qui mathematicos vocantur – oni što se nazivaju matematičarima mātrālĭ/a,-ārum, n. pl. (mater) – materice, godišnja svetkovina posvećena majci mātrĭcīd/a,-ae, m. (mater+caedo) – ubica majke mātrĭcīdĭ/um,-ĭi, n. – matricid, ubijstvo majke mātrĭmōnĭ/um,-ĭi, n. (mater) – brak, ženidba/udaja; oženjenost/udatost eam in matrimonio habeo – s njom stupam u brak; eam in matrimonium duco – njome se ženim;eam eum do – udajem je za njega; loco/colloco eam in matrimonium – udajem je za;coniungo/iungo eam mihi matrimonio – uzimam je sebi za ženu; peto aliquam in matrimonio – tražim [sebi] ženu; matrimonio temeo – strahujem od braka; matrimonio teneo eam – njome sam oženjen; teneo matrimonium – udata sam za; matrimonia – udate žene mātrīm/us,a,-um, a. – koji ima majku, kome je majka još živa
mātr/ix,-īcis, f. (mater) – 1) (životinje) krava, kobila, ovca, koza, krmača koja još rađa; 2)(biljke) stablo mātrōn/a,-ae, f. (mater) – udata žena, supruga; domaćica, gospođa, gospodarica, damamatronae optimates – vrsne gospođe; ornamenta matronarum pudiciata, non vestes – gospođe preziru nakit, ne haljine; honor matronis habitus est – čast/čednost je odlika dame mātrōnāl/is,-e, a. – damski, gospođin matt/a,-ae, f. – stelja, asura mattĕ/a,-ae, f. (ματτύα) – poslastica mătŭl/a,-ae, f. – noćni sud, noša mātūrāte, adv.(maturo) – hitro, žurno m. sequor – žurno sledim; m. propero – hitam, žurno idem mātūrātĭ/o,-ōnis, f. – požurivanje, žurba, hitanje, hitnost mātūre, adv. (maturus) – 1) rano, u pravo vreme, u dobar čas m. sentio/pervenio – na vreme čujem/stižem; satis m. accuuro – dosta brzo reagujem; m. facto opus est – treba brzo delovati; 2) hitno, žurno, bez oklevanja m. snex fio – brzo ću biti starac; maturissime rem vindico – hitnoću da se pozabavim tim pitanjem; maturius proficiscor – hitno putujem; quibus rebus maturime occurendum putabat – smatrao je da se tim stvarima terba hitno pozabaviti mātūr/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) sazrevati, zreti frumenta maturescunt – žita zru; virtus maturescit – vrlina se razvija/sazreva; 2) izvršiti, dovršiti partus maturscit – porođaj je obavljen mātūrĭt/as,-ātis, f. – zrelost, puna razvijenost m. frumentorum – zrelost žitâ; . aetatis/ virtutis/audaciae – puna zrelost tela/vrline/smelosti; luna affert maturitatem gignendi – mesec dostiže puninu rađanjem mātūr/o,-avi, etc., v. I – 1) sreti, sazreti, dostići zrelost uva maturata – zrelo grožđe; 2) žuriti, hitati maturato opus est – treba požuriti; 3) ubrzati maturavit ei mortem – ubrzao mu je smrt; maturavit fugam – ubrzao je bekstvo; maturavit coepta/censum/nuptias – ubrzao je poduhvate/procenu/svadbu; opto ut matures venire – želim da hitno dođeš; m. ab urbe profisci – žurno napuštam grad mātūr/us,-a,-um, a. – 1) zreo pomum maturum – zrelo voće; frumenta matura – zrela žita; 2) zreo, razvijen, sposoban ovis matura – ovca zrela za oplodnju; virgo matura viro –devojka zrela za udaju; partus m. – obavljen porođaj; nondum filius imperio m. erat – sin još nije bio zreo da vlada/zapoveda; maturus aevi/aevo – dorastao vremenu/situaciji;aetas matura – zrelo doba [doba pune snage]; maturus animi – duševno zreo; gloria matura – vrhunac slave; vobis omnia matura sunt,
victoria, praeda, laus – vi ste svemu dorasli, pobdi, plenu, pohvalama; 3) blagovremen [u pravo] doba, vreme tempus maturus scribendi – vreme kao stvoreno za pisanje; honores maturi – blagovremene počasti; 4) hitan, nagao spes maturae decessionis – nada u skori odlazak; hiems matura – naglo zahlađenje; indoles tam maturae virtutis – urođena nagna zrelost; 5) maturior sum illo –stigao sam pre njega; fortuna imperatori victoriam maturam dedit – sreća je komandantu dodelila brzu pobedu; 6) loca maturiora messibus – krajevi u kojima usevi ranije zrevaju Mātūt/a,-ae, f. – stara italska boginja jutra, u kasnijim mitovima pobrkana sa Leukotejom (Leucothea<Λευκοθέα /belih veđa/ – tako su u Tesaliji nazivali Artemidu/Dijanu) mātūtīn/um,-i, n.(samo u ablativu) : matutino – zorom mātūtīn/us,-a,-um, a. – jutarnji, rani tempus matutinum – zora; salutatio matutina – jutranji pozdrav; nebula matutina – jutarnja tama; frigus matutinum – jutarnja studen;ales matutinus – petao; equi matutini – Helijevi ždrepci Maur/i,-ōrum, m. (pl.) – Mauri, stanovnici zapadnog dela severne Afrike Maurītānĭ/a,-ae, f. – Mauritanija, Maroko mausōlē/um,-i, n. - mauzolej Mausōl/us,-i, m. (Μαύσωλος) – kralj Karije; žena Artemisija podigla mu raskošan spomenik, mauzolej Māvor/s,-tis, m. – pesnički naziv za boga Marsa maxill/a,-ae, f. – gornja vlica maxĭme, adv. (maxŭme) (maximus) – 1) u najvećoj meri, veoma, većinom m. necessarius – veoma poreban; m. celebratus – veoma slavan; m. plebi acceptus – veoma omiljen kod naroda; 2) modestiâ unus omnium m. florebat – on je od svih najviše cvetao skromnošću; 3) quam (quantus) maxime – što [je moguće] više; versus quam m. graves – stihovi u najvećoj mogućoj meri ozbiljni; quantâ maxime poterat vi – iz sve snage; 4) operam mihi da! – maxime – pomozi mi – da, naravno; 5) si maxime hoc placet – ako ti je toliko stalo maxĭmĭt/as,-ātis, f. (maximus) = magnitudo – veličina maxĭmŏpere, adv. (piše se i maximo opere) – u najvećoj meri, veoma, prilično a te maximo opere peto ut – preklinjem te da măxim/us,-a,-um, a. (superlativ od magnus) – najveći maxima debetur puero reverentia – dečaku valja pokloniti najveće poštovanje; maximae cuique fortunae minime credendum est – što je uspeh veći, zaslužuje tim manje poverenje; mea culpa, mea culpa, mea maxima cupla – moj greh, moj greh, moj veliki greh [odnosi se na greh u mislima, rečima i delima]
mazŏnŏm/us,-i, m. (μαζονόμος) – tanjir, činija, zdela mĕ/a,-ae, f. od mĕus – moja mea culpa – moj greh; mea mihi conscientia pluris est quam omnium sermo – meni je moja savest preča [znači više] od priča svih [ljudi]; mea virtute me involvo – ja se ogrćem u svoje vrline mĕāt/us,-us, m. (meo) – 1) hod; 2) m. aquilae – let orla; m. spiritus – dah¸3) put, stazameatus Danubii – delta Dunava mēcastor, zakletva, uglavnom lepšeg pola – tamo mi Kastora! mēchănĭc/us¹,-a,-um, a. (μηχανικός) – mehanički mēchănĭc/us²,i, m. – mehaničar Mēdĕ/a,-ae, f. (Μήδεια) – čarobnica Medeja, kći kralja Etesa u Kolhidi, zaljubljena u Jasona pomaže argunautima da vrate zlatno runo u Grčku mēdĕ/or,-ēri, v. dep. II – 1) izlečiti se, biti isceljen medetur morbo/vulneribus – izlečio se od oblesti/rana; medeor vulnus – lečim ranu (se od rane); ars medendi – veština/umeće lečenja; 2) pružati pomoć medetur inopiae frumentariae – pruža pomoć u nestašici/oskudici žita; medebor cum satietati tum ignorantiae lectorum – pružiću pomoć kako onima koji odbro znaju tako i neznanim čitaocima; 3) m. reipublicae afflictae – lečim bolesnu republiku; dies medetur stultis – dan pruža pomoć glupacima Mēd/i,-ōrum, m. (pl.) – Medi, azijski narod, Persijanci i Parćani, Asirci Mēdĭ/a,-ae, f. (Μηδία) – Medija, pokrajina u Persiji mĕdĭastīn/us,i, m. – rob koji je obavljao sve vrste poslova, kućni rob mĕdĭc/a,-ae, f. (μηδική) – medijska detelina mĕdĭcābĭl/is,-e, a. (medicor) – izlečiv, isceljiv mĕdĭcām/en,-ĭnis, n. (medicament/um,-i, n.) – 1) lek, sredstvo lečenja, medikamenat, mast curavit eum violentis medicamentibus – lečio ga je žestokim lekovima; 2) m. laborum/ doloris – lek/sredstvo protiv muka/bola; 3) otrov coquit medicamenta – spravlja otrove; 4) čarobni napitak; 5) boja, sredstvo za bojenje sufficio lanam quibusdam medicamentibus – potpoiću vunu u koju bilo boju; 6) šminka fucati medicamenta ruboris et candoris – nacifrani rumenilom i belilom mĕdĭcāmentārĭ/a,-orum, n. (pl.) – lekovi mĕdĭcāmentārĭ/us,-a,-um, a. – 1)medicinski; 2) mĕdĭcāmentārĭ/us,-ĭi, m. – apotekar mĕdĭcāt/us¹,-us, m. (medico) – čarobni napitak, čini mĕdĭcāt/us²,-a,-um, a. – zdrav aqua medicata – zdrava voda mĕdĭcīn/a,-ae, f. (medicus) – 1) veština lečenja ars medicinae – veština lečenja; medicinska nauka m. est ars valetudinis – medicina je nauka o zdravlju; 2) exerceo medicinam – bavim se lečenjem/medicinom; facio ei mediicinam – lečim ga; 3)
lekadhibeo medicinam desperatis – primenjujem lekove očajnih; sine medico medicinam dat Minerva – Minerva leči bez doktora; 4) sredtsvo, pomoć/no sredstvo m. doloris – sredtsvo protiv bolova; m. periculorum – sredtsvo protiv opasnosti; exspecto medicinam temporis – očekujem lek vremena; peto medicinam a literis – tražim lek protiv pisama mĕdĭc/o,-avi, etc., v. I (obično samo particip perfekta pasiva) – 1)lečiti; 2) mešati, mesiti, spravljati m. semina – kropim semena; potio medicata – spravljen napitak od trava; medicatus sapor aquae – mineralni ukus vode; vinum medicatum – «kršteno» vino, mešavina; somnus m. – san izazvan čarobnim napitkom; 3) bojiti, farbati medicavit capillos – bojila je kosu mĕdĭc/or,-ari, v. dep. I – medeor mĕdĭc/us¹,-a,-um, a. (medeor) – lekovit, isceljujući manus medica – lekovita ruka; ars medica – veština lečenja mĕdĭc/us²,-i, m. – lekar, doktor m. auricularius – ušni doktor; m. bonus/malus – dobar/ loš doktor; m. inscius – nevešt/neiskusan/neznan doktor; m. contemsit morbum – lekar je potcenio bolest; medice, cura te ipse – doktore, izleči sebe samog; medicus curat, natura sanat – doktor leči, priroda ozdravljuje mĕdĭĕt/as,-atis, f. (medius, μεσότης) – sredina, polovina; srednji put mĕdimn/um,-i, n. (mĕdimn/us,-i, m., μέδιμνος) – glavna jedinica mere za suve predmete kod Grka, mera za žito (6 rimskih modija, ili 2 amfore) mĕdĭŏcr/is,-e, a. (medius) – 1) osrednji, prosečan, srednji, između mnogo i malo, no ipak naginje na malo; 2) beznačajan, prost, običan, koji se ne ističe mediocra spacio – osrednji prostor; m. familia – osrednja porodica; m. orator – osrednji/prosečan govornik; non (haud) mediocres viri – nipošto beznačajni ljudi; animus non m. – ambiciozan duh;mediocre ingenium – osrednja pamet; 3) umeren mediocre malum – umereno zlo; 4)mediocres – prost svet mĕdĭŏcrĭt/as,-ātis, f. – 1)prosečnost, osrednjost, beznačajnost; 2) mera teneo mediocritatem quae est inter nimium et parum – držim meru koja se nalazi između previše i premalo; m. dicendi (in dicendo) – mera u govorništvu; 3) sredina diligo auream mediocritatem – sviđa mi se zlatna sredina mĕdĭŏcrĭter, adv. – 1) osrednje, prosečno, beznačajno m. doctus – osrednje obrazovan;timor non m. animos perturbat – strah u znatnoj meri uznemiruje duše; 2) mirno, s merom, umereno mĕdĭŏxĭm/us,-a,-um, a. = medius mĕdĭtābund/us,-a,-um, a. (meditor) – što brine, na šta se mnogo misli bellum meditabundum – rat na koji se mnogo misli
mĕdĭtāte, adv. (meditatus) – 1) namerno, promišljeno, s predumišljajem; 2) vešto, m. teneo mores eius – dobro poznajem njegove običaje mĕdĭtātĭ/o,-ōnis, f. – 1) razmišljanje, smišljanje stulta est m. futuri mali – glupo je misliti na buduće nevolje; 2) priprema m. mortis – priprema za smrt; 3) vežba, vežbanje m. campestris – terenska telesna vežba mĕdĭtāt/us,-a,-um, a. (particip od meditor) – promišljen, smišljen, pripremljen scelus meditatum – zločin sa predumišljajem; attulisti meditatum verbum – služio si se pripremljenim rečima; meditata oratio – unapred pripremljeni goovor mĕdĭterrānĕ/us,-a,-um, a. (medius+terra) – sredozemni, mediteranski urbs mediterranea – mediteranski grad; mediterranea regio – mediteranska oblast mĕdĭt/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) misliti, razmišljati, meditirati m. rostra curiamque – razmišljam o govorničkoj tribini i senatu; mecum meditor quid dicam – razmišljam o tome šta da kažem; m. ad rem – ramišljam o problemu; m. de ratione tua/populi libertate – razmišljam o tvojim razlozima/o slobodi naroda; 2) misliti, planirati m. fugam – planiram bekstvo; m. ad praedam/dicendum – planiram pljačku/odgovor; m. in proelia – mislim da stupim u boj; 3) pripremati se, vežbati, uživeti se Demosthenes perfecit meditando – D. je jurio vežbajući [svoje govore]; Caesar multos annos regnare erat – C. se pripremao da vlada mnogo godina mĕdĭ/um,-ĭi, n. – 1) sredina iam diei medium erat – već je bilo podne; medio aedium sedeo – sedim na sred/ini kuće; procedo im medium campi – idem sredinom polja; omnes partes sphaerae in medium vergunt – svi delovi lopte od sredine počinju da skreću naniže 2) središte ferio medium – pogađam središte; medium terrae – središte zemlje; 3) nerešenost, neodređenost relinquit rem in medio – ostavio je stvar nerešenom; 4) javnostin medium fero/ pono – iznosim/stavljam u javost; tabulae sunt in medio – table su pristupačne javnosti; e medio abeo/recedo – povlačim se iz javnosti [ali i: mrem]; eum e medio pelluit/removit – proterao ga je iz [te] sredine; de medio iacenta verba tollo –prihvatam te reči kao poruku; de medio sustuilit eum – eliminisao/likvidirao ga je; res sumo de medio – stvar iz svakodnevnog života; comoedia res e medio arcessit – komedija uzeta iz svakodnevnog života; voco rem in medium – iznosim stvar na javnost (ili: na sud);communes utilitates in medium affero – vodim brigu o dobrobiti zajednice; res cedit in medio – to je postalo svojina zajednice; res in medio positae – stvari koje svima stoje na raspolaganju; rem in medium do – dajem tu stvar zajednici [na upotrebu]; medio tutissimus ibis – u sredini si najbezbedniji
mĕdĭ/us,-a,-um, a. (μέσος) – 1) središnji m. locus mundi – središnje mesto sveta; 2) srednji locus m. utriusque – srednja tačka između dva mesta; inter pacem et bellum medium nihil est – nema srednje tačke (sredine) između rata i mira; 3) per media hostium tela – kroz kišu neprijateljskih kopalja; 4) (vreme) media aestate – sredinom leta;constans aetas quae media dicitur – trajno doba koje se naziva srednjim; mediis deibus –u međudnevici; media nox – ponoć; 5) umeren media oratio – odmeren govor; media consilii via – srednji put konzilijuma; 6) običan, prosečan imperator m. – obični car; 7) neodlučan, nejasan, neodređen, dvosmislen responsum medium – nejasan odgovor;vocabulum medium – dvosmislen naziv; 8) neutralan, nepristrastan gero me medium –držim se neutralno/nepristrasno; 9) posredni, posrednički medium fratris et sororis –posredna [uloga] između brata i sestre; 10) u sred, u po, u toku, dok mulier in medio potione exclemavit se mori – žena u po zdravice povika da umre; 11) m. fidius =me-dius-fidius = mehercules – tako mi boga/Herakla Mĕd/on,-ōnis, m. (Μέδων) – prvi atinski arhont, sin Kordosa mĕdull/a,-ae, f. – 1) moždina m. oblongata – produžena moždina; 2) srž cum albis ossa medullis – koštanom srži; 2) iznutrice, srce; haeret in medullis ei (eius) – uvukla mu se pod kožu [on je mnogo voli]; 3) biljna mezgra, sok, srž mĕdullĭt/us, adv. – do srži Mĕdūs/a,-ae, f. (Μέδουσα) – jedna od Gorgona; razlikovala od ostalih devojaka time što je imala zmije umesto kose i tako strašan izgled da se svako ko je vidi okamenio; Persej je ipak uspeo da joj odseče glavu koju pokloni Paladi Atini/Minervi a ona je stavi na svoj štit Mĕgălēsĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – svečanosti posvećene Kibeli, zvanoj magna mater (ή μεγάλη) – velika majka Mĕgălŏpŏl/is,-is, f. (Μεγαλόπολις) – grad u Arkadiji Mĕgăr/a,-ōrum, n. (pl.) (Mέγαρα) – 1) glavni grad pokrajine Megaris 2) Megar/a,-ae, f. – grad na Siciliji Mĕgistān/es,-um, m. (pl.) (μέγιστος) – magnati, velikani, gavani mēhercŭle = me Hercule – Herakla mi; ovom zakletvom se služio uglavnom lepši pol mei/o,-ĕre, v. III – mokriti, urinirati mĕl, mellis, n. (μέλι) – med villa abundat melle – vila obiluje medom; oratio melle dulcior – govor slađi od meda; mella peto in medio flumine – tražim med u matici reke [bavim se uzaludnim poslom]; mella poetica – slatke/lirske pesme; melli mihi est – meni se to dopada; mel meum – medu moj Mĕlamp/us,-ŏdis, m. (Μελάμπους) – slavni vrač i prorok mĕlanchŏlĭc/us,-a, um, a. (μελαγχολικός) – melanholičan homo m. – neveseo čovek
Mĕlănippē/ēs, f. (Μελανίππη) – Eolova (ili Desmontesova) kćer, žena Posejdonova/ Neptunova Mĕlĕāg/er,-ri, m. (Μελέαγρος) – sin kralja Kalidona i Alteje, poznat po tragičnoj smrti mēl/es,-is, f. – kunica; melin/us,-a,-um, a. – kuneći, od kunice mĕlĭc/us,-a,-um, a. (μελικός) – muzikalan; 2) poema melica – lirska pesma; 3) melic/us, -i, m. – lirski pesnik mēlīn/a¹,-ae, f. – kesa od kuneće kože mĕlĭn/a²,-ae, f. – medovina mēlĭn/us¹,-a,-um, a. (μήλινος) – od dunje mēlĭn/us²,-a,-um, a. – meloski, što se odnosi na ostrvo Melos mĕlĭn/us,--a,-um, a. (mel) – meden, od meda mĕlĭor, a. (komparativ od bonus) – bolji melior tutiorque est certa pax quam sperata victoria – bolji je i sigurniji postojan mir od nadobudne pobede mĕli(s)phyll/um,-i, n. (μελίφυλλον) – melisa, pčelna ljubica mĕlĭus, adv. – bolje m. abundare quam deficere – bolje je imati previše nego oskudevati [obilje od oskudice]; m. frangi quam flecti – bolje se slomiti nego se pokloniti [bolje grob nego rob]; m. in malis sapimus – bolje postupamo u teškim vremenima; melĭŭscŭle, adv. – nešto/malo bolje melĭŭscŭl/us,-a,-um, a.(dem. od melior) – malo/nešto bolji mell/a,-ae, f. – medovina mellārĭ/um,-ĭi, n. – pčelinjak, uljanik mellārĭ/us,-i, m. – pčelar mellĭcŭl/um,-i, n. (dem. od mel) – medić mellĭfer/-a,-um, a. – medonosan mellĭll/a,-ae, f. – medu moj, slađana mellĭnĭ/a,-ae, f. – slast, udobnost mellīt/us,-a,-um, a. – 1) meden, zasićen nedom favus m. – saće meda; placenta mellita – medenjak; 2) sladak, drag, mio m. Cicero – prijatni C.; oculi meliti – drage oči mĕl/os¹,-i, n. (μέλος) – pesma, melodija Mēl/os,-i, f. (Μήλος) – ostrvo u Egejskom moru Melpŏmĕn/ē,-ēs, f. (Μελπομένη) – Melponmena, boginja tragičke i lirske poezije membrān/a,-ae, f. – 1) opna natura oculos membranis tenuissimis vestivit – priroda je presvukla oči veoma tankim opnama; 2) košica, tanka koža; 3) pergament; 4) zmijska košulja; 5) površina m. coloris – površina boje membrānācĕ/us,- a,-um, a. – kožni, pergamentni
membrātim, adv. (membrum) – ud po ud, ud za udom membr/um,-i, n. – 1) ud membra, id est partes corporis, ut manus, pedes, crura etc. – udovi, to jest delovi tela, kao što su ruke, stopala, gnjati; 2) deo, odeljenje membra domus –delovi kuće; omnes philosophiae partes atque omnia membra facillime noscuntur – upoznao se sa svim delovima odeljenjima filozofije mĕmĭn/i,-isse, v. def. (perfekt = pezent, plusvamperfekt = perfekt, futur perfekt = futur) – 1) sećati se, pamtiti, imati na umu bene memini – dobro pamtim; meministi eum – sećaš ga se; memineris mei – setićeš se mene = piši mi; meminit huius loci – seća se toga mesta; memini ignominiae acceptae – pamtim nanetu sramotu; meministi dicta – sećaš se reči; ille quem tu probe meministi – onaj koga ti dobro poznaješ; meminit benefiicia patriae – seća se blagodeti otadžbine; memento de palla – seti se kabanice [ne zaboravi];memini te narrare – sećam se da si pričao; meministis me causam ita distribuisse – sećate se da sam motive tako rasporedio; hortatur ut se liberos natos meminerint – zahtevaju da se slobodno rođeni imaju na umu; meminerimus quanta esset hominum admiratio –sećamo se koliko su se ljudi divili; memento ut verberes latus – ne zaboravi da razmahneš široko; meminto facere ignem – ne zaboravi da naložiš vatru; memento mei – ne zaboravi me; memento mori – seti se smrti; memento te mortalem esse – ne zaboravi da si smrtnik; 2) misliti, razmotriti, uzeti u obzir; 3) imenovati, navesti Memn/on,-ŏnis, m. (Μέμνων) – sin Titona i Zore, kralj Etiopije, ratovao na strani Trojanaca, pao od Ahilove ruke; iz pepela njegovih kostiju postale ptice aves memnoniae,sve odletele prema Troji gde su se borile jedne sa drugima mēm/or,-ŏris, a. (memini) – 1) koji pamti, za/pamćen, nezaboravan m. facti – zapamćeni čin; memor benefici – nezaboravno dobročinstvo; 2) zahvalan, blagodaran m. et gratus animus – zahvalan i blagodaran duh; m. mens – zahvalan duh/čovek; 3) pamtljiv, koji dobro pamti homo ingeniosus et memor – darovit i pamtljiv čovek; m. an obliviosus sit –bude pamtljiv ili zaboravan; mendacem memorem esse oportet – lažov mora da ima dobro pamćenje; memori deorum irâ – nezaboravni gnev bogova; poena memor – osveta; vox m. libertatis – glas koji je još odisao slobodom; 4) sećanje, memoar vitae memor compono – pišem uspomene iz života mĕmŏrĭ/a,-ae, f. – 1) pamćenje, sposobnost sećanja, memorija bona m. – dobro pamćenje; acris/hebes – oštro/tupo pamćenje; m. minuitur, nisi eam exerceas – pamćenje slabi ako se ne vežba; memoriâ illud teneo – držim to u pamćenju; depono illud ex memoria – predajem to zaboravu; memoriam perdit – izgubio je pamćenje; m. nostrae amicitiae sempiterna erit – uspomena na naše prijateljstvo bila je trajna; nullam adhibuit memoriam contumeliae – ništa nije zadržao u sećanju
[zaboravio je]; trado morem memoriae – predajem običaj pamćenju [tradiciji]; memoriâ prodo – dajem usmenom predanju; m. malorum praeteritorum est iucunda – pamćenje prošlih zala je bogato; post hominum memoriam – od pamtiveka/vajkada; redeo in memoriam mecum – pokušavam da se setim; 2) doba superiori memoriâ – u stara vremena; patrum memoriâ – u doba naših prdaka; ex omni memoriâ aetatum – iz svih perioda; usque nostram memoriam –sve do našeg doba; 3) događaj repetenda est veteris cuiusdam memoriae recordatio – ponovilo se sećanje predaka; 4) istorijski događaji, istorija, usmeno i pisano predanje; de eius interitu duplex m. prodita est – postoje dve verzije o njegovoj naslnoj smrti; 5) memoar, zapis mĕmorĭāl/is, -e, a. – spomenički, memorijalni; libellus memorialis – knjižica sećanja mĕmŏrĭŏl/a,-ae, f. (dem. od memoria) – podsećanje, podsetnik mĕmŏrĭter, adv. – pamtljivo, sa dobrim pamćenjem, podrobno, potanko memorite et iucunde narro de re – podrobno i veselo pripovedam o toj stvari;colligo/recito/respondeo/ memini memoriter – računam/recitujem/odgovaram/sećam se podrobno mĕmŏr/o,-avi, etc., v. I (memor) – dozvati u sećanje, pripovedati, pričati de magna virtute et gloria bonorum memorat – priča o velikoj vrlini i slavi plemstva Mĕnand/er,-ri, m. (Menandros < Μένανδρος) – poznati atinski komediograf mend/a,-ae, f. – mana, nedostatak, greška mande corporis – telesne mane; menda scripturae – propusti rukopisa; mendas corrigo – ispravljam greške mendācĭloqu/us,-a,-um, a. – laživ mendācĭŏl/um,-i, n. (dem. mendicium) – mala laž aspergo verum mendaciunculis – kropim istinu malim lažima mendācĭ/um,-ĭi, n. (mendax) – 1)laž, neistina, prevara dicit m. – govori laž; m. magnum et impudens – velika i bezočna laž; 2) zabluda, varka oculorum/sensuum m. – optička/čulna varka; 3) podražavanje, izmišljotinja mend/ax¹,-ācis, a. (mentior) – 1)laživ homo m. – laživ čovek; m. speculum – laživo ogledalo; 2) lažan, varljiv fundus m. – varljiva/posna njiva ; 3) nezaslužen infamia m. – nezaslužena bruka; 4) izmišljen; 5) podražavajući mend/ax²-ācis, m. – lažov, varalica, hulja mendīcābŭl/um,-i, n. (mendico) – prosjak, bednik in summa m. sum – sve u svemu ja sam bednik/pao na prosjački štap mendīcātĭ/o,-ōnis, f. (mendicus) – beda, siromaštvo e mendicatione emergo – podigao sam se iz bede mendīc/o-avi, etc., v. I (mendicor) – prositi
mendīcŭl/a,-ae, f. – prosjački štap mendīc/us¹,-a,-um, a. – siromašan, bedan, jadan, kukavan m. beatus nemo esse potest – niko ko jebedan ne može postati blažen; soli sapientes si mendissimi, sunt divites – samosu znalci, i kad su siromašni, bogati mendīc/us²,-i, m. – prosjak, bednik, jadnik, kukavac mendōse, adv. – pogrešno, lažno mendose libros scribo – pišem knjige sa mnogo grešaka mendōs/us,-a,-um, a. – 1) pogrešan, sa mnogo grešaka historia rerum nostrorum mendosior – naša istorija vrvi od grešaka; mendosi mores – pogrešni običaji; 2) grešan, koji često greši servus societatis in Verucii nomine semper mendosus erat – javni službenik je stalno u Verucijevo ime grešio Mĕnĕlā/us,-i, m. (Μενέλαος) – Menelaj, sin Atreja, brat Agamemnona, muž lepe Jelene, kralj Sparte men/s,-tis, f. (memini) – 1) pamet, moć mišljenja; 2) um regnum totius animi a natura tributum est menti – priroda je dala umu vlast nad svim umnim sposobnostima; mens est princeps animi pars – um je glavni deo duše; animus et mens – srce i um; mente illa res comprehendo – umom tu stvar shvatam; magna, potens mens – veliki, moćni um; mente captus – malouman; 3) razum sana mens – zdrav razum; 4) prisebnost mentis meae sum/ compos sum – vladam sobom/priseban sam; de mente deturbor – gubim prisebnost; 5) duša, duh, duševne sposobnosti m. agitat molem – duh pokreće masu/materiju; singulari elemento sunt mentes – duše su sazdane od posebnog elementa; mens movitur ipsa per se – duša sama sebe pokreće; non videmus mentem nostram – ne vidimo svoju dušu; mens pecat, non corpus – duša čini greh, a ne telo; nihil nostris mentibus tam cognitum est quam numeri et voces – ništa nije tako slično našim dušama kao ritam i glas; 6) čulo; 7) zamisao, namera, plan desisto a mente – odustajem od namere/zamisli; accipe nunc nostram mentem – čuj sad moj plan; longe mihi alia mens est – ja imam sasvim drugu nameru; 8) pamet, svest venit mihi in mentem ea res/te esse hominem – to mi pade na pamet/ da si ti čovek; id ea mente comparavit ut – to se u njenoj svesti spripremilo; 9) obzir sine ulla mente – bez trunke obzira; 10) narav, ćud mens pessima et infidelissima –pogana i prevrtljiva narav; 11) mišljenje, mnjenje mens publica – javno mnjenje; omnium mentes conversae sunt – svi su promenili mišljenje; 12) (personifikacija) bog Um/Razum mens/a,-ae, f. – 1) sto, trpeza surgo a mensa – ustajem iza trpeze; apud mensam – za stolom; super mensam (mensas) – na stolu; manum porrigo ad mensam – pružam ruku na trpezu; exstruo mensam cibis – prekrivam sto đakonijama; tollo mensam –
dižem sto; 2) jelo, gozba; 3) appono mensam secundam – služim dezert; 4) žrtvenik; 5) mesarski sto; 6) pult u menjačnici mensa publica – banka mensărĭ/us,-ĭi, m. – 1) bankar, menjač; 2) državni blagajnik mensĭ/o,-ōnis, f. (metior) – merenje mens/is,- is, m. – mesec [dana] primo mense – početkom meseca; paucis ante mensibus – nedavno, pre dva-tri meseca; multorum mensium labor – posao koji je trajao mesecima i mesecima; extremus m. anni – poslednji mesec u godini; in mensem Ianuarium res reiecta est – predmet je odbačen u januaru mens/or,-ōris, m. (metior) – zemljomer, geometar, merač menstrŭāl/is,-e, a. (mensis) – mesečni, što se dešava jednom mesečno epulae m.mesečna gozba menstrŭ/um,-i, n. 1) vojničko sledovanje za mesec dana; 2) služba koja traje mesec menstrŭ/us,- a,-um, a. – što traje mesec dana spatium menstruum – period od mesec dana mensŭl/a,-ae, f. (dem. od mensa) – stočić, stolić, trpezica mensūr/a,-ae, f. (metior) – 1) merenje facio mensuram – merim; 2 mera; 3) merni instrument maiore mensurâ reddo quod accepi – vraćam dobrom/obilatom merom mentĭ/o,-ōnis, f. (memini) – napomena, podsećanje, primedba mentionem facio – napominjem, opominjem, podsećam; infero/agito/moveo/habeo mentionem – iznosim/dajem/ pokrećem/imam nešto da saopštim/iznesem; consules ad senatum mentionem faciunt – konzuli daju senatu primedbe/napomene/opomene mentĭ/or,-itus sum,-iri, v. dep. IV – 1)lagati, panjakti, izmišljati laži mentitur aperte – otvoreno laže; mentiris apud eum – lažeš na njega; mentiuntur in (de) eo – lažu o tome; 2) izmišljati, knaditi Homerus ita mentitur – i Homer izmišlja; 3) varati, prevariti oculi mentitur – oči su lažive; Thrasonem esse auctorem consilii mentitus – nije istina da je T. autor saveta; 4) pretvarati se, praviti se, izigravati, prometati se Proteus mentitur centum figuras – P. se promeće u stotinu figura [poprima izgled]; 5) primiti lana mentitur varios colores – vuna prima razne boje; 6) osujetiti; 7) bespravno prisvojiti mentien/s,-tis, m. (particip przenta od mentior) – pogrešan zaključak mentīt/us,-a,-um, a. (particip perfekta od mentior) – izmišljen, lažan, pogrešanmentitae figurae – lažni (glumljeni) oblici; mentita et falsa plenaque erroris – pogrena i lažna puna grešaka Ment/or,-ŏris, m. (Μέντωρ) – 1) slavni skulptor; 2) pehar ment/um,-i, n. – brada kod ljudi i životinja rictus ac mentum – otvorena usta i brada mĕ/o,-avi, etc., v. I (eo) – ići, kretati se određenom putanjom terra meat – zemlja se kreće određenom putanjom
mephit/is,-is, f. (mefit/is,-is, f) – otrovno isparenje mĕrāc/us,-a,-um, a. (merus) – ceo, nemešan, pravi, čist populus nimis m. libertatem hausit – veoma čist narod uživa u slobodi mercābĭl/is,-e, a. (mercor) – što je na prodaju, što može da se kupi mercāt/or,-ōris, m. – srednjitrgovac, prodavac [više od caupo, manje od negotiator]vulgus in oppidis circumsistit mercatores – svet se u gradovima tiska oko trgovaca;venalicii mercatoresque – prodavci robova i trgovci; praedas mutabant cum mercatoribus vino – razmenjuju sa trgovcima plen za vino; m. provinciarium – kupac provincija mercātōrĭ/us,-a,-um, a. – trgovački navis mercatoria – trgovački brod mercātūr/a,-ae, f. (meror) – 1) trgovina, trgovanje m., si tenuis est, sordida putanda est – trgovina, ako je oskudna, postaje odvratno smrdljiva; m. magna/quaestuosa – velika/unosna trgovina; facio mercaturam – bavim se trgovinom; faciunt mercaturas – bave se trgovinom; ad mercaturas – kod kupovine (pri kupovini); m. utilitatum – trgovina uslugama; 2) roba mercāt/us,-us, m. – 1) trgovina m. turpis – prljava/nepoštena trgovina; habeo mercatum – držim trgovinu; 2) pijaca, tržnica, tržište profocior ad mercatum – idem na pijacu/u tržnicu; 3) trgovačko udruženje mercēdŭl/a,-ae, f. (dem. od merces) – 1)mala plata; honorar; 2) sitan prihodmercedulae praediorum – prihood od zemlje mercēn(n)ārĭ/us¹,-a,-um, a. (merces) – plaćenik miles m. – plaćeni vojnik; scriba mercennarius – plaćeni beležnik/sekretar; testis mercennarius – plaćeni (podmićeni) svedok; liberalitas gratuita an mercennaria? – slobodni ili plaćeni plemićki status; arma mercennaria – dizanje na oružje za novac mercēn(n)ārĭ/us²,-ĭi, m. – plaćeni vojnik; nadničar, fizički radnik antefero mercennarios gratuitis – više volim plaćenike od slobodnjaka merc/es,-ēdis, f. – 1)plata, nagrada za obavljeni posao, honorar manuum mercede inopiam tolero – oskudicu podnosim zahvaljujući nadnicama; mercede eos conduco – za novac ih vodim; mercedem promitto/do/tribuo/solvo – obećavam/dajem/prilažem/isplaćujem platu; mercem accipio ab eo – primam platu od njega; linguam habeo mercede astrictam – jezik mi je platom zavezan; unâ mercede duas res assequor – jednim udarcem ubijam dve muve; 2) nagrada; 3) kazna statuo gravem mercem temeritatis – izričem tešku kaznu za bezobzirnost; 4) kamata; 5) kirija, prihod od izdavanja kuće mercĭmōnĭ/um,-ĭi, n. (merx) – roba
merc/or,-atus sum, ari, v. dep. I – (merx) – kupiti, cenjkati se mercor illud megno pretio/tantâ pecuniâ/ad eam summam quam vult – kupujem to po visokoj ceni/za veliki novac/za iznos koji je on želeo; mecatus est frumentum – kupio je žito Mercŭrĭāl/es,-um, m. (pl.) – trgovci; sveštenici u Merkurovim hramovima Mercŭrĭāl/is,-e, a. – merkurovski Mercŭrĭ/us,-ĭ, m. = `Ερμής, Hermes, sin Jupitera/Zevsa i Maje; vesnik bogova; bog mudrosti, rečitosti, otkrića, lukavstva, prevejanosti, trgovine merd/a,-ae, f. – izmet, govno mĕrend/a,-ae, f. – užina, obrok u predvečerje mĕrendārĭ/us,-a,-um, a. – koji užina mĕr/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. II (mĕrĕ/or,-ĭtus,-ēri, v. dep. II) – 1) zaslužiti si mereor – ako to zaslužujem; zaraditi duodecim aeris meruit – zaradio je dvanaest novčića; 2) doneti liber meruit aera Sosiis – knjiga je donela prihod Sosiju; nullam gratiam hoc bello meruit –ovim ratom nije se stekla nikakva slava; 3) mereor (mereo stipendia) – a) služim vojni rok; b) in eo bello stipendia merui – u tome sam ratu učestvovao; quo imperatore meruisti –koga imperatiora si služio; sub Iulio imperatore merui – služio sam pod Julijem Cezarom;meruisti pedibus – bio sam pešadinac; 4) zaslužiti meruit laudem – zaslužio je pohvale;respondit se meruisse ut amplissimis honoribus et praemiis decoraretur – odgovorio je da zaslužuje velike počasti i nagrade; 5) (zlo) nagrabusiti, navući na sebe meruit noxam/poenam/fustuarium – navukao je na sebe bedu/kaznu/smrnu kaznu šibanjem meren/s,-tis, a. (particip presenta od mereo) – a) zaslužan laudo merentes – slavim/hvalim zaslužne; b) kriv, dužan increpo merentes – glasno protestujem protiv krivaca; merens expendit poenas – krivac ispašta kaznu mĕrĭt/us,-a,-um, a. (particip perfekta od mereo) – 1) nagrađen, priznat bene/mirifice de republice meritus – dobro/sjajno nagrađen od republike; 2) jevtin, odmeren, umerengratia/ iracundia merita – zaslužena zahvalnost/srdžba; dona merita – zasluženi darovi mĕrĕtrīcĭ/us,-a,-um, a. (meretrix) – kurvanjski, kurvinski vita meretricia – kurvanjski život mĕrĕtrīcŭl/a,-ae, f. (dem. od meretrix) – kurvica mĕrĕtr/ix,-īcis, f. – kurva merg/ae,-ārum, f. (pl.) – mengele, vile merg/es,-ĭtis, f. – naviljak, rukovet, snop mer/go,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1) potpoiti, uroniti m. pullos in aqua – potapam/uranjam pačiće u vodu; aves se mergunt in mare – ptice rone u more; mersit naves – potpoio je
brodove; mergo vestem sub aqua – potapam košulju; mergor aquâ languidâ – ronim u mirnu vodu; 2) mersit caput aquae – utopio se; sidus mergitur undâ – zvezda tone u more; 3) sakriti m. caput in terram effossam – krijem glavu u grudobran; 4) zariti canes mergunt rostra in corpore eius – psi zarvivaju zube u njegovo telo; 5) srušiti, oboriti; 6) prepustiti mergitur eum malis/funere acerbo – prepušta ga zlu/grobu; mergo me (mergor) in voluptates – prepuštam se bludu; 7) mersus vino somnoque/secundis rebus –savladan vinom i snom/prosperitetom; mersus fero – propao sam merg/us,-i, m. – galeb mĕrīdĭāl/is,-e, a. (meridies) – južni mĕrīdĭān/us,-a,-um, a. – 1) podnevni tempus mmeridianum – podne; sol m. – podnevno sunce; 2) južni regio/vallis meridiana – južna strana/dolina; circulus m. – ekvator mĕrīdĭātĭ/o,-ōnis, f. – podnevni san mĕrīdĭ/es,-ēi, m. (meridius+dies) – 1) podne ante meridiem paulum quiesco – pred podne malo odmorim; 2) jug sol inflectens cursum ad meridiem – sunce skreće prema jugu; versus ad meriidiem – okrenut na jug; arx/portus vergit ad meridiem mĕrīdĭ/o,-avi, etc., v. I (meridior) – imam podnevni odmor/san mĕrĭto¹, adv. (zapravo: ablativ od meritum) – s pravom, s razlogom m. sum iratus Metello – s razlogom sam kivan na Metela; praetores m. ac iure laudantur – pretori se s razlogom i pravom hlave; cum meritissimo amore debemus – s velikim razlogom dužni smo da mĕrĭt/o,-avi, etc., v. I (mereor) – 1) [po običaju, obično] zaslužiti; 2) doneti fundus qui sesteria dena meritavit – njiva koja je donela po deset sestrija [srebrni novac] svakome mĕrĭtōrĭ/a,-ōrum, n. (pl.) (meritori/us,-a-um, a. f.) – iznajmljene dobe mĕrĭtōrĭ/us,-a,-um, a. (meritum) – što donosi novac/dobit/zaradu puer m. – dečak za kojeg je dobijen novac [iznajmljen, prodat]; rheda meritoria – iznajmljena kola [koja su donela zaradu]; salutatio meritoria – pozdrav koji će [nadati se] doneti novac mĕrĭt/um,-i, n. (zapravo, srednji rod prideva merit/us,-a,-um) – 1) zasluga merito populi romani id accidit – to se desilo zaslgom rimskog naroda; 2) usluga magna sunt eius in me merita – velike mi je usluge on učinio; do et recipio merita – vršim i primam usluge; apud regem valebat meritis – kod kralja je stekao zasluge;2) zarada, nadnica; 3) zarađena kaznamerito tuo fecit – učinio je to tvojom zaslugom; meritissimo eius – sasvim kako je zaslužio;nullo meo merito a me alienus est – to se nije desilo mojom zaslugom; 4) prestup, greh mĕrĭt/us,-a,-um, a. (particip perfekta od mereo) – 1)zaslužan, plaćen, nagrađen; 2) umeren, jevtin; 3) zaslužen
mĕr/o,-ōnis, m. – «pjano», pogrdno ime za Nerona koji se opijao [Nero- Mero] mĕrŏbĭb/us,-a,-um, a. – koji pije celo [nemešano] vino anus merobiba – pijana baba Mĕrŏp/ē,-ēs, f. (Μερόπη) – Atlasova kćer i Sizifova žena Mĕrop/s,-is, m. (Μέροψ) – etiopski kralj, oženjen Klimenom, Faetonovom majkom mers/o,-avi, etc. v. I – (intens. od mergo) – uroniti, potpoiti mĕrŭl/a,-ae, f. – ptica kos mĕr/um,-i, n. – čisto vino; mĕr/us,-a,-um, a. – 1) ceo, nemešan, nerazblažen undae merae – čista voda [nemešana s vinom]; lac merum – punomasno mleko; libertas mera veraque virtus – puna sloboda i istinska vrlina; velut ex diutina siti nimis avide meram haurientes libertatem – kao posle dugotrajne žeđi pohlepno pije celu [nebrušenu] slobodu; 2) puki loquuntur mera scelera –govore samo o zločinima; 3) nag, go pes merus – bosa noga mer/x,-cis, f. – 1) roba merces fallaces et fucosae – sumnjiva i loša roba [bofl]; merces femineae – nakit; muto merces – bavim se robnom razmenom; 2) stvar mala merx est – on je bela vrana Mĕsŏpŏtămĭ/a,-ae, f. (Μεσοποτμία) – predeo između Tigra i Eufrata mess/is,-is, f. (meto) – 1)žetva facio messem – žanjem; quid sit sementis ac messis nemo nescit – niko ne zna kakva će biti berba i žetva; 2) vreme žetve loca messibus maturiora –mesta ranije žetve; messes meas uro – radim u korist svoje štete; adhuc tua messis in herba est – još je tvoje žito zeleno [ti si još daleko od cilja]; mali messis meto – žanjem nezahvalnost mess/or,-ōris, m. – berač, žetelac, kosac messŏrĭ/us,-a,-um, a. – žetveni, žetelački, berački corbis messaria – beračka korpa met, čestica (dodade se uz lične zamenice radi pojačanja/isticanja): egomet – ja lično;meusmet – moj lično mēt/a,-ae, f. – 1)kupa, kupast predmet collis in modum metae in acutum cacumen fastigius – breg u obliku kupe oštrog i strmog vrha; umbra terrae est meta noctis – noću senka zemlje ima oblik kupe; 2) metae – dva kupasta stuba u rimskom cirkusu oko kojih su trkači sedam puta obletali interiorem metam curru tero – držim se u okvirima teme; 3) morski rt; 4) prekretnica; 5) granica meta vitae – granica života; sol ex aequo metâ distabat utrâque – sunce je bilo u zenitu mĕtăleps/is,-is, f. (μετάληψις) – metafora mĕtall/um,-i, n. (μέταλλον) – 1)metal m. auri – zlato; 2) novac; 3) rudnik m. auri/ argenti/aeris – rudnik zlata/srebra/bakra; damno ad metalla – osuđujem na rad u rudnicima
mĕtămorphŏs/is,-is, f. (μεταμόρφωσις) – preobražaj, preobraženje, meramorfoza mĕtăphŏr/a,-ae, f. (μεταφορά) – 1) metafora, reč u prenosnom značenju; 2) zamena; mĕtăplasm/us,-i, m. (μεταπλασμός) – gramatička nepravilnost kod nekih reči mētāt/or,-ōris, m. (metor) – merilac, merač, geometar m. peritus et callidus – iskusan i vešt merilac mĕthŏdĭcē,-ēs, f. (μεθοδική) – metodika, gramatika, sistematski pregled jezičkih pravila mĕtĭcŭlōs/us,-a,-um, a. (metus) – 1) uplašen; 2) strašan mĕtĭor, mensus sum,-iri, v. dep. IV – 1) meriti, odmeriti m. agrum/solem/mundi magnitudinem – merim zemlju/sunce/veličinu sveta; syllabis metiendi sunt pedes – stope se mere slogovima; metitur frumentum militibus/exercitui – meri žito vojsci; 2) deliti sol metitur annum – sunce deli godinu; 3) izmeriti, preći, prevaliti, ostaviti iza sebe; 4) ceniti, proceniti m. sonantia auribus – procenjujem zvučnost ušima; metitur omnes res voluptate – sve je procenjivao kroz uživanje; metiuntur magnos viros virtute non fortunâ – veliki ljudi se cene po vrlini a ne po imanju; m. odium in me aliorum odio meo in eos – cenim mržnju drugih prema meni mojom mržnjom prema njima[drugima] met/o¹,-avi, etc., v. I – profilovati, trasirati > metor meto², messŭi, messum,-ĕre, v. III – 1) kositi, žnjeti m. frumentum – žanjem žito; m. pabulum falce – žanjem žito srpom; in metendo occupatus – zauzet žetvom/kosidbom; 2)apes metunt flores – pčele sišu cvetove; ut sementem feceris, ita metes – kako poseješ tako ćeš požnjeti; sibi quiusque ruri metit – svako je sebi najpreči; 3) pokositi, posećimessuit eum gladio – posekao ga je mačem; Orcus metit grandia cum parvis – Pluton kosi velike pomoću malih mĕtōposcŏp/us,-i, m. (μετωποσκόπος) – metoposkop, vrač koji posmatrajući lice nekog čoveka sastavlja njegov horoskop mēt/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) trasirati, profilovati, meriti, obeležiti meru m. agrum/ frontem castrorum – merim zemlju/prednju stranu logora; castra metari iussit –naredio je da se izmeri logor; 2) proći metatus est locum – prokrstario je mestom mĕtrēt/a,-ae, f. – grčka mera za tečnosti = 1½ amfora, oko 40 litara mĕtrĭc/us¹,-a,-um, a. (metrum) – 1) merni; 2) metrički res metrica – stvar metra mĕtrĭc/us²,-i, m. – pesnik koji piše metrički [poštuje pravila metrike] mĕtr/um,-i, n. (μέτρον) – metar, metrička stopa; mera mĕtŭen/s,-tis, a. (particip prezenta od metuo) – zastrašujući, zastrašen homines legum iudiciorumque metuentes – ljudi zakonima i sudijama zastrašeni; m. deorum – bogobojažljiv; m. periculi – bojažljiv, koji se plaši opasnosti
mĕtŭ/o,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1) bojati se, plašiti se, pribojavati se, biti oprezan m. periculum ex illis – pribijavam se opasnosti od njih; metuit de vita sua – plašio se za svoj život; metui ei – plašio sam se za njega; metuebant ab Hannibale – pribojavali su se opasnosti od Hanibala; 2) izbegavati, zazirati od metuit austrum nocentem – zazire od smrtonosnog južnjaka; ita ut temptare spem certaminis metuerent – nisu se usuđivali da izazivaju sudbinu nadmetanjem; metuit tangi – zazire od dodira[ne da do sebe dodirnuti]; 3) metuit quid futurm sit/quid agam – strah ga budućnosti/ne zna šta da preduzme mĕt/us,-us, m. (meteo) – 1)strah, briga, sekiracija m. animi – strah u duši; est in metu (habet metum) – strepi/zebe/brine/sekira se; ea res mihi est in metu – zebem od toga;metum ei affero/infero/inicio – zadajem mu strah; libero eum metu – oslobađam ga straha; frangor/capior/ardeo metu – umirem/premirem od straha; metus futuri mali –strah od loše sutrašnjice; m. a vi et ira deorum – strah od sile i gneva boogova; m. hostium – strah od nepijatelja; m. a Romanis – strah od Rimljana; m. regius – strah od cara; sum in metu propter te – strahujem za tebe; omni te de me metu libero – oslobađam te svakog straha od mene; m. pro republica – strah za republiku; semper sunt in metu, ne – stalno strahuju da ne; 2) razlog za strah, zebnja, strepnja pono id in metu – to je strašno, užasno;res habet metum – to izaziva strepnju/zebnju; diurni et nocturni metus – dnevni i noćni strahovi mĕ/us,-a,-um, prisvojna zamenica I l. sing. – 1) moj domus mea – moja kuća; 2) mei – moji, moja porodica; meum – moja imovina nihil addo de meo – ništa svoje ne dam; omnia mea mecum porto – sve svoje nosim sa sobom; crimina mea – a) moji prestupi; b) prestupi protiv mene; descrptio est mea – opis je moj; mentiri non est meum – nije moje da lažem; meum est scire – moje je da znam; meum est puto quid sentiam exponere –mislim da je moje da iznesem šta osećam; meum consulis dictum – moja izjava u svojstvu konzula; mi frater! – moj brate; mea tu! – moja draga!; Nero meus – moj prijatelj Neron;(vix) meus sum – [jedva da sam] pri punoj svesti; meus est – moj je [imam ga]; meusmet – lično moj mīc/a,-ae, f. – mrva, trun mĭc/o,-ŭi,-are, v. I – 1)micati, migati digiti micant – prsi se miču; micat auribus – miče ušima; 2) micamus digitis – igramo prstima [šijamo se, cikvamo se: igra dobro poznata u Hercegovini gde dva igrača brzo puštaju prste istovremeno izgovarajući do, tre, kvatro, cikve, šije, sete, oto, novo, tuti – poen nosi onaj koji je pogodio zbir ispruženih prsta];dignus est quicum in tenebris mices – častan je onaj s kojim se u mraku šijaš; 3) bleštati, sevati fulmina micant – munje sevaju; micantes fulsere gladii –
sevati bleštavim mačem;vultum hostis ardore animi micantis ferre non potuit – lice neprijatelja bleštalo je unutrašnjom vatrom poput gvožđa mictūrĭ/o,-ire, v. IV (mingo) – osećati potrebu mokrenja Mīd/as,-ae, m. (Μίδας) – mitski kralj Makedonije koji je odveo svoj narod u Frigiju gde su dobili naziv Frigijci mĭgrātĭ/o,-ōnis, f. – 1) seoba, seljenje haec m. nobis misera ac turpis – ova seoba nam je bedna i ružna; migratio est mors in illas oras – seoba u ove krajeve je propast; 2) metaforična promena značenja reči mĭgr/o,-avi,-etc., v. I – 1) seliti, preseliti migravit inde Romam – odselio je iz Rima;prohibuit migrari Veios – zabranio je stanovnicima Veja da sele; non solum inquilini sed etiam mures migrarunt – ne samo doseljenici nego su čak i pacovi selili; m. ad generum –selim kod zeta; m. ex (de) vita – mrem; 2) menjati se omnia migrant – sve se menja; 3) prestupiti, prekršiti migravit ius civile/iura/promissa – prekršio je građansko pravo/zakon/ obećanje mihi (mī), dativ l. zamenica prvog l. sing. – meni mihi res, non me rebus subiunger conor – trudim se da vladam stvarima a ne da stvari vladaju mnome mīle > mille – hiljada mīl/es,-ĭtis, comm. – 1) vojnik, ratnik; 2) pešak, pešadinac nemo miles aut eques – ni pešak ni konjanik; milites equitesque in expeditionem misit – poslao je i pešadiju i konjicu u ekspediciju; 3) prost vojnik, redov milites veterani/mercenarii – isluženi/plaćenički vojnici; 4) milites – vojska milites contraho/conscribo – kupim/regrutujem vojsku; 5)nova miles – prvorotkinja; 6) miles deae – pratilja boginje Mīlēt/us,-i, m. (Μίλητος) – otac Kaunov i Biblisin mīlĭ/a,-ĭum, n. (millĭa pl. od mille) – nekoliko/više hiljada duo, tria milium hominum –dve-tri hiljade ljudi > millia mīlĭtār/is,-e, a. (miles) (mīlĭtārĭ/us,-a,-um, a.) – 1) vojni, vojnički tribunus m. – vojni tribun; licentia m. – vojnička drskost; via m. – vojni put; disciplina m. – vojna disciplina; 2) ratni, ratnički signa militares – ratna znamenja; arma militaria – ratna oprema:homo/vir – vojnik/ratnik mīlĭtĭ/a,-ae, f. –1)ratni pohod m. transmarina – prekomorski ratni pohod; militae – u ratu sam (suprotno od domi); virtus eorum fuerat domi militiaeque cognita – poznato je njihovo poštenje kako kod kuće tako i u ratnim pohodima; ne inferior domi quam militiae esset – nije bio slabiji na kućnom pragu nego u ratnom pohodu; 2) vojna obaveza, ratni raspored e ludo in disciplinam militiae profectus est – počeo je vojnu obuku; profugit m. cum eo – dezertirao je s njim; detrecto militiam – povlačim se iz pohoda; perennem militiam fero – vodim neprekidnu/trajnu najezdu; 3) svaki težak
posao haec urbana militia respondendi/ scribendi/cavendi – taj naporni zadatak odgovaranja/pisanja/predostrožnosti mīlĭt/o,-avi, etc., v. I – (miles) – 1) vršiti ratnu službu; 2) služiti vojnu obavezu; militavit sub signis Caesaris – služio je pod Cezarovim znamenjima; in exercitu tirones militavant –služili su kao regruti; contubernio patris militavi – služio sam zajedno sa ocem; 3) catulus militat in silvis – vižle obavlja posao u šumama mĭlĭ/um,-ĭi, n. – proso mille (mile) – 1) hiljada m. equites – hiljadu konjanika; mille et quingentis passibus absum – hiljadu i petsto koraka udaljen; bis/ter mille – dve/tri hiljade; m. passuum conficitur – ide hiljadu koraka; 2) mnogo, mnoštvo m. hominum in fundo versabatur – mnoštvo ljudi su poslali na dno [u smrt]; de exercitu non amplius mille militum cecidit – iz divizije nije više od hiljadu vojnika palo; 3) mille passuum – jedna rimska milja millĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – nekoliko/više hiljada > milia millēsĭm/us,-a,-um, a., redni broj – hiljaditi annus m. – hiljadita godina; pars millesima – hiljaditi deo; millesima usura – kamata od 1 promila na mesec; millesimum – hiljaditi put millĭārĭ/um,-ĭi, n. – miljokaz, kamen koji se postavljao na rastojanju od jedne milje ad tertium m. pervenit – stigao je do trećeg miljokaza; a tertio milario proficiscitur – pošao je od trećeg miljokaza millĭārĭ/us,-a,-um, a. (mille) – što sadrži/čini/teži hiljadu aper miliarius – divlji vepar težak hiljadu libri millĭes, (mĭlĭes, mĭlĭens), adv. num. – hiljadu puta millies mori malo quam ista perpeti –hiljadu puta radije mrem nego da se to ovekoveči milvīn/a,-ae, f. – proždrljivost milv/us,-i, m. (miluus) – 1) kobac, jastreb milvo est bellum quasi naturale cum corvo – jastrebu je takoreći prirodan rat sa gavranom; ungulae milvinae – «dugi prsti», «prionja mu za prste»; 2) lakom čovek mīm/a,-ae, f. – mimska glumica; igračica > mimus mīmĭamb/i,-ōrum, m. (pl.) (μιμίαμβοι) – mimski jambski stihovi mīmĭc/us,-a,-um, a. – 1) mimski, mimetički iocus m. – mimska šala; 2) prividan,»kao bajagi», tobožnji mīmŏgrăph/us,-i, m. (μιμογράφος) – mimograf, pisac mimskih igara > mimus mīmŭl/a,-ae, f. (dem. od mima) (hipokoristikon) – mala «slatka» komedijašica, igra mīm/us,-i, m. (μΐμος) –1)mimičar, igrač, komedijaš, šaljivčina; 2) mimska igra, farsa, «skeč», «podvala», grublja komedija sa grimasama, gestama, igrom; 3) sprdnja, izrugivanjem. vitae humanae – ljudska taština
mĭn/a,-ae, f. (μνā) – 1) grčka mera za težinu, sto drahmi (šezdeseti deo talenta); 2) novčana vrednost srebra od 100 atičkih drahmi ili rimskih dinara mĭnācĭ/ae,-ārum, f. (pl.) – pretnje mĭnācĭter, adv. – preteći, pod pretnjom bello amissa repetenda minaciter fremunt – u ratu izgubljeno osvetom preteći sikće mĭn/ae,-ārum, f. (pl.) – 1) pretnje, upozorenja, opomene utitur minis – služi se pretnjama; minas eius negligo – nije me briga za njegove pretnje; 2) venčani kamenovi na zidu, venac mĭnater, adv. – preteći mĭnātĭ/o,-ōnis, f. – pretnja mĭn/ax,-ācis, a. – 1) istaknut, isturen, nadnesen; 2) preteći, bremenit pretnjom minaces literae – preteća pisma; minax unda – preteći vodostaj; 3) zloslutan m. homo – zao čovek mĭnĕ/o,-ēre, v. II – stršati, pretiti Mīnerv/a,-ae, f. – rimsko ime grčke boginje Atine (Άθήνη); Jupiterova kćer, boginja mudrosti, umetnosti i nauke, štaviše i boginja ratne veštine pingui Minervâ ago – ponašam se nevešto; sus Minervam docet – krmača uči Minervu [uči oca kako se prave deca] min/go,-xi,ctum (mictum),-ĕre, v. III – mokriti, pišati mĭnĭān/us,-a,-um, a. (minium) – obojen minijumom (olovnim oksidom) mĭnĭme, adv. (minimus < parvus) 1) najmanje, u najmanjoj meri, najmanjom rukom id ad te m. pertinet – to se najmanje na tebe odnosi; homo m. stultus – veoma vispren čovek;illud m. apparet – to je veoma nejasno; 2) ni najmanje, nipošto, ni u kom slučaju an du haec non credis? minime vero – zar ti to ne veruješ? ni u kom slučaju, nipošto mĭnĭ/o,-avi, etc., v. I – frabati olovnim oksidom minavit Iovem – obojio je Jupitera olovnim oksidom mĭnist/er,-ri,-m. (manus) – 1) pomoćnik, posilni m. cubiculi – sobar; 2) službenik (sveštenik) hrama publici ministri Martis –sveštenici Marsovog hrama; 3) činovnik, pomoćnik ministri imperii – državni službenici; 4) sluga, poslenik, radnik ales minister fulminis – ptica [orao] što Jupiteru dodaje munje; 5) alat, sredstvo baculo ministro – oslonjen na štap; m. libidinis/cupiditatum – sredstvo [za podsticanje] bluda; 6) sit anulus tuus non magister alienae voluntatis, sed testis tuae – da tvoj prsten ne bude sluga tuđe volje već svedok tvoje
mĭnistĕrĭ/um-ĭi, n. (minister) – 1) služba, usluga facio ei m. – činim mu uslugu; 2) posao, dužnost m. scribarum – posao beležnika/pisara; fungor imperii ministerio – vršim državnu službu; 2) sluga, pomoćnik, posilni mĭnistr/a,-ae, f. (minister) – 1) sluškinja, pomoćnica virtutes voluptatis minitrae – vrline [su] sluškinje strasti; artes ministrae oratoris – umetnosti [su] sluškinje govornika; manus multarum artiumministrae – ruke su sluškinje mnogih umetnosti; 2) službenica; 3) sveštenica mĭnistrāt/or,-ōris, m. (ministro) – 1) izvršilac, sluga; 2) pomoćnik; 3) advokat, branilac mĭnistr/o,-avi, etc., v. I (minister) – 1) rukovati, pomagati, čuvati, služiti servi ministrant – robovi slušaju/služe/čuvaju/pomažu; quo tibi commodius ministretur – čini kako tebi najbolje odgovara; ministrant inter se – oni se uzajamno pomažu; maximis poculis ministratur – [vino] se služi najvećim peharima; ministro velis – razvijam jedra; 2) pružiti, dodati ministrat cibos – deli hranu; Ganymedes raptus a diis, ut Iovi bibere ministratet – Ganimeda su ugrabili bogovi da Zevsu služi piće; furor arma ministrat –gnev služi oružje; ministrat ei et belli instrumenta et pacis ornamenta – služi mu i kao oruđe rata i kao ukras mira; 3) vršiti, izvršiti ministrat omnia timide – sve čini stidljivo mĭnĭtābund/us,-a,-um, a. – preteći rex circumdari ignes minitabundos iussit – kralj je naredio da se oko njih zapale preteće vatre mĭnĭt/or,-ātus sum, ari, v. dep. I – pretiti, ugroziti, ugrožavati minibatur bellum – preti ratom; minibatus est ei mortem – zapretio mu je smrću; minibantur urbi igem ferrumque – prete gradu ognjem i mačem; igni ferroque – ognjem i mačem; minibatur Caesari gladio – preti Cezaru mačem; minitans per literas se omnia prohibiturum – pretnje upućene preko pisma će se zabraniti mĭnĭ/um,-ĭi, n. – minijum, olovni oksid mĭn/or¹,-atus sum, ari, v. dep. I (mineo) – 1) stršati, isticati se duo scopuli minantur in coelum – dve hridi strše u nebo; 2) pretiti vehementer mihi minabatur – soiono mi preti;minabatur ei crucem/malum/ferro – preti mu raspećem/zlom/mačem; 3) hvalisavo obećati mĭn/or², a. (komparativ od parvus) – manji Mīn/os,-ōris, m. (Μίνως) – kralj Minos, sin Zevsa/Jupitera i Evrope, Pasifajin muž Mīnōtaur/us,i, m. (Μινώταυρος) – Pasifajin sin Minotaur, čudovište sa telom čoveka i glavom bika koje je P. zanela sa belim bikom, pa ga je Minos držao u podzemnom lavirintu, a Tezej, zahvaljujući Arijadni, pogubio
mĭnŭ/o,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III (minor) – 1) sitniti, drobiti minui ligna – cepao sam drva; 2) smanjiti, ograničiti minuit sumptus civitatum – ograničio je potrošnju građana; artus minuuntur – zglob [otok u zglobu] se smanjio; 3) slabiti, oslabiti minuit gloriam/dolorem –umanjio je slavu/bol; memoria minuitur – memorija slabi; 4) minuit suspicionem/opinionem – borio se protiv sumnje/shvatanja; 5) prestati, prekinuti minui illud mirari – prestao sam se tome diviti; 6) opadati aestu minuente – u toku smanjene žege/kad žega opadne mĭnus, adv. (comparativ od paulum) – 1) manje m. bonus – manje dobar; 2) slabije m. bene vestitus – slabije obučen/odeven; metus per se minus valet – strah po sebi nema snage; 3) numquam mihi minus placui quam hesterno die – ništa mi mrže od jučerašnjeg dana [jučerašnji dan me najmanje raduje]; 4) quo minus (quominus) – da ne; 5) minus minusque – sve manje; 6) nihil minus – apsolutno ne; 7) ne naročito minus multi – ne naročito mnogi; minus intellexi – nisam sasvim razumeo; minus diligenter – ne posebno pažljivo mĭnuscŭl/us,-a,-um, a. (dem. od minor) – nešto (malo) manji, omanji villa minuscula –omanja vila; epistola minuscula – pisamce mĭnūt/al,-ālis, n. (minuo) – seckana (mlevena) hrana mĭnūtātim, adv. (minutus) – 1) sitno, usitnjeno, iseckano conseco minutim – seckam sitno; 2) komadno, pojedinačno, po komadu; 3) podrobno m. interrogo – podrobno ispitujem mĭnūte, adv. – 1) sitno, usitnjeno; 2) podrobno, potanko mĭnūtĭ/a,-ae, f. – malenkost, sitnica redigo ad minutiam – redukujem do sitnice mĭnūt/us,-a,-um, a. (particip od minuo) – 1)sitan, mali, neznatan puer minutus – sitan dečak; fruges minutae – sitno zrnevlje; m. animus – sitan duh; 2) res minutae – sitnice, bagatele; 3) neznatan, bezbačajan philosophus m. – beznačaajan filozof; 4) bedan cura minuta – bedna služba mīrābĭl/is,-e, a. – 1) čudesan, čaroban, divan Herodotus et Thucydides sunt mirabiles –H. i T. su čudesni; mirabiliores quam Alexander – sjajniji od Aleksandra; facinus egregium et mirabile – delo uzvišeno i sjajno; 2) čudan, neobičan hoc est mirabile dictu – čudno je reći [za divno čudo]; mirabile esse videtur hominem totiens irrasci – čudno je videti čoveka potpuno van sebe mīrābĭlĭter, adv. – 1) čudesno, divno, sjajno mirabilius et magnificentius augere atque ornare – divno je i veličanstveno rasti i ukrašavati; 2) neobično, izvanredno homo mirabiliter moratus – čovek neobičnog karaktera; mirabiliter vulgi immutata est voluntas – volja naroda je čudesno neizmenjena
mīrābund/us,-a,-um, a. – iznenađen, zapanjen nova res mirabundam plebem convertit quidnam incidisset – kad se dogodi neka novina ona promeni zapanjenu gomilu mīrācŭl/um,-i, n. (miror) – 1) čudo, divota; adiciunt miracula huic pugnae – pripovedaju o čudesnim događajima iz te bitke; m. rei/magnitudinis/victoriae – čudo događaja/razmera/pobede; venerabilis vir miraculo literarum – istaknuta ličnost književnog života; 2) iznenađenje res miraculo est ei – to kod njega izaziva iznenađenje; 3) strahota mīrand/us,-a,-um, a. (gerundiv od miror) – zadivljujući miranda altitudo – zadivljujuća visina mīrātĭ/o, -ōnis, f. – iznenađenje, čuđenje, divljenje ignoratio causarum facit mirationem – nepoznavanje uzroka izaziva divljenje mīrāt/or,-ōris, m. – obožavalac; mīrātr/ix,-ĭcis, f. – obožavateljka mīre, adv. – divno, čudesno, izvanredno, sjajno mire finxit filium – divno je oblikovao sina;m. quam illius loci cogitatio delectat – divno je čudo kako susret sa ovim mestom godi mīrĭfĭce, adv. – zadivljujuće, izvanredno mīrĭfĭc/us,-a,-um, a. – zadivljujući, čudesan, divan homo m. – divan čovek; mirificus sum studio in eam – jako sam zagrejan za nju; artes mirificos fructus efferunt – umetnosti nude čudesne plodove mirmill/o,-ōnis, m. – vrsta gladijatora ex mirmillone dux – od gledijatora vođa mīr/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) čuditi se miratus est negligentiam – čudio se nemaru [iznenadio ga je nemar]; miratur consilium eius – čudi se njegovom savetu; mirari licet quae sint a medicis hebarum genera animadversa – divno je čudo koliko vrsta trava poznaju lekari; 2) pitati se m. unde sit – ljubopitljiv sam odakle je; 3) diviti se m. eam praeter ceteras – nju obožavam više od drugih; miratur puerorum formas et corpora –divi se oblicima i telima dečaka; miramur tabulas pictas – divimo se oslikanim tablama mīr/us,-a,-um, a. – 1) čudan, neobičan mirum ei videbatur quid in Gallia sua Casari negotii esset – čudno mu je bilo da u svojoj Galiji vidi Cezarove račune; 2) čudesan, divanfacinus mirum – sjajan podvig; mira alacritas – divna živost; mirum desiderium urbi –čudesna čežnja za gradom; 3) miris modis odi – mnogo mrzim; 4) mirum si/nisi – bilo bi mi čudno kad bi/ne bi; 5) mirum quantum/quam – čudno je koliko, kako mnogo; mirum quantum profuit – čudno koliko je profitirao; 6) mirum quin – bilo bi čudno da (=verovatno ne); 7) quid mirum? – pa šta? [što se čudiš?] mĭsargўrĭd/es,-ae, m.( μισέω+`αργύριον) – srebromrzac, čovek koji prezire novac
miscellānĕ/a,-ōrum, n. (pl.) – smeša, bućkuriš, loša hrana miscellānĕ/us,-a,-um, – mešovit, izmešan miscell/us,-a,-um, a. – pomešan, zbrkan miscĕo, miscŭi, mistum (mixtum),-ēre, v. II – 1) mešati, pomešati, izmešati misceo pocula – mešam piće; puer manu miscet sortes – dečak rukom meša kocke; pix sulfure mixa – katran pomešan sa sumporom; miscuit fletum cruori – mešao je suze s krvlju;miscet vinum cum sanguine – meša vino s krvlju; miscet lacrimas suas cum tuis – meša svoje suze sa tvojima; miscuerunt vulnera – jedan drugome zadaju rane; 2) se miscet viris – to se dešava; hoc me miscet superis – to me pogađa koliko i bogove [me se ne tiče]; 3)misceo curas cum eo – uortačio sam se s njim; 4) brkati, zbrkati, pobrkati; 5) buniti, pobuniti miscet rempublicam contionibus – buni narod na skupovima; miscuit coelum ac terras – buni se do neba; miscet motus animorum – buni duhove; ea miscet et turbat ut –ona buni i muti tako da; miscet tumultum – diže bunu; 6) pulvere campus miscetur –ispunio je polje prašinom; omnia flammâ ferroque miscetur – širi se ognjem i mačem; 7) spojiti, sastaviti, ujediniti m. animum eius cum meo – spajam njenu dušu sa svojom;graviditate mixtus lepos – šarm spojen sa ozbiljnošću; homines cum hominibus sanguinem mixti – ljudi su s ljudima krvno povezani mĭsell/us,-a,-um, a. (dem. od miser) – nesrećan/jadan passer m. – jadni vrabac mĭs/er,-ĕra,-ĕrum, a. – 1) jadan, bedan homo infelix et m. – nesrećan i bedan čovek;misera vita – bedan život; miserum carmen – bedna pesma; 2) nesrećan; 3) žalostan, kukavan miseri ambitionis – zbog kukavnog slavoljublja; 4) nikakav, prezira dostojan m. homo – nikakav čovek; miserrima est omnino ambitio honorumque contentio – prezira je dostojna svaka ambicija i pohlepa za slavom; 5) žestok, plahovit amor m. – plaha ljubav mĭsĕrābĭl/is,-e, a. (miseror) – 1)žaljenja dostojan, žalostan aspectus m. – žalostan prizor; caedes m. – žaljenja dostojan pokolj; 2) jadan, kukavan; 3) tužan, rušan; 4) dirljivvox m. – dirljiv glas; mmiserabiles elegi – dirljive elegije mĭsĕrābĭlĭter, adv. – 1) tužno, žalovito, dirljivo; epistola m. scripta – dirljivo napisano pismo; Caesar m. laudatus est – nad Cezarom se drže dirljivi govori; 2) žalosno, bedno, na kukavan način mĭsĕrand/us,-a,-um, a. (gerundiv od miseror) – žaljenja dostojan, saosećajan haec mihi videntur misera et miseranda – meni izgledaju bedne i žaljenja dostojne mĭsĕrātĭ/o,-ōis, f. – 1) sažaljenje, saosećanje, sačešće; 2) govor koji izaziva saosećanje mĭsĕre, adv. – 1) na jadan/nesrećan način m. pereo/vivo – ginem/živim na žaljenja dostojan način; 2) žestoko, vatreno, plahovito, očajno amo m. – očajno volim; m. noluit tradere – nipošto nije hteo da prenese/kaže
mĭsĕr/ĕor,-ĭtus sum,-ēri, v. dep. II (mĭsĕr/ĕo,-ŭi,-itum,-ēre) – saosećati, saučestvovati, žaliti m. sociorum – žalim drugove; tibi misereri debet – treba te žaliti mĭsĕrĕsc/o,-ĕre, v. III – očajavti mĭsĕret,-ēre, v. impers. II (miseretur, miseritum est, u istom značenju) – to boli, nanosi bol me miseret tui – žalim te; me miseret vicem tuam – žao mi je što si zapao u taj položaj [tvoja sudbina me boli] mĭsĕrĭ/a,-ae, f. (miser) – 1)jad, beda in miseriis est – on je zapao u bedu; incidit in miserias – zapao je u bedu; levo eum moseriis – dižem ga iz bede; 2) nesreća, tuga, nužda; 3) sekiracija, muka nimiae miseriae hoc est – to je plaćeno velikom mukom; 4) zebnja, strepnja Stoici omnia superstitiosa sollicitudine et miseria credunt – stoičari su verovali u sve vrste zebnje i strepnje mĭsĕrĭcordĭ/a,-ae, f. – 1) saučešće; 2) milost, milosrđe vivo alienâ misericordiâ – živim od tuđe milosti; spoliatio consulatus magnam misericordiam habere debet – treba imati milosti prema ljački konzulata; habeo misericordiam – osećam samilost; ad misericordiam convoco – pozivam na samilost; misericordiam ei adhibeo – pokazujem samislost prema njemu; 3) sažaljenje m. puerorum – sažaljenje nad dečacima; haec cum magnâ misercordiâ et fletu nunciantur – to objavljuju sa velikim žaljenjem i ridanjem mĭsĕrĭcor/s,-dis, a. (miser+cor) – samilosntan, milosrdan me praebeo misericordem in eum – ispoljavam samilost prema njemu; animus misericors – samilosna duša mĭsĕrĭter, adv. – 1) bedno, jadno; 2) žestoko, silno, očajno > misere mĭsĕr/or,-atus su, -ari, v. dep. I (miser) – 1) izraziti saučešće; 2) žaliti m. parvos liberos – žalim malu decu missīcĭ/us,-a,-um, a. – otpušten, izbačen iz ratne službe, ražalovan missĭle,-is, n. – koplje, oružje koje deluje bacanjem missilibus pugnabant – kopljima su se borili; missilia (res missiles) – darovi koje je imperator bacao masama missĭl/is,e, a. – izbačen ferrum missile – koplje missĭ/o,-ōnis, f. (mitto) – 1) slanje, pošiljka; 2) m. telorum – a) bacanje, b) domet oružja; 3) oslobađanje, puštanje na slobodu a) zatvorenika, b) vojnika, gladijatora i td; 4) ostavkam. iusta/iniusta – zakonita/nezakonita ostvaka; missio honesta – časna ostavka; 5) (u borbi) milost, pardon [dižem ruke] sine missione munus gladiatorium dant – gladijatori se bore bez milosti [do smrti]; nascimur sine missione – rađamo se bez mogućnosti da izbegnemo smrt; 6) sanguinis missio – puštanje krvi; 7) prekid, zavšetak kraj missio ludorum – kraj igara missĭt/o-avi, etc., v. I (mitto) – često slati miss/or,-ōris, m. – strelac, kopljanik
miss/us,-us, m. – 1) slanje, nalog, naredba missu Caesaris ventitant – po Cezarovoj naredbi često su dolazili; venit missu Bruti – dolazi po naređenju Bruta; 2) bacanje [koplja, srele, itd] mixtūr/a,-ae, f. (mistūra) – 1) mešavina, smesa; 2) spajanje, povezivanje mīte, adv. – blago, meko mitissime legatos appelat – veoma blago je apelovao na legate mĭtell/a,-ae, f. (dem. od mitra) – svilena poveska za glavu mītesc/o,-ĕre, v. III – 1) (voće) zreti, sazreti, omekšati, postati mekan uvae a sole mitescunt – grožđe na suncu zre; herba mitescit – trava zre; 2) (vreme) otopliti hiems mitescit – zima popušta; discordiae mitescunt – nespoga popušta 3) freta mitescunt – more se smiruje Mithr/as,-ae, m. (Mithr/es,-ae) – Mitra, persijsko božanstvo Mithrĭdāt/es,-is, m. – Pontski kralj, poznat po otporu Rimljanima mītĭfĭc/o,-avi, etc., v. I (mitis+ facio) – 1) mekšati, omekšati cibus divisus et mitificatus – hrana isitnjena i svarena; 2) krotiti, ukrotiti mītĭtĭgātĭ/o,-ōnis, f. – 1) ublažavanje, umirivanje multis mitigationibus lenio acrimoniam – brojnim popuštanjima smirujem ogorčenje mītĭtĭg/o,-avi, etc., v. I (mitis) – 1) ublažiti, razblažiti mitigat dolorem – ublažuje bol;mitigat severitatem – ublažuje strogost; 2) umiriti, smiriti longinquitas temporis mitigat moerentem – vreme smiruje ožalošćenog; 3) umekšati, smekšati, omečati; sol mitigat fruges – sunce mekša voće; coqua mitigat cibum – kuvarica [kuvanjem] umekšava hranu; 4) činiti plodnom Indus mitigat agros – Ind čini zemlju plodnom; 5) oplemeniti m. arborem – oplemenjujem drvo; 6) krotiti m. animal – krotim zver; ex agresti vita ad humanitatem mitigati sumus – od divljaka postali smo ljudska bića mīt/is,-e, a. – 1) mek, mekan, plodan solum mite – mekana/plodna zemlja; 2) zreo uva mitis – zrelo grožđe; pomum mite – zrelo voće; 3) blag, ublažen coelum mite – blago vreme; 4) ukroćen mitis fustibus – ukroćen batinama; 4) prijatan Thucydides fuisset maturior et mitior – T. je postao zreliji i prijatniji; 5) miran, smiren, umirenhomo/animus/dolor – smiren čovek/ duh/bol; lupa mitis – mirna/blaga vučica mĭtr/a,-ae, f. (μίτρα) – turban m. Hypocratis – zavoj za glavu a mitra est factus repente popularis – zbog mitre je odjednom postao popularan mĭtrāt/us,-a,-um, a. – «umitren», sa mitrom, u mitri, koji mosi mitru mitto, mīsi, missum,-ĕre, v. III – 1) slati, poslati mitto filium ad propinquum – šaljem sina rodbini; m. ei subsidio – šaljem mu pomoć; misit legatos Romam ad senatum – poslao je legate u rimski senat; misi literas ad eam – poslao sam joj pismo; missus est de captivis communitadis – poslat je od talaca; misit milites in expeditionem – poslao je
vojsku u pohod; luna misit lucem in terram – mesec šalje zrake na zemlju; 2) pozdraviti, poslati pozdrav, reći, izjaviti misi eam salutem – uputio sam joj pozdrav; Curio misi, ut medico honos haberetur – rekao sam Kuriju da lekar ima ugled; legatos ad me misit – poslao mi je svoje izaslanike; 3) baciti, zavitlati, oboriti misit pila – bacao je koplja; misit telum in eum – bacio je koplje na njega; misit puerum in aquam/foveam – bacio je dečaka u vodu/jamu; 4) skočiti mitto corpus saltu ad terram – skačem na zemlju; 5) posvetitimitto librum ad eam – posvećujem joj knjigu; 6) misit exercitum sub iugum – podjarmio je vojsku [bacio je vojsku pod jaram]; 7) misit iudices in consilium – sazvao je sudije da se savetuju; 8) misit eum ad mortem – osudio ga je na smrt; 9) misit equos carcere – dao je znak da počne trka [da konji dođu na start]; misit equum per hostes – nasrnuo je konjem na neprijatelje; 10) misit se in fabulas sermonesque/in ora hominum – postao je predmet razgovora; mitto me in foedera – ulazim u savez/zaveru; 11) pustiti mitti eum iubeo –zapovedam da se on pusti; leo e cavea missus – lav pušten iz jazbine; 12) raspustiti misit senatum – raspustio je senat; 13) otpustiti misit militem – otpustio je vojnika; misit servum – pustio je roba na slobodu; missum facio eum – otpuštam ga; 14) misit uxoremrazveo se; 15) mitte me – pustite me da idem; 16) prestati, prekinuti misi curas ex animo – prestao sam da se sekiram; missum facio iram – ne ljutim se više; misit male loqui –prestao je ružno govoriti; 17) zaobići, prećutati misit proelia – prećutao je bitke mnēm/on,-ŏnis, m. (μνήμων) – koji ima dobro pamćenje, atribut Atakserksa II Mnēmŏnĭd/es,-um, f. (pl.) – Muze, kćeri Mnemozine Mnēmŏsўn/ē,-ēs, f. (Μνημŏσύνη – pamćenje) – kći Urana i Gee, sa Zevsom mati Muza mōbĭl/is,-e, a. – 1) pokretan, pokretljiv; nemiran; brz mobiles oculi – nemirne oči;mobilis aetas – nemirne godine; mobilissimus ardor – nemirni žar [želja]; 2) povodljiv; 3) nestalan, promenljiv, prevrtljiv populus mobilis – prevrtljivi narod mōbĭlĭt/as,-atis, f. (mobilis) – 1) pokretljivost m. linguae – pokretljivost jezika; m. siderum/navium – pokretljivost nebeskih tela/lađa; 2) prevrtljivost quid est mobilitate senatui turpius? – ima li išta ružnije od prevrtljivosti senata mōbĭlĭter, adv. 1) pokretno; 2) brzo cor animantis m. palpitat – srce živog bića brzo kuca; 3) živo; 4) lako mŏdĕrābĭl/is,-e, a. (moderor) – umeren mŏdĕrām/en,-ĭnis, n. (moderament/um,-i, n.) – sredstvo upravljanja, upravljanje, uprava, vlada mŏdĕranter, adv. – na upravan način, kako uprava zahteva
mŏdĕrāte, adv. – umereno, s merom, ljudski, pametno, krotko m. fero calamitatem – krotko podnosim poraz; m. et clementer ius dico – s merom i obzirom izričem sud; omnia humana placate et m. fero – sve što je ljudsko podnosim mirno i s merom mŏdĕrātim, adv. (moderor) – postepeno, postupno mŏdĕrātĭ/o,-ōnis, f. – 1) umerenost, ujednačenost, uređenost continentia et m. – uzdržanost i umerenost; temperatio lunae coelique moderatio – uzdržanost meseca i uređenost neba; histrio astrictus est certâ moderatione numerorum et pedorum – mimičar se pokorava izvesnim pravilima ritma i takta; 2) blagost, plemenitost oculorum est quaedam magna moderatio – oči imaju veliku sposobnost izjednačavanja; m. animi/dicendi – blagost duše/reči; 3) uprava, vodstvo, vlada m. reipublicae – uprava/vlada republike mŏdĕrāt/or,-ōris, m. (moderor) – upravnik, direktor, vladar m. temporum ac personarum – vladar vremena i ljudi; rector et moderator tani operis – vođa i otpravnik mnogih poslova; sol omnium moderator et dux – sunce je vladar i vođa svega mŏdĕrātr/ix,-ĭcis, f. – vladarka curia m. officii – senat je vladar nad upravom mŏdĕrāt/us,-a,-um, a. – 1) umeren, odmeren, blag m. senex – odmeren/blag starac;moderati mores – prilago; mite et moderatum imperium – blaga i umerena vladavina; 2) ujednačen, uređen; 3) podešen, prilagođen convivium moderatum – podešeno druženje;otium moderatum – podešena dokolica; 4) skladan, harmoničan orationis moderata pronunciatio – skladno kazan govor mŏdĕr/or,-ātus sum,-āri, v. dep. I (mŏdĕr/o,-avi,-atum,-are,v. I) (modus) – 1) (sa dat.)držati meru, držati na uzdi, obuzda(va)ti meratur irae/odio – obuzdava gnev/mržnju; 2)(sa acc.) obuzdavati, kontrolisati m. linguam – obuzdavam jezik; moderor navem/cursum – krmanim/držim kurs; moderatur habenas – drži uzde/upravlja; m. tempus dicendi prudentiâ et gravitate – određujem govor razboritošću i ozbiljnošću; moderatur consilia non voluptate, sed officio – saveti se mere zadovoljstvom već korišću mŏdeste, adv. – 1) dostojanstveno, pošteno, s merom rebus secundis m. utor – uživam umeren uspeh/prosperitet; 2) poslušno, pokorno m. Romam venio – pokorno idem u Rim;m. pareo – poslušno se pokoravam; 3) časno, pošteno m. terram intueor – imam iskren odnos prema zemlji mŏdestĭ/a,-ae, f. – 1) umerenost, skromnost, poštenje m. et humanitas – poštenje i ljudskost; m. in dicendo – umerenost u govoru; m. vitae – miran život; 2) poslušnost, pokornost, disciplina ex more et modestia militari – iz vojnih običaja i discipline; 3) čednost, čestitost, nevinost m. virginalis – devojačka čednost; modestiâ florebat – cvetala je nevinošću; me compono ad leges modestiae – ponašam se u skladu sa
zakonima čestitosti; 4) pravovremenost; 5) milost, samilost; 6) blagost m. hiemis – umerenost zime mŏdest/us,-a,-um, a. (modus) – 1) umeren, pristojan modestum imperium – umerena vlast; modestum ius – umeren zakon; 2) skroman; 3) pokoran, poslušan adolescens m. –poslušan mladić; epistola modesta – skromno pismo; 4) lojalan plebs optima et modestissima – odličan i veoma lojalan narod; consul/vir m. – lojalan konzul/čovek; 5) pošten, častan homo frugi et modestus – vredan i častan čovek; mores frugissimi – krajnje časni običaji mŏdĭāl/is,-e, a. – koji sadrži jedan modius, nešto manje od 12 litara mŏdĭce, adv. – 1) po meri, umereno, ne preterano m. vinosus – umeren vinopija; minae Clodii me m. tangunt – Klodijeve pretnje ne brinu me preterano; 2) pametno, razumno m. fero onus senectutis – razumno nosim teret starosti; timide modiceque dico – govorim pokorno i razumno; 3) mirno mŏdĭc/us,-a,-um, a. (modus) – 1) umeren, po meri, koji je u okvirima/granicama dozvoljenog severitatem in senectute modicam probo – u starosti se preporučuje umerena strogost; 2) prosečan, osrednji equus m. – osrednji konj; modicae originis – poreklom iz srednjeg staleža; supelex modica – prosečna oprema; 3) običan fossa modica – običan jarak; 4) dovoljan modica pecunia – mala sli dovoljna suma; modicae pecuniae – ne mnogo bogat; 5) prost, neznatan m. animus – sitna duša; Graecis hoc modicum est – kod Grka toga malo ima; 6) pristojan, trezven, skroman vita modica et apta virtute – trezven i odan vrlini život; animus belli ingens, domi modicus – u ratu veliki a kod kuće skroman duh mŏdĭfĭcātĭ/o,-ōnis, f. – (modifico) odmeravanje, razmatranje, promena mŏdĭfĭc/o,-avi, etc., v. I (modus+facio) – odlučiti, odrediti, promeniti verba ab oratore modificata quodam modo – reči koje je orator na neki način izvrnuo mŏdĭ/us,-ĭi, m. (modus) – žitnamera, oko 12 kg pleno modio – punom merom mŏdŏ, adv. (abl. od modus) – 1)prosto, samo, jedino non modo senex sed etiam caecus –ne samo star nego i slep; vide modo – samo pazi; servus est nemo, qui modo tolerabili sit conditione servitutis, qui non hac stare cupiat – niko nije rob, ko samo trpi ropski položaj, ko ne želi da ostane rob; 2) m. non – gotovo, skoro; 3) modo – pod uslovom da ne; modo qui – pod uslovom da on ne; si modo – ali, ako/u slučaju da; dum modo – ako/pod uslovom da; modo ne – ali ako ne, pod uslovom da ne; 4) (vreme) upravo sad, malopre, onomadquid dico nuper? Imo vero modo ac paulo ante – što sam rekao nedavno? Ili tačnije malopre; 5) modo … modo – sad ovako … sad onako mŏdŭlāte, adv. – melodično cano m. – pevam modulisano, po taktu
mŏdŭlātĭ/o,-ōnis, f. (modulor) – modulacija m. vocis/soni – podešavanje glasa/zvuka;m. pedum – podešavanje koraka/ritma [u igri] mŏdŭlāt/or,-ōris, m. – ritmičar, kompozitor mŏdŭlāt/us¹,-a,-um, a. (particip od modulor) – podešen, usklađen u taktu/ritmu; ritmičan, melodičan, pêvan mŏdŭlāt/us²,-us, m. – muzika, modulacija mŏdŭl/or,-ati, v. dep. I (modulus) – podesiti, uskladiti takt/ritam, modulisati hominum auribus vocem natura modulatur ipsa – sama priroda usklađuje ljudski glas sa sluhom;virgines sonum vocis pulsu pedum modulantes incesserunt – devojke usklađuju igru sa pesmom [bat koraka sa glasom]; modulatur verba fidibus – usklađuje reči sa zvukom lire mŏdŭl/us,-i, m. (dem. od modus) – 1; mera; 2) merni instrument, aršin, metar; 3) takt; 4) ritam mŏd/us,-i, m. – 1) mera; 2) obim, veličina, količina nihil scripsit nisi de modo agri – nije pisao ništa što se nije odnosilo na celu zemlju; id superat modum virium humanorum – to prevazilazi meru/domet/mogućnosti smrtnih ljudi; 3) prava/puna mera suus cuiusque modus est – svako je mera sam sebi; lacus crevit praeter modum – vodostaj jezera je rastao preko [svake] mere; 4) umerenost, uzdržanost, trezvenost modum habeo vitae meae – imam punu kontrolu nad svojim životom; de modo, de continentia dicendum est –reč je o meri, o uzdržanosti; teneo/excedo modum – držim/prekoračujem meru; 5) granica, ograničenje, stepen, kraj in maiorem modum – u većoj meri/većem stepenu;constituo modum voluptati – postavljam granicu zadovoljstvima; fecit modum lugendi –učinio je kraj žalosti; elatus supra modum hominis privati – uzdignut iznad dometa običnog čoveka; 6) takt, stopa, ritam, ton, melodija varietates vocum aut modos nosco – poznajem varijetete ili tonove; ad tibicinis modos salto – igram po taktu dipala; 7) pravilo, red, zakonaliis modum pacis ac belli facio – uspostavljam zakone mira i rata; 8) način modus vitae/vivendi – način života; humano modo pecco – grešim na ljudski način; nullo modo –ni na kakav način, nipošto; uno modo – [samo] na jedan način; omni modo – na sve moguće načine; cuiuscunque modi – na koji način; servorum modo – na ropski način; in vaticinatis modum praedico – propovedam na način proroka; naves ad hunc modum factae – brodovi izgrađeni na taj način; 9) vrsta mdus reipublicae – vrsta vladavine; 10)(gramatika) pridev modus faciendi – radni glagolski pridev; modus patiendi – trpni pridev moech/a,-ae, f. (μοιχή) – preljubnica moechiss/o,-are, v. I – počiniti brakolomstvo
moech/or,-ari, v. dep. I – kurvati se; vršiti brakolomstvo moech/us,-i, m. (μοιχός) – preljubnik, brakolomnik moener/a > munera moeni/a¹,-ĭum, n. (pl.) – gradske zidine, utvrđenja moeni/a²,-ae > munia Moen/is,-is, m. (moen/us,-i, m.) – reka Majna Moes/i,-ōrum, m. (pl.) – stanovnici Mezije Moesi/a,-ae, f. – Mezija, oblast koja jednim delom leži uSrbiji a drugim u Bugarskoj moeste, adv. > maeste – tužno moestĭtĭ/a,-ae, f. – žalost, ožalošćenost est in tanta m. – on je u velikoj žalosti; resisto moestitiae – opirem se žalosti; pello moestitiam ex animo – gonim žalost iz duše; m. incessit animum – žalost je zadesila [njegovu] dušu moestĭtūd/o,-ĭnis, f. > moestitia – žalost mŏl/a,-ae, f. – 1) mlinski kamen m. suspensa – dignut mlinski kamen; 2) molae – mlin;do operam molis – radim u mlinu; 3) žrtvni kolač inspergo molam et vinum – kropim žrtveni kolač vinom mŏlār/is,-e, a. – 1) mlinski lapis m. – mlinski kamen; 2) dens m. – kutnjak, kutnji zub mōl/es,-is, f. – 1) gomila, gromada, masa m. clipei – gromada od štita; Latinus ingenti moli – Latinus gromadnog stasa; tantae corporum moles – tolike gromade od ljudi; moles aquae – visoki talasi; 2) velika građevina; 3) brana, gat, zid fons munitione ac mole lapidum a mari sidiunctus – izvor odvojen od mora utvrdom i kamenim gromadama; 4) rov, grudobran; 5) gomila, masa ljudi/vojske hostes maiorem molem haud facile sustenientes – mase neprijateljske vojske koje nikad nije bilo lako suzbiti; 6) tanta moles pugnae – bitka takvih razmera; tantam molem mali a cervicibus eius depello – toliku gomilu zala skidam s njegovog vrata; moles invidiae vix sustineo – gomilu zavisti jedva podnosim; 7) teškoća, napor, muka maiore mole pugno – borim ses velikim naporom;maiore mole bellum paro – s mukom se pripremam za rat; tantae molis erat – to je velikom mukom postignuto mŏleste, adv. (molestus) – neprijatno, mučno a) za druge m. amici seduli – prijatelji mučno napregnuti; b) za sebe m. illud fero – s mukom to podnosim mŏlestĭ/a,-ae, f. – 1) sekiracija, muka, nevolja, gnev sine molestiâ tuâ – da tebe ne uznemiravam; sum in maximis molestiis – u velikoj sam nevolji; molestiam ei affero – zadajem mu jade; molestiam laxo/levo/mitigo/depello – blažim/dižem/ublažujem/otklanjam muku; 2) afektacija, pravljenje, pedanterija elegantia sine molestia – elegancija bez preterivanja
mŏlest/us,-a,-um, a. (moles) – 1) mučan, težak, neprijatan, zao, bolan labor operosus et m. – naporan i mučan posao; accusator acer et m. – oštar i zao tužilac; vita gravis et molesta – težak i mučan život; tu, nisi molestum est, paullisper exsurge – ako ti nije muka, podigni se malo; 2) izveštačen, izvrnut, blaziran veritas molesta – izvrnuta istina verba molesta – izvrnute reči mōlīm/en,-ĭnis, n. (mōlīment/um,-i) (molior) – 1) naprezanje, napor exercitum sine magno commeatu et molimento in unum locum contrahere non possum – ne mogu bez velikog napora da zadržim vojsku na jednom mestu; 2) adminicula parvi molimenti – mašine male snage; eo minoris molimento ea claustra sunt – timmanje napora treba da se ona zatvore mōlĭ/or,-itus sum,-iri, v. dep. IV – 1)s naporom pokrenuti/dići/baciti nešto teško m. ancoras – podižem sidro; molitur fulmina/ignem – baca strele/glavlje; moliri naves a terra – porinuti brodove s kopna; m. terram altuis izbacujem zemlju; molitur fores/portam – obija vrata/kapiju; 2) m. currum – teram kola uz brdo; 3) buditi se corpus affectum laboribus ex somno molitur – telo iznureno radom teško se budi iz sna; 4) s naporom graditi/podizati/zidati m. classem/muros/viam – s naporom pravim brod/zidine/put; 5) preduzeti nihil est quod moliare – uzaludno je tvoje preduzeće; dii moliuntur nulla opera – bogovi ne preduzimaju naporne poslove; 6) početi m. iter – započinjem putovanje; molitur laborem – počinje posao; naves, dum molibantur a terra, captae – tek što su se odvojili od kopna, brodovi su zarobljeni; ceterae naves moliuntur in suo loco – nekoliko brodova tapka u mestu; 7) izazvati, prouzrokovati molitus est periculum/calamitatem/pestem – izazvao je opasnost/ nesreću/kugu mōlītĭ/o,-ōnis, f. (molior) – 1) pokretanje, stavljanje u pokret; porinuće; 2) ustanova, ured, institut; 3) zamašan posao mōlīt/or,-ōris, m. – 1) upravnik; mōlītr/ix,-īcis, f. – upravnica; 2) provokator, huškač, mutež, smutljivac mollesc/o,-ĕre, v. III – 1) mekšati, postati mekan mollescit ebur – mekšao je slonovaču; 2) oplemeniti genus humanum mollescit – ljudski rod se oplemenio mollīment/um,-i, n. – ublažavajuće sredstvo mollĭ/o,-ivi, itum,-ire, v. IV (mollis) – 1)mekšati, učiniti mekanim frigoribus durescit humus et vicissim mollitur na hladnoći humus se stvrdne a obrnuto [na toploti] omekša;mollivi artus oleo – ublažio sam bol u zglobu uljem; ignis mollit ferrum – vatra umekša gvožđe; mollivit lanam trahendo – češljanjem je učinila uvnu mekom 2) učiniti vitkim; 3) opitomiti; 4) ublažiti mollivit poenam – blažio je kaznu; mollivi translationem – ublažio sam prevod; Hannibalem iuveniliter exsultationem parientiâ
molliebat – strpljenje je ublažilo Hanbalov mladalački zanos; 5) umiriti, smiriti m. iram – umirujem gnev; sedo motus et mollio animos eorum – obuzdavam njihovo uzbuđenje i smirujem njihove duhove; 6) slabiti, mekšati poëtae molliunt animos nostros – pesnici razmekšavaju naše duhove; 7) mollit vocem – utanjio je glas mollĭp/es,-ĕdis, a. – mekonog, koji ima meko stopalo bos m. – vo mekih papaka moll/is,-e, a. – 1) mek, mekan cera m.- meki vosak; molles commisurae et artus – meki savovi i zglobovi; 2) vitak, gladak molles capilli – glatka kosa; arcus m. – blago napeti luk; 3) tih, lagan, nežan genae molles – nežno lice; aura m. – tihi lahor; 4) (ukus, miris) blagvinum molle – blago vino; odor m. – blag miris; m. aestas – blaga vrućina; mollis brachio eum obiurgo de illa re – blago ga upozoravam [sa rukom na ramenu]; 5) (tle) blag litus molle et apertum – obala blaga [ne strma] i otvorena; molle fastigium – blag nagib; m. ascensus – blag uspon; 6) (zvuk) blag hiatus habet aliquod molle – zev ima nečeg blagog; 7) (slika) – veran, živ molles imitor aere capillos – verno podražavam kosu u bakru; 8) blag, prijatan, ugodan m. hora – prijatan čas/tren; m. animus – blaga narav; libri confectio senectutem mihi mollis et iucundam effecit – rad na knjizi čini moju starost ugodnom i radosnom; 9) lep, dirljiv, dopadljiv molli sernome utor – služim se lepim rečima; carmen molle – erotska pesma; molles oculi – lepe oči; 10) žalovit, sažaljiv, popustljiv, slab homo mollissimo animo – čovek pun samilosti; m. auricula – slab na slavu; consul m. – blag konzul; Gallorum m. mens – blaga narav Gala; 11) razmažen, oslabljen solutus et mollis in gestu – razuzdan i razmažen u ponašanju; vir m. – pomaman/uspaljen čovek mollĭter, adv. – 1) meko, gipko, glatko, uglađeno, blago nidos molliter aves substernunt –ptice prave gipku podlogu ispod gnezda; 2) blago, mirno, milo, dopadljivo, popustljivo, sažaljivo hoc ferendum est m. sapienti – mudrome je ovo podnošljivije; 3) strasno, požudno, pohotljivo delicate et m. vivo – živim luksuzno i strasno; facit illud parce et m. –čini to škrto i plahovito mollĭtĭ/a,-ae, f. (mollĭtĭ/es,-ei, f., mollĭtūd/o,-ĭnis, f.) (mollis) – 1) mekoća, vitkost, savitljivost m. cervicum/corporis – vitkost vrata/tela; 2) blagost, osećajnost, osetljivost m. ac lenitas animi – blagost i mirnoća duše; agilitas mollitiesque naturae – promenljivost i blagost prirode; 3) slabost, nemoć mollitiâ animi desero officia – zbog duševne iscrpenosti napuštam službu; 4) požuda, razvrat mores lapsi ad mollitiam – običaji naklonjeni razvratu; m. corporis – slabost tela mŏl/o,-ŭi,-ĭtum,-ĕre, v. III – mleti molo hordeum in farinam – meljem ječam [u brašno] mŏlŏchĭnārĭ/us,-ĭi, m. (moloche) – čovek koji farba slezom Mŏloss/i,-ōrum, m. (pl.) (Μολοσσοί) – narod u Epiru
Mŏlossĭ/a,-ae, f. – oblast u kojoj su živeli Molosi mōl/y,-yos, n. (μώlυ) – biljka Allium nigrum, koristila se protiv čini mōm/en,-ĭnis, n. = momentum – pogonska snaga, udar mōment/um,-i, n. (umesto movimentum od moveo) – 1) sila koja neku stvar, naročito talas, stavlja u pokret; sila koja svojom težinom/značajem pokreće; 2) uzrok minimis momentis fiunt maximae inclinationes temporum – velike promene vremena bivaju izazvane veoma sitnim uzrocima; ex parvis saepe magnorum rerum momenta pendent – često velike stvari zavise od sitnih uzroka; pater fuit minimum m. ad favorem conciliandum – otac je bio najmanje sklon izmirenju; 3) uticaj fortuna parvis momentis magnas rerum commutationes effecit – fortuna sitnim uticajima izaziva velike promene;hominis est nullum in republice momentum – čovek nema nikakvog uticaja na kretanje republike; nullum facio momentum annonae – nemam nikakvog uticaja na rod godine;omnia momenta observo – sve uticaje uzimam u obzir; 4) značaj res magno ad persuadendum momento est – to ima veliki značaj za pridobijanje mnjenja; rem pondero suo momento – stvari razmatram u skladu s njihovim značajem. 5) teža, ravnoteža, inercija astra formâ ipsâ figuravê sua momenta sustentant – zvezde i samm svojim oblikom održavaju ravnotežu; 6) kretanje, promena fortunae perleve momentum –varljivo [lako promenljivo] kretanje fortune; 7) momento temporis fusi hostes – za tren je rasterao neprijateljsku vojsku; momento unius horae – stvar jdnog trenutka; 8) parvis momentis natura multa fecit – za kratko vreme priroda mnogo stvori mŏn/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. II – 1) opomenuti, upozoriti Phocion monebatur Nicanorem Pireo insidiari – Fokije je upozorio Nikanora na pirejsku zasedu; 2) napomenuti, podsetitimonui quid facto esset – napomenuo sam šta bi trebalo uraditi; 3) savetovati hoc moneo eos desinant furere savetujem im da prestanu ludovati; monuit puerum verbere –savetovao je da se dečak izbatina; 4) držati nastavu, predavati, podučavati; 5) proricativates multa monet – vidovnjak mnogo šta prorekne Mŏnēt/a,-ae, f. 1) = Μνημοσύνη, majka Muzâ; 2) atribut Junone; 3) metalni novac ex nostra moneta – iz naše kovnice; 3) pečat, štambilj mŏnētāl/is,-e, a. – novčani mŏnīle,-is, n. – ogrlica, lančić, đerdan, niska m. ex auro et gemmis – oglica od zlata i dragog kamenja mŏnĭment/um,-i, n. > monumentum mŏnĭtĭ/o,-ōnis, f. – 1) opomena, upozorenje m. careat acerbitate – dobronamerno upozorenje [bez zlobe]
mŏnĭt/or,-ōris, m. – 1) osoba koja upozorava/opominje, nadzornik, upravnik m. officii –nadzornik službe; fatuus m. – šašavi nadzornik; 2) pravni savetnik govornika librus quem m. tuus hic tenet – knjiga koju tvoj savetnik drži mŏnĭt/um,-i, n. (većinom u pl.) monita - 1) napomene, primedbe aures meae ommium monitis patent – moje uši su otvorene za sve vrste primedbi; 2) upozorenja, opomene; 3) predskazanja, proročanstva ad metum monitis deorum ducimur – upozorenja bogova zastrašuju mŏnĭt/us,-us, m. – 1) opomena, ukor; 2) upozorenje; 3) otkrovenje, predskazanje; 4) nadahnuće mŏnŏgramm/us,-a,-um, a. (μονόγραμμος) – skiciran, koji ima samo konture dii monogrammi – bestelesni bogovi mŏnŏpŏlĭ/um-ĭi, n. (μονοπώλιον) – isključivo pravo trgovine, monopol mŏnŏsyllăb/us,-a,-um (μονοσύλλαβος) – jednosložan verbum monosyllabum – jednosložna reč mon/s-tis, m. – 1) brdo, planina m. altissimus – veoma visoka planina; m. vestitus et sivester – planina obrasla i šumovita; 2) gomila m. argenti – gomila srebrnog novca; 3) m. aquae – visok talas; 4) hrid, stena; 5) maria montesque polliceor – obećavati zlatna brda i doline monstrābĭl/is,-e, a. (monstro) – što zaslužuje da se pokaže, izuzetan, reprezentativan monstrātĭ/o,-ōnis, f. – pokazivanje, izlaganje monstrāt/or,-ōris, m. – pokazivač, izlagač, demonstrator monstrāt/us,-a,-um, a. (particip od mostro) – upadljiv, istaknut, zapažen monstr/o,-avi, etc, v. I – (monstrum) – 1) pokazati, ukazati monstravit viam erranti –pokazao je put zalutalom; m. eum digito – pokazujem ga prstom; 2) podučavati, objasniti, pokazati si quid librarii mea manu non intelligent, monstrabis – ako beležnici moj rukopis ne budu razumeli, objasnićeš; 3) propisati, uputiti, obznaniti m. piacula – propisujem pokajničke obrede; 4) obeležiti monstratus fatis – obeležen sudbinom; 5) savetovatimonstrat ei bene – savetuje mu dobro; 6) opominjati pudor iraque monstrat – stid kao i gnev opominje; 7) optužiti, potkzati monstr/um,-i, n. (moneo) – 1) (relig.) znamenje, znak upozorenja, natprirodni znak od bogova; 2) nakaza, nakaznost monstra mera norro – govorim o pukim nakaznostima; 3) čudovište, čudo, neman tune, immanissimum monstrum ausus es?usuduio si se daudariš na ogromnu neman?; m. mulieris – čudovište od žene monstrŭōse, adv. – neprirodno, nenormalno, nakazno, monstruozno, čudovišno nihil tam monstruose cogitari potest – ništa strašnije ne može da se zamisli
monstrŭōs/us,-a,-um, a. – nakazan, čudovišan, grozan, strašan, monstruozan bestia monstruosa – neman, čudovište; homines monstruosi – grozni/nakazni ljudi montān/a,-ōrum, n. (pl.) – brdovita oblast loca m. – brdska mesta montān/i,-ōrum, m. (pl.) – brđani, planinci, planinštacimontān/us,-a,-um, a. (mons) –brdski, planinski flumen montanum – planinska reka; homines asperi et montani – ljudi grubi i grmalji montĭcŏl/a,-ae, comm. – planinac, brđanin montĭvăg/us,-a,-um, a. (vagor) – nomadski, koji luta po planinama montŭōs/us,-a,-um, a. (montōs/us,-a,-um, a.) – brdovit regio aspra et montuosa – gruba i brdovita oblast; loci montuosi et silvestres – mesta brdovita i šumovita mŏnŭment/um,-i, n. (moneo) – 1) sve što se pamti; 2) pomen m. pugnae – pomen bitke; monumento rei corbua bovi sunt – volujski rogovi su pomen toga; 3) multa sunt monumenta clementiae eius – ima mnogo dokaza njegove čestitosti; 4) m. amoris – sećanje na ljubav, uspomena; 5) spomenik, kip, bista monumenta Marii, senatûs – spomenici Mariju, [podignuti] od senata; 6) nadgrobni kamen, grob m. Scipionum – Skipijev grob; monumento sepulcri donatus est – nad grobom je podignut spomenik; 7)monumenta – pisani spomenici monumenta publica privataque – javni i privatni pisani dokumenti Mopsŏpĭ/a,-ae, f. (Μοψοπία) – Atika Mopsŭestĭ/a,-ae, f. (Μόψου έστία) – grad u Kilikiji Mops/us,-i, m. (Μόψος) – ime nekolikih proroka/vrača mŏr/a¹,-ae, f. – 1)smetnja, prepreka nulla mora est – nema smetnje; per me (in me) nulla mora est – što se mene tiče, nema nikakve smetnje; 2) kašnjenje, čamotinja, čekanjenec mora – bez oklevanja; nulla mora est dicere – reći ću bez oklevanja; sine mora fecit quod debuit – bez oklevanja je uradio što je trebalo; 3) otpor m. et sustenatio – otpor i trpljenje; 4) tromost propter moram rerum – zbog tromosti stvari; affero/ infero/facio/interpono moram morti/bello/supplicii/delectui – izazivam/stvaram/činim smetnju smrti/ratu/kazni/regrutaciji; moram facio creditoribus – odobravam odgodu otplate duga; res habet aliquam moram – to može da se odgodi; habeo paulum morae –nemam mnogo vremena; tibi paulum est morae – tebi nema mnogo čekanja; 5) inter moras – u međuvremenu; mora temporis – međuvreme; 6) prekid, zastoj u govoru mŏr/a²,-ae, f. (μόρα) – četa (bataljon) spartanske vojske, oko 800 vojnika mōrāl/is,-e, a. (mos) – običajni; moralan partem philosophiae moralem appello – deo filozofije koji nazivam moralnim
mŏrāt/or,-ōris, m. (moror) – 1) smetalo, neko ko postavlja smetnje; 2) advokat koji namerno odugovlači izlaganje da istekne vreme; 3) zabušant mōrāt/us,-a,-um, a. (mos) – 1) sazdan vir bene/melius/male moratus – čovek dorbo/veoma dobro/loše sazdan; ianua ita morata – vrata na taj način napravljena; fabula recte morata – bajka na pravi način kazana; 2) uređen civitas bene morata – dobro uređena država; genus humanum optime moratum – ljudski rod je na najbolji način uređen; poëma morata – dobra pesma morbĭd/us,-a,-um, a. (morbus) – boležljiv, nezdrav morbōn(v)ĭ/a,-ae, f. – zemlja bolesti morboviam abire iussit – idi bestraga! morbōs/us,-a,-um, a. – boležljiv morb/us,-i, m. – 1) bolest morbi gravi et mortifero affectus – napadnut teškom i neizlečivom bolešću; m. longus/pernicialis – duga/zloćudna bolest; morbo afficior/laboro/ corripior – bolest me savladala/napala; morbum depello/levo/removeo – odbijam bolest;morbus in corpore nascitur – bolest nastaje u telu; morbo morior – umirem od bolesti; a morbo pereo/absumor/conficior – propadam/mrem od bolesti; morbo iactor – patim od bolesti; 2) duševna bolest, pomama, strast animi in morbo sunt – duše su bolesne; 3) patnja, bol, sekiracija hoc illi morbo est – to joj zadaje bol mord/ax,-ācis, a. (mordeo) – 1) koji ujeda canis mordax – pas koji ujeda; 2) što žariurtica m. – kopriva koja žari; 3) oštar ferrum mordax – oštri mač; 4) jedak acetum mordax – jetko sirće; 5) ciničan Cynicus mordax – cinični Kinikos; 6) uvredljiv carmen mordax – uvredljiva pesma; 7) sollicitudo mordax – razorna/jetka zebnja mordĕo, momrdi, morsum,-ēre, v. II – 1) ujesti canes et latrare et mordere possunt – psi mogu i da laju i da ujedaju; 2) mordet hastile – bije kopljem; 3) hvatati, uhvatiti fibula mordet vestem – kopča hvata/drži bluzu; 4) fluvius mordet rura – bujica razdire polje; 5) jesti; 6) (ukus) – ujesti, paliti radix mordet – rotkvica ujeda/pali; 7) (hladnoća) promrznutifrigora mordent eum – promrzao je; 8) povrediti, raniti mordetur dolore – oštećen je bolom; 9) uvrediti; 10) brinuti, sekirati se, gristi se mordeor conscientia – grize me savest;epistolae tuae me mordent valde – tvoja pisma me veoma zabrinjavaju mordĭc/us,-a,-um, a. – 1) jedak, oštar, zubat, ljut auriculam mordicam aufero – oštrim sluhom sam to odneo; 2) mordice teneo verba – jedva suzdržavam reči mŏrēt/um,-i, n. – jelo sa belim lukom i drugom zeleni, uljem, sirćetom i limunom mŏrĭbund/us,-a,-um, a. (morior) – 1) umirući, koji umire tribunum iacentem moribundumque vidistis – vidite prostrtog i umirućeg konzula; 2) smrtan; 3) koban, ubijstven, nezdrav sedes moribunda – nezdravo mesto
mŏrĭgĕr/or,-ari, v. dep. I (mŏrĭgĕ/o,-are, v. I) – povoditi se za, ravnati se prema m. ei – ugađam; voluptati aurium oratio morigertur – podešavam govor da godi ušima mŏrĭgĕr/us,-a,-um, a. (mos+gero) – poslušan, savitljiv mŏrĭ/or, mŏrĭtŭus sum, mori, v. dep III (particip: moriturus) – 1) mreti, umirati m. fame/desiderio/morbo/ex vulneribus – mrem od gladi/želje/bolesti/rana; morior ferro/ tormentis – mrem od mača/mučenja; mortuus est intra paucos dies – ubrzo je umro;mortuus est pro patria – umro je za otadžbinu; voces morientes – glas da je neko na umoru; moriar si magis gaudarem – umreću ako više budem uživao; 2) izumreti, nerstati, iščeznuti sermo/memoria hominis moritur – reč/ljudsko pamćenje izumire; 3) lex mortua – nevažeći zakon mortŭ/us¹,-a,-um, a. – mrtav mortŭ/us²,-i, m. – mrtvac, leš fert mortuem in domum – unosi mrtvaca u kuću morm/yr,-ýris, f. (μόρμυρος) – vrsta morske ribe mōrŏlŏg/us,-a,-um, a. (μωρολόγος) – budalast, koji blesavi, koji priča budalaštine mōr/or¹,-ari, v. dep. I (morus) – blesaviti, lud sam mŏr/or,-ari, v. dep. I – (mora) – 1)oklevati, čekati, iščekivati; zadržati se, ostati, boraviti, skitati m. Brundisii – zadržavam se u Brindiziju (skitam po B.); m. paucos dies in provincia – ostajem nekoliko dana u provinciji; non habeo tempus morandi – nemam vremena da se zadržavam; haud multa moratus – bez dužeg zadržavanja; auxilia morantur – komora je prekasno došla; Galliae bellum inferre moraturus est - odgađao je rat sa Galijom; 2)nihil/non moror – nije me briga; 3) nihil moratur officium – ne brine/haje za dužnost; 4)nihil moror eos esse salvos – nemam ništa protiv da se oni spasu/oslobode; 5) zadržavati, odugovlačiti, otežavati id moratur reditum in Italiam – to usporava povratak u Italiju; 6)Apulia te moratur – Apulija te zarobila; fabula moratur populum/aures Caesaris – priča pleni slušaoce/Cezarove uši; 7) zaustaviti, zadržati, ometati/omesti, suzbiti primum impetum sustineo et moror – prvi napad sam izdržao i suzbio mōrōse, adv. – ćudljivo, izbirljivo mōrōsĭt/as,-ātis, f. – izbirljivost, ćudljivost, pedanterija mōrōs/us,-a,-um, a. (mos) – zadrt, uporan, fanatičan sunt morosi qui amant – zaljubljeni su uporni; senex morosus et difficilis – zadrt i težak starac mor/s,-tis, f. (morior) – 1) smrt m. necessaria/voluntaria/fortunata – prirodna/dobrovoljna/ sretna smrt; m. appropinquat/imminet/quotidie impendet – smrt se primiče/preti/svaki dan visi ad glavom; occumbo mortem – susrećem se sa smrću;turpis mortis ei accidit – zadesila ga je ružna smrt; morte intercipior – predupređujem smrt; consciscit sibi mortem – vrši samoubijstvo; bella res est morte
suâ mori – lepo je umreti svojom/prirodnom smrću; mortem ei infert/affert/offert – usmrtio ga je; mortes imperatoriae – carske smrti; 2) mrtvac, leš mortem eius lacerat – unakazuje njegov leš; 3) krv ensem multâ morte recepit – mačem je mnogu [mnogo čiju] krv povratio;4) mrtvak, leho, lešina, nemoćan čovek morsĭuncŭl/a,-ae, (dem. od morsio = morsus) – poljubac mors/um,-i, n. (paricip od mordeo) – komadić, parče mors/us,-us, m. (mordeo) – 1) ujed, ugriz m. serpentis – ujed zmije; 2) zalogaj; 3) m. roboris – procep; 4) ubod; 5) tuga, briga, muka; m. exsilii – muka izbeglištva/izgnanstva mortāl/es,-ĭum, m. (pl.) – smrtnici, ljudi; leges mortales – zakoni van snage; mortāl/is,-e, a. (mors) – 1) smrtan animal/corpus mortale – smrtno biće/telo; mundus m. – smrtni svet; 2) vulnus mortale – smrtnosna rana; mucro m. – smrtonosni vrh mača; prolazan, privremen mortālĭt/as,-ātis, f. – 1) smrtnost, prolaznost omne,quod ortum est, mortalitas consequitur – sve što se rađa podleže smrtnosti; 2) ljudska priroda, ljudi mortĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. (mors+fero) – smrtonosan vulnus mortiferum – smrtonosna rana; morbus m. – smrtonosna bolest; poculum mortiferum – smrtonosna čaša mortŭālĭ/a,-ĭum, n. (pl.) (mortuus) – tužbalice, posmrtne pesme mōrŭl/us,-a,-um, a. (morum) – crnpurast, mrk mōr/um,-i, n. (μώρον) – murva, crveni dud mōr/us¹,i, f. (μορέα) – stablo murve/duda mōr/us²,-a,-um, a. (μωρός) – lud, šašav; mōr/us,-i, m. – budala, blesan mos, mōris, m. – 1) volja gero morem ei (voluntati eius) – pokoravam se njegovoj volji; 2) zakon, propis impono mores pacis – uspostavljam zakone mira; pono mores viris – obznanjujem zakone; sine more – neobuzdano, razuzdano; in morem – redovno, po pravilu; 3) običaj, navika, tradicija legi morique parendum est – zakoni i običaji moraju se poštovati; fecit contra morem consuetudinemque civilem – prekršio je građanski običaj i navike; moris est Graecorum, ut – Grci imaju običaj da; induxit illud in mores nostros –uveo je to u naše običaje; more et exemplo populi romani – po običaju i po uzoru na rimski narod; in morem venit – ušlo je u običaj (uobičajeno je); o tempora, o mores! – kakva vremena, kakvi običaji!; 3) mores boni/integri/lepidi/suavissimi//comodi/perditi/corrupti – dobri/čestiti/prijatni/udobni/ izgubljeni/iskvareni običaji; sum temperatis moderatisque moribus – nisam fanatik/ ekstremist; se format ad mores regis – formira se po carskim običajima; 4) vrsta, način,loquor humano more – govorim ljudski; more
bestiarum vagor – lutam/tumaram poput životinje; disputo more eius – raspravljam na njegov način; in morem fluminis – slično reci mōtĭ/o,-ōnis, f. (Moveo) – kretanje corporum motio atque gestus – kretanje i gestikulacija tela mōtĭuncŭl/a,-ae, f. (dem. od motio) – groznica, drhtanje, drhtavica mōt/o,-are, v. I (moveo) – silovito se kretati, kovitlati, zakovitlati motat umbras – kovitla senke mōt/us,-us, m. (moveo) – 1) kretanje m. coeli et siderum – kretanje vasione i nebeskih tela; m. manuum – kretanje ruku; motus terrae – kretanje zemlje; 2) pokret tela motus palaestrici saepe sunt odiosiores - gimnastičkipokreti su često odvratni; 3) igra motus ionici – jonska igra; 4) (vojska) razvijanje [fronta]; 5) uzbuđenje, uzrujanost, ustreptalost, nemir, emocija motus mentis meae – uzbuđenje/nemir moje duše; et animi et ingenii celeres quidam motus esse debent – srce i mozak treba da mogu lako koristiti svoje snage;incitatio et motus – nadahnuće i uzbuđenje; motus divinus – božansko nadahnuće; 6) pobuna, buna motus populi – narodna buna; 7) odlazak mŏvĕo, mōvi,mōtum,-ēre, v. II – 1) staviti u pokret, pokrenuti homo movet membra – čovek pokreće udove; m. urnam – pokrećem urnu; 2) kretati se atomus gravitate et pondere movetur – atom se gravitacijom i težinom kreće; 3) dići se movet arma adversus hostem – digao se na oružje protiv neprijatelja; 4) svirati moveo citharam – sviram na citri; 5) uzdrmati terra movet – zemlja se trese; movet omnes terras, omni maria –napravio je veliki rusvaj; 6) moveor – igram, plešem; 7) moveor Cyclopa – izigravam Kiklopa; 8) pomeriti moveor me ex loco – pomeram se s mesta; se nuquam ex urbe movet – nema se kud iz grada maći; naves loco se movere non posssunt – lađe ne mogu da se pomaknu s mesta; movet signa/castra – pomera trupe/logor; movet signa e castris –poveo je trupe iz logora; 9) seliti me moveo de Cumano – selim iz oblasti Kume; moveo deum loco – nosim boga iz mesta; 10) proterati movit hostem – naterao je neprijatelja da napusti položaj;11) smeniti movit eum de senatu/loco senatorio – proterao ga je iz senata/smenio ga je sa položaja senatora; 12) lišiti movit eum ex agro/possessionibus –lišio ga je zemlje/poseda; 13) movet unam literam – iskorenjuje; 14) postići, izazvati, prouzrokovati movet ei risum/misericordiam – izaziva mu osmeh/sažaljenje; movet fletum popolo – izaziva plač kod naroda; movet clamores – izaziva povike/galamu/aplauz; 15) započeti movit bellum/sermonem – započeo je rat/razgovor; 16) intoleranda vis aestûs corpora movit – nepodnošljivo breme žege pritiska tela; 17) dirnuti, uticati, vršiti uticaj, ispuniti [mržnjom, gnevom, strahom, sažaljenjem, ljubavlju] movet plebem oratio consulis – konzulov govor utiče na mase; puchritudo corporis movet oculos – telesna lepota deluje na oči; milites movetur
consuetudine regionum – navike pokrajine utiču na vojnike; moveor misericordiâ/memoriâ rei/desiderio eius – dirnut sam saosećanjem/sećanjem/njegovom željom; movet feroci iuveni animum comploratio sororis – sestrina zapevka je duboko dirnula neobuzdanog mladića; absiste moveri – prestani da izazivaš; 18) motus irâ – razdražen gnevom; motus amore – zanesen ljubavlju; 19) moventi/a,-ium, n. (pl.) – razlozi, uzroci; 20) razmišljati, razmatrati acute moveor –oštro razmišljam; 21) otkriti fatorum arcana movebo – obelodaniću tajne zlih sudbina;movisse numen traditur deos – munjevita znamenja otkrivaju bogove; spiritus movens –pokretački duh; res moventes – brze pare; 22) izmeniti, promeniti mox, adv. – 1) časom, brzo mox huc revertar – uskoro se vraćam; dixit mox se venturum – rekao je da će se brzo vratiti; expecto quam mox Cherea hac oratione utatur –očekujem da će Horea brzo skrenuti govor na ovu stranu; 2) ubrzo, uskoro de numero mox: nunc de sono quaeremus – o ritmu uskoro: sad ispitujemo zvuk; 3) od tada, posle, kasnije; 4) dalje, zatim mu, indecl. (μΰ) – zuk, pisak, tih (jedva čujan) glas facit/dicit mu – pisnuo je mūcĕ/o,-ēre, v. II – biti plesnjiv mūcesc/o,-ĕre, v. III – plesnjiviti, buđati mūcĭd/us,-a,-um, a. – plesnjiv, buđav mūc/or,-ōris, m. – plesan, buđ mūcōs/us,-a,-um, a. – slinav mūcr/o,-ōnis, m. – 1) vrh/špic mača m. falcis – vrh srpa; 2) mač, sablja mucrones militum tremere vultis – mačevima bleskaju lica; figo mucronem – pašem mač; teres mucronem – naoštrićeš mač; 3) vrh, kraj; 4) žaoka mucro stili – stilska žaoka; hic est mucro defensionis tuae – u tome je snaga tvoje odbrane; mucro tribunicius – tribunska bezgranična vlast mūc/us,-i, m. – slina, sline mūgĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – 1)mukati, bukati bos mugit – vo riče; mugientes – goveda; 2) šumiti, šuštati, brujati, bučati, bubati, grmeti, tutnjeti malus mugit – jarbol šumi; solum mugit – tle tutnji mūgīt/us,-us, m. – 1)rika, mukanje mugitus boum – rika volova; 2) tutanj, grmljavina m. terrae – tutanj tla mūl/a,-ae, f. – mazga mūlār/is,e, a. – mazgin/ski mul/ceo,-si,-sum (-ctum),-ēre, v. II – 1) lupkati, tapkati, tapšati; 2) dodirnuti, milušitizephyri mulcent flores – povetarac miluje cvetove; 2) ublažiti, umiriti mulcet vulnera –blaži/ smiruje rane; mulcet tigres carmine – umiruje tigrove pesmom; 3) m.
corpus –zaspim; 4) milovati, zabavljati mulcet puellas carmine – zabavlja devojke pesmom Mulcĭb/er,-ĕri, m. (mulceo) – atribut Vulkana/Aresa mulc/o,-avi, etc., v. I – biti, tući, udarati male mulcati clave ac fustibus – tretučeni drvenim ključima i toljagama; scriptor male mulcatus – beležnik teško pretučen mulct/a > multa mulctr/a,-ae, f. (mulctr/a,-um, n., pl.) (mulgeo) – kabao, kravljača mul/gĕo,-si,-ctum,-ēre, v. II – musti mulsit oves – muzla je ovce; mulget vaccam – muze kravu; mulget hircos – muze jarce [=čini nemoguće] mŭlĭĕbr/is,-e, a. (mulier) – 1) ženski sexus/vox m. – ženski pol/glas; venustas m. – ženska privlačnost; bellum mulebre – rat za ženu [zbog žene]; vestis m. – ženska haljina;donum muliebre – poklon od osobe ženskog pola; seditio m. – ženska pobuna; iniuria muliebra – nepravde prema ženama; 2) animus m. – nejak duh; sententia m. – žensko mišljenje mŭlĭĕbrĭter, adv. – na ženski način mŭlĭ/er,-ĕris, f. – 1)žena, žensko čeljade; 2) udata žena virgo aut mulier – devojka ili žrna; cras mulier erit – sutra ćeš biti žena [udata] mŭlĭĕrārĭ/us,-a,-um, a. – ženski mŭlĭercŭl/a,-ae, f. (dem. od mulier) – ženica mŭlĭĕrōsĭt/as,-ātis, f. – preterano obožavanježena mŭlĭĕrōs/us,-a,-um, a. – lud za ženama hic et ebriosus et muleriosus fuit – ovde je bio i pijan i pomaman mūlĭ/o,-ōnis, m. (mulus) – 1) trgovac mazgama; 2) kiridžija koji goni tovare na mazgama mull/us,-i, m. – skupocena morska riba muls/us,-a,-um, a. (mulceo) – mešen s medom; med i vino muls/um,-i, n. – medovina m. frigidum bibo – pijem hladnu medovinu mult/a,-ae, f. (mulct/a,-ae, f.) – 1) konfiskacija imovine (stoke, u ranijim vremenima); 2) kazna, obaveza dico multam ei – izričem mu kaznu; irrigo ei mulctam – namećem mu globu; peto multam – tražim kaznu; committo multam – zaradio sam kaznu; suffero multam – plaćam kaznu/pokoravam se kazni; posuit multam in civitates – nametnuo je kaznu gradovima; 3) šteta, globa, kazna sustineo multam erroris – ispaštam greh/prekršaj multangŭl/us,-a,-um, a. – mnogougaon multatīcĭ/us,-a,-um, a.(multa) – kazneni multēsĭm/us,-a,-um, a. (multus) – jedan od mnogo delova = mali, sitan
multĭbĭb/us,-a,-um, a. (bibo) – koji mnogo pije multĭcăv/us,-a,-um, a. – šupljikav, koji ima mnogo šupljina multīcĭ/us,-a,-um, a. – fin, prefinjen, raskošan multĭfărĭam, adv. – svuda, na mnogo mesta multĭfĭd/us,-a,-um, a. – rascepkan multĭfŏr/is,-e, a. – mnogovrat, sa mnogo vrata multĭform/is,-e, a. – mnogolik, raznolik qualitates variae et quasi multiformae – različiti i takoreći raznovrsni kvaliteti multĭgĕnĕr/is,-e, a. – raznorodan multĭlŏquĭ/um,-ĭi, – brbljivost multĭlŏqu/us,-a,-um, a. – brbljiv multĭmŏd/is, adv. – na razne načine multĭpl/ex,-ĭcis, a. (multus+plico) – 1) višeslojan, krivudav, izmotan domus m. – lavirint; vitis lapsu multiplici serpens – loza se penje vijugavim vrežama; alvus est m. et artuosa – košnica je višeslojna i zglavkasta; 2) mnogostran, prostran spatium m. – mnogostran postor; m. corona – višestrana kruna; 3) raznolik, raznovrstan – m. philosophus – raznovrstan filozof; 4) multiplices – mnogo, mnoštvo; animalia quae multiplices fetus edunt – životinje koje mnogo jedu; m. praesidium – velika pomoć; 5) m. quam pro numero damnum est – više nego što bi se po broju sudilo; 6) nestalan, promenljiv ille tam variâ multiplicique naturâ – onaj sa tako raznolikom i raznovrsnom prirodom; 7) neuništiv, neiskorenljiv ocultae hominum voluntates multiplicesque naturae – skrivene i neuništive strane ljudske prirode multĭplĭcābĭl/is,-e, a. – mnogostran, raznovrstan multĭplĭcātĭ/o,-ōnis, f. – umnožavanje, množenje multĭplĭc/o,-avi, etc., v. I – umnožavati, uvećavati mnogo puta multiplicavit gloriam/ exercitum/regnum/aes alienum – uvećao je slavu/trupe/carstvo/dug mnogo puta multĭpŏten/s,-tis, a. – veoma moćan multĭtūd/o,-ĭnis, f. (multus) – 1) mnoštvo, bezbroj m. hominum/equitum – mnoštvo ljudi/ konjanika; multitudine domum eius circumdant – njegov je dom okružen mnoštvom; 2) gomila, rulja, masa ex errore imperitae multitudinis pendit – patio je zbog greške neuke gomile; 3) prosta vojska, redovi duces multitudinum – vođe proste vojske multĭvol/us,-a,-um, a. – zanesen, strastven, ostrašćen mult/o,-avi, etc., v. I – 1) kazniti oduzimanjem imovine/novčano; multavit eum agris/ pecuniâ – kaznio ga je oduzimanjem zemlje/novčano; 2) osuditi na propast multavit eum morte/exsilio – kaznio ga je smrtnom kaznom/izgnanstvom
mult/um,-i, n. – 1) mnogo, masa, gomila in multo diei – kad se bilo dobro odjutrilo; in multo vini processerat – bio je dobro pijan; 2) (u acc. kao prilog) veoma multum de te loquor – veoma mnogo o tebi govorim; res multum et saepe quaesita – mnogo i često tražena stvar; non multum maius est – nije mnogo veći; 3) (u abl.) veoma, jako, mnogomulto plura – mnogo više; multo maior – mnogo veći; multo magis/minus – mnogo veći/manji; multo maxima pars – apsolutno najveći deo; multo ante/post – mnogo ranije/kasnije; multo malo – veoma rado; virtutem omnibus rebus multo antepono –vrlinu stavljam iznad svega mult/us,-a,-um, a. (>plus, plurimus) I (u singularu) 1) znatan, zamašan m. labor – mnogo posla; multum caro – mnogo mesa; multum aurum argentumque – mnogo zlata i srebra; multa pars Europae – znatan deo Evrope; 2) multâ nocte – kasno noću; ad multum diem – kad se dobro odjutri; multa iam dies erat – već je bio dan uvelike; multo die – kasnije u toku dana; 3) iscrpan, podroban; 4) uporan, istrajan; 5) čest, svakodnevantuum nomen est multum in his locis – tvoje ime je često [često se čuje] u ovom mestu; II(u pl.) 1) multi – masa, mnoštvo; unus e (de) multis sum – ja sam jedan od mnogih;numeror in multis – ubrajam se u mnoštvo; orator e multis – prosečan govornik; 2) multi viri – mnogi ljudi; 3) multis verbis – pričljiv, brbljiv; 4) minime multi – u veoma malom broju; 5) ne multa (multis) – ukratko mūl/us,-i, m. – mulac, mazgov, mazga muškog pola m clitellarius – tovarni mulac mundān/us,-a,-um, a. – svetski; mundan/us,-i, m. – građanin sveta mundĭtĭ/a,-ae, f. – 1) urednost, čistoća; doteranost, uglađenost, elegantnost; 2) finoća, prefinjenost, sočnost elegantia et munditia orationis – uglađenost i finoća govora mund/us¹,-a,-um, a. – čist, uredan, doteran, elegantan, fin homo m. – uglađen/elegantan čovek mund/us²,-i, m. – 1) toaletni pribor m. muliebris – ženski toaletni neseser; 2) pribor, alatin mundo habeo – imam u pripremi (spremno); 3) uređeni svet; svet uopšte deus opifex mundi – bog stvoritelj sveta; mundi innumerabiles – bezbrojni svetovi; hic ornatus mundi – ovaj krasni svet; 4) zemlja; 5) čovečanstvo; 6) m. lucens – nebo mūnĕrārĭ/us,-ĭi, m. (mūnĕrāt/or) – priređivač gladijatorskih borbi mūnĕr/o,-avi, etc.,v. I (mūnĕr/or, v. dep. I) –1)dati natura aliud alii commodi muneratur – prirod svačem daje neku prednost; 2) darovati mūnĭ/a, n. (pl., samo u nom. i acc.) nadležnost, dužnost, nalog obeo munias regis – pokoravam se carevim nalozima; sustineo tanta munia – pokoravam se mnogim nalozima mūnĭc/eps,-ĭpis, comm. (munus+ copio) – 1) opštinar, građsnin/stanovnik opštine m. cosanus – građanin Koze; 2) sugrađanin m. meus – moj sugrađanin;
mūnĭcĭpāl/is,-e, a. – opštinski, iz opštine homo m. – ovdašnji čovek mūnĭcĭpātim, adv. – po opštinama mūnĭcĭpĭ/um,-ĭi, n. – 1) opština; 2) provincijski grad; 3) pribežište, utočište mūnĭfĭce, adv. – široke ruke, darežljiv mūnĭfĭcentĭ/a,-ae, f. – darežljivost mūnĭfĭc/o,-are, v. I – darovati mūnĭfĭc/us,-a,-um, a. darežljiv in dando munificium esse convenit – prikladno je biti darežljiv; semper liberalissimus et munificissimus fuit – uvek je bio velikodušan i darežljiv mūnīm/en,-ĭnis, n. (munio) – zaštitno sredstvo, štit, zaštita mūnīment/um,-i, n. – 1) građevina, tvrđava fossa, haud parvum munimentum – rov, nipošto malo utvrđenje; 2) zaštita, odbrana nox erat eis munimento – njima je noć bila zaštita mūnĭ/o,-ivi, etc. v. IV (moenia) – 1) zidati, podići tvrđavu arcem ad urbem obsidendam muniverat – podigao je tvrđavu opsednutom gradu; 2) munivit viam – izgradio je put;munit rupem – učinio je tesnac prohodnim; 3) munivit viam sibi ad consulatum – utro je sebi put do položaja konzula; munivi mihi aditum ad facinus aliis sceleribus – obezbedio sam sebi pristup zlodelima drugih [ljudi]; 4) utvrditi, obezbediti, zauzeti odbrambeni položaj m. locum vallo fossaque – branim mesto palisadom i rovovima; oppidum monitur naturâ loci – grad se brani prirodom mesta; munit aditum insulae molibus – brani pristup ostrvu [kamenim] gromadama; 5) čuvati, štititi munivit imperium benevolentiâ – branio je imperiju dobrotom; munit dommum praesidiis – čuva kuću stražom mūn/is,-e, a. (munus) – služben, zvaničan mūnītĭ/o,-ōnis, f. – utvrđivanje, m. operis – zidanje tvrđave; prohibeo milites munitione – sprečavam vojsku da podiže odbrambene utvrde; m. fluminum – premošćivanje; urbem munitionibus sepio – tvrđavama opasujem grad mūnīt/o,-avi, etc.,v. I (munitor) – graditi munitant viam – grade put mūnīt/or,-ōris, m. – 1) graditelj m. Troiae – graditelj Troje; 2) inženjer mūnīt/us,-a,-um, a. (particip perfekta od munio) – utvrđen, bezbedan nullius pudicitia munita contra tuam cupiditatem – nikakva čestitost ne može da se odupre tvojoj pohoti mūn/us,-ĕris, n. – 1) obezbeđenje; 2) dužnost, služba tuum est hoc munus – ovo je tvoja dužnost; m. principis est resistere levitati multitudinis – dužnost starešine je da se odupre površnosti mnoštva; m. atque officium – dužnost i služba; m. vigiliarum obeo – prihvatam stražarsku službu; 3) m. belli – ratna obaveza; 4) položaj muneres
reipublicae – zvaničnici republike; sustineo m. consulare – zauzimam položaj (vršim dužnost) konzula; m. militare – vojni položaj (vojnička dužnost); 5) obaveza remitto ei munus – prenosim obavezu na njega; 6) učtivost, pristojnost, plemenitost, milost infinita munera – beskrajna plemenitost;tui muneris sum – tvojom milošću postojim; 7) munere rei alicuius – zahvaljujući tome; 8) dar, poklon m. ei do – dajem mu poklon; m. tuum accipio – prihvatam tvoj poklon; repudio munera pecuniae – odbijam poklone u novcu; 9) predstava, javno izvođenje m. gladiatorum – gladijatorski dvoboj; 10) pozorište; 11) svet kao pozornica mūnuscul/um,-i, n. – poklončić mūraen/a,-ae, f. (μύραινα) – murina, ugor mūrāl/is,-e, a. (murus) – zidni falces murales – zidne kose [kojima su košeni stražari na zidinama]; pila murales – zidna koplja; corona m.- odlikovanje za onoga koji se prvi peopeo na zidine [osvojenog grada] Murcĭ/a,-ae, f. – atribut Venere mūr/ex,-ĭcis, m. – 1) purpurna školjka; 2) purpurni sok, purpurna boja; 3) šiljata stena mŭrĭ/a,-ae, f. – salamura, marinada mūrīn/us,-a,-um, a. – mišji, pacovski pellis murinus – mišje krzno murm/ur,-ŭris, n. – 1) šum m. maris – šum mora; 2) žubor; 3) žamor, mrmljanje m. repente populi tota spectacula pervasit – iznenadan žamor gomile ispuni gledalište; 4) m. longum – duga molitva izgovorena šaapatom murmŭrātĭ/o,-ōnis, f. – žamor, žuborenje, šum murmŭr/o,-avi, etc., v. I – 1)šumiti murmans mare – šumeće more; 2) žuboriti; 3) šapurati, šaputati; 4) gunđati, roptati servi murmurant – robovi gunđaju murrh/a,-ae, f. (μύρρα) – dragulj, dragi kamen mūr/us,-i, m. 1) zidine muri urbis – gradske zidine; m. arcis – zid tvrđave; compello hostes intra oppida murosque – prisiljavam neprijatelja da se povuče u grad i zidine; 2) grudobran, zaklon; 3) rub na posudi mūs, mūris, m. – 1) miš; 2) pacov Mūs/a,-ae, f. – 1) boginja pesme/poezije; 2) pesma m. procax/m. pedestris – pesma u prozi (prosta pesma) ; 3) bavljenje književnošću/naukom cum musis me delecto – knjigom/ naukom se oduševljavam; 4) Musae – muze, devet na broju, kćeri Zevsa i Mnemozine Mūsae/us,-i, m. ( Μουσαίος) – grčki pesnik, savremenik Orfeja musc/a,-ae, f. – 1) muha puer, abige muscas! – dečače, teraj muhe!; 2) laktaš muscĭpŭl/a,-ae, f. (muscipul/um,-i, n.) (mus+capio) – mišolovka muscōs/us,-a,-um, a. – mahovinast lapis m. – stena obrasla mahovinom
muscŭl/us,-i, m. (dem. od mus) – 1) mali miš; 2) mišić m. biceps brachii – dvoglavi mišić nadlaktice musc/us,-i, m. – mahovina mūsē/um,-i, n. – boravište muza; mesto književnog/naučnog nadmetanja mūsē/us,-a,-um, a. (μουσείος) – što se odnosi na Muze, pesnički, muzički mūsĭc/a,-ae, f. (music/e,-es, f.) (μουσική) – muzika mūsĭce, adv. – sjajno, krasno mūsĭc/us¹,-a,-um, a. (μουσικός) – 1) muzički; 2) književni, pesnički; 3) učen mūsĭc/us²-i, m. – muzičar, znalac muzike; kompozitor mussit/o,-are, v. I (musso) – mrmljati sebi u bradu, mumlati, nerazgovetno govoriti muss/o,-are, v. I – 1)mucati musat per metum – muca od straha; 2) gunđati id decretum clam mussantes carpebant – ta odluka je potajno podelila gunđavce; 3) oklevati, dvomiti se musso dicere – dvoumim se šta da kažem mustăcĕ/us,-ĕi, m. (mustăcĕ/um-ĕi, n.) – svadbeni kolač sa semenom lovora; quaero laureolam in mustaceo – ulagati svoju čast u sitnice mustēl/a,-ae, f. – veverica catuli mustelae – mladi veverice mustĕ/us,-a,-um, a.– 1) sokovni; 2) svež caseus musteus – mladi/sveži sir must/um,-i, n. – 1) mošt, mlado vino dulce mustum – slatki mošt; quasi de musto ac lacu fervidam orationem fugio – bežim od vatrenog govora kao od mošta i jezera; 2) jesen, godina trecentum musta vivere – živeti trista godina must/us,-a,-um, a. – svež, mlad Mūt/a,-ae, f. – «Nemica», nimfa kojoj je Jupiter oduzeo dar govora, zbog toga što je bila brbljiva, poznata i pod imenima Lara i Tacita mūtābĭl/is,-e, a. (muto) – nestalan, prmenljiv omne corpus mutabile est – svako telo je nestalno/promenljivo; m. forma cavitatis – promenljivi oblik šupljine; mutabiles animi vulgi – nestalnost duha gomile; pectus mutabile – nestalno [povodljivo] srce mūtābĭlĭt/as,-ātis, f. – promenljivost, nestalnost, prevrtljivost m. mentis – prevrtljivost duha mūtātĭ/o,-ōnis, f. (muto) – 1) promena m. consilii – promena mišljenja/plana; crebra m. coloris – česta promena boje; 2) zamena m. officiorum – zamena dužnosti/funkcija; m. sedis – zamena mesta; 3) nestalnost, prevrtljivost m. rerum humanorum – prevrtljivost ljudske prirode mūtĭl/o,-avi, etc., v. I – (mutilus) – 1)osakatiti, unakaziti, nagrditi mutilavit corpora – unakazio je trupla; naso auribusque mutilatis – sa unakaženim nosom i ušima; 2) opljačkati
mūtĭl/us,-a,-um, a. – unakažen, nagrđen alce mutilae sunt cornibus – jeleni su sa svrnutim rogovima mūtĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – 1) gunđati; 2) mutirati, menjati glas u pubertetu mūtĭtĭ/o,-ōnis, f. – gunđanje, roptanje mūto,-avi,etc., v. I – 1) maći, pomaći, micati neque luna se mutat – ni mesec se ne miče; 2) menjati, izmeniti m. testamentum/sententiam/conslium – menjam testament/sud/mišljenje ; nihil de quotidiano cultu mutavit – ništa se od svakodnevnog kulta nije promenilo; voluntas vulgi mirabiliter mutata est – volja puka se čudesno izmenila; 3) mutavit fidem cum Marco – pogazio je reč datu Marku; 4) vinum mutatum –prozuklo/pokvareno vino; 5) annona nihil mutat – letina nije promenjena; 6) bona mutat in peius – dobro se menja na gore; 7) verba mutata – reči izmenjenog/metaforičnog značenja; 8) razmenjivati, vršiti razmenu mutant merces/res inter se – razmenjuju robu/stvari između sebe; praedas cum mercatoribus vino mutat – plenjenu robu jmenja za vino; mutavit filium alio captivo – zamenio je sina za drugog zarobljenika; mutat solum/locum – menja zemlju/mesto [u izbeglištvo]; 9) mutat vestem – oblači rušno/korotno odelo mūtŭātĭ/o,-ōnis, f. (mutuor) – zajam, pozajmica poenam sine mutuatione dissolvo – kaznu ukidam bez duga mūtŭe, adv. (mutuus) – uzajamno mūtŭo, adv. – uzajamno, u jednakom stepenu provincia de eo mutuo sentit – provincija je naklonjena prema njemukoliko i on prema njoj; me mutuo diligas – ti je ja samo uzajamno [jedan drugom] naklonjeni mūtŭ/or,-atus sum,-ari, v. dep. I (mūtŭ/o,-avi, v. I) – 1)uzeti zajam, m. pecunias – uzimam na zajam(pozajmljujem) novac; 2) iznajmiti mutuatus sum domum – iznajmio sam (uzeo sam u najam) stan; 3) virtus nomen a viris mutatur – vrlina ljudima posuđuje/daje ime mūt/us,-a,-um, a. – 1) nem, mutav bestia muta – mutava životinja; pecus muta – mutava ovca; artes mutae – neme/likovne umetnosti; 2) ćutljiv, prećutan lex est mutus magistratus – zakon je ćutljivi sudija; 3) tih, bezglasan imago muta – bezglasni lik; lyra muta – tiha lira [koja ne svira]; forum mutum – tihi forum; muta solitudo indicat neminem – tiha usamljenost ne odaje nikoga; 4) tempus mutum a literis – vreme kad se ne piše ništa; 5) consonantes muti – konsonanti koji se završavaju vokalom mūtŭ/um,-i, n. – uzajamnost, obostranost m. mecum facit – vraća mi istom merom;mutuum in amicitia – uzajamnost u prijateljstvu; mutua (per mutua) – uzajamno
mūtŭ/us,-a,-um, a. – 1) posuđen, pozajmljen argentum mutuum rogo – tražim novac na zajam; do eum pecuniam mutuam – dajem mu novac na zajam; quaero pecunias mutuas fenore – tražim novac na zajam uz kamatu; pecunias mutuas exigo – podnosim teret zajma; 2) uzajaman, zajednički tua voluntas erga me meaque erga te par atque mutua –tvoja ljubav prema meni kao i moja prema tebi je jednaka i uzajamna; nox omnia erroris mutui implevit –noć ispunjava greške na obe strane Mýcēn/ae,-ārum, f. (pl.) (Mycēnē,-ēs, f., Mycēn/a,-ae, f.) (Μυκήναι, Μυκήνη) – Mikena u Argolidi, Agamemnonova rzidencija Mygdŏn/es,-um, m. (pl.) (Μυγδόνες) – Migdonci, narod u Trakiji koji se iselio u malu Aziju Myrmĭdŏn/es,-um, m. (pl.) (Μυρμιδόνες) – Mirmidonci, narod u Tesaliji pod Ahilovom vlašću, koji su, prema mitu doselili iz Egine, gde ih je Zevs, na molbu Eaka, od pčela pretvorio u ljude Mўr/o,-ōnis, m. (Μύρων) – slavni kipar oko 430 g. pre Hrista myrrh/a,-ae, f. (murrh/a,-ae, f.; murr/a,-ae, f.) (μυρρα) – 1)arapski balzamski grm, drvo mira; 2) miris koji se dobija iz toga drveta; 3) Myrrha – devojka koja se zaljubila u oca i s njim dobila Venerinog ljubimca Adonisa mystērĭ/a,-ōrum, n. (pl.) (μυστήρια) – 1)tajno i simbolično versko učenje, i s tim u vezi mistični kult; 2) tajno bogosluženje, misterije mysteria romana/augusta – rimske/avgustovske misterije; 3) tajne veštine, čini mystĭc/us,-a,-um, a. (μυστικός) – tajanstven, tajnovit, mističan, misteriozan Share this:
Twitter
Facebook
Kommentera
Sök
Arkiv
december 2012
november 2012
Meta
Registrera Logga in
djela Twenty Ten-temat. Blogga med WordPress.com.
Följ
Följ “djela” Få meddelanden om nya inlägg via e-post. Skapa konto
Skapa en webbplats med WordPress.com
djela Izabrana djela Milosava Popadica
Hoppa till innehåll
Latinskosrpski, N
N N, n, trinaesto slovo latinske abecede nae, adv. (ναι) – vaistinu, zaista nae tu esses accusator ridiculus – vaisitnu si bio smešan tužilac; edepol nae – neba mi zaista
naev/us,-i, m. (γενναΐος) – urođeni beleg, mladež Nāĭ/as,-ădis, f. (Nā/is,-ĭdis, f.) (Ναΐάς) – 1) «plivajuća» vodena nimfa, najada nam, veznik – 1)naime, jer, dakle is pagus appelabatur Tigurinus, nam omnis civitas Helvetia in quatuor pagos divisa est – ta opština naziva se T., naime, cela Helvecija je podeljena u četiri opštine; 2) (često se samo podrazumeva izostavljena reč na koju se odnosi) ipak, s druge strane, očito; 3) u pitanjima nam se koristi za isticanje/pojačanje pitanja, pa se nekad piše zajedno sa upitnom zamenicom (quisnam – koji to; ubinam – gde to; cuiusnam modi – na koji to način), a nekad odvojeno quis est nam ludus in undis? – kakva je to razigranost u talasima?; quid cerussa opus nam?- kakvo je (čemu) to belilo potrebno? namque, veznik, obično na početku rečenice – jer, dakle nancisc/or,-nactus (nanctus) sum,-i, v. dep. III – nastati, steći, dobiti n. anulum – dobiti prsten; nanctus sum spem/provinciam/morbem – stekao sam nadu/provinciju/bolest;nactus est qui cuperet – dobio si što si želeo nant/es,-ĭum, f. (particip od no) – barske/morske ptice i životinje nān/us,-i, m. (νάννος, nανος) – 1) patuljak, kepec; 2) patuljast konj i sl. narciss/us,-i, m. (νάρκισσος) – 1) narcis, vrsta ljiljana; n. purpureus – beli narcis sa putpurnim rubom; 2) Narcis, mladić koji se zaljubio kad je ugledao svoj lik u vodi i pretvorio se u cvet nardĭn/us,-a,-um, a. – od narda unguentum nardinum – pomada od narda nard/us,-i, f. (nard/um, n.) – nard, vrsta biljke prijatnog mirisa nār/is,-is, f. (u sing.) –1)nosnica, nozdrva; 2) (u pl.) nares – nos (kao čulo mirisa, za razliku od nasus kao deo lica) fasciculum ad nares admoveo – prinosim buket nosu; 3)homo emunctae naris – čovek oštrog uma [koji zna da proceni]; obesae naris – tupog njuha [koji ne ume da proceni]; acutae naris – oštrog nosa/uma narrābĭl/is,- e, a. (narro) – što može da se ispriča narrātĭ/o,-ōnis, f. –1)pričanje, pripovedanje; 2) priča narrātĭŭncŭl/a,-ae, f. (dem. od narratio) – pričica narrāt/or,-ōris, m. – pripovedač narrāt/us,-us, m. > narratio narr/o,-avi, etc., v. I – 1)pričati, pripovedati narro ei illud – pričam ti to; 2) narro saacc+ inf.; 3) narro quomod, ut – pričam na koji način/kako; 3) male/bene narras – ti mi daješ loše/dobre informacije; 4) narror – o meni se priča; narraris – o tebi se priča; 5) quid narras? – šta to kažeš?; narra mihi – govori/pričaj mi; filium narras mihi? – govoriš li to o mom sinu?
nascor, natus sum, nasciturus,nasci, v. dep. III – 1)roditi se natus est (ex,de) patre praeclaro/servâ/amplissimâ familiâ/antiquo genere – rođen je od slavnog oca/robinje/velike porodice/stare loze; de pellice natus – rođen od naložnice; bestia e diligunt ex se natos – životinje vole svoj porod; nascuntur poëtae, fiunt oratores – pesnici se rađaju, a govornici postaju; 2) violae nascuntur – ljubičice cvetaju; 3) plumbum ibi nascitur – ovde se nalazi olovo; 4) sa ex, ab, in: ex palude nascitur amnis – od bujice postaje potok/reka; Ganges in montibus nascitur – Gang postaje/izvire u brdima; ab eo flumine collis nascebatur – iz ovog visa reka postaje; 5) luna nascitur – mesec izlazi; 6)nulla pestis est, quae non homini ab homine nascitur – nema zarazne bolesti koja se ne prenosi s čoveka na čoveka; 7) profectio nata est a timore defectionis – odlazak je posledica straha od neuspeha; 8) ut mihi nascatur argumentum epistolae – kako bih mogao da se držim teme nāsĭtern/a,-ae, f. – sud za vodu [sa noscem] nass/a,-ae, f. (nax/a,-ae, f.) – 1) žičana krletka; 2) opasno stanje nās/us,-i, m. – 1)nos naso clamare – hrkati; 2) eum suspendo naso – rugam mu se, sprdam se s njim; 3) nos na posudi calix nasorum quatuor – bokal sa četiri nosa nāsūte, adv. – dignutog nosa, podrugljivo n. nego – s gnušanjem poričem nāsūt/us,-a,-um, a. – 1) nosat; 2) koji ima fin/dobar nos; 3) podrugljiv nāt/a,-ae, f. – kćer > natus¹ i natus² nātālĭcĭ/us,-a. (natalis) – rođendanski natalicia sidera/praedicta – rođendanske zvezde/predskazanja nātāl/is¹,-e, a. – rodni, rođeni d. n. – dan rođenja; locus n. – mesto rođenja nātāl/is²,-is, m. – 1) rođendan; 2) natal/es,-ium (pl.) – poreklo, porodica, stalež mater natalibus clara – majka slavnog porekla; 3) zvezda pod kojom je čovek rođen paritus natalium – vešt tumačenju znamenja nāt/i,-ōrum, m. – deca > natus¹ i natus² nātĭ/o,-ōnis, f. (nascor) – 1) rađanje; 2) boginja porođaja; 3) stalež, poreklo; 4) (životinje)rasa, pasmina natio optimatum – najbolje pasmine; n. equorum – pasmina konja; 5) pleme, narod, nacija externis nationibus et gentibus – stranog plemena i porekla năt/is,-is, f. (obično u pl.) nates – stražnjica nātĭv/us,-a,-um, a. (nascor) – 1) rođen; dii non sunt nati – bogovi nisu rađeni; 2) urođen, prirođen; lepos n. – urođena lepota; 3) prirodan; 4) verba nativa – osnovne/korenske reči năt/o,-avi, etc., v. I (no, nare) 1) plivati piscis natat – riba pliva; 2) preplivati natat aquas – preplivao je reku; 3) (pasivno) unda natatur piscibus – vodom plivaju ribe; 4)
talasati se seges natat – žito se talasa; campi natantes – more; 5) natabant pavimenta vino – plivao je u vinu [=pijan]; 6) tu natas in illa re – ti se kolebaš (nesiguran si); animus natar – duh se koleba nătr/ix,-īcis, f. – 1) vodena zmija; 2) podlac nātūr/a,-ae, f. (nascor) – 1) rođenje naturâ filius – rođeni sin; 2) priroda naturam expellas furcâ et usque recurret – prirodu ni vilama ne možeš izbaciti [ona se vraća]; de rerum natura – o prirodi stvari; n. abhoret vacuum – priroda se gnuša praznine; n. in minimis maxima – priroda je u sitnicama/detaljima najveća; n. non facit saltum – priroda ne pravi skokove; natura sanat, medicus curat morbos – - lekar leči bolesti, a priroda ozdravljuje; n. animi – priroda duše; bona natura – dobra konstitucija; 3) temperamenthomo difficilissimâ naturâ – čovek krajnje teške naravi; praeter naturam – suprotno prirodi (protiv prirode); 4) naturae cedo/ satisfacio – mrem; ius in naturam positum –pravo se zasniva na prirodi; 5) biće, bit, suština ex duabus naturis conflacta – sastavljena iz dva bića (dve prirode); 6) est in rerum natura, ut – moguće je da nātūrālĭ/a,-ōrum, n. (pl.) – n. non sunt turpia – što je prirodno, nije ružno/sramno nātūrāl/is,-e, a. – prirodan filius naturalis – vanbračni sin; dies n. – dan od izlaska do zalaska sunca nātūrālĭter, adv. – prirodno nāt/us¹,-a,-um, a. (particip od nascor) (gnat/us,-a,-um, a.) – 1) rođen; 2) nastao ita natus locus est – tako je stvoreno mesto; pro/e re nata – prema prilikama; 3) annos nonaginta natus – star 90 godina nāt/us²,-i, m. – 1)sin natus tuus – tvoj sin; 2) nat/a,-ae, f. (nat/a,-ae, f.) – kćer maxima natarum Priami – najbolja od Prijamovih kćeri; 3) nat/i,-ōrum, m. – deca caritas inter natos et parentes – milost između dece i roditelja nāt/us³,-us, m. (nascor) (u abl. sing.) magnus/grandis natu – star; maior natu – stariji po rođenju/godinama; maximus natu ex iis – najstariji od njih; minor triginta annis natu –mlađi od trideset godina nauc/um-i, n.(nauc/us,-i, m.) – sitnica,malenkost, bagatela; nauci – ni najmanje naufrăgĭ/um,-ĭi, n. (navis+frango) – 1)brodolom n. facio – doživljavam brodolom; 2) nesreća, propast n. patrimonii – propast porodičnog imanja; naufragia Caesaris amicorum/reipublicae – propast cezarovih prijatelja/republike naufrăg/us,-a,-um, a. – brodolomni, brodolomnički homo naufragus – brodolomnik naul/um,-i, n. (ναΰλον) – ulaznica na brod/karta za brod naumăchĭ/a,-ae, f. (ναυμαχία) – predstava pomorske bitke nausĕ/a,-ae, f. – 1) morska bolest; 2) gađenje, povraćanje
nausĕābund/us,-a,-um, a. – bolestan od morske bolesti; zgađen, slab nausĕāt/or,-ōris, m. – čovek koji boluje od morske bolesti, kome se povraća nausĕ/o,-avi, etc., v. I – bolovati od morske bolesti, gaditi se, povraćati nausĕōs/us,-a,-um, a. – odvratan, koji izaziva gađenje naut/a,-ae, m. (navis) – mornar, moreplovac nautĕ/a,-ae, f. (navis) – smrdljiva morska voda u brodu nautĭc/i,-ōrum, m. (pl.) (nauticus) – moreplovci, mornari nautĭc/us,-a,-um, a. (ναυτικός) – brodski clamor n. – brodska galama; scientia rerum nauticorum – nauka o brodovima nāvāl/e,-is, n. – pristanište nāvālĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – lukobran, pristanište nāvāl/is,-e, a. (navis) – 1) brodski materia n. – brodska građa; corona n. – kruna za izvojevanu pobedu; 2) bellum navale – pomorski rat; 3) socii navales – mornari nāvārch/us,-i, m. (ναύαρχος) – zapovednik/kapetan broda nāvĭcŭl/a,-ae, f. (dem. od navis) – brodica, brodić, barka nāvĭcŭlarĭ/a,-ae, f. – prevoz brodom; res n. – roba koja se transportuje brodom nāvĭfrăg/us,-a,-um, a. (navis+frango) > naufragus nāvĭgābĭl/is,-e, a. (navigo) – plovan mare navigabile – plovno more; amnis n. – plovna reka; litora navigabilia – plovno primorje nāvĭgātĭ/o,-ōnis, f. – plovidba, prevoz brodom n. fluminis – plovidba rekom; n. diei – jednodnevna plovidba nāvĭgāt/or,-ōris, m. – moreplovac nāvĭg/er,-ĕra,-ĕrum, a. – što nosi brod, moreplovan nāvĭgĭ/um,-ĭi, n. – plovni objekt, brod ratio navigii – brzina broda nāvĭg/o,-avi, etc., v. I (navis+ago) – 1) ploviti, upravljati brodom navigavit ex Asia in Macedonia – plovio je iz Azije u Makedoniju; ; navigo in portu – lovim u luku [bezbednost]; 2) plivati; 3) preploviti navigavit oceanum – preplovio je okean nāv/is,-is, f. (ναΰς) – 1) brod; 2) lađa n. longa – ratni brod; n. oneraria – teretni brod; n. tecta – pokriveni brod; n. constrata – brod sa palubama; navem orno/adorno –opremam brod; navem deduco (litore) – porinem brod; navem subduco – prstajem brodom; navem solvo – puštam brod sa veza/plovim; navem appello ad locum – usmeravam brod prema [matičnoj] luci; navem applico ad terram/terre – pristajem brodom; ascendo navem – penjem se u brod; n. stat in portu – brod je u luci; in nave vehor – plovim/putujem brodom; navibus et quadrigis – i nogama i rukama, svim silama;in eadem es navi – u istom si brodu; navem non moratur unus – jedan [putnik] ne može da zaustavi brod
nāvĭt/a,-ae,m. > nauta – mornar, moreplovac nāvĭt/as,-ātis, f. – zalaganje, naprezanje, polet nāv/o,-avi, etc., v. I – truditi se, zalagati se, naprezati se, poletno raditi rempublicam navo – poletno obavljam javne poslove; operam navo ei – pružam mu pomoć nāv/us,-a,-um, a. (gnāv/us) – delatan, poletan, vruć, zagrejan n. et industrius – poletan i vredan nĕ¹, upitna čestica, obično se piše zajedno: 1) quone malo mentem concussa? – čemu razbijati glavu?; nonne – zar ne, ne li?; uterne ad casus dubios fidet sibi certius? – i jedan i drugi tumače neizvesnosti u svoju korist, zar ne? 2) u zavisnim rečenicama li, ili nihil intereset, voleamus aegrine simus – nije važno, zašto bismo bili tužni?; necne? – zar ne?;anne? > an – da li?; suntnehaec tua verba, necne? – ovo su tvoje reči, zar ne? nē² > nae – odista, zaista, vaistinu ne tu esses accusator ridiculus – ti si vaistinu smešan tužilac nē³ – ne 1) ne bis in idem – ne može se dva puta raditi ista stvar; ne sutor supra crepidam – obućar ne ide iznad sandala [on se razume samo u sandale]; nefas – nedelo, greh, zločin, zlodelo, zloslutan znak; 2) nescio – ne znam; 3) neuter – ni jedno ni drugo >neutrum – srednji rod; 4) ne vivam, si scio – crko ja, ako znam; ne sim salvus, si – dabogda poludeo, ako …; 5) illud utinam ne vere scriberem – kamo sreće da ovo ne pišem; 6) ne crucia te – ne uništavaj se!; ne timete – ne bojte se!; ne me moneatis – nemojte ne savetovati; ne forte pudori tibi sit Musa – ne bi te bilo stid da si Muza; ne dederis in discrimen – ne zapadaj u opasnost; ne sit summum malum dolor, malum certe est –premda bol nije najveće zlo, on zaista jeste zao;7) dum ne (modo ne, dummodo ne, tantum ne) – kad ne bi, samo kad ne bi; 8) ne … quidem – ne … čak ni, ni … ni; ne id Iupiter optimus maximus sineret; 9) gallinae pennis fovent pullos, ne frigore laedentur – kokoši perjem greju piliće da ne stradaju od hladnoće; 10) nemo prudens punit, quia peccatum est, sed ne pecetur – niko pametan ne kažnjava zbog počinjenog greha, već da [ponovo] ne greši; iustitiae primum munus est, ut ne cui quis noceat – prva i osnovna funkcija prava jeste da ljudi jedni druge ne povrede; 11) da ne hoc te rogo, ne demittas animum – ovo te molim, ne gubi dušu; 12) timebam ne eveniret ea, quae acciderunt – plašio sam se da se ne desi ono što se događa; vereor, ne, dum minuere velim laborem, augeam – ako sad smanjim napore, plašim se da ih ne uvećam kasnije Nĕāpŏl/is,-is, f. (Νεάπολις) – Napulj nĕbŭl/a,-ae, f. – magla, imaglica nĕbŭl/o,-ōnis, m. – hulja, razbojnik, siledžija
nĕbŭlōs/us,-a,-um, a. – 1) oblačan, maglovit; 2) locus n. – maglovito mesto; 3) nejasan, teško shvatljiv nomen nebulosum – nejasno ime nĕc, nĕque (najčšće u složenicama) – 1) nec dum – još ne; nec recte – [još] ne sasvim;quia non viderunt nec sciunt – što nisu vudeli, ne znaju; 2) nec (neque) non – takođe ineque haec tu non intelligis – i to takođe ti shvataš; 3) nec enim/vero/tamen – zaista nenon enim solum acuenda nobis nec procudenda lingua est, sed – ne samo da nam je jezik naoštren nego je i iskovan; 4) et … nec: patebat via et certa neque longa – otvori se put premda bezbedan ne i dug ; nec miror et gaudeo – premda se ne divim, [ipak] uživam 5) nec … nec – niti … ni (ni … ni); 6) nec = et u negativnim rečenicama (ako je negacija non –izostavlja se, dok se umesto nihil, nemo, nullus, nusquam i numquam upotrebljavaquicquam, quiusquam, ullus, usquam odnosno umquam); 7) nec fidum femina nomen – ženo, ime ti je nevernost; nec frondem in silva cernit – od lišća [drveta] ne vidi šumu; nec te collaudes nec te culpaveris ipse – ne hvali se, ali se i ne kudi; nec tecum possum vivere nec sine te – ni s tobom ni bez tebe ne mogu da živim necdum, adv. (nequedum) – još [uvek] ne nĕcessārĭo, adv. (necessarie) – potrebno, neophodno, neizbežno nĕcessārĭ/us¹,-a,-um, a. – 1) potreban, neophodan, neizbežan mors necessaria – neizbežna smrt; mex necessaria – neophodan zakon; n. ad vitam – potreban za život; 2) hitan quod mihi maxime necessarium – to mi je hitno potrebno nĕcessārĭ/us,-ĭi, m. – rođak, srodnik, rod; necessaria – rođaka familiaris et n. – rodbina i rođak; Caerelia n. mea – Celerija moja rođaka nĕcesse, adv. (nec+esse – što ne može biti drukčije) – 1) sa esse: nužno,potrebno, neophodno, neizbežno homini necesse est mori – čovek mora da umre; id quod necesse erat – prirodna nužda; boves vendat n. est – volovi se moraju prodati; necesse fuit literas dari – moralo se dati obrazovanje; 2) sa habere: smatrati za potrebno non necesse habeo scribere – nisam smatrao da je neophodno pisati nĕcessĭt/as,-ātis, f. (necesse) – 1) nužda, potreba n. caret lege – nužda nema zakona;necessitati parendum est – moramo se pokoriti nuždi; mors est n. naturae – smrt je prirodna potreba/nužda; necessitate coactus – nuždom primoran/prisiljen; necessitati pareo/servo – pokoravam se nuždi; necessitates maiores – više sile; necessitatem persuadendi adhibeo – moram ubediti; necessitate – kako priroda zahteva; n. suprema/ultima – smrt; 2) obaveza magnam necessitatem possedet sanguis paternus –roditeljska krv poseduje veliku obavezu; necessitates – neophodnosti suarum necessitatum causa – zbog svojih potreba; necessitates ac
largitiones – neophodni [državni] izdaci; 3) oskudica, nevolja fames et ceterae necessitates – glad i druge nevolje; nĕcessĭtūd/o,-ĭnis, f. – 1) potreba; 2) necessitudines – rodbina necessum est = necesse est – neophodno je necne, adv. – zar ne? necnon, adv. (veoma afirmativno): i takođe, isto tako, štaviše još i nĕc/o,-avi, etc., v. I (nex) – ubiti, otrovati, zadaviti, obesiti necavit plebem fame – umorio je narod glađu; necat eum igni/venino/ferro – usmrtio ga je ognjem/otrovom/mačem nĕcŏpīnan/s,-tis, a. – neočekivan, nepredviđen, nepredvidljiv Ariobarzanem necopinantem liberavi – oslobodio sam A. [koji to nije očekivao] nĕcŏpīnāto, adv. – neočekivano, nepredvidljivo nĕcŏpīnāt/us,-a,-um, a. – neočekivan, nepredviđen, nepredvidljiv bona necopinata – neočekivana dobit; gaudium necopinatum – neočekivano zadovoljstvo nĕcŏpīn/us,-a,-um, a.- 1) naprasan mors necopina – naprasna smrt; 2) nagaonecopinum rapit - naglo zgrabi nect/ar,-ăris, n. (νέκταρ) – 1)nektar, piće bogova; 2) sve što je slatko, prijatno kao med, mleko, prijatan miris nectărĕ/us,-a,-um, a. – 1) nektarski aquae nectareae – rosa; 2) sladak, lep ne/cto, -xui (-xi),-xum,-ĕre, v. III – 1) plesti, spletati nexui ei catenas – pleo sam mu lance; nectit brachia – spleo je ruke; 2) frigus nexuit aquas – mraz je zaledio vodu; 3) ovenčati necxuit comam myrto – mirtom je ovenčala kosu; 4) povezati omnes virtutes inter se nexae – sve vrline međusobno povezane; rerum causas alias exaliis nexae – međusobno povezaniuzroci; 5) nectit dolum – kuje/smišlja podvalu; necto causas inanes – smišljam izgovor; nectis moras – smišljaš odgodu; 6) pritvoriti nexi ab aes alienum –drži me kao taoca zbog duga nēcŭbi, adv. (ne+alicubi) – s tim da odavde nikuda nēcunde, adv. (ne+alicunde) – s tim da ovamo niotkud nēdum, veznik (ne+dicam – neću reći) 1) (posle odrične rečenice/misli): mnogo manjenec sustinere potuerunt, nedum his temporibus salvi esse possimus – nisu mogli da pruže otpor, a još manje da da budu spaseni; 2) tim više adulationes etiam Macedonibus graves, nedum victoribus – takođe laskanje oziljnim Makedoncima, a još više pobedama nĕfand/us,a,-um, a. (ne+fari – što ne može da se kaže) – 1) neizreciv; 2) bezbožan, odvratan, gnusan nefandum scelus – gnusan zločin; nefandum odium – odvratna mržnja
nĕfāre, adv. (nefas) – bezbožno, gnusno, gadno nĕfārĭ/us,-a,-um, a. (nefas) – bezbožan, gnusan homo n. – bezbožan čovek; bellum nefarium – gnusni rat nĕfas, indecl., n. – bebožnost, bezdušnost, greh mihi nefas est illud facere – 1) greh je da to činim; per omne fas et nefas eum sequor – sledim ga u dobru i u zlu; nefas est dictu –bezbožno je reći; quicquid corrigere nefas est – ima stvari koje ne mogu da se poprave; 2) nefas! (heu nefas!) – gnusno! (strašno, užasno, nečuveno!); 3) bezbožnik, hulja nĕfast/us,-a,-um, a. – 1) zabranjen, grešan, zaprečit dies nefasti – zabranjeni/zaprečiti dani [dani u koje se nije smelo suditi, suprotno od dies fasti]; 2) zlosrećan, koji donosi nesreću nefasto te posuit die – nesreću ti nosi dan; loca nefasti – zlosrećna mesta nĕgantĭ/a,ae, f. (nego) – poricanje, begiranje nĕgĭt/o,-avi, etc., v. I (nego) – poricati odlučno neglectĭ/o,-ōnis, f. (negligo) – nemar, nehat, zanemarivanje, ravnodušnost n. amicorum – zanemarivanje prijatelja neglect/us¹,-a,-um, a. (particip perfekta od negligo) – zanemaren, zapušten neglecti sumus – zanemareni smo; ager n. – zapuštena njiva neglect/us²,-us, m. (negligo) – nemar, nehat neglĭgen/s,-tis, a. (particip prezenta od negligo) – 1) nemaran, nehatan dux n. – nemaran vođa; n. in amicis elegendis – nemaran u izboru prijatelja; negligentior legis/officii – nemaran prema zakonu/dužnosti; 2) rasipan, bludan n. in sumptu – nemaran u troškovima; adolescentia negligens et luxuriosa – rasipna i raskošna mladost neglĭgentĭ/a,-ae, f. – 1) nemar, nehat; zanemarivanje n. et inertia – nemar i tromost; n. in epistolarum – nemar u prepisci; n. congatorum – nemar prema rodbini; 2) rasipništvo, ravnodušnost n. deum – ravnodušnost prema bogovima negl/ĭgo,-exi,-ectum,-ĕre, (negl/ego, negl/ecto), v. III (ne+lego>< diligo) – 1) ne hajati, ne mariti, zanemariti neglexit mandatum –zanemario je zadatak; negligit rem familiarem – zanemaruje porodične obaveze; 2) zabaciti de Theopompo negleximus – zabacili smo Teopompa; 3) libiti se neglilis fraudem committere – ne libiš se da činiš prekršaj; 4) biti ravnodušan negligo pecuniam captam – ne cenim zaplenjeni (oteti) novac; 5) ne sekirati se negligens ne – baš me briga za to; 6) gledati sa visine, potcenjivati negligo periculum/bellum/ deos – potcenjujem opasnost/rat/bogove nĕg/o,-avi, etc., v. I (nec) (zamenjuje dico u indirektnim negativnim tvrdnjama; u tom slučaju se nemo, nullus, etc. zamenjuje sa quisquam, ullus, etc.) – 1)poreći negat quis? nego – poričeš to? poričem [suprotno od: ait? aio – kažeš? kažem]; 2)poreći,
poricati, tvrditi suprotno nego ullum vas fuisse – tvrdim da tu nije bilo nikakve vaze; 3) negor/negaris/negatur + nom.+inf.: ibi vis facta esse negabitur – poreći će se da je ovde počinjeno nasilje; 4) poreći, odbiti negat ei civitatem – odbija mu pravo građanstva; nego (me) commitem – odbijam (neću) da učestvujem; nego me vinculis – povlačim se nĕgōtĭāl/is,-e, a. – dogovoran pars n. – deo koji se dogovorno može menjati nĕgōtĭātĭ/o,-ōnis, f. (negotior) – veletrgovina, razmena dobara, bankarstvo nĕgōtĭāt/or-ōris, m. – 1) veletrgovac n. frumentarius – trgovac žitom; 2) bankar, menjač novca nĕgōtĭ/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – baviti se trgovinom, bankarskim poslovima nĕgōtĭōs/us,-a,-um, a. – veoma zauzet, zaposlen nĕgōtĭ/um,-ĭi, n. (nec+otium) – 1) trgovina n. permagnum – veletrgovina; 2) posaonegotia publica – javni poslovi; n. forense – bavljenje javnim/pravnim poslovima; est mihi n. cum illo – imam posla s njim; quod tibi hic negotii est? – kakvog ti posla imaš s tim?;sum in negotio/otio – zauzet/dokon sam; 3) vođenje kućih poslova, privreda n. male gerit – loše vodi kućne poslove; 4) teškoća, nevolja satis negotii habui in sanandis vulneribus –imao sam dosta teškoća u lečenju rana; cum Epicuro hoc plus negotii est – s tim Epikurom biće još teškoća; nec quicquam negotii est – to ne predstavlja neku teškoću; quid negotii est? – u čemu je problem?; nullo negotio (sine negotio) – nema problema (bez po muke);exhibeo ei negotia – zadajem mu muke; quid negotii est? – u čemu je stvar/problem?;ineptum same negotium – zaista neprijatna stvar; 4) prilike, okolnosti, stanje in atroci negotio – pod surovim okolnostima Nēle/us,-ēi, m. (Νηλεύς) – Nelej, kralj Pila, Nestorov otac nĕmĕ/a,-ōrum, n. (pl.) – borilačke igre koje su održavane u tom gradu Nĕmĕ/a,-ae, f. (Νεμέα) – Nemeja; Nĕmĕae/us,-a,-um, a. – nemejski Nĕmĕs/is,-ĭos, (acc. Nemesin; Νέμεσις) – boginja pravde i osvete N. divina – osveta bogova nēmo (nec+homo)(umesto gen.: nullius, abl.: nullo) – 1) nijedan čovek, nemo liber est qui corpori servit – niko nije slobodan ko robuje telu; nemo nasciter artifex – niko se nije naučen rodio; nemo potest duobus dominis servire – niko ne može biti sluga dva gospodara; nemo propheta acceptus est in patria sua – niko ne može biti prorok u svom mestu; nemo solus satis sapit – nijedan samac ne zna dovoljno; nemo timendo ad summum pervenit locum – niko ne dostigne vrhunac kroz sramežljivost; niko n. omnium mortalium – nijedan smrtnik; n. ex tanto numero – niko od tolikog broja; nemo ante mortem beatus – niko pre smrti [dok je] živ ne može postati blažen; nemo est tam senex qui se annum non putet posse vivere – niko se ne oseća
tako star da ne misli da može još godinu živeti; neminem pecunia divitem facit – novac nikoga nije učinio bogatim; 2) n. non – svi bez izuzetka; 3) n. nec deus,nec homo – ni bog ni čovek; n. alius – niko drugi nĕmŏrāl/is,-e, a. (nĕmŏtens/is,-e) – šumski, dubravski, arkadski nĕmŏrĭcultr/ix,-īcis, f. – Dijana, Dijanina pratilja, stanovnica arkadskih šuma nĕmŏrōs/us,-a,-um, a. – šumovit; lisnat nempe, adv. (nam+pe) – 1)pa da, naravno; razume se si dat tantam pecuniam Flacco, n. idcirco dat, ut – ako daje toliku svotu novca Flaku, daje je, naravno, zbog toga da; recte ego nempe has fugi nuptias – imao sam, naravno, pravo što sam izbegao brak; 2) zaistanempe negas? – zaista poričeš/ne priznaješ?; 3) nempe eum dicis? – veliš stvarno da je to on? nĕm/us,-ŏris, n.(νέμεα) – 1) šuma, dubrava, gaj sa proplancima za ispašu; gorica; 2) drva nēnĭ/a,-ae, f. (naenia) – 1) tužbalica, tužaljka; 2) elegija; 3) uspavanka nēnu, adv. (noenu, nēnum,noenum) (ne unum) = non – ne nĕo, nēvi,-nētum,-ēre, v. II (νέω) – presti neo stamina/fila – 1) predem pređu/vlaknaParcae nevent stamina – Parke predu [sudbinku] pređu; 2) tkati; 3) vesti tunicam quam molli neverat auro – tuniku je nežno ukrasila/navezla zlatom Nĕŏcl/es,-is, m. (Νεοκλης) Neokle – Temistoklov otac Nĕoptŏlĕm/us,-i, m. (Νεοπτόλεμος) – Ahilov sin Pir [Plavi], dobio taj atribut pošto se kasno uključio u Trojanski rat nĕp/a, ae, f. – 1) škorpija (insekt i sazvežđe, afrička reč); 2) rak (životinja i sazvežđe) nĕp/os¹,-ōtis, m. – 1)unuk; 2) potomci, potomstvo; 3) n. fratris (ex fratre) – sinovac; n. sororis (ex sorore) – sestrić nĕp/os²,-ōtis, m. – mladi rasipnik, bludni sin nĕpōtāt/us,-us, m. (nepotor) – rasipništvo, blud nĕpōtīn/us,-a,-um, a. – razbludan, razmetan nĕpōt/or,-ari, v. dep. I – rasipati, razmetati, razbludno živeti veto liberalitatem nepotari – zabranjujem plemstvu da rasipa nept/is,-is, f. – unuka Neptūn/us,-i, m. – 1) Saturnov sin, bog mora; 2) more; 3) Neptunin/e,-es, f. (patronimik) – Tetida nēquam, a. (nequior, nequissimus, indecl.) – bezvredan, loš homo/servus n. – bezvredan čovek/sluga; homo nequissimus – krajnje koš čovek; homo non n. – čovek ne bez vrednosti nēquāquam, adv. – nipoštom nikako, ni u kom slučaju
nĕque > nec – ne neque semper arcum tendit Apollo – Apolon ne odapinje stalno svoje [otrovne] strele nēqu/ĕo,-īvi (ĭi),ĭtum,-īre, v. IV (nepravilan) – zanemoći, ne moći, nemati snage nequivit quin illud facere – nije imao snage da to učini nēquicquam/ nēquidquam 1)nihil – ništa; 2) uzalud, beskorisno n. deos implorat – uzalud se moli bogovima; 3) non n. ausi erant – nisu bez osnova bili smeli nēquĭtĭ/a,-ae, f. (nequiti/es,ei, f) – 1) nevaljalost, nepodobnost, nakaznost; 2) tromost, lenjost inertia et nequitia – tromost i lenjost; 3) lakomislenost; 4) rasipnost, razbludnost; 5) strastvenost; 6) niskost, polost, kukavičluk Nēre/us,-ēi, m. (Νερεύς) – Nerej, polubog, sin Okeana i Tetide Nĕrĭ/a,-ae, f. – 1)na sabinskom,«silna», Marsova vodilja (po nekima, žena); 2) snaga, sila, smelost Nĕrĭt/os,-i, (-us,-i) m. (Νήριτος) – ostrvo u blizini Itake Nĕr/o,-ōnis, m. – Neron, na sabinskom «silni» nervĭ/a,-ae,f. – žila, tetiva, živac nervōs/us,-a,-um, a. – 1) žilav, mišićav; 2) hrabar, odvažan, smeon; 3) snažan quis Aristotele nervosior? – ko je od Aristotela moćniji [u govoru] nerv/us,-i, m. – 1)žila, tetiva; 2) snaga, moć omnibus nervis mihi contendandum est ut –borim se svim silama da; nervos omnes urbis exseco – iscrpljujem sve snage grada; 3) damar, srce vectigalia sunt nervi reipublicae – prihodi od poreza su srce republike;pecunia est nervus belli – novac je damar rata; 4) nervi coniurationis – mozgovi zavere; 5)n. rerum – damar robe [= novac]; nervus causarum – uzrok svih uzroka; 6) žica/struna na muzičkom instrumentu; 7) tetiva na luku; 8) uzica, uže; 9) putilo, lanac in nervis teneor – u lancima me drže; in nervis iacebis – u lancima ćeš ležati; vereor ne istaec fortitudo in nervum erumpat denique – bojim se da će te tvoja hrabrost baciti u lance nescĭ/o,-īvi (ĭi),-ītum,-īre, v. IV – 1) ne znati quid nobis agendum sit, nescio – ne znam šta da radimo; de amica certum nescio – ne znam pouzdano o prijateljici; 2) nescio, an melius patientiam dicere possim – ne znam, možda bi bolje bilo reći strpljenje; 3) nescio quis,quae, quod – ne znam ko, koji, šta; n. quomodo – ne znam kako, na koji način; prope me n. quis loquitur – gotovo ne shvatam šta govori; 4) si nescis – ako [slučajno] ne znaš / ako želiš znati; 5) illud/id quod scis nescis – pravi se da ne znaš što si sad saznao;6)nescitur – ne zna se; 7) ne moći shvatiti/razumeti n. graece/latine – ne znam/ ne razumem/ne shavatam grčki/latinski; 8) nescio quiescere – ne mogu da ćutim; 9) nescio mea pericula – ne obraćam pažnju na opasnosti; 10) izreke: an nescis, mi fili, quantilla prudentia mundus regatur? – zar ne znaš, sine, sa kako se malo
pameti upravlja svetom?;nescit occasum – ne zna za poraz; enscit vox missa reverti – jeziče, šta reče? [izgovorena reč ne ume da se vrati natrag]; nescĭ/us,-a,-um, a. (nescio) – 1) neupoznat, neobavešten n. de/quid – neobavešten o/o tome šta; ne sis nescius – da ne bi bio neobavešten; 2) neznan, neupućen, neobučen, neškolovan puer nescius fari – dečak još ne [zna da] govori; neque nescium habebat – nije bio neobavešten [znao je] Ness/us,-i, (Νεσσός) – 1) ime reke; 2) ime Kentaura koji je hteo da otme Heraklovu Dejaniru Nest/or,-ŏris, m. (Νέστωρ) – sin Neleja, učesnik Trojanskog rata, slavan mudrac i pripovedač neu, veznik > neve 1) (posle ut ili ne s novom rečju) i ne (niti) – rogo te, ne contrahas, neve sinas – molim te, ne brani i ne puštaj; 2) peto a te, ut id neve in hoc, neve in alio requiras – zahtevam od tebe da se ni o ovome ni o čemu drugome ne raspituješ neut/er,-ra,-rum, a. (ne+uter) – 1) ni jedan ni drugi neutram in partem moveor – ostajem ravnodušan; homo neutrius partis – neutralan/nepristrastan čovek; neutra – nepristrasni; 2) (gram.) srednji rod nomen neutrum – reč srednjeg roda neutĭquam, adv. – apsolutno ne, nikako neutrāl/is,-e, a. (neuter) – 1) neutralan, nepristrastan positio n. – neutralan položaj; 2)nomen neutrale – reč srednjeg roda neutro, adv. – neutralno, nepristrasno n. inclinata spes – nada koja nije naklonjena ni na jednu stranu; neutrŭbi, adv. (neuter+ubi) – ni na jednom mestu [od ta dva] neve > neu 1) (posle ut ili ne s novom rečju) i ne (niti) – rogo te, ne contrahas, neve sinas – molim te, ne brani i ne puštaj; 2) peto a te, ut id neve in hoc, neve in alio requiras – zahtevam od tebe da se ni o ovome ni o čemu drugome ne raspituješ nevis, nevult,nevolt > nolo nex/i,-ōrum, m. (pl.) (paricip prfekta od necto) – obavezni nexi ab aes alienum – prepušteni poveriocima kao sluge da odrade dug nex, nĕcis, f. – 1) nasilna smrt, ubijstvo necem ei paro – spreman sam da ga ubijem;necem mihi conscisco – ubijam se; mortem sibi conciscere – izvršiti samoubijstvo; 2) prirodna smrt nexĭl/is,-e, a. (necto) – svezan vestis nexilis – zakopčana bluza nex/o,-are, v. I (neprelazan necto) sastaviti, vezati, kopčati nex/um,-i, n. > nexus¹
nex/us¹,-us, m. (necto) 1) vezanje n. nodi vezanje užeta; 2) spajanje n. atomorum – spajanje atoma; 3) kopčanje; 4) (ius) kuluk nexum vincti – osuđeni na prinudni rad; a nexu pignoris res libera est – oslobođen polaganja kaucije nex/us²,-a,-um, a. (particip od necto) – obavezan, dužan nexi ab aes alienum – prepušteni poveriocima kao sluge da odrade dug ni, 1)adv. (= non u složenicama) – ne quidni? (quid ni?) – zašto ne?; 2) veznik (= ne) gallinae pennis fovent pullos, ni frigore laedantur – kokoši zagrevaju piliće perjem da im hladnoća ne naškodi; 3) ni = nisi; 4) mirum ni – čudio bih se kad ne bi; ni … nive … nive –ni … ni …niti Nĭcae/a,-ae, f. Νίκαια) – Nikeja, grad u Bitiniji nīc/o,-i,-ĕre, v. III – 1) namignuti, 2) mahati, mahnuti nict/o,-avi, etc., v. I – (nict/or,-ari, v. dep. I – namignuti, namigivati nictavit ei – namignuo mu je nict/us,-us, m. – mig, treptaj oka nīdāment/um,-i, n. (nidus) – građa za gnezdo, gnezdo; boravište, stan nīdĭfĭc/o,-avi, etc, v. I (nidus+facio) – praviti gnezdo nīd/or,-ōris, m. – 1) para, isparenje; 2) kuvano jelo nīd/us,- i, m. – 1) gnezdo, boravište nnidum fingo et construo – uobličujem i gradim gnezdo; facio/pono nidum – pravim/postavljam gnezdo; servo nidum – ostajem kod kuće; 2) mesto u brdima; 3) tići u gnezdu; nidi loquaces – bučni/kreštavi tići nĭg/er,-ra,-rum, a.– 1) crn oculi nigri – crne oči; niger crinis – crna kosa; terra nigra –crna zemlja; 2) taman silva nigra – tamna šuma (senovita šuma); fluvius niger – tamna reka; 3) crn, taman, zloslutan, strašan hora nigra – crni čas; dies niger – crni dan; sol niger – crni dan; ignes nigri – lomača; Iupiter niger – Pluton; 4) zao, svirep hic niger est – ovo je surovo; nigro notanda lapido – dan koji treba obeležiti crnim piljkom nĭgr/esco,-ŭi,-ĕre, v. III (niger) – pocrneti coelum nigruit – nebo se zatamnilo nĭgrĭtĭ/a,-ae, f. (nĭgrĭtūd/o-ĭnis, f.) – crnina, crna boja nĭgr/o,-avi, etc., v. I – biti crn, crneti se nĭgr/or,-ōris, m. > nigritia – crnina nĭhil[um]¹, n. indecl.(ni+hilum > nihilum) – 1) ništa n. loquor/ago – ništa ne govorim/ne radim; 2) (sa gen. imenice) n. rerum humanorum – ništa što je ljudsko; n. mali – ništa loše; 3) n. honestum/forte – neiskreno/nejako; 4) n. agis – to što ti radiš je uzaludan trud; n. est – to ne pomaže (od toga nema koristi); n. quidquam – baš ništa; n. aliud avesrsus – ni u kojem drugom pogledu; n. nisi (n. aliud nisi) – ništa drugo do samo to;n. quod/cur/ quamobrem – nema nikakvog razloga da/zašto; n. est quod extimescas –nema razloga da se plašiš; n. ad me pertinet – to me se ne tiče; 5) n. minus
quam – baš ništa; n. mihi cum illo est – ja nemam s njim ništa (on me se ne tiče); n. illo eloquentius fuit – niko od njega nije bio rečitiji; 6) n. esse – bednik; 7) nihil esse – nipošto, ni u kom slučaju;n. cedimus Graeciae – nipošto ne damo Grčku; 8) n. opus est – nije potrebno; n. sane nisi – nema zdravlja ako ne; n. aliud quam – ni zbog čega drugog; 9) n. non – sve [bez izuzetka]; n. mali non inest – sve zlo; non nihil – nešto [malo]; non n. temporis – časak, malo vremena; 10) n. est ab omni parte beatum – ništa nije u svakom pogledu sjajno; n. est agri cultura melius, n. uberius, n. dolcius, n. homine libero dignius – od poljoprivrede nema ništa bolje, ništa unosnije, ništa prijatnije, ništa dostojnije slobodnog čoveka; n. est bello civili miserius – nemaništa strašnije od građanskog rata; n. est incertius vulgo – od gomile nemaništa nepouzdanije; n. est tam inaequale quam aequalitas ipsa – ništa nije tako nejednako kao sama jednakost; n. humani a me alienum puto – ništa što je ljudsko nije mi strano; n. non ex necessitate – sve je nastalo iz nužde; n. obstat – ništa ne smeta [nema smetnje]; n. peccat nisi quod n. peccat – jedina mu je mana što nema mane; n. probat qui nimium probat – ko pokazuje previše, ne pokazuje ništa; n. sub sole novum –nema ništa novo pod suncem nĭhĭl/um²,-i, n. – 1) ništa (u gen.) homo nihili – ništa-čovek; homo nihili factus – kastriran čovek; verbum nihili – reč bez značenja; 2) (u acc.) ad nihilum redigo – uništavam; ad nihilum venio/recido (in nihilum intereo/occido) – uništen sam; 3) (u abl.) nihilo – ništa manje; nihilo maius/minus – ništa više/manje; nihilo aliter – samo tako [nimalo drukčije]; de nihilo fiat – ni od čega stvoren; pro nihilo est – gotovo ništa; pro nihilo duco/puto/habeo – to po meni ne vredi ništa nil, n. indecl. (nihil) – ništa n. admirari – ničem se ne čudi; n. desperandum – ne očajavaj;n. mali committas, n. boni omittas – ne čini zlo niti propusti [da činiš] dobro; n. mortalibus ardui est – - smrtnicima ništa nije teško; n. novi sub sole – ništa novo pod suncem; nil posse creari de nilo – ništa se od ništa ne može stvoriti; Nīl/us,-i, m. (Νεϊλος) – Nil nimbāt/us,-a,-um, a. (nimbus) – 1) zaklonjen/pokriven oblacima; 2) nestalan, promenljiv nĭmbĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a.(nimbus+fero) – olujan nimbōs/us,-a,-um, a. – bolačan, olujan ventus n. – olujni vetar; cacumina nimbosa – vrhovi pokriveni oblacima nimb/us,-i, m. (nubes) – 1) kišni/olujni oblak; 2) nevreme; 3) neočekivani udes, 4) nimb, magla oko bogova kad se spuste na zemlju nimbo effulgens – u bleštavom nimbu; 5) prolom oblaka densi funduntur ab aethere nimbos – bi prolom oblaka; n. effusus – veliki prolom; 6) n. ferreus – pljusak strela
nīmīr/um, adv. (ni [=non]+mirum) – nije čuda, neosporno, bez sumnje nĭmis, adv. – 1) isuviše, preko mere n. saepe – prečesto; n. remissus – isuviše blag; 2) (sa gen.) n. insidiarum – previše zasedâ; 3) non (haud) nimis – ne naročito; 4) prilično, preterano mnogo nĭmĭ/us,-a,-um, a. – 1) prevelik, previše velik, preteran, prekomeran sol n. – prejako sunce; vitis nimia – isuviše razgranata loza; nimia celeritas – preterana brzina; 2) n. homo – osion čovek; n. mero – preteran u piću; 3) (sa gen.) n. animi/sermonis/pugnae –preteran u uzbuđenju/u govoru/u borbi; 4) inter nimium et parum – među preteranim i jednakim; omne nimium – sve što je preterano; 5) veoma veliki, kolosalan homo nimiâ pulchritudine – čovek kolosalne lepote; 6) adv. nimio – izvanredno, mnogo, jako; 7)nimium – isuviše, prekomerno nimium diu – predugo; nimium multi – veoma mnogo, preterano mnogo; nimium quantum – neverovatno mnogo nin/go,-xi,-ĕre, v. III (nix) – snežiti, ningit – pada sneg; ningunt floribus rosarum – snežna vejavica ningu/is,-is, f. > nix – sneg Nĭŏb/ē,-ēs, f. (Νιόβη) – Nioba, kći Tantala, supruga kralja Amfiona; imala 7 sinova i 7 kćeri, hvalila se da je srećnija od Apolonove i Artemidine majke Letone, pa joj nepogrešivi strelci A. i A. ustrele svu decu, kralj se ubije a ona se od suza pretvori u stenu iz koje izvire voda nĭsĭ, veznik – 1) ako ne, sem ako ne nisi forte, nisi vero – nije istina ako nije jako; 2) (posle negacije) ne quis enuntiaret, nisi quibus mandatum esset – ne bi to objavio da ga neko nije poslao; 3) nihil nisi – ništa drugo do samo to; non aliter nisi – ni na koji drugi način [samo tako]; 4) quid sequitur, nisi – to [vam] sledi, ako ne; quid aliud expectamus, nisi – šta drugo da očekujemo sem/do; 5) de re nihil possum iudicare, nisi illud mihi persuadeo – ne mogu da sudim ako nisam ubeđen Nīs/us,-i, m. – kralj Megare, Skilin otac, pretvoren u jastreba nīs/us,-us, m. (nix/us,-i, m.) – 1) oslonac, držanje sedato nisu – mirnog držanja; 2) hod, kretanje astra se suo nisu conglobata continent – zvezde se kružnim kretanjem drže; 3) napor, naprezanje; 4) porođajne muke, trudovi; porođaj; nisus laboriosi – teški porođaji nītēdŭl/a,-ae, f. – šumski miš, hrčak nĭtĕ/făcĭo,-fēci, factum,-ĕre, v. III (niteo+facio) – učiniti glatkim/sjajnim, usjajiti nĭten/s,-tis, a. (particip prezenta od niteo) – 1) gladak, sjajan; 2) lep, doteran uxor n. – udešena/doterana žena; femina n. – zgodna ženska; oculi nitentes – lepe/bleštave/vatrene oči
nĭt/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II (nix) – 1) sijati se, bleštati, cakliti se luna nutet – mesec se sija; 2) (za životinje) biti debeo/ugojen; 3) biti lep unde sic nites – kako si tako lepa? [otkud tolika lepota]; nitet ante alias regina – kraljica je sve nadmašila lepotom; 4) biti slavan/čuvenhomo nitens gloriâ – čovek [koji] sija slavom; 5) pleniti, osvajati naklonost; 6) (o usevima)bujati, biti bujan nĭt/esco,-ŭi,-ĕre, v. III (niteo) – 1)početi sijati, blesnuti; 2) početi se gojiti/toviti; 3) prolepšati se nĭtĭd/us,-a,-um, a. – 1) sjajan, bleštav ebur nitidum – bleštava slonovača; caput nitidum – sjajna glava; dies n. – vedri dan; homo n. – bleštav čovek; 2) ugojen; 3) lep, udešen, doteran femina nitida – doterana dama; 4) obrazovan, uglađen, kulturan verba nitida –uglađene reči; 5) vox nitida – jasan, čist glas; 6) campi nitidissimi – polje u cvatu nĭt/or¹,-ōris, m. (niteo) – 1) sjaj, blesak, bleštavost, belilo n. argenti – sjaj srebra; n. aurorae – blesak zore; n. diurnus/diei – belilo dana; 2) lepota, raskoš n. corporis – raskoš tela; 3) elegancija, uglađenost n. orationis/eloquendi – uglađenost govora/rečitosti; 4) ugled n. generis – porodični ugled/ ugled po rođenju/poreklu nītor, nixus sum, niti, v. dep. III – 1) osloniti se na n. baculo – oslanjam se na štap; 2) stati/osoviti se na noge; 3) ići, hodati n. humi – idem po zemlji; 4) lebdeti nixus est alis –[ptica] je lebdela; 5) zavisiti in te nititur civitatis salus – od tebe zavisi spasenje grada/države; 6) pouzdati se n. animo – uzdam se u svoju hrabrost; n. spe – oslanjam se na nadu; 7) naprezati se, ulagati napore n. gradibus – penjem se postepeno; nixus est pennis in aëra – dizao se perjem u vazduh; 8) truditi se, nastojati n. libertate – nastojim da se oslobodim; tantum quisque nitatur, quantum potest – svi se bore svim silama; nitamur igitur, nihil percipi posse – trudimo se dakle da ništa ne dobije; 9) nitimur in vetitum semper cupimusque negata – uzbuđuje nas zabranjeno i zanosi što nije dozvoljeno nĭtr/um,-i, n. (νίτρων) – prirodna soda, sredstvo za čišćenje nĭvāl/is,-e, a. (nix) – 1) snežan dies n. – snežni dan; 2) haladan nĭvāt/us,-a,-um, a. – rashlađen snegom aqua nivata – voda rashlađena snegom nĭvōs/us,-a,-um, – snegovit, bogat snegom nix, nĭvis, f. – 1) sneg; 2) studen, hladnoća; 3) nives capitis – seda kosa nix/or,-ari, v. dep. I > nitor no, navi, nare, v. I (νέω, νάω) – 1) plivam, plivati no sine cortice – plivam bez pojasa [snalazim se sam]; 2) jedrim, jedriti; 3) oculi nant – koluta očima [pijan]; undae nant – talasi se kreću
nŏbĭl/is,-e, a. – 1) poznat his n. fui – bio sam mu poznat; inimicitiae nobiles inter eos erant – neprijateljstva među njima bila su poznata; gaudium nobile – vidno uživanje; 2) čuven, slavan rhetor nobilis – slavan govornik; oppidum nobile – čuveno mesto; ex doctrina nobilis et clarus – iz nauke poznat i slavan; 3) plemenit, plemenitog poreklanobilis homo / mulier – plemenit čovek/plemenita žena; nobile genere nati – plemenitog porekla; 4) rasan, sjajan equae nobiles – rasne kobile; fundi nobiles – plodne njive nŏbĭlĭt/as,-ātis, f.(nobilis) – 1) poznantsvo; 2) plemstvo n. equestris – plemićki red/ stalež konjanika; 3) nobilitates – glavari, prvaci, knezovi; 4) izuzetnost, istaknutost, rasnost n. columbarum – rasnost golubova; n. discipulorum – izuzetnost učenika nŏbĭlĭt/o,-avi, etc., v. I – 1) činim, činiti poznatim nobilavit famam – širio je glasine; 2) činiti čuvenim/slavnim; nobilitat eum flagitiis – čini ga po zlu/sramoti poznatim nŏcen/s,-tis, a. (particip prezenta od noceo) – 1) štetan mores nocentes – štetni običaji; 2) prestupnički, zločinački nŏc/ĕo,-ŭi,-iturus,-ēre, v. II – oštetim, oštetiti hoc ei nihil nocet – ovo mu ne škodi/ ne nanosi štetu; nocuit noxam – on je počinio zlo/čin nŏcīv/us,-a,-um, a. – štetan, škodljiv noctĭf/er,-era,-erum, a. (nox+fero) – Venus noctifera – večernjača noctĭlŭc/a,-ae, f. (nox+luceo) – lučonoša Luna noctiluca – mesec noctĭvăg/us,-a,-um, a. (nox+vagus) – koji luta noću currus noctivaga – noćna kočija = mesec noctĭvĭgĭl/us,-a,-um, a. (noctuvigil/us,-a,-um) (noctus+vigilo) – koji bdije noću, besan noctŭābund/us,-a,-um, a. – noću, po noći n. ad me venit – noću mi je došao noct/us,-us, f. – noć noctu – u toku noći; hac noctu – noćas, u toku ove noći;nonnunquam interdiu, saepius noctu – ponekad u toku dana, češće noću noctŭīn/us,-a,-um, a. (noctua) – vox noctuina – glas ćuka/sove nocturn/us,-a,-um, a. – noćni decem horis nocturnis – deset sati noću; n. labor – noćni rad; fur n. – noćni lopov; lupus n. obambulat – noćni vuk obilazi nŏcŭ/us,-a,-um, a. (noceo) – štetan, škodljiv nōd/o,-avi, etc., v. I – uzlim, zauzliti, vezati uzao/čvor nodavit crines – povezala je kosu;collum laqueo nodatus ab arto – sa vezanom omčom oko vrata nōdōs/us,-a,-um, a. – 1)pun čvorova/uzlova; čvornat ramus n. – čvornata grana; stipes n. – čvornato stablo; 2) zapetljan, težak, pun teškoća verba nodosa – komplikovane reči
nōd/us,-i, m. – 1) uzao/čvor; 2) sve što se kopča (opasač, tkanica); 3) n. Herculis – uzao koji je teško odrešiti; 4) Cacum corripit in nodum complexus – Kakusa je obuhvatio obema rukama i svezao mrtvouzlicom; n. anni – opasač godine = ekvator; 5) zglob alces crura habent sine nodis articulisque – jelen ima noge bez zglobova; 6) čvor/guka/kila na drvetunodum in scirpo quaero – tražim dlaku u jajetu; 7) pojas, veza nodi amicitiae – veze prijateljstva; 8) teškoća, prepreka nodum expedio – savlađujem teškoću nōl/o, nolŭi, nolle (non+volo) – neću, ne hteti 1) (sa acc.) n. amplius quam centum iugera – neću više od sto rala [zemlje] n. videas – neću da te vidim; nollem factum – ne volim što se to desilo [voleo bih da nije]; 2) (sa acc.+inf.) eas res iactari nolo – neću da razbacujem te stvari; 3) non nolo – bih/hoću rado; 4) (imper.+inf.) noli putare – nemoj da misliš; nolite existimare – nemojte da verujete [ne verujte]; 5) (pleonastično) noli velle –nemoj želeti; 6) nolo ei – nisam mu naklonjen; 7) nolens volens – hoćeš-nećeš, moraš; noli equi dentes inspicere donati – darovnom se konju zubi ne gledaju; noli fabularier – ne pričaj gluposti; noli me tangere – ne diraj me; noli turbare circulos meos – ne remeti moje krugove; noli uxori credere – ne veruj svojoj ženi; noli turbare circulos meos – ne remeti moje krugove; nōm/as,-ădis, m. (νομάς) – nomad nōm/en,-ĭnis, n. (nosco) – 1) ime do/impono ei nomen – dajem/nadevam mu/joj ime; n. do/edo/profiteor – dajem/izgovaram/izjavljujem ime; ad nomen respondeo – odzivan se na ime; est mihi nomen + nom. – meni je ime + nom.; nomen Mercurii est mihi – nosim Merkurovo ime; nomen ei dedit Marco/Marcum – dao mu je ime Marko; 2) ei morbo nomen est avaritia – ime njegovoj bolesti je gramzivost/pohlepa; est via, lactea nomen habet – ima put koji nosi ime mlečni; 2) naziv nomen calamitatis – naziv nesreće/propasti; 3) n. eius defero – podnosim tužbu protiv njega; n. eius recepit de parricidio – primio je prijavu protiv njega za oceubistvo; 4) Fabium nomen – rod/porodica Fabijus; 5) narodsocii et nomen latinum – starešine na narod latinski; 6) ime, glas, ugled magnum/clarum n. habeo – uživam veliki ugled; sine nomine – bez ugleda, reges nomine magis quam imperio – kraljevi većeg imena nego moći; 7) (abl.) nomine – zbog, u ime; nomine sceleris damnati sunt – osuđeni su za zločin/zbog zločina; honesto nomine – pod izgovorom;nomine meo/tuo – u moje/tvoje ime; 8) fortissima nomina – najhrabriji junaci; 9) dug, revers, dužnička potvrda/priznanica nomen solvo – isplaćujem dug; nomina exigo –ugonim dugove; certis nominibus grandem pecuniam debuit – dugovao je velike sume; 10) dužnik bonum nomen – pouzdan dužnik; lentum nomen – spor/nepouzdan dužnik; 11) n. atque (est) omen – ime je znamenje/znak; n. nescio – ne znam ime; n. proprium
– lično ime; nomina sunt odiosa – imena su odvratna; nomina si nescis, perit et cognitio rerum –ako ne znamo nazive, propada i znanje o stvarima; nomina sunt consequentia rerum –naziv odgovara predmetu; nōmenclāt/or,-ōris, m. (nomenculat/or,-oris, m.) (nomen+calo) – vikač imena [rob koji je za svog gospodara izvikivao imena prispelih gostiju] nōmĭnātim, adv. (nomino) – poimenice non n. sed generatim – ne poimenice već uopšte/no nōmĭnātĭ/o,-ōnis, f. – 1)imenovanje; 2) naziv, reč; 3) postavljenje nōmĭnātĭv/us,-a,-um, a. – casus n. nominativ, prvi padež; padež subjekta nōmĭnāt/us,-a,-um, a. (particip od nomino) – poznat, čuven, slavan nōmĭnĭt/o,-are, v. I – (nomino) – imenovati nōmĭn/o,-avi, etc., v. I (nomen) – 1)imenujem, imenovati, prozvati po imenu nominor nomine Argo – imenujem imenom A.; Amor ex quo amicitia est nominata – Amor po kome je amicitia [prijateljstvo] dobila ime; 2) imenovati, postaviti nominavit eum augurem – imenovao [postavio] ga je za augura; 3) potkazati, optužiti inter socios Catilinae nominatus – optužen od ljudi oko Katiline nŏmism/a,-ātis, n. (nŭmism/a,-atis, n.) (νόμιςμα) > numus – [metalni] novac nŏm/os,-i, m. (nŏm/us,-i) (νόμος) – 1) oblast, okrug; 2) melodija, takt nōn, adv. (negacija kojom se negira cela rečenica ili reč ispred koje stoji) – 1) ne non est ita – nije tako; non honesta – nepošteno; tanta, non insolentia, sed temeritas – tolika, ne nadmenost, već tvrdoglavost; non homo = nemo – niko; 2) non minime – nipošto ne zanemarljivo [prilično mnogo]; homo non beatissimus – čovek ne baš od najbole vrste; 3)non + negacija = afirmacija: non nihil – sve; nihil nisi – samo [ništa sem]; non possum nihil – moram [ne mogu a da ne]; non possum quin – moram; 4) non modo … sed etiam –ne samo to već i; non tantum … sed etiam – ne samo toliko … već i; 5) kad imamo dva non,drugo se izostavlja, podrazumeva: mihi non modo [non] irasci, sed ne dolere quidem licet;6) u pitanjima: non idem fecit? – zar nije isto učinio?; si te rogavi, non respondebis? – kad bih te pitao, zar ne bi odgovorio? 7) aut etiam, aut non respondere – odgovoriti: da ili ne; 8) non approbatur – ne zadovoljava, nedovoljan; non datur ad Musas currere lata via –do Muza ne vodi široki drum; non decet – to se ne valja; non domus ulla fores habuit – ni na jednoj kući nije bilo vrata; non erat hic locus – nije bilo na [pravom] mestu; non est vivere sed valere vita est – život bez zdravlja nema vrednosti; non haberi sed esse – ne imati nego biti; non ignara mali miseris succurrere disco – vična nevoljama, mogu da priskočim upomoć nevoljnima; non intelligunt homines, quam magnum vectigal sit parsimonia – ljudi ne znaju koliko štedljivost vredi; non liquet – nije jasno; non multa sed multum – ne
mnogo svega i svašta, već mnoštvo jednoga; non nasci bis posse datur – ne može se dvaput roditi; non nova sed nove – ne nove stvari, već nov način prikazivanja starih; non numeranda sed ponderanda sunt argumenta – dokazi se ne broje nego mere;pecunia non olet – novac nema mirisa; non omne quod nitet aurum est – nije zlato sve što sija; non omnes eadem mirantur amantque – si ve obožavaju niti vole isto; non omnia possumus omnes – sve ne možemo svi [omnes possunt omnia – svi mogu sve]; non omnis moriar – neću ceo da umrem [nešto će ostati]; non plus ultra – do krajnosti; non putavi – na to nisam mislio; non qui parum habet sed qui plus cupit pauper est – nije prosjak ko malo ima već ko želi više; non scholae sedvitae discimus – ne učimo za školu već za život;non semper Saturnalia erunt – neće svaki dan biti Božić; non serviam – ne služim [otkazujme poslušnost]; non, si male nunc, et olim sic erit – ako je sad loše, neće uvek biti;suis, non sibi – zbog svojih, ne zbog sebe [smo rođeni]; non sine laude approbatur – vrlo dobar [ne bez pohvale]; non sum ego qualis eram – nisam onaj koji sam bio; non ut edam vivo, sed ut vivam edo – ne živim da jedem, nego jedem da živim; Nōn/a,-ae, f. – ime jedne od Suđaja/Parki Nōn/ae,-ārum, f. (pl.) (nonus) – deveti dan pre Idusa (15-og dana), dakle 5-ti dan kod većine meseci, odnosno 7-mi u martu, maju, julu i oktobru Nonis Februariis si Romae fuit – 5-og februara ako budem u Rimu nōnāgēni, num. distr. (nonaginta) – po devedeset nōnāgēsĭm/us,-a,-um, num. ord. – devedeseti nōnāgĭes, adv. num. – devedesetgramski nōnāginta, num card. – devedeset nondum, adv. – još ne nondum re, sed spe – još ne u stvarnosti, već u nadi nongentēsĭm/us,-a,-um, num. ord. – devetstoti nongenti, num. card. – devetsto nonnĕ, adv. – 1) zar ne? nonne? – zar ne?; nonne animadvertis? – zar ne primećuješ?; 2) da li quaero, nonne id effecerit? – pitam da li je to zavrio? nonnēm/o,-ĭnis, comm. (non nemo) – neki, poneko, mnogi nonnĭhil, n. indecl. (non nihil) – nešto malo nonnull/us-a,-um, a. – poneko; nonnulli – neki, mnogi nonnunquam, adv. – ponekad, s vremena na vreme nonnusquam, adv. – ponegde, tu i tamo nōn/us,-a,-um, num. ord. – deveti nonumque prematur in annum – [delo je] do devete godine prerano [objaviti] nōnusdĕcĭm/us,-a, um, num. ord.(noven-decim) – devetnaesti
norm/a,-ae, f. – 1) uglomer, visak; 2) aršin; mera Demosthenes, norma orationis et regula – D., mera i pravilo govorništva; 3) pravilo, propis vitam dirigo ad rationis normam – život upravljam prema pravilima razuma normāl/is,-e, a. – normalan, pravougaon angulus n. – pravi ugao noscĭtābund/us,-a,-um, a. (noscito) – ljubopitljiv noscĭt/o,-avi, etc., v. I – 1) želeti znati; 2) zapažati noscitat vestigia – zapaža tragove/znamenja; 3) razmatrati; 4) prepoznati noscitavit eum facie – prepoznao je njegovo lice nosco, nōvi,nōtum,-ĕre, v. III (γιγνώσκω) – 1) istraživati, ispitivati, probati nosce rem –istražuj prolem; 2) znati, poznati nosce signum – prepoznaj znak/znamenje; 3) novit provinciam – upoznao/pregledao je provinciju; 4) upoznati novi mores Graecorum – upoznao sam grčke običaje; 5) prepoznati haud novi tuum – nikad te ne bih poznao; 6) priznati za važeći n. causam – prihvata se predmet; noscit illam partem excusationis – prihvatio je taj deo izvinjenja; 7) znati n. leges/iura – znam zakone/prava; novi illud de facie – znao sam to površno; cetera nosti – ostalo ti je poznato; 8) nostin´? – razumeš?;nosce te ipsum – spoznaj sebe nost/er,-ra,-rum, – 1) naš noster est – naš je [pripada našoj stranci/rodbini]; nostri – naši [porodica]; Furnius noster – naš [prijatelj] F.; 2) (kod obraćanja) o noster – dragi;salve noster! – da si zdravo, gospodaru! (pozdrav roba svom gospodaru); 3) povoljan za nas nostra loca – mesta naklonjana nama; noster Mars – blagonakloni M.; (gen. sing.): amor nostri – ljubav prema nama; amor noster – ljubav prema nama; studiosus nostri –naš pristalica nostr/as,-ātis, a. (noster) – domaći, iz naše zemlje, od našeg naroda nŏt/a¹,-ae, f. (nosco) – 1)znak, znamenje; 2) beleg po kojem se nešto poznaje notam appono – postavljam znak prepoznavanja/beleg; 3) trag notae et vestigia sceleris – tragovi i znaci zlodela; 4) notae – slova; 5) notae literarum – pisani trag; 6) pismo, zapis, spis; 7) tajni zapis; 8) otisak na metalnom novcu numi omnes notae – sve vrste novca; 9) šifra, stenogram; 10) znak interpunkcije; 11) etiketa na vinskim bačvama optimae notae vini – vino vrhunskog kvaliteta; 12) žig na koži; 13) eum de meliore nota commendo –preporučujem ga svesrdno; 14) nota genitiva – urođeni beleg; 15) mig nōt/a²,-ōrum, n. (pl.) ( > notus) – javne stvari (suprotno od occulta – tajne stvari) nŏtābĭl/is,-e, a. (noto) – 1) primetan civitatum fundamenta vix notabiles – jedva primetni temelji grada; 2) istaknut, zapažen nŏtārĭ/us,-ĭi, m. (nota) – 1)pisar, stenograf; 2) beležnik, sekretar
nŏtātĭ/o,-ōnis, f. – 1) obeležavanje n. tabularum – obeležavanje glasačkih tablica [listića]; 2) zapažanje n. naturae/temporum – zapažanja prirode/vremenskih promena; 3) prvobitno značenje reči, etimologija; 4) karakteristika; 5) opis, prikaz/ivanje nōt/esco,-ŭi,-ĕre, v. III (notus) – postajem, postati poznat nŏth/us,-a,-um, a. (νόθος) – 1) (za ljude) nezakonit, vanbračni; 2) (za životinje)križanac; 3) (za biljke) hibrid nōtĭ/o,-onis, f. (nosco) – 1)poznavanje, poznanstvo quid tibi notio est amicam meam? –šta će tebi poznanstvo sa mojom prijateljicom?; 3) zvanično istraživanje/ispitivanje n. populi – istraživanje javnog mnjenja; 4) znanje n. rei/deorum – predstava o stanju stvari / o bogovima; 5) notiones insitae apriori – čisti pojmovi nōtĭtĭ/a,-ae, f. (nōtĭtĭ/es,ĕi, f.) (notus) – 1)poznatost hi propter notitiam sunt intromissi – ovi su primljeni zahvaljujući poznatosti; virtus habet notitiam posteritatis – vrlina se poznaje i kod potomstva; in notitiam venio – postajem poznat; 2) ugled, glas, ime notitiam consequor – stičem ugled/glas/ime; 3) znanje notitiam feminae habeo – žena mi je dala na znanje da je trudna; 4) poznavanje n. corporis sui – poznavanje svog tela; 5) nototiae rerum – opšti pojmovi; dei notitia habeo – imam predstavu o bogu; notitiam aperio – objašnjavam pojam nōt/o,-avi, etc. v. I (nota) – 1) označujem, označiti n. ova atramento – oznečujem jaja mastilom; n. tabellam cerâ – obeležavam tablu voskom; 2) nagrditi notavit genas ungue –nagrdila je lice niktima; 3) naznačiti notata, non percripta, erat summa – suma nije bila detaljno opisana već [samo] naznačena; 4) označiti notat res nominibus/verbis latinis –označuje stvari imenima/latinskim rečima; 5) primetiti, staviti primedbu quos censores furti nomine notaverunt – što su cenzori tajnim znacima zabeležili; 6) zapamtiti noto illud mente/pectore – urezujem to u pamćenje; 7) obratiti pažnju, zapaziti noto eum circumire – vidi ga kako prolazi; nota bene – pazi!, obrati pažnju nōt/or,-ōris, m. (nosco) – svedok identiteta nōt/us¹,-a,-um, a. (particip od nosco) – 1) poznat res nota – poznata stvar; tua nobilitas hominibus literaris est notior, populo obscurior – tvoj ugled je veći među ljudima od pera nego među narodom; vita F. Sullae vobis notissima – život F. Sule je vama veoma dobro poznat; 2) znan id notum haveo – to mi je znano; 3) upoznat, upućen nōt/us²,-i, m. – poznanik noti – poznanici, prijatelji nŏt/us³,-i, m. (notos < νότος) – 1) vetar; 2) južni vetar nŏvācŭl/a,-ae, f. (novus) – naoštren nož; britva, brijač nov/ae,-ārum, f. (pl.) – menjačnice na severnoj strani Foruma [nasuprot veteres na južnoj] > novus
nŏvāl/e,-is, n. – utrina; njiva, oranica nŏvāl/is,-e, a. – nanovo/tek uzoran nŏvāt/or,-ōris, m. (novatri/x,-icis, f.) – pronalazač, novator (žena novator) nŏve, adv. (novus) – 1) na nov način; 2) najzad primum … posthaec … novissime – najpre … zatim … najzad; 3) nedavno, malopre nŏvell/o,-are, v. I (novellus) – sadim, saditi novi vinograd nŏvell/us,-a,-um, a. (novus) – nov bos n. – mladi bik; gallina novella – pilica; vitis novella – mlada loza nŏvem, a. num. card. – devet Nŏvemb/er,-ris (-re), a. – što pripada devetom mesecu u rimskoj godini (počinjala 1 marta) mensis November – deveti mesec Calendis Novembris – 1 novembra nŏvendĕcim, a. num. card. (novem+decem) – devetnaest nŏvendĭāl/is,-e, a. (novem+dies) – 1) devetodnevni feriae novendiales – devetodnevni odmor, 2) što se dešava devetog dana sacrificium novendiale – žrtva koja se prinosi devetog dana nŏvēn/i,-ae, a. num. distr. – devet po devet Nŏvensĭd/es (Novensil/es) dii (novus+insideo) – novi bogovi [tek kasnije primljeni među stare] nŏverc/a,-ae, f. (novus) – maćeha quorum Italia noverca est – kojima je Italija maćeha [doseljenici]; apud novercam queri – žaliti se maćehi [uzalud] nŏvercāl/is,-e, a. – maćehinski; neprijateljski nŏvīcĭ/us,-a,-um, a. – 1) nov, mlad, svež; 2) neiskusan, nevešt; [servi] novicii – novi robovi nŏvĭes, adv. (novem) – devetgramski nŏvĭt/as,-ātis, f. (novus) – 1) novìna cupidi novitatis – lakomi na novinu; n. anni – nova godina; 2) novitates – nova poznanstva/prijateljstva; n. pugnae – ratna novina; 3) prinova u porodici; contemnunt novitatem meam – preziru moju prinovu; novitas gratissima rerum – novo sito visoko visi nŏv/o,-avi, etc., v. I (novus) – 1) obnoviti, vratiti u prvobitno stanje novavit transtra – obnovio je sedišta u brodu; novavit vulnus – ponovo je otvorio ranu; novavi agrum cultu –ponovo sam uzorao njivu; novavit viros prole – dobio je prinovu; 2) stvoriti novo novavit verba/tela – stvorio je nove reči/novo oružje; novo opus aliis ignotum – stvaram novo, drugim nepoznato, delo; 3) izmeniti izgled nŏv/us,-a,-um, a. – 1) nov n. miles – novi vojnik; n. et inauditus – nov i nečuven; 2) neviđen, nečuven monstrum novum – neviđena neman; species nova – nova vrsta; 3) res novae – novosti, vesti; tabulae novae – nove dužničke knjige; 4) homo novus –
novajlija, skorojević; novus homo – skorojević; 5) neiskusan, nevešt equus novus – nevešt konj; 6)(vreme) tempus novum – najnovije vreeme; 7) (prostor) najudaljeniji novum agmen –pozadinske trupe no/x,-ctis, f. (νύξ) – 1)noć umbra terrae officiens soli efficit noctem – senka zemlje zaklanjajući sunce stvara noć; 2) [adverbijalno] nocte, noctu (de nocte) – po noći/noću;dies nocteque – i danju i noću; (de) mediâ nocte – u po noći (u ponoć); (de) multâ nocte –duboko u noć; ad multam noctem – kasno noću; 3) mrak prima nocte – u prvi mrak;semita sonat insanâ nocte – sporednom ulicom diže se pomamna galama u mraku; 4) zbunjenost, izgubljenost reipublicae offusa nox – široka zbunjenost republike; 5) nox animi – duhovno slepilo; mei versus aliquantum noctis habebunt – moji stihovi će biti prilično mutni/nejasni; 6) oluja, nevreme; 7) smrt; 8) podzemni svet eo per umbram noctemque profundam – idem kroz duboke senke i mrak [podzemnog sveta]; 9) san, noćni mir nox/a,-ae, f. (noceo) – 1)šteta noxae fuit – bilo je štete; sine noxa – bez štete; 2) prestup, prekršaj in noxâ esse – biti grešan; damnor noxae – osuđen sam zbog prestupa; nocuit noxam – počinio je gnusan zločin; noxae reus – kriv za štetu; 3) kazna dedo eum noxae –kažnjavam ga za prekršaj; eximo noxae – oslobađam ga kazne; liberor noxâ – oslobađam se kazne noxĭ/a = noxa noxĭōs/us,-a,-um, a. – 1) štetan; 2) grešan, kriv noxĭ/us,-a,-um, a. – 1) štetan; 2) grešan, 3) kažnjiv, kriv n. eodem crimine – kriv za isti prestup; n. coniurationis – kriv za zaveru nūb/es,-is, f. – 1) oblak; 2) tama; 3) magla; 4) obice nubem fraudibus – prekrio je dimnom zavesom svoja zlodela; 5) mrgodan izgled deme supercilio nubem – ukloni mrak sa obrva; 6) smušenost, briga, sekiracija; 7) jato nubes volucrum – jato ptica; 8) n. locustarum – roj skakavaca; 9) praznina nubes et inania capto – lovim prazninu i šupljinu nūbēŭl/a,-ae, f. (dem. od nubes) – oblačak nūbĭfer,-ĕra,-ĕrum, a. (nubes+fero) – koji nosi oblak mons n. – vrh zavijen u oblake nūbĭgēn/a,-ae, f. (nubes+gigno) – rođen od oblaka [Iksion je u oblaku načinio Kentaure ] nūbĭl/is,-e, a. – stasao; filia nubilis kćer stasala za udaju nūbĭl/um,-i, n. – 1)oblak; oblačina; nubila – oblaci; nubilo – po oblačnom vremenu nūbĭl/us,-a,-um, a. – 1) oblačan coelum nubile – nebo prekriveno oblacima; dies nubilis –oblačan dan; auster n.- južnjak što nosi oblake; 2) taman, mračan, smrknut color n. –tamna boja; Styx nubila – mračni Stiks; 3) tavan, potavnio od žalosti,
tužan; 4) smrknutMars n. irâ – Mras smrknut od gneva; 5) nenaklonjen Parca nubila – nemilosrdna Parka nūbo, nupsi, nuptum,-ĕre, v. III – 1)prekriti se, pokriti se, obložiti se, presvući se tellus cupiet se nubere plantis – tle čezne da se prekrije biljkama; 2) uviti se; 3) udati se [uxorem ducere = dovesi ženu, oženiti se] eo nuptum – udajem se; filiam ei nuptum do – udajem kćer za njega; nubere in familiam clarissimam – udati se u glasovitu porodicu; nuptam esse ei (cum eo) – udata za njega nŭcĭfrăngĭbŭl/um,-i, n. (nux+frango) – krckalica za orahe nŭclĕ/us,-i, m. (umesto nuculeus od nux) – 1) jezgro [oraha i drugog jestivog voća]; 2) suština n. gallae – unutrašnjost šišarke; n. conchae – biser u školjci; 3) najtvrđi deo n. ferri – čelik nūdĭ/us = nunc dius [=dies] – danas je … dan n. tertius/quartus/quintus – danas je treći/četvrti/peti dan [od] qui dies nudius tertius decimus fuit – ukoji je dan bio trinaesti dan nūd/o,-avi, etc.v. I – 1) obnažujem, obnažiti nudavit corpus – obnažio je telo; 2) nudavit hominem – skinuo/svukao/ogolio je čoveka; tectum nudatum – ogoleli krov; 3) nudo messes – vršem/mlatim žito; 4) nudo agros – žanjem žito; 5) lišiti zaštite nudavit eum praesidio – lišio ga je pomoći/zaštite; vis ingenii scientiâ iuris nudata – pamet pravnom naukom lišena zaštite; 6) robiti, pljačkati, pelješiti quem praeceps alea nudavit – koga je kocka načisto opelješila; 7) otkiriti, odati, izdati nudavit scelus – otkrio je zločin nūd/us,-a,-um, a. – 1) go, nag nudis pedibus – golih nogu; gladius n. – go/isukan mač;nemus nudum – gola šuma; loca nuda gignentium – gola mesta [bez vegetacije]; sedit humo nuda – sedi na goloj zemlji; nuda veritas – gola istina; nudus iacet in arena –nesahranjen po obredu; nuda subsellia – prazne klupe; capilli nudi – kosa bez nakita; 2) nenaoružan, bez oružja; nudus terga – bez zaštite s leđa; 3) lišen; 4) bedan, kukavan; 5) sam, inokosan; 6) prost, prirodan, neulepšan; nuda verba – neprikrivene/otvorene/jasne reči nūg/ae,-ārum, f. (pl.) – 1) ćaskanje, ćeretanje, sprdnja, šegačenje ago nugae – šalim se/ sprdam se; aufer nugas – čuj ovo!; 2) šaljiva pesmica; 3) šaljivčina, spadalo nūgāt/or,-ōris,m. – brbljivac, hvalisavac, vucibatina nūgātōrĭ/us,-a,-um, a. – glup, blesav nūga/x,-ācis, a. – brbljiv, blesav nūgĭpŏlўlŏquĭd/es,-is, m. (nugae+πολύς+loquor) – brbljivac, mlatišuma nūg/or,-atus sum,-ari, v. dep. I (nugae) – govorim, govoriti gluposti, govoriti u vetar
null/us,-a,-um, a. (gen.: nullius, dat.: nulli) – 1) nijedan nullius diei – nijednog dana; nullo vî – bez imalo snage; nulli adhibetur consilio – niko ne prihvata savet; n. unus – nijedan jedini; 2) niko nullus dum – još niko; 3) nullus non – svaki [bez izuzetka]; 4) non nullus –poneko; 5) [često kao imenica u gen. i abl. sing. umesto nemo: nullius rei – ništa; nullo = nulo loco – nigde; 6) nullum esse – ne postojati; nullus/nulla sum – propao sam; loquor de mortuis, qui nulli sunt – govorim o mrtvima koji više ne postoje; 7) nullus – mortuus –mrtav; 8) nullos eos vidi – nijednog od njih nisam video; 9) zanemarljiv, gotovo nijedannullos iudices habemus – gotovo nemamo sudija; patre nullo – od neznatnog oca; sine studiis vita nulla est – život bez studija nema vrednosti; 10) nulla dies sine linea – ni dana bez retka; nulla regula sine exceptione – nema pravila bez izuzetka; nulla salus belli – rat nije spas; nulli contingit impune nasci – niko nije ostao nekažnjen; nullum est iam dictum quod non dictum est prius – ništa ne može da se kaže što već nije rečeno; nullum scelus rationem habet – nijedan zločin nije opravdan num, adv. [upitna čestica kad se očekuje negativan odgovor] – 1) zar num negare audis? – zar tvrdiš da ne čuješ?; num ille nam sequitur – ne sledi/ide valjda još [za nama]?; 2) da li rogo num illa definitio in illam rem transferri possit? – pitam da li se ova definicija može primeniti na ove stvari Nūm/a,-ae, m. Numa Pompilius – drugi rimski kralj nūmārĭ/us,-a,-um, a. (numus) – 1) novčani difficultas numaria – novčane teškoće; lex numaria – zakon o falsifikovanju novcu; 2) podmićen, potkupljen iudex n. – podmićeni sudija; iudicium numatum – kupljena presuda nūmāt/us,-a,-um, a. – snabdeven/obezbeđen novcem, bogat nūm/en,-ĭnis, n. – 1) naklon, klimoglav; 2) mig, volja, naredba deus cuius numini omnia parent – bog čijem se migu svi pokoravaju; n. Iunonis – Junonina volja; n. sanctum – božja volja; n. deae apparuit – boginja dade znak; Amor, nomina tua posco – Amore, tvoj mig mi treba; n. Caesareum – Cezarova volja/naredba; 3) δαίμων > numen božanstvo; božanstvena priroda, božansko biće, bog purum n. – pročišćen vazduh [gromom, Jupiterom] dii praesentes suo numino atque auxilio urbis tecta defendunt – prisutni bogovi svojim božanskim bićem i pomoći štite krovove grada; 4) visoko dostojanstvo; 5) zakletva firmo promissa numine – potvrđujem obećanje kunući se bogom nŭmĕrābĭl/is,-e, a. (numero) – 1) [lako] izračunljiv; 2) malobrojan nŭmĕrātĭ/o,-ōnis, f. – plaćanje, isplata nŭmĕrāt/um,-i, n. – gotov [kovani] novac in numerato – u gotovu; in numerato ingenium habeo – uskoro ću imati pri ruci
nŭmĕrāt/us,-a,-um, a. (particip od numero) – u gotovu, gotovim novcem; pecunia numerata – gotov novac nŭmĕr/o¹,-avi,etc., v. I (numerus) – 1) brojim, brojiti numeravit oves per digitos – brojio je ovce na prste; 2) nabrojiti, nabrajati numerat auctores suos – nabraja svoje autore; 3) multos numerabis amicos – imaćeš mnogo prijatelja; 4) računati, smatrati numero voluptatem in bonis – uživanje računam u vrline; numero eum inter meos –računam ga u svoje; numero eum accusatorem meum – smatram ga svoim tužiteljem;numero illud – uzmam to u račun nŭmĕro², adv. (zapravo abl. sing. od numerus) – 1) pravovremeno, u pravi čas; 2) uskoro, za tili čas; 3) prerano, prebrzo, isuviše brzo nŭmĕrōs/us,-a,-um, a. – 1) mnogo/brojan civitas numerosa – mnogoljudna država; 2)picroe n. – slikar [koji je naslikao mnogo slika]; 3) sersus n. harmoničan/ritmičan stih;brachia numerosa duco – ruke krećem po taktu nŭmĕr/us,-i, m. – 1) broj tres numero – tri na broju; ineo numerum – počinjem da brojim; 2) numero comprehendo aliquod – računam; 3) numeri – a) matematika; b) astrologija; 4) numero deorum refero – ubraja se među bogove; in deorum numerum – među bogovima; ad numerum – do potpunog broja; 5) (mil.) odeljenje, vod distribuo in numeros – raspoređujem u odeljenja; 6) numerus clausus – ograničen broj; 7) eum in numero puto – cenim ga; hunc in numerum non repono – taj ne dolazi u brzir; 8) umestopatris numerus sum – zastupam oca; legatorum numerus – zastupnik legata; 9) nos numerus sumus – mi smo samo na broj [ajd´Alija nek je više vojske]; 10) kocka; 11) registar, spisak, svitak in numeros sum – na spisku sam; 12) važan deo celine omnibus numeris absolutus – potpun u svim delovima; 13) takt in numerum – po taktu; in numerum exulto – igram po taktu; extra numerum – bez takta; 14) adiungo numeros verbis solutis – dodajem ritam proznom tekstu; 15) ton, melodija; 16) pravilo in (ad) numerum – propisno, pravilno, vešto; numero – propisno; extra numerum – nepropisno, nevešto, loše; 17) stih, stopa numeri impares – elegijski stihovi; numeri graves – herojski stihovi; 18) (gram.) broj, sing./pl.; numero deus impare gaudet – bog voli neparni broj; nŭmism/a,-ae, f. – > nomisma numne = pojačano num: numne vis audire – zar nemaš snage da čuješ? numquam (ne+ unquam) (nunquam) – 1) nikad n. adhuc/antea – nikad dosad/pre;numquam sapiens irascitur – mudar nikad ne pobesni; 2) nunquam … quin (nonquam … ut – nikad … a da ne; 3) numquam factum est – to nikad nije istina [se nikad nije desilo]; 4) numquam non – uvek, vazda; numquam nisi – vazda i uvek numquid = pojačano num: numquid vis? – [hoćeš li] još nešto?
nūmŭlārĭ/us,-ĭi, m. (numulus) – bankar, menjač nūmŭl/us,-i, m. (dem. od numus) – novčić, bakrenjak nūm/us,-i, m. – 1) kovani novac, n. bonus – dobra/prava para; n. aureus – zlatnik; n. sesterius – rebrenjak; n. adulterinus – lažna novčanica; sum in meis numis – nemam duga;habeo aliquod in numos – imam nešto u novcu; 2) para veneo numo – dajem za paru/u bescenje; ad numum convenit – slaže se u paru nunc, adv. (num-ce) – 1) sad n. ipsum – upravo sad; 2) u ovo vreme, danas nunc homines [qui n. sunt homines] – današnji [danas živi] ljudi; 3) n. nuper – malopre, maločas; 4) quem nunc amabis – koga ćeš sad [posle ovoga] voleti?; 5) nunccine (nuncine) > nuncne – sad zar ne?; 6) nunc huc nunc illuc et utroque, sine ordine curro – sad na jednu, sad drugu, pa na treću stranu jurim bez ikakvog reda; nunc fraudem, nunc negligentiam accusabant –optuživali su čas za prevaru, čas za nehat; sinistros nunc dextros – čas leve, čas desne; 7)nunc autem mihi videtur – ali/međutim, meni se čini; nunc vero – ali, zaista; 8) abi nunc –idi sad/ sad je vreme da ideš; nunc est bibendum – sad je vreme da se pije; nunc vino pellite curas – sad vinom proterate brige nuncūbi, adv. (=cunc alicubi) – da nije gde/drugde? nuncūpātĭ/o,-ōnis, f. (nuncupo) – 1) imenovanje naslednika; 2) posveta; 3) zvanična/svečana izjava nuncŭp/o,-avi, v. I (nomine capio) – 1) imenovati, nazvati imenom nuncupavi mensem e suo nomine – nazvao sam mesec njegovim imenom; linguâ nuncupavit – izričito je to kazao; 2) izjaviti zvanično/svečano nuncupo eum heredem – proglašavam ga za naslednika; nuncupavi eum inter heredes – imenovao sam ga među naslednike; 3)nuncupatum testamentum – testament pisan u prisustvu svedoka nundĭnāl/is,-e, a. (nundinae) – pazarni, pijačni coquus n. – pijačni/loš kuvar nundĭnātĭ/o,-ōnis, f. (nundinor) – cenkanje, pogodba, trgovina nundĭnāt/or,-ōris, m. – trgovac n. salutis publicae – trgovac javnim zdravljem nundĭ/or,-atus sum,-ari, v. dep. I (nundinae) – 1)bavim/baviti se trgovinom; krčmiti; 2) kupiti, nabaviti; 3) proda(va)ti nundin/ae,-ārum, f. (pl.) (novem+dies) – 1) pijaca, pazar [u Rimu svakog devetog dana]; 2) trgovina, prodaja nundinae vectigalium flagitiosissimae – bezočna trgovina sredstvima poreskih obveznika nundĭn/um,-i, n. [obično u vezi sa trinum > trinundium] – vreme od 17 dana u kojem su držana tri pijačna dana: najmanje toliko vremena treba da prođe od objave predloga zakona do njegovog izglasavanja u komisijama comitia in trinum nundinum indicta sunt – komisije se još nisu izjasnile
nundĭn/us,-a,-um, a. (novem+dies) (upotrebljava se isključivo kao imenica) – 1) pijaca nuntĭ/a,-ae, f. (nuntius) – glasnica historia n. vetustatis – istorija, glasnica starine; n. Iovis – Jupiterova glasnica nuntĭātĭ/o,-ōnis, f. – objava znamenja/tajnih znakova nuntĭ/o,-avi, etc. v. I – 1) objavljujem, objaviti; 2) n. salutem ei – nosim ti pozdrav od; 3) prijaviti Romam erat nuntiatum fugisse Antonium – Antonijevo bekstvo je javljeno Rimu nuntĭ/um,-ĭi, n. – glas, obavest nova nuntia – nova obaveštenja nuntĭ/us¹,-a,-um, a. – 1) rumor n. – glasine, šuškanje; verba nuntia animi mei – reči što odaju moju dušu; fibra nuntia – znamenja na utrobi žrtvene životinje nuntĭ/us²,-ĭi, m. – 1) glasnik, glasonoša literas et nuntia mitto ad Caesarum – šaljem pisma i glasnike C.; facio eum certiorem per nuntiem – uveravam ga preko klasnika; 2) poruka, vest, obavest nuntium affero/appono/fero/perfero – poruku isporučujem/koristim/ nosim/predajem; nuncium accipio – primam poruku; malum nuncium audivit – čuo je lošu vest; pareo nuntio legatorum – izvršavam poruku [dobijenu preko] legata; 3) nuntium uxori remitto – podnosim zahtev za razvod; etsi mulier nuntium remisit – ako i žena zatraži razvod nŭ/o,-ĕre, v. III – 1) naklanjam, nakloniti, napraviti naklon glavom; 2) dati znak/mig [iz ovog korena izvedene su reči numen – božja volja; nutus – zapoved; nuto – klimnuti, kolebati se; abnuo – odmahnuti glavom odrično; adnuo – klimnuti glavom potvrdno nūper, adv. (superlativ: nuperime) – nedavno, malopre qui n. Romae fuit – koji je nedavno bio u Rimu; haec inter nos n. notitia admodum est – nedavno poznanstvo među nama savršeno je nūper/us,-a,-um, a. – nov, svež recens captus homo nuperus et novicius – nedavno kupljeni i dovedeni rob nupt/a,-ae, f. (nubo) – 1) zakonita/venčana žena, supruga nova nupta – mlada; nupta pudica – biljke puzavice koje se penju i oslanjaju na druga stabla; nupt/ae,-ārum, f. (pl.) – svadba, udaja Cornificia multarum nuptarum – K. mnogo puta udavana nuptĭāl/is,-e, a. (nuptae) – svadbeni donum nuptiale – svadbeni poklon; munus nuptiale – svadbeni običaj; dies n. – svadbeni dan nupt/us¹,-us, m. – brak, udaja filiam nuptui colloco – ugovaram udaju kćeri; dies nuptus – dan svadbe nupt/us²,-a,-um, a. (nubo) – udata [žena] nŭr/us,-us, f. – 1) snaha, sinova žena; 2) nevesta, mlada
nusquam, adv. (ne+usquam) – 1) nigde; 2) ni u kom pogledu, ni u kom smislu; 3) ingde dalje, nigde odavde; 4) niotkud n. nisi a Lacedaemoniis – niotkud ako ne iz Sparte nūtātĭ/o,-ōnis, f. (nuto) – 1) nakon n. capitis – naklon glavom, klimoglav; 2) kolebanje n. reipublicae – batrganje republike nūt/o,-avi, etc., v. I (nuo) – 1) klatim, klatiti se; klimati se rami pondere nutant – granje se pod teretom klati; galeae nutant – šlmovi se klate; 2) sidus nutat – zvezda treperi; 3) sangnuti glavu, klimati [pospano] glavom; 4) nutavit ne loquatur – dao mu je znak da ne govori; 5) kolebati se nutat in natura deorum – koleba se kad je reč o prirodi bogova;anumis nutat – duša se koleba; civitates nutantes et dubiae – kolebljive i nepouzdane zemlje nūtrīcātĭ/o,-ōnis, f. (nutrico) – dojenje, odgoj, rast, prirast nūtrīcāt/us,-us, m. (nutrico) – dojenje, gajenje, vaspitanje nūtrīcĭ/um,-ĭi, n. – 1) dojenje,hrana; 2) podizanje, vaspitanje n. maternum – materinski odgoj nūtrīcĭ/us¹,-a,-um, a. (nutrix) – hranljiv sinus n. – krilo materino/hraniteljske grudi nūtrīcĭ/us²,-ĭi, m. – hranitelj, poočim, staratelj nūtrīc/o,-avi, etc., v. I – dojim, dojiti, hraniti nutricat pueros – doji dečake; mundus omnia nutricat – svet sve hrani nūtrīc/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – dojim, dojiti, hraniti, negovati bebu nūtrīcŭl/a,-ae, f. (dem. od nutrix) – dojilja, dadilja nūtrīm/en-ĭnis, n. – hrana, prehrambeni artikli n. eloquentiae – hrana govorništva nūtrīment/um,-i, n. (nutrio) – hrana, prehrambeni artikli nūtrī/o,-īvi (-ĭi),-ītum,-īre, v. IV – 1) dojim, dojiti, hraniti lupa pueros nutrit – vučica hrani dečake; nutritus in armis – odrastao među ratnicima; terra nutrit herbas – zemlja hrani trave; 2) podizati, odgajati, vaspitati; 3) negovati nutrit aegrum/amorem/ingenium – neguje bolesnika/ljubav/um nūtrīt/or-ōris, m. – negovatelj, negovateljica nūtr/ix,-ĭcis, f. – 1) dojilja, hraniteljka, negovateljica cum lacte nutricis errorem suxit –hreh je posisao sa materinim mlekom; mater nutrix – mati dojilja; tellus nutrix leonum –tle [je] hranitelj lavova; 2) nutrices – a)grudi materine; b) dojke nūt/us,-us, m. (nuo) – 1) naklonost; sklonost; 2) sila/energija, teža terra vi sua nutuque tenetur – zemlja se drži svojom silom i težom; 3) naklon, znak glavom, mig; 4) volja, naredba, znak, mig ad nutum praesto sum – spremno čekam mig/signal/zapoved; nutu deorum – po volji/voljom bogova; auctoritate nutuque legum – autoritetom i snagom zakona
nux, nŭcis, f. – 1) orah; 2) voće sa tvrdom ljuskom/korom nuces castaneae – kestelje; 3)nux cassa (quassa) – prazan orah, bezvedna stvar; 3) stablo oraha/badema Nyctĕlĭ/us,-a,-um, a. (νυκτέλιος) – noćni; atribut Bakha nymph/a,-ae, f. (νύμφη) – 1) mlada, nevesta, ljubavnica; 2) nimfa, žensko božanstvo izvora i mora; 3) more Nymphae/um,-i, n. (Νύμφαιον) – planina i luka u Iliriji u blizini Apolonije Νÿs/a,-ae, f. (Nyssa< Νΰσα) – 1) grad u Kariji; 2) planina na kojoj su nimfe odgojile Bakha; Nysaeus – atribut Bakha Νys/os,-i, m. (Ναισώς) – Niš
Share this:
Twitter
Facebook
Kommentera
Sök
Arkiv
december 2012 november 2012
Meta
Registrera Logga in
djela Twenty Ten-temat. Blogga med WordPress.com.
Följ
Följ “djela” Få meddelanden om nya inlägg via e-post. Skapa konto
Skapa en webbplats med WordPress.com
djela Izabrana djela Milosava Popadica
Hoppa till innehåll
Latinskosrpski, V
V V, v, dvadesetprvo slovo latinske abecede. V. = vir, vivus, vivens, votum; V = 5 văcātĭ/o,-ōnis, f. (vaco) – 1) sloboda, besposlenost, dopust; 2) pravo na izuzeće od nekih poslova vacationem habeo publici muneris – oslobođen sam javnih poslova; vacuatio data est sumptûs – oslođen troškova; 3) do ei vacuitatem militiae – oslobađam ga vojne obaveze; datur a causis vacationis – daje se na osnovu dozvole; 4) deprecor vacationem adolescentiae, rerum gestarum – molim da se oslobodim vojničkih podviga zbog mladosti;usus est aetatis vacatione – korisna je sloboda slooboda koju mu njegove godine daju; 5) otkupna suma novca; 6) vacatio culpae – bez/ odsustvo krivice vacc/a,-ae, f. – krava vaccīnĭ/um,-i, n. – borovnica văcēfī/o, fĭĕri, v. III – isprazniti, biti prazan văcerr/a,-ae, f. – kolac, stupac văcerrōs/us,-a,-um, a. – kratkovid văcillātĭ/o,-ōnis, f. – teturanje, posrtanje văcill/o,-avi, etc., v. I – teturati, posrtati, klatiti se vacillat ex vino – tetura pijan;epistola vacillantibus literis – pismo pisano drtavpm rukom; tota res vacillat et claudicat – ta je stvar na klimavim nogama; vacillat in aere alieno – koprca se u velikom dugu; legio vacillat – legija tetura od iznurenosti văcīvĭt/as,-atis, f. (vacinus) – 1) praznina; 2) v. cibi – oskudica u hrani văcīv/us,-a,-um, a. – 1) prazan; 2) slobodan, nezauzet tempus vacinum laboris – slobodno vreme văc/o,-avi, etc. v. I – 1) biti slobodan/nazauzet tota domus superior vacat – ceo gornji deo kuć je slobodan; agri late vacati – nenaseljeni predeli; 2) v. omni culpâ/molestiâ/curâ – slobodan/čist sam od svakog greha/uzeniravanja/brige; nullum tempus illi vacat a forensi dictioni – advokatski govori mu ne ostavljaju nimalo slobodnog vremena; 3)magnitudo animi eo pulchrior est, si vacet populo – veličina duha je tim veća ukoko je mase ne primećuju; 4) v. studiis – ne bavim se studijama; 5) v. a metu ac pericolo –izbegavam strah i opasnost; 6) v. munere militatiae – oslobođen sam vojne obaveze; 7) imati vremena scribes aliquod, si vacabis – napiši nešto ako imaš vremena; 8) (sa acc.) omogućiti sebi, baviti se; 9) biti bez vlasnika aliquantum agri vacat – ima nešto neposednute zemlje
văcŭĕ/fācĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III (vacuus) – 1) isprazniti vacuefecit domum novis nuptiis – ispraznio je dom mladenaca; 2) razoriti adventu tuo ista subsellia vacuefacta sunt – tvojim dolaskom oavj sud je uništen; possessiones bello vacuafacta – posedi koji su ratom ostali pusti văcŭĭt/as,-ātis, f. – 1) nezauzetost, sloboda od nečeg v. doloris – bezbolnost; v. aegritudinis – otpornost protiv bolesti; 2) upražnjeno mesto/položaj Văcūn/a,-ae, f. – sabinska boginja neposednute zemlje văcŭ/o,-avi, etc. – isprazniti văcŭ/us,-a,-um, a. (vaco)– prazan, pust, napušten ager aridus et v. – zemlja sušna i pusta; loca vacua – α) pusta mesta; β) slobodna mesta u pozorištu; equus v. – konj bez jahača; 2) mare vacuum ab hostibus – more slobodno od neprijatelja; 3) oppidum vaccum a defensoribus – grad bez odbrane; 4) slobodan, bez nečeg animus sensibus et curis v. – duh bez uzbuđenja i briga; nullus dies v. a exercitationibus – ni dana bez veže; homo v. a culpa/ab odio/amicitiâ – čovek bez greha/mržnje/ prijateljstva; oslobođena dažbina v. omni tributo oslobođen svih dažbina; v. omni sumptu – oslobođen svih troškova; 5) slobodan, nezauzet, neposednut provincia vacua – provincija bez uprave; ager v. – zemlja bez vlasnika; venio in vacuum – došao sam do zemlje bez vlasnika; 6) mulier vacua – bez muža, neudata; 7) besposlen, nezauzet, slobodan 7) civitas vacua – država bez rata; 8) otvoren, pristupačan; aedes vacuae vatibus – kuće otvorene pesnicima/prorocima; 9)aures vacuae – načuljene uši vădĭmōnĭ/um,-ĭi, n. – 1) obaveza, obećanje da će se u određeni dan pojaviti na sududisceditur sine vadimonio – razišli [dogovorili] su se bez sudskog spora; res esse in vadimonium coepit – stvar je stigla na sud; concipio v. – dajem pismenu obavezu; facio v. – pišem tužbu; v. ei impono – podnosim tužbu protiv njega; 2) pojava na sudu [u skladu sa datom obavezom]; promitto ei v. in Romam – dajem mu obećanje da ću se pojaviti na sudu u Rimu; sisto v. [=sisto me ex vandimonio];3) utvrđeni termin za pojavu na sudu vād/o,-si,-sum,-ĕre, v. III – idem, ići [krupnim, čvrstim korakom] cras mane vadit – ide sutra ujutru; vado in hostes/proelium – idem na neprijatelja/u bitku; vade in pace – mir s tobom!; vade mecum – pođi samnom; vade retro me, Satana! – anatema te, đavole! văd/or,-ari, v. dep. I (vas¹) – zahtevati garanciju/obavezu posredstvom vadimoniumada se neko pojavi na sudu vădōs/us,-a,-um, a. (vadum) – plitak, glibav his locis erat vadosum mare – u tim je mestima more bilo plitko
văd/um,-i, n. – 1) plićak ventus nudaverat vada – vetar je obnažio [učinio vidljivim] plićak; vado superari amnis non potest – ne može da pregazi reku; Rhodanus nonnullis locis vado transitur – preko Rone se na više mesta može pregaziti; exercitum vado traduxit – preveo je vojsku preko plićaka; 2) kopno, suvo res est in vado – stvar je na suvom/sigurnom; 3) voda, reka, more; 4) dno, plićak vae, uzvik – jao, kuku vae tibi – jao tebi; vae soli – tešo samome; vae victis – kuku poraženima văf/er,-ra,-rum, a. – lukav, prepreden, podao v. vir – prevejan čovek; v. in disputando –vispren uraspravi văfrānet/um,-i, n. – lukavstvo, prepredenost; podvala văfre, adv. – lukavo, prepredeno văfrĭtĭ/a,-ae, f. – lukavstvo, prepredenost, pritvornost, podlost văge, adv. (vagus) – neodređeno vage effusi per agros besciljno sam lutao po njivama vāgīn/a,-ae, f. – 1) korice za mač telum vaginâ nudatum – mač izvučen iz korica; gladium in vaginam recodno – vraćam bodež u korice; 2) kora/ljuska na plodovima vāgĭ/o,-ivi (īi),-ire, v. IV – vrištati, cviliti vagivit in cunis – vrištao je u pelenama vāgīt/us,-us, m. – vriska, plač; blejanje vāg/or¹,-ōris, m. = vagitus vāg/or,-ari, v. I (vagus) – 1)lunjati, skitati, lutati in agris homines passim bestiarum more vagantur – ljudi poput životinja po njivama lunjaju; vagatus sum totâ Asiâ – lutao sam po celoj Aziji; volucres huc illuc passim vagantes – ptice su tamo amo preletale; effuse vagatur – lutao je nadugo i naširoko; 2) fama vagatur submersas naves – širi se glas o potpoljenim brodovima; tuum nomen longe vagabitur – tvoje se ime pročulo na daleko;verba ita sunt soluta, ut vagentur – reči nisu obuzdane znacima interpunkcije vāg/us,-a,-um, a. – 1) lutajući, nestalan, nepostojan Gaetuli vagi – Getuli lutalice [u severnoj Africi]; stellae vagae – zvezde lutalice [=planete]; vagi venti – lutajući vetrovi;vaga arena – ptašina; 2) vide, quam sit vaga volubilisque fortuna – gle kako je sreća nestalna i prevrtljiva; vaga puella – neverna devojka; 3) nepravilan, neobavezan motus bestiarum soluti et vagi – kretanje životinja je neograničeno i neodređeno; 4) opšti, neodređen, apstraktan vah (vaha), uzvik čuđenja i bola, gneva – a, au, jao, uh! vălen/s,-tis, a. (prilog vremena sadašnjeg od valeo) – 1) zdrav si sensus sani sunt et valentes – ako su čula zdrava i čitava; homines valentisimi – veoma zdravi ljudi; 2)
moćan, silan firma civitas et valens – čvrsta i moćna država; oppida Africae valentisima – moćni afrički gradovi vălenter, adv. – snažno, silno; v. dico – naglašavam/ističem/podvlačim văl/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. II – 1) biti zdrav, dobro se osećati ut vales? – zdravo, kako si?; v. bene/recte /plane/melius/optime – osećam se dobro/bolje/ne može bolje; v. sicut soleo –osećam se kao i obično; v. corpore – dobro se osećam u telu; v. deterius quam soleo –osećam se lošije nego obično; minus valeo – ne osećam se dobro; 2) [na početku pisma] si vales, bene est, ego valeo [S.V.B.E.-E.(Q.)V.]- Drago mi je ako si dobro i ja se dobro osećam; 3) [na kraju pisma] vale/valete/valeas/valeat/fac valeas – budi/te zdravo, u zdtavlju; 4) [odbijanje] valeas – pođi zbogom! [ne dolazi u obzir]; si deus est talis, valeat –ako je bog takav [da si bog], ne može!; ista valeat – toliko o tome!; 5) biti moćan/sposobanMiltiades plus, quam collegae, valuit – Miltijad je bio moćniji od saboraca; equitatu plus valet, quam peditatu – moćniji je u konjici nego u pešadiji; longe plurimum ingenio valet –nadmoćan je umom; valet in arte pingendi – moćan je u slikarskoj umetnosti; 6) [za stvari] imati moć/dejstvo, značiti, važiti mos valet ut lex – običaj ima moć zakona; invidia mihi valet ad gloriam – zavist mi je donela slavu; definitio valet in omnes – definicija važi za sve; modestia vitae meae parum valebit contra falsos rumores – skromnost mog života neće mi pomoći protiv kleveta; 7) ratio eius non valuit – njegov predlog nije prošao; ut lex valeret – neka zakon vlada; 8) in bello valet virtus animi – u ratu je važna smelost duha; 9) metus ad omnes valuit – sve je obuzeo strah; 10) ciljati/odnositi se na quo id valeret, nemo intelligebat – niko nije shvatio na šta se to odnosi; 11) [novac] vredeti nescis quo numus valeat? – ne znaš koliko taj novčić vredi? 12) značiti verbum, quod idem valet – šta ta reč znači Vălĕrĭ/us,-ĭi, m. – ime patricijske rimske porodice dala istaknute državnike, istoričare vălesc/o,-ŭi,-ĕre, v. III (valeo) – ojačati, ozdraviti vălētūdĭnārĭ/um,-ĭi, n. – bolnica, bolesnička soba vălētūdĭnārĭ/us¹,-a,-um, a. (valetudo) – boležljiv, bolestan vălētūdĭnārĭ/us²,-ĭi, m. – pacijent u bolnici vălētūd/o,-ĭnis, f. (vălĭtūdo) (valeo) – 1) zdravstveno stanje, zdravlje v. bona/firma/integra – dobro/čvrsto/nenačeto zdravlje; semper infirmâ atque aegrâ valetudine sum – uvek sam poremećenog i lošeg zdravlja; perdita valetudo – izgubljeno zdravlje; veletidini operam do – brinem o zdravlju; 2) dobro zdravlje valetudini parum parco – ne brinem o zdravlju; 3) loše zdravlje impedior valetudine oculorum – ometa me [loše] zdravlje očiju; excusatione valetudinis utor – izvinjavam se lošim
zdravljem; 3) mala valetudo animi – duševna bolest; bona orationis valetudo – zdrav/pametan govor valg/us,-a,-um, a. – kriv, herav, krivonog vălĭde (valde) – 1) snažno, jako, žestoko; u visokom stepenu v. amo – snažno volim;epistola tua v. me levavit – tvoje pismo me je jako oduševilo; . eum timeo – veoma ga se bojim; valdissime diligo – visoko cenim; homo valide studiosus ac diligens – veoma marljiv i štedljiv čovek; 2) [kao odgovor] da, svakako, na svaki način vălĭd/us,-a,-um, a. (valeo) – 1) zdrav, snažan, krepak mente et corpore validus – zdrav i duhom i telom; advenio salvus et validus – vraćam se zdrav čitav; taurus validisimus –veoma snažan bik; omnia vicero si te validum videro – ako te vidim u dobrom zdravlju sve ću da pobedim; 2) sposoban za javne poslove; his ingenium sapientiâ validum erat –raspolagali su solidnom sposobnošću; res romana ducibus validior erat, quam exercitu –snaga Rima krila se više u vođama nego u vojsci vallār/is,-e, a. – palisadski, palisadni vall/es,-is, f. (vall/is,-is) – dolina, vala, kotlina colles adferunt umbram vallibus – brda su bacala senku na kotlinu; vicus positus in valle – naselje [postavljeno] u kotlini vall/o,-avi, etc., v. I – 1) opasati palisadom vallavit castra – opasao je logor palisadom; 2) zaštiti Pontus naturâ regionis vallatus – Pont je prirodnim položajem zaštićen; Catilina vallatus indicibus atque sicariis – K. je zaštićen doušnicima i dželatima vall/um,-i, n. – palisad vallo et fossâ oppidum cingo – palisadom i jarkom opasujem grad; castra vallo fossaque munio – utvrđujem grad palisadom i jarkom vall/us,-i, m. – 1) kolac, stupac; balvan za pravljenje palisada; 2) palisad; 3) v. pectinis –zub valv/ae,-ārum, f. (pl.) – dvokrilna vrata valvae magnificae ex ebore et auro perfectae –veličanstvena dvokrilna vrata od slonovače i zlata izrađena Vandăl/i,-ōrum, m. (pl.) – Vandali, germansko pleme koje je u Tacitovo vreme boravilo u severnoj Nemačkoj vānesc/o,-ĕre, v. III (vanus) – isčeznuti, rasplinuti se, nestati nubes vanescunt – oblaci se rasplinjuju; ira plebi vaniscit – narodni gnev se rasplinjuje Vangĭŏn/es,-um, m. (pl.) – germansko pleme uz Rajnu vānĭdĭc/us,-a,-um, a. (vanus+dico) – laživ vānĭlŏquentĭ/a,-ae, f. (loquor) – razmetanje, hvalisanje vānĭlŏqu/us,-a,-um, a. (loquor) – brbljiv, hvalisav, razmetljiv vānĭt/as,-ātis, f. (vanus) – 1) praznina, privid, laž; imbuimur erroribus, ut vanitati veritas cedat – [toliko] zadojen lažima da istina ustupa mesto taštini; 2) jalovost,
uzaludnost v. itineris – uzaludnost puta; 3) nepouzdanost nihil turpior vanitate – ništa gore od nepouzdanosti; 4) taština, umišljenost, uobraženost; gordost, hvalisanje huic homini inest vanitas – tome čoveku je taština svojstvena; v. et imperitia legati – uobraženost i neznanje legata; v. vanitatum et omnia v. – taština taštine, sve je taština vānĭtūd/o,-ĭnis, f. – laživost vann/us,-i, f. – lopata za vejanje žita vān/us,-a,-um, a. – 1)prazan, bez sadržaja, pust, lažan vana arista – prazna pleva/slama;vana imago – prazna slika; vna spes – pusta nada; 2) tašt, gord, uobražen, uzaludan vanus ictus – uzaludan napad; pila hastaeque non vana cadunt – strele i koplja nisu uzalud padali; facio fidem eius vanam – pretvaram poverenje u njega ništa [uništavam]; 3) lažan, uobražen, umišljen, neveran, prevrtljiv non ex vano erat criminatio – nije optužba bila neosnovana; invidia vulgi vanum doctatoris ingenium corrupit – zavidnost svetine zavela je diktatorovu taštinu; vana lex vanique auctores legis facti sunt – lažan zakon učinio je i njegove autore lažovima; vana vox auguris – augurov prevrtljivi glas; 4) vanus veri –neuk, neznan, koji ne zna istinu văpĭde, adv. – loše vapide se habere – loše se osećati văp/or,-ōris, m. – para, vlaga vapores terrae – isparenja zemlje; vapores mari – morska isparenja văpōrārĭ/um,-ĭi, n. – sistem cevi ispunjen toplom parom văpōrātĭ/o,-ōnis, f. – para văpōr/o,-avi, etc., v. I – 1) ispuniti parom/dimom vaporavit templum ture – okadio je hram; 2) zagrejati vaporat invidiâ – zagrejan zavidnošću vapp/a,-ae, f. 1) prokislo vino; 2) nevaljalac, vucibatina văpŭlār/is,-e, a. (vapulo) – koji je dobio batine tribunus v. – premlaćeni tribun văpŭl/o,-avi, etc., v. I – 1) dobiti batine, biti premlaćen; 2) biti poražen sexta legio vapulavit – šesta legija je dobila batine [poražena]; vapulat sermonibus omnium – ismejan od svih Vardae/i,-ōrum, m. (pl.) – nardo u Dalmaciji vărĭantĭ/a,-ae, f. – različitost vărĭātĭ/o,-ōnis, f. (vario) – različitost eodem consules ceterae centuriae sine variatione ulla dixerunt – na istom mestu konzuli druge centurije bili su sasvim saglasni; v. delectat –raznovrsnost raduje vārĭcōs/us,-a,-um, a. – proširenih vena, sa proširenim venama vārĭc/us,-a,-um, a. – sa izvrnutim stopalima prema van
vārĭe, adv. – 1)promenljivo, različito v. affectus sum – ja sam to drugačije doživeo; in Asia varie bellatum est – u A. se ratuje sa promenljivom srećom; 2) ago varie – ja to radim na drugi način; 3) varie me gero – ja se protivim vārĭĕt/as,-ātis, f. (varius) – 1)šarenilo v. florum – višebojnost cvetova; 2) mnogostrukost, različitost in animis existunt maiores varietates – u dušama postoje velike raznolikosti; Asia varietate fructuum omnibus terris antecellit – Azija prevazilazi sve zemlje sveta različitošću plodova; varietas gentium – raznolikost naroda; 3) v. coeli –promenljivost klime; 4) razlika sunt in tanta varietate ac dissensione, ut – razlike među njima su takve da; discessio facta est sine ulla varietate – razlaz je bio neminovan; 5) mnogostranost, višestrukost, obilje, bogatstvo v. sententiarum – obilje mišljenja; v. dicendi et elegantia – raskoš i elegancija jezika; 6) nestalnost, promenljivost tanta varietas iis temporis fuit fortunae – u ta vremena sreća je bila veoma nestalna/promenljiva; v. atque infidelitas exercitus – nestalnost i verolomnost vojske vărĭ/o,-avi, etc., v. I – 1) senčiti, nijansirati sol maculis variat ortum – sunce senči baštu pegama; 2) menjati, preobraziti biti promenljiv fortuna variat eventum – sreća je preobrazila događaj; secundae res variat animos hominum – prosperitet preobražava ljudske duše; timor atque ira invicem sententias variant – česta smena straha i gneva cepa misli; 3) sententiis variatur – mišljenja su podeljena; voluptas variari potest – zadovoljstva mogu da budu različita; vocem v. et muto – glas mi mutira; 4) partim assensum partim indignationem variat multitudo – svetina se menja [tako što se njeni zahtevi] delimično prihvataju a delimično odbijaju; v. laborem otio – rad smenjujem sa dokolicom; 5) razlikovati se ita fama variat, ut – glasine su tako raznovrsne da; lex nec causis nec personis variat – zakonom ne pravi razliku ni po delima ni po počiniocima (pred zakonom su i dela i počinioci jednaki] vărĭ/us,-a,-um, a. – 1) raznobojan,šaren flos v. – raznobojan cvet; coelum varium – raznobojno nebo; 2) različit, raznovrstan; 3) promenljiv, nestalan, dvosmislen, višesmislenpoema varium – mnogoznačna pesma; varii mores – promenljivi običaji; varia fortuna –promenljiva sreća; vectigal agri fructibus varium est – rod zemlje je promenljiv od godine do godine; ibi variâ fortunâ pugnatum est – ovde se vodi bitka sa promenljivom srećom; 4) svestran, darovit, načitan Plato et varius et multiplex et copiosus fuit – Platon je bio i svestran i složen i raskošan; 5) hirovit animus varius – hirovit duh; varius in omni genere vitae – nepredvidljiv u svakom pogledu; 6) varium et mutabile semper femina – žena je nešto što se stalno menja Vārĭ/us,-ĭi, m. – ime jedne patricijske porodice V. Rufus je bio pisac i prijatelj Vergilija i Horacija
vār/ix,-ĭcis, comm. – proširena vena vār/us,-a,-um, a. – kriv ustranu cornua varia – rogovi krivi ustranu; crura varia – xnoge [za razliku od o-nogu] vās¹, vădis, m. – svedok, jemac, garant, žirant posco vades – pozivam žirante; libero vadem meum – oslobađam mog jemca vās, vāsis, n. (pl.: vas/a,-ōrum) – 1) sud, vaza; 2) vas/a,-ōrum – posuđe, nameštaj vasa aurea – zlatno posuđe; 3) vojnička oprema; sve što je vojnik nosio sa sobom colligo vasa –pakujem ranac vāsārĭ/um,-ĭi, n. – novac koji je prilikom postavljenja dobijao neki državni činovnik [da plati stan, kupi nameštaji sl.] vastātĭ/o,-ōnis, f. – razaranje, haranje vicus per vastationem agrorum deustus – selo spaljeno i poharano vastāt/or,-ōris, m. – rušilac; vastātr/ix,-icis, f. – rušiteljka vaste, adv. – 1) prostrano, široko, na široko; 2) seljački, vaste loquitur – grmaljski govori vastĭt/as,-ātis, f. – 1) praznina, ruševina infero vastitatem tectis et agris – zavodim rušenje krovova i haranje polja; vastitatem Italiae finem fecit – poharao je italijansku granicu; 2) prostranstvo vastĭtūd/o,-ĭnis, f. > vastitas – 1) pustoš, ruševina; 2) prostranstvo vast/o,-avi, etc., v. I – harati, paliti, rušiti vastavit agros/forum – poharao je njive/forum; omnia vastant ferro et incendiis [ferro ignique]– sve ruši/razara mačem i ognjem vast/us,-a,-um, a. – 1) pust, razoren, poharan vasta incendiis ruinisque urbs – grad razoren ognjem i rušenjem; urbs a defensoribus vasta – grad lišen branitelja; mons vastus a natura et humano cultu – pusta planina; 2) prostran, širok, ogroman vasti campi –ogromna ravnica; 3) bezgraničan altitudo vasta – beskrajna visina; 4) gorostasan, kolosalan elephanto ad figuram quae belua est vastior? – koja je životinja telom gorostasnija od slona? vāt/es,-is, comm. – 1) vrač/vračara, prorok/proročica ko/ga-ju su bogovi nadahnuli da proriče quae nunc usu cecinit ut vates – šta sad kazuju vrači; 2) pesnički genije koga su bogovi nadahnuli oratores ac vates – govornici i pesnici; 3) majstor, vrhunski znalac u nečem Vātĭcān/us,-a,-um, a. – vatikanski mons Vaticanus – Vatikanski breg, jedan od sedam bregova Rima vātĭcĭnātĭ/o,-ōnis, f. (vaticinor) – pretskazanje, proročanstvo, znamenje
vātĭcĭn/or,--ari, v. dep. I (vates+cano) – 1)proricati in vaticinantis modus cecinit – na proročanski način je pevao; 2) fantazirati ego fortasse vacinor – ja možda fantaziram vātĭcĭn/us,-a,-um, a. – proročanski libri vaticini – proročanske knjige vĕ¹ (
vĕhĭcŭl/um,-i, n. (veho) – vozilo, kola, nosiljka v. Argonautarum – argo; de vehiculo dicebat – govorio je iz kola; vehicolo portor – nošen sam u nosiljci vĕ/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) voziti, nositi, goniti v. reticulum humero – nosim mrežu na ramenu; taurus vexit Europam – bik [Zevs] je odneo Evropu; equi albi triumphantem per urbem vexerant – beli konji su provozali pobednika po gradu; eques militi foliculis in castra frumentum vehebant – konji su na vojnim kolima vozili namirnice u logore; amnis aquae vim ingentem vehit – reka nosi ogromne količine vode; quod hora semel vexit – što je taj tren sa sobom nosio; 2) [često u pasivu] biti nošen vehor curru per urbem – putujem na kolima po gradu; vehor in equo – jašem na konju; apes trans aethera vectae – pčele nošene kroz vazduh; omnia maria vecti – prenošeni preko svih mora; 3) [intranzitivno, samo u prilogu vremena sadašnjeg] vehens quadrigis – jezdeći na četvoropregu; ius lecticâ vehendi – pravo na nošenje u nosiljci Vēiŏv/is,-is, m. (vē+Iovis – mali Jupiter) (Vēdĭŏvis, Vēdŭis) – prastaro rimsko božanstvo; njegove osobine se tumače na razne načine; obično kao zloslutno, osvetoljubivo božanstvo vĕl¹, rastavni veznik[u stvari imperativ odvolo² kojim se modifikuje prethodni iskaz, često pojačan sa potius (radije), etiam (sem toga), omnino (uopšte), etc.] – 1) ili fortuna populi posita est in unius voluntate vel moribus – narodna sreća se nalazi u jedinstvu ili radije u običajima; vult princeps omnium vel potius solus esse – želi da bude izvor svega, to jest da bude sam; 2) vel – vel – i – i vel pace vel bello clarum fieri licet – i mirom i ratom može se postati slavan; vel honori vel periculo eius inservio – služim i iz časti i iz straha vĕl², adv. – 1) štaviše, čak i per me vel stertas licet – što se mene tiče, i hrkanje je u redu;id vel ex hac re intelligi potest – to se i na osnovu ovoga može shvatiti; unus vel adversus omnes satis est – štaviše i jedan je dovoljan da se usprotivi svima; id apparet vel caeco –to i slepac vidi; 2) na primer est tibi ex his ipsis, qui adsunt, bella copia, vel ut a te ipso ordiare – u ovima što su odsutni imaš lep primer kako i sam da postupiš vēlām/en,-ĭnis, n. (velo) – omotač, košuljica, navlaka, prekrivač vēlāment/um,-i, n. > velamen – 1) navlaka, prekrivač; 2) velamenta – vunom omotane grančice masline koje su nevoljnici tražeći milost nosili pred soobom vēlārĭ/um,-i, n. (velum) – veliki komad tkanine; velaria – tenda u amfiteatru koja je štitila od sunca vēlāt/i,-ōrum, m. (pl.) – neka vrsta rezervnih vojnika vēl/es,-ĭtis, m. (pl.: velit/es,-um) – vrsta mladih lako naoružanih vojnika Vĕlĭ/a,-ae, f. – zaravanak na Palatinumu u Rimu
vēlĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. (velum+fero) – koji nosi jedro carina velifera – jedrenjak vēlĭfĭcātĭ/o,-ōnis, f. (velifico) – jedrenje vēlĭfĭc/o,-avi, etc., v. I – jedriti vēlĭfĭc/or,-ari, v. dep. I – jedriti vēlĭtār/is,-e, a. (veles) – što pripada velites, vojnički vēlĭvŏlan/s,-tis, a. (velum+volo) – koji plovi punim jedrima vēlĭvŏl/us,-a,-um, a. – koji plovi punim jedrima vellĭcātĭ/o,-ōnis, f. (vellico) – draženje, izazovne/ružne reči vellĭc/o,-avi, etc., v. I – 1) perušati, čupati/čerupati perje; 2) rugati se, dražiti, izazivati; 3) prenuti vello, velli (vulsi), vulsum, ĕre, v. III – 1) čupati, štipati v. capillos – čupam kosu; vellit spinam – vadi trn; vellit ei aurem – potegao je za uvo; 2) brati velli poma – brao sam voće; 3) vellit signa – išupao je znamenje iz zemlje [prekida bitku]; vellit vallum – uništio je palisad vall/us,-ĕris, n. – 1) vuna traho vallum – predem/redim vunu; 2) neobrijana ovčija koža; 3) životinjska koža; 4) sitni oblaci «ovčice» vēl/o,-avi, etc., v. I – 1)zaviti, uviti, prekriti capite velato se diis devovent – zavetuju se bogovima pokrivene glave; capita velamur amictu – pokrivaju glave kabanicama; 2) sakriti velat scelus scelere – krije zločin zločinom; 3) zaodesti velatus togâ – zaogrnut togom; velavit avem pennis – zaodeo je pticu perjem vēlōcĭt/as,-ātis, f. – brzina v. ad belli usum pertinet – brzina pripada ratu; v. equi – brzina konja vēlōcĭter, adv. – brzo, hitro, žustro vēl/ox,-ōcis, a. – brz, hitar, žustar v. iuvenis – brz mladić; pedites velocisimi – veoma brza pešadija; nihil est animo velocius – nema ništa brže od misli vēl/um,-i, n. – 1) jedro vela contraho – pritežem jedra; navigo plenissimis veli – plovim punim jedrima; do vela ventis – prepuštam jedra vetrovima; dirigo vela ad castra –uzimam kurs prema logorima; 2) zavesa; 3) veoma široka toga; 4) (anat.) – meko nepce vĕlŭt (vĕlŭti), veznik – 1) kao v. in cantu et fidibus, sic ex corporis natura et figura varios motus cieri – kao i iz pesme i svirke, tako iz tela priroda i razni oblici nastaju; 2) kao daodium velut hereditate relictum – mržnja kao da je ostatak nasleđa; laeti velut exploratâ victorâ – radosni kao da je pobeda već dobijena; tantus patres metus cepit, velut si iam ad portas hostis esset – oce obuze takav strah kao da je beprijatelj već pred vratima; 3) [poslevelut si ponekad dolazi rečenica sa sic/ita]: velut si foret, ita – kao što
biva, tako; 4) kao na primer non elogia monumentorum id significant? velut hoc ad portam – zar sentence sa spomenika to ne znače? na pr. ona na kapiji vēn/a,-ae, f. – 1)krvni sud aperit venam – otvorio je venu; difunditur per venas – krvari;venae a corde tractae per corpus omne ducuntur – krvni sudovi od srca u telo sve vode;cui venae sic moventur, is habet febrem – u koga žile tako kucaju, taj/on ima temperaturu; 2) vena metala aeris, argenti, auri venae penitus abditiae – duboko skrivene žile bakra, srebra, zlata; 3) vena aquarum – vodovodna cev cuniculis venae fontis intercisae sunt – kunići su prekinuli vodovod; 4) suština; 5) benigna vena ingenii –pesnički dar vēnābŭl/um,-i, n. (venor) – lovačko koplje vēnālĭcĭ/us¹,-a,-um, a. (venalis) – na prodaju familia venalicia – porodica [robova] na prodaju vēnālĭcĭ/us²,-ĭi, m. – trgovac robljem vēnāl/is¹,-e, a. (venum) – 1) na prodaju, što može da se dobije za novac hortos haveo venales – imam vrtove na prodaju; urb venalis – grad na prodaju; 2) potkupljiv v. subscriptor – podmitljiv potpisnik; venale iusiurendum – zakletva na prodaju vēnāl/is²,-is, m. rob na prodaju vēnātĭc/us,-a,-um, a. (venor) – lovački vēnātĭ/o,-ōnis, f. – lov, hajka multum sunt in venationibus – mnogi su u hajci vēnāt/or,-ōris, m. – lovac vēnātōrĭ/us,-a,-um, a. – lovački vēnātri/x,-īcis, f. – žena lovac venatrix suspendit arcum – Dijana obesi luk vēnātūr/a,-ae, f. – lov vēnāt/us,-us, m. – lov, hajka vendĭbĭl/is,-e, a. – 1) što se lako može prodati, poželjan, privlačan; 2) orator v. – omiljen govornik; vendibilis puella – simpatična devojka vendĭtārĭ/us,-a,-um, a. (vendo) – na prodaju vendĭtātĭ/o,-ōnis, f. – hvalisanje, razmetanje vendĭtāt/or,-ōris, m. – vlasisavac, razmetljivac vendĭtĭ/o,-ōnis, f. – prodaja v. bonorum sublata est – prodaja roba je u toku; vendĭt/o,-avi, etc., v. I – 1) nuditi na prodaju; vendito Tusculanum/merces – nudim T./robu na prodaju; 2) hvaliti izloženu robu vendĭt/or,-ōris, m. – prodavac, trgovac v. dignitatis vestrae – prodavac vašeg dostojanstva vend/o,-ĭdi,-ĭtum,-ĕre, v. III – 1) prodavati vendo pecuniâ grandi – prodajem za debele pare; vendidi frumentum recte/male – skupo sam prodao žito/po dobroj ceni;
2) v. bona civium auctione prodajem dobra građana na aukciji; 3) trgovati, nuditi na prodaju; 4) izdatiauro vitam eius vendidit – prodao je njen život za zlato; te trecentis talentis regi vendisti –prodao si se za trista talanata; vendo patriam auro – prodajem otadžbinu za zlato; 5) preporučiti versus bonus vendit totum poëma – dobar stih preporučuje celu pesmu vĕnēfĭc/a,-ae, f. – čarobnica,veštica, trovačica vĕnēfĭcĭ/um,-ĭi, n. (veneficus) – 1) spravljanje čarobnih napitaka; 2) mešanje otrova; 3) trovanje accusavit eam de veneficio – optužio je za trovanje; questio veneficii – žalba na trovanje vĕnēfĭc/us¹,-a,-um, a. (venenum+facio) – očaravajući, otrovan venefica verba – α) očaravajuće/ čarobne reči; β) otrovne reči vĕnēfĭc/us²,-i, m. – čarobnjak, veštac, trovač vĕnēnārĭ/us,-ĭi, m. (venenum) – čovek koji spravlja otrove vĕnēnāt/us,-a,-um, a. (particip od veneo) – 1) otrôvan, koji sadrži otrov virga venenata – otrovna grančica; venenata sagitta/vipera (serpens) – otrovna strela/zmija; 2) iocus v. – otrovna šala vĕnēnĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. – otrovan, koji nosi otrov vĕnēn/o,-avi, etc., v. I – trovati, otrovati venenavit carnem – otrovao je meso vĕnēn/um,-i, n. – 1) opojni napitak; 2) čarobni napitak; 3) otrov venenum ei dedit – otrov mu je dala; veneno eum necavit – otrovom ga je ubila; sumpsit venenum – uzeo je otrov; discordia ordinum est venenum urbis – nesloga među staležima truje grad; regis pus atque venenum – otrovni kraljev govor; 4) boja, farba lana fucata veneno – obojena vuna vēn/ĕo,-ĭi,-ĭtum,-īre, v. IV (venum+eo) – izdati, dati pod zakup, prodati bona/servi veneo – prodajem robu/robove; veneo sub hasta – iznosim/dajem na aukciju vĕnĕrābĭl/is,-e, a. – častan/ugledan v. vir miraculo literarum – ugledan pisac vĕnĕrābund/us,-a,-um, a. – ugledan, vĕnĕrand/us,-a,-um, a. (gerundiv od veneror) – dostojan poštovanja, koga treba poštovati vĕnĕrātĭ/o,-ōnis, f. – poštovanje habet venerationem iustam – ima prikladno poštovanje vĕnĕrāt/or,-ōris, m. – poštovalac, obožavalac Vĕnĕrĕ/us,-a,-um, – Venerin, što se odnosi na Veneru; homo venerosus – strastven čovek vĕnĕr/or,-ari, v. dep. I – 1) obožavati, izražavati divljenje/poštovanje deos venerari solemus – mi poštujemo bogove [po običaju]; veneror eum ut deum/pro deo/in deorum
numero – obožavam ga kao boga/ubrajam ga među bogove; omnes deos auguste sancteque veneror – sve bogove uzvišeno i svečano obožavam; veneratur regem – obožavao je cara; 2) obraćati se veneror deos – obraćam/molim se bogovima; venerata Sibylla – obožavana S. Vĕnĕt/i,-ōrum,m. (pl.) (`Ενετοί) – trojansko pleme koje se pod Antenorom naselilo u severni Jadran Vĕnĕtĭ/a,-ae, f. – Venecija Vĕnĕt/us¹,-i, m. – Venet vĕnĕt/us²,-a,-um, a. – venecijanska/marin plava vĕnĭ/a,-ae, f. – 1) milost, naklonost, uslužnost; susretljivost, odobravanje veniam ei do –uslišujem njegovu molbu; datur petentibus veniam – odobrava se molba; dedi veniam homini impudenter petenti – odobrih drsku molbu toga čoveka; a Iove pacem ac veniam peto – molim Jupitera za mir i milost; 2) dozvola, odobrenje peto veniam legatis mittendis – tražim dozvolu za slanje izaslanika; bonâ tuâ veniâ dixerim/facerim – s tvojim dopuštenjem rekao/učinio bih; 3) praštanje, optoštenje, izvinjenje peto veniam delicti –tražim praštanje greha; peto veniam necessitati – pravdam se nuždom; 4) bonâ veniâ (bonâ cum venia) me audies – saslušaj me s blagonaklonim razumevanjem Vĕnīlĭ/a,-ae, f. – nimfa, Turnusova majka [Vergilije] vĕnĭ/o, vēni, ventum,-ire, v. IV – 1) doći, stići venit ad urbem – došao je u grad; venient in Italiam – doći će u Italiju; venit ei auxilio – priskočio mu je upomoć; ad me in insulam veniet – doći će mi na ostrvo; ventum est ei subsidio – dao mu je podršku; veniam Pisas nave – doći ću u Pizu brodom; veni, vidi, vici – dođoh, videh, pobedih; 2) prići hostis venit ad manum – neprijatelj je prišao na dohvat ruke; veniens hostis – nadirući neprijatelj; 3) vratiti se venistis Romam/in patriam – vratili ste se u Rim/u otadžbinu; 4) postati, nastati, nići, rasti uvae veniunt – grozdovi se zameću; venit in vitam – rodio se; venit ad senectutem – ostareo je; venit in pecunias – obogatio se; venies in sacerdotium – postaćeš sveštenik; veniebat in nem/odium – bio je osumnjičen/omražen; res venit in contentionem – stvar je postala sporna; venit in consuetudinem proverbii – to je ušlo u poslovicu; 5) venit in spem regni obtinendi – počinje da se nada da će steći carstvo; venit ei in contemptionem – postao mu je omražen; in eum locum ventum est, ut – došao je na to mesto da; 6) nastupiti venio contra alienum pro familiari – nastupam protic stranaca na strani porodice; venit contra iniuriam – pobunio se protiv nepravde; 7) preći ad propositum veniemus – da pređemo na stvar/temu; iam a fabulis ad facta venio – sad sa priče prelazim na činjenice; 8) [vreme] doći, desiti se si quid adversi venisset – ako bi se nešto neprijatno
desilo; tempus victoriae venit – došlo je vreme pobede; cura venientis anni – brige naredne godine; 9) pripasti, pripadati hereditas mihi venit – nasledstvo meni pripada; fundus ad me venit – imanje je meni pripalo; classis venit consuli – flota je pripala konzulu; dolor venit ad te – bol je tebe pogodio; mihi in mentum venit huius rei – setio sam se toga; venienti occurite morbo – treba se suočiti s bolešću kad dođe Vennōnĭ/us,-ĭi, m. – rimski istoričar vēn/or,-ari, v. dep. I – 1) loviti, ići u lov apud eos summa laus est fortiter venari – kod njih su česti odlasci u lov veoma popularni; 2) nastojati, naprezati se venatur laudem – lovi pohvale vent/er-ris, m. – 1) trbuh faba venter inflatur – pasulj nadima trbuh; mullti mortales dediti ventris – mnogi smrtnici su posvećeni/odani trbuhu; 2) trbušast oblik, šupljina v. lagenae – trbušastost boce; 3) plod tuus ille est venter – on je plod utrobe tvoje [sin] ventĭlāt/or,-ōris, m. (ventilo) – sejač, bacač semena ventĭl/o,-avi, etc., v. I – (ventus) 1)njihati se, talasati se aura ventilat comas – vetar talasa kosu; 2) razmahivati u vazduhu ventilat ensem – razmahuje mačem; 3) ventilor – njišem/klatim se, pravim piruete/eskivaže [u mačevanju]; 4) uzbuniti, pobuniti illius linguâ illa est egentium contio ventilata – pobuna sirotinje je njegovim jezikom izazvana; 5) provetriti ventĭ/o,-ōnis, f. (venio) – dolazak quid tibi huc ventio est – čemu tvoj dolazak ovamo? ventĭt/o,-avi, etc., v. I – često dolaziti, dolaziti po običaju ad eum ventitare consueverat – on ima običaj da ide kod njega ventōs/us,-a,-um, a. – 1) vetrovit, buran, olujan folles ventosi – vetrovite diple/gajde;speluncae ventosae – vetrovite pećine; 2) alae ventosae – lepršava krila; 3) tašt, uobražen, naduvan; 4) nepouzdan ventosa lingua – laživi jezik; ventosa gloria – isprazna slava; ventosa plebs – prevrtljiva svetina ventrĭcŭl/us,-i, m. (dem. od venter) – želudac; v. cordis – srčana komora ventrĭōs/us,-a,-um, a. – trbušast, kuljav, sa velikim trbuhom vent/us,-i, m. – 1) vetar, vihor v. secundus/adversus – povoljan/nepovoljan vetar; v. lenis – blag vetar; ventus vehemens – olujni vetar; septentriones venti – severni vetrovi;volucres angues invectae vento africo – krilate zmije nošene jugozapadnim vetrom; vento borea domo profectus – severnim vetrom denet kući; 2) [poslovice] in vento et aqua scribo – pišem po vetru i vodi [bavim se jalovim poslom]; do verba ventis – kršim obećanje; verba do in ventos – govorim u vetar; venti ferunt gaudia eius – njegova radost je prohujala; ventis trado poëmata – vetrovima predajem pesme [zaboravljam]; 3)Caesaris venti nunc sunt valde secundi – sad su vetrovi veoma
povoljni za C-a; quicunque vindi erunt – na kakvi vetrovi duvali; 4) glas, ugled omnes rumorum et contionum ventos colligo – kupim sve glasine i ogovaranja vēnūcŭl/a,-ae, f. – vrsta grožđa vēnŭl/a,-ae, f. (dem. od vena) – tanki krvni sud vēn/um,-i, n. – prodaja veno do ei aliquod – prodajem mu nešto; venum eo – prodaje se vēnum/do,-dĕdi,-dătum,-dăre, v. I – prodajem, prodavati alii omnes venumdati – drugi su sve prodali; eum venumdari iusit – naredio je da se on proda Vĕn/us,-ĕris, f. – 1) kćer Jupitera i Dione; po drugom mitu nastala iz morske pene[´Αφροδίτη] boginja ljubavi i lepote, žena Hefesta/Vulkana, mati Amora i Eneje; 2) ljubavnica, dragana mea V. – ljubavi moja!; 3) najpovoljniji položaj u kocki [kad sva četiri polja imaju različit broj tačaka]; 4) lepota, prijatnost vĕnust/as,-ātis, f. (venustus) – 1) ženska lepota, prijatnost v. muliebris – ženska lepota;v. et pulchritudo – corporis – sklad i lepota tela; 2) prijatan/ugodan/skladan/duhovit govor; 3) zadovoljstvo, zabava, radost vĕnuste, adv. – sa zadovoljstvom; na uljudan/skladan/prikladan način vĕnust/us,-a,-um, a. (Venus) – 1) prijatan, ugodan, zgodan, lep [na ženski način] ille fuit figurâ venustâ- – imao je ženski oblik tela; 2) sočan, raskošan sermo urbanus et venustus – uglađen i raskošan govor vēpallĭd/us,-a,-um, a. – veoma bled mulier vepallida – veoma bleda žena vĕrpēcŭl/a,-ae, f. (dem. od verpes) – trnčić, mali trnov žbun vĕrp/es,-is, m. (verp/is,-is, m.) – trnov žbun sepulcrum vestitum vepribus – grob zarastao u trnje ver, vĕris, n. – proleće initium veris – početak proleća; primo vere – početkom proleća;quum ver esse coeperat, dabat se itineribus – čim bi proleće počelo, išao je na put vēr/ax,-ācis, a. – istinit, istinoljubiv oraculum verax – istinito proročanstvo verbēn/a,-ae, f. – 1) sporiš; 2) lisnati struk, ili grančica sa raznog aromatičnog drveća koja se upotrebljavala u verskim ceremonijama, kao i u svrhu lečenja verb/er,-ĕris, m. – 1) udar, udarac, izbačaj, bacanje verberes ventorum – udari vetra;verberes remorum – zaveslaji; 2) udarac šipkom, batinanje questionem habeo verberibus ac tormentis – želim da ukažem na [imam pitanja u vezi sa batinanjem i mučenjem];verberibus eum castigo/coërceo/ detereo – kažnjavam/prisiljavam/zastrašujem ga batinanjem; 3) šipka, batina; 4) praćka verbĕrābĭl/is,-e, a. – koji zaslužuje batine verbĕrātĭ/o,-ōnis, f. – batinanje, kazna, uljuđivanje
verbĕrĕ/us,-a,-um, a. – koji zaslužuje batine/kaznu verbĕr/o,-avi, etc., v. I – 1) batinati, šibati; 2) napasti verberavit urbem tormentis – napadao je grad ratnim mašinama; 3) verberat aethera alis – bije vazduh krilima [leti];Charibdis sidera verberat undâ – Haribda bije zvezde talasima; vox verberat aures – glas pogađa uši; 4) ukoriti, prigovoriti, ružiti te verberavi convincio/verbis – ukorio sam te vikom/rečima; orator istos verberabit – govornik će ih pokositi [rečima] verbōse, adv. (verbosus) – glagoljivo, brbljivo satis verbose – prilično brbljiv verbōs/us,-a,-um, a. – 1) glagoljiv, brbljiv; 2) verbalan verbosa simulatio prudentiae –verbalno podražavanje iskustvenog znanja verb/um,-i, n. – 1) reč v. novum/rarum/insolens/durum – nova/retka/drska/gruba reč;verba colloco/iungo – sastavljam reči; verborum splendor/maiestas/gravitas – sjaj/raskoš/težina reči; verbum facio – da kažem reč-dve; ille verbum omnino facere nullum potuit – on nije mogao da kaže ni reči; verba habeo/facio – imam reč/govorim/držim govor; verba facio de/pro – govorim o/za; comode apud regem verba fecit – slobodno je pred carem govorio; multis verbis ultro citroque habebatis – pošto/kad su izgovorene mnoge reči sa obe strane; verba facio mortuo – govorim mrtvima [gluvima]; verba volant, scripta manent – izgovorena reč leti, pisana ostaje; 2) ad verbum – doslovno fabulas latinas ad verbum de graecis exprimo – priče doslovno prevodim sa grčkog na latinski; 3) e/de/pro verbo – od reči do reči, pomno exprimo verbum e verbo –prevodim reč po reč; 4) verbi causâ/gratiâ – na primer mise est, verbi causâ Crassus –bedan je, na primer, Cras; 5) verbo non scripto dedit – predao je usmeno a ne pismeno; 6) apud rege verbo, re ipsa apud eum causam dixit – kod cara se broji verbalno, a kod njega stvarno [stanje]; 7) uno verbo – jednom rečju uno verbo complector omnia –jednom rečju obuhvatam sve; 8) iskaz quod verbum audio – šta to čujem; 9) govor, jezikvetus est verbum – star je jezik; 10) meis/tuis verbis – u moje/tvoje ime; uxori tuae meis verbis gratulaberis – čestitaćeš svojoj ženi u moje ime; tribus verbis te volo – želim da ti reknem nekoliko reči; 11) prazna reč verbo fallis cives tuos – praznim rečima varaš svoje građane; 12 formular zakletve iuro in verba eius – verujem njegovoj zakletvi vēre, adv. (verus) – 1) vaistinu, zaista; 2) istinito, pošteno verisime loquor – govorim pošteno; 3) s razlogom; 4) ut verius dicam – bolje reći; 5) razumno vivo vere – razumno živim; 6) ozbiljno ago/ pugno vere – činim to/bijem se bez šale vĕrēcunde, adv. (verecundus) – stidljivo, uzdržano timide vel potius v. – stidljivo pa i promišljeno vĕrēcundĭ/a,-ae, f. (verecundus) – 1) sramežljivost; 2) razbor, promišljenost; 3) strahopoštovanje verecundia nostra adversus regem nobis obstat – nama smeta naše
strahopoštovanje prema kralju; verecundia negandi, turpitudinis – nije se usudio da porekne iz stida; 4) malodušnost stulta verecundia – glupa malodušnost; 5) stid, sram vĕrēcund/or,-ari, v. dep. I – biti sramežljiv/uzdržan vĕrēcund/us,-a,-um, a. (vereor) – 1) sramežljiv, stidan; 2) čedan, pristojan, uzdržan; 3) malodušan vĕrĕ/or,-ĭtus sum,-ēri, v. II – 1) ceniti, poštovati, obožavati, poštovati sa strahom v. deos – osećam strahopoštovanje prema bogovima; veritus sum maiores natu – poštovao sam starije po rođenju; eum ut maiorem fratrem vereor – poštujem ga kao starijeg brata; 2) bojati se, strahovati v. de bella gallica – strahujem od ratova sa Galima; v. suppplicium ab eo – bojim se kazne od njega; v. periculum/rem frumentariam – strahujem od opasnosti/gladi; 3) brinuti, sekirati se, zepsti; 4) [sa inf.] ne usuđujem se vereor te laudare praesentem – ne usuđujem se da te hvalim dok si prisutan; 5) [bezlično] veritus ne/ut –postoji bojazan da; veritus ne non – postoji bojazan da ne veritus es, ne operam perdidisses – bojiš se da ne izgubiš delo; veritus, ne hostium impetum sustinere non posset – iz straha da nebi mogao izdržati napad neprijatelja; 6) ne vereare – ne boj se! vĕrētr/um,-i, n. (vereor) – muški polni organ Vergĭlĭ/us,-i, m. – ime rimskog plemena, slavnog po Publiju Vergiliju Maronu (70-19 pre Hr.) rođen u blizini Mantove, pisac «Georgika», «Enejide» verg/o,-ĕre, v. III – 1) nagnuti se, padati, prostirati se, biti okrenut prema, gledati natectum vergit in tectum inferioris porticus – krov se naginje prema donjem krovu kapije;pars Galliae vergit ad septemtriones – deo Galije gleda na sever; 2) [vreme] primicati se, bližiti se nox vergit ad lucem – noć naginje prema zori; vergente iam die – dan je već bio pri kraju; femina vergens annis – žena koja zalazi u godine vērĭdĭc/us,-a,-um, a. (verus+dico) – istinit veridica causa – istinit/pravi razlog vērĭlŏquĭ/um,-ĭi, n. (loquor) [bukvalan prevod `ετυμολογία] – etmologija vērĭsĭmĭl/is,-e, a. – verovatan, verodostojan naratio verisimilis – verodostojno pripovedanje vērĭsĭmĭlĭtūd/o,-ĭnis, f. – verovatnoća, verodostojnost vērĭt/as,-atis, f. (verus) – 1)istina o magna vis veritatis – o velika moći istine; v. est temporis filia – istina je dete svog vremena; v. odium parit – istina rađa mržnju; eius aures veritati clausae sunt – njegove su uši zatvorene/gluve za istinu; exigo veritas a teste – utvrđujem istinu ogledom; veritatis amans – ljubitelj istine; 2) objektivnost, nepristrasnost; 3) istina, stvarnost, stvarni život; priroda, prirodni red stvari veritas vincit imitationem – istina pobeđuje podražavanje [istine]; homines expertes veritatis – ljudi bez ikakvog praktičnog iskustva; 4) poštenje, iskrenost, otvorenost
vērĭverbĭ/um,-ĭi, n. – verodostojnost, istinitost vermĭcŭl/us,-i, m. (dem. od vermis) – crvić, mali crv vermĭn/a,-um, n. (pl.) (vermis) – teškoće izazvane crevnim parazitima vermĭnātĭ/o,-ōnis, f. – svrab, svrbež vermĭn/o,-avi, etc. (verminor), v. I – 1) patiti od α) crevnih parazita; β) svraba; 2) svrbeti podagra verminat – podagra svrbi verm/is,-is, m. – crv vern/a,-ae, comm. – rob/inja koji/a je rođen/a u kući svog gospodara vernācŭl/i,-ōrum, m. (pl.) – kućni robovi vernācŭl/us,-a,-um, a. – 1) što se tiče kućnih robova multitudo vernacula – mnoštvo robova; 2) domaći, unutrašnji, ovdašnji volucres vernaculae – domaće/ovdašnje ptice;quotidianae et vernaculae res – svakodnevne domaće stvari; 3) sapor varnaculus –poznat ukus vernĭl/is,-e, a. – robovski vernĭlĭter, adv. – na robovski/ropski način vernĭlĭt/as,-ātis, f. – ropska pokornost; samoponižavanje vern/o,-avi, etc., v. I – 1) biti oran, izaći na oru, biti pogodan za oranje; 2) avis ornat – ptica cvrkutom doziva proleće; sanguis vernat – krv [mladalački] vri vernŭl/a,-ae, f. (dem. od verna) – robinjica, mala robinja vern/us,-a,-um, a. – proletnji tempus vernum – proletnje vreme; vernum aequinoctium – proletnja ravnodnevnica vēr/o¹,-avi, etc., v. I – govoriti istinu vero², adv. (verus) – 1) istinito; 2) u stvari, vaistinu, zaistaego vero vellem – da, ja zaista želim; homo et per se et per suos et vero etiam per alienos defenditur – čovek koji brani sebe, svoje, pa i druge; 3) [u direktnim odgovorima] da, zaista; [često bez glagola] num iniuste fecit? – ille vero – je li nepravedno postupio? – da, zaista; 4) [u negativnim odgovorima] immo/minime vero – naravno/ni u kom slučaju ne; 5) age vero – pa, haj/de, učini to; 6) [ironično sa nisi/quasi] vaistinu, baš quasi vero res communis sit – baš se to tiče opšte stvari; 6) pre i iznad svega Vērōn/a,-ae, f. – grad u severnoj Italiji u kojem su rođeni pesnik Katul i pisac Plinije stariji verp/a,-ae, f. – muški polni organ verr/o, (verri), versum,-ĕre, v. III – 1) vući silovito za sobom venti verrunt omnia per aures – vetrovi sve vuku za uši; 2) mesti, pomesti verrit aedes – mete kuću verrūc/a,-ae, f. – 1) bradavica; 2) breščić; 3) sitna greška verrūcos/us,-a,-um, a. – bradavičav
verrunc/o,-avi, etc., v. I – obrnuti, okrenuti divi divaeque, vos quaeso, ut ea mihi populoque romano bene verruncet – o bogivi i boginje molim vam se da se meni i rimskom narodu na dobro obrne versābĭl/is,-e, a. (verso) – pokretan, nestalan, prevrtljiv aër v. – nestalni/nemirni vazduh; fortuna versabilis – prevrtljiva sreća versābund/us,-a,-um, a. – promenljiv, prevrtljiv turbo v. – nemirni kovitlac versātĭl/is,-e, a. – 1) obrtan, koji može da se obrće/previja; 2) savitljiv, vitak, zgodan, podesan, svestran versātĭ/o,-ōnis, f. – promenljivost versĭcŏl/or,-ōris, a. (verso+color) – raznobojan, višebojan versĭcŭl/us,-i, m. (dem. od versus) – 1) nekoliko redaka v. epistolae – pismo od nekoliko redaka; 2) stih, mala strofa, kitica satis armatus uno versicolo, ne quid detrimenti – dovoljno naoružan jednom strofom, da ne bi što zabrljavio versĭfĭcātĭ/o,-ōnis, f. – stihotvorstvo, versifikacija versĭfĭcāt/or,-ōris, m. – stihotvorac, pesnik versĭfĭc/o,-avi, etc., v. I (versus+facio) – pisati stihove versĭ/o,-ōnis, f. – verzija v. vulgata – verzija Svetog pisma u prevodu Sv. Jeronima versĭpell/is,-e, a. (verto+pellis) – koji menja kožu [izgled]; pritvoran, lukav, prepreden, prevejan vers/o,-avi, etc., v. I – (učestali oblik od verto) – 1) često menjati, zavrtati-obrtatiprevrtati v. me corpore in utramque partem – vrtim svojim telom u oba smera; verto glebas – prevrćem/orem zemlju; venti me in litore vertant – vetrovi moj leš prevrću na obali; verses te huc et illunc necesse est – potrebno je da se okreneš/osvrneš i na jednu i na drugu stranu; 2) promeniti, preobraziti fors omnia versat – prilike sve menjaju; 3) razmotriti, razmišljati v., quid humeri ferre possint – razmišljam šta sve ramena mogu da nose; 4) v. novas artes/dolos – smišljam nove veštine/podvale;verso eum – varam ga; 5) izazivati, kušati, iskušavati fortuna in contentione et certamine utrumque versavit – sreća je oba borca u nadmetanju stavila na probu; 6) uznemiravati, mučiti nunc indignatio nunc pudor pectora multitudinis versat – grudi svetine ispunjava čas gnev čas sram; 7) uzbuniti, pobuniti, pobuditi, pokrenuti versavit in omnes partes muliebrem animum –uzbunjevao je svaki deo ženske duše vers/or,--ari etvc., v. dep. I – (zapravo pasiv od verso) – 1) zadržavati se, boraviti v. domi/in curia/ in convivio – boravim u kući/u senatu/u društvu; nobiscum non diutius versari potes – ne možeš više kod nas boraviti; 2) pojaviti se, pokazati se materfamilias versatur in celebritate – domaćica se javno pokazala; 3) nalaziti se, kretati se u [određenim] granicama v. in bello – nalazim se u ratu; v. in imperiis – postupam po
pravilima; v. in pace/errore – živim u miru/grehu; mihi ante oculos versaris dies noctesque – pred očima si mi i danju i noću [stalno mislim na tebe]; versantur in simili culpa – jednako su pogrešni; tibi populi dignitas in oculis animoque versatur – tebi je dostojanstvo naroda na umu i u duši; bellum in multa varietate versatum est – rat je prošao kroz mnoge mene; 4) in republica ita versor ut – u javnim poslovima ja imam stva da; 5) haec versantur in foro – to se događa na trgu versōrĭ/a,-ae, f. (verto) – odustajanje od nečeg versūr/a,-ae, f. (verto) – 1) vraćanje debitum versurâ solvo – odslobađam se duga vraćanjem; sine versura dissolvo – anuliram bez vraćanja [duga]; 2) posuđivanje facio versuram Romae – uzimam zajam u Rimu; versuram facere non possum – ne mogu da dobijem zajam; versurâ solvis – dugom se odužiti [sa zla na gore]; 3) domi versuram fit –izdržava samo sebe versus¹ (versum,vorsus) – 1) predlog sa acc. – ka, prema, u ex Asia Romam v. proficiscor – iz Azije putujem u Rim; Italiam versus navigaturus – spremam se da plovim u Italiju;2) adv. – prema, u pravcu in Italiam versus navigo – plovim prema Italiji; ad Alpes versus – u pravcu Alpa; in forum v. – prema trguy; movet in Avernos versus –kreće se prema Avernu; 3) sursum versus – prema gore, uvis; vers/us,²-i, m. (verto) – 1) okret u igri; 2) brazda; 3) red v. arborum – red stabala; 4) redak prozeu knjizi primus versus legi – prvi redak zakona; literae paucorum versorum –pisma od nekoliko redaka; multis milibus versorum explico vitam eourum – opisujem njihove živote hiljadama redaka; 5) stih versum illum Homeri retulit – naveo je ovaj Homerov stih; versi facio/scribo – pravim/pišem stihove versūte, adv. (versutus) – vešto, prepredeno, lukavo versute et subtiliter dixit – rekao je meko i lukavo versūtĭ/a,-ae, f. – prepredenost, lukavstvo versūtĭlŏqŭ/us,-a,-um, a. (loquor) – koji lukavo govori, zlatoust versūt/us,-a,-um, a. (verto) – 1) verziran, upućen, pametan, mudar animus acutus atque versutus – oštrouman i upućen čovek; 2) prepreden, lukav, podao hoc non est boni viri, versuti potius – to nisu dobri ljudi, već pre pokvareni; malitia est versuta et callida nocendi ratio – zloćudnost je podla i vešta rabota nanošenja štete vertēbr/a,-ae, f. (verto) – pršljen, zglob vert/ex,-ĭcis, m. (vort/ex,-ĭcis, m.) (verto) – 1) vodeni kovitlac, vir citatior solito amnis transverso vertice dolia impulit ad ripam – kao i obično vir je brže nosio ćupove razbijajući ih o obalu; 2) kovitlac vetra, pijavica, tornado vortices venti – kovitlaci vetra; 3) v. igneus – vatreni stub; 4) v. amoris – ljubavni zanos; 5) teme, glava vacuus vortex – prazna glava;toto vertice supra est – nadmašio je sve; ab imis unguibus usque ad
verticis sumum – od glave do pete; 6) vrh, šiljak v. Aetnae/quercus – vrh Etne/cera; 7) pol, nebeski pol Vertĭcordĭ/a,-ae, f. (verto+cor) – koja zavrće srce, atribut Venere vertĭcōs/us,-a,-um, a. (vertex) – vrtložan vertīg/o,-ĭnis, f. (verto) – 1) kruženje v. mundi – kruženje zemlje; 2) vrtoglavica ver/to,-ti,-sum,-ĕre, v. III (vor/to) – 1) vrteti, obrtati, okretati verto ora ad eum – okrećem se prema njemu; v. cursum in fugam – obrćem pravac u bekstvo; verti me a Minturnis Aras versa – obrnuo sam od Miniturna u pravcu Arasa; fenestrae in viam versae – prozori okrenuti prema putu; mare ad occidentum versum – more okrenuto u zapad; auster se vertit in africum – istočnjak prelazi u južnjak; 2) vratiti/povući se hostes se terga vertunt – neprijatelj se povlačinatrag; vertere iter retro – vraćati se natrag; vertit equites in fugam – naterao je konjicu u bekstvo; 3) upravljati, biti uperen tota civitas versa est in eum – cela zemlja je usmerila pogled na njega; 4) versus in admirationem –prožet divljenjem; summa curae in praefectos versa est – sve brige dolaze od prefekta; 5) preobraziti, pretvoriti vertit captos in praedam – pretvorio je zarobljenike u plen; vertiti comas – ofarbao je kosu; omnia vertuntur – sve se preobražava; terra vertit se in aquam – zemlja se preobražava u vodu; verso Marte – kad se ratna sreća okrenula; 6) quod dii bene vertant – da bogovi okrenu na dobro; 7) iskoristiti verto pecuniam ad me – koristim novac za sebe; 8) orati, remetiti v. terram aratro – orem zemlju ralom; vertit ad extremum omnia – sve je do krajnosti poremetio; 9) prevesti, prevoditi vertit Platonem/fabulas – preveo je Platona/basne; 10) [pasiv] vertor – obrtati se/rotirati okocoelum vertitur – nebo rotira/se vrti; 11) versor – zavisiti, naslanjati se/ležati na, spadati u in iure causa illa versitur – to spada u oblast prava; omnia in unius potestate ac moderatione versintur – sve zavisi od jedne moći i uprave; in eo versitur victoria – od toga zavisi pobeda; in maiore discrimine domi res versitur – stanje kod kuće bilo je još opasnije; 12) in prodigium versa est tempestas – znamenjem je predviđena oluja; 13) intr.okrenuti, usmeriti periculum vertit in creditores a debitoribus – opasnost je okrenula od dužnika prema zajmodavcima; 14) promeniti/preobraziti se detrimentum vertit in bonum – šteta se preobrazila u dobit; ludus vertit in artem – igra se preobrazila u umetnost;fortuna iam verterat – sreća se već bila okrenul/promenila Vertumn/us,-i, m. (verto) – bog preobražaja godišnjih doba verŭ/,-us, n. (ver/um-i, n.) – ražanj vere agnum figunt – na ražnju peku jagnje vēr/um¹, potvrdna čestica – 1) da, naravno/svakako; 2) ali ipak, paki; 3) non modo/solum/tantum … verum etiam – ne samo … već i; 4) verum enimvero – ali stani malo, da vidimo
vēr/um²,-i, n. – istinitost, istina dic mihi verum – reci mi po istini; loquor verum – govorim istinu; longe absum a vero – davno sam se rastao sa istinom; veri simillimum esse videtur – izgleda da je istina; ex vero – istinito vērumtămen, veznik (verum tamen) – pa ipak habemus eiusmodi senatusconsultum, v. inclusum in tabulis – imamo svojevrstan dekret senata, koji je ipak uvršten u dokumente vēr/us,-a,-um, a. – 1) istinit, pouzdan, istinski, pravi vera gloria radices agit – istinska slava pušta koren; causa verisima – veoma istinita stvar; verus orator/amicus – pravi govornik/prijatelj; sum verus? – govorim li ja istinu?; verum os Apolinis – istinska Apolonova usta; 2) verus timor – razložan strah; 3) pravedan vera sententia – pravedna presuda; verisimus iudex – veoma pravedan sudija; 4) re verâ – u stvari/stvarnosti; si verum est, ut – ako je istina da; 5) verum/verius est – to je jevtino; 6) inf+acc. verum fuit postulare – istina je da; 7) vera lex historiae veritas – istina je najviši zakon istoriografije vērūt/um,-i, n. (veru) – koplje vērūt/us,-a,-um, a. – naoružan kopljem verv/ex,-ēcis, m. – ovan vēsănĭ/a,-ae, f. (vesanus) – bes, razdraženost vēsănĭen/s,-tis, a. – koji besni, koji je van sebe vēsăn/us,-a,-um, a. – besan, razdražen vesc/or,-i, v. dep. III – 1) hraniti se, živeti od pecus ad vescendum hominibus opta – životinja pogodna za ljudsku ishranu; vescendi causâ terrâ marique omnia exquirere – istražiti i kopno i more s obzirom na ishranu; 2) [sa abl.] v. aurâ – živim od vazduha; v. late et carne – hranim se mlekom i mesom; dii nec escis nec potionibus vescuntur – bogovi niti jedu niti piju; 3) [sa acc.] v. columbas – hranim se golubovima; 4) argentum ad vescendum factum – srebrni pribor za jelo vesc/us,-a,-um, a. mali, sitan, suv, mršav vēsīc/a,ae, f. – mokračni mehur, bešika morbi vesicae – bolesti bešike vēsīcŭl/a,-ae, f. (dem. od vesica) – mali mehur vesp/a,-ae, f. – osa, zolja Vespāsĭān/us,-i, m. Titus Flavius V. – rimski car 69-79 godine vesp/er,-ĕri, m. (abl.: vespere i vesperi) (`έσπερος) – 1) Večernjača, večerna zvezdavespere surgente – sa pojavom Večernjače; 2) veče, suton ad/ante vesperum – pred veče;mihi literas reddidit vespere – pismo mi je uručeno uveče; ab hora septima ad vesperum pugnatum est – bitka se vodila od podne do večeri; sub vesperi portas
claudi iubet –naredio je da se u sumrak kapija zatvori; primo vespere – u sumrak; 3) večera, večernji obrok de eo vesperi coeno – kod njega večeram vesper/a,-ae, f. veče vespĕ/rasco,-ravi,-ĕre, v. III – mračiti se vespertīlĭ/o,-ōnis, f. (vesper) – slepi miš vespertīn/us,-a,-um, a.– večernji stella vesperina – večernja zvezda vespĕrūg/o,-ĭnis, f. (vesper) – večernja vezda vestill/o,-ōnis, m. – sirotinjska nosila za umrle Vest/a,-ae, f. (`Έστια) – po nekim mitovima Zemlja, Uranova supruga, po drugim kći Saturna i Ree, sestra Jupitera, boginja ognjišta i kućnog dostojanstva; u njenom okruglom hramu gorela je večna vatra čije bi gašenje donelo nesreću zemlji ignis Vestae sempiternus – večna vatra Veste; Vesta = vatra, ognjište Vestāl/is,-e, a. – 1) vestalski, što se odnosi na Vestu; virgo Vestalis – sveštenica Vestinog hrama, birane između 6 i 10 godine života i morale da služe 30 godina vest/er,-ra,-rum, (vos) prisvojna zamenica – vaš beneficia vestra – vaše povlastice;odium vestrum – mržnja prema vama vestĭārĭ/um,-ĭi, n. (vestis) – garderoba vestĭbŭl/um,-i, n. – 1) predvorje v. templi – priprata hrama; in vestibulo curiae steterant – stajali su u predvorju senata; 2) ulaz v. urbis – gradska kapija; 3) početak, uvod vestīgāt/or,-ōris, m. (vestigo) – tragač, špijkun, doušnik vestīgĭ/um,-ĭi, n. – 1) trag, otisak stopala v. imprimo – ostavljam otisak; Marcum vestigiis sequor – pratim Markove stope/Markov trag; facio vestigium in foro – pojavljujem se na trgu; 2) trag, znak, oznaka relinquit vestigium avaritiae/sceleris – ostavlja trag gramzivosti/zločina; 3) stopalo; 4) podloga na koju se staje, mesto eodem vestigio maneo – na ovom mestu ostajem; 5) trenutak eodem et loci vestigio et temporis – sad i ovde; salus in illo vestigio temporis posita est – od ovog trena zavisi spas vestīg/o,-avi, etc., v. I – tragati, pratiti trag v. perfugas et fugitivos – tragam za prebezima i beguncima vestīment/um,-i, n. (vestio) – odelo, haljina; vestimena – odeća vestĭ/o,-īvi,-ītum,-īre, v. IV (vestis) – 1) oblačiti se, obući se male/optime vestitus – loše/raskošno odeven; 2) obuhvatiti, obujmiti, prekriti natura oculos membranis vestivit –priroda je oči opnama prekrila; animantes villis vestitae – životinje su krznom prekrivene/odevene; vestivit templi parietes tabulis – prekrio je zidove hrama tablicama; 3) zaodenuti rečima reconditas sententias vestiebat oratio – zaodeo je govor prikrivenim mudrim izrekama
vest/is,-is, f. – 1) haljina, odevni predmet v. muliebris/servilis – ženska/robovska haljina;v. purpurea/lintea – grimizna/lanena haljina; 2) odelo, odeća v. virum reddit – odeća čini čoveka; 3) komad tkanine/platna; 4) zmijska košulja; 5) paukova mreža; 6) brada vestīspĭc/a,-ae, f. (specio) – robinja koja je vodila brigu o garderobi vestīt/us,-us, m. (vestio) – 1) odelo, odeća v. agrestis/militaris/humilis/obsoletus – seljačko/vojničko/ sirotinjsko/iznošeno odelo; v. muliebris – ženska odeća, haljina; v. muto – menjam odeću [oblačim korotno/rušno] odelo; 2) prekrivač, pokrivač; 3) kićenje, doterivanje, ulepšavanje v. orationis – ulepšavanje govora vestr/um,-i, n. – vaše imanje, vaša imovina Vĕsŭvĭ/us,-ĭi, m. – brdo u blizini Napulja vĕtĕr/a,-um, n. (pl.)(>vetus) – drevna/prastara vremena vĕtĕrāmentārĭ/us,-a,-um, a. (vetus) – koji se bavi popravljanjem stare stvari sutor v. –obućar koji popravlja stare cipele vĕtĕrān/us,-a,-um, a. (vetus) – starinski, davni hostis v. – drevni neprijatelj; legio veterana – legija obučenih/prekaljenih ratnika; veterani (milites) – prekaljeni vojnici vĕtĕrārĭ/a,-ōrum, n. (pl.) – zalihe starog vina vĕtĕ/rasco,-rāvi,-ĕre, v. III – stariti, postajati star vĕtĕrāt/or,-ōris, m. (vetus) – 1) majstor svog zanata; 2) hulja, nitkov vĕtĕrātōrĭe, adv. – majstorski vĕtĕrātōrĭ/us,-a,-um, a. – majstorski veteraria accuratio – majstorska preciznost vĕtĕr/es,-um, m. (pl.) (vetus) – preci, praroditelji maiores nostri, veteres illi, admodum antiqui leges annales non habebant – naši starinski preci uopšte nisu imali ni zakone ni anale vĕtĕrīn/us,-a,-um, a. – rasni, pasminski vĕternōs/us,-a,-um, a. (veterus) – pospan; zaražen spavaćom bolešću vĕtern/us,-i, m. (vetus) –1)spavaća bolest, letargija; 2) staračka nemoć; 3) sporost vĕtĭ/um,-ĭi, n. – 1) zabranjeno nitimur in vetio – batrgamo se u zabranjenom; 2) zabranacontra vetium – protiv zabrane vĕt/o,-ŭi,-ĭtum,-are, v. I – zabraniti castra vallo muniri vetuit – zabranio je da se logor opaše palisadom; lex peregrinum vetat in murum ascendere – zakonom je zabranjeno poklonicima da se penju na zidine; vim fieri veto – zabranjujem nasilje; lex vetat deliquere – zakon zabranjuje da se greši; 2) protiviti se, protestovati; 3) sprečiti vĕtŭl/us,-a,-um, a. (dem. od vetus) – prilično star; vetul/us,-ĭ, m. – čiča; vetul/a,-ae, f. –tetka
vĕt/us,-a,-um, (veterior, veterrimus), a. – 1) star homo v. – star čovek; veta consuetudo/nobilitas – stara navika/staro plemstvo; veta navis – stari brod; vina veterrima – stara vina; haec quercus veta sane est – ovaj cer je zaista star; 2) iskusanmiles exercitatus et vetus – uvežban i prekaljen vojnik; 3) starinski vires veti et prisci –starinski i staromodni vĕtust/as,-ātis, f. – 1) starost; duboka starost; dugovečnost v. prisca verborum – arhaična starost reči; municipium vetustate antiquissimum – opština/zajednica starinom najstarija; vinum fert vetustatem – vino podnosi starost; tarda vetustas – pozne godine/duboka starost; 2) staro poznanstvo/ prijateljstvo coniuncti vetustate – stari par;maxima est vis vetustatis – staro prijateljstvo ima najveću moć; 3) iskustvo ingenio, vetustate, artificio tu facile vicisti – ti si umom, iskustvom i veštinom lako odneo pobedu vĕtust/us,-a,-um, a. (vetus) – 1) star, starinski hospitium/templum/vinum – starinsko gostoprimstvo /hram/vino; 2) drevan; 3) staromodan, zastareo vexām/en,-ĭnis, n. – trus, potres v. mundi – zemljotres vexātĭ/o,-ōnis, f. – 1)sekiracija; 2) muka, mučenje afflictatio est aegritudo cum vexatione corporis – muka je bolest sa zlostavljanjem tela; 3) zlostavljanje vexāt/or,-ōris, m. – mučitelj vexillārĭ/us,-ĭi, m. – kaplar, desetar, vodnik; vexillarii – stari vojnici, rezervisti vexill/um,-i, n. – 1) ratna zastava koju su nosile [prvenstveno] konjičke jedinice; crvena zastava kojom je davan znak za pokret i početak bitke; 2) jedinica, ljudstvo pod jednom ratnom zastavom; 3) zastava kao znak okupljanja/jedinstva vex/o,-avi, ec., v. I (intens. veho) – 1)trzati, čupati, bacati, poskakivati procella vexat mare – oluja je uzburkala more; venti vexant nubila – vetrovi razgone oblake; 2) nasrnuti, napasti, harati, pljačkati vexabat multas regiones/Siciliam – poharao je mnoge krajeve/Siciliju; 3) mučiti, zlostavljati me cupido honoris vexat – muči me častoljublje;conscientia mentem vexat – savest grize um; 4) napasti verbalno vexat eum contumeliis –napao ga je uvredama; 5) upropastiti, uništiti luxuria atque avaritia vexant mores civitatis – raskoš i gramzivost uništavaju narodne običaje vĭ/a,-ae, f. – 1) put via militaris/regia – vojni/carski put; viam silice sterno – postavljam kalrmu; decedo ei de via – sklanjam mu se s puta; 2) putovanje in viam me do/viae me committo/viam ingredior/viam ineo – idem na put/putujem; declino de via ad dextram –skrećem desno; fessus sum de via – umoran sam od puta; inter viam – u toku putovanja; 3) prolaz do ei viam per fundum– dozvoljavam mu prolaz preko moje zemlje; 4) kanal/sud/žila u ljudskom telu; 5) ulica u gradu Via appia – ulica A. u Rimu [dobila ime po cenzoru koji se zvao Appius Claudius Caecus/slepi; via transversa/sacra
–poprečna/sveta ulica; 6) porub na haljini; 7) sredstvo, način via virtutis – časni put/način;nitor rectâ viâ – ostanjam se na pravi/pošteni način; tottâ viâ erro – uzalud pokušavam na sve načine; 8) metod, plan via docendi – metod nastave; 9) pravi metod viâ – metodičkiviâ progredior – nastavljam pravim metodom; 10) ulaz aperio viam potentiae/luxuriae –otvaram put moći/raskoši vĭāl/is,-e, a. (via) – putni, ulični lares viales – bogovi koji štite na putu/putovanju vĭārĭ/us,-a,-um, a. – putni lex viaria – zakon o putu vĭātĭcāt/us,-a,-um, a. – snabdeven novcem za putne troškove vĭātĭc/um,-i, n. – novac za pokriće putnih troškova vĭātĭc/us,-a,-um, a. – snabdeven novcem za put vĭāt/or,-ōris, m. – 1) putnik; 2) skitnica, lutalica viatores consistere cogunt – skupljaju lutalice na jedno mesto; 3) pandur arreptus a viatoribus – uhvaćen od pandura vīb/ex,-īcis, f. – ogrebotina vĭbr/o,-avi, etc., v. I – 1) treperiti hastas vibrant ante pugnam – strele trepere pred bitku; lingua vibrat – jezik treperi; 2) zavitlati vibrat sicas/tela – vitla bodeže/koplja; 3) svetlucati mare vibrat a sole – more svetluca od sunca; 4) vibrirati, treperiti vox vibrat auribus – zvuk vibrira/treperi u ušima; 5) ponesen oratio vibrans – ponesen/vibrantan govor vīburn/um,-i, n. – neka vodena biljka vīcān/i,-ōrum, m. (pl.) – seljani, stanovnici sela vīcān/us,-a,-um, a. – koji boravi/stanuje u selu Vīca Pōt/a,-ae, f. (vinco+potior) – boginja pobede, atribut Victorije vīcārĭ/us¹,-a,-um, a. – koji zamenjuje vīcārĭ/us²,-ĭi, m. – 1) zamenik v. meus – moj zamenik; 2) v. regni – naslednik carstva vīcātim, adv. – 1) od ulice do lice, po kvartovima; 2) po selima/naseljima in montibus viatim habitantes – koji po brdima u naseljima žive vīce versa, adv. – obrnutim redom, obrnuto vīcēnārĭ/us,-a,-um, a. (viceni) – koji sadrži dvadeset lex quina vicenaria – zakon koji je licima mlađim od 25 godina zabranjivao uzimanje zajma vīcēn/i,-ae,-a, num. distrib. – po dvadeset vicenos annos in disciplina permanent – po dvadeset godina da idu u školu vīcēsĭmārĭ/us,-a,-um, a. – što se odnosi na dvadesetinu, dvadeseti deo vīcēsĭm/us-a,-um, a., num. ord. (viginti) – dvadeseti vĭcĭ/a,-ae, f. – grahorica
vīcĭes (viciens), adv. num. (viginti) dvadeset puta insula est in circuituitu vicies centum milium passum – ostrvo ima obim 20 x 100 000 koraka = 2 000 000 koraka; ter et vicies – tri puta dvadeset puta 3x3x20 =1800 vīcīnāl/is,-e, a. (vicinus) – susedni, blizak bella vicinales – ratovi sa susedima vīcīnĭ/a,-ae, f. – susedstvo, blizina, okolina nares oris vicinitatem secuti sunt – nosnice su u blizini usta; 2) susedi vicinia laudat funus – susedi hvale sahranu; 3) sličnost, srodnost vīcīnĭt/as,-ātis, f. – susedstvo, blizina, okolina in ea viciinitate – u ovoj okolini; cantu tibiarum tota vicinitas personat – cela okolina ječi od svirke na dvojnicama; 3) srodnost vīcīn/a¹,-ae, f. – suseda, susetka vicina mea – moja susetka vīcīn/a,-ōrum, n. (pl.) – susedstvo vīcīn/um,-i, n. – susedstvo ex vicino – iz susedstva vīcīn/us¹,-a,-um, a. – 1) susedni, blizak sedes vicina astris – bom/boravište blizu zvezda; 2) sličan, srodan dialecticorum scientia vicina et finitima eloquentiae – dijalektika je srodna elokvenciji; ars arti vicina – umestonst bliska umetnosti; mors vicina – bliska smrt; vicina sunt vitia virtutibus – mane su susedi vrlina vīcīn/us²,-i, m. – sused vīc/is, [genitiv; nom. i dat. sing. ne postoje; u pl. postoji nom. vices i abl. vicibus] 1) pravilna/ regularna smena, promena nox vicem peragit – noć se smenjuje sa danom; hac vice sermonum – u toku ove razmene reči; commoti vice fortunarum humanarum –potreseni promeljivošću ljudske sreće; terra mutat vices – zemlja se obnavlja [sa godišnjim dobima]; vices stationum – smena straže; 2) red, redosled in vicem (vicem, vice) – redom, po utvrđenom redu; naizmenično in vicem pati et inferre vulnera – naizmenično podnositi i nanositi rane; 3) uzdarje, uzvratna usluga vicem ei rei reddo/refero/ exsolvo – vraćam istom merom/žao za sramotu; 4) mesto, položaj, uloga poena in vicem fidei cesserat –stigla je kazna umesto plaćanja; 5) umesto nekoga/u nečije ime/radi nekoga defagitis in vicem integri succedunt – sveži su došli umesto iznurenih/zamenili iznurene; 6) na način, kao oraculi vice – kao proročanstvo; 7) zanimanje, dužnost sacra regiae vicis – žrtva koju su prinosili carevi; impleo vices meas – vršim svoju dužnost; 8) promenljiva sreća, sudbina, kob indignor mean vicem – protivim se sudbini vĭcisātim, adv. (vicis) > vicissim – naizmenično, naizmenice vĭcissim, adv. (vicis) – 1) naizmenično, naizmenice terra uno tempore florere, deinde vicissim horrere potest – zemlja neko vreme može da cveta pa onda da cvokoće; 2)
uzajamno exspecto, quid ille tecum, quid tu vicissim – očekujem da postupaš s njim kao on s tobom; 3) s druge strane, nasuprot tome vĭcissĭtūd/o,-ĭnis, f. – pravilna uzajamna smena, uzajamnost, uzvrat vicissitudines dierum noctiumque, laboris et voluptatis – regularna smena dana i noći, rada i uživanja;vicissitudines fortunae – promenljivost sreće victĭm/a,-ae, f. – žrtvena životinja caedo victimas – koljem žrtvenu životinju vĭctimārĭ/us,-ĭi, m. – trgovac žrtvenim životinjama victĭt/o,-avi, etc., v. I (intens. od vivo) – živim/izdržavam se od nečeg victitavit ficis – živeo je na [hranio se] smokvama vict/or,-ōris, m. (vinco) – pobednik victores victis stipendium imponere consuerunt – pobednici obično plaćaju pobeđenima; v. belli/bellorum – pobednik u ratu/ratovima; v. propositi – pobednik u sudskom procesu victōrĭ/a,-ae, f. (victor) – 1) pobeda v. certaminis – pobednik bitke; v. ex collega – pobeda nad kolegom; 2) Victoria – boginja pobede victōrĭŏl/a,-ae, f. – mali kip Viktorije/Pobede victr/ix,-īcis, f. (victor) – pobednica vict/us,-us, m. – 1) hrana, izdržavanje, jelo victus quotidianus ei publice preabetur – nudi mu se nasušni hleb; 2) način života splendidus non minus in vita quam victu – sjajan kako u životu tako i u načinu života; parsimoniâ victûs atque cultûs vinco omnes – pobeđujem sve štedljivošću kako u načinu života tako i u obožavanju vīcŭl/us,-i, m. (dem. od vicus) – seoce, malo naselje vīc/us,-i, m. (οĩκος) – 1) ulica, kvart u Rimu v. tuscus – tuska četvrt; 2) selo, naselje vicos ad XL incendunt – zapalili su do 40 sela; in suos vicos remigrant – vraćaju se u svoja sela; 3) seosko imanje vĭdēlĭcet (videre licet) – [vidi se] 1) [kao glagol sa acc.+inf.] v. librum fuisse bonum – vidi se da je knjiga dobra; 2) [kao adv.] očigledno; 3) naime; 4) [ironično] naravno, kako da ne vĭden’ = videsne? – zar ne vidiš? vidiš li? vĭdĕo, vīdi, vīsum, -ēre, v. II – 1) videti sensus videndi - čulo vida; bene v. oculis – dobro vidim očima; v. acrius – imam oštriji vid; quam longe videmus? – dokle seže naš vid?;Catonem vidi in bibliotheca sedentem – video sam K-a: sedi u biblioteci; ab oppidanis flamma visa est – iz grada se video plamen; vide supra – vidi gore/napred; 2) videti u snuvidi somnia – imao sam snoviđenje; 3) doživeti utinam eum diem videam, quum – daj bože da doživim dan kad/da; spero multa vos in republica bona esse visurus – nadam se da će mnogi od vas u republici imati dobre doživljaje; 4) osetiti video terram mugire – osećam kako zemlja stenje; toto consulatu somnum non
vidit – niko u konzulatu oka nije sklopio; 5) posetiti videbis hominem – posetićeš čoveka; vide Othonem – poseti Otona; 6) gledatieum videre non possum – ne mogu ga gledati; 7) me vide – veruj mi; quin tu me vides? –što ne gledaš kako ja/što ne činiš kao ja?; 8) zapažati acutius atque acrius vitia in dicente quam recta videt – on u govoru oštrije i žešće zapaža mane nego vrline; 9) ceniti, procenjivati, razmisliti videas quid agas – proceni šta da činiš; haec sunt videnda – o ovme treba razmisliti; 10) imati u vidu/nameru video aliud – imam drugu nameru; vile corpus est iis, qui magnam gloriam vident – oni koji teže za slavom preziru telo; 11) paziti, obratiti pažnju, čuvati se videte, quam iniqui sint – vidite kako su nejadnali/neravnopravni; videte ne erretis – pazite da ne pogrešite; vide ne non satis sit – pobrini se da ne nedostane [bude dovoljno]; 12) pobrinuti se videant consules ne quid detrimenti capiat rem publicam – neka se konzuli pobrinu da republika ne trpi neku štetu; de reliquo mox videro – o ostalom ću se uskoro pobrinuti [govoriti]; illud ipse viderit – neka se on lično o tome pobrine; video aliquod cibi – moram se pobrinuti za hranu; v. Dolabellae – vodim brigu o porodici D.; 13)videndum mihi est aliud consilium – potreban mi je drugi savet vĭdĕ/or, vīsus sum, vidēri, [pasiv od video] – 1) izgledati, činiti se illorum mors beata videtur – njihova smrt blaženo izgleda; imbelles timidique videmur – izgledamo neratoborni i plašljivi; sapiens videor quibusdam – nekome izgledam mudar; beate vixisse videor – čini mi se da sam blaženo živeo; satis dixi, ut mihi visus sum – čini mi se da sam dosta rekao; vult videri, se esse sapientem – hoće da izgleda [da je] mudar; 2) [impersonalno] videtur – izgleda/čini se da je to dobro/prija; nunc visum est mihi aliquod conscribere – sad mi se čini da je dobro da se pijavim; si tibi videtur – ako želiš/hoćeš; ubi visum est, discendunt – kad im se učinilo da je vreme, razišli su se; 3) proglašava se, daje se na znanje pontifices decreverunt videri posse sine religione eam partem areae mihi restitui – crkveni oci su dali na znanje da ja bez straha mogu povratim taj deo sebi vĭdŭ/a,-ae, f. – 1) udovica cognitor viduarum – advokat/branilac udovica; 2) neudata žena vĭdŭĭt/as,-ātis, f. (viduus) – nedostatak, manjak v. copiarum – nedostatak trupa vĭdŭ/o,-avi, etc., v. I – lišiti, oduzeti viduavit urbem civibus – lišio je grad građana;viduata – obudovela, žena koja je izgubila muža vĭdŭ/us¹,-a,-um, a. – 1) lišen pectus viduum amoris – srce lišeno ljubavi; 2) mulier vidua – obudovela žena; 3) sam, usamljen vĭdŭ/us²,-i, m. – udovac vĭ/ĕo,-ētum,-ēre, v. II – 1) vezati; 2) plesti v. corollam – pletem venac vĭēt/or,-ōris, m. – pletač korpa, korpar
vĭēt/us,-a,-um, a. uveo, smežuran, star ficus vieta – smežuana smokva; senex v. – nemoćan starac vĭg/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) zasnažiti, biti snažan/krepak animo vigemus – krepak duhom;vigeo memoriâ – imam dobro pamćenje; Romani vigentes corporibus facile sunt fessos –Rimljani krepkih tela lako se zamore; 2) fama viget mobilitate – glasine žive prenoseći se; 3) cvetati, doživeti procvat, biti u punoj snazi; 4) biti moćan/krupan/ugledan multa secula viguit eorum nomen – njihovo je ime vekovima snažno; diu legiones Caesaris vigebant –dugo su Cezarove legije bile moćne vĭgesc/o,-ŭi,-ĕre, v. III (vigeo) – postati snažan, početi biti snažan vĭg/il¹,-ĭlis, a. (vigeo) – 1) budan, bodar, krepak vigiles – fenjeri, noćne svetiljke; canes vigiles – budni psi; lucerne vigiles – noćne svetiljke; vigiles oculi – nedremane oči; 2) vigil ignis – večna vatra; cura vigil – večna briga; nox vigil – noć u kojoj dežuraš vĭg/il²,-ĭlis, m. – stražar, dežurni; vigiles – straža, stražari, noćni čuvari vĭgĭlan/s,-tis, a. (particip od vigilo) – budan, krepak, pažljiv, neumoranin hoc urbe sunt consules vigilantes – u ovome gradu su konzuli veoma budni vĭgĭlanter, adv. – vredno, promišljeno, delatno vĭgĭlantĭ/a,-ae, f. – upornost, istrajnost ille fuit mirificâ vigilantiâ – on je imao divnu istrajnost vĭgĭl/ax,-ācis, a. > vigil vĭgĭlĭ/a,-ae, f. (vigil) [obično u pl.] – 1) dbenje, dežurstvo cui non sunt auditae Demosthenis vigilae – ko nije čuo za demostenova bdenja; ago vigiliae aedes – dežuram/čuvam kuću; 2) dežurstvo, stražarenje ; non satis diligenter in castris eius agebantur vigiliae – ne obavlja se dežurstvo dovoljno vredno u njegovom logoru; 3) stražar, dežurni; 4) stražarsko mesto; 5) smena tertiâ – u toku treće smene; de tertia vigilia e castris profectus – u toku treće smene napustio logor; 6) budnost, upornost, istrajnost, promišljenost vigilia et prospicientia – bdenje i predviđanje vĭgĭlĭārĭ/um,-ĭi, n. – stražarsko mesto, stražara vĭgĭl/o,-avi, etc., v. I – 1) stražariti, dežurati; v. proxima nocte – držim stražu iduće noći; 2) bdeti vigilo noctem – bdim [culu] noć; 3) biti budan/oprezan; 4) brinuti, starati se v. pro vobis – staram se o vama vīginti, num. card. – dvadeset vīgintĭvĭrāt/us,-us, m. posao koji obavlja dvadeset ljudi vīgintĭvĭr/i,-ōrum, m. (pl.) – kolegijum od dvadeset ljudi za dodelu zemlje vojnicima i druge javne poslove vĭg/or,-ōris, m. (vigeo) – krepkost, telesna snaga, žar vigor aetatis – krepkost zrelih godina
vīl/a,-ae, f. > villa – letnjikovac vīlīc/o,-avi, etc., v. I > villico – upravljati imanjem vīlĭpend/o,-ĕre, v. III (vilis+pendo) – ne mariti vīl/is,-e, a. – 1) jevtin, povoljne cene servulus vilis – [nudi se na prodaju]jevtin rob; 2) bezvredan, prost, zanemarljiv, dostojan prezira eorum vita tibi est vilisima – njihov život za tebe je sasvim bezvredan; honor noster vobis vilior est – naša čast je za vas ništavna vīlĭt/as,-ātis, f. – 1) jevtinoća, niska cena v. annonae – niska cena letine; v. tritici – niska cena pšenice; offero triticum vilitati – nudim pšenicu jevtino; 2) niska vrednost, bezvrednost vīlĭter, adv. – jevtino vill/a,-ae, f. – 1) letnjikovac; 2) kuća na selu, seoko imanje; 3) v. publica – javna zgrada na Marsovom polju villĭc/o,-avi, etc., v. I – upravljati imanjem, biti šef, upravnik villĭc/us¹,-a,-um, a. (villa) – seoski, što se odnosi na seosko imanje, letnjikovac villĭc/us²,-i, m. – upravnik, predradnik na seoskom imanju villōs/us,-a,-um, a. (villus) – rutav, rundav leo v. – rutavi lav; villosa colubris – okićena zmijama [Meduza] villŭl/a,-ae, f. (dem. od villa) – mali letnjikovac, vikebdica vill/um,-i, n. (dem. od vinum) – vince vill/us,-i, m. – rutavo/rundavo krzno na životinjama animantes villis vestite – životinje su gustim krznom odevene vīm/en,-ĭnis, n. (vieo) – 1) rakita; 2) vitak izadanak, mladica, prut; 3) pleter scuta viminibus intexta – štitovi od pletenog pruća corpus navium viminibus contextum – brod obložen pleterom vīment/um,-i, n. – pleter; vitko pruće vīmĭnāl/is, e, a. –vitak, pogodan za pleter vīmĭnĕ/us,-a,-um, a. – pleten, od pletera, od vitkog pruća corbis viminea – korpa od pruća vīnācĕ/us,-a,-um, a. (vinum) – ribizlov, od ribizle vīnālĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – vinske svečanosti [držane u aprilu i avgustu] vīnārĭ/us¹,-a,-um, a. – vinski vīnārĭ/us²,-ĭi, m. – vinar, prodavac vina vīnārĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – bačve/boce za vino vincībĭl/is,-e, a.(vinco) – pobediv causa vincibilis – spor koji se može dobiti
vin/cĭo,-xi,-ctum,-ire, v. IV – 1) zavezati, oviti, zaviti, uloviti u zamku v. tempora floribus – stavljam cvetni venac oko slepočnica/glave; virgo vincto pectore – devojka podvezanih grudi; 2) vezati ruke, uhapsiti a custodibus in fuga trinis catenis vinctus trahebatur – od čuvara u bekstvu svezan trostrukim lancima vođen [=čuvari su ga uhvatili u bekstvu i vode ga svezanog trostrukim lanicima]; facinus est vincire civem romanum – zločin je [zabranjeno je] vezati ruke rimskom građaninu; 3) okovati, prisiliti, primorati religione vinctus astrictusque – verom obavezan i prisiljen; 4) pokoriti, ukrotiti omnia, quae dilapsa fluxerunt, severis leginus vincienda sunt – sve što se otkačeno kreće pokorava se strogim zakonima; vi Veneris victus – [on je] u Venerinoj vlasti; 5) povezati, sastaviti vincio sententias/verba – sastavljam rečenice/reči [u rečenice] vinco, vici, victum,-ĕre, v. III – 1) pobediti pugnando acie vicit – pobedio je u bici;exercitus vincere noluit – vojska nije želela da pobedi; virtute vicit – pobedio je hrabrošću;vincere scis, Hannibal; victoria uti nescis – znaš pobediti, Hanibale; pobedu ne znaš iskoristiti; 2) imati premoć, biti nadmoćan haec sententia vicit – to mišljenje je odnelo prevagu; vincite, si ita vultis – pobedite ako želite; 3) viceris – biće kako ti želiš; 4) (tr.) vicimus imbelles hostes – pobeđujemo neratoborne neprijatelje; bello Galliam vicit –pobedio je Galiju u ratu; 5) dobiti bitku/parnicu vici causam/ iudicium – dobio sam spor/na sudu; 6) uspešno dokazati; 7) zagospodariti, vladati, upravljati; 8) (pasiv) biti primoran/prisiljen vincor a voluptate – prisiljen pohlepom; victi irâ – savladani gnevom;lex victa et obrogata – zakon poražen i obrogiran; vinci non potest – ne može biti pobeđen; 9) prestići, prevazići, biti nadmoćan v. eum eloquentiâ – bolji sam od njega u elokvenciji; vicit barbaros scelere – prevazišao je varvare u zlodelima; 10) izdržati, podnetiaesculus vincit secula durando – dub/hrast pobeđuje vekove u izdržljivosti; fata vici vivendo – pobedio sam kob živeći vincŭl/um,-i, n. (vinclum) (vincio) – 1) v. epistolae – vrpca kojim se veže/pečati pismo; 2) uzica, konopac kojim se nešto veže corpora constricta vinculis – tela utegnuta konopcima; 3) vincula – okovi, lisice, negve ex vinculis causam dico – branim se iz okova;sum in vinculis et catenis – nalazim se u okovima i lancima; vincula rumpo – lomim okove;mandavit eum aeternis tenebris vinculisque – poverio/predao ga je večnoj tami i okovima; 4) sandala; 5) vrpca, kanap, uže kojim se nešto veže; 6) spojka, veza v. coniugationis/amoris/iuris – bračna/ljubavna/pravna veza vindēmĭ/a,-ae, f. (vinum+demo) – berba/muljanje grožđa vindemiae facio – berem i muljam grožđe vindēmĭāt/or,-ōris, m. (vindemitor) – berač/muljač grožđa vindēmĭ/o,-avi, etc., v. I – berem/ljuljam grožđe
vindēmĭŏl/a,-ae, f. (dem. od vindemia) – berbica; prihod, dobit vind/ex,-ĭcis, comm. (vindico) – 1) jemac; čuvar/čuvarka; branilac/braniteljka; spasilac/spasiteljka v. periculi – spasilac iz opasnosti; nodus deo vindice dignus – zaslužan da ga bog spase; 2) osvetnik Furiae vindices facinorum et scelerum – Furije, osvetiteljke zlodela i prestupa vindĭcātĭ/o,-ōnis, f. (vindico) – 1) polaganje prava na neki posed; 2) čuvanje/odbrana od nasilja vindĭcĭ/ae,-ārum, f. (pl.) (vindico) – 1) zahtev podnet sudu kojim se polaže pravo na posed; 2) sudski spor, presuda praetor dat vindicacias a libertate in servitutem – sudija izriče presudu da se [tuženi] liši slobode i pretvori u roba; peto fundum eius iniustis vindiciis – zahtevam zemlju koju on bespravno želi da prisvoji vindĭc/o,-avi, etc., v. I – (vim+dico) – 1) putem suda zahtevati nešto; 2) osloboditivindicavit sponsam in libertatem – oslobodio je ženu optužbe; vindicavit puellam in posterum diem – oslobodio devojku idućeg dana; 3) polagati pravo, zahtevati vindico mihi partem rerum – zahtevam za sebe deo plena; miles vindicat nonnulla ab imperatore –vojnik zahteva nešto [što nije zanemarljivo] od komandanta; 4) osloboditi vindicavit eum a molestia/a crucis terrore – oslobodio ga je muka/straha od raspeća na krstu; pustiti na slobodu, spasiti vindico me in libertatem – stičem slobodu; 5) zabraniti, sprečiti vindicat dolum legibus – zakonom je zabranio prevaru; 6) osvetiti se, kazniti vindicavit peccatum –kaznio je greh; vindico scelus in eum – svetim se za zlodelo prema njemu; v. mortem Scipionis – svetim Scipionovu smrt; v. me a dolo – svetim se za podvalu vindict/a,-ae, f. – 1) žezlo kojim je pretor dodirivao glavu roba prilokom ceremonije oslobađanja neque censu neque vindictâ neque testamento liber factus est – nije oslobođen ni procenom imanja, vi pretorovim žezlom ni testamentom; 2) oslobođenje roba, spas, zaštita; 3) osveta, kazna cupido vindictae – željan osvete vīnĕ/a,-ae, f. (vinum) – 1) vinograd vineam instituo – sadim vinograd; 2) zaštitni krov od lozovog lišća [kojim su se vojnici prilokom opsade štitili od kamenja sa zidina] vīnĕt/um-i, n. – vinograd vineta sua caedere – naneti sebi štetu vīnĭt/or,-ōris, m. – vinogradar vinŭl/us,-a,-um, a. – ljubak, prijatan vīnŏlentĭ/a,-ae, f. – (vinolentus) – pijanstvo vīnŏlent/us,-a,-um, a. – 1) sklon pijanstvu v. homo – čovek sklon pijanstvu; 2) pijan; 3) zasićen vinom medicamenta vinolenta – lekovi zasićeni vinom vīnōs/us,-a,-um, a. – 1) pijan od vina modice vinosi – pripiti; 2) sklon vinu convivia vinosa – pjane gozbe; gozbe na kojima se pije dosta vina
vīn/um,- i, n. – 1) vino v. novum/vetum/lene – mlado/staro/pitko vino; v. et musica laetificant cor hominis – vino i muzuka raduju ljudsko srce; vina bibant homines, animalia cetera fontes – ljudi piju vino, a ostale životinje izvorsku vodu; vina probantur odore, sapore, nitore, colore – vina se probaju mirisom, ukusom, prozirnošću i bojom; vino mersus – prepun vina; 2) pijanstvo vino lustrisque confectus – rob vina i bluda; in vino veritas – što trezan misli, pijan govori; per vinum – pri vinu/piću vĭŏl/a,-ae, f. – 1)ljubičica carpo violas – berem ljubičice; 2) ljubičasta boja pallor violâ tinctus – pomodrelo bledilo vĭŏlābĭl/is,-e, (violo) – ranljiv, osetljiv, koji može da se ošteti/oskrnavi vĭŏlācĕ/us,-a,-um, a. (viola) – ljubičast vĭŏlārĭ/um,-ĭi, n. – plantaža ljubičica vĭŏlārĭ/u,-ĭi, m. – bojadžija koji farba u ljubičastoj boji vĭŏlātĭ/o,-ōnis, f. – nasilje, skrnavljenje v. templi – skrnavljenje hrama vĭŏlāt/or,-ōris, m. – oskvrnitelj, štetočina, silnik vĭŏlen/s,-tis, a. (vis) > violentus – nasilan, silnički, koji skrnavi vĭŏlenter, – nasilno, silnički, besno, besomučno vĭŏlentĭ/a,-ae, f. – nasilje, bes, divljanje v. vinolentorum – nasilje pijanica; populus romanus saepe fortunae violentiam toleravit – Rimljani su često trpeli bes/nasilje sudbine vĭŏlent/us,-a,-um, a. – nasilan, besan, divalj, silovit v. impetus – silovit napad; homo vehemens et v. – besan i silovit čovek; v. amnis – divlja reka vĭŏl/o,-avi, etc., v. I – besniti, silovati, skrnaviti, povrediti, oštetiti, divljati violavit hospites – nasrnuo je na goste; violat fines – hara graničnu oblast; violat virginitatem – oskrnavio joj je obraz/ devičanstvo; violat sacra – skrnavi svetinje; quod violatum est, beneficiis compensandum est – što je oskrnavljeno treba da se dobročinstvima nadoknadi vĭpĕr/a,-ae, f. (vivipara < vivus+pario) – zmija koja rađa žive mlade, poskok/šarka/šargan v. venerata et pestifera – poskok, obožavan i otovan vĭpĕrĕ/us,-a,-um, a. – zmijski, otrovan morsus vipereus – zmijski ujed; dentes viperei –otrovni zubi; sorores viperae – furije, sa zmijama u kosi; monstrum vipereum – Meduza vir, viri, m. – čovek, [sa akcentom na muškosti i snazi, supprotno od mulier] 1) muškarac, junak virum me natum vellem – želeo sam da se rodim kao muško; vir bonus et sapiens –razuman i dobar čovek; vir turpissimus – grozan čovek; ille bonus vir – taj
dobri čovek; 2) zreo čovek [suprotno od puer]; 3) muž, suprug vir tuus – tvoj muž; 4) karakteran čovek; 5) junak dolorem tulit ut vir – bol je poneo i junaka; rusticanus vir, sed plane vir – prost junak, ali iapk junak; si vos viri estis – da ste vi ljudi od karaktera/junaci; 6) viri – α) ljudstvo, vojska, pešadija [za razliku od equites], posada; β) ljudi, ljudka bića pecudes virosque rapiunt – odvode i stoku i ljude; 7) [naglašeno, umsto is, ille] – auctoritas viri moverat – njegov autoritet je imponovao; 8) individua, jdinka, pojedinac vir virum legit –ljudi biraju sebi druga; 9) [za životinje] mužjak caper vir gregis – jarac mužjak stada; 10) muškost, moć oplodnje vĭrāg/o,-ĭnis, f. (virgo) – muškobanja, amazonka ancilla virago – snažna služavka vĭr/ĕo,-ŭi,ēre, v. II– 1) o/zeleniti arbores et vites virent – drveće i loza zelene; 2) okrepiti, biti zdrav/u punoj snazi, cvetati dum genae virent – dok se obrazi rumene vĭresc/o,-ĕre, v. III – početi zeleneti vĭrēt/um,-i, n. – travnjak virg/a,-ae, f. – 1) izdanak, grančica fraxina virga – jasenov/a izdanak/grančica; 2) prut, batina caedo eum virgis – prepuštam ga batini; omnes virgis caesi sunt – svi su dobili batine; 3) štap; 4) Hermesov/Merkurov kaducej, čarobni štapić virgam capit – posegnu za čarobnim štapićem; 5) pruga virgāt/or,-ōris, m. – batinaš virgāt/us,-a,-um, a. – pleten [od pruća] virgāt/um,-i, n. – čestar, šiprag virgĕ/us,-a,-um, a. – koji se sastoji od pruća, izdanaka flamma virgea – zapaljeno pruće virgĭdĕmĭ/a,-ae, f. [prema vindemia] – berba/primanje batina Virgĭlĭ/us,-i, m. >Vergilius – ime rimskog roda; pesnik Publius Vergilius Maro, autorEnejide virgĭnāl/is,-e, a. – devičanski habitus v. – devičansko držanje; modestia v. – devičanska smernost virgĭnārĭ/us,-a,-um, a. – devičanski, devojački virgĭnĕ/us,-a,-um, a. – devičanski, devojački facies virginea – devičansko lice; ara virginea – Vestin hram; sagitta virginea – Artemidina/Dijanina strela; volucres virgineae – Harpije virgĭnisvendŏnĭ/es,-ae, m. (vendo) [ironično] – trgovac devicama virgĭnĭt/as,-ātis, f. – devičanstvo violavit/laesit virginitas – oskrnavio je devičanstvo virg/o,-ĭnis, f. – 1) devica v. dea – Artemida/Dijana; 2) devojka v. filia – neudata kćer; v. adulta – odrasla devica; v. nubilis – udavača; 3) mlada žena; 4) sazvežđe Device
virgŭl/a,-ae, f. (dem. od virga) – 1) grančica, izdanak, klivca; 2) štapić v. divina – čarobni štapić virgult/um,-i, n. – žbunje via interclusa frondibus et virgultis – put zarastao u trnje i žbunje virguncŭl/a,-ae, f. (dem. od virgo) – devičica, verenica vĭrĭdārĭ/um,-ĭi, n. (viridis) – park, vrt, zelenilo vĭrĭd/is,-e, a. – 1)zelen gramen viride – zelena trava; collis v. – zeleni breg; 2) zdrav, bodar senectus v. – krepak starac vĭrĭdĭ/a,-ōrum, n. (pl.) – 1) zeleno drveće i rastinje; 2) povrtnjak, vrt, bašta vĭrĭdĭt/as,-ātis, f. – 1) zelenilo v. pratorum – zelenilo livada; 2) zelena boja; 3) zdravlje, krepkost vĭrĭd/o,-avi, etc. v. I – o/zeleniti, biti zelen laurus viridat – lovor je zelen; obojiti u zeleno vĭrĭl/is,-e, a. – 1) muževan, muški, virilem sexum non relicuit – nije ostavio nikoga muškog pola; 2) što pripada čoveku viriliem togam sumpsisti – uzeo si čovekovu togu;viriles partes – muški polni organi; 3) što priliči/pristaje čoveku, ljudski, čovečan, čestit, pošten; hrabar oratio v. – hrabar/čestit govor; 4) pojedinačan, poseban est aliqua mea pars v. – ta stvar je moja obaveza/dužnost; 5) pro virili parte – koliko je u ljudskoj moćimiles agrum ceperit pro virili parte – on je kao vojnik u granicama svpojih mogućnosti dao svoj doprinos osvajanju zemlje vĭrĭlĭt/as,-ātis, f. – muškost, muževnost vĭrĭliter, adv. – junački, muški, hrabro vĭrĭpŏten/s,-tis, f. (vires+potens) – svemoguć v. Iupiter – svemogući Jupiter vĭrītim, adv. – od čoveka do čoveka, jedan po jedan čovek, čovek na čoveka agros divisit civibus – zemlju/njive je delio po ljudima; pecus v. distribuit – podelio je stoku po ljudima vīrōs/us,-a,-um, a. (virus) – smrdljiv/mirisan castorea virosa – jak ekstrakt dabrovih polnih žlezda virt/us,-ūtis, f. (vir) – 1) muževnost, sve umne i telesne osobine koje krase čoveka; 2) hrabrost, smelost memor pristinarum virtutum – spomen na drevne podvige; v. militaris/bellandi – hrabrost u ratu; virtute et animo resisto – pružam otpor duhom i hrabrošću; 3) dobrota, vrednoća, sposobnost, pouzdanost v. animi – duševnost, poštenje, čestitost; v. corporis – snaga, veština, zdravlje; 4) vrednost haec est v. memoriae rerum gestarum – to je vrednost istorije; oratoris illa vis divina virtusque – božanska snaga i vrlina govornika; 5) dar fulgebat iam in adolescentulo indoles virtutis – od malih nogu u njemu je plamsala urođeni dar; 6) vrlina nihil illo fuit excellentius vel
in vitiis vel in virtutibus – niko mu nije bio ravan kako u manama tako i u vrlinama; v. et summa potestas non coëunt – vrlna i vrhovna vlast ne idu zajedno; v. pretium sibi – vrlina je sama sebi nagrada vīr/us,-i, n. [obično samo u nom. i acc.] – 1) sline, šlajm, rastegljiva tečnost; 2 otrov v. serpentis – zmijski otrov; 3) odvratan miris/ukus vis, vis, f. [acc.: vim; abl.: vi; nom. pl.: vir/es,-ium ]– 1) fizička/telesna snaga celeritas et vis equorum – brzina i snaga konja; vir maximis viribus – čovek velike snage; minus haveo virium quam vestrum uterque – manja je moja snaga od vas dvojice; ago pro viribus –zapinjem iz sve snage; aetate viribusque ferox – i godinama i snagom strašan; omni vi connitor – naprežem se svim silama; summâ vi contendo – borim se svom snagom;maxima vi certo – bijem svom snagom; 2) dejstvo, uticaj, značaj magnam vim possidet paternus sanguis – roditeljska krv ima veliki značaj; vis herbarum – dejstvo/uticaj trava;fons occultus viribus – tajni izvor uticaja; deorum vi omnis natura regitur – cela priroda je pod uticajem božanske moći; 3) sila, nasilje, najezda, udar, napad vim ei affero/adhibeo –prisiljavam ga; per vim legem fero – uvodim zakon silom; vi aut voluntate – silom ili milom; vi urbem cepit – na silu je zauzeo grad; non par erat ad apertam vim – nije bio ravan gruboj sili; 4) moć vis auri /argenti – moć zlata/srebra; v. comica – moć uveseljavanja; v. inertiae – moć inercije; 5)mnoštvo, sila, silesija; 6) vir/es,-ium [pl.] –α)svešto stvara moć habebat vires coërcendum – imao je moć da prinudi; vis ingenii –snaga dara; β) bogatstvo; γ) trpe, vojska satis virium ad certamen – dovoljne snage za bitku; 7) bit, suština, značenje vis verborum – značenje reči; haec vis inest in his verbis –značenje je u ovim rečima; vi ademptâ – sa izgubljenim značenjem viscāt/us,-a,-um, a. (viscum) – premazan ptičjim lepilom; virga viscata – grančica [u gnezdu] premazana ptičjim lepilom viscĕrātĭ/o,-ōnis, f. (viscus) – 1)javna podela mesa narodu populo visceratio data a Flavio – Flavijeva podela mesa narodu; 2) v. leonis – hranjenje lava [davanje mesa lavu] visc/um,-i, n. – 1) bršljan; 2) imela, 3) parazitska biljka; 4) ptičje lepilo; 5) izjava ljubavi visc/us,-ĕris, n. [uvek u pl.: viscer/a,-um] – 1) utroba, 2) creva; 3) iznutrice; 4) unutrašnji organi telum penetrat viscera – koplje je probilo utrobu/grudni koš; 5) telomultus e visceribus sanguis exit – mnogo je krvi isteklo iz tela; 6) materica; 7) dete; 8) dubina, unutrašnjost, viscera montis – središte/ unutrašnjost planine vīsĭ/o,-ōnis, f. (video) – 1) vizija v. dei – vizija boga; 2) prizor, pojava v. adventicia – čudan/stran prizor; 3) vid; 4) pojam, ideja, predstava u svesti v. veri falsique – pojam istine i laži
vīsĭt/o,-avi, etc., v. I – 1) često gledati, pogledivati; 2) posećivati vī/so,-si,-sum,-ĕre, v. III (intens. od video) – 1) pomno gledati, motriti, posmatrati; razgledati visendi causa venio – došao sam razgledanja radi; videndâ urbe magnam partem diei consumpsit – proveo je veliki deo dana razgledajući grad; praeda ut viseretur exposita – plen izložen za razgledanje; ornatus visendus – oprema vredna da se vidi; ad visendum prodigium missi – poslao sam nakazu na ispitivanje; 2) doći u posetu [bolesniku]ut viderem te et viserem – da te vidim i da vidim kako si; 3) posetiti neko mesto visi Aegyptum/domum eius/templa deorum – posetio sam Egipat/njegovu kuću/ hramove bogova vīs/um,-i, n. (video) – 1) prizor visa vel falsa esse possunt vel vera – prizori mogu biti i lažni i stvarni; 2) privid; 3) visa somnorum – snoviđenja; 4) priviđenje perteritus visis – zastrašen priviđenjima vīs/us,-us, m. – 1) vid v. oculorum – očinji vid; 2) prizor terribilis visu – užasan prizor; 3) izgled; oblik vīt/a,-ae, f. – 1) život, postojanje v. lis – život je borba; v. somnium breve – život je kratak san; in hac vita diutius sum – dugo živim; in vita maneo – ostajem u životu; totius vitae cursus – tokom celog života; vivo vitam tutam – živim bezbednim životom; vitam pono/do – ostavljam/dajem život; e vita cedo/decedo/excedo – odgovaram/plaćam životom; e vita abeo – odlazim iz života; a vita discedo – rastajem se sa životom; privit eum vitâ – rastavio ga je sa životom [lišio ga je života]; produco vitam – produžujem život;perduco vitam ad annum octogesimum – ulazim u osamdesetu godinu; 2) način životavita rustica/privata/sapiens/beata – seoski/privatni/ razuman/blažen život; varius in omni genere vitae fuit – prilagođavao se svakom načinu života; 3) curriculum vitae -životni put/tok;in hoc libro exponam de vita imperatorum – u ovoj knjizi iznosim živote/biografije careva;4) vita = victus – izdržavanje, nasušni hleb; 5) mea vita! – živote [srce] moj! vītābĭl/is,-e, a. (vito) – koji/što se može/treba izbeći vītābund/us,-a,-um, a. – koji pokušava/nastoji da izbegne v. erupit inter tela hostium –nastojeći da izbegne upao je u pljusak neprijateljskih strela; vitabundus castra hostium –izbegavajući neprijateljske logore vītālĭ/a,-um, n. (pl.) – vitalni organi vītāl/is,-e, a. – 1) životan, živodajan aura vitalis – živodajni vazduh; vitalis vis caloris –životna snaga toplote; vitalis spiritus – živodajni duh; 2) snažan, vitalan salvus et vitalis –živ i zdrav; 3) puer vitalis – živahan/vitalan dečak; 4) vita vitalis – pun život vītālĭter, adv. – živahno, životno, vitalno vĭtell/us,-i, m. (dem. od vitulus) – 1) tele; 2) žumanjak, žumance jajeta
vĭtĕ/us,-a,-um, a. (vitis) – lozov, od loze pocula vitea – vino vĭtĭātĭ/o,-ōnis, f. – skrnavljenje, obesvećenje vĭtĭāt/or,-ōris, m. – skrvavitelj vĭtĭcŭl/a,-ae, f. (dem. od vitis) – lozica vĭtĭgēn/us,-a,-um, a. – lozov vĭtĭ/o,-avi, etc., v. I (vitium) – 1) uništiti, upropastiti vitiavit oculos – izgubio je oči;vitiavit virginem – oskrnavio je devicu; 2) falsifikovati vitiavit senatusconsultum – falsifikovao je dekret senata; 3) vitiat diem – falsifikuje znamenja bogova vĭtĭōse, adv. (vitiosus) – 1) loše membrum tumidum v. se habet – otekli ud loše se oseć [boli]; 2) izopačeno, progrešno bona leges vitiose tulit – dobre zakone pogrešno/loše/izopačeno primenjuje vĭtĭōsĭt/as,-atis, f. – izopačenost, pogrešnost, mmanjkavost v. est nomen omnium vitiorum – izopačenost je ime svih zala vĭtĭōs/us,-a,-um, a. – (vitium) – zao v. lex – 1) zao zakon; 2) loš vitiosum exemplum – loš primer; 3) izopačen, opak, zloćudan vitiosisimus orator – krajnje opak govornik; vitiosa vita – izopačen život; v. consul/dictator/collega – zao konzul/diktator/kolega vīt/is,-is, f. – 1) vinova loza vitis alba – bela loza; 2) komandandantov štap; centurionov štap vĭtĭsāt/or,-ōris, m. – sadilac loze vĭtĭ/um,-ĭi, n. – 1) mana, manjkavost, nedostatak, oštećenje v. corporis – telesna mana;vitiis nemo sine nascitur – niko se ne rađa bez mane; vitia tempestatis – šteta od oluje; 2) moralna mana, greh v. contrarium est omni virtuti – greh je suprotan svakoj vrlini; aetas auget hominibus vitium ventris et gutturis – s godinama raste proždrljivost; nec vitia nostra nec remedia pati possumus – ne možemo da podnesemo ni naše mane ni lek protiv njih; 3) vitia – razvrat, blud; 4) greška meum est vitium – ja sam pogrešio; 5) vitio fortunae decoxit – uništila ga je zla sreća; atulit vitium pudicitiae eius – ukaljao je njenu čast; 6) nepovoljno znamenje; pogrešno tumačenje znamenja; vitio – greškom, suprotno znamenju consules vitio creati – na pogrešan način proglašeni konzuli; tabernaculum vitio ceperat – greškom je zauzeo šator [pogrešan šator]; vitio navigo – plovim u nevreme vīt/o,-avi, etc., v. I – 1) izbeći, izbegavati vitat tela/praelium/suspitiones – izbegava strele/bitku/ sumnje; vito huic verbo [dat.] – izbegavam ovu reč; vitavit mortem fugâ – izbegao je smrt bekstvom; 2) biti nezadovoljan v. tangere scripta – mrzi me da pišem; v. me ipsum – nezadovoljan sam sam sobom vīt/or,-ōris, m. > vietor – bačvar, korpar
vĭtrārĭ/us,-ĭi, m. – duvač stakla, flašar vĭtrĕ/us,-a,-um, a. 1) staklen vas vitreum – staklena vaza; 2) providan unda vitrea – prozirna voda vĭtrĭc/us,-i, m. – očuh vĭtr/um,-i, n. – 1) staklo; 2) biljka koja daje plavu boju omnes se Britanni vitro inficiunt –svi su Britanci obojeni u plavo Vĭtrūvĭ/us,-ĭi, m. – rimska pleme; najpoznatiji pisac knjige o građevinarstvu M.V.Pollio,živeo u vreme Avgusta vitt/a,-ae, f. – 1) poveska za glavu koju su nosile ugledne devojke i dame; 2) sveštenička poveska; poveska kojom je ukrašavana glava žrtvene životinje vittāt/us,-a,-um, a. – sa poveskom oko glave vacca vittata – žrtvena junica sa poveskom; capelli vittati – sa poveskom oko kose vĭtŭl/a,-ae, f. (vitulus) – junica vĭtŭlīn/a,-ae, f. – teleće meso, teletina vĭtŭlīn/us,-a,-um, a. (vitulus) – teleći, juneći vĭtŭl/or,-ari, v. dep. I – prineti žrtvu vĭtŭl/us,-i, m. – muško tele; mladunče drugih životinja v. equi – ždrebe vĭtŭpĕrābĭl/is,-e, a. (vitupero) – čemu se može prigovoriti, manjkav, pogrešan, neutemeljen vĭtŭpĕrātĭ/o,-ōnis, f. – kleveta, ogovaranje in vituperationem cado – postao sam predmet ogovaranja; vituperationem subeo – navukao sam na sebe glasine vĭtŭpĕrāt/or,-ōris, m. – klevetnik, mutež refuto invidos vituperationes – odbacujem gnusne klevete vĭtŭpĕr/o,-avi, etc., v. I – ogovarati, klevetati vīvācĭt/as,-ātis, f. – krepkost vīvārĭ/um,-ĭi, n. – janjilo, mesto gde se životinje kote/rađaju vīv/ax,-ācis, a. – 1) dugovečan; 2) dugotrajan; 3) krepak vīvesco,vixi,-ĕre, v. III (vivo) – oživeti; okrepiti se, postati krepak vīvĭd/us,-a,-um, a. – 1) živ, koji pokazuje znake života; 2) krepak, čvrst, snažan, vatren vīvo,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) živeti, biti živ vivere militare est – živeti je boriti se; vivas ut possis, quando nequis, ut velis – živi kako možeš, ako ne možeš kako bi hteo; v. ad summam senectutem – živim do duboke starosti; satis diu vixisti patriae – dovoljno dugo si živeo za otadžbinu; vixit ad extremam aetatem – živeo je do krajnje granice; vivo de lucro – živim od dobiti [dugujem nečem drugom zahvalnost što sam živ]; vivere tota vita discendum est – čovek mora da uči živeti dok je živ; vivitur parvo bene – u oskudici se dobro živi; 2) ita vivam – života mi; ne vivam, si scio – crkao ja,
ako znam [ne znam, kunem se]; 3) uživati vivamus et amamus – živimo i volimo se; vivete! – živeli!; 4) vulnus vivit – živa rana; ignis vivit – vatra gori; scripta eius vivunt – njegove knjige žive; 5) vivo piscibus/ovis/carne – hranim se ribom/bravetinom/ mesom; vivo rapto/alienâ misericordiâ – živim od pljačke/tuđe milosti; 6) vivo honeste/bene/beate/ sapienter/ parce/magnifice – živim pošteno/dobro/blaženo/mudro/štedljivo/kraljevski; 7) vivo in literis – bavim se knjigom; vivo in horam/diem – živim dan za dan; vixit miserrimus –bedno je živeo; 8) boraviti; vivit in Thracia/agris – živi u Trakiji/na selu; 9) družiti se vivit cum eo familiariter – živi s njim porodično; vivit coniugate – živi u braku; vivere secum –živi sam; 10) vivat! – živeo!; vive, vale! – da si živ i zdrav; vīv/um,-i, n. – 1) živo/osetljivo meso; 2) glavnica/kapital detraho de vivo – uzimam iz glavnice vīv/us,-a,-um, a. (vivo) – 1)živ; vivum eum cepit – uhvatio ga je živog; patrem et filium vivos combussit – oca i sina je žive spalio; vivus filio regnum tradidit – za života je sinu predao vlast; 2) caespes vivus – zelen travnjak/oltar; vox viva – živa/usmena reč; v. calor – živa vatra; lucerna viva – goruća uljanica; perfundor vivo flumine – kropim živom/tekućom vodom vix, adv. – 1) jedva, teško, s mukom v. teneor – jedva se držim; affirmare v. possumus –jedva da možemo potvrditi; iter difficile, v. qua singuli carri ducerentur – tesan put, jedva jednoprežna kola prolaze; 2) tek, čim v. agmen processerat, quum Galli flumen transire non dubitant – čim su trupe prešle, Gali nisu oklevali da pređu reku vixdum, adv. – tek/samo što, čim v. epistolam legeram, quum ille venit – teko/samo što sam pročitao pismo, on stiže vŏcābŭl/um,-i, n. – 1) naziv, ime, reč rebus impono vocabula – stvarima dajem nazive;res proprium vocabulum non habet – stvar nema lično ime; utor vocabulis nobis incognitis – služim se nama nepoznatim rečima; 2) (gram.) imenica vŏcāl/is¹,-e, a. – 1) glasan, koji ima sposobnost govora; 2) glasan, raspevan, koji se čujenympha v. – raspevana nimfa; Orpheus v. – raspevani Orfej; v. sonus – glasna buka vŏcāl/is²,-is, f. – samoglasnik, vokal vŏcālĭt/as,-atis, f. – skladan/prijatan zvuk, sazvučje, harmonija vŏcām/en,-ĭnis, n. (voco) – naziv, imenovanje vŏcātĭ/o,-ōnis, f. (voco) – poziv, ponuda, nuđenje vŏcāt/or,-ōris, m. – pozivač, onaj koji poziva/nudi vŏcāt/us,-us, m. – poziv, zov venio vocatu eius – dolazim na njegov poziv; hasta frustrata vocatus meos – strela zaustavljena mojim zazivanjem
vōcĭfĕrātĭ/o,-ōnis, f. (vociferor) – povišenje glasa/tona; zazivanje, zov, krikvociferatione utor in iudiciis – slušim se vikom u sudu; v. muliebris/vrisak – zapevka žene vōcĭfĕr/or,-ari, v. dep. I (vox+fero – 1) povisiti glas/ton; 2) vikati, vrištati pauca in senatu vociferantur – malo ko u senatu viče; Decius vociferatur, quam in fuga spem haberent – D. povika kakva je nada u bekstvu; 3) aeravociferantur – metali zveče; 4) res ipsa per se vociferatur – to govori samo za sebe vŏcĭt/o,-avi, etc., v. I (intens. od voco) – često zivati/zazivati vŏc/o,-avi, etc., v. I (vox) – 1)zvati nutu vocibusque hostes vocare coeperunt – znacima i glasom stadoše izazivati neprijatelja; 2) pozvati vocavi eum ad me – pozvao sam ga sebi; 3) sazvati, okupiti vocavit magnam multitudinem hominum ex provincia – sazvao je mnoštvo ljudi iz provincije; 4) tužiti, podneti tužbu sudu vocat eium in ius/iudicium – tuži ga sudu; 5) pozvati u goste voco te domum/in coenam/ad prandium – pozivam te kući/na večeru/na ručak; 6) voco divos in vota zazivam bogove da prime moj zavet; 7) izazivati, dražiti vocat me ad bellum gerendum – izaziva me u rat; 8) kuditi, sumničiti vocas eum in crimen/in suspicionem – sumnjičiš ga za zločin/bacaš sumnju na njega; 9) v. eum ad calculos – sređujem račune s njim; 10) v. Iovem/deos auxilio – molim se Jupiteru/bogovima za pomoć; 11) nazvati, dati ime vocavit oppidum Genabum/eum sapientem – nazvao je grad Genabom/ njega pametnim; alii alios timidos vocant – jedni druge nazivaju strašivcima vŏcŭl/a,-ae, f. (dem. od vox) – slab/tanak glas; glasić vŏlātĭc/us,-a,-um, a. (volo¹) – leteći hoomines volatici – leteći ljudi vŏlātĭl/is,-e, a. (volo¹) – 1) krilat bestia v. – krilata zver; 2) hitar, okretan ferrum volatile – hitri mač; 3) prolazan, nestalan vŏlāt/us,--us, m. – let, letenje vŏlen/s,-tis, a. (particip od volo²) – 1) voljan, koji rado nešto čini; 2) naklonjen, sklon diis volentibus magni estis – veliki ste milošću bogova; divus volens propitius adsit – da božija milost/ pomoć bude [s tobom]; volenti non fit iniuria – nepravda se ne čini protiv istomišljenika vŏlĭt/o,-avi, etc., v. I (intens. od volo¹) – 1)obletati, poletati sad u jednom sad u drugom pravcuatomorum vis infinita volitat – bekonačna moć atoma stalno menja pravac; vis latrocinii totâ urbe volitat – razbojničke bande se šire po čitavom gradu; animi nostri volitare cupiunt – naše duše čeznu za visinama; 2) trčkarati, šepuriti se, razmetati sehomo volitans gloriae cupiditate – čovek koji se, željan slave, šepuri
vŏl/o¹,-avi, etc., v. I – 1) leteti avis volat – ptica leti; tela utrimque volant – koplja lete u oba pravca; verbum volat – reč leti; 2) juriti v. carru – jurim kočijom vŏl/o², vŏlŭi, velle, v. def. irr. – 1) želeti idem Stoicus esse voluit – želeo je da bude jednak sa stoicima; vellem equidem vobis placere – želeo sam zaista da vas obradujem;illum secum omni tempore volebat esse – hteo je da on uvek bude s njim; quid fieri velit, edicit – rekao je šta želi da radi; 2) domesticâ curâ te levatum volo – želim da te oslobodim domaćih briga; 3) faciam, quid vultis – uradiću to što želiš; volo, ut mihi respondeas – želim da mi odgovoriš; quam vellem te ad Stoicos inclinavisses – kako želim [daj bože, kamo sreće] da se ti stoicima nakloniš!; velit nolit, scire difficile est – nije lako znati da li on to želi ili ne želi; seu velint seu nolint – ili žele ili ne žele; ut volumus – kao što mi želimo; volo in Graeciam sis – želim da si/budeš u Grčkoj; 4) sultis = si vultis – ako hoćete/želite; adeste, sultis – dođite ako hoćete; 5) mihi vulenti toga est – toga je po mom ukusu; 6) volo eum – potreban mi je/želim da se vidim s njim; volo te paucis – želim da ti nešto reknem/da te nešto pitam; 7) v. ei bene/male – želim mu dobro/zlo; aliquod sibi velle – želeti nešto za sebe; quid tibi vis? – šta želiš za sebe?; quid illae sibi statae volunt? – šta ovi kipovi treba da znače?; vad sibi vellet – šta je to on hteo?; 8) hteti, dolučiti, odrediti velitis, iubeatis – ako hoćete, izvolite; vult deum esse sine corpore – hoću da bog bude bez tela vŏlōn/es,-um, m. (volo²) – dobrovoljci Volsc/i,-ōrum, m. (pl.) – narod u Lacijumu volcell/a,-ae, f. (vulscella) – mala klešta Voltumn/a,ae, f. – boginja saveza etrurskih zemalja vŏlūbĭl/is,-e, a. (volvo) – 1) kružni, obrtni, kotrljajući coelum volubile – pokretna nebeska tela; amnis v. – kotrljajuća reka; 2) nestalan, nepostojan vide, quam sit vaga volubilisque fortuna – gledaj kako je sreća neizvesna i nepostojana; 3) [govor] brz, žustarv. vis orationis – žustar dar govora; v. oratio/orator – žustar govor/nik vŏlūbĭlĭt/as,-ātis, f. – 1) sposobnost kruženja/obrtanja/kotrljanja; 2) oblina v. mundi – oblina sveta; v. capitis – okruglina glave; 3) nepostojanost, promenljivost, varljivost v. fortunae – varljivost sreće; 4) pokretljivost, brzina v. linguae – pokretljivost/brzorekost jezika vŏlūbĭlĭter, adv. – tečno, brzo, spretno vŏlūc/er,-ris,-re (volo¹) – 1) krilat volucres bestiae – ptice; v. anguis – zmaj [krilata zmija]; 2) hitar, brz v. motus astrorum – brzo kretanje zvezda; amnis v. – brza reka; 3) žustar volucre genus dicendi – odrešit način govora; nihil est tam volucre quam maledictum – nema ništa žustrije od ukora; v. somnus – brz san; 4) leteći fortuta/spes volucris – leteća sreća/nada
vŏlūcr/is,-is, comm. – ptica; krilati insekt vŏlūm/en,-ĭnis, n. – 1) okretanje, obrtanje, kruženje v. sidorum – kruženje zvezda; 2) obrtaj, krug anguis sinuat volumine terga – zmija se izvi praveći kolut natrag; v. fumi – koluti dima; 3) svitak pergamenta/papira, knjiga, spis conficio volumina – završavam spise; legi totum v. tuis oraculis – pročitao sam celu knjigu tvojih proročanstava;magnitudo voluminis prohibet plura persequi – obim knjige ne dozvoljava dalje praćenje; 4) sveska, tom, deo vōluntārĭ/us¹,-a,-um, a. (voluntas) – 1) dobrovoljan milites v. – dobrovoljac; senator v. – senator koji je sam sebe imenovao; 2) mors voluntaria – samoubijstvo vōluntārĭ/us²,-ĭi, m. – dobrovoljac ex Etriria voluntarios traxere – voditi dobrovoljce iz Etrurije vŏlunt/as,-ātis, f. (volo²) – 1) volja ad voluntatem eius me conformo – pokoravam se njegovoj volji; ex/de voluntate – po volji, od volje; ; hac mentem et voluntatem suscepi –ovo sam prihvatio umom i voljom; 2) želja ad voluntatem – po želji; tua voluntas est, ut simul simus – tvoja je želja da se sastanemo; voluntate meâ/ tuâ/suâ – po mojoj/tvojoj/svojoj/njegovoj želji/ rado; nonnulli suâ voluntate apud eum remanserunt –[ništa manje] i po njegovoj su želji ostali kod njega; non vi, sed suorum voluntate dominationem obtinuit – stekao je dominaciju ne silom već po njihovoj želji; 3) moć haec non sunt in nostra voluntate – to nije u našoj moći; 4) namera a qua voluntate deterritus – od koje je namere odvraćen/zastrašen; 5) raspoloženje celavit, qua voluntate esset in regem – krio je kakvo je kraljevo raspoloženje; 6) povoljno raspoloženje, naklonost mutua v. – uzajamna naklonost; cognoverat fratris summam in se voluntatem – znao je da mu je brat sasvim naklonjen; centum iugera, quae vestram voluntatem indicent – sto rala [zemlje] koja ste vašom dobrom voljom objavili; 7) mišljenje in alia voluntate sum – u volji sam drugima/imaju dobro mišljene o meni; 8) testament; 9) značenje v. nominis – značenje naziva vŏlŭpe (vŏlup), adv. (volo²) – drago, prijatno v. est mihi – to mi je prijatno/drago vŏluptābĭl/is,-e, a. (voluptas) – prijatan vŏluptārĭ/i,-ōrum, m. (pl.) – hedonisti, filozofi koji misle da je čulno uživanje vrhunac dobra vŏluptārĭ/us,-a,-um, a. – 1) koji se odnosi na uživanje, prijatan, ugodan, ukusan, bludansessiones voluptariae – prijatne sedeljke; disputatio voluptaria – ugodan razgovor; 2) koji je odan uživanju, strastan, sladostrastan, ostrašćen vŏlupt/as,-ātis, f. (volup) – 1)plotsko i duševno uživanje, zadovoljstvo, radost, veselje, strast v. est omne id, quo gaudamus – uživanje je sve što nam je prijatno; fabulas cum voluptate lego – čitam priče sa zadovoljstvom; sum in voluptate – uživam; voluptatem
summum bonum statuit Epicurus – Epikur je označio uživanje kao najviše dobro;voluptates corporis – telesna uživanja; v. tacita metus est magis quam gaudium – tajno uživanje je više strah nego zadovoljstvo; 2) nova/perpetua v. – novo/trajno zadovoljstvo;v. capio /accipio/percipio/capto/habeo – imam/hvatam/osećam/primam zadovoljstvo; 3) mea voluptas! – radosti moja; 4) voluptates – veselje; 5) zabava, pozorišne predstave koje su caravi priređivali za narod vŏluptĭōs/us,-a,-um, a. – zabavan, prijatan, ukusan vŏlutābr/um,-i, n. – kaljuga u kojoj se svinje meljaju vŏlutābund/us,-a,-um, a. – koji se melja/valja u blatu vŏlutātĭ/o,-ōnis, f. – 1) valjanje/meljanje u blatu; 2) v. animi – duševni nemir vŏlūt/o,-avi, etc., v. I – 1) valjati v. amphoras per terra – valjam amfore po zemlji; 2) v. me/ volutor – valjam se, kotrljam se verres in luto volutatus – nerast koji se u blatu valja; 3) volutor in omni dedecore – valjam se u svakoj sramoti; 4) ispustiti zvuk, glas, vikati/zvečati/grmeti v. vocem per atria – vičem kroz predvorje; 5) razmatrati, premišljati v. condiciones cum amicis – razmišljam o odnosima sa prijateljima; 6) baviti se, zaposliti v. animum saepe iis tacitis cogitationibus – često mi te misli obuzimaju dušu;volutatus in veteribus scriptoribus – upućen/posvećen u stare knjige volvo, volvi, vŏlūtum,-ĕre, v. III – 1) kotrljati v. saxa – kotrljam kamenje; 2) valjatiflumen volvit lapides – reka valja kamenje/oblutke; flumen volvit pecus et domus – reka nosi stoku i kuće; 3) kolutati volvit oculos huc et illuc – kolutao je očima na sve strane; 3)volvunt orbem – ograđuju se/prave bedem oko sebe; 4) volvor – kružiti sol circum terram volvitur – sunce kruži oko zemlje; cylindus volvitur – cilinder se vrti/okreće;stellarum cursus volvuntur – zvezde imaju kružnu putanju; lacrimae per ora volvuntur –suze se kotrljaju niz obraze; volvuntur undis – talasi ih bacaju; volvor ante pedes eius –bacam se pred njene noge; annus volvitur – godina/vreme teče/protiče; 5) v. errorem –idem u cik-cak; 6) equus volvit ignem sub roribus – plamen liže iz konjskih nozdrva; 7) v. libros Catonis – listam/čitam Katonove knjige; volvo verba – govorim tečno, bez zastoja; 8) razmatrati; 9) baviti se v. bellum in animo – bavim se/misli su mi zauzete ratom; 10) presti Parcae volvunt sic – tako Suđaje predu/sude; 11) volventibus mensibus – u toku tih meseci; volventis annis – tokom godine vōm/er,-ĕris, m. (vom/is,-ĕris) – raonik perstrinxit portam vomere – probio je kapiju ralom vŏmĭc/a,-ae, f. – gnojanica, bubuljica ispunjena gnojem gladio vomicam eius aperuit –bodežom je probio gnojnu bubuljicu/čir vŏmĭc/us,-a,-um, a. – gnojan, zagnojen, gnojav; odvratan, gadan, gnusan
vŏmĭtĭ/o,-ōnis, f. – povraćanje, bljuvanje canes vomitatione alvos curant – psi povraćanjem leče stomak vŏmĭt/o,-avi, etc., v. I – povraćati, bljuvati vŏmĭt/or,-ōris, m. – bljuvač, čovek koji često povraća vŏmĭt/us,-us, m. – povraćanje, bljuvanje vŏm/o,-ŭi,-ĭtum,-ĕre, v. III – bljuvati vŏrāgĭnōs/us,-a,-um, a. (vorago) – džombast, pun jama/provalija vŏrāg/o,-ĭnis, f. (voro) – 1) provalija, jama, ambis; 2) kovitlac, vir vŏr/ax,-ācis, a. – proždrljiv, oblaporan Charibdis/ignis v. – proždrljiva Haribda/vatra vŏr/o,-avi, etc., v. I – žderati, gutati oblaporno v. literas – oblaporno čitam vorso > verso vortex > vertex vorto > verto vōtīv/us,-a,-um, a. (votum) – zavetni iuvenca votiva – zavetna junica; ludi votivi – zavetne/ obredne igre; legatio votiva – zaveštana ostavština vōt/um,-i, n. (voveo) – 1) zavet/obećanje bogu voto obligor – zavetujem se/obavezujem se zavetom; voti religione obstrictus sum – obavezao sam se verskim zavetom; vota concipio/facio – zavetujem se; votum debeo ei – dugujem mu/obećao sam platiti; voti damnatus sum – zavetom sam se obavezao [da ću ispuniti obećanje]; 2) zavetovano/obećano, žrtva incendo aras votis – kadim oltar žrtvom; 3) želja, zanos hoc erat in votis – to mi je bila želja; me compotem voti facere potestis – mogao si mi ispiniti želju vŏvĕo, vōvi, vōtum,-ēre, v. II – 1)obećati, zavetovati se, zareći se imperatores pro salute patriae sua capita voverunt – vojskovođe zavetuju svoje glave za spas otadžbine; 2) vovet votum pro eo – zaklinje se za njega; 3) žrtvovati/se v. me pro republica – žrtvujem se za republiku; 4) želeti/želeti zlo vox, vōcis, f. – 1) glas vox dulcis/canora/plena/flebilis/altior – prijatan/melodičan/snažan/tužan/ visok glas; vocis conformatio et varietas – oblik i raznovrsnost glasa; cano inclinatâ et ululanti voce – pevamprigušenim i zavijajućim glasom; magna voce inclamat eum – ukorio ga je glasno vičući; vox praeconis audita est in foro – čuje se glas aukcionara na trgu; voce et manibus significo – glasom i rukama dajem znak; v. clamantis in deserto – glas vapijućeg u pustinji; v. populi, v. dei – glas naroda je glas božiji; 2) zvuk, ton, pisak buccina litora voce replet – zvuk trube obala uvraća; nullam vocem emissit – nije ni pisnuo; 3) nemo vocem pro me mittit – niko nije reč rekao za mene; 4) izgovor rustica vox – seljački izgovor; 5) govor, izraz, jezik latina voce loquor –govorim latinski; non intelligit, quid sonet haec vox voluptatis
– nije razumeo šta rečvoluptas znači; magnifica vox et magno viro digna – sjajan govor dostojan velikog čoveka;leges legum voce proponam – jezikom zakona predlažem zakone; haec est una omnium vox – svi to jednim glasom kažu; unâ voce – jednoglasno; consulum voci ac imperio non obedio – ne pokoravam se konzulovim naredbama; nullam vocem exprimere possum – ni reči ne mogu da izvučem iz njega; contumeliosis vocibus prosequor eum – napao sam ga pogrdnim rečima; vocibus alienis – tuđim rečima; his vocibus utor – služim se tim rečima;deripio lunam vocibus – psovkama skrnavim mesec Vulcān/us,-i, m. (Volcan/us,-i, m.) – Jupiterov i Junonin sin; Venerin muž; bog vatre, posredstvom kiklopa kovao oružje (V. je latinska verzija Hefesta) vulgār/is,-e, a. (vulgus) – opšti, zajednički, svakodnevan, opšte poznat, prost, prostačkiopinio v. – prostačko mišljenje; vulgare genus dicendi – prostački način govora; v. liberalitas – slobodno/ bezobzirno ponašanje prema svima; anteponatur rara vulgaribus –prosipa dragocenosti pred prostake vulgārĭter, adv. – 1) na običan način, prosto; 2) prostački, vulgarno scribo v. – pišem prosto vulgāt/or,-ōris, m. – raznosač, sejač vesti, popularizator; «radio mileva», vulgāt/us,-a,-um, a. (particip od vulgo) – 1) zajednički, opšti, pristupačan navis vulgata – zajednički brod; vulgati sensus – čula; 2) običan, prost/ački vulgĭvăg/us,-a,-um, – nevezan, skitački, skitnički, lutalački vulg/o¹,-avi, etc. v. I (vulgus) – 1)širiti [vesti] među narod/svetinu vulgatur rumor – širi glasine; vulgari facinus per omnes velim – želim da svi znaju za taj zločin; alia vulgata miracula erant – svi su pričali o tim čudima; 2) učiniti pristupačnim za sve consulatus vulgatur – konzulat pristupačan za sve; rem non vulgabat – nije hteo da to svima bude dostupno; vulgatur cum infimis imperium – čini komandovanje pristupačnim i za najneznatnije; 2) vehicula vulgata usu – služeći se opštim sredstvima; 3) učiniti poznatim za sve, obznaniti; vulgo², adv. (vulgus) – 1) uopšte, bez razlike ad parnadium v. vocati sunt – pozvani su na ručak svi bez razlike; v. homines impune occidebantur – ubijaju sve ljude bez razlike; 2) obično id v. evenire solet – to se obično dešava; 3) javno, pred očima sveta, belodano v. ostendo ac profero praedam – javno iznosim i pokazujem plen vulg/us,-i, n. – 1) gomila, svetina, puk sapientis iudicium a iudicio vulgi discrepat – sud mudraca ne podudara se sa sudom gomile; inscientia levitasque vulgi – neznanje i plitkoća gomile; 2) javnost edo lbrum in vulgus – izajem knjigu u javnost; in vulgus/in vulgum –uopšte, generalno haec non in vulgus probantur – to neće dobiti podršku javnosti; 3) ljudstvo v. militum – vojska; v. servorum – raspoloživi robovi
vulnĕrātĭ/o,-ōnis, f. (vulnero) – ranjavanje, zadobijanje rana vise sine vulneratione – nasilje bez nanošenja rana; maior haec est vitae/famae/salutis suae vulneratio – to je bezobziran napad na njegov život/ugled/zdravlje vulnĕr/o,-avi, etc., v. I – 1) raniti vulneravit eum ferro – ranio ga je mačem; vulnerant omnes, ultima necat – [svaki čas] ranjava, poslenji ubija; 2) oštetiti naves vulneratae – oštećeni brodovi; 3) uvrediti verbis vulneror – napadnut sam rečima; vulneravit me voce – uvredio me rečima vulnĭfĭc/us,-a,-um, a. – opasan, sposoban da nanese povredu vuln/us,-ĕris, n. – 1) rana, povredacuro v. – lečim ranu; ex vulnero recreor – oporavljam se od rane; vulnera missilium – rane od strela/polja; confectus vulneribus – smrtno ranjen; v. mortiferum – smrtonosna rana; v. ei facio/inflingo – nanosim mu ranu; ex vulnero morior/pereo – umirem/ginem od rane; 2) udes, nesreća, šteta fortunae gravissimo vulnere percussus – teško oštećen hirom sudbine; 3) optužba vulnera nova facio – iznosim nove optužbe; medeor vulneribus meis – izmirujem dugove; 4) ubod, udarac, strela dirigo vulnera – usmeravam strele vulpēcŭl/a,-ae, f. (dem. od vulpes) – lukavalija vulp/es,is, f.(volp/es,-is, f.) – lisica cauta v. – lukava lisica vulpīn/us,-a,-um, a. – lisičiji catuli vulpini – lisčad, mladi lisice vuls/us,-a,-um, a. (particip od vello) – bebrad, ćelav; slab vultĭcŭl/us,-a,-um, a. (dem. od vultus) – trenutan vultŭōs/us,-a,-um, a. – koji namiguje, pravi grimase, izveštačen vult/ur,-ŭris, m. – 1) orao; 2) grabljivac vultŭrĭ/us,-ĭi, m. – 1) orao; 2) grabljivac; 3) nepovoljno bacanje kocke vulturn/us,-i, m. – jugoistočni vetar vult/us,-us, m. (volt/us,-us, m.) – 1) lice; 2) izraz lica v. tristis/severus/gravis – tužno/strogo/ ozbiljno lice; e vultu ephori insidias sibi fieri intellexit – po izrazu lica sudije shvatio je da mu je nameštena zamka; constantia vocis atque vultûs – postojanost glasa i izraza lica; terret pueros vultu – straši dečake izrazom lica; 3) demisit vultus – obori pogled; tollo ad sidera v. – dižem pogled do zvezda; 4) izgled, oblik unus erat toto naturae vultus in orbe – sva priroda je imala jedan izled vulv/a,ae, f. – materica Share this:
Twitter
Facebook
Kommentera
Sök
Arkiv
december 2012 november 2012
Meta
Registrera Logga in
djela Twenty Ten-temat. Skapa en gratis webbplats eller blogg på WordPress.com.
Följ
Följ “djela” Få meddelanden om nya inlägg via e-post. Skapa konto
Skapa en webbplats med WordPress.com
djela Izabrana djela Milosava Popadica
Hoppa till innehåll
Latinskosrpski, P
P P, p – petnaesto slovo latinske abecede; skraćenice P. – Publius; P.C. – Patres conscripti– najstariji patriciji Rima, senatori; P.M. – Pontifex maximus – vrhovni sveštenik/ crkveni poglavar; P.R. – populus romanus – rimski narod, Rimljani pābŭlātĭo,-ōnis, f.(pabulor) – 1)ispaša; paša; pašnjak; 2) (mil.) snabdevanje stočnom hranom; prohibeo hostem pabulationibus – zabranjujem snabevanje stočnom hranom neprijatelja; intercludor/premor pabulatione – prekidam/sprečavam snabdevanje stočnom hranom pābŭlāt/or,-ōris, m. – snabdevač stočnom hranom pābŭl/or,-ari, v. dep. I – snabdevam/snabdevati stočnom hranom pābŭl/um,-i, n. – 1)pića, seno, stočna hrana ovis carpit pabula – ovca pase; pabulum comparo – nabavljam seno; 2) hrana p. doctrinae/morbi – hrana nauke/bolesti pācāl/is,-e, a. (pax) – mirovni olea pacalis – maslinova grančica mira pācāt/or,-ōris, m. (paco) – mirotvorac pācāt/um,-i, n. – miran predeo; mirna oblast ex pacatis praedas ago – iz mirnih oblasti uzimam plen; vagi milites in pacato errant – razuzdani vojnici lutaju po mirnim predelima pācāt/us,-a,-um, a. (particip od paco) – miran, miroljubiv provincia pacatissima – veoma mirna/miroljubiva provincija; civitas pacata – mirna država pācĭfĭcātĭ/o,-ōnis, f. (pacifico) – zaključivanje mirovnog sporazuma me in pacificationem interpono – uključujem se u mirovne pregovore pācĭfĭcāt/or,-ōris, m. – posrednik u mirovnim pregovorima; mirotvorac pācĭfĭcātōrĭ/us,-a,-um, a. – mirovni, pregovarački
pācĭfĭc/us,-a,-um, a. mirovni, pregovarački persona pacifica – pregovarač, posrednik păcĭ/o,-ĕre, v. III > păciscor pācisc/or, pactus sum,-i, v. dep. III – 1) sklapam/sklopiti sporazum/mirovni ugovor; sklopiti mir pactus sum cum eo – sporazumeo sam se s njim [sklopio sam s njim sporazum]; stipendium dare Romanis pactus est – dogovoreno je da se porez daje Rimu; 2) goditi se, cenjkati se, dogovarati p. pretium – dogovaram/utvrđujem cenu; 3) obećatiTurno Lavinia pacta fuerat – Lavinija je bila obećana Turnu; pretium pro carmine pactum erat – cena za pesmu je bila utvrđena; 4) veriti se pacitur puellam – verio se s devojkom; 5) indutiae pactae erant – primirje je bilo dogovoreno/zaključeno; 6) žrtvovatipaciscor vitam pro laude – žrtvujem život za slavu pāc/o,-avi, etc., v. I – 1) umirujem/umiriti; 2) potčiniti, pokoriti pacavit omnem Galliam – pokorio je celu Galiju; 3) učiniti plodnim pacat silvas vomere – ralom gari šume pactĭ/o,-ōnis, f. (paciscor) – 1) sporazum, dogovor, ugovor facio pactionem de illa re/cum eo – sklapam ugovor o toj tvari/s njim; summâ fide in pactione mansit – celina vere je ugovorom sačuvana; facio pactionem nuptialem – sklapam bračni sporazum; 2) p. verborum – utvrđena formula; 3) talibus pactionibus pacem facio – pod tim/takvim uslovima sklapam mir; ago de pactionibus – postupam po ugovoru; per pactione arma trado – po ugovoru isporučujem oružje; 4) tajni/verolomni sporazum suspitio pactionis –sumnjam u prevaru pact/a,-ae, f. (particip od paciscor) – verenica pact/or,-ōris, m. (paciscor) – posrednik, pregovarač pact/um,-i, n. – sporazum, dogovor, pakt pactum est quod inter aliquos convenit – pakt je ono što se među zainteresovanim stranama dogovori; p. turpe – sramotni pakt; p. servo – ponašam se prema dogovoru; pacta sunt servanda – dogovor/sporazum se poštuje;maneo in pacto (pacto sto) – ostajem pri dogovoru/paktu; ex pacto postulo – prema ugovoru zahtevam; pacta sunt servanda – ugovor treba da se poštuje; hoc pacto – po ovom dogovoru; nullo pacto – bez dogovora; nescio quo pacto – ne znam na koji način pact/us,-a,-um, a. (particip od pango) – dogovoren, ugovoren, zaključen ea de me pacta sunt – to je za mene zaključeno/dogovoreno Păd/us,-i, m. – reka Po Pae/an,-ānis, m. (Παιάν) – 1)lekar bogova; atribut Apolona; 2) svečana pesma [naročito u slavu Apolona] paedăgōgī/um,-īi, n. (παιδαγωγεĩον) – škola u kojoj su mladi robovi sticali obrazovanje za finije poslove
paedăgōg/us,-i, m. (παιδαγωγός) – 1)rob koji je pratio đake (decu patricija) do škole i natrag; 2) šef kuhinje; 3) pedagog paed/or,-ōris, m. – gnus, prljavština, nečist paegnĭārĭ/us,-a,-um, a. – zabavni, igrački gladiatores paegniarii – gladijatori koji su zabavljali publiku igrajući se mačevima paene, adv. (pēne) – gotovo, skoro, zamalo paene in conspectu exercitûs – gotovo pred svom vojskom; paene ad perniciem eius utor opibus meis – koristim svoje snage gotovo do njegovog uništenja; ibi paene valentem videram filiam – tu sam video gotovo krepku kćer;omnis paene – govoto sve; paene non abiisti – zamalo nisi umro; paene interiit – zamalo (samo što) nije umro paeninsul/a,-ae, f. (paene+insula) – poluostrvo paenĭt/et, > poenitet paenŭl/a,-ae, f. – plašt, ogrtač, kabanica scindo ei paenulam – poderem mu kabanicu [privolim gosta da ostane duže] paenŭlāt/us,-a,-um, a. – za/ogrnut, pod kabanicom, u kabanici paenultĭm/a,-ae, f. (=penultima syllaba) – pretposlednji [slog] paenultĭm/us,-a,-um, a. (paene+ultimus) – pretposlednji pae/on,-ōnis, m. (παιών) – metrička stopa od tri kratka i jednog dugog sloga ( ˇ ˇ ˇ ˉ ) Paeŏn/es,-um, m. (pl.) (Παίονες) – narod u Makedoniji paeŏnĭ/us,-a,-um, a. (Paean) – peanski, Apolonov, apolonovski paetŭl/us,-a,-um, a. – [namerno] razrok, od ljubavi razrok, zabezeknut Venus paetula –[od ljubavi] obnevidela/zaslepljena Venera pāgān/us¹,-a,-um, a. (pagus) – seoski, provincijski pāgān/us²,-i, m. – 1) seljak, gorštak, brđanin pagani aut montani – gorštaci ili brđani; 2) grmalj, grubijan, neotesanac pāgātim, adv. – selo po selo, od sela do sela pagell/a,-ae, f. (dem. od pagina) – straničica, mala stranica pāgĭn/a,-ae, f. – 1) stranica; strana, list compleo paginam – punim stranicu; exprema pagina – poslednje stranica; 2) bronzana ploča; 3) spis; pesma pāg/us,-i, m. – izvestan broj sela koja čine zajednicu; parohija, opština civitas divisa in pagos – država podeljena na opštine pāl/a,-ae, f. – 1) ašov, lopata, pala; 2) ukrasno/drago kamenje na prstenu pălaestr/a,-ae, f. (παλαίστρα) – 1)rvalište, mesto gde se rvači takmiče; 2) škola rvanja; 3) rvanje, rvačka/borilačka veština; 3) veština; 4) pălaestrīt/a,-ae, m. – upravnik rvališta pălaestrĭce, adv. – po/u skladu sa pravilima rvačke veštine
pălam, adv. – 1) javno, otvoreno, pred licem sveta palam rem gerit – on je to pred svima učinio; palam populo/ominbus – pred narodom/svima; 2) očigledno palam est – poznato je/zna se; palam fecit suis, quo loco rex esset – otkrio je svojima gde se kralj nalazi Pălātīn/um,-i, n. – jedan od sedam brežuljaka Rima; carski dvor pălātīn/us,-a,-um, a. – sa Palatinuma; carski, imperatorski domus palatina – imperatorska palata pălāt/um,-i, n. – 1)(anatom.) nepce; nepce kao čulo ukusa palato voluptatem excipio –nepcem sledim zadovoljstvo; 2) svod palatum coeli – nebeski svod pălĕ/a,-ae, f. – 1) osje, pleva, palja [na žitu]; 2) šljaka p. aeris – bakarna šljaka Păl/es,-is, f. – rimska boginja stada i pastira; palīlĭa – svečanost očišćenja u slavu P. pălimbachī/us,-īi, m. (παλιμβάκχειος) – metrička stopa antibakh ( ˉ ˉ ˇ ) pălimpsest/us,-i, m. (παλίμψηστος) – palipsest, pergament na kojem je izbrisan raniji tekst kako bi mogao da se na njemu ispiše novi Pălĭnūr/us,-i, m. Enejin kormilar koji gine na obali Lukanije pall/a,-ae, f. – ćurdija koju su nosile Rimljanke preko stole; pallŭla (dem. od palla) Pallădĭ/um,-ĭi, n. – Paladin kip poslat s neba da štiti Troju dok se nalazi u gradu Pallă/s¹,-dis, f. (Παλλάς) – 1) Palada Atina/Minerva; 2) maslina; 3) maslinovo ulje Pallā/s,-antis, m. – Palant, div koga je Palada savladala pall/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – bledim/pobledeti pallui metu – pobledo sam od straha; sudat, pallet – znoji se, bledi pallen/s,-tis, a. – 1) samrtno bled pallentes animae/umbrae – blede duše/seni; 2) lakom, pohlepan pallens nummo – lakom na novac; 3) pallens ponti – smrtno uplašen od mora pall/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – pobledeti pallĭāt/us,-a,-um, a. (pallium) – koji nosi grčku kabanicu, u kabanici/mantilu iudex p. –sudija u grčkoj kabanici pallĭd/us,-a,-um, a. – bled ora/mors pallida – bleda obala/smrt pallĭŏlātim, adv. u kabaničici, u kratkom mantilu pallĭŏl/um,-i, (dem. od pallium) – kratka kabanica, kabaničica pallĭ/um,-i, n. – grčki dugi kaput, koji su nosili govornici, filozofi, sudije pall/or,-ōris, m. (palleo) – 1) bledilo; 2) strah, zebnja terrorem pallor et tremor consequitur – za strahom sledi bledilo i drhtavica palm/a,-ae, f. (παλάμα) – 1) dlan; 2) šaka passis palmis flentes ad eo salutem petierunt – raširenih dlanova, plačući, mole ga za spas; 3) lopatasti deo vesla; 4) palma procera et tenera palma – tanka/vitka i nežna palma; 5) urma, datula; 6)
palmina grančica kao znak pobede; 7) pobeda; 8) nagrada za pobedu palmam ei do – dajem mu palminu grančicu/venac; accipio/fero palmam – primam/nosim pobedu; 9) pobednik; 10) pupoljak/okce na lozi palmār/is,-e, a. – 1) kao dlan, širine dlana; 2) sjajan, odličan, koji zaslužuje palmu; statua palmaris – izvanredan kip palmārĭ/us,-a,-um, a. = palmaris : hoc mihi palmarium puto – mislim da je ovo moje remekdelo palmāt/us,-a,-um, a. – 1) što ima otisak dlana paries p. – zid sa otiskom dlana; 2) tunica palmata – pobednička tunika sa izvezenim palminim grančicama palm/es,-ĭtis, m. – izdanak, pupoljak/okce na lozi; grana; čokot loze palmēt/um,-i, n. – gaj/šuma palmi palmĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. pobednik, koji nosi palminu grančicu palmōs/us,-a,-um, a. – bogat palmama regio palmosa – oblast bogata palmama palm/us,-i, m. – podlanica, dlan kao mera za širinu, širina od četiri prsta ili tri palca pāl/or,-i, v. dep. I – skitati palantes vastabant agros – skitnice su izgazile njive palpātĭ/o,-ōnis, f. – (palpo) – kuckanje, tupkanje, lupkanje, tapšanje, milovanje palpāt/or,-ōris, m. – osoba koja tupka, lupka, tapše, miluje palpĕbr/ae,-ārum, f. (pl.) – 1) očni kapci; 2) trepavice palpĭt/o,-avi, etc., v. I – kuckati, lupkati; ubrzano kucati cor animantis evulsum palpitat – otkriveno srce živih bića kuca palp/o,-avi, etc., v. I – 1) dirati, dodirivati, lupkati, tapšati; 2) milovati, maziti, laskati palp/um,-i, n. – milovanje, mazenje pălūdāment/um,-i, n. – kabanica vojskovođe, šinjel; paludatus – u šinjelu pălūdōs/us,-a,-um, a. – močvaran humus paludosa – močvarna njiva/zemlja pălumb/es,-is, m./f. (palumba) – golub grivnjaš pāl/us¹,-i, m. – 1)kolac; 2) kolac/stub srama ad palum alligatus – vezan za stub srama pāl/us²,-ūdis, f. – močvara pălust/er,-tris,-tre, a. močvaran pampĭnĕ/us,-a,-um, a. – lisnat izdanak vinove loze Pān/,-i, m. (Panos < Πάν) – Pan, bog pastira; Pānisc/us,-i, m. (dem.) – mali Pan pănăcē/a,-ae, f. (πανάκεια) (panac/es,-is, m. < πάνακες,-αξ) – panahija; mitska biljka koja leči sve bolesti pănaetōlĭc/us,-a,-um, a. (Παναιτωλικός) – panetolski, koji se odnosi na celu Etoliju pānārĭ/um,-ĭi, n. (panis) – korpa za hleb pănăthĕnăĭc/us,-a,-um, a. (Παναθηναϊκός) – sveatinski
panchrest/us,-a,-um, a. (πάγχρηστος) – koristan za sve medicamentum panchrestum – univerzalni lek pancrătĭast/es,-ae, m. (παγκρατιστής) – rvač; borac pesnicama, bokser pancrătĭce, adv. – spretno, okretno, vešto, brzo pancrătĭ/um,-ĭi, n. (παγκράτιον) – vežbanje u borilačkim sportovima (rvanje+ pesničenje) pandĭcŭl/or,-ari, v. dep. I – protežem se i zevam Pandī/on,-ōnis, m. – atinski kralj, otac Prokne i Filomele pan/do¹,-di, passum,-ĕre, v. III – 1) raširiti, razvući, rastegnuti pandit pennas ad solem – širi krila prema suncu; immensa planities panditur – prostrana ravnica se širi; velis passis – raširenih jedara; ex faucis angustis panditur mare – is tesnih zatona i uvala širi se more/ pučina; 2) raširiti [voće] da se suši pandi uvas in sole – prostro sam grožđe da se suši na suncu; ova passa – suvo grožđe; 3) otvoriti pandita ianua – otvorio je vrata; 4) krčiti, lomiti pandunt rupem ferro – krče/vade/lome kamen gvozdenom polugom; pandit viam sibi ad dominationem – krči sebi put ka vlasti/nadmoći; 5) orati pando agros – orem zemlju; 6) pojaviti se, razviti se res panditur – pokazuje se, ispostavlja se, ispoljava se pan/do²,-avi, etc., v. I – krivim, iskriviti, saviti pandat rem – iskrivljuje činjenice Pandōr/a,-ae, f. (Πανδώρα) – «obdarena za sve», prva žena koju je zemlja stvorila, poslata među ljude sa kutijom punom svih vrsta zla, za kaznu što je Prometej ukrao bogovima vatru; Epimetejeva žena, majka Pire Pandrŏs/os,-i, f. (Πάνδροσος) – Pandrosa, Kekropsova kćer pand/us,-a,-um, a. – 1)zakrivljen, savijen carina panda – zakrivljena kobilica broda; 2) zguren, pogrbljen asselus pandus – zgureni magarac; dorsum pandum – pogurena leđa pănēgўrĭc/us¹,-a,-um, a. (πανηγυρικός) – opšti, skupštinski pănēgўrĭc/us²,-i, m. – pozdravni govor, svečani govor; pohvala, hvalospev pan/go,-xi (pēgi, pepegi),-ctum,-ĕre, v. III – 1) ubaciti, uturiti p. clavum – stavljam ključ; pegit literam in cera – pišem slovo na vosku; 2) po/u/saditi panxi ramulum – kalemim klicu; 3) pisati panxi versus/poemata – pisao sam stihove/pesme; an pangis aliquod sophocleum? – pišeš li nešto sofoklovsko?; pepigerant inter se – dogovaraju se;pacem nobiscum pepigistis – zaaključio si mir sa nama pānĭce/us,-a,-um, a.(panis) – hlebni, [napravljen od] hleba pānĭcŭl/a,-ae, f. – klas, vlat pānĭc/um,-i, n. – heljda pānĭfĭcĭ/um,-ĭi, n. (panis+facio) – pečenje hleba; pekara
pān/is,-is, m. (pan/e,-is, m.) – hleb p. cibarius – hleb od finijeg brašna; p. secundus – hleb of grubljeg brašna; panem et circenses – hleba i igara, Juvenalova sarkastična ocena Rimljana i danas aktuelna pannĭcŭl/us,-i, m. (dem. od pannus) – krpica, štraca Pannŏnĭ/a,-ae, f. – oblast između Dacije, Norikuma i Ilirije pannōs/us,-a,-um, a. (pannus) – 1) haljkav homo p. – nemaran čovek; 2) naboran, smežuran macies pannosa – skorelost, smežurana mršavost pann/us,-i, m. – 1) parče tkanine/platna, krpica; 2) ubrus, ručnik, peškir Fides velata albo panno – Fides u belom velu-krpici Pănomphae/us,-i, m. (Πανομφαĩος) – atribut svemogućeg Zevsa pans/a,-ae, f. (pando) – široko stopalo, šapa panthēr/a,-ae, f. (πάνθηρ) – panter pantĭc/es,-um, m. (pl.) – utroba, drob, trbuh pantŏmīm/a,-ae, f. – balerina pantŏmīmĭc/us,-a,-um, a. – baletski pantŏmīm/us,-i, m. (παντόμιμος) – 1) baletan; 2) pantomima; 3) pantomimski komad, igra, balet păpae (παπαί), uzvik – au, dođavola! păpāv/er,-ĕris, n. – mak Păph/os, (Paph/us)-i, m. (Πάφος) – Pigmalionov sin, osnivač istoimenog grada; grad na Kipru posvećen Afroditi pāpĭlĭ/o,-ōnis, m. – leptir păpill/a,-ae, f. – bradavica na dojki; ženske grudi pappārĭ/um,-ĭi, n. – papica, dečja hrana papp/as,-ae, m. (πάππας) – odgajivač, vaspitač, pop papp/o,-avi, etc. v. I – jedem, papati, papiti, jesti păpŭl/a,-ae, f. – prišt, mehur păpÿr/us,-i, m. (papyr/um,-i, n.) (πάπυρος) – biljka papirus; odevni predmet od papirusa; papir pār¹/-is, a. (sa dativom i abl., ad, cum, atque/et) – 1) sličan, sasvim odgovarajući, par po veličini/težini/starosti itd par nobis – sličan nama; animo ac viribus par – jednako snažan i duhom i telom; pari usus felicitate – upotreba ravna zadovoljstvu; omnes virtutes inter se aequales et pares – sve vrline su među sobom jednake i slične; libertate sum par ceteris –slobodom sam ravan drugima; homo ad virtutem par – čovek vrlinom jednak [drugima];cetera ei paria cum fratre fuere – ostalo je imao slično bratu; parem cum ceteris fortunae conditionem subeo – podnosim sudbu jednako sa drugima; pares
cum paribus facillime congregatur – jednaki se najlakše sporazumevaju; 2) par adversariis – dorastao/ravan protivniku; non erat par ad apertam vim – nije bio dorastao izazovu javnosti; 3) pari modo – na isti način; ex pari – na isti način; poëta est paene par oratori – pesnik je gotovo sličan govorniku;4) oratio par erit rebus – govor će da odgovara istini; 5) par est – prilično je/odgovara jedno drugom; par est me facere illud – priliči mi da to učinim; par pro munere – zahvalan za uslugu; 6) paran, deljiv numerus stellarum par an impar sit nescitur – ne zna se da li je broj zvezda paran ili neparan p/ār²,-aris, n. kao imenica – par, drug pares cum paribus facillime congregantur – jednaki se sa jednakima najlakše sparuju (svaka ptica svome jatu); universos pares esse posse aiebat - bitimoguće potvrditi univerzalne parove; paria paribus referuntur – parovi parovima odgovaraju; par pari refero/respondeo – vraćam istom merom; tria aut quatuor paria amicorum – tri ili četiri para prijatelja; par gladiatorum/fratrum – par gladijatora/dva brata; ludo par impar – igram par-nepar părābĭl/is,-e, a. (paro) – lako nabavljiv/dostupan, osvojiv părăbŏl/a,-ae, f. (παραβολή) – poređenje, metafora, parabola, slikovita predstava părădox/a,-ōrum, n. (pl.) – (παράδοξα) – stavovi koji odudaraju od opšteprihvaćenih, prividne suprotnosti, paradoksi părăphrăs/is,-is, f. (παράφρασις) – opisno prikazivanje, prepričavanje, parafraz/iranje părārĭ/us,-ĭi, m. (paro) – nakupac, posrednik părăsīt/a,-ae, f. (parasitus) – žena-gotovan, nametnik părăsītast/er,-ri, m. – gotovan, nametnik, parazit părăsītātātĭ/o,-ōnis, f. – parazitiranje, prošenje hrane părăsītĭc/us,-a,-um, a. – parazitski părăsīt/or,-ati, v. dep. I – parazitiram/parazitirati, živeti kao nametnik părăsīt/us,-i, m. (παράσιτος) – parazit; čovek koji nezvan seda za trpezu, gotovan, čankoliz, ližisan părāte, adv. – 1) spremno, pripremljeno ad dicendum p. venio – idem sa pripremljenim govorom; 2) podrobno; 3) spretno, hitro părātĭ/o,-ōnis, f. (paro) – napor da se pobedi p. regni – borba za kraljevsku vlast părātrăgoed/o,-are, v. I (παρατραγωδέω) – govoriti patetično/kao u tragediji părāt/us¹,-a,-um, a. (particip od paro) – 1) pripremljen, spreman verba tibi erunt parata – reči će ti biti spremne; victoria parata – laka pobeda; 2) odlučan, voljan parati erant quod ipse – bili su spremni da to učine; hoc gratis facere paratus sum – spreman sam da to učinim bez naknade; sum animo parato et forti – spreman
sam duhom i telom;paratus ad seditionem – pripremljen za opsadu; p. ad omne facinus – spreman na sve; p. ad dimicandum – spreman za bitku; 3) dobro opremljen, naoružan do zuba naves paratissimae – brodovi naoružani do zuba; paratus omnibus doctrinae praesidiis ad dicendum – opremljen svim pomoćnim sredstvima nauke o govorništvu; p. ad omnem eventum – spreman na svaku eventualnost; in iure paratissimus – izvanredno verziran u pravnim poslovima; p. bello pacique – spreman i za rat i za mir părāt/us²,-us, m. – priprema, oprema, sprema necessarius vitae cultus et p. – sprema i oprema potrebna za život; oculti sacri paratus – tajni sveti obredi; p. funebris – pogrebno opremanje mrtvaca/pogrebna ceremonija; p. triumphi – proslava pobede; nulli paratus –bez posebnih ceremonija Parc/a,-ae, f. – suđaja; boginja sudbine; tri suđaje: Clotho, Lachesis, Atropos parce, adv. (parco) – 1) škrto, štedljivo parce vivo – živim skronmo; 2) umereno, s merom; parce scribo/laudo – škrto pišem/hvalim parcĭmōnĭ/a,-ae, f. > parsimonia parcĭprōm/us,-i, m. (parcus+promo) – škrtac, tvrdica parcĭt/as,-ātis, f. – štedljivost, škrtost, tvrdičluk parc/o, pĕperci (parsi), parcĭtum (parsum),-ĕre, v. III – 1) štedeti, štedljivo se družiti p. nulli rei ad illud efficiendum – ne uzdržavam se ni od šta da to postignem; parco mihi –štedim se; p. periculo – izbegavam opasnosti; p. pecuniam – štedljivo trošim novac; 2) smilovati se, poštedeti, sačuvati cives civibus parcunt – građani čuvaju građane; parcit aedificiis – poštedeo je zgrade; infantibus non pepercerunt – ni decu nisu poštedeli;parcere subiectis et debellare superbos – smiluj se poniznima, a seci gorde;3) uzdržati separco bello/metu – čuvam se (uzdržavam se) od rata/straha; parce lamentis – ne žali se;parce sepulto – poštedi sahranjenog [ne govori ružno o] 4) odbiti parcit auxilium – odbio je pomoć parc/us,-a,-um, a. (parco) – 1) štedljiv, ekonomičan; 2) škrt pater parcus et tenax – škrti i tvrdoglavi otac; parcus pecuniae – tvrd na pari; 3) sebičan p. donandi – sebičan/tvrd davalac; 4) suzdržan; 5) skroman, bedan p. victus – bedan način života;parca lucerna – slaba lampa; 6) parca die – nedugo zatim; 7) homo parcissimus –kukavac, bednik, ništarija; 8) parca ira – blag/umeren gnev pardăl/is,-is, f. (πάρδαλις) – panterka, ženka pantera pard/us,-i, m. (πάρδος) – panter pāren/s¹,-tis, a. (particip od pareo) – poslušan, pokoran exercitus parentior – veoma poslušna vojska; parentes – vazali, sluge parentes abunde habemus – imamo dosta vazala
pāren/s²,-tis, m./f. (pario) – 1)roditelj, otac/majka caritas inter natos et parentes – uzajamna ljubav dece i roditelja; parens tuus – tvoj otac; filius a parente surrexit – sin nadmašio oca; parentum est vita vilis liberis – deca ne cene visoko život roditelja; patria sanctissima parens – otadžbina, najsvetija mati; Socrates parens philosophiae – Sokrat – otac filozofije; 2) tvorac, stvoritelj, stvaralac operum parens – tvorac dela; pronalazačApollo parens lirae – A. – pronalazač/izumitelj lire; 3) rodbina, preci părentāl/is,-e, a. – roditeljski umbrae parentales – seni roditelja; dies parentalis – zadušnice părentālĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – zadušnice, svečana daća, sedmina părent/o,-avi, etc., v. I – 1) prirediti daću/sedminu u slavu umrlih roditelja/predaka; 2) osvetiti poginulog pār/ĕo,-ŭi,(ĭtum),-ēre, v. II – 1) pokazujem se/pokazati separeo ei – pokazujem mu se; 2) biti jasan/vedar coeli sidera parent ei – nebeska tela su mu jasna; 3) paret – jasno je;(ius) to je utvrđeno/dokazano/nesporno si paret, si pareret eam dixisse – ako je jasno, ako je dokazano, treba mu reći; 4) zabavljati, brinuti o; 5) slušati, pokoravati se civitas Caesari paret – država se pokorava Cezaru; non parere nolo – otkazati poslušnost; urbs paret alieno imperio – grad se pokorava stranoj zemlji; paro tempori/necessitati – pokoravam se vremenu/nuždi pārĭcīd/a,-ae, m. > parricida – oceubica părĭ/es,-ĕtis, m. – zid, pregrada parietes urbis stant et manent – zidine grada stoje i traju; părĭĕtĭn/ae,-ārum, f. (pl.) – ruševine părĭl/is,-e, a. (par) – sličan pārĭo, pĕpĕri, partum,-ĕre, v. III – 1) rađam/roditi; mulier liberos ex se parit – žena rađa decu; terra parit fruges – zemlja rađa plodove; 2) gallina peperit ova – kokoš je nosila jaja; 3) graditi, podići peperit urbes – podigao je gradove; 4) dobiti, nabaviti, steći pario mihi laudem/salutem/victoriam – stičem pohvale/zdravlje/pobedu part/a,-ōrum, n. (pl.) (particip od pario) – nasleđe; imanje, imovina Păr/is,-ĭdis, m. (Πάρις) – sin Prijama i Hekube; otmicom Lepe Jelene izazvao Trojanski rat; gine od Filoktetove ruke părĭter, adv. (par) – 1) u jednakoj meri, podjednako; na isti način; pod istim uslovimaextrema p. terminentur – suprotnosti se dodiruju; vultu p. atque animo varius – izrazom lica kao i duhom nestalan; p. ultimae propinquis imperio parebant – jednako se pripremaju i oni najudaljeniji kao i najbliži imperiji; 2) pariter – u parovima, dva po dva; 3) istovremeno, zajedno plura castella p. tenaverat – više je
logora držao istovremeno; p. cum vita sensus amittitur – čula slabe sa životom; p. cum occasu solis equites educit – sa zalaskom sunca povukli su se i konjanici părĭt/o,-are, v. I (paro) – biti gotov/spreman p. illud facere – gotov sam da to učinim parm/a,-ae, f. – mali okrugli štit; parmul/a,-ae, f. (dem. od parma) još manji štit parmāt/us,-a,-um, a. – opremljen lakimštitom Parmĕnĭd/es,-is, m. (Παρμήνδες) – Parmenid, filozof oko 500 pre Hr. Parnās/us,-i, m. (Παρνασός) – Parnas, breg sa hramom i proročištem u Delfima posvećenim Apolonu i Muzama păr/o¹,-avi, etc, v. I – pripremati, spremati p. convivium/coenam – spremam gozbu/večeru; paro me ad iter – spremam se na put; p. Aegyptum proficisci – spremam se za Egipat; cum sacrificium facere pararet – kad se spremao da prinese žrtvu; 2)paravit incendia – podmetnuo je požar; 3) parat insidias – spletkari; 4) parat turres –podiže utvrđenja; 5) parat naves/equos/exercitum – oprema brodove/konje/vojsku; 6)parat milites ad pugnandum/ defensionem – priprema vojsku za bitku/odbranu; 7) parat necem ei – radi mu o glavi; 8) ita naturâ paratus est, ut – po prirodi je tako da; 9) p. subsidium senectuti – stičem staračku pomoć; 10) p. mihi salutem – oporavljam se păr/o²,-avi, etc., v. I – ceniti jednako p. vos – jednako vas cenim; p. cum eo – sklapam sporazum s njim păr/o³,-ōnis, m. (παρών) – čamac părŏch/a,-ae, f. (παροχή) – brašanica, hrana koju putnik nosi sa soobom părŏch/us,-i, m. (πάροχος) – ugostitelj [pri svakoj stanici u Italiji i provincijama bio je postavljen da brine za hranu i smeštaj putujućih službenika i da ih snabde hlebom, solju, drvima părops/is,-ĭdis, f. (παροψίς) – tanjirić za dezert/kolače, asijeta parr/a,-ae, f. – zloguka ptica, ptica zloslutnica, sova ušara, ćuk parrhēsĭast/es,-ae, m. (παρρησιαστής) – neustrašivi, smeli, odvažni [junak] parrĭcīd/a,-ae, m. (pater+caedo) – 1) oceubica; 2) ubica sina ili bliskog srodnika parrĭcīdĭ/um,-ĭi, n. – oceubijstvo; ubijstvo bliskog srodnika par/s,-tis, f. – 1) deo p. urbis/fluminis/aedium – deo grada/ reke/kuće; distribuo copias in quatuor partes – raspoređujem vojsku u četiri dela; magna/maior/maxima/bona p. caesi sunt – veliki/veći/najveći/dobar deo je ubijen; p. pro toto – deo umesto celine [kao celina]; 2) udeo habeo partem in eo – imam udela u tome; 3) parte (ex parte) – delimično, delom; magnam/maximam partem lacte atque pecore vivunt – velikim/najvećim delom od mleka i mesa žive; 4) nulla parte – uopšte ne; 5) pro mea/tua parte – koliko je u mojoj/tvojoj moći; 6) per partes – po komadu, komadno; 7) duabus partes plus – još dva puta; multis partibus
malo – radije mnogo puta; omnibus partibus superior – mnogo puta superiorniji; 8) nullam ad partem – ni u kom slučaju; 9) in eam partem – u tom pravcu/smislu; 10) in utramque partem – u oba slučaja; 11) deo sveta, predeo orientis partes – istočne zemlje; 11) partija, stranka erat optimatium partes –pripadao je aristokratskoj stranci; nullius partis sum – ne pripadam nijednoj stranci;partium contentio – stranačka prepucavanja; partes populares – narodna stranka; 12) (u pl.) uloga u pozorišnom komadu ago primas partes – igram glavnu ulogu; 13) dužnost, služba, obaveza excepit has partes – prihvatio je tu obavezu parsĭmŏnĭ/a,-ae, f. (parco) – štedljivost, škrtost, umerenost parsimoniâ victûs et cultûs vicit omnes – umerenošću u jelu i gizdanju pobedio je sve; p. est magnum vectigal – u štedljivosti je velika dobit Parthēn/i,-ōrum, m. (pl.) (Παρθεινοί) – narod u Iliriji Parth/i,-ōrum, m. (pl.) – Parti, Parćani, skitski narod na severu Persije, sjajni jahačiequus parthus – parćanski konj; bellum Parthicum – rat sa Parćanima partĭ/ceps¹-cĭpis, a. (pars+capio) – delatan, posvećen, upućen; obavešten p. regni – upućen u tajne kraljevstva; animus rationis compos et particeps – duša vlada razumom i upućena je u njegovu delatnost; p. voluntatis meae – posvećen u [tajne] moje volje; p. in turpissimo foedere – učesnik u groznoj zaveri; p. sum sceleris – saučesnik sam u tom zločinu partĭ/ceps²-cĭpis, m. – saučesnik, ortak, drug p. meus – moj poverljivi drug partĭcĭpĭāl/is,-e, a. – (gram.) participski, što se odnosi na particip partĭcĭpĭ/um,-ĭi, n. (particeps) – (gram.) particip, oblik glagola koji tek sa pomoćnim glagolom ili nekom drugom reči dobija puno značenje partĭcĭp/o,-avi, etc., v. I – 1) učestvujem/učestvovati p. pestem/voluptatem – učestvujem u razaranju/bludničenju; 2) deliti p. laudes meas cum eo – s njim delim pohvale partĭcŭl/a,-ae, f. (dem. od pars) – 1) mrvica, komadić; 2) čestica partĭcŭlātim, adv. – delom, delimično; po komadu, redom narro p. – pričam redom partim, adv.1) (gotovo uvek udvojen): p. durus p. mollis – delom tvrd, delom mek;statueae in publicis locis positae, p. etiam in aedibus sacris – kipovi postavljeni na javnim mestima i u hramovima; principes p. interfecerant, alios eiecerant – neke prvake ubijaju a druge progone; 2) partitivni pridev (u nom. i acc.) – neki, nešto eorum p. eiusmodi sunt – neki od njih su posebni; p. e nobis timidi sunt – neki od nas su stidni; p. copiarum mittit, p. ipse ducit – neke vojnike je slao a neke lično vodio partĭ/o¹,-ōnis, f. (pario) – rađanje; leženje [pilića]
part/ĭo²,-ivi,-ītum,-īre, v. IV (partĭ/or, v. dep. IV) – 1) delim/deliti p. honorem cum eo – s njim delim čast; partito exercitu – delim vojsku; provincias inter se partiuntur – provincije se među sobom dele; cum eo colloquitur de partiendo regno – s njim razgovara o deobi kraljevine/kraljevske vlasti; 2) partiuntur inter se – poravnavaju se [izmiruju dugove]; 3) razdeliti, podeliti, odeliti partivit universum genus in species certas – razdelio je sva živa bića po vrstama; imperium partitum erat regionibus – imperija je podeljena na oblasti/regije; partivit praedam in socios – razdelio je plen po saučesnicima partīte, adv. – po odeljenjima partītĭ/o,-ōnis, f. – podela p. aequabilis praedae –jednaka/ravnopravnapodela plena; p. hereditatis – podela nasledstva; p. artium – razvrstavanje umetnosti/veština partĭtūd/o,-ĭnis, f. (pario) – rađanje, porođaj partŭr/ĭo,-ivi, etc., v. IV – 1) rađam/rađati; imati porođajne trudove partiriunt montes, nascetur ridiculus mus – tresu se brda, rodiće se smešni miš; ira parturit minas – gnev rađa pretnje; 2) arbor/ager parturit – drvo/njiva rađa; 3) biti trudan; 4) ležati na jajima; 5) kvasati, fermentirati; 6) conceptum parturit respublicam periculum – taj koncept je doneo opasnost za republiku; aliquando dolor pariat, quod iam diu parturit – ponekad bol rađa nešto što je davno rođeno; 6) zepsti, strahovati unus parturit pro pluribus – jedan strahuje za mnoge part/us,-us, m. – 1)porođaj p. appropinquat – porođaj se približava; 2) početak; 3) plod, čedo; ferre partum – biti noseća părum, adv. – 1) malo, isuviše malo; nedovoljno p. intellexi/memini – slabo sam razumeo/zapamtio; secum duxit non parum multos – vodio je za sobom nipošto mali broj; p. diu vixit – kratko je živeo; p. diligenter provisum erat cibariis – snabdevanje hranom nije bilo dovoljno; 2) (kao imenica) par/um, i, n. manjak, nedovoljnost, nedostatakp. sapientiae/ fidei – nedostatak mudrosti/vere; p. facio/habeo aliquod – malo/slabo držim do toga; parumne est, quod tantum homines fefellisti? – zar nije dovoljno to što si toliko ljudi prevario?; p. habes violare templum – nije ti dosta što si oskrnavio hram părumper, adv. – samo kratko, samo tren/časak tace p. – ćuti/stani malo!; p. cuncatus – za trenutak se kolebao parvĭpendo > parvi pendo > pendo parvĭt/as,-ātis, f. (parvus) – malenkost, sitnica p. mea – moja malenkost parvŭl/us,-a,-um, a. (dem. od parvus) – 1)malecak, majušan a parvulis labori student – od malih nogu student; parvula res/causa – sitnica/sitan razlog; p. filius –
majušni sin; hoc parvulum – ta sitnica/malenkost; 2) parvulum (adv.) = paulum: p. differt – malo se razlikuje parv/us,-a,-um, a. (mĭnor, mĭnĭm/us) – 1) mali, neznatan, sitan, sićušan minima res – zanemarljiva stvar; res parvae – sitni uslovi; parvae copiae – mali broj vojnika; parva insula – malo ostrvo; dimidio minor – manja pola; p. numerus navium – mali broj brodova; 2) (kao imenica) mrva, sitnica; 3) (uzrast, starost) mali, mlad parvi liberi – mala deca;minor natu – mlađi; minimus natu – najmlađi po rođenju; filia minor regis – kraljeva mlađa kćer; minimus natu omnium – najmlađi od svih; filius minimus – najmlađi sin; 4)parvi – deca; a parvo – od malih nogu; a parvo eductus – vaspitan od malih nogu;minores – potomci; 5) parvum – bezvredan, jevtin; 6) parvi/minoris/minimi facio/duco/aestimo/puto rem – to malo cenim/ni najmanje ne cenim/ne držim do toga;parvi erunt prae illo – mali će biti u poređenju s tim; minimum firmitatis – veoma malo [gotovo bez imalo] snage; parva voce – slabim glasom [jedva čujno]; minima pars temporis – najmanji delić vremena 7) (kao adv.) parvo vivetur bene – u oskudici se dobro živi; parvo contentus – slabo zadovoljan; parvo plures – malo više; parvo emo – jevtino kupujem; minoris vendo – dajem po nižoj ceni; 8) minimum – u najmanjoj mogućoj meri praemia apud me minimum valent – plen kod/za mene nema [gotovo] nikakvu vrednost pasco, pāvi, pastum,-ĕre, v. III – 1)napasati stoku pascit sues/iumenta – čuva svinje/ tovarne konje; 2) per herbas pascitur armentum – goveda pasu travu; bestiae ubi pastae sunt – ovde se stoka napasa; pulli non pascuntur – telad/mlad neće da pase; mulae pastum mittuntur – mazge su na paši; 3) hraniti pasco bestias/servos – hranim stoku/robove; 4) hraniti se boves pascunt frondibus – volovi se hrane listom; pastus gramina – hrani se povrćem; 5) jesti cibus pastus – pojedena hrana; 6) pasco barbam – puštam bradu; 7) pascit maleficio et sceleris – živi od zlodela i prekršaja; 8) uživatipascit oculos in corpore eius – napasa oči njenim telom; Pāsĭph/ăē,-es, f. (Πασιφάη) – Helijeva kći; Minosova žena; Minotaurova mati Pāsĭthĕ/a,-ae, f. (Πασιθέα) – jedna od gracija pass/er,-ĕris, m. – vrabac passim, adv. – 1) razbacano, tu i tamo, na više mesta huc et illuc p. vagantur – lutali su tamo-amo na sve strane; multitudo p. fugere coepit – masa stade bežati na sve strane; 2) bez reda, bez razlike indocti doctique passim – bez razlike neuki kao i učeni pass/um,-i, n. – vino od suvog grožđa, prošek pass/us¹,- us, m. (pando) – 1) korak; hod procedo passu anili – idem korakom starice;deduxit me in Academiam parpauculis passibus – vodio me u Akademiju sitnim
koracima;passibus peragro terram – peške putujem po zemlji; 2) (mera za dužinu) korak = pet rimskih stopa campus abest ab oppido circiter milia passuum decem – bojno polje je oko deset hiljada koraka od grada pass/us²,-a, um, a. (particip od pando) – sušen uva passa – suvo grožđe; racemi passi –suvi grozdovi pass/us³,-a,-um,a. (particip od patior) – pušten, dopušten > patior pastill/us,-i, m. – kolačić; pasatila; pilula pastĭ/o,-ōnis, f.(pasco) – 1) napasanje, ispaša; čuvanje stoke; 2) pašnjak past/or,-ōris, m. – 1) čuvar, pastir; milites pastorum habitu – vojska u pastirskim odelima; pastores et advenas congregavit – čuvari i došljaci su se sastali; 2) pastir, sveštenik pastor bonus – dobri pastir pastōrāl/is,-e, a. – pastirski pastōrīcĭ/us,-a,-um, a. (pastorĭ/us,-a,-um, a.) – pastirski fistula pastoricia – pastirska frula past/us,-us, m. (pasco) – 1) ispaša accedunt ad pastum – idu u pašu; 2) čuvanje stokepastu pecudum utor – bavim se čuvanjem stoke; 3) hrana pătăgīārĭ/us,-ĭi, m. – krojač koji parvi porub/borduru na ženskim haljinama pătăgĭ/um,-ĭi, n. (παταγεĩον) – porub, krzenna ili plišana bordura na ženskoj haljini Pătăr/a,-ōrum,n. (pl.) (Πάταρα) – grad u Lidiji Pătăvĭ/um,-ĭi, n. – Padova, grad u Italiji pătĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III – 1) otvorim/otvoriti [sobu] p. ianuam/portas regibus – otvaram vrata/kapiju kraljevima; 2) učiniti dostupnim/pristupačnim p. loca – činim mesta dostupnim; p. vias/iter – činim prohodnim puteve; Pontus legionibus patefactus – Crno more je postalo dostupno za legije; 3) patefecit viam latam avaritiae –otvorio je širok put gramzivosti; 4) učiniti vidljivim lux patefacit orbem – svetlost obasjava zemlju; 5) objaviti, otkriti patefactus indiciis – indicije su ga otkrile/izdale [otkriven indiicijama] pătĕ/făctĭ/o,-ōnis, f. – otkriće pătell/a,-ae, f. – 1) zdela, tanjir; 2) žrtvena zdela dii patellarii – kućni bogovi [Lari i Paneati kojima se prilikom svakog obroka prinosila hrana]; 3) (anatom.) čašica păten/s,-tis, a. (particip od pateo) – otvoren, raširen, prostran, slobodan in locis patioribus constituerunt – u otvorenijim mestima odlučuju; coelum ab omni parte p. atque apertum – nebo na svaku stranu široko [i] otvoreno; p. via/campus – širok/ prostran put/logor; p. vallis – široka dolina pătenter, adv. – jasno, čisto
păt/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) otvoriti se mea domus tibi patet – tebi je moj dom otvoren;portae patentes – otvorena vrata; 2) biti pristupačan/na raspolaganju res familiaris eius mihi patet – njegovo domaćinstvo stoji mi na raspolaganju; 3) patiti, trpeti patere legem quem ipse tuleris – moraš poštovati zakon koji si ti sam doneo; patet vulneri – ranljiv je; 4) otvoriti se, pokazati audacia in bello patere solet – smelost se pokazuje u ratu; 5) patet – očigledno je; patet hoc factum esse – očigledno, to je istina; patere tua consilia non sentis? – ne osećaš li da su tvoje namere očigledne [vidljive]?;6) širiti se, otvarati se fines eorum in longitudinem patet – njihova se granica pruža u daljinu; 7) in eo vitio latissime patet avaritia – među njegovim manama lakomost zauzima najviše prostora păt/er,-ris, m. (πατήρ) – otac pater familias – domaćin; pater coenae – domaćin koji je priredio gozbu; p. aether – priroda, prirodne sile; patres – patriciji/preci; patres conscripti – prvaci, senatori, patrum memoriâ usu venit – korisno je pamćenje predaka; p. mature decesit – otac je u zrelim godinama preminuo; pater patriae – otac otadžbine; Herodotus p. historiae – H., otac istorije; patre utor indulgenti – sa ocem sam ljubazan; P. noster –Očenaš; pater, peccavi – oče, grešio sam pătĕr/a,-ae, f. (pateo) – 1) plitica, tas, plitak i širok tanjir; 2) žrtveni tas sanguinem fundo e patera – sipam krv iz žrtvenog suda pătern/us,-a,-um, a. (pater) – 1) očinski, očev provincia paterna ei data est – data mu je očeva provincija; odium paternum conservavit – očeva mržnja je ostala; nomen paternum – očevo/očinsko ime; animus p. – očev duh; 2) nasledan, nasleđen bona paterna – nasleđena imovina; hereditas paterna – nasleđe od oca păt/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) početi otvarati, odškrinuti; 2) otkriti se, odati se incessu patescit dea – hod odade [po hodu poznade] boginju; 3) širiti se pătĭbĭl/is,-e, a. (patior) – 1) podnošljiv patibiles dolores et labores putandi – podnošljive muke i nevolje mišljenja; 2) izdržljiv omne animal patibilam naturam habet – sve životinje su po prirodi izdržljive pătĭbŭlāt/us,-a,-um, a. – obešen, raspet na krstu pătĭbŭl/um,-i, n. (pateo) – račvasti kolac na koji su se robovi vezali; vešala, krst tibi Marcelli statua pro patibulum fuit – tebi je Marcelov kip bio krst pătĭen/s,-tis, a. (particip od patior) – 1) izdržljiv patiens laborum – otporan na teškoće;patiens algoris – otporan na hladnoću; amnis p. navium – plovna reka; 2) čvrst, izdržljivLysander patientissimus – L. je veoma čvrst; 3) strpljiv, trpeljiv p. et iniurias alicuius ferens – strpljivo podnosi nepravdu pătĭenter, adv. – strpljivo
pătĭentĭ/a,-ae, f. (patiens) – 1) strpljenje, trpeljivost, izdržljivost, čvrstoća p. famis et frigoris – otpormost na glad i studen; tento patientiam eius – probam njegovo strpljenje pătĭn/a,-ae, f. (pateo) – tas, tava pătĭnārĭ/us¹,-a,-um, a.: piscis p. – pržena riba pătĭnārĭ/us²,-ĭi, m. – sladokusac, poguzije, pera-ždera pătĭ/or, passus sum,-i, v. dep. III – 1) patim/patiti; trpeti p. dolorem/vulnera – trpim bol/rane; 2) podnositi patitur servitutem – podnosi ropski položaj; mendacium non patior – laž ne podnosim; patitur imperium eius – podnosi njegovu komandu; quod dignitas patitur – što dostojanstvo podnosi; dignitas mea non patitur ut – moje dostojanstvo ne podnosi da; nullo se implicari negotio passus est – ne trpi se ništa što je u vezi sa nevoljom; 3) nihil quietum patitur – ništa ne ostavlja na miru; 4) nullam patior esse diem, quin –neka nijedan dan ne prođe a da ne; 5) facile/facillime/aequo animo patior – rado/veoma rado/sa zadovoljstvom; 6) aegre/indigne/moleste/perinquio animo patior –nerado/nezadovoljno prihvatam pătrātĭ/o,-ōnis, f. (patro) – izvršenje, dovršenje pătrāt/or,-ōris, m. – izvršilac p. necis – izvršilac zločina/ubijstva pătrāt/us,-i, m. pater patratus – starešina, glavni sveštenik fetiala [savet od 20 sveštenika koji su imali funkciju javnih posrednika pri zaključivanju mira ili objavi rata] pătrĭ/a,-ae, f. (pater) – 1) otažbina dolce et decorum est pro patria mori – časno je islatko umreti za otadžbinu; patria est ubicumque est bene – otadžbina je gde god je dobro [ubi bene, ibi patria – gde je dobro, tu je otadžbina]; 2) dom, kuća pulsus patriâ carebat –srcu je nedostajao dom; amor patriae – ljubav prema svom domu; conspectus patriae –na domak doma; 3) p. maior – rodno mesto/ rodni grad/zavičaj pătrĭce, adv.(pater) – očinski pătrĭcĭāt/us,-us, m. (patricius) – stalež patricija pătrĭcīd/a,-ae, m. > parricida – oceubica pătrĭcĭ/i,-ōrum, m. (pl.) – patriciji, plemići; patricii maiorum/minorum gentium – starija i mlađa plemena patricija; exeo e patricibus – napuštam stalež patricija pătrĭcĭ/us,-a,-um, a. (pater) – plemićki familia patricia – patricijska porodica pătrĭmōnĭ/um,-ĭi, n. (pater) – očevina, dedovina, nasledstvo obtineo p. amplum et copiosum – dobijam obilno i bogato nasledstvo; p. devoro – proćerdavam dedovinu;amitto et recupero p. – gubim i ponovo dobijam nasledstvo pătrīm/us,-a,-um, a. (pater) – koji ima još živog oca puer p. – dečak čiji je otac živ pătrīss/o,-are, v. I (πατρίξω) – naslediti neku osobinu od oca pătrīt/us,-a,-um, a. – nasleđe po ocu philosophia patrita – filozofija predaka
pătrĭ/um,-ĭi, n. – 1)ime koje nasleđeno po ocu, patronimik; pătrĭ/us,-a,-um, a. – 1) očev, očinski res patria – očeva imovina; dolor pedum patrius –bol u nogama nasleđen od oca; virtus patria – očeva vrlina; p. animus in liberos – očec duh u deci; 2) predački dii patrii – bogovi predaka; sacra patria – svetinje predaka; ritus/mos/ cultus patrius – obred/običaj/kult predaka; 3) otadžbinski; 4) sermo p. – maternji jezik pătr/o,-avi, etc., v. I – 1) izvršiti, ispuniti patravi promissa – ispunio sam obećanja; patravit facinus – izvršio je zločin; 2) patro pacem – sklapam mir; patravi iusiurendum –položio sam zakletvu, zavetovao sam se; 3) patro bellum – vodim rat, ratujem pătrōcĭn/um,-i, n. – 1) zaštita civitas utitur p. eius – grad uživa njegovo pokroviteljstvo; 2) odbrana na sudu suscipio patrocina controversiarum – uzimam sporove u odbranu; 3) štićenik, klijent pătrōcĭn/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – štititi, braniti p. homini – branim čoveka Pătrŏcl/es,-is, m. (Πατροκλής) – Menotijev sin, Ahilov prijatelj, Hektor ga pogubio pătrōn/a,-ae, f. – pokroviteljka, zaštitnica provocatio patronae civitatis – izazov zaštinice države pătrōn/us,-i, m. (pater) – 1) [prvobitno] vladar kome su vazali/klijenti bili potčinjeni; 2)pokrovitelj [zaštitnik, patron] koga je klijent/vazal sam birao ili nasleđivao; 3) p. coloniae – rimski plemić koji štiti kolonije, strane gradove i provincije koji mu za uzvrat daju svoje glasove pri izboru senatora; populus me unum patronem adoptavit – narod me priznao kao jedinog patrona; clientibus more Gallorum nefas est etiam in extrema fortuna deserere patronos – navike galskih vazala su bogohulne, štaviše ima slučajeva i da napuštaju patrone; 4) branilac na sudu ego huic causae pastronus exstiti – ja sam branilac u ovom predmetu; 5) zaštitnik, poktovitelj pătrŭēl/is,-e, a. (patruus) – stričev, ujakov frater p. – brat od strica/ujaka; rođak pătrŭ/us,-i, m. – 1) stric tutor et patruus – staratelj i stric; 2) strog sudija; 3) pătrŭ/us,-a,-um, a. – stričev Pătulcĭ/us,-ĭi, m. – atribut Janusa, koji otvara nebesa pătŭl/us,-a,-um, a. – 1) otvoren orbis patula – zemlja otvorena [za sve]; 2) široko rasprostranjen platanus patulis est diffusa ramis – u krupniog platana su velike grane; 3) prostran lacus patulus – veliko jezero paucĭlŏquĭ/um,-ĭi, n. (paucus+loquor) – sažetost, jezgrovitost, lapidarnost paucĭt/as,-ātis, f. (paucus) – malobrojnost p. militum – malobrojnost vojnika paucŭl/us,-a,-um, a. (dem. od paucus) – prilično mali ibi pauculos dies eram – tu smo ostali prilično kratko [malo dana]
pauc/us,-a,-um, a. – 1) mali, neznatan numerus p. – neznatan broj; pauca in convinio loquere – na gozbi malo govori; pauca sed bona – malo, ali dobro; paucis enim minimisque natura contenta est – priroda se zadovoljava malim; 2) foramen paucum – mali otvor; 3) paucae causae – malobrojni razlozi; his paucis deibus – u ovim malobrojnim danima; pauci de nostri cadunt – mali broj naših gine; 4) pauci – a) mali broj, nekoliko njih; b) izbrani, plemići, oligarsi populus lugubrio est superbiae paucorum – narod u žalosti prevazilazi aristokrate; pauca respondeo/explano – odgovaram/objašnjavam kratko [u dve reči]; in pauca confer – ukratko sažimam; 5)ausculta paucis – slabo [malo koga] sluša; 6) paucis te volo – molim te za reč-dve paulatim, adv. (paulum) – 1) malo zatim, malo posle; 2) u manjim delovima/obrocimapaulatim ex castris discedere coeperunt – malo kasnije počeše da se razilaze iz logora paulisper, adv. – kratko, na tren p. intermittunt proelium – kratko prekidaju bitku; p. sedet tacitus – trenutak je sedeo ćutke paulŭl/um,-i, n. – sitnica, mrva, trun p. ad beatam vitam deeset – malo do blaženog života nedostaje; paululo contentus – slabo zadovoljan; paululo deterius – malo lošiji paulŭl/us,-a,-um, a. (dem. od paulus) – sićušan paulula via – puteljak, putić; equi hominesque paululi – sićušni i konji i junaci paul/um,-i, n. – (nema gen. i dativ) – 1) sitnica, mrva, trun paulum defuit – malo je nedostajalo; paulum post – malo nakon toga; p. plus/minus – malo više/manje; p. ante/post – malo pre/ kasnije; p. infra/ultra – malo niže/više; 2) (kao adv.) paulum requiesco /commoror/differo – malo počinem/oklevam/odložim paul/us,-a,-um, a. (paull/us) – mali, neznatan paulo maiora cantamus – da pevamo o malo uzvišenijim stvarima paup/er,-ĕris, a.– 1) siromašan p. homo – siromašan čovek; ex pauperimo dives factus –od pukog siromaha postao bogataš; pauper ubique iacet, dives ubique placet – siromah legne bilo gde, a bogataša svuda [bilo gde] rado primaju; sum pauper in meo aere –siromašan sam ali bez duga; 2) oskudan p. aquae/argenti – oskudan u vodi/novcu; 3) beznačajan, zanemarljiv paupĕrĭ/es,-ēi, f. – siromaštvo, beda paupĕr/o,-are, v. I – osiromašiti, lišiti nekoga pauperit/as,-ātis, f. – siromaštvo in tantâ p. decessit – pao je u takvu bedu; levo onus pauperitatis – olakšavam breme siromaštva; p. sermonis – postan govor paus/a,-ae, f. (παϋσις) – predah, prekid, pauza Pausănĭ/as,-ae, m. (Παυσανίας) – spartanski vojskovođa, pobedio Persijance kod Plateje 479 pre Hr.
pausārĭ/us,-ĭi, m. – davalac takta veslačima, zapovednik paus/o,-avi, etc, v. I – prekidam/prkinuti, prestati, pauzirati pauxillātim, adv. > paulatim pauxillisper, adv. > paulisper pauxillŭl/us,-a,-um, a. > paululum, paululus pauxill/us,-a,-um, a. > paulus păvĕfact/us,-a,-um, a. (particip od paveo) – uplašen, uznemiren păvĕo, pāvi, păvātum,-ēre, v. II – 1) strahujem/strahovati, strepiti, zepsti, cepteti, tresti se od straha p. ad omnia – plašim se svega; p. mihi – bojim se za sebe; p. admiratione –zapanjen sam iznenađenjem; 2) p. nova miracula/omnia – plašim se novih čuda/svega; p. laedere umbras – strah me da ne uvredim seni păvesco,-ĕre, v. III (paveo) – hvata me strah, plašim se p. bellum – plašim se rata păvide, adv. – sa strahom păvid/us,-a,-um, a. – 1) uplašen, prepadnut, zastrašen; 2) drhtav, potresen timidus ac p. – plašljiv i ustrašen; pavida e somno mulier – uplašena žena blanu se iz sna; castris se pavidus tenebat – uplašen, drži se logora; 3) metus p. – strepnja păvīmnet/um,- i, n. (pavio) – [zemljani] pod facio p. – nabijam pod; p. marmoreum –mramorni pod păvĭ/o,-ivi,-ītum,-īre, v. IV – nabijati p. terram – nabjam zemlju păvĭt/o,-avi, etc, v. I – cvokoćem/tresem se od straha pāv/o,-ōnis, m. – paun; avis iunonia – Junonina ptica caro pavonis – meso pauna, omiljeno jelo Rimljana păv/or,-ōris, m. (paveo) – strepnja, zebnja, strah terror pavorque omnes occupavit – sve obuze strah i strepnja; incito ei pavorem – zadajem mu strah p/ax,-ācis, f. – 1) mir pax romana – rimski mir [od Avgusta do Marka Aurelija]; concilio pacem inter aliquos – posredujem u mirovnim pregovorima; neque bello neque pace antea cognitus – ni rat ni mir pre poznanstva; 2) pakt, zaključenje mira pacem facio his conditionibus/legibus – sklapam mir pod ovim uslovima; pacem habeo cum eo – imam pakt o miru s njim; pax convenit – sklopljen je mir; 3) vreme mira dimitto eum cum bona pace – ostavljam ga na miru pax accepta est – mir je prihvaćen; 4) duševni mir sum in perpetua pace – uživam večni mir; temperantia pacem animis affert – umerenost donosi duševni mir; pax vobiscum – mir s vama!; pax tecum – sreća te pratila; 5) pax! – mir! [ćuti!, pst!]; 6) pace tua /sua /horum dixerim – s tvojim/njegovim/njihovim dopuštenjem rekao bih; 7) milost, naklonost bogova pacem exposcunt – traže/mole se za milost/naklonost bogova
peccāt/um,-i, n. (pecco) – 1) greška p. stultitiae – greška iz gluposti; 2) greh confiteo peccatum meum – priznajem svoj greh; nego peccatum – poričem greh; careo peccato –bez greha, bezgrešan peccāt/us,-us, m. – prekršaj, propust in manifesto peccatu tenebatur – činio je prekršaj javno [na očigled sviju] pecc/o,-avi,-atum,-are, v. I – 1) grešim/grešiti pecare pauci nolunt, nulli nesciunt – malo ko neće da greši, nema toga ko ne može; numquam est utile peccare – nikad nije korisno grešiti; illecebra peccandi – zavoljivost greha; peccat vel recte facit – grešio je ali je i pravo činio; multa peccantur in republica – u republici se čine mnoge greške; in oratione peccatur – pravi greške u govoru; peccavit erga eum – grešila je prema njemu;peccasse iuvat – prijatno je grešiti; 2) posrnuti equus peccat – konj posrće pect/en,-ĭnis, m. (pecto) – 1) češalj deducit pectine crines – doterao je kosu češljem; 2) brdo na tkačkom razboju; 3) grebeni [za češljanje vune]; 4) brana, drljača; 5) trzalica pe/cto,-xi,-xum,-ĕre, v. III – 1) češljam/češati p. capillos – češljam kosu; doctor pexus –nalickan doktor; tunica pexa – tunika s koje rudež nije opao; 2) grebenati pecto stuppam/ – lanam – grebenam lan/vunu; 3) pexit eum pugnis – udesio ga je šakama [pretukao] pect/us,-ŏris, n. – 1) (kod ljudi) prsi, grudi in adverso pectore condidit ensem – u protivnikove grudi sručio je mač; 2) grudi/srce toto pectore amo eam – volim je svim srcem; imbuo omnium pectora pietate – pobuđujem pobožnost u grudima/srcima svih; 3) duša, svest cogito toto pectore – mislim svim bićem; 4) (kod životinja) vime, sise pĕcu, (nom.acc.&abl., dat.: pĕcŭi; pl.: pĕcŭa, pĕcŭbus), n. – 1) [krupna]stoka, goveda; 2) krdo, stado credo pecui canum praesidio – poveravam stado psima na čuvanje; pecua captiva – oteta stoka pĕcŭārĭ/a¹,-ae, f. – čuvanje stoke facio pectuariam – čuvam stoku pĕcŭārĭ/a²,-ōrum, n. (pl.) – stada/krda stoke pĕcŭārĭ/us¹,-a,-um, a. – stočni res pecuaria – čuvanje stoke pĕcŭārĭ/us²-ĭi, m. – 1)stočar; 2) iznajmljivač državnih pašnjaka stočarima pĕcŭlāt/or,-ōris, m. (peculor) – proneveritelj državnog novca pĕcŭlāt/us,-us, m. – pronevera facit peculatum – izvršio je proneveru; p. publicus – javna pronevera pĕcŭlĭār/is,-e, a. (peculium) – 1)poseban, zaseban; 2) odvojen, svoj, lični servus peculiaris – svoj/lični rob; hoc mihi est peculiare – to je posebno/moje; proprius et p. deus – svoj i lični bog; 3) naročit, neobičan, izvanredan, sjajan pĕcŭlĭārĭter, adv. posebno, naročito, izuzetno pĕcŭlĭāt/us,-a,-um, a. – snabdeven posebnim imanjem, dobrostojeći, bogat
pĕcŭlĭ/o,-avi, etc. v. I – darujem/darovati, pokloniti p. eum illud – to mu poklanjam pĕcŭlĭōs/us,-a,-um, a. – bogat ušteđevinom, imućan servus peculiosus – imućan rob pĕcŭlĭ/um,-ĭi, n. (pecus, pecunia) – 1) ušteđevina; privatno vlasništvo peculium filii Cereri consecravit – ušteđevinu je zaveštao kćerki Ceriri; 2) sopstvena teorija/učenje; 3) imanje, imovina habeo nihil peculii – nemam nikakve imovine pĕcūl/or,-ari, v. dep. I – proneveriti, ukrasti poverenu imovinu peculantur rempulicam – potkradaju republiku pĕcŭnĭ/a,-ae, f. (pecus) – 1)imovina, vlasništvo invadunt in alienam pecuniam – provaljuju u tuđe imanje; pecunia ampla – obilato imanje/veliko bogatstvo; facio/quaero/ conficio pecuniam – nasleđujem/tražim/stičem imovinu; 2) novac p. praesens/numerata – gotov novac/gotovina; p. publica/privata – državni/privatni novac; pecunia non olet –novac ne vonja; pecuniâ aedifico classem – novcem gradim brod; accipio pecuniam numeratam ab eo – od njega primam novac u gotovu; magnas pecunias ex metallis facio –zarađujem veliku sumu netalnog novca; dies pecuniae – rok/dan plaćanja; pecunias colloco in agro – ulažem novac u zemlju; debeo ei pecuniam – dugujem ti novac; capit pecuniam – uzimao je mito; pecunia una regimen est omnium rerum – novac sam vlada svim pĕcŭnĭārĭ/us,-a,-um, a. – novčani res pecuniaria – finansije, novac; inopia rei pecuniariae – nestašica novca, oskudica u novcu pĕcŭnĭōs/us,-a,-um, a. – bogat, imućan homo p. – imućan čovek pĕc/us¹,-ŏris, n. – 1) (kao zbirna imenica) stoka, sitna stoka, ovce; 2) stado ovaca greges pecoris – stada ovaca; ager depascitur a pecoribus – pašnjak pasu ovce; 3) pecores –bravi, glupaci pĕc/us²,-ŭdis, f. – 1) (kao stvarna imenica) ovca, brav; 2) brav, glupak istius pecudis praesidio utor – koristim zaštitu toga brava/bednika pĕdāl/is,-e, a. (pes) – 1) dužina/širina od jedne stope sol quasi pedalis – sunce [sa izgledom prečnika] od jedne stope pĕdārĭ/us,-a,-um, a. – 1) pešački; 2) [senatores] pedarii – senatori koji nisu imali pravo glasa, već samo da zastupaju nekog drugog = patres minorum gentium; 3) senatori iz reda konjanika pĕdāt/us¹,-us, m. (pes) – nasrtaj, napad pĕdāt/us²,-a,-um, a. (pes) – koji ima noge, nogat pĕd/es,-ĭtis, m. (pes) – 1) pešak ipse pedes exercitum instruit – isti taj pešak je vojsku obučavao; 2) [vojnik] pešadinac equitum et peditum copias contraho – sastavljam konjicu i pešadiju; omnes cives, equites peditumque, prima luce adsint – svi građani, konjanici [aristokrati] i pešaci [plebejci] ranom zorom stižu; 3) kopnene snage
pĕdest/er,-tris,-tre, a. (pes) – 1) pešadinski exercitus pedester – pešadija; copiae pedestres – pešadinci; pugna pedestris – kopnena bitka; pedestres navalesque pugnae –kopnene i pomorske bitke; 2) statua pedester – stojeći kip; 3) sermo pedester – prost govor; historia pedester – istorija u prozi pĕdĕtentim, adv. (pes+tendo) – 1)ispruženom i pipavom nogom, oprezno; 2) p. et gradatim – oprezno i postepeno; caute/timide et pedatim – oprezno i pipajući pĕdĭc/a,-ae, f. (pes) – negve, okovi za noge iumenta velut pedicâ capta – tegleća stoka je zapinjala sapetih nogu pĕdĭcŭl/us,-i, m. (dem. od pes) – 1) nožica, stopica; 2) peteljka; 3) (dem. od pedis) – uš, vaš pĕdĭsĕqu/us,-i, m. (pes+sequor) – 1) tragač, onaj što prati trag; 2) sluga, sluškinjasemper eum pedisequi cum numis sunt secuti – stalno su ga pratile sluge s novcem pĕdĭtāt/us,-us, m. (pedes) – pešadija pĕdĭt/um,-i, n. (pedo) – prdež pēd/o, pĕpēdi, pēdĭtum,-ĕre, v. III – pustiti vetar, prdnuti pĕd/um,-i, n. – pastirski zakrivljeni štap Pēgăs/us,-i, m. (Πήγασος) – 1) Pegaz, krilati konj koji je postao od Meduzine krvi; udarcem kopita otvorio je vrelo Hipokrene; 2) skoroteča, glasnik pēg/ē,-ēs, f. (πηγή) – izvor, vrelo pegm/a,-ātis, n. (πηγμα) – 1) stalaža; 2) polica za knjige pēiĕr/o,-avi, etc., v. I (periur/o) – krivo se kunem/kleti ubi semel quis peiuraverit – gde se jednom za uvek krivo zakleo; ius peieratum – krivokletstvo, prevara Pĕlăgŏn/es,-um, m. (pl.) (Πελαγόνες) – Pelagonci, narod u Makedoniji Pĕlăgŏnĭ/a,-ae, f. – Pelagonija pĕlăg/us,-i, n. (πέλαγος) – more Pĕlasg/i,-ōrum, m. (pl.) (Πελασγοί) – prastanovnici Grčke Pēle/us,-ĕi, m. (Πηλεύς) – kralj Mirmidonaca i Ftiji i Tesaliji; oženjen Posejdonovom kćerkom Tetidom; Ahilov otac Pĕlĭ/as,-ae, m. (Πελίας) – sin Posejdona i Tiro; Esonov polubrat; kralj u Tesaliji Pĕlīd/es,-ae, m. (Πηλείδης) – Pelejević, Pelejev sin, Ahil Pēlĭ/on,-ĭi, n. Πήλιον) – Planina u Tesaliji Pell/a,-ae, f. (Πέλλa) – rodno mesto Aleksandra Velikog pellācĭ/a,-ae, f. – mamac, podvala pell/ax,-ācis, a. (pellicio) – zavodljiv, varljiv Ulixes pellax – varljivi Odisej pellĕcĕbr/ae,-ārm, f. (pl.) – mamac p. probri – zavodljivost sramote
pellectĭ/o,-ōnis, f. (perlego) – [pro]čitanje p. libri – čitanje knjige pell/ex,-ĭcis, f. (πάλλαξ, παλλακίς) – naložnica, konkubina oženjenog čoveka pel/lĭcĭo,-lexi,-lectum,-ĕre, v. III (perlĭcĭo) – zavodim/zavoditi, mamiti, primamiti, varati pellexit eam – zaveo je; pellexit animum adolescentis – zaneo je duh mladića;pellexit populum in servitutem – prevarom je narodu nametnuo ropstvo pellicŭl/a,-ae, f. (dem. od pellis) – kožica, mala koža p. haedina – jareća koža pellĭ/o,-ōnis, m. – krznar pell/is,-is, f. – 1) koža [neobrijana], krzno p. caprina/leonis – kozje/lavlje krzno; detraho pellem ei – razotkrivam ga; quiesco in propria pelle – gledam svoja posla; 2) vojnički šator [obično postavljen krznom]; 3) kožna obuća/odeća pes natat in pelle – stopalo pliva u cipeli pellīt/us,-a,-um, a. – prekriven/presvučen krznom pello, pĕpŭli, pulsum,-ĕre, v. III – 1) udaram/udariti, batinati, klepnuti puer pulsus – bijeni dečak; 2) pepulit fores – udarao/kucao je na vrata; pepulit terram pede – udarao je nogom u zemlju; pepuli lyram manu – udarao sam rukom po liri; 3) krenuti, početi p. initium longi sermonis – započinjem dugi razgovor; 4) ostaviti utisak, uticati nulla insignis iniuria me pepulit – nepravda nije na mene ostavila utisak; 5) oterati, proterati pelle moras – oteraj skanjivanje [ne skanjuj se]; pepulit eum e foro/civitate – izbacio ga je iz suda/države; 6) (rat) naterati na povlačenje pellit hostes – tera neprijatelja na povlačenje; 7) (metaforično) izbaciti, otarasiti se pepuli maestitiam/metum ex animis – oslobađam se tuge/straha; p. famem – utažujem glad; p. moram – odbacujem oklevanje/žurim; 8)pepulit sagitam – odapeo je strelu pel/lūcĕo,-luxi,-ēre, v, II (perlūcĕo) – 1) prosvetliti, prozračiti lux pellucet – sunce prosvetljava; honestum perllucet ex illis virtutibus – poštenje zrači iz njegovih vrlina; 2) postati proziran aether tenuis et pellucens – retki i prozirni vazduh pellūcĭd/us,-a,-um, a. – 1)zračan, sjajan stella pellucida – sjajna zvezda; 2) proziran, providan membranae oculorum pellucidae – prozirne očne opne Pĕlŏponnēs/us,-i, f. (Πελοπόννησος) – Peloponez, Moreja Pĕ/lop/s,-ŏpis, m. (Πέλοψ) – Tantalov sin, Atrejev i Tiestov otac; Pĕlopĭdae – Pelopsovi potomci, Atrej, Tiest i njihova deca pĕlŏr/is,-ĭdis, f. (πελωρίς) – džinovska školjka pelt/a,-ae, f. (πελτη) – mali laki štit; peltest/ae,-ārum, f. (pl.) – vojnici sa peltom pelv/is,-is, m (πέλις, πέλυς) – karlica, kosti karlice pĕnārĭ/us,-a,-um, a. (penus) – skladišni, što se odnosi na zalihe
pĕnāt/es,-ĭum (-um),m. (pl.) (penus) – bogovi koji štite kuću/porodicu, kućni bogovi, penati in conspectu deorum penatium neco hospitem – pred licem kućnih bogova ubijam gosta pendĕo, pĕpendi, pensum,-ēre, v. II – 1) visiti, obesiti pendet arbore – visi na drvetu;sagittae pendent ab humero – strele vise niz ruku; 2) pendet collo eius – obesila mu se o vratu; 3) nubila pendentia – nisko spušteni oblaci; 4) zavisiti causa pendet ex eo verbo –zavisi od toga šta će on reći; salus nostra pendet exiguâ spe – naš spas visi o koncu; pendet ex errore multitudinis – zavisi od greške svetine; 4) zadržati se pendes in limine nostro – zastaješ se na našem pragu; 5) posrtati pendentem amicum ruere patitur – posrnulog prijatelja puštaju da padne; 6) lebdeti avis pendet alis in aëre – ptica lebdi u vazduhu; 7) dvoumiti se, kolebati se fortuna pendet – sreća se koleba pendo, pĕpendi, pensum,-ĕre, v. III – 1) vagam/vagati, meriti; 2) cenim/pro/ceniti, odmeriti p. eum non ex fortunâ, sed ex virtute – ne cenim ga po bogatstvu već po vrlini; p. mea parvi – cenim moju malenkost; 3) platiti, podneti, pretrpeti pecunia ei ex foedere penditur – plaćaju mu po ugovoru; pependi vectigal/tributum – platio sam porez; pependit bina milia aeris/maximas poenas – platio je po dve hiljade bakrenjaka/najveću globu; 4) p. supplicium – ispaštam greh; 5) pensus (particip) – važan, dragocen pendŭl/us,-a,-um, a. (pendeo) – 1)viseći; 2) neizvestan pēne > paene Pēnĕlŏp/a,-ae, f. (Penelop/ē,-ēs < Πηνελόπη, Πηνελόπεια) – Odisejeva žena, mati Telemahova pĕnĕs, predlog sa acc. – pri, u, kod p. ephoros summum imperium est – u/kod sudija je vrhovna vlast; imperium/laus/eloquentia est p. eum – kod njega je vlast/slava/rečitost;culpa est penes eum – greh je pri njemu/njegov; penes me sum – pri sebi sam [vladam sobom] pĕnĕtrābĭl/is,-e, a. (penetro) – probojan corpus p. – probojno telo [koje može da se probije]; telum penetrabile – prodorno koplje; frigus penetrabile – prodorna studen pĕnĕtrāl/e,-is, n. – 1) unutrašnje prostorije u rimskoj kući; 2) najsvetije mesto u hramu pĕnĕtrāl/is,-e, a. (penetro) – 1)probojan, prodoran; 2) unutrašnji, središnji penates penetrates a poetis vocantur – pesnici ih nazivaju kućnim bogovima; penetrale adytum –najskrovitiji/najsvetiji deo hrama pĕnĕtr/o,-avi, etc., v. I – 1) prodirem, prodreti, probiti p. pedem intra portam – prodiremnogom kroz vrata; id penetrat animum altius – to prodire/ostavlja dublji utisak; 2) p. me in fugam – dajem se u bekstvo [bežim]; 3) penetrat in templum/sub
terras –ulazi u hram/ pod zemlju; res nulla magis penetrat in animos – to ne ostavlja dublji utisak; 4) penetratus – koji je prodro/provalio pĕnĭcill/um,-i, n. (penicill/us,-i, m.) – 1) četkica; 2) stil pingam coloribus tuis penicillo meo – tvojim bojama ukrašavam moj stil pĕnĭcŭl/us,-i, m. (dem. od penis) – 1) četkica; 2) spužvica pēn/is,-is, m. – 1)rep; 2) muški polni organ; 3) razvrat, blud pĕnĭte, adv. (penus) – 1) raspoloživo, postojeće; 2) suštinski penite me demitto in causam – svojski se upuštam u taj slučaj; opinio penite insita – urođeno/ukorenjeno mišljenje; 3) temeljito, po temelju penite me perdo – propadam temeljito; p. tollo religionem – potpuno eliminišem religiju; caput penite abrasum – glava temeljito ostrugana pēnīt/us¹,-a,-um, a. (penis) – repat pĕnĭt/us²,-a,-um, a. (penus) – 1) postojeći, raspoloživ; 2) unutrašnji, dubok p. in Thraciam se abdidit: saxum penitus excisum – sklonio se duboko u Trakiju, gde je kamenom ubijen; 3) suštastven, suštinski, temeljit, potpun penn/a,-ae, f. – 1)pero meae alae pennas non habent – moja krila nemaju perja; aves pennis fovent pullos – ptice perjem greju tiće; pennae renascuntur – perje ponovo raste; 2) pannae – krila geminis secat aëra pennis – seče vazduh krilima; 3) incido pennas ei –podrezao sam mu krila; 4) strela; 5) let nekih ptica po kojem se predskazuju budući događaji pennāt/us,-a,-um, a. – 1) pernat; 2) krilat pennĭg/er,-ĕra,-ĕrum, a. – pernat, snabdeven perjem Pennĭn/us,-a,-um, a. – peninski, što se odnosi na peninske planine na severu Italije pennĭp/es,-ĕdis, a. (penna+pes) – krilatih nogu, krilat pennĭpŏten/s,-tis, a. (potens) – krilat pennŭl/a,-ae, f. (dem. od penna) – 1) perce; 2) krilce pensĭl/is,-e, a. (pendeo) – viseći, obešen pensĭ/o,-ōnis, f. (pendo) – 1) plaćanje, otplata solvo pecuniam tribus pensionibus – rešiću se duga u tri otplate; exigo/debeo primam pensionem – izvršavam/dugujem prvu ratu; 2) kirija, stanarina; 3) zakupnina pensĭt/o,-avi, etc., v. I (penso) – 1) vagam/vagati, meriti; 2) plaćam/isplatiti p. vectigalia – plaćam dažbine; 3) razmatrati, analisati, razmišljati pensavit de illud – razmatrao je to; 4) uporediti pensitavi rem cum re – uporedio sam to s tim pens/o,-avi, etc., v. I – 1) vagam/vagati, meriti p. aurum – merim zlato; 2) vratiti/ uzvratiti pensavi maleficia benefactis – vratio sam mu zlo dobrim; pensavit vulnus
vulnere – vratio mu je istom merom; 3) razmišljati, razmatrati; 4) rasuđivati, suditi; 5) ceniti/proceniti penso amicos ex factis – cenim prijatelje po delima; 6) platiti, kupiti penso poenas – plaćam globu pens/um,-i, n. (particip od pendo) – 1) kudelja vune [koliko je prelja mogla za dan da isprede] familas exercet longo penso – robinjama je davala velike kudelje; 2) zadatak, obaveza, dužnost exigo pensum diligentiae – utvrđujem meru vrednosti pens/us,-a,-um, a. (particip od pendo) – vredan, dragocen condicio pensa – izvanredan uslov; nihil pensi habeo/mihi est – ne marim ni najmanje; nihil pensi iis fuit quid dicerent –ništa važno nije bilo u onome što su rekli pentămĕt/er,-ri, m. (πεντάμετρος) – stih od pet stopa, pentametar (heksametar kome nedostaje jedan skig u taktu 3 i taktu 6) pentēr/is,-ĭdis, f. (πεντήρης) – brod sa pet vesala Penthĕsĭlĕ/a,-ae, f. (Πενθσίλεια) – Pentesileja,kraljica Amazonki Penthe/us,-ĕi, m. (Πενθεύς) – Pentej, tebanski kralj, sin Ahiona i Agave; Kadmov unuk;Pentheid/es, ae, m. Pentejevi potomci pēnūrĭ/a,-ae, f. – nestašica, oskudica p. agri/pecuniae/civum bonorum – oskudica u zemlji/nocvcu/dobrim ljudima pĕn/us,-ŏris, n. (pen/us,-us, comm.; pen/um,-i, n.) – zalihe [hrane] struo penum longo ordine – stvaram dugoročne zalihe hrane pēpl/um,-i, n. (pepl/us,-i, m.) (πέπλος) – svečana/luksuzna haljina grčkih gospođa pĕr, predlog sa acc. i gen. – 1) (prostor) kroz flumen fluit per agros – reka teče kroz polje;sanguis per venas diffunditur – krv se kroz vene raznosi [po telu]; 2) preko, pred, po, među fero illud per forum – pljačkam po forumu; per gradus labor – izvodim rad postepeno; 3) per manus traditiae religiones – religije prenete sa oca na sina; trado pecuniam per manus – predajem novac iz ruke u ruku [svojeručno, lično]; incedunt per ora vestri magnifici – pale pred očima vaše visosti; 4) mare per totam Italiae longitudinem – more dužinom cele Italije; 5) (vreme) kroz, u toku, za vreme per hos idem tempus – u isto vreme [istovremeno]; ludi decem per dies facti sunt – deset igara izvodi se u toku dana; per somnium – u toku sna; per ludos rapiuntur – u toku zabave su izveli otmicu; per meridiem – u podne; 6) (način) preko per aspera ad astra – preko trnja do zvezda; u, kroz per iocum – kroz šalu, u šali; per iram haec feci – to sam učinio u gnevu; per occasionem – u slučaju da [ako bi se pružila prilika]; per fas et nefas – i milom i silom; per vim – na silu [nasilno]; per speciem sacrificandi – pod tobožnjim žrtvovanjem; 7) po per capita – po glavi; per commodum – po volji; per leges licet – po zakonu je dozvoljeno;8) do, od non stat per me – nije do mene [ne zavisi od mene]; iz per metum – iz straha; per officium – iz pristojnosti; per valetudinem non
possum – ne mogu iz zdravstvenih razloga; 9) per literas/epistolam – pismeno; per summum dedecus vitam amitto – sramotno/nedostojno ginem; 10) per nostram ingnominam – na našu sramotu; 11) servor per manus eius – služen sam njegovor rukom; occidor per eum – padam/ginem od njegove ruke; per milites occupat tyrranidem – vojskom je osvojio tiranina; 12) per me/te/eum – nos/ vos/eos – ja/ti,/on sam [lično] – mi/vi/oni lično; 13) per se – po sebiper se splendet virtus – vrlina sama po sebi zrači; per se virtus est expetenda – vrlina po sebi nadahnjuje; cognitus per se – poznat po sebi [roditelji mu nisu bili čuveni]; 14) oro te per hanc dextram – zaklinjem te svojom desnicom; oro te per deos – zaklinjem te bogom;iuro per Iovem/per deos immortales – kunem se Jupiterom/besmrtnim bogovima; 15)per omnia secula seculorum – na veke vekova pēr/a,-ae, f. (πήρα) – ranac, torbak pĕrabsurd/us,-a,-um, a. – veoma ružno/smešno illud p. quod dicitis – to što si rekao veoma je ružno pĕraccommŏdāt/us,-a,-um, a. – veoma udoban/ugodan per fore accomodatum dixi –reknem da je veoma ugodno pĕrac/er,-ris, a. – prilično oštar acidum p. – prilično jaka kiselina; iudicium p. – prilično oštra osuda pĕrăcerb/us,-a,-um, a. – prlično ljut/kiseo uva peracerba gustatu – grožđe je rilično kiselo po ukusu pĕractĭ/o,-ōnis, f. (perago) – dovršavanje, završavanje, kraj, konac senectus aetatis est p. – starost je kraj života pĕrăcūte, adv. – veoma oštro/oštroumno, vispreno pĕrăcūt/us,-a, um, a. –1)veoma oštar falx p. – oštar srp; 2) prodoran; vox peracuta – prodoran glas; 3 oratio peracuta – oštruman/vispren govor pĕrădŏlescen/s,-tis, a. – veoma mlad peradolescenti imperium datur – vlast data detetu pĕraeque, adv. – sasvim jednako p. sentio – jednako/isto osećam; p. in singulos menses – jednako po mesecima pĕragit/o,-avi, etc., v. I – uznemiravati čestim napadima pĕr/ago,-ēgi,-actum,-ĕre, v. III – 1) izvršavam/izvršiti; 2) završiti p. iter – završavam put; p. vitam – završavam život; diebus tribus peractis – tri provedena dana; peregit dona – završio je podelu darova; consulatu peracto – po završetku/raspuštanju konzulata; 3) steći, postići p. pacem – stekao sam/zaključio sam mir; 4) ići/terati do kraja p. sententiam paucis – goniću/žaliću se do krajnje instance; peregi fabulam – ispričao sam [celu] priču; 5) probiti, proburaziti, probosti peragit latus ense –
proburazio je bok mačem; 7) ubosti, ujesti oestrus peregit pecora – obad ubada goveda; 8) peregit iusiurendum – zavetovao se/položio je zakletvu; 9) p. humum – obrađujem zemlju pĕrăgrātĭ/o,-ōnis, f. – proputovanje p. itinerum – okončanje puta pĕrăgr/o,-avi, etc., v. I – (per+ager) – proputovati peragravit Asiam – proputovao je Aziju pĕrăman/s,-tis, a. – zaljubljen, odan, privržen homo p. semper nostri fuit – bio nam je veoma privržen čovek pĕrambŭl/o,-avi, etc., v. I – prošetati, proputovati perambulavi terras – proputovao sam zemlje pĕrămoen/s,-a,-um, a. – prijatan aestas peramoena – veoma prijatno leto pĕrămpl/us,-a,-um, a. – veoma širok, velik simulacrum peramplum/signum – veoma veliki kip/golem znak pĕranguste, adv. – veoma tesno pĕrangust/us,-a,-um, a. – veoma tesan fretum perangulatum – veoma tesan moreuz;aditus p. – veoma tesan prilaz pĕrann/o,-avi, etc, . v. I – živeti celu godinu pĕrantīqu/us,-a,-um, a. – veoma star sacrarium perantiquum – veoma staro svetilište pĕrappŏsĭt/us,-a,-um, a. – veoma pogodan, podesan pĕrardŭ/us,-a,-um, a. – veoma težak mihi hoc est perarduum demonstrare – meni je to teško dokazati pĕrarm/o,-avi, etc., v. I – naoružati perarmavit exercitum – naoružao je vojsku do zuba pĕrăr/o,-avi, etc. v. I – 1) razorati, uzorati; 2) peraravit pontum – uzorao/preplovio je more; 3) pisati pērātim, adv. (pera) – po torbacima pĕrattente, adv. – veoma pomno/pažljivo/usredsređeno pĕrattent/us,-a,-um, a. – veoma pažljiv pĕraudĭend/us,-a,-um, a. – što treba/mora da se čuje perbacch/or,-atus sum, ari., v. dep. I – provoditi se perbēāt/us,-a,-um, a. – blažen, veoma srećan perbelle, adv. – veoma lepo/dobro p. feceris – veoma dobro ćeš uraditi perbĕnĕ, adv. – veoma dobro perbĕnĕvŏl/us,-a,-um, a. – dobrovoljno, veoma rado
perbĕnigne, adv. – veoma prijateljski, ljubazno per mihi benigne respondit – veoma ljubazno mi je odgovorio perbĭb/o,-i,-ĕre, v. III – 1) pijem/popiti, upiti; 2) perbibit medulam ei – popio mu je mozak; 3) učiti perbīt/o,-ĕre, v. III – propasti perbland/us,-a,-um, a. – veoma privlačan, dopadljiv; koji pleni perbŏn/us,-a,-um, a. – prilično dobar perbrĕv/is,-e, a. – veoma kratak perbrevi (perbrevi tempore) – ubrzo, uskoro percălĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III – zagrejem/zagrejati sol percalefacit glaebas – sunce zagrejava oranje/zemlju percă/lĕsco,-lŭi,-ĕre, v. III – 1) ugrejati se, postati vruć; 2) otvrdnuti, postati bezosećajan; 3) steći jasnu predstavu o stvarima, postati veoma spretan/vispren p. usu rerum – jasno mi je kako stvari stoje/kako svet funkcioniše percār/us,-a,-um, a. – veoma mio, drag puella percara – veoma simpatična devojka percaut/us,-a,-um, a. – veoma oprezan percĕlĕb/er,-bris,-e, a. – slavan, veoma poznat percĕlĕbr/o,-avi, etc., v. I – često govoriti res sermonis percelebrata – česta tema percĕl/er,-ris, e, a. – veoma brz, hitar interitus p. – naprasna smrt per/cello,-cŭli,-culsum,-ĕre, v. III – 1) udariti perculit eum genu/stipite – udario ga je kolenom/kocem; 2) oboriti na zemlju eos Martis vis perculit – oni su oružjem savladani;perculsus ense concidit – oboreni ga je mačem posekao; 3) prevrnuti perculit plaustrum –prevrnuo je kočiju; 4) poremetiti, zgužvati, srušiti, uništiti perculit proditores/potentiam eius/ imperium – uništio je izdajnike/njegovu moć/imperiju; se perculsum sentit – osećao se izgubljenim; 5) obeshrabriti, uplašiti timore perculsa civitas – strahom obeshrabreni grad; animus perculsus – zaplašeni/ustrašeni duh; omnes perculsi pavore – svi obeshrabreni strahom; percellor irâ deorum – obeshrabren sam gnevom bogova percens/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) računati, brojati percensuit captivos – brojio je zarobljenike; 2) percensui orationes legatorum – kritički sam proučio govore legata; 3) proputovati percept/a,-ōrum, n. (pl.) (percipio) – pravila, principi p. artis – principi veštine perceptĭ/o,-ōnis, f. – 1) skupljanje p. frugorum – skupljanje plodova; 2) shvatanje, uvid, pojam perceptiones animi – percepcija, percipiranje, stvaranje pojmova percīd/o,-i,-īsum,-ĕre, v. III (per+caedo) – oboriti, srušiti, razbiti per/cĭĕo,-cīvi,-cĭtum,-ēre, v. II – 1) pokrenuti, staviti u pokret; 2) pobuditi, uzbuditi, nadražiti voluptas percivit eum – požuda ga je razdražila; percitus irâ – razdražen
gnevom; facio aliquod animo irato ac percito – činim to gnevne i razdražene duše; 3) imenovati per/cĭpĭo,-cēpi,-ceptum,-ĕre, v. III (per+capio) – 1) prikupljam/kupiti p. fructus – kupim plodove; 2) steći, postići, dobiti memoriâ percepta retinebat beneficia – pamćenjem stečeno zadržava vrednost; percepit praemia officii – dobio je nagradu za zasluge; percipit fructum victoriae – ubrao je plod pobede; 3) postati per arteriam vox percipitur – glas nastaje posredstvom dušnika; 4) opažati/zapažati/osećati čulima p. illud oculis/auribus –zapažam to očima/čujem to ušima; p. dolorem/luctum – osećam bol/tugu; 5) pojmiti p. philosophiam animo – umom shvatam filozofiju; 6) osvojiti percīvīl/is,-e, a. – isuviše prosto, ponižavajuće perclām/o,-avi, etc., v. I – zovem/zvati, vikati glasno percog/nosco,-nōvi,-nĭtum,-ĕre, v. III – dobro/temeljito upoznati percognovi eum – dobro sam ga upoznao percōl/o¹,-avi, etc., v. I – 1) cedim/procediti p. vinum – cedim vino; 2) variti, probaviti percŏl/o,-ŭi,-ultum,-ĕre, v. III – 1) izraditi temeljito, veoma dobro; 2) gizdati/nagizdatipercoluit feminam – luksuzno obući/nakititi ženu; 3) hvaliti percōm/is,-e, a. – veoma prijateljski, naklonjen, odan percommŏde, adv. – veoma pogodno, poželjno p. omnia exploro – sve veoma pogodno istražujem percommŏd/us,-a,-um, a. – veoma pogodan, pristao, udoban percontātĭ/o,-ōnis, f. (percontor) – propitivanje, raspitivanje, pitanje prima p. fuit, qua subactus iniuriâ bellum suscepisset – prvo je pitanje bilo kojim nas nepravdama rat podvrgava percontāt/or,-ōris, m. – ispitivač; radoznalac, zanovetalo, čovek koji stalno zapitkuje percont/or,-ari, v. dep. I (percont/o,-are, v. I) (per+contus) – ispitujem/pitati, ispitivati, obaveštavati se p. pauca de statu civitatis – pitam ukratko o stanju u državi;percontoravi eum ex (ab) eo – pitao sam ga o tome percontŭm/ax,-ācis, a. – veoma prkosan per/cŏquo,-coxi,-coctum,-ĕre, v. III – 1) skuvati [potpuno] percoxit carnem – skuvao je meso; 2) sol percoquit fructus – voće na suncu mekša; 3) priplanuti na suncu; 4) viri percocti – crnci percrĕbesco (-bresco),-bŭi,-ĕre, v. III – 1) preovlađivati, biti veoma rasprostranjenopinio percrebuit – mišljenje je odnelo prevagu; 2) scelus percrebuit – zločin se otkrio
percrĕp/o,-ŭi,-ĭtum,-are, v. I – jako odjekivati lucus percrepuit vocibus cantuque – dubrava je odjekivala/ječala od glasova i pesme percrŭcĭ/o,-avi, etc., v. I – mučiti, stavljati na muke percŭpĭd/us,-a,-um, a. – veoma odan, privržen p. tui – tebi odan percŭpĭ/o,-ĕre, v. III – veoma želeti, hteti p. illud facere – jako želim to uraditi percūrĭōs/us,-a,-um, a. – veoma ljubopitljiv homo p. – veoma ljubopitljiv čovek percūr/o,-avi, etc., v. I – izlečiti percuravit vulnus/mentem – izlečio je ranu/dušu per/curro,-cucurri,-cursum,-ĕre, v. III – 1) trčim/trčati, žuriti percurrit ad forum – žurio je u forum; 2) juriti percucurri per mare – jurio sam morem; percucurrit citato equo – jurio je na brzom konju; 3) protrčati, brzo proći; 4) navesti u govoru/knjizi percucurrit omnes res oratione – naveo je mnoge stvari u govoru percursātĭ/o,-ōnis, f. (percurso) – proputovanje p. Italiae percursĭ/o,-ōnis, f. (percurro) – brzo podsećanje, preslišavanje, pregled u mislima percurs/o,-are, v. I – lutati, skitati p. finibus nostris – obilazim naše međe/granice percussĭ/o,-ōnis, f. (percutio) – 1) lupanje, udar p. capitis – udar u glavu; 2) p. digitorum – lupkanje/kucanje prstima; 3) takt percuss/or,-ōris, m. – ubica percuss/us,-us, m. > percussio per/cŭtĭo,-cussi,-cussum,-ĕre, v. III (per+cutio) – 1) probosti, proburaziti percussit eum gladio – proburazio ga je mačem; navis rostro percussa – brod kljunom probijen;percussit venam ei – probo mu je venu; 2) ubiti percussit hostem securi – ubio je neprijatelja sekirom; 3) percutit fossam – kopa rupu; 4) percussit eum lapide – udario ga je kamenom; p. locum – pogađam metu; hunc Iupiter fulmine percussit – toga je Jupiter munjom pogodio; 5) p. terram pede – udaram nogom u zemlju; p. forem virgâ – udaram zvekirom po vratima; p. lyram – udaram u strune lire; 6) percussit eum colapho –ošamario ga je; 7) p. me vino – opijam se vinom; 8) tresti, potresti; 9) ostaviti jak utisak, iznenaditi hoc percutit animum probabilitate – to potresa dušu/iznenađuje; percussus atrocissimis literis – potresen gnusnim pismima; percussus sum suspicione – obuzet sam sumnjom; percussisti me oratione – duboko si me potresao govorom; 10) prevaritipercussus strategemate – prevaren spletkama perdēlīr/us,-a,-um, a. – veoma mahnit perdĕo > pereo – propadam/propasti perdiffĭcĭl/is,-e, a. – veoma težak quaestio p. – veoma teško pitanje perdign/us,-a,-um, a. – vrilično dostojan/vredan homo amicitiâ tuâ perdignus – čovek dostojan tvog prijateljstva
perdĭlĭgen/s,-tis, a. – veoma tačan homo p. – čovek veoma precizan per/disco,-didici,-ĕere, v. III – učim/učiti temeljito p. iura belli – temeljito izučavam ratne zakone; perdidici speciem eius pingere – potpuno razumem njegov način slikanja perdĭte, adv. (perditus) – na ponižavajući način perdĭt/or,-ōris, m. (perdo) – razarač, razbijač, grobar p. reipublicae – grobar republike perdĭt/us,-a,-um, a. (particip od perdo) – 1) beznadežan, izgubljen, propao; 2) jadan, nesrećan perditus miseriis/luctu/valeudo – uništen bedom/tugom/bolešću; 3) homo p. –zao/ pokvaren/podao čovek; nihil est perditius his hominibus – nema ništa podlije od ovih ljudi perdĭu, adv. – prilično dugo boni oratores extiterunt perdiu nulli – dobri govornici ne govore dugo perdĭŭturn/us,-a,-um, a. – prilično dugotrajan bellum p. – dugotrajan rat perdīves,-ĭtis,a. – prilično bogat amicus p. – prilično dobro stojeći prijatelj perd/ix,-īcis, comm. (πέρδιξ) – jarebica per/do,-dĭdi,dĭtum,-ĕre, v. III – 1) uništim/uništiti perdiderunt rempublicam – uništili su republiku; perdidit funditus civitatem – po temelju je uništio državu; Iupiter perdit fruges nimio calore – Jupiter je uništio letinu preteranom žegom; 2) ubiti perdidit serpentem –ubio je zmiju; 3) optužiti p. eum capitis – optužujem ga za ubijstvo; 4) upropastiti perdidit operam/ bona/tempus – upropastio je trud/imanje/vreme; 5) izgubiti perdidit liberos/oculos/spem – izgubio je decu/oči/nadu; perdidit nomen – zaboravio je ime perdŏ/cĕo,-cŭi,-ctum,-ēre, v. II – 1)podučavam/podučavati, obučavati p. eum – obučavam ga; res difficilis ad perdocendum – stvar koju je teško preneti [teška za učenje]; 2) jasno pokazati perdocet stultitiam – jasno ispoljava glupost perdoct/us,-a,-um, a. – veoma učen, vešt p. usu – vešt, vičan upotrebi perdŏl/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. II – patim/patiti, osećati bol id perdolet – to zadaje bol perdŏm/o,-ŭi,-ĭtum,-are, v. I – 1) krotim/ukrotiti, pripitomiti perdomui tauros – ukrotio sam bikove; 2) savladati, nadvladati perdomuit Latium – savladao je Lacijum; 3) p. farinam – mesim brašno perdormi/sco,-ĕre, v. III – dugo spavati/prespavati perdū/co,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1)vodim/dovesti perduxi eum Syracusas – doveo sam ga u Sirakuzu; perduxit legiones in Allobroges – doveo je legije u A.; 2) perduxi murum a lacu ad montem – podigao je zid od jezera do brda; 3) hic me ad hanc dignitatem perduxit– ovo mi je donelo veliko dostojanstvo; ira perduxit eum ad furorem – gnev ga je doveo do besa; 4) oratio in (ad) noctem perducta – govor koji je potrajao do u noć;
5) perduxi eum talentis ad meam voluntatem – novcem sam ga preveo pod moju volju; perduco eum ad me – pridobijam ga za sebe; 6) perduxit corpus odore – premazala je telo mirisom perdūdum, adv. – veoma davno perdŭellĭ/o,-ōnis, f. (perduellis) – veleizdaja, izdaja reus perduellionis – optužba za veleizdaju perdŭell/is,-is, m. – izdajica, izdajnik, veleizdajnik; neprijatelj perdūr/o,-avi, v. I – trajem/trajati, održati se, opstati pĕr/ĕdo,-ēdi,ēsum,-ĕre, v. III – pojedem/pojesti amor peredit eum – ljubav ga uništi pĕrĕgre, adv. (per+ager) – u inostranstvu p. habito – živim u inostranstvu pĕrĕgrīnābund/us,-a,-um, a. koji putuje u inostranstvo pĕrĕgrīnātĭ/o,-ōnis, f. – 1) obilazak; 2) putovanje p. perpetua – večno putovanje; omne tempus in peregrinatione consumo – sve vreme provodim u putovanju; 3) boravak u inostranstvu pĕrĕgrīnāt/or,-ōris,m. – svetski putnik, neko ko često putuje u inostranstvo pĕrĕgrīnĭt/as,-ātis, f. (peregrinus) – 1) status koji je stranac imao u rimskom društvu; 2) tuđinski običaj/stil/izgovor p.est infusa in civitatem – u zemlju su uneti tuđi običaji pĕrĕgrīn/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – putujem/boravim u inostranstvo/u pĕrĕgrīn/us,-i, m.. – 1) stranac; 2) putnik; 3) peregrin/i,-ōrum, m. – stanovnici provincije bez prava rimskog građanina; 4) nevešt, neupućen pĕrĕlĕgan/s,-tis, a. – veoma uglađen p. genus dicendi – elegantan način izražavanja pĕrĕlĕganter, adv. – izuzetno lep način izražavanja; prikladan izbor reči pĕrēlŏquen/s,-tis, a. – veoma rečit pĕremn/is,-e, (per+amnis) – što se odnosi na prelaz preko reke auspicium peremnis – pokroviteljstvo prekorečnog saobraćaja pĕrempt/or,-ōris, m. (perimo) – ubica, zločinac pĕrendĭe, adv. – prekosutra scies fortasse cras, summum perendie – znaćeš možda sutra, najkasnije prekosutra pĕrendĭn/us,-a,-um, a. – prekosutrašnji dies p. – prekosutrašnji dan, prekosutra pĕrenn/is,-e, a. (per+annus) – 1) celogodišnji, koji traje celu godinu p. militia – vojni rok od godinu dana; 2) trajan fons p. – presušno vrelo; amnis p. – presušna reka; cursus stellarum p. – nepromenljiva putanja zvezda; monumentum aere perennius – spomenik trajniji od bronze pĕrennĭserv/us,-i, m. – trajni rob pĕrennĭt/as,-ātis, f. – trajnost, trajanje; večnost pĕrenn/o,-avi, etc., v. I – trajati u toku cele godine
pĕrentĭcīd/a,-ae, m. (pera+caedo) – kradljivac torbi pĕr/ĕo,-ĭi,-ĭtum,-īre, v. IV – 1)nestajem/nestati, propasti perii – propao sam [gotov sam];urbs perit – grad propada; 2) izgubiti se p. e patria – napuštam otadžbinu; 3) nives pereunt – snegovi se tope; 4) umreti pereo a morbo – umirem od bolesti; p. fame/naufragio – umirem od gladi/u brodolomu; 5) p. amore – umirem od ljubavi;peream, nisi – ubiću se, ako ne; 6) pecunia periit – novac je propao; opera et oleum periit – uzaludan trud; 7) izgubiti svu imovinu iam pridem perieramus – već ranije smo bili propali; 8) pereat! – neka je proklet; pereant qui ante nos nostra dixerunt – neka su prokleti oni koji su pre nas naše [reči] rekli pĕrĕquĭt/o,-avi,v. I – projahati, proći, obilaziti na konju pĕrerr/o,-avi, v. I – lutatm/lutati, skitati okolo pĕrerŭdīt/us,-a,-um, a. – temeljito učen, načitan homo p. – učen čovek, erudita pĕrexĭgŭ/us,-a,-um, a. – prilično mali, neznatan ignis p. – slaba vatra; perexiguum spatioum – skučen prostor; perexiguum frumentum – oskudna žetva; pars perexigua – mali deo; p. dies – kratak rok pĕrexpĕdīt/us,-a,-um, a. – veoma lagan pĕrfăbrĭc/o,-avi, etc., v. I – podvaliti, prevariti pĕrfăcēte, adv. – veoma brzo, hitro pĕrfăcēt/us,-a,-um, a. – veoma brz, hitar pĕrfăcĭle, adv. – veoma lako, bez teškoća p. me tueor – brinem o sebi bez teškoća; p. apparet – sasvim je jasno pĕrfăcĭl/is,-e, a. – veoma lagan disciplina cognitu perfacilis – veština izviđanja je laka pĕrfācund/us,-a,-um, a. – veoma govorljiv, brbljiv pĕrfămĭlĭār/is,-e, a. – veoma blizak, privržen; meus p. – moj odani prijatelj perfecte, adv. (perfectus) – savršeno, potpuno nihil ab eo nisi perfecte fit – ništa od njega nema što nije savršeno urađeno perfectĭ/o,-ōnis, f. (perficio) – 1)izrada, dovršavanje; 2) savršenstvo absolutionem et perfectionem in oratore desidero – kod govornika želim dovršenost i savršenstvo perfect/or,-ōris, m. – izvršitelj, usavršitelj; majstor svog zanata perfect/us,-a,-um, a. (particip od perficio) – dovršen, završen, savršen perfectum opus – savršeno delo; perfesta virtus – besprekorna vrlina perfĕren/s,-tis, a. (particip od perfero) – trpeljiv p. iniuriarum – koji [dobro] podnosi/trpi nepravde per/fĕro,-tŭli,-lātum, v. III – 1) nositi/podnositi do kraja perfero onus – nosim breme do kraja; alveus fluminis non perfert gravissimas naves – korito reke ne podnosi velike brodove; lapis perfert ictum – kamen je pogodio cilj; hasta perfert vires – koplje ubija
ljude; p. me ad limina – idem do kraja; 2) izdržati do kraja perfer et obdura, multo graviora tulisti – izdrži i podnesi, mnogo teže te čeka; poenam non pertulit – nije izdržao/ podneo kaznu; pertuli frigus et famem/indignates contumeliasque – podnosio sam studen i glad/uvrede i poniženja; 3) širiti de adventu Christi fama perfertur in Graeciam – po Grčkoj se šire glasovi o Hristovom dolasku; clamor perfertur circa collem – grmljavina se razleže po brdima per/fĭcĭo,-fēci,-fectum,-ĕre, v. III (per+facio) – 1) dovršavam/dovršavati, završiti, usavršiti; 2) p. candelabrum/pontem/murum – izrađujem svećnjak/most/zid; perfecit poëma – napisao je pesmu; 3) perfecit scelus – počinio je zločin; 4) perfecit centum annos – požive sto godina perfĭdĕl/is,-e, a. – veoma veran perfīdĭ/a,-ae, f. (perfidus) – neverstvo, pokvarenost, podlost capio eum perfidiâ – uhvatio sam ga u neobranom grožđu; decido perfidiâ amicorum – prekidam neverstvo prijatelja perfīdĭōse, adv. – neverno, nepošteno, verolomno, perfidno perfīdĭōs/us,-a,-um, a. – neveran, podao, pokvaren, perfidan perfidiosum est fidem frangere – podlo je krekršiti/pogaziti zadatu reč perfīd/us,-a,-um, a. (per+fides) – neveran, prevrtljiv, pokvaren, nepošten p. amicus – neveran prijatelj perfix/us,-a,-um, a. – prostreljen, probijen, proboden perflābĭl/is,-e, a. – promajan, vetrometan perflāgĭtĭōs/us,-a,-um, a. – grešan id est perflagitiosum – to je grešno/bogohulno perfl/o,-avi, etc., v. I – produvati perflovit terras – produvati zemlje perflŭ/o,-xi,-ĕre, v. III – procediti perflui per colum – procedio sam kroz cedilo; hac atque illac p. – ne mogu da ćutim per/fŏdĭo,-fōdi,-fossum,-ĕre, v. III – prokopati, probiti, provrteti perfodit montes/parietum/thoracem – prbio je brda/zid/grudni koš perfŏr/o,-avi, etc., v. I – probijam/probiti, napraviti rupu perforavit navem/pectus – probio je brod/grudi perfrĕquen/s,-tis, a. – veoma prometan, frekventan emporium p. – prometan trgovački centar perfrĭc/o,-ŭi,-catum (-ctum),-are, v. I – trljati p. caput manu – trljam glavu rukom;perfricari coepit – poče se trljati [mašću posle kupanja] perfrigĭd/us,-a,-um, a. – veoma hladan per/fringo,-fregi,-fractum,-ĕre, v. III (per+frango) – 1)smrviti, razbiti u paramparčadperfregit caput – razbio je glavu; naves prefregerant proras – brodovi
lome pramce;perfregit phalangen hostium – razbio je neprijateljske falange; 2) perfregit domos –provalio je u kuće; 3) kršiti perfregerunt repagula iuris – kršili su pravne prepreke; 4) uništiti, poništiti perfregit leges – poništio je zakone; 5) savladati, pridobiti per/frŭor,-fructus sum,-i, v. dep. III – uživam/uživati p. laetitiâ/gloriâ/auctoritate – uživam u veselju/slavi/vlasti perfŭg/a,-ae, f. (perfugio) – prebeg, ratnik koji menja stranu per/fŭgĭo,-fūgi,-ĕre, v. III – bežati, prebeći, preći na protivničku stranu perfugit ad Caesarem – prebegao je na C-vu stranu per/fŭgĭ/um,-ĭi, n. – pribežište in Caesare perfugium miseris – u Cezaru bednici imaju utočište; perfugia annonae – sledovanje žita u gladnim godinama perfunctĭ/o,-ōnis, f. (perfungor) – uprava, upravljanje p. laborum – upravljanje teškim poslovima per/fundo,-fūdi,-fūsum,-ĕre, v. III – 1) pokropiti, pokvasiti, pokapati perfudit eum aquâ – poprskao ga je vodom; perfusus fletu – uplakan; perfusus cruore – pokapan krvlju;sudor perfudit artus – znoj je kipeo iz udova; perfundor vivo flumine – kupam se u reci; 2) posuti perfudit canitiem pulvere – posuo je sedu kosu prahom; perfudit tecta auro – posuo je krovove zlatom [pozlatio je]; 3) horror me perfudit – obuze me strah;perfudit religione/ timore/gaudio/pudore – prožet religijom/strahom/uživanjem/stidom per/fungor,-functus sum,-i, v. dep. III – 1) vršim/vršiti, izvršavati dužnost, obavezu p. munere et gravi opere – vršim dužnost i obavljam važne poslove; 2) multis variisque perfunctus laboribus – pritisnut mnogim i raznim poslovima; perfunctus periculis/bello fatali/ molestiâ – pritisnut opasnostima/sudbonosnim ratom/nevoljama perfŭr/o,-ĕre, v. III – juriti napred perfūsōrĭ/us,-a,-um, a. – površan, lak Pergăm/um,-i, n. (Pergam/a,-ōrum, n. pl.; Pergam/us,-i, f. < Πέργαμον, Πέργαμος ) –1) tvrđava u Troji; 2) grad u Maloj Aziji Pergămĕ/us,-a,-um, a. – što se odnosi natrojansku tvrđavu pergaud/ĕo,-ēre, v. II – radujem se, radovati se veoma p. te ab illo amari – raduje me što te to ljuti per/go,-rexi,rectum,-ĕre, v. III (per+rego) – 1) upravljam/upravljati, dajem pravac, voditi u određenom pravcu p. iter Carthagini – upućujem se prema K-ni; perrexi ire Saguntum – preduzeo sam putovanje u S.; 2) perrexit ad Romam – nastavio je putovanje prema R-u; perrexit eâdem viâ ceteri – nastavio je istim putem kao i ostali; perge quo coepesti – nastavi što si započeo; perrexit navigare Peloponesum –
nastavio je da plovi prema P-u; 3) preduzeti perrexi agere aliquod – preduzeo sam nešto; pergite, Pierides –preduzmite Pierosove kćeri [koje su se drznule da se nadmeću sa muzama, pa su probražene u svrake] pergraec/or,-ari, v. dep. I – živim po grčkom običaju pergrand/is,-e, a. – veoma veliki, golem gemma/vectigal p. – veoma veliki dragi kamen/prihod od poreza; p. natu – veoma star pergrăphĭc/us,-a,-um, a. – veoma prevejan, prepreden, mudar pergrāt/us,-a,-um, a. – veoma prijatan pergratum mihi feceris, si – učinićeš mi po volji, ako pergrăv/is,-e, a. – veoma važan, značajan oratio p. – značajan govor pergrăvĭter, adv. – veoma žestoko, jako, naglašeno pergŭl/a,-ae, f. (pergo) – dogradnja, dozida pĕrhĭb/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. II (per+habeo) – 1) predstaviti, pokazati; 2) dati, ponuditi; 3) reći, kazivati, pričati ut prohibent – pričaju, priča se, kažu; 4) navesti, imenovati pĕrhŏnōrĭfĭc/us,-a,-um, a. – prečastan, prepošten pĕrhorr/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – drhtim/drhtati, tresti se od straha p. toto corpore – drhtim celim telom pĕrhorrĭd/us,-a,-um, a. – neprohodan stagna situ perhorrida – bujična bara sasvim neprohodna pĕrhūmănĭter, adv. – veoma plemenito, uzvišeno pĕrhūmăn/us,-a,-um, a. – veoma plemenit, uzvišen Pĕrĭcl/es,-is, m. (Περικλής) – slavni atinski državnik (+429 pre H.) pĕrĭclĭtātĭo,-ōnis, f. – pokušaj, opit pĕrĭclĭt/or,-ari, v. dep. I – 1) probati, pokušati; staviti na probu periclitatur fortunam belli – proba ratnu sreću; morbus periclitatis – proveren bolešću; difficile non est periclari – nije teško pokušati; 2) zavisiti, dovesti u opasnost vita eius periclitatur – život mu je u opasnosti; non est periclitanda in uno homine summa salus reipublicae – spas republike ne zavisi od jednog čoveka; periclitemur in iis exemplis – drznuo se daide za njihovim primerom pĕrĭcŭlōse, adv. – opasno p. facio – opasno se ponašam; p. dico – govorim opasno;navigatur p. hieme – opasno plovi zimi pĕrĭcŭlōs/us,-a,-um, a. (periculum) – opasan bellum periculosum – opasan rat; vulnus periculosum – opasna rana; locus periculosissimus – krajnje opasno mesto pĕrĭcŭl/um,-i, n. – 1) proba, opit facio periculum fortunae – iskušavam sudbinu; facio periculum fidei eius – stavljam na probu njegovu vernost; periculo et negotiis compertus est – proveren u opasnostima i poslovima; 2) ogledni primerak; 3)
opasnost facio p. summae rerum – ulazim u odsudnu bitku; ut illae res publico periculo essent – da se to uradi na rizik države; p. mihi est ab eo – od njega mi preti opasnost; sum maiori periculi –u velikoj sam opasnosti; cave periculum, quod non ultra Idus Martias proferetur – čuvaj se opasnosti koja se neće odgađati dalje od 15-og marta; effugio/evito/depello periculum –izbegavam/ otklanjam opasnost; versor in magno periculo – zapadam u veliku opasnost;in periculum capitis/vitae/ mortis – u životnoj opasnosti; me infero/mitto in periculum –srljam u opasnost; 4) rizik periculum est, ne – postoji rizik da ne; periculum in mora – rizik je u oklevanju; 5) sudski proces; sudski protokol inscribo illud in periculo – unosim to u sudski protokol pĕrĭdōnĕ/us,-a,-um, a. – veoma prikladan, pogodan, podesam locus p. castris – mesto pogodno za logor pĕrillustr/is,-e, a. – 1)veoma jasan; 2) veoma uzvišen pĕrimbēcill/us,-a,-um, a. – veoma slab, nejak quod est natum perimbecillum est – sve što je rođeno slabo je pĕr/ĭmo,-ĕmi,-emitum,-ĕre, v. III (per+emo) – 1) otkloniti, ukloniti, odneti; 2) uništiti, iskoreniti, lišiti sensu peremto – lišen osećaja; luna peremta est – mesec je zašao; vis maior peremit mihi reditum – viša sila me lišava povratka; corpus macie et pallore peremptum – telo gladovanjem i bledilom uništeno; 3) ubiti peremit matrem – ubio je majku pĕrimpedīt/us,-a,-um, a. – neprohodan, besputan pĕrincert/us,-a,-um, a. – neizvestan pĕrincomŏde, adv. – nepodesan, neblagovremen pĕrincomŏd/us,-a,-um, a. – nepodesan, nepogodan, neblagovremen pĕrinde, adv. – 1) takođe, isto kao perinde ac cadaver – isto kao leš; na isti način, u istoj meri vivendi ars operosa et p. fructuosa – veština življenja je naporna ali i plodna; 2)perinde … atque – tako … kako; 3) perinde … ac si/ut/quasi – tako da/ako/kao; 4) haud perinde … quam – ne tako mnogo kao pĕrindigne, adv. – sa velikim nezadovoljstvom, krajnje nezadovoljno pĕrindulgen/s,-tis, a. – popustljiv, blag p. in patrem – popustljiv prema ocu pĕrinfām/is,-e, a. – zloglasan, poznat po zlu pĕrinfirm/us,-a,-um, a. – nestabilan, slab pĕringĕnĭos/us,-a,-um, a. – oštrouman, vispren, pametan, prepreden pĕringrāt/us,-a,-um, a. – veoma nezahvalan pĕrĭnīqu/us,-a,-um, a. – veoma nezadovoljan pĕrinsign/is,-e, a. – veoma uočljiv, upadljiv pĕrinvīs/us,-a,-um, a. – omražen, mrzak
pĕrĭōd/us,-i, f. (περίοδος) – rečenica, stav sastavljen od veoma strogo logički izvedenih zavisnih rečenica pĕrĭpătētĭc/i,-ōrum, m. (pl.) – peripatetičari, pripadnici Aristotelove filozofske škole pĕrĭpătētĭc/us,-a,-um, a. (περιπατητικός) – peripatetički [šetački]; odnosi se na Aristotelovu peripatetičku filozofsku školu pĕrĭpĕtasmăt/a,-um, n. (pl.) (περιπετάσματα) – krevetne zavese pĕrĭphrăs/is,-is, f. (περίφρασις) – perifraza, opis pĕrīrāt/us,-a,-um, a. – veoma ljut, razdražen, gnevan pĕriscĕl/is,-ĭdis, f. (περισκελίς) – podveza, podvezica pĕristrōm/a,-ătis, n. (περίστρωμα) – prekrivač, pokrivač, ćebe pĕristÿlĭ/um,-ĭi, n. (περιστύλιον) – unutrašnje dvorište sa kolonadom/stubovima u grčkoj/rimskoj kući iz kojeg se ulazilo u spavaće sobe; i prozori su gledali na peristil pĕrīte, adv. (peritus) – iskusno, pametno, mudro p. dico – iz iskustva govorim pĕrītĭ/a,-ae, f. – iskustvo, veština ars et p. – veština i iskustvo; mudrost, pamet p. morum – poznavanje običaja pĕrīt/us,-a,-um, a. (particip zastarelog perior) – 1)isdkusan, znan, vešt; posvećen, upućen, obavešten, verziran homines callidi et periti – mudri i iskusni ljudi; duces peritissimi – veoma iskusne vođe; 2) (sa gen.) p. regionum/civitatis regendae – vešt predelu/državnoj upravi; belli navalis peritissimus – veoma iskusan [u vođenju] pomorskog rata; p. iuris – posvećen u pravo; p. linguae – vičan jeziku; 3) (sa abl.) quis iure perior? – ko je upućeniji u pravo?; usu peritus – posvećen u upotrebu; p. in amore –iskusan u ljubavi; 4) (sa de) p. de foederibus – upućen u [mirovne] pregovore/sporazume; 5) (sa ad) p. ad scribendum – posvećen u tajne pisanja; p. ad usum et disciplinam –posvećen u praksu i teoriju; 6) (sa inf.) – p. cantare – iskusan u pevanju pĕriūcunde, adv. – veoma prijatno fuit enim p. – zaista je bilo prijatno pĕriūcund/us,-a,-um, a. – veoma prijatan disputatio periucunda – veoma prijatna rasprava; id mihi pergratum, perque iucundum erit – to mi je bilo veoma prijatno i drago pĕriūrātĭuncŭl/a,-ae, f. (dem.) (periuro) – sitno krivokletstvo pĕriūrĭōs/us,-a,-um, a. – krivokletnički pĕriūrĭ/um,-ĭi, n. (periuro) – krivokletstvo poena periurii – kazna za krivokletstvo; facio periurium – krivo se kunem; captus periurio – uhvaćen u laži/krivokletstvu pĕriūr/o,-avi, etc., v. I – krivo se za/kleti > periero pĕriūr/us,-a,-um, a. – laživ, krivokletan, neveran homo p. – nepouzdan čovek
pĕr/lābor,-lapsus sum,-labi, v. dep. III – provući se, probiti se inde perlapsus ad nos Hercules – odande se do nas probio Herakle; ad nos famae aura labitur – oreol slave se probio do nas perlaet/us,-a,-um, a. veoma radostan perlāte, adv. – nadugo i naširoko perlăt/ĕo,-ŭi,-atum,-ēre, v. II – ostati skrivan perlectĭ/o,-ōnis, f. > pellectio – pročitavanje, čitanje per/lĕgo,-lēgi,-lectum,-ĕr, v. III – 1) pregledati, pokazati p. omnia oculis – sve pregledam očima; 2) pročitati perlegi librum/epistolam – pročitao sam knjigu/pismo perlĕpĭde, adv. – prilično lepo/fino perlĕv/is,-e, a. – veoma lagan, neznatan momentum perleve – slab uticaj/pritisak/sila perlĭben/s,-tis, a. – rado, drage volje p. loquor tecum – rado ću razgovarati s tobom; p. video eam – biće mi drago da je vidim perlĭbĕrāl/is,-e, a. – 1) vaspitan, obrazovan; 2) plemenit, uzvišen, širokogrud perlĭbet,-ŭit,-ēre,v. impers. II – godi, prija perlibet scire – prijatno je znati perlībr/o,-avi, v. I – odmeram/odmeriti, odvagnuti, ujednačiti, dovesti u ravnotežu perlĭt/o,-avi, etc., v. I – prinosim žrtvu povoljnim znamenjima perlonge, adv. – veoma dugo, zadugo perlonginqu/us,-a,-um, a. – veoma dugotrajan perlong/us,-a,-um, a. – prilično dug via perlonga – prilično dug put perlubens, a. > perlibens perlūcĕo > pelluceo perluctŭōs/us,-a,-um, a. – veoma tužan/žalostan perl/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – perem/prati p. manum undâ – perem ruku vodom perlŭ/or,-utus sum,-i, v. dep. III – kupam/kupati se promiscue perluuntur in fluminibus – svi se bez razlike kupaju u rekama perlustr/o,-avi, etc., v. I – 1) čistim/čistiti = miriti/pomiriti; 2) pomno gledati p. omnia oculis – sve pažljivo promatram; 3) proći/proputovati permădĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III – kvasim/nakvasiti permăd/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – skvasiti se permagn/um,-i, n. – grosist permagno vendo – prodajem naveliko permagn/us,-a,-um, a. – golem, veoma veliki, ogroman vis naturae permagna – moć prirode je ogromna permălĕ, adv. – veoma loše permānanter, adv. (permano) – prodorno permān/esco,-ĕre, v. III – prodreti, probiti, proteći
permă/nĕo,-nsi,-nsum,-ēre, v. II – 1) izdržavam/izdržati; 2) trajati, boraviti; 3) ostati, nastaviti p. eodem loco – ostajem u/na istom mestu; permansit in officio – ostao je na dužnosti; permansit in fide – ostao je veran permān/o,-avi, etc., v. I – 1) proticati/probijati/brizgati kroz venenum epotum permanavit in venas – popijeni otrov je prodro u krvne sudove; ex alvo sucus permanat ad iucur – sokiz želuca prodire u jetru; 2) doctrina permanat in civitatem – [to] učenje prodire u [našu] državu; 3) prožeti color permanat argentum – boja prožima srebro permansĭ/o,-ōnis, f. (permaneo) – trajanje, postojanost supplicium levius est hac permansione – kazna je lakša od ovog trajanja permărīn/us,-a,-um, a. – pomorski lares permarini – bogovi zaštitnici pomoraca permātū/resco,-ŭi,-ĕre, v. III – zrim/sazreti, postati zreo permĕdĭŏcr/is,-e, a. – veoma prosečan, osrednji permĕdĭtāt/us,-a,-um, a. – dobro promišljen scelus premeditatum – zločin sa predumišljajem permĕ/o,-avi, etc., v. I – 1) prodreti, probiti tela permeant in hostem – koplja prodiru u neprijatelje; 2) proći, proputovati permavit maria terraque – proputovao je i more i kopno per/mĕtĭor,-mensus sum,-iri, v. dep. IV – 1) pre/merim, pre/meriti p. magnitudinem solis – merim veličinu sunca; 2) proći, proputovati permensus sum aequor – proputovao sam morske pučine permīr/us,-a,-um, a. – veoma čudan, neobičan mihi permirum accidit – meni se desilo [nešto] čudno; mihi permirum (per mihi mirum) videtur, te hoc illi concedere – čudno mi je [videti] kako si prema njemu popustljiv permi/scĕo,-scŭi,-stum (-xtum),-ēre, v. II – 1) mešam/pomešati, izmešati, smešatipermiscuit naturam cum deo – pomešao je prirodu s bogom; permiscui cum suis fugientibus – pomešao sam se sa njegovim beguncima; 2) sastaviti, sjediniti genus reipublicae permixtum – narod republike je jedinstven; permiscui meas sordes cum eius splendore – spojio sam svoju bedu s njegovom raskoši; 3) zamutiti, zamrsiti permiscet iura divina et humana – zbrkao/ zamrstio/pomešao je božije i ljudske zakone permissĭ/o,-ōnis, f. (permitto) – prepušanje na milost i nemilost permiss/us,-us, m.(samo u abl. sing.) – dozvola permissu tuo – s tvojim dopuštenjem;permissu dictatoris – sa dozvolom diktatora per/mitto,-mīsi,-missum,-ĕre, v. III – 1) pro/puštam, pustiti p. equum in hostes – puštam konjicu na neprijatelja; 2) baciti permisit saxum in eum – bacio je kamen na njega; 3) dati, prepustiti dopustiti, dozvoliti permitto senatui de me – prepuštam
senatu da odlučuje o meni [mojoj sudbini]; p. licentiam – dajem dozvolu; permisit totum negotium – prepustio je posao/radnju; lex iubet aut permittit aut vetat – zakon ili dopušta ili zabranjuje;4) consuli permissum, faceret – kad je prepušteno konzulu, on je to učinio;equitatus permissus turbavit aciem – upadom konjice poremećena je linija fronta permixte (permixtim), adv. – pomešano, izmešano, mešovito permixtĭ/o,-ōnis, f. – 1) zbrka, zabuna, nered; 2) p. terrae – zemljotres; 3) smesa permŏdest/us,-a,-um, a. – veoma skroman, ponizan permŏdĭc/us,-a,-um, a. – veoma skroman, mali permŏleste, adv. – vrlo neprijatno, zabrinjavajuće permŏlest/us,-a,-um, a. – veoma neprijatan, težak, naporan permoll/is,-e, a. – veoma mekan, slab, neotporan permōtĭ/o,-ōnis, f. – 1) kretanje; 2) uzbuđenje, afekt p. animi – uzbuđenje; 3) divina p. mentis – božanskonadahnuće, inspiracija per/mōvĕo,-mōvi,-mōtum,-ēre, v. II – 1) [jako] kretati/tresti permovit terram – prevrtao/orao je zemlju; mare permotum – nemirno more; 2) uzbuditi, potresti, uznemiriticalamitates aratorum me permovent – propadanje ratara me potresa; permovet animos iudicum miseratione – dirnuo je duše sudija sažaljenjem; permoti odio defectionis –razdraženi mržnjom pobune; permotus irâ/motu/dolore – potresen gnevom/strahom/bolom; 3) privoleti, prisiliti, navesti permu/lcĕo,-lsi,-lsum,-ēre, v. II – 1) milovati, maziti, blago dodirivati permulsit comas/barbam – blago dodiruje kosu/bradu; 2) za/golicati, radovati permulsi eam – a) milovao sam je; b) obradovao sam je; permulecendo mansuefacio plebem – krotim narod milujući/ radujući ga; consolatio permulcet senectutem – ohrabrenje prija starcu permult/us,-a,-um, a. (u sing. samo neutrum) – prilično mnogo, podosta permultum erit – biće priličan broj; permultum ante – znatno ranije; permulti colles/viri – prilično mnogo brda/ljudi permūnĭ/o,-īvi,-ītum,-īre, v. IV – ozidam/ozidati permunivit monumenta/castra – ozidao je spomenike/logore permūtātĭ/o,-ōnis, f. (permuto) – 1) promena, promenljivost p. rerum – promenljivost stvari/prirode; 2) razmena partim emptiones partim permutationes – delom kupovinom, delom razmenom; 3) promena/konverzija novca permūt/o,-avi, etc., v. I – 1) saviti p. arborem in contrarium – savijam stablo u suprotnom pravcu; 2) promeniti temeljito permutavit sententiam – potpuno je promenio sud/ mišljenje; 3) razmeniti permutant captivos – razmenjuju
zarobljenike; permutant nomina inter se – zamenili su među sobom imena; p. pecunias Athenas – naređujem da se novac isplati A-i pern/a,-ae, f. 1) bedrica, [svinjski] pršut; 2) (anatom.) – kuk pernĕcessārĭ/us,-a,-um, a. – neophodan, nužan, veoma potreban tempus percecessarium – potrebno vreme; percecessarii mei – moje potrebe pernĕcesse, a. n. – neophodno, nužno, veoma potrebno n. est! – neophodno je! perneg/o,-avi, etc., v. I – odlučno poričem/poricati p. fidem a me traditum – odlučno poričem da sam prekršio obećanje pernĭcĭābĭl/is,-e, a. (pernicies) – zloćudan morbus p. – zloćudna bolest pernĭcĭ/es,-ēi, f. (per+nex) – 1) zlo, propast conferit legem ad perniciem civitatis – doneo je zakon na propast zemlje; in unius pernicie sita est salus patriae – spas otadžbine je u propasti njega jedinog; nemo sine sua pernicie mecum contendit – niko neće umaći propasti ko se sa mnom sukobi; affert ei perniciem – upropastio ga je; 2) zao čovek pernĭcĭōse, adv. – zloćudno pernĭcĭōs/us,-a,-um, a. – zloćudan, ao, štetan exemplum perniciosum – štetan primer;lex perniciosa – štetan zakon pernīcĭt/as,-ātis, f. (pernix) – naprasnost, preša, žurba pernīcĭter, adv. – naprasno, na prešu pernĭger, -gra,-grum, a. – prilično crn pernĭmĭ/um, adv. – veoma mnogo pern/ix,-īcis, a. – naprasan, prešan, hitar iuvenis pernix – brz momak pernōbĭl/is,-e, a. – veoma poznat pernoct/o,-avi, etc., v. I (pernox) – prenoćim/prenoćiti p. cum eo – prenoćim s njim;pernoctavi apud eum – prenoćio sam kod njega per/nosco,-nōvi,-nōtum,-ĕre, v. III – dobro upoznati, prepoznati pernovit hominum mores ex oculis/vultu – poznavao je običaje ljudi po očima/izrazu lica pernōt/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – svuda biti poznat/slavan pernōt/us,-a,-um, a. – veoma poznat, slavan perno/x,-ctis, a. – celonoćni, koji traje celu noć luna pernox erat – mesečina je bila preko/u toku cele noći pernŭmĕr/o,-avi, etc., v. I – isplaćujem do zadnje pare p. pecuniam imperatam – isplaćujem traženi iznos pēr/o,-ōnis, m. – obuća od neučinjene kože pĕrobscūr/us,-a,-um, a. – veoma taman, mračan, nejasan questio perobscura – veoma nejasno pitanje; fama perobscura – neslavan glas
pĕrŏdĭōs/us,-a,-um, a. – veoma omražen, mrzak, odvratan lippitudo perodiosa – odvratna upala očnih kapaka pĕroffĭcĭōse, adv. – veoma učtivo pĕrŏl/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – jako zaudarati, smrdeti pĕropportūne, adv. – veoma povoljno fortuna p. se obtulit – sreća je bila naklonjena; p. mihi accidit – desilo se povoljno za mene pĕropportūn/us,-a,-um, a. – prilično povoljan, pogodan, zgodan pĕroptāto, adv. – dobrodošao otium p. nobis datum est – počinak nam je dobro došao pĕrŏpus, n. (indecl.) – nužda p. est – nužda je [nužno/neophodno je] pĕrōrātĭ/o,-ōnis, f. (peroro) – epilog pĕrornāt/us,-a,-um, a. (particip od perorno) – veoma doteran, elegantan, uređen p. in dicendo – veoma izbirljiv/elegantan u govoru pĕrorn/o,-avi, etc. v. I – doterati se, narediti se, nagizdati se pĕrōr/o,-avi, etc., v. I – 1)molim/govorim/govoriti, prikazati, predstaviti p. causam/ crimen – predstavljam/opisujem razlog/zločin; breviter peroratum esse potuit, nihil me commissise – ukratko bi se moglo reći, ne tiče me se; 2) završiti govor concludo et peroro – na kraju kažem i molim; 3) perorandi ei non data est facultas – njemu nije data sposobnost da moli; perorandi locum semper tibi reliquit – uvek ti ostaje moglućnost da moliš pĕrōs/us,-a,-um, a. (particip od odi) – omražen plebs p. erat nomen consulum – u narodu je bilo omraženo ime konzula perpāc/o,-avi, etc., v. I – [potpuno] umiriti; sklopiti mir perparce, adv. – štedljivo, škrto perparvŭl/us,-a,-um, a. – majušan, sićušan perparv/us,-a,-um, a. – veoma mali culpa/civitas perpaula – mala greška/država perpast/us,-a,-um, a. (pasco) – dobro u/hranjen perpaucŭl/i,-ae,-a, a. – veoma mali broj, u veoma malom broju, veoma malobrojini perpauc/i,-ae,-a, a. – u prilično malom broju, malobrojni perpaulŭl/us,-a,-um, a. – veoma mali, sićušan perpaul/um, adv. – veoma malo perpaup/er,-ĕris, a. – veoma siromašan rex perpauper – veoma siromašan kralj perpauxill/us,-a,-um, a. – sićušan, majušan per/pello,-pŭli,-pulsum,-ĕre, v. III – guram/gurnuti, udariti; prisiliti, prinuditi perpullit urbem ad deditionem – prinudio je grad na predaju; perpullit multitudinem, ut imperium abroget – primorao je narod da se ukine upravu
perpendĭcŭl/um,-i, n. (perpendo) – visak perpendiculo et lineâ utor – služim se viskom i lenjirom perpen/do,-di,-sum,-ĕre, v. III – 1) merim/odmeriti, izmeriti, izvagati; 2) ispitivati, istraživati perpendo amicitiam veritate – ispitujem prijateljstvo istinom perpĕram, adv. – iskrivljeno, pogrešno, izvrnuto, naopako p. iudico/facio – naopako sudim/radim perpessīcĭ/us,-a,-um, a. (perpetior) – koji može da podnese, izdržljiv, tvrd, otporan perpessĭ/o,-ōnis, f. – izdržljivost, podnošljivost p. laborum/dolorum – podnošljivost napora/bolova perpĕtĭor, pessus sum,-peti, v. dep. III (per+patior) – podnosim/podnositi, trpeti, izdržati quam indigna perpeteris! – kakva poniženja trpiš!; perpetior inopiam/dolorem –podnosim oskudicu/bolove perpĕtr/o,-avi, v. I (per+patro) – vršim/izvršiti, počiniti perpetravit facinus/caedes – počinio je zločin/ubijstvo; perpetrat sacrificium – prinosi žrtvu; perpetravit bellum/pacem – zaratio je/sklopio je mir perpĕtŭāl/is,-e, a. (perpetuus) – opšti, sveopšti; trajan, večan perpĕtŭĭt/as,-ātis, f. – neprekidnost, neprekidan niz; trajnost, postojanost, večnostperpetuitas mundi – večnost sveta; p. vitae – ceo život; p. sermonis – celovit govor;philosophi iudicandi sunt non ex singulis vocibus sed ex perpetuitate et constantia –filozofi se ne cene po pojedinim iskazima, već po svom učenju i celovitosti perpĕtŭ/o¹,-avi, etc., v. I – pustiti da se nešto odvija u nizu, bez prekida perpĕtŭ/o², adv. – neprekidno, trajno, postojano perpetuo imperium obtineo – stičem trajnu vlast perpĕtŭ/us,-a,-um a. – 1) neprekidan, trajan, stalan, večan carmen perpetuum – neprekidna pesma; perpetui montes – venačana brda; lex perpetua – večni zakon; cursus stellarum p.- večna putanja zvezda; perpetua vita – ceo život; perpetuam dominationem obtinuit – stekao je trajnu dominaciju; in perpetuum – zauvek; perpetuum mobile –[mašina koja je] večno u pokretu; 2) opšti, opštevažeći ius perpetuum – opšte pravo perplăc/ĕo,-ēre, v. II – prijati, goditi lex mihi perplacet – zakon mi godi perplexābĭl/is,-e, a. – zbunjujući; verbum perplexabile – dvosmislena reč perplex/or,-ari, v. dep. I – zbunjujem/zbuniti perplexe, (perplexim) adv. – nejasno, zamršeno, zbunjujuće perplex/us,-a,-um, a. – 1) zamršen, zapetljan, spetljan iter p. – krivudav put; 2) nejasan responsum perplexum – nejasan odgovor; carmen perplexum – nejasna pesma
perplĭcāt/us,-a,-um, a. – zapetljan, složen, komplikovan perplŭo,-ĕre, v. III – padati jako [pljuštati kao iz kabla] perpŏl/ĭo,-ivi,-itum,-ire, v. IV – 1) glačam/glačati, gladiti, polirati; 2) otesati, očistiti; 3) obrazovati, vaspitati; 4) dovršiti perpolio et absolvo opus – umivam i dobršavam delo perpŏlīte, adv. – uglađeno, fino, prefinjeno perpŏlītĭ/o,-ōnis, f. – poliranje, doterivanje, dovršavanje, glancanje perpŏlīt/us,-a,-um, a. – 1) uglađen, izglačan, gladak; 2) prefinjen, vaspitan, obrazovanhomo p. – uglađen, lepo vaspitan čovek perpŏpŭl/or,-i, v. dep. I – pljačkam/pljačkati, harati, rušiti perpopulatur agrum/omnia loca – hara njive/sva mesta; agro perpopulato – poharane njive perport/o,-are, v. I – doneti, dovesti do kraja perpōtātĭ/o,-ōnis, f. – [neprekidno] pijenje, ispijanje perpōt/o,-avi, etc., v. I – [neprekidno] piti, ispijati perprĭm/o,-ĕre, v. III (per+premo) – pritiskam/pritisnuti perprŏpinqu/us,-a,-um, a.– blizak, veoma bliz perprost/er,-ĕra,-ĕrum, a. – veoma srećan/radostan perpugn/ax,-ācis, a. – borben p. in disputando – veoma raspoložen za raspravu perpulch/er,-ra,-rum, – veoma lep perpurg/o,-avi, etc., v. I – temeljito čistim/čistiti p. me herbulâ – čistim se travama;ausculto auribus perpurgatis – slušam pažljivo; perpurgo crimina – svetim se za zločin perpŭsill/us,-a,-um, a. – veoma mali, majušan, sićušan perpŭt/o,-avi, etc., v. I – razmišljam/razmišljati, raspredati, bistriti, ispitivati, analisati perquam, adv. – veoma, jako, preterano, krajnje, do kraja p. breviter – što kraće per/quīro,-sīvi,-sītum,-ĕre, v. III (per+quaero) – 1) uporno tražim/tražiti, žarko ispitivati/istraživati; 2) isleđivati; 3) perquiriritur a coactoribus – vrši pretres saučesnika perquīsīte, adv. – pomno, pažljivo, prilježno perquīsīt/or,-ōris, m. – ljubopitljivac, ispitivač, islednik perrāro, adv. – veoma retko perrār/us,-a,-um, a. – veoma redak perrĕcondĭt/us,-a,-um, a. – duboko ukorenjen ratio perrecondita – duboko ukorenjeno mišljenje perrē/po,-psi,-ptum,-ĕre, v. III – provući se, prošuljati se perrept/o,-avi, etc., v. I – puziti, šunjati se
perrīdĭcŭl/us,-a,-um, a. – veoma smešan doctrina perredicula – krajnje smešno učenje perrŏg/o,-avi, etc., v. I – 1) ispitujem/istraživati do kraja p. sententias – tražim mišljenje svih od prvog do poslednjeg; 2) p. legem – provodim zakon per/rumpo,-rūpi,-ruptum,-ĕre, v. III – 1) probijam/probiti se p. in urbem/ad suos – probijam se u grad/do svojih; 2) prodreti perrupit paludem – prodro je kroz močvaru; 3) uništiti, ukinuti perrupit leges – ukinuo je zakone Pers/a,-ae, f. (Πέρση) – kći Okeana, žena Heliosa Persae,-ārum, m. (pl.) – Persijanci; Persija persaepe, adv. – veoma često, prečesto persalse, adv. – veoma brzo, prebrzo persals/us,-a-um, a. – veoma brz persălūtātĭ/o,-ōnis, f. pozdrav svima redom persălūt/o,-avi, etc., v. I – pozravljam/pozdraviti sve redom persancte, adv. – veoma sveto, presveto persān/o,-avi, etc., v. I – lečim/lečiti temeljito persăpĭen/s,-tis, a. – veoma mudar, pametan, razuman persăpĭenter, adv. – veoma razumno, pametno perscĭenter, adv. – prilično mudro, razumno pers/cindo,-ĭdi,-issum,-ĕre, v. III – razbiti, razneti, razvaliti omnia vento perscindente et rapiente – vetrom sve razneto i oteto perscĭt/us,-a,-um, a. – veoma lukav/prepreden id per mihi scitum videtur – čini mi se da je to prepredeno/lukavo perscrī/bo,-psi,-ptum,-ĕre, v. III – 1) pišem/ispisati, napisati beza skraćivanja;perscripsit res populi romani – napisao je celokupnu istoriju rimskog naroda; haec perscripta ei mittit – detaljan opis mu je poslao; perscripsi de meis rebus ad eum – opisao sam mu svoj slučaj; 2) upisati u protokol; 3) voditi protokol; 4) uneti u račun, zaračunati, uneti u knjigovodstvo perscipsit falsum nomen – zaveo je pod lažnim imenom; 5) platiti, isplatiti perscripsi pecuniam ei – isplatio sam mu dug perscriptĭ/o,-ōnis, f. (perscribo) – 1)zavođenje u protokol; vođenje protokola; zapisnik, izveštaj; knjigovodstvo falsae perscriptiones – lažni protokol; 2) nalog za isplatu p. tibi placet – nalog će ti se svideti perscript/or,-ōris, m. – beležnik, knjigovođa perscrūpātĭ/o,-onis, f. – ispitivanje, istraživanje perscrūpt/or,-ari, v. dep. I – istražujem/istraživati, ispitivati
persec/o,-ŭi,-tum,-are, v. I – 1) prosečem/proseći, raseći, otvoriti; 2) pomno pretražiti, ispitati; 3) dovršiti persecuit naturas rerum – istraživao je prirodu stvari persect/or,-ari, v. dep. I – istraživati persĕdĕo, (persideo)-sēdi,-sessum,-ēre, v. II – presedeti persedit in equo – dugo je jahao na konju persegn/is,-e, a. – veoma spor, pospan Persēis,-īdis, f. (Περσηΐς) – Persina kći per/sĕnex,-sĕnis, a. – prilično star persen/tĭo,-si,-sum,-ire, v. IV – duboko osećati Persĕphŏn/ē,-ēs, f. (Περσεφόνη) – Persefona, Demetrina kćer, oteo je Pluton i učinio kraljicom svog podzemnog carstva Persĕpŏl/is,-is, f. (Περσέπολις) – glavni grad Persije per/sĕquor,-secūtus (-sequūtus) sum,-i, v. dep. III – 1) sledim/slediti persecutus est terrâ marique – sledio/gonio ga je i kopnom i morem; persequi illa vestigia – sledi ove tragove; 2) oponašati, podražavati; persequatur Academiam – usvojio je učenje; 3) dostići; 4) proći, proputovati, proskitati persecutus sum omnes solitudines – prošao sam kroz sve vrste samoće; 5) goniti, progoniti persequatur hostes/fugientes – progoni neprijatelje/ begunce; 6) svetiti se, kazniti, prkositi persecutus est mortem patris – osvetio je očevu smrt; 7) zahtevati p. ius meum – tražim svoje ptavo; p. bona mea lite ac iudicio – tražim svoje imanje stvarno i pravno; p. pecunia ab eo – tražim novac od njega; 8) voditi brigu, baviti se deus non persequitur omnia – bog ne vodi brigu o svemu;p. artes – bavim se veštinama; p. antiqua – studiram starine; p. philosophiam literis latinis – bavim se filozofijom latinske knjige; 9) nastaviti p. vitam inopem – vodim oskudan život; 10) opisati, ispričati persecutus est omnia – sve je opisao/ispričao Pers/es¹,-ae, m. (Πέρσης) – 1) sin Heliosa i Perse; 2) Persej Pers/es²,-ae, m. – Persijanci Perse/us,-ĕi, m. (Περσεύς) – sin Zevsa i Danaje; ubio Meduzu, oslobodio Andromedu persĕvēran/s,-tis, a. (particip od persevero) – uporan perseverantior in hostibus caedentis – [bio je] uporniji u košenju neprijatelja persĕvēranter, adv. – uporno, bez prestanka p. bene coeptam rem tueor – brinem o dobro započetim stvarima persĕvērantĭ/a,-ae, f. – upornost, rešenost, čvrstoća persĕvēr/o,-avi, etc., v. I – [uporno] izdržavam/izdržati, upinjati se, naprezati se, truditi se persevero in sententiam – [uporno] ostajem pri mišljenju; perseverat in errore –[uporno] pravi istu grešku; perseveravit in bello/ad ultimum – uporno je vodio
rat/do kraja; in eo perseverandum est – u tome treba izdržati/ne sme se popuštati; p. id constantius – čvrsto ostajem pri tome; p. in horam duodecimam – ostajem sve do dvanaest sati persĕvēr/us,-a,-um, a. veoma strog Persĭ/a,-ae, f. – Persija persic/us,-a,-um, a. persijski portus persicus – more uz Evbeju persīd/o,-sēdi,-sessum,-ĕre, v. III – 1) zasesti; 2) pritisnuti persign/o,-ae, etc., v. I – zabeležiti p. dona – beležim darove persĭmĭl/is,-e, a. – prilično sličan statua istius persimilis – kip mu je prilično sličan persimpl/ex,-ĭcis, a. – veoma prost victus persimplex – jednostavan način žvota Pers/is,-īdis, f. (Περσίς) – predeo u Persiji persist/o-ĕre, v. III – uporno zahtevati, uporno stajati pri svom mišljenu persoll/a,-ae, f. (dem. od persona) – [pogrdan izraz] ništarija, kukavac, beda, bednik persōl/us,-a,-um, a. – sasvim sam per/solvo,-solvi,-sŏlūtum,-ĕre, v. III – 1) rešavam/rešiti, razrešiti p. quaestionem – rešavam pitanje; 2) platiti, isplatiti p. aes alienum alienis nominibus – isplaćujem dug stranim novcem; 3) iskazati p. meritam diis gratiam – iskazujem zahvalnost bogovima; 4) ispuniti p. quod promisi – ispunjavam obećanje; 5) p. supplitia – ispaštam greh; 6) p. primae epistolae – odgovaram na prvo pismo persōn/a,-ae, f. – 1) maska, glumačka maska p. tragica – tragička maska; induo eum personâ – stavljam mu masku; ex persona mihi ardere oculi histrionis videbantur – činilo mi se da glumčeve oči iz maske na mene sevaju; 2) lice, dramska uloga facio personam –igram ulogu; persona heroica – herojska uloga; tracto personam in scena – izvodim ulogu na sceni; 3) karakter; 4) položaj; 5) ličnost, uloga koju neko igra u životu tempus mihi imposuit acrem et vehementem personam – vreme je od mene stvorilo jetku i nasliničku ličnost; persona mea – moja uloga; causa belli in persona tuâ consistit – uzrok ratu leži u ulozi koju ti igraš; non ex temporibus aut personis pendent causae – uzroci nisu u vremenima već u ličnostima; persona grata – ugledna ličnost; persona non grata –nepoželjna ličnost; 6) (gram.) lice persōnāt/us,-a,-um, a. – 1) maskiran, pod maskom Roscium pater personatus – R. nosi masku [igra ulogu] oca; 2) koji igra/izigrava personatus felicitas – pravi se srećan persŏn/o,-ŭi,-ĭtum,-are, v. I – 1) grmeti, tutnjeti, razlegati se domus personat cantu – kuća se trese od pesme; ululatus personant totâ urbe – buka i galama se razleže po čitavom gradu; 2) persono citharâ – sviram na liri; 3) izvikivati tribuni coram in foro personant – tribuni pred licem foruma viču/galame perspecte, adv. (perspectus) – jasno, sa uvidom
perspect/o,-avi, etc., v. I – imati jasnu sliku/predstavu perspect/us,-a,-um, a. (particip od perspicio) – prozren; proveren, isproban virtus/ benevolentia perspecta – proverena vrlina/dobra volja; animum eius cognitum et perspectum habeo – znam ga u dušu perspĕcŭl/or,-v. dep. I – temeljito prošpijunirati per/spergo,-spersi,-spersum,-ĕre, v. III (per+spargo) – pokropiti, poprskati p. te aquâ – kropim te vodom perspĭcācĭt/as,-ātis, f. – oštroumnost, visprenost, bistrina perspĭc/ax,-ācis, a. (perspicio) – oštrouman, vispren, bistar homo p. – pametan čovek perspĭcĭentĭ/a,-ae, f. – prizanje p. veri – priznanje istine per/spĭcĭo,-spexi,-spectum,-ĕre, v. III – 1) prozirem/prozreti, pojmiti, shvatiti prae densitate arborum perspici coelum vix poterat – kroz gustu šumu jedva se naziralo nebo;quae fortuna pugnae esset, neque scire nec perscipere prae caligine poterant – vojnička sreća je bila takva da se kroz tamu ništa nije moglo ni videti ni nazreti; eo ne perscipi qudem potuit – to se zaista nije moglo prozreti; 2) pomno istraživati, ispitivati p. unde error sit – ispitujem gde je greška; p. domum tuam atque villam et viam – pomno smo razgledali tvoju kuću, kao i vilu i put; 3) kritički čitati p. epistolam – kritički čitam pismo; 4) upoznavati p. me ipse – prozirem/upoznajem sam sebe per/spĭcŭe, adv. (perspicuus) – jasno, očigledno p. dico – jasno i glasno kažem; haec p. falsa sunt – ove su očigledno lažne perspĭcŭĭt/as,-ātis, f. – prozirnost, providnost, jasnoća perspĭcŭ/us,-a,-um, a. – 1) providan, proziran, bistar aqua perspicua – bistra/prozirna voda; 2) očigledan veritas perspicua – očigledna istina; illud ei perspicuum facio – to mu objašnjavam; perspicuum est deos esse – očigledno je da bogovi postoje per/sterno,-stravi,-strātum,-ĕre, v. III – izjednačiti, izravnati učiniti ravnim perstravit viam silice – uravnao je put kaldrmom perstĭmul/o, avi, etc, v. I – dražim, dražiti, nadražiti perstimulavit spiritus tumidos – razdraživao je duh taštinom per/sto,-stĭti,-stātum,-are, v. I – 1) ukipiti se, stajati na jednom mestu a mane usque ad horam decimam perstiterunt – prestajali su od ranog jutra do deset sati; 2) opstati, održati se laurea perstat toto anno – lovor opstaje preko cele godine [je zimzelen]; 3) podneti, podnositi, izdržati in eo perstiti hoc esse verum – ostao sam u ubeđenju da je to istina perstrĕ/po,-pŭi,-ĭtum,-ĕre, v. III – galamim/galamiti
perstr/ingo,-inxi,-ictum,-ĕre, v. III – 1) dodirujem/dodirivati; okrznuti perstrinxit solum aratro – okrznuo je stopalo ralom; 2) podići, obuzeti horror ingens perstrinxit spectatores – veliki strah obuze posmatrače; 3) ukratko kazati/ispričati celeriter p. reliquum vitae cursum – ukratko kazujem kako [je proveo] ostatak života; 4) ogovarati, klevetati, optuživati, nabediti perstringit eum suspicione – nabedio ga je; perstringit eum asperioribus verbis – klevetao ga je najoštrijim rečima; 5) perstringit aures – zaglušivao je perstŭdĭōse, adv. – oduševljeno, veoma poletno, sa elanom, zagriženo perstŭdĭōs/us,-a,-um, a. – poletan, oduševljen, zagrejan; zagrižen p. musicorum/ literarum – zagrejan za muziku/književnost persuā/dĕo,-si,-sum,-ēere, v. II – 1) ubeđujem/ubediti, privoleti persuasum mihi hoc (persuadetur mihi) – ja sam ubeđen; mihi persuasum est (pesuasum mihi habeo) eum clam a piratis pecuniam accepisse – ubeđen sam da je potajno uzeo novac od gusara; hoc tibi velim persuadeas – u ovo bih želeo da se ubediš; si scit et persuasus est – ako zna, treba i da je ubeđen; 2) nagovaram/nagovoriti his persuaderi non poterat, ut – nisu se mogli nagovoriti da; 3) biti rešen persuasum est id facere – potpuno sam rešen (odlučio sam) da to učinim; 4) hoc nox et vinum persuasit – o tome su noć i vino odlučivali persuābĭl/is,-e, a. – ubedljiv persuābĭliter, adv. – ubedljivo persuāsĭ/o,-ōnis, f. – ubeđenost, ubeđivanje, nagovaranje dico apposite ad persuasionem – govorim gotovo sasvim ubeđen persuāstr/ix,-īcis, f. – nagovarateljka, žena koja nagovara/ubeđuje persuās/us,-us, m. (samo u abl.) – nagovaranje, privolevanje persuasu eius – na njegov nagovor persubtīl/is,-e, a. – veoma prefinjen, suptilan p. natura animi – suptilna priroda duše; 2) dobro promišljen persult/o,-avi, etc., v. I (per+sulio) – proći, skitati, lutati p. in agro – skitam po polju per/taedet,-taesum,-est,-ēre, v. II – to rastužuje/to je odvratno/ružno/gnusnonumquam suscepti negotii eum pertaesum est – njega nikad sumnjivi poslovi ne rastužuju pertaes/us,-a,-um, a. – rastužen, ojađen, zgađen pertĕ/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – potpuno pokriti perten/do,-di,-sum (-tum),-ĕre, v. III – 1)zategnuti, razapeti; 2) završiti, usavršiti; 3) žuriti p. Romam – hitam u Rim; 4) ostati u stavu/ubeđenju
pertent/o,-avi, etc., v. I – pipati, dodirivati svuda pertentavit pugionem – pipao je mač pertĕnŭ/is,-e, a. – veoma tanak, slab, neznatan spes pertenuis – slaba nada pertĕrĕbr/o,-avi, etc., v. I – probosti, probušiti p. columnam – bušim stub perte/rgĕo,-rsi,-rsum,-ēre, v. II – brišem/obrisati pertersi mensam – obrisao sam sto perterrefăc/ĭo,-ĕre, v. III = perterreo perterr/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. II – uplašiti, zastrašiti perterriti pacem petiverunt – zastrašeni mole za mir; perterritus metu – obuzet strahom perterrĭcrĕpt/us,-a,-um, a. (crepo) – bučan perte/xo,-xŭi,-xtum,-ĕre, v. III – vrbujem/zavrbovati; konačno završiti pertĭc/a,-ae, f. – merni instrument za dužinu, aršin, mera pertĭmĕfact/us,-a,-um, a. – uplašen, zastrašen pertĭ/mesco,-mūti,-ĕre, v. III – plašim se/uplašiti se omnes pertimescunt de salute – svi se plaše za zdravlje pertĭnācĭ/a,-ae, f. (pertinax) – prkos, inat, zadrtost, tvrdoglavost desisto petinaciâ – odustajem iz inata; disputo cum pertinacia – protivim se iz inata pertĭnācĭter, adv. – prkosno, uporno p. peto/resisto – uporno zahtevam/pružam otpor pertĭn/ax,-ācis, a. – 1)postojan, čvrst; 2) oskudan; 3) tvrdoglav, zadrt p. in disputando – zadrt u raspravi; non ero p. – neću biti zadrt; 4) uporan p. certamen – uporna/ ogorčena bitka; p.ludere – uporan u igri pertĭn/ĕo,-tĭnŭi,-tentum,-ēre, v. II (per+teneo) – 1) protežem se/protegnuti se, širiti seBelgae pertinent ad inferiorem partem Rheni – Belgi se protežu do donjeg toka Rajne; ex eo oppido pons ad Helvetios pertinet – iz toga mesta ide most prema Helvetima; venae in omnes partes corporis pertinent – krvni sudovi se šire u sve delove tela; 2) bonitas ad multitudinem pertinet – ljubaznost prema mnoštvu se širi; 3) ticati se, odnositi se na, biti u vezi sa quod ad populum pertinet, iniquus iudex est – sudija je nepravedan u odnosu na narod; illa res ad officium meum pertinet – ta stvar se tiče moje službe; illud quod pertinet videte – vidite na šta se to odnosi; prodigium pertinet ad imperatorem – znamenje se odnosi na cara; 4) koristiti, doprinositi; 5) hoc ad me sanandum pertinet – to ima uticaja na moje ozdravljenje; hoc ad me nihil pertinet – to za mene nema značaja; 6) suspicio pertinet ad eum – sumnja pada na njega perting/o,-ĕre, v. III (per+tango) – dirati lux pertingit oculos – svetlost vređa oči pertŏlĕr/o,-are, v. I – izdržati do kraja pertorqu/ĕo,-ēre, v. II – iskriviti pertractate, adv. (pertracto) – podrobno, detaljno
pertractātĭ/o,-ōnis, f. – bavljenje p. poetarum – bavljenje pesnicima pertract/o,-avi, v. I – 1) dodirivati, dirati, pipati pertractavit mullos barbatos – dodiruje bradate mazge; 2) baviti se pertractat animos hominum – bavi se ljudskim dušama; 3) studirati, izučavati p. totam philosophiam – izučavam celokupnu filozofiju pertră/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – vučem/vući, privlačiti, primamiti pertraxit ratem ad ripam – privukao je čamac obali; pertraxi hostem ad insidiarum locum – privlačio/mamio sam neprijatelja u klopku pertrist/is,-e, a. – veoma tužno, žalosno pertrīt/us,-a,-um, a. (tero) – oveštao, zastareo, izlizan pertŭmultŭōse, adv. – veoma bučno per/tundo,-tūdi,-tūsum,-ĕre, v. III – probosti, probiti, proburaziti perturbāte, adv. (perturbatus) – zbunjeno, smućeno p. dico – govorim smušeno perturbātĭ/o,-ōnis, f. – 1) smušenost, zbunjenost, smetenost magna totius exercitus p. facta est – došlo je do velike pometnje kod svih jedinica; 2) p. coeli – olujno nebo; 3) p. valetudinis/vitae – poremećaj zdravlja/života; magna rerum p. impendet – preti veliki poremećaj; 4) strast, zanos irâ aut aliquâ perturbatione incitatus – gnevom ili nekom strašću uzrujan/zapaljen; succumbo animi perturbationi – predajem se zanosu duše perturbāt/us,-a,-um, a. (particip od perturbo) – poremećen, uzrujan, van sebe perturb/o,-avi, etc., v. I – 1) remetim/poremetiti, uzrujati, uznemiriti p. ordines – remetim redove; haec vox te non perturbavit? – zar te taj glas nije uznemirio?; perturbor clamore/metu – uznemiren sam bukom/strahom; p. de mea salute – zabrinut sam zbog svog zdravlja; 2) potresti perturp/is,- e, a. – veoma ružan, gnusan, odvratan pĕrŭl/a,-ae, f. – mali ranac, torbica, torbak pĕrun/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – mažem/pre/na/mazati svuda pĕrurbān/us,-a,-um, a. – veoma uljudan, pristojan, vaspitan pĕr/ūro,-ussi,-ustum,-ĕre, v. III – 1) spaliti perussit ossa – spalio je kosti; perusti late agri – spaljena polja; 2) nažuljiti colla perusta iugo – vratovi nažuljeni jarmom; 3) perustus frigore – promrzao; 4) peruror aestu/inani gloria – gorim od ljubavi/od taštog slavoljublja pĕrūtil/is,-e, a. – veoma koristan pervād/o,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1) prožimam/prožeti fama pervasit forum atque urbem – glasine su prožimale kako forum tako i grad; murmur pervadit contionem – šapat prože sabor; 2) prodreti, provaliti pervasit in Italiam – provalio je u Italiju
pervăgāt/us,-a,-um, a. (perticip od pervagor) – rasprostranjen, poznat fama pervagata – rasprostranjene glasine; cupiditas apud omnes pervagata – široko raprostranjena želja/strast pervăg/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – skitati, lutati; širiti se, prožimati pervăg/us,-a,-um, a. – skitački puer pervagus – poskitani/bludni dečak pervăl/ĕo,-ēre, v. II – preovladati, biti veoma jak/nadmoćan pervărĭe, adv. – veoma prevrtljiv pervast/o,-avi, v. I – poharati, razoriti, uništiti pervastavit fines/agros – poharao je granice/polja pervĕ/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1)prenosim/prenositi, doneti virgines Caere pervexit –doneli su devojke u Ceru; 2) proputovati, preploviti pervectus sum oceanum – preplovio sam okean; 3) stići pervexi ad exitus optatos – stigao sam do željenog cilja per/vello,-velli,-vulsum,-ĕre, v. III – 1) trgnem, trzati; 2) vući, povući pervellit ei aurem – povukao ga je za uvo; 3) dolor pervellit eum – bol ga kida; 4) radix pervellit stomachum – maslačak pobuđuje apetit; p. fidem eius – budim nadu u njemu; 5) uzdrmati pervellit ius civile – iz temelja je poljuljao građansko pravo per/vĕnĭo,-vēni,-ventum,-ire, v. IV – 1) stići huc ubi perventum est – dovde se stiglo;statim ad aures eorum pervenit, exules in urbem devenisse – čim im je stiglo do ušiju, izbeglice su stigle u grad; pervenit in manus eius – pao mu je u ruke; 2) postići, ostvariti ciljpervenit in senatum – postao je član senata; 3) perveni in invidiam/odium – izazivam zavist/ mržnju; 4) p. in meam tutelam/ad septuagesimum annum – postajem punoletan/punim sedamdeset godina; 4) p. in timorem, ne – strah me da ne; 5) pripastiregnum/hereditas pervenit ad liberos – carstvo/nasledstvo je pripalo deci perverse, adv. (perversus) – 1) posuvraćeno, izvraćeno; 2) naopako, izopačeno, perverzno, pokvareno perverse imitor eum – rugam mu se; perverse utor deorum beneficio – izopačeno se služim blagoslovom božijim perversĭ/o,-ōnis, f. – posuvraćenost, izopačenost p. verborum – izopačenost reči perversĭt/as,-ātis, f. – izopačenost, perverzija incredibilis hominum p. – neverovatna izopačenost ljudi; p. morum/opinionum – izopačenost običaja/javnog mnjenja pervers/us,-a,-um, a. (particip od perverto) – 1) posuvraćen, izvrnut; 2) zao, opak, pokvaren mos/homo – zao običaj/čovek perve/rto,-rti,-rsum,-ĕre, v. III – 1)izvrćem/izvratiti, prevrnuti, posuvratiti rupes perversae – izvrnute stene; 2) izopačiti pervertit vectigalia – izopačio je znamenja; 3) ubiti, upropastiti, uništiti pervertit hostium vim/amicitiam – uništio je moć neprijatelja/prijateljstvo; pervertit civitatem – upropastio je zemlju; pervertit largitione vetustos mores – upropastio je drevne običaje podmićivanjem; pervertit iura
divina et humana – izopačio je božije i ljudske zakone; 4) dovesti do ludila perversit eum artificio –izludeo ga je veštinama/marifetlucima pervespĕri, adv. – veoma kasno p. venit – došao je veoma kasno pervestīgātĭ/o,-ōnis, f. – pretraga, istraživanje p. scientiae – naučno istraživanje pervestīg/o,-avi, etc., v. I – istraživati, ispitivati pervĕt/us,-a,-um, a. – drevan, veoma star rex p. – star kralj; pervertum oppidum – drevni grad; epistola perveta – staro pismo pervĕtust/us,-a,-um, a. – drevan, prastar verba pervetusta – prastare reči pervĭam, adv. – pristupačan, usputan, uzgredan pervĭcācĭ/a,-ae, f. (pervicax) – zadrtost p. et superbia eius – njegova zadrtost i nadmenost pervĭcācĭter, adv. – tvrdoglavo, zadrto pervĭc/ax,-ācis, a. – tvrdoglav, uporan, zadrt pervicax irae – gnevno zadrt per/vĭdĕo,-vīdi,-vīsum,-ēre, v. II – 1) nadzirati, nadgledati sol pervidet omnia – sunce sve nadzire; 2) shvatiti penitus pervidet quid natura postulet – duboko u sebi shvata šta priroda zahteva; oportet iam pervideri animi infirmatatem – treba sad shvatiti duševno slabog pervĭg/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – biti veoma jak p. opibus – vladati svojim sposobnostima pervĭg/il,-ĭlis, a. nedreman, uvek budan pervĭgĭlātĭ/o,-ōnis, f. – bdenje, budnost, nedremanost pervĭgĭlĭ/a,-ae, f. – bdenje pervĭgĭlĭ/um,-ĭi, n. – bdenje pervĭgĭl/o,-avi, etc., v. I – bdim/bdeti p. totam noctem – bdim cele noći pervīl/is,-e, a. – veoma dobar/pristojan annona pervilis – dobra letina per/vinco,-vīci,-victum,-ĕre, v. III – 1) nadjačati vox pervicit sonum – glas je nadjačao zvuk; 2) pobediti pervicit Vardanes – savladao je Vardane; 3) Cato pervicit – Katon je proveo svoju volju; consules pervincere non potuerunt – konzuli nisu mogli da nadvladaju per/vīvo,-vīxi,-ĕre, v. III – preživeti, još živeti pervĭ/um,-ĭi, n. – prolaz pervĭ/us,-a,-um, a. – 1)prohodan saltus cavâ valle pervius – duboki klanac je prohodan; 2) otvoren cor pervium – otvoreno srce pervŏlĭt/o,-avi, etc., v. I – preleteti, preletati, leteti na sve strane pervŏl/o¹,-avi, etc., v. I – nadletati, lebdeti iznad per/vŏlo²,-vŏlŭi, velle, v. III – želim/priželjkivati, čeznuti pervelim scire – želim znati;per videre velim – želim videti; illud pervelim – to želim
pervŏlūt/o,-avi, v. I – često otvarati svitak p. libros često otvaram/čitam knjige per/volvo,-volvi,-vŏlūtum,-ĕre, v. III – podviti, priviti; valjati, smotati pervulgāt/us,-a,-um, a. – prost, jednostavan, priprost consolatio p. – prosta uteha pervulg/o,-avi, etc., v. I – činim/činiti pristupačnim/poznatim za sve; vulgarizovati p/ēs,-ĕdis, m. 1) noga claudus altero pede – hrom na jednu nogu; pedibus valeo – brz sam na nogama; aeger pedibus – bolestan u nogama; calcei apti ad pedes – cipele obuvene na noge; 2) traho pedem – hramljem; pedibus traho – postupam proizvoljno; per me ista trahantur pedibus – što se mene tiče, kako mu drago; eo pede dextro/sinistro – ustao sam na desnu/levu [nesrećnu] nogu; pede meo me meteor – postupam u skladu sa mogućnostima; effero pedem portâ – idem; pedem infero – stupam; pedibus eo – idem peške; pedibus – a) voditi pešadijsku bitku; b) voditi bitku na kopnu; 3) oppida neque pedibus aditum habent neque navibus – mesta nepristupačna kako s kopna tako i s mora; 4) excipio me in pedes – skačem [s konja] na noge; 5) pedibus equisque – svim silama; 6)ad pedes eius me provolvo – bacam mu se pred noge; sum sub pedibus eius – potčinjen sam mu; 7) ante pedes esse – biti pod nogu/blizu; 8) pedes navales – vesla/či; navigo pede aequo – plovim punom brzinom; 9) pes mensae – noga stola; 10) metrička stopapedibus claudo verba – metričkim stopama okivam reči; p. herous – herojska stopa; 11) stopa, mera za dužinu fossa duodecim pedes lata – rov širok dvanaest stopa pessĭme, adv. (superlativ od male) – majgore pessĭm/us,-a,-um, a. (superlativ od malus) – najgori homo pessimus – najgori čovek pessŭl/us,-i, m. – reza, zasun na vratima pessum, adv. – do dna; po temelju; sasvim, potpuno pessum eo = pereo – potpuno propadam; pessum do > pessumdo pessum/do,-dĕdi,-dătum,-dăre, v. I – upropastiti, uništiti ea res pessumdedit civitatem – to je upropastilo državu; animus ad inertiam pessumdatus – duh potonuo u učmalost pestĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. (pestis+fero) – kužan, štetan, pogibeljan, poguban, koban vipera pestifera – smrtonosna zmija; bellum pestiferum – kobni rat; vitium pestiferum – kobna mana; gaudium pestiferum – kbno uživanje pestĭfere, adv. – kobno, pogibeljno, štetno pestĭlen/s,-tis, a. (pestis) – koban, štetan, pogibeljan, škodljiv, nezdrav annus/locus p. –kobna godina/kobno mesto; homo/munus p. – koban čovek/zanat pestĭlentĭ/a,-ae, f. – 1) epidemija, pošast, kuga p. invasit populum – epidemija je zahvatila narod; 2) nezdrav vazduh/miris/predeo; nezdravo mesto pestĭlĭt/as,-ātis, f. (pestis) – zaraza, zarazna bolest, epidemija
pest/is,-is, f. – 1) pošast, kuga, zaraza, epidemija ibes avertunt pestem ab Aegypto – ptice ibis odgone kugu od Egipta; 2) nesreća, udes, propast p. civitatis – propast države pĕtăsāt/us,-a,-um, a. (petasus) – u putnom šeširu pĕtăsĭ/o,-ōnis, f. (πετασών) – [svinjska] plećka pĕtăs/us,-i, m. (πέτασος) – ptuni šešir pĕtess/o,-ĕre, v. III (pĕtiss/o-ĕre, v. III; peto) – priželjkivati, očekivati pĕtītĭ/o,-ōnis, f. (peto) – 1) napad, nasrtaj; udarac effugio tuas petitiones – izbegavam tvoje udarce; 2) prijava, molba za prijem u službu; 3) do me petitioni – zahtevam; 4) tužba pĕtīt/or,-ōris, m. – molilac, podnosilac prijave/tužbe pĕtītŭrĭ/o,-ire, v. IV – želeti/hteti podneti molbu pĕtīt/us,-us, m. – padanje, kretanje p. terrae – padanje na zemlju pĕt/o,-īvi,-ītum,-ĕre, v. III – 1) nastojati/hteti doći/stići peto Dyrrhachium – želim u Drač; petunt loca caldiora – traže toplija mesta; 2) preduzeti petit iter a Vibone ad Brundisium – preduzeo je put od Vibone do Brindizija; incertus ubi essem, alium cursum petivi – ne znajući gde se nalazim, uzeo sam drugi pravac; quam viam potissimum petam –koji pravac da uzmem?; 3) tražiti peto fugam in aliam partem – tražim bekstvo u strane krajeve; 4) pretiti, ugroziti, napasti quotiescumque me petivisti – kako/koliko si često nasrtao na mene; petivit caput aut collum Caesaris – pretio je Cezaru u glavu; cuius latus mucro ille petebat? – čiji je bok on bodežom probo?; 5) obratiti se, moliti illud te peto, ut –samo te molim da; te supplex peto – ponizno te molim; peto auxilium ab eo – tražim pomoć od njega; petiit ab eo, ut/ne molio ga je da/da ne; 6) tražiti radi nabavke peto frumentum – tražim žito; p. cochleas – tražim/kupim školjke; petivit a literis doloris oblivionem – tražio je utehu bola u knjizi; 7) po/želeti petivi gemitus alto de corde – pustio je dubok jauk/uzdah iz srca; 8) tražiti, zahtevati, polagati pravo is unde petitur – onaj od koga se traži/zahteva; is qui petit – onaj koji zahteva; peto pecuniam ab/ex eo – tražim novac od njega; 8) čeznuti, želeti petivit sapientiam/ mortem – čeznuo je za mudrošću/smrću; petiit bene vivere – čeznuo je za boljim životom pĕtr/a,-ae, f. (πέτρα) – hrid, litica, kom kamen tu es Petrus et super hanc petram aedificabo ecclesiam meam – ti si Petar [stena] i na toj steni ću da podignem moju crkvu pĕt/o,-ōnis, m. – stari ovan pĕtŭlan/s,-tis, a. (peto) – samovoljan, drzak, bezobrazan, osion, siledžijski p. et audax homo – drzak i smeon čovek; petulans modus dicendi – bezobrazan način govora pĕtŭlanter, adv. – drsko, samovoljno, bezobrazno; nasilno, plahovito
pĕtŭlantĭ/a,-ae, f. – 1) samovolja, drskost, incido im petulentiam – postajem drzak;frango eius furorem et petulentiam – lomim njegov bes i samovolju; 2) osionost, nasilje ab eius petulentia conservo liberos coniugemque – spasavam decu i ženu od njegovog nasilja Phaec/es,-um, m. (pl.) (Φαίκες) – Feačani, mitski narod na Krfu phaeaci/us,-a,-um, a. – feački; faeac/us,-a,-um, a. – feački Phaed/on,-ōnis, m. (Φαίδων) – Sokratov učenik, Platonov prijatelj Phaedr/a,-ae, f. (Φαίδρα) – Minosova kćer udata za Tezeja Phaedr/us,-i, m. (Φαĩδρος) – 1)filozof epikurejske škole; Ciceronov učitelj; 2) rob basnopisac koga je imperator Avgust oslobodio Phăëth/on,-ōntis,m. (Φαέθων) («jarki») – 1) atribut Sunca; 2) sin Heliosa i Klimene phălang/ae,-arum, f. (pl.) (φάλαγγες) – koci, trupci, poluge phălangīt/ae,-ārum, m. (pl.) (φαλαγγĩται) – falangisti, vojnici, pripadnici falange phălan/x,-gis, f. (φάλαγξ) – falanga; vojna formacija; borbeni poredak 50 boraca u širinu puta 16 redova boraca u dubinu phălĕr/ae,-ārum, f. (pl.)(τα φάλαρα) – odlikovanja, medalje phantăsĭ/a,-ae, f. (φαντασία) – fantazija, mašta, duhovitost, dosetka Phantăs/us,-i, m. (Φάντασος) – Fantast, sin Sna Phā/on,-ōnis, m. (Φαών) – mladić sa Lezbosa, miljenik pesnikinje Sapfo phărĕtr/a,-ae, f. (φαρέτρα) – tobolac sa strelama phărĕtrāt/us,-a,-um, a. – kojim ima/nosi tobolac puer ph. – dečak sa tobolcem = Kupidon; virgo pharetrata – Artemida/Dijana pharmăcŏpōl/a,-ae, m. (φαρμακοπώλης) – prodavac lekova, nadrilekar Pharnăc/es,-is, m. – 1) prvi kralj Ponta, Mitridatov otac; 2) Mitridatov sin Phăr/os,-i,f. (Φάρος) – ostrvce sa svetionikom ispred Aleksandrije Pharsāl/us,-i, f. (Φάρσαλος) – grad u Tesaliji kod kojeg je Cezar pobedio Pompeja 48 gosine pre Hrista phăsēl/us,-i, m. (φάσηλος) – pasulj, grah phasm/a,-ātis, n. (φάσμα) – avet, fantom phĭăl/a,-ae, f. (φιάλη) – zdela, čaša Phīdĭ/as,-ae, m. (Φειδίας) – Fidija, slavni atinski kipar iz Periklovog doba phĭdītĭ/a,-orum, n (pl.). > philitia phĭlădelph/us,-i, m. (φιλάδελφος) – ljubibrat, kao atribut uz ime Phĭlipp/us,-i, m. (Φίλιππος) – ime makedonskih kraljeva, pa i oca Aleksandra Velikog phĭlippĭc/us,-a,-um, a. – filipovski orationes philipicae – 1) Demonstenovi govori kojima je 15 godina suzbijao Filipa Makedonskog; 2) Ciceronovi govori protiv Antonija
phĭlĭtĭ/a,-ōrum, n. (pl.) (φιλίτια) – zajedničke javne gozbe spartanskih građana Phĭloctēt/a (-es),-ae, m. (Φιλοκτήτης) – Heraklov pratilac; nakon Heraklove smrti nasledio njegov luk i strele natopljene otrovnom krvlju lernejske hidre; u toku pohoda na Troju ujede ga zmija i bi ostavljen na Lemnosu, no, budući da se Troja nije mogla zauzeti bez Heraklovih strela, krajem desete godine ratovanja, on uz pomoć bogova ozdravi, a Odisej, Neoptolem i Diomed nagovore ga da im se pridruži phĭlŏlŏgĭ/a,-ae, f.(φιλολογία) – 1) nauka; 2) književnost; 3) nauka o jeziku phĭlŏlŏg/us,-i, m. .(φιλόλογος) – ljubitelj nauke; učenjak, filolog Phĭlŏmēl/a,-ae, f. (Φιλομήλα) – kćer atinskog kralja Pandiona; preobražena u lastavicu Phĭlŏpāt/or,-ōris, m. (φιλοπάτωρ) – ljubitelj oca, pogrdan atribut oceubice Ptolomeja IV phĭlŏsŏphĭ/a,-ae, f. (φιλοσοφία) – ljubav prema mudrosti; filozofija p. ars vitae, cultura animi – filozofija umeće življenja, kultura duše phĭlŏsŏph/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – filozofirati; studirati filozofiju philosophandi nobis subito studium exstitit – izučavanje filozofije nam je odmah omilelo phĭlŏsŏph/us,-i, m. (philosoph/a,-ae, f.) (φιλόσοφος) – prijatelj mudrosti, filozof ph. magnus/doctus/gravis/severus – veliki/učen/ozbiljan/strog filozof philtr/um,-i, n. (φίλτρον) – ljubavni napitak Phǐlўr/a,-ae, f. (Φίλυρα) – kćer Okeana i Saturna rodila kentaura Hirona; preobražena u lipu; philyr/a, -ae, f. – lipa phīm/us,-i, m. (φιμός) – pehar u kojem se kocka tresla pre bacanja Phīne/us,-ei, m. (Φινεύς) – Finej,trakjiski kralj, mučen od Harpija zbog toga što je zaslepio svoja dva sina, no Argonauti ga oslobađaju Phlĕgĕth/on,-ontis, m. (φλεγέθων) – «goruća» reka Flegeton u podzemnom svetu phlĕgĕthont/is,-ĭdis, f. a. – flegetonski Phlĕgr/a,-ae, f. (φλέγρα) – «gorući» predeo u Makedoniji, tako nazvan jer su prema mitu na tom mestu bogovi munjama spalili divove/gigante Phŏbēt/or,-ŏris, m. (Φοβήτωρ) – «strašni», «grozni» sin boga sna phōc/a,-ae (-es, f.), f. – foka, tuljan Phōc/is,-ĭdis, f. (Φωκίς) – Fokida, oblast u severnoj Grčkoj Phoeb/as,-ădis, f. – sveštenica Apolonovog hrama Phoeb/ē,-ēs, f. (Φοίβη) – Artemida kao boginja Meseca phoebĭgĕn/a,-ae, m. – Febov sin = Eskulap Phoeb/us,-i, m. – 1) Apolon, pa otuda > Sunce Phoenīc/es,-um, m. (pl.) (Φοίνικες) – Feničani
Phoen/ix,-īcis, f. (Phoenīcē, Phoenīcĭa < Φοινίκη) – Fenikija phōnasc/us,-i, m. (φωνασκός) – učitelj muzike, pevanja i deklamovanja Phorc/us,-i, m. (Φόρκ/ος,-υς,-υν) – otac Gorgonâ; posle smrti postao morski bog Phŏrōne/us,-ei, m. (Φορωνεύς) – kralj na Argosu, sin Inaha, brat Ione koju je ljubomorna Hera preobrazila u junicu phrăs/is,-is, f. (φράσις) – izraz, fraza phrĕnēs/is,-is, f. (φρένησις) – zanos, zanesenost, ludilo, frenezija phrĕnētĭc/us,-a,-um, a. – lud, umno poremećen Phrix/us,-i, m. Φρĩξος) – sin Atamasa i Nefele; pobegao sa sestrom na ovnu zlatnog runa u Kolidiku kako bi izbegao maćehinu zamku Phrўg/es,-um, m. (pl.) (Φρύγες) – stanovnici Frigije Phrўgĭ/a,-ae, f. – Frigija, zemlja u Maloj Aziji Phry/x,-ўgis, m. (Φρύξ) – Frigijac Phthī/a,-ae, f. (Φθία) – Ahilov rodni grad u Tesaliji phthĭs/is,-is, f. (φθίσις) – grudobolja, sušica, tuberkuloza phui (phy), uzvik – phi, fuj phўlac/a,-ae, f. (φυλακη) – zatvor, tamnica phўlacist/a,-ae, m. (φυλακιστής) – stražar, čuvar zatvora phўlarch/us,-i, m. (φύλαρχος) – rodonačelnik ph. Arabum – rodonačelnik Arapaphўsĭc/a,-ae, f. (-ōrum,n.) – nauka o prirodi phўsĭce, adv. – u skladu sa prirodnim naukama phisice dico de calore – govorim o toploti sa stanovištafizike phўsĭc/us¹,-a,-um, a.(φυσικός) – prirodni, fizički phўsĭc/us²,-i, m. – prirodnjak, filozof prirode phўsĭognōm/on,-ŏnis, m. (φυσιογνώμων) – fizionomičar, čovek koji izučava fizionomije phўsĭŏlŏgĭ/a,-ae, f. (φυσιολογία) – nauka o prirodi; prirodne nauke; filozofija piābĭlis, -e. a. (pio) – pomirljiv, što može da se pomiri pĭācŭlār/is,-e, a. – izmirujući, mireći facio piacularia et sacrificia– vršim pomirujuće radnje i pronosim žrtve pĭācŭl/um,-i, n. – 1) sredstvo za očišćenje/pomirenje caedes luitur aliquo piaculo – ubijstvo se iskupljuje/izmiruje nekim sredstvom izmirenja; 2) kazna exigo gravia piaculia a voilatoribus – zahtevam stroge kazne za nasilnike; 3) greh, zločin piaculia mereor/mihi contraho – navlačim greh na sebe; committo piaculum – činim greh pĭām/en,-ĭnis, n. (pĭāment/um,-i, n.) = piaculum pĭātr/ix,-ĭcis, f. – pomiriteljka, izmiriteljka
pīc/a,-ae, f. – svraka pĭcārĭ/a,-ae, f. (pix) – peć za proizvodnju katrana pĭcĕ/a,-ae, f. – bor pĭcĕ/us,-a,-um, a. (pix) – katranski, od katrana; [crn] kao katran caligo picea – mrkli mrak, neprobojna tama pict/or,-ōris, m. – slikar pictūr/a,-ae, f. – 1) slikarstvo ars ratioque picturae – veština i teorija slikarstva; 2) slika nulla pictura ibi fuit – ovde nije bila nikakva slika; 3) predstava, pojam; pesnička slika; 4) vez, vezenje pictūrāt/us,-a,-um, a. – vezen, navezen, izvezen; ukrašen vezom pict/us,-a,-um, a. (particip of pingo) – 1) šaren, raznobojan pavo pictus – raznobojni paun; 2) prividan, lažan, prazan metus p. – prazan/bezrazložan strah pīc/us,-i, m. – detlić; Picus – 1) rimski vrač i bog,Saturnov sin; 2) otac Fauna i Kirke, preobražen u detlića pĭe, adv. (pius) – pošteno, savesno, nežno, s ljubavlju pie deos colimus – s ljubavlju se odnosimo prema bogovima; filius pie animum patris sorori reconciliavit – sin je pobožno izmirio sestru sa duhom oca Pīĕr/us,-i, m. (Πίερος) – Makedonac koji je kćerima dao imena devet Muza sa kojima su se nadmetale i, pošto su pobeđene, behu preobražene u devet svraka; po drugom mitu P. je bio otac Muza koje su po njemu prozovane Pierides pĭĕt/as,-ātis, f. – 1) odanost; poštenje; pobožnost, bogobojažljivost p. adversus/erga/in deos – strahopoštovanje prema bogovima; deorum cura pietate imbuit animos – duše su brigom bogova nadahnute pobožnošću/dužnošću; 2) privrženost/ljubav prema roditeljima; očinska/materinska ljubav iustitia erga parentes pietatem nominatur – pravednost prema roditeljima naziva se privrženost/odanost; p. erga liberos – ljubav prema deci; p. in matrem – ljubav prema majci; fero fructum pietatis – berem plodove odanosti; movebar eum suâ pietate – dirnuo ga je svojom pobožnošću/odanošću; 3) pravda si qua est in coelo pietas – ako uopšte na nebu ima pravde; 4) milost, blagost pĭg/er,-ra,-rum, a. (piget) – 1) nemaran, neljubazan, nehatan; lenj ad literas scribendas pigerrimus – krajnje nehatan prema knjizi; p. in re militari – nemaran prema vojničkom pozivu; 2) pigrum mare – mirno more; annus piger – spora/lenja godina; bellum pigrum –spori rat; pectora pigra – kameno srce; frigus pigrum – ledena hladnoća pĭg/et,-ŭit (-ĭtum est),-ēre, v. impers. II – piget me – 1) odvratno [mi] je, ne da [mi] se;piget te/illum – gadi ti se/mu se; me piget stultitiae meae – odvratna mi je moja
glupost;me civitatis morum piget – odvratni su mi običaji [u ovoj državi]; id me piget – to mi se gadi/mi je odvratno; piget dicere/disserere – ružno je reći/govoriti o tome; verba pigenda – razdražujuće reči; 2) piget = pudet – stidno/sramno je pigmentārĭ/us,-ĭi, m. – trgovac šminkom, kozmetičar pigment/um,-i, n. (pingo) – 1) boja; 2) ukras, kitnjastost, gizdavost pignĕrāt/or,-ōris, m. – kamatnik, čovek koji daje zajam uz zalog pignĕr/o,-avi, v. I – dati u zalog praebebant bona pigneranda poenae – dao je imanje u zalog za iskupljenje duga; habet animos pigneratos – on ima/slušaju ga prodate duše pignĕr/or,-ari, v. dep. I – 1) uzimam u zalog; 2) uzeti u posed pigneror omen – smatram da je to izvesno pign/us,-ŏris, m. – 1) zalog pignori oppono agrum – dajem zemlju u zalog; do/accipio pignus – dajem/uzimam u zalog; pigna caedo – prodajem stvari uzete u zalog; 2) talacpignus pacis – mirovni talac; sine pignore – bez uzimanja talaca; 3) kladiti se da pignus –hajde da se kladimo; quovis pignore tecum certabo – s tobom ću da se kladim u šta god hoćeš; 4) kapara, kaucija, garancija; 5) dokaz p. voluntatis/iniuriae – dokaz želje/nepravde; 6) pignora – deca, porodica, rodbina pĭgre, adv. – nerado, nevoljko, nehajno, nemarno pĭgrĭtĭ/a,-ae, f. – zamor, sporost; nehat, nemar; nemoć p. et ignavia – nemar i lenjost;pigritiâ non scribo – iz lenjosti ne pišem; pigritia stomachi – lenj stomak; slabo varenje pĭgr/or,-ari, v. dep. I – lenj/nemaran sam pīl/a¹,-ae, f. – avan, stupa pīl/a²,-ae, f. – 1) lopta pilâ ludo – igram lopte; pila est mea – lopta je moja = pobedio sam; claudus pilam – nespretan, sputan; 2) stvar loptastog izgleda, kugla, globus, krtola pīlān/us,-a,-um a. (pilum) = triarius – vojnik u trećem redu falange pīlārĭ/us,-ĭi, m.(pila) – žongler s loptom pīlāt/us,-a,-um, a. (pilum) – opremljen kopljem pīlĕāt/us,-a,-um, a. (pileus) – ušešireni, u šeširu, znak slobode pileati epulati sunt – šeširdžije su na gozbi; turba pileata – pobuna slobodnjaka [oslobođenih robova] pīlent/um,-i, n. – luksuzna kočija sa četiri točka za rimske gospođe pīlĕŏl/us,-i, m. (dem. od pileus) – šeširić pīlĕ/us,-i, m. (pile/um,-i, n.) – šešir koji se nosio prilikom svečanosti i gozbi, ali i kao simbol slobode dono pileo – dajem slobodu [robu]; aquila Tarquinio pileum aufert et rursus capiti apte reponit – orao zgrabi i odnese u visine Tarkvinijev šešir i ponovo mu ga lepo stavi na glavu
pīl/um,-i, n. – kratko koplje, pet i po stopa dugo koje su nosili rimski pešadinciconicio/mitto pila in hostem – bacam koplja na neprijatelja; caput eius fixum gestari iussit in pilo – naredio je da se njegova glava nosi na koplju pĭl/us¹,-i, m. – 1) dlaka, vlas kose munitae sunt palpebrae vallo pilorum – očni kapci su zaštićeni gustim trepavicama; 2) sitnica, malenkost, dlačica pilo minus te amabo – veoma malo ću te voleti; non facit pili cohortem – uopšte nije zarezivao kohortu pīl/us²,-i, m. (uvek u kombinaciji sa primus) primus pilus – prvo odeljenje u trijadi legijecenturo primi pili sum (=duco primum pilum) – ja sam komandant prvog odeljenja Pimpl/a,-ae, f. (Πίμπλα) – grad i izvor posvećen Muzama; Pimplēa – boginja pesme Pindăr/us,-i, m. (Πίνδαρος) – slavni grčki lirski pesnik (522-442) pīnēt/um,-i, n. – borov gaj pīnĕ/us,-a,-um, a. – borov silva pinea – borova šuma pi/ngo,-nxi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) slikam/slikati pinxit simulacrum Helenae – naslikao je portret [lepe] Jelene; tabula picta – naslikano platno, slika; 2) bojiti, farbati pingo frontem moris – bojim lice crvenim dudom; 3) snabdeti urezanim slikama p. bibliothecam –opremam biblioteku slikama; 4) ukrasiti picta arma – ukrašeno oružje; 5) in verbis pingendis habent pondus – vrednost im je u slikovitim rečima; Britanniam pingam tuis coloribus – Britaniju slikam tvojim bojama; 6) vesti, klječati stragulum magnificis operibus pictum – pokrov veoma marljivo izvezen; picta toga – navezena toga; pictae vestes –navezene haljine; pinxit – naslikao sam, slikao N.N. ping/uesco,-ĕre, v. III (pinguis) – debljam/udebljati se, ugojiti se pingu/e,-is, n. – masnoća, ugojenost pingu/is,-e, a. 1) debeo, ugojen agnus pinguis – debelo/tusto jagnje; 2) plodan, izdašanpingua stabula apum – košnice bogate medom; flumen pingue – reka koja čini okolne njive plodnim; 3) pinguis toga – debela toga; 4) pinguis ara – mirom pomazani oltar; 5) sočanficus pinguis – sočna smokva; pingue vinum – blago vino; 6) bljutav sapor pinguis –bljutav ukus; 7) neotesan, grub, neuk, siromašan duhom; glup pingui Minervâ ago –postupam nevešto/grubo/glupo; hoc mihi pingue videtur – ovo mi glupo izgleda; pinguis orator – naduvan govornik pinguĭtūd/o,-ĭnis, f. – 1) debljina, gojaznost; 2) prostački izgovor pīnĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. (pinig/er,-ĕra,-ĕrum) (pinus+fero/gero) – koji nosi borove, gde rastu borovi pinn/a,-ae, f. (=penna) – 1) pero; 2) krilo; 3) kula na gradskim zidinama pinnāt/us,- a,-um, a. – 1) pernat; 2) krilat Cupido p. – krilati Kupidon; 3) pernat cauda pinnata – repna peraja
pinnĭg/er,-ĕra,-ĕrum, a. – 1)krilat; 2) sa perajama pinnĭrăp/us,-i, m. – gladijator koji pokušava da otkine «jabuku» na štitu protivnika pin/so,-sui,-sĭtum,-ĕre, (pī/so,-nsi,-stum) v. III – smrvim/smrviti pīn/us,-us/-i, f. – 1) bor; p. flagrans – luč, buktinja; 2) brod [od lučevine] pĭ/o,-avi, etc. v. I – 1) kajem/okajati ispaštati piavit triste nefas – okajao je greh; 2) pio sacra – prinosim žrtvu; pio pietetem – ukazujem poštovanje; 3) izmiriti, nadoknaditi pio damnum – nadoknađujem štetu/plaćam globu; 4)umilostiviti piavi Tellurem porco – umilostivio sam Zemlju svinjom pĭp/er,-ĕris, n. – biber pīpĭl/o,-avi, etc. ,v. I – pištati pīpĭl/um,-i, n. – 1)pištanje, piska; 2) galama, svađa pīpĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – pištati, skičati, vrištati; galamiti, svađati se pīrāt/a,-ae, m. (πειρατής) – gusar, pirat pīrātĭc/a,-ae, f. – gusarenje, piratstvo pīrātĭc/us,-a,-um, a. – gusarski bellum piraticum – gusarski rat Pīrĭthŏ/us,-i, m. (Πειρίθους) – Iksionov sin, kralj Lapita, Tezejev prijatelj pĭr/um,-i, n. – kruška piscārĭ/us,-a,-um, a. (piscis) – ribarski forum piscarium – ribarski trg, ribarnica piscāt/or,-ōris, m. – ribar piscatorem piscis amare potest? – može li riba voleti ribara? piscātōrĭ/us,-a,-um, a. – ribarev, ribarski piscāt/us,-us, m. – 1)ribarenje; 2) dobit, dobitak; 3) ribe piscĭcŭl/us,-i, m. (dem. od piscis) – ribica piscīn/a,-ae, f. – ribnjak pisc/is,-is, m. – riba pisces gignut ova – ribe nose jaja [puštaju ikru]; pisces natare oportet – ribe treba da plivaju [kad jedemo ribu treba da je zalijemo vinom] pisc/or,-ari, v. dep. I – ribarim/lovim/loviti ribu pistil/um,-i, n. – 1) tučak za avan; 2) tucanj za stupu pist/or,-ōris, m. – stupar, čovek koji stupa žito pistrill/a,-ae, f. (dem. od pistrina) – ručni žrvanj pistrīn/a,-ae, f. – 1) žrvanj: žito se prebijalo u stupi a onda mlelo u žrvnju; 2) pekara pistr/is,-is, f. (pristr/is, pristr/ix,-is, f.< πίστρις, πίστριξ) – morska neman, morski pas pĭthēcĭ/um,-ĭi, n. (πιθήκιον) – vrsta majmuna pītŭīt/a,-ae, f. – 1) sluz u životinjskom organizmu; 2) slina p. nasi – kijavica, nahlada pītŭītōs/us,-a,-um, a. – pun sluzi/sline; homo p. – slinav čovek
pĭ/us,-a,-um, a. – 1) poslušan; 2) pobožan; bogobojažljiv homo pius – bogobojažljiv čovek; 3) posvećen, zaveštan lucus pius – sveti gaj/sveta gorica; 4) pošten, iskren; 5) savestan, revnostan; pia fraus – savesna prevara; 6) odan, privržen pius Aeneas – privrženi/savesni/ revnosni Eneja; pius dolor – slatki bol [bol koji zadaje voljena osoba]; p. in filium/in parentes – odan sinu/roditeljima; 7) pravedan, pravičan; 8) odmeren, razložanius piumque – pravo i razložnost; 9) drag, voljen p/ix,-ĭcis, f. (πίσσα) – katran, bitumen compleo cupas pice – premazujem burad katranom; p. mixta sulfure – katran pomešan sa sumporom plācābĭl/is,-e, a. (placo) – 1) miran, smiren animus p. – miran/smiren duh; 2) pomirljivplacabilius est – to je pomirljivije plācābĭlĭt/as,-ātis, f. – pomirljivost, umirenje plācām/en,-ĭnis, n. (plācāment/um,-i, n.) – sredstvo umirenja p. irae – sredstvo za smirenje gneva plācāte, adv. – mirno, smireno plācātĭ/o,-ōnis, f. (placo) – ublažavanje, umilostivljenje p. deorum – umilostivljenje bogova; p. animorum – smirivanje duhova plācāt/us,-a,-um, a. (particip od placo) – ublažen, umilostivljen; miran, umiren placatae et minime turbulentae res – mirno i sa malo poremećaja stanje; placatiore animo facio in victoria – mirnije duše ulazim u pobedu plăcent/a,-ae, f. – posteljica, pometina, placenta plăc/ĕo,-ŭi,-cĭtus sum,-ĭtum,-ēre, v. II – 1)zadovoljavam/zadovoljiti, svideti se mihi placeo – zadovoljan sam sobom; consulatus meus Antonio non placuit – moje konzulovanje nije se svidelo Antoniju; mediocritas placuit Peripateticis – peripatetičarima se dopadala prosečnost; 2)steći naklonost, priznanje fabula placuit – priča je stekla priznanje; 3) placens uxor – ljubavi dostojna žena; dos placenda est – svadbeni poklon treba da bude dopadljiv; 4) sibi non placet quod – njemu se ne sviđa da; placet ante difenire quid sit officium – smatram da je umesno da; magis placebat terrâ dimicari –većinina je više volela da se bori na kopnu; placuit senatui, Cassium provinciam obtenire –senatu je odgovaralo da Kasije dobije provinciju; 5) placuit senatui, ut consules curarent –senat je odgovaralo da konzuli preuzmu brigu; placuit mihi, ut graecas orationes latine explicarem – svidelo mi se da grčke govore prevedem na latinski; 6) si placet – ako želiš/hoćeš, ako ti je po volji; si diis placet – a) ako bogovi budu tako hteli; b) s božijom pomoći, akobogda; 7) ut Stoicis placet – po mišljenju stojičara
plăcĭde, adv. (placidus) – mirno, staloženo, bez žurbe p. progredior – mirno putujem/napredujem; p. et sedate fero dolorem – mirno i staloženo podnosim bol; collis p. acclivis – breg sa blagim nagibom plăcĭd/us,-a,-um, a. – blag, tih, miran p. homo/senectus – blag čovek/starac;placidissima pax – blaženi mir; p. amnis – tiha voda/reka; mare placidum – mirno more plăcĭt/o,-avi, etc., v. I (placeo) – veoma prija/prijati, biti po volji plăcĭt/um,-i, n. – želja, namera, nalog, zapoved plăcĭt/us,-a,-um, a. – 1) prijatan, ugodan, udoban, povoljan; 2) dogovoren, ugovoren plăc/o,-avi, etc.,v. I – 1) umilostiviti, odobrovoljiti placavi deos – odobrovoljio sam bogove; 2) placat animum meum – umiruje moju dušu plāg/a¹,-ae, f. (πληγή) – 1) udar, udarac merces vulneris atque plagae – plata u ranama i batinama; accipio/vito/perfero plagam – primam/izbegavam/podnosim udarac; 2) ranaplagis confectus – sa zadobijenim ranama; 3) smetnja, šteta, gubitak, udes; 4) oratio gravem plagam facit – govor ostavlja dubok utisak plăg/a²,-ae, f.– 1)predeo, oblast, okolina p. aetheria – vazduh; quatuor plagae – četiri strane sveta; 2) lovačka mreža; 3) zamka, podvala plăgĭārĭ/us,-ĭi, m. – lopov plāgĭg/er,-ĕra,-ĕrum, a. (plāgĭgerŭl/us) (plaga+gero) – modar [od udaraca] plāgōs/us,-a,-um, a. – prgav, gotov na tuču planct/us,-us, m. – 1) bijenje šakama u grudi i po rukama u znak žalosti; 2) lelek plāne, adv. – 1) jasno, razgovetno plane et latine loquor – govorim jasno i latinski;planissime explico – veoma jasno obrazlažem; 2) sasvim, potpuno p. bene facio – sasvim dobro činim; 3) [u prtvrdnim odgovorima] da, jasno, naravno; razume se; 4) smesta, odmah, bez daljnjeg te rogo, ut p. ad nos advoles – molim te, smesta hitaj k nama plănēt/a,-ae, f. (πλανήτης) – planeta plan/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) bučno udarati, udarati da odjekuje fluctus plangit saxa – bujica bije u kamenje; plangitur volucris – leprša krilima; 2) plangor pectora – bijem se u grudi [od žalosti]; > lelekati, glasno plakati, žaliti agmina plagentia – uplakane mase plang/or,-ōris, m. – 1) glasan udarac plangor feminis – glasan udarac po bedrima; 2) lelek, kukanje; complet forum plangore – ispuni forum lelekom plānĭlŏqu/us,-a,-um, a. (plane+loquor) – jasnogovoreći plānĭp/es,-pĕdis, m. (planus+pes) – 1) ravno stopalo, dustaban; 2) dustabanlija plānĭt/as,-ātis, f. (planus) – jasnoća, razgovetnost
plānĭtĭ/es,-ĕi, f. (plānĭtĭ/a,-ae, f.) – ravna površina, ravnina, ravnica collis ad plantiam redibat – bregove je sravnio/pretvorio u ravnicu plant/a,-ae, f. – 1) klica,izdanak, pupoljak; 2) sadnica; 3) biljka; 4) planta pedis – stopalo plantārĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – rasadnik plān/um,-i, n. – ravnica plān/us¹,-a,-um, a. – 1)ravan; 2) udoban; 3) jasan, pregledan plana narratio – pregledno pripovedanje plān/us²,-i, m. (πλάνος) – skitnica plătălĕ/a,-ae, f. –pelikan plătăn/us,-i, f. (πλάτανος) – platan, vrsta javora plătē/a,-ae, f. (πλατεĩα) – ulica Plăt/o,-ōnis, m. (Πλάτων) – slavni filozof Platon (428-347), Sokratov učenik plătōnĭc/us,-a,-um, a. – platonski plau/do,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1) lupati, busati se plausit pectora manu – lupao se rukom po grudima/busao se u drudi; plaudit choreas pedibus – cupkao je nogama igrajući; 2) plaudunt manus – plješću rukama/aplaudiraju; plaudite – aplaudirajte! [poslednja reč glumca sa pozornice]; huic plausum est – ovome treba aplaudirati; plaudit sibi – sam je sebi čestitao plaus/or,-ōris, m. – tvorac pristanka plaustr/um,-i, n. – teretna kola vehor plaustribus – putujem teretnim kolima plaus/us,-i, m. (plaudo) – pljesak,aplauz; lupa, tutanj Plaut/us, -i, m. T. Macius Plautus – oslobođeni rob, slavni komediograf, umro 184 g. pre H. plēbēcŭl/a,-ae, f. (dem. od plebs) – puk, sirotinja raja plēbei/us,-a,-um, a. – 1) narodski, sirotinjski, plebejski Papirius erat plebeius – Papirije je bio plebejac; 2) opšti, zajednički plēbĭcŏl/a,-ae, f. (colo) – prijatelj naroda plēbiscit/um,-i, n. – odluka/volja naroda, plebiscit pl/ebs,-ēbis, f. (plēb/is, plēb/es,-is f.) – 1) građanski stalež, narod, plebejci [za razliku od patricija] dictator de plebe – narodni vođa/zapovednik; 2) masa, gomila, svetina, puk plectĭl/is,-e, a. (plecto) – spleten plect/o,-i, plexus,-ĕre, v. III – plesti plexus – spleten plect/or,-i, v. dep. III – trpeti, podnositi udarce, ispaštati
plectr/um,-i, n. (πλήκτρον) – trzalica za liru Plēĭ/as,-ădis, f. (Πληϊάς) – jedna od sedam Plejada, kćeri Plejone i Atlasa Plēĭŏn/ē,-ēs, f. (Πληϊόνη) – kćer Okeana i Tetide plēne, adv. (plenus) – potpuno, sasvim plene sapiens – sasvim pametan/razuman plēn/us,-a,-um, a. – 1) pun domus plena caelati argenti/ornamentis – kuća puna rezbarenog srebra/ukrasa; p. venter non studet libenter – pun trbuh nerado uči; 2) p. vini/somni/irae/ingenii – pijan/pospan/gnevan/darovit; p. spei/fiduciae/timoris – pun nade/pouzdanja/straha; 3) pleno ore laudo – na sva usta hvalim; plenissimis velis navigo – plovim punim jedrima; 4) quis plenior inimicorum fuit Mario? – ko je više od Marija imao neprijatelja?; 5) exercitus p. praedâ – vojska natovarena plenom; apes plenae thymo – pčele natovarene polenom majčine dušice; 6) plenae atque nobiles urbes – bogati i gospodstveni gradovi; plena mensa – bogata trpeza; 7) plena pecunia – zamašna suma; 8)plena epistola/ oratio – sadržajno pismo/sadržajan govor; 9) zasićen, zadovoljan; 10)femina plena – teška/trudna/noseća žena; 11) potpun, ceo p. annus et integer – cela celcata godina; p. numerus – ceo/potpun broj; luna plena est – mesec je pun; homo/orator p. et perfectus – celovit i savršen čovek/govornik; 12) snažan neminem voce pleniorem audivi – nikad nisam čuo snažniji glas; pleno gradu eunt – idu punim korakom; in plenum – u punom sastavu plēr/īque,-aeque,-ăque, a. – brojniji, u većem broju pleraque gesta – veći broj podviga;ut plerique meministis – veći broj vas se seća plērumque, adv. (zapravo n. od plerusque) – većinom, većim delom; obično, uglavnom plēr/usque,-ăque,-umque, a. – veći [deo] pleraque iuventus/Africa – veći deo mladosti/Afrike; per plenumque Europae – za veći deo Evrope plĭc/o,-avi, etc., (-ŭi,-ĭtum,-are), v. I – savijam/saviti [se], kolutati se anguis plicat se – zmija se koluta Plīnĭ/us,-ĭi, m. – ime rimske porodice Caius P. Secundus – GajPlinije Drugi/Veliki, slavni pisac prirodne istorije, umro 79 godine posle H. plōd/o = plaudo plōrāt/us,-us, m. (ploro) – glasan plač, lelek, ridanje, zapevka omnia ploratibus mulierum sonant – sve ječi od zapevke žena plōr/o,-avi, etc., v. I – 1) ridam/ridati, glasno plakati plorando fessus sum – malaksao sam od plača; 2) žaliti se plŭit, plŭuit (plūvit),-ĕre, v. III – kiši, kiša pada aqua crevit pluendo – kiša je sve jače padala; pluit lapidibus – pljuštale su kamenice
plūm/a,-ae, f. – 1) [meko] pero, paperje plumae versicolores columbis – golubije perje što menja boje; plumâ facilius moventur – kreće se lakše nego perce; pluma haud intreset – nema ni najmanje razlike; 2) malje na bradi plūmātĭl/e,-is, n. – paperjasta haljina plūmāt/us,-a,-um, a. – pernat; obrastao paperjem/maljama plumbĕ/us,-a,-um, a. – 1) olovan glans plumbea – olovni sjaj; 2) težak, nezgodan ira plumbea – silan gnev; 3) tup gladius p. – tup bodež; 4) glup plumb/um,-i, n. – 1) olovo nascitur ibi plumbum album – ovde vade belo olovo;amphoras complet plumbo – amfore presvlači olovom; 2) olovna kugla plūmĕ/us,-a,-um, a. (pluma) – pernat, od perja plūmĭp/es,-ĕdis, a. – brzonog, krilonog, krilat plūmōs/us,-a,-um, a. – pernat, obrastao perjem plūrāl/is,-e, a. (plures) – što se odnosi na više [numerus] pluralis – množina; p. maiestatis – kraljevska množina plūr/es,-a (-ia), a. (pl.) (komparativod multus) – 1) više pluris est oculatus testis quam auriti decem – više vredi jedan očevidac nego deset onih koji su čuli; 2) brojnije plures syllabae quam tres – više od tri sloga; multo plures quam – mnogo više [brojnije] od; duo aut plures – dva ili više; plures etiam – još više; 3) mnogo, mnoštvo penetro ad plures –probijam se do mnoštva [mrem] plūrĭfărĭm, adv. – na više mesta plūrĭm/um, adv. (=acc. n. od plurimus) – većinom, prilično mnogo longe p. valeo ingenio– daleko više sam po prirodi zdrav; p. Cypri vixit – većinom je živeo na Kipru plūrĭm/us,-a,-um, a. (superlativ od multus) – 1) bujan plurima silva – gusta šuma; p. sol – jako sunce; 2) bogat plurima praeda – bogat plen; 3) obilat collis p. – obilato brdo; 4) plurimae salus – mnogo pozdrava; 5) quam plurimum scribo – pišem što je moguće više; facio eum plurimi – mnogo ga cenim; 6) mnogo Mercurii sunt plurima simulacra – najviše/većina je Merkurovih kipova; prosum quam plurimis – bolji sam od većine pl/us,-ūris, a. n. sing. (komparativ od multum) – 1) multo plus – mnogo više; 2) p. pecuniae – mnogo novca; 3) quod p. est – štaviše, povrh toga; 4) p. quam – više od/negop. vident oculi quam oculus – više oči više vidi; non p. quam quatuor milia effuguerunt –nije izbeglo više od četiri hiljade; p. salis quam sumptus – šaljiviji nego mudriji; 5) p. valet in manibus avis unica quam dupla silvis – bolja je jedna ptica u ruci nego dve u šumi; 6) (saabl.) tecum p. annum vixit – s tobom je živeo više od godinu dana; p. una opinio – više od jednog mišljenja; uno digito mensurae p. habeo – viši sam za prst; 6) (gen.) pluris emo/vendo – skuplje kupujem/prodajem; conscientia mihi
pluris est – meni savest više znači; pluris habeo/aestimo – više cenim; 7) (acc.) u višem stepenu argumenta p. valent quam testes – argumente više ceni od svedoka; 8) ii p. quam sicarii sunt – oni su više od ubica; p. quam aequo – više nego jevtino; 9) non p. ultra – ništa više [krajnost]; 10 pluris esse – vredeti više pluscŭl/us,-a,-um, a. (dem. od plus) – malo/malkice još plusculum annum – malo više od godine plŭtĕ/us,-i, m (-um,-i, n.) – 1) grudnjak; 2) koš od rakite presvučen kožom koji je štitio ratnike od strela i kamenica prilikom opsade gradova; 3) naslon na stolici/klupi; 4) polica Plūt/o,-ōnis, m. – sin Saturna i Ree, bog podzemnog sveta (=΅Αιδης – Had) Plūt/us,-i, m. (Πλοϋτος) – bog bogatstva plŭvĭ/a,-ae, f. –(pluit) – kiša; pljusak nihil senserunt obstrepente pluviâ – ništa nisu čuli od pljuska plŭvĭāl/is,-e, a. – kišni p. aqua – kišnica plŭvĭ/us,-a,-um, a. – kišovit rores pluvii – kišne kapi; arcus p. – duga pōcill/um,-i, n. (dem. od poculum) – čašica, mala čaša pōcŭl/um,-i, n. – 1) bokal, pehar p. argenteum – srebrni pehar; exhaurio p. morti – ispijam pehar smrti; eodem p. – opšta čaša [zajednička sudbina]; 2) čaša otrova pŏdăgr/a,-ae, f. (ποδάγρα) – ulozi, giht, podagra Pŏdălīrĭ/us,-ĭi, m. (Ποδαλείριος) – Eskulapov sin, slavni lekar u Trojanskom ratu pōd/ex,-ĭcis, m. – čmar pŏdĭ/um,-ĭi, n. (πόδιον) – podijum, bina pŏēm/a,-ătis, n. (ποίημα) – pesma, pesničko delo poëmata pronunciabat et graece et latine – pesme je govorio i na grčkom i na latinskom; in poëmatis et orationibus saepe peccatur – u pesmama i govorima često se greši; facio/condo/compono poëma – stvaram/poklanjam/sastavljam pesmu poen/a,-ae, f. – 1) otkupnina; krvnina, novac za iskup prolivene krvi do/reddo/solvo dependo poenam ei – plaćam/dajem/vraćam/rešavam krvninu; 2) kazna subeo poenam –trpim kaznu; poenam peto/capio ab eo – zahtevam naplatu kazne od njega; poenarum plus habeo quam petivi – kažnjen je strože nego sam zahtevao; is habet poenam meritam – kažnjen je po zasluzi; poenam mihi contraho – navlačim kaznu na sebe; 3) osveta poenas capio de eo – osvetio sam mu se Poen/i,-ōrum, m. (pl.) – Kartaginjani [koji vode poreklo od Feničana] poenĭcĭ/us,-a,-um, a. (phoenĭcĭ/us) – fenički, feničanski poenĭtentĭ/a,-ae, f. (poenitet) – kajanje ago poenitentiam – kajem se/okajavam greh
poenĭt/et,-ŭit,-ēre, v. II – 1) (impers.) – to ljuti, razdražuje poenitet me/te/eum/omnes – to me/te/ga/sve ljuti; poenitet me hoc dixisse – ljuti me što to moram reći; 2) nezadovoljan sam me penituit dignitatis meae – nezadovoljan sam svojim ugledom; suae quemque fortunae poenitet – svako je nezadovoljan [niko nije zadovoljan] svojom srećom;aetatis maxime poenitet – pod starost se najviše sekira; minime eum poenitet virorum suarum – imao je snage da se ne sekira; non poenitet me vixisse – nisam nezadovoljan kako sam živeo; an poenitet vos quod exercitum salvum traduxerim? – jeste li nezadovoljni što sam bezbedno preveo vojsku?; 3) nihil facio quod poenire possit – ne činim ništa što bi moglo da izazove kajanje; 4)[gerund] tanta est vis poenitendi – takva je snaga kajanja; ; optimus est portus poenitendi mutatio consilii – najbolji ishod kajanja je promena plana; 5) poenitendo – kajući se; 6) [gerundiv] poenitend/us,-a,-um – treba se kajati/ima razloga za nezadovoljstvo consilii nostri nobis poenitendum puto – ima razloga da budemo nezadovoljni našim planom; magister non poenitendus – učitelj nema razloga za nezadovoljstvo; 7) [particip prezenta] poenitens – kajući se, ljuteći se 8) (inf.) si poenire possint – kad bi se mogli pokajati pŏēs/is,-is, f. (ποίησις) – poezija, pesništvo Anacreontis tota poesia est amatoria – sve Anakreontove pesme su ljubavne pŏēt/a,-ae, m. (ποιητής) – stvaralac, graditelj, pesnik egregius/bonus/optimus poeta – istaknut/dobar/sjajan pesnik; p. laureatus – ovenčani/nagrađeni pesnik pŏētĭc/a,-ae, f. (pŏētĭc/e,-es) – poetika, pesnička umestost pŏētĭce, adv. – na pesnički način, poetski pŏētĭc/us,-a,-um, a. (ποιητικός) – pesnički, poerski pŏētr/a,-ae, f. – pesnikinja pol!, uzvik (skraćeno od Pollux) – zaista?! Bože! pŏlent/a,-ae, f. – žitna kaša, pura pŏlĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – 1) glancam/glancati, ravnati, polirati p. rogum asciâ – ravnam lomaču sekiricom; 2) spajam/spojiti columnae politae – spojeni stubovi; polivicolumnas albo – spojio sam stubove belilom; 3) urediti, doterati polivi domum – uredila je kuću; 4) obaviti završne radnje, dovršiti polivit carmina – umio/pročistio je pesme pŏlīte, adv. – uglađeno, doterano, prefinjeno Pŏlīt/es,-ae, m. – Trojanac, Prijamov sin kojeg je ubio Ahilov sin Pir pŏlītī/a,-ae, f. (πολιτεία) – gradska uprava [u Platonovoj državi] pŏlītĭc/us,-a,-um, a. (πολιτικός) – državni, društveni, upravni, politički libri politici – političke knjige
pŏlīt/us,-a,-um, a. – (particip od polio) – 1) uređen, sređen, uglađen, doteran, gizdav; 2) vaspitan, obrazovan, prefinjen, savršen poll/en,-ĭnis, n. – prah/cvet brašna; pelud, pllen pollen/s,-tis, a. (particip od polleo) – moćan, snažan animus abunde p. potensque – bogat, snažan i moćan duh pollentĭ/a,-ae, f. – sila, velika moć; boginja pobede pollĕo,-ŭi,-ēre, v. II – biti moćan/uticajan/silan is plurimum polletinter homines – on ima veliki uticaj među ljudima; pollet armis/scientiâ – ističe se oružjem/znanjem poll/ex,-ĭcis, m. – 1) (anatom.) palac; 2) (mera) palac clavi digiti policis crassitudine – ključevi debljine palca; 3) premo aut verto policem – odobravam ili odbijam gladijatorovu molbu za milost/pomilovanje; police verso – s palcem okrenutim dole [znak gladijatoru da pogubi pobeđenog] pollĭc/ĕor,-ĭtus sum,-ēri, v. dep. II (pro+liceo) – obećavam/obećati, obavezati sepollicitus sum ei praesidum – obećao sam mu pomoć; nihil tibi de meis opibus p. – tebi ništa od mojih dobara ne obećavam; benigne/liberalissime ei p. – dobre volje/ dobrovoljno mu dajem obećanje; quae regi de Graecia opprimendâ pollicitus erat – što je kralju okupiraana Grčka bila obećala pollĭcĭtātĭ/o,-ōnis, f. – obećanje pollĭcĭt/or,-ari, v. dep. I – dati maglovito obećanje pollicitando magis incendunt plebem – obećavajući kule u oblacima pale svetinu pollĭnārĭ/us,-a,-um, a. (pollen) – od cveta/sitnog brašna pollū/cĕo,-xi,-ctum,-ēre, v. II – 1) prinosim/prineti žrtvu polluxi Iovi vinum – prinosim vino na žrtvu Jupiteru; 2) izneti/postaviti na trpezu; 3) non sum pollucta pago – nisam hrana za grmalje [devojka tim rečima odbija udvarača] pollūctūr/a,-ae, f. – 1) daća, pogrebna gozba; 2) gozba, prijem poll/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1) oskrnaviti/obesvetiti polluit dapes ore – oskrnavio je žrtvu ustima; 2) ukaljati pollutum est puellam – ukaljao je devojku; polluit deorum hominumque iura scelere – ukaljao je i božije i ljudske zakone čineći zlo; polluit pacem –prekršio je mir Poll/ux,-ūcis, m. (Πολυδεύκης) – sinTindara [Zevsa] i Lede; Kastorov blizanac pŏl/us,-i, m. (πόλος) – 1) [zemaljski]pol; 2) nebo Pŏlўbĭ/us,- ĭi, m. (Πολύβιος) – grčki istoričar Polibije Pŏlўclēt/us,-i, m. (Πολύκλειτος) – grčki kipar Pŏlўdōr/us,-i, m. (Πολύδωρος) – Trojanac, Prijamov sin Pŏlўhymnĭ/a,-ae, f. (Πολυμνία) – «pevačica», jedna od Muza Pŏlўphēm/us,-i, m. (Πολύφημος) – kiklop Polifem
pŏlўp/us,-i, m. (πολύπους) – sipa, polip Pŏlўxĕn/a,-ae, f. (Πολυξένη) – Prijamova kćer u koju je bio zaljubljen Ahil pa je njegov sin Pir/Neoptolem žrtvovao na njegovom grobu pōmārĭ/um,-ĭi, n. – voćnjak pōmārĭ/us¹,-a,-um, a. (pomum) – voćni pōmārĭ/us²,-ĭi, m. – voćar, trgovac voćem pōmĕrĭdĭān/us,-a,-um, a. (post+meridianus) – popodnevni, posle podnevni inclinato in pomeridiano tempus die – dan prevalio podne; sessio pomeridiana – popodnevna sednica pōmĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. – plodonosan autumnus p. – plodonosna jesen pŏmoerĭ/um,-ĭi, n. (pŏmērĭ/um, n.) (post+moerus
aureus duo pondo – zlatni venac od dve funte; 3) uncia pondo = dvanaesti deo funte, unca, unča pond/us,-ĕris, n. – 1) težina saxa magni ponderis – kamenje velike težine; moventur per inane gravitate et pondere – kreću se kroz prazan prostor mučno i teško; 2) teg ponderes iniquia ab Gallis allata – lažni tegovi Gala; 3) aditus ponderi gladius – mačem sebi prokrčio put; 4) ravnoteža paribus examinatus ponderibus – uravnoteženi par; 5) masainnumerabile p. auri – neizmerna masa zlata; 6) p. uteri – plod, novorođenče; 7) ugled, značaj, važnost p. testimonii – ugled svedočenja; is est eodem pondere apud me, quo fuit ille – on kod mene ima isti ugled kakav je imao onaj; magnum p. accessit ad tollendam dubitationem – pridaje veliki značaj pokrenutim sumnjama; 8) breme, tovar p. senectae –breme starosti; 9) vernost nulla femina habet p. – nijedna žena nije verna pōnē, adv. – nazad, natrag moventur et ante et p. – kreću se i napred i natrag; manus vinctae p. tergum – ruke zarobljenika vezane naopako/iz leđa pōn/o,-sŭi (pŏsīvi), pŏsĭtum,-ĕre, v. III (po-sino) – 1) stavljam/postaviti, položiti p. facta in conspectu/ante oculos vestri – stavljam fakta pred vaše oči; p. fundamenta – postavljam/polažem temelje; posuit omnem spem salutis – polagao je nadu u zdravlje; 2)p. vestigium – ostavljam trag; 3) posivit tabulas testamenti in aerario – ostavio je testament u riznicu; posuit coronam in Capitolio – ostavio je koronu u Kapitolijumu; 4)positum est stipitem in flammam – naložio je bilju na vatru; 5) dići/podići posuit ei statuam in foro – podigao mu je spomenik u forumu; castra p. – podižem logor; 6) zidatiposui domum – ozidao/podigao sam kuću; urbs alieno loco posita – grad podignut na tuđoj zemlji; 7) positus (particip perfekta) – nix posita – zapao sneg; Delos in aegeo mari posita – Delos leži u Egejskom moru; positus in somno – utonuo u san; 8) p. me Athenis – selim u Atinu; 9) saditi, sejati p. vites/arborem – sadim lozu/stablo; 10) servirati posuit ei pavonem/venenum cum cibo – servirala mu je pauna/otrov u hrani; 11) postaviti, imenovati posuit eum principem Graeciae – postavio ga je za prvaka Grčke; posuit ei custodes – postavio mu je čuvare; posuit eum principem in bello – postavio ga je za vojskovođu u ratu; 12) sahraniti posui eum patriâ terrâ – sahranjen je u zemlju otaca; 13)baviti se p. operam/curam in historia – bavim se istorijom;14) p. omne tempus in cogitatione – trošim sve vreme na razmišljanje; 15) (pasiv) praelium positum erat in virtute – [ishod] bitke je zavisio od vrline; res posita in coniecturâ – stvar zasnovana na proročanstvu; haec omnia infamia in vitiis ponitur – smatra se da je sva sramota u manama; 16 računati p. rationem cum Marco – sređujem račune s Markom; 17) iz/reći, is/kazati, saopštiti paulo ante posuit – malo pre je rekao; 18) pretpostaviti pone eum dixisse – pretpostavi/recimo da on kaže; 19
izneti/postaviti ponuit questionem/sententiam – postavio je pitanje/mišljenje; 20 uložiti (novac) ponui pecuniam in praedio – uložio sam novac u zemlju; p. numes in fenore – posuđujem/dajem novac pod kamatu; 21) p. eum in gratia apud regem – obezbeđujem mu u milost kod kralja; 22) odložiti p. vestem – skidam bluzu; ponuit libros de manibus/arma – odložio je knjige/ oružje; ponuit barbam – obrijao je bradu; 23) ponuit ancoram – bacio je sidro; 24) odustati p. inimicitas – odustajem od neprijateljstva; p. vitam – napuštam život; p. ludicra – napuštam igre/rat; 25) umiriti se ventus ponit – vetar jenjava pon/s,-tis, m. – 1) most pontem fecit in flumine – podigao je most preko reke; pontem discindo/rescindo/dissolvo – rušim most; p. est in flumine – na reci ima most; 2) (sastanak) de ponte deicio eum – njemu ne dopuštam da glasa/on nema pravo glasa pontĭcŭl/us,-i, m. (dem. od pons) – mostić p. ligneus – drveni most, ćuprija pontĭc/us,-a,-um, a. – 1) more, Crno more; 2) pontica serpens – zmaj koji je čuvao zlatno runo pontĭf/ex,-ĭcis, m. – verski poglavar, episkop; p. maximus – vrhovni poglavar pontĭfĭcāl/is,-e, a. – episkopski auctoritas p. – episkopska/i vlast/ugled pont/o,-ōnis, m. – teretni brod; lađa; trajekt pont/us¹,-i, m. (πόντος) – 1) dubina p. maris – dubina mora; 2) more; 3) burno more Pont/us²,-i, m. (Πόντος) – Crno more; crnomorsko primorje; Mitridatovo carstvo pŏp/a,-ae, m. – đakon u žrtvenim ceremonijama pŏpăn/um,-i, n. – žrtveni kolač pŏpell/us,-i, m. (dem. od populus) – prostsvet, puk, prostaci pŏpīn/a,-ae, f. – krčma, gostionica pŏpīn/o,-ōnis, m. – gost u krčmi pŏpl/es,-ĭtis, m. – koleno, pregib u kolenu succisis poplitibus – klecavih kolena poppysm/a,-ătis, n. (πόππυσμα) – coktanje jezikom u znak odobravanja pŏpŭlābĭl/is,-e, a. (populor) – uništiv p. flammae – uništiv plamenom pŏpŭlābund/us,-a,-um, a. – harajući, upropaštavajući pŏpŭlārĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – 1)mesta za narod u pozorištu; 2) svojina narodne stranke pŏpŭlār/is,-e, a. (populus) – narodni p. opinio – narodno mišljenje; munus populare –predstava za narod; laus/gloria/admiratio p. – narodno odobravanje/slavlje/divljenje;ventus/aura p. – ugled u narodu; leges populares – zakoni koji idu od naroda; consul p. –demokratski nastrojen konzul; ratio p. – demokratski smer; dictator minime p. – diktator krajnje nedemokratski raspoložen; lacrimae populares – suze koje utiču na narod; flumina populares – domaće reke; usus p. – narodni običaj
pŏpŭlārĭt/as,-ātis, f. – popularnost; nastojanje da se stekne naklonost masa pŏpŭlārĭter, adv. – jednostavno, narodski pŏpŭlātĭ/o,-ōnis, f. (populor) – pljačka pleni popultionum – natovareni plenom pŏpŭlāt/or,-ōris, m. – pljačkaš pŏpŭl/o,-avi, etc., v. I – pljačkam/pljačkati, harati, rušiti pŏpŭl/or,-ātus sum,-ari, v. dep. I – 1) pljačkam/pljačkati, harati, rušiti Siculi populati atque vexati – Sikuli opljačkani i zlostavljani; 2) lišiti; 3) uništiti flamma populatur capillos – plamen uništava kosu pŏpŭl/us¹ ,-i, m. – 1) narod vox populi, vox dei – glas naroda je božiji glas; populi imperium iuxta libertatem est – vlast naroda je bliska sa slobodom; p. carthaginiensis –kartaginski narod, Kartaginjani; 2) sav narod, svi senatus populusque romanus – senat i celokupni rimski narod/Rimljani pŏpŭl/us²,-i, f. – jova, trepetljika porc/a,-ae, f. (porcus) – krmača, prasica; uzor, zemlja između dve brazde porcell/us,-i, m. (dem. od porcus) – prase porcīn/a,-ae, f. – svinjetina, svinjsko meso porcīnārĭ/us,-ĭi, m. – trgovac svinjskim mesom porcīn/us,-a,-um, a. (porcus) – svinjski vox porcina – groktanje, roktanje porcŭl/a,-ae, f. (dem. od porca/porcus) – krmačica, svinjče porg/o > porrigo porphўrētĭc/us,-a,-um, a. (πορφυρητικός) – smaragdan, purpuran, porfirni porrectĭ/o,-ōnis, f. (porrigo) – širenje p. digitorum/brachii – širenje prsta/ruke porrect/us,-a,-um, a. (particip od porrigo) – raširen, ravan [dlan]; porrecta ac loca aperta – ravna i otvorena mesta; syllaba porrecta – dug slog; senex porrectus – ispružen [mrtav] starac; inter caesa et porrecta – između udarca i smrti [= u nevreme] porrĭcĭ/o,-rēci,-rectum,-ĕre, v. III – prinosim žrtvu, žrtvovati, istaći porr/ĭgo¹,-ĭnis, f. – osip porr/ĭgo²,-exi,-ectum,-ĕre, v. III (porr/o, pro+rego) – 1) pružam/ispružiti porrexi manum – ispružio sam ruku; porrexit manus in amicorum possessione – širio je ruke u zagrljaju prijatelja; 2) protegnuti p. membra – is/pružam/protežem udove; porrexi crus –ispružio sam potkolenicu; porrexi ei dextram – pružio sam mu ruku; 3) raširiti/proširitiporrexit aciem in latitudine – razvio je front u širinu; 4) p. me (porrigor) – širim se porr/o,-adv. (πόρρω) – 1) (sa glegolima kretanja) – napred, dalje, u smeru/pravcu; 2) (sa glegolima mirovanja) – daleko flumina quae sunt porro – reke u daljini; 3) davno quod p. fuerat – što je davno bilo; 4) kasnije; 5) dalje, uz to, pored toga; s druge
strane videte iam p. cetera – već vidite za ostalo; minima p. loquere – nema se više šta reći porr/um,-i, n (porr/us,-i, m.) – prasa, praziluk port/a,-ae, f. – 1) gradska kapija urbis portas occupant – zauzeli su gradske kapije; portâ egredior/introeo – stupam/ulazim kroz kapiju; fores portatum obicio – vrata kapije otvaram; 2) ulaz, vrata portae Ciliciae – kapija Kilikije/ulaz u Kilikiju; 3) put, način, sredstvo portātĭ/o,-ōnis, f. – prevoz, prenos p. armorum – prevoz oružja porten/do,-di,-tum,-ĕre, v. III (porro
portŭl/a,-ae, (dem. od porta) – kapijica, vratanca portŭōs/us,-a,-um, a. – bogat lukama/pristaništima mare portuosum – more sa mnogo pristaništa port/us,-us, m. – 1) luka, pristanište e portu proficiscor – krećem iz luke; in portum pervenio – stižem u luku; naves portum capiunt – brodovi dospevaju u luku; p. celeberrimus – prometna/zakrčena luka; penetro in portum – prodirem u luku; teneo portum – usidren sam u luci; solvo e portu – dižem sidro; 2) pribežište, skrovište, sklonište senatus portus erat regum – senat je bio pribežište za kraljeve; me in philosophiam portum confero – ja u filozofiji tražim utočište; 3) ušće posco, pŏposci,-ĕre, v. III – 1) žarko želim/želeti, zahtevati poposcit argentum/ pugnam/eum imperatorem – žarko je priželjkivao novac/bitku/da onaj postane car; p. literas ab eo – priželjkujem pismo do njega; p. ut veniat – želim da dođe; 2) poscor pecuniam – od mene se zahteva novac; 3) nagovarati, izazivati; poscimur ut canere – nagovaraju nas da pevamo; poscunt maioribus poculis – čikaju jedni druge da piju iz većih pehara; 4) tanti, quanti poscit ille, emitur – po ceni koju je on [prodavac] dao; 5) p. aliquod coenâ – tražim [da kupim] nešto za večeru; 6) quum tempus posceret – budući da zahteva vremena; 7) moliti, iskati supplex tua numina p. – ponizno ištem/molim tvoja znamenja pŏsĭtĭ/o,-ōnis, f. (pono) – 1) po/stavljanje; 2) položaj p. loci – položaj mesta; 3) upotreba reči; 4) potvrdan odgovor; 5) zadatak; 6) (gram.) završetak reči; 7) (metrika) = thesis,sniženje takta (suprotno od sublatio);8) p. syllabae – kratak vokal ispred dva konsonanta; 9) p. corporis – držanje tela; 10) statut; 11) okolnosti, prilike, stanje pŏsĭt/or,-ōris, m. – graditelj, projektant, inženjer pŏsĭtūr/a,-ae, f. – 1) postanak p. mundi – stvaranje sveta; 2) = positus – oblik pŏsĭt/us,-us, m. – položaj, konfiguracija, oblik, frizura possessĭ/o,-ōnis, f. (possido) – 1) prisvajanje, uzurpacija p. bonorum – prisvajanje dobara; 2) (possideo) – posedovanje, vlasništvo sum in possessione bonorum – imam u vlasništvu to imanje; ius perpetuae possessionis habeo – imam pravo na trajni posed;mitto eum in possessionem – uvodim ga u posed; tenebat possessionem Siciliae – držao je S. u posedu; 3) p. prudentiae/laudis – posed inteligencije/slave; 4) posed, imanje cur veniret in suas possessiones? – zašto si ušao u njegov posed?; habebat maiores possessiones – imao je velike posede/imanja/bogatstvo possessīv/us,-a,-um, a. – prisvojan, prisvojni possess/or,-ōris, m. – posednik, vlasnik p. bonorum – vlasnik dobara possĭbĭl/is,-e, a. (possum) – moguć
pos/sĭdĕo,-sēdi,-sessum,-ēre, v. II – 1) imam/imati; posedujem/posedovati p. bona – posedujem dobra; ager possidetur a privatis – zemlju poseduje od privatnika; magnam posedit religionem – imao je snažnu veru; 2) držim/držati u opsadi possidet forum – drži forum u opsadi; 3) boraviti, vrzmati se pos/sīdo,-sēdi,-sessum,-ĕre, v. III (pot-is+sido) – 1)prisvajam, prisvojiti, oteti, uzurpirati possedit bona – prisvojio je [tuđa] dobra; agros armis possederunt – zemlju oružjem prisvajaju; 2) steći agri virtute possessi – steći zemlju vrlinom; 3) potčiniti totum hominem possederat – celog čoveka je sebi potčinio possum, pŏtŭi, posse, v. def. (potis+sum) – 1) mogu/moći p. facere ignem – mogu naložiti vatru; potuit excitare multos testes – mogao je da pozove mnogo svedoka; possunt quia posse videtur – mogu jer im se čini da mogu; p. scire? – mogu li znati?; faciam ut/quantum potero – činim sve što mogu; non p. non dare – ne mogu a da ne dam; non potui non dedisse – nisam mogao a da ne dam; facere non p. – ne mogu to učiniti = fieri non potest – to se ne može učiniti; facere non possum, ut non (quin) – ne mogu a da ne;agam quam brevissime potero – činim što je moguće kraće; tanta distantia, quanta maxima potest esse – najveća moguća udaljenost; quam maximas potest copias armat –naoružao je što je mogao više vojnika; 2) potest = potest fieri – to je moguće/može biti quî potest? – kako je to moguće?; si quid potest? – ako je to moguće; potest, ut multam non commiserit – može biti da on mnoge ne žali; 3) moći, biti moćan plurimum potest in civitate – on je najmoćniji u državi; virtute gratiâ plurimum potest in Gallia – zahvaljujući vrlini, on je najmoćniji u Galiji; possunt quia posse videtur – mogu zato što izgleda da mogu post, adv. – 1) (prostor) iza, otraga, od zada servi qui p. erant – robovi koji su bili pozadi;p. equitem sedet atra cura – iza konjanika vreba crna briga; 2) (vreme) – posle, kanijepaulo p. (p. paulo) – malo kasnije; neque ita multo p. – nedugo zatim; multis p. annis –posle mnogo godina; anno p. – godinu dana kasnije; p. inde/diende – nakon toga; 3)predlog sa akuzativom – a) iza flumen erat p. castra – reka je bila iza logora; b) posle p. meridiem – posle podne; p. mortem – posle smrti; p. nubila Phoebus – posle oblaka sunce;p. cenam stabis aut mille passum meabis – posle večere ustani ili hiljadu koraka učini; p. Christum natum – posle Hristovog rođenja; p. hoc, ergo propter hoc – posle toga, dakle zbog toga; p. Brutum consulem – posle Brutovog konzulovanja; p. festum – posle veselja [dockan]; p. nummos virtus – posle novca vrlina [novac je važniji] postĕā, adv. – 1) onda, zatim primo credunt … p. impetum faciunt – prvo smišljaju … onda napadaju; multo/brevi p. – dugo/kratko zatim; p. quam (posteaquam) – zatim,
posle toga; 2) posle p. honoribus inservire coepi – posle počasti usledi poslušnost; 3) quid tum p.? – pa šta onda?; 4) uz to, pored toga postĕrĭt/as,-ātis, f. – 1) budućnost non in presens tempus, sed in posteritatem invidia nobis impendet – zavist će nas ugroziti ali ne u sadašnje vreme nego u budućnosti; 2) potomci, buduća pokoljenja; 3) onaj svet post/ĕr-a,-um (poster/us,-a,-um), a. (nom. sing. m. nije u upotrebi) – sledeći postero (postero die) – sledećeg dana; postero die quam illa erat acta – dan nakon što je bila ugrabljena; posterâ nocte – sledeće noći; laus postera – zagrobna/posmrtna slava;postero tempore – u daljoj budućnosti postĕr/i,-ōrum, m. (pl.) – 1) drugi/onaj svet posterorum verius est iudicium – istinitiji je sud onog sveta; 2) potomci, buduće generacije postĕrĭ/or,-us (comp.od poster) – 1) zadnji, stražnji pes p. – zadnja noga; 2) (rang) niži, gori nihil ei posterius – ništa jadnije od njega; posteriores fero – izvlačim tanju/kraću slamku; 3) kasnije, posle, zatim post/gĕnĭt/i,-ōrum, m. (pl.) (gigno) – potomci posthăb/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. II – vratiti natrag omnia p. – sve vraćam natrag posthac, adv. – 1)od sad; 2) zatim, nakon toga posthaec > post haec – od sad postibi, adv. – odavde, od ove tačke dalje postīc/um,-i, n. – zadnja/mala vrata postīc/us,-a,-um, a. – pozadni, ostražnji, koji se nalazi otraga postĭdĕa, adv. = postea postĭlēn/a,-ae, f. – kuskun, podrepač post/is,-is, m. – 1) pošta; 2) vrata; oči; 3) dovratnik tenens postem dedicat templum – držeći dovratnik zaveštao je hram postlĭmĭn/um,-i, n. (post+limen) – 1) povrat [oduzete imovine] neprijatelju; 2) povrat građanskih prava; pravo na povratak kući ei nullum est postliminum – njemu nema povratka; postliminio rediisse videntur – izgledi prava na povratak kući postmĕrīdĭān/us,-a,-um, a. > pomeridianus – popodnevni postmŏdŏ (posmodum), adv. – potom, zatim, nakon toga p. gaudebunt se irae moderatos – zatim će da uživaju rasterećeni gneva postpart/or,-ōris, m. – naslednik post/pōno, pŏsŭi, pŏsĭtm,-ĕre, v. III – odgoditi, odložiti; staviti nastranu p. omnia – sve odlažem/stavljam nastranu; omnibus rebus postpositis – sa svim odgođenim stvarima postprincĭpĭ/a,-ōrum, n. (pl.) – razvoj/tok događaja
postpūt/o,-avi, etc. v. I – zaostaje/zaostajati iza; stavljati iza/ispod u poređenju sa postquam, veznik – nakon, nakon što 1) (sa indikativom sem u neupravnom govoru; sa perfektom kad dve radnje slede neposredno jedna iza druge) p. Caesar pervenit, obsides poposcit – kad/čim je C. stigao, zahtevao je taoce; 2) (sa pluskvamperfektom kad je interval između prve i druge radnje duži) undicimo die, postquam te discesseram, hoc literarum exaravi – jedanaestog dana nakon što sam s tobom rastao, ovo sam slovima zapisao; 3) (sa prezentom i imperfektom za istovremene ili učestale radnje) postquam omnium animos alacres videt, conventum dimisit – čim je video vedar duh kod svih, raspustio je skupštinu; p. Antonius cum exercitu adventabat, Catilina per montes iter facere – pošto je A. s vojskom napredovao, K. se uputio preko brda postrēm/o,-mus > posterus postrēm/us,-a,-um, a. – 1) (prostor) najzadnji, poslednji p. acies – poslenji red borbenog poretka; postremâ paginâ – na poslednjoj strani; 2) (rang) najniži, najgoripostremum malorum – najgore od svih zala; 3) (vreme) zadnji, najnoviji ad postremum –konačno; postremo – a) najzad, na kraju; b) poslednji put, nikad više postrīdĭe (postriduo), adv. (postero die) – sledećeg/narednog dana, dan kasnije prima luce postridie – zorom idućeg dana; p. Calendas/Nona/Idus – dan nakon Kalenda/Nona/Ida; p. ludos – dan posle igara postscēnĭ/um,-ĭi, n. (post+scena) – iza kulisa; zakulisan/tajan prostor postŭlātīcĭ/us,-a,-um, a. (postulo) – tražen gladiatores postulaticii – traženi/poželjni gladijatori postŭlātĭ/o,-ōnis, f. (postulo) – 1) potraživanje, polaganje prava na; zahtev/anje p. impudens – bezobrazan zahtev; p. ignoscendi – molba za oproštaj/izvinjenje; 2) prijava/tužba koja se podnosila pretoru za pokretanje sudskog postupka postŭlāt/or,-ōris, m. – podnosilac prijave/tužbe postŭlāt/um,-i, n. (obično u pl.) – postulata facere noluit – nije želeopodneti zahtev/tužbu/prijavu postŭlāt/us,-us, m. – zahtev, prijava, žalba, tužba postŭlĭ/o,-ōnis, f. – pravo boga na zadovoljenje zbog toga što mu nije prineta žrtva postŭl/o,-avi, etc., v. I – 1) zahevam/zahtevati, tražiti, želeti p. auxilium/iusiurandum ab eo – tražim pomoć/zakletvu od njega; 2) podneti zahtev p. a senatu de foedere podnosim prijavu senatu u vezi sa sporom; p. ut tyrannus appellatur – zahtevam da se monarh imenuje; deus postulat credi – bog zapoveda da se veruje; 3) quum tempus necessitasque postulet – pošto su to vreme i potreba zahtevali; p. illud facere – želim to uraditi; 4) optužiti, dati na sud postulo eum lege – tužim ga po
zakonu; postulavit eum de repetundis – tužio ga je za povrat ucenom uzetog novca; 5) p. cum eo – svađam/prepirem se s njim postŭm/us,-a,-um, a.> posterus – a) najmlađi; b) rođen posle očeve smrti, posmrče pōtātĭ/o,-ōnis, f. (poto) – pijenje, pijanka, veselje pōtāt/or,-ōris, m. – pijač, ispijač, opijač pŏten/s¹,-tis, a. – 1) jak, snažan, moćan p. herba – moćna trava; potentissimi reges – veoma moćni kraljevi; 2) uticajan potens pecuniâ – uticajan novcem; 3) sposoban neque pugnae neque fugae satis potentes – ni za borbu ni za bekstvo dovoljno sposobni; 4) samostalan dum p. mei sum – dok sam samostalan; huius consilii potentes vos dii fecerunt – da vas svemoćni bogovi osposobe da o tome odlučite; p. imperii – zapovednik vojske; 5)p. parvo – zadovoljan s malim; p. voti – ispunjena želja; p. iussi – ispunjena zapoved; p. pacis – stečeni mir pŏten/s²,-tis, comm. (obično u pl.) – moćnik, silnik, gospodar a potentioribus regna occupabantur – carstva su okupirana od moćnika; p. rerum suarum atque urbis – gospodar nad svojim imanjem i nad gradom; diva p. Cypri – moćna gospodarica Kipra; p. sui/mentis – vladar nad sobom/svoj gospodar pŏtentāt/us,-us, m. (potens) – državna vlast, prevlast de potentatu inter se contendunt – bore se za pre/vlast pŏtenter, adv. – jako, snažno, moćno pŏtentĭ/a,-ae, f. – 1) moć, snaga p. herbarum – snaga trava; 2) vlast erant in magna p. –imali su veliku vlast; singularis p. – jednovlašće, monarhija pŏterĭ/um,-ĭi (ποτήριον) – pehar, čaša pŏtest/as,-ātis, f. (possum) – 1) moć, vlast, uticaj, delovanje dixit se fore in senatus potestate – kaže da se potčinjava volji senata; in nostra p. est – u našoj je moći; habet potestatem vitae necisque in eum – imam vlast nad njigovim životom i smrti; senatus populi potestatem fecit – senat je prepustio narodu da odluči; 2) vlast nad sobom populus est in sua potestate – narod ima vlast nad sobom; exeo e potestate animi – ne vladam sobom; 3) vlast, nadležnost p. praetoria/tribunicia – nadležnost pretora/tribuna;imperium aut potestas – vojna ili civilna vlast; gero potestatem – vršim dužnost; 4)(konkretno) ovlašteno/nadležno lice evocatus a magistratu aut aliquâ legitimâ p. –vrbovan od magistrata ili nekog drugog nedležnog lica; 5) mogućnost, prilika, zgoda do ei potestatem faciendi – dao sam mu priliku da to učini; facere potestatem sui – pružiti priliku za napad; p. pugendi/ibi manendi – prilika za borbu/za ostanak tu pōtĭ/o¹,-ōnis, f. (poto¹) – 1) pijenje in media potione exclamavit – u trenu kad je pio povika; 2) piće cum cibo et potione fames sitisque depulsa est – glad i žeđ se gasejelom i
pićem; 3) otrovni napitak primâ potione mulierem sustulit – otrovnim napitkom je mučio ženu; 4) lek; 5) ljubavni napitak pŏtĭ/o²,-ivi,-itu,-ire, v. IV – u/činiti potivit eum servitutis – učinio ga je robom; potitus hostium – pao je u neprijateljske ruke pŏtĭ/or¹,-ītus sum,-īrī, v. dep. IV – 1) steći, uzeti u posed p. sum totius Galliae – osvojio sam celu Galiju; potitur imperio/gloriâ/praedâ – stekao je vlast/slavu/plen; potitur portu/urbe – osvojio je luku/grad; potitur rerum/regni – stekao je vrhovnu vlast/kraljevstvo; 2) p. monte – popeo sam se na brdo; 3) imati u svojoj vlasti p. pace/rerum – sklopio sam mir/imam vrhovnu vlast; p. mari – vladam morem pŏtĭ/or²,-us, potissimus, a. – uzvišeniji, bolji, važniji, veći, vredniji cives potissimi sunt quam peregrini – rimski građani su uvaženiji od stranaca; mors mihi p. est servitute – bolje smrt nego ropstvo; nihil mihi potius fuit quam ut – ništa mi nije bilo važnije od toga da; p. sententia – bolji savet; potius sero quam numquam – bolje kasno nego nikad pŏt/is,-e, a. (uveku vezi sa esse; potis est = potest; potis esse = posse; pote est =potest fieri = moguće je)– moćan, imućan; nihil pote supra – ništa ne može ići iznad/preko toga;potin´ es/est? – možeš li ti/može li on? pŏtĭssĭm/um, adv. (potissime) – najradije quod p. scribam, nescio – ne znam šta bih najradije pisao pŏtīt/or,-ōris, m. (potior) – posednik potĭ/us, adv. – radije, pre, bolje non iudicavit, Galliam p. Ariovisti quam populi romani esse – nije smatrao da Galija pre/više pripada Ariovisti nego Rimskom narodu pōt/o,-avi,-atum/ pōtum,-are, v. I – 1) (velike životinje) piti velikim gutljajima, ždrokati; 2) (za ljude) ispijati, opijati se p. aput Marcum – pijem kod Marka; fruor voluptate potandi – uživam pijući; totos dies potabatur – danima je pio; 3) boraviti p. fluvius –boravim pored reke pōt/or,-ōris, m. – pijač, ispijač, opijač pōtŭlent/a,-ōrum, n. (pl.) – piće pōtŭlent/us,-a,-um, a. – pitak, ukusan pōt/us¹,-a,-um, a. – 1) ispijen, ispražnjen, prazan; 2) pijan pōt/us²,-us, m. – 1) pijenje p. immoderatus – neumereno pijenje/opijanje; 2) piće potui est humor ex hordeo – u piću je ječmena tečnost prae, adv. – 1) pre, ranije, unapred abi prae – idi pre/unapred; 2) praequam/praeut – u poređenju sa nihil hoc est praequam alios sumptus facit – ovo nije ništa prema troškovima drugih; 3) predlog sa abl. ispred prae se armentum agit – pred sobom je gonio krdo; 4)quod fuit prae manu – što mu je bilo naruku, zgodno; 5) p. se
ferre/gerere – jasno se pokazati; unus prae omibus – jedan više od svih; 6) pri, prema, u poređenju sa p. nobis beatus – pri/prema/u poređenju s nama [on je] blažen; p. me alios pro nihilo puto – u poređenju sa sobom drugi mi ne znače ništa; 7) (u negativnim rečenicama da naznači smetnju) zbog, od p. lacrimis/metu/ curâ loqui non possum – ne mogu da govorim od suza/straha/muke; p. gaudio obliti decoris – zbog uživanja zaboravljena pistojnost praeăcūt/us,-a,-um, a. – oštar, zašiljen, šiljat stipites praeacuti – zašiljeni koci praealt/us,-a,-um, a. – 1) veoma visok rupes praealta – visoka hrid; 2) veoma dubokmare praealtum – preduboko more; flumen praealta – preduboka reka praeb/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. II (prae+habeo) – 1) pružam/pružiti, ponuditi praebuit manum – ponudio mu je ruku; praebui aures ei – ponudio sam mu uši [pomno sam slušao njegove reči]; p. os ad contumeliam – izlažem svoje lice/sebe ruglu; 2) pružiti/dati/izazvatiurbs ei panem praebet – grad ga hrani hlebom; praebet ei naves – dao mu je brodove;praebuit ei spectaculum – pružio mu je zabavan prizor; 3) praebent speciem defensorum – daju privid odbrane; 4) izazvati id praebet errorem/terrorem – to izaziva grešku/strah; 5) uliti, buditi id praebet spem – to budi nadu; praebet opinionem timoris – uliva narodu strah; 6) dati dokaz, pokazati praebeo ei fidem – dajem mu dokaz vernosti; pari se virtute praebuit – pokazao se jednako hrabrim; praebui hominem strenuum – pokazao sam se kao hrabar čovek praebĭb/o,-i,-ĕre, v. III – dajem/dati piće praebibuit ei venenum – dao mu je otrov praebĭtĭ/o,-ōnis, f. (praebeo) – davanje, doprema, snabdevanje praebĭt/or,-ōris, m. – snabdevač praebĭt/um,-i, n. – novac za hranu praecălĭd/us,-a,-um, a. – vreo, vruć praecalv/us,-a,-um, a. – sasvim ćelav praecantătri/x,-īcis, f. – čarobnica, veštica praecān/us,-a,-um, a. – prerano sed prae/cāvĕo,-cāvi,-cautum,-ēre, v. II – pribojavam/pribojavati se, biti oprezan, pazitipracavet ab insidiis – pribojava se zamke/spletke; praecavi ne quid incidat – pazi da se što ne desi; res mihi praecauta est – moram da se čuvam prae/cēdo,-cessi,-cessum,-ĕre, v. III – 1) prethodim/prethoditi praecessit cum equite –išao je napred sa konjanikom; Victoriâ praecedente – noseći boginju pobede ispred; 2) nadmašiti, prestićipraecessit eum virtute – nadmašio ga je u vrlini praecellen/s,-tis, a. (particip prezenta od praecello) – sjajan, odličan, izvanredan vir et animo et virtute p. – čovek i duhom i vrlinom izuzetan praecell/ĕo,-ēre, v. II – prevazići praecellet eum famâ – prevazilazi ga slavom
praecell/o,-ĕre, v. III – prestići praecellit eum arte – veći je umetnik od njega praecels/us,-a,-um, a. veoma visok rupes praecelsa – veoma visoka hrid praecent/ĭo,-ōnis, f. (praecino) – muzička pratnja kod prinošenja žrtve praecent/o,-are, v. I – utešno pevati pred prinošenje žrtve prae/ceps¹,-cĭpĭtis, a. (prae+caput) – 1) strmoglavljen; 2) brzoplet, nagao homo in omnibus consiliis – čovek brzoplet u svim stvarima; poenae agunt eum praecipitem – [strah od] kazne čini ga brzopletim; 3) plah, nagao, zanesen, lud p. amentiâ fertur – nagao, zanesen ludilom; mulier praeceps luxuriâ – žena zaneta sjajem; 4) vratoloman casus praeceps – vratoloman slučaj; 5) strm collis praeceps – strmo brdo; 6) opasan, pustolovan, avanturistički via vitae p. et lubrica – klizava i opasna žiuvotna putanja; p. libertas – pustolovna sloboda; tempus praecipite – opasno vreme; 7) tonući, koji tone sol p. in occasum – zalazeće sunce; 8) sklon, naklonjen animus p. in avaritiam et crudelitatem –duh sklon gramzivosti i surovosti prae/ceps²-itis, n. – 1) strmina, nagib, pad, provalija, bezdan per praecipitia salio – skačem po provalijama; 2) opasnost rempublicam in p. dederat – doveo je republiku u propast praeceptĭ/o,-ōnis, f. – 1) pravo prvenstva; 2) podučavanje, učenje praecept/or,-ōris, m. – učitelj p. fortitudinis/totius vitae – učitelj hrabrosti/življenja praeceptri/x,-īcis, f. – učiteljica praecept/um,-i, n. – 1) propis, naredba, naređenje, zapoved observo p. diligentissime –držim se propisa veoma brižljivo; negat illa fieri praecepto suo – poriče da je to učinio na svoju ruku; 2) pravilo, zakon; 3) učenje p. philosophorum – filozofsko učenje praecerp/o,-psi,-ptum,-ĕre, v. III (prae+carpo) – 1)unapred ubrati; 2) unapred se radovati praecepsit fructum officii – unapred je uživao u plodu usluge; 3) napraviti izvadak, uzeti odlomak nečega praeci/do,-di,-sum,-ĕre, v. III (prae+caedo) – 1) rezati, odseći kratko praecidit ei manum – odsekao mu je ruku; 2) praecidi fistulas – prorezao sam mehure; 3) prigrabiti; 4) lišiti praecidit ei spem/salutem/amicitias – lišio ga je nade/zdravlja/prijateljstva; 5) odlučno odbiti; 6) praecido – sažimam ukratko, u dve reči; praecide – reci ukratko; 7) razvrnuti praecidit os ei – razvrnuo mu je usta praecin/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) opasati, pripasati pracinxit ense – opsao je mač; 2) ograditi praecinxi fontem vallo – ogradio sam izvor zidom prae/cĭno,-cĭnŭi,-centum,-ĕre, v. III (prae+cano) – 1) svirati uvertiru za prinošenje žrtve; 2) slutiti, pretskazivati, proricati prae/cĭpĭo,-cēpi,-ceptum,-ĕre, v. III (prae+capio) – 1) uzeti unapred, praecepit pecuniam mutuam – uzeo je zajam/predujam; 2) zauzeti unapred praecepi montem –
zauzeo sam brdo unapred; aestas praecipit lac – leto isuši mleko [pre nego ga neko može pomusti]; 3) tempore praecepto – s dobijenim/osvojenim vremenom; praecepit spem victoriae – unapred se nada pobedi; praecipit bellum – poranio je s ratom; 3) narediti, propisati, naznačiti p. quae fieri velim – naznačujem šta želim da se uradi; 4) podučavati, učiti nekoga praecepit de eloquentia – podučavao je govorništvo praecĭpĭtanter, adv. (praecipio) – navrat-nanos, naglo, brzopleto praecĭpĭtatĭ/o,-ōnis, f. – padanje, propadanje, padavina; taloženje praecĭpĭtĭ/um,-ĭi, n. – strmina, provalija, bezdan praecĭpĭte, adv. – strmoglavce, naglavačke deicit eum praecipitem – bacio ha je strmoglavce; praecipite deferor in mare – glavačke se bacam u more; naprešu praecipite abeo in provinciam – na-vrat-na-nos srljam u provinciju; praecĭpĭt/o,-avi, etc., v. I (praeceps) – 1) baciti se glavačke/strmoglavce praecipitant se de turri in flumen – bacaju se s tvrđave u reku; 2) p. me (praecipior) – propadam/bacam se/ tonem lux praecipitat aquis – sunce tone; 3) nazadovati, pasti, propadati/propastipraecipitavit eum ex altissimo dignitatis gradu – lišio ga je s najvišeg stepena dostojanstva; 4) ubrzati, pospešiti stellae praecipitant obitum – zvezde ubrzavaju kraj; 5) propasti, strmoglaviti se, stropoštati se Nilus praecipitat ex alitisimis montibus – Nil se stropoštava iz visokih planina; nox praecipitat coelo – noć pada s neba; sol praecipitat –sunce zalazi; hiems praecipitat – zima se bliži; praecipitavit in insidias – upao je u zasedu/zamku praecĭpŭe, adv. – naročito, osobito praecĭpŭ/um,-i, n. – unapred dobijeno nasleđe; praecĭpŭ/a,-ōrum, n. (pl.) [προηγμέναstoičara] – istaknute stvari koje same po sebi nisu dobre, ali su najbliže dobrom praecĭpŭ/us,-a,-um, a. – 1) naročit, osobit, poseban, izuzetan ius praecipuum – posebno pravo; fortuna praecipua – izuzetna sreća; 2) odličan, sjajan, izuzetan amor p. – velika ljubav praecīse, adv. (praecisus) – ukratko, sa malo reči p. dico/nego – jednom rečju tvrdim/ poričem praecīsĭ/o,-ōnis, f. (praecido) – 1) odsecanje; 2) retorička figura άποσιώπησις – prekid misli praecīs/us,-a,-um, a. (particip od praecido) – 1) strm, nagnut iter p. – strm put; saxum praecisum – nagnuta stena; 2) kratak, odsečan praeclāre, adv. (praeclarus) – 1) veoma jasno p. intelligo/memini/explico – veoma jasno shvatam/pamtim/objašnjavam; 2) veoma dobro, uspešno p. gero negotium – uspešno vodim posao; p. facta – hvale dostojna dela
praeclār/us,-a,-um, a. – 1) veoma jasan/svetao, bleštav lux praeclaara – jarka svetlost; 2) slavan, čuven, poznat homo in philosophia praeclarus – čovek čuven u filozofskim krugovima; 3) poznat po zlu p. sceleribus – čuven po zlu praeclūd/o,-si,-sum,-ĕre, v. III (prae+claudo) – 1) unapred zatvaram/zatvoriti; 2) zakračunati praeclusit portas – unapred je zaključao kapije; 3) sprečavam/sprečiti hiems praecludit maritimos cursus – zima sprečava moreplovce da plove; 4) praecludit vocem ei – začepio mu je usta; 5) isključiti negotiatores praeclusit – isključio je trgovce praec/o,-ōnis, m. – 1) glasnik, vikač; 2) narikač/a; silentium factum est per per praeconem – stvorena je tišina za narikača/vikača; 3) invenio eum praeconem meae virtutis – učinio sam ga svojim hvaliocem praecōgĭt/o,-avi, etc., v. I – unapred razmatram, smišljati praecogitavit facinus – smišljao je zlodelo/to je zločin sa predumišljajem praeco/gnosco,-nōvi,-nĭtum,-ĕre, v. III – saznajem/saznati unapred praecognito nostro adventu – sa ranijim znanjem o našem dolasku prae/cŏlo,-cŏŭi,-cultum,-ĕre, v. III – 1) unapred obrađujem/obrađivati, priprematianimus ad virtutem rectis studiis praecultus – duh pravim studijama pripremljen za vrlinu; 2) unapred hvaliti praecoluit nova – unapred je hlavio nòvine; 3) praecultus –uglađen, doteran praecompŏsĭt/us,-a,-um, a. – unapred uređen/formiran/pripremljen/dogovoren praecon/sūmo,-sumpsi,-sumptum,-ĕre, v. III – pojesti na klasu, unapred potrošitipraeconsumsit vires – potrošio je snagu prerano praecordĭ/a,-ōrum, n. (pl.) – 1) osrčina, opna koja odvaja srce od pluća; 2) prečaga, dijafragma; 3) utroba praecordia piscis – utroba ribe; 4) grudi, srce virtus redit in praecordiis – vrlina/hrabrost se vraća u grudi praecor/rumpo,-rūpi,-ruptum,-ĕre, v. III – 1) unapred zavesti, podmititi praecorrupit eam donis – zaveo/podmitio ga je poklonima prae/cox,-cōcis, a. (praecoquo) – 1) prerano/ubrzano zreo uva praecox – prerano zrelo/uvelo grožđe; arbor praecox – voćka koja prerano zri; 2) neblagovremen eiaculatio praecox – izbacivanje semena pre vremena praecult/us,-a,-um, a. (particip od praecolo) – uglađen, doteran praecŭpĭd/us,-a,-um, a. – veoma poželjan prae/curro,-cŭcurri (-curri),-cursum,-ĕre, v. III – 1) istrčati, trčati ispred/unapredcerta signa praecurrunt certis rebus – neka znamenja idu ispred nekih stvari; appetitus praecurrit rationem – želja prethodi razumu; 2) prestići, nadmašiti
praecursĭ/o,-ōnis, f. – 1) prethodnica, prethodno dešavanje sine praecursione visorum –bez prethodnih najava; 2) prethodni okršaj, prepucavanje, priprema za bitku praecurs/or,-ōris, m. – vesnik, preteča praecursōrĭ/us,-a,-um, a. – prethodni praed/a,-ae, f. – 1) plen, pljačka ago praedas hominum pecorumque – plenim i ljude i stoku; magnas praedas capio – stekao sam veliki plen; praedam cepit ex fortunis eius – opljačkao je njegovo imanje; 2) ulov, lovina; 3) dobit, preimućstvo praedāband/us,-a,-um, a. (praedor) – pljačkaški, otimački praedamn/o,-avi, etc., v. I – sudim/osuditi unapred culpam eius temporis in praedamnatum collegam transferit – gršku svog vremena preneo je na unapred osuđenog kolegu praedātĭ/o,-ōnis, f. – 1)pljačkanje; 2) lov praedāt/or,-ōris, m. – pljačkaš; 2) lovac; 3) čovek lakom na dobit praedātōrĭ/us,-a,-um, a. – pljačkaški praedatoria navis/manus – piratski brod/ pljačkaška banda praedāt/us,-a,-um, a. (particip od praedor) – sa plenom, koji ima plen bene praedatus –dobro snabdeven plenom praedestĭn/o,-avi, etc., v. I – predodrediti/zacrtati, planirati pradestinant sibi similes triumphos – zacrtali/planirai su sebi slične uspehe praedĭāt/or,-ōris, m. – za/kupac državne robe/imovine/dobara praedĭcābĭl/is,-e, a. (praedico) – vredan cene, pravedno procenjen praedĭcātĭ/o,-ōnis, f. – javna obznana/objava; počasno imenovanje praedĭcāt/or,-ōris, m. – glasnik; propovednik; hvalilac praedĭc/o¹,-avi, etc., v. I – 1) izvikujem/izvikivati, objavljivati predicavit repulsam suam – objavio je svoj poraz na izborima; praedicabat se mirari – govorio je da se čudi/divi; 2) propovedati; 3)ceniti, poštovati prae/dĭco²,-dixi,-dictum,-ĕre, v. III – 1) unapred izjaviti/reći; praedicatus – prethodno/ unapred imenovan; 2) unapred odlučiti/predodrediti praedixit diem – predodredio je dan; 3) propisati, narediti, savetovati, upozoriti, prikričati collegis praedixit, ut ne legatos dimitterent – kolegama je prikričao da ne otpuste izaslanike;praedicit ut pontem ferro interrumpant – savetuje da preseku most; 4) predvideti, proricati praedixit defectiones solis – predvideo je pomračenja sunca praedĭctĭ/o,-ōnis, f. (retorika) – 1) pominjanje unapred; 2) predskazanje, proročanstvo praedict/um,-i, n. – 1) predskazanje, proročanstvo, gatka; 2) zapovest, propis praedĭŏl/um,-i, n. (dem. od praedium) – malo imanje
prae/disco,-dĭdĭci,-ĕre, v. III – upoznati/saznati unapred praedispŏsĭt/us,-a,-um, a. – unapred raspoređen, predodređen praedĭt/us,-a,-um, a. (praedo) – 1) obdaren p. singulari audaciâ – obdaren izuzetnom smelošću; 2) opterećen p. perfidiâ scelere – opterećen verolomnim zlodelima praedĭ/um,-ĭi, n. – nepokretna imovina, nekretnine; p. urbanum – imanje u gradu; p. rusticum – zemlja, imanje na selu praedīves,-ĭtis, a. – veoma bogat, prebogat praedīvīn/o,-are, v. I – predosećati praedivinavit futura – slutio je buduće događajepraed/o,-ōnis, m. (praeda) – pljačkaš, otimač praedones maritimos – gusari praedŏ/cĕo,-cŭi,-ctum,-ēre, v. II – kričim/prikričati, upozoriti, opomenuti praedocti ab duce – upozoreni od vođe praedŏm/o,-ŭi,-are, v. I – unapred u/krotiti praed/or,-atus sum,-ari, v. I – 1) plenim/pleniti, pljačkati, otimati, harati spes rapiendi atque praedandi occecant – zaslepljuje ih nada da će silovati i pljačkati; praedatur bona –haraju imovinu; 2) praedoratus – snabdeven plenom praedū/co,-xi,-ctum,-ĕre,v. III – kopati/zidati p. fossam/murum – kopam rov/dižem zid praedulc/is,-e, a. – veoma sladak, presladak praedūr/us,-a,-um, a. – 1) veoma tvrd faba praedura – tvrdi pasulj; 2) homo p. – snažan čovek; 3) neustrašiv praeĕmĭn/ĕo,-ēre, v. II – nadmašujem, nadmašiti prae/ĕo,-ivi,-ĭtum,-ire, v. IV – 1) prethodim, prethoditi; predvoditi p. Romam – predvodim/vodim u/na Rim; 2) praeivit ei – prethodio mu je; 3) praeivit verba/carmen/ sacramentum – unapred je izgovarao reči/pesmu/zavet; 4) propisati, narediti omnia, ut decemviri praeierunt, facta – izvršeno je sve što su decemviri naredili praefand/a,-ōrum, n. (pl.< particip od praefor) – nepristojnosti, skarednosti, gadosti, sve zbog čega se treba izvinjavati > praefor praefātĭ/o,-ōnis, f. (praefor) – 1) govor, razgovor, diskusija sine praefatione clementiae – bez govora o [njegovoj] blagosti; 2) predgovor, principi, osnova; 3) uvod praefectūr/a,-ae, f. (praefectus) – 1) dužnost, služba; 2) staranje, starešinstvo p. morum – staranje o običajima [čuvanju običaja]; 3) naredba consulum praefecturas delatas accepit – primio je ranije idate naredbe konzulâ; 4) periferni grad [u Italiji] kojim je uprvljao prefekt; 5) prefektura, uprava provincijom; 6) upravni okrug praefect/us,-i, m. (particip od praefacio) – 1)starešina, upravnik p. custodum – starešina čuvara/stražara; p. morum/moribus – čuvar običaja; 2) p. annonae/rei
frumentariae – intendant, službenik koji se stara za snabdevanje [vojske] žitom/životnim namirnicama; 3) p. urbi/ urbis – gradonačelnik, guverner; 4) p. equitum – komandant konjice; p. classi/classis – kapetan broda; p. legionis – komandant legije; 5) vojskovođa, despot, satrap; 6) guverner p. regis/regius – carski zastupnik prae/fĕro,-tŭli,-lātum,-ferre, v. III – 1) nositi ispred praetulit fasces praetoribus – nosio je znamenja pretora [ispred kolone]; praelata sunt in triumpho signa militaria – nošena su vojna znamenja ispred pobedničkog stroja; praetuli manus cautas – oprezno sam pipao rukama ispred sebe [u mraku]; 2) zaveštati p. meam vitam ut legem meis civibus –zaveštavam svoj život zakonu mojih sugrađana;3) predviđati p. diem triumphi –predviđam dan pobede; 4) više voleti, dati prednost p. pecuniam amicitiae – više ceni novac od prijateljstva; p. abire – više volim da idem; 5) praelatus – žurno promicanjehostes praelati castra – neprijatelji su projurili mimo logora; 6) obznaniti prae me fero –javno/jasno i glasno kažem/pokazujem; praefert omen – obznanjuje znamenje praefĕro/x,-ōcis, a. – preterano besan, divalj, žestok legatus p. – osion/drzak izaslanik praeferrāt/us,-a,-um, a. – okovan servus p. – rob u lancima/okovima praefervĭd/us,-a,-um, a. – pregrejan, previše vatren ira praefervida – žestok gnev praefestīn/o,-avi, etc., v. I – žuriti, hitati praefestinavit deficere – jurio je u propast praefĭc/a,-ae, f. – narikačna [na sahranama] prae/fĭcĭo,-fēci,-fectum,-ĕre, v. III – 1) stavljam/postaviti 2) predstviti; 3) poveritipraefecit eum negotio/bello gerendo – poverio mu je posao/vođenje rata; 4) postavitipraefecit legatos legionibus/sacerdotes diis – postavio je legate legijama/sveštenike bogovima praefīden/s,-tis, a. – samouveren p. sibi – pun sebe; samouveren praefī/go,-xi,-xum,-ĕre, v. III – 1) nabiti praefixit caput in hasta – nabio je glavu na koplje; 2) okovati praefigit iacula ferro – okovao je koplja železom; 3) savladati praefixit tumultum – ugušio je pobunu; 4) probiti praefixit latus – proburazio je bok praefīn/ĭo,-īvi (-ĭi),-ītus sum,-īre, v. IV – unapred odlučiti/doneti odluku; predodreditipraefinivi sumptum funerum – unapred je utvrdio troškove sahrane praefīnīto, adv. – u skladu sa/prema [unapred datim] uputstvom praefiscine (praefiscini < prae+fascinum) – ne hvaleći se; s dopuštenjem, da kažem praeflōr/o,-avi,etc., v. I (prae+flos) – precvetati pre vremena gloria victoriae iam praeflorata erat – slava pobede je već bila precvala
praeflŭ/o,-ĕre, v. III – teći/proticati infima valle praefluit Tiberis – najnižom kotlinom teče Tibar praefōc/o,-avi, etc., v. I (prae+faux) – zatvoriti, zagušiti praefocavit viam animae – zatvorio [mu] je dušnik [ugušio ga je] prae/fŏdĭo,-fōdi,-fossum,-ĕre, v. III – 1) kopati grob; 2) zakopati p. aurum – zakopajem zlato [unapred] prae[for],-fātus sum,-fāri, v. dep. I (ne upotrebljava se u prvom licu) – 1) reći unapred, dati uvod quae de deorum natura praefati sunt – što je od prirode bogova dato; maiores nostri omnibus rebus agentis, quod bonum esset, praefabantur – naši su preci unapred pokazali sve što je dobro; praefatur arrogantius – daje veoma drzak uvod; honos praefandus est – mora se početi sa izvinjenjem; 2) praefanda – nepristojnosti praeform/o,-avi, etc., v. I – grubo oblikovati, zatesati; skicirati praefracte, adv. – nepopustljivo, strogo nimis p. vectigalia defendit – veoma uporno je branio državne prihode praefract/us,-a,-um, a. (particip od praefringo) – 1)prilomljen, slomljen pri kraju; 2) ćoškast, nezgrapan; 3) zadrt, nepokoran, svojeglav; bezobziran praefrīgīd/us,-a,-um, a. – previše hladan, veoma hladan prae/fringo,-frēgi,-fractum,-ĕre, v. III (prae+frango) – zalomiti, slomiti vrh praefracto rostro navis tota collabefacta est – sa lomljenjem kljuna ceo brod se raspao praefu/lcĭo,-lsi,-ltum,-ire, v. IV – 1) podupirem/podupreti; 2) podržati, dati podršku; 3) podsticati, dati podrstrek; 4) podnositi praefulcior miseriis – moram da podnosim bedu praefu/lgĕo,-lsi,-ēre, v. II – sijati, bleštati equus praefulget dentibus aureis – konj je bleštao zlatnim zubima; imagines praefulent splendore – kipovi su raskošno sijali praegelid/us,-a,-um, a. – leden, preterano hladan praegest/ĭo,-ire, v. IV – unapred se oduševiti/radovati animus praegestit videre eam –u duši se radujem što ću je videti praegnan/s,-tis, a. (prae+geno) – 1) trudna uxor p. – zbabna/teška/noseća žena; 2)plagae praegnantes – plodan predeo praegracil/is,-e, a. – prilično tanak/mršav; vitak praegrand/is,-e, a. – ogroman, kolosalan praegrăv/is,-e, a. – 1) veoma težak; 2) veoma neprijatan, uznemiravajući praegrāv/o,-avi, etc., v. I – 1) opterećujem/opteretiti scuta praegravata telis – štitovi natovareni strelama; 2) pritiskati corpus onustum praegravat animum – opterećeno
telo pritiska dušu; 3) expono regnum praegravante turbâ – izlažem carstvo teškim nemirima; 4) pretegnuti pars civitatis deterior quanto praegravat – lošija strana države preteže; 5) zaseniti praegravat artes infra se posites – baca u zasenak sebi potčinjene veštine prae/grĕdior,-gressus sum,-i, v. III (prae+gradior) – 1) prethoditi praegradientes amici – raniji prijatelji; equus praegraditur gregi – konj predvodi stado; 2) prestići, nadmašiti praegressĭ/o,-ōnis, f. – prethođenje praegustāt/or,-ōris, m. (praegusto) – degustator, lice koje je probalo jela i pića pre nego gosti sednu za sto praegust/o,-avi, etc., v. I – 1) prethodno kušati p. cibos kušam hranu; 2) praegustavit medicamenta – unapred je uzimao lekove praehĭbĕo > praebeo praeiăcĕ/o,-ēre, v. II – ležati/prostirati se ispred campus praeiacet castra – ravnica se prostire ispred logora praeiūdĭcĭ/um,-ĭi, n. – 1) prethodni sud > predrasuda; unapred doneta odluka/presudadamnatus iam erat duobus praeiudicionis – već su mu bile izrečene dve presude; dicebat praeiudicium se de capite Verris nolle fieri – rekao je da je prerano doneta smrtna presuda Vera; nemo praeiudicium rei tantae afferi – niko ne sme da donese prenagljenu presudu; 2) uzor, opomena, upozorenje praeiudicio vestri facti – na osnovu vašeg postupka može se zaključiti; 3) šteta, povreda; 4) predrasuda praeiūdĭc/o,-avi, etc., v. I – suditi/odlučiti unapred; praeiudicatus – unapred rešen/ osuđen/presuđen; unapred doneta odluka opinio praeiudicata – predrasuda prae/iŭvo,-iūvi,-are, v. I – dati podršku unapred prae/lābor,-lapsus sum,-i, v. dep. III – provući se, iskliznuti, izmigoljiti se piscis praelabitur – riba se izmigoljila; nando praelabor – promičem plivajući praelamb/o,-i,-ĕre, v. III – obližem/oblizivati se unapred, nadati se praelātĭ/o,-ōnis, f.(praefero) – izveštaj, iskaz praelaut/us,-a,-um, a. – sjajan, prefinjen praelectĭ/o,-ōnis, f. (praelego) – predavanje prae/lĕgo¹,-lēgi,-lectum,-ĕre, v. III – 1) predavati, držati predavanje; 2) projedriti praelēg/o²,-avi, etc., v. I – unapredzaveštati testamentom praelĭg/o,-avi,etc., v. I – 1) privezati; 2) svezati, uhapsiti praelŏcūtĭ/o,-ōnis, f. (praeloquor) – predgovor praelong/us,-a,-um, a. – previše dug gladius p. – predug mač
praelŏ/quor,-cūtus sum,-i, v. dep. III – 1) govoriti unapred vix haec erat praelocutus –gotovo da pre o ovome nije bilo govora; 2) govoriti pre nekog drugog; 3) pisati predgovor prae/lūcĕo,-luxi,-ēre, v. II – 1) svetliti/nositi svetlost ispred servus qui praelucet – rob koji nosi svetlost ispred; 2) sijati, bleštati praelū/do,-si,-sum,-ĕre, v. III – igrati predigru praeludit tragoediis – izvodio je predigru tragediji prael/um > prelum praelūsĭ/o,-ōnis, f. – predigra, preludijum praelustr/is,-e, a. (prae+lux) – presvetli, plemeniti [titula] praemandāt/a,-ōrum, n. (pl.) – unapred poslata pisana zapovest praemandatis requisitus – traži se [raspisana poternica] praemand/o,-avi, etc., v. I – 1) dajem/dati zadatak ego ut terra marique conquireretur praemandavi – dao sam zapovest da se zauzme i kopno i more; 2) rezervisati/zakazati praemātūr/us,-a,-um, a. – prevremen, preran mors praematura – prerana smrt praemĕdĭcāt/us,-a,-um, a. – snabdeven čarobnim napitkom praemĕdĭtātĭ/o,-ōnis, f. – predumišljaj p. malorum – priprema zlodela; p. diuturna –dugotrajno smišljanje/priprema [zločina] praemĕdĭt/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – smišljati, planirati, pripremati id praemeditor ferendum modice esse – smatram da to treba mirno podnositi; p. facere aliqod – planiram nešto uraditi; mala praemeditata – zločini sa predumišljajem [unapred pripremljeni] praemerc/or,-ari, v. dep. I – kupiti unapred praemĕtŭen/s,-tis, a. (praemetuo) – koji se unapred plaši p. doli – plašeći se prevare praemĕtŭener, adv. – sa strahom, strahujući praemĕtŭo,-ĕre, v. III – plašiti se unapred; slutiti zamku praemetuit iras coniugis – plašila se muževog gneva praemĭnĕo > praeemineo praemĭ/or,-ari, v. dep. I – usloviti uz nagradu prae/mitto,-mīsi,-missum,-ĕre, v. III – poslatu unapred praemisit legiones in Hispaniam – unapred je poslao legije u Španiju; praemisi literas ei – poslao sam mu pismo praemĭ/um,-ĭi, n. – 1) nagrada, plata; 2) odlikovanje praemium ei do pro virtute – dajem mu odlikovanje za hrabrost; 3) plen; 4) pravo prvenstva, privilegija licebat celerius praemio legis – zahvaljujući posebnoj naklonosti zakona; 5) prednost; 6) dar
praemŏdŭl/or,-ari, v. dep. I – unapred prilagoditi/podesiti takt/ton/ritam praemoenĭ/o > praemunio praemŏlestĭ/a,-ae, f. – sekiracija, zabrinutost [unapred] praemŏlĭ/or,-iri, v. dep. IV – pripremati, planirati, smišljati praemŏll/ĭo,-ivi,-ītum,-īre, v. IV – 1) unapred umekšati/omekšati; 2) unapred umiriti praemŏn/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ēre, v. IV – 1) podsetiti, upozoriti praemonuit eum ut caveat – upozorio ga je da se čuva; 2) p. nefas – slutim/predosećam ružne stvari praemŏnĭt/us,-us, m. – upozorenje p. deum – opomena bogova praemontrāt/or-ōris, m. – putovođa, vodič praemonstr/o,-avi, etc., v. I – 1) pokazati unapred; 2) slutiti; 3) predskazati dii praemanstrant illud – bogovi to najavljuju praemo/rdĕo,-rdi,-rsum,-ēre, v. II – zagristi, odgristi prae/mŏrĭor,-mortŭus sum,-i, v. dep. III – 1) umreti pre vremena; 2) iščeznuti, nestati; 3) premreti ille praemortuus iam est pudoris – on je premro/premire od stida praemŭnĭ/o,-ivi,ĭtum,-ire, v. IV – podizati zidine/utvrde/rovove oko grada/logora praemŭnītĭ/o,-ōnis, f. – 1) utvrde/zidine/rovovi oko grada/logora; 2) prethodne napomene koje će potkrepiti stavove iznete u govoru praenarr/o,-avi, etc., v. I – unapred pričati [šta će biti] praenăt/o,-are, v. I –plivati ispred; plivati pored/mimo; prestići plivajući praenāvĭg/o,-avi, etc., v. I – 1) ploviti ispred; ploviti pored; prestići ploveći/u plovidbi 2) praenavigavit vitam – proćerdao je život praenĭt/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – sijati/zračiti ispred; zaseniti sjajem praenōm/en,-ĭnis, n. – 1) predime [ime po rodu za razliku od cognomen – prezimena, porodičnog imena]; 2) titula prae/nosco,-nōvi,-nōtum,-ĕre, v. III – unapred upoznati praenovit futura – unapred je znao budućnost praenōtĭ/o,-ōnis, f. [= πρόληφις]– znamenje, znak habemus ptraenotionem deorum – imamo znamenje bogova praenūbĭl/us,-a,um, a. – 1) tmuran, oblačan; 2) tužan, jadan praenuntĭ/o,-avi, etc., v. I – 1) unapred objaviti/obavestiti; 2) slutiti, gatati, proricati; 3)stellae praenuntiant calamitates – zvezde najavljuju nevolje/propast praenuntĭ/us¹,-a,-um, a. – znakovit, koji sluti/najavljuje praenuntĭ/us²,-ĭi, m. – gatar, vrač, prorok praeoccŭpātĭ/o,-ōnis, f. – 1) posedovanje/zauzimanje unapred; 2) zabrinutost praeoccŭp/o,-avi, etc., v. I – 1) zauzeti/zaposesti pre nekog drugog praeoccupavit loca opportuna – zauzeo je pre drugih podesna mesta; 2) obuzeti timor animos
praeoccupaverat – strah je bio obuzeo duše; 3) iznenaditi alteruter alterum praeoccupavit – iznenadili su jedan drugoga praeopt/o,-avi, etc., v. I – više voleti, davati prednost praeopto illum dominum – više volim njega nego gospodara; mortem praeopto quam servitutem – radije smrt nego ropstvo praepand/o,-ĕre, v. III – raširiti, otvoriti praepărātĭ/o,-ōnis, f. – pripremanje, priprema praepărāto, adv. – spremno, pripravno praepărāt/us,-us, m. - priprema praepăr/o,-avi, etc., v. I – 1) pripremam/pripremati, spremati praeparavit se ad proelia – pripremao se za bitke; praeparat animos ad sapientiam – priprema duše za mudrost; p. hortos – pripremam bašte [za setvu]; aures praeparatae – načuljene uši; 2) nabaviti praeparavit naves – nabavio/napravio je brodove; praeparat rem frumentariam – nabavlja žito; ex ante praeparato – sa pripremom praepĕdīment/um,-i, n. – prepreka, smetnja praepĕdĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV (prae+pes) – 1) sputati, vezati, zavezati p. me nodo – vežem/sputavam se užetom/uzlima/teškoćama; 2) smetati, sprečiti praepeditus morbo –ometen/sprečen bolešću; avaritia praepedit bonas artes – lakomost ometa/guši veštine praepend/ĕo,-ēre, v. II – razgrnuti, raširiti tegimenta praependet – širi prekrivače prae/pes,-pētis, a. – 1)leteći penna praepes – leteće pero; praepes avis – leteća ptica; 2) hitar, koji hita cursus praepes – hitra trka; 3) krilat deus praepes – krilati bog [Amor] praepĭlāt/us,-a,-um, a. (prae+pila) – sa loptom; missilia praepilata – oružja sa zaobljenim/zarubljenim vrhom praepingu/is,-e, a. – veoma debeo vox praepinguis – veoma dubok glas praepoll/ĕo,-ēre, v. II – biti moćan/snažan gens divitiis praepollet – narod moćan bogatstvom; vir virtute praepollens – čovek velikog dostojanstva praeponĕr/o,-avi, etc., v. I – pretezati, biti pretežan praeponderat in partem humaniorem – preteže ljudskim osobinama; p. neutro – nijedna strana ne preteže; omnia commoda praeponderantur honestate – poštenje preteže sve udobnosti prae/pōno,-pŏsŭi,-pŏsĭtum,-ĕre, v. III – 1) staviti ispred, postaviti praeposuit causis principia – postovaio je principe uzroka; causae praepositae – unapred dati uzroci; p. pauca – malo šta ću unapred reći; 2) postaviti praeposuit eum bello/provinciae – postavio ga je za vojskovođu/za guvernera provincije; 3) dati prednost, pretpostaviti p.
amicitiam patriae – preče mi je prijateljstvo od otadžbine; p. bonam existimationem regno – bolji je dobar glas nego od kraljevstva praepŏsĭt/a,-ōrum, n. (pl.) [=προηγμένα] – korisne stvari [koje ipak nisu dobre] praeport/o,-avi, etc., v. I – nositi ispred scorpius praeportavit acumen – škorpion je isturio žaoku napred praepŏsĭtĭ/o,-ŏnis, f. (praepono) – 1) prednost, preimućstvo; 2) (gram.) predlog praepŏsĭt/us,-i, m. (particip od praepono) – vođa; starešina, pretpostavljeni occidit praepositos – pogubio je starešine/vođe praepossum,-pŏtŭi,-posse, v. (prae+pussum) – imati vlast; biti vođa/pretpostavljeni praepostĕre, adv. – obrnuto, suprotno praepostĕr/us,-a,-um, a. – 1) obrnut, izvrnut, naopak, pouvraćen praeposterus ordo –obrnut red; 2) blesav, lud praeposterus tabelarius – blesavi pismonoša; homo praeposterus et perversus – naopak i pokvaren čovek praepŏten/s,-tis, a. – osion, prepotentan vir p. – osion čovek; Carthago terrâ marique praepotens – Kartagina osina na kopnu i na moru praeprŏpĕranter, adv. – prebrzo, plaho praeprŏpĕre, adv. – prebrzo, plaho, usplahireno, brzopleto praeprŏpĕr/us,-a,-um, a. – plah, brzoplet celeritas praeprŏpĕra – preterana brzina;ingenium praeproperum – brzopleta pamet praequam, adv. – pri nihil hoc est praequam alios sumptus facit – ništa je to pri [u poređenju sa] drugim troškovima prae/quĕror,-questus sum,-i, v. dep. III – žaliti se unapred praerădĭ/o,-avi, etc., v. I – zračiti, sijati, zaseniti coniux praeradiat signa – nevesta sjajnija od znamenja praerăpĭd/us,-a,-um, a. – 1)prebrz, previše brz amnis p. – brza reka; 2) žestok ira praerapida – preteran gnev praerĭ/gesco,-gŭi,-ĕre, v. III – premrznuti prae/rĭpĭo,-rĭpŭi,-reptum,-ĕre, v. III (prae+rapio) – 1) ugrabiti pre drugih; 2) oteti prae/rōdo,-rōsi,-rosum,-ĕre, v. III – glodati, preglodati praerŏgātīv/a,-ae, f. – 1) centurion koji prvi glasa; njegov glas; njegovo pravo prvenstva; 2) izbor; glas; mišljenje; 3) znamenje, znak praerogativa triumphi – znamenje pobede; 4)praerogativam do voluntatis meae – dajem pravo prvenstva svojoj volji praerŏgātīv/us,-a,-um, a. (prae+rogo) – kockom određen da glasa prvi praerŏg/o,-avi, etc., v. I – raspitivati se unapred
prae/rumpo,-rūpi,-ruptum,-ĕre, v. III – odlomiti, prekinuti praerupit funem – prekinuo je uže praerumpt/us,-a,-um, a. (particip od praerumpo) – 1)prelomljen, prekinut, srtmen; 2) silovit iuvenis animo praerumptus – vatren/žestok mladić; 3) praerumpta – strma mesta; 4) praerumpta audacia/dominatio – zadrta smelost/dominacija prae/s¹-dis, m. – jemac, garant, žirant sum praes pro eo – njegov sam žirant; accipio praedes pecuniae publicae – prihvatam žirante za državni novac; vendo praedes meos – prodajem imovinu žiranata praes², adv. = praesto – na ruku praesaepe > praesepe praesāgĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – 1)predosećam/predsećati animo illud praesagivit – predosećao je to u duši; 2) slutiti; 3) predviđati, proricati praesāgĭtĭ/o,-ōnis, f. – predosećaj; slutnja praesāgĭ/um,-ĭi, n. – naslućivano, predosećano [sadržaj slutnje, predosećaja] praesāg/us,-a,-um, a. – 1) naslućen, predosećen mens praesaga mali – duhom naslućene nevolje; 2) proročki praescĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – unapred znam/znati praescĭ/sco,-ivi,-itum,-ire, v. – 1) unapred upoznati; 2) odlučiti unapred praescĭ/us,-a,-um, a. – koji zna unapred, unapred obavešten prae/scrībo,-scripsi,-scriptum,-ĕre, v. III – 1) napisati po/preko praescripsit nomen libro – napisao je ime na knjizi; 2) diktiram/diktirati p. ei carmina – diktiram mu pesme; 3) unapred narediti praescriptum ei est, ne quid ageret – njemu je naređeno da ništa ne čini; praescribit finem rei – naredio je da se proces okonča; 4) propisatipraescripsit iura civibus – propisao je prava građana; populo romano non praescribit, quemadmodum suo iure utatur – Rimljanima nije propisano na koji način će da se služi svojim pravima; 4) izgovarati se; 5) zameriti praescriptĭ/o,-ōnis, f. – 1) naslov; natpis; 2) uvod u neki javni dokument p. legis – predgovor zakonu; 3) propis, naredba, odluka p. naturae/rationis – prirodna/razumska nužnost; 4) izgovor; 4) primedba, zamerka praescript/um,-i, n. – 1) obeležena granica/međa; 2) propis, uzorak kako pisati; 3) propis, naredba omnia ago ad praescriptum – sve radim po propisu; omnia legum imperio et praescripto fiunt – sve je urađeno po carskim zakonima i propisima praesĕc/o,-ŭi,-tum (-atum),-are, v. I – odseći, odrezati praesecuit crines – ošišao je kosu; praesecuit aures – odsekao [mu] jeuši praesegm/en,-ĭnis, n. – odsečak, odrezak
praesen/s,-tis, a. (superlativ: praesum) – 1)prisutan praesentibus principibus amphoras deponit – amfore je predao u prisustvu prvaka; de praesente questio habetur – o prisutnom su se raspitivali [u njegovom prisustvu]; p. adsum – lično sam prisutan; virum praesentem et audientem vitâ privandum dixit – rekao je prisutnom čoveku da će ga lišiti života; 2) dostupan, na dohvat ruke; 3) praesens tempus – sadašnje vreme; praesenti tempore – u sadašnje vreme; in praesenti (tempore)/in presens tempus – u ovo/sadašnje vreme; in praesentia tempora – u ova vremena; 4) trenutan mors p. – naprasna smrt; 5)p. pecunia – gotovina; 6) usmen, ličan p. egi tecum – lično sam završio s tobom; 7) očevidan, primetan, znatan praesentes insidiae – vidljive zamke; 8) (sud) in re praesenti –na licu mesta; venio in rem praesentem – nalazim se na licu mesta; 9) milostiv, naklonjendii praesentes – naklonjeni bogovi; 10) moćan, silan Hercules tam p. deus havetur – H. je bio snažan kao bog; 11) hrabar, odlučan animo praesenti utor – delujem smelim duhom praesensĭ/o,-ōnis, f. (praesentio) – 1) predosećaj p. rerum futurarum – predostećaj budućih događaja; 2) slutnja praesentārĭ/us,-a,-um, a. 1) = praesens: p. aurum – gotovina; 2) venenum praesentarius – otrov sa trenutnim dejstvom praesentĭ/a,-ae, f. – 1) prisustvo p. deorum – prisustvo bogova; vito praesentiam eius –izbegavam njegovo prisustvo; animi p. – prisustvo duha; 2) in praesentiarum (impraesentiarum) – za sada, do daljnjeg, u međuvremenu; cupivit impraesentiarum bellum componere – žarko je u međuvremenu želeo da pripremi rat; 3) delatnost, sila, snaga p. veri – snaga istine praese/ntĭo,-nsi,-nsum,-ire, v. IV – predosećam/predosećati p. futura – predosećam budućnost; animo illud praesensit – duhom je to predosetio praesēp/es,-is, f. (praesēp/is,-is; praesēpĭ/a,-ae, f; praesēpĭ/um,-ĭi, n.) – 1) jasle, tor; 2) štala, ovčar, janjilo; 3) intra praesepes meas – kod mene, u mojoj kući praesēp/ĭo,-si,-tum,-ire, v. IV – ograđujem/ograditi, zatvoriti praesertim, adv. (prae+sero) – naročito, posebno, osobito; p. quum – tim više; p. si – naročito ako; p. quod – naročto zbog toga što praeservĭ/o,-ivi,-itum,-ire, v. IV – služiti kao rob, robovati p. ei – robujem mu prae/ses,-sīdis (praesideo) – 1) a. – starateljski, zaštitni/čki; 2) praes/es,-idis, m. – starešina, staratelj; vođa p. belli – vojskovođa; p. provinciae – guverner provincije prae/sĭdĕo,-sēdi,-sessum,-ēre, v. II (prae+sedeo) – 1) sedim/sedeti ispred praesidet foribus coeli – Janus sedi na vratima neba; 2) čuvati, vladati, predsedavati dii qui praesident huic urbi/templo – bogovi koji su čuvari ovog grada/hrama; senatus quondam orbi terrarum praesedit – senat koji je nekad vladao/predsedavao zemnim
šarom; 3) rukovoditi consules praesident in curia – konzuli predvode senatom/kurijama [odeljenjima Rimljana] praesĭdĭārĭ/us,-a,-um, a. – čuvarski praesĭdĭ/um,-ĭi, n. (praesideo) – 1) zaštita praesidio sum ei – ja ga štitim; 2) pomoć, spas in eo non satis est praesidii – od njega je slaba pomoć; in fuga praesidium pono – meni je u bekstvu spas; 3) sredstvo pomoću kojeg se cilj može postići magnam mihi praesidium ad vitam beatam comparo – stekao sam moćno sredstvo da postignem blažen život; praesidiis doctrinae paratus ad dicendum – pomoću nauke pripremljen za govorništvo; 4) vojni logor, garnizon; 5) zaštitnica; straža; 6) stražara, osmatračnica; tvrđava; 7) borbena linija praesignĭfĭc/o,-are, v. I – obznaniti unapred praesignificat hominibus quae sunt futura – predskazuje ljudima kakva će biti budućnost praesign/is,-e, a. (prae+signum) – izvanredan, sjajan, izuzetan praesŏn/o,-ŭi,-are, v. I – trubiti ispred praestābĭl/is,-e, a. – pouzdan, veoma temeljit nihil mundo praestabilius – ništa na svetu pouzdanije [od njega] praestan/s,-tis, a. (particip od praesto) – nadmoćan, sjajan, odličan p. femina/natura –moćna žena/priroda; p. virtute/ingenio – nadmoćan vrlinom/pameću; homo praestanti consilio – čovek izuzetne rasudne moći; p. animi – priseban praestantĭ/a,-ae, f. – izrazitost p. virtutis – izrazitost vrline; p. animantium reliquorum – istaknutost iznad ostalih živih bića praestatĭ/o,-ōnis, f. (praesto) – jamčenje, jemstvo, garancija praestern/o,-ēre, v. II – podastreti, podneti; urediti, srediti praest/es,-ĭtis, comm. (praesto) – starešina, upravnik, zaštitnik praestīgī/ae,-arum, f. (pl.)(praestingo) – podvala, prevara per praestigias – krišom, potajno; praestigiae verborum – prazne fraze praestīgīāt/or,-ōris, m. – opsenar, žongler, varalica praestīgīātri/x,-īcis, f. opsenarka, varalica praestīn/o,-avi, v. I – kupujem/kupiti praestinavi pisces – kupio sam ribe praestīt/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III (prae+statuo) – odlučiti/utvrditi unapred praestituit ei certam diem – odrediti nekome rok/dan prae/sto¹,-stīti,-stātum,-are, v. I – 1) stojim/stajati is/pred; 2) pokazati se, istaći sepraesta te virum – pokaži se kao čovek; praesto inter aequales – ističem se među jednakima; maiores gloriâ praesteterunt – preci su se slavom isticali; praestat in arte – ističe se u umetnosti; 3) nadmašiti, prevazilaziti virtus praestat ceteris rebus – vrlina prevazilazi ostale stvari; praestat omnibus humanitate/eloquentiâ – prevazilazi sve
ljudskošću/rečitošću; 4) po/staviti is/pred praesta te eum, qui cognitus es – pokaži toga koji te poznaje; p. me bonum civem – predstavljam/pokazujem se kao dobar građanin; 5) u/činiti, načiniti, vršiti praesto munus/officium – vršim dužnost; 6) ispunitipraestiti promissum – ispunjavam obećanje; id, quod pollicitus est, praestat – što je obećano, stoji/važi; 7) ispoljiti praestiti ei benevolentiam – pokazao sam mu dobru volju; 8) platiti praestitit stipendium militibus – isplatio/garantovao je vojnicima plate; 9) jamčitisatis est se quemque praestare – dovoljno je za sebe jamčiti; nihil praesto a vi – ništa ne jamčim na silu praesto², adv. (uvek u vezi sa sum, adsum) – 1) tu, na licu mesta p. est apud me/mihi –imam pri ruci; 2) sad ad horam nonam p. est – sad je devet sati; 3) pomoći p. sum – stojim na raspolaganju, spreman sam; ius civile p. multis fuit – građanski zakon je mnogima pomogao; p. sum saluti tuae – spreman sam da učinim sve za tvoje zdravlje; 4) quaestores cum fascibus mihi praesto fuerunt – žbiri sa znamenjima su se obreli preda mnom praestōl/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – spremno očekivati p. eum/adventum eius – spremno ga očekujem/očekujem njegov dolazak praes/tringo,-trinxi,-trinctum,-ĕre, v. III – 1)vezati, zaviti praestrinxi pollices nodo – zavezao je palce vrpcom; 2) splendor praestringit oculos – sjaj zaslepljuje oči; fulgura praestrinxit aciem oculorum – munje zasenjuju očinji vid; praestrinxit aciem animorum splendore virtutis – zasenio je duhove sjajem svoje vrline praestrŭ/o,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) podići/izgraditi ispred; 2) nabaviti unapred fraus fidem sibi praestruit – prevara se unapred snabdeva poverenjem praes/ul,-ŭlis,m. (prae+salio) – kolovođa p. Iovi non placuit ludis – Jupiterov kolovođa nije se svideo igrama praesultāt/or,-ōris, m. – kolovođa praesult/o,-avi, etc., v. I (prae+salto) – skačem/skočiti napred ferox praesultat hostium signis – zverski skače neprijateljska vojska praesult/or,-ōris, m. > praesul – kolovođa prae/sum,-fui,-esse, v. – 1) vodim/predvoditi p. negotio – vodim radnju/preduzeće; p. qustioni/iudicio – vodim istragu/postupak;2) upravljati, vladati p. reipublicae/provinciae/ potestati – upravljam republikom/provincijom/vlašću; 3) p. classi – komandujem brodom;p. summae imperii – ja sam glavnokomandujući; 4) p. crudelitati – imam velikog udela u surovosti; 5) ea regione Sergius praeerat – S. je ovom oblašću upravljao; 6) lares praesunt moenibus – kućni bogovi čuvaju zidine prae/sūmo,-sumpsi,-sumptum,-ĕre, v. III – 1) uzimam/uživam unapred praesumpsit fortunam – unapred je uživao u sreći; 2) p. patientiam – stičem strpljenje; 3) opinio
praesumpta – predrasuda; ingenium iudicio praesumitur – pamet je starija od mišljenja praesumptĭ/o,-ōnis, f. (praesumo) – 1) pretpostavka; 2) radovanje unapred; 3) = πρόληψσις – prethodni odgovor na moguće primedbe; 4) uobraženje, predrasuda prae/sŭo,-sŭi,-sūtum,-ĕre, v. III – 1) prišiti, zašiti; 2) presvući, obložiti praesuta foliis hasta – [vrh] koplja obložen/presvučen lišćem praetĕ/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – obložiti, zaštititi praeten/do,-di,-ntum,-ĕre, v. III – 1)ispružiti ispred sebe praetendit cuspidem – isturila je žaoku napred; 2) p. vestem oculis – širi haljinku ispred očiju; tenue praetentum litus erat – niska obala se prostirala [ispred nas]; 3) nec coniugis unquam praetendi taedas –niti je ikad toj ženi obećao istinski brak; 4) izgovoriti se, navesti kao izgovor p. nomen hominis doctissimi moribus meis – pokrivam svoje običaje imenom učenog čoveka praetent/o,-avi, etc., v. I – 1) unapred ispitivati, istraživati praetendavi iter pedibus – pretražio sam put nogama; 2) unapred okušati p. vires meas – ispitujem/probam svoje snage praetĕnŭ/is,-e, a. – veoma tanak, mršav; veoma fin/prefinjen praetĕ/pesco,-pŭi,-ĕre, v. III – unapred umlačiti praeter¹, adv. (prae) – 1) višep. sapiet quam – više će znati od; 2) osim, izuzev omnibus discedere licet p. rerum capitalium condemnatis – čovek može da se liši svega izuzev kapitalnih sporova; nihil p. canna fuit – nije bilo ničeg sem trske; 3) servi p. oculos haec ferebant – robovi su to krišom nosili praeter², predlog sa akuzativom – 1) mimo, pored p. castra copias traduxit – pored logora je proveo vojsku; p. castra praelati – provedeni pored logora; 2) p. consuetudinem/ naturam/exspectationem – suprotno od običaja/prirode/očeivanja; p. spem omnium –suprotno od svih očekivanja; 3) preko, više nego/od in eo genere p. ceteros excellunt –ističe se više od svih u svojoj vrsti; p. modum iustus erat – bio je pravedan preko svake mere; 4) izuzev urbis p. arcem potitus est – sa izuzetkom tvrđave, grad je zauzet; nemini p. me hoc videtur – nikome izuzev meni nije to pokazano; 5) uz to, pored toga rogavit num quid aliud ferret p. arcam – pitao je da li je još što osim kofera nosio;6) p. haec/ea – uz to, pored/sem toga praetĕrăgo,-ĕre, v. III – proleteti pored praetĕrbīt/o,-ĕre, v. III – proći pored praetĕrdū/co,-ĕre, v. III – provesti pored praetĕrĕā, adv. – 1) uz to, štaviše multis p. viris evocatis – uz to pomenuti su mnogi ljudi; duo p. testes nihil dixerunt – štaviše, dva svedoka ništa nisu rekla; 2) zatim, još; 3)
nakon, posle; 4) uostalom p. censeo Carthaginem esse delendam – uostalom mislim da Kartaginu treba razoriti praetĕr/ĕo,-īvi (-ĭi),-ĭtum,-īre, v. IV – 1) proći, prolaziti praeteriens mihi inquit – prolazeći mi je rekao; id (Idus Martiae) tamen venisse sed non praeterisse – (15 mart) je vaistinu došao, ali još nije prošao;2) proticati tempus praeterit – vreme teče/protiče; 3) p. hortos – prolazim pored bašta; 4) me non praeterit – nije mi promaklo [zapazio sam]; 5) izbegavati p. malum – izbegavam zlo; 6) prevazići praeterit modum – premašuje meru; 7) prestići; 8) izostaviti, zanemariti quatuor praeteriti sunt – četiri [uopšte] nisu pomenuta praetĕrĕquĭt/o,-are, v. I – projahati praetĕrfĕro/or,-latus sum,-ferri, v. dep. III – proneti acies praeterlata est latebras eorum – bitka je preneta na njihova skrovišta praetĕrflŭ/o,-ĕre, v. III – proticati praetĕrgrĕdĭ/or, -gressus sum,-i, v. dep. III – prolaziti praetĕrĭt/a,-ōrum, n. (pl.) – prošla vremena; praeterita mutare non possumus – prošlost ne može da se promeni praetĕrĭt/us,-a,-um, a. (particip od praetereo) – prošli tempus p. – prošlo vreme; viri praeteriti – nekadašnji ljudi praeter/lăbor,-lapsus sum,-i, v. dep. III – izbegavati; projedriti praeterlabitur tumultum – uzmiče od pobune praeterme/o,-avi, etc., v. I – proći pored, zaobići praetermissĭ/o,-ōnis, f. – zaobilaženje, izostavljanje p. aedilitatis – zanemarivanje edilstva [=kontrole] praeter/mitto,-mīsi,-missum,-ĕre, v. III – 1) zaobići, zanemariti p. neminem, cui non ista dicam – ne prođem ni pored koga a da mu to ne kažem; p. nullum diem, quin – ne propustim nijedan dan a da ne; p. occasionem – propuštam priliku; praetermisi voluptatem – zanemarujem zadovoljstva; 2) p. scelus – izbegavam zlodela; 3) prećutati p. dicere – nisam hteo da kažem; nihil p., quod ad rem declarandam pertineat – ništa ne prećutkujem što se odnosi na deklarisane stvari; hoc facere nullum diem p. – ne propuštam nijedan dan a da to ne uradim; 4) pustiti da prođe nekažnjeno praeternāvig/o,-avi, etc., v. I – projedriti/proploviti praetĕr/o,-ĕre, v. III – izlizati se, pohabati se p. ianuam – vrata su se pohabala praeterquam, adv. – 1) bez multitudo coalescere in populi unius corpus nullâ re, p. leginus, poterat – bez zakona gomila nikako nije mogla da se stopi u jedinstven narod; 2) p. quod – a da ne; 3) pored toga cum his, p. finitis populis, ab causa etiam tam
nefanda bellum exorcis, dimicatio instabat – počeo je rat sa ovima za koje je rat, pored toga što su bili susedi, bio krajnje bogohulan praetervectĭ/o,-ōnis, f. – zaobilaženje praeter/vĕhor,-vectus sum,-i, v. dep. III – 1) zaobilazim/zaobići, zanemariti, p. equo –zaobilazim jašući; 2) prećutati; 3) zanemariti oratio praetervehatur aures – govor zaobilazi uši [ljudi ne slušaju]; 4) oratio scopulos praetervecta est – govor se i pored teškoća provukao praetervŏl/o,-avi, etc., v. I – proleteti; brzo preći [u govoru] haec duo proposita non p. – zadržaću se na ova dva predloga prae/texo,-texŭi,-textum,-ĕre, v. III – 1) tkati ispred; 2) izneti/staviti/stati predpraetexor postibus – moj kip je postavljen pred vratima; 3) porubiti, optočiti, napraviti porub puprupa praetextuit amictus tuos – purpurnim rubom je snabdeo tvoje košulje;toga purpurâ praetexta – toga purpurom optočena; 4) prekriti do flumen praetexit ripas arundine – reka prekriva oblale trskom; 5) nationes Rheno praetexuntur – duž Rajne borave narodi; 6) navesti kao izgovor praetext/a,-ae, f. – toga optočena purpurom in praetexa eam amare coepit – zavoleo je u togi sa grimiznim porubom praetext/um,-i, n. – 1) ukras, raskoš; 2) izgovor praetextāt/us,-a,-um, a. (praetexta) – 1) odeven u toga praetextata – ima togu na sebi;aedilis p. – odeven kao edil; 2) filius p. – maloletansin [ispod 17 godina]; 3) nepristojanverba praetextata – nepristojne reči praetext/us¹,-a,-um, a. (particip od praetexo) – raskošno odeven praetext/us²,-us, m. (praetexo) – 1) raskoš, sjaj; 2) izgled; 3) privid; 4) izgovor praetĭm/ĕo,-ēre, v. II – unapred se plašiti; praetimeo mihi – strah me, bojim se sebi praetinct/us,-a,-um, a. (tingo) – unapred natopljen p. veneno nabrizgan otrovom praet/or,-ōris, m. – 1) prvak, starešina, upravnik, vojsko/vođa; 2) praetor maximus – diktator; 3) pretor, predstavnik plebejaca u konzulatu sa mandatom od godinu dana, a bavio se pitanjima pravde i zakonodavstva; zamenik konzula; edictum praetoris – pretorov proglas; p. sedet in tribunali – pretor sedi u tribunalu; 4) guverner p. Syriae – guverner Sirije praetōrĭān/us,-a,-um, a. – telohraniteljski cohors praetoriana – kohorta koja štiti pretora praetōrĭ/um,-ĭi, n. – 1) šator vrhovnog komandanta; štab; 2) ratni savet; 3) dvorac praetōrĭ/us,-a,-um, a. (praetor) – 1) cohors praetoria – kohorta koja štiti vojskovođu, garda; 2) imperium praetorium – vrhovna komanda; 3) navis praetoria – komandni brod; 4) porta praetoria – glavna kapija logora prema neprijateljskim
položajima; milites praetoriani – garda, komandantovi telohranitelji; 5) potestas praetoria – pretorska vlast;comitia praetoria – izbor pretora; 6) (vir) praetorius – pretor; provincia praetoria – oblast pod upravom pretora praetorqu/ĕo,-tortum,-ēre, v. II – iskriviti, nakriviti napred p. collum – ispružiti vrat praetrĕpĭd/o,-are, v. I – tresti se, žuriti praetrĕpĭd/us,-a,-um, a. – drhtav, uznemiren, uzrujan praetrunc/o,-are, v. I – odseći, poseći praetruncat collum – od/po/sekao je vrat praetūr/a,-ae, f. – pretorska služba, pretorstvo praeturâ me abdico – odričem se pretorskog položaja/zvanja praeumbr/o,-are, v. I – [delom]zamračiti, zaseniti praeust/us,-a,-um, a. – nagoreo/ožuren spreda hasta praeusta – nagoreni vrh koplja praeut, adv. – što pre praevălen/s,-tis, a. (particip od praevaleo) – pretežan populus p. – nadmoćan narod praevăl/ĕo,-ēre, v. II – prevladati, prevladavati p. auctoritate – pretežem uticajem;praevalet apud eam – on kod nje može sve; sapientia praevalet virtute – mudrost preteže vrlinu/je uticajnija praevălĭd/us,-a,-um, a. – 1)nadmoćan, premoćan cohortes praevaliade – nadmoćne kohorte; vitia praevalida – premoćne mane; 2) veoma jak iuvenis praevalidus – snažan mladić; urbes pravalidi – moćni gradovi; 3) terra praevalida – plodna zemlja praevārĭcātĭ/o,-ōnis, f. – prekršaj dužnosti; prevara praevārĭcāt/or,-ōris, m. – 1) prestupnik; 2) varalica, prevarant praevārĭc/or,-ari, v. dep. I (prae+varico) – prevariti, prekršiti, prestupiti; izdatipraevaricatur accusationi – [potajno] podržava optužbe prae/vĕhor,-vectus sum,-i, pasiv, III – vičan praevectus sum equo – vičan sam konju;equites praevecti – iskusni konjanici praevēl/ox,-ōcis, a. – prebrz, preterano brz prae/vĕnĭo,-vēni,-ventum,-ire, v. IV – 1)prestići, preduhitriti smetnju fama praevenit –glas je pre stigao; hostis breviore viâ praevenit – neprijatelj je kraćim pute pre stigao; 2)(sa acc.) praevenit hostem – prestigao je neprijatelja; 3) praeventus morte – sprečen smrću praeverr/o,-ĕre, v. III – mesti ispred sebe praeverrit viam – meo je put ispred sebe prae/verto,-verti,-versus sum,-ĕre, v. III – 1) stići pre, prestići; 2) omesti, smesti, iznenaditi fata me praevertunt – suđaje su me iznenadile/zatekle; 3) prevrnutiopportunitas praevertit usum scalarum – prilike obrću upotrebu merdevina; 4) p. poculum – ispijam pehar pre vremena; p. animos amore – unapred puni duše ljubavlju; 5) ići ispred, biti stariji pietas preavertit amori – dužnost ide ispred [je
važnija od] ljubavi; 6) obratiti (se) illud praevertamur – da najpre obratimo pažnju na ovo; illud huic sermoni praevertendum puto – mislim da tome treba dati veći značaj nego ovom razgovoru prae/vertor, -versus su,-verti, v. dep. & pass. III – obrnuti se/predati se praevertor me pigritiae – predajem se lenjosti prae/vĭdĕo,-vīdi,-vīsum,-ēre, v. II – predviđam/predvideti; videti pre drugih praevidit ictum/futura – predvideo je napad/buduće događaje praevĭ/us,-a,-um, a. (prae+via) – prethodni, raniji p. Aurorae – prethodnik Aurore praevŏl/o,-avi, etc., v. I – leteti ispred grus praevolans – ždral predvodnik pragmătĭc/us¹,-a,-um, a. (πραγματικός) – iskusan u državnim/pravnim poslovimahomo p. – iskusan pravnik pragmătĭc/us²,-i, m. – pravnik pra/ndĕo,-ndi,-nsum,-ēre, v. II – doručkujem/doručkovati prandete animo forti – doručkujte hrabrog duha; pransus (particip od prandeo) milites curati et pransi – vojska opremljena i sita prandĭ/um,-ĭi, n. – obrok koji je jeo oko podne, ručak apparatus prandiorum – a) priprema jela; b)pribor za jelo pransĭt/o,-avi, etc., v. I (intens. od prandeo) – pojesti doručak pransivit polentam – pojeo je kašu za doručak prans/or,-ōris, m. – učesnik u doručku prātens/is,-e, a. – livadski flores pratenses – livadsko cveće prātŭl/um,-i, n. (dem. od pratum) – podinica, ledinica, livadica prāt/um,-i, n. – 1) livada, pašnjak viriditas pratorum – livadsko zelenilo; 2) trava; 3)prata neptunia – Neptunove livade [= more] prāve, adv. (pravus) – 1) krivo, ukrivo, iskrivljeno; 2) nepravo; 3) izvrnuto, naopako; 4) prividno, lažno prave pudens – lažno sramežljiv prāvĭt/as,-ātis, f. – 1) izvrnutost, izopačenost, posuvraćenost, nakaznost p. corporis – telesna nakaznost; p. oris – iskrivljena usta; 2) zlo, naopakost, izopačenost ad pravitatem venio – zauzimam naopak stav; morum p. – izopačenost običaja; p. mentis – poremećenost uma prāv/us,-a,-um, a. – 1) kriv, iskrivljen; 2) naopak, izopačen; 3) izvrnut, iščašen talus pravus – iščašen članak; 4) nakazan iumenta prava et deformia – unakažena i deformisana tegleća marva; 4) loš, zao, nepravedan p. dux belli – nespretni predvodnik rata; pravum certamen cum collega – nepravedno nadmetanje sa kolegom; prava consilia – zli saveti
Praxĭtĕl/es,-is, m. (Πραξιτέλης) – kipar Praksitel oko 400 godina pre Hrista; slavan je njegov kip Afrodite prĕcārĭo, adv. (precarius) – 1) moleći, molećivo, pokorno p. rogo – pokorno molim; 2) nesigurno, neizvesno; 3) jedva prĕcārĭ/us,-a,-um, a. – 1) stečen moleći/na milost auxilium precarium – pomoć stečena molbom; 2) prepušten na milost i nemilost, nesiguran, neizvestan libertas precaria –nesigurna sloboda; imperium precarium – nesigurna komanda/vlast prĕcātĭ/o,-ōnis, f. (precor) – molba ex carmine sacro precationes facio – sastavljam molbu od svetih napeva prĕc/es,-um, f. (pl.) (u sing. se upotrebljava abl. – prece, acc. – precem i dat. – preci ) – 1) molba, umoljavanje, bogorađenje, preklinjanje prece humili utor – pokorno molim; 2) molitva bogovima precibus oro – najpokornije se molim; deus nobis occurit in precibus –bog nam se javio u molitvi; 3) kletva, prokletstvo omnibus precibus detestor – proklet bio dok mu je kolena prĕc/or,-ari, v. dep. I – 1) moliti, obratiti se molbom/molitvom haec precatus sum – za ovo se molim bogovima; p. salutem – molim se za zdravlje; precatur bona ab eo – molio je da dobije svoje imanje od njega; 2) moliti se bogovima p. deos (ad deos) ut – molim se bogovima da; 3) želeti bene precor – želim dobro/blagosiljam; precatur ei mortem/male –želi mu smrt/zlo prĕhe/ndo,-ndi,-nsum,-ĕre, v. III (pre/ndo) – 1) hvatam/uhvatiti prehendit dextram eius – rukovao se s njim; 2) prehendi librum manu – uzeo sam knjigu rukom; prehensum sum oras Italiae – stigao sam u luku Italije; 3) uhvatiti, uhapsiti prehendit servum –uhvatio/ uhapsio je roba; 4) napasti; 5) uhvatiti na delu, zateći prĕhensĭ/o,-ōnis, f. – 1) hvatanje, hapšenje; nalog za hapšenje habeo prensionem – imam nalog za hapšenje; 2) dizalica, čekrk tecum prehensionibus suspendo et tollo – črkrkom ću te dići i ostaviti da visiš prĕhens/o,-avi, etc., v. I (češće: prens/o) – 1) grabim, zgrabiti, uhvatiti p. fastigia dextris – hvatam vrh [koplja] desnicom; 2) presresti/zasresti supplex prehensavit homines – pokorno je zasretao ljude; 3) rukovati se [sa biračima u cilju pridobijanja glasova] prēl/um,-i, n. (premo) – presa za vino/ulje prĕmo, pressi, pressum,-ĕre, v. III – 1) pritisnuti pressit eum pede – pritiskao ga je nogom; p. natos ad pectora – pritiskam decu na grudi; 2) pressi humum – ležao sam na zemlji; p. vestigia eius – idem njegovim stopama [pratim njegov trag]; 3) pressi forum –stalno se vrzmam po forumu; 4) premit frena dente – grize žvale zubima; p. frena –
držim se čvrsto; 5) musti prmit ubera – stiska vime [muze]; 6) p. lac – sirim mleko; 7) premit vina – mulja grožđe [cedi vino]; 8) p. ratem merce – tovarim lađu robom; pressus vino –pretovaren vinom; 9) ometati, otežavati premor urbem obsidione – pritiskam grad opsadom; premor baucibus – nož mi je pod grlom; premor valetudine – pritiskaju me bolesti; aerumnae eum premunt – novolje ga pritiskaju; 10) progoniti premo cervum ad retia – teram srnu u mreže; 11) p. argumentum – pritiskam/dokazujem argumentom; 12) utisnuti, uterati premo dentes in pomum – zagrizam jabuku; presso aratro – pritisnutim ralom; p. sulcum – orem brazdu; vestigia eius non pressa leviter, sed fixa – njegove stope nisu jedva vidljive već jasno otisnute; aulaeum premitur – zavesa se spušta; premo virgulta – sadim živicu; pressit tres famulos – pokosio je tri roba; 13) omalovažavati, nipodaštavati premit omnia humana/ superiores – nipodaštava sve što je ljudsko/starešine; 14) zaseniti facta premunt annos – događaji zasenjuju godine; 15) vladati, imati pod kontrolom premit populos – ima narode pod sobom; 16) stisnuti, stegnuti pressit collum laqueo – stegao je omču oko vrata; 17) obrezati p. vitem falce –obrezujem lozu srpom; 18) trgati, vući p. habenas – vučem uzde; 19) sažeti quae dilatantur a nobis, Zeno sic premit – što smo mi rasplinuli Zenon je sažeo; 20) pokoriti, potčiniti p. cursum ingenii – obuzdavam tok misli; clamor pressus – obuzdana galama; p. vocem – ćutim; pressi vocem eius – ućutkao sam ga prend/o,-avi, etc., v. I > prehendo prensātĭ/o,-ōnis, f. (prehenso,3) – traženje službe, vrbovanje glasova, lobiranje presse, adv. (pressus) – 1)tečno, pravilno loquor presse et leniter – govorim pravilno i polako; 2) kratko, jednostavno dico attenuante presseque – govorim tanko i kratko; 3) pažljivo, pomno ago presse – postupam pažljivo press/o,-avi, etc., v. I – (premo) – snažno pritisnuti/stisnuti presso ubera – jako stiskam vime [muzem] press/us¹,-a,-um, a. (particip od premo) – 1) pritisnut, stisnut presso gradu (pede) incedunt – maršuju čvrstim korakom; 2) presso voce – prigušenim glasom; 3) oratio pressa – kratak/jednostavan govor; qui te fuit pressior – ko je od tebe bio kraći/ sažetiji? press/us²,-us, m. (premo) – pritisak p. palmorum – pritisak dlanova; p. oris – uspijanje usnama da se glasovi ne izgovaraju široko prest/er,-ĕris, m. (πρηστήρ) – vrući vrtložni vetar prĕtĭōse, adv. – dragoceno, skupo vasa magnifica et pretiose caelata – krasna i skupoceno izrezbarena vaza
prĕtĭōs/us,-a,-um, a. (pretium) – 1) dragocen, skupocen equus p. – skupocen konj;possessiones pretiosae – skupocena imovina; 2) skup operaria pretiosa – skupi prekrivači prĕtĭ/um,-ĭi, n. – 1) cena constituo p. rei – postavljam cenu robi; pretia praediorum iacent – cene zemlje su niske; merx est magni/parvi pretii – roba ima visoku/nisku cenu;res est in pretio – [ta] roba je na ceni;2) vrednost homo parvi pretii – čovek niske vrednosti; 3) novac kojim se nešto plaća (abl.) pretio – za novac emo/vendo magno/parvo pretio – kupujem/prodajempo visokoj/niskoj ceni; pretio corrumpo iudicem – novcem podmićujem sudiju; 4) novac uopšte deus conversus in pretium – bog pretvoren u novac; facio opere pretium – bavim se unosnim poslom; 5) nagrada, plata p. est mori – nagrada je smrt Prĭăm/us,-i, m. (Πρίαμος) – Prijam, sin Laomedona, kralj Troje, muž Hekube; otac Hektora i Parisa; imao pedeset sinova i isto toliko kćeri; pogubio ga Ahilv sin Pir Prĭāp/us,-i.m. (Πρίαπος) – sin boga Bakha i Afrodite; bog plodnosti, simbol rasplodne moći prīdem, adv. (prior) – davno, veoma davno quod ad me p. scripseras – što si mi davno pisao; quam p.? – koliko ima od tada?; non ita p. – ne tako davno; iam p. itellexisti voluntatem meam – već tada shvatio si moju želju prĭdĭān/us,-a,-um, a. – jučerašnji cibus p. – jučerašnje jelo prĭdĭe, adv. – dan ranije p. quam Athenas veni – dan pre nego sam došao u Atinu; usque p. Calenadas Octobres – sve do početka oktobra; p. eius dei – juče; p. insidiarum – dan pre ubijstva prīm/a,-ōrum, n. (pl.) – 1) početak, prvi počeci a primo – od početka; epistolas a primo lego – pisma čitam od početka; si p. satis prospera fuissent – da su prvi počeci bili uspešni; 2) elementi, pokretačke snage prima naturae – pokretačke sile prirode; > primus prīmaev/us,-a,-um, a. (primus+aevum) – mlad corpus primaevum – mlado/dečje telo prīman/us,-a,-um, a. – koji/što pripada Prvoj legiji prīmārĭ/us,-a,-um, a. (primus) – izvanredan, sjajan, vir p. – odličan čovek/jedan od najboljih; femina primaria – izuzetna žena; primario loco sum – zauzimam prvo mesto prīmĭgĕnĭ/us,-a,-um, a. (primus+geno) – prvorođeni; Primigenia – atribut Fortune prīmĭgĕn/us,-a,-um, a. > primigenius prīmĭtĭ/ae,-ārum, f. (pl.) (primus) – prvina, prvenac p. frugum – prvi snop žita prīmĭt/us, adv. – prvi put
prīmo, adv. – od početka solus p. profectus est – od početka sam je napredovao; primo … post (deine) – u početku … zatim/kasnije; quam p. – što pre prīmordĭ/um,-ĭi, n. (primus+ordior) – 1) prapočetak, poreklo a primordium urbis res populi romani perscripsi – detaljno sam opsao istoriju Rimljana od osnutka grada; p. rerum – postanak sveta; 2) stupanje vlade na dužnost prīmōr/es,-um, m. (pl.) – 1) ratnici u prvom borbenom redu; 2) prvaci p. civitatis – prvaci države prīmŏr/is,-e, a. (nom. sing. nije u upotrebi) – 1) prvi, najraniji; 2) pre svih p. imbres – prve kiše; primordibus labris gusto – prvi put su to moja usta okusila; 3) najplemenitiji prīmŭl/us,-a,-um, a. (dem. od primus) > primus – prvačić prīm/um, adv. (primus) – 1) [po] prvi put quo die p. convocati sumus – u taj dan smo prvi put sazvani; 2) (kod nabrajanja) na prvom mestu, prvo p. non nocere – na prvom mestu, [lekar ne sme] ne naškoditi; p. vivere, diende philosophari – prvo živeti, a zatim filozofirati; p … diende … post … tum – prvo … zatim … onda … posle; 3) cupio te quam p. videre – želim da te što pre vidim prīm/us,-a,-um, a. (superlativ od prior) – 1) (redni broj) prvi p. dies – prvi dan; prima nox – prva noć; primum contamen – prvi pokušaj; p. inter pares – prvi među jednakima; 2) me primum sententiam rogavit – mene je prvog pitao za mišljenje; in primis mater lapidem attulit – majka je među prvima donela [dragi] kamen; p. liber – prva knjiga; p. annus a consulatu – prva godina konzulskog mandata; primo quoque tempore – prvom zgodnom prilikom; 3) primâ nocte/vere – početkom noći/proleća; primâ hodiernâ luce –jutros ranom zorom; ad primam auroram – zorom; 4) prima via – početak puta; 5) najistureniji, najistaknutiji in primis stetit – stajao je među najisturenijima; primi dentes –prvi zubi; 5) (kao imenica) prim/us,-i, m. – a) prva borbena linija in primo equites ire iubet – naredio je da konjanici idu u prvu borbenu liniju; prim/ae,-arum, f. (pl.) – glavne uloge u dramskom komadu; ago primas – glumim jednu od glavnih uloga; defero ei primas – poveravam mu glavnu ulogu; prim/a,-ōrum, n. (pl.) – prvo mesto habeo/teneo prima –imam/držim prvo mesto; 6) prvi rang/stepen, najistaknutiji, najplemenitiji, najbolji vir p. et honestisimus – sjajan i izuzetno čestit čovek; genere et nobilitate sui municipii p. – prvi po rangu svog roda i plemstva; 7) in primis, adv. (cum primis, imprimis) – posebno, naročito, na prvom mestu in primis nobis de te sermo fuit – o tebi je prvenstveno bila reč prin/ceps,-cipis, a. & imenica (primus+capio) – 1) prvi u redu/vremenu p. in prelium ibat – prvi je išao u boj; p. et solus bellum his indixit – prvi i jedini ih je on obavestio o ratu;limus p. – prvobitna glina od koje je bog stvorio čoveka; p. ingenii et doctrinae – prvi po pameti i znanju; p. virtute et pecuniâ – pvi po vrlini i bogatstvu; p. apud omnes
ponebatur – svi ga pribiraju kao prvog; 2) uzvišen, plemenit, glavni locum principem teneo – držim glavno mesto; 3) princeps senatûs – senator koji je bio prvi na pretorovom spisku; 4)principes (pl.) – prvaci, glavari, aristokrati cives principes – prvaci, starešine; principes nostri – naši prvaci; principibus placuisse viris non ultima laus est – ugađanje prvacima ne donosi slavu; 5) upravnik, rukovodilac, starešina; 6) vladar, gospodar, knez, monarh, car p. orbis terrarum – gospodar sveta; 7) centurion; 8) (u doba imperije) princ princĭpāl/is,-e, a. (princeps) – 1) prvi, izvorni, prvobitni, glavni, najuzvišeniji causa p. –glavna stvar; questio p. – glavno pitanje; porta p. dextra/sinistra – glavna kapija na desnom/levom boku zidina; 2) kneževski, carski; principaliter, adv. – carski, kraljevski princĭpāt/us,-us, m. (princeps) – 1) najistaknutije mesto, najviši rang, najviša vrednostGallia principatum tenet huius belli propulsandi – G. ima ključno mesto u vođenju ovoga rata; teneo principatum sententiae – imam pravo da prvi glasam; 2) vrhovna vlast, vrhovni komandant; de principatu contendunt – bore se za prevlast; p. imperii maritimi ei concendo – njemu ustupam komandu nad pomorskim snagama; p. in civitate obtenet –stiče vrhovnu vlast u državi; 3) vlada, carska vlast; 4) vladar; 5) početak mundus ab aliquo principatu temporis ortus – svet [koji je] nastao u nekom povoljnom trenutku; 6) vodeći/ osnovni princip animi p., id est rationem, in capite posuit – glavni princip duha, to jest razum, smešten je u glavi princĭpĭāl/is,-e, a. (principium) – početni princĭpĭ/um,-ĭi, n. – 1) početak, postanak, poreklo, temelj, zakon in principio erat Verbum – na početku bila je reč; nec principiem nec finem res habet – to nema ni početka ni kraja; p. moris – poreklo običaja; rerum principia a diis duco – početke stvari/ prirode izvodim od bogova; hoc est p. movendi – ovo je osnovni zakon kretanja; id est p. urbis – to je temelj grada; principia dicendi accurata esse debent – uvodne napomene govora treba da budu pravilne; 2) (in) principio – u početku; a principio – od početka; principio atque –što pre; 3) praiskonska snaga origo principii nulla est – praiskonska snaga nema početka/porekla; 4) principi/a,-ōrum, n. (pl.) – elementi corpus terreno principiorum genere confectum – telo zemlje je sazdano od elemenata; principia naturae/naturalia –osnovni zakoni prirode; principia iuris – osnovni zakoni prava; 5) principia – prva borbena linija/prethodnica; equites post principia collocat – konjicu postavlja iza prethodnice; 6)principia – šator/štab glavnokomandujućeg; stražara prĭ/or,-ōris, a. (primus) – 1) pređašnji, raniji, prethodni consul prioris anni – konzul prethodne godine; qui p. impugnare voluit – koji je hteo prvi da napadne; Donysius p. – D. stariji; priore anno – prošle/prethodne godine; 2) priores – preci; 3)
prednji prioribus pedibus terram equi attingunt – prednjim nogama konji dodiruju kopno; fosseae priores –prednji rovovi; 4) nadmoćan p. virtutibus – nadmoćan vrlinama; nihil prius fide – ništa nema premoć nad vernošću prisce, adv. – na starinski način ago prisce – postupam po starinskom običaju prisc/us,-a,-um, a. (srodno sa prior, primus) – 1) drevan, prastar; starinski veteres et prisci viri – drevni ljudi prisca verba – zastarele reči; proscos mores renovo – obnavljam prastare običaje; 2) raniji, prethodni pristĭn/us,-a,-um, a. – 1)pređašnji, drevni, prvobitni p. mos – drevni običaj; pristinum tempus – prastaro vreme; Siciliam in pristinum restituit – vratio je Siciliju u prvobitno stanje; 2) pristina nox – prošla noć prĭ/us,- adv. (prior) – pre, ranije prĭusquam, adv. (prius quam, quam prius) – 1) pre nego, ranije od priusquam me dormitum conferam – razgovaraćupre nego zaspim; prius itaque, quam alter consequi posset, alterum conficit – i tako, ubio je onoga drugoga pre nego je taj mogao da ga sledi; 2) pre, radije prius animam quam odium deposuit – radije se rastao sa dušom nego sa mržnjom prĭvātim, adv. (privatus) – 1) odvojeno, posebno, privatno (suprotno od publice – javno) p. illud gero – činim to za sebe/privatno; p. ei rem mando – poveravam mu stvari na svoju ruku/odgovornost; privatim plus poterant quam ipsi magistratus – privatno mogu više i od same uprave; 2) kod kuće p. se tenuit – bavio se kod kuće/u kući; 3) aut societas aut ille privatim ei quidquam debet – nešto joj duguje udruženje ili on lično prĭvātĭ/o,-ōnis, f. (privo) – odstranjivanje nečeg lošeg p. doloris – odstranjivanje bola prĭvātīv/us,-a,-um, a. – odričan prĭvāt/um,-i, n. – lična svojina, privatno vlasništvo tributum confero ex privato – porez dajem iz lične svojine; habent consilia non publica sed in privato – imaju savetovanje ali ne javno već u kući [jednog od onih koji se savetuju]; prĭvāt/us¹,-a,-um, a. (privo) – ličnan, ograničen na jedno ili nekoliko lica (suprotno odpublicus, communis – javan, zajednički); homo p. – pojedinac, jedinka; dummodo calamitas privata sit – pod uslovom da zlo pogodi samo mene lično; in privatum vendo –prodajem za ličnu/privatnu upotrebu prĭvāt/us²,-i, m. – 1) pojedinac koji ne vrši neku javnu službu, građanin Spartae privatus vixit – živeo je u Sparti kao običan građanin; p. interfecit Grachum – Graha je ubio običan građanin; 2) (u doba carstva) podanik, vazal spectacula privata – privatno organizovani spektakli [a ne u carskoj režiji] prīvign/a,-ae, f. (privus+geno) – pastorka, kćer iz ranijeg braka
prīvign/us,-i, m. – pastorak, sin iz ranijeg braka prīvĭlēgĭ/um,-i, n. (privus+lex) – 1)zakon koji se odnosi samo na posebna lica, izuzetni zakon; 2) povlastica, privilegija p. irrogari non licet – privilegije se ne dovode u pitanje prīv/o,-avi, etc., v. I (privus) – 1) odvajam/odvojiti, razdvojiti, razlučiti; 2) lišiti me privit oculis – lišio me očiju; aegritudo me privit somno – bolest me lišava sna; p. eum libertate – lišavam ga slobode; privat rempublicam exercitu – lišava republiku vojske; 3) privor auxilio eius – lišen sam njegove pomoći; 4) ab illo vitâ privatus – on ga je lišio života; 5) p. te exilio/dolore/iniuria – izbavljam te iz izgnanstva/bola/nepravde prīv/us,-a,-um, a. 1) poseban aliud privum – nešto posebno; 2) zaseban, pojedinačan in dies privos – svaki [pojedini] dan; ut lapides privos ferrent – da svaki nosi stenu; leges in privos homines ferri noluerunt – zakoni koje su ljudi privatno doneli nisu važili; milites binis privis tunicis donati – svaki vojnik darovan sa po dve tunike; 3) lišen (sa gen.) p. ipse militiae – lišen vojne službe pro¹, predlog sa abl. – 1) pred, ispred sedeo p. aede Castoris – sedim ispred K-vog hrama; legiones p. castris – legije ispred logora; p. contione laudo eum – pred skupštinom ga hvalim; stabat p. litore classis – zaustavio je lađe pred obalom; 2) za p. domo sua – za svoj dom [sebe]; p. et contra – za i protiv; p. rege, lege et grege – za kralja, zakon i stado [narod]; p. tribunali verba facio – govorim za tribunal; morior p. patria – mrem za otadžbinu; hoc non est p. me, sed contra me – ovo nije za mene već protiv mene; eum p. hoste habeo – smatram ga za neprijatelja; habeo p. certo – smatram za izvesno/sigurno;p. certo scio – znam pouzdano; p. frumento pecunia accepta – primljen novac za žito; p. meritis ei gratiam refero – izražavam pohvale za njegove zasluge; 3) umesto Marcus scribam p. rege obstruncat – Marko pogubi pisara umesto cara; utuntur aere p. numis –koriste bakar umesto novca; p. vallo carros obiecerunt – umesto zida postavljaju ratne kočije; obtruncat scribam p. rege – pogubio je pisara umesto cara; p. consule/ praetore –umesto/ za konzula/pretora; Cato mihi est p. multis milibus – za mene je K. vredniji od hiljada drugih; vivo p. dignitate – živim za dostojanstvo; 4) kao transiit p. perfuga – prešao je kao prebeg; hunc amavi p. meo – voleo sam ga kao svog sina; gero me p. cive –ponašam se kao rimski građanin; Sicilia nobis p. aerario fuit – S. nam je bila kao riznica;nihil p. sano facio – ne smatram to kao mudro; 5) uime p. collegio annunciant – izjavljuju uime kolegija; 6) p. damnato sum – gotovo da sam sasvim propao; puto p. nihilo –smatram da to nije ništa; 7) p. mea virili parte – što se mene lično tiče; 8) prema p. se quisque – svako prema svojim [sposobnostima]; p. tua prudenntia – prema/po tvom sudu;p. eo quanti te facio – u skladu s tim koliko te cenim; p. eo ut – sve s obzirom na; p. eo
ac/atque/quam/quantum/quasi – budući/s obzirom da; 9) po p. mea consuetudine pauca loquor – po navici malo govorim; 10) p. tempore – bez pripreme, provizorno, privremeno; 11) p. imperio – u svojstvu zapovednika; p. memoria – za sećanje/pamćenje, podsetnik, promemorija; p. primo – [kao] prvo pro² (proh!), uzvik bola – jao pro di – jao, bogovi!; pro sancte Iupiter! – jao, za ime svetog Jupitera; tantum proh!, degeneremus – degenerišemo se, nažalost! prŏāgŏr/us,-i, m. (προάγορος) – prvak, gradonačelnik u nekim sicilijanskim gradovima prŏauct/or,-ōris, m. – rodonačelnik, praroditelj prŏăvĭ/a,-ae, f. – prababa prŏăv/us,-i, m. – praded prŏbābĭl/is,-e, a. (probo) – 1) vredan, zadovoljavajući, dobar orator p. – solidan govornik; 2) verovatan, moguć est in his rebus aliquod probabile – to je moguće/verovatno prŏbābĭlĭt/as,-ātis, f. – verovatnoća, mogućnost multa quae nos fallunt probabilitate suâ – mnogo šta nas prevari svojom verovatnoćom prŏbābĭlĭter, adv. – 1) zadovoljavajuće, dobro, solidno; 2) verovatno, moguće p. dico – kažem verovatno prŏbātĭ/o,-ōnis, f. (probo) – 1) istraživanje, ispitivanje, provera, proba p. athletarum – nadmetanje/ogledanje atleta; 2) odobravanje, prihvatanje; pristanak, potvrda ob probationem pretium datum – povodom odobraavanja cena; 3) dokaz p. firma – čvrst dokaz prŏbāt/or,-ōris, m. – službenik koji odobrava/pristaje/potvrđuje prŏbāt/us,-a,-um, a. (particip od probo) – 1) proveren, isproban, dobar, poštenargentum probatum – provereno srebro; 2) uljudan, pristojan, uglađen; 3) cenjen, poštovan, uvažavan iuvenis probatior primoribus – mladić cenjeniji od prvaka prŏbe, adv. – 1)dobro, solidno, izvanredno p. scio – dobro znam; p. novi – dobro sam plivao; p. memini eum – dobro ga poznajem; 2) veoma p. erro – veoma/mnogo grešim prŏbĭt/as,-ātis, f. – poštenje, čestitost, savesnost, revnost de probitate eius et moribus dico – govorim o njegovom poštenju i običajima; virtus, p., integritas in candidato requiri solet – od kandidata se obično traži vrlina, poštenje i samostalnost prŏb/o,-avi, etc., v. I – 1) probam/probati, proverti, ispitati, p. numera – ispitujem novac; 2) procenjivati censores villam publicam probant – cenzori procenjuju javnu zgradu; 3) oceniti amicitias probatur utilitate, milites a viribus – prijateljstva se ocenjuju korišću a vojnike snagama; 4) odobriti, potvrditi, priznati nullam divinationem p. – ne priznajem nikakva proročanstva; probavit eum iudicem – potvrdio/postavio ga
je za sudiju; 5) smatrati maxime probabat sequi Pomeium – smatrao sam da je najbolje da sledim Pompeja; 6) pohvaliti, afirmisati p. ei librum – pohvalno govorim o njegovoj knjizi; p. me (probor) – stičem priznanje; mihi tam perdita libido probari non poterat –nije mogao da mi povrati već izgubljenu želju; p. in hac re meum officium ac diligientiam –ovim potvrđujem svoju revnost i marljivost; 7) dokazivati p. crimen – dokazujem zločin;probas mihi ista – to mi dokazuješ; perfacile factu esse illis probat contra perficere – lako je proveriti da li su oni to izvršili; metu probor esse pater – strahom dokazujem da sam ja otac; 8) probatum est – provereno je prŏbosc/is,-ĭdis, f. (προβοσκίς) – surla [naročito slonova] prŏbrōs/us,-a,-um, a. – sramotan, gnusan crimen probrosum – gnusan zločin; vox probrosa – zao glas; carmen probrosum – rugalica prŏbr/um,-i, n. – 1) sramotno/gnusno/bludno delo paterna probra et vitia – roditeljski grehovi i mane; eum censores senatu probri gratâ moverunt – cenzori su ga zbog nemorala izbacili iz senata; 2) kleveta, gadost, blaćenje litrae plenae probrorum – pisma puna kleveta; vexo eum omnibus probris – razdražujem ga svakojakim gadostima prŏb/us,-a,-um, a. – 1)proveren, isproban probum argentum – provereno srebro;probum ingenium – proverena umnost; 2) dobar, skroman, vredan filius/vir p. – dobar čovek/ sin; proba mulier – dobra žena prŏcācĭt/as,-ātis, f. (procax) – drskost, bezobrazluk prŏcācĭter, adv. – drsko, bezobrazno prŏcā/x,-cis, a. – drzak, bezobrazan, neuljudan, nepristojan, bestidan prŏ/cēdo,-cessi,-cessum, v. III – 1) ići/kretati se processi e tabernaculo in solem – izađoh iz hrama na sunce; processit in aciem/ extra munitiones – išao je u boj/van utvrđenja; processit ad dimicandum – išao je u bitku; 2) pokazati se processit atrum Caesaris – Cezarova zvezda se pokazala; 3) pojaviti se processit in publicum/in medium cum veste purpurea– pojavio se javno/među narodom u grimiznoj halji; 4) napredovati, ići napred dies procedit – dan odmiče; procedente die – u toku dana; ubi plerumque noctis processit – gde je veći deo noći protekao; proelium processit in multum diei – bitka je trajala gotovo ceo dan; aetate procedit – stari se; pars maior anni processerat – prošao je glavni/veći deo godine; magna pars operis processerat – veliki deo posla je obaljen; 5) napredovati tantum processi in philosophia/in virtute – ostvario sam veliki napredak u filozofiji/sticanju vrline; hodie pulchre/bene procesisti – danas si lepo/dobro napredovao; 6) processit eo ira – zapao je u gnev; res bene/prospere/pulcherime ei procedit – njegova stvar dobro/uspešno/lepo napreduje;
7) ostvariti se mea bene facta reipublicae processerunt – moje dobre usluge državi su se ostvarile prŏcell/a,-ae, f. (procello) – 1) oluja; olujni vetar ingentibus procellis fusus – stvoren golemim olujnim vetrovima; p. nivem effuderat – oluja je prešla u obilan sneg; 2) p. patriae/ temporis – otadžinska/vremenska nepogoda; vita remota a procellis invidiarum – život unazađen olujama zavisti prŏcell/o,-ĕre, v. v. III – srušiti, oboriti, pokositi prŏcellōs/us,-a,-um,a. – olujan ver procellosum – olujno proleće; ventus – olujni vetar prŏcēre, adv. (procerus) – dugo procerius proiectum brachium – duže ispružene ruke prŏcĕr/es,-um, m. (pl.) – prvaci, plemići, glavari proceres nostri – naši prvaci; proceres artis – vrhunski umetnici prōcērĭt/as,-ātis, f. – visok i vitak rast, vitkost, visina proceritates arborum – visina stabala; p. mulieris – vitkost žene; p. colli – dug vrat; p. pedum – dužina metričke stope prōcēr/us,-a,-um, a. – visok, vitak, izdužen lepiota procera – gljiva sunčanica prōcessĭ/o,-ōnis, f. (procedo) – napredovanje prōcess/us,-us, m. – napredovanje; napredak; razvitak alieni processus – napredovanje drugih prōcĭd/o,-i, -ĕre, v. III (pro+cado) – 1) pasti p. ad pedes eius – padam ničice pred njene noge; 2) survati se, stropoštati se, propasti muri pars ariete subruta prociderat – stropoštao se «ovnom» oslabljeni deo zida prōcinct/us,-us, m. – pripravnost, spremnost, gotovost in procinctu sto – u punoj sam ratnoj gotovosti; testamentum in procinctu facio – osporavam testament prōclāmāt/or,-ōris, m. – vikač, izvikivač prōclām/o,-avi, etc, v. I – izvikujem, vikati glasno; p. pro eo – ja ga branim; pater proclamat se filiam iure caesam iudicare – otac je zahtevao da kćerku liši prava da sudi prōclīn/o,-avi, etc. v. I – naginjem se/nagnuti se napred prōclīnāt/us,-a,-um, a. (particip od proclino) – bezmalo gotov res proclinata – loš položaj; proclinatâ iam re – sa već gotovo svršenim poslom prōclīve, adv. (proclivi, procliviter) – strmo prōclīv/is,-e, a. (pro+clivus) – 1) nagnut napred, strm via p. – strm put; in proclive – na nizbrdici; per proclives asseres in terra defigebantur – utvrđrno kocima zabijenim u zemlju; 2) sklon, naklonjen, spreman proclivior ad morbum – veoma sklon bolesti; 3) laganest proclive dictu – lako je reći; est in proclivi – to je lako učiniti prōclīvĭt/as,-ātis, f. – 1)nagib, strmina; 2) sklonost, naklonjenost p. ad morbos – sklonost oboljenjima
Procn/ē,-ēs, f. (Πρόκνη) – kći kralja Pandiona, Filomelina sestra prōcons/ul,-ŭlis, m. (pro+consule) – 1)prokonzul (u doba republike) zamenik konzula koji je upravljao nekom provincijom; 2) (u doba imperije) guverner provincije prōconsulār/is,-e, a. – prokonzulski prōconsulāt/us,-us, m. – prokonzulstvo, prokonzulska nadležnost/čast prŏc/or,-ari, v. dep. I (procus) – želeti, čeznuti, zahtevati a procando procacitas dicta est – iz čežnje je postala drskost prŏcrastĭnātĭ/o,-ōnis, f. – odgađanje za sutradan plerisque in rebus gerendis tarditas et p. odisa est – većini je odvratno kašnjenje i odgađanje poslova prŏcrasrtĭn/o,-avi, etc., v. I – odgoditi za sutra prŏcrĕātĭ/o,-ōnis, f. (procreo) – stvaranje, rađanje p. liberorum/hominum – pravljenje/rađanje dece/ljudi prŏcrĕāt/or,-ōris, m. – tvorac, svoritelj p. mundi – tvorac sveta prŏcrĕātr/ix,-īcis, f. – stvoriteljka p. omnium artium – stvoriteljka svih veština prŏcrĕ/o,-avi, etc., v. I – stvaram, gradim procreavit duo filios – načinio sam dva sina;procreavit liberos ex tribus uxoribus – gradio/imao sam decu sa tri žene; civitas cives procreat – grad rađa građane; terra ex seminibus truncos ramosque procreat – zemlja iz semena stvara stabla i grane prōcresc/o,-ĕre, v. III – nići, postati, rasti Prŏcrust/es,-ae, m. (Προκρουστής) – Prokrust, razbojnik u Atici, pogubljen od Tezeja prōcŭb/o,-are, v. I – ležati p. umbrâ – ležim koliko sam dug u hladu prōcū/do,-di,-sum,-ĕre, v. III – 1) kujem/kovati p. enses – kujem mačeve; 2) smišljati, pripremati procudit dolos – smišlja prevare/podvale prōcul, adv. – 1) daleko, udaljeno consul p. erat – konzul je bio udaljen/daleko; p. hinc stans – stojeći daleko odavde; p. ab insula navem tenuit – držao je brod daleko od obale; p. oppido/mari – daleko od grada/mora; 2) p. remotus a vero – daleko od istine; coelestia sunt p. nostra cogitatione – nebeska tela su daleko od naše misli; haud p. seditione res erat – nikad [kao tad] stvari nisu bile tako daleko od utanka; 3) p. dubio – bez ikakve sumnje; aestus ingenii te p. terra abripuit – plamen tvpg duha otrgnuće te [i odneti] daleko od zemlje; 4) p. video aliquem – u daljini vidim nekoga; p. attendo quid narrent – iz daljine pratim šta pričaju; 5) p. este, profani – gubite se, dalje odavde, prostaci/neznabošci! prōculcātĭ/o,-ōnis, f. – gaženje, bacanje pod noge prōculc/o,-avi, etc., v. I (pro+calco) – 1) zgaziti, pogaziti p. segetem – vršem žito [konjima]; 2) potcenjivati, prkositi p. fata – prkosim sudbini; p. senatum – ne marim za senat
prō/cumbo,-cŭbŭi,-cŭbitum,-ĕre, v. III (pro+cubo) – 1) naginjem se, ležim/ležati tigna secundum naturam fluminis procumbunt – balvani u skladu sa prirodom reke leže dužno;frumenta imbribus procubuerunt – žita su polegna od kiše; 2) bacati agger procubuit in fossam – bacao je blato u jarak; 3) baciti se procubuit ei ad pedes – bacio joj se pred noge; 4) pasti, padati vulneribus confecti procubuerunt – padali su iznureni ranama; 5) propasti, nastradati procubuit in voluptates – propao je bludničeći prōcūrātĭ/o,-ōnis, f. (procuro) – 1) snabdevanje p. reipublicae/ proviniciae – snabdevanje republike/provincije; 2) zbrinjavanje p. annone – zbrinjavanje letine;3) brigap. mearum rerum existimationisque meae – briga za svoje stvari i svoj uged; liberatus nimis magnâ procuratione – oslobođen veoma velikom brigom/velikim naporom; 4) nadležnost imperijalnog prokuratora p. amplissima – obimni mandat prokuratora; 5) obezbeđenje, izmirenje prōcūrāt/or,-ōris, m. – intendant, upravnik, staratelj, opunomoćenik, zastupnik ago illud per procuratorem – obavljam to kao staratelj/opunomoćenik; p. regni – državni/carski prokurator koji je upravljao carevim prihodima u provincijama prōcūrātr/ix,-īcis, f. – starateljka sapientia hominis custos et p. – mudrost, čovekov čuvar i staratelj prōcūr/o,-avi, etc. v. I – 1)snabdevam/snabdevati, dobavljati za nekoga/po nečijem nalogu p. negotia eius – snabdevam njegove radnje; p. hereditetaem – pribavljam nasledstvo za nekoga; quo modo regnum se habeat, quis procuret? – na koji način će država živeti, ko će je snabdevati/brinuti o njoj?; 2) procuravit in Hispania – bio je carski prokurator u Španiji; 3) brinuti, starati se p. sacra – staram se o svetinjama; 4) p. monstra/prodigia – otkloniti zloslutne znake pretskazanja, izmiriti bogove prō/curro,-cŭcurri (curri)-cursum,-ĕre, v. III – trčati, istrčati procucurri in vias – protrčao je putem; ultra facile procurras – ideš dalje bez imalo napora; milites procucurrerunt ex castris/ad repellandum hostem – vojska je istrčala iz logorâ/da odbije neprijatelja prōcursātĭ/ones, f. (pl.) – ratna prethodnica prōcursĭ/o,-ōnis, f. (procurro) – trčanje, jurišanje prōcurs/o,-are, v. I – juriti, jurišati prōcurs/us,-us, – napredovanje vojske prōcurv/us,-a,-um, a. – kriv, zakrivljen napred prŏc/us,-i, m. – udvarač, obožavalac impudentes proci – bezobrazni udvarači prōdĕambŭl/o,-are, v. I – izlazim/idem u šetnju
prŏ/dĕo,-dĭi,-ĭtum,-īre, v. IV – 1) idem/ići p. foras/in proelium/ad colloquium – idem van/u bitku/na razgovor; aves prodiunt volando – ptice se kreću leteći; 2) nastupati p. in scenam/in publicum – nastupam u pozorištu/javnosti; 3) pokazati se javno; 4) rupes prodiunt in aequor – stene prelaze u ravnicu; 5) nicati, rasti herba prodit – trava raste; 6) ispoljiti [se] haec consuetudo prodire coepit – ova se navika stade ispoljavati; vides eloquentia quam sero prodierit in lucem – vidiš rečitost koja je kasno izašla na svetlost dana prōdī/co,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) pretskazujem, pretskazivati, proricati p. hominibus quae futura sunt – proričem ljudima kakva će budućnost biti; 2) odrediti, utvrditi rok ante, quam predicta dies veniret – pre nego utvrđeni rok dođe; 3) odgoditi prōdictāt/or,-ōris, m. – zamenik/pomoćik diktatora prōdĭge, adv. – bludno, razuzdano, rasipnički prōdĭgentĭ/a,-ae, f. – rasipnost, razmetnost, neobuzdanost u trošenju prōdĭgĭāl/is,-e, a. – 1) čudovišan, nakazan; 2) Iupiter p. – Jupiter koji šalje ili razrešava zloslutna znamenja prōdĭgĭōs/us,-a,-um, a. – 1) začuđen, zapanjen; 2) pun čudovišta atria Circes prodigiosa – Kirkini atriji puni čudovišta; 3) čudesan, divan corpora prodigiosa – divna tela prōdĭgĭ/um,-ĭi, n. (prodico) – 1) čudo, divota; 2) znamenje, znak; procuro prodigia – razrešavam znamenja/pretskazanja; multa prodigia eius vim declarant – njegova moć objavljuje mnoga znamenja; 3) neprirodna pojava, gnusoba; 4) (za ljude) čudovište, nakaza prō/dĭgo,-dĕgi,-actum,-ĕre, v. III (pro+ago) – 1) isterati p. pullos in solem – gonim ždrebad na sunce; 2) rasipati, razmetati imanje prōdĭg/us,-a,-um, a. 1) rasipan, bludan homo largior et p. – čovek široke ruke i rasipan;p. aeris – razmetljiv novcem; 2) plodan; 3) voljan, požrtvovan prōdĭtĭ/o,-ōnis, f. (prodo) – 1) dostava, izdaja unius ex collegio p. – dostava jednog od kolega; 2) izdaja p. patriae – izdaja otadžbine; 3) multorum proditiones – opšte nepoverenje prōdĭt/or,-ōris, m. – dostavljač, izdajica prō/do,-dĭdi,-dĭtum,-ĕre, v. III – 1) uzeti p. vina cado – uzimam/točim vino iz bačve; 2) ispustiti prodidit suspiria pectore – pušta uzdahe iz grudi; terra prodit fetum olivae –zemlja daje plod masline; 3) obznaniti, dati u javnost prodidit decretum – objavio je odluku; 4) izdati, prijaviti, dostaviti prodidit consilia Marci – dostavio je Markove planove; 5) postaviti, imenovati; 6) odgoditi; 7) oploditi, razmnožiti prodidit genus – razmnožio je pleme; 8) predati, ustupiti regnum a Tantalo proditum – Tantal je predao
krljevski položaj; prodidi sacra posteris – predao sam svetinje potomcima; 9) verolomno izdatiprodidit fidem – pogazio je zadatu reč; 10) pričati, pripovedati memoriae prodiderunt sermonem eius, haec in literis fuisse scripta – njegova usmeno kazana sećanja koja su slovima zapisana; falso proditum est – to je lažno/netačno preneto; memoriâ proditum est, eos in insula natos esse – predanje ide s kolena na koleno da su na ostrvu rođeni; de eius interitu duplex memoria proditur – postoje dva predanja o njegovoj sahrani prōdŏcĕo,-ēre, v. II – držim/držati javna predavanja; propovedati prŏdrŏm/us,-i, m. (πρόδρομος) – 1) preteča; 2) severozapadni vetar koji duva 8 dana pred pojavu zvezde Sirijusa prō/dūco,-dŭxi,-ductum,-ĕre, v. III – 1) izvesti p. equos – izvodim konje; p. eum a carcere – izvodim ga iz zatvora; p. eum ad necem/ut securi feriatur – izvodim ga na pogubljenje/da bude posečen; 2) voditi produxit legiones – vodio je legije; produxit eum in conspectum populi romani – doveo ga je pred lice Rimljana; 3) pojaviti se na sceni; 4) izneti, postaviti producit scamnum lecto – stavlja klupu ispred kreveta; 5) voditi produxi eum rus – vodio sam ga na selo; 6) odgojiti, proizvesti produxi arborem – odgojio samovo drvo; is quem sibi simillimum produxit – on koga je sebi slična sredina proizvela; studio productus – studijama stvoren; 7) primamiti, namamiti produxit eum dolo in proelium –namamio ga je smicalicom u brobu; 8) razbuktati produxit ignes in flammas – razbuktao je vatre; 9) rastanjiti producit ferrum incude – rastanjio je železo čekićem; 10) razvlačiti, otezati, oklevati ita produxi vitam, ut auxerim dolores – i tako, razvalačio sam život da uvećam patnje; produxit sermonem ad multam noctem – razvukao je razgovor na mnoge noći; 11) odgoditi p. rem in hiemem – odgađam taj posao za zimu; 12) održavati p. eum spe – održavam ga u nadi prōduct/a,-ōrum, n. (pl.) (προηγμένα – stojici) – finije/prefinjenije stvari prōducte, adv. – razvučeno, otegnuto prōductĭ/o,-ōnis, f. (produco) – otezanje, odugovlačenje; otegnut izgovor; skanjivanje prōduct/us,-a,-um, a. – (particip od produco) – produžen, istegnut, dug producta syllaba – dugi slogovi; productior ibat manus – sve dalje je ispružao ruku; fabula ne productior sit actu quinto – priča ne treba da bude duža od pet glava prŏēgmĕn/a,-ōrum, n. (pl.) (latinizovani oblik od προηγμένα) – prefinjenije/uzvišenije stvari kod stojičara proelĭār/is,-e, a. – bojni, ratni proelĭāt/or,-ōris, m. – borac, ratnik
proelĭ/or,ari, v. dep. I – 1) boriti se p. pedibus – borim se kao pešak; p. ex superiore loco – borim se odozgo, sa uzvišenja; 2) sporiti se acriter proeliatus sum – ogorčeno se sporim proelĭ/um,-ĭi, n. – 1) bitka, boj, borba p. commito cum eum – vodim bitku s njim; p. facio/restituo – vodim/obnavljam bitku; pari p. discendunt – razišli su se posle neodlučnog/ nerešenog boja; 2) sporenje, polemika prŏfān/o,-avi, etc., v. I (profanus) – 1) obesvetiti, osrnaviti, profanisati profanat dies festos/sacra/sacerdotes – oskrnavljuje svečane dane/svetinje/sveštenike; 2) ukaljati, osramotiti profanavit pudorem – udario joj je na obraz prŏfān/us,-a,-um, a. (pro+fanum) – 1) obesvećen, oskrnavljen, profanisan omia victoriâ suâ profana facit – sve je obesvetio svojom pobedom; 2) bezbožan procul este, profani –gubite se, bezbožni!; odi profanum vulgus – mrzim bezbožne prostake; mens profana –bezbožna duša; 3) osramoćen, obesčašćen; 4) zloslutan bubo p. – zloguka ptica [sova ušara] prŏfectĭ/o,-ōnis, f. (proficiscor) – 1) odlazak omnibus rebus ad profectionem comparatus – spreman za put; hoc profectio, non fuga est – ovo je odlazak a ne bekstvo;ab urbe p. regis pacata – carev miran odlazak iz grada; 2) poreklo profectionem pecuniae requiratur – traži se poreklo novca prŏfecto, adv. (pro+facto) – 1) zaista, vaistinu retorquet oculos p. saepe ad urbem – zaista je često pogledivao prema gradu; si modo dii sunt, p. sunt – ako bogovi mogu da postoje, oni vaistinu postoje; 2) naravno; 3) nema na čemu, nije to ništa prōfect/us,-us, m. (proficio) – napredak p. facio in philosophia – napredujem u filozofiji prōfĕr/o,-tŭli,-lātum, v. III – 1) iznosim/izneti protulit arma ex oppido – izneo je oružje iz grada; p. numos ex arca – vadim novac iz kase; 2) pokazati profert liberos in conspectum – pokazuje decu; 3) ispružiti protulit digitum – ispružio je prst; protulit caput – ispruži šiju; 4) naći frumento, quod abditum erat, prolato – nađeno je žito koje je bilo sakriveno; protulit testes – našao je svedoke; 5) stvoriti, izgovoriti, reći p. syllabam –izgovaram slog; 6) javno pokazati, izneti u javnost protulit res occultissima in lucem –izneo je strogo skrivanu tajnu na svetlost dana; rumor de bello prolatus – šire se glasine o ratu; 7) otkriti, pronaći, izumiti ars tum primum proferebatur – umetnost je već bila pronađena; 8) imenovati, navesti p. eum nominatim – navodim ga imenom; protulit multa ex historia/ exempla omnium nota – izneo je mnoge stvari iz istorije/svima poznate primere; 9) quid vinolentiam tuam proferam? – šta da radim sa tvojim pijanstvom? 10) pomeriti, proširiti protulit imperium ad mare – proširio je carstvo do mora; p. signa –dižem zastavu [za pokret]; p. pedem – polazim; 11)
odgoditi res in annum prolatae – stvari odložene za godinu dana; p. exitum – odgađam pokret/polazak; 12) produžiti p. vitam beatam usque ad rogum – produžujem blaženi život sve do groba prŏfessĭ/o,-ōnis, f. (profiteor) – 1) prijava a) zvaničnih ličnih podataka; b) p. census/ aeris alieni – prijava imovnog stanja/stranog duga; 3) zanimanje; 4) izjava p. bonae voluntatis – izjava dobre volje; p. pietatis – izjava odanosti; p. flagitii – priznanje sramotne radnje prŏfess/or,-ōris, m. – učitelj, nastavnik, predavač, profesor prŏfessōrĭ/us,-a,-um, a. – profesorski prŏfest/us,-a,-um, a. ne svečan, običan dies p. – običan/radni dan prō/fĭcĭo,-fēci,-fectum,-ĕre, v. III – 1) ići napred, napredovati; 2) izravnati, popravitinihil his rebus profici potest – ništa ne može da popravi ove stvari; 3) koristiti dubito quid virtute profiturus sit – sumnjam da se nešto može postići vrlinom; parva certamina in summam totius profecerant spei – kratkim nadmetanjima podsticao je nadu u srećan ishod prŏ/fĭcĭscor,-fectus sum,-i, v. dep. III – 1)idem na put/putovati; 2) maršovatiproficiscitur ex Asia Romam versus – maršuje iz Azije prema Rimu; proficiscor Athenis/ domo/ab urbe/ex castris – idem iz Atine/od kuće/iz grada/izlogora; a me profectus est –otišao je od mene; magnis copiis profecti – otišli s velikom vojskom; 3) hteti putovati, spemati se za put; 4) počinjem/započeti p. a lege – polazim od zakona; venae a corde proficiscuntur – krvne žile počinju od srca; 5) učiniti omnia quae a me ad te profecta sunt – sve što sam učinio za tebe; plura a parente proficisci non potuerunt – ni otac ne bi mogao više učiniti; 6) poticati, voditi poreklo iniuriae saepe proficiscuntur a metu –nepravde često imaju poreklo u strahu; a Zenone profecti – oni su Zenonovi sledbenici prŏ/fĭtĕor,-fessus sum,-ēri, v. dep. II (pro+fateor) – 1) javno priznajem/priznati p. libenter – dobrovoljno priznajem; 2) priznati/proglasiti se p. me patrem infantis – priznajem očinstvo/proglašavam se ocem deteta; p. me iurisconsultum esse – dajem na znanje da sam pravni savetnik; 3) obećati/nadati se/nuditi p. me ad colloquium venturum esse – obećajem da ću doći na razgovor; 4) prijaviti, dostaviti zvanično profitetur apud decemviros, quantum habeam praedae – prijavljuje kod decemvira koliko ima plena; p. nomen – prijavljujem ime; 5) professus culpa – priznao greh/zločin; ex professo –otvoreno, javno, namerno prōflīgāt/or,-ōris, m. – rasipnik
prōflīgāt/us,-a,-um, a. (particip od profligo) – 1) propao, nesrećan ille afflictus et p. – on je pogođen i propao; iudicia perdita et profligata – propala i izgubljena parnica; 2) upropašten homo profligatisimus – moralno upropašten čovek prōflīg/o,-avi, etc., v. I – (pro+fligo) – 1) dovesti na ivicu bellum profligatum ac paene sublatum – na ivici rata i stradanja; questio profligata ac paene ad exitum adducta est –pitanje je dovedeno bezmalo do ishoda; 2) oboriti, pokositi, savladati profligavit navem/ hostes – savladao je brod/neprijatelje; 3) upropastiti profligavit rempublicam consiliis –upropastio je republiku savetima; ab tam tenui initio tantae opes profligatae sunt – mnoga su bogatstva od samog početka bila upropašćena prōfl/o,-avi, etc., v. I – 1) duvati proflavi flammas – rasplamsati; 2) topiti prŏflŭen/s,-tis, a. (particip od profluo) – 1)tekući aqua p. – tekuća voda; in profluentem defertur/deicitur – nošen rekom/bačen u reku; 2) tečan p. genus orationis – tečan način govora prŏflŭenter, adv. – tečno prŏflŭentĭ/a,-ae, f. – 1) vodotok; 2) p. loquendi – tečan govor prō/flŭo,-flŭxi,-fluxum,-ĕre, v. III – isticati, teći lacus profluit ad mare – jezero otiče u more prŏflŭvĭ/um,-ĭi, n. – tok, vodotok prŏf/or,-ari, v. dep. I – 1) izgovaram/izgovarati, govoriti sic accensa profatur – tako vatreno govori; 2) proricati Pythia profatur – P. proriče prŏ/fŭgĭo,-fūgi,-fūgĭtum,-ĕre, v. III – 1) bežati, uteći profugit domo/in oppidum – pobegao je u kuću/u grad; 2) uteći, izbeći profugi in exilium – pobegao sam u izbeglištvo prŏfŭg/us¹,-a,-um, a. – 1) bežeći milites profugi e proelio – vojnici koji beže iz bitke prŏfŭg/us²,-i, m. – izbeglica, izgnanik Troiani Aenea duce profugi – trojanskeizbeglice predvođene Enejom prŏ/fundo,-fūdi,-fūsum,-ĕre, v. III – 1) isticati, gubiti p. sanguinem omnem meam – gubim svu moju krv; profudit vim lacrimarum – izgubila je snagu u suzama; lacrimae se profundunt – suze se prosiplju; 2) izbaciti omnis multitudo sagittariorum se profudit –pljuštalo je mnoštvo strela; profudit clamorem/vocem – izgalamio se; profudit odium in eam – izlio je mržnju na nju; profudit vitia – pustio je na volju svojim manama; 3) dati, žrtvovati profudi sanguinem – žrtvovao sam krv; 4) proćerdati, upropastiti profudit patrimonium – upropastio je očevinu; profudi pecunia – proćerdao sam novac; p. verba ventis – govorim u vetar; 5) rađati ea quae frugibus terrae fetu
profunduntur – što zemlja svojim trudom donosi; 6) širiti se somnus profundit membra – san se razliva po udovima prŏfund/um,-i, n. – 1) dubina; 2) bezdan, pakao facio me in p. – padam u pakao; p. miseriarum – pakao bede; de profundis – iz pakla; 3) visina, nebo prŏfund/us,-a,-um, a. (pro+fundus) – 1) dubok mare profundum – duboko more;profundae altitudini convalles – duboke provalije među visovima; 2) poëta profundo ore –pesnik dubokog/bogatog glasa; libidines profundae – beskrajna blud/pohota; avaritia probunda – beskrajna lakomost prŏfūse, adv. – nabrzinu, na vrat-na nos, plaho, nezadrživo, nestrpljivo aedes p. exstructa – kuća zidana nabrzinu prŏfūsĭ/o,-ōnis, f. – rasipanje, rasipništvo prŏfūs/us,-a,-um, a. – (profundo) – 1) neobuzdan, bludan hilaritas profusa – razuzdano veselje; 2) rasipan, razmetan, razmetljiv p. sui – razmetljiv svojom imovinom; 3) skupprofusae epulae – skupa hrana prōgĕn/er,-ĕri, m. – zet, kćerkin muž prōgĕnĕr/o,-are, v. I – izleći, rađati nec progenerant aquilae columbas – orlovi ne legu golubove prōgĕnĭ/es,-ēi, f. (progigno) – 1) poreklo divina p. – božansko poreklo; veteres se progeniem deorum esse dicebant – stari su govorili da potiču od bogova; 2) potomak, naslednik magna p. liberûm – mnogo dece prōgĕnĭt/or,-ōris, m. – rodonačelnik, praroditelj p. mairoum – rodonačelnik predaka pro/gigno,-gĕnŭi,-gĕnĭtum,-ĕre, v. III – roditi, rađati illam terra progenuit – nju je zemlja rodila; res ex seminibus progignuntur – sve se iz semena rađa prognāt/us,-a,-um, a. (particip od pro[g]noscor) – načinjen, stvoren, rođen deo/ Venere p. – od boga/Venere rođen; ipsi erant ex Cimbri prognati – oni su poticali od Cimbra prognostĭc/a,-ōrum, n. (pl.) (προγνωστικά) – znaci strana sveta, strane sveta prō/grĕdĭor,-gressus sum, -gredi, v. dep. III (pro+gradior) – 1) napredujem/ napredovati regredi quam progredi malunt – više vole da nazaduju nego da napreduju; 2) ići/izaći p. ex domo – idem od/izlazim iz kuće; progressi sunt longius a castris – otišli su daleko od logora; 3) napredovati progressus est in virtute – napredovao je u sticanju vrlina prōgressĭ/o,-ōnis, f. – 1) napredovanje progressionem facio in philosophiam – napredujem u flozofiji; 2) prirast, porast; 3) (mat.) niz, progresija
prōgress/us,-us, m. – 1)napredak, razvitak, progres p. rerum – razvitak stvari; 2) početak primo progressu tradit elementa loquendi – na početku je govorio o vrstama reči prŏgymnast/es,ae, f. (προγυμναστής) – instruktor, rob koji je pred svojim gospodarom izvodio telesne vežbe kako bi ih preneo na njega proh, > pro,uzvik – zaimeboga! prohĭb/ĕo,-ŭi,-ĭtum,-ĕre, v. II (pro+habeo) – 1) branim/braniti prohibuit praedones ab insula – držao je razbojnike na odstojanju od ostrva [branio je ostrvo]; 2) smetati, ometati; odbiti prohibuit hostem a pugna – odbacio je neprijatelje od položaja; prohibuit hostem itinere/transitu – prekinuo je neprijatelju put/prelaz; 3) zabraniti pedem ponere in provincia prohibiti estis – zabranjeno vam je da nogom stupite na tle provincije; dii prohibeant, ut – bogovi zabranjuju da; prohibuit foeda tempestas – zabranio je zavereničke nemire; orator prohibetur affectus movere – govorniku je zabranjeno da razdražuje; 4) čuvati prohibuit virginem ab impetu alicuius – štitio je devojku od nasrtaja;prohibet cives calamitate – čuva građane u vreme propasti; prohibet cives ab iniuria –štiti građane od nepravde prohĭbĭtĭ/o,-ōnis, f. – zabrana p. tollendi – zabrana prisvajanja prō/ĭcĭo,-iēci,-iectum,-ĕre, v. III (pro+iacio) – 1) bacam/baciti proiecit cibum cani – bacio je hranu psu; proiecit rem in mare/in ignem – bacio je stvari u more/u vatru; ad terram proiecti – prostrti po zemlji; proiecio me – izlažem se opasnosti; proieci me ad pedes eius – bacio sam se pred njene noge; proieci me ex navi – skočio sam iz broda;proieci me ex urbi – žurno sam napustio grad; proiecit arma – bacio je oružje; 2) goniti, progoniti proiecit eum in exilum – oterao ga je u izgnanstvo; 3) proiecit libertatem –izgubio je slobodu; 4) izneveriti, ostaviti na cedilu prodor et proicior ab eo – on meizdao i ostavio na cedilu; 5) pružiti, ispružiti p. brachium – ispružam ruku; proiectâ hastâ impetum hostium excipiunt – uperenim kopljima odbijaju napad neprijatelja; 6) tectum proicitur – krov strši prōiectīcĭ/us,-a,-um, a. – istaknut, zapažen puella proiecticia – viđena devojka prōiectĭ/o,-ōnis, f. – izloženost, ispružrnost, ispružanje p. brachii – ispružanje ruke prōiect/o,-are, v. I – ispružiti, istaći, izložiti prōiect/us¹,-a,-um, a. (particip od proicio) – 1)viđen, zapažen, istaknut; 2) krajnji, bezgraničan audacia/cupiditas proiecta – neobuzdana smelost/požuda; homo p. ad audendum/ libidinem – drzak/strastven čovek; 3) loš, bedan imperium proiectum – loša uprava; 4) vultus p. – tužno/obešeno lice prōiect/us²,-us, m. (samo u abl. sing.) – isticanje proiectu corporis – izloženog tela
prŏinde (proin), adv. 1) zbog, radi p. sibi regnoque suo consularet – savetuje se sebe i carstva radi; 2) isto kao p. atque/si/ut/tamquam/quasi – isto kao i/kao da prōlā/bor,-lapsus sum,-i, v. dep. III – 1) klizim/okliznuti se; 2) g/militi serpens prolabatur – zmija mili; 3) upustiti se, zapasti huc mulieris libido est prolapsa – sad se ta žena predala pohoti; 4) verbum a cupiditate prolapsum videtur – reč nehotice otkriva pohotu; 5) pasti, prostreti se, stropoštati se prolabatur ex equo – pao je s konja; prolapsus cecidit – pao je koliko je dug i širok; 6) equus regem per caput prolapsum fudit – konj je kralja kreko glave bacio; 7) equus prolabatur – konj posrnu; 8) p. timore –padam/umirem od straha; 9) propasti, upropastiti imperium clade prolapsum –imperija se survala u propast prōlapsĭ/o,-ōnis, f. – klizanje, okliznuće; klizavica; pad prōlātĭ/o,-ōnis, f. – 1)navođenje p. exemplorum – navođenje primera; 2) širenje p. finium – širenje granica; 3) odgađanje p. diei – pomeranje dana/roka prōlāt/o,-avi,-etc., v. I – 1)širiti p. agros – širim posed zemlje; p. vitam – produžujem život; p. spem et metum – pordužujem da se nadam i da strahujem; 2) pomeriti, odgoditiopprimo malum prolatando – savlađujem zlo odgađajući; 3) p. consultationes –nastavljam konsultacije prōlect/o,-avi, etc., v. I – 1)dražim, dražiti, izazivati; 2) mamiti; 3) zavesti, zavoditi prŏleps/is,-is, f. (πρόλεψις) – (retorika) predupređenje, anticipacija prigovora prōl/es,-is, f (pro+oleo) – 1) dete, deca, potomci prolem sine matre creatam – dete bez majke začeto; 2) pokoljenje p. ferrea/aenea – železno/bronzano pokoljenje; 3) (zool) rasa prōlētārĭ/us¹,-a,-um, a. (proles) – 1) koji gradi/rađa decu; 2) prost sermo p. – prostački govor prōlētārĭ/us²,-ĭi, m. – «decograd», građanin najnižeg staleža bez imovine koji je svojom decom služio državi prōlĭcĭ/o,-ĕre, v. III (pro+lacio) – privlačim/privlačiti, primamiti prōlixe, adv. (prolixus) – obilato, široke ruke, dragovoljno, dobrovoljno ei p. de tua voluntate promisi – njemu si dobrovoljno dao obećanje prōlix/us,-a,-um, a. (pro+laxus) – 1) obilat, dug, širok p. ictus – dug izbačaj [koplja]; 2) obiman; 3) zgodan, pogodan, srećan cetera spero prolixa esse iis – ostali će im nadam se biti pogodni; 4) naklonjen, izdašan, širokogrud p. animus – širokogrud duh; p. in eam –naklonjen prema njoj prōlŏg/us,-i, m. (πρόλογος) – 1)prolog u pozorišnom komadu; 2) glumac koji čita p. prō/lŏquor,-lŏcūtus sum,-i, v. dep. III – 1) otvoreno/glasno kažem/reći quod proloqui piget – rečeno izaziva gnušanje; 2) pretskazivati, gatati, proricati
prōlŭbĭ/um,-ĭi, n. (pro+lubet) – strast, sklonost, radost prōlū/do,-si,-sum sum,-ĕre, v. III – uvežbavam/uvežbavati p. ad pugnam – vežbavam se za borbu prō/lŭo,-lŭi,-lūtum,-ĕre, v. III – 1) nositi fluctus proluit natantem – talas/tok je nosio plivača; tempestas proluit nives ex montibus – oluja nosi sneg iz planina; 2) kvasiti, piti p. vappâ – pijem bevandu [kvasim grlo bevandom]; proluit se auro – napio se iz zlatnog pehara prōlŭsĭ/o,-ōnis, f. (proludo) – predigra; priprema, uvežbavanje, zagrevanje prōlŭvĭ/es,-ei, f. (proluo) – tok prōmercăl/is,-e, a. (pro+merx) – tržišni, trgovački prōmĕr/ĕo,-ŭi,-itum,-ēre, v. II – 1) zaslužujem/zaslužiti p. poenam – zaslužujem kaznu;p., ut ne quid orem – zaslužujem to i bez molbe [i da ne molim]; reus levius punitus est, quam promereus est – lakše je biti kažnjen nego zaslužiti kaznu; 2) zadobiti, osvojiti p. amorem – osvojio sam ljubav prōmĕrĕ/or,-eus sum,-ēri, v. dep II – biti zaslužan p. bene de multis – dobro sam zaslužio kod mnogih prōmĕrĭt/um,-i, n. – zasluga vestrum in nos p. – vaša zasluga kod nas; male promerita – rđave zasluge Prŏmēthe/us,-ei, m. (Προμηθεύς)- Prometej, «razboriti», sin Japeta, brat Epimeteja, otac Deukaliona; on je,prema mitu, napravio ljude od zemlje i oživeo ih vatrom koju je ukrao od bogova, zbog toga su ga bogovi prikovali za stenu na Kavkazu gde mu je džigaricu kljucao orao, kojeg je najzad Herakle pogubio prōmĭn/ĕo,-ŭi,-eum,-ēre, v. II – 1) isticati se, stršiti promontorium prominet penitus in altum – planinski vrh strši u visinu; collis prominens – visoki/istaknuti breg; regio a Tauro in mare usque prominet – od Taurusa predeo zadire daleko u more; 2) nagnuti sematres familiae de muro pectoris fine prominentes – majke su se grudima naginjale preko zidina; 3) nastupati iustitia foras tota prominet – pravda nastupa kroz širom otvorena vrata prŏmiscam (prŏmisqŭe), adv. – bez razlike, bezobzirno puberes atque negotiatores p. interfecit – pobio je sve, bez obzira da li su bili trgovci ili obični radnici; p. urbs aedificari coepta est – bez obzira da li su temelji gradu bili postavljeni prŏmiscŭ/us,-a,-um, a. – 1) opšti, bezobziran promiscua omnium generum caedes – opšta/bezobzirna smrt svih; 2) mešan, mešovit connubia promiscua – mešani brakovi između aristokrata i plebejaca; divina atque humana promiscua habere – ne praviti razliku između bogova i ljudi; 3) prost, običan vilia et promiscua – jevtine i proste stvari;nomen promiscuum – zajednički naziv za muški i ženski rod
prōmissĭ/o,-ōnis, f. (promitto) – obećanje p. auxilii – obećanje pomoći prōmiss/or,-ōris, m. – davalac obećanja prōmiss/um,-i, n. – obećanje p. facio – dajem obećanje/obećavam; promisso sto – držim obećanje; p. solvo – ispunjavam obećanje prōmiss/us,-a,-um, a. (particip od promitto) – viseći sum capillo promisso – kosa mi visi; barba promissa – duga brada prō/mitto,-mīsi,-missum,-ĕre, v. III – 1)pustiti da visi, da raste promisi capillum et barbam – pustio sam kosu i bradu da rastu; arbor se promittit – drvo raste; 2) obećatihoc vobis promitto – ovo vam obećavam; faciat ea quae promittit – izvršava što obeća; p. me hoc facturum esse – obećavam da ću to učiniti; donum Iovi promissum – dar obećan Jupiteru; 3) nuditi se p. ad eum – nudim se da budem gost kod njega; 4) p. vadimonium – garantujem, obavezujem se; 5) nadati se p. me oratorem – nadam se da ću biti govornik prōm/o,-psi,-ptum,-ĕre, v. III (pro+emo) – 1) izneti, izvaditi, signa a quaestoribus ex aerario prompta – kvestori su izneli znamenja iz riznice; p. vina dolio – uzimam vino iz velike zemljane posude; animus eruditus aliquod ex se promit quod alios delectet – učen duh iz sebe izvuče ponešto što druge raduje; 2) prompsi argumenta ex certis locis –prikupio sam argumente sa izvesnih mesta; 3) ex robore ductores se promunt – vođe se praveod tvrde građe; 4) obelodaniti, kazati, pričati promit omnia – sve je ispričao;promendo quae acta sunt – kazujući šta je učinjeno prōmontōrĭ/um,-ĭi, n. – 1) greben Hannibal in promontorio quodam militibus Italiam ostentat – H. je na planinskom grebenu odakle vojskom zapanjuje Italiju; 2) rt oppida erant posita in extremis promontoris – naselja su se nalazila na samom kraju poluostrva prō/mŏvĕo,-mōvi,-mōtum,-ēre, v. II – 1) pomeriti, pokrenuti promovi saxa vectibus – pomerao sam kamenje polugama; 2) premestiti promovit castra – premestio je logore; 3) proširiti promovit imperium – proširio je carstvo; 4) odgoditi promovit nuptias – odgodio je ženidbu/svadbu prōmōt/a,-ōrum, n. (pl.) – stvari koje zaslužuju da se više cene/vole prompte, adv. – 1)plaho, brzo, hitno, smesta, odmah; 2) spremno, rado; 3) odlučno promptŭārĭ/um,-ĭi, n. – ostava, ormar prōmpt/us¹,-a,-um, a. – 1) jasno vidljiv p. et apertus – jasan kao dan; paret et promptum est mihi – meni je to sasvim jasno; vultu promptum habeo dolorem – po licu se jasno vidi da imam bolove; 2) priručan, na dohvat ruke; 3) brz, spreman, sposoban homo promptisimus et experiens – veoma sposoban i iskusan čovek; 4)
gotov vir p. ad vim – čovek gotov na silu; p. audacia – drzak; 5) p. ingenio – vispren; 6) p. manu – rukat, spretan u rukovanju; 7)prepreden, prevejan, lukav prōmpt/us²,-us, m. (promo) (samo u abl.) – esse in promptu – 1) biti vidljiv/u vidnom polju svih; 2) nihil in promptu – nema ništa spremno/pripremljeno; dicam ea, quae mihi sunt in promptu – kažem joj šta imam na jeziku; habeo pecuniam in promptu – imam novac na raspolaganju; 3) tibi in promptu regere est – tebi je lako vladati prōmulgātĭ/o,-ōnis, f. (promulgo) – zvanična objava, obznana sine promulgatione tollo leges – bez zvanične objave ukidam zakone prōmulg/o,-avi, etc., v. I (pro+mulco) – objaviti, obznaniti, obnarodovati p. legem – obznanjujem zakon; res multos dies promulgata – to je davnih dana obnarodovano; p. de reditu eius – objavljujem njegov povratak; promulgat proelium – daje znak za bitku prōmuls/is,-ĭdis, f. (pro+mulsum) – predjelo prōm/us,-i, (promo) – 1) sluga, rob, koji je donosio hranu iz ostave; 2) sum promo pectori meo – sluga sam svom srcu [čuvam se, pazim se] prōmūtŭ/us,-a,-um, a. – unapred posuđen vectigal promutuum – unapred iznajmljeni porihod od poreza prŏnĕp/os,-ōtis, m. – praunuk prŏnepot/is,-is, f. – praunuka prōnōm/en,-ĭnis, n. – (gramatika) zamenica prōnŭb/a,-ae, f. – nevesta koja vodi mladoženju u bračnu postelju Iuno pronuba – Junona zaštitnica braka prōnuntĭātĭ/o,-ōnis, f. (pronuntio) – 1)zvanična objava/obznana sudske presude lege et pronuntinatione condemnatus – osuđen po zakonu i ovoj presudi; 2) predavanje; 3) deklamacija; 4) (logika) iskaz omnis p. aut vera aut falsa est – svaki je iskaz istinit ili lažan prōnuntĭāt/or,-ōris, m. – pripovedač rerum gestarum p. sincerus et grandis – veliki i iskren pripovedač podviga prōnuntĭāt/um,-i, n. (àξίωμα) – aksiom, očigledna istina koju ne treba dokazivati prōnuntĭ/o,-avi, etc. v. I – 1) objavljujem/objaviti, obznaniti, oglasiti p. legem – obznanjujem zakon; praecones nomina victorum pronunciant magnâ voce – vikači veoma glasno izvikuju imena pobedinka; pronunciatur eos prima luce ituros – najavljuje se njihov odlazak u svitanje; 2) dati svečano/javno obećanje; pronuntiavit pecuniam pro reo – javno je obećao novac za [oslobođenje] optuženog; 3) prijaviti, javno ukazati na manu; 4) izreći presudu iudex ita pronuntiat – sudija ovako presuđuje;
5) proglasiti pronuntiat eum praetorem – proglašuje ga za pretora; 6) glasno čitati, recitovati excellenter pronuntiavit poëmata – sjajno je recitovao pesme prōnŭr/us,-us, m.&f. – sinovljev sin/kćerka (unuk/unuka po muškoj liniji) prōn/us,-a,-um, a. – 1) nagnut napred, naklonjen ilex paulum modo prona – hrast je malo nagnut; 2) pognut; 3) strm per pronum – strmo, Orion per pronum O. na silaznoj putanji; 4) naklonjen p. in libidines – sklon uživanjima; 5) p. ei est – odan joj je prŏoemĭ/um,-ĭi, n. (προοίμιον) – 1) uvod p. legis – predgovor zakonu; 2) početak prōpāgātĭ/o,-ōnis, f. (propago²) – 1) razmnožavanje p. vitium – razmnožavanje zala; 2) širenje p. finium imperii nostri – širenje granica naše imperije; 3) odgoda, produžetak p. vitae – produžetak života prōpāgāt/or,-ōris, m. – nastavljač prōpāg/o¹,-ĭnis, f. – 1) pupoljak, klica; 2)deca, potomci vera p. – rođeno dete; propagines virorum – porodično stablo, čitula, genealogija prōpāg/o²,-avi, etc., v. I – 1) razmnožavati (se), kalemiti p. vites – kalemim loze; 2) rađati propagaverunt suboles – gradili/rađali su decu; 3) širiti propagavit fines imperii-proširio je granice imperije; 4) produžiti p. vitam – produžujem život; consulatus meu propagavit multa saecula reipublicae – moj je konzulat produžio život republike na vekove prōpălam, adv. – 1) javno, pred licem svih p. colloco signa – pobijam znamenja pred licem svih; 2) očigledno; 3) p. fieri – učiniti poznatim prōpătŭl/us,-a,-um, a. – 1) slobodan, otvoren aperatus et p. locus – slobodno i otvoreno mesto; 2) in propatulo – pod vedrim nebom; 3) javan, pristupačan za sve mulieres pudicitiam in propatulo habere – žene su otvoreno nudile stid na prodaju prŏpĕ, propius, proxime (predlog sa acc.) – 1) (prostor) blizu p. me habitas – stanuješ blizu mene; copiae p. hostium castra visae sunt – trupe su viđene u blizini neprijateljskih logora; 2) (vreme) pred, oko, skoro, blizu p. lucem/Calendas Sextiles – pred svanuće/prvi avgust; iam filii p. puberem aetatem erant – sinovi su već bili blizu puberteta; 3) p. metum res fuerat – samo što strah nije zavladao; 4) adv. bluzu, u blizini p. adsum – blizu sam; p. ad domum accessit – stigao je blizu kuće; bellum p. a Sicilia – rat nedaleko od S.; 5) gotovo, zamalo p. solus – gotovo sam/usamljen; p. oblitus sum quod maxime fuit scribendum – zamalo nisam zaboravio šta treba zapisati; p. iam deseprata salute – gotovo očajno zdravlje; p. iam ad desperationem pervenerat – gotovo da je to prešlo u očajanje; p. est, ut – samo što nije; p. fuit, ut dictator idem crearetur – malo je nedostajalo da ga ne proglase za diktatora prŏpĕdĭem, adv. – ovih dana, uskoro, što pre p. te videbo – uskoro ću te videti
prō/pello,-pŭli,-pulsum,-ĕre, v. III – 1) gurati, terati propellunt navem remis – gone brod veslima; propellit pecus extra portas – goni goveda u polje; propulit eum e scopulo –gurnuo ga je sa stene; propulit eum ad voluntariam mortem – oterao ga je u dobovoljnu smrt; 2) progoniti fundis, sagittis hostes inde propelli iussit – naredio je da se neprijatelj progonipljuskom strela; propulit hostem a castris – proterao je neprijatelja iz logora; 3) odbiti propulsum est periculum vitae ab eo – odbijena je njegova kobna pretnja prŏpĕmŏdŏ, (prŏpĕmŏdum), adv. – sasvim blizu, skoro, gotovo, bezmalo, umalo prōpen/dĕo,-di,-sum,-ēre, v. II – 1) naginjati, pretezati tantum illa boni lanx propendet– ovaj tas mnogo preteže; 2) nagnuti se; 3) biti naklonjen/sklon inclinatione animi propendet in eam – duhom je naklonjen njoj prōpense, adv. (propensus) – voljno, dobrovoljno, spremno concordia propense facta –dobrovoljno sklopljena srdačnost; propensius facio – to ću rado učiniti prōpensĭ/o,-ōnis, f. – 1) nagib, nagnuće, nagnutost; 2) naklonjenost, sklonost prōpens/us,-a,-um, a. (propendeo) – 1) nakrivljen, nagnut; 2) naklonjen, sklon p. ad voluptatem/discendum – sklon bludu/učenju; animus ad vitia propensior – duh sklon porocima; animus p. – dobronameraan duh; p. pro eo – sklon tome; 3) pretežan id fit propensius – to je pretežnije; 4) približan prŏpĕranter, adv. (propero) – žurno, brzo p. pergo – hitam, užurbano spešim prŏpĕrantĭ/a,-ae, f. – žurba, užurbanost ad meam properantiam quidam interest, te non exspectare – tebe se ne tičerazlog moje žurbe prŏpĕrato, adv. – hitno, žurno prŏpĕre, adv. (properus) – užurbano, žurno, hitno p. sequor – užurbano sledim prŏpĕr/o,-avi, etc., v. I – 1) hitam/hitati, žuriti p. Romam/in Italiam – hitam u Rim/u Italiju; domum pervenire p. – hitam kući; 2) p. naves/pecuniam – hitno nabavljam lađe/novac Prŏpertĭ/us,-ĭi, m. – Propercije, slavni rimski elegičar prŏpĕr/us,-a,-um, a. – 1) hitan, žuran, užurban; 2) lakom p. potentiae adipiscendae – lakom/pohlepan na dobit; 3) p. clarescere – željan dobiti prōpex/us,-a,-um, a. – začešljan napred barba propexa – brada začešljana napred prophet/a,-ae, f. (προφέτα) – prorok p. in sua patria honorem non habet – proroku se ne ukazuje čast u njegovom mestu prŏpīnātĭ/o,-ōnis, f. – nazdravljanje prŏpīn/o,-avi, etc., v. I (προπίνω) – pijem/piti u čast hoc p. clarissimo Critiae – ovu čašu pijem u čast slavnog Kritije; p. salutem tui – pijem u tvoje zdravlje
prŏpinquĭt/as,-ātis, f. (propinquus) – 1) blizina p. loci/montis – blizina mesta/planine;ex propinquitate pugno – bijem iz blizine; 2) srodnost, srodstvo vinculis propinquitatis coniuncti – spojeni vezama bliskosti/srodnosti prŏpinqu/o,-avi, etc., v. I – 1) pospešiti p. augurium – pospešujem proročanstvo; 2) bližiti se p. domi – bližim se kući; dies propinquat – približava se dan prŏpinqu/us¹,-a,-um, a. – 1) (prostor) bliz, blizak provinicia propinqua – bliza provincija; 2) (vreme) skor, brz mors propinqua – brza smrt; 3) srodan, blizak qui tibi genere propinqui sunt – koji su ti srodstvom bliski; 4) sličan; prŏpinqu/us²,-i, m. – rođak; prŏpinqu/a,-ae, f. – rodica, rođaka; [prŏpinqui =consanguinati – krvno vezani, i affines – prijatelji, t.j. rodbina supruge/supruga prŏpĭ/or,-ōris, a. (superlativ proximus) – 1) (prostor) bliži locus p. – bliže mesto; nullum propius perfugium erat – ništa nije bilo bliže od bekstva; 2) (vreme) bliži; 3) kasniji, mlađi, noviji epistola p. – novije pismo; venuiunt ad propiora – dolaze na kasnije događaje; p. leto/funeri – bliži smrti; 4) sličniji, podudarniji haec sceleri propiora sunt quam religioni –to je sličnije kriminalu nego religiji; Hortensio Cicero erat p. dicendi ardore – Ciceron je po vatrenosti besede bio sličan Hortenziju; propius petendo quam gerendo, magistratui erat– sličniji je bio nekome ko moli nego onome koga se moli; id propius vero est – to je najbliže istini; 5) srodniji, bliži po srodstvu p. ei – blizak mu je po srodstvu; 6) poverljiviji p. amicus – poverljiv prijatelj; sua sibi propiores pericula esse quam mea – opasnosti kroz koje je prolazio bile su mi bliske kao da su moje; 7) udoban, zgodan, podesan portus p. huic aestati – luka je bila podesnija u letnjem vremenu prŏpĭtĭ/o,-avi, etc., v. I – mirim/miriti, umilostiviti propitiavit Iovem – umilostivio je Jupitera prŏpĭtĭ/us,-a,-um, a. – milostiv, naklonjen, prijateljski raspoložen ita deos mihi velim propitios – želim da mi bogovi budu naklonjeni; custodes erant propitii voluntate – čuvari su bili blagonakloni prŏpĭ/us (prope), adv. – bliže p. accedo – prilazim bliže; p. nihil est factum, quam ut occiderentur – zamalo nisu poginuli prŏpōl/a,-ae, m. (προπώλης) – nakupac, prprodavac panem emo a p. – hleb kupujem od nakupca prōpōn/o, pŏsŭi,-ĕre, v. III – 1) postaviti proposuit vexillum – postavio je znamenja; 2) dati proposuit signum pugnae – dao je znak za početak bitke; proponit leges in publicum –obnaroduje zakone; proponit praemia/spem militibus – daje plate/nadu vojsci; 3) predložiti p. legem – predlažem zakon; p. morbo remedium – predlažem lek
za bolest; 4) pretiti proposuit ei poenam/mortem crudelem – zapretio mu je kaznom/surovom smrću; 5) izložiti proposuit praedae – izložio je plen; 6) predstaviti, zamisliti p. mihi vim fortunae – zamišljam moć sudbine; p. illud ante oculos meos – imam vizuelnu predstavu toga;fortissimos homines proponere possum – mogu da predstavim veoma snažne ljude; illa sequor, quae paulo ante proposui – bavim se nečim što sam pre jedva mogao i da zamislim; 7) nihil mihi erat propositum ad scribendum – nisam imao o čem da pišem; 8) odlučiti, postaviti sebi u zadatak magna mihi p. – uzeo sam na sebe zamašne poslove; mihi propositum est hic facere – doneo sam odluku da to uradim; propositum est arti – to je zadatak umetnosti Prōpont/is,-ĭdis, f. (Πρόποντις) – Mramorno more prōporro, adv. – sasvim prōportĭ/o,-ōnis, f. – odnos, srazmera, proporcija prōpŏsĭtĭ/o,-ōnis, f. (propono) – 1) predstavljanje; 2) predlog; 3) (logika) stav prōpŏsĭt/um,-i, n. – odluka, namera, plan p. habeo/teneo – imam/držim plan; a proposito aversus – protivan planu; 4) tema, naslov spisa revertor ad p. – vraćam se na temu; ad p. venio – dolazim na temu; a proposito declino – odstupam od teme; proposito abero – udaljujem se od teme; 5) θέσις, teza; iskaz, stav prŏpraet/or,-ōris, m (pro praetore) – guverner, vicekralj prŏprĭe, adv. (proprius) – 1) svoje lično, vlastito, osobno id est p. meum – to je lično moje; 2) posebno, isključivo; 3) zapravo, vaistinu honestum quod p. vereque dicitur – lepo je što se pravo i po istini kaže prŏprĭĕt/as,-ātis, f. – 1) posebnost; 2) lična svojina, vlasništvo; pravo vlasništva prŏprītim, adv. – zapravo, zaista prŏprĭ/us,-a,-um, a. – 1) lični, sopstveni ei praevia tria propria traduntur – njemu su predata tri lična plena; haec laus propria est Pelopidae – ova pohvala se odnosi na Pelopsove potomke lično; 2) karakterističan, izrazit proprium vitium senectutis – mana tipična za starce; artis proprium est aliquod creare – izrazita crta umetnosti jeste to da nešto stvori; 3) proprium verbum – prava reč; 4) odan, veran se illius fore proprium fide confirmarat – da li će se njihova vernost potvrditi; propriâ voluntate sum – veran sam; 5) trajan,stalan munera propria – trajne dužnosti; hoc illi sit proprium et perpetuum – ovo će trajno i večno pripadati njemu propter (propiter, prope), 1) adv. – blizu, na dohvat ruke duo filii p. cubantes – dva sina su tu blizu ležala; p. est spelunca – pećina je tu blizu; 2) predlog sa acc. – prema, naspram, kod, pored insula p. Siciliam – ostrvo pored S.; sedeo p. patrem – sedim prema ocu; urbes p. viam apiam sitae – gradovi duž puta Via apia; 3) zbog p. metum pareo – zbog straha slušam; ii p. quos hanc lucem aspexit – zbog onih čijom zaslugom
je ovo izašlo na svetlost dana; p. aetatem pedibus non valebat – zbog starosti klecala su mu kolena proptĕrĕā, adv. – zato,zbog toga, jer p. quod/quia – zato/zbog toga što; haec p. de me dixi, ut – upravo zbog toga sam rekao da; id p. – zbog toga; ergo p. – zbog toga prōpudĭōs/us,-a,-um, a. – bestidan, gnusan, sraman prōpudĭ/um,-ĭi, n. (pro+pudet) – 1) šljam; 2) bruka, sramora prōpugnācŭl/um,-i, n. (propugno) – grudobran, zaštitni zid, utvrđenje prōpugnātĭ/o,-ōnis, f. – 1)zaštita, odbrana; 2) dokazivanje, potvrđivanje prōpugnāt/or,-ōris, m. – branilac, zaštitnik, osvetnik prōpugn/o,-avi, etc., v. I – 1) jurišati, ići na juris; 2) braniti štititi p. pro innocente – borim se za/branim nevinog; p. pro aequitate – borim se za jednakost; 3) čuvati bestiae propugnant pro partu sua – sami čuvaju svoju stoku prōpulsātĭ/o,-ōnis, f. (propulso) – odbijanje, uzdržavanje, suzdržanost prōpulsāt/or,-ōris, m. – čovek koji odbija, koji je suzdržan prōpuls/o,-avi, etc. v. I – 1) uzvratim/uzvratiti udarac, progoniti; 2) odbiti, odbacitipropulsavit populum ab ingressione fori – odbio/sprečio je gomilu da ne uđe kroz vrata prōpuls/us,-us, m. (propello) – udarac, protosak prōpўlaeon/,-i, n. (προπύλαιον) – raskošni ulaz u hram na Akropolisu prōquaest/or,-ōris, m. (pro quaestore) – bivši kvestor sa službom u neku od provincija gde je vodio brigu o prikupljanju državnih prihoda prōquam, veznik – budući da, s obzirom da prōr/a,-ae, f. (πρώρα) – prova, prednji deo broda; brod prō/rēpo,-repsi,-reptum,-ĕre, v. III – puziti, militi; rasplinuti se prōrēt/a,-ae, m.(πρωράτης) – kormilar prōre/us,-ĕi, m. – kormilar > proreta prōrĭ/pĭo,-pŭi,-ptum,-ĕre, v. III (pro+rapio) – 1) žuriti, hitati; juriti p. e portâ in silvam – jurim kroz kapiju u šumu; 2) p. me ex privato, in publicum – probijam se iz privatnog u javni život; 3) libido se proripit – požuda izbija na provršinu; 4) p. custodibus – oslobađam se čuvara; 5) quo proripis te? – kuda žuriš? prōrīt/o,-are, v. I – dražiti, primamiti, privlačiti na mamac prŏrŏgātĭ/o,-ōnis, f. (prorogo) – 1) produženje p. imperii – produženje položaja zapovednika; 2) p. diei/legis – odlaganje roka/zakona prŏrŏgātīv/us,-a,-um, a. – produžljiv, odgodljiv, odloživ
prŏrŏg/o,-avi, etc., v. I – 1) produžim/produžiti prorogavit provinciam – produžio je mandat guvernera provincije; 2) odgoditi, odložiti paucis tibi ad solvendum prorogatis diebus – odgađa ti se rok plaćanja za nekoliko dana prorsum, adv. (pro+versum) – 1) pravo, pravo napred; 2) sasvim tako, upravo tako prorsus, adv. (pro+versus) – 1) napred, pravo napred; 2) savim tako ita p. existimo/ sentio – upravo tako mislim/osećam; 3) p. – da, kratko-jasno prō/rumpo,-rūpi,-ruptum,-ĕre, v. III – 1) probiti, provaliti Aetna prorupit nubem – Etna je probila oblak; sudor proruptus corpore – znoj izliven po telu; 2) derati se, urlati p. me – vičem iz svega glasa; mare proruptum – podivljalo more; 4) vis morbi in imum intestinum prorupit – [snaga] bolst[i] je prodrla u najdublje unutrašnje organe; 5)prorumpit in scelera – srozao se u kriminal prō/rŭo,-rŭi,-rŭtum,-ĕre, v. III – 1) oboriti, srušiti proruit murum/oppidum – srušio je zid/grad; 2) pokositi proruit hostem – pokosio je neprijatelja; 2) nasrnuti proruit in hostem – nasrnuo je na neprijatelja prōrupt/us,-a,-um, a. (particip od prorumpo) – razuzdan, neobuzdan audacia prorumpa – neobuzdana drskost prōs/a,-ae, f. – proza, nerimovani stil prōsāpĭ/a,-ae, f. – rodbina, porodica, poreklo p. deorum – porodično stablo bogova;homo veteris prosapiae – čovek iz veoma stare porodice prōscēnĭ/um,-ĭi, n. (pro+scena) – prednji deo pozornice, proscenijum prō/scindo,-scĭdi,-scissum,-ĕre, v. III – orati, razderati, bucati proscidit terram aratro – bucao je zemlju ralom; navis proscindit aequor – brod ore more pro/scrībo,-scripsi,-scriptum,-ĕre, v. III – 1) pismeno obznanjujem/obznaniti, oglasiti na oglasnoj tabli proscripsit auctionem/legem – objavio je aukciju/zakon; 2) p. me familiam venditurum – dajem na znanje da prodajem porodicu; 3) nuditi na prodaju p. insulam/fundum/ domum – nudim na prodaju ostrvo/zemlju/kuću; 4) objviti gubitak/ konfiskaciju imovine proscripsit bona – objavio je na oglasnoj tabli konfiskaciju dobara; 5) proskribovati, proglasiti nekoga van zakona in proscriptum numero erat – bio je među licima stavljenim van zakona proscriptĭ/o,-ōnis, f. – 1) oglas za prodaju/aukciju na oglasnoj tabli; 2) objava oduzimanja imovine/kažnjavanju de capite civis et de bonis p. fertur – doneta je odluka o pogubljenju i oduzimanju imovine proscriptŭrĭ/o,-ire, v. IV – želim da proskribujem/zabranim/stavim van zakona prō/sĕco,-sĕcŭi,-sectum,-are, v. I – 1) seći, rezati p. exta – režem delove utrobe žrtvene životinje; prōsĕct/a,-ōrum, n. (pl.) – žrtveni delovi/organi;2) orati prōsĕd/a,-ae, f. – prostitutka
prōsĕmin/o,-avi, etc., v. I – sejem/sejati, saditi, razmnožavati familiae proseminatae –razgranate porodice prō/sĕquor,-secūtus sum,-i, v. dep. III – 1) predvoditi, voditi p. relinquentem usque ad portam – vodim preostale sve do kapije grada; eum electi milites prosequuntur – njega vode elitni vojnici; 2) ispratiti blagonaklono prosequitur eum benevolentiâ – odnosi se prema njemu sa blagonaklonošću; prosequitur eam magnis cum donis/gratiâ memoriâ/ lacrimis – ispratio je sa velikim poklonima/sa prijatnim uspomenama/sa suzama; 3) slaviti/ gostiti se p. diem – slavim taj dan; 4) protezati se silva prosequitur Cattos – šuma se proteže sve do K.; 5) goniti/progoniti prosequitur fugentes – progonio je begunce; 6) popuniti; 7) nastaviti pavitans prosequitur – nastavio je sa strahom Prŏserpĭn/a,-ae, f. (Περσεφόνη) – Persefona, Demetrina/Cererina kćer; ugrabio je Pluton i odneo u podzemno carstvo; Plutonova žena i carica podzemnog carstva prōserp/o,-ĕre, v. III – puzim/puziti, mileti kao zmija prŏseuch/a,-ae, f. (προσευχή) – jevrejski hram, senagoga prōsĭ/lĭo,-lŭi (-īvi,-ĭi),-ire, v. IV (pro+salio) – 1) skačem/skakati, iskočiti prosiluit ab sede – skočio je sa sedišta; 2) istrčati prosilii ex tabernaculo – istrčao sam iz hrama; 3) mlaznuti sanguis prosilit – krv mlaza/lopi; 4) prosiluit ad arma – mašio se oružja prōsŏc/er,-ĕri, m. – svekar prŏsōdĭ/a,-ae, f. (προσωδία) – prozodija, akcenat, dužina sloga; snaga naglaska prŏsōpŏpoeĭ/a,-ae, f. (προσοποπηία) – personifikacija, dramatizacija prospect/o,-avi, etc., v. I – 1) gledam/gledati napred, posmatrati prospectant ex tectis fenestrisque – osmatraju s krovova i s prozora; prospectavi pontem – gledao sam more; 2) imati pogled na villa prospectat mare – vila gleda na more; terra finesque septentrionem longe prospectant – kopno i granica gledaju na sever; 3) osvrnuti se, obazreti se; 4) očekivati; predstojati eadem fata te prospectant – ista ti sudbina predstoji prospect/us,-us, m. (prospicio) – 1) vanjski izgled porticus pulcherisimo prospectu – kolonada prekrasnog izgleda; 2) posmatranje p. maris – posmatranje/gledanje preko mora; 3) pogled p. saepibus impeditur – pogled zaklonjen žbunjem; pulvis prospectui officit –prašina ometa pogled; prospectu in urbem argumque capto – nastojim da steknem uvid u grad kao i u selo; 4) prizor, vidno polje iam extremi erant in prospectu – i krajnji delovi [na obe strane] bili su u vidnom polju; 5) obzir, odnos prospĕcŭl/or,-atus sum,-ari, v. dep., I – 1) gledam/gledati u daljinu; 2) razmišljati, planirati eum mittunt prospeculatum – šalju ga u izviđanje; 3) e muris adventum consulis propspectulantur – na zidinama očkuju konzulov dolazak
prosp/er, (prospĕr/us)-ĕra,-ĕrum, a. – 1) uspešan omnia propsera erunt – sve će biti uspešno; successus propseros inceptis dent dii – bogovi su dali znak za početak uspešnog ishoda; 2) srećan consequor p. exitus – očekujem srećan ishod; služim se blagonaklonošću sreće; habeo propseros ventos – imam povoljan vetar;3) poželjan res prosperae – željene stvari; verrba prospera – dobre želje; 4) vredan truda; 5) nihil prosperum esse, dicunt – kažu da ništa nije uspelo prosper/a,-ōrum, n. (pl.) – srećne okolnosti prosperĕre, adv. – uspešno, srećno omnia p. procedunt – sve teče uspešno; ea ei p. cesserunt – ovo će mu poći za rukom prospĕrĭt/as,-ātis, f. – sreća, uspeh, napredak prospetitate valetudinis utor – zdravlje me dobro služi; p. vitae a dis habemus – bogovi nam daju srećan život prospĕr/o,-avi, etc. v. I – postižem uspeh, napredujem/napredovati, imati sreće populo vim victoramque prosperetis dii – narodu bogovi daju snagu i uspeh; p. ei – činim ga srećnim prospĭcĭentĭ/a,-ae, f. (prospicio) – oprez, razbor/itost vacuum metu populum nostrâ vigiliâ et prospicientiâ reddimus – našim razborom vraćamo ustrašenom narodu nadu pro/spĭcĭo,-spexi,-spectum,-ĕre, v. III (pro+specio) – 1) gledam/gledati napred/premaprospexit ex castris in urbem – gledao je iz logora prema gradu; p. longe – gledam u daljinu; 2) nisi oculi parum prospiciunt – ako me oči ne varaju; 3) obazirem/obazreti sepuer ab ianua prospiciens – dečak koji se s vrata osvrće; 4) brinuti, starati se p. mihi/saluti meae/patriae – brinem o sebi/svom zdravlju/otadžini; huic malo populus ipse prospexit – o ovoj nevolji se sam narod brine; prospexit ut librorum solitudo praesidiis munita sit – pobrinuo se da pomogne deci d ne budu usamljena; prospexit rei frumentariae – postarao se za žito; proplexit ne quid mihi noceat – pobrinuo se da mi se što ne desi;prospicit liberis – brine o deci; 5) p. vitam/tempestatem futuram/senectutem –razmišljam o životu/ budućim teškoćama/starosti; p. animo/mente – razmišljam; 6)domus prospicit agros – kuća gleda [ima pogled] na njive pro/sterno,-strāvi,-strātum,-ĕre, v. III – 1) obaram/oboriti, srušiti, poseći prostravit arborem – oborio/posekao je drvo; prostravit hostem – posekao je neprijatelja;prostratus est et se perculsum esse sentit – oboren je i oseća se kao posečen; 2) pasti, prostreti se, poniziti se prostratus ad pedes eius – bacio se/pao je pred njene noge; me abicio et p. – padam i ponizujem se; 3) dati exigua manus tanta opes prostravit – golim rukama je dao veliku pomoć prostabil/a,-ae, f. – prostitutka prostĭbĭl/is,-e, a. (prosto) = prostabil/um - prostitutka
prostabil/um,-i, n. – prostitutka prostĭt/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III (pro+statuo) – izlažem/izlagati se, nuditi se prostituit pudicitiam/famam – nudi na prodaju svoj stid/ugled pro/sto,-stĭti,-stātum,-are, v. I – 1)ističem/ izlagati, nuditi na prodaju; 2) nuditi se prō/sum,-fŭi,-desse, v. def. – biti koristan/zaslužan quid prodest mentiri? – šta vredi lagati?; nihil tibi literae meae proderunt – ništa ti ne koriste moja pisma Prōtăgŏr/as,-ae, f. (Πρωταγόρας) – sofit, Sokratov savremenik prōtect/us,-a,-um, a. (particip od protego) – zaštićen, branjen, čuvan prō/tĕgo,-tĕxi,-tĕctum,-ĕre, v. III – 1) pokrivam/pogriti, zakriliti, zaštititi, braniti hunc scutis protexerunt hostes – njega štitovima zaklanjaju neprijatelji; protegendi corporis memor – brižljiv kad se radi o zaštiti tela; protegit aedes – štiti kuću; iacentem defendo et p. – palog branim i štitim; 2) kriti/sakriti protexit nequitiam – krije manu/porok prōtēl/o,-avi, etc., v. I – progonim/progoniti prolegavit me dictis – progonio me rečima prōtēl/um,-i, n. – 1) uže za vuču pluga/rala; 2) zaprega; 3) neprekidan niz: protelo – u nizu prō/tendo,-tendi,-tentum,-ĕre, v. III – 1) ispružiti, istegnuti p. cervicem – istežem vrat; 2) usmeriti, uperiti protendunt hastas – uperili su koplja prōtĕnus, adv. – pravo napred > protinus prō/tĕro,-trīvi,-trītum,-ĕre, v. III –1)zgazim/zgaziti; 2) mrvim/smrviti, isitniti, samletiprotrivit frumentum – samleo je žito; protritum est agmina curru – zgazio je [neprijateljsku] vojsku ratnom kočijom; equitatus protrivit aversos – konjica je zgazila protivnike; 3) protrivit eum – smrvio [porazio, ponizio] ga je; 4) aestas proterit ver – leto je pregazilo proleće prōterr/ĕo,-ŭi,-itum,-ēre, v. II – zaplašiti, poplašiti, zastrašiti proterruit me verbis – zaplašio me rečima; proterruit Gallos fundis – zastrašio je Gale oduzimanjem zemlje prŏterve, adv. (protervus) – drsko, bezobrazno, smelo p. consequitur eam – drsko je pratio prŏtervĭt/as,-ātis, f. – bezobrazluk, drskost, bestidnost; uspaljenost, pomama prŏterv/us,-a,-um, a. – 1) jak ventus p. – jak vetar; 2) silan, nasilan, osion; drzak Prōtĕsĭlā/us,- i, m.(Πρωτεσίλαυς) – Trojanac, Laodamijin muž Prōte/us,-ĕi (-ĕos), m. (Πρωτεύς) – Protej, polubog koji je imao dar proricanja i preobražavanja u mnoga bića i stvari prŏthўme, adv. (προθύμως) – rado, drage volje prŏthўmĭ/a,-ae, f. – naklonost, prijateljstvo, dobra volja, spremnost prōtĭnam, adv. > protinus
prōtĭn/us, adv. – 1) pravo napred perge p. – produži/nastavi pravo; hostes p. ex eo loco ad flumen contenderunt – odatle su naterali neprijatelja pravo u reku; 2) neprekidno p. deinde ab oceano Rugii – onda od okeana pravo ka/prema Rugiji; hasta p. fugit – koplje pravo leti; 3) odmah, neposredno, smesta p. ex via – čim s puta; ex fuga p. auxilia discesserunt – iz bekstva komora se odjednom raziđe na sve strane; p. ab hac disciplina sunt profecti – upravo iz te discipline su se razvili; 4) p. ut/quam/quum/atque – čim/što pre Prōtŏgĕn/es,-is, m. (Πρωτογένης) – slavni grčki slikar, oko 300 godina pre Hrista prōtoll/o,-ĕre, v. III – 1) dići/ispružiti p. manum – ispružam ruku; 2) p. vitam – produžujem život; 3) odgoditi, odložiti p. mortem mihi – odlažem svoju smrt prō/trăcho,-trăxi,-tractum,-ĕre, v. III – 1)privući; 2) prinuditi; 3) obelodaniti protraxit facinus per indicium – otkrio je zlodelo na osnovu indicija; 4) odugovlačiti, odlagati prō/trūdo,-trūsi,-trūsus sum,-ĕre, v. III – 1)stršati, isticati se; 2) p. comitia in mensem Ianuarium – odgađam sednicu za januar prōturb/o,-avi, etc., v. I – 1) goniti/progoniti, terati/oterati/proterati proturbant hostes telis – gone neprijatelja strelama; 2) seći/poseći proturbant silvas – seku šume prŏŭt, veznik – budući da, jer p. res postulat – budući da se to traži prō/vĕho,-vĕxi,-vectum,-ĕre, v. III – 1) voziti, nositi provexit navis saxa – prevozi kamen brodom; 2) provectus equo ante stationes – donet na konju pred posade; ille cum classe freto provehitur – on brodom plovi kroz moreuz; naves provectae a terra – brodovi porinuti sa veza; 3) eum longius provexit njega je daleko oterao; 4) nadahnutivestra in me benignitas provehit orationem meam – vaša blagonaklonost prema meni nadahnjuje moj govor; 5) gaudio provehente – zanet radošću; provehor amore rerum rusticorum – zanosi me ljubav prema selu; 6) provectus aetate – u poodmaklim godinama; provectâ aetate morior – mrem u dubokoj starosti; nox provecta est – duboko u noć; 7) dostaviti, isporučiti provectus eius gratiâ – isporučen zahvaljujući njemu prō/vĕnĭo,-vēni,-ventum,-ire, v. IV – 1) stići, pojaviti se provenit in scenam – pojavio se na pozornici; 2) postati, nići, porasti frumentum propter siccitates angustius provenerat –žito je gotovo uvelo zbog suše; 3) desiti se, dogoditi se ostentum provenit ei – njemu se desilo čudo; id palam provenit – to se desilo pred licem svih; 4) uspeti si destinata proveniant – ako planovi/namere uspeju; 5) napredovati recte provenisti – ostvario si lep napredak
prōvent/us,-us, m. – 1) prihod, prinos p. vineae – prinos/rod grožđa; 2) zaliha; višak, obilje; 3) [uspešan] ishod; p. pugnae – ishod bitke; omnes secundos rerum p. expecto – očekujem napredak u svim poslovima prōverbĭ/um,-ĭi, n. (pro+verbum) – poslovica venit in p./in consuetudinem proverbii –to je ušlo u poslovicu/postalo poslovično; quod est Graecis in proverbio – što je kod Grka poslovično; ut est in proverbio – kao što glasi u poslovici; tritum vetustate proverbium –zastarale/olinjala poslovica prōvĭden/s,-tis, a. (particip od provideo) – obazriv, oprezan, promućuran prōvĭdenter, adv. – oprezno, promućurno, mudro, dalekovido prōvĭdentĭ/a,-ae, f. – 1)staranje, obezbeđenje potrebama; 2) obzir, obzirnost; 3) oprez; 4) dalekovidost, proviđenje p. deorum – proviđenje/providnost bogova prō/vĭdĕo,-vīdi,-vīsum,-ēre, v. II – 1) gledati p. procul – gledam u daljinu; p. navem – gledam/vidim brod u daljini; 2) predviđati, proviđati providet quid futurum sit – predviđa kakva će biti budućnost; futura eloquentia provisa in infante est – buduća rečitost vidljiva je kod dedeta; p. hoc animo – vidim to u mislima; providet quid opus est – zna šta treba; 3) obazirati se, postupati oprezno actum de te est, nisi provides – gotov si ako ne budeš oprezan; 4) brinuti, starati se providet vitae/saluti hominum – brine o životu/zdravlju ljudi; providet de re frumentaria/frumento – stara se o žitu; cura et povide, ne quid ei desit – staraj se i brini da ti se što ne desi; 5) nabaviti, obezbediti providi arma/frumentum exercitui, in hiemem – obezbedio je oružje/žito vojsci za zimu prōvĭd/us,-a,-um, a. (provideo) – 1) dalekovid mens provida rerum futurarum – dalekovid um za buduća događanja; 2) oprezan, obazriv orator prudens et p. – razborit i oprezan govornik; providum evenerat – znak o božjem proviđenju prōvincĭ/a,-ae, f. (pro+vinco) – 1) [ratnička] dužnost/služba; nadležnost huic Hernici p. evenit – njemu je bila dužnost da se bori protiv H.; ei classis p. erat – njemu je bila dužnost da komanduje brodom; 2) komanda partiri (sortiri, parere,comparare) provincias inter se – deliti među sobom (bacati kocku, sporazumeti se) komandu nad četama; 3) mandat p. iuris dicendi Romae – pretorove pravne nadležnosti; 4) posao, zadatak illam sibi provinciam depoposit, ut me trucideret – stavila je sebi u zadatak da me ubije; 5) provincija, zemlja van Italije koju su Rimljani pokorili p. consularis/praetoria – provincija kojom upravlja bivši konzul/pretor; provinciam obtineo/accipio – dobijam/prihvatam provinciju; de p. decedo/ depono – dajem ostavku na položaj guvernera provincije
prōvincĭāl/is,-e, a. (provincia) – provincijski administratio p. – provincijska uprava;scientia p. – potrebno znanje za upravljanje provincijom; homines provinciales –provincijalci; bellum provinciale – buna u provinciji prōvincĭātim, adv. – po provincijama prōvīsĭ/o,-ōnis, f. – 1) predviđanje; 2) oprez, obzir; 3) staranje, zbrinjavanje prōvīso¹, adv. – s obzirom, imajući na umu, promišljeno, sporazumno prōvīso², -ĕre, v. III – razmišljati, smišljati provisit quid agat – razmišlja šta da radi prōvīs/or,-ōris, m. – staratelj prōvīs/us,-us, m. (samo u abl.) – predviđanje; briga, zbrinjavanje; nabavka provisu rei frumentariae – nabavkom žitarica prō/vīvo,-vixi,-ĕre, v. III – proživeti [u budućnosti] prōvŏcātĭ/o,-ōnis, f. (provoco) – 1) izazov; 2) žalba višem sudu/višoj instanci poena sine provocatione – kazna bez prava žalbe; consul cessit provocationi – konzul je odbio žalbu;a dictatore p. non est – nema žalbe [na odluku] diktatora; si a duumviris provocavit, provocatione certato – ako su se duumviri [dvočlana komisija] žalili, žalba će se razmotriti; lex de provocatione adversus magistratum – zakon o pravu žalbe na odluke suda; p. advesrsus iniuriam magistruum vere data – pravo žalbe na nepravde suda zaista je dato prōvŏcāt/or,-ōris, f. – 1) izazivač; 2) podnosilac žalbe; 3) vrsta gladijatora prōvŏc/o,-avi, etc., v. I – 1) prizivam/prizivati, primamiti p. eum ad me – primamljujem ga; 2) uzbuditi, razveseliti; 3) izazvati provocavit eum ad certamen/pugnam – izavao ga je na nadmetanje/dvoboj; provocatus depugnavit – izazvani se ogorčeno borio; 4) razdražitiprovocatus amore/iniuriis/maledictis – razdražen ljubavlju/ nepravdama/ukorima; 5) žaliti se/podneti žalbu; ad populum ab omni poena iudicioque provocare licet – narodu je dozvoljeno da se žali na kazne i sudske odluke; 6) pozvati se na prōvŏl/o,-āvi, v. I – letim/proleteti apes provolant – pčele lete napred; provolat in primum/ante signa – leti u prvom redu/ispred znamenja prō/volvo,-volvi,-vŏlūtum,-ĕre, v. III – 1) kotrljam/kotrljati [se] provolvit saxa in subeuntes – kotrljao je kamenje niz padinu; 2) baciti se provolvit se ei ad pedes/ad genua eius – bacio joj se pred noge; 3) poniziti se ad libita Pallantis provoluta – ropski se ponizila pred Palantovim hirovima; 4) proćerdati provolvor fortunis – gubim imovinu prōvulg/o,-avi, etc., v. I – profanisati, razglasiti, otkriti provulgavit coniurationem – otkrio je zaveru proxĕnēt/a,-ae, f. (προξενητής) – posrednik, broker
proxĭme, adv. (superlativ od prope) – 1) (prostor) veoma blizu p. eum sedebam – sedeo sam veoma blizu njega; quam p. urbem/Italiam – što bliže gradu/Italiji; 2) (vreme)maločas, malopre quem p. nominavi – koga sam malopre pomenuo; civitates quae p. bellum fecerant – države koje su nedavno vodile rat; 3) (redosled) p. et secundum deos –prvi i odmah do bogova; 4) (sličnost) p. morem romanum – slično rimskom običaju; p. speciem navium – poput neke vrste brodova [slično] proxĭmĭt/as,-ātis, f. (proximus) – 1) blizina; 2) bližnji/ka, blizak rod; 3) sličnost proxĭm/us,-a,-um, a. (superlativ od proprior) – 1) (prostor) najbliži p. sum egomet mei – najbliži sam sam sebi; 2) blizak, veoma bliz proxima oppida – obliža mesta; qua p. iter in Belgiam erat – što je bio najpreči put za Belgiju; Belgae proximi sunt Germanis – Belgijanci su najbliži Germanima; proxima via – najpreči put; proximo – bliska prošlost/ budućnost;in proximo – u neposrednoj blizini; ex proximo – iz neposredne blizine; 3) (vreme)skorašnji, poslednji proximae tuae literae – tvoja skorašnja pisma; prošli ubi proxima nocte fuisti? – gde si bio prošle noći?; proximis deibus – ovih dana; idući proxima nocte castra movebo – iduće noći pomeriću logor; 4) (poredak) prethodni/sledeći p. a postremo– pretposlednji; proximum est, ut doceam – sad je na redu moje predavanje; 5) (sličnost) id deo proximum est – to je najsličnije bogu; proximum vero – veoma blizi istini; 6)(srodstvo) p. cognatione – najbliži po srodstvu prūden/s,-tis, a. (providens) – 1) znan, uman, pribran p. et sciens ad pestem sum profectus – išao sam prema propasti pribrano i svesno; 2) jasan; 3) iskusan, vešt, vičan p. rei militaris – vičan vojnoj veštini; satis p. – dovoljno iskusan; 4) uviđavan, obavešten, razborit, mudar vir p. et acutus – razborit i oštrouman čovek; p. et gravis – mudar i ozbiljan; p. in iure civili – dobro obavešten u pitanjima građanskog prava prūdenter, adv. – razumno, razborito, pametno, oštroumno, pribrano p. facio/ago – ponašam se razborito/mudro prūdentĭ/a,-ae, f. – 1) predviđanje; 2) mudrost, razboritost, pamet, razum p. est scientia rerum expetendarum – mudrost je poznavanje željenih i truda vrednih stvari; p. in iudicando – mudrost prosuđivanja; intelligendi p. – rasudna moć; 3) znanje, spretnosthabebat magnam prudentiam quum iuris civilis, tum rei militaris – imao je veliko znanje kako u pitanjima građanskog prava tako i u pitanjima vojne veštine; sapiens in ea prudentia – znalac pravnih nauka prŭin/a,-ae, f. – 1) mraz, inje, slana pars regionum obriguit nive pruinaque – jedan deo te oblasti je okovan snegom a drugi injem; 2) pruinae – sneg, zima prūn/a,-ae, f. – žar, živa žeravica prūnĭcĭ/us,-a,-um, a. (prunus) – šljivov, od šljivinog drveta
prūn/um,-i, n. – šljiva (plod) prūn/us,-i, f. – šljiva (drvo) p. silvestris – divlja šljiva prūrīg/o,-ĭnis, f. (prūrīt/us,-us, m.) – 1) svrbež, osip; 2) blud, uspaljenost prūrĭ/o,-ire, v. IV – 1) svrbeti, brideti; 2) češati; 3) biti uspaljen, razdražen prўtănĕ/um,-ei, n. (πρυτανεĩν) – gradska kuća, zgrada opštine u grčkim gradovima prўtăn/es,-is, m. (prytan/is < πρύτανις) – glavar, odbornik, gradski prvak u mnogim grčkim gradovima psall/o,-ĕre, v. III (ψάλλω) – svirati na kitari/citri ili harfi psallit et cantat eleganter – skladno svira i peva psaltērĭ/um,-ĭi, n. (ψαλτήριον) – harfa, kitera/citra psalt/es,-ae, m. (ψάλτης) – svirač na harfi/citri psaltrĭ/a,-ae, f. (ψάλτρια) – sviračica na harfi/citri psĕc/as,-ădis, f. – robinja koja je mazala i frizirala kosu svoje gospođe psēphism/a,-ătis, n. (ψήφισμα) – odluka naroda kod Grka pseudŏmĕn/os,-i, m. (ψευδόμενος) – pogrešan zaključak/sud dissolvo pseudomenem –poništavam/odbacujem pogrešan sud pseudŏthyr/um,-i, n. (ψευδόθυρον) – tajna zadnja vrata, skriveni izlaz numi postea per pseudothyrum revertuntur – novac je kasnije vraćen kroz tajna vrata psīlŏcĭtărist/a,-ae, m. (ψιλοκιθαριστής) – svirač na kitari/harfi koji nije pevao psīlōthrum-i, n. (ψίλωθρον) – mast za uklanjanje kose/dlaka, depilator psittăc/us,-i, m. (ψίττακος) – papagaj psÿchŏmantĭ/um,-i, n. (ψυχομαντεĩον) – mesto na kome su se dozivale duše umrlih psÿchrŏlūt/a,-ae (ψύχρολούτης) – kupač u hladnoj vodi -ptĕ, sufiks koji se dodavao prisvojnoj zamenici u abl. – lično mi suopte pondere feruntur – nošen sam svojom ličnom težinom; suopte natura consequentur quod volunt – njihovom sopstvenom prirodom je uslovljeno šta žele ptĭsān/a,-ae, f. (πτισάνα) – ječmena kaša Ptŏlĕmae/us,-i, m. (Πτολεμαĩος) – ime egipatskih kraljeva posle Aleksandra Velikog pūben/s,-tis, a. (puber) – snažan, zdrav, svež herbae pubentes – sveža trava pūbert/as,-ātis, f. (puber) – 1)muževnost, zrelost nondum pubertatem ingressus – golobrad, još ne dospeo u doba zrelosti/muževnosti; 2) prvi znaci zrelosti, brada, brcidentes et p. naturâ exsistunt – zubi i brada se prirodno pojavljuju; 3) muževna moć/snaga pūb/er,-ĕris, a. (pūbes) – muževan; zreo habeo puberem filium – imam odraslog sina; ad puberem aetatem pervenerat – dospeo je u doba zrelosti; priuqaum pubes
esset – u detinjstvu; omnes puberes armati convenire coguntur – kupe sve naoružane u zrelim godinama pūb/es,-is, f. – 1)znak zrelosti, brada/brci; 2) stid, slabine, pojas virgo pube tenus – čedna do pasa; 3) mladost, omladina omnis Italiae p. – mladi iz cele Italije; 4) narod p. dardana –dardanski narod, Dardanci pūbesc/o,-ĕre, v. III(puber) – 1) rasti, zreti, sazreti quum primum Hercules pubescit – čim se Herakle opsao muškom snagom; flos iuvenum pubescentium ad militiam – cvet mladosti u vojsku; omnia quae terra gignit, maturata pubescunt – sve što zemlja rađa raste i zre; 2) dobiti brke/bradu; 3) obrasti pūblĭcān/us¹-a,-um a. (publicus) – opšti, zajednički pūblĭcān/us²,-i, m.– poreznik, prikupljač državnih prihoda/dažbina u provincijama pūblĭcātĭ/o,-ōnis, f. – oduzimanje imovine, konfiskacija pūblĭce, (publicus) – 1) javno p. interfectus – javno pogubljen; p. privatimque – javno i privatno; 2) zvanično p. scribo ad senatum – pišem zvaniči izveštaj senatu; 3) po odluci države p. statuae ei positae sunt – po odlci naroda postavljeni su njegovi kipovi; 4) u ime države p. polliceor – dajem obećanje u ime države; 5) na/za račun države/zajednice; 6) p. exsulatum ire – proteran javnim gnevom pūblĭcĭtus, adv. > publice pūblĭc/o,-avi,-avi, etc., v. I (publicus) – 1) pretvoriti u državnu svojinu publicavit privata – pretvarao je privatnu svojinu u državnu; publicavit agros/bona – konfiskovao je zemlju/imovinu; 2) publicavit bibliothecas – dao je biblioteke na javnu upotrebu pūblĭc/us,-a,-um, a. – 1) javni, državni, opšti, zajednički consilium publicum – senat; res publica – državni poslovi; poena publica – kazna u ime države; aut privatus aut p. – ili privatni ili zajednički/društveni/ državni; iniuria publica – državna nepravda/nepravda prema državi; pecunia publica – državna kasa; memoria publica – istorija države/zajednice; publicae literae/tabulae – državni dokumenti; causa publica – zločin koji se tiče celog društva pūblĭc/um¹,-i, n. – 1) državna svojina/nadležnost; 2) državna riznica refero ducenta talenta in p. – prilažem 200 talenata u državnu kasu; emo frumentum in p. – kupujem žito za potrebe države; 3) vectigalia publica – državni prihodi/porezi/carine pūblĭc/um²,-i, n. – javni prostor sum in publico – nalazim se na javnom mestu/ pokazujem se; careo publico – lišavam se pojavljivanja u javnosti; propono legem in p. –dajem predlog zakona u javnost pūdet,-ŭit (-ĭtum est),-ēre, v. impers. II – 1) stidno/sramno je; me p. – stid me/ stidim se; p. me tui – stid me tebe [stidim se tebe]; puderet me dicere – bilo me stid reći; quem p. uxorem ducere in convivium? – ko se stidi izvesti ženu u društvo?; 2) sa gen.: p.
deorum hominumque – stid od boga i od ljudi; 3) sa abl.: p. dictu – sramota je reći; 4) idne te p.? –zar te nije stid?; 5) ita nunc pudeo – stidim se; haec te p. – stid te zbog toga; 6) pudendo –stideći se; 7) pudend/us,-a,-um – sramotan, stidan pudendum est honestiora decreta esse legionum quam senatûs – sramotno je da odluke legije imaju veću moć od odluka senata;vulnera pudenda – sramotne rane pŭdend/a,-ōrum, n. (pl.) – 1) sramne/sramotne/stidne stvari; 2) polni organi pŭden/s,-tis, a. (paricip od pudet) – stidljiv, sramežljiv p. filius – sramežljiv/stidan sin;femina pudentissima – veoma čedna žena; vir pudentissimus – veoma čestit čovek; nihil p. apparet in eo – on ne pokazuje nimalo da je sramežljiv pŭdenter, adv. – stidljivo, sramežljivo, čedno, časno p. vivo – živim časno pŭdĭbund/us,-a,-um, a. – stidljiv, stidan, sramežljiv pŭdĭcĭtĭ/a,-ae, f. (pudicus) – stid, osećaj srama; čednost, nevinost; čestitost, pristojnostnec suae nec alinae pidicitiae pepercit – nije se obazirao ni na svoju, ni na čednost drugih;quid salvi potest esse mulieri, puditiciâ amissa? – šta može da spse ženu koja je izgubila stid? pŭdĭc/us,-a,-um, a. – stidljiv, sramežljiv, čedan, čestit, pristojan mulier pudica – čedna žena; hanc virginem sum ducturus, nuptam pudicamque habiturus – privlači me devojka koja će mi biti čedna i poštena žena; pudici erubescunt de pudicitia loqui – sramežljivi pocrvene kad se govori o čednosti/čestitosti pŭd/or,-ōris, m. (pudet) – 1) osećaj stida zbog svog ponašanja p. pauperitatis/ ignominiae – stid zbog siromaštva/sramotnog dela; ne tibi pudorem essem – da te ne bude stid zbog mene; 2) bruka, sramota p. famae – stid kad pukne bruka; nec p. est – nije sramota; 3) osećaj časti p. patris – poštovanje oca; utrum apud eos p. atque officium, an timor valeret – kod njih su kako čast tako i pristojnost bili ravni strahu; 4) savest, poštenjeex hac parte pugnat pudore, illinc petulentia – sa ove strane bore se iz osećaja dužnosti, a sa one iz puke obesti; homo summo honore, pudore, officio, spectatissimus –provereno pošten, savestan i pouzdan čovek; pro pudore audacia vigebat – smelost dobro uspeva na osećaju časti pŭell/a,-ae, f. – 1) devojčica,devojka; 2 ljubavnica; 3) kćer; 4) nevesta, mlada pŭellār/is,-e, a. – devojački animus p. – devojačka/ženska duša; anni puellares – godine devovanja pŭell/us,-i, m. (dem. od puer) – mali dečak, muško dete pŭer/-i, m. – 1) dečak, dete muškog pola do 17-e godine pueri sunt pueri – dečaci su dečaci [nestašni]; 2) mladić puerum educo – obrazujem mladića; p. dat signa pudoris et ingenii – mladić daje znake poštenja i darovitosti; unus p. ex tanta familia Roscio relictus non est – nijedan mladić od velike porodice R. nije ostao; 3) sin; 4) pueri – a)
dečaci/mladići pueris nobis videbatur – dok smo bili dečaci/madići činilo nam se; b) deca; 5) a puero – od malih nogu/detinjstva; 6) pueri regii – carski/kraljevski paževi; 7) sluga, mlad rob pŭĕrasc/o,-ĕre, v. III – stupiti u doba mladićstva pŭĕrīl/is,-e, a. – 1 dečački, dečiji p. aetas – doba dečaštva; institutio p. – dečja ustanova;p. species – dečiji izgled; regnum p. – maloletnička vladavina; 2) detinji, detinjast consilium puerile – detinjast savet; 3) mladićski, pubertetski pŭĕrīlĭt/as,-ātis, f. – 1) detinjstvo; 2) detinjasto ponašanje pŭĕrīlĭter, adv. detinjasto Hannibal patri p. blandiebatur – H. je ocu detinjasto laskao;res p. ficta – stvar detinjasto izvedena/urađena pŭĕrītĭ/a,-ae, f. – 1) detinjstvo a p. – od malih nogu; in p. – u detinjstvu; pueritiae adolescentia obripit – u detinjstvo se krišom uvukao pubertet pŭĕrpĕr/a,-ae, f. – porodilja pŭĕrpĕrĭ/um,-ĭi, n. – porođaj pŭĕrpĕr/us,-a,-um, a. (puer+pario) – dečiji; detinjast verba puerpera – reči koje pospešuju porođaj pŭĕrŭl/us,-i, m. (dem. od puer) – 1) dečačić me puerulo – dok sam bio detetom/dete; 2) mali rob, sluga pŭg/il,-ĭlis, m. (pugnus, πύξ, pest) – pesničar, bokser pugiles inexercitati – neiskusni/ nevešti u borbi pesnicama pŭgĭlātĭ/o,-ōnis, f. – borba pesnicama, boksovanje pŭgĭlātōrĭ/us,-a,-um, a. > pugillaris pŭgĭlāt/us,-us, m. > pugilatio pŭgĭlĭce, adv. – na silu, šakama, pesnicama pŭgillār/is,-e, a. (pugillus) – u obliku šake, kao šaka; pugillares (pugillaria) – 1)tabla za pisanje; 2) buđelar, kesa, novčanik pŭgill/us,-i, m. (dem. od pugnus) – 1) šačca, mala šaka; 2) šaka [brašna, soli] pŭgĭ/o,-ōnis, m. (pugno) – bodež, kama; pugiuncul/us,-i, m. – mali bodež/nož pugn/a,-ae, f. (pugno) – 1) šaketanje, pesničenje, borba šakama; 2) borba prsa u prsa/ čovek na čoveka res venit ad manum et pugnam – došlo je do fizičkog obračuna; 3) bitkapugna equestris – bitka konjanika; decerto pugnâ – vodim odsudnu bitku; pugna terrestris – bitka na kopnu; signum pugnae do – dajem znak za početak bitke; 4) borbena linija; 5) borba rečima, verbalni duel pugnācĭt/as,-ātis, f. – borbenost, ratobornost pugnācĭter, adv. – ratoborno pugnācŭl/um,-i, n. (pugna) – borilište, ratište
pugnāt/or,-ōris, m. – borac, ratnik p. fortissimus – veoma snažan ratnik pugn/ax,-ācis, a. (pugno) – 1) borben, ratoboran p. centurio – ratoboran centurion; pugnax contra eum esse noluit – protiv njega niko nije hteo da se bori; 2) nepomirljiv ignis est pugnax aquae – vatra je nepomirljiva s vodom pugnĕ/us,-a,-um, a. – šačni, što se odnosi na šaku megrae pugneae – udarci šakom pugn/o,-avi, etc., v. I (pugna) – 1) bijem/biti se, boriti se šakama; 2) učestvovati u bici;acerrima pugna pugnata – vodila se ogorčena borba; p. ex equo – borim se na konju; p. pro commodis patriae – borim se za dobrobit otadžbine; p. exadversus eum – borim se protiv njega; ab hostibus constanter ac non timide pugnatur – od neprijatelja je stalno i neustrašivo napadan; p. in nuda hostium latera – udaram [kopljem] u gole bokove neprijatelja; magnâ utrimque clade pugnantur – bore se sa velikim brojem žrtava na obe strane; proelium male pugnatum – loše vođena bitka; 3) prepirati se, svađati se Stoici pugnant cum Paripateticis – stojičari polemišu sa peripatetičarima; pugnor mecum –borim se sam sa sobom; loquor pugnantia – sam sebi skačem u usta; 4) protiviti se frigida pugnant calidis – hladne stvari su suprotne toplima; 5) truditi se, naprezati se p. evincere somnos – borim se protiv sna pugn/us,-i, m. – šaka, pesnica facio/comprimo pugnum – stiskam šaku; pugni et plagas fero – podnosim udarce i bubotke šakama pulchell/us,-a,-um, a. (pulcellus) (dem. od pulcher) – lepuškast audiamus pulchellum puerum – [gukni], da te čujem, lepotane! pul/cher,-cra,-crum, a. – lep, zgodan, naočit, viđen puer pulcher – lep mladić; agri pulchrisimi – veoma lepe njive; pulcherima Galliae urbs – najlepši grad Galije;pulcherimum exemplum – veoma lep primer; pulcherimum est bene facere reipublicae –najlepše je dobro činiti svojoj zemlji pulchre, adv. (pulcre) – lepo, krasno, divno pulchre! – lepo, divno, sjajno!; p. dico – lepo [ti] kažem; p. fero secundam fortunam – divno me služi sreća; p. mihi est – lepo/dobro mi je; p. sum – dobro sam se uvalio/proveo! pulchrĭtūd/o,-ĭnis, f. – 1) lepota p. corporis – lepota tela; femina eximiâ pulchritudine –žena izvanrdne lepote; 2) produhovljenost, duševna lepota p. virtutis – lepota vrline pūleĭ/um, -i, n. – nana, majkina dušica pūl/ex,-ĭcis, m. – buha pullārĭ/us,-ĭi, m. – čuvar kokoši, kokošar pullāt/us,-a,-um, a. (pullus) – 1) odeven u crninu; 2) loše odeven; 3) pullat/i,-ōrum, m. (pl.) – prost narod, sirotinja pullŭl/o,-are, v. I (pullus) – 1) nići, ponići; 2) izbiti, pupati silva pullulat – gora pupi
pull/um,-i, n. – korotno/rušno ruvo pullo amictus – u rušnom/korotnom ogrtaču pull/us¹,-i, m. – 1) mlado, mladunče; 2) pile, tić p. gallinaceus – pile; p. passer – vrapče; 3) pupoljak, izdanak na drvetu; 4) (od milja) «pile moje» pull/us²,-a,-um, a. – mrkosiv, tamnosiv toga/tunica pulla – tamnosiva toga/tunika pulmentārĭ/um,-ĭi, n. – začin u jelu; poslastica pulment/um,-i, n. (pulpa) – 1) smok, sve što se smoči s hlebom; mrs; 2) hrana, jelo pulm/o,-ōnis, m. – pluća arteria animam a pulmone respirat et reddit – dušnik dušu iz pluća izdiše i vraća/udiše; pulmones dolent – grudi/pluća bole pulmōnĕ/us,-a,-um, a. – 1)plućni vomitum pulmoneum edo – praznim pluća/izbacujem pljuvačku/šlajm; 2) spužvast pes pulmoneus – spužvasto stopalo pulp/a,-ae, f. – mesnati/mišićavi deo na životinskim telima pulpāment/um,-i, n. – jelo spravljeno od mesa; smok mihi fames est p. – meni je glad smok pulpĭt/um,-i, n. – daščani podijum, predikaonica pul/s,-tis, f. – gusta kaša od brašna i voća pulsātĭ/o,-ōnis, f. – kucanje, udaranje p.ostii – kucanje [na] vrata puls/o,-avi, etc., v. I (pello) – 1) kucati, biti, udarati p. et verbero homines – bijem i mlavim ljude; p. ostium/fores – kucam na vrata; tellus pede pulsanda – bijući nogom zemlju [igrajući]; pulsat chordes digitis – prebira prstima žice; p. sidera – kucam na vrata neba [dižem se u zvezde]; 2) strepiti pavor pulsans corda – srca strepe u strahu puls/us,-us, m. – 1) udar p. remorum – udar vesala; 2) zvuk p. cimbalorum/lyrae – zvuk cimbala/lire; 3) bilo, puls pulsātĭ/o,-ōnis, f. – lupanje, kucanje pultiphăgōnĭd/es,-ae, m. (pultiphag/us,-i, m.) – purojed, čovek koji se hrani kašom pult/o,-are, v. I > pulso pulvĕrĕ/us,-a,-um, a. (pulvis) – prašnjav, od prašine/praha nubes pulverea – oblak prašine; palla pulverea – matnija što diže prašinu/mete po zemlji pulvĕrŭlent/us,-a,-um, a. – zaprašen, prašnjav, pun prašine pulvill/us,-i, m. (dem. od pulvinus) – mali jastuk, jastučić pulvīn/ar,-āris,-n. (pulvinus) – skupoceni zastor ispred kipova i slika bogova pulvīn/us,-i, m. – jastuk, podglavač; podmetač epistolam sub pulvinum subiecit – podvuče pismo pod jastuk pulv/is,-ĕris, m. – 1)prah, prašina p. et umbra sumus – mi smo prah i senka; multus in calceis p. – puna obuća prašine; pulveris magna vim animadvertunt – osetili su veliku snagu prašine; ventus vehit nubes pulveris – vetar diže oblak prašine; 2) pesak; 3) poprište; 4) pozornica, mesto događaja; 5) sol et p. – a javni život; b) sudski spor; 6)
napor, muka palma sine pulvere – uspeh bez muke; 7) glina; 8) pulviscul/us,-i, m. (dem. odpulvis) – fini prah cum pulvisculo – do najsitnijih sitnica pūm/ex,-ĭcis, m. – 1) porozni vulkanski kamen, koji se u prahu upotrebljavao za poliranje papira i kože; 2) porozni kamen aquam a pumice postulo – tražim u jalove koze mleka pūmĭcĕ/us,-a,-um, a. – od poroznog kamena pūmĭc/o,-avi, etc., v. I – ravnati, polirati prahom od pumeksa p. dentem – poliram zub pūmĭcāt/us,-a,-um, a. – 1) uglađen homo p. – doteran/uglađen čovek; 2) porozan pūmĭlĭ/o,-ōnis, comm. – patuljak, kepec punctim, adv. – oštro, sa oštricom/žaokom punctĭ/o,-ōnis, f. – ubod, ujed punct/um,-i, n. (pungo) – 1) ubod, ujed [pčele]; 2) žig; 3) tačka; 4) glasački znak na voštanoj tabli ispod kandidata quot in ea tribu puncta tulisti? – koliko si glasova dobio u ovom plemenu?; omne tulit punctis – dobio je sve glasove/pobedio je; 5) quasi p. terrae –takoreći središnja tačka zemlje; 6) trenutak minimis temporum punctis – u najmanjim vremenskim trenucima; fit ad p. temporis – to se desilo u trenu; p. horae – pun sat; 7) kratak stav, tačka puncta argumentorum – tačke argumentacije pungo, pŭpŭgi, punctum,-ĕre, v. III – 1) bodem, ubosti vulnus acu punctum – rana od uboda iglom; 2) prodreti pupungit corpus – prodro je u telo; 3) ujesti; 4) žigosati/otisnuti žig; 4) sekirati se, ljutiti se epistola ita me pupungit – to pismo me naljutilo; ignomia pungit omnes – sramota ljuti sve pūnĭcān/us,-a,-um, a. – punski pūnĭcĕ/us,-a,-um, a. (φοινίκεος – fenički) – 1) punski (Didona je od brata pobegla iz Fenikije i osnovala Kartaginu); 2) purpuran, grimizan pūnĭc/us,-a,-um, a. – punski, kartaginski pūnĭ/o,-ivi (-ĭi),-ĭtum,-ire, v. IV (puni/or, v. dep. IV) – 1) kažnjavam/kazniti p. sontes –kažnjavam zločince; 2) osvetiti se p. dolorem/odium/necem – svetim se za bol/mržnju/ ubijstvo; Alexander fana Graeciae punivit – A. je tražio osvetu za grčke hramove pūnĭtĭ/o,-ōnis, f. – kažnjavanje pūnĭt/or,-ōris, m. – izvršilac kazne, osvetnik p. doloris sui – osvetnik svog bola Pūn/us,-a,-um, a. – punski, kartaginski > Poenus pūp/a,-ae, f. – devojčica; lutkica pūpill/a,-ae, f. (dem. od pupa) – 1) sirotica, devojčica bez roditelja; štićenica; 2) zenica palpebrae claudunt pupillas – trepavice štite zenice [oči]
pūpillār/is,-e, a. – starateljski pecuniae pupillares – novac koji je maloletnica dobijala za svoju imovinu pūpill/us,-i, m. (dem. od pupulus) – siroče, dečak bez roditelja; štićenik pupilli et pupillae certissima praeda praetoribus – sirotice i sirotani neizbežni plen pretorâ pupp/is,-is, f. – 1) krma broda, zadnja paluba navem coverto ad puppem – brod okrećem na krmu/u suprotnom pravcu; 2) brod; 3) leđa pūpŭl/a,-ae, f. (dem. od pupa) – zenica; oko pūpŭl/us,-i, m. (dem. od pupus) – dečačić pūp/us,-i, m. – dečak pūre (pūrĭter), adv. – 1) čisto, izvanredno p. lauta corpora – izvanredno čista tela; 2) jasno, bistro, sjajno splendens purius marmore – sjajno raskošnim mramorom; 3) čisto, bez dodataka, celo, sasvim p. apparet res – stvar je sasvim jasna; 4) pristojno, pošteno p. et eleganter acta aetas – časno i pošteno proveden život; p. et emendate loquor – govorim čisto i pravilno purgām/en,-ĭinis, n. (purgāment/um,-i,n.) (purgo) – 1) otpad, smeće, prljavština cloaca receptaculum omnium purgamentorum urbis – kloaka – spremište svekolikog gradskog otpada; 2) sredstvo za čišćenje; 3) sredtsvo za mirenje p. caedis – sredstvo za umirenje masakra; 4) p. mentis – sredtsvo za umirenje savesti purgātĭ/o,-ōnis, f. – 1) čišćenje; 2) opravdanje, izgovor p. et deprecatio – izvinjavanje i umoljavanje purgāt/us,-a,-um, a. (particip od purgo) – očišćen, opran;izvinut, oprošten purgĭt/o,-avi, etc. v. I – o/pravdati se purg/o,-avi, etc. v. I (purus) – 1) čistim/čistiti p. pisces – čistim ribu; purgavit ungues cultello – čistio je nokte nožem; 2) radix quid ad purgandum possit, scio – znam koren koji može da čisti [creva]; 3) purgor bilem – bljujem žuč; purgor morbi – čistim se od bolesti; 4) frater se purgat mihi – brat mi se izvinjava/pravda; 4) p. servos – oslobađam robove;purgavit eum crimine belli – oslobodio ga je [optužbe] za ratne zločine; veniunt sui purgandi causâ – dolaze da se peru/pravdaju; purgant factum amore – opravdavaju čin ljubavlju; purgans se nihil hostile fecisse – prašta se ako se nikakvo neprijateljstvo ne učini; 5) izmiriti, isplatiti dug; 6) pobiti, odbiti, poreći purgat crimina – poriče zločin;prugat suspicionem – odbacuje sumnju; 7) nubes se purgant in aethera – oblaci se rasplinjuju u vazduhu pūrĭfĭc/o,-avi, etc., v. I (purus+facio) – čistim/čistiti pūrĭter, adv. > pure purpŭr/a,-ae, f. (πορφύρa) – 1) purpurna školjka; 2) grimiz, purpur; 3) p. regum – kraljevska/carska porfira, grimizni ogrtač
purpŭrāt/us,-a,-um, a. – u porfiri mulier purpurata – žena u purpurnom odelu purpŭrĕ/us,-a,-um, a. – 1)purpuran, grimizan; tamnocrven flos p. – tamnocrveni cvet; 2) rumen purpureae genae – rumeni obrazi; aurora purpurea – rumena zora; purpurea anima – krv; mare purpureum – tamno more; 3) odeven u porfiru/purpur tyrannus p. –tiranin/despot u porfiri; purpureis pennis – sa purpurnim perjem na šlemu; 4) jasan, sjajan; 5) lep; olor p. – famingo; lumen purpureum – ružičasta svetlost purpŭrissāt/us,-a,-um, a. – našminkan purpurom purpŭriss/um,-i, n. – šminka pūr/us,-a,-um, a. – 1) čist aqua pura – čista/bistra voda; pura domus – čista kuća;purae manus – čiste ruke; aër tenuis et p. – vazduh redak i čist; purum argentum – čisto srebro; 2) jasan, vedar p. sol – jarko sunce; purum coelum – vedro nebo; per purum – pod vedrim nebom; 3) nerazblažen, bez dodataka, ceo; 4) pura hasta – koplje bez železnog vrha; pura parma – štit bez ukrasa; pura toga – toga bez purpurne optoke; campus p. –brisan prostor/bez rastinja; 5) purae genae – golobrad; 6) pošten, iskren, čestit animus castus et p. – besprekoran i čestit duh; mens pura et integra – pošten i samostalan duh; p. a suspicione – čist od sumnje; p. sceleris – čist od zlodela; purum pectum – čisto/nevino srce; 7) familia pura – neožalošćena porodica; 8) pura et incorrupta consuetudo – čist i neiskvaren običaj; 9) jednostavan, prirodan, čist purum quasi quoddam et candidus genus dicendi – izvestan prirodan i otvoren način izražavanja; nihil est in historia purâ et illustri brevitate dulcius – u istoriji ništa nema prijatnije od čiste i uzvišene sažetosti; purum iudicium – jasno i bez rezerve mišljenje; 10) purum – čista dobit [po odbitku troškova] pūs, pūris, n. – 1) gnoj fistulae puris per lumbos eruperunt – gnojni čirevi izbijaju po slabinama; 2) otrovan govor pŭsill/um,-i, n. – mrva, sitnica pusillo laxamenti nactus – ubijen trenutkom predaha pŭsill/us,-a,-um, a. (dem. od pusus) – 1) sićušan, smešno mali mus p. – sićušni miš;epistola pusilla – pisamce; 2) slab vox pusilla – slab/tanak glas; 3) res/causa pusilla –sitnica; 4) beznačajan homo p. – beznačajan čovek; 5) bedan animus p. – bedan duh pūsĭ/o,-ōnis, m. – dečačić pustŭl/a,-ae, f. (pūsŭl/a,-ae, f.) – mali mehur, bubuljica pustŭlāt/us,-a,-um, a. – bubuljičav pŭtăm/en,-ĭnis, n. (puto) – kora, ljuska p. nucis – ljuska oraha pŭtātĭ/o,-ōnis, f. – obrezivanje p. arborum et vitium – obrezivanje stabala i loze pŭtāt/or,-ōris, m. – obrezivač p. vitis – obrezivač loze
pŭtĕ/al,-ālis, n. (puteus) – 1) ćemer, svod na bunaru; podzida oko bunara; 2) podzida oko [osveštanog] mesta u koje je grom udario pŭtĕāl/is,-e, a. – bunarski pŭtĕārĭ/us,-ĭi, m. – bunardžija, kopač bunara pŭtĕ/o,-ŭi,-ēre, v. II – 1) trunuti, gnjiliti, raspadati se; 2) mirisati na trulež pŭt/er,-ris,-re, a. (putr/is), a. – 1) mek, krt, loman, nežan, slab gleba putris – meka zemlja; mammae putres – nežne dojke; 2) truo, gnjil, smrdljiv navis putris – smrdljiva lađa; pomum putre – trula jabuka; oculi putri – plačne/tužne oči pŭtĕ/us,-i, m. – bunar; čatrnja, cisterna pŭtĭde, adv. – gadno, gnusno, izveštačeno pŭtĭd/us,-a,-um, a. – 1) truo, gnjil, raspadnut caro putida – pokvareno meso; fungus p. – trula gljiva; 2) star, iznuren homo putidus – iznuren čovek; 3) izveštačen, dosadan, sitničav pūt/o,-avi, ec., v. I – 1) čistim/čistiti p. vellus – čistim runo; 2) obrezujem/obrezati, potkresati p. vites – obrezujem lozu; 3) srediti, urediti, rasčistiti p. rationem cum publicanis – rasčišćam/sređujem račune sa izvođačima državnih poslova; eam rationem mecum p. – sam ću da rasčistim tu stvar; 4) proceniti p. statuam denariis quadringentis –procenjujem kip na 40 dinara; 5) ubrojiti p. eum in hominum numero – ubrajam ga u/među ljude; in fortunâ quâdam est illa mors putanda – ova smrt se ubraja u srećan događaj; 6) ceniti p. honores magni – cenim to kao veliku čast; maximum bonum in celeritate p. – brzinu cenim kao najviše dobro; p. hominem prae me neminem – ne cenim nijednog čoveka više od sebe; 7) smatrati p. illud pro certo – smatram da je to izvesno;ratio supra hominem putanda – smatra se da je razum iznad čoveka; homo sum, nil humani a me alienum p. – čovek sam, i smatram da mi ništa što je ljudsko nije strano; 8) poštovati p. eum pro nihilo – ni najmanje ga ne cenim /poštujem; 9) misliti, verovati ab iis me amari p. – verujem da me oni vole; non, p., repudiabis – nećeš, nada se, odbiti; p. deos – verujem u bogove; 10) pogoditi rem ipsam putasti – sad si pogodio! [čavo u glavu]; non putaram – ne bih verovao; recte putas – u pravu si [imaš pravo]; 11) razmišljati, razmatrati illud putare debes – treba da razmisliš o tome pūt/or,-ōris, m. (puteo) – smrad, raspadanje pŭtrĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III – 1) umekšati, učiniti mekim/poroznim/lomnim p. saxa aceto – razmekšavam kamen sirćetom; 2) truliti, gnjiliti, gnjiti, raspadati se pŭtresco,-ĕre, v. III – 1) truliti, gnjiti, raspadati se; 2) omekšati, postati mekan terra putrescit – zemlja postaje mekana/dolazi na oru
pŭtrĭd/us,-a,-um, a. – 1) mekan; 2) truo, gnjio, raspadnut; 3) pokvaren dens p. – pokvaren zub pŭt/us,-a,-um, a. – 1) čist, nerazblažen, bez primesa pyct/a,-es (-ae), m. (pyct/es,-es < πύκτης) – bokser, borac pesnicaama pýg/a,-ae, f. (pug/a < πυγή) – zadak, zadnjica Pygmae/i,-ōrum, m. (pl.) (Πυγμαĩοι) – Pigmeji, mitski patuljasti narod u Indiji Pygmălĭ/on,-ōnis, m. (Πυγμαλίων) – 1)kralj na Kipru, zaljubio se u kip devojke koji je sam napravio [koji je Afrodita uslišiv njegove molitve oživela]; 2) Didonin brat koji je ubio njenog muža, a ona sa pratnjom pobegla iz Fenikije i osnovala Kartaginu Pўlăd/es,-ae, (-is), m. (Πυλάδης) – Orestov prijatelj; simbol vernog prijatelja Pўl/ae,-ārum, f. (pl.) (Πύλαι) – tesnac, klanac Thermopylae – klanac u kojem je pao Leonida sa svojim hranrim ratnicima pýrăm/is,-ĭdis, f. (πυραμίς) – piramida Pýrăm/us,-i, m. (Πύραμος) – Piram, mladić tragično zaljubljen u Tizbu Pýrēnē,-es, f. (Πυρήνη) – Bebriksova kćer, Heraklova ljubavnica Pўrĭphlĕgĕth/on,-ontis, m.(Πυριφλγέθον) – plamena reka u podzemnom svetu Pўrŏe/is,-entis, m. (πυρόεις) – ime jednoga od Heliosovih/Sunčevih konja pўrōp/us,-i, m. (πυρωπός) – amalgam/mešavina bronze/bakra i zlata Pyrrh/a,-ae, f. (Πύρ`´ρa) – kći Epimeteja i Pandore, čedna Deukalionova supruga [Zevs je samo njih dvoje sačuvao od potopa] pyrrĭch/a,-ae, f. (pyrrichē < πυρ`´ρίχη) – 1) ratni ples; 2) metrička stopa ( ˘ ˘ ) Pyrrh/o,-ōnis, m. (Πύρ`´ρων) – Piron, grčki filozof iz Elide, osnivač skeptičke škole, savremenik Aleksandra Velikog; Pyrrhone/i, m. (pl.) – Pironove pristalice Pyrrh/us,-i, m. (Πύρ`´ρος) – Pir 1) Ahilov sin Neoptolem, osnivač države u Epiru, pogubljen od Oresta; 2) kralj Epira, Makedonije i Grčke pre pada pod Rim; victoria Pyrrhi – Pirova pobeda, [pobeda bezmalo ravna porazu] Pýthăgŏr/as,-ae, m. (Πυθαγόρας) – Pitagora, slavni grčki filozof sa Samosa, oko 550 godina pre Hrista; Pythagoreius – Pitagorejac, pristalica Pitagorine filozofije; theorema Pythagorae – Pitagorino pravilo pýthaul/es,-ae, m. (πυθαύλης) – svirač na fruli/svirali Pýthĭ/a,-ōrum, n. (pl.) (τα Πύθια) – 1)pitijske igre/misterije posvećene Apolonu (u početku svake devete, kasnije svake pete godine); 2) Pythia (ή Πυθία) – sveštenica Apolonovog hrama u Delfima pýthĭc/us,-a,-um, a. (pythi/us,-a,-um) a. – pitijski Apollo/vox pythius – pitijski Apolon/glas; oraculum pythi(c)um – pitijsko proročanstvo; pythius deos – pitijski bog;pythia regna – Delfi
Pýth/o,-us, f. (Πύθω) – stari naziv za Delfe Pýth/on,-ōnis, m. (Πύθων) – golema zmija u Delfima koju je Apolon ubio pre zauzeća proročišta pýtism/a,-ātis, n. (πύτισμα) – gutljaj vina koji se nije gutao već prskao iz usta da se proveri ukus vina pyx/is,-ĭdis, f. (πυξις) – doza, piksa, kutijica za mast, lek i sl. iis veneni pyxidem tradet –njima je predao dozu sa otrovom Share this:
Twitter
Facebook
Kommentera
Sök
Arkiv
december 2012 november 2012
Meta
Registrera Logga in
djela Twenty Ten-temat. Skapa en gratis webbplats eller blogg på WordPress.com.
Följ
Följ “djela” Få meddelanden om nya inlägg via e-post. Skapa konto
Skapa en webbplats med WordPress.com
djela Izabrana djela Milosava Popadica
Hoppa till innehåll
Latiskosrpski, R
R R, r, sedamnaesto slovo latinske abecede; R. –Rufus; R. – Romanus; P.R. – populus romanus; R.P. – res publica; R.G.C. – rei gerundae causa; R.C. – romana civitas răbĭde, adv. – divlje, besno omnia r. appeto – besno napadam sve răbĭd/us,-a,-um, a. (rabies) – besan, razjaren, divalj, mahnit rabidum corpus canis – pobešnjelo pseto; r. leo/homo – razjareni lav/čovek; ira rabida – pobesneli gnev răbĭ/es,-ēi, f. – 1) ludilo; 2) bes r. equorum – bes konjâ; r. maris – bes mora; r. hostilis –neprijateljski bes; 3) besnilo r. canum – pseće besnilo; 4) gnev; 5) pomama, ostrašenost, strast animi acerbitas quaedam et r. – pomama i ogorčenost duha; 6) r. ventris/r. edendi – prožrljivost; 7) r. civica – građanski rat; r. ventorum – rat vetrova; 8) nadahnuće; 9)rabies theologorum – versko ludilo răbĭōse, adv. – besno, gnevno, pomamno răbĭōs/us,-a,-um, a. – 1) lud; 2) besan canis r. – besan pas; 3) gnevan; 4) pomaman, ostrašćen răb/o,-ĕre, v. III (rabies) – besneti, divljati răbŭl/a,-ae, f. – 1) divljanje, pomama; 3) svađalica, inadžija, prznica răcēmĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. (racemus+fero) – grozdonosan uva racemifera – vinova loza
răcēm/us,-i, m. – grozd rădĭāt/us,-a,-um, a. (radius) – 1) snabdeven paocima rota radiata – točak sa paocima; 2) zrakast sol r. – zrakasto sunce; lumina radiata – zraksta svetlost rādīc/esco,-ĕre, v. III (radix) – primiti se, pustiti koren vitis radiscit – loza se primila rādīcĭtus, adv. (radix) – 1) korenito, iz korena, sa korenom r. evellit arborem – isčupao je drvo sa korenom; 2) potpuno, sasvim, po temelju r. extraxit religionem ex animis hominum – sasvim je iskorenio religiju iz ljudskih duša rādīcŭl/a,-ae, f. (dem od radix) – korenčić, korenak rādĭ/o,-avi, etc., v. I (radior, v. dep. I ) (radius) – zračim, zračiti, zrakasto se širiti, sijatiargenti radiabant luminae valvae – srebrom okovana dvokrilna vrata su bleštala; radians Aquarius – bleštavi Vodolija; radiatus orbis solis – bleštavi rub sunca rădĭōs/us,-a,-um, a. – bleštav, sjajan rădĭ/us,-ĭi, m. – 1) štap/motka/palac u točku radiorum argenteus ordo – srebrnasti red paoca; 2) štapić kojim je matematičar crtao figure u pesku a pulvere et radio excitatus –zaneo ga pesak i štap; 3) poluprečnik kruga, radijus; 4) čunak; 5) ostruga na ptičjoj nozi; 6) zrak/zraka svetlosti stellae in radio solis ne cernuntur quidem – zvezde se uopšte ne vide od sunčevih zraka [kad sunce sija]; iubar radiis insigne coruscis – naročiti zrakasti sjaj nebeskih tela; aurati radii – raskošni sjaj rād/ix,-īcis, f. – 1)koren arbores a radicibus eruit – čupao je drveće iz korena; cortices et radices – kore i koreni; virga agit radicem – klica pušta koren; vera gloria radices agit –zaslužena slava pušta korene; 2) temelj, osnova radix linguae/plumae – koren jezika/pera; 3) podnožje suub radicibus montis – u podnožju planine; r. Caucasi – podnožje Kavkaza; 4) poreklo ex iisdem, quibus nos, radicibus natus – potiče iz istih korena iz kojih i mi; 5) čvrsto tle, kopno vir iis radicibus – čovek sa duboko ukorenjenom moći; 6) jestivi korengenus radicis, quod appellatur raphanus – vrsta korena koji nazivaju rotkvica;7) radić, rotkvica răd/o,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1) grebem, grebati, strugati radsit terram pedinus – grebao je zemlju nogama; 2) ribati, mesti, čistiti radsi lapides palmâ – pomeo sam kamenje dlanovima; 3) tesati, ravnati r. tigna – tešem grede; 4) projuriti pored radsit freta sicco pastu – projurio je uzanim spaljenim pašnjakom; columba radit iter liquidum – golub leti kroz vazduh; 5) ultima meta raditur – na cilju sam; 6) ostrugati, očistiti, 7) obrijati rado barbam – brijem bradu; rador – brijem se; r. caput et supercilia – šišam kosu i obrve; 8)r. caput – brijem glabu [u znak ropstva]; 9) izbrisati radsi nomen fastis – izbrisao sam ime iz kalendara rall/a,-ae, f. – tanka haljina rall/us,-a. (dem. od rarus) – dlag (
rāmălĭ/a,-ĭum, n. (pl.) (ramus) – suvo granje, suvad rāment/a,-ōrum, n. (pl.) – 1)suvo granje, suvad, pilotina; 2) otpad, otpaci, piljevina rāment/um,-i, n. (radimentum< rado) – otpad r. ferri – železni otpaci, piljevina rāmĕ/us,-a,-um, a. (ramus) – od grančica rām/ex,-ĭcis, m. – 1) kila; 2) pluća rāmōs/us,-a,-um, a. – 1) granat arbor ramosum – granato stablo; 2) trnovit; 3) hydra ramosa colubris natis e caede – mnogokraka sipa sa prirođenim gujama i niklim posle seče rāmŭl/us,-i, m. (dem. od ramus) – izdanak, klica, grančica rām/us,-i, m. – 1) grana in arboribus sunt truncus, rami, folia – drvo ima stablo, grane, lišće; 2) Heraklova motka; 3) rami – drveće baccas dat rami – drveće daje bobe/masline; 4) rami – voće rami atque venatus – veće i divljač; 5) rami – trnje, bolje rān/a,-ae, f. – žaba rancen/s,-tis, a. (particip od ranceo) – smrdljiv rancente, adv. – smrdljivo randŭl/us,-a,-um, a. – 1) smrdljiv aper r. – smrdljivi vepar; 2) gnusan, gadan, odvratan rānuncŭl/us,-i, m. (dem. od rana) – žabica rāp/a,-ae, f. – repa răpācĭd/a,-ae, m. (rapax) – prožrljivac răpācĭt/as,-ātis, f. (rapax) – proždrljivost, pohlepa răp/ax,-ācis, a. – 1)proždrljiv; nezajažljiv; gramziv; nasilan, besan r. lupus – proždrljivi vuk; ventus r. – jak vetar; fluvius r. – brza reka; unda r. – plaha voda; 2) gramziv, lakom nihil est rapacius quam natura – nema ništa silnije od prirode răphăn/us,-i, m. (`ράφανος) – rotkva, radakva răpĭde, adv. – plaho, hitro, brzo; nasilno, osiono, bezobzirno răpĭdĭt/as,-ātis, f. – vratolomna brzina r. fluminis – vratolomna brzina reke răpĭd/us,-a,-um, a. – 1) nasilan, besan, plah, brz; žestok flumen rapidissimum – veoma brza reka; r. ventus – siloviti vetar; leo r. – plahi lav; sol r. – žestoko sunce; ignis r. – plaha vatra;2) ferox rapidusque in consiliis – žestok i brz u sudu; 3) venenum rapidum –brzodelujući otrov răpīn/a,-ae, f. – 1) otmica, pljačka spes praedae ac rapinarum – nada u plen i otmicu;facit rapinam – izvršio je pljačku; 2) plen abiuratae rapinae – porečeni plen răp/ĭo,-ŭi,-tum,-ĕre, v. III – 1) grabim/grabiti, jagmiti, pljačkati, prisvojiti, oteti, zarobitirapuit arma – ugrabio je oružje; rapuit oscula – otimao je poljupce; rapui occasionem –ugrabio sam priliku; rapit flammam in fomite – zarobio je iskru u
trud; rapuit commeatum in naves – ugrabio je robu iz brodova; 2) prisiliti rapuit eum in ius – prisilio ga je da stane pred sud; rapuit eum e carcere ad necem – oteo ga je iz zatvora da ga pogubi; 3) rapio me (rapior) – žurim, hitam; 4) završiti, svršiti r. viam – završavam putovanje; 5) rapui silvas – proputovao sam kroz šumu; 6) prisvojiti rapuit ad se gloriam victoriae – prisvojio je sebi slavu pobede; 7) zavesti ipsae res rapiunt verba – same po sebi stvari zavode reči; totos ad se convertit et rapit – sve sebi okreće i prisvaja; 8) izvrtatirapit conslium meum in contrariam partem – izvrće moj savet u suprotnom smeru; 9) oteti Ganymedes a dii raptus – Ganimeda su oteli bogovi; Proserpina rapta – oteta Persefona; virgines rapti iussit – naredio je otmicu devojaka; spes rapiendi et praedandi –nada u otmicu i plen; 10) poharati rapit castra urbemque – poharao je logore i grad rapt/um,-i, n. – plen, otete stvari rapto vivo, gaudeo – uživam u živom plenu; divido rapta – delim plen raptim, adv. – žestoko, silovito, nasilno, plaho haec raptim scripsi – ovo sam naprešu napisao; iste se r. domum suam conicit – taj se na svu prešu uputio domu svome; r. ducto exercitu – s brzopleto vođenom vojskom raptĭ/o,-ōnis, f. – otmica, pljačka, haranje rapt/o,-avi, etc., v. I – 1)otimam/oteti, ugrabiti; 2) vući raptavit Hectora circa muros –vukao je [mrtvog] H-a oko zidina; raptavit legiones huc atque illuc – vukao je legije i amo i tamo; 3) pljačkati raptavit Africam – opljačkao je Afriku; 4) raptant inter se – zlostavljaju se među sobom; raptat uxorem – zlostavlja suprugu rapt/or,-ōris, m. (rapio) – otmičar r. filiae – otmičar kćeri; lupi raptores – vukovi proždrljivci rapt/us,-us, m. – 1) otmica quis de Ganymedis raptus dubitant? – ko sumnja u otmicu Ganimeda?; r. Proserpinae – otmica Persefone rāpŭl/um,-i, n. (dem. od rapum) – repica rāp/um,-i, n. (rap/a,-ae, f.) – 1) repa semen raporum – seme [raznih vrsta] repe; 2) gumuljica, krtola rārĕf/ăcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III – prorediti, proseći čestar rāresc/o,-ěre, v. III (rarus) – 1) utanjiti, istanjiti; 2) prorediti terra rarescit calore – zemlja se proređuje toplotom; 3) proširiti; 4) postati/biti redak rārĭt/as,-ātis, f. (rarus) – retkost; razređenost r. dentium – razređenost zuba; malobrojnost rāro (rāre), adv. – 1) retko, razređeno; 2) tu i tamo, ponegde; 3) katkad, ponekad vinum aegrotis r. prodest – vino je ponekadkorisno bolesnicima
rār/us,-a,-um, a. 1) redak rara avis – retka ptica; 2) razređen rara silva – retka šuma;rete rarum – retka mreža; rara terra – rastresita/okopana/oprašena zemlja; 3) rara tunica – tanka tunika; 4) manus rara – ruka sa raširenim prstima; 5) rari ordines –razređeni redovi; 6) raris et prope nullis portibus – sa retkim lukama kojih gotovo i da nema; parvae et rarae per eadem tempora literae – kratki i retki isani dokumenti toga vremena; 7) drag/ocen puella rara – draga devojka; rara hora, parva mora – divan ali kratak tren; 8) raro senex mutat sententiam – retko starac menja mišljenje rāsĭl/is,-e, a. (rado) – ravan, gladak fibula r. – glatka frula rāsĭt/o,-are, v. v. I – šišati, brijati r. barbam – brijem bradu rastell/um,-i, n. (rastell/us,-i, m.)(dem. od rastrum) – motičica rast/er,-ri, m. (rado) – kramp, grablje, drljača, ašov res redit mihi ad rastros – spao sam na kramp i grablje rastr/um,-i, n.(rado) – motika, grablje, drljača rătĭ/o,-ōnis, f. (reor) – 1) računanje, brojanje r. puto/conficio/ineo/ duco/subduco – brojim/računam/izvodim račun; r. acceptorum et datorum – račun primitaka i izdataka;r. confero – upoređujem račun; re et ratione coniunctus cum eo – on je s njim u poslovnom odnosu; contraho rationem cum eo – sklapam posao s njim; habeo rationem cum eo – s njim sam povezan; 2) obzir, briga habeo/duco rationem salutis meae – vodim brigu o svom zdravlju; dii rationem haben piorum et impiorum – bogovi vode brigu o pobožnim i bezbožnim; habui rationem quid a populo acceperim – vodio sam brigu o onome što sam od naroda uzeo; ratio habebatur, quis maximus natu esset – vodila se briga o tome ko je prvi po rođenju; 3) način scribendi consilium et r. – način i razlog pisanja; mea r. in dicendo haec esse solet – rekao sam to na uobičajen način; omni/pari/callidâ ratione – na svaki način; 4) smisao, suština meae vitae rationes – principi mog života; rationes belli gerendi – taktika vođenja rata; 5) sklop, struktura, veština, izgradnja rationem pontis hanc instituit – započeo je izgradnju ovog mosta; 6) uslov aliâ ratione se venturum non esse – pod drugim uslovima nema povratka; 7) opis r. belli gallici – opis rata sa Galima; 8) odnos, proprocija per rationem fiduciae – kroz razum do poverenja; r. numeraria –brojčani odnos; r. et res gallicana – odnosi i poslovi sa Galima; pro ratione pecuniae – u odnosu na novac [sumu]; ad nostrorum annalorum rationem vetus – zastareo u odnosu na naše anale; quaero rationem – tražim proporciju; 9) bit, suština r. omnis dicendi – suština govorništva; 10) odnos r. domestica – unutrašnji odnosi/poslovi; rationes rerum civilium – društveni odnosi; rationes fori et iudicii – odnosi foruma i pravosuđa; in publicis privatique rationes – kako u privatnim tako i u javnim odnosima; 11) interes rationes meas vestrae
saluti antepono – moj interes pretpostavljam vašem zdravlju [više mi je stalo do mog interesa]; 12) razum ratio omnia vincit – razum pobeđuje sve; r. et mens divina – božanski razum i duša; homo particips rationis – čovek ima udela u razumu;minari ratio non (nulla) erat – nije bilo razumno/razloga pretiti; 13) mudrost, razbor/itostanimo er ratione omnia lustro – sve osvetljavam duhom i mudrošću; utor ratione etconsilio – služim se umom i savešću; r. et disputatio – razbor i rasprava; ratione –pametno, razumno, razborito, mudro quod domi te inclusisti, ratione fecisti – pametno si uradio što si se zatvorio/povukao u kuću; usum rationem metior – praksa se meri pameću; 14) causa ratioque consilii – razlog i razboritost saveta; 15) dokaz argumentis et rationibus confirmo – potvrđujem argumentima i dokazima; nihil rationis affert, quod/cur – ništa ne potkrepljuje dokaz, što/jer; 16) dokazivanje, argumentacija, zaključak ratio ipsa cogit – sam dokaz navodi na zaključak; 17) zakon, pravilo, propis r. mathematicorum –matematičko pravilo; nova r. orationis – novi propis o govorništvu; r. medendi – propis lečenja; 18) namera, cilj, smer/anje in eam rationem loquor – govorim s ovom namerom;bona r. cum perdita confligit – patrioti su se sukobili sa propalicama; 19) princip, učenje, teorija, sistem r. et disciplina Stoicorum – principi i nauka stojičara; r. Epicuri –Epikurovo učenje; r. civilis et disciplina populorum – nauka o društvu/državi; viâ/modo et ratione disputo – metodično i sistematski raspravljam; 20) istraživanje, ispitivanje ratio quae est de ntura deorum – istraživanje o tome kakva je priroda bogova; 21) znanje, teoretski uvid rătĭocĭnātĭ/o,-ōnis, f. – utemeljen, razuman zaključak rătĭocĭnāt/or,-ōris, m. – matematičar rătĭocĭn/or,-arti, v. dep. I – vršiti proračun de pecunia ratiocinatur – računa novac rătĭocĭnābĭl/is,-e, a. (ratio) – razuman animal racionabile – razumna životinja; r. philosophia – logika; causa r. – stvar koja se oslanja na zaključak a ne na pozitivne zakone; rătĭocĭnārĭ/um,-ĭi, n. – statistički podaci răt/is,-is, f. – splav; čamac, brod rătĭunŭl/a,-ae, f. (dem. od ratio) – 1) računčić; 2) beznačajan razlog; 3) mali zaključak răt/us,-a,-um, a. – 1) izračunat, proračunat; 2) putem proračuna zaključen, izvestan, siguran; 3) pro rata – proporcionalno; 4) rati cursus siderum – stalne putanje nebeskih tela; rati astrorum ordines – pravilne putanje zvezda; 5) uređen, trajan societas rata – pouzdano/uređeno društvo; rata vita – pošten/sređen život; rata pax – trajan mir; 6)spes rata – ispunjena želja; 7) rarum habeo – odobravam, potvrđujem; rarum facio – tvrdim, konstatujem; 8) illud mihi ratum est – to mi se dopada raucĭsŏn/us,-a,-um, a. – promukao, tupi, mukli, prigušen [zvuk]
rauc/us,-a,-um, a. – 1) promukao orator raucus – promukli govornik; vox de rauca gutture fertur – nošen glasom promuklog grla; 2) prigušen, potmuo r. fluctus Hadriae –potmuli tutanj H.; 3) kreštav rauca cohors – bučna povorka Cibelihin sveštenika; vicinia rauca reclamat – bučno susedstvo galami rauduscŭl/um,-i, n. (dem. od raudus) – 1) parče brakra; 2) malo bakrenjaka/novca rāvĭ/o,-ivi, ītum,-īre, v. IV – vikati do promuklosti rāv/is,-is, f. – promuklost usque ad ravim posco – moljakati do promuklosti rāv/us,-a,-um, a. – tamnosiv, sur lupa rava – sura vučica; mare ravum – sinje more re- (ispred vokala reh- red), čestica sa značenjem povratka natrag repono – vraćam na staro mesto; reporto – nosim natrag [izveštavam]; restituo – vraćam [nadoknađujem] rĕ/a,-ae, f. (res) – stranka [na sudu] > reus rēapse, adv. (re+eapse=ipsa) – zapravo, u stvari, vaistinu, zaista idem r. primum est – to je zapravo prvo rĕāt/us,-us, m. (reus) – osumnjičenost, optuženost rĕbellati/o,-ōnis, f. (rebello) – ponovna buna rĕbellātr/ix,-ĭcis, f. – ponavljanje rata provincia r. – ponovo pobunjena provincija rĕbellĭ/o,-ōnis, f. (rebellis) – obnavljanje rata, ponovna buna [od strane poraženih] rĕbell/is,-e, a. (re+bellum) – buntovan, nepomirljiv rĕbellĭ/um,-ĭi, n. – pobuna, buna, ustanak rĕbell/o,-avi, etc., v. I – buniti se, dići ustanak rĕbīt/o,-ĕre, v. III – vratiti se, ići natrag rĕbŏ/o,-are, v. I – ječati, odjekivati, odjeknuti silva reboat – šuma odjekuje rĕcalcĭtr/o,-are, v. I – odbiti, odbijati; uskratiti pristup rĕcălĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III – podgrejati, ponovo zagrejati rĕcălĕ/o,-ēre, v. II – biti opet/još vruć; rĕcăl/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) biti još/opet vruć/živ rĕcalvast/er,-tri, m. – ćelavac, ćelo rĕcalv/us,-a,-um, a. – ćelav rĕcand/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – ponovo se beleti percussa unda recandescit – zaljuljani talas ponovo se beli rĕcant/o,-are, v. I – 1) ponovo otpevati [rugajući se] što je neko već pevao opprobria recantant – sramotna dela uzvraćaju pesmu/rugalicu; 2) razbiti začaranost rĕ/cēdo,-cessi,-cessum,-ĕre, v. III – 1) povući se, povratiti se r. a te – povlačim se od tebe [napuštam te]; recesserrunt ex eo loco, in castra – povukli su se iz tog mesta u logore; undae ad alios accedunt, ab alliis recedunt – talasi se s jednima sastaju, a od drugih rastaju; anni recedentes – poodmakle godine; 2) udaljiti se domus secreta
recessit – kuća se potajno udaljila; 3) rastati se r. ab officio numquam – nikad se ne rastajem sa dužnošću; 4) odreći se, napustiti, odustati r. ab armis – odustajem od oružja; recedunt ab oppugnatione – odustaju od napada; recessit a caritate patriae – odrekao se ljubavi prema otadžbini; 5) ići dalje, udaljiti se recedit a conspectu suorum – izgubio [udaljio] se ispred svojih; aapes recedunt a stabulis – pčele se udaljuju od košnica; 6) jenjati, isčeznutiira cedit – gnev je jenjao rĕcell/o,-ĕre, v. III – odbiti se, odskočiti rĕcen/s,-tis, a. – 1) skorašnji, nov, svež r. caespes – sveža podina; recentium iniuriarum memoriam depono – skorašnje nepravde predajem pamćenju; recenti victoriâ efferentur – zaneti skorašnjom pobedom; epistola recentissima – najnovije pismo; auctor recentior –noviji pisac; r. documentum – novi dokument; recenti re – smesta, odmah; recens ab re –a) prethodni; b) sledeći recens ab illorum aetate – koji je živeo neposredno posle njihovog vremena; homines a Roma recentes – ljudi koji su skoro stigli iz Rima; r. a vulnere –skoro/malopre ranjen; r. e provinica est – tek stigao iz provincije; 2) (sa abl.) r. irâ et dolore – u gnevu i bolu [koj još traju]; r. Româ – tek stigao iz R.; 3) zdrav, nepovređen, ceointegri et recentes succedunt defatigatis – zdravi čitavi smenjuju iznurene; recentes eequi – sveži/novi konji; 4) recentiores [viri] – noviji pisci; 5) recens – skoro, maločas, dedavno rĕcens/ĕo,-ŭi,-sum (-situm),-ēre, v. II – 1) brojiti pažljivo recensuit exercitum/captivos – prebrojavao je vojnike/zarobljenike; 2) proveravam/proveravati pomno u mislima; preslišavati se; 3) izneti, izvestiti rečima recensui fortia facta – izneti snažne dokaze/činjenice rĕcensĭ/o,-ōnis, f. – pomno prebrojavanje, porovera memoria publica recensionis tabulis publicis impressa – javno pamćenje je impresionirano proverom javnih spiskova rĕcens/us,-us, m. > recensio – provera rĕceptācŭl/um,-i, n. – 1) spremište, ostava; magazin r. cibi et potionis – ostava za hranu i piće; corpus animi r. – telo spremište duše; r. frugibus – hambar za žito; r. praedae –spremište plena; 2) r. omnium purgamentorum urbis/cloaca maxima – odvodni kanal fekalija i drugog otpada; 3) pribežište, skrovište, sklonište r. militum – sklonište za vojsku;Sicilia est r. classibus nostris – S. je prihvatilište naše flote rĕceptĭ/o,-ōnis, f. (receptio) – 1) prihvat; 2) prijem; 3) primanje rĕcept/o,-avi, etc., v. I (recipio) – ponovo primam/primiti; prihvatiti receptavi mercatores – primio sam trgovce; r. animam – povraćam dušu [predahnjujem] rĕcept/or,-ōris, m. – jatak; rĕceptr/ix,-īcis, f.– žena koja krije lopove ipse ille latrnumoccultator et r. locus – taj isti krije i daje skrovište razbojnicima
rĕcept/um,-i, n. (particip od recipio) – obaveza, zadatak satis est factum nostro recepto – dovoljno je obavljeno našim zadatkom rĕcept/us¹,-a,-um, a. (particip od recipio) – uobičajen, prihvaćen rĕcept/us²,-us, m. (recipio) – 1) povratak; povlačenje; otkaz/ivanje narudžbe tempus iis daret ad receptum nimis pertinacis sententiae – vreme je učinilo da se vrate veoma kategoričnim sudovima; r. spiritûs – povrat daha; 2) pribežište habeo receptum ad ei – imam pribežište kod njega; do ei receptum – dajem mu pribežište; 3) pokret si receptui cecinisset – ako truba svira pokret; do signum receptui – dajem znak za pokret rĕcessim, adv. (recedo) – natraške rĕcess/us,-us, m. (recedo) – 1) udaljavanje lunae accessus et recessus – približavanje i udaljavanje meseca [od sunca]; accssus et recessu aestuum – plima i oseka; 2) povlačenjeprimis ultimi recessum non dabant – zadnji ne daju prvima da se povuku; natura bestiis dedit a pestiferis rebus recessum – priroda je dala životinjama [sposobnost] izbegavanja kužnih bolesti; 3) malodušnost metus recessum quendam animi efficit – strah kod nekih duša stvara malodušnost; 4) uvala, zavetrina, skrovito mesto spelunca vasto submota recessu – pećina ispod puste uvale; marmoreus recessus – mramorna odaja; Phrygiae recessus – jazbine Frigije; mihi solitudo et recessus provincia est – meni ostaje samoća i povučenost u provinciji; in animis hominum tanti sunt recessus – u dušama ljudima ima mnogo skrovitih uvala; umbra et r. – senka i pozadina rĕcĭdīv/us,-a,-um, a. (recido) – povratan, što se povraća/ponavlja Pergama recidiva – ponovo [podignuti] Pergamon rĕ/cĭdo¹,-cĭdi,-cāsum,-ĕre, v. III (re+cado) – 1) odskočiti, odbiti se omnia recidunt in terras – sve se odbija [odskače] od zemlje; ramulus in oculum recedit – grančica se odbila od oka; 2) pasti natrag navis etsi recta reciderat – brod iako uspravan pada natrag; 3) (o ljudima) pasti, zapasti recidit in graviorem morbum/servitutem – zapao je u tešku bolest/ropstvo; 3) pripasti [ponovo] ad eum potentatus omnis recidit – ponovo mu je pripala sva vlast; 4) prestati, jenjati contentio nimia vocis recidit – nadmetanje kreštavih glasova jenjava; 5) propasti rex recidit in eam fortunam – kralj je propao u tolikoj sreći; 6) pretvoriti omnia illa ex laetitia ad luctum reciderunt – sve sto to od radosti prometnu u žalost; 7) svoditi se quorsum recidit responsum? – kako glasi odgovor?; id recidit ad nihil – to se svodi na nulu; ars recidit ad paucos – umetnost se svodi na mali broj [znalaca]; 8) desiti se res recidit in nostrum annum – to se desilo u naše vreme rĕcĭ/do,²-di,-sum,-ĕre, v. III (re+cedo) – 1) odseći, odrezati recidit barbem ense – odsekao je bradu mačem; recidunt columnas – seku stubove [od litice]; recidunt
nationes – iskorenjuju narode; 2) smanjiti racidi culpam supplicio – umanjio sam greh ispaštanjem rĕcin/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) raskopčati recinxit tunicam – otkopčao je tuniku; 2)recingor – svlačim se; recingor angues – skidam guje sa sebe rĕcĭn/o,-ĕre, v. III (re+cano) – odjekivati, vraćati odjek parra recinit – glas zloguke ptice odjekuje; imago recinit nomen – odjek se ponavlja; recino dictatam – ponavljam reči pevajući rĕcĭpĕr/o – povratiti, nadoknaditi > recupero rĕ/cĭpĭo,-cēpi,-ceptum,-ĕre, v. III (re+capio) – 1) ponovo potegnuti recepit ensem – ponovo je potegao mač; 2) vratiti milites defessos/incolumes receperunt – povratili su iznurenu/ čitavu vojsku; r. me ex eo loco – vraćam se iz ovoga mesta; 3) posegnuti r. me ad reliquiam cogitationem belli – ponovo se vraćam na [ranije] misli o ratu; recepit arma – posegao je za oružjem; 4) povratiti, ponovo osvojiti recepit res amissas – povratio je izgubljene stvari; recepi eum ex hostibus/servitute – izbavio sam ga od neprijatelja/iz ropstva; recepit oppidum/civitatem – ponovo je osvojio/oslobodio grad/državu; 4) povratiti se recepi spiritum – povratio sam dah; recepi animum – povratio sam smelost/hrabrost; p. me – povraćam se/dolazim sebi; r. me ex terrore/timore/fuga –povraćam se od straha/groze/iz bekstva; sui recipiendi facultas non datur – ne daje se sposobnost ponovnog dolaska sebi; urbs recipit antiquam frequentiam – grad je povratio staru živahnost; 5) primiti/smestiti nekoga ko moli/traži zaštitu recipi eum in domum meum/ad epulas – primio sam ga u svoj dom; oppidum recipit exercitum – grad je pružio zaštitu vojsci; 6) primiti recepit gladium – primio je udarac mačem; Rhenus recipit Mosam – Rajna prima Mozer; recipit eum in ordinem senatorium – primio ga je u red senatora; 7) dopustiti, dati mesto timor non recipit misericordiam – strah ne ostavlja mesta samilosti; virtus non recipit inconstantiam – vrlina ne ustupa mesto prevrtljivosti;res non recipit cunctationem – ta stvar ne trpi oklevanje; antiquitas recipit fabulas –starost daje mesta basnama; 8) podneti tužbu r. nomen eius inter reos dajem ga na sud; 9)r. religionem in me – hulim na svetinje; 10) primiti kao prihod r. pecuniamex vectigalibus – primam novac iz državne riznice; 11) preuzeti na sebe, obavezati se r. causam/mandatum/officium – preuzimam na sebe taj predmet/mandat/dužnost; 12) jamčiti pro te et Cassio recipiam – jamčim za tebe i Kasija; spondeo et in me recipio eos esse eius mores – kunem se i tvrdim da je to njihov običaj/zakon rĕcĭprŏc/o,-avi, etc,. v. I (reciprocus) – 1) vraćam/vratiti se istim putem; 2) r. animam – povraćam dah/dušu; 3) Euripus in motu reciprocando constans – [reka] E.
se stalno kreće napred i uzvraća natrag; mare reciprocari coepit – more je počelo da se talasa; 4) si ista sic reciprocantur, ut – ako stvar obrneš tako da rĕcĭprŏc/us,-a,-um, a. – 1) povratan, uzvratan; 2) obrnut, recipročan rĕcĭtātĭ/o,-ōnis, f. (recito) – 1) [glasno] čitanje r. literatum/legis – čitanje pisama/zakona; 2) recitovanje, deklamovanje rĕcĭtāt/or,-ōris, m. – recitator; [glasni] čitalac rĕcĭt/o,-avi, etc., v. I – glasno čitati recitavit edictum/iusiurandum – pročitao je ukaz/ zakletvu rĕclāmātĭ/o,-ōnis, f. (reclamo) – glasno protivljenje, reklamacija praeclarâ reclamatione vestrâ factum comprobamus – vašu reklamaciju/protest odobravamo rĕclāmĭt/o,-are, etc., v. I (pojačan reclamo) > reclamo rĕclām/o,-are, etc., v. I – 1) glasno protestovati, reklamirati iidem illi, qui solent, reclamaverunt – protestovali su oni isti, kao i obično; unâ voce omnes iudices, ne is iuraret, reclamaverunt – sve su se sudije jednoglasno protivile da on sudi; 2) poreći, vratiti reč na se rĕclīn/is,-e, a. (reclino) – nauznačen, natrag naslonjen/nagnut rĕclīn/o,-avi, etc., v. I – nauznačiti se, nasloniti/nagnuti se natrag Cepheus reclinavit caput – K. nagnu glavu natrag; huc me r. – dovde se naginjem natrag; r. scutum – naginjem štit natrag; reclinatus paulum modo – malo nagnut natrag; reclinatus in herba –ležeći na leđima u travi; onus imperii reclinat in eum – breme imperije palo je na njega rĕclū/do,-si,-sum,-ĕre, v. III (re+claud) – 1) pritvoriti, odškrinuti reclusit fores – pritvorio/ odškrinuo je vrata; 2) reclusit ensem – potegao je mač; 3) reclusit iram – izlio je gnev; 4) otkriti, obelodaniti; 5) uključiti, obuhvatiti rĕcōgĭt/o,-are, v. I – preslišavam se, ponovo razmišljati recogitavi de rebellione – ponovo je razmišljao o pobuni rĕcōgnĭtĭ/o,-ōnis, f. – provera, pregled; istraga r. scelerum – ispitivanje zločinâ rĕcōg/nosco,-nōvi,-nītum,-ĕre, v. III – 1) poznati, prepoznati recognovi tuma pristinam virtutem – prepoznao sam tvoju devičansku vrlinu; 2) upoznati noctem mecum recognosce – upoznaj noć sa mnom; 3) podsetiti se; 4) dokazivati, pregledati recongoscit socios navales – pregleda moreplovce; r. codicem – ispitujem kodeks rĕcōl/lĭgo,-lēgi,-lectum,-ĕre, v. III – 1) ponovo skupljati, kupiti recollegit captivos – skupljao je zarobljenike; 2) recollegit gladium – ponovo se latio mača; 3) povratiti r. me –povraćam hrabrost; r. primos annos – povraćam prvu mladost; 4) osvojiti r. animum eius – avajam njeno srce
rĕ/cŏlo,-cŏlŭi,-cultum,-ĕre, v. III – 1) obrađujem, obrađivati recolui desertam terram/ metalla – obrađujem napuštenu zemlju/metale; 2) baviti se r. studia/artes – bavim se studijama/ umetnošću; 3) ponovo podići, obnoviti r. ingenium – obnavljam um; 4) postaviti, imenovati; 5) podsetiti se; 6) sagledati, proveriti, pregledati [još jednom] quae si tecum ipse recolis – ako bi ti lično pregledao rĕcommĭnisc/or,-i, v. dep. III – ponovo se podsećam/podsećati rĕcom/pōno,-pŏsŭi,-pŏsĭtum,-ĕre, v. III – ponovo urediti recomposuit comas – ponovo je doterala kosu rĕconcĭlĭātĭ/o,-ōnis, f. (reconcilio) – 1) ponovni sastanak, ponovna postavka r. concordiae – ponovno uspostavljanje saglasnosti; 2) izmirenje, pomirenje r. simulata – prividno izmirenje rĕconcĭlĭāt/or,-ōris, m. – posrednik, pomiritelj, izmiritelj rĕconcĭlĭ/o,-avi, etc., v. I – pomirujem/pomiriti, izmiriti reconciliavit concordiam/ amicitiam – izmirio je, povratio je skladnost/prijateljstvo; reconciliat pacem/insulam – sklopio je mir/pomirio je ostrvo; reconciliavit eam ei – pomirio je s njim; r. cum eo – mirim se s njim rĕconcinn/o,-avi, etc., v. I – 1) popraviti; 2) zakrpiti reconcinnat pallam – krpi ogrtač; 3) nadoknaditi reconcinat detrimentum virtute – nadoknađuje manu vrlinom; 4) iz/lečiti rĕcondĭt/us,-a,-um, a. (particip od recondo) – 1) zakopan, skriven reconditae auri argentique venae – skrivene vene zlata i srebra; recondita templa – unutrašnji/skriveni delovi hramova; 2) dubok, apstraktan reconditae exquisitaeque sententiae – duboke i izvanredne misli; a Lucullo reconditiora desidero – želim/očekujem nešto umnije od Lukula; 3) povučen, zatvoren naturâ tristi ac reconditâ fuit – prirodom je bio tužan i povučen rĕcon/do,-dĭdi,-dĭtum,-ĕre, v. III – 1) ponovo stavljam/staviti na svoje mesto recondit gladium in vaginam – vraća mač u korice; 2) pohraniti recondidit pecuniam in aerario –pohranio je novac u riznicu; 3) recondo oculos – zatvaram oči; 4) sakriti, zatajiti quod celeri opus erat, habebant reconditum – krili su razlog zašto je moralo da se žuri; recondit voluptates – krije pohotu; recondo verba – držim te reči na umu/pamtim rĕcŏ/quo,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) prekuvati, ponovo prokuvati; 2) ponovo kovati r. enses patrios – ponovo kujem mačeve predaka rĕcordātĭ/o,-ōnis, f. – podsećanje, prebiranje po pamćenju temporis ultimi recordatio –prebiranje po uspomenama iz poslednjeg vremena rĕcord/or,-ari, v. dep. I – (re+cor) – tonem/utonuti u uspomene; podsećati se na nešto drago i uzeti to k srcu r. mecum virtutem tuam – sećam se tvoje dobrote prema
meni;recordatur diligentiam maiorum – ganut je marljivošću predaka; recordatus est de lacrimis illis – sećao se njihovih suza; velim scire, ecquid de te recordare – želim znati da li te uopšte pamtim rĕcor/rĭgo,-rexi,-ĕre, v. III – ponovo popravljati, ispravljati, korigovati r. animum – ponovo popravljam dušu rĕcrĕ/o,-avi, etc., v. I – 1) ponovo stvaram/stvoriti recreavit lumen – ponovo je stvorio svetlost; recreavit hominum – ponovo je stvorio [prepravio je] čoveka; 2) ponovo oživetirecreo me [recreor] – ponovo se rađam; 3) r. vocem – vraća mi se glas; 4) oporaviti serecreor ex vulnere/ex gravi morbo – oporavljam se od rane/teške bolesti; 5) Siciliam recreare constituunt – nastoje da ponovo ožive/podignu Siciliju; recreat urbes dirutas –podiže razorene gradove; 6) povratiti samopouzdanje/hrabrost me colligo et recreo –prikupljam i povraćam snagu/hrabrost; r. me ex magno timore – povraćam se iz velikog straha rĕcrĕp/o,-are, v. I – odjeknuti, odjekivati cymbala recrepant – cimbali odjekuku rĕ/cresco,-crēvi,-ĕre, v. III – ponovo pontati vulnus recrevit – rana se ponovo otvorila;pugna recrescit – bitka se ponovo razbuktava rectā, adv. (abl. sing. od rectus) – pravo mihi r. iter est Romam – moram pravo u Rim; r. perge in exilium – produži pravo u izgnanstvo recte, adv. – 1) pravo atomi recte feruntur – atomi se kreću pravolinijski; 2) pravo, punopravno, ispravno r. et ordine facio – s punim pravom i ispravno postupam; r. iudico de eo – o tome ispavno sudim; 3) bezbedno, pouzdano tabernaculum r. captum – šator bezbedno zauzet;4) dobro rectissime est apud matrem – sve je u najboljem redu kod majke; mihi est r. – meni je dobro; is est r. ibi – on se ovde dobro oseća; 4) skupo r. vendo – skupo prodajem rectĭ/o,-ōnis, f. – uprava, vlada r. rerum publicorum – uprava/vlast javnih poslova rect/or,-ōris, m. – upravnik, vladar, gospodar r. superûm Iupiter, pelagi Neptunus – gospodar neba Jupiter, gospodar mora Neptun; r. et gubernator civitatis – vladar i gospodar države; r. maris – gospodar mora; animus r. generis humani – um – gospodar ljudskog roda; summi r. et domini numen – u čelu trpeze i domaćinov miljenik rectr/ix,-īcis, f. – gospodarica rect/us,-a,-um, a. (rego) – 1) prav; 2) vodoravan rectâ viâ eo – idem pravim putem; 3) uspravan homo r. – uspravan čovek; serpens recta – uspravljena zmija; 4) otvoren rectis oculis intueor urbem – gledam grad neustrašivim očima; 5) jednostavan, neizveštačencommentarii nudi et recti – jednostavni i neizveštačeni komentari; 6) pravedan, istinit, pouzdan recta nomina – pouzdani jemci; 7) ispravan, zdrav, ceo,
dobar recta conscientia –zdrava/mirna savest; rectum (rectus) est – to je cela istina; rectum est iracundia pellere –ispravno je bes prigušiti; rectus iudicii – sa zdravim sudom; 8) pošten, dobar, častanCaesar firmus et r. – čvrsti i pošteni C.; casus r. – nominativ, suprotno od casus obliquus –kosi padež rect/um,-i, n. – moralno dobro, čestitost, poštenje; (kod stojičara τò καθήκον τέλειον) rĕcŭb/o,-avi, etc., v. I – 1) leći nauznak, na leđa; 2) odmarati, počivati r. molliter et delicate in hortulis – počivam meko i prijatno i voćnjaku rĕ/cumbo,-cŭbŭi,-cŭbĭt/um,-ĕre, v. III – 1)leći na leđa, nasloniti se na leđa; počivati, odmarati; 2) leći u kreveti, otići na spavanje; 3) prileći za trpezu; 4) pasti, potonuti rĕcŭpĕrātĭ/o,-ōnis, f. (recupero) – povrat, ponovno osvajanje praeclare est r. libertatis – predivna je ponovo zadobijena sloboda rĕcŭpĕrāt/or,-ōris, m. – onaj koji je ponovo osvojio r. urbis – ponovni oslobodilac grada rĕcŭpĕr/o,-avi, v. I – 1) povraćam, povratiti, ponovo zadobiti recuperavi libertatem – ponovo sam zadobio slobodu; 2) povratiti se, oporaviti se r. me – oporavljam se rĕcūr/o,-avi, etc., v. I – ponovo lečim/izlečiti rĕ/curro,-curri,cursum,-ĕre, v. III – 1) trčim/trčati, žuriti, hitati natrag r. ad navem – hitam natrag na brod; 2) vratiti se forma lunae mutatur tum crescendo, tum defectibus ad initia recurrendo – oblik mesca se menja čas rastući, čas se smanjivanjem vraćajući na početak; bruma recurrit iners – zima se trapavo vraća; naturam expellas furca, tamen usque recurret – možeš prirodu da izbaciš vilama, ona će ipak da se vrati; 3) obratiti se r. ad auctores – obraćam se izvorima rĕcurs/o,-avi, etc., v. I (pojačano recurro) – hitam/hitati natrag sub noctem cura r. – hitam natrag pod okriljem noći rĕcurs/us,-us, m. – [hitan] povratak rĕcurv/o,-avi, v. I – zakriviti natrag r. collum equi – zaokrećem vrat konja natrag rĕcurv/us,-a,-um, a. – zakrivljen/savijen natrag cornu recurvum – rog savijen natrag rĕcūsātĭ/o,-ōnis, f. (recuso) – 1) odbijanje, uskraćivanje; 2) prigovor, protest rĕcūs/o,-avi, etc., v. I (re+causa) – 1) odbijam, odbiti; poreći, poricati; protiviti serecusavit amicitiam populi romani – odbio je prijateljstvo Rimljana; r. laborem – odbijam posao; 2) r. eum disceptatorem – ne pristajem da on bude arbitar; nihil recusatur – ništa se ne odbija; 3) recusat nihil de poena – ne prigovara na kaznu; 4) r. mori – ne pristajem da umrem [na smrt]; 5) lacum obstrui r. – ne pristajem da zagatim jezero; 6) non r., quin accipiat – ne pristajem ako ne primi; illud r., ne postulent – ne pristajem na to ako ne zahtevaju; neque recusant, quin armis contendant – ne pristaju
bez bitke oružjem; nullo recusante regnum obtinuit – stekao je kraljevstvo ne odbijajući ništa; recusans hoc feci –učinio sam to protiv svoje volje [protestujući] rĕ/cŭtĭo,-cussi,-cussum,-ĕre, v. III (re+quatio) – udariti, udarati, odbiti, odjeknuti utero recusso – udarcem u stomak rĕdambul/o,-avi, etc, v., I – vratiti se [peške] rĕdam/o,-avi, etc., v. I – uzvratiti ljubav rĕdadresco,-ĕre, v. III – ponovo pasti u vatru rĕdarg/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1) opovrgnuti [lažne optužbe argumentima] redargue me, si mentior – opovrgni me [dokaži] ako lažem; 2) razuveriti oratio neque redargui neque convinci potest – govor ne može ni da razuveri ni da ubedi reddĭtĭ/o,-ōnis, f. (reddo) – dodatak govoru red/do,-dĭdi,-dĭtum,-ĕre, v. III – 1) vraćam se, vratiti se reddo me (reddor) – ponovo krećem; r. me convivio – vraćam se u društvo [na gozbu]; 2) vratiti, dati natrag reddidit captivos/equos/ pecuniam – vratio je zarobljenike/konje/novac; reddite ergo quae sunt Caesaris Caesari, et quae sunt Dei Deo – vratite, dakle što je Cezarovo Cezaru, a što je Božije bogu; 3) uzvratiti terra cum usura reddit, quod accepit – zemlja vraća što je primila sa kamatom; reddidi salutem – uzvratio sam pozdrav; salute datâ reddatâque – nakon pozdrava i uzvraćenog pozdrava; r. responsum – dajem odgovor; r. ei epistolam –odgovaram mu pismo; 4) odužiti se, vratiti istom merom; reddidit beneficiam – na povlasticu je uzvratio povlasticom; reddit gratiam – izražava zahvalnost; 5) r. poenas impietatis – ispaštam greh neposlušnosti; 6) reddo debitum natuarae – vraćam dug prirodi [mrem]; r. vitam pro republica – dajem život za republiku; 7) vox ex speluncâ reddita – glas kao iz pećine; 8) pulmo animam retrahit et reddit – pluća dušu vuku i vraćaju natrag; 9) prevesti, predstaviti, tumačiti ea, quae legerem graecae/latine reddidi – to šam pročitao preveo sam na gčki/latinski; reddo verbum pro verbo – prevodim reč za reč; 10) izgovarati reddit verba male – loše izgovara reči; redde quae restat – reci [da čujemo] ostatak; 11) podražavati reddit eloquentiam paternam – podražava očevu rečitost; reddit eum nomine – podražava ga imenom [ima isto ime]; 12) navesti, dostaviti, prijaviti, podneti tužbu reddidi iudicium in eum – podneo sam tužbu protiv njega; 13) r. rationem, cur ille – razmišljam, zašto on; 14) odobriti reddidit civitati iura legesque –odobrio je sudove i zakone; 15) stvoriti reddit homines ex feris – stvorio je ljude od zveri rĕdemptĭ/o,-ōnis, f. (redimo) – 1) otkup, kupovina r. captivorum negatur – ne dozvoljava se otkup zarobljenika; 2) pogodba temeritas redemptionis – nepredvidljivost
pogodbe; 3) mito iudicii redemtio facta grandi pecuniâ – presuda postignuta davanjem velikog mita rĕdempt/o,-are, v. I – otkupiti [sužnja, zarobljenika] rĕdempt/or,-ōris, m. – 1) otkupac, lice koje otkupljuje; 2) poverenik, zakupac rĕdemptūr/a,-ae, f. – pogodba, sporazum rĕd/ĕo,-ĭi (-īvi),-ĭtum,-īre, v. IV – 1) vraćam se, vratiti se r. e provinia – vraćam se iz provincije; r. a coena/inde/Caesare/Romam/eodem – vraćam se sa večere/odande/od Cezara/iz Rima/od njega; rediit in eandem partem/domum/ad suos – vratio se u ove krajeve/kući/svojima; dum ab illo rediri possit – dok je mogao od njega da se vrati;redierunt retra in castra/in proelium /in urbem– vratili su se natrag u logore/u bitku/u grad; 2) povratiti redibat plebi mos detrectandi militiam – narod je povratio običaj izbegavanja vojne obaveze; res redibat in statum antiquum – stvar se ponovo vratila u prvobitno stanje; 3) redeo ad Scipionem – ponovo se vraćam na S.; sed illuc redeamus –ali da se vratimo tamo; 4) annus redit – godina se vraća; quum ad idem, unde semel profecta sunt, cuncta astra redierint – kad već jednom odande stignu, sve zvezde se opet vraćaju; 5) preći, pretvoriti se pilis omissis ad gladios redierunt – kad su koplja bacili, prešli su na [potegli su] mačeve; 6) pripasti summa imperii redit ad eum – vrhovna komanda pripala je njemu; mortuo Rullo res ad patres redierat – kad je Rul umro vlast je pripala [gradskim] ocima; Numae morte ad interregnum res rediit – Sa smrću Nume nastupilo je međuvlašće [interregnum]; res redit eo – vlast dolazi otuda; 7) uneti bona redeunt in tabulas publicas – dobra se unose/upisuju/ ulaze u javne protokole; 8) ut ad pauca redeam – da ukratko kažem rĕdhāl/o,-are, v. I - ponovoispariti rĕdhĭb/ĕo,-ŭi,-tum,-ēre, v. II (re+habeo) – reklamirati, vratiti neispravnu robu rĕdhĭbĭtĭ/o,-ōnis, f. – reklamacija, povrat/preuzimanje natrag kupljene robe rĕd/ĭgo,-ēgi,-actum,-ĕre, v. III (re+ago) – 1) terati natrag redegit hostium equitatum in castra – oterao je neprijateljsku konjicu u logor; 2) povratiti se rem ad pristinam belli rationem redegit – vratio je stvari na predratno stanje; 3) podsetiti redigis in memoriam nostram te domi eius esse educatum – podsećaš nas da si u njegovoj kući stekao obrazovanje; 4) uterati redegit pecuniam – uterao je dug; 5) uneti redigit pecuniam/bona in aerarium – unosi novac/dobra u riznicu; 6) pasti omnis frumenti copia penes istum reducta est – sve izobilje žita palo je u njegove ruke; 7) proizići quod inde reductum est –što proizilazi odatle; 8) pretvoriti, učiniti redegit hostes in servitutem – pretvorio je neprijatelje u robove; redigit Galliam in provinciam – pretvorio je Galiju u provinciju; 9)urediti, redigovati redegi manuscriptum in ordinem – uredio sam rukopis; redigit famam ad certum – proverava istinitost glasina;
10) postići quae facilia ex difficilimis animi magnitudo redegerat – kako je postigao velike olakšice iz duševnih teškoća; 10) umanjiti, smanjiti, svesti ex hominum milibus sexaginta vix ad quingentos redacti erant –od 60 000 ljudi njihov broj se sveo jedva na 500 [jedva da je ostalo]; familia ad paucos redacta – porodica svedena na mali broj rĕdĭmĭcŭl/um,-i, n. (redimio) – poveska, traka; poveska za glavu; venac; ogrlica mulieri r. praebeo in collum/in crines – supruzi stavljam ogrlicu oko vrata/venac u kosu rĕdĭmĭ/o,-ĭi,-ītum,-īre, v. IV – omotati, ovenčati redimiit tempora lauro – ovenčao je vreme lovorovim vencem; terra quasi quibusdam redimita et circumdata cingulis – zemlja kao da je opasana nekim opasačem rĕ/dĭmo,-dēmi,-demptum,-ĕre, v. III (re+emo) – 1) ponovo kupiti r. fundum – ponovo kupujem zemlju [koju sam prodao]; domum non minoris, quam emit, redemet – kuću [a ne potomke] koju je bio prodao ponovo kupi; 2) otkupiti redemi captos e servitute – otkupio sam zarobljenike iz ropstva; 3) iskupiti redemi me pecuniâ a iudicibus/auro a Gallis – iskupio sam se novcem od suda/zlatom od Gala; 4) podmititi; 5) osloboditi se, odbraniti se , odbiti od sebe r. metum virgarum – branim se grančicom od straha; 6) izravnati, pomiriti r. culpam/facinum – ispaštam greh/zločin; 7) zakupiti, dati pod zakup rĕdĭntĕgrātĭ/o,-ōnis, f. – obnavljanje, ponavljanje r. eiudem verbi – ponavljanje iste reči rĕdĭntĕgr/o,-avi, etc., v. I – 1) ponovo vratiti u prvobitno stanje, reintegrisatiredintegravit copias deminutas – popunio je proređene redove vojske; 2) obnoviti, ponoviti redinteravit pacem/ memoriam auditoris – obnovio je mir/sećanje slušaoca; r. verbum – ponavljam reč; 3) situs gentium redintegrat legentium animum – stanje naroda podiže duh čitaoca rĕ/dĭpiscor,-deptus sum,-dipisci, v. dep. III (re+apiscor) – ponovo steći, povratiti r. rem – povraćam stvari rĕdĭtĭ/o,-ōnis, f. (redeo) – vraćanje, povratak spe domum reditionis sublata – nada u povratak kući jenjava; celeritas reditionis – brzina povratka rĕdĭt/us,-us, m. (redeo) – povratak, vraćanje arceo eum reditu – ne dam mu da se vrati;reditum ei conficio – omogućujem mu povratak; r. domi e foro – povtak kući iz foruma; r. inde Romam – povratak odande u Rim; r. in gratiam in propositum – namera pomirenja rĕdĭvīv/a,-ōrum, n. (pl.) – ponovo upotrebljena drvena građa u novoj zgradi rĕdĭvīv/us,-a,-um, a. (re+vivus) – uskrsli, lapis r. ponovo upotrebljeni kamen [iz ruševine u novogradnju]
rĕdŏl/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II– 1) mirisati mella redolent thymo – medovi mirišu na majkinu dušicu; frusta esculenta redolent vinum – ostaci hrane osećaju se na vino; 2) prožeti hoc redolet antiquitetem – ovo miriše starinom; defenitio redolet doctrinam puerilem –definicija odiše detinjastom naukom rĕdŏmĭt/us,-a,-um, a. (domo) – ponovo savladan homo r. – ponovo pokoreni čovek rĕdōn/o,-avi, etc., v. I – 1) ponovo dati, vratiti; 2) ponovo pokloniti; 3) oprostiti redonavi nepotem Marti – opraštam Marsovom sinovcu rĕdū/co,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) vući/tegliti/ići/vratiti natrag reduxit calculum – vratio je kamenčić; reduxit gladium e vagina – potegao je mač iz korica; reduxi remos – povukao sam vesla sebi; 2) ograničiti reduxit liberalitatem – ograničio je slobode; 3) reducit eum in carcerem – bacio ga je u tamnicu; 4) pratiti reduxi eum e senatu domum – pratio sam ga iz senata kući; 5) (mil.) povući se reduxit legionem e Britannia – naredio je legiji da se povuče iz B.; 6) ponovo pozvati/postaviti reduxit eum de exilo – pozvao ga je da se vrati iz izgnanstva; reduxit uxorem – ponovo je primio ženu; reduxit regem – ponovo je ustoličio kralja; 7) pomiriti reduxi in gratiam cum eo – izmirio sam se s njim; 8) reduxit legem maiestatis – ponovo je uveo zakon o veleizdaji rĕdūct/a,-ōrum, n. (pl.) (kod stojičara: àποπροηγμένα) – stvari koje treba odstraniti, odbaciti > reiecta, suprotno od producta rĕdūctĭ/o,-ōnis, f. (reduco) – ustoličenje r. regis – ustoličenje kralja rĕdūct/or,-ōris, m. – lice koje postavlja/ustoličava rĕdūct/us,-a,-um, a. (particip od reduco) – povučen, odstranjen, sam, sklonjen, udaljenr. sinus – skrovit zaton rĕdunct/us,-a,-um, a. – nagnut natrag, kriv rostrum reductum – natrag zakrivljen kljun rĕdundan/s,-tis, a. (particip od redundo) – 1)prepun, suvišan aqua redundans – voda koja se proliva preko punog suda; 2) nadmen verba redundantes – nadmene reči; orator r. – nadmen govornik rĕdundantĭ/a,-ae, f. – 1) prelivanje, bujnost r. iuvenilis – mladalačka bujnost; 2) višak, suvišak; 3) pleonazam rĕdund/o,-avi, etc., v. I – 1) prelivati se, nabujati flumen/mare/lacus redundat – reka/ more/jezero buja/izliva se; 2) nationes quae in nostram provinciam redundant – narodi koji su preplavili naše krajeve; 3) nullum in me periculum redundat – nikakva opasnost me ne ugrožava; invidia mihi in posteritatem redundabit – potomstvo će prema meni gajiti samo mržnju/zavist; Marcus ex ea causa reus redundat – M. snosi punu krivicu; 4) obilovati, biti preobilan/imati na pretek nulla species neque praetermittatur neque redundet – u izgledu niti je šta nedostajalo ni bilo
suvišno; victoria redundat acerbissimo luctu – pobeda je obilovala ljutom žalošću; 5) biti suvišan literae illae redundantes sunt –ova pisma su suvišna rĕdŭvĭ/a,-ae, f. (reduco) – koren nokta; nabreklost curo reduviam – sipam iz šupljeg u prazno rĕd/ux,-ŭcis, a. (reduco) – 1) (aktivno) Iupiter redux ver – Jupiter obnovitelj mladosti; 2) (pasivno) spasen, vraćen quid me reducem esse voluistis? – zašto ste želeli da me vtatite iz izgnanstva?; reducem domum – vraćenog kući rĕfectĭ/o,-ōnis, f. (reficio) – 1) postavljanje, spravljanje; 2) oporavak rĕfect/or,-ōris, m. – onaj koji postavlja/oporavlja rĕ/fello,-felli,-ĕre, v. III (re+fallo) – 1)pobiti, osporiti refellit praedicta eius re et eventis – osporavam njegov iskaz o predmetu i događajima; 2) potisnuti, odstraniti rĕfer/cĭo,-si,-tum,-ire, v. IV – 1) napuniti, popuniti, ispuniti refersit cloacas corporibus –ispunio je odvodne kanale leševima; 2) refersit librum puerilis fabulis – napunio je knjigu detinjastim pričama; 3) skupiti, nagomilati quae Crassus coartavit et peranguste refersit in oratione sua – što je Kras skrpio i nasilu nagomilao u svoj govor rĕfĕr/ĭo,-ire, v. IV – 1) uzvratiti udarac r. eum – vraćam mu udarac; 2) odbiti referit Phoebum – odbija sunčeve zrake rĕ/fĕro,-tŭli,-lātum, v. III – 1) nositi/doneti natrag retulit pecunias in templum – vratio je novac u hram; amici eum domum retulerunt – prijatelji su ga odneli natrag kući; pedes referent me in Tusculanum – noge će me odneti natrag u T.; 2) vratiti se, povući se r. me pedem/gradum – vraćam se/ povlačim se; r. me Romam – vraćam se u Rim; sol se refert – sunce se vraća; naves eodem referebantur – brodovi se vraćaju natrag; classis retala est – flota se vratila;3) sonus relatus – odjek buke; usque Romam voces referentur – glasovi odjekuku sve do Rima; 4) retulit oculos in terram – oborila je oči na zemlju; 5) vratiti dugretuli pateram surreptam – vratio sam ukradeni tanjir; refero gratiam pro eo ac meruit –vratio sam mu po zasluzi; 6) obnoviti, ponoviti refert idem responsum – ponavlja isti odgovor; 7) odraziti, podražavati retulit eum ore – podražavao ga je glasom; 8) preneti, pričati relata r. – prenosim ono što se priča; fabula relata est – basna je ispričana; illi referunt Gallos se recepisse – pričaju/izveštavaju da se Gali povlače; 9) odgovoriti quid a vobis refertur? – kakav je vaš odgovor?; 10) isporučiti, predati frumentum ad se referri iussit – naredio je da mu se isporuči žito; refert rationes ad eararium – podnosi izveštaj riznici; 11) odnositi se na referas ad te ipsum – odnosi se na tebe lično; omnes eius curae ad te referentur – sve njene brige tiču se tebe; 12) predvideti, nameniti refert omnia ad voluptatem – sve je namenio uživanju; 13) uneti, upisati infert nomen eius in tabulas/in codicem – uneo je njegovo ime u zapisnik/protokol; 14) ubrajati refert eum inter proscriptos – ubraja ga
u proskribovane/odmetnike od zakona; 15) postaviti pitanje consul retulit, quid de his fieri placeat – konzul je pitao šta bi bilo povoljno učiniti; 16) navestirefert versum Homeri – navodi Homerov stih; 16) obratiti se retulit ad senatum – obratio se senatu rē/fert,-tulit, referre,v. def. III (res+fero) – 1) tiče se id tuâ/meâ/suâ nihil r. – to se tebe/mene/njega uopšte ne tiče; quid id ad me refert? – šta se to mene tiče? (kakve to ima veze sa mnom?]; 2) r. compositionis – to je važno za kompoziciju; r. videre quid dicendum sit – važno/ poželjno je videti/znati šta treba reći; 3) parvi r. abs te ipso ius dici – slaba korist od tvog prava da kažeš; 4) aves pascantur necne, quid refert? – ovce pasu, zar ne, pa šta smeta?; 5) cui rei id retulit? – kakva korist od toga?; quid r. aliqui? – kome to treba rēfert/us,-a-um, a. (particip od refercio) – 1) ispunjen, vrške pun; 2) bogat, dobrostojeći, obdaren Xerxes r. omnibus praemiis donisque fortunae – K. je obdaren svim dpbrima i darovima sreće; vita referta bonis – život bogat dobrima; Gallia referta est negotiatorum – G. je bogata veletrgovcima; libri sunt referti de huiusmodi nugis – knjige su prepune svakojakih tričarija rĕferv/ĕo,-ēre, v. II – 1) prekivati, ponovo kuvati; 2) podgrejati falsum crimen refervens – ponovo se podgrejavaju laži o zločinu; rĕfervesc/o,-ĕre, v. III (pojačan referveo) – ponovo zagrejati, prokuvati rĕ/fīcĭo,-fēci,-fectum,-ĕre, v. III (re+facio) – 1)ponovo graditi r. ea quae sunt amissa – ponovo pravim ono što je izgubljeno; 2) ponovo imenovati/postaviti refecit consulem/praetorem – ponovo je imenovao konzula/pretora; 3) povratiti u prvobitno stanje refeci naves/pontem/muros – vratio sam u prvobitno stanje brodove/most/zidine; 4) popuniti refecit exercitum – popunio je redove [vojske]; 5) okrepiti, osvežiti refeci boves pabulo/vires cibo – okrepio sam volove senom/ljude hranom; 6) povratiti se, oporaviti se r. me et curo – lečim se i oporavljam; Tironis reficiendi spes est – Tiron mora da povrati nadu; mentem/animum ex forensi strepitu refecit – povrtio je dušu od sudske buke i galame; ad ea, quae dicturus sum, reficite vos –neka vas okrepi ovo što ću reći; 7) (trgovina) izdati, primiti tibi ex possessionibus tentum reficitur – tebi od poseda toliko pripada; refecit plus mercedis ex fundo – primio je još/više robe sa imanja rĕ/fīgo,-fixi,fixum,-ĕre, v. III – 1) otkinuti, skinuti refixit tabulas – skinuo je tablice;sidera coelo refixa currunt – zvezde otkinute s neba padaju; 2) ukinuti refixit leges –ukinuo je zakone rĕfing/o, v. III – ponovo zidati/podići/stvoriti refingit cerea regna – ponovo je izgradio carstva u vosku rĕflāgit/o,-are, v. I – ponovo potraživati/zahtevati
rĕflāt/us,-us, m. (reflo) – suprotan vetar naves delatae Uticam reflatu hoc – brodovi za Utiku, [nošeni] suprotnim vetrom sutigli su ovamo rĕ/flecto,-lexi,-flexum,-ĕre, v. III – 1) zavratiti, zakriviti, okrenuti natrag reflectit caput/ oculos – okreće glavu/pogled natrag; reflexi gressum/pedem – vratio sam se [natrag]; 2) promeniti mišljenje, predomisliti se r. animum/mentes – smirujem dušu/umove rĕfl/o,-avi,etc, v. I – 1) duvati u suprotnim smeru; 2) cum fortuna reflavit – kad se sreća okrenula [protiv njega] rĕf/lŭo,-fluxi,-ĕre, v. III – teći natrag, uzvraćati mare refluum – more koje teće natrag rĕformātĭ/o,-onis, f. (reformo) – ponovno oblikovanje; poboljšavanje r. morum – poboljšavanje običaja rĕformīdātĭ/o,-ōnis, f. – uzmicanje, jeza, strava rĕformīd/o,-avi, etc., v. I – uzmičem/uzmicati, ustezati se, bojati se, strahovati r. bellum – bojim se rata; r. dicere ea – bojim se/ustežem se da to kažem rĕform/o,-avi, etc., v. I – ponovo uobličavam, dati nov oblik ora reformatus primos Iolaus in annos – njegovo lice ponovo dobi mladalački izgled; r. quod ante fulit – vraćam raniji izgled rĕ/fŏvĕo,-fōvi,-fōtum,-ĕre, v. II – 1) grejati, pogrejati, zagrejati, ublažiti r. ignes – palim vatru; r. artus admoto igne – [ponovo] zagrejavam/krepim zglobove vatrom; rĕfractārĭŏl/us,-a, um, a. (dem. od refractarius) – malo ukočen/nepopusljiv rĕfractārĭ/us,-a,-um, a. (refringo) – nepopusljiv, zadrt, odbojan, ukočen rĕfrāg/or,-ctus sum,-ari, v. dep. I (suprotno od suffragor) – glasati/biti protiv; boriti se protiv lex refragatur petitioni tuae – tvoja peticija je suprotnazakonu; r. honori/gloriae eius – protivim se njegovom ugledu/njegovoj slavi rĕfrēnātĭ/o,-ōnis, f. – nasilje f. doloris – nanošenje bola rĕfrēn/o,-avi, etc. v. I – 1) obuzdati, obuzdavati r. equos – obuzdavam konje; 2) krotitirefrenavit adolescentes a gloria – obuzdavao je žudnju mladića za slavom; refrenar libidines – obuzdava/kroti strasti; 3) savlađivati/ograničavati r. licentiam – ograničavam slobode rĕfrĭc/o,-ŭi,-atum,-are, v. I – 1) ponovo otvoriti refricuit vulnus – ponovo je otvorio ranu; 2) obnoviti, osvežiti refricui memoriam/desiderium/dolorem – osvežio sam sećanje/želju/bol; 3) ponovo izbiti/upaliti se crebro refricat lippitudo – česte su upale očiju rĕfrĭgĕrātĭ/o,-ōnis, f. – rashlađivanje, zahlađenje rĕfrĭgĕr/o,-avi, etc. v. I – 1) rashladiti, ponovo ohladiti ignis in aquam coniectus extinguitur et refrigeratur – vatra potpoljena u vodu se gasi i hladi; frigus me
refrigerat –studen me hladi; 2) umiriti, učiniti manje poletnim refrigeravit testem – ućutkao je svedoka; accusatio refrigatur – optužba se hladi rĕ/frĭgesco,-frixi,-ĕre, v. III – 1) o/hladiti se; 2) oslabiti crimen refriscit – prestup gubi na snazi/tone u zaborav rĕ/fringo,-frēgi,-fractum,-ĕre, v. III (re+frango) – 1) odbiti lomeći speculum refringit radium solis – ogledalo odbija/lomi sunčev zrak; 2) provaliti refregit portam/carcerem –provalio je vrata/[u] zatvor; 3) slomiti refringit ramum – odlomio je granu; 4) fortuna vim suam imminentem refringi non vult – sreća svojom voljom ne želi da promeni pravac/stranu; 5) refregit dominationem impotentem – slomio je [učinio je nemoćnom] njegovu nadmoć; 6) oslabiti domus Priami refregit Achivos – Ahajci su oslabili Prijamov dom rĕ/fŭgĭo,-fūgi,-ĕre, v. III – 1) bežati natrag protinus in urbem refugiunt – beže natrag pravo u grad; refugit ex castro in montem – pobegao je iz logora u šumu; hostes velocitime refugiunt – neprijatelj beži bez obzira; 2) ustezati, izbegavati se pudore r. a dicendo – ne smem od straha da kažem; r. ab hoc genere sermonis – izbegavam tu vrstu jezika/govora; r. a te admonendo – ne usuđujem se da te upozorim; 3) povući se, tražiti utočište refugit in arcem maiorem – povukao se u veliku trvđavu; templum refugit a litorem – hram je povučen od obale; 4) r. anguem/tela/periculum/invidiam – izbegavam zmiju/koplja/opasnost/zavist; 5) refugit eum iudicem – odbio je [nije pristao] da mu on bude sudija rĕfŭgĭ/um,-ĭi, n. – pribežište, skrovište senatus eratregium portus et r. – senat je bio mirna luka i utočište kraljeva rĕfŭg/us,-a,-um, a. – bežeći, izbegavajući rĕfu/lgĕo,-lsi,-ēre, v. II – 1) bleštati, uzvraćati sjaj arma refulgentia – bleštavo/svetlo oružje; nautis stella refulget – pomorcima zvezda svetli; 2) sijati, svetliti fama refulget –ugled/ glas svetli; Iovis tutela refulgens – Jupiterovo bleštavo pokroviteljstvo rĕ/fundo,-fūdi,-fūsum,-ĕre, v. III – točim/točiti, pretakati natrag; refudit aequor in aequor – pretačem more u more; stagna refusa vadis – uvraćena voda jezera/lokve;Acheron refusus – natrag tekući/usporeni/zaustavljeni Aheron; fletus refusus – neutešni plač rĕfūtātĭ/o,-ōnis, f. – ispaštanje, okajavanje; osporavanje, odbacivanje rĕfūt/us,-us, m. – osporavanje, pobijanje rĕfūt/o,-avi, etc., v. I – odbiti, osporiti, odbaciti r. cupiditatem/libidinem eius – odbijam njegov pohotu/strast; r. testes – odbacujem svedoke; nostra confirmo argumentis, contarria refuto – naš stav potkrepljujem dokazima, stav suprotne strane odbacujem
rĕgālĭōl/us,-i, m. – neka mala ptica, možda carić rēgāl/is,-e, a. (rex) – carski, kraljevski nomen regale – carsko ime; potestas regalis – carska vlast; regale genus civitatis – carski rod; scriptum regale – carsko pismo; regalis sententia – carsko mišljenje; regalis animus in eo erat – u njemu se nalazio carski duh rēgālĭter, adv. – carski, na carski/kraljevski način; gospostveno, veličanstveno, raskošno rĕgĕl/o,-avi, etc., v. I – ogrejati, zagrejati solum aedificii regelant – samo zgrade greju rĕ/gĕro,-gessi,-gestum,-ĕre, v. III – 1) odneti/baciti natrag r. tellurem – ponovo bacam zemlju u rupu [zatrpavam rupu]; 2) izbaciti regessit terram e fossa – izbacuje zemlju iz jarka; 3) uzvratiti regessi ei convincia – na njegovu galamu uzvratio sam galamom rēgĭ/a,-ae, f. (>reguis) – carska palata, carski dvor rēgĭe, adv. (regius) – 1) na carski/kraljevski način; raskošno accubo r. – namestio sam se carski [za trpezom]; 2) satrapski, despotski, tiranski id crudeliter et r. factum est – to je surovo i tiranski učinjeno rĕgĭ/i,-orum, m. (pl. >regius) – kraljeva garda; carska pratnja, satrapi, despoti rēgĭfĭc/us,-a,-um, a. – carski/kraljevski, raskošan, sjajan rēgill/us,-a,-um, a. (rex) – carski, raskošan rĕgĭm/en,-ĭnis, n. (rego) – 1) uprava, upravljanje r.equorum/navis – upravljanje konjima/ brodom; r. morum disciplinaeque romanae – uprava rimskim običajima i disciplinom; 2) državna uprava/vlast/režim r. omnium rerum – državna vlast; 3) upravnik; r. rerum – vladar rēgīn/a,-ae, f. (rex) – 1) carica, kraljica Cleopatra r. – carica K.; Iuno r. – Junona nebeska carica; 2) princeza, careva kćer; 3) plemenita dama rĕgĭ/o,-ōnis, f. (rego) – 1) pravac murus recta regione MCC passus – pravolinijskizid dug 1200 koraka; de recta regione defecto – odstupam od pravca; 2) e regione – pravo napred, pravolinijski, u pravoj liniji; 3) sa suprotne strane, nasuprot, preko puta luna cum est e regione solis – sad je mesec nasuprot suncu; erat e regione oppidi collis – prema gradu nalazio se breg; sunt e regione nobis – oni su nasuprot/preko puta nas; e regione castris castra ponunt – prema/ nasuprot logorima podižu logore; 4) granica; 5) vidik, horizont; 6) strana sveta; 7) predeo, kraj, oblast; 8) sfera, oblast in quatuor regiones Macedonia divisa est – M. je podeljena na čtiri oblasti rĕgĭonātim, adv. – po oblastima, delovima rēgĭ/us,-a,-um, a. (rex) – 1) carski, kraljevski nomen/genus regium – carsko ime/pleme;ornatu regio sum – u carskoj sam odori; anni regii – godine carske
uprave; inter eos erat dignitate regia – među njima je vladalo carsko dostojanstvo; 2) despotski Dion repressit regios spiritos – D. je prigušio despotske duhove; 3) regi/iorum, m. – carska voska/pratnja multis milibus regiorum interfectis – sa hiljadama ubijenih carskih vojnika;fama de huius adventu ad regios perlata est – o čijem dolasku je glas stigao do dvorjanika/careve pratnje; 4) regia – a) carski dvor in numero fuit eorum, qui regiam tuebantur – među njima je bilo i onih koji su čuvali carski dvor; visum te aiunt in regia –pričaju da su te videli u carskom dvoru; b) carski grad;c) štab, šatorglavnokomandujućeg na frontu; d) bazilika, sala sa stubovima; e) regia persica – vlast persijskog cara rĕglūtĭn/o,-avi, etc., v. I – ponovo rastvoriti/istopiti regnāt/or,-ōris, m. (regno) – vladar r. Olympi – gospodar Olimpa regnātr/ix,-īcis, f. – vladarka r. domus – gospodarica doma, gospođa regn/o,-avi, etc., v. I – 1) imati carsku moć i ugled, vladati regnatum est Romae annos 244 – Rimom su vladali kraljevi 244 godine; post Tatii mortem non regnatum erat – posle Tatijeve smrti nije bilo kraljeva; Xerxe regnante in Asdiam transiit – prešao je u vreme vladavine Kserksa; advenae in nos regnaverunt – tuđin je nama vladao; 2) suvereno vladati in equitum centuriis regnat – u konjici centurioni imaju neograničenu vlast; 3) vedriti i oblačiti; 4) imati nadmoć ignis regnat – vatra vlada; ardor edendi per viscera regnat – glad vlada u crevima; 5) živeti/osećati se kao kralj regn/um,-i, n. (rex) – 1) carstvo, kraljevina potior regni – stekao sam carstvo; r. appeto – tražim carstvo; r. redit ad eum – predao mu je carstvo; de honore regni contendit cum patruo – nadmetao se za carsko dostojanstvo sa rođakom; 2) suverena vlast/uprava/vladavina in eius regnum sunt – u njegovoj su vlasti; r. iudicorum/forense –vlast sudija/sudska vlast; r. censurae – vlast cenzure; 3) samodržavlje, tiranija hoc vero regnum est – ovo je prava tiranija; exercet regnum in plebe romana – tiraniše rimski narod; occupo regnum – samodržac sam; 4) država non regno, sed rege liberati sumus –nismo lišeni države već samodršca; remota iustitia, quid sunt regna nisi latrocinia magna – ako nema prava, šta su države do velike razbojničke bande? rĕ/go,-xi,ctum,-ĕre, v. III – 1) upravljati, pred/voditi rexit tela per auras – vodio je koplje vetrom; r. equum – upravljam konjem; regit beluam quocunque vult – upravlja/ima punu kontrolu nad životinjom; animus regit corpus – duh vlada telom; 2) upravljati, vladati regit respublicam – vlada republikom; regit tantam domum – vodi kuću; rexit imperium – upravljao je imperijom; 3) rexit errantem – kaznio je prestupnika;te regere possum – mogu da te kaznim; censor rexit senatum – cenzor je kaznio senat
rĕ/grĕdĭor,-gressus sum,-gredi, v. dep. III (re+gradior) – vraćam se/vratiti se ex itinere in castra regressi sunt – vratili su se u logore; 2) r. in memoriam – ramišljam, premišljam, spuštam se na zemlju; 3) nazadovati imperium regreditur – imperija nazaduje rĕgrĕssĭ/o,-ōnis, f. – 1) povratak, povlačenje; 2) opadanje, nazadovanje; 3) regresija rĕgrĕss/us,-us, m. – 1) povratak, povlačenje fortuna non habet regressus – sreća se ne vraća; r. ab ira non relictus erat – nije bilo vremena da se povrati od gneva; 2) utočište, pribežište, vraćanje r. ad principem – vraćanje na princip/osnovu rĕgŭl/a,-ae, f. (rego) – 1) mera za uglove, uglomer non egemus regulis nismo bez uglomera/ mernog instrumenta; 2) motka, štap, lajsna defigunt quadratas regulas – pričvršćuju četvrtaste lajsne; 3) mera, štap i kanap, aršin; 4) propis, pravilo studia nostra naturae regulâ metiamur – u našem istraživanju služimo se/merimo pravilom koje je priroda postavila; mediocritatis regula optima est – najbolje je pravilo sredine; r. consuetudinis – pravilo ponašanja; lex est iuris atque iniuriae regel – zakon je pravilo pravde i nepravde rĕgŭl/us,-i, m. (dem. od rex) – 1) mali kralj, knez reguli in unum convenere – kneževi se u jednom sjedinjuju; 2) kraljević, princ rĕgust/o,-avi, etc., v. I – 1) ponovo probati/kušati, degustirati; 2) ponovo uživatiregustavit literas eius – ponovo je uživao u njenim pismima rēĭcŭl/us,-a,-um, a. (reicio) – neupotrebljiv dies r. – propao dan rēĭect/a,-ōrum, n. (pl.) (reicienda) – odvratne, gnusne stvari; stvari koje treba odbaciti rēĭectānĕ/a,-ōrum, n.(pl.) (reicio) – ružne, dvratne, gnusne stvari rĕĭectĭ/o,-ōnis, f. – 1) odbacivanje r. iudicum – odbacivanje sudije; 2) oduzimanje, lišavanje r. huius civitatis – lišavanje građanskog prava; selectio et item reictio – odabiranje kao i odbacivanje rēĭect/o,-are, v. I (pojačan reicio) – dobijati reiectavit voces – odbijao je glasove rē/ĭcĭo,-ĭēci,-ĭectum,-ĕre, v. III (re+iacio) – 1) baciti/vratiti natrag reiecit telum in hostem – vratio je koplje natrag neprijatelju; naves tempestate reiectae cursum tenere non potuerunt – brodovi odbačeni burom nisu mogli držati pravac; 2) povratiti reiecit vinum – povratio je vino; 3) zabaciti reicit togam ab humero – zabacio je togu na rame;reici manus ad tergam – stavio sam ruke na leđa; r. scutum – bacam štit na leđa; 4) odbiti, oterati reieci hostes ab Antiochia – odbio sam neprijatelje od A.; reiecit hostes in oppidum – naterao je neprijatelje [da se povuku] u grad; 5) reiecit oculos – odvratila je pogled; 6)reiecit minas Hannibalis – odbio je Hanibalov novac; reiecit ferrum et audaciam in foro –odbio je mač i drskosti u forumu; reiectus a ceteris suspicionibus – odbačen na temelju izvesnih sumnji; bona deligo et reicio contraria –
što je dobro uzimam a što nije odbacujem; 7) r. dona – odbijam/odbacujem poklone; r. iudices – odbijam sudije/ne pristajem da mi oni sude; 8) uputiti drugome senatus a se rem ad populum reiecit – senat je prepustio narodu da o tome odluči; reiecit rem ad senatum – uputio je predmet senatu;tribuni ad senatum reiecerunt – tribuni na senat upućuju; 9) reiecit rem in mensem Ianuarium – odgodio je tu stvar za januar rĕ/lābor,-lapsus sum,-i, v. dep. III – 1) teći/kliziti/vraćati se natrag, povlačiti se unda relabitur – talas se povlači; 2) mens relabitur – duša se vraća rĕlan/guesco,-gŭi,-ĕre, v. III – 1)klonuti moribunda relanguit – smrtno ranjena klonu natrag; 2) jenjati venti relanguescit – vetar jenjava; 3) popustiti impetus regis relanguescit – kraljev napad popušta; 4) smiriti se relanguisse se dicit – kaže da se smirio rĕlātĭ/o,-ōnis, f. (refero) – 1) seljakanje, kretanje tamo-amo; 2) prebacivanje, svaljivanjer. criminis – prebacivanje krivice na žrtvu; 3) (retorika) ponavljanje; 4) r. gratiae –iskazivanje zahvalnosti; 5) podnošenje peticije [u senatu] approbo relationem –odobravam peticiju; muto relationem – vršim izmene u peticiji; 6) odnos, relacija rĕlāt/or,-ōris, m. – podnosilac peticije u senatu; referent rĕlāt/us,-us, m. – povik, protest rĕlaxātĭ/o-ōnis, f. (relaxo) – olakšavanje, olakšanje r. animi – olašanje u duši; r. doloris –ublažavanje bola rĕlax/o,-avi, etc., v. I – 1) širim/proširiti, otvoriti relaxavit vias – proširio je puteve; 2) popustiti, olabaviti relaxavi arcum/vincula – olabavio sam luk/lance; 3) ublažiti relaxavit vultum – razvedrio je lice; risus tristitiam et servitatem mitigat et relaxat – smeh blaži i olakšava tugu i ropstvo; 4) relaxor animo – opuštam se; relaxo me – opuštam se; r. me a occupationibus – odmaram se od poslova; relaxavit animum somno – okrepio sam dušu snom; 5) insani relaxantur – ludaci se smiruju rĕlēgātĭ/o,-ōnis, f. (relego) – proterivanje r. et amandatio – proterivanje i izgnanstvo;exilium et r. civium – izbeglištvo i proterivanje rimskih građana rĕlēg/o¹,-avi, etc., v. I – 1) odstraniti, oterati, udaljiti relegavit filium ab rus – udaljio je sina sa seoskog imanja; 2) proterati iz zemlje relegavit Antonum in exilium – oterao je Antonija u izgnanstvo; Lamiam in contione relegavit, ut ab urbe abesset milia passum –fantoma Lamiju je oterao u proročište kako bi bila udaljena od grada hiljadu koraka;relegatus mihi videor – vidim sebe kao prognanika; 3) odbiti r. dona – odbijam poklone rĕ/lĕgo²,-lēgi,-lectum,-ĕre, v. III – 1) skupljam/prikupljati relegit filum – skupljala je konce [Arijadna]; 2) prevaliti, proputovati, ostaviti iza sebe relegi Asiam – ostavio sam
za sobom Aziju; 3) čitati ponovo relegit belli scriptorum – ponovo je pročitao opis rata; 4) ponovo proći relegit sernome labores – ponovo je pričajući prošao kroz podvige rĕlentesc/o,-ĕre, v. III – popuštati, slabiti amor relantescit – ljubav plavi rĕlēv/o,-avi, v. I – 1) ponovo podići r. corpus e terra – ponovo dižem telo od zemlje;relevatur catenâ – oslobađam se lanaca; 2) ublažiti, olakšati relevavit communem casum misericordiâ hominum – olakšao je zajedničke muke saosećanjem ljudi; relevat morbum –ublažuje bolest; relevat luctum/famem – ublažuje tugu/glad; 3) osloboditi; 4) odmoriti, okrepiti relevat membra sedili – odmara udove na stolici; relevat pectora mero – krepi dušu [nemešanim] vinom; 5) aeger relevatur – bolest popušta; 6) relevor curâ et metu/molestiis – povraćam snagu od briga i straha/ nevolja; 7) poroditi rĕlictĭ/o,-ōnis, f. (relinquo) – napuštanje, ostavljanje na cedilu, izdaja r. reipublicae – izdaja republike rĕlĭcŭ/us,-a,-um, a. > reliquus – suvišan, nepotreban rĕlĭgātĭ/o,-ōnis, f. – vezanje, povezivanje r. vitium – povezivanje loze rĕlĭgĭ/o,-ōnis, f. (relego) – 1) bogobojažljivost; čestitost, poštenje, vera u boga, veroispovest sacra Cereris summâ religione – uzvišenom verom svete Cerere/Demetre;inclita iustitia et religio Numae erat – slavna je bila Numina pravda i vera; impius hostis omnium religionum – bezbožni neprijatelj svih veroispovesti; 2) obožavanje, divljenje, vrski zanos religio, id est cultus deorum – vera, to jest kult bogova; r. deorum –obožavanje bogova; religiones divinae – verovanje u bogove; religionem violavit –oskvrnuo je veru; deditus religionibus – odan verovanjima u bogove; 3) svetost r. fani - svetosthrama; 4) strah, praznoverje, slutnja animi pleni religionum – pune duše slutnji/strahova; 5) obožavani/sveti predmet r. domestica – kip nekog boga; locus religionum deorumque plenus – mesto puno kipova i bogova; 6) religioznost, religiozna svest; 7) svest o istočnom grehu, prokletstvu; 8) vera, sila koja povezuje/obavezuje servo religionem – ispunjavam obavezu; obstringo/obligo eum religione – vežem/obavezujem ga verom; 9) savesnost, čestitost, čast fides et religio vitae – vera i čestitost života; sine ulla religione ac fide – bez časti i vere rĕlĭgĭōse, adv. (religiosus) – časno, čestito, pošteno, savesno rĕlĭgĭōs/us,-a,-um, a. (religio) – 1) bogobojažljiv homo r. – čestit/častan/pošten čovek;religiosisimi mortales – veoma čestiti smrtnici; Ceres religiosisima – prečasna Demetra; 2) skrupulozan, obazriv, oprezan auctor rerum romanorum religiosisimus – veoma savesni istoričar Rima
rĕlĭg/o,-avi, etc., v. I – vezati [ruke naopako]; religavit eum ad currum – privezao ga je za borna kola; funiculus a puppi religatus – uže privezano za krmu; religo navem ad terram – vežem brod za obalu rĕ/lĭno,-lēvi,-lĭtum,-ĕre, v. III – probiti, provaliti, otvoriti relevit dolia – otvorio je ćupove; apes relinint mella – pčele sišu med [iz cveta] rĕ/linquo,-līqui,-lictum,-ĕre, v. III – 1) ostaviti za sobom, napustiti reliquit eum in Gallia/ad exercitum/cum equitetu – ostavio ga je u Galiji/kod vojske/sa konjicom; reliqui hostes post me – ostavio sam neprijatelje iza sebe; 2) ostaviti posle smrti [u nasleđe]relinquo patrimonium filio – ostavljam očevinu sinu; 3) preostati ei nihil relinquitur nisi fuga – njemu ništa ne preostaje osim bekstva; reliquitur, ut – preostaje samo to da; 4) ostaviti, zanemariti reliquit eum in egestate – ostavio ga je u krajnjoj bedi; 5) prepustitirelinquunt urbem direptioni et incendio – prepustili su grad haranju i paljevini; 6) napustiti, ostaviti na cedilu relinquunt naves/uxores/oppidum – napuštaju brodove/žene/grad; 7) odustati relinquo obsidionem – odustajem od opsade; omnibus rebus relictis – odustajući od svega; 8) odustati, oprostiti relinquo ius meum – odustajem od svog prava;r. iniurias meas – opraštam nanesene mi nepravde; 9) zanemariti, prećutati reliquit caedes/ libidines – ćutke je prešao preko pokolja/bluda rĕlĭquĭ/ae,-ārum, f. (pl.) (reliquus) – zaostavština, ostavština, ostaci žrtve [koji nisu izgoreli], ostavljeno reliquiae Danaum – ostavština Danajaca [trojanski konj]; relikvije, mošti rĕlĭqu/um,-i, n. (relinqu/a,-orum, n. pl.) – 1) ostatak, ostaci reliqua belli – tragovi rata;nihil est relinqui – ništa nije ostalo; 2) nihil relinqui facio – a) ne ostavljam ništa iza sebe; b)nihil ad celeritatem sibi reliqui fecerunt – učinili su sve da pospeše; nihil relinqui feci quod ad sanandum pertenet – sve sam učinio da što pre ozdravim; nullum munus cuiquam reliquum fecesti – nisi zanemario nijedan zadatak; 3) reliquum est, ut egomet mihi consulam – ostaje da se sam lično pobrinem; reliquum est, ibi simus – treba da ovde ostanemo; 5) reliquo tempore – u toku preostalog vremena [u budućnosti]; in reliquum (in reliquum tempus) – ubuduće; 6) reliquum (pecunia reliqua) – ostatak duga pecuniam reliquam ad diem solvo – ostatak duga plaćan u rečeni dan rĕlĭqu/us,-a,-um, a. (relinquo) – 1) preostao, zadržan oppida mihi sunt complura relinqua – ostalo mi je nakoliko gradova; familia ex qua reliquus est Rufus – porodica od koje je ostao [samo] R.; relinqua pars exercitus– preostali deo vojske; de frumento reliquoque commeatu satis erat provisum – žitom i ostalim namirnicama bio je dovoljno obezbeđen; 2) de reliquo – uostalom de reliquo iam nostra culpa est – uostalom mi smo pogrešili
rellĭgĭo > religio; relliquiae > reliquae rĕ/lūcĕo,-luxi,-ēre, v. II – 1) bleštati, odbijati blesak stella relucet – zvezda blešti;flamma relucens – bleštavi plamen rĕ/lucesco,-luxi,-ĕre, v. III – v. III – 1) razgaliti se, razvedriti se; 2) ponovo početi bleštati caeco reluscit dies – slepcu ponovo blešti dan rĕluct/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – boriti se protiv, uzvraćati, pogovarati uxor relucatur – žena se brani/uzvraća, pogovara rĕlū/do,-si,-ĕre, v. III – šaliti se, šegačiti se relusi iocos – šalom sam uzvraćao na šalu rĕman/do,-di,-ĕre, v. III – ponovo žvakati, prežvakivati rĕmă/nĕo,-nsi,-nsum,-ēre, v. II – 1) ostajem/ostati, ostajati r. Romae/domi/in Gallia –ostajem u Rimu/ kod kuće/u Galiji; 2) animi remanent post mortem – duše ostaju [žive] posle smrti; 3) potentia senatus gravis et magna remanet – senat je zadržao veliku i ozbiljnu moć rĕmansĭ/o,-ōnis, f. (remaneo) – ostajanje, zadržavanje na istom mestu rĕmĕdĭābĭl/is,-e, a. – izlečiv rĕmĕdĭ/um,-i, n. (re+medior) – 1) lek r. coecitatis – lek protiv slepila; utor remedio – služim se lekom; esse remedio – služi kao lek; remedium mihi comparo – kupujem sebi lek rĕmĕ/o,-avi, v. I – vratiti se, ići natrag greges nocte remeant ad stabula – stada se noću vraćaju u štale; remeo Aegypto – vraćam se iz Egipta; remeo ad Aegyptum – vraćam se u Egipat rĕmĕtĭ/or,-mensus sum,-iri, v. dep. IV – 1) merim/meriti ponovo; 2) r. dicta – ponovo razmatram pesme; 3) pelago remenso – pređenim morem; 3) remetitur vinum vomitu –povraća vino rēm/ex,-ĭgis, m. (remus+ago) – 1)veslač; 2) posada veslača rēmĭgātĭ/o,-ōnis, f. (remigo) – veslanje rēmĭgĭ/um,-ĭi, n. (remex) – 1) veslanje; 2) vesla; 3) veslački pribor, veslačka oprema rēmĭg/o,-avi, etc., v. I – veslam/veslati rēmĭgr/o,-avi, etc., v. I – selim/seliti natrag remigro Romam – selim natrag u Rim rēmĭnisc/or,-i, v. dep. III (re+memini; mens) – ponovo se sećati, podsećati se de quaestoribus reminiscens recordor – sećajući se kvestora podećam se rĕ/miscĕo,-mĭscŭi,-mixtum (mistum),-ēre, v. II – ponovo mešati animus naturae suae remiscebitur – duh je po prirodi promenljiv; remiscet falsa veris – meša lažno sa pravim/istinitim rĕmisse, adv. – popustljivo, blago, opušteno r. ago – postupam blago
rĕmissĭ/o,-ōnis, f. (remitto) (suprotno od retractio) – 1) vraćanje, opuštanje vocis contentiones et remissiones – dizanje i spuštanje glasa; 2) popuštanje r. morbis – popuštanje bolesti; 3) r. poenae – spuštanje/smanjenje kazne; 4) opuštanje, opušteno rĕmiss/us,-a,-um, a. (particip od remitto) – 1) opušten corpora remissa – opuštena tela;arcus r. – odapeti luk; 2) ventus r. – utihli vetar; 3) frigus remissum – ublaženi mraz; 4) blag, popustljiv homo r. – glag/prijatan čovek; 5) veseo, oduševljen r. in sermone –ponesen razgovorom; 6) mlohav, trom, pospan in labore nimis r. – u poslu mnogo aljkav/trom; sum remisso ac languido animo – trom sam i bezvoljan u duši; r. animo – bezvoljan rĕ/mitto,-mīsi, -missum,-ĕre, v. III – 1) vratiti/poslati natrag remisunt mulieres Romam – šalju žene natrag u R.; 2) baciti natrag remisi pila intercepta – hvatao sam koplja i vraćao ih natrag; 3) odgovoriti/uzvratiti remisit beneficium – uzvratio je ljubaznost; 4) proslediti remisit causam ad senatum – prosledio je predmet senatu; 5) ostaviti, odreći se, prepustiti remittit provinciam – odrekao se provincije; remisit eum legionem – prepustio mu je legiju; 6) popustiti, pokloniti, oprostiti remisi eum pecunias –poklonio sam mu novac; remisi eum poenam – oprostio sam mu kaznu; 7) povratiti, popustiti, pustiti remitto ramulum adductum – pušam privučenu grančicu; tunica remissa – tunika obešena o ramenu; brachia remissa – opuštena ramena; 8) ras/topiti calor remittit mel – toplota topi med; 9) opustiti cantus rum remittit animos, tum contrahit –pesma čas opušta, a čas tišti dušu; spes remisit animos a certamine – nada povrati dušu posle bitke; 10) r. me (remitor) – počivam, opuštam se; 11) remisit ardorem pugnae –popustio je žar bitke Remĭ/us,-i, m. – ime rimske porodice; lex remia – zakon koji je strogo kažnjavaocalumniatores – klevetnike rĕmōlĭ/or,-ītus sum,-īri, v. dep. – ponovo pokrenuti, zakotrljati rĕmollesc/o,-ēre, v. II – 1) razmekšavati/topiti remollescet cera – razmekšava/topi vosak; 2) slabiti smanjiti; 3) razblažiti, razvodneti, pokvariti rĕmollĭ/o,-īvi,-īre, v. IV – 1) razmekšati remollivi terram – ponovo sam ramekšao zemlju; 2) raznežiti, efeminizirati se rĕmŏr/a,-ae, f. – smetnja, zastoj facio remoram rei – usporavam stvari rĕmŏrām/en,-ĭnis, n. (remoror) – smetnja rĕmor/dĕo,-rdi,-rsum,-ēre, v. II – 1) gristi [ponovo] r. eum – grizem ga; 2) uznemiravati, mučiti remordet animos – pati duše; cura te remordet – brige te grizu/jedu rĕmŏr/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1)zadržavati se r. in Italia – zadržavam se u Italiji; 2) ometati mors ac poena eum remorantur – ne preti mu [trenutno] ni smrt ni
kazna;remoratus sum iter eius – ometam njegoovo putovanje; nox atque praeda remorantur hostes – noć i pljačka ometaju/zadržavaju neprijatelje rĕmōte, adv. (remotus) – iz daljine, sa odstojanja rĕmōtĭ/o,-ōnis, f. (removeo) – 1) povlačenje; 2) udaljavanje; 3) odbijanje, poricanje r. criminis – poricanje zločina rĕmōt/us,-a,-um, a. (particip od removeo) – 1) udaljen, odstranjen loci silvestres et remoti – šumovita i udaljena mesta; Apulia ab impetu belli remotissima – A. je veoma udaljena od ratnog udara; 2) suprotan, protivan scientia remota a iustitia – nauka odstupa od prava [različita je od]; 3) homo a suspicione remotissimus – čovek u koga ne treba sumnjati; testis r. a religione – nepouzdan/nepošten svedok; r. a culpa – bez krivice;homo r. ab inani laude – čovek koji ne voli prazno laskanje; 4) remora (=reiecta, reducta) – otpad, smeće, šljam rĕ/mŏvĕo,-mōvi,-mōtum,-ēre, v. II – 1) ukloniti, skloniti removit equos ex conspectu –sklonio je konje s vidika; 2) removi oculos – ovdatio sam pogled; 3) arboris remotis – nakon uklanjanja drveća; 4) removit hostis a muris – oterao je neprijatelje od zidina; 5)removet castra sex milia ab oppido – odmiče logore šest milja od grada; 6) remotus ab exercitu – odstranjen/izbačen iz vojske; removit eum a republice – izbacio ga je iz državne uprave; 7) r. suspicionem a me (r. me a suspicione) – odstranjujem sumnju od sebe; 8)adversario remoto – sa odstranjenjem/likvidacijom protivnika; si Eumenem removisset –kad bi se Eumen uklonio/eliminisao/likvidirao; 9) ioco remoto – šala nastranu/bez sve šale rĕmūgĭ/o,-īre, v. IV – ponovo rikati/mukati Rĕmŭl/us,-i, m. – kralj Albe rĕmūnĕrātĭ/o,-ōnis, f. (remuneror) – nagrada, naknada, plata r. benevolentiae – nagrada za dobročinstvo rĕmūnĕr/o,-avi, etc. v. (rĕmūnĕr/or,-ari, v. dep.) I – nagraditi, dati platu remuneror eum magno premio – dajem mu veliku nagradu; remunerandi voluntas – dobru volju valja nagraditi rĕmūrĭ/a,-ōrum, n. (pl.) (Remus)(= lemuria) – svečanost u slavu mrtvih, zadušnice, 9 maja rĕmurmŭr/o,-are, v. I – šumiti, žuboriti rēm/us¹,-i, m. – veslo servos ad remos dedi – zapovedio sam robovima da se late vesala;impello navem remis – brod pokrećem veslima Rĕm/us,-i, m. – Romulov brat rĕnarr/o,-avi, v. I – ponovo pričam/pričati
rĕ/nascor,-nātus sum,-i, v. dep. III – 1) roditi se, nastati, rasti ponovo pinnae renascuntur – perje ponovo raste; bellum renatum – novonasltali rat; urbs laetius feraciusque renata – stvoren je veseliji i plodniji grad rĕnāvĭg/o,-are, v. I – jedrim/jedriti natrag r. in cumana regna – vraćam se u kraljevstvo Kume rĕn/ĕo,-ēre, v. II – 1) prepredam/prepresti; 2) raspresti rēn/es,-um, m. (pl.) – bubrezi laboro ex renibus – patim od bubrega rĕnĭd/ĕo,-ēre, v. II – 1) bleštati, sijati se, sjajiti se luna renidet mari – mesec blešti na moru; domus renidet auro – kuća blešti zlatom; 2) svetliti, zračiti; 3) smejati se, radovati se homo renidens – nasmejani/radosni čovek; falsum renidens vultu – sa lažno nasmejanim licem rĕnīdesc/o,-ĕre, v. III – početi svetliti/zračiti rĕ/nītor,-nītus sum,-nītī, v. dep. III – protiviti se, biti protiv rĕn/o¹,-are, v. I – plivati natrag saxa renant – kamenje ponovo [odskače i] izbija na površinu rēn/o²,-ōnis, m. (rheno, galska reč) – jelensko krzno Germani rhenonum tegumentis utantur – G. koriste krzno jelena rĕnōd/o,-are, v. I – ponovo vezati renodat comam – ponovo je povezala kosu rĕnŏvām/en,-ĭnis, n. (renovo) – nov oblik rĕnŏvātĭ/o,-ōnis, f. – obnova, obnavljanje r. mundi – obnova sveta; r. annorum singularum – obračun kamate na kamatu rĕnŏv/o,-avi, v. I – 1) obnavljam/obnoviti, prepraviti renovavit templum – obnovio je hram; renovat scelus – ponovo vrši zlodelo; memoriam generis sui virtute renovat – osvežava sećanje na vrline svog roda; renovavit bellum – obnovio je rat; ex morbo renovatus flos iuventae – iza bolesti obnovljen cvet mladosti; 2) ponoviti renovo illud, quod dixi – ponavljam ono što sam već rekao; 3) osvežiti renovant corpora animosque ad omnia patienda – pripremaju tela i duše za sve što treba izdržati; 4) r. agrum – orem njivu; 5) renovat fenus in singulos annos – izračunava kamatu na kamatu rĕnŭmĕr/o,-avi, etc, v. I – 1) ponovo računati renumeravit eum aurum – ponovo mu je proračunao [isplaćene] zlatnike; 2) brojati renumeravi milia sagitarum – izbrojao sam hiljade strela rĕnuntĭātĭ/o,-ōnis, f. (renunntio) – 1) prijava, dostava; 2) objava, imenovanje rĕnuntĭ/o,-avi, etc., v. I – 1) javiti mihi renuntiatum est de obitu filiae – javljeno mi je da je kćer preminula; r. responsum ab eo – prenosim njegov odgovor; 2) dostaviti, prijavitiCaesari renunciatur, Helvetiis esse in animo iter facere – Cezaru je javljeno da se Helveti spremaju na put; renuntiavit postulata Caesaris consulibus – dostavio je C-
ov zahtev konzulima; renuntiavit hostium numerum – dostavio je broj neprijateljske vojske; 3) objaviti, obznaniti praetor centuriis renuntiatus sum – dajem na znanje da sam postavljen za pretora centuriona; 4) r. ei amicitiam – prekidam prijateljstvo s njim;5) r. ei repudium –razvodim se od nje rĕnuntĭ/us,-ĭi, m. – dostavljač, podnosilac prijave rĕnŭ/o,-ŭi,-ĕre, v. III – odmahujem/odmahnuti odrično glavom renuente deo – protiv božje volje; renuit convivium – odbio je [da dođe na] gozbu rĕnūt/o,-avi, etc., v. I – odbijam/odbiti, protiviti se, biti protiv rĕor, rătus sum, rēri, v. dep. II (nema particip prez. ni imperfekt konj.) – 1) računam/ računati, misliti, doći do zaključka rentur eos esse, quales se ipsi velint – misle da su ono što hoće da budu; 2) alii rem incredibilem rati – drugi veruju u neverovatne stvari; nam, reor, nullis vita posset esse iucundior – jer, mislim, ničiji život ne može biti radosniji;contra ac ratus erat – uz to bio je suprotnog ubeđenja rĕpāgŭl/a,-ōrum, n. (pl.) (repango) – 1) zasun, klip u zidu kojim su se vrata sa unutrašnje strane osiguravala; 2) prepreka, smetnja omnia repagula iuris – sve pravne smetnje; repagula pudoris – smetnje izazvane stidom rĕpand/us,-a,-um, a. – zavrnut nazad/naviše rĕpărābĭl/is,-e, a. (reparo) – 1) damnum reparabile – nadoknadiva šteta; 2) res reparabilis – popravljiva stvar rĕparc/o,-ĕre, v. III – uzdržati se r. id facere – uzdržavam/ustežem se da to uradim rĕpăr/o,-avi, etc., v. I – 1) steći, dobiti reparcavi aliqod ex eodem agro – stekao sam nešto od te zemlje; 2) popraviti/povratiti u prvobitno stanje reparat exercitum – popunjava redove; reparat classem – popravlja brod/popunjava flotu; reparavit tecta Troiae – ponovo podiže Troju; 3) reparo membra/animos – podmlađujem udove/duhove; 4) reparo vinum merce – menjam vino za robu rĕpastĭnātĭ/o,-ōnis, f. (repastino) – okopavanje r. agri – okopavanje/prašenje njiva rĕpastĭn/o,-avi, etc., v. I – okopavati repastinavit vineas – okopavao je vinograd rĕpe/cto,-xi,-xum,-ĕre, v. III – ponovo češljati repexi comam – ponovo sam češljao kosu rĕ/pello,-pŭli/-pulsum,-ĕre, v. III – 1) odbiti, odbaciti repulsi eum a genibus meis – odbio sam ga od svoje porodice; repellit navem a terra – odbija brod od obale; 2) repulit mensam/aram – prvenuo je sto/oltar; aera repulsa aere – bronza se odbija od bronze [bronzani mačevi]; 3) odbiti, odbaciti repulunt hostes in silvas/in oppidum/a ponte –odbacuju neprijatelja u šumu/u grad/ s mosta; 4) smetati, ometati, sprečiti repulit eum a consulatu – sprečio njegovo postavljenje za konzula; 5) repellit dolorem a se – odbija bol od sebe; repuli servitutem a civibus – odbio sam ropstvo od
građana; 6) tepulit preces –odbio je molitve/molbe; haud repulsus abibis – nikad nisi otišao odbijen; hinc quoque repulsus – zbog toga takođe odbijen; 7) repulsis concubio nostra – prezireš moju ložnicu rĕpen/do,-di,-sum,-ĕre, v. III – 1) ponovo vagam/vagati, meriti r. pensa – ponovo merim kudelje vune; 2) isplatiti rependit aurum pro capite – podelio je zlatnike po glavama; 3) primeriti rependit fatis contraria fata – primerio je sudbine sudbinama; 4)miles repensus auro – isplaćeni/ isluženi/otpušteni vojnik; 5) vratiti istom merom r. gratiam – uzvraćam zahvalnost; repensit vitam dote – darom se odužuje za [spaseni] život; 6) repensit vices – vraća žao za sramotu rĕpen/s,-tis, a. – iznenadan, neočkivan repens cura me lacerat – neočekivana briga me tare; repen fama belli allata est – neočekivane glasine o ratu se šire; bellum repente –neočekivani rat rĕpens/o,-avi, etc., v. I – 1) odužiti se; 2) uzvratiti istom merom repensabat merita meritis – uzvraća zasluge zaslugama rĕpente, adv. (repens) – iznenadno, neočekivano repente immigro in domicilium – sasvim neočekivano dobijem trajno boravište u otadžbini rĕpentīn/us,-a,-um, a. – iznenadan, neočekivan, neslućen r. adventus – neočekivan dolazak; repentinum periculum – neočekivana opasnost; vis repentina et inexspectata –iznenadna i neočekivana snaaga; cohors repentina – neočekivana kohorta rĕpercussĭ/o,-ōnis, f. (repercuss/us,-us, m.) (repercutio) – odbijanje, odjek, eho rĕper/cutĭo,-cussi,-cussum,-ĕre, v. III – 1) odbijam/odbiti, uzvratiti, vratiti/baciti natrag repercussi discum – vratio sam disk; 2) (često u pasivu) biti uzvraćen/bačen natragimago repercussa – a) odjek; valles repercussae clamorem augebant – doline su odjekom pojačavale buku; b) odbijen/odražen lik Phoebus/sol repercussus – odbijeni sunčevi zraci rĕ/pĕrĭo,-pĕri,-pertum,-īre, v. IV – 1) ponovo pro/naći reperit (repperit) parentes – ponovo je našao roditelje; 2) naći, nameriti se magnus ibi numerus pecoris repertus est –ovde je nađeno mnogo ovaca; in castris eorum tabulae repertae sunt – u njihovim logorima nađene su tablice; Catilina inter cadavera hostium repertus est – K. je nađen među neprijateljskim leševima; 3) saznati reperio haec esse vera – znam da je to istina; hi, si quaerunt, reperire possunt – oni ako pitaju, mogu znati; 4) iskusiti, doživeti Pythagoram Tarentem venisse reperi – doživeo sam da vidim Pitagorin dolazak u Tarent; 5) repertus est fortis/regi fidelis – pokazao se kao jak/odan caru; mortui reperti sunt – pokazalo se da su mrtvi; 6) steći r. mihi salutem – stekao sam zdravlje; 7) naći /pronaći/otkriti Zeno aliqod novi repperit – Zenon je otkrio nešto novo; reperit ludum – izumio je igru; reperit causam belli – otkrio je uzrok rata
rĕpĕtentĭ/a,-ae, f. (repeto) – ponovno podsećanje rĕpĕtītĭ/o,-ōnis, f. – ponavljanje r. eiusdem verbi – ponavljanje iste reči r. est mater studiorum – ponavljanje je majka nauke rĕpĕtīt/or,-ōris, m. – lice koje zahteva povrat r. nuptae – povrat neveste rĕpĕt/o,-īvi (-ĭi),-ītum,-ĕre, v. III – 1) vratiti se, ići natrag r. castra/Macedoniam – idem natrag u logor/Makedoniju; quid enim repetimus? – zašto se zapravo vraćamo?; 2) ponovo napasti regem repetitum saepius cuspide ad terram affixit – napadnutog kralja je kopljima za zemlju prikovao; 3) ponovo se vratiti nekoj delatnosti, ponovo početi repetivi pugnam/auspicia – ponovo sam počeo bitku/službu; 4) vratiti natrag; ponovo pozvati, opozvati me repetistis et revocavistis – ponovo me pozivatei zovete; alii elephanti repetiti sunt – drugi slonovi su dovedeni; 5) podsećati se repetivi vetera memoriâ – osvežio sam stara sećanja; 6) pratiti trag, vraćati se tragom repetit remotas res ex literarum monumentis – prati daleki tok događaja u pisanim izvorima;7) res repetitur supra septigentesimum annum – taj predmet seže preko sedam stotina godina natrag; 8) tražiti/zahtevati povrat repetit pecuniam/bona sua ex lege – zahteva povrat novca/svojinu po zakonu; r. ius meum/promissa – tražim svoje pravo/ispunjenje obećanja; 9) pecuniae repetundae – novac za koji se ima pravo nadoknade; lege pecuniarum repetundarum teneor – ugonim dug po zakonu rĕpl/ĕo,-ēvi,-ētum,-ēre, v. II – 1) puniti ponovo replevit exhaustas domus – ponovo je popunio iscrpene kuće; replevit exercitum frumento – podmirio je vojsku žitom; 2) crater repletur – krater se ponovo puni; replevit litora vocem – obala je odzvanjala od njegovog glasa; repletlent corpora carne – ponovo pune tela mesom; 3) repleor scientiâ iuris –izučavam pravne nauke; rĕplēt/us,-a,-um, a. (particip od repleo) – ispunjen, pun semitae repletae puerorum – staze pune dečaka; r. eâdem vi morbi – zaražen bolešću rĕplĭcātĭ/o,-ōnis, f. (replico) – pobuda ut deus replicationem quadam mundi motum regat – da bog nekom pobudom vlada kruženjem sveta rĕplĭc/o,-avi, etc., v. I – 1) nagnuti/zakriviti natrag replicavit labra – zavrnuo je usne; 2) odbiti /prelomiti r. radios – odbijam/lomim zrake rĕpl/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – ponovo pada kiša rēp/o,-si,-tum,-ĕre, v. III – 1) mileti, gmizati cochlea inter saxa repunt – školjke između kamenja gamižu; 2) puziti, puzati infans repit – beba puže; 3) kretati se sporo sermones repentes per humum – prozaični govor bez oduševljenja; fama repens – spore glasine rĕ/pōno,-pŏsŭi,-pŏsĭtum,-ĕre, v. III – 1) postaviti pozadi; nagnuti natrag reposui cervicem – iskrivio sam vrat natrag [zabacio sam glavu]; 2) reponit membra stratis –
naslonio sam udove na krevet; 3) skloniti, pohraniti fructûs reponendi nulla pecudum cura est – životinje bez muke kriju plodove; repositus tellure – sahranjen [predat zemlji]; 4) odložiti reposuit arma – odložio je oružje; 5) vratiti na svoje mesto reponit pecuniam in thesauris – vraća novac u riznicu; reponit eum in sceptra – ponovo je izabran u vladu; 6) vratiti u prvobitno stanje reponebam ignem aris – ponovo sam zapalio vatru na oltaru;reponet pontes – ponovo će podići mostove; repositus honos Poppaeae – ponovo vraćena čast Popeji/Sabini; reposuit Achilem – povratio je Ahila; pone numos! – vrati srebrenjake; 7) (kad re- označuje suprotnost) in libris tuis reponis aliquem pro aliquo – ti u svojim knjigama zamenjuješ nekoga nekim; se in eius locum reponi patitur – možemo se u njegov položaj postaviti; 8) vratiti, nadoknaditi reposuit iniuriam – nadoknadio/okajao je nepravdu; 9) Catulo alibi reponatus – u drugoj prilici ima Katulo opravdanje; 10) tibi idem reponam – tebi postavljam isto pitanje; 11) (kad re- gubi značenje) staviti, postavitireposui literas in gremio – stavljam pismo u nedra; 12) ubrajati reponit eum in deorum numero – ubraja ga u bogove; r. eum in meis – ubrajam ga u svoje; 13) repositum esse –biti/počivati na, zavisiti od populus reposit spem pacis in eius virtute – narod zasniva nadu u mir na njegovoj vrlini; in te reposita est respublica – na tebi počiva [od tebe zavisi] republika; in caritate civium nihil spei reposit – nema nade u milost građana; reponunt plus in duce quam in exercitu – više se oslanjaju na vođu nego na vojsku rĕport/o,-avi, etc., v. I – 1) nosim/nositi natrag r. candelabrum mecum in Syria – nosim svećnjak natrag u S.; 2) vratiti natrag reportavi exercitum Britanniâ – vratio je trupe iz B.;in patriam curru aurato reportati sumus – vratili smo se u otadžbinu u pozlaćenoj kočiji; r. pedem – vraćam se; echo reportat voces – odjek vraća glasove; 3) doneti glas reportat pacem – nosi mir; 4) osvojiti, steći reportavi spem – stekao sam nadu; reportavit nihil ex praeda domum – ništa od plena nije doneo kući rĕposc/o,-ĕre, v. III – tražiti natrag Catilinam a me reposcunt – traže od mene K-u; r. eum simulacrum Cereris – tražim od njega Cererin kip; 2) zahtevati reposcit poenas – zahteva kaznu; reposco rationem – zahtevam obračun/izveštaj rĕpost/or,-ōris, m. (repono) – obnavljač r. templorum – obnavljač hramova rĕpost/us,-a,-um, a. – udaljen, dalek terrae repostae – daleke zemlje rĕpōtĭ/a,-ōrum, n. (pl.) (re+poto) – mamurluk, mamurluci dan nakon pijanke rĕpraesentātĭ/o,-ōnis, f. – 1) figurativno predstavljanje; 2) plaćanje u gotovu rĕpraesent/o,-avi, etc., v. I (re+praesens) – 1) predstaviti kao prisutno/živo, izložiti pogledima is repraesentat mores Catonis – on predstavlja Katonov karakter/stil; ad repraesentandam iram dei apte ficta – prikladno podešeno za predstavljanje gneva bogova; 2) repraesentat fidem – on uliva poverenje; 3) platiti u gotovu r. pretium rei –
plaćam punu cenu u gotovini; si qua etiam iactura facienda est in repraesentando – ako se ovaj gubitak plati u gotovini; 3) izvršiti na licu nesta, pospešiti r. improbitatem meam –pokazujem svoju bezočnost; r. medicinam – spremno dajem lek; mea morte libertas civitatis repraesentari potest – moja smrt može predstavljati/doneti slobodu zemlji;repraesentavit poenam – izvršio je kaznu na licu mesta rĕprĕhen/do,-di,-sum,-ĕre, v. III (rĕpren/do) – 1) hvatam/uhvatiti reprehendi eum manu – uhvatio sam ga rukom; reprehendit eum pallio – uhvatio sam ga za ogrtač;reprehensi ex fuga Persae – uhvaćeni odbegli Persijanci; 2) zaustaviti, omesti, sprečiti r. me cursum eius – uzdržavam se [neću] da idem njegovim stopama; 3) povratiti quod est imprudentiâ praetermissum, id reprehendit – što je iz neznanja propušteno, ponovo se vraća; locus reprehensus – tema koja se [stalno] ponavlja; 4) odvratiti, izbeći, popravitiDemocriti errata ab Epicuro reprehensa et correcta – Epikur je izbegao i korigovao Demokritove greške; me ipse reprehendo – kajem se [zbog toga]; 5) ukoriti, opomenuti, prigovoriti id in te reprehendo – ovo ti zameram; id in te r., quod – zameram ti što; is de ipsa mente item reprehenditur ut ceteri – on zaslužuje istu zamerku kao i ostali;reprehendo consilium eius – imam prigovor na njegov savet; ab illo reprehensus est in eo, quod – on ga je opomenuo zbog toga što rĕprĕhensĭ/o,-ōnis, f.(reprehendo) – 1) zadržavanje, zaustavljanje sine reprehensione –bez zadržavanja; 2) ukor, kazna absum a reprehensione – nemam ukora rĕprĕhens/o,-are, v. I (intenzivni reprehendo) – hvatam/hvatati, uhvatiti, privesti r. singulos – hvatam pojedince rĕprĕhens/or,-ōris, m. – lice koje izriče ukor/kaznu rĕpress/or,-ōris, m. (reprimo) – ugnjetač rĕ/prĭmo,-pressi,-pressum,-ĕre, v. III – 1) zaustaviti, omesti reprimit lacum – zaustavio/ zagatio je jezero; 2) prigušiti, ugušiti, zatreti u korenu nos iuvenili licentiâ superfluentes repressit – mi smo mladalačkom razuzdanošću ugušeni; represso pedem/dextram – pritisnut nogom/desnicom; 3) vix homines odium suum a corpore eius represserunt – ljudi su se jedva uzdržavali da ne nasrnu na njega; 4) me reprimam –uzdržavam se; r. cursum meum – zaustavljam/menjam pravac; vix reprimor, quin – jedva se uzdržavam a da ne rĕprōmissĭ/o,-ōnis, f. – uzvratno obećanje rĕprō/mitto,-mīsi,-missum,-ĕre, v. III – 1) uzvratno obećati; 2) ponovo obećati reptābund/us,-a,-um, a. (repto) – puzav, puzeći reptātĭ/o,-ōnis, f. – puzenje, puzanje; gmizanje rept/o,-avi, etc., v. I – puziti, puzati, militi, gmizati
rĕpŭdĭātĭ/o,-ōnis, f. (repudio) – odbijanje, odbacivanje, prezir mihi simulatio pro repudatione erit – meni će pretvaranje biti ravno odbijanju rĕpŭdĭ/o,-avi, etc., v. I – 1) odbiti, odbaciti vota et preces eius a vestris mentibus repudiare debetis – zavete i molbe koje vam upućuje treba da odbacite; repudias officium – odbijaš službu; iracundia in omnibus rebus repundianda est – bes treba izbegavati [je nepoželjan] u svim poslovima; 2) prezreti r. ignominiam – prezirem sramotu; r. condicionem/legem – prezirem uslov/zakon; 3) poreći; 4) otpustiti repudiavit uxorem/sponsam – otpustio je ženu/suprugu rĕpŭdĭōs/us,-a,-um, a. – 1) odbojan, osvratan; 2) gadan, gnusan rĕpŭdĭ/um,-ĭi, n. (repudio) – 1) odbijanje, odbacivanje; 2) odvratnost, prezir; 3) gadnost, gnusoba; 4) raskid zaruka/braka; razvod braka r. uxori remitto – šaljem ženi razvodno pismo rĕpŭĕrasco,-ĕre, v. III – podetinjiti incredibiliter repuerascere sunt soliti, quum rus urbe evolassent – neverovatno su pojedinci podetinjili čim su iz grada na selo otišli rĕpugnanter, adv. (repugno) – nerado, protiv svoje volje r. accipio monitiones – nerado prihvatam upozorenje rĕpugnantĭ/a,-ae, f. – otpor; protivljenje, protivrečnost r. utilitatis et honestatis – protivrečnost korisnosti i časnosti rĕpugn/o,-avi, etc., v. I – 1) boriti se protiv, pružati otpor; 2) protiviti se, biti protivrepugnavit fratri – protivio se bratu; n. repugno – nemam ništa protiv; repugnat contra veritatem – protivi se istini; 3) repugnat amare – odbijala je ljubav; 4) (za stvari) ne odgovara/pristaje simulatio repugnat amicitiae – pretvaranje se ne slaže sa prijateljstvom; haec inter se repugnant – te stvari su suprotne među sobom; repugnat recte accipere et invitum reddere – protivrečno je primiti poziv a onda ga vratiti;repugnantia – nepomirljive/protivrečne stvari rĕpuls/a,-ae, f. (repello) – 1) odbjenica rĕpuls/o,-are, v. I (pojačan repello) – 1) odbijati zvuk, odjekivati; 2) odbiti pectus repulsat vera verba – srce odbija istinite reči rĕpuls/us,-us, m. (uglavnom u abl. sing.) – odbijanje zvuka ili svetlosti; r. dentium – ispadanje zuba rĕpung/o,-ĕre, v. III – ubosti/raniti opet rĕpurg/o,-avi, etc., v. I – čistiti opet/ponovo repugnavit alveum fluminis – ponovo je očistio rečno korito rĕpŭtātĭ/o,-ōnis, f. (reputo) – razmatranje, razmišljanje, preispitivanje u mislima rĕpŭt/o,-avi, etc., v. I – 1) računati, izračunati r. ex hoc die solis efectiones – izračunavam opadanje/slabljenje sunca od današnjeg dana; r. tempora – izračunavam
vreme; 2) razmišljati, razmatrati r. infirmitatem meam – razmišljam o svojoj bolesti/slabosti; 3) misliti, smatrati tibi nihil merito accidisse putas – misliš da tebi ne pripada nikakva zasluga; r. quid ille velit – razmišljam o tome šta on hoće [bi on hteo]; r. cum animo facinus meum – duboko razmišljam o svom činu; multa secum reputans de civium licentia – mnogi u sebi razmišljaju o razuzdanosti građana rĕquĭ/es,-ētis, f. (requiem, abl.: requie) – 1) počinak, odmor (posle napornog rada i sl.);gaudeo requiete – uživam u odmoru; quaero requietem – tražim počinak; 2) okrepljenje, osveženje ad requietem animi et corporis tempus ei concedo – dajem mu vreme da okrepi dušu i telo; somnus affert requiem corporibus – san donosi okrepljenje telima; 3) mirovanje relaxo curas requiete – okrepljujem se od briga mirovanjem; 4) pokoj requiem aeternamdone eis, Domine – daj im večni pokoj, Gospode rĕquĭ/esco,-ēvi,-ētum,-ĕre, v. III – 1) počivam/počivati, odmarati legiones requiescere iussit – naredio je da se legije odmore; requievi nullam partem noctis – nisam nimalo počinuo u toku noći; requievit sub umbra – počivao je u hladu; requiescit in sepulcro – počiva u grobu; animus requiescit ex multis miseriis atque periculis – duša se odmara od mnogih nevolja i opasnosti; 2) odmoriti se aures requiescunt a strepitu – uši se odmaraju od buke; 3) vitis requiescit in ulmo – loza se oslanja na brest; 4) amor requiescit – ljubav je mirna; 5) requiescat in pace – počiva u miru rĕquĭēt/us,-a,-um, a. – odmoran, odmoren miles r. – odmoren vojnik; ager r. – odmorena zemlja rĕquĭrĭt/o,-are, v. I (pojačan > requiro) – uporno/vatreno tražiti rĕ/quĭr/o,-quisivi,-quisitum,-quirire, v. III (re+quaero) – 1) ponovo tražim/tražiti;requirit liberos – tražila je decu; requisivit bestiae – tražio je goveda; 2) ispitivati, istraživati requiram rationem earum rerum – istraživaću poredak tih stvari; 3) requirebat ab/ex aliquo raspitivao se za nešto; requirebam cur ita faciat – pitao sam zašto to čini;quae a me de Crasso requiris – što me pitaš za K-a; requiram ex iis, quemadmodum res se habeat – pitaću ih kako ta stvar stoji; 4) želeti, trebati, zahtevati require auxilium eius –traži njegovu pomoć; virtus nullam requirit voluptatem – vrlini ne treba nikakva strast;virtutes animi magnae requiruntur in hoc bello – u ovome ratu su potrebne mnoge vrline; 5) čeznuti za nečim requirit prudentiam – čezne za mudrošću [koje nema] re/s,-ĕi, f. – 1) stvar natura rerum – priroda stvari = svet; imperitus rerum – neiskusan, neupućen/neposvećen u tajne sveta; 2) država, vlast, uprava, režim res romana – rimska država; res publica> respublica – republika; summa rerum – vrhovna vlast; Roma caput rerum – R. glavni grad; rerum potior – uzimam vlast; 3) stvarnost, istina rerum exempla – primeri iz stvarnosti; non re ductus sum, sed
opinione – mene ne vodi stvarnost nego misao; 4) čin, delo res, non verba – dela, a ne reči; res secuta est clamore – taj čin je digao galamu [prašinu; bene/male rem gero – dobro/loše postupam; res gestae – junački podvizi; res gestae regum – podvizi careva; auctor, non scriptor rerum – ne pisac nego izvršilac podviga; 5) istorija res populi romani – istorija Rimljana; res persicae/graecae –istorija Persije/Grčke; 6) stvari; okolnosti, prilike, odnosi transigo/contraho rem cum eo –stupam u poslovni odnos s njim; r. mihi est tecum/rem habeo tecum – s tobom imam jednu stvar; vestrae res meliores erunt – vaša situacija će se poboljšati; in rebus asperis –u mukotrpnim okolnostima; pro re nata – prema prilikama; pro tempore et pro re consilium capio – koristim prilike; 7) uzrok, razlog eâ re – zbog toga; quam ob rem – zbog čega, zašto; 8) posao, dužnost, problem, pitanje gero rem meam – gledam svoja posla; res magna – važna stvar; res bellica – stvar rata; res numaria/frumentaria – pitanje novca/žita; res divinae et humanae – ljudski i božanski odnosi; res divina – žrtva bogovima; res navalis/nautica/maritima – stvar mornarice/moreplovaca/pomoraca; res domestica – pitanje porodičnog života;9) stvar, suština, sadržaj res severa est verum gaudium – ozbiljna stvar je pravo zadovoljstvo; rem tene, verba sequentur – drži se stvari, reči će same doći; res vi sua verba parient – sadržaj će svojom suštinom roditi reči; rerum omnium magister usus – praksa je najbolji učitelj u svim stvarima;10) sudski postupakrem iudico – sudim u ovom procesu; res nullius – ničija stvar; 11) prednost, korist, interesin communem rem – u opštem/ zajedničkom interesu; e re meâ – u mom interesu; contra eius rem venio – podnosim tužbu protiv njega; 12) vlasništvo, posed, bogatstvo tuas res tibi habeto – tvoja imovina tebi pripada [prilikom razvoda]; homo sine re – čovek bez imovine; res patria – očevina/dedovina;13) iskustvo res eum quotidianae mitiorem fecit –svakodnevno iskustvo ga je učinilo blažim; 14) opis res cibi – opis hrane; 15) res bonae –poslastice;16) res dubias – neizvesne/ sumnjive; 17) re integrâ – u celosti [ništa nije propalo] rĕsăcr/o,-are, v. I – dozvoliti povratak prognaniku rĕsaevĭ/o,-īre, v. IV – ponovo divljati resaevit ira – zapenio od besa rĕsălūtātĭ/o,-ōnis, f. – otpozdrav rĕsălūt/o,-avi, etc., v. I – otpozdraviti rĕsā/nesco,-nŭi,-ĕre, v. III – ozdraviti resanesco error animi – ozdravljam dušom rĕsa/rcĭo,-si,-rtum,-īre, v. IV – 1)krpiti resarsi vestem – okrpila sam košulju; resarcio tecta – krpim krovove; 2) nadoknaditi r. damnum – nadoknađujem štetu res/cindo,-cĭdi,cissum,-ĕre, v. III – 1) ponovo otvoriti rescidit vulnus – ponovo je otvorio ranu; 2) rescindit luctum – ponovo ražalostiti/ojaditi; 3) recindunt pontem – ponovo ruše most; 4) falcibus vallum ac loricam rescindit – ruše palisad i
grudobrane srpovima i kosama; 5) provaliti rescindit locum firmatum – provaljuje u utvrđeno mesto; 6) probiti, prokrčiti rescindunt vias – krče puteve; 7) upropastiti, uništiti rescindit acta eius – uništio je njegove podvige resci/sco,-scīvi (-scĭi),-ītm,-ĕre, v. III – saznati, steći uvid quod ubi Caesar resciit – što je C. ovde saznao; rescivit illud ab eo – to je od njega doznao; rescivi quid ageretur –saznao sam šta rade rescrī/bo,-psi,-ptum,-ĕre, v. III – 1) odgovoriti na pismo; odgovriti pismeno rescripsi tibi ad ea quae quaesivisti – dajem ti odgovor za ono što si pitao; 2) prepisivati r. literis (ad literas) – prepisujem u pismo; 3) ponovo pisati rescripsi commentarios – prepisujem/popravljam komentare; 4) upisati rescripsit legionarios ad equum – upisao je legionare u konjanike; 5) rescripsi eum argentum – platio sam mu srebrenjacima rescript/um,-i, n. – carski ukaz rĕsĕ/co,-cŭi,-ctum,-are, v. I – 1) odseći resecuit ei linguam – odsekao joj je jezik;palpebris resectis necabatur – ubijali su odsecanjem očnih kapaka; resecuit unguem ad vivum – odsekao je nokat sve do živca; 2) udaljiti, odstraniti reseco nimia, naturalia relinquo – odstranjujem suvišno, prirodno ostavljam; seca audacias et libidines – odstrani drskost i blud rĕsĕcr/o,-avi, etc. v. I (re+sacro) – 1)kleti se ponovo; 2) moliti ponovo rĕsĕmin/o,-are, v. I – 1) ponovo/opet sejati; 2) ponovo se roditi phoenix se reseminat –feniks se ponovo rađa rĕsĕ/quor,-cūtus sum,-qui, v. dep. III – odgovoriti rĕsĕr/o,-āvi, etc., v. I (re+sera) – otkračunati, otvoriti reseravi valvas/sedes infernas/Italiam exteris gentibus – otvorio sam dvokrilna vrata/dvore podzemnog sveta/Italiju stranim narodima; Ianus reserat annum – Janus otvara vrata gadini rĕservātĭ/o,-ōnis, f. – zadrška r. mentalis – mentalna zadrška [kad se prilikom zakletve misli na nešto drugo] rĕserv/o,-avi, v. I – 1) štedim, štediti, čuvati, ostaviti za kasnije r. reliquas merces ad obsidionem – čuvam preostale namirnice za [slučaj opsade]; hoc consilio ad extremum reservato – ovim savetom ostavljeno za krajnju nuždu; iudices te carceri reservarunt – sudije su te za zatvor čuvale; quo eum reservas? – čemu ga štediš?; reservat nihil ad similitudinem hominis – nije štedeo ništa ljudsko; 2) skloniti, sakriti reservavi praedam ei – sakrio sam za njega plen; 3) spasiti, sačuvati rĕs/es,-ĭdis, a. (resideo) – 1) nepomičan, stajaći reses aqua – stajaća voda; 2) preostao, ostao patres residem in urbe plebem timebant – preci su se bojali naroda koji je ostao u gradu
rĕ/sĭdĕo,-sēdi,-sessum,-ēre, v. II (re+sedeo) – 1)ostati sedeći [u sedećem položaju]; r. in hoc antro – ostajem/stojim/stanujem u ovoj pećini; residet in villa/republica – stanuje u vili/republici; 2) taložiti/staložiti/sleći se periculum residet in venis atque visceribus repipublicae – opasnost se uvalila u vene i u creva republike; si quid amoris erga me in te residet – ako je u tebi ostalo imalo ljubavi prema meni; spes residet in virtute tua – nada počiva na tvojoj vrlini; in eorum consilio pristinae residere virtutis memoria videtur – čini se da u njihovom savetu ima iskonske vrline rĕ/sīdo,-sēdi,-sessum,-ĕre, v. III – 1) ponovo sesti residamus, se placet – sedimo, ako je po volji [izvolite sesti]; 2) boraviti, stanovati resido in oppido – stanujem u gradu; 3) umiriti se, sleći se, staložiti se mare residit – more se umiruje; flatus residet – plač umiruje; quum irae residissent, ordine consuli coepit – čim se hnev slegao, konzuli su zaveli red; ardor/terror residit – žar/teror popušta rĕsĭdŭ/us,-a,-um, a. (resideo) – ostali, preostali residuae proris anni causae – predmeti zaostali iz prethodne godine; quid potest esse in calamitate residui – šta još ima [može da bude] u talogu nesreće?; residuum odium – nataložena mržnja [takog mržnje]; residui nobilium – ostaci plemstva rĕsĭdŭ/um,-i, n. – talog, ostatak rĕsign/o,-avi, etc., v. I – 1) slomiti pečat resigna literas! – otvori pismo; resignavit testamentum – slomio je pečat na testamentu [otvorio ga je]; 2) uništiti, upropastitiMercurius morte lumina resignat – u samrtnom času Merkur/Hermes gasi svetlost [u očima]; 3) odustati, dati ostavku resigno quae dedit – odustajem od onog što mi je dao rĕsĭ/lĭo,-lŭi (-ĭi),-īre, v. IV (re+salio) – skačem/od/skočiti natrag ranae rediliunt in lacum – žabe skaču natrag u jezero; velites resiliunt ad manipulos – pešadinci ponovo spajaju centurije; sarissa resalit – dugo koplje odskače; crimen resilit ab illo – za njega zločin ne prijanja rĕsĭm/us,-a,-um, a. – zavrnut naviše/natrag nares resimae – nozdrve zavrnute naviše rēsīn/a,-ae, f. – smola rēsīnāt/us,-a,-um, a. – smolav, premazan smolom rĕsĭpĭo,-ĕre, v. III (re+sapio) – naknadno osećati/imati ukus uva resipit picem – grožđe se oseća na katran; homo minime resipiens patriam – čovek koji nimalo ne miriše na otadžbinu rĕ/sisto,-stĭti,-stĭtum,-ĕre, v. III – 1) ostati uspravan resiste! – stoj!; 2) protiviti se, pružati otpor r. hostibus/coniurationi – pružam otpor neprijateljima/zaveri; a Cotta acriter resistebatur – s K-e je pružen ogorčen otpor; nemo restitit pugnandi causa – niko se ne protivi borbi; exercitus non ante resistit, quam vidit – vojska ne pruža otpor
pre nego vidi; hinc Iupiter vos resistere iubet – Jupiter vam zapoveda da od sad pružate otpor;mens mollis et minime resistens ad calamitates preferendas – duh razmekšan i krajnje neotporan prema ispoljenim nesrećama; resistit dolori fortiter – pruža jak otpor bolu; vis tribunitia resistit libidini consulari – vlast tribuna se bori protiv razuzdanosti konzula; 3) ostati van r. Romae – ostajem van R-a; virtus resistit extra fores carceris – vrlina boravi van zidina zatvora rĕ/solvo,-solvi,-sŏlūtum,-ĕre, v. III – 1) ponovo raspresti resolvit fila – raspreo je konce; 2) raskopčati resolve vestem – raskopčaj bluzu; 3) osloboditi Perseus resolvit Andromedam catenis – P. je oslobodio Andromedu iz lanaca; 4) resolvit crines – raspustila je kosu; 5) r. literas – otvaram pismo; 6) resolvi fauces in verba – ptvaram usta da govorim; 7) resolve tenebras – rasateraj tamu; 8) solvabat aurum – topio je zlato;resolvunt disciplinam – ublažuju disciplinu; 9) ukinuti, uništiti resolverunt vectigalia –ukinuo je takse; 10) objasniti resolvi ambiguitatem – rastumačio sam dvosmislenost/nejasnoće rĕsŏnābĭl/is,-e, a. (resono) – zvučan, koji odbija zvuk echo r, – zvučni odjek rĕsŏn/o,-avi, etc., v. I – 1) razlegati se, ječati virgulta resonant avibus – žbunje se razleže ptičjom pesmom; aedes resonant voci – kuće ječe od glasova; aether resonat latratibus –vazduh odzvanja lavežom pasa; 2) pratiti gloria resonat virtuti tamquam imago – slava prati vrlinu poput odjeka; 3) odjeknuti/odjekivati silvae resonant – šume odjekuju;resonat lucus cantu – gaj odjekuje pesmom rĕsŏn/us,-a,-um, a. – zvonak, koji odjekuje voces resonae – zvonki glasovi rĕsorb/ĕo,-ŭi,-atum,-ēre, v. II – 1) upijam/upiti ponovo; 2) sleći se, spasti mare resorbitur – more opada respect/o,-avi, etc., v. I (pojačan respicio) – 1) obazreti se, okrenuuti se za sobom r. arcem romanam – bacam pogled natrag na rimsku tvrđavu; 2) imati obzira, biti obazrivalius alium respectat – imaju obzira jedan prema drugome; numina respectant pios –bogovi imaju obzira prema pobožnima respect/us,-us, m. (respicio) – 1)pogled natrag; 2) obzir fugio sine respectu – bežim bez obzira [ne okrećući se]; 3) obzir, poštovanje habeo respectum amicitiae – imam obzira prema prijateljstvu; sine respectu maiestatis – bez obzira/poštovanja prema autoritetu; 4) pribežište, utočište respectum ad denatum et ad bonos non habuit – nije imao utočišta ni u senatu ni kod plemića respe/rgo,-rsi,-rsum,-ĕre, v. III (re+spargo) – 1) poprskati, pokropiti respersit munus eius sanguine – poprskao je ruke njegovom krvlju; 2) respersus probro – ukoren respersĭ/o,-ōnis, f. – prskanje, kropljenje r. pigmentorum – prskanje boja
re/spĭcĭo,-spexi,-spectum,-ĕre, v. III (re+specio) – 1) obazreti se, obazirati se, r. ad eum – dajem znak [nekom pozadi]; paene ne respexit quidem quisquam – gotovo da se ni na koga nije obazirao; respexit Italiae litora – bacio je pogled natrag na obale Italije;respiciens Caesarem, inquit – videći C-a [iza sebe], reče; 2) imati obzira, poštovatirespicere vetitus est – treba poštovati stare; 3) respiciens vidit magnis intervallis sequentes – ko gleda unatrag vidi dugi niz intervala; tam longe retro indocti respicere non possunt – nazadnjaci koji su dugo živeli u neznanju ne mogu imati obzira; 4) imati obzira/razumevanja, voditi računa dii nos respiciunt – bogovi imaju obzira prema nama; r. salutem meam – vodim računa o svom zdravlju; nisi quis nos deus respexerit – ako nam se neki bog ne smiluje; Libertas me respicit – boginja slobode mi se osmehnula; respicite Galliam – imajte obzira prema G-i; r. me – pribiram se, ubiram se u pamet; 5) dii vos respiciunt – neka vas bogovi ubiju; 6) r. exemplar – imam pred očima, vidim; 7) summa imperii ad eum respicet – vrhovna vlast njemu pripada respīrām/en,-ĭnis, n. (respiro) – dušnik respīrātĭ/o,-ōnis, f. – 1) disanje, dah, uzdah; 2) predah, prekid rada, odmor, pauzapugnabant sine respiratione – vodili su boj bez predaha; 3) isparavanje aër oritur ex respiratione aquarum – vazduh postaje od isparavanja vode respīrāt/us,-us, m. – udisaj pulmones se respiratu dilatant – pluća se pri udisaju šire respīr/o,-avi, etc., v. I – 1) dišem/disati r. libere – dišem slobodno; qui demersi sunt in aqua, respirare non possunt – koji su potpoljeni u vodu ne mogu disati; 2) povratiti dah [posle napora] r. a metu – povraćam se od straha; homines respirant spe reipublicae recuperandae – ljudi povraćaju dah nadajući se u oporavak republike; parvo intervalo ad respirandum debitoribus dato – davanjem kratkog predaha dužnicima; 3) popuštati, jenjavati, slabiti oppugnatio respirat – bitka jenjava; cupiditas atque avaritia paulum respirat – blud i gramzivost malo popuštaju; 4) aspera arteria a pulmonibus respirat et reddit animam – kroz dušnik iz pluća udiše i napušta dušu; 5) ventus respirat – vetar duva resplend/ĕo,-ēre, v. II – sijati, bleštati, odbijati sjaj respon/dĕo,-di,-sum,-ēre, v. II – 1) odgovaram/odgovoriti respondet interroganti – odgovara pitaču; r. epistolae – odgovaram na pismo; 2) uz/vratiti par pari respondeo – vraćam istom merom; paria paribus respondent – vraćaju jedni drugima istom merom; 3) (sud) braniti se respondet criminibus – brani se protiv optužbi; respondeo me traditurum – odgovaram da se predajem; r. nihil – ništa ne odgovaram; concinnus in brevitate respondendi – u kratkim replikama; 4) saxa respondent voci – kamenje odgovara [odjekuje]; 5) respondeo (respondeo ius/de iure) – dajem pravne savete; facultas respondendi iuris – sposobnost davanja pravnih saveta; 6) odazvati
se nemo respondet ad nomen – niko ne ne odaziva na to ime; nemo eum responsurum putebat – niko ga nije smatrao odgovornim; 7) odgovarati, pristajati verba verbis respondent – reči odgovaraju rečima; respondit amori amore – odgovara ljubavi ljubavlju; tua virtus opinioni hominum respondet – tvoja vrlina pristaje javnom mnjenju; 8) respondet gloriae Graecorum –odgovara slavi Grka responsĭ/o,-ōnis, f. (respondeo) – odgovor; nadoknada, osveta responsīt/o,-are, v. I (pojačan responso) – dati pravni odgovor/savet respons/o,-are, v. I (pojačan respondeo) – 1) odgovoriti; 2) prkositi, protiviti seresponsat cupidinibus – prkosi strastima/razvratu respons/or,-ōris, m. – savetodavac u pravnim pitanjima respons/um,-i, n. (respondeo) – 1) odgovor nullo ab nostris dato responso – mi nismo dali nikakav odgovor; do rresponsum – dajem odgovor; dimitto eum sine reponso – šaljem ga natrag bez odgovora; 2) odluka, rešenje responsa et decreta iuris consultorum –rešenja i ukazi pravnih savetnika; 3) odgovor proročišta respublĭca, reipublicae (res publica) – 1) javni/državni poslovi; državna uprava, vlast; država, državna zajednica accido ad rempublicam – stupam na držani posao; versor in republica – bavim se državnim poslovima; rempublicam bene/feliciter/male gero – dobro/srećno/loše vodim državne poslove; administro/rego/guberno/tueor/conservo rempublicam – upravljam/vladam/vodim/pazim/ čuvam republiku; absum reipublicae causâ – službeno odsutan; reipublicae modus/status – ustrojstvo države; hoc pertinet ad summam rempublicam – ovo se tiče opšte/vrhovne vlasti; hoc est e republice – ovo je u najboljem interesu države; desum reipublicae – napuštam državne poslove/ opšti interes; 2) slobodna država, republika hoc loquor de tribus generibus rerum publicarum – ovo se odnosi na sva tri staleža republike; rempublicam amitto/recupero – gubim/vraćam republiku resp/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1) ponovo pljunuti, ispljunuti; 2) odbaciti, odbiti non respuo conditionem – ne odbacujem uslov; aures respuunt – to para uši; civitas respuit orationem – država odbacuje taj govor restagn/o,-avi, etc., v. I – 1) prelivati se, preliti se, izliti se lacus restagnat – jezero se izlilo; amnis restagnat – reka se izlila; 2) potopiti, poplaviti late is locus restagnat – to je mesto široko poplavljeno restaur/o,-avi, etc., v. I (re+stauro
restill/o,-avi, etc., v. I – ukapati (samo figurativno) instillavit ei ideam – ubrizgao mu je ideju restinctĭ/o,-ōnis, f. – gašenje r. sitis – gašenje žeđi resti/ngo,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) ugasiti, utažiti restinxit incendium/sitim – ugasio je požar/ žeđ; 2) prigušiti, umiriti, obuzdati r. odium/ardorem cupiditatum – obuzdavam mržnju/žar pohote; 3) savladati, pokoriti restinxit oriens incendium belli sanguine eo –svojom je krvlju ugasio neizbežni rat restĭ/o,-ōnis, f. (restis) – užar restĭpŭlātĭ/o,-ōnis, f. – uzvratna obaveza, obaveza za obavezu restĭpŭl/or,-ari, v. dep. I – dati uzvratno obećanje restipulor quod iampridem ipse exegi – obećajem ono što je on već uradio [za mene] rest/is,-is, f. (acc. -im & -em) – uže, konopac, kanap, vrpca infelici arbore reste suspendito eum – na prokletom drvetu obesiše ga užem; res redit ad restim – pao sam u niske grane [došlo je do užeta] restĭt/o,-are, v. I (resto) – ostati, oklevati restĭtr/ix,-īcis, f. – žena koja ostane restĭt/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III (re+statuo) – 1) postaviti/vratiti na svoje [ranije] mestorestituit statuam – vratio je kip na njegovo ranije mesto; r. eum in locum, ex quo decidit –vratio sam ga natrag u mesto iz kojeg je bio nestao; causa restituendi mei iusta fuit – moj zahtev da budem ponovo postavljen bio je pravedan; 2) vratiti, povratiti, ponovo stećirestitue nobis veterem tuam callitudinem – pokaži prema nama tvoju staru milost;restituit ei bona/agrum – vratio mu je imovinu/zemlju; 3) vratiti u prvobitno stanjerestituit aedes/muros/oppida – obnovio je hram/ zidine/gradove; 4) rehabilitovati restituit eum in pristinam dignitatem/in antiquum statum – vratio mu je [bivšem zatvoreniku] prvobitno dostojanstvo/u prvobitni status; r. me ei – ponovo se pokazujem kao njegov prijatelj; 5) nadoknaditi restituit damna – nadoknadio je štetu restĭtūtĭ/o,-ōnis, f. – 1) ponovno postavljanje; 2) obnova, vraćanje u prvobitno stanje; 3) rehabilitacija; 4) nadoknada štete restĭtūt/or,-ōris, m. – lice koje postavlja/obnavlja/rehabilituje/nadoknađuje re/sto,-stīti,-are, v. I – 1) ostati stojeći/u stojećem stavu; 2) ostati restitit in Africa – ostao je u A.; Romae restitit – ostao je u Rimu; Iuba in regno restitit – Juba je zadržao kraljevski položaj; 3) preostati, biti viška pauci iam admodum restant – malo ih još u životu; ex multis unus ei restat – od mnogih samo mu je jadan ostao; nihil ei restat ex re familiari – ništa mu ne ostaje od porodičnog nasleđa; hoc Latio restat – ovo Laciju preostaje; restat, ut qualis deorum natura sit consideramus – ostaje još da razmotrimo kakva je priroda bogova; nihil aliud restat, quam/nisi hoc facere – nema druge nego da
se to uradi; restabat verba referre – ostalo je da se kaže rečima; 4) protiviti se, pružati otporsumma vi restabant – odupirali su se svim snagama; qua minima vi restatur – gde se pruža najmanji otpor restricte, adv. – štedljivo, oprezno, odmereno parce et r. facio – škrto i oprezno postupam; r. teneo nomen – strogo vodim računa o imenu restrict/us,-a,-um, a. (particip od restringo) – 1) skučen, tesan toga restricta – tesna toga; 2) škrt naturâ ad largiendum ex alieno restrictior fui po prirodi sam bio škrtiji u davanju mita; r. et tenax – škrt i tvrd; 3) strog imperium restrictum – stroga komanda re/stringo,-strinxi,-strictum,-stringĕre, v. III – 1)vući, pritegnuti; 2) vezati restrinxit laevam – vezao mu je levu ruku pozadi; 3) svezati restringit puellam vinculis – svezao je devojku lancima; 4) pritegnuti, ograničiti restrinxit libertatem – ograničio je slobodu;patientia servilis restringit animum moestitiâ – ropska poslušnost sputava dušu tugom; 5)restringo dentes – pokazujem zube rĕsūd/o,-are, v. I – ponovo se znojiti sola resudant – stopala se ponovo znoje rĕsult/o,-are, v. I (pojačan resilio) – 1) odskočiti, odbiti se tela resultant galeâ – koplja se odbijaju od šlemova; 2) tepati, mucati; 3) odjeknuti imago vocis resultat – glas odjekuje;colles resultant – brda odjekuju rĕ/sūmo,-sumpsi,-sumptum,-ĕre, v. III – 1) dobiti resumpsit pennas – dobio je perje; 2)respumsi arma – [ponovo] sam se latio oružja; 3) povratiti r. vires/animum – povraćam snage/dušu; r. libertatem – ponovo stičem slobodu rĕ/sŭo,-sŭi,-sūtum,-ĕre, v. III – raskopčati resuit tunicam – raskopčao/rasporio je tuniku rĕsŭpīn/o,-avi,etc., v. I – 1) nagnuti natrag, resupinavit corpus – naslonio se leđima; 2)resupinatus – ležeći na leđima; 3) resupinavi valvas – zatvorio/zalupio sam dvokrilna vrata; 4) assurgentem gerem umbone resupinat – pobunjenog kralja nose na štitu; 5) prsiti se quid tetantopere resupinat? – što [na osnovu čega] se toliko prsiš/gordiš? rĕsŭpĭn/us,-a,-um, a. – 1) nagnut natrag, nauznačen [ležeći na leđima]; 2) ispršen, gord, ponosan, uobražen Niobe resupinm tulit gressus – Nioba je gordo koračala; 3) opušten rĕ/surgo,-surrexi,-surrectum,-ĕre, v. III – vaskrsnuti, uskrsnuti, ponovo se dići arbor resurrexit – drvo je ponovo niklo; luna resurgit – mesec se ponovo rađa; urbs resurgit –grad se ponovo diže; res romana contra spem resurgit – istorija Rima se uprkos očekivanjima nastavlja rĕsuscĭt/o,-are, v. I – pobuditi, razbuktati resuscitat iram – razbuktava gnev rĕtardātĭ/o,-ōnis, f. – zakašnjenje r. et mora – zadocnjenje i zastoj
rĕtard/o,-avi, etc., v. I – 1) za/docneti, za/kasniti, usporiti motus stellarum retardantur – kretanje zvezda je usporeno; 2) ometati, smetati, sprečavati retardavit impetum hostium – ometao/ sprečio je napad neprijatelja; tempora retardant me a scribendo –nemam vremena za pisanje; adventus eisu retardavit Tygranem – njegov dolazak je omeo T.; retardavit loquationem eius – sprečio ga je [nije mu dao] da govori; huius casu aliquantum retardati sunt – bili su u izvesnoj meri ometeni rĕtax/o,-are, v. I – ogovarati, prigovarati, pogovarati rēt/e,-is, n. – mreža retia ferentes exierunt cum canibus venaticis – noseći mreže sa psima love divljač rĕtĕ/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) otkriti retexit pectus – otkrio je grudi; homo retectus –nezaštićen/čovek bez štita; 2) otvoriti r. thecam numariam – otvaram ladicu sa novcemsacra nullis retecta viris – svetinje su nedostupne smrtnicima; 3) osvetliti, učiniti vidljivimTitan retegit orbem – T. osvetljava horizont; Lucifer retegit diem – Lucifer osvetljava dan;retexit scelus – otkrio je zločin rĕtempto > retento² rĕten/do,-di,-sum,-ĕre, v. III – odapeti, olabaviti r. arcum – odapinjem/labavim luk rĕtentĭ/o,-ōnis, f. (retineo) – zadržavanje, obustavljanje rĕtent/o¹,-avi, etc., v. I (pojačan retineo) – 1)zadržati, zaustaviti retentat legiones – zadržaje legije; 2) razdvojiti retentat mare a terris – razdvaja more od kopna; 3) čuvatiretento vitas hominum – čuva živote ljudi rĕtent/o²,-avi, etc., v. I (retempto) – pokušati ponovo r. refrigere tunicam ponovo pokušavam da otkopčam tuniku rĕtex/o,-ŭi,-tum,-ĕre, v. III – 1) raspresti, ponovo oparati, prosuti tkivo/pletivo; 2) ponovo presti/tkati/plesti r. fila – ponovo predem [prepredam]; 3) sol retexit humorem –sunce isušuje vlagu; 4) ukinuti, stavciti van snage omnia retexunt praeturam eius – sve je ukinuto njegovim postavljenjem za pretora; 5) preraditi, prepraviti an me ipse retaxam –zar da se sam preobrazim?; 6) ponoviti retaxit eundem ordinem – ponovio je isti poredak;retaxuit fata – ponovo ga je vratio u život rētĭārĭ/us,-ĭi, m. (rete) – borac s mrežom [vrsta gladijatora] rĕtĭcentĭ/a,-ae, f. (reticeo) – 1) ćutanje, mučanje virtus vestra reticentiâ posterorum non erit sepulta – vaše junaštvo neće ćutanjem potomaka otići u grob; 2) prećutkivanje, zataškavanje poena reticentiae iure constituta est – kazna za prećutkivanjej zakonom prdviđena; 3) (retorika) prekid u govoru (àποσιώπησις) rĕtĭc/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – ćutim/prećutati; ne odgovarati na pitanja nihil reticebo – ništa neću prećutati; r. ea quae audievi – prećutkujem šta sam čuo rĕtĭcŭl/um,-i, n. (dem. od rete) – 1) mrežica; 2) mreža za kosu
rĕtĭnācŭl/um,-i, n. (retineo) – poveska, uzda, uzica, žica, sve čime se nešto veže reticula navis/vitae – vezovi broda/života; r. mulae – oglav za mazgu rĕtĭnen/s,-tis, a. (particip od retineo) – čvrst, postojan homo r. sui iuris dignitatisque –čovek koji čvrsto drži do svog prava i dostojanstva rĕtĭnentĭ/a,-ae, f. – pamćenje r. rerum actarum – zadržavanje u svesti učinjenog rĕ/tĭnĕo,-tĭnŭi,-tentum,-ēre, v. II (re+teneo) – 1) zadržati, zaustaviti retinuit milites in loco/ legiones in urbe – zadržao je vojsku u mestu/legije u gradu; aegre retenti sunt, quin oppidum irrumperent – na silu su zadržani da se grad ne zauzme; vi me retenuit – zadržao me nasilu; me r. domi – ostajem kod kuće; retinuit spiculum in corpore – ostao mu je vrh strele u telu; retinet lacrimas – zadržava suze; retenuit eum in longo sermone – zadržao ga je u dugom razgovoru; retinuit provinciam – zadržao je provinciju; 2) držati r. cursum –držim pravac; r. eum sub mea potestate – držim ga pod svojojm vlašću; r. illud in memoria – držim to u svesti; 3) obuzdavati r. gaudia – obuzdavam zadovoljstva; 4) pleniti, zarobiti retinuit animos sociorum in fide – plenio/ zarobio je duše drugova u poverenje; 5) branitir. ius meum/oppidum – branim svoje pravo/grad rĕ/torquĕo,-torsi,-tortum,-ēre, v. II – okrenuti, zavrnuti natrag retorsit caput in tergum – okrnuo je glavu natrag; r. oculos ad urbem – okrećem pogled prema gradu;retorsi agmen ad dextram – okrenuo sam vojsku nadesno; retorquet mentem – predomišlja se rĕtorrĭd/us,-a,-um, a. – osušen, isušen, suv ramus r. – suva grana rĕtractĭ/o,-ōnis, f. (retracto) – odbijanje, izbegavanje sine ulla retractione vitam pro patria profundo – bez imalo ustezanja dajem život za otadžbinu rĕtractāt/us,-a,-um, a. (particip od retracto) – pono pregledan, poboljšan rĕtract/o,-avi, etc., v. I – 1) ponovo uzeti retractavit arma – ponovo se latio oružja;retractat vulnus – dodiruje ranu; 2) ponovo razmatrati, raditi/preraditi/doraditi mihi locus est retractandus – moram ovo mesto doraditi; 3) r. librum – ponovo čitam knjigu;retractavit leges – preradio je zakone; 4) ponovo razmatrati augeo dolorem retractando – uvećavam bol vraćajući se tome u mislima; 5) odbiti, buniti se, protestovatiretractandem arripi iubet – naredio je da se buntovnik uhapsi; 6) povući r. dicta – povući reč rĕtract/us,-a,-um, a. (particip od retraho) – povučen, sklonjen, udaljen retractior a mari murus – zid udaljeniji od mora rĕ/trăho,-traxi,-tractum,-trăhere, v. III – 1) vući natrag retraxi pedem – savio sam nogu u kolenu; r. manum – vučem ruku natrag; 2) oterati, proterati retraxit Hannibalem in Africa – proterao je H-a natrag u Afriku; retraxit consules a republica – proterao je konzule iz republike; retraxit eum a studio – izbacio ga je sa studija;
3) retractus ex itinere/fugâ – [nasilno] sproveden s puta/iz bekstva; r. comprehensos – sprovodim uhvaćene; 4) retraxit verba – zaustavljao je [svoje] reči; 5) čuvati retraxit Thebas ab interitu – sačuvao je T. od propasti; 6) povući se r. me – povlačim se [ne učestvujem]; nete retrahas – ne izvlači se [ne napuštaj nas]; 7) odbiti, oduzeti od broja retraxit tres ex sex– oduzeo je tri od šest; 8) zaneti [se], zavesti retrahit imaginem nocturnae quietis ad spem haud dubiam – uznosi sliku noćnog sna u snažnu nadu rĕtrect/o,-avi, v. I > retracto rĕtrĭb/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ēre, v. III – 1) uzvratiti retribuit ei exactae aetatis severissime fructum – vratio mu je punom merom; 2) dati nekome što mu pripada; 3) odužiti se, is/platiti populo retribuit pro frumentoacceptam pecuniam – platio je narodu žito primljenim novcem rĕtrō, adv. – 1)natrag, nazad r. redeo/remitto – vraćam se/vraćam natrag; r. navem inhibito – plašim brod da se vrati natrag; iter mihi necessarum r. ad Alpes – moram da se vratim natrag u Alpe; 2) pre, ranije quodcunque r. est – sve štogod je bilo ranije; et deinceps r. usque ad Romulum – i redom [u nizu] sve do Romula; quianam sententia versa retro? – zašto se vaša odluka promenila?; 3) r. vivit – živi naopako; eloquentia se r. tulit – rečitost nazaduje; 4) vide rursus r. – gledaj na jednu i na drugu stranu; Galli r. ad eum odia vertere – G. su mu uzvratili mržnju rĕtrŏ/ăgo,-ĕgi,-actum,-ĕre, v. III – 1) vraćam/zavratiti, goniti natrag r. capillos – zavraćam/ začešljavam kosu natrag; 2) r. iram – umirujem gnev; 3) izmniti, zameniti r. ordinem – zamenjujem red rĕtrōcĕd/o,-ĕre, v. III – skrećem/skrenuti, okrenuti natrag rĕtrōgrăd/us,-a,-um, a. (retro+gradior) – nazadan, retrogradan rĕtrorsum, adv. (retrorsus< retro+versus) – natrag, nazad r. cedo – idem/vraćam se natrag rĕtrors/us,-a,-um, a. – zavrnut natrag rĕ/trūdo,-trūsi,-trūsum,-ĕre, v. III – odbiti se natrag rĕtrūs/us,-a,-um, a. – ostranjen, udaljen, sklonjen simulacra deorum iacent retrusa – kipovi bogova leže sklonjeni rĕ/tundo,-tūdi,-tūsum,-ĕre, v. III – 1) udariti natrag, zavratiti; 2) tupiti retundit tela – tupi koplja; retudit ferrum eius – slomio mu je mač; r. mucronem – tupim oštricu; 3) prigušiti, obuzdati r. animus eius – obuzdavam njegov duh; retudit improbitatem tuam –obuzdavao je tvoju pohotu rĕ/us,-i, m. – 1) stranka na sudu reos apello omnes, quorum res est – obraćam se svim strankama u ovom predmetu; 2) optuženi eum reum facio – podnosim tužbu protiv njega;facio eum reum rei capitalis (ambitûs, avaritiae) – tužim ga za ubijstvo (mito,
gramzivost); reus a me factus est – tužen je od mene; in reos refero eum – tužim ga;de/ex reis eximo – brišem ga iz optuženih; 3) reus nocens – kriv je; reus de ambitu – osuđen zbog mita; reus de vi – osuđen zbog nasilja; reus culpae alienae – osuđen zbog duga; reus voti – dužan da ispuni obaćenje bogovima koji su uslišili njegovu molitvu rĕvăl/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) opet se oporaviti/ozdraviti; 2) podići se urbs revalescit – grad se oporavlja rĕvĕ/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1)odneti/vratiti natrag revexit praedam – odneo je plen natrag; 2) (u pasivu) vratiti se natrag ad paulo superionem aetatem revecti sumus – vraćeni smo u neznatno uzvišenije doba rĕ/vello,-velli (-vulsi),-vulsum,-ĕre, v. III – 1) otrgnuti, isčupati revellit tela de corpore – čupao je strele iz tela; 2) srušiti revulserunt crucem, quae ad portamfixa eat – ruše ksr koji je pričvršćen za kapiju; tabula revulsa – srušeni spomenik; revulsit scuta manibus –trgao je štitove rukama; 3) revellit terminos agri – čupa međe [i premešta]; 4) revulsit eum morte – isčupao ga je od smrti; 5) revulsit eum urbe – proterao ga je iz grada; 6) r. ianua/sepulcra – otvaram vrata/ grobove; 7) r. vincula – drešim zavežljaj; 8) revellit humum – ore zemlju rĕvēl/o,-avi, v. I – otkriti, obnažiti, razgolititi, izložiti rĕ/vĕnĭo,-vēni,-ventum,-īre, v. IV – stići r. domum/in urbem – stižem kući/u grad rēvēra > res rĕverbĕr/o,-avi, ec., v. I – odbiti se, odskočiti saxa reverberant – kamenje odskače rĕverend/us,-a,-um, a. (revereor) – straho/poštovan rĕvĕren/s,-tis, a. (particip od revereor) – poštovan rĕvĕrenter, adv. – s poštovanjem, poštovano rĕvĕrentĭ/a,-ae, f. – 1) straho/poštovanje, obzir; 2) stid, čednost; 3) strah; 4) boginja čednosti rĕvĕrĕ/or,-ītus sum,-ēri, v. dep. II – 1) [sa strahom] poštovati; 2) bojati se, ušivati se, zazirati mulier reveretur coetum virorum – žena se plaši muškog društva; 3) [visoko] ceniti r. virtutem – visoko cenim vrlinu/hrabrost rĕversĭ/o,-ōnis, f. (revertor) – 1) (gram. àναστροφή) obrtanje: mecum – cum me; 2) povratak rĕvert/or,-rti, v. dep. III (revertor, reverto) – 1) okrenuti natrag, vratiti se r. ex itinere –vraćam se s puta; r. eodem cum ignominia – vraćam se sramotno; reverti ad consuetudinem meam/ad animum meum pristinum – vraćam se svojim ranijijm navikama/svojoj prvobitnoj duši; r. ad propositum – vraćam se predmetu; ut ad me revertor – da se opet na sebe vratim; Xerxes in Asiam reversus est – K. se vratio u Aziju;malum in civitatem reverterat – zlo se vraću u zemlju
rĕvĭlesc/o,-ĕre, v. III – gubiti na vrednosti rĕvi/ncĭo,-nxi,-nctum,-ĕre, v. III – 1) vezati pozadi revinxit manus post terga – svezao mu je ruke naopako; 2) vezati/svezati čvrsto ancorae catenis revinctae – sidra lancima tvrdo vezana; revinctus ad saxa – privezan za stenu; 3) revincit mentem amore – okiva duh ljubavlju rĕ/vinco,-vīci,-victum,-ĕre, v. III – ponovo pobediti, pokoriti, savladati revicit catervos – pokorio je razularene mase; revicerunt coniurationem – savladali su zaveru rĕvĭ/resco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) ponovo zeleniti silva revirescit – šuma ponovo zeleni; 2) ojačati, podmladiti se parens revirescit – otac se podmladio rĕ/vīso,-vīsi,-vīsum,-ĕre, v. III – 1) ponovo obići, posetiti; povratiti se rĕ/vīvisco,-vīxi,-ĕre, v. III – 1) ponovo doživeti; 2) ponovo oživeti si Clodius revixerit –kad bi K. ponovo oživeo; respublica reviviscit – republika se ponovo rađa rĕvŏcābĭl/is,-e, a. (revoco) – 1) opoziv; 2) upozoravajući rĕvŏcātĭ/o,-ōnis, f. – opoziv; poricanje revocationem a bello audire non possumus – ne možemo reći da nismo čuli za rat rĕvŏc/o,-avi, v. I – 1) zovem/pozvati natrag; 2) optužiti populus revcat hominem – narod toga čoveka tuži sudu; 3) revocavit eum de exilio – pozvao ga je da se vrati iz izgnanstva; 4) revocavit flumina – naredio je rekama da [ponovo] teku; 4) revocatus eadem rem dixit – pozvan natrag reče; 5) vratiti natrag revocavit pedem/gradum – vukao je noge; 6) vratiti u prvobitno stanje/prvobitni položaj revocavit morem – povratio je običaj; 7) odvratiti nekoga revocavit eum a scelere/a cupiditate – odvratio ga je od zločina/razvrata; 8) dozvati revocavit eum ad vitam – dozvao ga je ponovo u život; 9) r. me – dozivam se; r. me ad industriam – ponovo počinjem da budem delatan; r. me ad me – dozivam se, dolazim sebi, postajem svestan/savestan; 10) revocat vitem – obrezuje lozu; 11) se revocare non poterat – druženje nije moglo da se ograniči; 12) r. facta –prerađujem činjenice; 12) dovesti u vezu, ukazati, biti umestan revocavi rem ad meum arbitrium – uzimam sebi pravo da sam odlučim; revoco omnia ad scientiam – sudim o svemu u skladu sa naukom; r. omnia ad potentiam meam – cenim sve u skladu sa svojim sposobnostima; revoco rationem ad veritatem – proveravam odnos između teorije i stvarnog stanja; 13) revocavit rem ad sortem – naredio je da se to odluči kockom; 14)revocat rem ad manus – došlo je do fizičkog obračuna; 15) revocat possessiones omnium in dubium – doveo je imovinu sviju u pitanje; 16) revocavit negligentiam in crimen mandati iudiciumque infamiae – podneo je tužbu zbog zanemarivanja naredbe i sramne presude; r. ad me crimen facinoris – na vukao sam na sebe zlodelo rĕvŏl/o,-avi, etc., v. I – leteti natrag grus revolat – ždral leti natrag
rĕ/volvo,-volvi,-vŏlūtum,-ĕre, v. III – 1) valjati/kotrljati natrag ventus revolvit aestum – vetar je vratio plimu; Parcae revolvunt fila – suđaje raspredaju konce/sudbine; 2) vratiti omnia a tempore revolvuntur – sve će vremenom biti vraćeno natrag; 3) r. me (revolvor) – propadam, nazadujem; 4) r. ad patris sententiam – vraćam se na očevo mišljenje; 5) revolveris eodem – vraćaš se na istu stvar; 6) revolvi librum – prelistao/pročitao sam ponovo knjigu; 7) revolvi iter – ponovo sam prevalio [taj] put;animus revolvit iras – duh premeće po gnevu; 8) ponovo pričati rĕvŏm/o,-ŭi,-ĕre, v. III – izbaciti iz sebe, povratiti removuit salsos fluctus – izbacio je slanu sluz re/x,-rēgis, m. – 1) kralj, car Numam populus regem esse iusit – Numu je narod proglasio za kralja; sub rege sunt – oni su pod kralje[vo]m [vlašću]; regem Numam appello –proglašavam N. za kralja; 2) car, vladar, gospodar r. deorum et hominum – vladar bogova i ljudi; r. stygius/inferus – Pluton; r. aquarum – vladar mora; clam in urbem accipere reges – krišom u gradu primiti kraljeve; reges Syriae – carevi Sirije; rex illitteratus, asinus coronatus – nepismen kralj – krunisan magarac; 3) r. sacrificus – sveštenik potčinjenPontifex maximusu; 4) bogat, plemenit čovek sive reges sive inopes – ili bogataši ili ubogi prosjaci; 5) reges – moćnici; 6) r. ferarum – car zveri [lav]; r. fluviorum – glavna reka Rhădămanth/us,-i, m. (`Ραδάμανθος) – pravedni sin Zevsa i Evrope, Minosov brat; sudija u podzemnom svetu rhpasōdĭ/a,-ae, f. (`ραψωδία) – knjiga Homerovih stihova; rapsodija Rhĕ/a¹,-ae, f. (`Ρέα) – kćer Urana i Geje, žena Saturnova, mati Zevsa, Posejdona, Plutona, Here, Demetre i Veste; često identifikovana sa Kibelom Rhē/a²,-ae, f. (italso ime) – Rea Silvia – kćer Numitora, mati Romula i Rema rhēd/a,-ae, f. (galska reč) – putnička kola na četiri točka vehor rherâ – putujem redom Rhēn/us,-i, m. – reka Rajna Rhēs/us,i, m. (`Ρήσος) – kralj Trakije, u trojanskom ratu pošao u pomoć Grcima, ali pre nego je stigao ubijen od Diomeda i Odiseja rhēt/or,-ōris, m. (`ρήτορ) – učitelj govorništva rhētŏrĭc/ē,-ēs, f. (rhētŏrĭc/a,-ae, f.= ars dicendi, eloquentia) – retorika, veština govorništva rhētŏrĭcē, adv. – govornički, na način govornika rhētŏrĭc/us,-a,-um, a. (`ρητορικός) – retorički, govornički ars rhetorica – govornička veština rhīnŏcĕr/os,-ōtis, m. (`ρινοκέρως) – nosorog; posuda od njegovog roga
Rhīzinĭ/um,-ĭi, n. (Rhizon) – grad u Iliriji Rhŏdŏp/ē,-ēs, f. (`Ροδόπη) – Rodopi Rhŏd/os,-i, f. (`Ρόδος) – ostrvo Rodos Rhoet/us,-i, m. (`Ροĩτος) – 1) gigant Roitos; 2) kentaur rhomb/us,i, m. (`ρόμβος) – čigra rhomphae/a,-ae. f. (`ρομφαία) – točak/bodež koji su varvari bacali na neprijatelja rhythmĭc/i,-ōrum,m. (pl.) – učitelji ritma i takta rhythmĭc/us,-a,-um, a. (`ρυθμικός) – ritmičan rhythm/us,-i, m (`ρυθμός) – 1) ravnoteža; 2) takt, ritam rīc/a,-ae, f. – koprena rĭcīnĭ/um,-ĭi, n. – vunena maramica kojom su Rimljanke brisale suze rict/us,-us, m (rict/um,-i, n.) – razvrat usta pri smehu risu diduco rictum – od smeha sam razvrnuo usta rī/dĕo,-si,-sum,-ēre, v. II – 1) kikoćem/kikotati se is semel in vita risit – on se jednom u životu smejao; 2) smejati se ride si sapis – smej se ako znaš; puto te in hoc rissise – mislim da bi se ti tome smejao; ridens dico verum – smejući se govorim istinu; r. ei (r. ad eum) –smejem mu se; ridentem dicere verum, quid vetat? – šta smeta da kažemo istinu kroz smeh?; 3) smešiti se fortuna mihi ridet – sreća mi se smeši; haec non rideo – ne šalim se; 4) ismejavati rident eum – ismejavaju ga; r. impudentiam tuam – smejem se tvom bezobrazluku; 5) r. periuria – nije me brige za to krivokletstvo; 6) domus ridet argento –kuća blešti srebrom rīdĭbund/us,-a,-um, a. – nasmejan, koji se meje rīdīc/a,-ae, f. – pritka rīdīcŭl/a,-ae, f. (dem. od ridica) – mala pritka, pritkica rīdĭcŭl/a,-ōrum, n. (pl.) – smešne/zabavne/šaljive stvari rīdĭcŭlārĭ/a,-ōrum, n. (ridiculus) – smejurija, šala, šegačenje rīdĭcŭle, adv. – 1)smešno homo ridicule insanus – smešno lud čovek; 2) šaljivo rīdĭcŭlōs/us,-a,-um, a. – veseo, šaljiv rīdĭcŭl/um,-i, n. – šala, šegačenje ad rediculum converto – okrećem na šalu; duo genera ridiculi – dve vrste smešnog; dico/mitto/iacio ridicula – šegačim se rīdĭcŭl/us,-a,-um, a. (rideo) – 1) podrugljiv, smešan est ridiculum ad ea nihil dicere – smešno je o tome ne reći ništa; parturiunt montes, nascetur ridiculus mus – brda će da se tresu, a rodiće se smešni miš; 2) smešan, zabavan, šaljiv veseo homo r. – šaljiv čovek;ridicula res – smešna stvar rĭg/ĕo,-ēre, v. II – ukočiti se [od studeni]; ri/gesco,-ŭi,-ĕre, v. III (pojačan rigeo) – ukočiti se rĭgĭd/o,-are, v. I – ukočiti, učiniti tvrdim; otvrdnuti
rĭgĭd/us,-a,-um, a. (rigeo) – 1) ukočen, tvrd silex rigidus – stanac-kamen; 2) nepokretanaqua rigida – smrznuta voda; frigus rigidum – ciča-zima, kruti mraz; 3) capilli rigidi –ukočena kosa; 4) innocentia/mens rigida – nepopustljiva nevinost/duša; Mars r. – strogi Mars rĭg/o,-avi, etc., v. I – 1) voditi vodu podzemnim cevima r. aquam per agros – vodim vodu preko njiva; 2) motus rigantur per membra – kretanje se izvodi preko udova; 3) navodnjavati fons lucum perenni rigabat aqua – izvor je večno nataoao gaj rĭg/or,-ōris, m. – 1) ukočenost, krutost, nesavitljivost rigor mortis – mrtvačka ukočenost; 2) hladnoća, mraz, smrznutost r. septemtrionis – severni mraz; nervi torpent rigore – živci obamru od hladnoće; 3) strogost, krutost r. disciplinae – krutost discipline; 4) uštogljenost, ukočenost pokreta rĭgŭ/us,-a,-um, a. (rigo) – 1) navodnjen hortus r. – navodnjavani vrt; 2) navodnjavajućiamnes rigui – navodnjavajuće reke rīm/a,-ae, f. – 1) pukotina, naprslina angusta r. – tanka naprslina; paries ducit rimam –zid je napukao; 2) r. ignea – blesak munje; 3) plenus rimarum sum – pun sam pukotina [ne mogu da ćutim] rīm/or,-ātus sum,-ari, v. dep. I – 1) cepam/cepati, rascepiti r. terram rastris – derem zemlju drljačom; 2) pažljivo pregledati, prebrati vultur viscera rimatur epulis – lešinar prebira [traži hranu] po crevima; id quoque philosophus rimatur, quantum potest – to i filozof traži koliko može rīmōs/us,-a,-um, a. – ispucao, sa mnogo pukotina cymba rimosa – napukla čaša; fores rimosae – vrata sa mnogo pukotina; aures rimosae – torokalo, brbljivac ring/or,-atus sum,-ari, v. I – 1) zinuti, pokazati zube; 2) naljutiti se rīp/a,-ae, f. (dem. ripul/a,-ae) – 1) rečna obala, brvno ripae fluminis – obale reke; 2) obala risc/us,i, m. (ρίσκος) – kofer, škrinja rīsĭ/o,-ōnis, f. (rideo) – kikot, kikotanje rīs/or,-ōris, m. – izrugljivac, rugalica rīs/us,-us, m. – smeh, glasan smeh risum ei moveo/commove/concito – teram ga na smeh/ izazivam mu smeh; risum capto – pokušavam da [ga] nasmejem; penae risu corruo – gotovo da crknem od smeha; risum teneo/contineo – uzdržavam se od smeha; risui sorori fuit – bila je sestrin predmet smeha; deus iis risus fuit – njima je bio služio za podsmeh; risu inepto res ineptior nulla est – nema ništa neumesnije od neumesnog smeha;risum teneatis, amici? – možete li se uzdržati od smeha, prijatelji?; risus abundat in ore stultorum – u budala su usta puna smeha
rīte, adv. (ritus) – 1) po verskom obredu r. colo deos – prema verskom obredu odajem poštu bogovima; 2) na odgovarajući način, propisno hunc deum r. beatum diximus – bogu se propisno pomolismo; 3) srećno r. venisti – dobro došao; 4) na uobičajen način rīt/us,-us, m. – 1) verski obred, bogosluženje, ritual tempestates quae populi romani ritibus consacratae sunt – oluje koje su verskim obredima rimskog naroda osveštane;gens colet aram tuo ritu – narod ti odaje poštu tebi posvećenim obredom; mos ritusque sacrorum – sveti običaji i obredi; 2) običaj erat ei vivendum ritu latronum – on je živeo po običaju razbonika; mulierum ritu inter nos altercantes – kod nas je u običaju žena da se svađaju; novo ritu – po novom običaju rīvāl/is,-is, m. – 1) suvlasnik, čovek koji ima pravo na isti potok/kanal za navodnjavanje; 2) takmac; 3) protivnik, rival rīvālĭt/as,-ātis, f. – nadmetanje, rivalstvo aemulatio quae rivalitati similis est – gornjanje koje je slično rivalstvu rīvŭl/us,-i, m. (dem. od rivus) – potočić rīv/us,-i, m. – 1) potok; 2) kanal, vodovod rivos deduco/claudo – kopam/zatvaram kanale; 3) rivi lacrimarum – potoci suza; sudor fluit rivis – znoje je potocima tekao rix/a,-ae, f. – svađa; nova turba atque r. – novi nemir i svađa; Academiae cum Zenone magna rixa est – izbila je velika svađa između Zenona i Akademije rixāt/or,-ōris, m. – svađalica, prznica, inadžija rix/or,-ari, v. dep. I – dvađati se r. cum eo de amicula – svađam se s njim oko prijateljice rōbīgĭnŏs/us,-a.-um, a. (robigo) – zarđao stringilis robiginosa – zarđao nož rōbīg/o,-ĭnis, f. (rūbīg/o) – 1) rđa r. consumit ferrum – rđa jede gvožđe; 2) prljavština, skrama dentes livent robigine – zubi potamneli od prljavštine/skrame; 3) gar/buđ na žitu rōbŏrĕ/us,-a,-um, a. (robur) – hrastov pons r. – hrastov most rōbŏr/o,-avi, etc., v. I – jačam/ojačati r. artus – jačam zglobove; eloquentia ipsa se colorat et roborat – rečitost sama stiče svoju boju i snagu rōb/ur,-ŏris,n. – 1) tvrdo drvo, srčika, hrastova građa/greda navis ex robore facta – brod od zdrave hrastovine; sortes in robore inscriptae – sudbina u hrastovinu urezana; 2) cer; 3) tvrda/ zdrava građa epulis in robore accumbunt – prilegli uz hranu na trpezi od hrastovine; 4) morsus roboris – divlja maslina; 5) r. sacrum – trojanski konj; 6) robur –hrastova greda o kojoj su vešali zatvorenike; 7) zatvor, tamnica in rubore et tenebris respirat – u tamnici trune; roborem et saxum minitur – preti tamnicom i kamenom; 8) snaga, čvrstina robur navium – čvrstina brodova; iam satis aetatis atque roboris habet –već je zreo i snažan; r. incredibile animi – neverovatna snaga duha; 9)
suština, jezgro illa robora populi – cvet naroda; hoc robur fuit libertatis – bio je to temelj slobode rŏbust/us,-a,-um, a. (robur) – 1) hrastov stipites robusti – hrastovi trupci; 2) čvrst, jak, snažan; 3) bujno razvijen, korpulentan usu atque aetate robustior – i iskustvom i godinama snažniji; 4) moćan respublica firma atque robusta – čvrsta i moćna republika; r. animus – moćan duh; robusta et stabilis fortitudo – moćna i postojana čvrstina rōd/o,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1) gristi, glodati mures rodunt clipeum – školjke grizu štit [pod vodom]; rodsi pollicem dente – grizao sam palac zubima; 2) panjkati, ogovarati rodit absentem amicum – ogovara odsutnog prijatelja; in convivis rodunt – na prijemima se ogovaraju rŏgāl/is,-e, a. – što se odnosi na lomaču flamma rogalis – plamen lomače rŏgātĭ/o,-ōnis, f. (rogo) – 1) molitva, molba r. gratiosissima – veoma usrdna molitva;cum rogatione tuâ diligo – tvoja molba mi se dopada; 2) pitanje; 3) nacrt/predlog zakonarogationem ad populum fero – podnosim predlog zakona narodu; intercedo rogationi –protivim se predlogu zakona; accipio/promulgo rogationem – prihvatam/proglašavam zakon; suadeo rogationem – podržavam/preporučujem predlog zakona; recito rogationis carmen – citiram slovo zkona rŏgātĭuncŭl/a,-ae, f. (dem. od rogatio) – 1) pitanjce, malo pitanje; 2) predlog zakona rŏgāt/or,-ōris, m. – 1) molilac; 2) podnosilac predloga zakona; 3) agitator rŏgāt/us,-us, m. – 1) molitva; 2) molba rogatu tuo/eius – na tvoju/njegovu molbu rŏgĭtātĭ/o,-ōnis, f. – predlog zakona rŏg/o,-avi, etc., v. I – 1) moliti nekoga za nešto; 2) tražiti, iskati, zahtevati r. aliquod ab aliquo de aliqua re – tražim nešto od nekog u vezi sa nekom stvari; r. missionem ab eo –tražim da mi pošalje pomoć u vojsci; hoc te vehemente rogo – ovo te mnogo molim;quidquid rogabatur, promittebat – šta god je ko tražio, on je obećavao; r. auxilium/subsidium – molim za pomoć/ podršku; 3) prositi consulatum peto, vel potius rogo – molim, štaviše, prosim da me birate za konzula; 4) (sa ut ili ne) te rogo ut id facias – molim te da ovo učiniš; a te illud primum rogabo, ne quid invitus meâ causâ facias –moliću te pre svega da ništa protiv svoje volje ne učiniš za mene; 5) pitati rogas? – pitaš?; te unum rogo – pitam te samo jedno; rogatus sententiam – upitan za mišljenje; multa rogatus – upitan za mnoge stvari; rogatus de Cybea – upitan za Kibeu; via roganda est – treba da pitaš za put; respondeo roganti – odgovaram pitaču;respondeo ei ad rogatum – odgovaram na njegovo pitanje; quem rogem? – koga da pitam?; mene rogas? – mene pitaš?; roga Stoicos – pitaj stojičare; responde mihi ad
ea, quae de te ipso rogavero – odgovori mi na ovo što ću te pitati; 6) predložiti r. plebem/populum/legem – predlažem zakon; r. ei provinciam – predlažem da mu se da provincija; 7) birati, izabrati plebs tribunos rogat – narod bira/postavlja tribune; aediles dictator populum rogavit – edili su postavili diktatora; in legibus magistratibusque rogandis – prilikom predlaganja zakona i izbora službenika; comitia consulibus rogandis habuit – držani su izbori za konzule; 8) rogavit milites sacramento – tražio je da se zakunu zastavi rŏg/us,-i, m. – 1) lomača; gomila zapaljivog materijala exstruo rogum ei – pravim mu lomaču; ascendit in rogum ardentem – popeo se na zapaljenu lomaču; 2) grob Rōm/a,-ae, f. – Rim exeo Roma – odlazim iz Rima; intro Romam – ulazim u Rim; habito Romae – živimu Rimu; Roma locuta est – Rim je rekao svoje Rōmān/a,-ae, f. – Rimljanka rōmān/us¹,-a,-um, a. – rimski civis/homo – rimski građanin; romano more – po rimskom običaju [=iskreno, otvoreno]; loquor romane/latine – govorim latinski Rōmān/us²,-i, m. – Rimljanin Rōmŭl/us,-i, m. – Romul, po legendi sin boga Marsa i Reje, osnivač i prvi kralj Rima;romulidae – Romulovi muški potomci rōrārĭ/i,-ōrum, m. (pl.) laka pešadija; počinjali bitku strelama i kopljima, a onda se povlačili iza trijarija rōrĭd/us,-a,-um, a. (ros) – rosan, narošen rōrĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. – rosonosan rōr/o,-avi, etc., v. I – orositi se rorat – pada rosa vepres rorant sanguine – sa glogova kaplje krv; rorat genas lacrimis – obrazi se rose suzama ros, rōris, m. – 1) rosa excipio nocturnum rorem – idem za jutarnjom rosom; 2) tečnost, kap r. vitalis – mleko; r. lacrimorum – suze; rores pluvii – kiša [kapi kiše]; r. sanquineus –kapi krvi; r. arabus/syrius – balzam; ros maris (ros marinus) – ruzmarin rŏs/a,-ae, f. – 1) ruža cum rosam viderat, tum incipere ver arbitrabatur – čim bi videli ruže mislili su da je proleće počelo; atria plena rosarum – predvorja puna ruža; 2) ružin grm flores rosae – cvet ruže; 3) in rosa – ovenčan/a ružama; 4) mea rosa! – dušo moja rŏsārĭ/um,-ĭi, n. – ružičnjak rŏsārĭ/us,-a,-um, a. – ružin, od ruže roscīd/us,-a,-um, a. – rosan, narošen dea roscida = Aurora – rosna boginja, Zora; Iris roscidis pennis – Irida rosnog perja; mella roscida – medna rosa rŏsēt/um,-i, n. (rosa) – ružičnjak rŏsĕ/us,-a,-um, a. – ružin, rumen ruža; dea rosea = Aurora – rumena boginja – Zorarosea labella – rumene usne
rosmărīn/us,-i, m. – ruzmarin rostr/a,-ōrum, n. (pl.) – govornica ukrašena brodskim kljunovima, sto za kojim je stajao govornik escendo in rostro – ponjem se za govornicu; in rostris curiam defendo – branim kuriju sa govornice; descendo de rostris – silazim iza govornice; pro rostris laudo eum –pohvaljujem ga sa govornice > rostrum rostrāt/us,-a,-um, a. (rostrum) – kljunat, kljunast, sa kljunom navis rostrata – lađa sa kljunom; corona rostrata (corona navalis) – venac sa zlatnim brodskim kljunovima koji se davao pomorcima za hrabrost rostr/um,-i, n. – 1) kljun avis corneo proceroque rostro – ptica rožnatog i dugog kljuna; 2) njuška sus rostro humi literam impressit – krmača sa zemljavom njuškom; 3) surla; 4) kljun broda navis, rostro percussa, coepit sidere – brod, slomiv kljun, poče da tone rŏt/a,-ae, f. – 1) točak strepitu rotarum ordines perturbant – bukom točkova poremeti se red i poredak trupa; 2) kola, [ratna] kočija rota solis – sunčeva kočija; rotâ vicerat – kočijom je pobedio; 3) grnčarski točak currente rotâ – vrteći točak; 4) točak [sprava za mučenje] in rotam ascendo – penjem se u točak; versor in rota amoris – muku mučim na točku ljubavi; 5) kolo sreće pertimesco rotam fortunae – strahujem od kola sreće; 6) kolač, disk, sunčev disk; 7) krug septima rota – sedmi krug [u trci]; rota anni – krug godine rŏt/o,-avi, v. I – 1) obrtati se, vrteti se [oko nečeg] funditor telum habenâ rotabat – bacač je držeći za uzicu vitlao kladivo; 2) kotrljati se, valjati se saxa rotantia – zakotrljano kamenje rŏtŭl/a,-ae, f. (dem. od rota) – točkić, mali točak; kolice rŏtunde, adv. (rotundus) – okruglo, zaokrugljeno dico rotunde – govorim okruglo [generalno] rŏtund/o,-avi, etc., v. I – 1) zaokružiti, učiniti okruglim; 2) mille talanta rotundentur –stekao je okruglo (celu) hiljadu talanata rŏtund/us,-a,-um, a. (rota) – 1) okrugao rundum coelum – [ceo]nebeski svod; mundus r. – celi svet; stellae globosae et rotundae – loptaste i okrugle zvezde; 2) lepo građen, celovit homo teres atque r. – uglađen i celovit čovek; 3) ore rotundo loquor – govorim tečno Roxăn/ē,-ēs, f. (`Ρωξάνη) – kći Persijanca Oksijarta, žena Aleksandra Velikog rŭbĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III (rubeo+facio) – bojiti crveno rubefecit setas sanguine – obojio je grivu krvlju rŭben/s,-tis, a. (particip od rubeo) – crven/eći, rumen/eći; zarudeo uva rubens – zarudelo grožđe
rŭb/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – pocrveneti, zacrveneti se; zarudeti litus rubet sanguine – obala pocrvenela od krvi; homo rubere coepit – čovek se zacrvene [od stida] rŭb/er,-ra,-rum, a. – rumen Aurora rubra – rumena Zora; mare rubrum – Crveno more; saxa rubra – crvene stene rŭb/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – rudeti, porumeniti, zacrveneti se Aurora rubescit – Zora rudi;genae rubescunt – obrazi se rumene rŭbĕt/a,-ae, f. – vrsta otrovne žabe rŭbĕt/um,-ĭ, n. – grm kupine rŭbĕ/us,-a,-um, a. – kupinov, od kupine virga rubea – kupinov izdanak Rŭbĭc/o,-ōnis, m. – rečica između Italije i Galije cisalpine rŭbĭcund/us,-a, um, a. (rubeo) – užaren, usijan Ceres rubicunda – zrelo žito rŭbĭd/us,-a,-um, a. – tamnosmeđ panis rubidus – tamnosmeđi hleb rūbīg/o,-ĭnis, f. – 1) rđa; 2) gar, buđ na žitu > robigo rūb/or,-ōris, m. (rubeo) – 1) rumen, crvenilo medicamenta ruboris – rumenilo, ruž, šminka; rubor, tumor, calor, dolor – crvenilo, otok, temperatura, bol; 2) eum in ruborem dedit – tako ga je izudarao da ga je oblila krv; 3) pudorem rubor consequitur – za stidom sledi crvenilo; nomen incutit ruborem et verecundiam – to ime izaziva crven i stid; 4) bruka rubor ac dedecus – bruka i sramota rŭbrīc/a,-ae, f. – 1)crvenica, crvena zemlja; 2) crvena kreda delibutus rubricâ – premazan crvenom kredom; 3) naslov, rubrika rŭb/us,-i, m. – 1) trnov žbun; 2) kupina ruct/o,-avi, etc., v. I – podrignuti, podrigivati ructare alicui turpe est – ružno je nekome podrignuti ruct/us,-us, m. – podrigivanje rŭden/s,-tis, m. – debelo uže, konopac rudentibus apta fortuna – konopcima vezana fortuna = veoma neizvesna sudbina rŭdĭārĭ/us,-ĭi, m. – isluženi gladijator rŭdĭment/um,-i, n. (rudis¹) – 1) začetak, početak, prvi pokušaj, proba r. adolescentiae pono – probam svoje mladalačke snage; 2) r. depono – činim prvi pokušaj; rudimenta belli – počeci rata rŭd/is¹,-e, a. – 1) grub, neobrađen r. campus – neobrađeno polje, neorana njiva; lana rudis – neobrađena vuna; forma ingenii impolita et plane rudis – pamet neizbrušena i sasvim gruba; 2) rudi capilli – neuredna/neočešljana kosa; 3) rudis vox/stilus – neškolovan glas /stil; rude ingenium/ carmen – divlji genije/gruba pesma; 4) rudis aetas –mladalačko doba; rudes anni – mladalačke godine; 5) nevičan rudis in homine militari lingua – nevičan jeziku vojnika; 6) dextra rudis – nevešta desnica [nije prolila
ničiju krv]; 7) zelen, sirov, surov rudis indigestaque moles – sirova i nesvarljiva masa/gomila; 8) nevaspotan, neobrazovan, neznan, neuk, neuvežban tam rudis eram? me rudem discipulum et integrum accipe – zar sam tako neuk bio? primi me kao sirovog i celog učenika; r. miles – surov vojnik; rudes animi – surove duše; 9) rudis in iure civili – nevičan građanskom pravu; orator in nulla re tiro ac rudi – govornik koji ni u čem nije neveža ni zelen; 10) rudis arte – na grub način; 11) (sa ad) natio rudis ad voluptates – narod nevičan razvratu; 12 (sa gen.) homines omnium rerum rudes ignorique – ljudi u svim poslovima grubi i neuki; r. literarum graecarum/belli/dicendi – nevičan grčkoj knjizi/ratu/besedništvu rŭd/is²,-is, f. – 1) mali štap kojim su gladijatori i vojnici vežbali mačevanje; 2) floret rŭd/o,-īvi,-ītum,-ĕre, v. III – 1) (za žiivotinje)rikati, mukati, vrištati leo/cervus rudit – lav/jelen riče; 2) prora rudens – brod trubi rūd/us,-ĕris, n. – 1) komadić bakra, kreča ili stene; 2) rudera – a) sitniš, sitan novac; b) razvaline zida; 3) smrvljen kamen rudus novum – malter rūfŭl/us,-a,-um, a. (dem. od rufus) – crvenkast; crvenokos rūf/us,-a,-um, a. – 1) svetlocrven; 2) crvenokos rūg/a,-ae, f. – 1) bora, starost non rugae auctoritatem arripere possunt – ne može autoritet ukloniti bore/starost; 2) haec si rugam trahit – ovo se primi oborenog lica; rugas coepit – namrgiodio se; populum rugis supercilioque decepit – obmanuo je narod borama i strogim izgledom rūg/o,-avi, etc., v. I – 1) naborati lice; 2) nabrati rugavit palliolum – nabrala je ogrtač rūgōs/us,-a,-um, a. – naboran genae rugosae – naborano lice; cortex r. – naborana/ispucala kora [bora] rŭīn/a,-ae, f. (ruo) – 1) rušenje, ruševina incendium ruinâ restinguo – gasim požar rušenjem; domus dat (facit/trahit) ruinam – dom pretvoren u ruševinu; una hora excidio ac ruinis Albam dedit – za vreme jednog pokoljenja Alba je pretvorena u ruševinu; Roma crescit Albae ruinis – Rim se podigao na ruševinama Albe; 2) propast, propadanje ruina rerum nostrarum – propadanje naše otadžbine; ruinâ virorum oppresus – pritisnut propadanjem ljudi; 3) smrt ille dies utramque ruinam ducet – taj dan je za nas oboje nosio smrt; 4) facio ruinam – pravim grešku rŭm/ex,-ĭcis,comm. – kiselina rūmĭfĭc/o,-are, v. I (rumor+facio) – hvaliti, razglasiti Rūmĭn/a-ae, f. – boginja-dojilja ficus/arbor ruminalis – smokva pod kojom je vučica našla Romula i rema i podojila ih rūmĭnātĭ/o,-ōnis, f. – 1) preživanje; 2) razglašavanje r. quotidiana – svakodnevno prepričavanje
rŭmĭn/o,-are, v. I – preživati rūm/or,-ōris, m. – 1) buka/galama u kojoj se ne razlikuju reči; 2) govor, razgovor, ogovaranje rem te bene gessisse rumor est – priča se da si se dobro snašao; 3) glas, glasine, rekla-kazala incertis rumores servio – robujem neproverenim glasinama; falsis rumoris terreor – plašim se lažnih glasina; r. serpit – glas se širi; rumores caluerunt – glasine su učestale; adverso rumore sum/ flagro – izašao sam na loš glas; 4) glas naroda, opšte mišljenje/shavatanje fama rumoresque hominum – glas i govorkanje ljudi; parva aura rumoris commutat opinionem – blag dašak opšteg raspoloženja iz temelja menja javno mnjenje; plebis rumorem affecto – govorim u ime naroda rumpo, rūpi,-ruptum,-ĕre, v. III – 1) kidati, seći rupit funem a litore – presekao je uže [kojim je čamac bio vezan za obalu]; rupit vincula – [s]kidam/lomim omot; 2) cepati/poderati rumpit vestes a corpore – cepa odeću s tela; 3) lomiti rumpit claustra – lomi zasune/reze; 4) pući messes rumpunt horrea – ambari pucaju od [prepuni su] letine;rumpo me/rumpor cantando – pucam pevajući; inflatae rumpuntur vesiculae – naduvani baloni pucaju; 5) licentiâ audacium rumpebar – pucao sam od gneva zbog te drskosti; 6) izbiti, probiti/provaliti rupit viam cuneo – probio je put klinom; rupit fontem – probio je izvor; rupit gaudium – provalilo je veselje; voces rumpebant – provališe glasovi; 7) raskinuti, prekršiti, pogaziti rupit foedus/fidem pacis/testamentum – pogazio je sporazum/dogovor o miru/testament; 8) rumpit somnum/moras – prekinuo je san/oklevanje rūmuscŭl/us,-i, m. (dem. od rumor) – govorkanje, sitno ogovaranje rūn/a,-ae, f. – neka vrsta bacaljke runcīn/a,-ae, f. – blanja; strug runcīn/o,-are, v. I – 1) blanjati; 2) ismejavati rŭo, rŭi, rūtum,-ĕre, v. III (particip: ruiturus) – 1) s/rušiti, razoriti, razvaliti murus ruitur – zid se ruši; 2) pasti, padati, propadati victores victique ruunt – i pobednici i poraženi padaju; aether/ coelum ruit – nebo se prolama [prolom oblaka]; quid si coelum ruit? – a šta ako nebo padne? [ako se desi nešto nezmislivo]; 3) juriti, žuriti, hitati quo ruitis? – kuda žurite?; ruunt avide in libertatem – jure žudno u slobodu; fugientes ruunt in castra –izbeglice bezglavo trče logore; ruunt in vulnera ac tela – jurišaju na rane i strele; eques pedesque certatim ruunt – konjanici kao i pešaci jurišaju; eum ruere nuntiant et iam adesse – javljaju da je pao a je ipak još tu; flumina ruunt per campos – reke teku kroz polja; nox ruit oceano – noć izlazi iz okeana; dies/nox ruit – dan/noć beži [isčezava]; 5) propasti; 6) grešiti in agendo/diceno ruo – u radu/govoru grešim; 7) rušiti imbres ruunt antennas – kiše ruše/deru jedra; 8) ruo ossa et cinerem – kupim kosti i pepeo [bežim]; 9) uznemiriti, uzburkati venti
ruunt mare – vetrovi talasaju more; ignis ruit nubem ad coelum – vatra odbacuje oblak u nebo rūp/es,-is, f. (rumpo) – hrid, litica magnae/altissimae rupes – velike/veoma visoke hridi;per rupem viam munio – probijam put kroz stene rupt/or,-ōris, m. – prestupnik, prekršilac r. foederis – prekršilac sporazuma rūrĭcŏl/a,-ae, comm. (rus+colo) – 1) seljak, zemljoradnik r. pascit boves – seljak drži volove; 2) vo rūrĭgĕn/a,-ae, m. (gigno) – čovek rođen na selu, seljak rūr/o,-are, v. I – boravim/boraviti na selu > rusticor rurs/us (rursum), adv. – 1) natrag, natraške r. cecidit – pao je na leđa; r. se recipit – natrag se vratio; 2) opet, ponovo, još jednom r. fugam petebant – opet su tražili [način] da pobegnu; 3) naprotiv, s druge strane, inače necesse erit cupere et optare, rursus autem recte factis angi – biće potrebno da se čezne i želi, inače pravo za gušu; vide rursus retro - još jednom se osvrni rus, rūris, n. – 1) selo; zemlja, posed peragro rura – obilazim [svoje] njive; rus eo – idem na selo; rus ex urbe evolo – hitam iz grada na selo; ruri sum/vivo/habito – živim na selu;rure rediit – vratio se sa sela; rure morior – umirem na selu; 2) zadrtost, tvrdoglavost, neukost vestigia ruris hodie manent – i danas se osećaju tragovi seljačke tvrdoglavosti rusc/um,-i, n. (rusc/us,-i, m.) – divlja mirta russ/us,-a,-um, a. – crven rustĭc/a,-ae, f. – seljanka rustĭcăn/us,-a,-um, a. (rus) – seoski, zemljoradnički, seljački vita rusticana – seljački život; sermo r. – seljački govor; vir r. – seljak; rustican/us,-i, m. – seljak rustĭcātĭ/o,-ōnis, f. (rusticeor) – boravak na selu cum eo habui communes rusticationes – s njim sam imao zajenički boravak na selu rustĭce, adv. – seljački, grmaljski r. loquor/facio – govorim/ponašam se seljački rustĭcĭt/as,-ātis, f. – seljačka jednostavnost, jednostranost, tvrdoglavost, nespretnost rustĭc/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – – boraviti na selu cum Scipione solitus sum rusticari – samo sa S. boravim na selu rustĭcŭl/us,-i, m. (dem. od rusticus) – prost seljak rustĭc/us¹,-a,-um, a. – 1) seljački, seoski vita rustica – seoski život, život na selu; homo r. – seljak; 2) neotesan, prost, grub rustĭc/us²,-i, m. – seljak rūt/a,-ae, f. (`ρυτή) – ruta, veoma aromatična i ljuta biljka iz porodice Rutaceae rŭtābŭl/um,-i, n. – (ruo) – kresivo, ognjilo
rŭtĭl/o,-avi, etc., v. I – sijati se, bleštati arma rutilant – oružje sija; comae rutilatae – bleštava kosa rŭtĭl/us,-a,-um, a. – crvenkast, žućkast stella rutila – crvenkasta zvezda; fulgor r. – crvenkasta munja rŭtr/um,-i, n. (ruo) – ašov, lopata rŭtŭl/a,-ae, f. (dem. od ruta) – rutvica
Share this:
Twitter
Facebook
Kommentera
Sök
Arkiv
december 2012 november 2012
Meta
Registrera Logga in
djela Twenty Ten-temat. Skapa en gratis webbplats eller blogg på WordPress.com.
Följ
Följ “djela” Få meddelanden om nya inlägg via e-post. Skapa konto
Skapa en webbplats med WordPress.com
djela Izabrana djela Milosava Popadica
Hoppa till innehåll
Latinskosrpski, S
S S, s – osamnaesto slovo latinske abecede. Kao skraćenica S. – Sextus, Spurius; Sp. – Spurious; S.C. – Senatus consultum; S.P.Q.R. – Senatus populusque romanus Săbāzĭ/us,-ĭi, m. (Σαβάξιος) – jedno od imena boga Dionisa-Bakha; Sabazi/a,-ōrum, n. (pl.) – svetkovina u čast boga Dionisa-Bakha sabbăt/a,-ōrum, n. (pl.) (σάββατα) – 1) subota, jevrejski dan odmora; 2) praznik Săbelli/i,-ōrum, m. (pl.) (dem. od Sabini) > Sabini Săbin/i,-ōrum, m. (pl.) – drevni italski narod, severoistočni susedi Latina săbŭl/o,-ōnis, m. (sabul/um,-i, n.) – grub pesak, šodor săburr/a,-ae, f. – pesak [upotrebljavan kao balast u brodovima] săburr/o,-avi, v. I – 1) snabdeti balastom; 2) [dobro] pojesti/popiti saccārĭ/us,-a,-um, a. (saccus) – što se odnosi na vreću/kesu saccĭpērĭ/um,-ĭi, n. – džep na pantalonama za kesu [novčanik] sacchăron/,-i, n. (σάκχαρον) – šećer sacc/o,-āvi, etc., v. I – cediti kroz vreću s. aquam – cedim vodu kroz vreću saccŭl/us,-i, m. (dem. od saccus) – vrećica, kesica sacc/us,i, m. – vreća, kesa [služila i kao cedilo]
săcell/um,-i, n. (dem. od sacrum) – malo svetilište, kapelica s. domi constituo – podižem mali domaći hram săc/er,-ra,-rum, a. – 1) svet, osveštan sacrae aedes/ceremoniae – osveštani hramovi/sveti obredi; 2) zaveštan eius caput Iovi sacrum est – njegova glava je zaveštana Jupiteru; insula illa deorum ilorum sacra putatur – smatra se da je ovo ostrvo zaveštano bogovima; quercus sacra Iovi – hrast zaveštan Zevsu/Jupiteru; locus sive sacer sive profanus – mesto pa ma bilo sveto ili profano; omnia sacra profanaque polluere – zagaditi sve što je sveto i profano/zemaljsko; sacer vates – rukopoloženi vates [Apolonov sveštenik, prorok]; 3) sacra Vesta – Sveta Vesta; 3) proklet, odvratan, gnusan sacrae fames auri – proklete gladi za zlatom săcerd/os,-ōtis, comm. (sacer) – sveštenik, episkop, sveštenica sacerdotes publici/populi romani/Cereris – javni/rimski/Cererini sveštenici; sacra Cereris semper per graecas sacerdoces curata sunt – grčko svešenstvo uvek služi u Cererinim svetilištima săcerdōtāl/is,-e. a. – sveštenički săcerdōtĭ/um,-ĭi, n. – sveštenički poziv, sveštenička služba, bogosluženje săcrāment/um,-i, n. (sacro) – 1) zalog, novac koji su obe strane u sudskom procesu pohranjivale kod sudije [pobednik je dobijao založeni novac a osuđeni gubio]; 2) suma izdvojena za opkladu; 2) sudski proces, suđenje iusto sacramento contendo cum eo – nosim pobedu u sporu s njim; nostrum s. iustum iudicatur – presuđeno je da je naša strana u pravu; 3) vojna obaveza, dužnost; 4) zakletva rogo milites sacramento consulis – molim vojnike da polože zakletvu konzulima; sacramentum neglixit – zanemario/pogazio je zakletvu săcrārĭ/um,-ĭi, n. (sacer) – 1) svetilište, riznica svetih predmeta; 2) hram, bogomolja s. bonae deae – hram dobre boginje; 3) kućni hram săcrāt/us,-a,-um, a. (particip od sacro) – svet, osveštan, posvećen dux s. – obogotvoreni vođa săcrĭcŏl/a,-ae, comm. (sacra+colo) – čuvar svetinja, sveštenik săcrĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. (sacra+fero) – nosilac svetinja săcrĭfĭcāl/is,-e, a. (sacrificium) – žrtveni apparatus s. – žrtvena oprema; žrtvena svetkovima săcrĭfĭcātĭ/o,-ōnis, f. – žrtvovanje, prinošenje žrtve [[[Apolo săcrĭfĭcĭ/um,-ĭi, n. – žrtva, žrtvovanje; violat s. – skrnavi žrtvu; dedicavit multa sacrificia – prineo je brojne žrtve; sacrificio rite perpetrato – žrtva propisno prineta
săcrĭfĭc/o,-avi, etc., v. I – prinosim/prineti žrtvu; žrtvovati s. Iovi – prinosim žrtvu Jupiteru; sacrificavit quinquaginta capris – prineo je na žrtvu pedeset koza; s. pro salute et victoria populi – prinosim žrtvu za zdravlje i pobedu naroda săcrĭfĭcŭl/us,-i, m. (dem. od sacrificus) – žrtveni sveštenik săcrĭfĭc/us,-a,-um, a. (sacrum+facio) – 1) žrtveni dies s.- dan prinošenja žrtve; 2) žrtvovanje rex sacrificus – sveštenik koji je pripremao prinošenje kraljeve žrtve săcrĭlĕgĭ/um-ĭi, n. (sacrilegus) – 1) pohara, pljačka hrama prohibeo s. – zabranjujem haranje hrama; 2) srnavljenje svetinje, oskvrnuće populus eum sacrilegii damnavit – narod ga je osudio zbog skrnavljenja svetinja săcrĭlĕg/us,-a,-um, a. (sacra+lego) – 1) bogohulan, koji hara/pljačka svetinje; 2)săcrĭlĕg/us,-i, m. – pljačkaš hramova săcr/o,-avi, etc., v. I – 1) osveštati, posvetiti, zaveštati nekom bogu; nameniti verskom obredu; duabus aris ibi Iovi et Soli sacrartis – na oba oltara koji su zaveštani Jupiteru i Suncu; leges sacratae – osveštani/sveti zakoni [čiji je prekršaj značio prokletstvo]; patrem deûm hac sede sacravimus – ovaj hram smo posvetili bogu ocu; 2) nameniti, dati sacro ei honorem – ukazujem mu počast; 3) prokleti de sacrando cum bonis capite eius – proklinjući sa dobrima njegovu glavu săcrŏsanct/us,-a,-um, a. – 1)presvet plebi sui magistratus erant sacrosancti – magistrat je svome narodu bio presvet; sacrosancta possessio – presveti posed; 2) dostojan poštovanja săcr/um,-i, n. (sacer) – 1) svetinja, sveta stvar; svetac sacra Ceres – sv. Cerera; sacra troϊa – svetinje koje je Eneja nosio sa sobom; sacra ex aedibus suis erripuit – pokupio je svetinje iz svojih hramova; sacra violavit – oskrnavio je svetinje; sacra instituo – uvodim/osveštavam svetinje; ignorat, quorum sacrorum sit –zanemaruje koje žrtve treba da prinese; 2) sacro graeco – prema grčkom obredu; sacra nuptialia – svadbeni obred; 3) tajna, misterija sacra tori – tajne/misterije bračne postelje; 4) inter sacrum et saxum sto – u nevolji sam; 4) hereditas sine sacris – veliki dobitak bez troška saecŭl/um,-i, n. – pokoljenje, koleno, generacija > seculum saepe ( sa dem. saepicule, saepiuscule), adv. (suprotno od semel) – često, više/mnogo puta saepe et multum cogitavi – često sam i mnogo mislio; s. et diu – često i dugo; nimium s. – prečesto, isuviše često; iterum ac saepius rogo – opet i ponovo molim saepĕnŭmĕro, adv. – često, opet i ponovo, mnogo puta saepes – ograda > sepes saevĭdĭc/us,-a,-um, a. (saevus+dico) – divalj, žestok, besan dicta saevidica – besne reči
saevĭ/o,-ĭi,-ītum,-īre, v. IV – divljam/divljati, besneti, razgoropaditi se elephantus saepire coepit – slon poče da besni; mare ventis saevire coepit – pod vetrom more podivlja;ventus saevit – vetra divlja; venenum saevit in praecordiis – otrov poče da divlja oko srca;in ceteros saevitum est – surovo se ponaša; saevitum facere – strsno/ divlje se ponašati saevĭtĭ/a,-ae, f. – (saevĭtūd/o,-ĭnis, f., saevĭtĭ/es,-ĕi, f.) (saevus) – 1) divljina, žestina, bess. iudicis – bes sudije; s. hostium – bes neprijatelja; 2) surovost s. temporis/coeli/maris –surovost vremena/neba/mora; s. heris in famulos adhibenda est – dozvoljava se surovost gospodara prema robovima saev/us,-a,-um, a. – 1) divalj, besan, žestok saevum mare – podivljalo more; s. ventus –jak vetar; s. leo/tyrannus – surovi lav/tiranin; s. amor – divlja ljubav; 2) s. Hector – hrabri/smeli Hektor; 3) s. tridens Neptuni – Posejdonov golemi trozubac sāg/a,-ae, f. – vračara, proročica > sagus săgācĭt/as,-ātis, f. – 1) oštar njuh/nos [kod psa] canum incredibilis ad investigandum sagacitatem narium – neverovatna oštrina spećeg nosa; 2) mudrost, oštroumlje, bistrina, visprenost s. hominis – ljudska oštroumnost săgācĭter, adv. – oštroumno, vispreno săgāt/us,-a,-um, a. – u vojničkom šinjelu, obučen u săga/x,-ācis, a. – 1) mudar, oštrouman, vispren, bistar homo s. – mudar/vispren čovek;sagaxisimus ad suspiciendum – izuzetno vispren u sumnjičenju; s. in coniecturis – vispren u pogađanju; s. rerum utilium – mudar u predviđanju korisnih stvari; s. videre – vispren u zapažanju; s. et bona mens – mudra i dobra duša; 2) osetljiv canis s. – pas osetljivog nosa săgīn/a,-ae, f. – 1) tov, tovljenje; kljukanje s. anserum – kljukanje gusaka; multitudinem non auctoritate sua, sed saginâ tenet – on mase ne drži [pod kontrolom] svojim autoritetom već tovljenjem; 2) hrana s. ferarum – hrana zveri; 3) dobro, mrsno jelo s. gladiatoria – jelo za gladijatore; 4) ugojenost, debljina s. ventris – kulje, debeo trbuh săgīn/o,-avi, etc., v. I – toviti, kljukati nuptialibus coenis saginatus – ugojen svadbenim gozbama săgī/o,-īvi,-ītum,-īre, v. IV – zapažam/zapaziti, pratiti trag sagire acute sentire est – zapažati znači imati oštra čula săgitt/a,-ae, f. – strela caprae confixae venenatis sagittatis – koze pokošene otrovnim strelama săgittārĭ/us,-ĭi, m. – 1) strelac; sazvežđe Strelac
săgittĭfer,-a,-um, a. – strelonosni, koji nosi strele pharetra sagittifera – tobolci sa strelama săgittĭpŏten/s,-tis, m. – sazvežđe Strelac săgitt/o,-are, v., I – gađati strelom, odapeti, pustiti strelu sagmĭn/a,-um, n. (pl.) – svete trave koje su rasle na jednom mestu na Kapitolu; njima su se prilikom svetkovina mazali sveštenici što ih je činilo neprikosnovenim sagminis te posco – molim te svetim travama săgŭlāt/us,-a,-um, a. – odeven u/koji nosi sagulum săgŭl/um,-i, n. (dem. od sagum) – manji tarnički ogrtač săg/um,-i, n. – ratnički četvrtasti vuneni ogrtač ire ad saga – latiti se oružja; civitas est in sagis – zemlja je u ratnom stanju sāg/us,-a,-um, a. – vidovit, koji zna da gata/proriče anus saga – baba-gatara sāg/a,-ae, f. – gatara, vračara, mudra starica, veštica superstitio sagarum – babsko praznoverje sāl, sălis, m. (`άλς) – 1) so multi modii salis – mnogi oblici soli; magna vis salis ex proximis salinis eo congesta – veoma jaka so iskopana u obližnjoj solani; sales amari – gorke soli; 2) more sale tabentes artus – morem istrošeni zglobovi; 3) pamet, mudrost, rasudna moć sal dicendi – mudrost reči; 4) šaljivost, šala, smisao za humor; sale et facetiis vicit omnes – šalama i dosetkama pobedio je sve; sal niger – gorka šala/crni humor; 5)sales – dosetke, duhovitosti leporem et sales consecutus est – poseduje šarm i duh/ovitost; 6) začin, ukus, mudrost, finoća tecum plus salis quam sumptûs habebat – kod tebe je bilo više finoće i ukusa nego troška; nulla in corpore mica salis – ni zrna soli u telu [telo bez ukusa, finoće]; 7) cum grano salis – sa zrnom soli [rezervom]; mica sal – zrno soli Sălācĭ/a,-ae, f. (salum+cieo) – boginja mora, Tetida [Τηθύς] kod Grka sălăc/o,-ōnis, f. (σαλάκων) – hvalisavac, razmetljivac Sălăm/is,-ĭnis, f. (Salamin/a,-ae, f., Σαλαμίς) – 1) Salamina, ostrvo u Egejskom moru; 2) grad na Kipru koji je podigao Teuker, Telamonov sin rođen na Salamini sălăpŭtĭ/um,-ĭi, n. – patuljak, kepec sălārĭ/us,-a,-um, a. – slan, soljen, osoljen; annona salaria – [godišnja] berba soli; via salaria – ulica u Rimu koja je počinjala sa porta collina sălārĭ/um,-ĭi, n. – sledovanje soli za vojnike, starešine i službenike u provincijama; kasnije zamenjeno novcem săl/ax,-ācis, a. (salio) – grub, rožnat cauda s. – rožnat rep; homo s. – grub čovek; razuzdan
sălĕbr/a,-ae, f. – 1) (obično u množini) neravnine, rupe na putu; 2) kamen spoticanja, teškoća queritur salebras – žali se na teškoće; numquam in tantas salebras incidesset – nikad nije zapao u takve teškoće sălĕbrōs/us,-a,-um, a. – neravan, sa puno rupa saxa salebrosa – grbavo/šupljikavo kamenje; oratio salebrosa – nepovezan govor sălict/um,-i, n. – vrbak, rakitnjak sălĭent/es,-ĭum, f. (pl.) – (aquae s.) vodoskok sălign/us,-a,-um, (saline/us,-a,-um) a. – vrbov, rakitni fustis s. – vrbov štap sălīnāt/or,-ōris, m. – trgovac solju sălīn/ae,-ārum, f. (pl.) – solana, rudnik soli salinae circa facte – solane izgrađene okolo;salinae romanae – rimske solane kod Ostije sălīn/um,-i, n. – slanik sălīn/us,-a,-um, a. (sal) – slano, mesto gde se vadi so sălĭ/o¹,-ĭi,-ītum,-īre, v. IV ( sall/io,-ĭi, etc.) – soliti să/lĭo,-lŭi,-ltum,-īre, v. IV – 1) skačem/skočiti s. de muro/super vallum/in aquas – skačem sa zida/na palisad/u vodu; 2) kljuvati, kljucati saluit pectora Promethei – kljucao je P-ve grudi; 3) mihi cor salit – srce mi lupa; mica sal saliens – skočno zrno [soli bačeno na žrtvenu vatru] sălĭunc/a,-ae, f. – lavanda, levanda sălīv/a,-ae, f. – pljuvačka s. arcanae – mađijanje, čaranje, čini Aetna salivam tibi movet – teći će ti voda iza zuba; usta će ti činiti vodu săl/ix,-īcis, f. – rakita, vrba Salmăc/is,-ĭdis, f. (Σαλμακις) – izvor u Kariji u kojem su se kupači ovaploćuju salm/o,-ōnis, m. – pastrmka Salmōne/us,-ĕi (-ĕos), m. (Σαλμωνεύς) – Eolov sin, kralj Elide; Sizifov brat; pokušao da oponaša Zevsa svojim munjama i gromovima, pa ga Zevs spržio săl/o (sall/o),-ĕre, v. III – soliti s. piscem – solim ribu Sălōn/a,-ae, f. (Salon/ae,-ārum, f) – Solin u Dalmaciji salsămentārĭ/us,-ĭi, m. – trgovac usoljenom ribom salsāment/um,-i, n. – 1) salamura/raso za ribu; 2) usoljena riba salse, adv. – jetko, zajedljivo salsĭpŏten/s,-tis, a. – moremvlastan, koji vlada morem salsūr/a,-ae, f. – salamura, raso s. evenit animae meae – neraspoložen sam sals/us,-a,-um, a. – 1) slan lacrimae salsae – slane suze; sudor salsus – slani znoj; vada salsa – slana voda = more; 2) usoljen; 3) šaljiv, vispren, duhovit homo s. –
vispren/šaljiv/duhovit čovek; genus perelegans et cum gravitate salsum – narod negovanog ukusa i mudar; de eo negotia salsa – to je dakle zabavna priča saltātĭ/o,-ōnis, f. – 1)igra, pantomima; 2) ples saltāt/or,-ōris, m. – igrač, plesač saltātr/ix,-īcis, f. – igračica, plesačica [često podrugljivo] cum illa saltatrice tonsâ – sa onim veslom [onom daskom] od igračice saltātōrĭ/us,-a,-um, a. – igrački, što se odnosi na igru saltāt/us,-us, m. – [obično svečana] igra, kolo, ples s. sollenis – obredna/svečana igra saltem, adv. – 1) bar, barem, u najmanju ruku eripe mihi dolorem, aut minue saltem – odnesi bol ili bar ublaži; 2) (posle negacije) uopšte ne tribuni non deorum saltem, si non hominum, memores – tribunu uopšte ne pominji bogove ako nisu ljudi saltĭt/o,-avi, etc., v. I (pojačan salto) – jako igrati salt/o,-avi, etc., v. – 1)igram, igrati u taktu sa karakterističnim pokretima i držanjem tela, na što su slobodni rimski građani gledali sa visine nemo fere saltat sobrius – gotovo niko ne igra trezan; disco saltare – učim da igram; ad modos tibicinis saltantes – igrali u taktu frule; 2) izvoditi mimu, predstavljati saltŭōs/us,-a,-um, a. (saltus²) – brdovit, šumovit salt/us¹,-us, m (salio) – skok s. do – skačem, pravim skok; saltu corpora ad terram misere – bacili su se na zemlju salt/us²,-us, m. – 1) brdovit/šumovit predeo; 2) planinski lanac; prevoj, klanac s. Thermopylarum – Termopilski klanac; 3) pašnjak in saltibus vacuis pascant – pasu po pustim pašnjacima sălūb/er,-ris,-re (češće: salu/bris,-bre), a. – 1) zdrav, lekovit, koristan po zdravljesalubris natura loci – zdravo mesto; aqua salubris – zdrava voda; 2) zdrav , krepak genus hominum salubri corpore – ljudski rod krepkog tela; salubriora credebat militiae quamdomi iuvenum corporaesse – smatrao je da su tela vojnika krepkija nego mladića kod kuće; 3) koristan, vredan, sposoban consilium salubre – koristan savet sălūbrĭt/as,-ātis, f. – 1) zdravlje, krepkost salubritas corporis – krepkost tela; 2) lekovitost, korist s. aquarum – lekovitost vode; signa salubritatis – znaci ozdravljenja; 3) spas a vobis salubritatem quaedam petitur – od vas traži neki spas [sredstvo, lek] sălūbrĭter, adv. – 1) lekovito, krepko umbris aquisque refrigeror salubrius – senkama i vodama se lekovito rashlađujem; 2) korisno bellum s. trahi potest – vođenje rata može da bude od koristi săl/um,-i, n. – 1) valovitost mora i zatalasanost broda salo nausiaque confecti – zahvaćeni valovima i morskom bolešću; 2) pučina, otvoreno more non in salum restituo aliquem, sed in ipsam urbem – ne ostavljam nekoga na pučini nego u ovom gradu; in
salum nave evectus – od net brodom na pučinu; in salo stare non poterant – na pučini nisu mogli stajati; in salo navem tenuit in ancoris – na pučini je držao usidren brod; 3) morespumante salo – u zapenjenom moru săl/us,-ūtis, f. (srodno sa salvus) – 1) zdravlje, ozdravljenje, oporavak medicinâ eum ad salum reduco – lekovima sam mu povratio zdravlje; medicis suis non ad salutem, sed ad necem utitur – on svoje lekare ne koristi za lečenje već za ubijanje; 2) blagostanje, zadovoljstvo suae salutis causâ id fecit – učinio je to iz ličnog zadovoljstva; salutem servio – služim blagostanju; 3) sigurnost; salutem meam ei committo – poveravam mu svoju bezbednost; 4) građanski status restitutio salutis meae – povratak mog statusa građanina;salutem recupero – ponovo stičem status građanina; 5) spas ad salutem voco aliquem –spasavam nekoga; salutem fero ei – nosim mu spas; despero de salute – gubim nadu u spas; fugâ salutem peto – tražim spas u bekstvu; reddo ei salum – spasavam mu život;nulla spes salutis relinquitur – nije ostalo ni truna nade u spas; 6) (personifikacija) boginja zdravlja; 7) pozdrav nuntio/dico ei salutem – pozdravljam ga; dico foro et curiae multam salutem – želim forumu i kuriji dobro zdravlje; salute data/acceptata redditaque – nakon datog i uzvraćenog pozdrava sălūtār/is,-e, a. (salus) – 1) zdrav, lekovit, dobar za zdravlje, delotvoran, koristansalitare remedium – lekovito sredstvo; s. et vitalis calor – toplota lekovita i okrepljujuća;res utiles et salutares – korisne i delotvorne stvari; 2) povoljan salutares literae – povoljno pismo; consilium salutare utrique – savet povoljan za obe strane; 3) litera salutaris –pismo kojim se optužni oslobađa optužbe; 4) digitus salutaris – kažiprst; 5) Iupiter salutaris (Σωτήρ) – Jupiter spasitelj sălūtātĭ/o,-ōnis f. (saluto) – 1) pozdrav quis te communi salutationis dignum putes – šta misliš ko te smatra dostojnim zajedničkog/opšteg/uobičajenog pozdrava?; inter exercitus salutatio facta est – izmenjeni su pozdravi između vojski; 2) poseta ubi salutatio defluxit –isteklo je vreme jutarnjih poseta sălūtāt/or,-ōris, m. – 1) posetilac; 2) lice koje pozdravlja sălūtātĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a.(salus+fero) – lekovit, koji nosi zdravlje sălūt/o,-avi, etc., v. I – 1) pozdravljam, pozdraviti, reći salve/zdravo; s. te benigne – pozdravljam te dobroćudno; 2) poslati pozdrav Dionysius te omneque vos salutat – tebe i ostale pozdravlja D.; 3) titulisati saluto te imperatorem – pozdravljam te kao imperatora;avum regem salutant – dedu pozdravljaju kao kralja; 4) pozdraviti se, reći zbogom; 5) posetiti ad me salutandi causâ venit – bio je kod mene u poseti; hoonorabile est salutari –časno je ići u posetu; 6) s. deum – idem u hram da se molim bogu
salve, adv. (salvus) – 1) u redu satin´ salve? – je li sve u redu?; 2) s. ago – dobro sam; s. advenio – stigao sam u dobrom zdravlju salv/ĕo,-ēre, v. II (salvus) – dobro sam/biti; salve/salvete! – a) dobar dan/pomozi bog!;iubeo te salvere – želim ti dobar dan; b) dobro došao! (suprotno od vale – u zdravlju, srećan put: salve atque vale/vale salve); Dionysium velim salvere iubeas – želim da pozdraviš Dionisa; deum deo natum, regem perentemque urbis salvere iubent – žele da se poklonite [Romulu] kao bogu od boga, kralju i osnivaču grada; salvebis a meo Cicerone –zamolio me je C. da te pozdravim salv/us,–a,-um, a. 1) zdrav, krepak, zdrav-čitav respublica saana et salva – zdrava i snažna republika; pedibus sanis revertor – vraćam se na svojim nogama [nepovređen]; te nobis salvum conserves – mi te čuvamo; socios salvos praesto – uzimam na sebe brigu o zdravlju drugara; ne sim salvus, si – neka me đavo nosi, ako; satis habebant, si salvi esse possint – zadovoljavali su se time da sačuvaju zdravlje; 2) koristan quid salvi est mulieri amissâ pudicitiâ – šta ostavljenoj/oteranoj ženi vredi čednost; 3) spasen sum s. – spasen sam; 4) res salva est (res salvae sunt) – sve je u najboljem redu; 5) (u apsolutnom abl.) me salvo – dok sam živ; salvâ fide tibi parcere possum – mogu da te poštedim ne kršeći zadatu reč; salvo officio hoc facio – činim to mirne savesti sambūc/a,-ae, f. (σαμβύκη) – vrsta harfe, sambuka sambūcĭn/a,-ae, f. (sambucistri/a,-ae, f.) – sviračica na harfi/sambucini Săm/os,-i, f. (Σάμος) – ostrvo uz jonsku obalu; Pitagorino rodno mesto; glavno mesto Herinog kulta Sămŏthrāc/ē,-ēs (Samothrac/a,-ae, f. <Σαμοθράκη) – ostrvo u egejskom moru uz trakijsku obalu sānābĭl/is,-e, a. – izlečiv vulnus sanabile – izlečiva rana sānātĭ/o,-ōnis, f. – lečenje, isceljenje, sanacija s. malorum in una virtute posita est – izlečenje od zala sastoji se u vrlini sa/ncio,-nxi,-nctum (-ncitum),-īre, v. IV – 1)proglasiti svetim, neprikosnovenim; sankcionisati sancit legem – proglasio/sankcionisao je zakon; hoc lege naturae sancitum est – ovo je zakonom sankcionisano; sanxit foedus sanguine eius – osveštao savez/ugovor njegovom krvlju; haec lex sanciatur, ut – zakon zahteva da; 2) zabraniti, tabuisati, zapretiti Solon capite sanxit, si qui – Solon je zabranio/preti smrtnom kaznom, ako; 3) kazniti sanxit incestum supplicio – kaznio je rodoskvrnuće stavljanjem na muke; 4) potvrditi, proglasiti važećim sanxit acta Caesaris – odobrio/ sankcionisao je Cezarova dela;sanxit disciplinam militarem – potvrdio je vojnu disciplinu; genus id
agrorum capite lwgis sanxi – ustanovio sam pravo posedovanja; iureiurendo ac fide inter se sanciunt, ne –zakleli su se jedan drugome i dali reč da ne sancte, adv. (sanctus) – sveto, svečano, osveštano, nepriksnoveno, savesno, časno, pošteno s. iuro – svečano se zaklinjem; te sancte precor – molim te svim što ti je sveto sanctĭmōnĭ/a,-ae, f. – svetost, svečanost s. deorum/nuptiarum – svetost bogova/braka sanctĭ/o,-ōnis, f. (sancio) – stroga i svečana zapoved legum sanctionem et poenam recito – navodim zakonsku odredbu i kaznu sanctĭt/as,-ātis, f. (sanctus) – 1) svetost, neprikosnovenost s. deorum/templi/regum – svetost bogova/hrama/neprikosnovenost careva; 2) čistota, čestitost, poštenje, savesnostexemplum veteris sanctitatis – primer drevne čestitosti; quae potest esse sanctitas? – šta može biti svetost?; sanctitas feminarum – ženska čestitost sanctĭtūd/o,-ĭnis, f. – svetost > sanctitas sanct/or,-ōris, m. (sancio) – utemeljitelj s. legum – zakonodavac sanct/us,a,-um, a. – 1) svet, svečan, osveštan, neprikosnoven, nepovrediv s. Osiris – sveti Oziris; sanctae ignes – svete/žrtvene vatre; vates sanctissima – presveta proročica [sibila]; lex sancta – nepovredivi zakon; ius sanctum – nepovredivo pravo; sancta stella Mercurii – sveta M-ova zvezda; libertas sancta est in ea urbe – sloboda je sveta u ovome gradu; templa deorum sancta habebat – hramove je držao za svetinje; 2) čestit, častan, pošten, savestan, dostojanstven nemo illo sanctior – niko nije od njega pošteniji; viri sancti et reliigiosi – čestiti i pobožni ljudi; pudicitia sancta – čestita čednost; sancta uxor/virgo –uzorna supruga/nevina devojka sandălĭărĭ/us,-a,-um, a. – sandalski, što se odnosi na sandale sandălĭgĕrŭl/a,-ae, f. (gero) – robinja koja je za gospodaricom nosila sandale sandălĭ/um,-ĭi, n. (σανδάλιον) – sandala sandăpĭl/a,-ae, f. – mrtvačka nosila za sirotinju (otmeniji su nošeni na stolici letica) sand/ix,-ĭcis, f. (sand/yx,-ycis, f.) (σάνδυξ) – crvena boja săne, adv. (sanus) – 1) razumno, pametno, mudro amo sane – volim mudro; s. bacchabor – momkujem pametno; 2) stvarno, vaistinu, zaista; 3) da, naravno, tako mi boga videmus vim legis. – s. quidem hercule! – videćemo se na sudu – hoćemo, tako mi boga!; 4) rado, sa zadovoljstvom; 5) prilično, veoma res s. difficilis – zaista veoma teška stvar; oratio s. longa – prilično/veoma dug govor; quod scribis, s. me commovit – veoma sam dirnut tvojim pismom; 6) nihil s. est – nije to baš ništa; haud s. alio animo – nipošto sa naročito različitim osećanjima; 7) s. quam – zaista veoma lex a te conclusa est, sane quam brevi – ti si izradio zakon u zaista veoma kratkom roku sangu/en,-ĭnis, n. – krv > sanuis
sanguĭnārĭ/us,-a,-um, a. (sanguis) – 1) krvav bellum sanguinarium – krvavi rat; 2) krvoločan iuventus s. – krvoločna mladost sanguĭnĕ/us,-a,-um, a. – 1) krvav imber s. – krvav pljusak [strela]; gutta sanguinea – kap krvi/ krvava mrlja; manus sanguineae – krvave ruke; caput sanguineum – krvava glava; 2) krvoločan Mavors s. – krvoločni M.; rixa sanguinea – krvava svađa sanguĭn/o,, avi, etc., v. I – 1) krvariti; 2) biti krvoločan eloquentia sanguinans – krvoločna rečitost sanguĭnŏlent/us,-a,-um, a. – 1) krvav, okrvavljen pectora sanguinolenta – okrvavljene grudi; centesimae sanguinolentae – krvopijske kamate; 2) litera sanguinolenta –uvredljivo pismo; 3) crven sangu/is,-ĭnis, m. – 1) krv [u žilama, kao uslov života, za razliku od cruor – prolita/usirena krv] in ventriculum sanguis a iecore per venam influit – krv iz jetre ide venom u želudac; s. diffunditur per venas in totum corpus – krv se žilama raznosi po čitavom telu; corpus caret snguine – telo bez krvi; sanguinem mitto provinciae – «puštam krv» provinciji; 2) krvoproliće, smrt peto vitam et sanguinem eius – tražim njegov život i krv; odio civilis sanguinis – mrzim ubijanje civila; sanguine Hannibalis sancio foedus – Hanobalovom krvlju stavljam pečat na sporazum; hauriendus aut dandus est sanguis – morate da prolivate neprijateljsku ili svoju krv; redimo eum sanguine meo –otkupljujem ga svojom krvlju; 3) srž, jezgro amisimus civitatis sucum et sanguinem –izgubili smo som i srž zemlje; 4) krvno srodstvo, poreklo cognatio materna transalpini sanginis – majkina porodica je transalpske krvi; sanguine coniuncti – kervno vezani; 5) potomstvo clarus Anchisae Venerisque sanguis – sin slavnog Anhisa i Venere [Eneja];proice tela, sanguis meus – bacaj strele, moj sine; 6) sok u biljkama sănĭ/es,-ēi, f. – sukrvica, krv pomešana sa gnojem sānĭt/as,-ātis, f. – 1) telesno zdravlje, zdravo stanje s. est temperantia corporis – zdravlje je umerenost/uzdržanost tela; 2) duševno zdravlje, razboritost, promišljenost s. non potest esse in pertubato animo – zdravlja ne može biti u uznemirnoj duši; s. animi in tranquilitate posita est – duševno zdravlje se nalazi u miru; ad sanitatem redeo/me converto – vraćam se razboru/razumu; 3) trezvenost, stabilnost, postojanost sann/a,-ae, f. – 1) grimasa; [podrugljivo] podražavanje, izrugivanje, ruganje sannĭ/o,-ōnis, m. – rugalica, podrugljivac, harlekin sān/o,-avi, etc., v. I – 1) vidam/vidati, lečiti sanavit eum – izlečio ga je; sanat vulnera/dolores – vida rane/bolove; 2) isceliti epistolae tuae me sanant – tvoja pisma me isceljuju/leče; sanavit mentes eorum – iscelio je njihove duše; 3) domi sanata erat discordia – kućna nesloga je smirena; 4) nadoknaditi sanavit scelus/damnum – nadoknadio je zlodelo/štetu
Sanquāl/is,-e, a. – što se odnosi na boga Sancusa, ili mu pripada > Sancus sān/us,-a,-um, a. – 1) zdrav, krepak sana pars corporis – zdravi deo tela; medicus eum sanum fecit – doktor ga je izlečio; vulnera coierunt ad sanum – rane zaceljuju; 2) sana civitas – zdrava država; vox sana – besprekoran glas; 3) sanus ab vitiis – bez mane; 4) razborit, pametan, mudar s. homo – razborit čovek; homo sanae mentis – čovek zdravog razuma/zdrave pameti; literae sanâ mente scriptae – delo pisano zdravom pameću; vix sanae mentis estis – gotovo da niste pri zdravoj pameti; vix eum sanae mentis existimo –ne znam je li on sasvim pri sebi; 5) sanus mentis – mentalno zdrav; satin´sanus es? – jesi li pametan/lud?; illum male sanum semper putavi – uvek sam mislio da je on mahnit; poëte male sani – zaneti pesnici; nihil pro sano facio – ne činim ništa mudro; si sana mens est Graeciae – ako je Grčka pri zdravoj pameti săp/a,-ae, f. – kuvan mošt săpĭen/s,-tis, a. (particip od sapio) – 1) razuman, upućen homo s. – razuman čovek; vir s. – pametan čovek; iustissimus et sapeinetisimus rex – veoma pravedan i mudar kralj; quis sapientior ad coniecturam rerum futurarum – ko je [od njega] upućeniji u proricanje budućnosti; 2) σοφός, mudar sapius mulam peperisse arbitror, quam sapientem fuisse –mislim da se mazga mudrija rodi nego što postane; 3) mudrac, filozof, mislilac săpĭenter, adv. – pametno, mudro, promućurno, vispreno s. facio – postupam mudro;sapientius tulit secundam, quam adversam fortunam – mudrije se držao u povoljnim nego u nepovoljnim prilikama săpĭentĭ/a,-ae, f. – 1) pamet, razum, upućenost victoris clementia et sapientia – samilost i razum pobednika; 2) σοφία, mudrost, filozofija, znanje s. ceterarum rerum – znanje drugih stvari; s. constituendae civitatis – mudrost uređivanja države; princeps omnium virtutum est s. – mudrost je temelj svih vrlina; s. hominis custos et procuratrix –mudrost je čovekov čuvar i vođa săpĭ/o,-ĭi (-īvi,-ŭi),-ĕre, v. III – 1) (za stvari) imati ukus oleum male sapit – ulje ima loš ukus; mel sapit herbam – med ima ukus/miris trave; quid sapit? – na šta miriše?; 2) okusiti, kušati, probati ukus; 3) is plus sapit quam ceteri – on više zna/ima više ukusa nego ostali; nihil sapis – tvrdoglav si; nihil parvum sapis – imaš veoma izoštren um/ukus; 4)sapio ad rem – razumem se u stvari săp/or,-ōris, m. (sapio) – 1) ukus stvari s. dulcis – sladak ukus; 2) s. oris – čulo ukusa;voluptates sapore percipio – zadovoljstva osećam ukusom; 3) ukus, finoća, prefinjenost s. vernaculus – domaće obeležje; homo sine sapore – čovek bez ukusa Sapph/o,-us, f. (Σαπφώ) – Sapfo, pesnikinja iz Mitilene na Lezbosu Musa sapphica = Sappho
sarcĭn/a,-ae, f. (sarcio) – 1) zavežljaj, svevžanj, paket; 2) sarcinae – vojnički prtljagexercitus colligit sarcinas – vojska je povezala rance; sarcinas in unum locum conferri iusit – naredio je da se vojnički prtljag na jedno mesto sakupi; 3) breme, tovar, teretsarcina sum tibi – na vratu sm ti; 4) dete prima sarcina – prvo dete sarcĭnārĭ/us,-a,-um, a. –paketski sarcĭnāt/us,-a,-um, a. – natovaren homo s. – čovek sa pekatom/zavežnjem sar/cĭo,-si,-tum,-ire, v. IV – 1) krpim/krpiti, popraviti sarsit tunicam – zakrpila je tuniku; 2) nakrpiti, nadoknaditi sarcio tempus missum/damnum/ – nadoknađujem izgubljeno vreme/štetu sart/us,-a,-um, a. – 1) popravljen, okrpljen, zakrpljen sartus et tectus – dobro popravljen krov; eadem sartam tectam trado – predajem u u dobrom stanju; iudico de sartis tectis –procenjujem opravku; tueor sarta tecta aedium – vršim opravke zgrada; 2) ispravan, u dobrom stanju sarcŏphăg/us,-i, m. (σαρκοφάγος) – sarkofag, mrtvački kovčeg sarcŭl/um,-i, n. (sarcul/us,-i m.) (sario) – kramp, motika, grablje Sardănăpăl/us,i, m. (Σαρδανάπαλος) – Sardanapal, poslednji kralj Asiraca, poznat po svojoj razneženosti; spalio sebe i sve svoje dragocenosti prilikom jedne pobune Sard/es,-ĭum, f. (Sard/is,-ium) (pl.) (Σάρδεις) – drevna prestonica Lidije Sard/i,-ōrum, m. (pl.) – stanovnici Sardinije săriss/a,-ae, f. (σάρισσα) – dugo makedonsko koplje Sarmăt/ae,-ārum, m.(pl.) (Σαρμάται) – Sarmati, veliko slovensko pleme u Rusiji i Poljskoj sarment/um,-i, n. (obično u pl.) – izdanak, mladica, klica; prut fascibus sarmentarum –snopovima prutova Sarpēd/on,-ŏnis, m. (Σαρπηδών) – Zevsov sin, borio se na strani Trojanaca; pao od Patroklove ruke sartāg/o,-ĭnis, f. – tiganj, tava sartūr/a,-ae, f. (sarcio) – šav, zašivanje, krpljenje săt, adv. – dosta, dovoljno > satis săt/a,-ōrum, n. (pl.) (>saro) – rasadnik, bašta, njiva sătăgĕ/us,-a,-um (sătăgĭ/us,-a,-um), a. – uznemiren, uzrujan, uplašen sătăgĭt/o,-avi, etc., v. I – izmiriti dug > satago sătăg/o,-ĕre, v. III – 1) izmiriti dug; 2) brinuti, zepsti, strahovati s. rerum mearum – gledam svog posla
sătell/es,-ĭtis, comm. – 1) pratilac, sluga; 2) satellites – pratnja, svita, garda; 3) sledbenik, satelit; s. Orci – Haron; s. Aurorae – zvezda Danica, Lucifer; s. pinnata Iovi –orao zaveštan Zevsu /Jupiteru; 4) (u negativnom značenju) sluga, rob, puzavac, bednik sătĭ/as,-ātis, f. (satis) – 1)sitost; 2) zasićenost iam vini satias est – već je dosta vina; 3) izobilje; 4) tuga, bljutavost, dosada s. amoris – ohladnela ljubav sătĭĕt/as,-ātis, f. – 1) sitost, zasićenost, dovoljnost, izobilje; ogađenost, bljutavost, dosadacibi satietas et fastidium – zasićenost i dosada od sitosti; 2) res habet satietatem – to ima značaja/uticaja; s. me tenet provinciae – sit sam provincije; similitudo est satietatis mater – sličnost je majka zasićenosti/dosade sătin´, adv. – dosta, dovoljno > satis sătĭ/o¹,-avi, etc., v. I – 1) nahraniti, utažiti, nasititi satiavit famem – utažio je glad;satiavit canem sanguine – zasitio je psa krvlju; terra satiata aethere pluvio – tle zasićeno kišom; s. aviditatem legendi – utažujem žudnju za čitanjem;2) zadovoljiti, nadovoljiti secrudelitas nondum est nostrâ calamitate satiata – surovost još nije zadovoljena našom nesrećom; satiatus somno – naspavan; 3) smučiti se [od izobilja] satior fastidio similitudinis – muka mi je dosadne monotonije; satiatus assiduo aratro – sit sam držanja za ralo; satiatus caedis – sit ubijanja sătĭ/o²-ōnis, f. (sero²) – sejanje, sađenje, sadnja aratores iugera sationum profitentur –ratari objavljuju da su zasejali njive sătĭr/a,-ae, f. – 1) satira; pesme rugalice; 2) zdela sa plodovima na dar Cereri > satura sătis (sat), adv. – 1) dosta, dovoljno s. mirari non queo – ne mogu [dovoljno] da se načudim; non s. intelligo – ne razumem sasvim; vixdum s. credo eum montes superasse –jedva mogu da verujem da je on prešao planine; 2) mnogo, prilično, podosta genus scriptuae non s. dignum – narod ne mnogo vičan pismu; s. exercitatus in dicendo – prilično izvežban u govorništvu; tumulus s. randis – prilično velika humka; s. fortis homo –prilično snažan čovek; sat diu dixi/vixi – govorio/ živeo sam prilično dugo; 3) satin´(satine) [satis+ne]: satin´ sanus es? – jesi li dovoljno pametan [=lud]?; satine recte/salve? – kako je?/jesi li dobro?; satin´ parva res set? – je li to sitna stvar?; 4) satis est – dosta je, unus consul s. erat Italiae – Italiji je jedan konzul bio dovoljan; animo istuc s. est – do mile volje;nescio quid s. est – ne znam šta je dosta; abstinentiae erit hoc s. testimonium – to je bio dovoljna dokaz apstinencije; 5) s. habeo – zadovoljavam se tim; id s. habuit –svelo/ograničilo se na to; s. habent se defendere – dovoljno je braniti se; non habet s. argenti – nema dovoljno novca; de hoc s. (dictum est) – o tome dosta [je rečeno] sătĭsdătĭ/o,-ōnis, f. (satisdo) – jemstvo, kaucija, kapara
sătis/do,-dĕdi,dătum, v. III – garantovati, jamčiti satisdedit ei damni infecti – dao je jemstvo za eventualnu štetu; satis accipio ab eo – uzimam kauciju od njega sătĭs/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕere, v. III – 1) činim/činiti dovoljno, zadovoljiti satisfeci officio – ispunio sam obavezu/obavio sam dužnost; 2) satisfacio legibus – pokoravam se zakonima; 3) satisfeci vitae – naživeo sam se; 4) platiti dug/jemstvo satisfacio fructibus –plaćam kamatu; 5) opravdati se, izviniti se, pokajati se per tribunos agerunt, ut Caesari satisfacerent – preko tribuna nastoje da se izvinu czaru; mihi pro tuis in me iniuriis satisfacies – meni se za nanete mi nepravde izvinjavaš sătĭsfătĭ/o,-ōnis, f. – usmeno izvinjenje, opravdanje za nanetu uvredu accipio satisfactionem eius – prihvatam njegovo izvinjenje; propono satisfactionem – predlažem/iznosim izvinjenje sătĭ/us,-a,-um, a. – bolje, uputnije, korisnije s. est more – bolje je umreti; docens s. esse in Asia, quam in Europa dimicari – bolje u Aziji podučavati nego u Evropi ići u rat săt/or,-ōris, m. – 1) sejač, sadilac; 2) autor, stvaralac sătrāpē/a,-ae, (sătrāpī/a, σατραπεία), f.(persijska reč) – starapija, satrapska vlast sătrāp/es,-ae, m. – satrap, guverner, s. regiums – vazal, potkralj; factum satrapis – postavljen za guvernera săt/ur,-ŭra,-ŭrum, a. (satis) – zasićen, sit s. omnium rerum/fabulis – sit svega/priča;color s. – jaka boja; praesepia satura – pune štale sătŭr/a,-ae, f. – 1) zdela napunjena svim plodovima koja se prinosila cereri na žrtvu; 2) smeša, mešavina quasi per satura sententiis exquisitis – tako reći mešavinom sjajnih sentencija sătŭrĭt/as,-ātis, f. (satur) – sitost, zasićenost sătŭrnālĭ/a,-ōrum (-ĭbus), n. (pl.) – svetkovine u slavu Satruna sătŭrnĭ/us,-a,-um, a. – 1) saturnovski regna saturnia – zlatno doba; saturnium gens –Itali; saturnia virgo – Vesta; saturnia proles – Saturnov vidoviti sin Pikus; 2) Saturnia – Junona; 3) Saturnius – a) Jupiter; b) Pluton; Sāturn/us,-i, m. (Κρόνος) – sin Urana i Gee; brat i muž Ree, otac Zevsa/Jupitera, Posejdona/ Neptuna, Hadesa/Plutona, Demetre/Cerere, Here/Junone i Hestije/Veste; S. je bio bog-zaštitnik zemljoradnje sătŭr/o,-avi, etc. v. I (satur) – 1) nasitit, zasititi; 2) kljukati; 3) saturare sola fimo – nađubriti tle săt/us,-us, m. (sero²) – sejanje, sadnja; plođenje, rađanje Iovis satu editus – Jupiterovo dete; coeli satu terraque conceptu generati – nebom začeti a zemljom ovaploćeni sătўrisc/us,-i, m. (σατυρίσκος) (dem. of satyrus) – mali satir, satirčić
sătўr/us,-i, m. (Σάτυρος) – Satir, Bakhov pratilac, šumski bog sa kozjim ušima roščićima i papcima, tupastim nosom i konjskim repom; kasnije poistovećen sa Panom saucĭātĭ/o,-ōnis, f. – ranjavanje saucĭ/o,-avi, etc., v. I – raniti [u ratu] sauciavit eum telis – ranio ga je strelama; vomer sauciat humum – ralo para zemlju saucĭ/us,-a,-um, a. – 1) ranjen gladiator confectus et s. gladijator ubijen i ranjen: leviter saucius – lako ranjen; glacies saucia sole – led ranjen suncem [istopljen]; 2) slab, iznurenregina saucia gravi curâ – kraljica iznurena teškim brigama; saucius ab igne eius –pogođena njegovom vatrom [ljubavlju] Saurŏmăt/es,-ae, m. (pl.) (Σαυρομάτης) – Sarmat sāvĭ/um,-ĭi, n. (>suavium) – poljubac Sav/o,-ōnis, m. – reka Sava saxātĭl/is,-e, a. – kameni saxēt/um,-i, n. – kamenjar, školj saxĕ/us,-a,-um, a. – kameni saxeum tectum – kameni krov saxĭfĭc/us,-a,-um, a. – okamenjen s. vultu Medusae – okemenjen Meduzinim licem saxĭfrăg/us,-a,-um, a. – koji se lomi o kamen undae saxifragae – talasi koji se lome o stene saxōs/us,-a,-um, a. – kamenit vallis saxosa – kamenita dolina saxŭl/um,-i, n. (dem. od saxum) – mala hrid/greda/ploča/stena sax/um,-i, n. – hrid/greda/kom/stena durities saxi – krutost stene; magni ponderis saxa in muro collocarant – ugradili su u zidine teške stene; s. virum – neobrađen kamen; volvo saxa – kotrljam stene [bavim se jalovim poslom]; inter sacrum et saxum – u velikoj nevolji scăbell/um,-i, n. (dem. od scamnum) – klupica, mala klupa scăb/er,-ra,-rum, a. – hrapav, prljav pectus illuvie scabrum – grudi od prljavštine hrapave; homo s. – neuredan čovek scăbĭ/es,-ēi, f. – svrab, šuga; osip s. invadit corpus – osip osvoji telo scaen/a,-ae, f. (> scena) – pozornica scaev/a,-ae, f. – znak, znamenje bona scaeva – dobar znak Scaevol/a,-ae, m. – «Levak», levoruk, nadimak Kaja Mucija scaev/us,a,-um, a. (σκαιός) – 1) levi, na levu stranu; 2) nespretan, nezgrapan, izvrnut scāl/ae,-ārum, f. (pl.) – 1) skalini, stepenice in scalarum tenebras se abdidit – na stepenicama se mrak krije; 2) merdevine scalis murum aggredior – merdevinama se penjem na zidine; admoveo scalas muris – prislanjam merdevine uza zid; positis scalis muros ascendunt – prislonjenim merdevinama penju se na zidine
scalm/us,-i, m. (σκαλμός) – ležište vesla u brodu scalpell/um,-i, n. (dem. od scalprum) – skalpel, hirurški nož resecuit linguam scalpello – odsekao mu je jezik skalpelom scal/po,-psi,-ptum,-ĕre, v. III – 1)grebem/grebati, strugati, derati scalpsit terram unguibus – grebao je zemlju noktima; 2) seći, useći, urezati manus apta est ad scalpendum – ruka vična rezbarenju; sculpsi querelam sepulcro – urezao sam tužbalicu na spomenik scalpr/um,-i, n. (scalpo) – 1) sečivo; 2) obućarski nož; sutoris scalpra t formae – obućarevi noževi i kalupi; 3) nož za seciranje, lanceta; 4) perorez; 5) dleto scalpt/or,-ōris, m. – rezbar, drvodelja; graver scalptūr/a,-ae, f. – rezbarenje, graviranje scalptŭrĭ/o,-ivi, etc., v. IV – grebati, kopati equus scalpturivit ungulis – konj je kopao kopitima Scămand/er,-dri, m. (Σκάμανδρος, Ξάνθος) – reka u Troji scamb/us,-a,-um, a. (σκαμβός) – krivonog scammōnē/a,-ae, f. (σκαμμώνεια) – lekovita trava; sredstvo za čišenje scamn/um,-i, n. (scando) – skalin, skale, merdevine sca/ndo,-ndi,-nsum,-ĕre, v. III – penjati se uz merdevine; s. supra principem – uzdižem se iznad prvaka; s. malos/muros/arcem – penjem se na jarbole/zidine/tvrđavu scandŭl/a,-ae, f. (scando) – šindra, daščice kojima se krov pokriva scăph/a,-ae, f. (σκάφη) – barka, splav scăphĭ/um,-ĭi, n. (σκαφίον) – 1) zdela/pehar u obliku čamca; 2) noćni sud scăpŭl/ae,-ārum, f. (pl.) – 1) pleća, lopatice; 2) ramena; 3) grbača perdo scapulas – nadrljao sam scāp/us,-i, m. (σκãπος) – stabljika; stub; trupac scătĕbr/a,-ae, f. – vodoskok scătĕ/o,-ēre, v. II – [za vodu] – skakati scătūrīg/o,-ĭnis, f. – izvor, vrelo scătūrĭ/o,-ire, v. IV – 1) izvirati; 2) brbljati, uvek isto pričati scaur/us,-a,-um, a. – trapav, nezgrapan scĕlĕrāte, adv. – bezbožno, grešno s. dico/facio – grešno govorim/činim scĕlĕrāt/us,-a,-um, a.(particip od scelero) – 1) bezbožan, grešan, sraman, sramotan, gnusan homo impurus et s. – prljav i pokvaren čovek; 2) kažnjiv, zločinački contra patriam s. – grešan prema otadžbini; homo omnium sceleratissimus – najgrešniji
čovek;terra scelera – grešna zemlja; sedes scelerata – grešna kuća u podzemnom svetu; 3)scelerus,-i, m. – grešnik; hulja, zločinac scĕlĕr/o,-avi, etc., v. I – 1) grešim/greštiti; 2) činiti zlo s. pias manus – kaljam nevine ruke scĕlĕrōs/us,-a,-um, a. (scelus) = sceleratus scĕleste, adv. – grešno, bogohulno, sramotno s. et impie facta – grešno i bogohulno učinjeno scĕlest/us,-a,-um, a. (scelus) – 1) grešan, bezbožan; 2) zao, izopačen; 3) scelest/us,-i, m. – hulja, zločinac scĕl/us,-ĕris, n. – 1) prestup, prekršaj s. facio/committo – činim prestup; s. admitto – priznajem prestup; s. in eum edo – činim prekršaj prema njemu; s. perfecit/paravit – pripremao je zločin; cumulo s. scelere – gomilam prestup na prestup; 2) greh obrutus divinis humanisque scelera – potonuo u grehove protiv bogova i ljudi; 3) zločin s. legatorum interfectorum – zločin ubijstva izaslanika; expendit scelus – ispašta greh/trpi kaznu za prestup; 4) (kao pogrdna reč) s. viri – hulja od čoveka; 5) nesreća, propast scēn/a,-ae, f. (σκνή) – 1) pozornica in scenam prodeo – pojavljujem se na pozornici/izlazim na scenu; gestum ago in scena – gestikuliram na sceni; 2) svet, javnostaffero illud in scenam – ističem se; postajem poznat; verba ex alio genere ad scenam pompamque sumuntur – služe se drugom vrstom reči i pompe; scenae servio – pravim se/ izigravam veličinu; 3) vanjština, privid, komeija, maskerada scena totius rei haec est –ovo je sprdnja sa svim; 4)sum in scenam – ja sam glumac; scenam teneo – veliki sam glumac; 5) de scena decedo – napuštam scenu scĕnĭc/us,-a,-um, a. (scena) – scenski, teatralan artifices scenici – scenski stvaraoci/glumci; ludi scenici – scenske igre sceptĭf/er,-era,-erum, a. (sceptrum+fero) – skiptar noseći manus sceptifera – rukoa koja nosi skiptar sceptr/um,-i, n. – (σκήπτρον) – skiptar, kraljevski štap sceptūch/us,-i, m. (σκεπτοϋχος) – čuvar skiptra, knez schĕd/a,-ae, f. (scida, σχέδη) – otkinut list papirusa; list papira schĕdŭl/a,-ae, f. (dem. od scheda) – listić papira schēm/a,-ătis, n. (schēm/a,-ae, f.) (σχήμα) – 1) držanje tela, figura; 2) vanjski izgled, odeća; 3) retorička figura, ironija schēmătism/us,-i, n. (σχηματισμός) – slikovit način izražavanja schŏl/a,-ae, f. (σχολή) – 1) odsustvo od službenih obaveza radi učenja; 2) učenje; naučno istraživanje scholas Graecorum more habeo – izučio sam grčke običaje;
3) scholam explico – držim predavanje; 4) mesto gde se drže pradavanja, škola in schola assederunt –u školi sede; homo politus e schola – čovek obrazovan u školi; 4) škola, sekta schola philosophorum – filozofska škola schŏlăstic/a,-ōrum, n. (pl.) – govorničke vežbe schŏlăstic/us,-a,-um, a. (σχολαστικός) – 1) sholastički; 2) sledbenik, pristalica neke škole; retor, profesor scĭen/s,-tis, a. (paricip od scio) – 1)znajući facio eum scientem – činim ga znajućim [obaveštavam ga]; 2) svestan sciens prudensque feci – učinih svestan i trezan; sciens offendo neminem – nikoga svesno ne vređam; nullum a me sciente facinus occulatur – nijedno meni znano [zlo]delo ne krijem; 3) snan, vešt, vičan s. belli/regionum – vičan ratu/predelu; s. citharae – vešt svirač na liri/harfi scĭenter, adv. 1) svesno, sa znanjem s. dico – svesno govorim; s. tibiis cano – vešto sviram na fruli; 2) namerno scĭentĭ/a,-ae, f.(sciens) – 1) obaveštenost, znanje s. futurorum malorum – obaveštenost o budućim zlima; 2) poznavanje, pun uvid; 3) veština, spretnost s. et usus militum –spretnost i upotreba vojske; teneo artem scientia – znam teoriju umetnosti; scientiâ res comprehendo – razumem neučno/teoretski; cognitio et s. – pojam/ideja i znanje; s. linguae graecae/iuris/atium/ literarum/regionum – poznavanje grčkog jezika/prava/veština/književnosti, geografije scīlĭcet, adv. (scire+licet) – 1) naravno, razumljivo s. non ceram illam tantam vim in se habere – vosak, naravno, sam po sebi nema mnogo snage; 2) bez sumnje, izvesnocognoscat rerum gestarum ordinem, maxime scilicet nostare civitatis – izučio je podvige staleža, uglavnom, bez sumnje, naše zemlje; quid tu pots? nihil scilicet – ništa, naravno;fratris Thais tota est? scilicet – je li sve brata T.? – bez sumnje; 3) (ironično) ego istius pecudis consilio scilicet uti volebam – ja sam, razumes, želeo da se poslužim savetom toga brava; 4) naime satis exercitatus in dicendo, ut Thebanus, scilicet – dovoljno izvežban u govorništvu, naime kao T.; sub nomine alieno, nepotum scilicet – pod tuđim imenom, naime [imenom] potomka scill/a,-ae, f. (squill/a,-ae) – vrsta morskog raka scindo, scindi, scissum,-ĕre, v. III – 1) ceptati, rascepiti, raseći, pocepati, poderati scindit epistolam – pocepao je pismo; scindit vallum/pontem – srušio je zid/most; mater scissa comam – majka sa odrezanom kosom; nubes se scindunt – oblaci se cepaju/dele; scindit agmen – probio je redove; 2) deliti, razdvojiti, rastaviti vulgus scinditur in contratria studia – narod se deli na suprotstavljene strane; homines scinduntur in duas factiones –ljudi se dele u dve skupine; 3) scindit
dolorem – povredio je staru ranu; 4) scindit verba fletu – plačem je prekinuo reči[zagrcnuo se] scintill/a,-ae, f. – 1)iskra, varnica excudi silici scintilam – isterao sam iskru iz kremena;scintillae parvae praebent incendia magna – male iskre izazivaju velike požare; 2) iskra, žar ne quae scintillae taetermini belli reliquatur – da ne ostane neka iskra groznog rata scintill/o,-avi, etc., v. I – varničiti, svetlucati scintillŭl/a,-ae, f. – iskrica eas in pueris virtutum quasi scintillulas videmus – u dečacima vidimo nešto kao iskrice muževnosti scĭo, scīvi, scītum, scīre, v. IV – znati, biti upoznat sa; 1) sa acc.: scio istarum rerum nihil – ništa o tim stvarima ne znam; pro certo scio concilionem illius – sasvim izvesno znam njegovo mišljenje; nihil certum sciri potest – ništa se ne može pouzdano; nondum lucebat, cum Ameriae scitum est – još nije bilo belodano otkad je to Ameriji bilo poznato; id de Marcello sciri potest – ovo se od Mracela može saznati; si quid sciam, ex isto scire soleo –ako što znam, od njega sam saznao; quod sciam – koliko mi je poznato; 2) sa inf. ili acc.+inf.ili quod: scio tiibi ita placere – znam da tebi to prija; ita me existimari scire – to mi je korisno znati; dixit se scire ea esse vera – kaže da zna da je to istina; sciturus, quod sine restituta potestate redigi concordiam res nequeant – trena znati da se ne može povratiti sloga bez obnove vlasti; 3) u upitnim rečenicama quis et unde sit, scire possumus –možemo znati ko će i odakle će doći; ille tenet et scit ut hostium copiae arceantur – on drži [grad] i zna kako se neprijateljska vojska odbija; 4) sa haud scio = nescio – ne znam pouzdano, možda haud scio, an ne opus quidem sit – ne znam da li je [možda nije] potrebno/neophodno; haud scio [nescio], an melius patientiam dire possim – možda bi bolje bilo da kažem; 5) statim fac, ut sciam – smesta učini kako ja znam; is, qui de omnibus scit de Sulla se scire negat – on koji od svihzna da Sula tvrdi da ne zna; nihil facilius scitu est – ništa [od toga] nije lakše saznati; nem ex me scibit – niko od mene neće saznati; 6) znati, razumeti, umeti scio artem – znam tu veštinu [umem to]; 7) libertatem nec spernere nec habere sciunt – ne znaju ni da prezru ni da imaju slobodu; vincere scis,victoria uti en scis – znaš pobediti, ali pobedu ne znaš iskoristiti; 8) scio graece/latine – znam grčki/latinski; scit de bello – zna rat/ovati; scit fidibus – zna da svira na liri/harfi scīpĭ/o,-ōnis, f. (σκίπων) – štap, baštun, skiptar scipione eburneo in caput incusso – udaren po glavi skiptrom od slonovače Scīr/on,-ōnis, m. (Σκίρων) – poznati razbojnik između Megare i Atike, pogubio ga Tezej scirp/us,-i, m. – lika, rogoz nodum in scirpo quaero – tražim dlaku u jajetu
sciscĭt/or, -atus sum,-ari, v. dep. I – pitam/pitati, tražiti s. sententiam ex eo – tražim savet od njega; de Marco sciscitor, ubi sit? – pitam za Marka, gde je; ab utroque sciscitor, cur? – pitam oba (obe strane) zašto?; timens sciscitari, uter Porsena esset – sa strahom pitati koji je [od njih] P. scisco, scīvi, scītum,-ĕre, v. III – 1)iskusiti, saznati s. quid velit – saznao sam ša hoće [želi]; 2) odlučiti quae plebes sciscit aut quae populus iubet – kako prost odluči želi ili kako narod naredi; plebes scivit iussitque – prost svet je i odlučio i naredio; 3) prihvatiti, odobriti scviti rogationem – odobrio je molbu; 4) glasati za s. legem/eum – glasam za zakon/za njega scissūr/a,-ae, f. – pukotina, ogrebotina, urez sciss/us,-a,-um, a. – rascepljen, napuknut, pukao, zarezan, zasečen; ogreban scissae genae – ogrebano lice [noktima] scītāment/a,-ōrum, n. (pl.) (scitus) – poslastivce scīte, adv. – savesno, razumno, pametno, sa ukusom scite loquor – govorim razumno;statua scite facta – fino [sa uksom] izrađen kip scīt/or,-ātus sum,-ari, v. dep. I (scio) – pitam/pitati, tražiti scītŭl/us,-a,-um, a. (dem. od scitus) – fin, ukusan forma scitula – fin oblik scīt/um,-i, n. (scisco) – 1) odluka, naredba s. plebi – odluka naroda; plebiscit/um.-i, n. –plebiscit plebiscito lex abrogata est – zakon je plebiscitom ukinut/odbačen; nihil nisi populi scitis ac decretis fecerunt – ništa bez odluke i ukaza naroda; populiscito restuitur, in exsilium expellitur – plebiscitom je je odbačeno proterivanje iz zemlje; 2) aksiom, dogma (δόγμα) scīt/us¹,-us, m. (scisco) (samo u abl. sing.) – odluka, ukaz plebi scitu id facere iussus est – odlukom/naredbom naroda naređeno je da se to uradi; comitia plebis scitu sunt habita– sastanci se drže po odluci naroda scīt/us,-a,-um, a. – 1) znan, vešt, mudar, rukat homo s. – vešt čovek; sermo s. – mudar govor; scitus vadorum – vešt/vičan vodama; 2) mulier scita – uredna žena; 3) pogodan, ugodan nox scita aliqui rei – noć pogodna za neke poslove scĭūr/us,-i, m. (σκίουρος) – veverica scŏb/is,-is, f. – pilota, pilotina Scŏdr/a,-ae, f. – Skadar Scŏdr/us,-i, m. – Prokletije(?) scomb/er,-ri, m.(σκόμβρος) – skuša scōp/a,-ae, f. – izdanak, klica, grančica; scopae – svežanj prutova dissolvo scopas – razvrstavam prutove; scopae solutae – nepovezano pruće = otkačen/tvrdoglav čovek
scŏpŭlōs/us,-a,-um, a. (scopulus) – kamenit, krševit locus s. – kamenjar; gubernator navem ex mari scopulosum servat – kormilar brod iz mora usmeri scŏpŭl/us,-i, m. (σκόπελος) – 1) vis, uzvišenje; kosa; hrid [u moru] ad scopulos allisi interficiuntur – o hridi se razbijaju; ad scopulos navem compello – brod usmeravam prema hridi; 2) podvodna hrid, grevben; s. libidinis – hrid požude; ad scopulos eo – srljam u propast scŏp/us,-i, m. (σκόπος) – meta, cilj scordăl/us,-i, m. – prznica, svađalivca scorpĭ/o,-ōnis, m. (scorpĭ/us-, scorpĭ/os,-ĭi, m. – 1) škorpija, skorpion; 2) sazvežđe Skorpion; 3) ratna mašina za bacanje kamenja i strelica ictu scorpionis exanimatus – ubijen udarom skorpiona scortāt/or,-ōris, m. (scortor) – kurvar, čovek koji živi sa prostitutkama scort/or,-ari, v. dep. I – kurvati se, živeti razuzdano scort/um,-i, n. – 1) koža; 2) prostitutka scrĕāt/or,-ōris, m. – hrkač scrĕāt/us,-us, m. – hrkanje, hrakanje, pljuvanje scrĕ/o,-avi, etc., v. I – 1) hrkati; 2) iskašljavati scrīb/a,-ae, m (scribo) – 1) pisar, sekretar scriba cum rege sedens pari fere ornatu, multa agebat – pisar, s kraljem sedeći u gotovo istom ornatu, imao je pune ruke posla;eum habuit ad manum scribae loco – njega je imao kao pisara; scribae – ugledan stalež u Rimu ordo scribarum honestus est – stalež pisara je častan; 2) s. librarius – prepisivač scriblīt/a,-ae, f. – vrsta kolača scrībo, scripsi,scriptum,-ĕre, v. III – 1) urezati, zaparati, zacrtati, povući crtu s. lineam –vučem/pišem crtu; devotio scripta erat in pilis – zavet je bio napisan na kopljima; 2) pisatis. literam – pišem slovo; erat scriptum ipsisus manu – bilo je napisano njegovom sopstvenom rukom; s. latine – pišem latinski; s. eum de eo – pišem mu o tome; nihil mihi scrisisti in ista epistola – ništa mi niste pisali u tom pismu; nihil habeo, quod ad te scribam – nemam ništa da ti pišem; scribe ad nos, quid agas – piši nam šta radiš; ad me scripsit, ut in Italiam venirem – pisao mi je da dođem u Italiju; 3) s. ei salutem – pozdravljam ga [pismeno]; 4) pisati rad/knjigu scripsi versibus tres libros de – napisao sam tri knjige stihova o; scripsi orationem/historiam – napisao sam govor/istoriju; scripsit carmen in eam – napisao je pesmu [o] njoj; scribit poemata – piše pesme; 5) genus scribendi – način pisanja (stil); 6) scripsit leges – dao je zakone; 7) opisati, opisivati scripsit bellum/res gestis/Martem – opisao je rat/junačke podvige; 8) adsum scribendo (sum ad scribendum) – prisutan sam kao svedok; 9) imenovati,
postaviti [pismeno] scripsit eum heredem/tutorem liberis – imenovao ga je za naslednika/tutora dece; 10) se scripsit consulem – upisao se za konzula [postao je]; 11) upisati, uneti u registar s. milites/exercitum – upisujem vojnike; 12) urbanam militiam respondendi, scribendi, cavendi secutus est – gradskoj miliciji treba odgovarati, pisati i bojati se nje; 13) scribe decem a Nero – pozajmi deset od Nerona scrīnĭ/um,-ĭi, n. – škrinja, kutija, sanduk Flaccum scrinium cum literis eodem afferre iubet – naredi Flaku da donese kutiju sa pismima scriptĭ/o,-ōnis, f. – (skribo) – 1) pisanje lippitudo impedit scriptionem meam – upala očnih kapaka otežala mi je pisanje; 2) pesmeno prestavljanje, napis, spis causa spriptione digna – stvar dostojna da se opiše; impulsi sumus ad philosophiae scriptiones –podstaknut sam da pišem o filozofskim stvarima; 3) slovo leges non oportet ex scriptione interpretari – zakon ne treba bukvalno umačiti scriptĭt/o,-avi, etc., v. I – piskarati, često pisati script/or,-ōris, m. (scribo) – 1) pisar, prepisivač, sekretar, beležnik s. et lector – prepisivač i lektor; s. librarius – prepisivač knjiga; 2) pisac s. luculentus est – sjajan pisac;multos scriptores rerum suarum Alexander secum habuit – mnogo pisaca poveo je Aleksandar sa sobom da pišu o njegovim podvizima; s. belli troiani – pisac/pesnik trojanskog rata; s. satirorum/legum – pisac satira/zakona scriptŭl/um,-i, n. (dem. od scriptum) – crtica na tabli za igru script/um,-i, n. (scribo) – 1) crta na tabli za igru duodecim scripta (lusus duodecim scriptorum) – tabla sa 25 polja na kojoj se igralo kamenčićima (calculi) ludo duodecim scriptis – igram duodecim; 2) spis, pismena radnja, opis scriptis illud mando – prenosim na papir; in scripto crebrior essem – u pisanju sam opširniji; laudavit scripto meo –pohvalio je moj rad; 3) knjiga mea scripta tibi mitto – šaljem ti moje knjige; 4) pisana reč; 5) slovo, bukvalnost multa contra scripum dixit – mnogo je govorio protiv bukvalnog tumačenja scriptūr/a,-ae, f. (scribo) – 1)pisanje; opis, pismeno predstavljanje plura verbo quam scripturâ mandata dedimus – dali smo više usmenih nego pismenih zadataka; 2) napis, pesma scriptura cum poea evanescit – pesma s pesnikom iščezava; 3) scriptura diurna factorum – dnevnik, dnevne novine; 4) testament; 5) pašarina, porez na državni pašnjak script/us,-us, m. (scribo) – pisarski posao, pisarska služba scrĭpŭl/um > scrupulum scrŏb/is,-is, m./f. – raka, grob scrōf/a,-ae, f. – krmača sa prasadi scrūpĕ/us,-a,-um, a. (scrupus) – kamenit, krševit spelunca scrupea – pećina sa oštrim stenama
scrūpōs/us,-a,-um, a. – kamenit, krševit, pun oštrih stena via scruposa – neravan put scrūpŭlōs/us,-a,-um, a. – 1) krševit, pun oštrog kamenja; neravan, džombast; 2) oprezan, pažljiv, obziran disputatio scrupulosa – oprazna rasprava; rasprava puna obzira scrūpŭl/um,-i, n. (scripul/um,-i, n.) – 1) najmanja težinska mera, 1/24 uncije; 2) najmanja površinska mera, 1/288 rala scrūpŭl/us,-i, m. (dem. od scrupus) – 1) oštar/šiljat kamenčić; 2) zebnja, sekiracija, sumnja scrūp/us,-i, m. – 1)oštar kamen; 2) neprijatnost, sekiracija improbis scrupulis in animis haeret – pecka duše drskim sumnjama scrūt/a,-ōrum, n. (pl.) – starudija, otpad scrūtātĭ/o,-ōnis, f. – pregled, pretres s. domûs – pretres kuće scrūtāt/or,-ōris, m. – lice koje vrši pretres, isnpektor scrūt/or,-atus sum, -ari, v. dep. I – 1) tražiti, pretresati, vršiti pretres omnium domos furacissime scrutantur – sve kuće u najvećoj tajnosti pretresaju; 2) scrutatur mare – lovi ribu; 3) ispitivati, istraživati strutor arcanum – istražujem tajnu; scrutor fata – istražujem sudbinu sculp/o,-si,-tum,-ĕre, v. III (scaplo) – rezbariti, useći, urezati, gravirati s. ebur – rezbarim slonovaču; sculpo imaginem – rezbarim lik; sculpsit imaginem e saxo – isklesao je lik iz kamena sculptĭl/is,-e, a. – rezbaren, isklesan, usečen, graviran sculpt/or,-ōris, m. – kipar, skulptor sculptūr/a,-ae, f. – rezbarenje, klesanje, graviranje scurr/a,-ae, m. – 1) snob, fićfirić, pomodar; 2) spadalo, šaljivčina, zabavljač, luda; 3) gotovan, ližisan; 4) rugalica s. improbissimus – krajnje pokvareni izrugivač; arripio maledictum ex scurrarum aliquo convicio – osporavam svaki prigovor rugalica scurrīl/is,-e, a. – rugalački, izrugivački, ironičan dicacitas scurrilis – izrugivačka zajedljivost; scurrile ridiculum – zajedljiva šala scurrīlĭt/as,-ātis, f. – ružna šala, sprdnja scurr/or,-atus sum, -ari, v. dep. I – šegačiti se, sprdati se s. populo – sprdam se narodom scūtāl/e,-is, n. – praćka u obliku štita scūtāt/us,-a,-um, a. – 1) koji nosi štit, zaštićen; 2) štitonoša quatuor milia scutatorum –četiri hiljade boraca sa štitom scŭtell/a,-ae, f. (dem. od scutra) – zdela, tanjir scŭtĭc/a,-ae, f. – bič, kandžija, korbač
scūtĭgĕrŭl/us, -i m. – štitonoša scŭtr/a,-ae, f. – zdela, četvrtasta duguljasta zdela scŭtŭl/a¹,-ae, f.(= scutra) – zdela scŭtŭl/a²,-ae, f. (scytala< σκυτάλη) – 1) svitak; 2) valjak; 3) (kod Spartanaca) tajno pismo pisano na svitku oko valjka legatos ad eum cum scutula miserunt – poslali su mu legate sa tajnim pismom scŭtŭlāt/us,-a,-um, a. – smotan, namotan scŭtŭl/um,-i, n. – mala duguljasta zdela scūt/um,-i, n. (σκύτοσ = koža) – drveni štit postavljen kožom koji je nosila rimska pešadija Scyll/a,-ae, f. (Σκύλλα) – 1) velka hrid na italijanskoj obali preko puta Sicilije, preko puta Haribde; 2) čudovište, gornja pola žena, donja naseljena psima, kći Forkusa i Kirke, za koju se verovalo da tu živi scym/us,-i, m. – mladunče s. leonis – mladunče lava scўph/us,-i, m. (σκύφος) – krčag, pehar illuseras heri inter scyphos – šegačio si se juče između čaša Scýr/os,-i, f. (Σκϋρος) – ostrvo u Sporadima gde se Ahil prerušen u devojku bio sklonio kod kralja Likomeda i s njegovom kcerkom Deidamijom dobio sina Pira Scўth/ae,-ārum, m. (pl.) (Σκύθαί) – Skiti; Scythes (Scytha) – Skit sē¹, predlog sa abl. = sine – bez se fraude – bez prevare; 2) (sēd ispred vokala)– bez; 3) pored, odvojeno sē²,[sui, sibi, se, se](sēsē, semet – sebe lično, sibimet – sebi lično), refleksivna zamenica– 1) se, sebe virtus est anas sui – vrlina je voleti svoje; sibi ipse consentit – sebi lično se zavetovao; praecipites fugae se mandabant – smesta se daju u bekstvo; ne ignorando regem semet ipse aperiret – da ne bi da ne bi zanemario kralja, on se lično pojavio; sibimet ibsi – meni lično; a me petiit, ut secum essem quotidie – zahtevao je od mene da svaki dan budem s njim; quid illae sibi statuae volunt? – šta ovi kipovi hoće [da kažu = šta znače?];res suas sibi havere iussa – sam sebi zapoveda; 2) inter se – među sobom; multa civibus sunt inter se communia – ljudi imaju među sobom dosta zajedničkog; timent inter se – plaše se jedan drugoga; 3) per se (propter se) –za sebe; per se virtus sine fortuna ponderanda est – vrlina se sama za sebe [bez sreće] ceni; virtus per se et propter se expetenda est – vrlina se sama po sebi nema mane; 4) ad se (apud se) – kod sebe/kod svoje kuće; sum apud se – pri sebi sam [pri svojoj pameti];esse secum – biti zaseban, biti/živeti sam sēb/um,-i, n. (sev/um,-i) – loj
sē/cēdo,-cessi,-sessum,-ĕre, v. III – 1) odvojiti se, izdvojiti se improbi secedant a bonis –pokvrenjaci se izdvajaju od dobrih; 2) lučiti se tantum secessit ab imis terra – sve se odvoji od središta zemlje; 3) povući se s. de coetu – povlačim se iz skupštine; s. ad deliberationem – povlačim se da razmislim; 4) pepustiti, zahvaliti se, dati ostavku, povući se iz javnog života; 5) prepusiti se s. me ad stilum – prepuštam/predajem se peru; s. in me –prepuštam se mislima; 6) seliti plebs a partibus secessit – narod je iz ovih krajeva iselio; 7) odustati sē/cerno,-crēvi,-crētum,-ĕre, v. III – 1) odvojiti, izdvojiti; razdvojiti se secrevit inermes ab armatis – odvojio je nenaoružne od naoružanih; s. eum e grege imperatorum –izdvajam ga iz društva zapovednika; 2) izdvajati se se improbi se a bonis secernunt –pokvarenjaci se izdvajaju iz dobrih; 3) izlučiti sucus secretus a reliquo cibo – sok izlučen iz preostale hrane; 4) lučiti secernit flores calathis – luči/raspoređuje cvetove po korpama; 5) odbaciti; 6) razlikovati, raspoznati hos ego homines excipio et secerno libenter – ove ljude rado izdvajam i razlikujem; secerno blandum amicum a vero – razlikujem laskavca od pravog prijatelja; s. utile ab honesto – razlikujem korisno od poštenog; secerno me a ceteris viris in hoc officio – razlikujem se od ostalih u ovoj usluzi; venustats corporis secerni non potest a valetudine – ljupkost se ne razlikuje od zdravlja; s. animum a corpore – razlikujem dušu od tela; bonus civis non secernit sua a publicis consilia – dobar građanin ne razdvaja svoje ciljeve od opštih; s. sacra profanis – razlikujem sveto od svetovnog sĕcespĭt/a,-ae, f. (seco) – dugi žrtveni nož sēcessĭ/o,-ōnis, f. (secedo) – 1) izdvajanje [radi savetovanja]; animadvertabant secessionem subscriptorum – primećivali su izdvajanje pristalica; milites vesperi secessionem faciunt – vojnici se uveče povlače; 2) političko podvajanje, secesija s. plebis –secesija naroda; s. facta est in Aventinum – došlo je do secesije u Aventinumu sēcess/us,-us, m. 1) secessio; 2) usamljenost s. scribendis – usamljenost pisca; 3) usamljeno mesto est in secessus longo locus – ima tamo usamljen zaton sēclū/do,-si,-sum,-ĕre, v. III (se+claudo) – 1) skloniti, zatvoriti a suis interceptus et seclusus – od svojih presretnut i zatvoren; s. carmina antro – sklanjam [zatvaram] pesme u pećinu; libri seclusi tenetur – knjige drže skrivene; 2) secludor – krijem se; 3) razdvojiti, rastaviti seclusit corpore vitam – rastavio je telo od života [umro je]; cohors seclusa a ceteris – kohorta odvojena od drugih; munitione flumen a monte seclusit – reka je tvrđavom odvojena od brda; 4) selcudo curas – oslobađam se briga; secl/um,-i, n. > seculum – vek sĕc/o,-ŭi,-tum,-are (fut.: secaturus), v. I – 1) seći, rezati; odseći, odrezati secuit digitum – obrezao je prst; seco pabulum – režem hranu [hleb, meso]; secuit ei collum –
prerezao mu je vrat; 2) Marius quum secaretur, vetuit alligari – Marijus koga su operisali nije dao da ga zaviju; 3) ogrebati, nagrditi secuit genas ungue – nagrdila je lice noktima; secuit eum flagellis – nagrdio ga je korbačem; 4) rezbariti dona secto elephanto – darovi od rezbarene slonovače; 5) mučiti podagra eum secat – ulozi ga muče; 6) deliti quinque zonae secant coelum – nebo se deli na pet zona; omne corpus secari potest – svako telo može da se deli;s. causas in plura genera – delim uzroke na nekoliko vrsta; 7) secui aequor puppe – sekao sam more pramcem; secat aethera pennis – seče vazduh krilima; 8) secuit viam ad naves – prevalio je put do lađe; secuit spem – sledio je nadu sēcrētĭ/o,-ōnis, f. (secerno) – 1) sekret, izlučevina, sok; 2) izdvajanje sēcrēte, adv. (secretus) – odvojeno, rastavljeno, izlučeno sēcrēto, adv. (abl. sing. od secretus) – tajno, u četiri oka; s. in oculto – tajno, bez svedoka; s. eum monuit, ut – tajno ga je nagovarao da; mirum, quid solus secum s. ille agat – pravo je čudo šta je taj sam sa sobom tajno radio sēcrēt/um,-i, n. – 1) izdvojenost, usamljenost, zabačenost; 2) tajanstvenost secreta horrendae Sibyllae – tajanstvenosti strašne Sibile; 3) misterija secreta deae – misterije boginje; 4) razgovor bez svedoka, u četiri oka; secretum peto/do – tražim/dozvoljavam razgovor u četiri oka; 4) sēcrēt/us,-a,-um, a. (particip od secerno) – 1) odvojen, izdvojen, izlučen; 2) zaseban ne secretum imperium haberent – da ne bi imali zasebnu komandu; 3) udaljen, zabačensecreta pars domûs – zabačeni kutak kuće; secreti colles – od neprijelja napušteni bregovi; 4) tajan, utvrđen secreta libido – tajna ljubav/strast; 5) neobičan, tajanstvenlingua secreta – čudan, tajanstven jezik sect/a,-ae, f. (sequor) – 1) princip na osnovu kojeg se čovek ponaša; 2) način postupanja; način života; 3) političko ubeđenje, orijentacija; politička stranka; 4) filozofska škola, učenje, sistem; verska sekta sectārĭ/us,-a,-um, a. (seco) – izrezan, iscečen, izrezbaren sectāt/or,-ōris, m. – 1) veran pristalica/sledbenik; vazal; sectatores – sledbenici, pristalice lex fabia quae est de numero sectatorum – zakon fabija koji se odnosi na broj pristalica; quid opus est sectatoribus? – kakva je potreba za pristalicama?; 2) sledbenik nekog filozofskog pravca sectĭl/is,-e, a. (seco) – 1) što može da se reže/seče/cepa; 2) odrezan, odsečen, rascepljen; 3) izrezbaren ebur sectile – rezbarena slonovača; pavimenta sectiles – mozaikom ukrašeni pločnici sectĭ/o,-ōnis, f. (seco) – 1)sečenje, odsecanje, amputacija; 2) odsečak, odeljak, uvod [u knjigu]; 3) aukcija, roba koja se prodaje na aukciji
sect/or¹,-ōris, m. – 1) sekač, razbar, operator; 2) s. zonarius – secikesa, džeparoš; 3) s. collorum – ubica, razbojnik is est et secator et sicarius – on je razbojnik i zlotvor; 4) nakupac koji prodaje na aukciji kupljenu robu sect/or²,-atus sum,-ari, v. dep. I – 1) uporno pratiti, uporno pristajati za nekim, biti nekome stalno za petama sectatur praetorem circum omnia fora – sledio je pretora po svim forumima; sectantur matronas – trče za suknjama; 2) progoniti pueri eum sectantur – dečaci ga progone; sector leporem – gonim zeca; 3) nastojati, stremiti, želeti, žudeti s. eminentes virtutes – stremim prema uzvišenim vrlinama; 4) istraživati mitte sectari, rosa quo locorum sera moretur – tražite ružu koja reze na vratima začarava sectūr/a,-ae, f. (seco) – 1) rezanje, sečenje; 2) mesto na kojem se reže/seče; 3) kamenolom sēcŭbĭt/us,-us, m. (secubo) – ležanje nasamo/bez ikoga sēcŭb/o,-ui,-are, v. I – 1) ležati sam/bez društva/partnera; 2) živeti povučeno sēcŭlār/is,-e, a. (seculum) – vekovni, što pripada jednom veku; ludi seculares – igre veka; carmen seculare – vekovna pesma [koja se ceo vek peva] sēcŭl/um,-i, n. (sacul/um, secl/um) – 1) koleno, pokoljenje, generacija (33⅓ godinemulta secula hominum – mnoga pokoljenja; 2) vladavina nekog kneza; 3) era, razdobljestella nihil immutat sempiternis seculorum aetatibus – zvezda se ni najmanje ne menja kroz vekove i razdoblja; 4) stoleće, vek aliquot seculis post – nekoliko stoleća kasnije; 5) vrsta s. ferarum – vrsta divljih zveri; propagare secula – razmnožavati vrste sĕcund/a,-ōrum, n. – 1) druga klasa, slabijeg kvaliteta; 2) sreća si quid scundi eveniret –ako to srećno prođe > secundus sĕcundān/i,-ōrum, m. (pl.) (secundus) – vojnici druge legije sĕcundārĭ/us,-a,-um, a. – drugorazredni, sekundaran, druge klase sĕcund/o¹, etc., v. I – 1) svrstati po nekom redu; 2) pogodovati, favorizovati, podržavatis. iter – podržavati put/ovanje; dii rite secundent visus – bogovi daju povoljno znamenje sĕcundo², adv. num. – drugo, na drugom mestu primum ut honore dignus essem laboravi, secundo ut existimarer, tertium mihi fuit ipse honos – prvo, da pošteno radim; drugo, da budem cenjen; treće, da mi to čini čast sĕcundum, prep. sa acc. – 1) (prostor) prateći, iza ite s. me – sledite me [idite za mnom];vulnus in capite accipit secundum aurem – dobio je ranu na glavi odmah iza uva; iter s. mare faciunt – idu uz samu morsku obalu; 2 (vreme) odmah iza secundum hunc diem –odmah sledećeg dana; s. quietem – odmah pošto je zaspao; 3) odmah iza po rangu; 4) u skladu sa, prema, po s. naturam vivo – živim u skladu sa prirodom; s. legem
– prema/po zakonu; 5) u korist de absente s. praesentem iudicat – o odsutnom se u korist prisutnog sudi; 6) pozadi; 7) [po] drugi put sĕcund/us,-a,-um, a. (sequor) – 1)drugi, sledeći, koji je odmah iza prvoga id erat secundum ex tribus – to je bilo drugo os tri; eum sucundum heredem instituo – njega imenujem za drugog naslednika [ako prvi umre]; 2) drugi po rangu potentiâ secundus a rege havetur – samo kralj ima veću moć od njega; secundum gradum imperii teneo – imam rang zamenika; 3) secundas ago (secundas partes tracto) – sluga sam mu pokoran; 4) haud ulli virtute secundus – nikad nikome nije ustupio prvo mesto u vrlini; 5) pomoćusecundo flumine iter fecit – putovao je rekom; secundo aqua – vodom; 6) povoljan, naklonjen secundâ contione – voljom skupštine; secondo populo facio aliqod – činim to sa odobrenjem naroda; hoc ecundâ victoriâ accidit – onda pobeda pretegnu na njihovu stranu; secundis auribus accipi – čuo sam [nisam video]; 7) srećan, poželjan secundissima proelio – veoma uspešna bitka; utor secunda fortuna – sreća mi je naklonjena sĕcūrĭf/er,-era,-erum, a. (securig/er,-era,-erum) – koji nosi ratnu sekiru sĕcūr/is,-is, f. – 1) ratna sekira eum securi feriebat – ratnom sekirom ga je posekao;securibus cervices subicit – odsekao im je glavu sekirom; lictor praefert fasces ac secures, insignia dignitatis – liktor istiše faše i sekire, znamenja dostojanstva; 2) vlast Gallia subiecta securibus – G. je pod [rimskom] vlašću; 3) sekira, bradva; s. anceps (bipennis) – dvosekla sekira; 4) udarac sekirom, povreda, rana; šteta, gubitak; 5) securi tenediâ –veoma strogo sĕcūrĭt/as,-ātis, f. (securus) – 1) duševni mir, zadovoljstvo s. est animi tranquilitas – sigurnost je duševni mir; s. est vacuitas aegritudinis – sigurnost je odsustvo uznemirenosti/bolesti; 2) (u negativnom značenju) nemar, ravnodušnost; 3) bezbednost, sigurnost sĕcūr/us,-a,-um, a. (se+cura) – 1) bezbrižan; 2) bezbedan, siguran vita eius fuit secura –imao je bezbedan život; securus proficiscitur – bezbedan putuje; securus de lingua latina –pouzdan u latinskom; securus de bello – siguran u pogledu rata; securus periculi –bezbedan [od opsanosti]; s. futuri – siguran u budućnost; s. poenae – siguran da neće biti kažnjen; 3) (u pejorativnom značenju) nemaran, ravnodušan s. amorum eius – ravnodušan prema njenoj ljubavi; 4) veseo, raspoložen, radostan convivium securum –veselo društvo sĕcus¹, n. (indecl.= sexus) – pol liberorum capitum virile secus ad decem milia capta –zarobljenodeset hiljada slobodnih osoba muškog pola sĕcus², adv. (komparativ sequor) – 1) drugačije, na drugi način nemo dicet secus – niko neće reći drugačije; s. esse scimus – znamo da je drugačije [da nije tako]; hoc longe
secus est – daleko od toga da je tako; hora fere undecima aut non multo secus – oko jedanaest sati ili ne mnogo drugačije; 2) ne kako treba/valja res secus cessit (processit) – stvar se loše svršila; secus de eo existimo – nemam dobro mišljenje o njemu; aut beate aut secus vivendi – živeti blaženo ili grešno; 3) (komparativ, obično ima negaciju ispred) secius (sequius) – drugačije non (haud) secius – ne drugačije; nihilo secius – ništa manje scythicâ non secius it sagitâ – ne ide ništa sporije od skitske strele; 4) loše sequius cum eo ago –loše s njim postupam sĕcūt/or,-ōris, m. – vrsta gladijatora sĕd¹, predlog sa abl.(se+d ispred vokala) – bez sed exemplo – bez primera/uzora sĕd², veznik – 1) ali perfectus literis, sed graecis – savešenim slovima, ali grčkim; primo unico bello, sed extremis temporibus – u prvom punskom ratu, ali na samom kraju; 2) sed enim (sed enimvero) – ali, zaista/stvarno sed haec hactenus – ali, o tome dosta; sed satis de hoc – ali, o tome dosta; 3) sed etiam – ali isto tako/ali ipak; consilium defuit, sed etiam obfuit – savet nije bio ali je ipak povredio; non modo … sed etiam – ne samo … nego i;difficile factu est, sed conabor tamen – teško je to izvesti, ali ću ipak pokušati; non possum dicere, sed neque his contentus sum – ne mogu da kažem, ali ipak tim nisam zadovoljan;praeclara illa quidem, sed a vita hominum abhorens – preuzvišena je ona zaista, ali se ljudi od nje užasavaju sēdām/en,-ĭnis, n. (sedo) – umirujuće sredstvo, sedativ s. doloris – sredstvo za smirivanje bola sēdāte, adv. – mirno, bez gunđanja/pogovora sēdātĭ/o,-ōnis, f. (sedo) – smirivanje, stišavanje sēdāt/us,-a,-um, a. (particip od sedo) – miran, tih, spor s. homo – miran čovek; scripsi sedatiore animo – pisao sam mirnijeg duha; sedatissima nox – veoma mirna noć sēdĕcim (sexdecim), num. – šesnaest sēdĕcŭl/a,-ae, f. (dem. od sedes) – malo sedište, klupica sēdentārĭ/us,-a,-um, a. (sedeo) – sedeći sudor sedentarius – sedeći znoj (=posao) sĕdĕ/o, sēdi, sessum,-ēre, v. II – 1) sedim, sedeti s. in solio/equo – sedim na prestolu/konju; s. apud/ infra/supra eum – sedim s njim/ispod/iznad njega; s. carpento/sede regia/sellâ curuli – sedim na dvokolici/na carskom prestolu/na sedlu pretora; 2) počivati, nalaziti se materfamilias sedet inferiore parte aedium – mati sedi u donjem delu hrama; 3) zasedati, suditi sedent in rostris/in iudicio – zasedaju na sudu; 4) lenjstvovati sedet in villa totos dies – lenjstvuje u vili sve vreme; compressis manibus sedemus – sedimo skrštenih ruku; 5) ostati kod kuće sedit qui timuit – kod kuće je ko se boji; 6) prostirati se nebula densior campo sedebat, quam montibus – gusti oblaci su se prostirali kao brda; 7) mirovati nunc Orthigie sedet – sad Delos miruje; 8) (oružje)
prodirati plagam sedere arcebat – branio je da ne prodre u ranu; 9) (odelo) lepo stajati, pristajati toga sedet humero – toga lepo stoji na ramenima; 10) (jelo) esca ei sedet – jelo mu se dopada; 11) id sedet Aenneae – Eneja je črsto rešio; 12) libra nec sedet nec surgit –vaga niti miruje niti se diže; 13) montes sedent – brda se sležu sēd/es,-is, f. – 1) sedište s. animi – sedište duše; 2) stolica, klupa; 3) mesto neque verba sedem habere possunt, si rem subtraxeris – ni reči ne mogu da zadrže mesto ako se stvari pomere; s. onoris – počasno mesto; molior montes sede sua – brda menjaju mesto; 4) mesto oravka, kuća; 5) temelj; 6) poprište Fidenas sedem belli – F. je ratno poprište; 7) tlesolidis sedibus adstas – stojiš na čvrstom tlu sĕdīl/e,-is, n. (sedeo) – sedište; stolica, klupa prima sedilia – prva sedišta u pozorištu sēdĭtĭ/o,-ōnis, f. (se-d-itio) – [politički] razlaz, razdor, nemir, pobuna duobus tribunis plebis per seditionem creatis – dva narodna tribuna izglasana razdorom; seditionem sedo/reprimo – smirujem/ gušim nemir; magna sedition inter milites facta est – došlo je do velikog razdora u vojsci sēdĭtĭōse, adv. – pobunjnički sēdĭtĭōs/us,-a,-um, a. – 1) pobunjenički, buntovan s. civis et turbulentus – buntovan i nemiran građanin; 2) svađalački, prgav; 3) huškački; 4) seditiosa vita – nemiran život sēd/o,-avi, etc., v. I (sedeo) – 1) umiriti, smiriti sedat mare – more se smiruje; sedat tempestem – smiruje oluju; sedet incendia – gasi požare; 2) obuzdati sedat animos militum pavorem – obuzdava duhove vojnika strahom; sedant discordias/seditionem – obuzdavaju neslogu/pobunu sē/dūco,-duxi,-ductum,-ĕre, v. III – 1) povući se ustranu, odvojiti se seduxit sinulos separatim – izdvojio je pojedince ustranu; 2) razdvojiti, rastaviti unda seducit duas terras – more razdvaja dva kopna sēdūctĭ/o,-ōnis, f. – odvajanje ustranu sēduct/us,-a,-um, a.(particip od seduco) – odstranjen, udaljen terra seducta – daleka zemlja; in seducto – u samoći sēdŭlĭt/as,-ātis, f. (sedulus) – 1) upornost, vrednoća laudo operam et s. eius – hvalim njegov rad i upornost sēdŭlo, adv. – uporno, vredno, predano; iz sve snage, svim silama s. argumentaris, quid sit sperandum – uporno dokazuješ u šta se treba nadati; s. audio verba – pažljivo slušam reči; s. dico – govorim zrelo sēdŭl/us,-a,-um, a. uporan, vredan, marljiv sĕg/es,-ĕtis, f. – 1) njiva, bašta subigo segetes – orem njive; 2) rasadnik; 3) žito, seme; rasad s. proppe iam matura erat – žito je gotovo već bilo zrelo; 4) žetva, berba; 5) izvorquid odisset Clodium Milo, segetem et materiam suae gloriae? – šta je izazivalo
mržnju prema K. Milu, prema vrelu i suštini njegove slave?; 6) mnoštvo seges clipeata virorum –mnoštvo ljudi pod štitovima Sĕgest/a,-ae, f. – Acesta (Άκέστα) – grad na Siciliji sĕgestr/e,-is, n. (seges) – 1) asura od slame; 2) kožni ogrtač segmentāt/us,-a,-um, a. – presvučen zlatnom košuljicom cunae segmentatae – kolevka obložena zlatnim limom segment/um,-i, n. (seco) – odsečak segne, adv. – sporo, lenjo > segniter segnĭ/pes,-pĕdis, m. – sporonogac, spor/lenj čovek segn/is,-e, a. – spor, lenj, aljkav, ravnodušan s. in labore – spor u radu; s. ad imperandum – spor u komandovanju; s. bellum/pugna – spor u ratovanju/borbi segnĭter, adv. – sporo, lenjo, aljkavo s. omnia agere – spor u svakom poslu segnĭtĭ/a,-ae, f. (segnegities) – sporost, lenjost, aljkavost, ravnodušnost sēgrĕg/o,-avi, etc., v. I (se+grex) – 1) izdvojiti, odvojiti, razdvojiti segrego virtutem a summo bono – izdvajam vrlinu iz opšteg dobra; 2) odstraniti segregavi liberos a me – odstranio sam decu od sebe; 3) isključiti segregavit eum e numero civium/a republica –isključio ga je iz reda građana/iz republike sēgre/x-ĕgis, a. – izdvojen, odstranjen, sam vita segrex – usamljen život sēiŭgāt/us,-a,-um, a. – odvojen, razdvojen pars animi ab actione corporis seiugata – deo duše odvojen od delatnosti tela sēiŭg/es,-ium, m. (pl.) – šestopreg, šest konja seiuges aurati – pozlaćeni šsetopreg sēiŭg/is,-e, a. (sex+iugum) – šestopreg currus seiugis – kola sa šest konja sēiŭnctim, adv. – odvojeno, rastavljeno sēiunctĭ/o,-ōnis, f. – izdajanje, razdvajanje, odstranjivanje sēiun/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) rastaviti, razdvojiti, razvezati, odstraniti seiungo me ad eo – rastajem se njim; 2) isključiti seiunxit eum e civium numero – isključio ga je iz broja građana; Alpes Italiam a Gallia seiungunt – Alpe odvajaju Italiju od Galije; 3) razlikovati seiungo benignitatem a largitione, morbum ab aegrotatione – razlikujem dobroćudnost od podmitljivosti, bolest od boležljivosti sēlectĭ/o,-ōnis, f. (seligo) – izbor, odbir nullâ selectione utor – ne probiram; virtutem rerum selectione expolio biranjem brusim vrlinu stvari sēlībr/a,-ae, f. (>semilibra) – pola težinske funte s. farris – pola funte žita sē/lĭgo,-lēgi,-lectum,-ĕre, v. III (se+lego) – biram, birati, odabrati, izabrati omnia expendet et seliget – sve važe i bira; selegit exempla/bona – bira primere/dobra; selectae sententiae – odabrane misli
sell/a,-ae, f. – 1) sedište, sedlo, stolica in sella sedeo – sedim na sedlu; 2) locus sellae – radni sto; sella curilis – stolica ukrašena slonovačom za visoke činovnike; 3) katedra; 4) nosiljka sellārĭ/a,-ae, f. – sala sa sedištima sellārĭ/us,-a,-um, a. – snabdeven sedištima; sellari/us,-ĭi, m. – nametljivac, rzmetljivac sellisternĭ/um,-ĭi, n. – svečani/žrtveni obrok sellŭl/a,-ae, f. (dem. od sella) – sedalce, stoličica sellŭlārĭ/us,-a,-um, a. – što se odnosi na [radni] sto sellŭlārĭ/us,-ĭi, m. – zanatlija sĕmel, adv. – 1) jednom, jedan jedini put non s. sed bis frumentum vendidisti – žito si prodao ne jednom nego dva puta; non plus quam semel – samo jednom; neque hoc semel fecit, sed saepius – nije to uradio jednom nego češće; non semel maior – nikad viši; s. atque iterum – više puta; s. atque iterum ac saepius – ne samo jednom nego više puta i često; 2) jednom za uvek hi sunt s. a te liberati timore – ti si ove oslobodio jedino od straha Sĕmĕl/ē,-ēs, f. (Σεμέλη) – Kadmova kćer, sa Zevsom/Jupiterom majka Bakha sēm/en,-ĭnis, n. (sero) – 1) seme semen manu spargo – seme rukom razbacujem; in seminibus est causa arborum et stirpium – u semenima je uzrok drveću i potpmstvu;creatus semine Saturni – stvoren semenom Saturna; 2) kalem; semina flammae –varnice, iskre; 3) potomak, dete; 4) uzrok semen huius belli fuisti – ti si bio uzrok ovome ratu sēmenĭf/er,-era,-erum, a. – semenski, koji nosi seme sēment/is,-is, f. – setva, sejanje ut sementem feceris, ita metes – kako poseješ, tako ćeš požeti sēmentīv/us,-a,-um, a. – setveni sēmestr/is,-e, a. (sex+mensis) – šestomesečni, polugodišnji semestris infans – šestomesečna beba; semestre regnum – šestomesečna vladavina sēmēs/us,-a,-um, a. (semi+edo) – napola pojeden piscis semesus – napola pojedena riba sēmet, pronom. refl.(se+met) – sebe lično > se² sēmĭ- (´ήμι-) – polusēmĭădăpert/us,-a,-um, a. – poluotvoren sēmĭambust/us,-a,-um, a. – napola izgoreo sēmĭănĭm/is,-e (semianim/us,-a,-um), a. – napola mrtav semianimes equi – napola mrtvi konji; semianima corpora – napola mrtva tela
sēmĭăpert/us,-a,-um, a. – poluotvoren sēmĭbarbăr/us,-a,-um, a. – poludivlji, napola varvarski sēmĭb/os,-ōvis, m. – junac, napola vo sēmĭcăp/er,-ri, m. – jarin, napola jarac sēmĭcrĕmāt/us,-a,-um (semicrem/us,-a,-um), a. – napola spaljen sēmĭcrūd/us,-a,-um, a. – polupresan, poluživ sēmĭcŭbĭtāl/is,-e, a. – [dužinska mera] oko 30 cm hastile semicubitale – koplje na nasadom dugim oko 30 cm. sēmĭdĕ/a,-ae, f. – poluboginja sēmĭdĕ/us,-i, m. – polubog sēmĭdoct/us,-a,-um, a. – poluučen sēmĭerm/is,-e, (sēmerm/is, e; sēmĭerm/us,-a,-um) a. – polunaoružan sēmĭfact/us,-a,-um, a. – napola dovršen sēmĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. – poluzver, poludivlji sēmĭgermān/us,-a,-um, a. – polugermanski sēmĭgraec/us,-a,-um, a. – napola grčki poëta semigraecus – polugrčki pesnik sēmĭgrăv/is,-e, a. –polupijan sēmĭgr/o,-avi, etc., v. I – seliti se semigro a patre – selim od oca sēmĭhĭan/s,-tis, a. – poluotvoren, odškrinut labellum semihians – poluotvorena usna sēmĭhŏm/o,-ĭnis, m. – polučovek sēmĭhōr/a,-ae, f. – pola sata sēmĭlăc/er,-ĕra,-ĕrum, a. – polupoderan, polurazdrt sēmĭlaut/us,-a,-um, a. poluopran semilauta crura – poluoprave noge sēmĭlīb/er,-ĕra,-ĕrum, a. – poluslobodan semiliberi saltem simus – najzad smo poluslobodni sēmĭmărĭn/us,-a,-um, a. – dopola u moru sēmĭm/as,-ăris, m. – polumuško, hermafrodit, kastrat sēmĭmortŭ/us,-a,-um, a. – polumrtav sēmĭnārĭ/um,-ĭi, n. (semen) – rasadnik facio s. – pravim rasadnik sēmĭnāt/or,-ōris, m. (semino) – sejač, sadilac omnium rerum seminator et sator et parens est mundus – svet je sadilac i sejač i roditelj svega sēmĭn/ex,-ĕcis, a. – napola mrtav, još malo živ sēmĭnĭ/um,-ĭi, n. (semen) – seme; životinjska vrsta sēmĭn/o,-avi, etc., v. I – 1) sejem, sejati; 2) stvoriti sēmĭnūd/us,-a,-um, a. – polumrtav prope seminudi sum iugum missi – gotovo polunagi upregnuti u jaram
sēmĭorb/is,-is, m. – polukrug sēmĭperfect/us,-a,-um, a. napola s(a)vršen sēmĭplēn/us,-a,-um, a. napola pun, pun do pole navis semiplena – napola ispunjen brod sēmĭpŭtāt/us,-a,-um, a. (puto) – napola obrezan, potkresan Sĕmīrăm/is,-ĭdis, f. (Σεμίραμις) – Semiramida, žena asirskog kralja Nina, kojeg je nasledila sēmĭrās/us,-a,-um, a. – napola obrijan sēmĭrĕduct/us,-a,-um, a. – napola savijen natrag sēmĭrĕfect/us,-a,-um, a. – napola kuvan/pripremljen/gotov sēmĭrŭt/us,-a,-um, a. (ruo) – napola srušen/oboren solum semitutae urbis – temelji polusrušenog grada sēm/is,-issis, m. (semi+as) – 1) (rimski novac) ½ asa; 2) (mera za površinu) ½ rala zemlje bina iugera et semisses agri assignati – dodeljena dva i po rala zemlje; 3) 0,5% mesečno, odnosno 6% na godinu sēmĭsĕn/ex,-is, m. – napola starac sēmĭsĕpult/us,-a,-um, a. (sepelio) – napola sahranjen sēmĭsomn/us,-a,-um, a. – napola zaspao, sanav, pospan sēmĭsŭpīn/us,-a,-um, a. – napola natrag savijen sēmĭt/a,-ae, f. – uzan put, staza, stazica, trotoar s. angusta et ardua – uzan i strm put;prandia in semitis populo dare – dati narodu ručak na uskom putu sēmĭtāl/is,-e, a. – što se odnosi na uzan put dii selitales – bogovi koji pomažu putnicima na uskom putu sēmĭtārĭ/us,-a,-um, a. – što se odnosi na stramputice sēmĭtect/us,-a,-um, a. – napola pokriven sēmĭustŭland/us,-a,-um, a. (particip radni od ustulo) – koji treba da bude spaljen dopola sēmĭustŭlāt/us,-a,-um, a. (particip trpni od ustulo) – koji je napola spaljen sēmĭust/us,-a,-um, a. (sēmust/us,-a,-um) – napola spaljen simulacra semiusta – kipovi napola spaljeni/izgoreni sēmĭvir/,-i, m. – polučovek, kentaur sēmĭvīv/us,-a,-um, a. – napola živ; napola mrtav s. homo – samo živ čovek; semivivum eum relinquunt – ostavljaju ga napola mrtvog sēmĭvŏcāl/is,-e, a. – poluglasan; semivocales – poluvokali (f, l, m, n, r, s, x) sēmĭzōnārĭ/us,-ĭi, m. – proizvođač kecelja
sēmŏdĭ/us,-ĭi, m. (semimodius) – pola tovara = jedna strana konjskog tovara, oko 60 kg sēmōt/us,-a,-um, a. (particip od semoveo) – udaljen, odstranjen; dictio semota – začaravajuće reči sē/mŏvĕo,-mōvi,-mōtum,-ēre, v. II – odstraniti, udaljiti semovit servos a liberos – udaljio je robove od dece; res lumen non habet, si verba semoveris – ako odstraniš reči, stvar gubi oreol; semovit sententias eorum a philosophia – izbacio je njihove misli iz filozofije; ille ab ea disciplina omnino semovendus – njega treba sasvim odstraniti iz ove discipline semper, -adv. – 1) uvek, vazda, stalno quod semper movetur, aeternum est – što se stalno kreće večno je; 2) (uz imenicu) stalan omnes Siciliae semper praetores – stalni pretori cele Sicilije sēmpĭtern/us,-a,-um, a. – trajan, stalan, nepromenljiv, večan beati aevo sempiterno fruuntur – blaženi celog života uživaju; s. ignis Vestae – Vestina večna vatra; verae amicitiae sunt sempiternae – istinska prijateljstva su večna; animi hominum sunt sempiterni – ljudske duše su večne sēmunc/ia,-ae, f. (semiuncia) – pola unce, 1/24 funte s. auri – pola uce zlata sĕnācŭl/um,-i, n. (senatus) – sala za sednice senata sēnārĭ/us,-ĭi, m. – stih sa šest (obično jambskih) stopa sĕnāt/or,-ōris, m. (senatus) – član rimskog senata, senator, većnik s. bonus – dobar senator sĕnātōrĭ/us,-a,-um, a. – senatorski sĕnāt/us,-us, m. (senex) – 1) senat, veće, najpre od 100, zatim od 200, pa od 300, pa od 1000, ali ih je Avgust sveo na 600 senatum reipublicae custodem, praesidem – predsedavam senatu, čuvaru republike; princeps senatûs – senator kojeg cenzor prvog prozove; venio/accedo in senatum – postajem član senata; lego/coopto eum in senatum –biram/kooptiram ga u senat; e senatu moveo eum – isključujem ga iz senata;convoco/voco/cogo senatum – sazivam sednicu senata; lego senatum – raspuštam senat;s. frequens in curiam venit – senat je često zasedao; consul consulit senatum/refert ad senatum – konzul je konsultuje senat/podnosi izveštaj senatu; s. decernit – senat je odredio; senatui placet – senat je izvoleo da; senatusconsultum – zvanična odluka senata; 2) sednica senata habeo senatum – imam sednicu senata [na sednici sam]; eo die senatus erat futurus – toga dana trebalo je da se drži sednica senata; venio/adsum in senatum –prisutan sam na sednici senata; mitto/dimitto senatum – raspuštam sednicu senata
Sĕnĕc/a,-ae, m. – rimska porodica, najpoznatiji filozof Lucius A. Seneca; Neronov učitelj, kasnije (65 posle Hr.) pogubljen od Nerona sĕnect/a,-ae, f. – starost ultima senecta – duboka starost sĕnect/us¹,-a,-um, a. – starački sĕnect/us²-ūtis, f. (senex) – 1) starost vixit ad summam senectum – doživeo je duboku starost; pauci veniunt ad senectum – malo ih doživi starost; homines senectute confecti –ljudi starošću istrošeni; onus adventatis senectutis – breme dolazeće starosti; 2) starcisenectus est naturâ loquacior – starci su po prirodi brbljiviji; 3) dug period vremena; 4) sede vlasi sĕn/ĕo,-it,-ēre, v. II – 1) stariti; 2) zastareti, isplaviti, izlizati se; 3) oslabiti ager senet continuâ messe – zemlja slabi ako se stalno seje; 4) iznuriti vitia senent – poroci iscrpljuju;hiems/mornus senet – zima/bolest iscrpljuje sĕnex¹, sēnis, a. – 1) star; 2) odmakao s. dies – odmakao dan; senibus seclis – u poznim vekovima sĕnex²,-sēnis, m./f. – starac; starica senex in patria revertor, unde puer profectus sum –vraćam se u otadžbinu kao starac, odakle sam kao dečak otišao; haec senex – ta starica sēn/i,-ae,-a, distributivni broj (sex) – po šest na svakog pueri annorum senum – šestogodišnjaci; bis seni dies – po 12 dana sēnīl/is,-e, a. (senex) – starački, što pripada starcu puerilis species, sed senilis prudentia – mladost se zanosi lepotom, a starost mudrošću; senilis stultitia – staračka glupost sēnĭ/o,-ōnis, m. (seni) – broj šest na kocki sĕnĭor, comp. – 1) stariji Catone erat nemo senior illis temporibus – niko nije bio stariji od Katona u njegovo doba; vis legis senior est, quam aetas populorum – snaga zakona je starija [iznad] od pokoljenja; 2) stariji čovek [između 45 i 60 godina]; 3) seniores – zreli ljudi [za razliku od iuniores – mlađi ljudi, do 45 godina] sĕnĭ/um,-ĭi, n. (seenex) – 1) duboka starost; staračka iznurenost/krhkost; 2) zamorenost, tuga, krhkost tota civitas confecta senio est – cela država je pogođena dubokom starošću/iznurenošću; 3) surova stvarnost; 4) zamor s. mentis – umni zamor; 5) (pogrdan izraz) starkelja sensĭbĭl/is,-e, a. (sentio) – osetljiv, čulan, što može da se oseti čulima sensĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. (sensus+fero) – što izaziva osećaj, što nadražuje čula sensĭl/is,-e, a. (sentio) – čulan, što može da se oseti čulima sensim, adv. (sentio) – polako, jedva primetno, naknadno, naposletku, neprimetno omnis eourum memoria s. obscurata est – njihovo pamćenje je jedva
primetno potpuno isčililo;ille santim, tu cursim dicis – on sporo, a ti brzo govoriš; s. sine sensu senescit aetas –neprimetno, neosetljivo, prolazi život; s. et pedetentim progredior – sporo i peške napredujem sens/us,-us, m. (sentio) – 1) (fizički) – osećaj animal sensum capit doloris/voluptatis –životinja čulom oseća bol/požudu; sensu accipio iucunda – čulima primam radost; post mortem s. nullus est – posle smrti nema osećaj; 2) sposobnost čulne spoznaje; 3) čulni organ, čulo s. videndi/audiendi – čulo vida/sluha; animal sensus habet – životinja ima čula;sensus, interpretes et nuntii rerum, in capite collocati sunt – čula, tumači i glasnici prirode, smeštena su u glavu; res subiectae sensibus – čulni svet; rationem a sensibus avoco –odvajam razum od čula; sensus oculorum atque aurium hebetes – čulo vida i sluha otupljuje; 4) osećanje, uzbuđenje s. amoris – osećanje ljubavi; ortio sensum habeat – govor ima [u sebi] osećanja; voluntas erga nos sensusque civium – volja, misli i osećanja građana; 5) svest mortui carent sensu – mrtvac nema svesti; 6) raspoloženje, stav, odnos nostri sensus congruebant – našti stavovi se slažu; mihi placet sensus eius de republice – meni se dopada njegov stav prema republici; erat eodem sensu, quo Alcibiades – imao je isti stav kao Alkibijad; ei aperiunt sensus suos – otkrivaju mu svoje stavove; 7) rasudna moć, pogled ab imperitorum intelligentia sensusque disiunctum – rasudna moć i pamet su odvojeni od zapovednika; sensus communis – zdrav razum vulgari popularisque sensus –vulgarni i narodski zdrav razum; 8) razbor, razum eripio ei omnes sensus – lišavam ga razuma; 9) značaj, značenje verba significantia duos sensus – reči koje imaju dva značenja; 10) rečenica, misao sensus omnis habet finem – svaka rečenica ima kraj; 11) sensus communes [loci communes] – opšta mesta sententĭ/a,-ae, f. – 1) misao, mišljenje meâ sententiâ – po mom mišljenju/sudu; 2) ubeđenje habeo de iis non errantem et vagam, sed stabilem certamque sententiam – imam ne nejasno i nesigurno već jasno i čvrsto shvatanje o bogovima;maneo/permaneo/persto in sententia – ostajem pri svom ubeđenju;moveo/deduco/deicio eum de sententia – razuveravam ga; ex animi mei sententia iuro –sudim po dubokom ubeđenju; 3) glas, opredeljenje, odluka dico/fero/do sententiam –iskazujem/ donosim/dajem svoj sud; eum rogo sententiam – pitam ga za mišljenje;rogatus sententiam – upitan za mišljenje; ea sententia vicit – to opredeljenje je odnelo pobedu; ex senatus sententia – iz odluke senata; 4) smisao, značenje, značaj verbum potest in duas sententias accipi – reč može da ima dva značenja; in hanc sententiam loquor – u tom smislu govorim; 5) iskazana misao, rečenica breviter de singulis sententiis disputo –raspravljam ukratko, kratkim rečenicama; 6) misao, mudra izreka acutae sententiae –visprene misli
sententĭŏncul/a,-ae, f. (dem. od sententia) – kratka rečenica/misao sententĭōse, adv. – jezgrovito, sadržajno s. dico – govorim suštinu sententĭōs/us,-a,-um, a. – jezgrovit, vispren, mudar, sadržajan sententiosum genus dicendi – jezgrovit način kazivanja sentĭcēt/um,-i, n. (sentis) – trnov žbun, živica sentīn/a,-ae, f. – najniži podzemni deo broda se/ntĭo,-nsi,-nsum,-īre, v. IV – 1) osećati čulima, opažati, biti priseban s. suavitatem cibi – osećam prijatan ukus hrane; aures in musicis vel minima sintiunt – uši zapažaju i najmanje greške u muzici; sensit odores – osećao je mirise; sensi sonare – čuo sam buku/galamu; s. famem – osećam glad; exponit, quid ipse ad Avaricum sensit – objasnio je šta je kod Avarika osećao; 2) zapažati, imati moć zapažanja sentiet in urbe esse consules vigilantes – zapaziće da su u gradu konzuli budni; plus se, quam imperatorem, de victoria sentire existibant – imati bolji uvid u pobedu od imperatora; 3) (bezlično) intelligitur, ut sensum est – postaje jasno iz unutrašnjeg osećaja; sensit sibi esse pereundum – osećao je da je propao; 4) misliti, smatrati sensio idem de hac re – imam isto mišljenje o toj stvari;sentis recte – pravo misliš; hmiliter sentio – po mom skromnom mišljenju; sentio alia atqte antea – imam drugačije mišljenje nego pre; 5) sentio adversus eum – protiv sam njega; 6) sentio eum bonum civem – smatram da je on dobar građanin; 7) izjasniti se, glasati s. lentissime – izričem veoma blagu kaznu sens/a,-ōrum, n. (pl.) – misli, mišljenja sansa mentis – ubeđenja sent/is,-is, m. – trn, trnov žbun sentisco,-ĕre, v. III (sentio) – zapaziti, zapažati sent/us,-a,-um, a. – trnovit, grbav, neravan, loca senta – džombasta mesta; homo s. – neuredan čovek sĕorsum (sĕorsus), adv. (se+versum/versus) – 1)odstranjen, udaljen, dalek; zasebantraditti in custodiam omnes, seorum cives sociique – svi predati na čuvanje, zasebno građani [ljudi], a zasebno njiove porodice; seorsum ab rege exercitum ductabat – zavarao je vojsku da se odvoji od kralja; seorsum eunt alii alio – razišli su se na razne strane;seorsum tractandum hoc est ab illo – on treba posebno da to uradi; 2) seorsum corpore –van/bez tela; 3) seorsum abs te sentio – imam drugačje shvatanje od tebe sēpărābĭl/is,-e, a.(separo) – odvojiv, rastavljiv vis ea, qua quid agimus, separabilis a corpore non est – snaga kojom to radimo neodvojiva je od tela sēpărāte, adv. (separatus) – odvojeno, zasebno sēpărātim, adv. (separo) – 1)zasebno, posebno dii separatim ab universis singulos diligunt – bogovi visoko cene pojedince odovjeno od celine; nihil accidit ei separatim a reliquis civibus – ništa mu se neće desiti mimo ostale građane; separatim eos ab illis
consulo – konsultujem ove odvojeno od onih; hoc potest separatim perscribi – to se može zasebni propisati; cum utrisque separatim loquor – zasebno vodim razgovare sa obe strane; 2) uopšte [suprotno od definite] separatim dico de genere universo vel definite de singulis hominibus – uopšteno govorim o čovečanstvu ali i određeno o pojedinim ljudima sēpărātĭ/o,-ōnis, f. (separo) – odvajanje, razdvajanje, lučenje facti ab definitione separatio – odvajanje činjenica definisanjem sēpărāt/us,-a,-um, a. (particip od separo) – odeljen, odvojen, razdvojen, različit privati ac separati agri apud eos nihil est – kod njih nema privatne ili odvojene zemlje; iuga separata – odvojeni jarmovi sēpăr/o,-avi, etc., v. I – 1) odvojiti, razdvojiti, rastaviti maria pertenui discrimine separantur – mora se razdvajaju nepostojećom granicom; separo me ab eo – rastajem/razilazim se s njim; separat se ab ea – odvaja/rastaje se od nje; 2) virtus ipsa, separatâ etima utilitate, laudabilis est – vrlina je pohvalna, naročito ako je odvojena od koristi; separo decorum a virtute, vera a falsis – razlikujem pristojnost od vrline, istinu od laži; meum consilium a reliquis separo – izdvajam svoje mišljenje sĕpĕlībĭl/is,-e, a. – sahranljiv; sakrivljiv, što može da se zakopa/sakrije sĕ/pĕlĭo,-pĕlīvi,-pultum,-īre, v. IV – 1) zakopati, sahraniti pepeo nakon spaljivanja lešacorpora collata in unum sepeliri iussit – naredio je da se sakupljena tela sahrane u jednu/zajedničku grobnicu; sepultus est in sepulcro/eo loco – sahranjen je u ovaj grob/na ovom mestu; 2) prigušiti sepelivit dolorem – prigušio je bol; bellum adventu eius sublatum ac sepultum est – rat je njegovim dolaskom ugušen; 3) uništiti cerno animo patriam sepultam – osećam sušom da je otadžbina uništena; sepultus sum – gotov sam/propao sam; 4) utonuti urbs somno vinoque sepulta – grad utonuo u san i vino; inertia sepulta –spora inertnost sēp/es,-is, f. (saepes) – ograda, taraba, zabran sēpĭ/a,-ae, f. (σηπία) – sipa, hobotnica sēpīment/um,-i, n. – ograda sē/pĭo,-psi,-ptum,-īre, v. IV (saepio) – 1) ograđivati, ograditi, opasati s. segetem – građujem njivu; s. urbem muris – opasujem grad zidinama; natura oculos membranis tenuissimis sepsit – priroda je ogradila oči tananim opnama; 2) okružiti pubes inermis ab armatis septa – nenaoružani ljudi okruženi ratnicima; 3) čuvati sepsit inventa memoriâ –u pamćenju je sačuvao otkrića; septus est legibus et iudiciorum metu – strahom se čuva od zakona i suda; praesidiis philosophiae septus contra scelus – branama filozofije zaštićen od zločina; omnia pudore septa – stid sve čuva sēpĭŏl/a,-ae, f. – mala sipa
sē/pōno,-pŏsŭi,-pŏsĭtum,-ĕre, v. III – 1) skloniti ukraj, skrajnuti, odvojiti ustranu, sakritiseposuit ornamenta – sklonila je nakit/ukrase; seponit et recondit oculto rem – sklanja i krije stvari; 2) držati/ čuvati seposuit captivam pecuniam in aedificationem templi –čuvao je zarobljeno blago u hramu; seposuerunt frumentum in decem annos – čuvali su žito deset godina; 3) rezervisati, predvideti mihi ad eam rem tempus sepono – rezervišem sebi vreme za taj posao; locus sepositus servilibus poenis – mesto rezervisano za izdržavaoce kazni; 4) odstraniti, proterati seposuit eum in insulam – proterao ga je na ostrvo; 5) otkloniti sepono curas vino – otklanjam brige vinom sēpŏsĭt/us,-a,-um, a. (particip od sepono) – 1) izvanredan, raskošan vestis seposita – raskošna košulja; 2) udaljen, dalek fons sepositus – daleki izvor septem, num. card. – sedam septem stellae [=septentriones] – sazvežđe Veliki medved Septemb/er,-ris,-e, a. – septembarski, što pripada sedmom mesecu [nova godina počinjala 1 marta] mense Septembri – u mesecu septembru; Calendis Septembribus – prvi septembar septemdĕcim > spetendĕcim septemflŭ/us,-a,-um, a. – sedmokraki s. Nilus – sedmokraki Nil septemgĕmĭn/us,-a,-um, a. – sedmokraki s. Nilus – sedmokraki Nil septempĕdāl/is,-e, a. – koji je visok/dug sedam stopa; dvometraš septemple/x,-ĭcis, a. (plico) – sedmostruk s. clipeus – sedmostruki štit [sa sedam slojeva] septemvir/,-i, m. – jedan od sedmorice [sedmočlanog kolegijuma] septemvirûm acta sustulimus – ukinuli smo zakone sedmorice; ad septemviros epistolam misit – poslao je pismo sedmorici septemvĭrāl/is,-e, a. – što se odnosi na septemvire; septemvirales – ljudi u rangu septemvira septemvĭrāt/us,-us, m. – služba/institut septemvira septēnārĭ/us,-a,-um, a. (septeni) – što se sastoji od sedam delova versus s. – stih od sedam stopa septendĕcim, num. card. – sedamnaest septēn/i,-ae,-a, num. distrib. (pl.) – po sedam na svakoga pueri annorum septenûm denûm – sedamnaestogodišnji mladići; bis seni greges – po 14 stada [na svakoga] septentrĭ/o,-ōnis, m. (obično u pluralu, septentriones) – 1) sazvežđe Veliki medved;septentri minor – sazvežđe Mali medved; Gallia sub septentrionibus posita est – Galija je na severu; 2) setentrionales venti – severni vetrovi septĭes, adv. num. – sedam puta septĭmān/i,-ōrum, m. (pl.) – vojnici sedme legije
septĭm/us,-a,-um, num. ord. – sedmi; septimum – sedmi put s. consul – konzul po sedmi put; die spetimi – sedmi dan [u roku od sedam dana] septingēn/i,-ae,-a, num. distr. – po 700 na svakoga septingentēsĭm/us,-a,-um, num. ord. – 700-ti septingent/i,-ae,-a, num. card. – 700 septĭrēm/is,-e, a. –navis s. – brod sa sedam redova vesala septīzōnĭ/um,-ĭi, n. (septem+zona) – jedna visoka zgrada u Rimu septŭāgēn/i,-ae,-a, num. distr. – po 70 na svakoga septŭāgēsĭm/us,-a,-um, num. ord. – 70-i septŭāgint/a, num. card. – 70 sept/um,-i, n. (sepio) – pregrada; ograda, tor quibus septis beluas continebimus? – kakvim ogradama/torovima ćemo držati goveda da se ne raziđu? septu/x,-cis, m. (septem+uncia) – sedam uncija = 7/12 asa sĕpulcrāl/is,-e, a. (sepulcrum) – grobni ara s. – grobna lomača, grobni žrtvenik/oltar sĕpulcrēt/um,-i, n. – grobno mesto sĕpulcr/um,-i, n. (sepelio) – grob infert mortuum in sepulcro – sahranjuje mrtvaca u grob; legit sepulcra – čita natpise na grobovima; sepelivit patrem in sepulcro – smestio je oca u grob; muri ex sepulcris constabant – zidine su se sastojale od grobnih kamenova;placavit sepulcra – umirivao je mrtve; ara sepulcri – lomača/žrtvenik sĕpultūr/a,-ae, f. (sepelio) – sahrana, pogreb do corpus ad sepulturam – predajem telo zemlji; careo sepulturae honore – lišen sam pogrebnih počasti; prohibuit eum sepulturâ –zabranio je da se on sahrani sĕqu/ax,-ācis, a. (sequor) – 1) koji uporno i brzo prati, uporan, tvrdoglav s. equus – tvrdoglav konj; flammae sequaces – prožrljivi plamen; fumus s. – prodorni dim; 2) savitljiv, popustljiv mores sequaces – prilagodljivi običaji sĕquen/s,-tis, n. (sequor) – (`επίθετον) – pridev, epitet sĕquest/er¹,-ris,-tre (sequest/er,-ra,-rum), a. – posredni, posrednički pace sequestra –posredovanjem sklopljenim mirom sĕquest/er²,-ri (-ris), m. – 1) posrednik s. negotiorum – posrednik u pregovorima; 2) predstavnik, provodadžija sequestres corrumpendi iudicii – sudije podmićen od provodadžija; usus est sequestre in iudice corrumpendo – poslužio se provodadžijom da podmiti sudiju sĕqu/or,-cutus (-quutus) sum,-qui, v. dep. III – 1) pratiti funus praecedit, sequimur – kovčeg ide ispred, mi ga pratimo; secuti sunt cum omnibus suis carris – pratili su sa svim svojim kočijama; satelites eum sequuntur – vazali ga prate; gloria virtutem, tamquam umbra, sequitur – slava vrlinu, poput senke, prati; 2) slediti secutus sum
Caesarem amicitiae causâ – sledio sam Cezara iz razloga prijateljstva; post gloriam invidia sequitur – posle slave zavist sledi; anno sequente legem celebrant – naredne godine slave zakon;sequitur vitam beatam virtute confici – vodeći blažen život stekao je vrlinu; sequitur ut falsa enunciatio sit – [odatle] sledi da je to bila lažna najava; non sequitur – [odatle] ne sledi; poena sequitur scelus – kazna sledi zločin; poena sequitur damnatum – kazna sledi osuđenog; sequor sectam/exemplum Platonis – sledim Platonovo učenje/Platonov primer;liberi sequuntur patrem – deca slede oca; verba non invita sequuntur rem – reči ne protiv svoje volje slede stvari;3) uslediti hanc annum pax secutus est – te godine usledio je mir; 4) sequenti tempore interfectus est – tokom vremena ubijen je; 5) predati se, popustitiramus sequitur – grana popušta [se lako lomi]; telum non sequitur – strela ne popušta [ne da se izvaditi]; 6) progoniti sequuntur hostes vestigiis – progone neprijatelja prateći njegov trag; 7) sequor non spem, sed officium – ne zanima me nada nego delo; 8) sequor otium –čeznem za dokolicom; s. iustitiam – borim se za pravdu sĕr/a,-ae, f. – reza, prečka kojom su se blokirala vrata obduco seram – dižem prečku/rezu Sĕrāp/is,-ĭdis, m. (Σέραπις) – egipatski bog, obožavan u Grčkoj i Rimu sĕrēnĭt/as,-ātis, f. (serenus) – 1) vedrina; s. coeli – vedrina neba; 2) mea serenitas – moj duševni mir, moja vedrina sĕrēn/o,-avi, etc., v. I – vedriti, razvedriti luce serenanti – po dnevnoj svetlosti; spem fronte serenat – čelom zrači nadu sĕrēn/um,-i, n. – vedrina, vedar dan sereno tonabat – zagrme iz vedra neba sĕrēn/us,-a,-um, a. – vedar coelum serenum – vedro nebo sĕresc/o,-ĕre, v. III – sušiti se, postati suv Sergĭ/us,-i, m. – ime rimske porodice; najpoznatiji Sergius Catilina sērĭ/a,-ae, f. – ćup za vino sērĭcāt/us,-a,-um, a. (sericus) – u svili, odeven u svilu sĕrĭ/es,-ēi, f. (sero) – niz, lanac, serija s. vinculorum – niz beočuga; fatum est ordo seriesque causarum – sudbina je red i niz uzroka; s. malorum – niz nepovoljnih događaja sērĭo, adv. (serius) – ozbiljno s. rem ago – ozbiljno postupam sērĭ/um,-ĭi, n. (seri/a,-ōrum, n. pl.) – ozbiljne stvari/misli sērĭ/us,-a,-um, a.– ozbiljan; de seriis rebus loquor – govorim o ozbiljnim stvarima serm/o,-ōnis, m. (sero¹) – 1) govor, razgovor iucundus mihi est sermo literarum tuarum – prijatan mi je rzgovor s tvojim pismom; se dat in sermone – upusti se u razgovor; me averto a sermone eius – odvraćam se od njegovog razgovora [izbegavam];
2) rasprava, dijalog stručnjaka habeo sermonem cum eo de amicitia/republica – vodim raspravu snjim o prijateljstvu/republici; 3) sermo qoutidianus – svakodnevno ćaskanje; 4) sermo et fama – glasine; sum in sermone omnium – svi o meni govore; venio in sermonem hominum –postao sam predmet razgovora; sermonem dissipatur totâ Asiâ – razneo se glas po celoj Aziji; 5) stil, način govora sermo elegans/festivus – elegantan/ svečan način govora;sermonis elegantia – lepota govora; sermonis error – govorna mana; orator plenus sermonis – govornik koji uvek govori mirnim tonom; 6) obične/satirične pesme; 7) govorni jezik egestas patrii sermonis – uskudica u otadžbinskom govoru; sermone uti debemus, qui notus est nobis – treba da govorimo jezikom koji nam je poznat; suavitas sermonis latini tanta est – bilo je veoma prijatno [čuti kako on] govori latinski; libri graeco sermone confecti – knjige pisane grčkim jezikom sermōcĭnātĭ/o,-ōnis, f. – razgovor, dijalog sermōcĭnātr/ix,-īcis, f.(=προσομιλητική) – veština vođenja razgovora sermōcĭn/or,-ari, v. dep. I – voditi razgovor, razgovarati consuetudo sermonandi – navika/običaj vođenja učenog dijaloga sermuncŭl/us,-i, m. (dem. od sermo) – [zlonamerne] glasine, ogovaranje sĕr/o¹,-ŭi,-tum,-ĕre, v. III (samo u participu perfekta) – 1)splesti loricae sertae – pleteni (kožni) panciri; 2) sastaviti, dovesti u vezu ordo rerum humanorum immobilis seritur fati lege – ljudski događaji slede po zakonu sudbine jedan za drugim utvrđenim redom; sero fabulam argumento – sastavljam pozorišni komand sĕro², sēvi, sātum,-ĕre, v. III – 1) sejem, sejati s. frumenta – sejem žito; ut tamtum decumae sit, quantum severis – da bude desetina od svega što zaseješ; sevi argum – sejao sam njivu; iugura sunt sata – rala zemlje su zasejana; 2) saditi sevit vitem/orbores – sadio je lozu/drveće; 3) kalemiti sero surculos – kalemim izdanke; 4) oploditi, načiniti, stvoritideus sevit genus humanum – bog je stvorio ljudski rod; non temere nec fortuito sati et creati sumus – nismo slučajno i bez razloga sazdani i stvoreni; non sanguine humano, sed stirpe divina satus – sazdan je ne ljudskom krvlju već od božanskog korena; Sole satus –suncem sazdan; 5) (particip perfekta) satus – a)stvoren, načinjen, sazdan, rođen; b) potomak, dete; 6) rasejati, razbacati, raširiti serit discordias – širio je neslogu; sevit certamina cum finitimis – raširio je bitku na bokove sĕro³, adv. – 1) dockan, pozno eo die venit sero – toga dana je dockan stigao; sero venientibus ossa – okasnelim gostima kosti; venit serius – prekasno je stigao; hoc a me serius factum est – ovo sam isuviše kasno uradio; ad mysteriam biduo serius veniam – dva dana prekasno stižem na misterije; sero suis praesidio profectuus est – prekasno je pritekao svojim upomoć; 2) prekasno, sero est – sad je prekasno; sero sapiunt –
prekasno će znati; s. nobis mutare fidem – prekasno je za nas da menjamo veru; 3) sporo sero molunt deorum molae – mlinovi bogova sporo melju sērōtĭn/us,-a,-um, a. (serus) – kasni, zakasneli, odocneli serpen/s,-tis, f. (particip prezenta od serpo) – 1) gmizavac, zmija, guja serpentes apparent in cubiculis – zmije se pojavljuju u spavaćim sobama; venenantas serpentes vivas colligo – skupljam otrovnice žive; 2) sazvežđe Zmaj serpentĭgĕn/a,-ae, m. –zmijski sin; zmajski sin serpentĭp/es,-ēdis, m. – zmijonog, koji ima zmijske noge serpĕrastr/a,-ōrum, n. (pl.) – dlage, dasčice koje su stavljane deci krivih nogu da ih isprave serpill/um,-i, n. (serpull/um, serpyll/um) – divlja nana, majčina dušica serp/o,-si,-tum,-ĕre, v. III (΅ερπω) – 1) puziti, šuljati se nečujno anguis serpit per humum – guja mili po zemlji; anguiculi serpunt – zmijice mile; animalia serpendo ad pastum accedunt – životinje puzeći idu za pašom; serpere occulte coepesti – poče se tajno šuljati; 2) (vatra, voda) polako se kretati/širiti Ister serpit in mare – Dunav sporo teče u more; ignis latius serpit – vatra se polako širi; serpit hic rumor – glas se tiho pronosi;serpet malum longius, quam putatis – zlo se širi dalje nego što misliš serr/a,-ae, f. – testera, šega, pila stridor serrae – šum šege serrāt/us,-a,-um, a. – nazubljen, testerast numus s. – srebrenjak sa nazubljenim rubom serrŭl/a,-ae, f. (dem. od serra) – testerica sert/a,-ōrum, n. (sert/ae,-ārum, f.) (pl.) (>sero¹) – cvetni venac sertis redimitus – ovenčan sĕr/us,-a,-um, a. – kasan, pozan sera nocte – u poznu noć; seri anni – pozne godine;portenta tarda et sera – kasna i prekasna znamenja; gratulatio sera – zakasnelo čestitanje; serum auxilium venio – nosim zakasnelu pomoć serv/a,-ae, f. (>servus) – robinja conditio et fortuna servarum infima est – neizvesna je sudbina robinja; servae libertatem do – oslobađam robinju; servâ nata – rođena kao robinja servābĭl/is,-e, a. (servo) – pohranljiv, sačuvljiv, što može da se čuva/spase serva/ns,-tis, a. (particip prezenta od servo) – posmatrački, koji zapaža/držiservantisimus aequi – koji drži/pazi na ravnotežu/jednakost servāt/or,-ōris, m. – držalac s. mundi – svedržitelj; s. capitis mei – čuvar svoje glave servīl/is,-e, a. (servus) – robski servile iugum – robski jaram; servile munus – robska služba; bellum servile – rat koji su digli robovi [ili se vodi upotrebom robova]; manus
servilis – vojska sastavljena od robova; terror servilis eminebat inter ceteros – neki su se plašili robova servīlĭter, adv. – robski facio serviliter – postupam robski servĭ/o,-īvi,-ītum,-īre, v. IV (servus) – 1) robovati, živeti u robstvu nemo ex eius maioribus servitutem servivit – niko od njegovih predaka nije u robstvu robovao; s. iracundiae – robujem strastima; 2) biti potčinjen populus servit optimatibus – narod je podređen aristokratiji; 3) slediti [vođu] servio tempori – služim vremenu [ravnam se prema prilikama]; 4) pokorno slušati/služiti nekoga s. personae – veran sam svojoj ličnosti; 5) zapinjati svim silama s. pecuniae/laudi et gloriae – trudim se svim silama da steknem novac/pohvale/slavu; s. bello – vršim ratnu dužnost servĭtĭ/um,-ĭi, n. (servus) – 1) ropstvo ducit eum in servitium – bacio ga je u ropstvo;abstraho civitatem a servitio – izvlačim državu iz ropstva; 2) servitia – robovi/ropkinjeservitia sileant – robovi ćute; servitia regum – kraljevski robovi; excito/incito servitia ad caedum – uzbunjem robove za gubilište servĭtrītĭ/us,-a,-um, a. – izrabljivan servĭtūd/o,-ĭnis, f. – ropstvo servĭt/us,-ūtis, f. (servus) – 1) ropstvo; ropski položaj sum in tolerabili servitute – nalazim se u podnošljivom ropskom položaju; servio servitutem – robujem; a parvulo tibi fuit apud me iusta et clemens servitudo – tebi je od malih nogu robovanje kod mene bilo pravedno i pošteno; in servitutem eum abduco – bacam ga u ropstvo; addico eum in servitute, (servituti) – osuđujem ga na robiju; afficiit populum servitute – uvalio je narod u ropstvo; depello a civibus iniustum durae servitutis iugum – skidam s ljudi teški jaram ropstva; libero Graeciam servitute – oslobađam Grčku iz ropstva; nationes patiuntur servitutem – narodi pate u ropstvu; 2) prinuda, bezuslovna pokornost servitus muliebris –pokornost žene/supruge; 3) obaveza, dužnost; 4) breme serv/o,-avi, v. I – 1) obratiti pažnju, zapažati; posmatrati serat sidera – posmatra zvezde;s. de coelo – (augur) čitam znamenja neba; 2) paziti servarent, ne qui nocturni coetus fierent – pazili su da se kakav noćni sastanak ne bi držao; 3) čuvati, držati s. legem/pacem cum Gallia – čuvam zakon/mir sa Galijom; servavit promissa/fidem/fidem iurisiurendi cum hoste – držim obećanja/datu reč/zakletvu sa neprijateljem; s. consuetudinem/verecundiam – držim običaje/čuvam obraz; stellae eodem cursus diligentius servant – zvezde uporno drže svoj smer; 4) osmatrati, kontrolisati, imati na okuuxor me servat – žena me drži na oku; ille servat itinera nostra – on kontroliše naše puteve; 5) boraviti servat silvas/ripas – boravi u šumama/obala; servo domi/intus –boravim u kući/unutra; 6) spasiti, čuvati servo urbem et cives integros incolumesque –čuvam bezbednost i slobodu grada i
stanovništva; servo populum – čuvam narod; 7) čuvati, štedeti, ostaviti/skloniti za kasnije eo me servavi – čuvao/štedeo sam se za taj cilj;servate vos rebus secundis – sačuvajte se za bolja vremena servŭl/a,-ae, f. (dem. od serva) – robinjica servŭlĭcul/a,-ae, f. (servus+colo) – sluga robova servŭl/us,-i, m. (dem. od servus) – mali rob serv/us¹,-a,-um, a. – 1) ropski servum aqua – voda za robove; 2) ropski zavisan, bez slobode octo milia servorum captum – 8000 robova zarobljeno; Graeciae urbes slavae et vectigales – neslobodni grčki gradovi sa nametom; reges serva omnia esse volunt – kraljevi hoće da im svi budu ropski poslušni; 3) podjarmljen serv/us²,-i, m. – rob servo libertatem do – oslobađam roba; servâ natus – sin robinje; s. cupiditatum/libidinum – rob zadovoljstava/želja; servi legi sumus, ut liberi simus – robovi smo zakona da bismo bili sloobodni sēsăm/um,-i, n. (σήσαμον) – sesam sescuncĭ/us,-a,-um, a. – 1+½ unca sesquĭ, adv. (=semisque) – još pola sesquĭalt/er,-ĕra,-ĕrum, a. – pola drugog sesquĭmŏdĭ/us,-ĭi, m. – 1+½ modijus sesquĭoctāv/us,-a,-um, a. – 1+⅛ sesquĭŏp/us,-ĕris, n. – rad koji će da traje još pola dana sesquĭpĕdāl/is,-e, a. – dug još pola stope sesquĭ/pes,-pĕdis, m. – još pola stope sesquĭplāg/a,-ae, f. – još pola udarca sesquĭtertĭ/us,-a,-um, a. – 1+⅓ sessĭbŭl/um,-i, n. (sedeo) – sedište, stolica sessĭl/is,-e, a. – pogodan za sedenje sessĭ/o,-ōnis, f. – 1) sedenje status, incessus, sessio, accubitio teneant illud decorum – stajanje, hodanje, sedenje, ležanje na boku (laktu) čine to pristojnim; 2) sednica nostra pomeridiana sessio – naša popodnevna sednica; 3) [dug] boravak u jednom mestu; 4) sedište sessĭt/o,-avi,etc. v. I – [stalno] sedeti sessĭuncŭl/a,-ae, f. (dem. od sessio) – kraći sastanak, poselo sess/or,-ōris, m. – 1) gledalac [u pozorištu]; 2 jahač sestertĭ/us,-ĭi, m. (semis+tertius) – srebrni novčić od 2½ asa set > sed sēt/a,-ae, f. – griva
sētĭg/er,-ĕra,-ĕrum, a. (seta+gero) – 1) čekinjast; 2) setig/er,-ĕri, m. – divlja svinja sētōs/us,-a,-um, a. – čekinjast seu > sive – ili sĕvēre, adv. (severus) – strogo, ozbiljno, savesno severe lites aestimo – pomno posmatram obalu sĕvērĭt/as,-ātis, f. – strogost, ozbiljnost, savestnost, brižljivost s. disputandi – oziljnost rasprave sĕvērĭtūd/o,-ĭnis, f. – ozbiljnost, zbilja s. frontis – naboranost čela sĕvēr/us,-a,-um, a. – 1) ozbiljan, brižan; savestan s. vultus – ozbiljno lice; severissimus iudex – veoma ozbiljan sudija; tristis et severus senex – tužan i zamišljen starac; 2) strog, surov ; 3) razborit, trezven sēvŏc/o-avi, etc., v. I – 1) pozvati nasamo sevocor ab eo – pozvan sam od njega [na razgovor u četiri oka]; 2) izdvojiti se s. me e senatu – izdvajam se iz senata; 3) udaljiti, odstraniti sevocavit a re familiari/voluptate – udaljio se od porodice/razvrata; sevoco mentem ab oculis/a sensibus – odvajam um od očiju/čula; animus somno sevocatus est a societate et contagine corporis – duh je snom odvojen od dodira i združenosti s telom sēv/um > sebum sex, num. card. – šest sexāgēnārĭ/us,-a,-um, a. (sexageni) – šezdeseto- homo s. – šezdesetogodišnjak sexāgēn/i,-ae,-a, num. distrib. – po 60 na svakoga sexāgēsĭm/us,-a,-um, num. ord. – 60-i sexāgĭes, adv. – 60 puta bona patris sunt sexagies sesterium – očeva imovina je 6 miliona sesterta sexāginta, num. card. – 60 sexangŭl/us,-a,-um, a. – šestougaon sexcēnārĭ/us,-a,-um, a. (sexceni) – cohortes sexcentariae – kohorte sa po 600 vojnika sexcēni, num. distr. – po 600 na svakoga sexcenti, sex+centum), num. card. – 1) 600; 2) mnogo, mnoštvo, tušta i tma sexcentĭes, adv. – 600 puta s. HS – šest miliona sesestra sexcentŏplāg/us,-a,-um, a. – koji se sastoji od 600 udaraca sexdĕcim > sedecim, num. card. – 16 sexenn/is,-e, a. (sex+annus) – šestogodišnji sexennĭ/um,-i, n. – period od šest godina sexĭes, adv. num. – 6 puta sexprīm/i,-ōrum, m. (pl.) prvih šest chirographum sexprimium imitatus est – potpis šestorice je falsifikovan
sextādĕcĭmān/i,-ōrum, m. (pl.) – pripadnici 16-e legije sextan/s,-tis, m. (sex) – 1)šestina asa [ili neke celine koja ima 12 delova]; 2) novčić od dve unce plebs eum extulit sextantibus collatis in capita – narod ga je proglasio/sahranio seksatima pokupljenim između sebe; non est sextantis – ne vredi ni prebijene pare; 3) šestina nasledstva in sextante sunt – oni imaju šestinu; 4) šestina težinske funte sextārĭ/us,-ĭi, m. (sextus) – 1) (za tečnosti) šestina neke mere; 2) (za suvu tvar) ¼ modijusa Sextīl/is,-e, a. – što se odnosi na šesti mesec (nova godina 1 marta) S. mensis – avgust sextŭl/a,-ae, f. (dem. od sextus) – šestina unce (dvanaestina asa, ili nasleđa) sext/us,-a,-um, num. ord. (sex) – šesti sextum consul – šesti put (6 puta zaredom) konzul sex/us,-us, m. – pol omnes puberes virilis sexûs – - svi mladi muškog pola; hominum genus in sexu consideratur, virile an muliebre sit – ljudski rod je muškog ili ženskog pola;liberi utrique sexus – deca oba pola sī, veznik – 1) ako, ukoliko si hoc negem, metiar – ako to poričem, meriću; si universa provincia loqui posset, hac voce uteretur – kad bi cela provincija mogla da govori, jezikom bi se poslužila; si non … at (saltem) – ako ne … a ono bar; delectus habetur, si hic delectus appelandus est – izbor je učinjen ako je imenovan; 2) ac si – kao da perinde ac si – isto kao da; 3) premda, mada si omnes deos hominesque celare possimus – premda bismo mogli da prikrijemo sve bogove i ljude; 4) si minus – o tome ni reči; 5) o! si – o, kad bi!; 6) si modo –kad bi samo; 7) si maxime – naročito ako; 8) si iam – ako već; 9) ita … si – pod uslovom da; 9) quod si – a) ali, ako/slučajno; 10) da li visam, si domi sit – da vidim da li je [on] kod kuće; quaesivit, si aquam hominibus imposuissent – pitao je da li je voda ljudima data; si perrumpere possent, conati – ako su mogli da provale, pokušali su; 11) minime est mirandum, si vita eius fuit secura – nije čudo što mu je život bio bezbedan; 12) navibus Africam accessit, si forte ad bellum induci possent – brodovima su prišli Africi kako bi ako im se pruži prilika mogli da ratuju sībĭl/a,-ōrum, n. (pl.) (>sibilus) – galama, buka, šum, fijuk sībĭl/o,-avi, etc., v. I (sibilus) – 1) galamiti, zviždati, šištati, šikati, režati; 2) iziždati nekoga sībĭl/us,-i, m. – 1) šum, buka, fijuk, zavijanje s. austri – zavijanje juga; 2) škripa s. rudentum – škripa uža/konopaca; 3) serpens horrenda sibila misit – zmija je ispuštala grozne šumove; 4) zviždanje, zvižduk sibilo signum do – zviždukom dajem znak; sibilum times – bojiš se zvižduka; sibilis expellerunt eum e scena – zviždcima su ga oterali sa scene; 5) sibil/us,-a,-um, a. – bučan
Sĭbyll/a,-ae, f. (Σίβυλλα) – vidovita Apolonova sveštenica; S. cumana – Sibila od Kume od koje je Tarkvinije otkupio tri knjige koje su čuvane ispod Jupiterovog kipa na Kapitolu od kojih su u teškim vremenima sveštenici tražili savet, najpre duumviri (dvojica), kasnijedecemviti (desetorica) i najzad quindecimviri (petnaestorica) Sibyllin/us,-a,-um, a. – sibilinski libri Sibyllini per duomviros aditi, a decemviti inspecti sunt – sibilinske knjige kojima su duomviri prišli pregledane su od strane decemvira sic, adv. – 1) tako, na taj način [uporedi: adeo –u tolikoj meri; tam – toliko; ita – na taj način, tako] sic se gerendo … mors eius fuit acerba – tako ratujući … njegova je smrt bila gorka; 2) pod tim okolnostima, zbog toga, sledstveno tome quia non est obscura tua in me benevolentia, sic fit, ut – budući da je jasna tvoja dobra volja prema meni, učinih tako da; 3) (u potvrdnim odgovorima) sic, enquit, est – reče, tako je; sic vero mihi placet – to mi zaista godi; sic! – da!; 4) na sledeći/ovaj način ingressus est sic loqui – ovako poče govoriti;sic velim putes – želim da tako misliš; 5) sic sum – takav sam; sic est vulgus – takav je svet; 6) prosto, jednostavno parricidas sic nudos in aquam iacere noluerunt – nisu hteli da tako nage oceubice nace u vodu; ita sic armatus in Tiberim desiluit – i tako naoružan skoči u Tibar; 7) toliko, u tolikoj meri sic satis – tako mnogo: toliko; eum a puero sic dilexi, ut nullo cum homine coniunctius vixerim – od malih nogu sam ga toliko cenio da ništa veće s čovekom nisam doživeo; sic erat in omni vel officio vel sermone sollers – bio je kako u ophođenju tako i u govoru tako vešt; 8) sic … si – pod uslovom da, u meri u kojoj; 9) sic …. ut – tako kao, toliko … koliko Atticum sic dilexi, ut alterum fratrem – voleo je A. kao drugog brata; eius negotium sic suscipias, ut si esset res mea – njegove polove tako podržaješ kao da su moji; 10) sic deus has adiuvet, ut nemo constitit – neka im bog tako pomogne da im niko ne stane na put sĭc/a,-ae, – bodež, kama sīcārĭ/us,-ĭi, m. – mučki ubica, ubica koji ubija mučke sicce, adv. (siccus) – 1) suvo; 2) trezveno siccĭne (sicine), adv. > sic – tako na taj način siccĭt/as,-ātis, f.– 1) suvoća; 2) suvo vreme, suša; 3) čvrdtina s. corporis – čvrstina, krepkost tela; 4) posan/mršav govor, bez ukrasa sicc/o,-avi, etc., v. I – 1) sušim/sušiti s. calices – sušim/ispijam pehare; 2) brisati sicco genas – brišem lice; 3) sicco ovem – muzem ovcu; 4) sicco vulnus – čistim ranu siccŏcŭl/us,-a,-um, a. – suvook, kome su suve oči sicc/um,-i, n. – suva zemlja, suv predeo
sicc/us,-a,-um, a. – 1) suv s. dies – suv dan/bez kiše; regio sicca – suv predeo; 2) grub, nevaspitanpueri sicci – nevaspitani dečaci; sicca puella – devojka bez ljubavi; tenuis sicco aqua destituit alveum – suša prinuditanki potočić da napusti korito Sĭcĭlĭ/a,-ae, f. (Σικελία) – Sicilija Sĭcĕl/is,-e, a. – sicilijanski; Sĭcĕlĭens/is,-e, a. – sicilijanski sīcĭl/is,-is, f. – kosa, srp sīcĭne, adv. > sic – tako, na taj način sĭcŭbi, adv. (= si alicubi) – ako negde/bilo gde s. aderit – ako je tu negde bio sīcŭl/a,-ae, f. (dem. od sica) – bodež, mali nož sīcunde, adv. (= si alicunde) – ako negde odatle sīcŭt (sicuti), veznik, – 1) kao i provinciam suam hanc esse Galliam, sicut illam nostram – da je G. njegova provincija kao što je i naša; 2) sicut item/ita/sic isto kao sicut pleraque, sic et hoc – kao i većina tako i to; sicut in foro, item in theatro – kako u forumu tako i u pozorištu; sicut … ita – kako tako i; 3) (da se potvrdi prethodno) sicut est/erat – tako je/je bilo; dicat Epicurus, sicut dicit – rekao je E., tako je rekao; 4) (u figurativnim izrazima i poređenjima) kao, kao da natura rationem in capite, sicut in acre, diligit – prirodi se dopada razum kako u glavi tako i postupku; Publius me, sicut alterum patrem diligit –Publije me voli kao da sam mu drugi otac; 5) (pri navođenju primera) sicut Spartam – kao na primer Spartu; 6) jer ac, sicut a suis audiri aut cerni possent, monere alii – i pošto je od svojih mogao čuti i videti, upozori ostale sīdĕrĕ/us, a, -um, a. – zvezdani canis sidereus – zvezda/sazvežđe pas; dea sidirea – noć sīdo, sēdi (sēdi, sessum,-ĕre, v. III – sesti, smestiti se aves super arbore sidunt – ptice padaju na stablo; nebula campo sederat – oblak pada na zemlju; coelum sidit – nebo palo na zemlju Sīd/on,-ōnis, m. (Σιδών) – Sidon, glavni grad Fenikije sīd/us,-ĕris, n. – 1) zvezda, sazvežđe sol, luna reliquaque sidera – sunce, mesec i druge zvezde; 2) strana neba/sveta; 3) godišnje doba mutato sidere – u drugo godišnje doba; 4) dan hibernum sidus – hladan dan; 5) oluja, nevreme; 6) sjaj, ukras, raskoš sidus fabiae gentis – sjaj fabijevskog plemena siem > sim sīfo > sipho sĭgillārĭ/a,-ōrum, n. (pl.) (sigillum) – 1) rimska svetkovina kipova na kojoj su ljudi jedni drugima poklanjali male figure od voska, gipsa, gline; 2) figure koje su se na toj svetkovini poklanjale
sĭgillātim, adv. > singulatim – zasebno, odvojeno sĭgillāt/us,-a,-um, a. (sigillum) – ukrašen malim figurinama sĭgill/um,-i, n. (dem. od signum) (obično u pl.) – 1) figurica, kip, lik; 2) sidžil, pečat anulo imprimo sigilla – prstenom stavljam pečate signāt/or,-ōris, m. (signo) – svedok, potpisnik tetamenta signatores falsi – lažni potpisnici signĭf/er,-ĕra,-ĕrum, 1) a. (signum+fero) – koji nosi znak/figuru; 2) signĭfer,-ĕri, m. – zastavnik, stegonoša, barjaktar; 3) vojskovođa signĭfĭcan/s,-tis, a. (particip od significo) – značenjski, koji označuje signĭfĭcanter, adv. – jasno, naglašeno signĭfĭcātĭ/o,-ōnis, f. (significo) – 1) naznaka, oznaka, znak; obznana gestus rem significatione declarat – podvig se znakom objavljuje; nutu atque significatione – pomoću migova i znakova; unâ significatione literarum cives necandos denotavit – pisanim nalogom određivao je građane za ubijanje; somniorum significationibus – znamenjima dobijenim u snu; 2) znak odobravanja significationes acclamationesque multitudinis – znaci odobravanja i aklamacije gomile; id militibus fuit iucundum, ut ex ipsa significatione potuit cognosci – vojsci je bilo prijatno što je po tom znaku mogla saznati; 3) naglasak,έμφασις; 4) značenje [reči]; s. scripti – značenje spisa signĭfĭc/o,-avi, etc., v. I (signum+facio) – 1) dati znak/mig; 2) naznačiti, označiti, pokazati, otkriti, objaviti, obznaniti s. deditionem – dajem na znanje da se ženim; significat fuutura – otkriva budućnost; eorum timor fremitu et concursu significatur – galama i gomilanje otkrivaju njihov strah; significat dolorem vultu – licem izražava bol; s. famam tibi literis – pismeno te obaveštavam o fami; ornatus significat neminem regem – po odelu se ne poznaje kralj; omnes significant ab eo se esse admodum delectatos – svi daju na znanje da su njime oduševljeni; voce et manibus ex vallo significare coeperunt, ut statim dimitterentur – glasom i rukama počeše davati znake da smesta raspuste; 3) conclamare et significare de fuga Romanis coeperunt – počeše, vikati i davati znake o bekstvu Rimljana; 4) significare inter se et colloqui coeperunt – počeše da daju znake i da razgovaraju između sebe; 5) ut quam maxime significem, utar pluribus – služim se sa više [primera] da budem što jasniji; 6) značiti, označiti uno verbo res duae significantur –jednom reči dve stvari označuju sign/o,-avi, etc., v. I (signum) – 1) označiti, snabdeti znakom s. campum limite – granicom/međom označujem njivu; signavit saxum carmine – ostavio je natpis na kamenu; nihil ita a vero signari potest, ut non eodem modo a falso possit – ništa tako ne može da bude istinito što ne bi moglo da bude i lažno; 2) urezati signavit nomina saxi –urezao je imena u kamen; signavit speciem in animo – zapamtio je izgled; signo
humum pede – ostavljam otisak stopala u zemlji [= stupam]; 3) signata epistola – potpisano pismo;accepi a te signatum libellum – primio sam knjižicu sa tvojim potpisom; 3) utvrditisignavit iura – odredio je prava; 4) (novac) kovati signat aes/argentum/aurum – kuje esove/srebrne/zlatne novčiće; 5) obratiti pažnju; 6) ukrasiti signat eum honore – obasuli su ga počastima sign/um,-i, n. – 1) znak puer dat signum boni ingenii – dečak daje znak darovitosti;dat/ostendit signum doloris/pudoris – pokazuje znake bola/stida; nullum signum libidinis/luxiriae video – ne vidim nikakve znake pohote/luksuza; 2) signa pedum – otisci stopala; id erit signi me invitum fecisse – to je bio znak da sam pozvan; 3) znamenje signo obiecto, ne proelium committeret – znamenje se protivilo da se bitka počne; dat signa prospera – daje povoljna znamenja; 4) mig, znak, zapoved, signal signum pugnae propono – dajem znak za početak bitke; signo dato decurrunt – na dati znak oni su krenuli nizvodno; signum cano – dajem [zvučni] signal; signa canunt – trube daju signal; 5)tessera, lozinka, kod; 6) zastava, steg, barjak; signa militaria – ratne zastave; a signa discedo/basum/relinquo – napuštam zastavu [= bežim, dezertiram]; sub siginis urbem intrant – pod zastavom ulaze u grad; sub signis duco legionem – pod zastavom vodim legiju; 7) kip; 8) pečat, reljef na pečatu/prstenu; 9) nebeski znak, znamenje; 10) atrološki znak in signo Leonis – u znaku Lava sīlān/us,-i, m. (Σιληνός) – vodoskok, voda iz Silenovih usta sĭlentĭ/um,-ĭi, n. – 1) tišina silentio agit aliquod – nečujno je to radio; lupus auditur cum silentio – vuk se čuje na tišini; l. est de libro – ne govori se o knjizi; oratio silentio praeteritur – govor je prošao bez odobravanja/aplauza; s. habeo/teneo/obtineo – uživam u tišini; per s. noctis profugi – pobegao sam pod okriljem [u tišini] noći; 2) mir, dokolicabiduum silentium fuit – dva smo dana bili dokoni; vitam silentio transeo – provodim život u miru Sīlēn/us,-i, m. (Σειληνός) – Bakhov vaspitač i pratilac, obično pijan, na magarcu, sa crtama Satira sĭl/ĕo,-ŭi,-ēre, II – 1) mirovati campus/nox silet – polje/noć je mirno/a; 2) prećutati tu hoc silebis – ti ovo prećutkuješ; hoc facile patior sileri – preko ovoga lako prelazim ćutke; 3) silenda – tajne; 4) mirovati, biti besposlen inter arma silent leges – u ratu ćute/ne čuju se/miruju zakoni sīl/er,-ĕris, n. – rakita sĭl/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – umuknuti, zaćutati domus silescit – dom je utonuo u tišinu sĭl/ex,-ĭcis, m./f. – 1) sve vrste tvrdog kamena, kremen, granit lapis silex – stanac kamen; porkum saxo silice percussit – svinju je ubio kamenom; sterno vias silice –
kaldrmim put kockom; 2) non silice nati sumus – nismo od kamena, imamo dušu/saosećamo sĭlĭcernĭ/um,-ĭi, n. – daća, pogrebni ručak sĭlīgĭnĕ/us,-a,-um, a. (siligo) – pšeničan panis s. – pšenični hleb sĭlĭqu/a,-ae, f. – mahuna, mahunasti plodovi sillўb/us,-i, m. (σίλλυβος) – pergamentna traka na svitku sa naslovom knjige i autora sĭlo/,-ōnis, m. – čovek pljosnatog nosa sĭl/us,-a,-um, a. – pljosnat silv/a,-ae, f. – 1) šuma, šumovit predeo silvae publicae – državne šume montes vestiti frequentibus silvis – planine obrasle gustim šumama; 2) žbunje; 3) drvo; 4) bogate/nenačete zalihe; punoća Silvān/us,-i, m. – šumski bog, bog šuma, često se brkasa Panom/Faunom silvesc/o,-ĕre, v. III – divljati, podivljati silvest/er,-ris,-e, a. – šumski via silvestris – šumski put; belua silvestris – šumska životinja/zver; materia silvestris – drvena građa Musa silvestris – šumska muza Sĭlvĭ/a,-ae, f. > S. Rhea – kći Numitora, mati Romula i Rema silvĭcŏl/a,-ae, comm. – šumski stanovnik; silvicultr/ix,-īcis, f. – boravak u šumi silvĭfrăg/us,-a,-um, a. (frango) – goroloman silvōs/us,-a,-um, a. (silva) – bogat šumom, šumovit sīmĭ/a,-ae, f. (simi/us,-ii, m.) – majmun sĭmĭl/e,-is, n. – sličnost, slika, poređenje simili utor – služim se poređenjima; vitiosum simile – oličenje zla sĭmĭl/is,-e, a. – 1) sličan a) sa genitivom: s. patris/hominis – sličan ocu/čoveku; narratio veri similis – istinita priča; prodigii simile est, quod dicam – ovo što govorim slično je proročanstvu; me tui similem existimas – misliš da sam ti sličan; b) sa dativom: simile deo – sličan bogu; profectio fugae similis – odlazak sličan bekstvu; c) sa genitivom i dativom:dentes similes chordarum, nares cornibus – zubi sliči grebenima a nos kljunu; d) sa inter: homines inter se quum formâ, tum moribus similes – ljudi među sobom slični kako oblikom tako i običajima; e) sa ac si/tamquam si: hoc simile est ac ire – ovo je ravno gnevu; f) absolut.: sicut erat in simile causa antea factum – tako se i pre radilo sĭmĭlĭter, adv. slično, na sličan način, isto kao simillime animus intentione sua depellit pressum – sa istom odlučnošću odbacio je njegovu nameru; ille similiter, atque ipse eram, commotus est – bio je potresen na isti način kao što sam bio i ja sĭmĭlĭtūd/o,-ĭnis, f. – 1) sličnost, srodnost similitudo est satietatis mater – sličnost je majka zasićenosti; genus radicis ad similitudinem panis efficiebant – pekli si neku vrstu
korenja slično hlebu; homini est cum deo similitudo – čovek ima sličnost sa bogom; gloria habet formam et similitudinem honestatis – slava ima oblik i sličnost sa čašću; ut omittam similitudines – da izostavim slične primere; cetera similitudini reliquisti – da se primeni po analogiji [na slične slučajeve]; 2) metafora vulgatâ similitudine usus – upotreba običnih metafora sīmĭŏl/us,-i, m. (dem. od simius) – majmunčić sĭmĭtu, adv. (>simul) – istovremeno, simultano sĭmĭ/us,-ĭi, m. > simia – majmun Sĭm/ŏĭs,-entis, m. (Σιμόεiς) – reka u Troji Sĭmōnĭd/es,-is, m. (Σιμονίδες) grčki lirski pesnik sa Keosa oko 500 pre Hrista simpl/ex,-ĭcis, a. (singuli plico < àπλοΰς) – 1) jednostavan, prost, običan, iz jednog komada simplex est natura animi neque habet in se quidquam admixtum – jednostavna je priroda duše bez ikakvih primesa; unum ac simplex genus imperii – jedan i celovit rod imperije; simplice ordine urbem intrarunt – ušli su u grad u koloni prostih redova; 2) jedan te isti, nepromenljiv unum est et simplex iudicium aurium – uši imaju isti sud [jednako čuju]; 3) jednostavan, jasan res aperta et simplex – stvar otvorena i jasna; 4) prost, prirodan, neizveštačen simplices Nimphae – nage Nimfe; simplex genus mortis – prirodna smrt; 5) iskren, pošten virum bonum apertum et volumus esse – želim biti dobar i iskren čovek; nihil estin eo simplex, nihil sincerum – nema u njemu ničeg iskrenog, ničeg poštenog; 6) bezuslovan, apsolutan simplices necessitudines – bezuslovne /elementarne potrebe simplĭcĭt/as,-ātis, f. – 1) jednostavnost solida simplicitas – potpuna jednostavnost [celovitost]; 2) poštenje, iskrenost sermo antiquae simplicitatis – pošteni starinski govor; s. puerilis –dečja iskrenost; s. iuvenis incauti capto – nastojim da uhvatim neopreznu iskrenost mladića simplĭcĭtiter, adv. – 1) prosto, jednostavno, pravo, bez zavijanja oko lijeske/u kučinesententiam simpliciter refero – iskreno iznosim svoje mišljenje; breviter simpliciterque dixi de causa – kratko i jasno sam saopštio razlog; 2) apsolutno quale quid sit, aut simpliciter quaerimus aut comparate – pitamo kako će biti, apsolutno ili relativno; 3) suvo, bez epiteta loquor simpliciter et splendide – goovorim jednostavno i sjajno simpl/um,-i, n. (àπλοΰς) – jednostavnost, prostota, prost broj simpŭl/um,-i, n. – mali levak kroz koji se sipalo žrtveno vino simpŭvĭ/um,-i, n. – žrtvena sasuda
sĭmul, adv. – 1) istovremeno, simultano hos qui simul missi erant – ova su istovremeno poslata; trium simul bellorum victor – pobednik triju istovremenih ratova; odjednom asciti sumus simul in civitatem et patres – primljen sam u isti mah u grad i za senatora; 2) čim, odmah kad simul atque aliqod audiero, scribam ad te – pisaću ti čim nešto čujem sĭmŭlācr/um,-ĭ, n. (simulo) – 1) lik, slika, kip s. Helenae – slika lepe Jelene; s. mulieris e marmore – kip žene u mramoru; 2) kip boga Mercurii sunt plurima simulacra – Merku ima više kipova; proiecti ante simulacra – padajući na kolena pred kipovima bogova; 3) silueta; 4) senka; 5) metafora, parabola; 6) privid simulacrum libertatis – privid slobode; 7) odraz; 8) slika sna, snoviđenje simulacra inania somni – prazne/glupe slike sna; 9) utvara, duh; 10) karakter, književni lik s. viri copiosi – lik otmenog i rečitog čoveka sĭmŭlām/en,-ĭnis, n. (simulo) – oponašani lik sĭmŭlan/s,-tis, a. (radni gl. pr. od simulo) – spretan u podražavanju, koji vešto podražava sĭmŭlāte, adv. – prividno, kao bajagi/đoja/fol sive ex animo fit, sive simulate – ili je to iskreno učinio, ili kao bajagi; in aures ficte et simulate insusurro – u uvo sam to fiktivno i kao bajagi šapnuo sĭmŭlātĭ/o,-ōnis, f. (simulo) – pretvaranje, privid, licemerstvo timorem in rei frumentariae simulationem confero – licemerno pripisujem svom strahu nestašicu žita;simulatione timoris hostes elicio – glumeći strah izazvao je neprijatelja; perfidiâ et simulatione utitur – služi se verolomstvom i licemerjem; fallax imitatio et simulatio virtutis – prevara je licemerno podražavanje vrline; per simulationem amicitiae – pretvarajući se da je prijatelj; simulatione legis agrarieae – praveći se da je to po zakonu agrara; nihil opus est simulatione et fallaciis – ne trabe se služiti licemerstvom sĭmŭlāt/or,-ōris, m. (simulo) – 1) licemer; 2) simulant; 3) majstor u ironiji Socrates simulator in omne oratione – S. ironizira u svakom govoru sĭmŭl/o,-avi, etc., v. I – 1) praviti kip/slikati Minerva sumulata Mentori – kip Demetre od Mentora; 2) podražavati, imitirati cupressum simulat anum – čempres podražava baku; simulavit fulmen – podražavao je munju; 3) pretvaram se/prtvarati se, simuliratiHannibal aegrum simulabat – Hanibal se pravio da je bolestan; simulat mortem/lacrimas – pravi se da je mrtav/da plače; simulat abire/parcere ei – pravi se da odlazi/da ga štiti; s. me furere – pravim se da sam besan; simulo negotia – dajem varljiv izgled mojim poslovima; 4) simulat/us,-a,-um (trpni gl. pridev od stimulo) – pretvoran, glumljen, prividan, licemeran amicitia/lacrimae – lažno
prijateljstvo/licemerne suze; nec simulatum qundam potest esse diurnum – niti pak lažno može biti trajno sĭmult/as,-ātis, f. (= similitas < similis) – rivalstvo, surevnjivost dva aktera koji nastoje da postignu isti cilj; napetost, zategnuti odnosi numquam cum sorore fuit in simultate –nikad nije bila sa sestrom u zavadi sĭmulter,adv. – > similiter – surevnjivo, neprijateljski sīm/us,-a,-um, a. (σιμός) – zavrnut naviše, prćast [nos] sīn, coniug. (si) – ali ako si timor est verus, ne opprimar: sin falsus, ut tandem – ako je strah pravi, nije čudo, ali ako je ipak glumljeni, pa onda; id si ita est, omnia faciliora, sin minus, magnum negotium – ako je to tako, onda je lako, ali ako nije, velika muka sĭnāp/i,-is, f. (σίναπι) (sinap/is,-is) – semf sincēre, adv. (sincerus) – iskreno, pošteno s. loquor – govorim iskreno sincērĭt/as,-ātis, f. – 1) iskrenost, poštenje, čednost, čistota s. animi et corporis – čistota duše i tela; 2) bezgrešnost, nevinost sincēr/us,-a,-um, a. – 1) iskren, pošten amicus s. – iskren prijatelj; fides sincera – iskrena vera; 2) čedan, devičanski sincera Minerva – devičanska Demetra; istinski, nepatvoren secerno fucata a sincera – razlikujem lažno od pravog sincĭ/put,-pĭtis, n. (semi+caput, suprotno od occiput – zatiljak) – prednji deo glave, lice sĭnĕ, prep. sa abl. – bez homo sine fide – neveran čovek; s. spe – bez nade; semper ille ante cum uxore, tum s. ea – uvek taj pre sa ženom, posle bez nje; s. ulla mora – bez odlaganja; s. dubitatione/ dubio – bez sumnje; s. omni sapientia – bez punog uvida u filozofiju singŭlār/es,-ĭum, m. (pl.) – telohranitelji; ordonansi, posilni singŭlār/is,-e, a. (singuli) – 1) jedan po jedan, odvojen, zaseban ex litore aliquos singulares ex navi egredientes conspexerunt – videli su sa obale nekoliko pojedinaca kko izlaze iz broda; singularis homo privatus – privatni pojedinac invisa est singularis potentia– omražena je moć pojedinca; 2) izvanredan, poseban sunt in te quaedam singularia –ima kod tebe nečeg posebnog/izuzetnog; s. prudentia – izuzetna mudrost; summus et singularis homo – veliki i izvanredan čovek; Aristoteles in philosophia prope singularis –A. je u filozofiji gotovo jedinstven/bez premca singillārĭter, adv. (singularis) – posebno, izvanredno singŭlātim, adv. (singillatim, sigillatim) – posebno, zasebno, pojedinačno singŭl/i,-ae,-a, a. – 1) pojedinačni, zasebni, odvojeni saepe s. pedibus utendum est – često pojedinci moraju da pešače; 2) sami numquam sumus singuli – nikad nismo sami; 3) po jedan na svakoga/svakome
singultim, adv. (singultus) – kroz suze, jecajući singult/o,-avi, v. I – 1) jecati, uzdisati; 2) rastajati se s dušom singult/us,-us – jecaj, uzdisaj fletus cum singultu – plač sa jecajima singŭl/us,-a,-um, a. – jedan jedini sĭnist/er,-ra,-rum, a. – levi sinistrâ manu gero copulam – na levoj ruci nosim zavoj sĭnistr/a,-ae, f. – levica, leva ruka; leva strana sĭnistre, adv. – levo, na levu stranu, s leve strane sĭnistr/um,-i, n. – 1) leva strana; 2) nesreća, zlo mores sinistri – zli običaji sĭnistrors/um, adv. (sinistrorsus) – na levu stranu sĭno, sīvi, sĭtum,-ĕre, v. III – pustiti, dopustiti, dozvoliti accusare eum ille non est situs –nije mu dopušteno da ga optuži; vinum ad se omnino importari non situnt – ne dopuštaju da se uvozi vino; non feram, non patiar, non sinam – ne mogu, neću, ne smem [nije mi dopušteno] govoriti; sine istuc – pusti to [ne diraj to]; sine arma viris – odložite oružje;sine hanc animam – pustite me živa; sine me – pustite me [da idem]; sine veniat – neka dođe; ne istuc Iupiter sirit [=siverit]– ne daj bože sīn/um,-i, n. – trbušasti krčag sĭnŭ/o,-avi, etc., v. I – saviti, zakriviti unatrag sinuavit arcum – zategao je luk sĭnŭōs/us,-a,-um, a. – trbušast, ispupčen, nabran s. flexus anguis – naborani kolut zmije sĭn/us,-us, m. – 1) krivina, zakrivljenost; 2) nedra, ljubav, krilo paternos in sinu ferens deos – noseći u nedrima roditeljske bogove; sinus et gremium matris – nedra i krilo majke;eum noli dimittere ex sinu tuo – nemoj da mu uskratiš svoju ljubav; Aetolia in sinu pacis posita – Etolija je u nedrima mira;3) srce in sinu urbis sunt hostes – neprijatelj je u srcu grada; 4) šupljina, praznina, ponor; 5) kutak, vrtača, uvala s. montium – uvala; 6) sinus maritimus – zaton, zaliv abduco naves ex portu sinuque – izlazim sa brodovima iz luke i zaliva; 7) jedro; 8) džep za novac illa ponderat amatorum sinus – ispitivala je i težinu buđelara kod svojih ljubavnika; 9) skrovište, mišja rupa in sinu gaudeo – uživam u skrovištu; 9) zagrljaj recubo in sinu matris – ležim u zagrljaju majke; 11) uvojak kose; 12) nabrani gornji deotoge; 13) mreža; 14) glavnina vojske; 15) vlast, sila, nasilje opes eorum in sinu praefectorum fore – njihova moć će biti u vlasti pretora sīpărĭ/um,-ĭi, n. (σίπαρος) – manja zavesa u pozorištu, kulisa post s. – iza kulisa sīpăr/um,-i, n. – gornje jedro sīph/o,-ōnis, m. (σίφων) – sifon sīquando, adv. (sīquĭdem) – ako ikad, ako nekad
Sīrēn/is, f. (Σειρήν)(Siren/es,-um, f. pl.) – 1) mitske ptice sa devojačkim licem uz jugozapadnu obalu Italije koje su pesmom privlačile i uništavale moreplovce koji su tuda plovili; Sirenum scopuli – tri male hridi uz jugozapadnu obalu Kampanje; 2) lepa zanosna pesma; 3) zavodnica desidia Sirenis – dokonost Sirene Sīrĭ/us,-ĭi, m. (σείριος = canicula) – zvezda Sirijus, najsjajnija zvezda sa manjom pratiljom sīs (= si vis) – po volji, ako hoćeš, izvoli refer animum sis ad veritatem – vrati se istini, molim/ ako ti je po volji sist/o, stiti (steti), stātum, ĕre, v. III – 1) postavljam/postaviti monstrum sistimus acre –postavljam strašilo na njivu; 2) podići napraviti stitit templum – podići hram; 3) dati na sudvas factus est alter eius sisendi – data je garancija za njegovo davanje na sud; puellam sistendam in adventum eius promittit – dao je garanciju za optuženu devojku; 4) sisto me/sistor (sisto me vadimonium) – a) stajem pred sud; b) javljam se, tu sam/prisutan sam; des operam, ut te sistas – uradi posao ili prestani; 5) zaustaviti, sprečiti stitit legiones/equos – zaustavio je legije/konje; stiti impetum – sprečio sam udarac; stiti opus –obustvio sam rad; sistere legionem iubet – naredio je da legija stane; 6) opstati non sisti potest – ne može se opstati respublica sistere non potest – republika ne može opstati sĭsymbrĭ/um,-ĭi, n. – majčina dušica Sīsўph/us,-i, m. (Σίσυφος) – Sizif, sin Eola, kralj Korinta; poznat po svom lukavstvu; u podzemnom svetu večno valja kamen uz breg koji se ponovo kotrlja natrag sĭtell/a,-ae, f. (dem od situla) – trbušast sud sa uskim grlićem za lutriju sĭtĭcŭlōs/us,-a, um, a. (sitis) – suv, bezvodan sĭtĭenter, adv. – žedno, požudno, željno sĭt/io,-īvi (-ĭi),-ītus,-īre, v. IV (sitis) – 1) žednim/žedneti; sušiti se, biti bez vode; 2) želeti, čeznuti populus libertatis sitiens – narod željan slobode sĭt/is,-is, f. – 1) žeđ sitim extinguo – gasim žeđ; 2) suša deserta siti regio – predeo opusteo od suše; 3) želja, čežnja sitis argenti – čežnja za srebrom/novcem sĭtŭl/a,-ae, f. – 1) posuda za tečnosti, ćup; 2) urna za lutriju > sitella sĭt/us¹,-a,-um, a. (particip od sino) – 1) postavljen, položen; 2) podignut ara Druso sita –oltar Druzu podignut; Aeneas situs erat super Numicium flumen – Eneja je stajao na reci Numicijus; 3) smešten lingua sita est in ore – jezik je smešten u usta; Carthago erat sita in sinu – Kartagina se nalazila u zalivu; 4) haec sunt sita ante oculos omnium – to je očigledno/svi mogu da vide; situm esse in aqua – biti zavistan od vode; quantum est situm in nobis – koliko zavisi od nas; in armis omnia sita – sve zavisi od oružja
sĭt/us²,-us, m. (sino) – 1) položaj, stanje urbs et situ et aedificiorum pulchritudinem nobilis – grad i položajem i građevinama uzvišen; 2) zapuštenost, zanemarenost loca senta situ – mesta propala zbog zapuštenosti; cessat terra situ – zemlja propala zbog zapuštenosti; 3) gnus, buđ, rđa genae situ liventes – obrazi bezbojni od prljavštine; 4) sporost, nemar senectus victa situ – starost savladana nemarom; pectora pereunt situ – duše propadaju zbog nemara sīvĕ (seu), sastavni veznik – 1) ili, ili ako postulo s. aequum est rogo – zahtevam ili tražim, što je isto; 2) sive … sive (seu … seu) – ili … ili sive casu sive consilio deorum – ili slučajno ili po savetu bogova smăragd/us,-i, m./f. (σμάραγος) – dragi kamen zelene boje, smaragd smīl/ax,-ăcis, f. (σμĩλαξ) – tisa smyrn/a¹,-ae, f. (σμύρνα) – miris smirna Smyrn/a,-ae, f. (Σμύρνα) – Smirna, glavni grad Jonije sŏlŏbes, > sulobes sōbrĭe, adv. (sobrius) – trezno, trezveno, s merom vivo s. – živim skromno sōbrĭĕt/as,-ātis, f. – trezvenost, umerenost sōbrīn/a,-ae, f. – rodica, sestra od strica/tetke sōbrīn/us,-a,-um, a. (umesto sororinus < soror) – sestrinski, sestrin sōbrĭ/us,-a,-um, a. (se+ebrius) – 1) trezan nemo saltat sobroius – niko trezan ne igra;male sobirus – pijan; limpha sobria – voda; nox sobria – noć u kojoj se ne pije; 2) trezven, umeren, uzdržan homines plane frugi et sobrii – čestiti i trezveni ljudi soccāt/us,-a,-um, a. (soccus) – sa lakim sandalama socc/us,-i, m. – laka sandala carmina socco digna – pesme podobne za komediju sŏc/er,-ĕri, m. – svekar sŏcĭ/a,-ae, f. – partnerka, drugarica > socius sŏcĭābĭl/is,-e, a. (socio) – druževan, druželjibuv sŏcĭāl/is,-e, a. (socius) – druževan; bračni amor socialis – bračna ljubav; carmina socialia – svadbene pesme; lex socialis – zakon o braku; periit bello sociali – stradao u ratu sa svojima sŏcĭālĭt/as,-ātis, f. – druženje, druželjubivost sŏcĭālĭter, adv. – druželjubivo sŏcĭenn/us,-i, m. (socius) – drugar, jaran sŏcĭĕt/as,-ātis, f. (socius) – 1)zajednica, društvo; 2) učešće venio in societatem laudum eius – učestvujem u njegovoj slavi; ad societatem periculi accedo – učestvujem u ovom opsnom poduhvatu; ineo/coeo/confirmo societatem facinorum cum eo – učestvujem (stupam/ potvrđujem učešće) u delu s njim; 3) povezanost, veza homini est cum deo
rationis societas – čovek mora da se traži vezu sa božijom promisli; cum fide societatem servo – verno služim savezu; naturae nulla cum somniis est – priroda nema veze sa snovima; 4) sporazum, pakt, savez societatem belli faciunt – sklapaju ratni savez;societatem habeo cum eo – imam sporazum s njim; 5) ortakluk, partnerstvo, stupanje u zajedničko preduzeće; societatem facio cum eo – stupam u ortakluk s njim; iuditium societatis – sudska istraga o prestupu preduzeća sŏcĭ/o,-avi, etc., v. I (socius) – 1) povezujem/povezati, ujediniti s. periculum vitae cum eo – ujedinjujem se s njim [u poslu] opasnom po život; sociavit vim rerum cum dicendi exercitatione – ujedinio je prirodni dar sa izvežbanošću u rečitosti; 2) sociari facinoribus –učestvovati u zlodelu; ne societur sanguis – da se krv ne pomeša; 3) primiti socio eum urbe/domo – primama ga u grad/dom; 4) sociavit se ei vinclo iugali – sjedinoo se bračnom vezom s njom sŏcĭŏfraud/us,- a,-um, a. – veroloman, neveran, izdajnički sŏcĭ/us¹,-a,-um, a. – 1) zajednički socia lingua – zajednički jezik; socium regnum – zajednička vladavina dva vladara; mea consilia pacis et togae socia – moji saveti [su] na strani mirnih poslova; 2) ujedinjen civitas/urbs socia – ujedinjena država/ujedinjeni grad; 3) povezan sŏcĭ/us²,-ĭi, m. – 1) drugar, drug, jaran; 2) sadrug, saučesnik habeo eum socium culpae –on je saučesnik u mom grehu; 3) suprug sociem et consortem amisi – druga i supruga izgubih; vitae socia virtus – vrlina je družbenica života; 4) saveznik socii – s Rimljanima združeni susedninarodi socius et amicus populi romani – saveznik i prijatelj Rimljana; 5) ortak, partner s. rei pecuniae – partner u novčanim poslovima; pro socio damnor – osuđen zbog prevare partnera sōcordĭ/a,-ae, f. (socors) – glupost, tupost, ograničenost per socordiam non utor fortunâ delendi exercitus – iz gluposti ne služim se prirodnom silom razaranja; philosophia affert socordiam atque desidiam – filozofija doprinosi gluposti i lenjosti/zaparloženosti sōcordĭter, adv. – glupo, zapušteno, ravnodušno sōcor/s-dis, a. (se+cor) – bez pameti, glup, tup, spor homo s. – glup čovek Sōcrăt/es,-is, m. (Σωκράτης) – Sokrat, atinski filozof, 399 godine pre Hr. ispio čašu otrova a nije hteo da se odrekne svojih učenja; Socratic/i-orum, m. (pl.) – pristalice i učenici S-ove filozofije sŏcr/us,-us, f. (socer) – svekrva sŏdālĭcĭ/um,-ĭi, n. – 1) drugarstvo, pobratinstvo; 2) zajedniči ručak, izlet; 3) tajno udruženje, zavera sŏdālĭcĭ/us,-a,-um, a. (sodalis) – drugarski, bratski, bratstveni
sŏdāl/is,-e, a. – društven, drugarski, druželjubiv turba sodalis – drugarska svađa/drugarski nemir sŏdāl/is,-is, comm. – 1) drugar u igri, jaran, veran drug sodalis gnato – drugar od rođenja; 2) pobratim; 3) sabrat; član svešteničkog saveta sŏdālĭt/as,-atis, f. – 1) drugarstvo; druženje intima soliditas – intimno druženje; 2) tajno druženje, koterija sōd/es (si audes = audies – ako hoćeš da me čuješ) – izvoli, po želji iubes, sodes, exeunti numerare pecuniam – zapovedaš, izvoli, prebroji novac sol, sōlis, m. – 1) sunce sol oritur/occidit – sunce se rađa/zalazi; ab sole orto – u ogranak sunca; primo sole – zorom/pre sunca; medio sole – u podne; supremo sole – pred veče;umbra terrae soli officiens noctem efficit – senka zemlje blokirajući sunčeve zrake izaziva noć; nondum omnium dierum sol occidit – ima još danâ [nije kraj sveta]; 2) sunčeva svetlost; 3) sunčeva toplota; 4) dan tres soles erramus – tri dana lutamo; 5) bog sunca, sin Hiperiona, i Tiej, Apolon sōlām/en,-ĭnis, n. (solor) – uteha s. mali – ublaženje bola sōlār/is,-e, a. (sol) – sunčani lumen solare – sunčeva svetlost sōlārĭ/um,-ĭi, n. – 1) sunčani sat; 2) balkon sōlātĭ/um,-ĭi, n. (solor) – 1) uteha; sredstvo utehe utor aliquo solatio – imam neku utehu [nešto čim se tešim]; hoc est mihi solatio – to mi je uteha; utočište s. annonae – uteha žetve sōlāt/or,-ōris, m. – utešitelj soldūrĭ/i,-ōrum, m. (pl.) – pobratimi sŏlĕ/a,-ae, f. – sandala, opanak soleae muliebres – ženske sandale sŏlĕārĭ/us,-ĭi, m. – obućar sŏlĕāt/us,-a,-um, a. – obuven u sandale sōlemnis (sōlennis) > sollemnis – svečan sŏlĕo, sŏlĭtus sum,-ēre, v. II (obično u pasivu srednjeg roda) – običavati, imati običaj daconsuetudine uti solitus sum – vičan sam običajima sŏlĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a.(sol+fero) – sunconosan, koji nosi sunce sōlĭtārĭ/us,-a,-um, a. (solus) – sam, usamljen homo s. – usamljen čovek; natura solitarium nihil amat – priroda ne voli ništa usamljeno sōlĭtūd/o,-ĭnis, f. (solus) – 1) samoća in solitudine secum loqui solitus est – u samoći [čovek] obično govori sam sa sobom; 2) usamljenost s. loci – usamljenost mesta; 3) napuštenost, bespomoćnost s. liberorum – bespomoćnost dece; 4) pustoš, pustinja se in solitudinem ac silvas abdiderunt – kriju se po pustinji i po šumama sŏlĭt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od soleo) – običan, uobičajen
sŏlĭ/um-ĭi, n. – carski presto, tron regale solium – carski presto sedens in solio consulentibus respondeo – sedeći na tronu odgovaram konzulima sōlĭvăg/us,-a,-um, a. (solus+vagus) – 1) koji usamljen luta okolo coelum solivagum – usamljeno nebo koje luta; 2) jedonstran cognitio solivaga – jednostrano znanje sollemn/e,-is, n. – 1) svečanost, verski obred, služba; prinošenje žrtve soli Fidei sollemne instituit – postavio je obrede posvećene samoj veri; 2) običaj sollemn/is,-e, a. (sollennis, solemnis) – 1) svečan dies deorum festi ac sollemnes – svečani dani bogovima posvećeni; ludi sollemnes – svečane igre; 2) svet sollemne officium – sveta dužnost; 3) obredan iter s. – obredno putovanje [koje se redovno ponavlja] sollemnĭter, adv. – svečano soller/s,-tis, a. (sōlers) (solus+ars) – vešt, vičan, spretan; vispren, mudar; prevejan, prepreden sollers agricola – vešt ratar; sollers subtilisque descriptio patrium – vispren i suptilan opies otaca; omnium sollertisimus factus est – od svih je najpretnije uradio; sollers ponere deum, sollers lyrae – vešt da napravi kip boga kao i da svira na liri sollerter, adv. – vešto, spretno, mudro, vispreno, prepredeno sollĭcĭtācĭ/o,-ōnis, f. (sollicito) – 1) briga, nemir, uznemirenost, sekiracija; 2) uzrujavanje, podsticanje na bunu sollĭcĭtāt/or,-ōris, m. – huškač sollĭcĭte, adv. zabrinuto, uplašeno, sa strahom sollĭcĭt/o,-avi, etc., v. I (solicitus) – 1) staviti u snažan pokret, uzbuniti, pobuniti, uzdrmati solicitavit mundum de suis sedibus – uzdrmao je svet iz temelja; sollicitat feras –lovi divljač; libido semper animum sollicitat – strast stalno uzbunjuje dušu; multa me sollicitant – mnoge me stvari uznemiruju; 2) huškati, nagovarati, mamiti dixit se sollicitatum esse, ut regnare vellet – reče da su ga nagovorili da vlada; sollicitat animos ad defectionem – zavodi duhove da se otcepe; 3) udvarati se, zavesti sollicitata procis –zavedena udvaračima sollĭcĭtūd/o,-ĭnis, f. (sollicitus) – sekiracija, briga, nemir, zebnja s. animi – zebnja, zabrinutost; affero ei sollicitudinem – zadajem mu jade; libero eum magnâ sollicitudine – oslobađam ga velike brige sollĭcĭt/us,-a,-um, a. – dirnut, potresen; uznemiren, zabrinut, nasekiran sum anxuio animo aut sollicito – uznemiren sam u duši, to jest zabrinut; s. sum de tua valetudine – zabrinut sam zbog tvog zdravlja; in vita tyrannorum omnia sunt suspecta et solicita – u životu tirana mnogo šta je sumnjivo i uznemirujuće sollĭferrĕ/um,-i, n. (sollus+ferrum) – železno koplje
soll/us,-a,-um, a. (`όλλος) – sav, ceo, čitav sōl/o,-avi, etc., v. I (solus) – harati, pustošiti Sol/o,-ōnis, m. (Solon/-is < Σόλων) – Solon, atinski zakonodavac oko 600 pre našeg računanja vremena sŏloecim/us,-i, m. (σολοικισμός) – jezička greška; nepravilno povezivanje reči sōl/or,-ātus sum,-āri, v. dep. I – 1) u/tešiti se; 2) ublažiti, olakšati solatur curas telâ – ublažuje brige tkanjem solstĭtĭāl/is,-e, a. (solstitium) – što se odnosi na letnju dugodnevnicu tempus solstitiale –vreme letnje dugodnevnice solstĭtĭ/um-ĭi, n.: – s . aestivum – letnja dugodnevnica s. brumale – zimska kratkodnevnica sŏl/um¹,-i, n. – 1) dno, temelj, stopalo, podnožje s. maris – morsko dno; urbem aequant solo – grad su sravnili sa zemljom; ad solum diruerunt urbem – do temelja su srušili grad; 2) tle, zemlja, kopno; 3) podloga solum cereale – hlebna podloga sōlum², adv. – 1)jedino, samo de una re solum dissensio est – sporna je samo jedna stvar; 2) solum … sed/sed et/verum/etiam – već/nego i sōl/us,-a,-um, a. – 1) sam, bez društva solos novem menses Asiae praefuit – kontrolisao je Aziju samo 9 meseci ; quae sola divina sunt – što su osobine koje pripadaju samo bogovima; quaero illud ex eo solo – pitam ga za to nasamo [u četiri oka]; 2) (mesto) usamljen, zabačen per loca sola contendit – borio se po zabačenim mestima; solus mons –usamljeno brdo; 3) sam, napušten, ostavljen sŏlūte, adv. – 1) po volji, po želji; 2) bez teškoća; 3) nemarno sŏlūtĭl/is,-e, a. – rastavljiv navis solutilis – brod koji može da se rastavi sŏlūtĭ/o,-ōnis, f. – 1) raspadanje s. hominis – raspadanje čoveka; 2) s. linguae – prevrtljivost jezika; 3) plaćanje s. rerum creditarum erat necessaria – bilo je nužno platiti kredit; 3) razrešiti s. nominis – razrešenje imena sŏlūt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od solvo) – 1) slobodan, neobavezan servus solutus – slobodan rob; 2) bezbrižan; 3) nezavistan, samostalan s. a cupiditatibus – nezavistan od strasti; iuditium s. et liberum – nezavistan i slobodan sud; 4) slobodan od duga, nedužan; 5) nevezan stil, proza; 6) rasut, otkačen, neobuzdan risus solutus – neobuzdan smeh;soluta libido – neobuzdana strast; homines soluti – neobuzdani ljudi; 7) opušten, mlitavlenitas solutior – mlitava sporost solvo, solvi, sŏlūtum,-ĕre, v. III – 1) rastvoriti; 2) pustiti iz vežnja solvit beluam catenis –pustio je zver s lanca; 3) popustiti, olabaviti s. vela – popuštam jedra; 4) osloboditi, razvezati, odrešiti, otvoriti s. epistolam/fasciculum – razvezujem pismo/svežanj; 5) razrešiti; 6) solvo ancoram – dižem sidro; 7) platiti solvo pecuniam debitam –
plaćam/vraćam dug; solvo pro vectura – plaćam transport; s. ad diem – plaćam u roku (u dogovoreni dan); accipio in solutum/pro soluto – primam posuđeni novac; s. poenas capite – plaćam kaznu glavom; 8) s. fidem – držim datu reč/vraćam dug; 9) osloboditisolvit civitatem religione – oslobodio je grad religije; s. eum curâ – oslobađam ga brige; 10) razvaliti, srušiti auster solvit navem – južni vetar je razbio brod; auster solvit nivem –južnjak topi sneg; hiems solvitur – zima popušta; morte solvor – umirem; 11) solvo ora –otvaram usta; 12 uništiti solvo imperium/vim – ukidam komandu/silu; solvo metum corde – teram strah iz srca; solvo pudorem – oslobađam se straha; 13) razrešiti, objasniti, protumačiti Sŏlўm/i,-ōrum, m. (pl.) (Σόλυμοι) – prastanovnici Likije od kojih su po legnedi nastali Jevreji, otuda Hierosolyma (`Ιεροσόλυμα) – Jerusalim; Hierosolymus – jerusalimski/jevrejski somnĭāt/or,-ōris, m. – snivač, spavač somnĭcŭlōs/us,-a,-um, a. – pospan senectus s. – pospana starost somnĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a.(somnus+fero) – koji nosi san virga somnifera – hipnotički štapić; venenum somnifer – smrtonosni ortov somnĭ/o,-avi, etc., v. I (somnium) – 1) sanjam/sanjati s. totas noctes – sanjam po celu noć; s. Troianum – sanjam o trojancima; miramur id, quiod somniarimus, evadere – čudimo se onome što nam se sanjajući vraća; 2) govoriti u vetar, budalesati, benaviti somnĭ/um,-ĭi, n. – 1) san, snoviđenje somnia mittuntur a diis – snovi su poslati od bogova; credo somniis – verujem u snove; interpretor somnia – tumačim snove; 2) maštarija somnia – budalaštine somn/us,-i, m. (sradno sa `ύπνος) – 1) san, spavanje s. capere non possum – ne mogu za spavam; somno me do – predajem se snu; ad somno proficiscor – idem na spavanje; e somno excitor – budim se iz sna; oculi somno conniventes – oči [mi se] sklapaju od sna;somnem vix teneo – samo što ne zaspim; somno – u snu; 2) sporost, dokolica somno et conviviis natus – rođen za dokolicu i prijeme; 3) smrt somnus longus – dugi/večni san; 4) noć primo somno – početkom noći sŏnābĭl/is,-e, a. (sono) – zvučan, zvonak sistrum sonabile – zvučna zvečka sŏnan/s,-tis, a. (radni gl. pridev sono) – zvučeći, koji zvuči verba sonantes – zvučne reči sŏn/ax,-ācis, a. – grmeći, bučan, gromoglasan sŏnĭp/es,-pĕdis, a. [konj] pod čijim kopitima zemlja tutnji sŏnĭt/us,-us, m. (sono) – buka, tutanj, grmljavima sonitus tubae – treštanje trube sŏnĭvĭ/us,-a,-um, a. (sonus) – bučan, hučan
sŏn/o,-ŭi,-ĭtum,-are, v. I (part. futur. sonaturus) – 1) zvučati, ispuštati zvuk tympana sonuerunt in occultis templi – bubnjevi su tutnjeli u skrovištima hrama; verba bene sonant – reči lepo zvuče; 2) mare sonat – more šumi; 3) zvečati dicta non sonant – reči ne zveče; 4) vox sonat hominem – glas zvuči kao ljudski; 5) pevati, opevati sonat bellum –opeva rat; te carmina nostra sonabunt – tebe će naše pesme opevati; 6) značiti quid sonet haec vox voluptatis? – šta znači taj glas pohlepe? sŏn/or,-ōris, m. – šum, zveka, buka, grmljavina sŏnōr/us,-a,-um, a. – šuman, bučan, gromoglasan tempestus s. – gromoglasna oluja son/s,-tis, a. – 1) štetan; 2) grešan, kriv, prestupnički comprehensio sontium – hapšenje prestupnika; sons anima – grešna duša; sons sanguine fraterno – kriv za ubistvo brata sontĭc/us,-a,-um, a. – opasan causa sontica – pravna smetnja sŏn/us,-i, m. – 1) zvuk, zveka, ton, buka, glas arma dant sonum – oružje je bučno;chorda reddit sonum – tetiva je davala zvuk; lingua sonos efficit – jezik se služi glasom; 2) reč, govor, krik soni ficti – lažne reči sŏphism/a,-ătis, n. (σόφισμα) – pogrešan zaključak Sŏphist/es,-ae, m. (σοφιστής) – sofist Sŏphŏcl/es,-is, m. (Σοφοκλής) – grčki tragičar Sofokle sŏph/os,-a,-um, a. (σοφός) – mudar (lat.: sapiens) sōpĭ/o,-ivi (-ĭi),-itu,-īre, v. IV – 1) onesvestiti, opiti impactus imo est ita saxo, ut sopiretur – uadarac kamenom je bio takav da ga je onesvestio; sopitus vulnere – onesvestio se od rana; quies sopita – u nesvesti; 2) zaspati, spavati vino et epulis sopiti –vinom i jelom uspavani; somno sopitus – omamljen snom; 3) umiriti ignis sopitus – žar pod pepelom sŏp/or,-ōris, m. – 1) obamrlost, nesvest s. perpetuus – smrt; 2) san, polusan; 3) (personifikacija) bog sna; 4) tromost, sporost, lenjost; 5) sredstvo za uspavljivanje sŏpōrāt/us,-a,-um, a. (sopor) – uspavljujući offa soporata – uspavljujući kolač sŏpōrĭf/er,-a,-um, a. (sopor+fero) – uspavljujući sŏpōr/o,-avi, etc, v. I – spavati; umiriti soporavit dolorem – umirio je bol sŏpōr/us,-a,-um, a. – uspavljujući sōrăc/um,-i, n. (σώρακος) – sanduk, kovčeg, kutija sorb/eo,-ŭi (-psi),-sorptum)-ēre, v. II – srkati, usrkivati, piti glasno sorbĭlo, adv. – srčući, usrkujući; pijući gutljaj po gutljaj sorbĭtĭ/o,-ōnis, f. – pijanstvo; supa, sos sorb/um,-i, n. – (plod) mukinja, brekinja sorb/us,-i, f. – (drvo) mukinja, brekinja
sord/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II (sordes) – 1) biti prljav, neuredan uprljati se toga sordet – toga je prljava; 2) bitiloše sazdan; 3) nipodaštavati, potcenjivati, prezirati adeo se suis etiam sordere – njihovi sopstveni izgledali su dostojni prezira sord/es,-is, f. (češće u pl.: sord/es,-ium) – 1)gnus, prljavština, nečistoća ungues sine sordibus – čisti nokti; 2) bednik, jadnik apud sordes urbis et faecem – kod zanje gradske bede; 3) niskost, podlost; 4) sramota infamia et sordes – bruka i sramota; 5) lakomost, pohlepa; 6) sitničavost; 7) zapušten izgled; 8) žalost; 9) korotno/rušno odelo in sordibus –u korotnoj odori; 10) nesreća sordes/co,-ĕre, v. III – uprljati se, osramotiti se sordĭdāt/us,-a,-um, a. (sordidus) – 1) odeven u prljavo, neopran; 2) u rušnom/korotnom odelu sordĭde, adv. – prljavo, podlo, nisko, nedostojno sordĭd/us,-a,-um, a. – 1) neopran, prljav; 2) nedostojan, jadan, bedan; 3) lakom, pohlepan sordĭtūd/o,-ĭnis, f. – zapuštenost, prljavost sōr/ex,-ĭcis, m. – vrsta krtice, slepo kuče sōrīt/es,-ae, m. (σορείτης) – pogrešan zaključak/sud sŏr/or,-ōris, f. – sestra s. germana – rođena sestra; s. patruelis – sestra od strica; s. dextrae – leva ruka sŏrorcŭl/a,-ae, f. (dem. od soror) – sestrica sŏrōrĭcīd/a,-ae, m. (caedo) – sestroubica sŏrōrĭ/us,-a,-um, a. – sestrinski sor/s,-tis, f. (sero) – 1)sreća, sudbina mens nescia sortis futurae – duša nije upoznata sa sudbinom u budućnosti; contentus sorte sua – zadovoljan svojom sudbinom/srećom; 2) prororčanstvo sors oraculi – glas proročišta; sortes lyciae – likijska/Apolonova proročanstva; 3) bruška, srećka, kocka educo sortem ex urna – vučem kocku iz urne;sortis coniectio – bacanje kocke; mea sors prima exiit – moja srećka je prva izašla; sortes pueri manu miscentur et ducuntur – dečaci kocke rukom mešaju i vuku; 4) stalež homo ultimae sortis – čovek najnižeg staleža/sloja sortĭgĕn/us,-a,-um, a. (sors+gero) – sudbonosan, koban; sortĭgĕn/us,-i, m. – prorok sortĭ/or,-īri, v. dep. IV – 1) bacati kocku; dobiti na lutriji/kocki; 2) birati; 3) deliti sortĭtĭ/o,-ōnis, f. – vučenje lutrije, bacanje kocke sortĭt/us¹,-us, m. – vučenje sortĭ/us²,-a,-um, a. – izvučen, određen kockom/ždrebom sosp/es,-ĭtis, a. – očuvan, neoštećen, čitav, nepovređen s. dies – srećan dan sospĭt/a,-ae, f. – spasiteljka Iuno sospita – Junona spasiteljka
sospĭtāl/is,-e, a.– srećan, zdrav sospĭt/o,-avi, etc., v. I – spasiti, sačuvati, zaštititi sōt/er,-ēris, m. (σωτήρ) – spasitelj spād/ix,-īcis, a. kestenjast equus spadix – doratast konj spăd/o,-ōnis, m. (σπάδων) – kastrat, evnuh spar/go,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1) kropiti, pokropiti; prskati sparsit aquas per domum – pokropiti kuću/pod vodom; sparsit corpus lymphâ – pokropio je telo vodom; sparsit saxa tabo – pokapao je kamenje sukrvicom; 2) prosuti sparsit numos populo – prosuo je novac po narodu; aurora spargit terras lumine – zora prosipa svetlost na zemlju; anguis maculis sparsus – zmija pegama posuta; 3) sejati sparsi meâ manu semina – svojom sam rukom posejao; omnia, quae gerebam, sparsi in orbis terrae memoriam – moja dela su poput semena od kojeg ću ubrati plod; 4) razdeliti sparsit exercitum per provinicas – razdelio je vojsku po provincijama; 5) rasterati sparsit hostes – rasterao je neprijateljsku vojsku; 6) širiti sparsit voces in vulgum – širio je glas po narodu Spart/a,-ae, f. (Σπάρτη) – Sparta, glavcni grad Lakonije Spartān/us,-a,-um, a. – spartanski Spartĭāt/es,-ae, m. (Σπαρτιάτης) – Spartanac Spartăc/us,-i, m. – Spartak iz Trakije spart/um,-i, n.(σπάρτον) – vrsta konoplje spăr/um,-i, n. – koplje za bacanje spăth/a,-ae, f. (σπάθη) – 1) brdo u razboju; 2) široki dvosekli mač spătĭ/or,-ari, v. dep. I – šetati spătĭōs/us,-a,-um, a. – prostran, širok; trajan spătĭ/um,-ĭi, n. – 1)prostor spatium non erat agitandi equos – nije bilo prostora za igranje konja; 2) međuprostor, rastojanje magnum spatium absum – mnogo sam udaljen; 3) putanja eadem spatia quinque stellae conficiunt – istom putanjom pet zvezda putuje; 4) šetalište, staza Academiae spatia – šetališta Akademije; ambulo in spatia silvestribus –šetam po šumskim stazama; 5) vremenski period s. biennii – dvogodišnji period; 6) međuvreme brevi spatio missa – ubrzo; 7) predah; 8) (metrika) dužina spĕcĭāl/is,-e, a. – poseban, naročit specijalan spĕcĭālĭter, adv. – naročito, specijalno spĕcĭ/es,-ēi, f. (specio) – 1)vid, pogled verto speciem eo – obraćam pogled/pažnju na njega; primâ specie admirationem commovent – na prvi pogled izaziva divljenje; 2) prizor, scena, slika nulla specie cogitari potest, nisi pulsu imaginum – ništa se iz prizora
ne može saznati, ako nema impulsa svesti; nova specie commoti – nova vrsta mere; 3) species nocturna – slika iz sna, snoviđenje; 4) pojam, ideja, predstava hanc ideam nos recte speciem appelare possumus – tu ideju možemo s pravom nazvati predstavom; 5) uzor, ideal optima species et quasi figura dicendi – ideal govorništva; 6) oblik, izgled homines esse specie deos – ljudi su izgledom kao bogovi; populi speciem et nomen imitatur – narodi izgled i ime oponašaju; 7) lepota species candorque coeli – lepota i sjaj neba; quae sunt in specie posita, in te divina sunt – što se tiče vanjskog izgleda, ti si božanstvena; species vaccae – lepota krave; 8) privid falsa species doloris – privid bola; Catilina multos specie quadam assimulatae virtutis tenebat – K. je naizgled imao neke glumljene vrline; a fallaci equitum specie excepti sunt – prevareni su prividnim izgledom konjanika 9) izgovor per speciem alienae fungendae vicis suas opes firmavit – pod izgovorom proticničkih pregrupisavanja, on je svoje snage potvrđivao; 10) kip s. Iovis – Jupiterov kip; 11) vrstagenere idem est, specie differt – rodom je isti a vrstom različit spĕcill/um,-i, n. – sonda, hirurški instrument za ispitivanje rana spĕcĭm/en,-ĭnis, n. – 1) primer iustitiae s. do – dajem primer pravde; 2) znak s. ingenii –znak darovitosti; 3) dokaz hoc est s. prudentiae – ovo je dokaz mudrosti; 4) uzor in eo specimen erat humanitatis – on je bio uzor humanosti; 5) uzorak, model; 6) ukras spĕcĭo, spexi, spectum,-ĕre, v. III – gledam/gledati, posmatrati spĕcĭōse, adv. – sjajno, divno, krasno spĕcĭōs/us,-a,-um, a. (species) – 1)sjajan, divan, krasan, lep mulier speciosa/eloquentia – divna žena/rečitost; 2) prividan, lažan si vera potius, quam dictu speciosa, dicenda sunt – radije reći istinu nego nešto što ima privid istine spectābĭl/is,-e, a. (specto) – 1) vidljiv, primetan; 2) koji zaslužuje da se vidi, istaknut, lep spectācŭl/um,-i, n. (specto) – 1)prizor horribile s. – užasan prizor; s. rerum coelestium ad hominem pertinet – prizor nebeskih pojava ima značaja za čoveka; 2) scena, predstavanostra incommoda sunt spectaculo – naše nevolje su za pozorište; circuitus solis et lunae spectaculum hominibus praebent – kruženje sunca i meseca scenska predstava za ljude;spectacula ludicra – pozorišne scene; s. circi – cirkuska predstava; 3) pozornica, pozorišteingredior spectacula – ulazim u pozorište; 4) gledalište ex omnibus specutaculis plausus excitatus – sa svih strana aplauz se prolamao spectām/en,-ĭnis, n. (specto) – meta, cilj spectātĭ/o,-ōnis, f. – gledanje, posmatranje animus levatur spectatione – duh se uzdiže posmatranjem
spectātīv/us,-a,-um, a. – teoretski spectāt/or,-ōris, m. – gledalac, posmatrač; svedok s. rerum coelestiarum – posmatrač nebeskih pojava; mearum ineptiarum testis et s. – svedok i očevidac mojih gluposti; unicus siderum s. – zvezdočatec, astrolog, astronom spectāt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od specto) – 1) proveren, isproban homo s. – proveren čovek; vir spectate integritatis – čovek proverenog poštenja; fides spectata – isprobana vernost; 2) sjajan, savršen vir spectatisimus – izvanredan čovek; femina spectatisima – sjajna žena spectĭ/o,-ōnis, f. (specio) – zapažanje; pravo na tumačenje ponašanja ptica spect/o,-avi, etc., v. I – 1) gledam/gledati domus spectat in nos solos – kuća gleda samo na nas; spectat comoediam – gleda komediju; spectatum ludos ivit – išao je da gleda igre; 2) posmatrati spectat coeli signorum ordinem – posmatra poredak nebeskih znakova; 3) uzeti u obzir in philosophia res spectatur, non verba penduntur – u filozofiji se ne vagaju reči nego se stvari uzimaju u obzir; non auctorem sed rem specto – ne uzima u obzir autora već delo; 4) ceniti, proceniti philosophi non ex singulis sententiis spectandi sunt, sed ex perpetuitate atque constantia – filozofi se ne cene po pojedinačnim mislima, već po trajnosti i doslednosti; 5) probati, proveriti hic igne spectatus est – ovo je vatrom provereno; 6) stremiti, težiti, ciljati s. ad gloriam meam – težim ka svojoj slavi; semper spectavi, ut possem – uvek sam težio da mognem; 7) naginjati ka, mirisati na res spectat vim – miriše na upotrebu sile; res spectat ad interregnm/perniciem patriae – miriše na međuvlast/propast otadžbine spectr/um-i, n. (specio) – slika, predstava, είδωλον spēcŭl/a¹,-ae, f. (dem. od spes) – tračak nade spēcŭl/a²,-ae, f. (specio) – 1)vis, vidikovac, osmatračnica homines in speculis sunt – ljudi vrebaju; 2) oprez rex semper in speculis fuit – kralj je uvek bio na oprezu spēcŭlābund/us,-a,-um, a. (speculor) – špijunski, koji špijunira; spēcŭlār/is,-e, a. (speculum) – ogledalski specularis ratio – ogledalska hipoteza spēcŭlārĭ/a,-ōrum, n. (pl.) – prozorska stakla spēcŭlāt/or,-ōris, m. – špijun, uhoda; znalac; špekulant spēcŭlātōrĭ/a,-ae, f. – špijunski brod spēcŭlātōrĭ/us,-a,-um, a. – špijunski; špekulantski spēcŭlātri/x,-īcis, f. – špijunka furiae sunt speculatrices scelerum – furije su špijunke zločina spēcŭl/or,-ari, v. dep. I (specula) – 1) osmatrati, posmatrati s. in omnes partes – osmatram na sve strane; 2) biti budan, špijunirati, istraživati
spēcŭl/um,-i, n. (specio) – 1) ogledalo levitas speculorum – nemir ogledala; tamquam in speculo vitam eius intueor – posmatram njegov život kao u ogledalu; 2) lik, odraz s. video – vidim odraz; infantes et bestias putat specula esse naturae – deca i životinje ne razlikuju ogledala od prirode spĕc/us,-us, m.(f.) – jama, pećina ex infimo specu vocem redditam ferunt – sa dna jame vraćaju glas spēlae/um,-i, n. (σπήλαιον) – pećina, špilja s. ferarum – jazbina divljih zveri spēlunc/a,-ae, f. (σπήλυγξ) – pećina, špilja, jazbina, brlog spērābĭl/is,-e, a. (spero) – nadežan, čemu se može nadati sperno, sprēvi, spretum,-ĕre, v. III – 1) razlučiti, razdvojiti, udaljiti spes se spernit a me – nada se udaljuje od mene; 2) omalovažiti, potceniti, prezirati sperno munera – prezirem obaveze; 3) odbaciti Campani spreverunt imperium romanum – Kampani su odbacili rimsku vlast; 3) prezreti sprevit veteres amicitias – prezreo je stara prijateljstva; deos simul spernebant et timebant – bogove je istovremeno prezirao i bojao ih se sper/o,-āvi, etc. v. I – 1) nadati se (sa abl.) s. bene de eo – nadam se da će s njim biti dobro; radovati se unapred iam spero de otio nostro – već se radujem našoj dokolici; 2) (saacc.) spero id/ pacem – nadam se tome/miru; gloria sperata – nadobudna slava; speravit nihil bene ab eo – nije se nadao ničem dobrom od njega; 3) acc.+inf. speramus nostrum nomen vagari latissime – nadamo se da će naše ime da se širi na sve strane; 4) očekivati/pribojavati se non spero abscondere – ne nadam se da ću se sakriti; 5) speratus – obećan, veren, zaručen uxor sperata – verena devojka sp/es,-ēi, f. – nada, očekivanje 1) s. vera/bona/certa/exigua/infirma – istinska/dobra/izvesna/ mršava/nesigurna nada; fallax spex hominum – varljiva ljudska nada; s. pecatorum – nada grešnika; spes me tenet, bene mihi evenire – živim u nadi da će dobro biti; spem habeo in eo – nadam se u njega; ducor spe – nada me vodi; pax est in spe – ima nade u mir; spem ei do/facio – dajem/ulivam mu nadu; a spe repelor – nada me izneverila; depono spem – gubim nadu; 2) adolescens summae spei – mladić koji mnogo obećava; spes gregis – nada u jariće/podmladak; 3) (peesonifikacija) boginja nade sphaer/a,-ae, f. (σφαιρη) – 1) kugla, sfera; 2) lopta; 3) nebeski svod Archimedes lunae, solis, quinque errantium motus in sphaeram illigavit – A. je povezao puranje meseca, sunca i pet zvezda lutalica na nebeskom svodu; 4) kružna putanja stellae inerrantes habent suam sphaeram – i stajaće zvezde imaju svoju putanju sphaeristērĭ/um,-ĭi, n. (σφαιριστήριον) – igralište
sphaerŏmāchĭ/a,-ae, f. (σφαιρομαχία) – pesničenje, borba pesnicama (sa železnim kuglama u rukavicama) Sphin/x,-gis, f. (Σφίγξ) – neman sa glavom žene i telom krilatog lava kod Tebe; zadavala zagonetke prolaznicima i pogubila svakog ko nije znao odgovor; Edip je rešio zagonetku i oslobodio grad od te napasti spīc/a,-ae, f. (spic/um,-i, n.) – 1) klas žita ad spicam perducere fruges – dovesti žito do klasanja; fundit frugem spici ordine structam – stvorio je klasje sa uređenim redovima zrnja; 2) najsjajnija zvezda u sazvežđu device spīcĕ/us,-a,-um, a. – koji se sastoji od klasja dea spicea – boginja koja nosi klasje spĭcĭ/o > specio spīcŭl/um,-i, n. (dem. od spicum) – železni vrh na koplju/streli spīc/um,-i, n. > spica – klas spīn/a,-ae, f. – 1) trn; 2) trnov žbun; 3) bodlja, iglica; 4) teškoća, muka; 5) požuda, žalost spīnēt/um,-i, n. – trnjak, trnjaci spīnĕ/us,-a,-um, a. – trnov vincula spinea – trnov venac spīnīf/er,-ĕra,-ĕrum, a. – trnonosan, koji nosi trnje spīnōs/us,-a,-um, a. – 1) trnovit herbae spinosae – trnovite trave; 2) složen, zakučast, komplikovan s. genus disserendi – zakučast način rasprave spinth/er,-ēris, n. (σφιγκτήρ) – narukvica spinthrĭ/a,-ae, m. (spintri/a,-ae, m) – homoseksualac, razvratnik spinturnĭcĭ/um,-ĭi, n. – zloguka/zloslutna ptica spīn/us,-i, f. (spina) – glog spīr/a,-ae, f. (σπεĩρα) – 1) uvrnuto telo; 2) pletenica, navoj, kolut; poveska za glavu spīrābĭl/is,-e, a. (spiro) – što može da se udahne, vazdušast coeli lumen spirabile – nebeska svetlost može da se udiše spīrācŭl/um,-i, n. – dušnik; ventil hic specus est s. Ditis – ovaj otvor je dušnik podzemnog sveta spīrāment/um,-i, n. (spiro) – dušnik s. animae – 1) dušnik; 2) s. temporum – predah spīrĭt/us,-i, m. (spiro) – 1) dah, udah duco spiritum – udišem; angustior spiritum – s mukom dišem; spiritu duco animam in pulmones – udahom uvlačim dušu u pluća; multos versos uno spiritu pronuncio – izgovaram mnogo stihova u jednom dahu; extremo spiritu lusit – do poslednjeg daha se igrao; 2) vazduh u pokretu, vetar s. Boreae/Austri –severni/južni vetar; 3) disanje; 4) duh, duša reddo spiritum patriae – dajem dušu domovini; membra spiritu carent – udovi lišeni duše; s. regit hos artus – duh vlada ovim udovima; 5) uzdah 6) ton, glas; 7) miris s. unguenti – miris masti; 8)
duh sveti spiritu divino tactus – dodir duha svetog; mundi partes uno divino spiritu continentur – delovi sveta se jednim božanstvenim duhom drže [ujedno]; 9) nadahnuće, inspiracija s. poeticus –epsničko nadahnuće; 10) raspoloženje gero hostiles spiritos – neprijateljski sam raspoložen; 11) nadmenost, uobraženost, gordost capio animos ac spiritos eius –savlađujem njegovu gordost spīr/o,-avi, etc., v. I – 1) duvati, šumiti, hujati, lahoriti zephiri spirant – vetrić lahori;freta spirant – moreuz šumi, 2) disati dum spirare potero – dok mogu disati; ne spirare quidem sine metu possunt – ne mogu ni da dišu bez straha; boves immane spirant – volovi dahću snažno; 3) izdahnuti, izdisati; spirat ignem – bljuje plamen;4) nadahnuti se, biti nadahnut; 5) zanositi se, nastojati homo pribunatum spirans – čovek koji se zanosi [mišlju] da postane tribun; 6) mirisati; 7) postati, izvirati flamma spirat e pectore – plamen ide iz srca; 8) ispariti, isparavati comae spirant odorem – kosa isparava miris; 9) zvečati, zvučati spissāment/um,-i, n. – zapušač, čep spisse, adv. – tesno, polako, sporo spissesc/o,-ĕre, v. III – zgusnuti se, gomilati se nubes spissescunt – oblaci se gomilaju spissĭtūd/o,-ĭnis, f. – nagomilanost spiss/o,-avi, etc., v. I – zgusnuti spiss/us,-a,-um, a. – 1) gust, zgusnut, kompaktan spissa seditia – zauzeta sva mesta [u pozorištu]; 2) težak, naporan aër spissus – težak vazduh; spissum opus et operosum – težak i naporan posao splend/ĕo,-ŭi,-itum,-ēre, v. II – 1) sijati, bleštati, zračiti, svetliti splendet claro colore –sija jasnom bojom; pontus splendet sub lumine lunae – most blešti na mesečini splend/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – biti sjajan, sijati se, bleštati vomer splendescit – ralo blešti splendĭde, adv. – sjajno, bleštavo, raskošno, čestito, časno, pošteno splendĭd/us,-a,-um, a. (splendeo) – 1) sjajan, bleštav, zračan splendida palla – sjajan ogrtač; 2) čestit, častan, pošten; 3) uzvišen, raskošan, plemenit; vir splendisimus – sjajan čovek; in domo eius nihil splendidum fuit praeter ipsum – u njegovom domu ništa nije bilo bleštavo sem njega; 4) čuven, plemenit, izuzetan homo s. propter virtutem – čovek čuven po hrabrosti/muževnosti; raskošan oratio splendida et grandis – raskošan i veličanstven govor; 5) jasan splendida vox/ratio dicendi – jasan glas/način izražavanja splend/or,-ōris, m. – 1) sjaj s. auri – sjaj zlata; 2) raskoš omnes splendore vitae superavit – sve je nadmašio raskošnim životom; 3) ugled, čast, glas; 4) lepota, sklad; 5) jasnoća, čistota
spŏlĭārĭ/um,-ĭi, n. – mesto u amfiteatru gde su mrtve gladijatore svlačili a ranjene ubijali spŏlĭātĭ/o,-ōnis, f. – pljačkanje, perušanje s. templi – pljačkanje hrama spŏlĭāt/or,-ōris, m. – pljačkaš; spoliatri/x,-īcis, f. – žena pljačkaš spŏlĭāt/us,-a,-um, a. – opljačkan, operušan, siromašan nihil illo regno spoliatius – ništa bednije od njegovog carstva spŏlĭ/o,-āvi, etc., v. I – 1) svlačiti, skidati odelo illum spoliatum lictoribus videbas – video si ga svučenog od liktora ; 2) pljačkati spoliavit fanum – opljačkao je hram; 3) lišiti Gallia omni nobilitate spoliatur – G. je potpuno lišena plemstva; spoliavit eum argento/praesidio – lišio ga je novca/pomoći; 4) pleniti, zapleniti spŏlĭ/um,-ĭi, n. – 1) oderana koža životinje; 2) zaplenjena oprema ubijenog neprijateljaspolia in aede Iovi vis cum solleni dedicatione dono fixit – plen sa posvetom poklanjam Jupiterovom hramu; 3) plen, opljačkana roba spond/a,-ae, f. – 1) postolje kreveta, mesto za nogu; 2) krevet, sofa, ležaj spondālĭ/a,-ōrum, n. (pl.) – žrtvene pesme uz pratnju svirale spondĕo, spŏpondi, sponsum,-ēre, v. II – 1) svečano obećajem/obećati, dati reč quis spopondisse me dicit? – ko je to meni svečano obećao?; id de me tibi spondere possum –to ti mogu obećati; se sponsio (sponsionem facio) – obećajem; 2) veriti, zaručiti spondit ei filiam – obećao mu je kćer spondĕ/us,-i, m. (σπονδεĩος) – metrička stopa, spondej (‾ ‾) spondyl/us,-i, m. (σπόνδυλος)(anat.) – pršljen spongĭ/a,-ae, f. – spužva, sunđer spongiâ effingo sanguinem – sunđerom predstavljam krv spons/a,ae, f. – verenica, nevesta, mlada sponsālĭ/a,-um (-ōrum), n. (pl.) – veridba; veridbena gozba sponsĭ/o,-ōnis, f. (spondeo) – 1) svečano obećanje; s. voti – zakletva spondesne mille numos, si/ni – obavezujem se da ću platiti 1000 novčića ako/ako ne; sponderne, ni vir bonus es? – spondeo – kuneš li se da je on dobar čovek? – kunem se; spondesne si bonus sum?- kuneš li se da sam ja dobar čovek?; 2) svečana obaveza, zakletva; savez, dogovorpax facta est per sponsionem – mir je sklopljen zakletvom/svečanim sporazumom;sponsio et pax repudiatur – sporazum i mir se odbacuju spons/or,-ōris, m. (spondeo) – garant, žirant, kum dea sponsor coniugii – boginja im je kumovala spons/um,-i, n. – obaveza, dužnost ex sponso egit – postupio je po dužnosti spons/us¹,-us, m. – verenik, mladoženja spons/us²,-us, m. – obaveza, dužnost
sponte, adv. 1)spontano meâ, tuâ sponte – po svojoj/tvojoj volji; suâ sponte et voluntate – po svojoj volji i želji; non solum meâ sponte, sed admonente te – ne samo po svojoj volji, nego i na tvoj podsticaj; transisse Rhenum sese, non suâ sponte, sed rogatum – prešao je Rajnu, ne po sopstvenoj želji, nego po zahtevu; 2) na svoju ruku/odgovornost civitas suâ sponte bellum facere ausa est – grad je na svoju odgovornost ušao u rat; 3) sam od sebeignis suâ sponte extinguitur – vatra se sama od sebe ugasila; 4) za svoj račun, sebe radivirtus suâ sponte petitur – hrabrost se traži radi nje same sport/a,-ae, f. pletena korpa sportell/a,-ae, f. (dem. od sportula) – korpica za užinu; suva hrana sportŭl/a,-ae, f. (dem. od sporta) – korpica u kojoj se nosila užina sprētĭ/o,-ōnis, f. (sperno) – prezir sprēt/or,-ōris, m. – preziratelj, lice koje prezire s. deorum – preziratelj bogova spūm/a,-ae, f. (spuo) – pena [na vodi] Venus nata spumâ – Afrodita je rođena iz pene spūmāt/us,-a,-um, a. – pokriven penom; penušav, zapenjen spūmes/co,-ĕre, v. III – zapeniti se, početi peniti se spūmĕ/us,-a,-um, a. – zapenjen, penušav spūmĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a.(spumig/er,-era,-erum, a.) – koji nosi penu, koji se peni, penušav spūm/o,-avi, etc., v. I – peniti se, zapeniti se spūmōs/us,-a,-um, a. – penušav, pun pene sp/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – pljunuti, ispljunuti; popljuvati spuit terram – popljuvao je zemlju spurce, adv. – 1) neprimetno; 2) gadno, gnusno spurcĭdĭc/us,-a,-um, a. – nepristojan versus s. – nepristojan stih spurc/us,-a,-um, a. – ukaljan, prljav, svinjski saliva spurca – odvratne sline; homo s. –podao, pokvaren čovek; heluo s. – odvrati žderonja spūtāt/or,-ōris, m. – čovek koji pljuje, «pljuvač» spūt/o,-avi, etc. v. I – pljujem/pljunuti, pljuvati spūt/um,-i, n. – ispljuvak squāl/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) grubeti/ogrubeti, biti neravan tunica squalata auro – tunika protkana zlatom; tela squalata venetis – strele premazane otrovima; 2) biti prljav, neuredan, zapušten barba squalens – neuredna brada; 3) nositi rušno/korotno odelocivitas squalens – ožalošćeni grad squālĭde, adv. (squalidus) – neuredano, neizbrušeno, neugledno squālĭd/us,-a,-um, a. (squaleo) – 1) grub, neravan; 2) neuredan; 3) prljav, zapušten
squāl/or,-ōris, m. (squaleo) – 1) grubost, krutost; 2) neurednost, zapuštenost, prljavštinas. locorum – prljavština mestâ squām/a,-ae, f. – krljušt na ribi animantes squamis obductae – živa bića prekrivena krljuštima squāmĕ/us,-a,-um, – prekriven krljuštima squāmōs/us,-a,-um, a. – prekriven krljuštima squill/a,-ae, f. > scilla stăbĭlīm/en,-ĭnis, n. (stabilio) – sredstvo za učvršćivanje exercitus s. regni – vojska tenelj carstva stăbĭl/ĭo,-īvi, etc., v. IV – 1) utvrditi, učvrstitit, stabilizovati stabiliivit stipites – utvrditi balvane; 2) stabilivit rempublicam – stabilizovao je republiku; stabilivit leges – doneo je zakone stăbĭl/is,-e, a. – 1) čvrst, stabilan locus stabilis ad insistendum – čvrsto/stabilno mesto za stajanje; stabile solum – čvrst temelj; plana et stabilis via – ravan i tvrd put; 2) postojan, trajan s. domus – postojana kuća; s. amicus/animus/possessio – trajan prijatelj/duh/posed stăbĭlĭt/as,-ātis, f. – čvrstoća, postojanost, trajnost, nepromenljivost stăbĭlĭter, adv. – čvesto, trajno, stabilno stăbĭlīt/or,-ōris, m. – bog stăbŭlārĭ/us,-ĭi, m. (stabulum) – štalar stăbŭl/o,-avi, etc., v. I – 1) boraviti/baviti se u štali; 2) boraviti, sanovati stăbŭl/um,-i, n. – 1) štala, tor, torina; 2) boravište, stanište stabula alta – visoka staništa; 3) krčma, javna kuća stădĭ/um,-ĭi, n. (στάδιον) – 1) grčka mera za dužinu (125 koraka, ili 625 stopa); 2) arenastadium curro – žurim/hitam u arenu; me in stadio eiusdem laudis exercuit – u areni me i sami aplauzi jačaju stagn/o,-āvi, v. I – 1) (za vodu) poplaviti, biti poplavljen/pod vodom; Ganges stagnat –Gang se izlio/poplavio okolinu; moenia oppidi stagnat – gradske utvrde su pod vodom; 2) zaustaviti aqua bitumine stagnatur – voda se katranom zaustavlja; 3) utvrditi stagno me adversus insidias – utvrđujem se protiv zavera; 4) zastati, stagnirati stagn/um,-i, n. – 1) stajaća voda super ripas Tibris affusus lenibus stagnis – Tibar se izlio iz korita [i poplavio okolinu]; 2) veštačka brana, bazen, veštačko jezero; 3) voda, more; 4) spora reka stălagmĭ/um,-ĭi, n. (σταλάγμιον) – naušnica u obliku kapi
stām/en,-ĭnis, n. (sto) – 1) osnova na tkačkom razboju; 2) pređa stamen police duco – predem; 3) pređa/konac suđaja/Parki nimio de stamine queror – tražim dug konac/život stāmĭnĕ/us,-a,um, a. – končan, umotan koncima stann/um,-i, n. – legura srebra i olova Stăt/a,-ae, f. Stata mater – boginja Vesta stătārĭ/us,-a,-um, a. (sto) – stajaći, statičan, koji stoji stătēr/a,-ae, f. (στατήρ) – vaga, kantar stătĭcŭl/us,-i, m. (sto) – vrsta sporog plesa stătim,- adv. (sto) – 1) stojeći, u stojećem stavu; 2) smesta, odmah principio anni statim res turbulentae – već početkom godine došlo je do nemira; 3) postojano, čvrsto stătĭ/o,-ōbis, f. – 1) statanje, mirovanje; 2) stav, položaj; 3) sidrište za brod; 4) osmatračko/ stražarsko mesto; 5) položaj, borbena linija stătīv/a,-ōrum, n. (pl.) – logor u kojem vojska duže boravi stătīv/us,-a,-um, a. (sto) – stojeći, miran praesidium stativum – istureni položaj stăt/or¹,-ōris, m. (sto) – sluga, posilni službenika u provinciji Stăt/or²-ōris, m. (sisto) – čuvar, atribut Jupitera templum Statori Iovi – hram Jupitera čuvara stătŭ/a,-ae, f. – stojeći [metalni] kip ljudi stătŭārĭ/us,-a,-um, a.– kipar, umetnik koji izliva kipove u metalu stătūm/en-ĭnis, n. (statuo) – postolje stăt/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III (sisto) – 1) postaviti na noge/da stoji captivos vinctos in medio statuit – postavio je zarobljenike u sredinu; statuit eum ante ooculos plebi – postavio ga je pred oči naroda; 2) s. statuam eius – postavljam njegov kip; statuit tabernaculum – postavio je šator; 3) zaustaviti statui navem/equum – zaustavio sam brod/konja; 4) srediti, urediti, rasporaditi statuit equites – rasporedio je konjicu; 5) odrediti, odlučiti, zauzeti stav, doneti sud statutâ die – u određeni dan; 6) narediti, zapovediti statuit, ut naves conscendant – naredio je da [se vojska] ukrca na brodove; 7) pretpostaviti sa ubeđenjem stătūr/a,-ae, f. (sto) – stas, telesni sastav/izgled/uzrast quâ staturâ est – kako izgleda?;fuit humili staturâ – bio je skromnog izgleda stăt/us¹,a,-um, a. (trpni pridev od sisto) – određen, odlučen, dogovoren stăt/us²,-us, m. (sto) – 1) stajanje; 2) držanje tela, stav s. erectus – uspravan stav;motus et s. corporis – kretanje i mirovanje tela; illo statu sibi statuam fieri voluit – stajanjem je hteo sebi kip da podigne; deicit adversarium de statu – izbacio je protivnika iz takta/izbezumio ga je; 3) društveni položaj recedo de statu dignitatis –
povlačim se sa položaja ; 4) način života; 5) stanje in quo statu privateae res vestrae sunt? – u kakvom su stanju vaši poslovi?; 6) stalež; 7) povoljan položaj; 8) sastav, građa s. coeli/mundi –struktura neba/sveta; 9) (retorika) s. causae – suština, poenta; 10) (gram.) glagolski oblik stĕg/a,-ae, f. (στέγη) – paluba na brodu stell/a,-ae, f. – 1) zvezda stellae vagae/errantes – zvezde lutalice; stellae fixae – stajaće zvezde; s. crinita/comans – repatica/kometa; 2) sunce stellan/s,-tis, a. 1) zvezdan, vedar nox stellans – zvezdana/vedra noć; 2) bleštav gemma stellans – bleštavi dragulj stellāt/us,-a,-um, a. – zvezdan Argus stellatus – mnogo oki Argus; Cephenus s. – Argus preseljne na nebo stellĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. (stelliger) – zvezdonosan coelum stelligerum – zvezdonosno nebo stemm/a,-ātis, n. (στέμμα) – venac stercŏrĕ/us,-a,-um, a. (stercus) – prljav stercŏr/o,-avi, etc, v. I – 1) kljukati; 2) gnojiti, đubriti stercoravit agros – đubrio je zemlju sterc/us,-ōris, n. – balega, životinjski izmet stĕrĭl/is,-e, a. (steril/us,-a,-um) – 1) neplodan, jalov, sterilan solum sterile – neplodno tle; 2) prazan; 3) pax sterilis – mir bez poboljšanja; seculum sterile virtutum – vek bez muževnosti stĕrĭlĭt/as,-ātis, f. – neplodnost, jalovost, sterilonst sterna/x,-ācis, a. (sterno) – equus s. – konj koji baca jahača sa sebe stern/o, strāvi, stratum,-ĕre, v. III – 1) raširiti, rasprostraniti, prostreti po zemlji stravit vestes/ arenas – prostro je robu/prosuo je pesak po zemlji; 2) sternor/sterno me –prostirem se koliko sam dug i širok/padam po zemlji; somno stratus – spavam ispružen na zemlji; scuta passim strata – štitovi razbacani na sve strane; nos ad pedes eius stratos non sublevabat – nas koji smo popadali pred njegove noge nije hrabrio; 3) z/baciti na zemlju hostes strati caede – pogubiti neprijatelje oborene na zemlju; stravit muros ariete – rušio je zidine ovnom; stravit Troiam a culmine – srušio je Troju s vrhunca; 4) uravniti, izravnati stravit locum saxis/viam silice – izravnao je mesto kamenom/put kaldrmom; 5) umiriti dii straverunt ventos – bogovi umiriše vetrove; 6) prekriti, posuti stravit humum floribus – prekrio je tle cvetovima; 7) osedlati sternit equum – sedla konja; non stratos habebant equos – nisu bili osedlali konje; 8) namestiti lectus stratus textili – bračna postelja prekrivena
tkaninom; rogatus a uxore, ut triclinium sterneret – žena mu je naredila da spremi trpezariju stern/ŭo,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) kihati; 2) pucketati, prskati lumen sternuit – sveća prska/pucketa sternŭtāment/um-i, n. – kihanje sterquĭlīnĭ/um,-ĭi, n. – grudina, đubrište stert/o,-ŭi,-ĕre, v. III – hrkati per me vel stertas licet – što se mene tiče, možeš hrkati stĭbădĭ/um,-ĭi, n.(στιβάδιον) – sofa u obliku polumeseca stigm/a,-ătis, n. (στίγμα) – 1) žig utisnut na telo roba; 2) žig sramote, sramota stigmătĭ/as,-ae, m. (στιγματίας) – žigosani rob still/a,-ae, f. (dem. od stiria) – kap stillĭcĭdĭ/um,-ĭi, n. (cado) – kapanje; kapi kiše; kap sa strehe; per stillicidia – s vremenom, polako still/o,-avi, etc., v. I – 1) kapati mella stillant de ilice – med se cedi sa hrasta; 2) oratio stillat – govor sporo teče; stillatus – nakapao stĭl/us,-i, m. (styl/us <στύλος) – 1) uspravno telo; 2) stilo, pero, pisaljka od železa ili kosti kojom se pisalo na tabli premazanom voskom; tupim delom je brisan raniji tekst verto stilum in tabulis – brišen napisano s. est optimus dicendi effector et magister – pero je najbolji govornik i učitelj govorništva; 3) stil, način pisanja Stĭmŭl/a,-ae, f. > Sĕmĕlē (Σεμέλη), Bakhova mati stĭmŭlātĭ/o,-ōnis, f. (stimulo) – draženje, podsticanje, stimulacija stĭmŭlātri/x,-īcis, f. – zavodnica stĭmŭlĕ/us,-a,-um, a. (stimulus) – bodljikav, šiljat, špicast stĭmŭl/o,-avi, etc., v. I – 1)bockati, bocnuti; 2) mučiti scrupulus eum dies noctesque stimulat – to ga pitanje i danju i noću muči; 2) dražiti, podsticati cupido imperii duos vicinos populos ad arma stimulat – lakom na vlast podigao je na oružje dva bliska naroda stĭmŭl/us,-i, m. – 1) špicast kolac, ponekad sa železnim vrhom; 2) špicast prut, vologonac; 3) žaoka; 4) podsticaj s. doloris/amoris – podsticaj bola/ljubavi; 5) nadražajno sredstvo sting/uo,-ĕre, v. III – ugasiti, ugušiti stinguit ardorem – ugasio je žar stīpātĭ/o,-ōnis, f. (stipo) – skupljanje, gomilanje; nagomilana masa stīpāt/or,-ōris, m. – pristalica, sledbenik; stipatores – pristalice, sledbenici stīpendĭārĭ/us,-a,-um, a. (stipendium) – 1) platni, plaćen, plaćenički; 2) koji služi za platu; 3) vazalski, poreski civitates stipendiarias habebat – imao je vazalske države
stīpendĭ/um,-ĭi, n. (stips+pendo) – 1) trošak, plata, što se plaća u malim iznosima s. militibus dedit – dao je vojsci platu; mereo stipendia – obavljam ratnu službu; multa stipendia habeo – mnogo puta sam učestovao u ratnim pohodima; 2) porez, dažbina stīp/es,-ĭtis, m. – jak kolac, stupac stīp/o,-āvi, etc., v. I – (στείβω) – 1) stvrdnuti, nagomilati, zbiti ita in arto stipitae erant naves – tako su se brodovi bili natiskali; stipavit Platonem Menandro – zbio je s Platonovim i Menadrova dela; 2) začepiti, zapušiti, zakrčiti; pons stipatus calonibus – most je potpuno zakrčen vojnicima; 3) zaštititi stipant senatum armatis – štite senat oružnicima stips, stĭpis, f. – 1) prilog u [sitnom] novcu, dar, poklon; 2) proševina colligo stipes a tyrannis – skupljam proševinu od tirana; 3) sitna plata stĭpŭl/a,-ae, f. – slama stĭpŭlātĭ/o,-ōnis, f. (stipulor) – 1) zvanično propitivanje; 2) obaveza, ugovor stĭpŭlātĭuncŭl/a,-ae, f. (dem. od stipulatio) – sitna obaveza stĭpŭlāt/or,-ōris,m. – neko ko daje svečanu obavezu stĭpŭl/or,-ari, v. dep. I – dati obavezu, obavezati se stīrĭ/a,-ae, f. – ledenica, smrznuta kap stirpĭtus, adv. – iz temelja, iz korena stirp/s,-pis, f. (postoje i oblici stirpis, stirpes) – 1) koren, panj drveta; 2) mlado stablo, stablo; 3) izdanak, mladica; 4) žbun; 5) biljka; 6) osnova, temelj; stirpem et semen malorum deleo – iskorenjujem koren i seme zla; 7) poreklo Herculis stirpe generatus – od Heraklovog korena; 8) rod, porodicamaximus stirpis – najstariji u porodici; 9) potomstvo decaaugeo stirpem – uvećavam porodicu; stirpem ex me relinquo – ostavljam potomke za sobom stīv/a,-ae, f. – ručica na ralu stātārĭ/us,-a,-um, a. – dragocen; privlačan sto, stĕti, stātum, stare, v. I – 1) stojim, stajati virgo stabat et Caelicia in sella sedebat –devojka je stajala a C. je na sedlu sedela; stetit in primis – stajao je među prvacima; 2)naves stabant in sinu – brodovi su stajali u zalivu; 3) sto ab/cum/pro eo - stojim uz njega/na njegovoj strani; sto advesrus/ contra/in eum – protiv njega sam; 4) imati reč, držati govor; 5) stajati, mirovati quid stats? – što stojiš/ne ideš?; mare stat – more je mirno; dies stat – dan je miran; 6) sto in fide – držim reč; suis stare iudiciis – imati poverenja u sopstveni sud; 7) nalaziti se; 8) držati svoj položaj me stante stare non poterant – dok sam se ja držao, nisu mogli; 9) ostati stat nobis una vivere – ne ostaje nam ništa do da živimo; fabula stat – priča je naišla na dobar prijem; 10) per duces
stetit, ne vincerent – do vođa je [krivica] što nisu pobedili; 11) stajati, koštati res ei stetit centum talentis – to ga je koštalo 100 talanata stŏĭce, adv. (stoicus) – stojički, na način/po učenju stojičara stŏĭcĭd/a,-ae, m. – 1) učenik/pristalica stojičara; 2) ironičan naziv za hedonista stŏĭc/us¹,-a,-um, a. (στωϊκός) – stojički schola stoica – škola stojičara stŏĭc/us²,-i, m. – stojičar, pristalica stojičara stŏl/a,-ae, f. (στολή) – 1) dugi ženski ogrtač; 2) plemenita dama; 3) odora frulaša na Minervinim svečanostima stŏlāt/us,-a,-um, a. – u stoli, sa/pod/snabdeven stolom Ulysses stolatus – tako je Kaligula nazivao lukavu Liviju stŏlĭde, adv. (stolidus) – glupo stŏlĭd/us,-a,-um, a. – glup dux stolidisimus – glupi vođa; stolida fiducia – glupopoverenje; stolida superbia – glupa gordost stŏl/o,-ōnis, m. – razbojnik, gusar stŏmăchĭc/us,-a,-um, a. (στομαχικός) – slabog stomaka stŏmăch/or,-ātus sum,-āri, v. dep. I (stomachus) – nasekirati se, naljutiti se, biti nezadovoljan irascor et stomachor – ljutim se i sekiram; stomachabatur senex, si quid asperius dixeram – ako ovo oštro reknem, naljutiće se starac; stomacharis quod agam? –sekiraš li se što ovako postupam? stŏmăchōse, adv. – neraspoloženo, nerado stŏmăchōs/us,-a,-um, a. (stomachus) – ljut, nasekiran, ogorčen; gnevan stŏmăch/us,-i, m. (στόμαχος) – 1) jednjak; 2) želudac stomachus bonus/aeger – zdrav/bolestan stomak; 3) mišljenje; 4) ukus ludes non sunt mei stomachi – igre nisu po mom ukusu; 5) osteljivost, razdraženost, nezadovoljstvo, gnev res est mihi stomacho – to me ljuti; rideo in stomachum – sarkastično se smejem; epistola plena stomachi – pismo puno gneva; facio illud cum/sine stomacho – činim to sa gnevom/bez gneva; stomachus Ciceronis – strpljenje stŏrĕ/a,-ae, f. (stori/a,-ae, f.) (sterno) – asura, slamljača străb/o,-ōnis, m. (στράβων) – škilje, škiljav/prekav čovek străg/es,-is, f. (sterno) – 1) rušenje, seča strages arborum – seča stabala; atragem dedere inter se – oborili/posekli su jedan drugoga; 2) poraz, kasapnica; 3) gomila leševa/oružja/stabala străgŭl/um,-i, n. – 1) ćebe; 2) pokrivač, prekrivač; 3) pokrov za mrtvaca străgŭl/us,-a,-um, a. (sterno) – prostran, koji može da se prostre/raširi strām/en,-ĭnis, n. (sterno) > stramentum – prostiralo, prostirka
strāment/um-i, n. (sterno) – 1) prostiralo, prostirka; slama, stelja, asura; terra tecta stramentis – prostiralo ruža na zemlji/zemlja prekrita prostiralom ruža; 2) slamni krovcasae stramantis tectae – kuće slamom pokrivene strāmĭnĕ/us,-a, um, a. – slamni Quirites straminei – ljudske figure od slame koje su bacane u Tibar umesto ljudi; casa straminea – kuća pokrivena slamom strangŭl/o,-āvi, etc., v. I (στραγγαλόω) – 1) udaviti, zadaviti stragulavit patrem – zadavio je oca; 2) mučiti, zlostavljati strangūrĭ/a,-ae, f. (στραγγουρία) – zadržavanje mokrače; teškoće s mokrenjem strătēgēm/a,-ătis, n. (στρατήγημα) – ratno lukavstvo; lukavstvo, prevejanost, prepredenost strătēg/us,-i, m. (στρατηγός) – vojskovođa, strateg strāt/um,-i, n. (streno) – 1) prostirka, pokrivač, prekrivač; 2) ležaj, krevet; 3) pokrovac na konja; 4) samar; 5) strata viarum (stratae viae) – kaldrmisan/popločan put strātūr/a,-ae, f. – s. viarum – postavljanje kaldrme strēnŭe, adv. (strenuus) – hitno, hitro, žurno s. factum – brzo urađeno s. domum aedificio – žurno podižem dom strēnŭĭt/as,-ātis, f. – žurba strēnŭ/o,-avi, etc., v. I – hitam, hitati, žuriti; nastojati, naprezati se; težiti strēnŭ/us,-a,-um, a. – 1) hitar, brz, spretan homo s. – vredan/hitar/spretan čovek;strenua navis – brz brod; genus linguâ magis strenuum quam factis – vrta sljudi koja je brža na jeziku nego na delu;2) odvažan, hrabar, rešen vir fortis et s. – snažan i smeon čovek; manu fortis et bello strenuus – snažne desnice i smeon u ratu strĕpĭt/o,-avi, etc., v. I (učestali od strepo) – galamiti, dizati buku, vikati, lupati, tutnjeti; odjekivati strĕpĭt/us,-us, m. (strepo) – buka, vika, lupa, galama, grmljavina nocturni strpitus – noćna galama; magno cum strepitu ac tumultu castris egressi – s velikom bukom i galamom napustih logor; strepitu voluntatem meam significo – bukom dajem znak svojeg pristanka strēp/o,-ŭi,-ĭtum,-ĕre, v. III – 1) bučati, šumiti, žuboriti fluvius strepit – reka šumi/buči;2) grmeti, tutnjati, ječati, odjekivati urbs strepuit apparatu belli – grad je odjekivao od ratnih mašina; aures streperunt clamoribus plorantium – u ušima su ječali glasovi narikača; 3) zvečati galeae strepuerunt – šlemovi su zvečali; 4) sudarati se cornua strepuerunt – rogovi su se sudarali; 4) galamiti, lupati, vikati; dozivati strictim, adv. (strictus) – 1) tesno uz; 2) često, uskoro videamus strictim – često se viđamo; s. attingo librum – često se latim knjige strictūr/a,-ae, f. – vruće gvožđe; gvozdena masa koja se obrađuje
stric/us,-a,-um, a. (particip/trpni pridev od stringo) – 1) tesan, gust epistola stricta – gusto pisano pismo; ianua stricta – otškrinuta vrata; 2) strog, ozbiljan strīd/ĕo,-ŭi,-ītum,-ēre, v. II (strid/o,-ĕre, v. III) – 1) fijukati, zujati, hujati silvae stridunt – šume huje; 2) škripati; 3) lepršati cygni ludunt stridentibus alis – labudovi se igraju lepršajući krilima; 4) cvrčati candens ferrum stridet – vrelo gvožđe cvrči strīd/or,-ōris, m. – 1) fijukanje, hujanje, zujanje s. serrae – hujanje testere; 2) škripa s. rudentum – škripa konopaca; 3) rika s. elephantorum – rika slonova; 4) cvrčanje; 5) vikas. tribuni – tribunova vika strīdŭl/us,-a,-um, a. – 1) bučan, šuman fax stridula – bučna buktinja; 2) škripav; 3) piskav vox tridula – piskav glas strĭgĭl/is,-is, f. (stringo) – strugača strĭgōs/us,-a,-um, a. – mršav equus s. – mršav konj str/ingo,-inxi,-ictum,-ĕre, v. III – 1) pritegnuti, stegnuti vincula stringunt pedes – lanci stežu noge; vulnera stricta frigore – rane stegnute hladnoćom; 2) vezati, svezati strinxit eum – svezao ga je; 3) blago dodirnuti, okrznuti, raniti canis strinxit vestigia rostro – pas je njušio tragove; tela strinxerunt corpus – strele su okrznule tela; 4) potegnuti oružjeceleriter gladios stringebant – spremno potegoše mačeve; 5) strići, odstrići, odseći strinxi folia ex arboribus – sekao sam lišće s drveća; stringo rubos – sečem/kosim kupinu; 6) sažeti tekst string/or,-ōris, m. – moć zbijanja/stezanja/sažimanja str/ix,-ĭgis, f. (στρίγξ) – sova, ćuk strŏph/a,-ae, f. (στροφή) – 1) strofa; 2) lukavstvo, podvala s. verbosa – verbalna podvala strŏphĭ/um,-ĭi, n. (στρόφιον) – venac struct/or,-ōris, m. (struo) – zidar, stolar structūr/a,-ae, f. – 1) zid, zgrada; 2) spoj, sastav s. verborum – sastav reči u sintagmu; 2) gradnja, konstrukcija strŭ/es,-is, f. (struo) – 1) kladnja, drvarica s. rogi – lomača; 2) naslaga; 3) gomila s. corporum – gomila tela; s. militum – gomila vojnika; stru/ix,-ĭcis, f. = strues strūm/a,-ae, f. – otečena limfna žlezda strūmōs/us,-a,-um, a. – koji ima otečene žlezde str/ŭo,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) slagati, ređati, gomilati; 2) zidati, graditi struxit domum – ozidao je kuću; 3) urediti, srediti struxit copias ante frontem castrorum – postrojio je vojsku ispred logora; 4) povezati reči u sintagmu/rečenicu compono et struo verba –sastavljam i povezujem reči; structum verbum – složena reč; 5) pripremiti, prirediti struit altaria donis – prekriva oltare darovima
strūthŏcămel/us,-i, m. (στρουθοκάμηλος) – (zool.) noj Strym/o,-ŏnis, m. (Στρύμών) – Strumica; Strymon/is,-ĭdis, f. – Tračanka stŭd/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) truditi se, naprezati se, nastojati; 2) baviti se, zanimati se, izučavati: a) sa dativom: studuit praeturae/pecuniae/scientiae – bavio se poslovima pretora/novca/nauke; studet novis rebus – bavi se preporodom društva; studuit literis –izučavao je književnost/bavio se književnošću; studet iuri et legibus cognoscendis – studira pravo i zakonske propise; b) sa akuzativom: unum studetis , opprimere audaciam – jedno naučite, [to jest] da suzbijate drskost; c) sa infinitivom: studeo scire, quid egeris –želim znati šta radiš; d) sa akuz.+ inf. (tada je akuzativ obično refleksivan) illis gratum se videri studet – želiš pokazati da si im zahvalan; homines sese student praestare animalibus – ljudi nastoje da se pokažu boljim od životinja; 3) raditi za, držati stranu nekome Coelius studet Catilinae – C. drži stranu Katilini; rebus Laconum studebant – bili su na strani Lakonaca; 4) studirati, izučavati stŭdĭōse, adv. – poletno, oduševljeno, rado s. ludo pilâ – rado igram lopte stŭdĭōs/us,-a,-um, a. – 1) vredan, poletan, uporan, zainteresovan s. pilae – ljubitelj lopte; s. omnium doctrinarum/literarum – ljubitelj svih nauka/knjige; s. dicendi – zainteresovan da savlada veštinu govorništva; 2) učen, obrazovan s. iuvenis – obrazovan mladi čovek; 3) sklon, naklonjen habet certos sui studiosos – ima neke koji su mu naklonjeni stŭdĭ/um,-ĭi, n.– 1) naprezanje, nastojanje, polet, žar, želja, strast ardeo studio veri reperiendi – gorim od želje da nađem istinu; 2) odanost nekome/nečemu, naklonost, simpatija s. declaro – izjavljujem odanost; 3) pristrasnost; pripadnost nekoj stranci; stranka in studia senatum diduco – delim senat na stranke; sine ira et studio – nepristrasno; 4) bavljenje naukom s. iuris/eloquentiae/ literarum – studij prava/besedništva/književnosti studiis me do – bavim se naukom; 5) omiljeno zanimanje, hobi stulte, adv. – glupo, blesavo s. arrogans – blesavo drzak stultĭlŏquĭ/um,-ĭi, n. (stultĭlŏquentĭ/a,-ae, f.) – tvrdoglav govor stultĭlŏqu/us,-a,-um, a. (loquor) – koji valja gluposti stultĭtĭ/a,-ae, f.– glupost, ludost, blesavost s. excusationem non habet – glupost nema opravdanja; peccatum stultitiae – greh gluposti stultĭvĭd/us,-a,-um, a. (stulte+video) – zblanut stult/us,-a,-um, a. – 1) glup, blesav, mahnit, lud in fabulis stultisima persona – najgluplji lik u basnama; stultâ arrogantiâ elati – blesavom drskošću ponosa; consilium stultisimum – veoma glup savet; 2) stult/us,-i, m. – luda, budala, mahnitov eventus est stultorum magister – slučaj je učitelj budala
stūp/a,-ae, f. > stupp/ae, f. – tegljenje, vučenje stūpĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III (stupeo+facio) – zapanjiti, zaprepastiti stupefacti dicentem intuentur – zapanjeni njega pogledaše; privatos luctus stupefecit publicus pavor – opšti strah zapanji žalost pojedinaca stūp/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) ukočiti se Ixionis orbis stupet – Iksionov točak se ukoči/stade; 2) zanemeti od straha/iznenađenja tribuni capti et stupentes animi – tribuni uhvaćeni i skamenjeni u duši; favore et admiratione stupentes – zanemeli od božavanja i divljenja; 3)stupet aere – opčinjen je novcem; stupet donum – divi se poklonu stūpĭdĭt/as,-ātis, f. (stupidus) – glupost, blesavost incredibilis s. hominis – čovekova neverovatna glupost stūpĭd/us,-a,-um, a. – zblanut, glup, blesav, zapanjen fabula te stupidum detenet – basna te zaludela stŭp/or,-ōris, m. (stupeo) – 1) obamrlost, besvesno stanje s. sensûs – nesvest, obamrlost;s. in corpore – obamrlost, uzetost; s. debilitasque linguae – uzetost i zanemelost; 2) zapanjenost; 3) tupost, glupost stuporem hominis, vel dicam pecudis, attendite –prisustvujete ljudskoj, bolje reći bravljoj, gluposti; 4) glupak, budala stupp/a,-ae, f. – vuča naves completae taedâ et pice stupâ – vučom brodova natovarenih borovom građom i katranom; vuna, predivo stuppĕ/us,-a,-um, a. – vunen vincula stuppea – vunena uža stŭprāt/or,-ōris, m. (stupro) – skrnavitelj stŭpr/o,-avi, etc., v. I – skrnaviti, blatiti, o/sramotiti Lucretia vi stuprata – L. je silovana; stupravit matrem familias – osramotio je/silovao je gospođu doma stŭprōs/us,-a,-um, a. – sramotan stŭpr/um,-i, n. – skrvavljenje, sramota, silovanje neudate žene fecit stuprum cum ea – izvršio je sramotno delo s njom Stўgĭāl/is,-e, a.(Styx) – hadski Stўgǐ/us,-a,-um, a. – hadski, stigijski stўl/us,-i, m. > stil/us,-i, m – pero, stilo stўr/ax,-ācis, m. (στύραξ) – smola prijatnog mirisa, tamjan (?) Sty/x,-ўgis, f. (Στύξ) – 1) izvor smrtonosne vode u Arkadiji; 2) reka u podzemnom svetu preko koje su se duše umrlih prevozile u Haronovoj lađi; 3) podzemni svet, carsrvo mrtvih Suād/a,-ae, f. – boginja nagovaranja/ubeđivanja suād/ĕo,-si,-sum,-ēre, v. II – 1) savetovati, dati savet suadsit legem – savetovao je [da se poštuje] zakon; s. pacem – savetujem [da se sklopi] mir; non iubeo, sed, si me
consulis, suadeo – ne naređujem, nego, ako me pitaš za savet, savetujem; lubido contra nos, metus pro nobis suasit – želja je bila protiv nas, ali je strah za nas savetovao; 2) ubeđivati, nagovarati saudsit ei, ut/ne – nagovarao ga je da/da ne; suades, ut (ut ne) ad Quintum scribam de his literis – nagovaraš me da pišem (da ne pišem) Kvinu o tim pismima; mihi suasi, nihil esse in vita expetendum, nisi laudem et honestatem – ubeđen sam da u životu ništa ne treba tražiti što ne zaslužuje pohvale i počasti suāsĭ/o,-ōnis, f. (suadeo) – 1) savet, savetovanje; 2) nagovaranje, ubeđivanje suād/or,-ōris, m. – savetodavac suāsōrĭ/a,-ae, f. – govor kojim se daje savet ili ubeđuje suāsōrĭ/us,-a,-um, a. – savetodavan, nagovarački suās/us,-us, m. – savet, ubeđenje suāve, adv. (suavis) > suaviter – prijatno suāvĕōlen/s,-tis, a. – miomirisan suāvĭlŏquen/s,-tis, a. – blagoglagoljiv suāvĭlŏquentĭ/a,-ae, f. – blagogljagoljivost, rečitost suāvĭŏl/um,-i, n. (dem. od sauvium) – ljub, mali poljubac suāvĭ/or,-ari, v. dep. I – ljubim/ljubiti suaviatur eam/Atticam nosram – ljubi je/našu Atiku suāv/is,-e, a. – prijatan, mio, drag s. odor/flos – prijatan miris/cvet; suavis homo/orator/amicus – drag čovek/govornik/prijatelj suāvĭt/as,-ātis, f. – prijatnost s. odorum/coloris – 1) prijatnost mirisa/boje; s. cibi non sentio – ne osećam [prijatan] ukus hrane; 2) ugodnost, prijatnost s. sermonum atque morum – prijatnost reči i običaja; 3) suavitates – a) slatkiši, poslastice; b) osobine multae suavitates ingenii, officii, humanitates tuae – tvoje mnoge ljubavi dostojne osobine darovitosti, uljudnosti, ljudskosti; 4) sauvitodo=suavitas suāvĭter, adv. – ugodno, prijatno, ljupko s. loquitur – prijano govori; literae suavitisime scriptae – pisma veoma ugodno napisana suāvĭ/um,-ĭi, n. – 1) poljubac; 2) meum suavium! – srce moje! (ljubavi moja!) sub, predlog sa abl. i acc. (ύπό) – 1) sa ablativom: a) mesto: pod, ispod, pred, na sub terra habitant – žive pod zemljom; sub armis sum/habeo legiones – pod oružjem sam/imam legije; sub monte consido – pod brdom živim; sub muro consisto – pod zidinama ostajem [držim opsadu]; Gallia posita est sub septemtrionibus – G. je smeštena na severu; sub oculis eius pugnabant – bore se na njegove oči; omnia sub oculis erant –sve je bilo pred očima svih; b) vreme: sub luce urbem ingressus – u zoru je umarširao u grad; sub exitu anni comitia habita – izbori su držani pod kraj/krajem godine; c) odnos: sum sub rege/regno – pod kraljem/kraljevinom sam; sub manu eius
– pod njegovom sam rukom/ vlašću; sub Augusto – pod Avgustom/A-om vlašću/u A-vo vreme; sub his conditionibus de pace actum est – pod ovim uslovima je mir sklopljen; sub poena mortis –pod pretnjom smrću; 2) sa akuzativom: a) prostor: mitto exercitum sub iugum – šaljem vojsku pod komadom;venio sub montem/ictum – stižem pod brdo/na domet oružja; sub populi romani imperium cecidere – izveršiti pokolj po naređenju rimskog naroda; res sub sensus subiectae – čulni svet; b) vreme: pred sub lucem – pred zoru; sub vesperum portas claudi iussit – nreio je da se kapije zatvaraju pred veče; sub noctem – a)pred noć; b) u toku noći;sub idem tempus – u isto vreme; 3) u složenicama: a) sa glagolima kretanja: odozdo prema gore; b) sa glagolima mirovanja: odmah iza, gotovo, malčice sŭbabsurd/us,-a,-um, a. – besmislen, nerazuman, pogrešan; glup, apsurdan sŭbaccūs/o,-avi, etc. v. I – malčice se žaliti sŭbactĭ/o,-ōnis, f. – podizanje, podgajanje, negovanje s. ingenii – negovanje dara sŭbăgrest/is,-e, a. – grmaljski consilium subagreste – glup savet sŭbālār/is,-e, a. – podpazušni, što se nosi pod pazuhom telum subalnare – oružje koje se nosi pod pazuhom sŭbămār/us,-a,-um, a. – nagorak, malčice gorak/kiseo/opor alios dulcia, alios subamara delectant – jedni vole slatke stvari a drugi kiselkaste/nagorke/opore sŭbăqŭl/us,-a,-um, a. – smeđ sŭbarrŏganter, adv. – nabusito, drsko sŭbauscult/o,-avi, etc., v. I – načuti, potajno prislušnuti subauscultat quae loquor – prisluškuju šta govorim subbĭb/o,-i,-ĕre, v. III – pijuckati, malo piti subcăv/us,-a,-um, a. – gotovo izlokan subc >succ subdēbĭl/is,-e, a. – invalidan subdēbĭlĭtāt/us,-a,-um, a. – malodušan subdiffĭcĭl/is,-e, a. – potežak subdiffīd/o,-ere, v. III (fido) – sumnjati sub/do,-dĭdi,-dĭtum,-ĕre, v. III – 1) staviti, postaviti ispod, podmetnuti aquae effervescunt subditis ignibus – voda ključa na podmetnutnoj vatri; 2) subdo me aquis – ronim [u vodu]; 3) potčiniti; 4) zameniti in meum locum subdo iudicem – postavljam sudiju umestio mene subdŏc/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – podučavati subdŏle, adv. – podlo subdŏl/us,-a,-um, a. – podao, pokvaren, veroloman
subdŏm/o,-avi, etc., v. I – pripitomiti subdŭbĭt/o,-avi, etc., v. I – podozrevati, sumnjati sub/dŭco,-dŭxi,-dŭctum,-ĕre, v. III – 1) vući naviše, podići vultus subductus – sa dignutim nosom; 2) čupati, isčupati; 3) [krišom se] izvući subduxi me de circulo – neprimetno sam se izvukao iz kruga; gladius eius erat subductus – mač mu je bio izvučen; 4) ukrasti subduxit ei anulum – ukrao mu je prsten; 5) podneti račun subdo rationem/calculos/summam – podnosim račun; summam subducamus – podnosimo sumu/iznos subductĭ/o,-ōnis, f. – izvlačenje [broda] na obalu sŭb/ĕdo,-ēdi,-ĕre, v. III – podlokati undae subedunt scopulum – talasi jedu hrid sŭb/ĕo,-ĭi,-ĭtum,-īre, v. IV – 1)sići, spustiti se subiit sub tectum – spustio se pod krov;victor subiit limina – pobednik je ušao u kuću; 2) poduhvatiti, podići, poneti, nositi te subibo humeris – podići ću na ramena/nosiću te na ramenima; 3) izložiti se, podnositi s. labores/dolorem – podnosim teškoće/bol; s. summae crudelitatis famam – podnosim najsurovije klevete; 4) potpasti, pasti pod Alba subiit Latium – A. je pala pod Lacijum; 5) penjati se nox subiit orbem – noć se podigla prema nebu; herba subit – trava raste; 6) stati/stupiti pred, prići s. locum/muros – prilazim mestu/zidinama; subeo ad urbem/portam – prilazim gradu/kapiji; hostes ex inferiore loco subeuntes non intermittunt – neprijatelj ne prestaje da pristižu; 7) smeniti, zameniti primae legioni tertia subiit – treća legija je zamenila prvu; 8) prikrasti se; 9) subit – pade mi na um; imago genitoris subiit – roditeljski lik mu se javi [u svesti] sūb/er,-ĕris, n. – plutani hrast subflāv/us,-a,-um, a. – plavkast, plavušast subfusc/us,-a, um, a. – smeđ, mrkušast subf > suff subgrand/is,-e, a. – poveliki, prilično veliki subg > sugg sŭbhorrĭd/us,-a,-um, a. – prigrub, prilično strašan subiăc/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1)ležati ispod vestibulum subiacet fenestris – ulaz je ispod prozora; petrae subiacentes – podmetnuto kamenje; 2) potčiniti, podrediti sŭbĭcĭ/o,-ĭēci,-ĭectum,-ĕre, v. III (sub+iacio) – 1) podmetnuti subiecit cervices securi – podmetnuo im je vratove pod sekiru [posekao ih je]; subiecit ignes urbi/templis – zapalio je grad/hramove; 2) primaći subicit catra urbi/aedes colli – primakao je logore gradu/kuću pod brdo; 3) staviti, postaviti s. rem oculis/sub aspectum – postavljam pred oči; 4) potčiniti [se] s. me imperio/sub potestatem eius – potčinjavam mu se; subicit omnia sub fortunae dominationem – sve je stavio pod vlast slučaja; virtus
subiecta est sub various casus – muževnost je podložna raznim iskušenjima; 5) izložiti, ugroziti mare est ventis subiectum – more je izloženo vetrovima; 6) svrstati sub metum subiecta sunt pigritia, pudor, etc. – pod strahom su svrstani malodušnost, stidljivost itd; 7) integras copias vulneratis subicio – zamenjujem ranjene zdravim vojnicima; 8) dodati, priložiti s. rationem – dodajem razlog; 9) prepravljati, falsifikovati subicit testamenta – prepravljao je testamente; subicit testes – dovodi lažne svedoke; 10) izvući se krišom; 11) ostaviti krišom subicit ei libelum – krišom mu je ostavio knjigu; 12) uliti nadu, došapnuti; 13) predstaviti, pretpostaviti ea tute ipse subice – predstavi to sam sebi; 14) izbaciti, baciti uvis inter carros mataras subiciebant – bacaju koplja između kola subiecte, adv. (subiectus) – podređeno, potčinjeno subiectĭ/o,-ōnis, f. (subicio) – 1) predstavljanje, postavljanje; 2) falsifikovanje subiect/o,-avi, etc., v. I – 1) staviti/postaviti ispod; 2) izbaciti, baciti uviše subiect/or,-ōris, m. – falsifikator subiect/us,-a,-um, a. (trpni pridev od subicio) – 1) podmetnut, primaknut, približannatura alvi subiecta stomacho – priroda trbuha približna/slična je stomaku; 2) podređen, potčinjen deus subiectus est nulli naturae – bog nije potčinjen [nikakvoj] prirodi; Gallia subiecta securibus – G. je potčinjena sekirama; 3) subiecti (pl.) – potčinjeni, sluge, robovi sŭb/ĭgo,-ēgi,-actum,-ĕre, v. III (sub+ago) – 1) pogurati, poterati, podizati subegit naves ad castellum – podigao je brodove do loogora; 2) primorati, prisiliti subegit eum ad/in deditionem – prinudio ga je na predaju; 3) obraditi, zgotoviti, spremiti subiegi segestes aratris – uzorao sam njive; subigit opus digitis – [ona] prede prstima; subacto mihi ingenio opus est treba da izvežbam moj dar; 4) pripitomiti, ukrotiti belua facilis ad subigendum – životinja koju je lako ukrotiti; 5) osvojiti subegit tertiam partem orbis terrarum – osvojio je treći deo zemljinog šara; 6) iznuriti, mučiti victi malis subactique bello – poraženi nesrećama i iznureni ratom; Teutoni inopiâ subacti – Tevtonci iznureni nemaštinom sŭbimpŭden/s,-tis, a. – malčice bezobrazan sŭbĭnān/is,-e, a. – praznjikav sŭbinde, adv. – 1) odmah potom/zatim; 2) jedan za drugim due subinde urbes captae direptaeque – dva grada jedan za drugim zauzeta i poharana sŭbiniect/us,-a,-um, a. – podmetnut sŭbinvĭd/ĕo,-ēre, v. II – pomalo zavideti sŭbinvīs/us,-a,-um, a. – pomalo omražen sŭbinvīt/o,-avi, etc., v. I – stidljivo pozvati u posetu
sŭbīrasc/or,-i, v. dep. III – pomalo se ljutiti, pomalo se uvrediti sŭbīrāt/us,-a,-um, a. – malo ljut s. ei – malo ljut na njega sŭbĭtārĭ/us,-a,-um, a. – 1) nagao, plah; iznenadan iussit dare subitarios milites – dao je hitnu naredbu da se sakupe vojnici; subitariae legiones – legije mobilisane po hitnom postupku sŭbĭto, adv. (subitus) – naglo, plaho, iznenadno tantus s. timor exercitum occupavit – odjednom vojsku obuze takav strah sŭbĭt/um,-i, n. – naprasan, iznenadan događaj sŭbĭt/us,-a,-um, a. (subeo) –nagao, plah, iznenadan, nepredviđen subita mors – naprasna smrt; subitus miles – regrut, neobučen vojnik; oratio subita – nepripremljen govor subiun/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) ujarmiti, podjarmiti; upregnuti subiunxit tigres curru – upregao je tigrove u kola; 2) potčiniti subiunxit urbes multas sub imperium/iurisdictionem/potestatem populi romani – podvrgao je mnoge gradove pod komandu/jurisdikciju/vlast rimskog naroda sublā/bor,-psus sum,-i, v. dep. III – padati, tonuti, propadati spes sublapsus est retro –nada je izgubljena sublāte, adv. – ponosno, gordo, hvalisavo de me sublatius dico – govorim o sebi veoma gordo sublātĭ/o,-ōnis, f. – podizanje, uzdizanje sublāt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od tollo) – ponosan, gord, uznesen, naduvan sublatus hoc victoria – ponosan na tu pobedu sublect/o,-avi, etc., v. I – sprdati se/šegačiti se s nekim; izrugivati se nekome sub/lego,-lēgi,-lectum,-ĕre, v. III – 1) otrebiti, počistiti, s. quocunque iacet inutile – odbacujem sve što je suvišno/nekorisno; 2) kradom/neprimetno odneti, ukrasti sublegit liberos ei – ukrao mu je decu; 3) izviđati, iskušavati; 4) imenovati umesto nekoga sublest/us,-a,-um, a. – slab, nikakav, jadan vinum sublestum – loše vino; fides sublesta – slaba vera sublĕvātĭ/o,-ōnis, f. (sublevo) – olakšanje, popuštanje sublĕv/o,-avi, etc., v. I – 1) podići, dići visoko erigo me et sublevo – uspravljam se i dižem; 2) pomoći sublevavi eum meo auxilio – priskočio sam mu upomoć; iubes equorum sublevati - zapovedašda se konjima pomogne; 3) tešiti, hrabriti defendo et sublevo eum –branim ga i hrabrim; 4) olakšati, ublažiti, popustiti, umanjiti sublevat calamitates hominum – olakšava ljudske nesreće; sublevo fortunam industriâ – vrednoćom olakšavam [zlu] sreću; sublevavit fugam meam pecuniâ – novcem mi je olakšao bekstvo
sublĭc/a,-ae, f. – kolac/trupac/stupac zabijen u zemlju iisdem sublicis pontem reficio – na ovim stupcima podižem most sublĭgācŭl/um,-i, n. (subligo) – suknjica, zastor, keceljak in scenam sine subligaculo prodit nemo – niko ne sme da se pojavi na sceni bez keceljka [koji krije stid] sublĭg/ar,-āris, n. – keceljica, keceljak sublĭg/o,-avi, etc., v. I – podvezati sublīme¹,-is, n. (sublimis) – 1) visine, vazduh elephantus in sublime extollit militem – slon je bacio vojnika u vazduh sublīme², adv. (sublimis) – 1) uzvišeno s. elegans – uzvišeno elegantan; 2) visokoanimus/sonus sublime fertur – duh/glas se visoko diže; scuta s. fixa – štit visoko podignut;sublimius dico – govorim povišenim tonom sublīm/is,-e, a. – 1) visok, uzvišen, uzdignut rapuit Europam sublimam – odneo je Evropu na ramenima sublīmĭt/as,-ātis, f. – 1) visina s. corporis – visina tela; 2) visost, veličina sublīmĭter, adv. – uzvišeno, sublimno sublingĭ/o,-ōnis, m. (sub+lingo) – ližisan, pomoćnik kuvara sublūc/ĕo,-ēre, v. II – osvetliti odozdo sub/lŭo,-lŭi,-lūtum,-ĕre, v. III – izmućati, isplakati, ispirati sublustr/is,-e, a. (sub+lux) – svetlucav, delimično svetao/osvetljen s. umbra noctis – mesečina subm > summ submĕr/us,-a,-um, a. – gotovo ceo vinum submerum – gotovo celo vino [sa malim dodatkom vode] submĭnĭ/a,-ae, f. – ženska haljina submŏleste, adv. – malčice neprijatno, sekantno submŏlest/us,-a,-um, a. – malčice neprijatan, sekirljiv, sekantan submōrōs/us,-a,-um, a. – malčice nabusit, ljut, jedak sub/nascor,-nātus sum,-i, v. dep. III – 1) naknadno rasti; 2) dodati, priložiti subnĕg/o,-are, v. I – blago poricati quod praesenti tibi prope subnegaveram – što sam rekao gotovo da bih porekao subnĭg/er,-gra,-grum, a. – crpurast, crnomanjast oculi subnigri – smeđe oči subnīs/us,-a,-um, a. (subnix/us) (trpni pridev od subnitor) – 1) oslonjen, podvezan; 2)civitas viris illustribus subnisa – grad se oslanja na sjajne ljude; 3) prkosan, nadmen eius artis arrogantiâ subnixi – drsko prkosan zbog svoje veštine subnŏt/o,-avi, etc., v. I – pribeležiti subnotavit nomina – pribeležio je imena subnŭb/a,-ae, f. (sub+nuba) – druga žena, inoča
subnūbĭl/us,-a,-um, a. – malo oblačan limes s. – malo oblačan horizont sŭb/o,-avi,-are, v. I – 1) bukariti sus subat – krmača bukari; 2) biti uspaljen, seksualno razdražen sŭbobscoen/us,-a,-um, a. – ružan, nepristojan, bezobrazan sŭbobscūr/us,-a,-um, a. – malo mračan, taman sŭbŏdĭōs/us,-a,-um, a. – ljutit sŭboffend/o,-ĕre, v. III – blago uvrediti sŭbŏl/ĕo,-ēre, v. II – osećati se, mirisati na hoc subolet mihi – to mi miriše/sluti na sŭbŏl/es,-is, f. (sobol/es,-is, f.) – 1) izdanak, mladica; 2) nova loza/porodica; potomak, potomci favete suboli imperatorum vestrorum – dajte podršku potomcima vaših careva; 3) soboles gregis – jaganjci, jarići, telad sŭbŏrĭ/or,-iri, v. dep. IV – postati naknadno sŭborn/o,-avi, etc., v. I – 1) snabdeti, opremiti subornavit eum pecuniâ – snabdeo ga je novcem; 2) unajmiti, tajno zaposlitis ubornavit falsum testem – potplatio je lažnog svedoka; a te accusatores sunt instructi et subornati – ti daješ uputstva i platu tužiocima;subornavit militem, ut perferat nuntium – platio je vojniku da prenese vest sŭbort/us,-us, m. – začetak, početak subp > supp subr > surr subracĭd/us,-a,-um, a. – osećati se caro subracida – meso koje pomalo smrdi subrēmĭg/o,-avi, etc., v. I – veslati za/sa ostalima sub/rīdĕo,-rīsi,-rīsum,-ēre, v. II – smešiti se, osmehnuti se subrīdĭcŭle, adv. – smešno, ironično subrostrān/i,-ōrum, m. (sub+rostra) (pl.) – besposličari, skitnice koje su se muvale oko govornice subrŭb/ĕo,-ēre, v. II – malo crveneti subrŭbĭcund/us,-a,-um, a. – crvenkast s. vultus – crvenkasto lice subrūf/us,-a,-um, a. – crvenokos sub/rŭo,-rŭi,-rŭtum,-ĕre, v. III – 1) podriti, potkopati subruunt murum – ruše zidine; 2) krčiti, iskrčiti subruit arbor a radice – iskrčio je stablo subrustĭc/us,-a,-um, a. – pomalo seljački, nevešt, neuk pudos subrusticus – seljačka sramežljivost sub/scrībo,-scripsi,-scriptum,-ĕre, v. III – 1) potpisati; 2) dopisati, dodati na kraju spisa još nesto; 3) predati prijavu/tužbu subscribo eum, quod is pecuniam acceperit – tužim ga jer je uzeo novac; 4) neminem neque suo nomine neque subsribente privigno – nikoga, ne svoje ime ni ime supotpisnika pastorka; 5) podržavati
subscriptĭ/o,-ōnis, f. – 1) potpis, supotpis; 2) beleška, zapis subrscript/or,-ōris, m. – supodnosilac tužbe [kad dva ili više podnese tužbu] subsĕcīv/um,-i, n. – odsečak, delić zemlje koji pretiče prilikom deobe neke parcele subsĕcīv/us,-a,-um, a. (subsiciv/us,-a,-um) – odesečen subsĕc/o,-cŭi,-ctum,-are, v. I – podrezati subsellĭ/um,-ĭi, n. (sub+sella) – 1) niska klupa, sedište subsellia senatoria – redovi sedišta u senatu; 2) sud, sudnica, sudski proces subsen/tĭo,-si,-ire, v. IV – [tajno] prisluškivati sub/sĕquor,-secūtus (-quutus) sum,-i, v. dep. III – 1) sledim, slediti [u stopu]; nostri signa subsiqui non poterant – naši nisu mogli da slede zastavu; 2) slediti, biti pristalica s. Platonem – pristalica sam Platona subserv/ĭo,-īre, v. IV – pomoći, priskočiti upomoć subsĭdĭārĭ/us,-a,-um, a. (subsidium) – rezervni, pomoćni naves subsidiariae – rezervni brodovi; subsidiari/i,-ōrum, m. (pl.) – rezervne trupe subsĭdĭ/or,-ari, v. dep. I – služim kao razerva subsĭdĭ/um,-ĭi, n. (subsido) – 1) (mil.) rezerva; rezervna borbena linija; rezervne trupe; 2) pomoć alius alii subsidium fert – pomažu jedan drugome; 3) utočište, pribežište; 4) sredstvo pomoći industriae subsidia in libidine consumo – u zadovoljstvu trošim plodove napora; subsidia inopiae – strateške rezerve sub/sīdo,-sēdi,-sessum,-ĕre, v. III – 1) sesti, spustiti se Hispani adversus emissa tela subsidunt – vojnici iz Španije prilegnu kad se na njih puste strele; navicula subsedit in Nilo – čamac je spušten u Nil; 2) prileći, skloniti se; vrebatiin eo loco subsedit – ovde je vrebao; 3) zadržati se; 4) smanjiti se, presušiti, prestati; 5) pariti se subsignāt/us,-a,-um, a. (sub+signum) – rezervni subsignati milites – isluženi vojnici/veterani subsign/o,-avi, etc., v. I – 1) zabeležiti; 2) uknjižiti; 3) založiti; 4) garantovati subsĭl/ĭo,-ŭi,-ire, v. IV (sub+salio) – skočiti uvis, poskočiti sub/sisto,-stĭti,-stătum,-ĕre, v. III – 1) stojim, stati, zaustaviti se s. in itinere – stajem na putu; Helveti audacius subsistere coeperunt – H. sve drskije počinju da zastaju;Tibris/clamor substitit – Tibar/galama stade; lacrimae stiterunt – suze stadoše; 2) zadržati se subsisto Romae ad habenda comitia – zadržajem se u Rimu zbog izbora; 3) pružati otpor subsistit Hannibali atque eius armis – odupirem se H-u i njegovom oružju;substiti feras – odupirao sam se divljim zverima subsōlān/us,-i, m. – istočni vetar, «ispod sunca» subsortĭ/or,-i, v. dep. IV – birati, postavljati, imenovati subsortiuntur iudices – biraju sudije
subsortītĭ/o,-ōnis, f. – izbor novih sudija žrebom/kockom substantĭ/a,-ae, f. (substo) – bit, suštastvo, suštinski sadržaj, supstancija s. facultatum –nepokretna/trajna imovina sub/sterno,-strāvi,-stratum,-ĕre, v. III – 1)raširiti, prostreti ispod substravit verbenas – raširio je grančice mirisnog rastinja po zemlji; 2) postaviti ispod deus omne corporeum animo substravit – bog je svemu živom dao dušu [sve živo potkovao dušom]; 3) podastreti, podmetnuti aves nidos quam possunt mollissime substernant – ptice gnezda što je moguće mekše prostru substĭt/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III (sub+statuo) – 1) staviti/položiti ispod; 2) staviti/dati umesto, zameniti; substituit Marcum Bruto – zamenio je Marka Brutom [postavio je Ba umesto M-a]; 3) postaviti iza post elephantos substituerat auxiliares – iza slonova išla je komora subst/o,-avi, etc., v. I – držati mesto/položaj, odupirati se substrāt/um,-i, n. – podloga, dubinski sloj, temelj, osnova substrict/us,-a,-um, a. (trpni pridev od substringo) – skupljen, stisnut, smežuran, zgužvan, sitan substr/ingo,-inxi,-ictum,-ĕre, v. III – 1)stisnuti, skupiti, stegnuti substrinxit crinem nodo – povezala je kosu vrpcom; 2) substrinxit aurem – načuljio je uvo; 3) ograničiti substructĭ/o,-ōnis, f. (substruo) – postavljanje temelja, temelj, podzemni zid; podzemni sloj substrŭ/o,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) podzidati, postaviti temelj; 2) popločati put, postaviti kaldrmu subsultim, adv. (subsilio) – skokovito, u velikim skokovima subsult/o,-avi, etc., v. I (intens. subsilio) – poskočiti, odskočiti sermo subsultat – razgovor uliva nadu subsum, fui, esse, v. def. – 1) nalaziti se, biti lingua subest palato – jezik je pod nepcem; 2) biti blizu mons suberat circiter mille passum – brdo je bilo oko 1000 koraka daleko;vallis et locus declivis subsunt – dolina i padina su blizu jedno drugom; templa subsunt mari – hramovi su blizu mora; nox/hiems subest – noć/zima se bliži; 3) biti skriven ispod, biti pri ruci nihil doli subesse credens – verujući da se nikakva prevara ne krije; in ea legatione periculi suspicio non subest – u ovom poslansvtu nije bilo mesta sumnji u neku opasnost; si ulla spes nostrae salutis subest – ako ima ikakve nad u naš spas sub/sŭo,-sŭi,-sūtum,-ĕre, v. III – podšiti, šiti ispod subtēm/en,-ĭnis, n. (subtegm/en,-ĭnis) – 1) [zlatne i sl.] niti koje se utkivaju u tkaninu; 2) tkanina, pređa, konac; 3) predivo suđaja Parki
subter (sub), predlog – 1) (sa acc.) pod, ispod manu s. togam ad mentum exserta – ispod toge ispruženom rukom do brade; 2) (sa abl.) s. densa testudine – pod debelom korom kornjače subter/dūco,-dūxi,-ĕre, v. III – krišom šmugnuti s. me ei – izbegavam ga neprimetno subter/flŭo,-fluxi,-ĕre, v. III – teći ispod subterfluit terras – teče ispod zemlje subter/fŭgĭo,-fūgi,-fugiturus,-ĕre, v. III – izbeći, izbegavati subterfugit mlitiam simulatione inasniae – izbegava vojsku simulišući ludilo subter/lābor,-lapsus sum,-i, v. dep. III – skliznuti, kliziti; flumen supterlabitur muros –reka klizi pored zidina sub/tĕro,-trīvi,-trītum,-ĕre, v. III – gnječiti subterrānĕ/us,-a,-um, a. (sub+terra) – podzeman specus s. – podzemna pećina subtersĕc/o,-are, v. I – raseći odozgo prema dole subtertĕnŭ/o,-are, v. I – rastanjiti, tanjiti odozdo sub/texo,-texŭi,-textum,-ĕre, v. III – 1) podtkati; protkati, uplesti; 2) priložiti huic fabulae subtexit, legatos in senatu interrogatos esse – dodao je izveštaju da su izaslanici u senatu ispitivani; 3) sastaviti, napisati; 4) postaviti, prekriti odozdo subtextuit coelum fumo – prekrio je nebo dimom subtīl/is,-e, a. – 1) tanan, tanak, fin, nežan, prefinjen, suptilan filum subtile – tanka pređa; palatum subtile – prefinjen ukus; subtile iudicium – istančan sud; subtilis definitio – suptilna definicija; 2) temeljit, podroban scriptor s. et elegans – temeljit i doteran pisac; 3) tačan, ispravan; 4) jednostavan, bez ukrasa; 5) mršav subtīlĭt/as,-ātis, f. (subtilis) – 1)finoća, prefinjenost; 2) nežnost, suptilnost; 3) prefinjen ukus; 4) visprenost, oštroumnost s. disputandi – visprenost u razgovoru; s. disserendi –dijalektička visprenost; 4) jednostavnost, određenost tuorum scriptorum s. et elegantia –jednostavnost i elegancija tvog stila subtīlĭter, adv. – suptilno, vispreno, ukusno, pametno, oštroumno subtīm/ĕo,-ēre, v. II – pribojavati se, zepsti subtră/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) popustiti subtracto solo – kad je tle popustilo; 2) tajno [se] izvući, povući subtraxit milites a dextro cornu – povukao je vojsku sa desnog krila; subtraho me a curia atque ab omni parte repipublicae – povlačim se iz senata i iz svih funkcija republike; subtrahente se quoque – povlačeći se svaki; 3) izmaći se, umaći opasnosti, izbaviti subtraxi legatos irae militum – izbavio sam izaslanike od gneva vojnika; 4) lišiti subtrahit cibum eum – lišava ga hrane; nolite mihi subtrahere vicarium meae diligentiae – nemojte da me lišite zamene za moju marljivost; 5) prećutati, zanemariti, zaobići subtraxi nomina – prećutao sam imena; 6) oduzeti subtrist/is,-e, a. – otužan, neveseo
subturpĭcŭl/us,-a,-um, a. – prilično ružan subturp/is,-e, a. – sramotan, nepristojan subtus, adv. – ispod subtūs/us,-a,-um, a. (sub+tundo) – slomljen, razbijen sŭbŭcŭl/a,-ae, f. – donja tunika, košulja sūbŭl/a,-ae, f. – šilo subulâ leonem excipis – šilom lava da uloviš sŭburbānĭt/as,-ātis, f. – pograđe; okolina Rima sŭburbān/i,-ōrum, m. (pl.) – stanovnici prigradskih naselja oko Rima sŭburbān/um,-i, n. – imanje u okolini Rima sŭburbān/us,-a,-um, a. – prigradski, okolni ager suburbanus – obradiva zemlja u okolini Rima; habeo nullam suburbanam villam – nemam nikakav letnjkovac u okolini; caulis s. –kupus iz prigradskih naselja oko Rima sŭburbĭ/um,-i, n. (sub+urbs) – podgrađe; prigradska naselja oko Rima sŭburg/ĕo,-ēre, v. II – pruvući, progurati suburguit proram ad saxa – provukao je brod između stena sŭbūr/o,-ĕre, v. III – nagoreti, osmuditi suburit crura – osmudio mu je gnjate subvectĭ/o,-ōnis, f. (subveho) – dovoz, prevoz, transport trada subvectio frumenti – odocneli transport žita subvect/o,-are, v. I (intens. od subveho) – doneti, izneti, nabaviti subvecto tibi virgas –nosim ti mladice/izdanke; subvectavit corpora cymbâ – prevezao je tela čunom subvect/us,-us, m. > subvectio subvĕ/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – nositi/voziti uzbrdo, protiv struje subvexit frumentum flumine Arari – vozio je žito uz reku Arar sub/vĕnĭo,-vēni,-ventum,-ire, v. IV – pružiti upomoć subvenit vitae patris – pružio je upomoć ocu; consulis virtute reipublicae est subventum – hrabrošću konzula republika je spasena subvent/o,-avi, etc., v. I (intens. subvenio) – priskočiti upomoć subvĕrĕ/or,-ēri, v. dep. II – pribojavati se s., ne te delectet – pribojavam se da ti se neće dopasti subvers/o,-avi, etc., v. I – srušiti subversavit eum – oborio ga je subvers/or,-ōris, m. (subverto) – rušilac s. legum – rušilac zakona subve/rto,-rti,-rsum,-ĕre,v. III – 1) obrnuti, prevrnuti; srušiti subvertit statuam – srušio je kip; 2) uništiti avaritia subvertit fidem/leges – pohlepa razara poverenje/zakone subvex/us,-a,-um, a. – zavrnut naviše
subvŏl/o,-are, v. I – leteti/dizati se uvis avis subvolat – ptica leti u visine; due partes, una ignea, altera animalis, in coelestem locum subvolant – dva dela, jedan ognjeni, drugi duševni lete prema svom nebeskom mestu subvolv/o,-ĕre, v. III – prevrnuti, prevrtati subvolvit saxa – prevrtao je kamenje subvultŭrĭ/us,-a,-um, a. – pomalo orlovski succĕdānĕ/us,-a,-um, a. (succedo) – sledstven, koji sledi, nasledan; zamenski, koji smenjuje suc/cēdo,-cessi,-cessum,-ĕre, v. III (sub+cedo) – 1) ići ispod s. tectum – idem pod krov [u kuću]; s. sub umbras/tumulo terrae – idem pod senke/humku zemlje; 2) podrediti se, potčiniti se s. oneri – potčinjavam se bremenu; sententiae verbaque sub acumen stili succedant necesse est – misli i reči moraju da se podrede stilu; 3) ići naviše, uzdizati sesuccessit coelo – digao se u nebo; 4) približiti se, prići; cuccedunt sub montem/ad castra hostium – prilaze brdu/neprijateljskom logoru; 5) slediti; 6) zameniti, smeniti s. in locum eius – stupam umesto njega; aetas succidit aetati – pokoljenja se smenjuju; 7) nasleditiantequam tibi successum esset – pre nego dobiješ naslednika succen/do,-di,-sum,-ĕre, v. III (sub+candeo) – 1) potpaliti, podmetnuti vatru; 2) biti upaljen succensus cupidine/mero – upaljen strašću/vinom succesn/sĕo,-sŭi,-sum,-ēre, v. II (sub+censeo) – zagrejan gnevom/srdžbomsuccensetis, nos milites esse, non servos vestros – ljutiš se, a mi smo vojnici a ne tvoji robovi succentŭrĭ/o,-ōnis, m. (sub+centurio) – podcenturion, zamenik centuriona successĭ/o,-ōnis, f. (succedo) – nasleđivanje s. imperii – nasleđivanje imperije/vlasti/komande; s. in locum Antonii – Antonijev naslednik success/or,-ōris, m. – naslednik; zamenik success/us,-us,-m. – 1) najezda s. hostium – neprijateljska najezda; 2) sled, neprekidan niz s. temporis – vremenski sled; 3) uspeh multo successu Fabii audacia crescebat – sa uspehom je jačala Fabijeva smelost; dii orsis tanti operis sucessus dent – bogovi daju blagoslov za početak mnogih dela succīdĭ/a,-ae, f. (sus+caedo) – posek/klanje svinje agricolae succidiam appelant – seljaci zovu na posek svinje succī/do¹,-di,-sum,-ĕre, v. III – (sub+caedo) – 1) poseći, odseći, zaklati; 2) žnjetifrumentis succisis se recepit – vratio se kad je požeo žito; arboribus succisis intriutus erant praeclusi – ulaz je bio sprečen sečom stabala suc/cĭdo,-cĭdi,-ĕre, v. III (sub+cado) – pasti, klecati, potonuti gunua succidunt labore –kolena klecaju od umora
succin/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III (sub+cingo) – 1) podvrnuti/opasati succinxit tunicam – opasala je tuniku; succinct/us,-a,-um, a. (trpni pridev od succingo) – Diana succincta –opasana/spremna D.; succinctus gladio/cultro – sa pripasanim mačem/nožem [spreman];Carthago succincta portibus – Kartagina opasana kapijama succingŭl/um,-i, n. – podopasač succĭn/o,-ĕre, v. III (sub+cano) – pevati iza; pristajati uz succlāmātĭ/o,-ōnis, f. (succlamo) – povik odobravanja succlamationibus terreo – zastrašujem povicima odobravanja succlām/o,-avi, etc., v. I (sub+clamo) – 1) izvikivati, dovikivati tibi frequentes succlamant: abi hinc! – tebi mnogi dovikuju: gubi se odavde! succo >suco – derikoža succoen/o,-avi, etc., v. I – čalabrcnuti, malo založiti succoll/o,-avi, etc., v. I – dići na vrat succollavit eam – digao je na ramena suc/cresco,-crēvi,-crētum,-ĕre, v. III (sub+cresco) – 1) podrasti vina succescunt per se – vinova loza podrasta sama od sebe; 2) ličiti suc/cumbo,-cŭbŭi,-cŭbĭtum,-ĕre, v. III (sub+cubo) – 1) pasti, srušiti se, pokositivictima succumbuit ferro – žrtva je pokošena mačem; 2) succumbuit inimicis/fortunae/oneri/senectuti/ doloribus – podlegao je neprijatelju/zloj sreći/bremenu/starosti/bolovima; Asia succumbuit Europae – Azija je podlegla Evropi suc/curro,-curri,-cursum,-ĕrev, v. III (sub+curro) – 1) podleteti; 2) potčiniti se, podrediti se; 3) priskočiti upomoć, spasiti celeriter succuritur – hita u pomoć; eius adversae fortunae vult succursum – želim da mu pružim pomoć u slučaju zle sudbe; 4) pasti napamet ut quidque succurrit, licet scribere – ako nešto padne na pamet, treba zapisati succ/us,-i, m. (>suc/us,-i, m. – 1) sok, napitak; 2) suština, snaga; 3) zdravlje succussĭ/o,-ōnis, f. (succutio) – potresenost succuss/us,-us, m. – potres succust/os,-ōdis, m. (sub+custos) – podčuvar suc/cŭtĭo,-cussi,-cussum,-ĕre, v. III – poskakivati, poskočiti, odskočiti sūcīdĭ/a,-ae, f. > succidia – posek svinje sūcĭd/us,-a,-um, a. – 1) sočan; mulier sucida – sočna/snažna žena sūc/o,-ōnis, m. (succo) – derikoža, gulikoža sŭcŭl/a,-ae, f. (sem. od sus) – krmačica, mala krmača sūc/us,-i, m. (succus) – 1) biljni sok; limfa corpus plenum suci – sočno/snažno telo; 2) napitak, lek; 3) svaka gusta tečnost; 4) snaga, zdravlje, krepkost; 5) ukus ova suci melioris – jaja izvanrednog ukusa
sūdārĭ/um,-ĭi, n. (sudo) – ubrus, maramica sūdātĭ/o,-ōnis, f. – znojenje sūdātōrĭ/us,-a,-um, a. – znojni glandula sudatoria – znojna žlezda sūdātōrĭ/um,-ĭi, n. – sauna sūdĭcŭl/um,-i, n. – šipka, prut sŭd/is,-is, f. – kolac ripa erat acutis sudibus praefixis munita – obala je bila utvrđena oštrim kocima sūd/o,-avi, etc., v. I – 1) znojiti se puer sudavit et alsit – dečak se znojio i bio nahlađen;vestis sudata – znojava košulja; 2) naprezati se, mučiti se s. sine causa – znojim se bez razloga; s. pro communibus commodis – zalažem se za opšte blagostanje; 3) lučiti quercus sudant mella – sa cerovog lišća kaplje med sūd/or,-ōris, m. – 1) znoj simulacrum multo sudore manavit – mnogo znoja je prolito dok je ovaj kip isklesan; 2) vlaga, tečnost sudor mari – morska voda; s. veneni – otrovna tečnost; 3) napor stilus ille tuus multi sudoris est – tvoj stil traži mnogo znoja/napora sūd/um,-i, n. – 1) suvo/lepo vreme mittam si erit sudum – poslaću ako bude lepo vreme; 2) vedro nebo sūd/us,-a,-um, a. (se+udus) – suv; vedar sudum ver – suvo proleće sudĕo,-ēre (su/eo,-ēre), v. II – biti vičan/uvežban/obučen s. cernere – znam da razlikujem su/esco,-ēvi,-ētum,-ĕre, v. III – navikavati se, naviknuti se a te id, quod suesti, peto – od tebe tražim to što znaš/što si navikao da radiš Suĕtōnĭ/us,-ĭi, m. – ime jedne rimske porodice; najpoznatiji C.S. Tranquillus, pisac knjigeVitae imperatorum; inače bioprivatni sekretar imperatora Hadrijana suēt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od suesco) – vičan, vešt Suēv/i,-ōrum, m. (pl.) – germansko pleme na Baltiku, Šveđani sūf/es,-ĕtis (suff/es,-ĕtis), m. – 1) kod Feničana: sudija; 2) vrhovni sudija u Kartagini suffarcĭn/o,-avi,etc., v. I (sub+farcio) – potpuno začepiti, zapušiti suf/fĕro, sustuli, sublatum,-ferre, v. III – 1) nositi se, držati se s. corium – nudim kožu; 2) s. me – držim se uspravno; 3) podnositi, trpeti improbus sustulit poenam sui sceleris –prestupnik trpi kaznu za svoj prekršaj; claustra eum non suffert – manastir mu nije odoleo suffert/us,-a,-um, a. (sub+facio) – jak, pun glas suf/fĭcĭo,-fēci,-fectum,-ĕre, v. III (sub+facio) – 1) podmetnuti, podupreti s. opus – postavljam temelj; 2) presvući, premazati, naneti osnovnu boju angues oculos suffecti anguine et igni – oči zmije premazane krvlju i ognjem; nubes suffecta sole – oblak odozdo osvetljen suncem; 3) dodati, podrasti; 4) naknadno birati, imenovati umesto
nekogasuffecit consulem in locum Marci – postavio je konzula umesto Marka; ; 5) snabdeti sadeus Danais animos sufficit – bog je Danajcima ponovo udahnuo hrabrost; 6) biti dovoljan, zadovoljiti oppidani non sufficiunt – građani nisu izdržali; terra vix ad perennes sufficit amnes – zemlja je jedva snabdevala vodom trajne reke; scirbae non sufficiunt – pisari nisu dovoljni; sufficet dicere – dovoljno je reći suffī/go,-xi,-xum,-ĕre, v. III (sub+figo) – 1) podupreti ianua suffixa tigillo – vrata su poduprta trupcem; 2) prkovati suffixit eum cruci (in cruce, in crucem) – prikovali su ga na krst; 3) pokovati, okovati suffigit trabes auro – okiva brod zlatom suffīm/en-ĭnis, n. (suffiment/um,-i, n) – kadionica in iis sine illius suffimentis expiati sumus – ovde ispaštamo grehe bez kadionice; peto suffimen ab ara – tražim oltarsku kadionicu suff/ĭo,-īvi (-ĭi),-ītum,-īre, v. IV – kaditi s. me odoribus – kadim se mirisima; suffivit terram ignibus – zagrejavao je zemlju sufflām/en-ĭnis, n. – 1) kočnica na kolima; 2) prepreka, teškoća sufflāmĭn/o,-avi, etc., v. I – kočiti suffl/o,-āvi, etc., v. I (sub+flo) – naduvati s. mihi buccas – naduvati obraze sufflāt/us,-a,-um (trpni pridev od sufflo) – naduvan; nadmen, osion, gord figura sufflata – uobražen tip sŭffōcātĭ/o,-ōnis, f. (suffoco) – gušenje, davljenje sŭffōc/o,-avi, etc., v. I (sub+fauces) – gušim, ugušiti, udaviti suffocavit patrem – udavio je oca; vox suffocatur – glas zastaje suf/fŏdĭo,-fōdi,-fossum,-ĕre, v. III (sub+fodio) – 1) potkopavam, potkopati, izlokatisubufodunt murum – potkopavaju zid; 2) probosti subfodit ilia equis – proburazio je bok konja suffossĭ/o,-ōnis, f. – potkopavanje, bušenje; tunel; rudnik suffrāgātĭ/o,-ŏnis, f.(suffragor) – 1) glasanje s. urbana sit par militari – glasanje građana je ravno vojnom; 2) preporuka perdo suffrogationem consulatûs – gubim preporuku konzulata suffrāgāt/or,-ōris, m. – glasač, navijač, propagator suffrāgātōrĭ/us,-a,-um, a. – koji preporučuje suffrāgĭ/um,-ĭi, n. (sub+frango) – 1)komad/ić [razbijene] table/tablice/ploče; 2) glasačka tablica fero suffrogium – nosim glasačku tablicu [=glasam]; tres creati sunt suffragiis – trojica su izabrana glasanjem; permitto illud suffrogiis – dajem to na glasanje; 3) glasačko pravo habeo civitatem sine suffragio – imam državljantsvo bez prava glasa; 4) odobravanje, odobrenje, povoljan sud
suffrāg/or,-ari, v. dep. I – (suffragium) – glasati, dati svoj glas, podršku; izraziti pristanak suffring/o,-ĕre, v. III (sub+frango) – razbiti, slomiti, prebiti suffringit crura ei – prebio mu je gnjate suf/fŭgĭo,-fūgi,-fŭgĭtum,-ĕre, v. III (sub+fugio) – pobeći, bežati suffugit in tecta – pobegao je na krov/u skrovište suffŭgĭ/um-ĭi, n. – pribežište, sklonište suf/fŭlcĭo,-fulsi,-fultum,-ire, v. IV – podupreti, podbočiti suffulsit porticum columnis –podupro je porticus stubovima; suffulsi columnam mento – podmetnuo je stub pod bradu suf/fundo,fūdi,-fūsum,-ĕre, v. III (sub+fundo) – 1) teći ispod; sanguis cordi suffusus – krv teče ispod srca; 2) aqua suffusa – vodena bolest; 3) suffudit mare vinis – sipa vodu u vino; lingua suffusa veneno – otrovan jezik; lacrimis oculos suffusa – suznih očiju; 4)suffudit aquam frigidam – kleveće, panjka suffŭr/or,-ari, v. dep. I (sub+furor) – krišom krasti, potkradati suffŭsĭ/o,-ōnis, f. – (suffundo) – proticanje ispod; ožiljak sug/gĕro,-gessi,-gestum,-ĕre, v. III (sub+gero) – 1) nositi ispod; 2) s. humum – izbacivati zemlju naviše; 3) dodati, priložiti suggerit verba quae desunt – dodaje ispuštene reči; 4) pratiti, ići za; 5) dati suggessit cibum ei – dao mu je hranu; 6) podvaliti Druso ludus est suggerandus – treba da podvalimo Druzu suggestĭ/o,-ōnis, f. – 1) (retorika) dodavanje odgovora na sopstvena pitanja suggest/um,-i, n. – uzvišenje, uzdignuto mesto/sedište; podijum za govornika suggest/us,-us, m. – tribun sug/grĕdĭor,-gressus sum,-i, v. dep. III (sub+gradior) – 1)slediti, nastupati iza; 2) napasti sūgillātĭ/o,-ōnis (suggillatĭ/o), f. – 1) modrica, ogrebotina, podliv krvi; 2) s. consulum –ismejavanje konzula sūgill/o,-avi, etc., v. I (suggill/o,-avi, etc.) – 1) izudarati, ostaviti nekoga modrogsugillavit athletam – isprebijao je atletu; 2) ismejavati sugillavit virum – ismejao je čoveka sūg/o,-xi,-crum,-ĕre, v. III – 1) sisati agni sugunt mammam matris – jaganjci sisaju sise majki; animalia alia sugunt, alia carpunt, alia vorant, alia mandant – neke životinje sisaju, neke pasu, neke žderu, neke preživaju; 2) upiti paene cum lacte nutricis errorem suxisse videmur – gotovo odojčad mogu da se vide pijana sŭi¹,(gen. od se) – sebe sui generis – svoje vrste, poseban, jedinstven; sui cuique mores fingunt fortunam – karakter određuje sudbinu svakoga od nas
sŭ/i²,-ōrum, m. (pl.)> suus – svoji, porodica; svoja vojska Caesar suos a proelio continebat – C. je svoje (svoju vojsku) posle bitke držao na okupu sŭill/us,-a,-um, a. – svinjski, krmeći grex s. – stado svinja Suĭon/es,-um, m. (pl.) – neki severnjački narod, možda Šveđani sulc/o,-avi, etc., v. I – orem/orati sulco humum vomere – orem humus ralom sulc/us,-i, m. (òλκός) – 1)brazda imprimo sulcum – orem brazdu; 2) oranje; 3) bora, udubljenje, kanal; rupa, raka, grob sulf/ur (sulph/ur),-ŭris, n. – sumpor; s. vivax – upaljeni sumpor sulfŭrātĭ/o,-ōnis, f. – podzemni suporni sloj sulfŭrāt/us,-a,-um, a. – sumporan, sumporisan aqua sulfurata – sumporisana voda sulfŭrĕ/us,-a,-um, a. – sumporni s. aqua – sumporna voda Sull/a,-ae, m. (Syll/a) – rimska porodica; najpoznatiji Cornelius Rufinus sulph/ur > sulfur sum, fŭi,esse – v. aux.&def. – jesam, biti I A) uz imenski deo predikata: 1) non sum ita hebes – nisam tako glup; consul esse qui potui? – ko je mogao biti konzul?; sic est hominum vita – takav je ljudski život; quod ita quum sit – što je tako; satis est habere virtutem – dovoljno je biti čestit/pošten/hrabar; bene est mihi – dobro mi je; bene est apud matrem – dobro je kod majke; frustra id negotium fuit – bio je to uzaludan posao;sunt procul huius aetatis memoria – to su neka daleka sećanja njegovog vremena; 2) pripadati Gallia est Ariovisti – G. pripada Ariovistu; totus sum Pompeipotpuno pripadam P-u; ille erat eiusdem civitatis/aetatis – on je pripadao njegovoj državi/generaciji; 3)Philippi erant – bili su pod Filipom; 4) biti dužan, trebati adolescenti est maiores natu revereri – mladić je dužan/treba da poštuje svoje pretke; est tuum videre – dužnost ti je da se pobrineš; orator debet esse magni iudicii – govornik treba da ima veliku rasudnu moć; 5) voditi računa, paziti suarum rerum erant – gledali su svoja posla; hominum, non causarum, toti erant – vodili su računa o tome ko je a ne šta je radio; 6) sum nullius consilii – nemam svoje mišljenje/ne znam šta da kažem; 7) classis fuit mille navium – flota se sastojala od 1000 brodova; 8) emo denario, quod est mille denariûm – kupujem u vrdnosti od 1000 dinara; 9) B) sa dativom: imati 1) mihi est res cum illis – imam nešto da raspravim s njima; est homini cum deo similitudo – čovek ima sličnosti sa bogom; 2) non sum solvendo – nemam da platim; 3) id factum magnae erat invidiae tyranno – taj čin je izazvao veliku mržnju prema tiranu; C) sa ablat. fac mango animo sis – učini to svim silama; corona magnâ fuit gloriâ – kruna mu je bila ovenčana velikom slavom; D) sa predlogom: sum in aere alieno – u dugovima sam; in servitute – u ropstvu; in spe – u nadi;nihil est in eo virum – u tom čoveku nema ničeg; erat ab Aristotele – pripadao je Aristotelovoj školi; iudicia
pro hoc sunt – izgledi su na njegovoj strani; E) id est – to jest;hoc est – to jest domum id est, ad nostros revertamur – vraćamo se kući to jest, našima; II kao pun glagol: postojati, nalaziti se A) 1) omnium qui sunt, qui fuerunt, qui futuri sunt –sviju koji postoje, koji su postojali, koji će postojati; adhuc sumus – još postojimo; nullus sum – nema me više/ne postojim; 2) sunt bestiae quaedam, in quibus inst aliquod simile virtutis – ponekad neke zveri imaju nešto slično vrlini; est ubi (quum) – ima prilika kad;est quod/cur – ima nešto što/zbog čega; nihil est, cur properato opus sit – nema razloga za žurbu [zbog kojeg bi trebalo žuriti]; sint, ut sunt, aut non sint – neka budu kakvi jesu, ili neka ih ne bude; sit tibi terra levis – laka ti zemlja! 3) boraviti sum Athenis/Romae –boravim u Atini/Rimu; sum cum eo – nalazim se kod njega; quid fuit in literis? – šta se nalazilo u knjizi?; duo cum eo in castris fuerunt – dvojica su bila s njim u logoru; 4) desiti se, zbiti se esto – neka se tako zbude; est ut id maxime deceat – ima slučajeva kad je to prikladno/dozvoljeno; numquam est, quin velimus – nikad nije kako bismo želeli sumbŏl/a,-ae, f. > symbola sūm/en-ĭnis, n. (umesto: sugimen< sugo) – 1) vime; krmača koja doji prasad summ/a¹,-ae, f. (summus) – 1) zbir, suma, iznos facio/subduco/conficio summam – izračunavam zbir; facio summam cogitationum mearum – sabiram svoje misli; de summa remitto/detraho – od sume oduzimam; summa litis – iznos/visina globe/kazne; hac summâ redempti – ovom sumom sam se iskupio; 2) broj summam copiarum exposuit –naveo je broj vojnika; 3) celina, punina, suština, glavninasumma imperii tradita est illi –njemu je data vrhovna vlast/komanda; summa reipublicae – cela republika, svi državni poslovi summae reipublicae praesum – nalazim se na čelu republičke administracije; s. belli – rat sagledan u celini; de summa belli iudicium imperatoris est – na vojskovođi je da donese sud o ratu kao celini; s. rerum – država u celini; glavni interesi države summam rerum administro – upravljam državom; periculum summae rerum facio – upuštam se u krajnje rizičan poduhvat; 4) summa illius philosophi – glavna misao toga filozofa; summae legum – suština zakonâ; 5) ad summam – uopšte, uglavnom, ukratko summ/a²,-ōrum, n. (pl.) > superior – 1) zadnji časi; 2) poslednja volja, testament; 3) sahrana summārĭ/um,-ĭi, n. – sažetak, rezime summ/as,-ătis, a. (summus) – plemenit, aristokratskog porekla, uzvišen summātim, adv. – sumarno, uopšteno, navodeći glavne tačke; ukratko summāt/us,-us, m. – vrhovna vlast summe, adv. – u najvećoj meri, krajnje summe studeo – naprežem se do krajnosti
summ/ergo,-ersi,-ersum,-ĕre, v. III (sub+mergo) – potpoiti, uroniti summersit navem – potpoio je brod; beluae summersae – podvodne nemani summĭnistrāt/or,-ōris, m. – pristalica, propagator, promotor summĭnistr/o,-avi, etc., v. I (sub+ministo) – 1) dati, snabdeti sumministravit ei pecuniam – snabdeo ga je novcem; 2) nabaviti sumministrat frumentum – nabavlja žito summisse, adv. (summissim) – 1) mirno, polako s. dico – govorim mirno; 2) skromno, pokorno, ponizno s. supplico – ponizno molim summissĭ/o,-ōnis, f. (summitto) – 1) sniženje, spuštanje s. vocis – spuštanje glasa; 2) smanjenje, poniženje parium comparatio nec elationem habet nec summissionem – u poređenju parova nema ni ponosa ni poniženja summiss/us,-a,-um, a. (trpni pridev od summitto) – spušten, snižen, ponižen; nizak s. vertex – nizak vrh; 2) vox summissa – prigušen/spušten glas; 3) miran, oratio summissa – tečan govor; 4) ponizan, pokoran civitates calamitate summissae – države ponizne od bede; 5) sumissus et obiectus vivo – živim ponižen i pogažen sum/mitto,-mīsi,-missum,-ĕre, v. III (submitto) – 1) podmetnuti summisit agnos nutricibus – podmetnuo je jaganjce pod ovce; 2) povrgnuti, podrediti, prepustiti summittit animum amori – podredio je duh ljubavi; summissit imperium Camillo – prepustio je vrhovnu komandu K-u; 3) baciti se pred noge s. me ad pedes eius – bacam se pred njene noge; 4) summisit oculos/vocem – spustila je pogled/glas; 5) podići summisit manus –digao je ruke; 6) doneti na svet tellus summittit flores – zemlja rađa cvetove; 7) poslati tajno summisit eum – tajno ga je poslao; summittit ei subsidium/ auxilium – šalje mu [tajnu] pomoć summo, adv. – 1) poslednji put [nikad više] > superior; 2) [abl. od summum] najzad, konačno summŏn/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II (submoneo) – krišom upozoriti/opomenuti servus me summonuit, ut – rob me krišom upozori da summŏpĕre (summo opĕre), adv. – u najvećoj mogućoj meri vitia quae s. vitare oportet – mane koje treba svim silama izbegavati sum/mŏvĕo,-mōvi,-mōtum,-ĕre, v. II (submoveo) – 1) ukloniti, oterati; držati na odstojanju summovit hostes a porta/ex muro ac turribus – oterao je neprijatelje ispred vrata/od zidina i kula; 2) napustiti summovi Academiam – napustio sam A-u; 3) rasterati, očistiti summove turbam, lictor!; – rasteraj gomilu, liktore; tribuni summovent populum –tribuni razgone narod; summoveri eos iubet – zapoveda da se rasteraju; 4) proterati iz zemlje summovit eum urbe/patriâ – proterao ga je iz grada/ otadžbine summŭl/a,-ae, f. (dem. od summa) – sumica
summ/um¹,-i, n. – 1) najviša tačka, vrh s. columnae – vrh stuba; a summo bibere – piti od čela/vrha trpeze; 2) površina, vanjština; 3) najbolje s. est, quo nihil est superius –najbolje je to od čega nema boljeg summum², adv. – 1) poslednji put [nikad više]; 2) u najboljem slučaju, u najvišem stepenu > superior; summ/us,-a,-um, a. > superior – 1) gornji, vršni, krajnji summa urbs – gornji gradsummas amphoras operit auro – gornje amfore zaklopio je zlatom; summus accumbo –zauzimam najviše mesto za trpezom; 2) aestas summa esse coeperat – jek leta je počeo;hieme summâ navigo – plovim u jeku zime; 3) erat summâ senectute – bio je u dubokoj starosti; 4) summo carine – krajem/na kraju pesme; 5) najviši, vrhovni summūt/o,-avi, etc. v. I (submuto) – zameniti s. verba pro verbis – zamenjujem reči rečima sūm/o,-psi,-ptum,-ĕre, v. III (sub+emo) – 1) uzeti, zahvatiti s. aquam ex puteo – uzimam/zahvatam vodu iz izvora; s. Epicurum in manus – uzimam E-a [-ovu knjigu] u ruke; 2) pohraniti s. frumentum in cellam – ostavljam žito u podrum; frumentum ex agro sumi non poterat – nije mogao preneti žito s njive; 3) obući sumpsi vestem – obukao sam košulju; sumpsit ornatum regium/togam virilem/arma – stavi na se carsku porfiru/mušku togu/oružje; 4) pojesti, popiti sumpsi cibum – pojeo sam jelo; sumpsit potionem/venenum – popio je napitak/otrov; 5) primiti, kupiti sumpsi argentum/ pecuniam ab eo – primio sam novac od njega; 6) tražiti sumo supplicium de eo – zahtevam smrtnu kaznu za njega; 7) odabrati, postaviti, imenovati liberos meliores sumpsi – odabrao sam bolju decu; sumpsi mihi studium philosophiae – odabrao sam za sebe studije f-e; 8)sumo mihi otium/tempus ad itinerem – uzimam odmor/vreme za putovanje; 9) preduzeti, početi sumpsit bellum – započeo je rat; hoc mihi sumo, ut corrigam mores aliorum –uzimam na sebe da popravim navike drugih; 10) navesti kao primer s. homines/annum/exemplum – navodim ljude/godinu/primer; 11) uzimam kao svojinu mihi non tantum sumo – ne uzimam za sebe mnogo; 12) pretpostaviti, tvrditi, misliti sumo deos esse beatos – smatram da su bogovi blaženi; sumo hoc pro certo – uzimam to za izvesno; 13) sumptus curis – iznuren/potrošen brigama sumptĭ/fācĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III (sumo+facio) – potrošiti, razmetati se sumptĭ/o,-ōnis, f. (sumo) – uzimanje, pretpostavka sumptŭārĭ/us,-a,-um, a. (sumptum) – troškovni, što se odnosi na trošak sumptŭōse, adv. – skupo, uz velike troškove sumptŭōs/us,-a,-um, a. – 1)skup coena sumptuosa – skupa večera; 2) rasipan, razmetan
sumpt/us,-us, m. – 1) trošak; izdatak affero tibi sumptum – nabijam ti troškove;facio/insumo/pono sumptum in rem – činim trošak/trošim na stvari; nullus in imperio meo s. factus est – nikakvog troška po mojoj komandi nije bilo; exhauroir sumptu –ispraznio me trošak; mortuos suo sumptu extulit – mrtvace je o svom trošku sahranio; 2) novac predviđen za trošak sumptum, quem oportebat dari, non dederunt – novac za trošak dati, a ne da oni daju sūo, sūi, sūtum,-ĕre, v. III – šijem, šiti, sašiti s. tegumentum corporis – šijem odelo;aerea suta – bakarni pancir sŭŏvĕtaurīlĭ/a,-ĭum, n. (pl.) (sus+ovis+taurus) – svečana žrtva svinje, ovce i bika u obredu očišćenja supel/lex,-lectĭlis, f. – suđe, nameštaj s. multa et magnifica – mnogo sjajnog suđa/nameštaja sŭper, I adv.(`υπέρ) – 1) tamo gore eo s. tigna iniciunt – tamo gore odakle balvane bacaju; 2) još, uz to, pred toga s. poenas poscunt – pored kazne još i ispituju; super quam satis est – više nego dovoljno; satis superque dixi – rekao sam više nego je potrebno; satis superque humilis – preterano skroman/ponizan; 3) više iis praeter arma et naves nihil erat super – izuzev oružje i brodovi, ništa im više nije ostalo; II) prep. sa acc. 1) iznad s. omnia – iznad/pre svega; s. aspidem assideo – sedim iznad zmije aspide; 2) na s. tumulum terrae statuo columellam – na humku postavljam stubić; Aeneas situs est s. Numicium flumen – E. se nalazio na reci N.; vulnus s. vulnus – rana na ranu; 3) s. caput imminent hostes – neprijatelji prete u glavu; s. centum annos – preko 100 godina; 4) preko super vallum praecipitantur – preko zida se strmoglavio; s. ripas Tiberis effusus erat – Tibar se bio izlio preko obala; 4)pri, u toku s. vinum et epulas – pri jelu i piću; 5) uz, pored s. ceteros honores locus in circo ei datus – uz ostale počasti dato mu je i mesto u cirkusu; s. morbum fame affecit exercitum – pored bolesti, i glad je napala vojsku; 6) sa abl. – ensis pendet s. cervice – mač visi nad vratom/nož pod grlom; 7) povodom s. hac re ad te scribam – pišem ti povodom toga; sed nimis s. hac re – ali, dosta o tome; 8) u vezi sa s. scelere suspectum habeo – u vezi sa zločinom sumnjam na; 9) o multa s. Priamo rogans – raspitujući se podrobno o Prijamu sŭpĕra > supra – nad, iznad sŭpĕrābĭl/is,-e, a. (supero) – 1) prestižan, koji može da se prestigne; 2) murus s. – prelazan zid sŭpĕr/addo, addĭdi, adĭtum,-ĕre, v. III – nadodati, dodati superaddidit carmen tumulo – dodala je zapevku humci sŭpĕraddūco,-ĕre, v. III – pored toga navesti još
sŭpĕrădornāt/us,-a,-um, a. – ukrašen izvana sŭpĕran/s,-tis, a. (radni pridev od supero) – nadlađujući, koji nadvlađuje ignis superantior – vatra je nadvladala sŭpĕrāt/or,-ōris, m. – pobednik, pobedilac s. Gorgonis – Persej sŭperbe, adv. (superbus) – gordo, osiono, arogantno s. et crudelite impero – gordo i surovo naređujem; superbisime repudio preces – veoma gordo odbijam molbu sŭperbĭ/a, ae, f. (superbus) – 1) gordost, osionost, drskost, arogantnost facio illud superbiâ – činim to s gordošću/drsko; 2) ponos, dostojanstvo sŭperbĭfĭc/us,-a,-um, a. (superbus+facio) – što čini drskim sŭperbĭlŏquentĭ/a,-ae, f. – gord/arogantan govor sŭperbĭ/o,-īre, v. IV – biti osion, gord, drzak; razmetati se, hvalisati se sŭperb/us,-a,-um, a. (super) – 1) gord, ponosan; nadmoćan, osion, drzak superbiorem te pecunia facit – novac te je učinio drskim; s. rex – osioni/dspotski kralj; 2) strog; 3) raskošan, sjajan sŭpercĭlĭōs/us,-a,-um, a. – mrgodan, strog censor s. – strogi cenzor sŭpercĭlĭ/um,-ĭi, n. – 1) veđa, obrva; s. salit – [igra mi obrva/oko]= slutim nešto dobro; 2) nadnesena hrid/stena; 3) šiljat vrh sŭper/cresco,-crēvi,-ĕre, v. III – prerasti, rasti preko sŭper/ĕo,-īre, v. IV – ići preko superii lacunas – prešao sam preko močvare sŭper/fĕro,-tŭli,-lātum,-ferre, v. III – preti preko sŭperfĭcĭārĭ/us,-a,-um, a. – što stoji na stranoj/tuđoj zemlji sŭperfĭcĭ/es,-ēi, f. (super+facies) – 1) površina; 2) gradilište, građevinski plac sŭper/fīo,-fĭĕri, v. III – preostati sŭperfix/us,-a,-um, - prikovan odozgo sŭper/flŭo,-ĕre, v. III – 1)izliti/preliti se, poplaviti Nilus superfluit – Nil se izlio; 2) imati na pretek; 3) biti suvišan nos superfluentes – mi suvišni sŭper/fundo,-fūdi,-fūsum,-ĕre, v. III – 1) preliti, prevršiti superfundenti se laetitiae vix temperatum est – jedva se vladalo preteranom radošću; 2) fama superfudit se in Asiam –glas se preneo u Aziju; 3) circus Tibri superfuso irrigatus – cirkus je preplavljen vodom iz izlivenog Tibra; 4) širiti se gens superfusa montibus – pleme rasprostranjeno po planinama; 5) prekriti sŭper/grĕdĭor,-gressus sum,-i, v. III (super+gradior) – 1) preći, premašitisupergressus est sexaginta annos – premašio je 60 godina; 2) nadmašiti, prevazićisupergreditur feminas pulchritudine – prevazilazi žene lepotom sŭperimmĭn/ĕo,-ēre, v. II – nadvisiti sŭperimpenden/s,-tis, a. (prilog vrenena sadašnjeg od superimpendeo) – viseći
sŭperim/pōno,-pŏsŭi, pŏsĭtum,-ĕre, v. III – postaviti/položiti na superimposuit saxum ingens – postavio je na stanac kamen sŭperincĭd/o,-ĕre, v. III – propasti, padati odozgo sŭperincŭb/o,-avi, etc., v. I – 1) leći na/po; 2) sŭperin/cŭbo,-cŭbŭi,-ĭtum,-ĕre, v. III – leći na/po sŭperindū/co,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – navući na, presvući sŭperin/ĭcĭo,-ĭēci,-iectum,-ĕre, v. III – leći, položiti na sŭperin/sterno,-strāvi,-ĕre, v. III – raširiti superinstravi tabulas – raširio sam tablice sŭper/ĭăcĭo,-ĭēci,-iectum (iactum),-ĕre, v. III – 1) baciti se na, leći po superieci aggerem – baciti se na nasip; 2) nabaciti, presvući, prekriti aequor superiectum – prekriveno more;Pontus superiecit scopulos undâ – Crno more prekriva stene talasima sŭperiectĭ/o,-onis, f. – preterivanje, hiperbola sŭperlātĭ/o,-ōnis, f. (superfero) – 1) preterivanje, hiperbola s. veritatis – hiperbola istine sŭperlāt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od superfero) – preteran; verba superlata – hiperbolične reči sŭper/mitto,-mīsi,-missum,-ĕre, v. III – prebaciti, preliti sŭperne, adv. (supernus) – 1) visoko, uzvišeno, nebeski mulier formosa superne – žena nebeski lepa [poput boginje]; 2) odozgo ei gladium superne iugulo deficit – njemu je mač odozgo zadao smrt sŭpern/us,-a,-um, a. – gornji, visoki sŭper/o,-āvi, etc., v. I (super) – 1) prelivati se aqua superat fluminis ripas – voda se preliva preko obala reke; 2) sezati aqua superat genua – voda seže iznad kolena; Parnasus cacumine superat nubes – Vrh Parnasa seže iznad oblaka; 3) preći preko superavit munitiones/Alpes – prešao je preko utvrđenja/Alpa; 4) dizati se animus superat eam regionem – duh se diže iznad oblasti; 5) proći pored, preći navis superavit Euboeam – brod je prošao pored Evbeje; superavi tantum itineris – prešao sam dobar deo puta; 6) pojaviti se fama epistolam suâ celebritate superavit – pismo o njegovoj slavi izazva glasine; 7) prevazići, nadmašiti portus urbem utilitate superat – luka korisnošću prevazilazi grad; superat omnes dignitate vitae – nadmašuje sve dostojanstvenim životom; 8) pobediti superavit fratrem/Asiam bello – pobedio je brata/Aziju; 9) biti iznadangues superant capite – zmije su mu iznad gleve; 10) biti nadmoćan Helveti cum his congressi superaverunt – H. su sa svojim bitkama nadmoćni; 11) divitiae mihi superant – bogatstvo je jače od mene; 12) preostati, ostati nihil ex raptis superat – ništa nije pre/ostalo posle pohare; aliquot horis die
superante acies sit – bitka se odigra u onih nekoliko preostalih sati dnevne svetlosti; 13) nadživeti superat urbi – nadzivljuje grad sŭperpend/ĕo,-ēre, v. II – visiti iznad saxa superpendentia – stene sklone obrušavanju/padu sŭper/pŏno,-pŏsŭi,-pŏsĭtum,-ĕre, v. III – 1) po/staviti iznad, pretpostavitisuperpositum capiti decus – čast/ugled postavljan/a iznad glave/života; 2) nadrediti sŭperscand/o,-ĕre, v. III– premašiti sŭperscrī/bo,-psi,-ptum,-ĕre, v. III – pisati preko/po sŭper/sĕdĕo,-sēdi,-sessum,-ēre, v. II – 1) sedet/jahati na s. elephanto – jašem na slonu; 2) uzdržati se, izbegavati, ne mariti omnino oratione supersedendum est – treba se uzdržavati od govora sŭperstagn/o,-avi, etc. v. I – preplaviti amnis superstagnat – potok se izlio sŭper/sterno,-strāvi,-stratum,-ĕre, v. III – razbacati, posuti superstratis Galloeum cumulis – [predeo] posut galskim humkama sŭperst/es,-ĭtis, a. (super+sto) – 1) prisutan kao svedok; 2) preostao, preživeo deos quaeso, ut puer superstes sit – molim se bogovima da dečak preživi/ostane živ sŭperstĭtĭ/o,-ōnis, f. (super+sto) – 1) sujeverje horum sententiae tollunt superstitionem– njihova misao toleriše sujeverje; superstitiones aniles – babsko sujeverje; superstitione imbutus – zadojen sujeverjem; animi victi superstitione – duhovi zarobljeni sujeverjem;2) obožavanje, poštovanje s. templi/virtutis – obožavanje hrama/muževnosti; 3) predmet obožavanja sŭperstĭtĭōse, adv. – sujeverno, praznoverno sŭpertĭtĭōs/us,-a,-um, a. – sujeveran, praznoveran homo s. – sujeveran čovek sŭperstĭt/o,-avi, etc., v. I (superstes) – preostati, preživeti sŭperst/o,-avi, etc., v. I – 1) stajati na/iznad essedis superstans – stojeći na bornim kolima sŭper/sum,-fŭi,-esse, v. def. – 1) preostati, preživeti ex eo praelio solum hominum superfuerunt – samo deset ljudi je preživelo ovu bitku; 2) nadživeti supersum patri – nadživeo sam oca; 3) imati u izobilju verba mihi supersunt – imam na raspolaganju izobilje reči; 4) biti suvišan ut neque absit quidquam neque supersit – da ne bude ni odsutan ni suvišan sŭperurg/ĕo,-ēre, v. II – nahrupiti, ljuljnuti fluctus superurget – talas ljuljnu sŭper,-a,-um, a. (super/us,-a-um) – 1) gornji limen superum – gornji prag/dovratnik;ignis et aër semper supera petunt – vatra i vazduh stalno nastoje da
budu gornji; ; 2)superi – a) bogovi; b) živi ljudi; dii superi – nebeski bogovi; 3) superae aurae/orae – gornji svet [za razliku od podzemnog] sŭpĕrĭ/or,-us, a. (komparativ od super) – 1) gornji, viši superior pars collis – gornji deo brega; ex superiore loco – sa višeg mesta; de superiore loco loquor – govorim sa višeg mesta [suprotno od ex aequo loco loquor – na ravnoj nozi]; 2) superiorum aetas – ranija epoha; 3) nadmoćan, superioran s. omnibus proeliis discesit – iz svih bitaka je izašao kao pobednik; superior est gradu/loco/famâ – nadmoćan je rangom/položajem/ugledom;nosti superiores fuerunt – mi smo bili namoćniji/pobedili smo sŭpervăcānĕ/us,-a,-um, a. (super+vacuus) – 1) suvišan, izlišan, nepotreban oratio est supervacanea – govor je suvišan/izlišan; 2) zabavan sŭpervăcŭ/us,-a,-um, a. – suvišan, izlišan, nepotreban, nekoristan moveo eum ad praecavendum ex supervacuo – preduzimam preterane mere predostrožnosti sŭper/vādo,-ĕre, v. III– 1) preći s. ruinas muri – prelazim preko ruševina zida; 2) prevazići s. omnes asperitates – prevazilazim sve teškoće; prevladati, savladati sŭper/vĕhor,-vectus sum,-i, v. dep. III – 1)preći preko supervehor montem – prelazim preko brda; 2) proći pored s. promontorium – prolazim pored koma/greda/ostroga sŭper/vĕnĭo,-vēni,-ventum,-īre, v. IV – 1) prelivati se unda supervenit undam – talas se preliva preko talasa; 2) izbiti, iznenaditi supervenit munientibus – iznenadio je čuvare sŭpervent/us,-us, m. – postanak, nastanak sŭper/vīvo,-vixi,-ĕre, v. III – preživeti, ostati živ sŭpervŏlĭt/o,-avi, etc., v. I – lepršati/razmahivati krilima sŭperŏl/o,-avi, etc., v. I – preleteti; nadleteti sŭpīn/o,-avi, etc., v. I – 1) nauznačiti se, ležati na leđima, izvrnuti se testudo supinata –kornjača izvrnuta na leđa; 2) ispraviti se, uzdići se quid te supinat? – što si tako gord/na šta si tako ponosan?; 3) supino glebas – orem/kopam zemlju; 4) nasum supinatur – [pas] njuši, diže njušku sŭpīn/us,-a,-um, a. – 1) sagnut, okrenut nazad; 2) uzdignut, okrenut prema gore; 3) nauznak, nalećke motus corporis pronus, obliquus, supinus – kretanje tela nagnuto napred, ustranu i nazad; 4) manus supina – ruka sa dlanom okrenutim gore; 5) opušten, nemaran orator s. – nemaran govornik; 6) (predeo) nagnut s. collis – nagnut breg sup/par,-păris, a.(sub+par) – gotovo isti suppărăsīt/or,-ari, v. dep. I – gotovaniti, biti nezvani gost
suppĕdĭtātĭ/o,-ōnis, f. – obilje, izobilje, bogatstvo suppĕdĭt/o,-avi, etc., v. I – 1)biti široke ruke, davati obilno supeditavit pecuniam ei – davao mu je i šakom i kapom; 2) nalaziti se u izobilju undique mihi suppeditat, quod pro eo dicam – u svakom pogledu dovoljno je to što sam o tome rekao; ne charta quidem suppeditat tibi – da ni u papiru ne bi oskudevao; si vita suppeditavisset, consul factus esset – da je dovoljno dugo živeo, bostao bi konzul suppernāt/us,-a,-um, a. (sub+perna) – posečen supperturb/o,-are, v. I (sub+perturbo) – činiti nešto zbrda-zdola suppĕtĭ/ae,-ārum, f. (pl.) (suppeto) – podrška, pomoć suppetiae mihi sunt domi – pomoć je meni kod kuće suppĕtĭ/or,-ar, v. dep. I – dati podršku, pomoći suppĕt/o,-ĭi (-īvi),-ītum,-ĕre, v. III (sub+peto) – 1) biti/imati pri ruci, raspolagati vires iis suppeterunt ad arma ferenda – raspolagali su dovoljnom snagom da nose oružje; 2) biti dorastao suppetat navis laboribus – dorastao je poslovima moreplovca suppīl/o,-avi, etc., v. I – krasti Hermes suppilavit Apollonis tauros – H. je ukrao Apolonove volove supplant/o,-avi, etc., v. I (sub+planta) – oboriti, prevrnuti supplēment/um,-i, n. (suppleo) – 1) nadev; 2) dodatak; 3) pojačanje, regrutovanjeservos ad supplementum remigum dedit – dodao je robove da pojača veslače suppl/ĕo,-ēvi,-ētum,-ēre, v. II (sub+pleo) – 1) dopuniti, popuniti cor supplet venas sanguine – srce puni vene krvlju; 2) s. locum eius – zauzimam njegovo mesto; 3) kompletirati s. scriptum/ bibliothecam – kompletirati rukopis/biblioteku; supplete ceteros – popunite broj suppl/ex,-ĭcis, 1) a. – ponizan, molećiv, skrušen me ei supplex abicio – skrušeno mu padam pred noge; supplex ad te venio – ponizno ti prilazim; Socrates iudicibus non supplex fuit – S. nije bio ponizan prma sudijama; 2) suppl/ex,-ĭcis, m. – molilac supplĭcātĭ/o,-ōnis, f. (supplico) – ponizno javno obraćanje bogovima; molepstvijedecrevit, ut parentalia cum supplitionibus misceretur – zahtevao je da se roditeljske svečanosti spoje sa obraćanjem bogovima supplĭcĭter, adv. – ponizno, skromno, skrušeno loquor s. – ponizno molim supplĭcĭ/um,-ĭi, n. (supplex) – 1) ponizna molba, bogorađenje suppliciis deos fatigo – zamaram bogove poniznim molbama; 2) prinošenje žrtve, žrtva suppliciis deos placo – žrtvama bogove umirujem; 3) kazna, telesna kazna, smrtna kazna sumo supplicium de (ab) eo – vršim smrtnu kaznu nad njim; sumo supplicium virgis – vršim kaznu batinama/prutom; ad supplicium datus est – dat je na pogubljenje; Persae dant
supplicium – Persijanci trpe kaznu; 4) muka, jad, patnja; 5) oskudica, nemaština, glad satis suppliciis tulit – dosta ga je jada ubilo supplĭc/o,-avi, etc., v. I – 1) pasti na kolena pred nekim, pokoriti se, poniziti se; prositisupplico ei publice – javno mu padam pred noge; 2) moliti se bogovima; 3) prineti žrtvu supplō/do,-si,-sum,-ĕre, v. III (sub+plaudo) – tapkati, lupkati, lupati supplodunt pedes – lupaju nogama supplōsĭ/o,-ōnis, f. –lupanje nihil sum tui nisi supplosionem pedis imitatus – nisam tvoj ako me lupanjem nogu ne podražavaš suppoenĭtet,-ēre, v. impers. II – (sub+poenitet) – biti nezadovoljan, kajati se [pomalo] sup/pōno,-pŏsŭi,-pŏsĭtum,-ĕre, v. III (sub+pono) – 1) postaviti, podmetnuti supposuit ova gallinis – podmetnula je jaja kokošima; supposuit dentes terrae – posejao je zube u zemlju; ignes cineri suppositi – žar je pod pepelom; 2) podrediti, potčiniti; 3) dodati, priložiti s. rationem – prilažem račun; 4) staviti iza [kao manje vredno]; 4) postaviti umesto suppono eam in locum eius – postavljam nju na njegovo mesto; supposuit stannum pro auro – stavio je leguru srebra i olova umesto zlata [= prodao je čavče pod golupče]; puella ei supposita est – devojka se izdaje da je njegova [pravi da je] njegova kćer support/o,-avi, etc., v. I (sub+porto) – 1)dati podršku, podržati; pot/pomoći; 2) nabavitifrumentum ex Aegypto suportatur – žito se nabavlja iz Egipta suppŏsĭtīcĭ/us,-a,-um, a. (suppono) – zamenjen; neizvestan, sporan suppŏsĭtĭ/o,-ōnis, f. – podmetanje; zamena s. puerorum – zamena dečaka suppostr/ix,-īcis, f. – zameniteljica s. pueri – žena koja je zamenila dečaka suppost/us,-a,-um, a. = suppositus (suppono) – zamenjen, tobožnji sŭprēm/us,-a,-um, a. – 1) najviša tačka, vrh supremus mons – vrh planine; 2) s. Iupiter – najuzvišeniji Jupiter; 3) najviši; 4) krajnji macies suprema – krajnja beda; supremum supplicium – najstroža kazna; dies vitae supremus – zadnji dan života; supremum obiit diem – dočeka umrli čas; iter supremum – poslednje putovanje/smrt; ore supremo voco –samrtni ropac; 5) supremo sole – na zalasku sunca; sors suprema Troiae – propast T-e sup/prĭmo,-pressi,-pressum,-ĕre, v. III (sub+premo) – 1) pritiskam/pritisnuti; 2) probušitiquattuor naves suppressae sunt – četiri broda su probušena [i potopljena]; 3) potčiniti; 4) sakriti, prikriti, pritajiti; 5) prigušiti suppressit vocem – prigušio/spustio je glas; 6) suzbiti s. impetum hostium – suzbijam neprijateljski napad; 7) prekinuti suppressit iter – prekinuo je putovanje
suppŭdet, v. impers. II (sub+pudet) (samo u 3. l. sing.) – to je pomalo stidno/sramotnome suppudet eourum – pomalo me stid zbog toga suppūrātĭ/o,-ōnis, f. (suppuro) – gnojanica, čir, absces suppūr/o,-avi, etc., v. I – 1) gnojiti se, zagnojiti se; suppuratus – zagnojen, gnojav, gnojan suppŭt/o,-are, v. I (sub+puto) – obrezati, prirezati; obračunati/proračunati sŭprā¹ (sŭpĕrā), adv. – 1) iznad, nad, na omnia haec, quae supra et subter, unum esse dicunt – kažu da su jedno sva ova što se nalaze iznad i ispod; 2) ranije, pre, napred quae supra dixi/scripsi – što sam ranije rekao/napisao; pauca supra repetam – na šta se uskoro vraćam; 3) ita accurate, ut nihil possit supra – što tačnije [da ništa više ne može da se doda]; poëmaata pronuntiat, sic ut nihil possit addi – pesme su tako savršene da ništa ne može da se doda sŭprā², prep. sa acc. – 1) iznad supra eum accumbo – iznad/pre njega zauzimam mesto za trpezom; supra Ciliciam – iznad Kilikije; 2) na exierunt numquam supra terram – nikad ne izlaze na zemlju; 3) nad hostes supra caput sunt – neprijatelj nam je za vratom; 4) pre paulo supra hanc memoriam – malo pre našeg vremena; res supra septigentesimum annum repetitur – ta stvar se ponavlja na sedamstotu godišnjicu; 5) preko s. milia – preko hiljadu; supra tres cyathos – preko tri kiatosa [mera za vino]; 6) pored, osim supra belli metum id accessit, quod – pored ratnog straha desilo se da; hoc est supra fortunam hominis – ovo prevazilazi ljudsku sreću; dominatio quae supra leges se esse velit –dominacija koja se izdigla iznad [je moćnija od] zakona sŭprāscand/o,-ĕre, v. III – preći, prevazići s. fines – prevazilazi granice otadžbine sŭprēm/us,-a,-um, a. > superus – gornji, vrhunski, vrhovni sups > subs sūr/a,-ae, f. – opklada vincio surae – dobijam opkladu surcŭl/us,-i, m. – 1) grančica, izdanak, mladica surculum defringo – lomim grančicu [u znak posedovanja]; 2) iver, trn; 3) pelcer, kalem surculum insero – kalemim surdast/er,-ra,-rum, a. (surdus) – nagluv surdĭt/as,-ātis, f. – gluvoća surd/us,-a,-um, a. – gluv iudex s. – 1) gluv sudija; surdo narro fabulam – govorim uvetar; s. sum in Graecorum sermone – ne razumem/govorim grčki; mens surda – neutešna duša; surda vota – neispunjeni zaveti; saxa surdiora nautis – stene ne čuju molbe mornara; 2) tih, miran sur/go,-rexi,-rectum,-ĕre, v. III (sub+rego) (surrigo) – 1) ustati, dići se surrexi ante lucem – ustao sam pre zore; surgo ad dicendum – ustajem da govorim; surrexit de humo – digao se iz zemlje; undae surgunt – talasi se dižu; mons surgit – vis se diže; 2)
podićisurrexit aures – načuljio je uši; 3) roditi se dies surgit – dan se rađa; nox surgit ab aquis –noć se diže iz mora; 4) izvirati fons surgit – izvor vri; 5) postati, nastati, početi austri surgunt – južni vetrovi počinju duvati; pugna surgit – bitka počinje; fama/rumor surgit –glasine nastaju surrēp/o,-si,-tum,-ĕre, v. III (subrepo) – militi/puziti ispod surreptunt sub moenia urbis – šuljaju se ispod gradskih zidina; oblivio ei surrepit – on će to da zaboravi; somnus in oculos (oculis, dativ) surrepsit – san se prikrao očima surreptīcĭ/us,-a,-um, a. (surripio) – tajan, ukraden, prikriven sur/rĭgo,-rexi,-rectum,-ĕre, v. III > surgo – ustati, dići se, postati sur/rĭpĭo,-rĭpŭi,-reptum,-ĕre, v. III(sub+ripio) – 1) iskrasti se s. me ei – iskradam se od njega; 2)ugrabiti/odneti krišom, ukrasti vasa ex privato sacro surrepuit – ukrao je vazu iz privatnog svetilišta; prevariti; Parma surrepta – P. na prevaru ugrabljena/osvojena;virtus nec eripi nec surripi potest – poštenje ne može ni silom ni kradom da se odnese; s. diem – kradem bogu dane surrŏg/o,-avi, etc., v. I (subrogo) – predložiti s. consulem mihi, in locum Bruti – predlažem sebe za konzula umesto Bruta sursum, adv. – (sursus< subversus) – gore, uvis conscipio s. in coelum – gledam u nebo;nares recte sursum sunt – nosevi su s razlogom dignuti uvis sūs, sŭis, comm. (ΰς) – svinja s. mansuetus – pitoma svinja; s. Minervam docet – svinja uči Minervu (boginju mudrosti) susceptĭ/o,-ōnis, f. (suscipio) – poduhvat, preduzeće, dužnost, obaveza s. causae reprehensa est ab accusatoribus – preduzeće je osporeno od podnosilaca tužbe suspect/or,-ōris, m. – preduzetnik suscĭpĭo,-cēpi,-ceptum,-ĕre, v. III (sub+capio) – 1) dići, podići suscepit infantem solo – podigao je novorođenče sa zemlje [i tim činom priznao za svoje]; editi in lucem et suscepti sumus – ugledali smo svetlost dana i priznati; utinam die natali susceptus non essem –kamo lepe sreće da se ni rodio nisam;2) roditi suscipit liberos – rađa decu; mihi de te suscepta suboles – potomstvo koje si mi rodila; 3) priznati, prihvatiti suscepit eum in civitatem – dao mu je državljanstvo; suscipe me totum – prihvati me u celosti; s. religionem – prihvatam veru; 4) Anchises suscepit – prigovori Anhises; 5) igrati ulogususcipit personam boni viri – on igra ulogu dobrog čoveka; 6) biti otvoren s. consolationem – otvoren sam za utehu; 7) uzeti na sebe hanc legationem suscepit – uzeo je na sebe ulogu izaslanika; s. negotium/onus officii/causam populi – uzimam na sebe preduzeće/breme dužnosti/narodne poslove; 7) uhvatiti; 8) podupreti suscepit tecta molibus – podupro je krovove stenama; 9) podržati, dati podršku; 10) s. molestias/ invidiam/culpam/maculam/periculum – navlačim na sebe
nevolje/zavist/greh/mrlju/opasnost; 11) izvršiti s. maleficium/impuritates – vršim zlodelo/sramotno delo; s. vota – zavetujem se suscĭt/o,-avi, etc., v. I (sub+cito²) – 1) podići, podizati aura suscitat lintea – vetar nadima jedra; suscitavit delubra deorum – podigao je hramove bogovima; 2) probuditi s. eum e somno – budim ga iz sna; ira suscitat vim – gnev budi snagu; 3) sokoliti suscitavit milites in proelia – sokolio je vojsku u bitkama suspect/o,-avi, etc., v. I – (intens. od suspicio) – 1) baciti pogled s. tabulam – bacam pogled na tablicu; 2) sumnjičiti, sumnjati s. eum – sumnjam na njega; s. perfidiam – sumnjam na verolomstvo [bojim se verolomstva] suspect/us¹,-a,-um, a. (trpni pridev od suspicio) – sumnjiv; osumnjičen me meis civibus gravites suspectum video – izgledam veoma sumnjiv mojim građanima; super tali scelere suspectum eum habeo – na njega sumnjam da je počinio ta zlodela suspect/us²,-us, m. (suspicio) – 1) pogled uvis quantus s. ad Olympium – dokle pogled dopire prema O-i; 2) turris vasto suspectu – veoma visoka kula; 3) divljenje, poštovanje suspendĭ/um,-ĭi, n. (suspendo) – vešanje, visenje iniuriae remedium morte ac suspendio quaero – zahtevam smer vešanjem za nanesenu nepravdu suspen/do,-di,-sum,-ĕre, v. III (sub+pendo) – 1) obesiti, visiti s. columbam ab alto malo – vešam goluba na visoki jarbol; suspendit se in arbore – visio je o drvetu; 2) pogubiti vešanjem infelici arbore reste suspendit eum – obesio ga je užetom o prokletom drvetu; 3) posvetiti, zaveštati suspendit arma Quirino – zaveštao je oružje Kvirinu[Romulu]; s. vestimenta deo – zaveštavam odelo bogu; 4) osloniti ita aedifitium, ut suspendi non posset – zgrada bez oslonca ne može da visi; 5) podići s. pedem digitis – idem na prstima; 6) s. rem medio responso – stvar visi napola puta [nerešeno, neizvesno]; 7) prekinuti, suzbiti suspendit fletum – prekinula je plač [prestala je da plače]; 8) uzorati s. terram – orem zemlju suspensūr/a,-ae, f. – svod, svod na kojem građevina leži suspens/us,-a,-um, a. (trpni pridev od suspendo) – 1) viseći, obežen; uzdignut, uzvišenCamilla fluctu suspensa – Kamila izdignuta iznad talasa; currus s. per undas – kola dignuta talasom; pes suspensus – podignuta noga; 2) zavistan extrinsecus aut bene aut male vivendi rationes suspensas habeo– smatram da zavisi od vanjskih stvari da li se dobro ili loše živi; 3) neizvestan, nesiguran, nerešen, sumnjiv suspenda spes – nesigurna nada;vultus s. – napregnuto lice; animus s. curis maioribus – duh obhrvan mnogim brigama;suspensum me tenes – držiš me u neizvesnosti; 4) uplašen, plah manus suspensa – plahom rukom
suspĭca/x,-ācis, a. (suspicor) – 1) sumnjičav frater/populus s. – sumnjičav brat/narod; 2) sumnjiv silentium suspicax – sumnjiva tišina sus/pĭcĭo¹,-pexi,-pectum,-ĕre, v. III (sub+specio) – 1) podići pogled, pogledati uvis nec suspicio nec circumspicio – ne gledam ni uvis niti se obazirem; suspexi coelum/astra –pogledam u nebo/ zvezde; pisces nos suspicere non possunt – ribe ne mogu da nas vide;nihil altum, nihil magnificum suspicere possunt – ništa visoko, ništa uzvišeno ne mogu da vide; 2) diviti se, obožavati s. virum/ naturam/eloquentiam – divim se čoveku/prirodi/rečitosti; 3) krišom/sumnjičavo pogledati, zaviriti suspensus regi et ipse eum suspiciens – sumnjiv kralju u koga i sam sumnjam suspĭcĭ/o²,-ōnis, f.(suspiti/o,-onis, f.) – 1) sumnja in hoc re nulla suspitio subest – ovde ne krije nikakva sumnja; s. nascitur/est/incidit – javlja se/postoji/nastaje sumnja;cado/vocor in suspicionem eius – padampod /izazivam njegovu sumnju; suspicionem a me removeo – otklanjam sumnju od sebe; careo suspicione (absum a suspicione) – nisam sumnjiv; res est in suspicione – to je sumnjivo; 2) slutnja, naslućivanje suspicione aliquod attingo – počinjem da slutim nešto suspĭcĭōse, adv. – sumnjivo, sumnjičavo suspĭcĭōs/us,-a,-um, a. – sumnjiv, osumnjičen tu es s. – ti si sumnjiv; suspiciosa et maledica civitas – sumnjiva i zloglasna država; id est suspiciosum – to budi sumnju;tempus suspiciosum – sumnjivo vreme suspĭc/or,-ari, v. dep. I – 1) slutiti s. nihil mali – ne slutim ništa loše; 2) prepostaviti, nadati se, verovati s. placiturum tibi esse librum – nadam se da će ti se knjiga svideti; 3) sumnjati ea, quae fore suspectus erat, facta cognovit – fakta će potvrditi ono u šta se sumnjalo suspīrātĭ/o,-ōnis, f. (suspīrāt/us,-us, m.) (suspiro) – uzdah aspicere sine suspiratu non possum – ne mogu da o tom mislim bez uzdaha suspīrĭt/us,-us, m. – uzdah suspīrĭ/um,-ĭi, n. – dubok uzdah traho suspiria – uzdišem; sine cura, sine suspirio sum –nemam briga, ne uzdišem ni za čim suspīr/o,-avi, etc., v. I (sub+spiro) – disati duboko; uzdisati s. ab imis pectoribus – uzdišem sa dna pluća; s. occulte – krišom uzdišem [strahujem]; suspiravit in eâ – uzdisao je za njom suspītĭ/o > suspicio² - sumnja susque deque, adv. – gore-dole [=svejedno] susque deque habeo – svejedno mi je; de Octavio susque deque – baš me briga za Oktavija sustentācŭl/um,-i, n. (sustento) – potporanj, potporni zid/stub
sustentātĭ/o,-ōnis, f. – odlaganje, odgađanje; zastoj sustent/o,-avi, etc., v. I – 1) potpomoći, dati podršku s. rempublicam meis laboribus – dajem podršku republici svojim naporima; 2) pomoći, zaštititi, tešiti s. fratrem ruentem –pomažem posrnulom bratu; 3) roditi, odgajati, negovati, podizati, održavati s. familiam –izdržajem porodicu; eo frumento sustentata est plebs – tim žitom održao se narod; 4) izdržati, trpeti, podnositi, opstati aegre eo dies sustentatum est – taj dan se izdržao s mukom; 5) zaustaviti, suzbiti sustenant impetum legionis – suzbijaju napad legije; milites a rege sustentati – vojska zaustavljena po kraljevoj zapovesti; 6) odgoditi, odložiti s. aedificationem ad eius adventum – odlažem zidanje do njegovog dolaska sustĭn/ĕo,-ŭi,-entum,-ēre, v. II (sub+teneo)– 1) podići uvis, podupirati, potpomagati aër sustinet volatus avium – vazduh potpomaže let ptica; columnae templum sustinent – stubovi podupiru hram; male arma sustinet – slabo oružje pomaže; s. rempublicam humeris/cervicibus meis – pomažem republiku svojim rukama/životom; 2) uzeti na sebe, preduzeti; 3) usuditi se, biti u stanju, izdržati non sustineo perdere blanditias – ne usuđujem se izgubiti laskanje; nemo opes a diis petere sustenuit – niko ne može da se uzdrži od traženja božije pomoći; 4) podnositi, trpeti s. aestatem/incommoda/ vulnera –podnosim leto [letnje napore]/neudobnosti/rane; 5) odoleti, opstati, održati se, odupreti ses. impetum/tela hostium – odolevam/odupirem se napadu/strelama neprijatelja;sustinerent, quod propius accessiset – odolevaju sudbini; 6) odbiti, odupreti se non sustinuit eos rogantes – nije odbio te pitače; 7) čuvati, održavati sustinet civitatis dignitatem ac decus – čuva dostojanstvo i ugled države; ager non amplius hominum quinque milia potest sustinere – ta obradiva zemlja ne može da izdržava više od pet hiljada ljudi; 8) zaustaviti, sprečiti, prigušiti sustinet remos/equum incitatum/agmen – zaustavlja vesla/razjarenog konja/vojsku; 9) zadržati (se), uzdržati se, odustati sustineo me –suzdržavam se [vladam sobom]; s. me ab omni assensu – uzdržavam se od velikog odobravanja; s. me non scribam – suzdržavam se, neću da pišem sustoll/o,-ĕre, v. III (sub+tollo) – 1) uzneti, uznositi; 2) ugrabiti, odneti sustollit filiam –ugrabio je kćerku; 3) uništiti sustollit aedes – uništio je hram sŭsurrat/or,-ōris, m. (susurro) – brbljivac; šaptač sŭsurr/o,-avi, etc., v. I – šaptati; brbljati, domunđavati se susurravit cum eo – domunđavao se s njim sŭsurr/us,-i, m. – 1)šapat; brbljanje; sašaptavanje; 2) susurr/us,-a,-um, a. – brbljiv, šuman sūtēl/a,-ae, f. (suo) – 1) zašivanje, ušivanje; krpljenje; 2) podvala, prevara sūtĭl/is,-e, a. – zašiven, zakrpljen
sūt/or,-ōris, m. – obućar sūtōrĭ/us,-a,-um, a. – 1) obućarski atramentum sutorium – obućarska farba; 2)sūtōrĭ/us,-ĭi, m. – obućar sūtrīn/a,-ae, f. – obućarska radnja sūtrīn/us,-a,-um,a. – obućarski taberna sutrina – obućarska radnja sūtūr/a,-ae, f. (suo) – šav triplex crebris suturis firmatum – utvrđen trostrukim debelim šavovima sŭ/um,-i, n. (pl.: sŭ/a,-ōrum) – 1) svojina, vlasništvo, imanje suum tenere – održavati imanje; civibus sua restituit – vratio je građanima imanja sŭ/us,-a,-um, prisvojna zamenica (se; `ός) – 1) svoj suum nomen – svoje ime; suo nomine – u svoje ime; suâ manu scripsi – svojom rukom sam pisao; 2) svoj, svoja, svoje (njegov, njegova, njegovo) suâ manu scripsit – svojom rukom je napisao; ostendit, quid sui consilii sit – izložio je svoje savete; 3) sufiksi za pojačanje –pte, -met – lično svoj/moj/njegov (sopstveni) feroces suapte ingenio – žestinom sopstvene ćudi; ille ipse suus fuit accusator – on je bio sam sebi sopstveni tužilac; 4) poseban, lični, određen, običanhabere suum numerum – imati lični broj; 5) suo tempore – u svoje/ pravo vreme; 6) povoljan, naklonjen, odan, prikladan suo loco pugnam fecit – bitku je vodio na povoljnom mestu; utebatur populo suo – koristio je naklonjenost naroda; 7) svoj gospodar ancilla nunc sua est – služavka već vlada sobom; is in disputando suus esse poterit – mogao bi on biiti samostalan u vođenju rasprave sycŏphant/a,-ae, m. (συκοφάντης) – intereždžija, spletkaroš, varalica, prevarant, ulizica sycŏphantĭ/a,-ae, f. (συκοφαντία) – prevara, podvala sycŏphant/or,-ari, v. dep. – praviti pletke, spletkariti Syll/a,-ae, m. > Sulla syllăb/a,-ae, f. (συλλαβή) – slog syllăbātim, adv. – po slogovima, slog iza sloga ei dictavi syllabatim – diktirao sam ti po slogovima syllŏgism/us,-i, m. (συλλογισμός) – silogizam, logički sud koji se sasoji od dve premise i zaključka syllŏgistĭc/us,-a.-um, a. – silogistički sylv/a,-ae, f. > silva – šuma symbŏl/a,-ae, f. (συμβολή) – 1) zajednički ručak; 2) [opšta] tuča symbŏl/um,-i,n. (symbŏl/us,-i, m.)(σύμβολον) – znak, zalog kojim se identifikuje vlasnik
symphōnĭ/a,-ae, f. (συμφωνία) – muzika koja se izvodila harmonijski na više instrumenata; koncert s. canit – koncert svira symphōnĭac/us,-a,-um, a. (συμφωνιακός) – muzički pueri/homines/servi symphonici – muzika dečaka/ljudi/robova Sympŏsĭ/um,-ĭi, n. (συμποσιον) – gozba [naslov Platonovog dela] sўnăloeph/ē,-ēs, f. (συναλοιφή, collisio, elisio) – spajanje dva sloga u jedan sўnecdŏchē,-ēs, f. (συνεκδοχή) – sinekdoha, stilska figura u kojoj je deo= celina (lično ime = apelativ: Cezar = car) ali i obrnuto (car = Cezar) sўnĕrd/us,-i, m. (σύνερδος) – knez, starešina mesnog saveta/veća syngrăph/a,-ae, f. (συγγραφή) – priznanica, obveznica, potvrda facio syngrapham cum eo – zadužujem se kod njega; ex syngrapha ago – ponašam se u skladu sa obavezom syngrăph/us,-i, m. (σύγγραφοσ) – ugovor, revers sўnŏd/us,-ontis, m. (συνόδους) – sinod, savet, sednica synthĕsĭn/a,-ae, f. – lagani kućni ogrtač
Sўrācūs/ae,-ārum, f. (pl.) (Συρακοũσαί) – grad na Siciliji, osnovao ga Korinćanin Archias 758 godine pre Hrista Sўr/i,-ōrum, m. (pl.) (Σύροι) – Sirci, stanovnici Sirije Sўrĭ/a,-ae, f. – oblast u Siriji uz Sredozemno more između Kilikije i Palestine Syrin/x,-gis, f. – nimfa pretvorena u trsku
Share this:
Twitter
Facebook
Kommentera
Sök
Arkiv
december 2012 november 2012
Meta
Registrera Logga in
djela Twenty Ten-temat. Blogga med WordPress.com.
Följ
Följ “djela” Få meddelanden om nya inlägg via e-post. Skapa konto
Skapa en webbplats med WordPress.com
djela Izabrana djela Milosava Popadica
Hoppa till innehåll
Latinskosrpski, T
T, t, devetnaesto slovo latinske abecede. T. = Titus; Ti = Tiberius tăbell/a,-ae, f. (dem od tabula) – 1) tablica; 2) tabellae publicae = tabulae p. – a) državno knjigovodstvo; b) državni protokol; c) javni dokumenti; d) arhiva; 3) tabellae quaestionaris – sudski protokol/zapisnik; 4) dare tabellas = dare literas – pisati nekome; 5) glasačka tablica/listić tăbellārĭ/us¹,-a,-um, a. – tablični/glasački; lex tabellaria – zakon o izborima, glasački propisi; navis tabellaria – poštanski brod; brod za prevoz pisama i paketa tăbellārĭ/us²,-ĭi, m. – poštar, pismonoša tāb/ĕo,-ēre, v. II – 1) topiti/istopiti; 2) isčeznuti, nestati corpora tabent – tela isčezavaju; 3) kapati, curiti artus tabentes sale – udovi sa kojih je kapala so tăbern/a,-ae, f. (tabula) – 1) daščara tabernae pauperum – sirotinjske udžerice; 2) zanatska radnja, dućan, krčma, prenoćište; 3) sedište u cirkusu tăbernācŭl/um,-i, n. (taberna) – 1) daščara, baraka; 2) šator nomades in tbernacula viventes – nomadi što žive u šatorima; 3) vojnički šator t. regium – kraljevski šator; 4) mesto koje odabere augur za praćenje znamenja tăbernārĭ/us,-ĭi, m. – dućandžija, trgovac
tāb/es,-is, f. (gen. i dat. se ne pojavljuju) – 1) topljenje t. nivis – topljenje snega; 2) truljenje t. arboris – truljenje stabla; 3) oculorum tabe notus – gubitak vida; 4) politička zloba; 5) prljava tečnost tabes nivis – bujica; tabes sanguinis – sukrvica tāb/esco,-ŭi,-ĕre, v. III (tabeo) – 1) topiti se, raspadati se; 2) isčezavati postepeno tabuit dolore/ desiderio – propao je od bola/čežnje tābĭd/us,-a,-um, a. (tabeo) – 1) topljen, istopljen nix tabida – istopljen sneg; 2) truo, gnjilcorpus tabidum – istrulo telo; 3) iznuren iuvencus t. – sušicom iznureni mladić; 4) griža, trošenje, propadanje lues tabida – pošast tābĭfĭc/us,-a,-um, a. (tabes+facio) – koji postepeno isčezava tăbŭl/a,-ae, f. – 1) daska, [metalna] ploča ploha, tabla tabulam arripio de naufragio – zgrabio sam dasku u brodolomu; 2) šahovska tabla; 3) t. (t. picta) – slika; t. votiva – slika brodoloma; 4) manum de tabula – toliko!, dosta je rečeno!; 5) t. Dicaearchi – geografska karta; 6) računaljka; 7) školska tabla [daska premazana voskom]; 8) oglasna tabla tabula figo – oglašavam; 9) list knjige t. rasa – a) čist/neispisan list; b) dečji mozak; libellus duodecim tabularum – knjižica od 12 tablica/lista; 10) tabula accepti et expensi knjiga prihoda i rashoda [koju je imao svaki Rimljanin koji je do sebe držao]; refero in tabulas –knjižim/unosim u knjige; 11) tabulae publicae – a) državno knjigovodstvo prihoda i rashoda; b) državni protokol; dokumenta; arhiva; 12) glasačka tablica/listić; 13) oglas, proglas; spisak zabranjenih knjiga; 14) aukcijska tabla; 15) menjačnica, banka; 16)tabulae nuptiales – venčanica, bračni ugovor; 17) testament tăbŭlār/is,-e, a. (tabula) – tabularni, tabelarni tăbŭlārĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – slike, table tăbŭlārĭ/um,-ĭi, n. – arhiv tăbŭlārĭ/us,-a,-um, a. (tabula) – 1) dokumentarni; 2) tăbŭlārĭ/us,-ĭi, m. – arhivar tăbŭlātĭ/o,-ōnis, f. – pod, dno, prizemlje, boj tăbŭlāt/um,-i, n. – daščani pod; boj, sprat tăbŭlāt/us,-a,-um, a. – popođen tāb/um,-i, n. (tāb/us,-i, m.)(tabeo) – 1) pošast, kuga, zarazna bolest; otrov corpora adfecta tabo – tela zahvaćena kugom; 2) smrdljiva tečnost; gnoj; sukrvica tăc/ĕo,-ŭi,-ītum,-ēre, v. II – 1) ćutim/ćutati tace lingua, dabo panem – ćuti jeziče, daću ti hleba; tace modo – ćutke; tacet de eo – o tome ne govori; 2) biti tih, mirovati canis ipse tacet – i sam pas je tih [ne laje]; tacet omnis ager – ceo predeo je tih; 3) oculi tui tacent –tvoje oči su neme [ne kažu ništa]; 4) quod adhuc semper tacui et tacendum putavi – o tome sam dosad uvek ćutao i ćutke razmišljao tăcĭte (tacito), adv. – 1) ćutke, tajno, prećutno, ispod žita; t. rogo – ćutke molim; t. habeo – o tome ne govorim; t. pereo – propadam ćutke; 2) me tacito – bez mog glasa,
bez mene;hoc tacito praeterire non possum – preko ovog ne mogu ćutke da tređem; servio tacite –služim bez pogovora; t. assensio – dajem prećutan pristanak tăcĭt/um,-i, n. – tajna vulgator taciti – skrnavitelj tajne tăcĭturnĭt/as,-ātis, f. – ćutljivost t. testium – ćutljivost svedoka tăcĭturn/us,-a,-um, a. (taceo) – ćutljiv, tih ripa taciturna – tiha obala tăcĭt/um,-i, n. – tajna vulgator taciti – srnavitelj tajne tăcĭt/us,-a,-um, a. (taceo) – I 1) ćutljiv; 2) prećutan tacitae induciae – prećutnim sporazumom; tacita assensio – prećutno odobravanje; t. – prećutni pristanak; 3) t. sensus – nejasan/prigušen osećaj; 4) bezglasan; 5) tih tacita nox – tiha noć; per tacitum –nečujno, bezglasno, potajno, ispod žita; II 1) ono o čemu se ćuti id tacitum relinquo – preko toga prelazim ćutke; aliqod tacitum teneo – to prećutkujem; non feres tacitum – neću ćutati; 2) tajan, neprimetan t. dolor – neosetni bol; furtum tacitum – mučka krađa tactĭl/is,-e, a. (tango) – dodirljiv, opipljiv tactĭ/o,-ōnis, f. – 1) dodir, opip quid tibi hanc tactio est – zašto je diraš?; 2) čulo dodiravoluptates oculorum et tactionum – zadovljstva očiju i dodiru tact/us¹,-us, m., 1) dodir; 2) čulo dodira res sub tactum cadit – to pada u domen čula dodira; 3) delovanje, uticaj t. solis/lunae/coeli – uticaj sunca/meseca/neba tact/us²,-a,-um, a. – dirnut, pogođen t. spiritu divino – dodirnut/nadahnut duhom božijim; tacta cupidine/religione – zadahnuta pohlepom/verom; taed/a,-ae, f. – 1) čamovina; 2) čamova daska; 3) jela, bor; 4) buktinja inflamo taedas –palim buktinje; taedae iugalis – svadbene buktinje; foedera taedae – bračni ugovori; 5) ljubav taed/et,-ŭi (taesus est),-ēre, v. impers. II – gaditi se taedet nos vitae – odvratan nam je život; me convivii taesum set – meni je ta gozba bila neprijatna taedĭf/er,-a,-um, a. (taeda+fero) – koji nosi buktinju taedĭ/um,-ĭi, n.(taedet) – gađenje, odvratnost t. rerum adversarum – odvratnost neprijatnosti; taedia belli – ratne gadosti/strahote; taedium vitae – dosada života taenĭ/a,-ae, (ταινίa) – 1) poveska, vrpca, mašna za kosu, pantljika; 2) pantljičara; 3) lanac stena; purpurne školjke tăg/ax,-ācis, a. (tago) – lopovski tă/go,-xi,-ĕre, v. III > tango – dodirnuti tālārĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – delovi kosti stopala tālār/is,-e, a. (talus) – 1) što se odnosi na nožni članak tunica talaris – tunika do članaka tālārĭ/us,-a,-um, a. – kockarski ludus t. – kockarska igra; igra kocke
tālĕa,-ae, f. – 1) odsečen izdanak, mladica, kalem, pelcer; 2) kratak kolac zabijen u zemlju da spreči prodor konjice tălent/um,-i, n. (τάλαντον) – 1) grčka mera za težinu; 2) suma novca od 60 mina (6000 drahmi); t. magnum – 80 mina tāl/is,e, a. 1) talis qualis – takav sam kakav sam; takav tale quid – takvo nešto; ut qualis ac (atque) talis – ili ovakav ili takav; talem, qualem te esse video – takvog kakvog te želim videti; talem te esse oportet, qui seiungas – treba da budeš takav da se ističeš; 2) istaknut, sjajan; 3) tali modo – na takav način tālĭter, adv. – na takav način, tako tālĭtr/um,-i, n. – pucanj prstima talp/a,-ae, f. – krtica tāl/us,-i, m. – [nožni] 1) članak pulcher a vertice ad imos talos – lepa od glave do pete;purpura usque ad talos demissa u purpuru sve do tala; 2) stat recto talo – stoji uspravno/čvrsto; recto talo vivo – postupam pošteno; 3) kocka talis ludo – kockam se tam, adv. – 1) tako, u tolikoj meri tam necessario tempore – u tako/toliko poptrebnom vremenu; tam … quam – tako … kako, toliko … koliko tam foederatis quam infestis – koliko/kako sa saveznicima toliko/tako i sa neprijateljima; 2) tam gravissimis iudiciis concisus – sasečen najstrožim presudama; 3) tam magis illa frequens quam – mnogo češća/gušća od; quam magis … tam magis – što više … tim više; quam quiusqe pessime fecit, tam maxime tutus est – ukoliko neko ružnije postupa, tim je sigurniji; quis est tam lynceus, qui nihil offendat – ko je tako oprezan ako ništa nije kriv?; 4) non essem tam inurbanus, uti – nisam tako neotesan da; non se tam impeitum esse, ut non sciret – nije bio tako neuk da nije znao tam-dĭu, adv. – tako dugodok tam-diu … quam-diu (quod/dum/quam/donec) – sve do/dok/dok ne tam-diu requiesco, quam diu scribo – mirujem sve dok pišem; tam-diu laudabitur, dum memoria manebit – hvaliće ga dok je živ; tamdiu discendum est quamdiu vivas – čovek treba da uči dok je živ tămen, veznik (običnoposle dopusne rečenice uvedene sa quamquam, quamvis,esti, etimasi, tamensi, tametsi, licet, quum) – 1)ipak quamquam abest a culpa, suspitione tamen non caret – premda nema pogreške, ipak nije lišen sumnje; quamvis sit magna expectatio, tamen eam vinces – premda su velika očekivanja, ipak ćeš pobediti; 2) kad, čim licet tibi significarim, tamen intelligo – obavestiću te čim saznam; 3) tamenne sic agemus? – zašto ovako postupamo?; 4) si tamen – ako ipak; ako inače tămĕn-esti (tămetsi), veznik (gotovo uvek sa indikativom)– 1) premda, iako; 2) ipaktametsi quae est ista laudaio? – ipak, čemu tolike pohvale? tam-mŏdo, adv. – malopre, nedavno
tam-quam > tanquam – upravo kao; upravo kao da tamquam scopulum sic fugias inauditum atque insolens verbum – treba izbegavati nove i neobične reči kao podvodne stene Tănă/is,-is, m. (Τάναϊς) – reka Don tandem, adv. (tam+dem) (često pojačan sa iam ili aliquando) – 1) najzad, konačno t. aliquando Catilinam ex urbe eiecimus – najzad K-u iz grada proterujemo; tandem reprime iracundiam – obuzdaj konačno pomamu; 2) (u pitanjima da izrazi nezadovoljstvo) quid tandem agebatis? – šta ste, za ime boga, uradili?; quousque tandem? – dokle, za ime boga?; t. bona causa triumphat – najzad pravda pobeđuje tango, tĕtĭgi, tactum,-ĕre, v. III – 1) dirnuti, dodirnuti tetegit terram genu – dodirnuo je zemlju kolenom; tange utramque digito – dodirni obe prstom; 2) civitas Rhenum tangit –država dodiruje Rajnu [graniči]; villa tangit viam – vila dodiruje put [blizu]; 3) stićisimulac tetigit provinciam/limina – čim je stigao u provinciju/na kućni prag; 4) t. corpus aquâ – pljuska/tuširam telo vodom; tetigi caput igne sulphuris – kadim glavu sumpornim dimom; 5) tetigit virginem – obesčastio je devojku; 6) uzeti tetigit terunciam de praeda –uzeo je tri puta po unciju plena; 7) okusiti, probati ukus tetigi cibos/saporem mellis –probao sam hranu/ukus meda; 8) tetigi dente/morsu – odgrizao sam; 9) fulmine/de caelo tactus – pogođen gromom; 10) tangit chordas – dodiruje žice/svira; 11) minae Clodii modice me tangunt – Klodijeve pretnje me prilično brinu; tetigerat animum memoria nepotum – seti se sinovca; 12) ubi Aristoteles ista tetigit? – gde to A. navodi?; 13) podvaliti, nasamariti tetigit eum triginta minis – izdigao ga je za 30 mina; Rhodium tetigit in convivio – ismejao je Rodija na gozbi; 14) preduzeti tetigit carmina – propevao je; 15)tetigi rem acu – pogodio sam metu; pun pogodak tanquam, veznik (tamquam) – 1) kao, kao i t. poëte boni solent, sic tu – kao što dobri pesnici imaju običaj, tako i ti; ita discedo tanquam ex hospitio – gubim se kao iz uljudnosti;tanquam bona valetudo iucundior est, sic – kao što je dobro zdravlje prijatnije, tako; 2)gloria virtutem tanquam umbra sequitur – slava kao senka prati hrabtost; 3) tanquam si tua res agatur – kao da tvoja stvar radi; tanquam clausa sit Asia – kao da će Azija biti zatvorena tantălĕ/us,-a,-um, a. (tantălĭc/us,-a,-um) – tantalovski Tantălĭd/es,-ae, m. – Tantalovi muški potomci Tantăl/us,-i, m. (Τάνταλος) –Tantal, kralj Frigije; otac Pelopsa i Niobe; zbog mnogih prestupa osuđen na večnu glad i žeđ tantill/us,-a,-um. (dem. od tantullus) – malecak
tantisper, adv. (tantus) (obično sa dum, donec,quaod) – tako dugo [sve dok] ut ibi esset t. dum culeus compararetur – neka bude ovde sve dok se mešina ne napuni; ut viveret tantisper, quoad fieret permutatio – neka živi sve dok se ne promeni tant/o, abl. neutr. od tantus – 1)tim više/manje tanto crebriores nuncii mittebantur – tim češće su se glasnici slali; tanto minoris – im jevtinije; 2) bis tanto pluris – dvaput skuplje; ter tanto peior – triput gore; 3) quanto doctior tanto modestior – što obrazovaniji tim skromniji; 4) tanto ante/post – toliko ranije/kasnije; post tanto – tako dugo kasnije; 5) t. pessimus – daleko najgori tantŏpĕre, adv. (tanto opere) – 1) mučno, s mukom, jedva, na sve jade;2) svim silama, iz petnih žila quies t. Caesari fuit grata – Cezar je jedva stekao mir tantŭl/um-i, n. – sitnica, tričarija tantulum morae – stina/beznačajna smetnja tantŭl/us,-a,-um, a. (dem. od tantus) – veoma sitan, veoma beznačajan causa tantula –beznačajna sitnica tant/um¹, a. n. – 1) tako, toliko, onoliko ut tantum nobis, quantum ipsi superesse posset, remitteret – da nam vrati toliko koliko njemu ostane; t. debuit – toliko treba; t. abest, ut –to je tako daleko da; t. est – toliko, to je sve, sve je rečeno; t. temporis – toliko vremena; in tantum – toliko, dotle; in t. donec – sve do; 2) tanti sum apud eum – toliko vredim kod njega/me on ceni; tanti emo/vendo – po toj ceni prodajem/kupujem; tanti est – a) toliko to vredi; b) ne marim/baš me briga; 3) alterum tantum – još toliko tant/um², adv. (>tantus²) – 1) veoma mnogo id t. abest ab officio – to je veoma daleko od pristojnosti; t. auctoritate motus est – vlasti su veoma uznemirene; t. progressus a castris, ut – takav je pokret jedinica iz logora da; 2) t. magna – tako velika; 3) non tantum – ne tako mnogo non t. Veneris, quantum studiosa culinae – ne obraća toliko pažnju na lepotu koliko na kuhinju/ probavu; quantum bello optimus, tantum pace pessimus –koliko je u ratu bilo najbolji, toliko je u miru najgori; 4) tantum non – gotovo/skoro ne; 5) t. quod – jedva, čim t. quod veneram, quum – čim stignem, odmah ću tantum-mŏdo, adv. (>dummŏdo) – da samo/barem t. ne Italiam relinquat – da bar Italiju ne napusti tant/us,-a,-um, a. 1) (sa quantus) – takav, toliki nullam unquam vidi tantam contionem, quanta – nikad nisam video takav skup, kao; tantum religio potuit suadere malorum –toliko zala je religija dala; 2) (sa qui, quae,quod + coniunctivum) tako: nulla est tanta vis, quae non frangi possit – ništa nije tako jako da se ne može slomiti; 3) (sa ut) – takav, tolikinon fuit tantus homo, ut – nije bio takav čovek da; 4) in tantis mutationibus – u tolikim promenama; tanta vitia – tako mnogo mana; tantae molis
erat Romanam condere genetem – takve je muke trebalo podneti da se stvori rimski narod tant/umdem, -idem, n. – 1) (u nom.& acc.+ gen.) – toliki komad/deo tantumdem viae/auri – toliko puta/zlata; 2) (u gen.) – voluntatem tantidem, quanti fidem suam fecit – voljom koliko i verom; 3) isto toliko in latitudinem tantidem patere – koliko dužinom, toliko i širinom tant/us-dem,-anta-dem,-um-dem (-un-dem), a. – isto toliki tantumdem periculum – isto tolika opasnost tăp/es,-ētis, n. (tăpet/ē,-is) – tapeta tăpēt/um,-i, n. – tapeta za presvlačenje zidova, sofa, podova tarde, adv. – kasno, sporo, lenjo tard/esco,-ĕre, v. III – usporiti, stati tardescit lingua – staje jezik tardĭgrād/us,-a,-um, a. (tarde+gradior) – sporo govoreći tardĭp/es,-pĕdis, a. (tardus+pes) – sporonog, koji sporo ide, hrom deus tardipes – Hefest tardĭt/as,-ātis, f. (tardus) – 1) sporost, terkavost t. et procrastinatio in rebus gerendis –sporost i odgađanje u vršenju poslova; subvenit vehiculis traditati – priskočio je upomoć odocnelim kolima; t. navium – sporost brodova; 2) t. ingenii – sporost/tromost/tupost duha tardĭtūd/o,-ĭnis, f. – sporost, tromost tardĭuscŭl/us,-a,-um, a. (dem. od tardus) – prilično/pomalo spor tard/o,-avi,etc., v. I (tardus) – 1) usporiti, kasniti tardavit profectionem – odlagao je polazak; tardavit pedes/alas – usporio je hod/let; 2) zaustaviti, zadržati tardavit impetum hostium – zaustavio je napad neprijatelja; 3) dangubiti, oklevati tard/us,-a,-um, a. – 1) spor, lagan lenj homo t. – spor čovek; pecus tarda – spora životinja; asellus t. – spor magarac; tardior in scribendo – spor u pisanju; tardior ad discendum fui – bio sam spor u učenju; 2) kasan, terkav tarda subventio frumenti – odocnela pomoć u žitu; tarda poena – odocnela kazna; noctes tardae – kasne noći; 3)senectus tarda – usporavajuća starost; t. in utroque genere dicendi – spor u oba načina izražavanja Tars/us,-i, f. (Ταρσός) – glavni grad Kilikije tartăr/a,-ōrum, n. (pl.) – tartar, had, pakao > tartarus tartǎrĕ/us,-a,-um, a. (tartarus) – tratarski, hadski, pakleni deus t. – Pluton; custos t. –čuvar hada; specus t. – provalija pakla; umbrae tartareae – hadske seni
tartăr/us,-i, m. (tartar/os<τάρταρος) – had, pakao; podzemni svet, carstvo mrtvih; bezbožni i grešni su u tartaru izdržavali kaznu Tartarus pater – Pluton, bog podzemnog sveta tăt! (tătae!), uzvik iznenađenja, čuđenja – au!, jao taurĕ/a,-ae, f. – žila, korbač taurĕ/us,-a,-um, a. – bikovski, volovski, volujski terga taurea – volujske kože taurĭform/is,-e, a. (taurus+forma) – u obliku bika, bikovski taurĭ/i,-ōrum, m. (pl.) – (ludi) taurii – svečanosti u Rimu u čast podzemnih bogova taurīn/us,-a,-um, a. – bikovski, volujski tergum taurinum – volujska koža Taur/us¹,-i, m. (Ταΰρος) – planinski lanac u Aziji Tauri pylae – tesnac između Kilikije i Kapadokije taur/us²,-i, m. (ταΰρος) – 1) bik; vo; 2) sazvežđe Bika; 3) koren drveta tax, onomatopeja, – puc, mlat tax meo tergo erit – pucaće šipka po mojim leđima taxill/us,-i, m. – kalup, trupac tax/o,-avi, etc., v. I – (tango, tago) – - jako dodirnuti, ; 2) proceniti vrednost neke stvari; vrednovati, oporezovati taxavit aliquod denariis septem – oporezovao je nešto sa sedam dinara tax/us,-i, f. – tisa Tāigĕt/ē,-es, f. (Ταϋγέτη) – jedna od Plejada, Atlasova kćer Tāigĕt/us,-i, m. (Tαΰγετον, Tāigĕt/a,-ōrum, n.) (pl.) – planina Tajget -tĕ, zamenički sufiks: tute – ti lično, ti i glavom i bradom; tete – tebe lično techn/a,-ae, f. (τέχνη) – veština, prepredenost, lukavstvo technĭc/us,-a,-um, a. (τεχνικός) – veštak, učitelj u nekoj umetnosti; tehničar, zanatlija tecte, adv. – 1) prikriveno, potajno, ispod žita; 2) oprezno tect/or,-ōris, m. (tego) – 1) majstor za krov/pokrivanje kuća; 2) belilac, moler, soboslikar tectōrĭ/um,-ĭi, n. – malterisanje i dekorisanje zidova freskama tectōrĭ/us,-a,-um, a. (tector) – krovni panicula tectoria – slama za pokrivanje krova tectōrĭōl/um,-i, n. (dem. od tectorium) – malterisanje i dekorisanje zidova tect/um,-i, n. – (trpni pridev od tego) – 1) krov tecta domorum – kućni krovovi; sub tectum congero – unosim pod krov/u suvo; sarta tecta – okrpljeni krovovi; 2) stan, kućaextra tectum – van kuće; in tectum recipio – povlačim se u kuću tect/us,-a,-um, a. (trpni pridev od tego) – 1) pokriven, snabdeven krovom; navis tecta –pokriveni brod; 2) prikriven, skriven, tajan cupiditas tecta – prikrivena strast, amor tectus – tajna ljubav; 3) tajnovit/prikriven govor; sermo verbis tectis – šifrovani
govor;verba tecta – tajne reči; 4) oprezan tecti ad alienos esse possumus – na oprezu od stranaca/neprijatelja tĕg/es,-ĕtis, f. (tego) – asura tĕgil/um,-i, n. – navlaka, košuljica, prekrivač tĕgĭm/en-ĭnis, n. (tegum/en, teg/men,-inis, n.) – navlaka, štit, pancir, prekrivač t. capitis – šlem, kaciga; t. pedum – obuća; t. fluminis – led tĕgĭment/um,-i, n. (tegument/um, tegment/um) > tegimen tĕgo, texi,, tectum,-ĕre, v. III – 1) pokrivam/pokriti, prekriti; tegunt corpora veste – pokrivaju tela haljinom; tegit lumina somno – pokrio je oči snom; texit terrâ – sahranio ga je; ossa tegebat humus – kosti je sahrabio u zemlju; 2) štititi sakriti fugientem silvae texerunt – begunca šume kriju/štite; crudelissimum nomen tyranni humanitate tegebat – ime najsurovijeg tiranina krilo se pod plaštom humanosti; 3) čuvati conservo et tego –štitim i čuvam; tueor et tego – pazim i čuvam; t. latus ei – čuvam mu bok tĕgŭl/a,-ae, f. – 1) crep; tegulae – crepni krov; per tegulas demitto – skačem s krova; 2) kamena ploča za krov tēl/a,-ae, f. (texo) – 1)tkanina, tkivo, sukno telam texo – čem tkaninu; domus plena telarum – kuća puna sukna; 2) paučina telae araneae – paukova mreža; 3) snovanje i navijanje osnove za sukno, osnova; licia telae addo – dodajem potku: čêm; 4) brdo u tkačkom razboju; 5) razboj; 6) tela iugalis – bračna veza Tĕlăm/o,-ōnis, m. (Τελαμών) – Pelejev brat, Ajaksov otac Tĕlămonĭăd/es,-ae, m. (Τελαμωνιάδες) – T-ovi muški potomci Tēlĕgŏn/us,--i, m. (Τηλέγονος) – sin Odiseja i Kirke; ubio oca na Itaki a zatim osnovao Tuskulum u Lacijumu; Telegoni – Ovidijeva ljubavna lirika jer je bila mu je donela progonstvo Tēlĕmăch/us,-i, m. (Τηλέμαχος) – sin Odiseja i penelope Tēlĕphus,-i, m. (Τήλεφος) – Heraklov sin, kralj Mizije; Ahil ga ranio kopljem i izlečio tēlĭg/er,-ĕra,-ĕrum, a. – naoružan, koji nosi oružje puer teliger – naoružan dečak (Kupidon) tell/us,-ūris, f. – 1) Zemlja kao nebesko telo, planeta Zemlja tellus infima est – Zemlja je najgora; 2) tellus solida – kopno; 3) tellus sterilis – jalova/neplodna zemlja; tellus ingrata –nezahvalna zemlja; 4) predeo, oblast; 5) (personifikacija) boginja Zemlja tēl/um,-i, n. – 1) (suprotno od arma) ofanzivno oružje: strela, koplje, kač, kama, nož cum telo sum – naoružan sam; 2) munja; 3) tela diei – sunčani zraci tĕmĕrārĭ/us,-a,-um, a. – 1) slučajan, nepredviđen; 2) homo t. – nepromišljen čovek;amor t. – ljubav na prvi pogled; error t. – brzopleta greška
tĕmĕre, adv. – 1) slučajno, nepromišljeno, spontano t. et fortuite – slučajno i sponano; 2) neoprezno; 3) bezrazložno tĕmĕrĭt/as,-ātis, f. – slučajnost, sponanost, nepromišljenost nulla temetitate sed ordo –ništa slučajno već s redom tĕmĕr/o,-avi, etc., v. I – obesvetiti, oskrnaviti, obesčastiti, profanisati temeravit templa/ delubra – obesvetio je hramove/oltare tēmēt/um,-i, n. – opojno piće temn/o,-ĕre, v. III – prezreti, potceniti tĕm/o,-ōnis, m. – kola; plug tempĕrăment/um,-i, n (tempero) – 1) sklad, pravi razmer delova u smesi eadem est materia, sed distat temperamento – materijal je tu, ali nema sklada; t. in terra – dobar sastav zemlje; t. coeli – umerena klima; 2) umerenost, prava mera inventum est t., quo tenuiores cum principibus aequari se putarunt – treba naći pravu meru, koja se podudara sa principima tempĕran/s,-tis, a. (trpni pridev od tempero) – uzdržan, umeren, priseban homo temperatisimus – veoma umeren čovek; temperantior a cupitudine imperii – odoleva iskušenjima vlasti; t. gaudii – umeren u uživanjima tempĕrantĭ/a,-ae, f. (temperans) – umerenost, uzdržanost summam fuisse in victu temperantiam – trebalo bi da vlada umerenost u jelu i piću tempĕrāte, adv. – umereno, s merom tempĕrātĭ/o,-ōnis, f. (tempero) – 1) sklad; pravi odnos delova u smesi; postupanje na pravi način t. coeli – blagost neba/klime; t. corporis – sklad tela; t. civitatis/reipublicae –solidna organizacija države/republike; 2) princip organizacije sol mens mundi et temperatio – sunce duh i organizacioni princip sveta tempĕrāt/or,-ōris, m. – organizator; t. voluptatis – čovek koji obuzdava strasti tempĕrātūr/a,-ae, f. = temperatio tempĕrāt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od tempero) – 1) [propisno] pripremljen/pomešantemperata esca – vešto pripremljena hrana; 2) homo t. – umeren, koji drži meru, miran, mudar, pametan temp/ĕri (tempori, abl. od tempus) – u dobar/pravi čas, na vreme tempĕrĭ/es,-ēi, f. (tempero) = temperatio – umerena klima/temperatura tempĕr/o,-avi, etc., v. I (tempus) – 1) uravnotežiti, uskladiti; 2) ublažiti t. acetum melle – razblažujem sirće medom; tempero vinum – razblažujem vino; 3) prirediti, napravititemperat venenum – spravlja otrov; tempero aquam ignibus – mlačim vodu na vatri; 4) vladati, upravljati Iupiter res hominum ac deorum temperat – Jupiter upravlja stvarima ljudi i bogova; 5) vladati sobom, biti umeren temperat amore – vlada
sobom u ljubavi; 6) vladati sobom (u dat.) tempero mihi/linguae/irae/laetitiae/manibus – vladam sobom/jezikom/gnevom/radošću/rukama; 7) uzdržati se tempero ab iniuria/a caedibus/lacrimis – uzdržavam se od nepravde/ubijstava/suza; t. dormire – uzdržavam se od sna; 8) t.+dat. poštedeti temperavit sociis/hostibus/templis – poštedeo je drugove/neprijatelje/hramove tempest/as,-ātis, f. (tempus) – 1) tren, trenutak ea tempestate – u to vreme; multis tempestatibus – zadugo; multis ante tempestibus – davno; 2) bona/clara t. – dobro/vedro vreme; 3) t. turbida/horrida – grozna/strašna oluja; 4) tempestam praetermitto – propuštam/ne koristim priliku; 5) tempestates immoderate – nemirna vremena, opasnost tempestīve, adv. – u pravi/dobar čas tempestīvĭt/as,-ātis, f. – 1) pravo/povoljno vreme; 2) t. stomachi – dobar stomak tempestīv/um,-i, n. – pravo vreme; dobar čas t. est – sad je vreme; tempestivo – u pravi čas; tempestīv/us,-a,-um, a. – 1) povoljan, pogodan dies t. – povoljan dan; oratio tempestiva – prikladan govor; 2) fructus t. – zrelo voće; 3) puella tempestiva viro – polno zrela devojka; heroes tempestivi coelo – junaci dostojni neba templ/um,-i, n. (=tempulum, dem. od tempus) – 1) predeo zemlje/neba povoljan za proricanje augura; ad augurando templa capiunt – biraju povoljno mesto za proricanje augura; 2) vidno polje; 3) svako osveštano mesto/prostor/zgrada templo a collega occupato – za govornicom koju zauzima kolega; 4) hram zaveštan nekom božanstvutemplum Iovis/Herculis – hram zaveštan Jupiteru/Heraklu; 5) svaki slobodan prostortempla coelestia – nebeska prostranstva, templa mundi – zemaljska prostranstva, svet; 6) sveti prostor templa neptunia – more; 7) templa Orci – podzemni svet; 8) templa mentis – mentalni prostor; 9) vis templa parnasia – parnasovske visine temŏrāl/is,-e, a. (tempus) – vremenski; privremen causa temporalis – privremen razlog temŏrārĭ/us,-a,-um, a. – 1) vremenski, koji se ravna prema prilikama/vremenu; 2) privremen mora temporaria – privremen zastoj temt/o,-avi, etc. v. I > tento – dodirnuti, pipati, ispitivati temp/us¹,-ōris, n. (τέμνω, τέμπω, odsecam) – 1) vreme t. fugit – vreme leti/beži; hoc tempore – u to vreme; tempus dei – vreme dana; hibernum tempus anni – hladno vreme godine; saevitia temporis – surovost vremena; in tempus – na vreme; ex tempore dicere – reći odmah, bez pripreme; ex quo tempore – od tada/onda; puperioribus temporibus – u davna vremena; per idem tempum – istovremeno; t. expostulandi –
vreme za žalbu; t. dicere/facere finem – vreme da se govori/učini kraj; tempora mutantur, nos et mutamur in illis – vremena se menjaju i mi se menjamo s njima; tempora si fuerint nubila, solus eris – ako vremena budu olujna, bićeš sam; tempus tibi abire est – vreme ti je da ideš; 2)tempore – vremenom, postepeno; 3) povoljno vreme occasio et tempus – prilika i vreme;ad tempum – na vreme, u dobar čas; ante/post tempum – pre/posle vremena; 3) in tempore/suo tempore – u svoje/ pravo vreme; tempori (temperi) – udobričas; 4) vremenske prilike tempori servio – ravnam se prema vremenu; in hoc tempore (pro tempore) – za sada/pod ovim okolnostima; ad tempum – prema prilikama; 5) teško/opasno vreme tempus edax rerum – vreme što sve guta; scripsi de temporibus meis – pisao sam o svojim stradanjima; omne tempore meum amicorum temporibus transmittandum putavi – smatrao sam da treba da upotrebim sve svoje vreme na odbranu svojih prijatelja; t. omnia revelat – vreme otkriva sve; 6) (gramatika) vremetempus futurum – buduće vreme temp/us²,-oris, n. (obično u pl.) – 1) slepočnica, tempora slepoočne kosti; 2) glava, lice tēmŭlent/us,-a,-um, a. – koji miriše na vino; pijan homo t. – podnapit/pijan čovek tĕnācĭt/as,-ātis, f. – 1) čvrstoća, čvrstina tenacitate unguium arripiunt – hvataju snagom kandži; 2) oskudica, škrtost tĕn/ax,-ācis, a. – 1) čvrst, koji čvrsto drži dens/forceps tenax – čvrst/a zub/klešta; t. gramen – čvrsta/žilava trava; 2) čvrst, izdržljiv t. propositi – čvrsto rešen; 3) tvrdoglav, zadrt equus tenax – tvrdoglav konj; 4) škrt, tvrd na parama, lakom pater parcus et tenax – štedljiv i škrt otac; 5) regnum tenax – podzemno carstvo; umbrae tenaces – seni podzemnog sveta tendĭcŭl/a,-ae, f. – 1) omča; 2) t. literarum – sofistička zamka tendo, tĕtendi, tensum (tentum),-ĕre, v. III – 1) zategnuti, zapeti t. arcum/chordam – zapinjem lûk/tetivu; tetendit insidias – zapeo je zamku; 2) usmeriti, uperiti t. oculos pariter telumque – usmervama oči strelu/koplje; t. iter ad navem – usmerujem se prema brodu; tendo vela ad portus – usmeravam jedra pårema luci; 3) odapeti tetendi sagittam arcu – odapeo sam strelu sa luka; 4) ispružiti tendit manus ei – pružio mu je ruku; t. dextram ad eum – pružam mu ruku; tetendi brachia ad coelum (coelo) – digao sam ruke prema nebu; 5) ponuditi; 6) hitati t. ad eum – hitam k njemu; 7) truditi se, naprezati se, nastojati tendit ad altiora et non concessa – teži ka višem i nedozvoljenom; tendit civitati leges imponere – nastoji da državi nametne zakone; 8) pokušati t. manibus divellere nodos – pokušavam da rukama razdrešim uzlove;
9) tendit contra/adversus protivi se/bori se protiv; 10) razapeti šator, postaviti logor t. castrum procul urbe – postavljam logor malo dalje od grada tĕnĕbr/ae,-ārum, f. (pl.) – 1) tama, sumrak; 2) noć redii luce, non tenebris – vraćam se danu a ne noći; 3) samrtni mrak; 4) jazbina, jama; mračno/strašno mesto malae tenebrae Orci – grozni mrak hadskog ambisa; t. infernae/stygiae – paklena/stigijska tama; 5) zaslepljenost; nemoć, očaj tenebris nigrescunt omnia cirvum – pada mrak na oči/smrkava se pred očima; 6) sumrak tenebrae reipublicae – sumrak republike tĕnĕbrĭcōs/us,-a,-um, a. – taman, sumračan, mračan tĕnĕbrĭc/us,-a,-um, a. (tenebrae) – taman, mračan tĕnĕbrōs/us,-a,-um, a. – ispunjen tamom, mrakom palus tenebrosa – tamna močvara;sedes temebrosa – podzemni svet tĕnell/us,-a,-um, a. (dem. od tener) – veoma nežan, osteljiv; tenellul/us (dem. odtenellus) – preterano nežan tĕn/ĕo,-ŭi,-tum,-ēre, v. III – I 1) držati [u rukama, ustima] t. pyxidem in manu – držim kutijicu u ruci; 2) tenet pecus – drži životinju zatvorenu; 3) teneo me/eum domi –zadržavam se/ga kod kuće; t. me castris – zadržavam se u logoru; 4) t. eum in officio – držim ga u pokornosti/ potčinjenom položaju; 5) teneo te – gotov si! [u borilačkim veštinama]; 6) vladati teneo dolorem – vladam bolom; t. risum/lacrimas – zadržavam smeh/suze; 7) uzdržati se vix me ab accusando tendo – jedva se sustežem da ne podnesem tužbu; teneri non potui, quin – nisam mogao da se uzdržim a da ne; 8) zadržati za sebe, prećutati t. secretum – čuvam tajnu; 9) t. propositum – držim obećanje; 10) tvrditi tenent voluptatem esse summum bonum – drže da je uživanje suma svih dobara; 11) biti pribran; II 1) posedovati, naslediti, održavati t. sedem patri – ozdržavam očev običaj; 2) vladati, imati u svojoj vlasti tenuit rempublicam – vladao je republikom; teneo lupum auribus – držim vuka za uši [niti mogu da ga držim čvrsto niti smem da ga pustim]; 3) t. insulam – boravim na ostrvu; 4) te falsa opinio teneo – držim da imaš pogrešno mišljenje; me eius amor teneo – zadržavam njenu ljubav; memoria mei vos tenet –zadržaću vas u sećanju; spes me tenet – živim u nadi; 5) shvatiti, razumenti tenes, quid dicam? – shvataš li šta kažem?; eum memoriâ teneo- sećam ga se; 6) usmeriti t. iter/cursum – držim pravac; teneo portum – sližem u luku; 7) fama tenet – glasine se šire tĕn/er,-ĕra,-ĕrum, a. – 1) nežan, krhak, osteljiv puer tener – nežan/mlad dečak; anni teneri – detinjstvo; 2) a teneris – od malih nogu; a. tenero – od malih nogu; 3) krhak, loman, slab tenerum in animis – preosetljiv; carmen tenerum – nežna pesma tĕnĕre/sco,-ĕre, v. III – raznežiti se; postati nežan tĕnĕrĭt/as,-ātis, f. – nežnost; tĕnĕrĭtūd/o,-ĭnis, f. – nežnost, osetljivost
tĕn/or,-ōris, m. (teneo) – 1) [neprekidan] let hasta servat tenorem – strela leti istim tempom; aulea placido educta tenore – zavese dignute u blagom letu; 2) tempo idem tenor pugnae – isti tempo bitke; tenorem in narrationibus servo – održavam tempo pripovedanja; tenor vitae – tempo života tens/a,-ae, f. (thens/a,-ae, f.) – kola na kojima su se vozili kipovi bogova da se postave na zidove cirkusa u toku ludi circenses (= sa konjskim trkama i borbama gladijatora sa zverima) tentābund/us,-a,-um, a. (tento) – koji pokušava, pipa na sve strane tentām/en,-ĭnis, n. (tento) – 1) pokušaj, proba vocis tentamina sumpsit – pokušao je da zove; 2) iskušenje, izazov tentāment/um,-i, n. – proba, pokušaj, test tentātĭ/o,-ōnis, f. – proba, pokušaj tentāt/or,-ōris, m. – iskušitelj, onaj što dovodi u iskušenje t. Dianae – Orion [ ona ga ustreli] tent/o,-avi, etc., v. I – (intens. od tendo) – 1) pipati, dodirivati t. flumen pede – dodirujem nogom reku; 2) probati, staviti na probu, pokušati t. quid in eo genere possem –pokušao sam [sve] što sam mogao; tentavi persuadere ei – pokušao sam da ga ubedim;tentavit ut sibi daretur provincia – nastojao je da mu se da provincija; t. spem pacis –probam nadu mira; t. libertatem/ silentium/intercessionem – kušam slobodu/tišinu/intevenciju; 3) nastojati prevariti a multis tentatus – prevaren od mnogih;tentat iudicium pecuniâ – nastoji da podmiti sudije; tentavit Iunonem – pokušao je da zavede Junonu; 4) tentat nationes – nastoji da pobuni narode; 5) napasti tentavit Achaiam/urbem – napao je Ahajce/grad; vina tentant caput – vina napadaju glavu tentōrĭ/um,-i, n. – šator tĕnŭĭcŭl/us,-a,-um, a. (dem. od tenuis) – veoma tanak, sićušan, fin tĕnŭ/is,-e, a. – 1) tanak t. vestis – tanka košulja; tenue collum – tanak vrat; tenui capilli – tanka kosa; 2) uzan, tesan t, tellus – uzan zemljouz; 3) mršav, nežan t. sonus – tanak glas; 4) sitan t. cura – sitna briga; 5) podroban, fin t. distinctio – fina distinkcija; tenue genus argumentandi – prefinjen način vođenja rasprave; 6) mali, oskudan oppidum tenue – mali/siromašan grad; tenues opes – oskudno bogatstvo; 7) plitak, proziran Tibris tenui fluens aquâ – Tibrom oskudnim vodom; aqua t. – bistra voda; 8) vinum tenue – tanko vino; 9) beznačajan causa t. et inops – beznačajna i bezvredna; 10) slab, mlitav valetudo t. – slabo zdravlje; 11) nisko poreklo qui tenuioris ordinis essent – koji su nižeg porekla;tenues homines – ljudi niskog porekla
tĕnŭĭt/as,-ātis, f. – 1) tananost, finoća t. animi/aëris – finoća/nematerijalnost duše/vazduha; 2) mršavost, nežnost, krhkost; 3) t. aquae – prozirnost/bistrina vode; 4) vodnjikavost t. sanguinis – vodnjikavost krvi; 5) jednostavnost t. verborum – jednostavnost reči; 6) beda, oskudica tĕnŭĭter, adv. – tanko, mlitavo, mršavo, oskudno tĕnŭ/o,-avi, etc., v. I – 1) istanjiti, tempus tenuat dentem aratri – vreme tanji raonik; 2) istopiti se tenuat se in undis – rastvara se u vodi; 3) mršaviti corpus tenuatum – omršalo telo; 4) suziti vocis via est tenuata – uzan je put glasa; 5) umanjiti, oslabiti vires tenuant –snage izdaju; 6) prezreti, potceniti tenuavit hominem – potcenio je čoveka tĕn/us¹,-ōris, n. – zamka tĕnus, predlog 1) sa abl. – sve do, samo; ne dalje od Tauro tenus regnare eum iusserunt – naređeno mu je da vlada samo do Taurusa; 2) sa gen. kod plurala: Cumarum tenus –sve do/ne dalje od Kuma; hac-tnus – dovde, do ove tačke, ne dalje Tĕ/os,-i, f. (Τέως) – grad u Joniji; Anakreontov rodni grad tĕpĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III (tepeo+facio) (u pass. tepe/fio,-fieri) – zagrejati sol tapefacit solum – sunce zagreva tle tĕp/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) biti topao; 2) tepens - topao sol tepens – toplo sunce; 3) tepens ea – zagrejan za [zaljubljen u] nju; 3) mlak seu tepet, sive amat – ili je mlak ili voli; affectus tepens – ljubav bez žara [mlaka] tĕpesc/o,-ŭi,-ĕre, v. III (tepeo) – umlačiti se, postati mlak tĕpĭd/us,-a,-um, a. (tepeo) – 1) umereno topao, blag bruma tepida – blaga zima; ius tepidum – blag zakon; 2) mlak mens tepida – mlaka duša/bez žara tĕp/or,-ōris, m.– 1) blagost t. solis – blaga toplota sunca; 2) mlakost, hladnoća tĕr, adv. (tres) – 1) triput bis aut ter – dvaput ili triput; ter centum – tri puta po sto = trista; 2) više/mnogo puta; 3) felix ter et amplus – mnogo srećan terdĕcĭes (trĕdĕcĭes) – trinaest puta terdēni, num. distr. – po trideset tĕrĕbinth/us,-i, f. – terpentinsko drvo (Pistacia terebinthus) tĕrĕbr/a,-ae, f. svrdlo tĕrĕbr/o,-avi, etc., v. I – 1) prosvrdlati, bušiti svrdlom; 2) nasrnuti, probiti se ut terebrat! – kako je nasrnula [da me osvoji] tĕrēd/o,-ĭnis, f. – 1) žižak, crv koji buši drvo; 2) moljac tĕr/es,-ĕtis, a. – 1) duguljast, okrugao t. stipes – okrugao kolac; 2) zaobljen membra teretes – zaobljeni udovi; 3) ukusan, zgodan, fin tergĕmĭn/us,-a,-um, a. > trigeminus – troglavi
ter/gĕo,-si,-sum,-ēre, v. II (ter/go,-si,-sum,-ĕre, v. III) – 1) sušiti lumina tergent lacrimantia – svetlost suši suze; 2) pomiriti, izmiriti terguit scelus – izmiruje/iskupljuje greh; 3) t. librum – popravljam knjigu tergīn/um,-i, n. – bič, korbač tergīn/us,-a,-um, a. – kožni calix terginus – kožna čaša tergĭversātĭ/o,-ōnis, f. – odbijanje, nepristajanje tergĭvers/or,-ari, v. dep. I (tergum+versto) – okrenuti leđa, izbegavati, odbiti t. contra eum – okrećem mu leđa, ne pristajem terg/um,-i, n. – 1)leđa [u uspravnom položaju] terga verto – bežim; do terga hosti – okrećem leđa neprijatelju [bežim]; 2) zadnja strana/naličje predmeta; ad tergum collis –na onu stranu brega; 3) koža t. taurinum – volujska koža; 4) predmeti od kože; 5) t. Sulmonis – kožni štit; 6) telo centum terga suum – stotinu svinja terg/us,-ōris, n. – 1) životinjska koža; 2) kožni štit; 3) pancir term/es,-ĭtis, m. – klica/izdanak/mladica masline ili palme termĭnālĭ/a,-um, n. (pl.) – svečnosti u čast boga koji čuva granice termĭnāl/is,-e, a. (terminus) – granični, krajnji lapis t. – granični kamen termĭnātĭ/o,-ōnis, f. (termino) – 1)utvrđivanje granične linije; 2) odlučivanje, određivanje, klasifikovanje t. aurium – donošenje mišljenja/suda; 3) tačka, kraj rečenice termĭn/o,-avi, etc., v. I (terminus) – 1) ograničiti, odrediti granicu terminavit fines imperii – odredio je granice imperije; termino agrum publicum a privato – određujem granicu između opštinske zemlje i privatnih poseda; 2) odlučiti t. modum artis – odlučujem se za način delovanja; bona voluptate, mala dolore terminavit – odluči da se dobro radošću a zlo bolom završi; 3) svršiti, završiti terminavit bellum/orationem – završio je rat/govor termĭn/us,-i, m. – 1) granica, granična linija, granični znak; t. ante quem – tren pre kojeg se nešto desilo; t. post quem – tren posle kojeg se nešto desilo; t. technicus – stručni naziv; 2) Terminus – bog granice; 3) cilj; 4) kraj t. contentionem/vidae – kraj neprijateljstava/života terni, num. distrib. – po tri, tri odjednom; ter deni – po trinaest; terna Gratia – tri Gracije tĕro, trīvi, trītum,-ĕre, v. III – 1) grebati; 2) trljati trivit oculos – trljao je oči; ubi lapis lapidem terit – ovde [u mlinu] kamen tare kamen; 3) zariti trivit dentes in stipite – zari zube u stub; 4) derati trita vestis – poderana košulja; tero librum – često držim/čitam knjigu; tero verbum – često koristim tu reč; terit calamo labellum – dere usnu frulom [svira]; 5) trivit calcem eius – bio mu je za petama; 6) trivit frumentum – vršio je žito
[gaženjem]; 7) glačati, glancati tero viam – glancam put[često/stalno putujem]; 8) iznuriti, zamoriti tero me in opere longinquo – iznurujem se dugotrajnim radom; trivit plebem in armis – iznurivao je narod ratom; 9) t. diem – traćim/dangubim/provodim dan u besposlici; 10) mrviti, lomiti tero piper – meljem/mrvim/tučem biber Terpsĭchŏr/ē,-es, f. (Τερπψιχόρη) – 1) jedna od Muza, boginja plesa; 2) poezija terr/a,-ae, f. – 1) kopno terrâ marique (mari terrâque) – kopnom i morem; in terra sum – na kopnu sam; terram video – vidim kopno [kraj stradanja]; t. firma – kopno; 2) zemlja, zemni prah terrae filius – sin zemlje [čovek]; mihi terram inice – posipaj me zemljom; eum ad terram do – bacam ga na zemlju;terrae procumbo – padam na zemlju [ničice]; 3) zemlja, oblast, država abeo in eâ terrâ – odlazim iz ove zemlje; terra Italia – zemlja I.; t. incognita – nepoznata zemlja; 4) terrae – zemlje [ceo svet]; in terris – na ovom svetu;orbis terrarum – zemaljski krug/horizont; 5) sub terras – podzemni svet; 6) planeta zemlja terra in mundo sita est – zemlja je smeštena u svemir terrēn/um,-i, n. – 1) zemni prah, zemlja; 2) obradiva zemlja; 3) terren/a,-ōrum, n. (pl.) –kopnene životinje; terrēn/us,-a,-um, a. (terra) - 1) zemljan collis zemljani breg; vasa terrena – zemljana vaza; 2) kopneni bestiae terrenae – kopnene životinje; 3) zemaljski, smrtan eques t. – smrtni konjanik; 4) hiatus t. – jama, ambis, provalija u zemlji; 5) numina terrena – bogovi podzemnog sveta terr/ĕo,-ŭi,-ītum,-ēre, v. II – 1) uplašiti; zastrašiti terrui eum – zastrašio sam ga; terruit urbem incendiis – zastrašio je grad požarima; 2) progoniti t. profugam per totum orbem –progonim begunca po celom svetu; 3) terrui eum a repetunda libertate – zastrašio sam ga da ponovo ne govori svašta terrest/er,-ris,-e, a. (terra) – 1) zemaljski, kopneni animantium genus terrestre – kopnena životinja; 2) seoski iter terrestre – seoski/lokalni put; 3) teritorijalni exercitus t. –teritorijalna vojska/odbrana; 4) coena terrestris – vegetarijanska/voćna večera; 5) prizeman terrestrĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – kopnene životinje terrĕ/us,a,-um, a. – zemljan tumulus t. – zemljana humka terrĭbĭl/is,-e, a. (terreo) – 1) strašan, užan, grozan mors t. – strašna smrt; 2) scripturae terribiles – spisi koji bude straho/poštovanje terrĭcŏl/a,-ae, comm. (terra+colo) – stanovnik zemlje terrĭcŭl/a,-ae, f. (terricil/um,-i, n.) – strašilo;sredstvo zastrašivanja terrĭfĭc/o,-avi, etc., v. I – zastrašivati terrĭfĭc/us,-a,-um, a. – grozan, užasan, stravičan
terrĭgĕn/a,-ae, comm. (terra+gingo) – dete zemlje, smrtni čovek genus terrigenarum – sinovi zemlje, divovi, giganti; prvi ljudi na zemlji terrĭlŏqu/us,-a,-um, a. (terreo+loquor) – zastrašujući [govor] terrĭpăvĭ/um,-ĭi, n. (terripudi/um,-ii, n.) > tripudium – ratni ples terrĭt/o,-avi, etc., v. I – (intens. od terreo) – jako/uporno zastrašivati terrĭtōrĭ/um,-ĭi, n. (terra) – gradski atar, gradsko područje terrĭt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od terreo, sa genit.) – strašan, užasan, grozan t. animi –strašan za dušu terr/or,-ōris, m. – strava, užas, strah terrorem ei facit – zadaje/ugoni mu strah terrs/us,-a,-um, a. (trpni pridev od tergeo) – 1) osušen, isušen; 2) čist, uredan mulier terrsa – uredna/čista žena; 3) savršen, bez greške opus rerrsum – savršeno delo tertĭān/us,-a,-um, a. (tertius) – tro- febris tertiana – groznica koja hvata svaki treći dan tertĭo, adv. num. – 1) treći put; 2) treće tertĭum, adv. num. – treći put tertĭ/us,-a,-um, a. (num. ord.) – 1) treći tertium non datur – nema trećeg [amo da, ili ne]; tertia pars – treći deo/trećina; 2) t. e nobis – jedan od nas trojice; numina tertiana –bogovi podzemlja; tertius interveniens – treći se upliće; 3) tertia regna – podzemni svet;tertia Saturnalia – treći dan Saturnalija tertĭus-dĕcĭm/us,-a,-um, a. (num. ord.) – trinaesti tĕruncĭ/us,-ĭi, m. (ter+uncia) – novac od 3 uncije; četvrtina 1 asa ili neke druge celine ne teruncium quidem – ni jedne pare, ni najmanje; teruncii eum facio – smatram ga za ništa/ni najmanje ga ne cenim tervĕnēfĭc/us,-i, m. – hulja, gad, podlac tesc/a,-ārum, n. (pl.) (tesqu/a,-ārum, n. pl.) – jalova zemlja tessell/a,-ae, f. (dem. od tessera) – kockica, mala kocka tessellāt/us,-a,-um, a. – popločan pavimentum tessellatum – mozaik od sitnih četvrtastih kockica tessĕr/a,-ae, f. (τέσσαρες) – 1) četvrtast komad, kocka od drveta/kamena/metala za slaganje mozaičkog poda tesseris struo pavimenta – podove sam prekrio kockama/mozaikom; 2) kocka sa šest obeleženih strana [igralo se sa tri tesare] tessaras iacio – bacam kocke; tessaris ludo – kockam se; 3) znak, oznaka tessara militaris – lozinka, tablica sa lozinkom vojnika; zapoved do tessaram omnibus – dajem zapoved svima; 4) t. frumentaria – tablica za sledovanje žita; 5) t. numaria – platna tablica; 6) t. hospitalis – tablica po kojoj su se gosti u prenoćištu identifikovali apud nos tesseram confregisti – prekršio si pravila gostinskog ponašanja kod nas
tessĕrŭl/a,-ae, f. – mala kockica/tablica test/a,-ae, f. (testul/a,-ae, f.) – 1) keramika, grnčarija, sve od pečene gline; komad pečene gline; 2) cigla; 3) školjka testācĕ/us,-a,-um, a. – keramički, od pečene gline testāmentārĭ/us,-a,-um, a. (testamentum) – 1)testamentalni lex testamentaria – zakon o testamentu; 2) testāmentārĭ/us,-ĭi, m. – pisac testamenta testāment/um,-ĭ, n. (testor) – testament, poslednja volja t. facio/conscribo – pišem testament; t. resigno – odbjam/odričem se testament/a testātĭ/o,-ōnis, f. – 1) pozivanje na svedoke; 2) iskaz svedoka, svedok testāt/or,-ōris, m. – zaveštač; testator, pisac testamenta testāt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od testor) – proveren, neosporan, posvedočen res testata – neosporna stvar testĭcŭl/us,-i, m. (dem. od testis²) – jaje, jajce, mudo testĭfĭcātĭ/o,-ōnis, f. (testificor) – 1) svedočenje, svedok; 2) priznanje testĭfĭc/or,-ari, v. dep. I (testis+facio) – pozvati za svedoka; posvedočiti; obelodaniti testĭmŏnĭ/um,-ĭi, n. – 1) svedok, usmeno ili pismeno svedočenje; 3) pisano svedočenje; 4) dokaz test/is¹,-is, comm. – 1) svedok is mihi est testis de re ea – on mi je svedok u toj stvari;nemini possum erga te testis esse – nikome ne mogu biti svedok protiv tebe; testibus utor – služim se svedocima; t. unus, t. nullus – jedan svedok je kao i nijedan; 2) očevidac fructus abest, facies quum bona teste caret – voća nema, pojava lišena dobrog svedoka test/is²,-is, m. – jaje, mudo, testis test/or,-ari, v. dep. I (testis) – 1) svedočiti; 2) svečano/zvanično tvrditi, izjaviti testor me id pacis causa fecisse – svečano izjavljujem da je reč o stvari mira; 3) dokazati testandi causa, publicum agrum esse – treba dokazati da je zemlja opštinska; 4) pozvati za svedokat. deos/eum – pozivam bogove/njega za svedoke; 5) napisati testament testu, indecl. (test/um,-i, n.) – cigla, pečena glina [za ognjište] sub testu coquo – kuvam pod ciglom testūdĭnĕ/us,-a,-um, a. (testudo) – od kornjače, kornjačin lyra testudinea – lira od kornjačinog školjke/oklopa testūd/o,-ĭnis, f. (testa) – 1) kornjača; 2) kornjačin oklop; 3) lira, citra; 4) drvena streha; dreveni krov; 5) krov od štitova; 6) svod testŭl/a,-ae, f. (dem. od testa) – školjkica, mala školjka tēt/er,-a,-rum, a. (taeter) – gadan, ružan, odvratan homo teter – podlac, hulja
Tēthys,-yos, f. (Τηθύς) – Tetida, boginja mora, kći Urana i Geje, Ahilova mati tetrădrachm/um,-i, n. (τετράδραχμον) – grčki novac od 4 drahme tĕtrarch/a,-ae, m. (tetrarches < τετράρχης) – tetrarh, vladar koji je upravljao jednom četvrtinom carstva tĕtrastĭch/os,-on (τετράστιχος) – četvrostihovni carmen tetrastichon – pesma od 4 stiha tĕtrĭc/us,-a,-um, a. (teter) – strog tetrica disciplina – stroga disciplina; tetricae deae –suđaje, Parke Teuc/er,-cri, m. (Θεΰκρος) – sin Skamandra sa Krita, zet Dardanusa, kasnije kralj Troje Teucr/i,-ōrum, m. (pl.) – Trojanci Teutŏn/i,-ōrum, m. (pl.) – najstariji naziv za sva germanska plemena tex/o,-ŭi,-tum,-ĕre, v. III – 1) čem/tkati texo telam/vestem – tkam platno/košulju; 2) plesti/ splesti; 3) kovati, graditi texuit navem – napravio je brod; 4) t. epistolas quotidianis verbis – kitim pismo običnim7svakodnevnim rečima; 5) ea tela texitur – tim se čovek bavi textīl/is¹,-e, a. (texo) – tkan, vezen, tekstilan tragulum textile – tkani prekrivač; serta textilis – cvetni venac textīl/e²,-is, n. – tkanina tex/or,-ōris, m. (texo) – tkač texōrĭ/us,-a,-um, a. – tkački, tkan textorium totum illud est – sve je to tkano/izmišljeno textrīn/a,-ae, f. – tkaonica, tkanje textrīn/um,-i, n. – 1) tkačka veština, tkanje textrīn/us,-a,-um, a. – tkački ars textrina – tkačka veština text/um,-i, n. (texo) – 1) tkanje, tkanina; 2) nešto sastavljeno, spojeno texta rosis facta –venac od ruža; 3) način izražavanja dicendi textum tenue – mršav/tanak stil textūr/a,-ae, f. – 1) tkanje; 2) tkanina t. Minervae – Atinina tkanina; 3) sastav, spajanje text/us¹,-a,-um, a. (trpni pridev od texo) – 1) tkan tegumenta texta – tkani prekrivači;amictus textus – tkani ogrtač; 2) pleten; 3) sastavljen, spojen text/us²,-us, m. – 1) tkanina; 2) pletivo; 3) pletenje t. viminum – pletenje korpi; 4) splet, zaplet t. calumniae – zaplet, snovanje spletke; 4) kompozicija, struktura thălămēg/us,-i, f. (θαλαμηγός) – gondola, pokriveni čamac sa ležajem
thălăm/us,-i, m. (θάλαμος) – 1) unutrašnja, spavaća soba; 2) bračna postelja; 3) brakvita expers thalami – život neženje; 4) devojačka/ženska soba; 5) kuća, boravište, mesto boravka delubra, quae vocant thalamos – hramovi koje nazivaju boravištima thălassĭc/us,-a,-um, a. (θαλασσίκός) – morski color th. – morska boja; mornarskiornatus th. – mornarsko odelo thălassĭn/us,-a,-um, a. marinplav, morske boje Thăl/es,-is, m.(Θαλής) – Tales iz Mileta, jedan od sedam mudraca; osnivač jonske škole Thălī/a,-ae, f.(Θάλεια), 1) Talija, jedna od Muza, boginja komedije; 2) jedna od Gracija Thaum/as,-antis, m. (Θαύμας) – sin Pontus i geje, otac Iride thĕātrāl/is,-e, a. – 1) pozorišni operae theatrales – pozorišna dela; lex theatralis – zakon o pozorištu thĕātr/um,-i, n. (θέατρον) – 1) pozorište, teatar; 2) glumci; 3) pozorišna publika, gledaoci theatra reclamant – publika protestuje; 4) sabor, skupština; 5) slobodan/pregledan prostor; 6) theatrum ingenii – povoljna prilika da se pokaže veština; 7) javna delatnost Thēb/ae,-ārum, f. (pl.) (Θήβαι) – naziv više gradova; najpoznatijaTeba je ona koju osnovao Kadmo, glavni grad Beotije; i jedna boginja nosi to ime thēc/a,-ae, f. – ladica, navlaka, obloga, korice thĕm/a,-atis, n. (θέμα) – 1) predmet, tema; 2) položaj zvezda pri [nečijem] rođenju Thĕm/is,-ĭdis, f. (Θέμις) – Temida, Uranova i Geina kćer, boginja zakona i prava Thĕmistŏcl/es,-is, m. (Θεμιστοκλής) – atinski pisac Thĕŏcrĭt/us,-i, m. (Θεόκριτος) – Teokrit, lirski pesnik u doba Ptolomejevića Thĕŏdōr/us,-i, m. (Θεόδωρος) – sofist, Sokratov savremenik thĕŏgŏnĭ/a,-ae, f. (θεογονίa) – teogonija, poreklo bogova thĕŏlŏg/us,-i, m. (θεολόγος) – teolog, znalac porekla bogova i religije Thĕŏphăn/es,-is, m. (Θεοφάνης) – rimski istoričar, Pompejev prijatelj Thĕŏphrast/us,-i, m. (Θεόφραστος) – grčki filozof sa Lezbosa, Platonov učenik Thĕŏpomp/us,-i, m. (Θεόπομπος) – grčki istoričar, Isokratov učenik therm/ae,-ārum, f. (pl.) – topli izvor; banja Therm/ē,-ēs, f. (Θέρμη) – Solun thermŏpōlĭ/um,-ĭi, n. (θερμοπώλιον) – prodavnica toplih napitaka thermŏpōt/o,-avi, etc., v. I – thermopoto gutturem – grejem grlo toplim napitkom Thermŏpўlae,-ārum, f. (pl.) (Θερμοπύλαι) – klanac/tesnac Termopili između mora i planine Eta gde je leonida pao sa svojim junacima
Thērŏdăm/as,-antis, m. (Θηροδά/μας,-μέδων) – skitski car; svoje lavove, po legendi, hranio ljudskim mesom thēsaurārĭ/us,-a,-um, a. (thesaurus) – blagajniči, riznični, što se odnosi na riznicu thēsaur/us,-i, m. (θησαυρός) – 1) riznica, blagajna thesauri publici sub terra – državna riznica pod zemljom; quod latet in thesauris tuis – što se krije u riznicama tvojim; 2) blago, dragocenosti; 3) skladište zaliha; 4) gomila, mnoštvo Thēse/us,-ĕi (-ĕos), m. (Θησεύς) – Egejev sin Tezej, kralj Atine, muž Ariadne, pogubio Minotaura thĕs/is,-is, f. (θέσις) – teza, postavka, pretpostavka Thesp/is,-is, m. (Θέσπις) – rodonačelnik grčke drame, Solonov savremenik Thessălĭ/a,-ae, f. (Θεσσαλία) – oblast u Grčkoj između Makedonije i Epira i Egejskog mora Thessălŏnĭc/a,-ae, f. (Θεσσαλονίκη) – Solun Thestĭ/us,-ĭi, m. (Θέστιος) – kralj Etolije, otac Lede i Alteje Thest/or,-ŏris, m. (Θέστωρ) – otac vrača Kalhasa Thĕt/is,-ĭdis, f. (Θέτις) – Tetida, morska nimfa; kći Nereja i Doris; Pelejeva žena, Ahilova majka Thī/a,-ae, f. (Θεία) – kći Urana i Geje; Hiperionova žena, Febova/Sunčeva mati Thĭăs/us,-i, m. (θίασος) – ples u slavu boga Bakha Thisb/ē,-ēs, f. – Tizba, Vavilonjanka, zaljubljena u Pirama thŏl/us,-i, m. (θόλος) – kupola,okrugao krov na svod; tholus caesareus – carski dvor thōrācāt/us,-a,-um, a. (thorax) – u panciru, sa pancirom na sebi thōr/ax,-ācis, m. (θώραξ) – grudna ploča; ploča koja štiti grudi Thrācĭ/a,-ae, f. (Thrāc/ē,-ēs, f. < Θράκη) – Trakija Thr/ax,-ācis, m. (Θράξ) – Tračanin Thrēiss/a,-ae, f. – Tračanka Thrăsўbūl/us,-i, m. (Θρασύβουλος) – slavni Atinjanin koji je oslobodio grad od 30 tirana Thūcўdĭd/es,-is, m. (Θουκυδίδης) – slavni atinski vojskovođa i istoričar Peloponeskog rata Thūl/ē,-ēs, f. (Θούλη) – veliko ostrvo na krajnjem severu, možda Island thў/a,-ae, f. (thўi/a,-ae, f., thўon/,-i, n.< θύα,θύον) = citrus – limunovo drvo Thўest/es,-ae, m. (Θυέστης) – Pelopsov sin, Atrejev brat, Egistov otac Thýi/as,-ādis, f. (Θυιάς) – bahantkinja thўm/um,-i, n. (θύμον) – majčina dušica, nana thynn/us,-i, m. (thunn/us,-i, θύννος) – riba tunj
thyrsĭg/er,-ĕra,-ĕrum, a. (thyrsus+gero) – koji nosi tyrsos thyrs/us,-i, m. (θύρσος) – 1) pritka; 2) motka ovijena bršljanom i lozom koju nosi Bakho i bahantkinje; Bakhov skiptar tĭār/a,-ae, f. (τιάρa) – turban, istočnjačka muška kapa; šal savijen «na pogaču» Tibĕr/is,-is, m. (Thybr/is,-ĭdis, m.) – reka Tibar Tĭbĕrĭ/us,-ĭi, m. – ime rimske porodice, najpoznatiji Tiberije, drugi rimski imerator tībĭ/a,-ae, f. – 1) gnjat, golenica, golenična kost; 2) svirala, frula tibiis canto – pevam u pratnji frule; tibias inflo – duvam u dvojnice tībĭāl/e,-is, n. – čarapa tībĭālĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – uvijači, nošeni umesto čarapa da štite golenicu od studeni tībĭāl/is,-e, a. (tibia) – gnjatni, golenični tībīc/en,-ĭnis, m. – frulaš tībīcĭn/a,-ae, f. – frulašica Tibull/us,-i, m. – elegijski pesnik Tibul, savremenik i prijatelj Horacija i Ovidija Tīb/ur,-ŭris, f. – prastari grad u Lacijumu tĭgill/um,i, n. – (dem. od tignum) – trupac, cepanica fumus de tigillo exit – cepanica dimi tignārĭ/us,-a,-um, a. (tignum) – što se odnosi na drvenu građu faber tignarius – drvodelja tign/um,-i, n. – kraći balvan, komad drveta tĭgrīn/us,-a,-um, a. (tigris) – pegav, sa pegama kao kod tigta tĭgr/is,-ĭdis (τίγρις; acc.: tigridem), m.&f. – tigar, tigrica tĭlĭ/a,-ae, f. – lipa tĭmĕfact/us,-a,-um, a. (timeo+facio) – zastrašen tĭm/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) bojati se, plašiti se timeo Danaos et dona ferentes – bojim se danajaca i kad darove nose; t. hominem unius libris – bojim se pisca jedne knjige; 2) quid possem, timebam – plašio sam se hoću li moći; 3) timeo ne – bojim se da ne; 4) (sa dat.) timeo tibi/libertati – plašim se za tebe/za slobodu; 5) (sa de, a, ab) timeo de bello – plašim se rata; 6) (sa inf.) t. coenare – ne usuđujem se da jedem [škodiće mi] tĭmĭdĭt/as,-ātis, f. (timidus) – zebnja, strah tĭmĭd/us,-a,-um, a. (timeo) – bojažljiv, plašljiv, strašiv animus t. – bojažljiv duh; amor t. – plašljiva ljubav; t. ad mortem – strašiv od smrti; t. perire – strah ga da ne propadne; t. procellae – strašiv oluje; t. cautum se vocat, sordidus parcum – kukavica se naziva opreznim a bednik štedljivim
tĭm/or,-ōris, m. – 1) [privremen] strah, zebnja magno timore sum – u velikom sam strahu; t. ab aliquo – strah od nečeg; timorem ei inicio – zadajem mu strah; 2) t. ne – strah da ne; 3) strahopoštovanje, bogobojažljivost tinctĭl/is,-,e, a. (tingo) – potpoljiv,koji može da se skvasi, potopi tĭnĕ/a,-ae, f. – žižak, moljac tin/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) skvasiti, potpoiti, smočiti tinxit pedes – skvasio je noge;tinxit ora lacrimis – pokvasila je lice suzama; 2) umočiti, natopiti tingit tela venenis –umače strele u otrov/maže strele otrovom; 3) prožeti, osvetliti lumen tingit loca – svetlost osvetljuje predele; 4) [figurativno] začiniti, osoliti, obeležiti tinit libellos sale romano – daje knjigama rimski ukus; Laelia patris elegantiâ tincta – L. je obeležen očevom elegancijom tinnĭment/um,-i, n. (tinnio) – zvon, zveckanje tinnĭ/o,-īvi,-ītum,-īre, v. IV – 1)šumiti; 2) vrištati nimium iam tinnis – isuviše mnogo vrištiš; voce suâ tinnire temperent – obuzdavaju se da ne vrište; 3) zveckati novcemiamdiu exspecto, ecquid Dolabella tinniat – odavno čekam da li će D. ikad plati zdravom parom; 4) cvrčati, cvrkutati tinnĭt/us,-us, m. (tinnio) – šum, zujanje, zveckanje, zvek, zvečanje; razmetanje, paradiranje rečima tinnŭl/us,-a,-um, a. – zvonak, šuman, bučan aera tinnula – zvonka bronza; sistra tinnula – bučne čegrtaljke; rhetor t. – razmetljiv govornik; govornik koji se služi zvučnim frazama tinntinābŭl/um,-i, n. – zvekir na vratima; bič tinntinācŭl/us,-a,-um, a. – zvonak, zvučan, bučan t. vir – dželat tintĭn/o,-avi, etc., v. I > tinnio tīn/us,-i, f. – vrsta lovorovog drveta Tīph/ys,-yos, m. (Τίφυς) – kormilar kod Argonauta tippŭl/a,-ae, f. – vodeni pauk; pauk koji razapinje mrežu iznad vode Tīrĕsĭ/as,-ae, m. (Τειρεσίας) – slavni slepi vrač iz tebe, savremenik Edipa Tīrĭdāt/es,is, m. – ime više jermenskih kraljeva tīr/o,-ōnis, m. – 1) regrut, žutokljunac; milites tirones neiskusni ratnici; tirones gladiatores – neiskusni gladijatori; bos tiro – neutrt/neuk vo; 2) početnik, šegrt tīronĭān/us,-a,-um, a. – neuk, neiskusan, nevešt, neobučen, početnički tīrocĭnĭ/um,-ĭi, n. – neukost, neiskustvo Tīsĭphŏn/ē,-ēs, f. (Τισιφόνη) – jedna od «dobrica», Furija, osvećuje ubijstvo tempora tisiphonea – osvetoljubiva/kažnjiva vremena
Tīt/an,-ānis, m. (Τιτάν; Titan/us,-i, m.) – 1) Saturnov brat, pomogao Zevsu da zbaci oca Saturna sa prestola; Zevs ga potom zadržao u Tartaru/Hadu; 2) Hiperionov sin Sunce; 3) Japetov sin Prometej; 4) Titanes – Divovi, sinovi Urana i Gee Tītānĭ/a,-ae, f. – 1) Kirka; 2) Letona ili Dijana; 3) Japetova unuka Pira Tītānĭăc/us,-a,-um, a. – titanski; divovski dracones titaniaci – zmajevi [postali iz krvi Titana] Tītān/is,-ĭdis, f. – 1) ženski potomak nekog od Titana; 2) kći Sunca Kirka; 3) Letona, kći Kea; 3) sestra Titanâ Tetida Tīthōnĭ/a,-ae, f. – Eos/Aurora/Zora Tīthōn/us,-i, m. (Τιθωνός) – Laodamonov sin, Aurorin/Zorin muž tītillātĭ/o,ōnis, f. – golicanje tītill/o,-avi, etc., v. – golicati ne vos titillet gloria – da vas ne zagolica slava Tĭtĭ/us,-i, m. – ime sabinskog plemena iz kojeg potiče i Titus Tatius tītĭvillĭcĭ/um,-ĭi, n. – konac, kraj/parče konca, nešto bezbačajno tĭtŭbanter, adv. (titubo) – teturajući, nestabilno, nesigurno loquitur t. de re – o tome govorim nesigurno tĭtŭbantĭ/a,-ae, f. – teturanje; nestabilnost; nesigurnost tĭtŭbatĭ/o,-ōnis, f. – 1) teturanje; 2) t. linguae – mucanje; 3) zbunjenost, postiđenost tĭtŭb/o,-avi, etc., v. I – 1)batrgati se, teturati, posrtati; 2) mucati, trabunjati lingua titubata – zapleten/zavezan jezik; 3) biti neodlučna, nesiguran; 4) grešiti si quid titubatum est – ako nešto bude pogrešno/kako ne treba tĭtŭl/us,-i, m. – 1) natpis t. nominis – natpis imena; ire per titulum vetiti nominis – napisati zabranjeno ime; per titulos memoresque fastos – natpisi na kipovima, slavolucima itd; 2) naslov knjige; 3) spomen pločna na zgradi; natpis na nadgrobnom spomeniku 4) zapis na boci [kad je vino nasuto]; 5) natpis sa podacima na pločici koju su robovi nosili o vratu prilikom prodaje; 6) sub titulum mitto – dajem oglas [da se kuća prodaje]; 7) kratak opis podviga [obično pričvršen za kip/sliku dostojanstvenika; 8) titula, počasna titula; 9) nam, glas, ugled, renome par titulo tantae gloriae fuit – bio je dorastao namu/glasu koji je uživao; 10) izgovor, razlog; 11) znak, znamenje ciconia titulus tepidi temporis – roda, znak toplog vremena Tĭtў/os,-i, m. – sin Zevsa/Jupitera i Elare; zbog drskosti prema Letoni bačen u Tartar, gde mu orlovi kljucaju džigaricu koja stalno izrasta Tlēpŏlĕm/us,-i, m. (Τληπόλεμος) – Heraklov sin Tmōlīt/es,-is, m. – 1) stanovnik Tmolosa; 2) vino iz oblasti Tmolosa Tmōl/us,-i, m. (Τμώλος) – planina i grad u Lidiji; kraj bogat vinom i šafranom tŏcullĭ/o,-ōnis, m. (od τόκος, tj. interes) – gulikoža
tōfĭn/us,-a,-um, a. – stalaktit tŏg/a,-ae, f. (tego) – 1) toga, ogrtač koji je rimski građanin u doba mira nosio kad ide na javna mesta; toga je okrugla vunena kabanica koja je pokrivala od vrata do tala; 2) sinonim mira cedant arma togae – ustupaju oružje togi; 3) t. purpurea – kraljevska toga; 4) t. praetexta – svečana/paradna toga sa grimiznom bordurom, koju nose senatori; 5) t. pura – toga bez bordure, nosili su je mladi i ljudi koji nisu obavljali neku javnu službu; 6) t. candida – bela toga koju su nosili kandidati [otuda ta reč: candidati – koji nose bele toge] za javne/državne poslove; 7) t. pulla/sordida – tamnosiva toga koju nose rušni/ožalošćeni i optuženi; 8) bludnica [bilo im zabranjeno da nose stolu pa su nosile togu]; 9) togae –klijenti; 10) advokat tŏgāt/a,-ae, f. [fabula togata] – drama koja se bavi domaćim/rimskim temama tŏgātārĭ/us,-ĭi, m. – glumac u fabula togata [drama koja tretira domaće/rimske teme] tŏgāt/us,-a,-um, a. – u togi, sa togom na sebi gens togatum – Rimljani; plebs togata – puk, prosti Rimljani, za razliku od patricija tŏlĕrābĭl/is,-e, a. (tolero) – 1) podnošljiv homo/rex/orator/poëta/conditio – podnošljiv čovek/kralj/govornik/pesnik/uslov; 2) oves sunt tolerabiles – ovce su podnele/izdržale zimu tŏlĕran/s,-tis, a. (particip od tolero) – izdržljiv, duretan, otporan t. laborum – izdržljiv u naporima; t. frigoris – otporan na hladnoću; penuriae tolerantissimus – veoma otporan na oskudicu tŏlĕrantĭ/a,-ae, f. (tolerans) – trpljenje, strpljenje, izdržljivost, otpornost, tolerancija tŏlĕrātĭ/o,-ōnis, f. (tolero) – podnošenje, strpljenje tŏlĕrāt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od tolero) – strpljiv, trpeljiv; trpen tŏlĕr/o,-avi, etc., v. I – 1) trpeti, podnositi, izdržati t. hiemem/sumptus/tributa – podnosim zimu/ trošak/poreze; 2) Germania imbres tempestatesque tolerat – G. trpi kiše i oluje; 3) držati, hraniti t. equos/vitam – izdržavam konje/život; 4) t. silentium – a) ćutim; b) podnosim/zapažam tišinu tollēn/o,-ōnis,m. – poluga, dizalica tollo, sustŭli, sublātum,-ĕre, v. III – 1) dižem/dići, podići; tollo puerem iacentem – dižem dečaka što leži; sustuli saxa de terra – dižem kamenje sa zemlje; 2) dići se t. me a terra altius – dižem se sa zemlje u visine; tolluntur in alttum ut lapsu graviori ruant – ko visoko leti, nisko pada; 3) t. poenas – izdržavam kaznu; 4) uzeti tolle, lege! – uzmi, čitaj;sustuli onus – uzeo sam breme na sebe; 5) t. clamorem in coelum – vičem do neba se čuje; 6) tolit eum in currum/equum – diže ga na kola/konja; 7) držati/nositi navis trecentas metretas tollit – brod nosi trista kubnih metara; naves, quae equites sustulerant –brodovi koji su nosli konjanike; 8) t. liberos – podižem [usvajam svoju]
decu [Rimljanin je priznavao svoje očinstvo podizanjem novorođenčeta]; 9) tollo puerum/natum/filium –vaspitam/podižem dečaka/dete/sina; 10) sustulit liberos ex Fadia – imao je decu sa Fadijom; filium Neronem ex Agrippina – imao je sina Nerona sa Agripinom; 11) hvaliti, ukazivati čast t. laudes eius in astra – dižem ga u zvezde; t. eum laudibus/honoribus –uzdižem ga/ukazujem mu čast pohvalama/počatima; 12) dići, odmneti sustulerunt frumentum de area – odneli su žito sa gumna; 13) signa tollere iussit – naredio je pokret [vojske]; 14) sustulit Titanas fulmine – pogubio je Divove munjama; sustulit Carthaginem – razorio je K-u; 15) sustulit suspitionem/amicitiam e mundo – otklonio je sumnju/uklonio je prijateljstvo iz sveta; sustulim morbum – otklonio je bolest; 16 ukinuti sustulit legem – ukinuo je zakon tŏlūtārĭ/us,-a,-um, a. – kasački equus t. – konj koji kasa tōmnt/um,i, n. – punjenje Tŏm/i,-ōrum, m. (pl.) (Tom/is,-idis) – mesto na obali Crnog mora u koje je Ovidije bio proteran, gde je i umro; danas Konstanca Tŏmўr/is,-is, f. (Τόμυρις) – skitska kraljica, pogubila Kira tondĕo, tŏtondi, tonsum,-ēre, v. II – 1) odrezati, odseći totondit barabam et capillum –obrijao je bradu i ošišao kosu; 2) kositi tondet segetem – kosi/žanje žito; 3) t. vitem – obrezujem lozu; 4) corona tonsa – podšišani venac [prednji listovi odstranjeni]; 5) oliva tonsa – potkresana maslina; 6) pljačkati totondit eum auro usque ad acutem – opljačkao mu je zlato do gole kože tŏnĭtrāl/is,-e, (tonitrus) – grmljavinski, gromovski tŏnĭtu, n. – grom tŏnĭtrŭāl/is,-e, a. – gromovski, grmljavinski libri tonitruales – knjige o gromu i njegovom značenju tŏnĭtr/us,-us, m. (tŏnĭtr/um,-i, n.) (tŏno) – udar groma, grom tŏn/o,-ŭi,-ĭtum,-are, v. I – 1) grmeti, tutnjeti Iupiter tonabat – Jupiter je grmeo; porta coeli tonat – kapija neba grmi; tonans – gromovnik [Jupiter]; Aetna tonat ruinis – Etna grmi razaranjem; 2) tono deos – glasno se obraćam bogovima; Pericle tonare dictus est –priča se da je Perikle grmeo [veoma glasno govorio] tons/a,-ae, f. – veslo tonsĭl/is,-e, a. (tondeo) – odsečen, potkinut, otkinut, potkresan nemora tonsilia – potkresane šume tonsill/ae,-ārum, f. (pl.) – krajnici tonsĭt/o,-are, etc., v. I (intens. tondeo) – strići t. oves – strižem ovce tons/or,-ōris, m. – berberin; frizer
tonsōrĭ/us,-a,-um, a. – berberski culter tonsorius – brijaća britva tonstrĭcŭl/a,-ae, f.(dem. od tonstrix) – frizerka tonstrīn/a,-ae, f. – berbernica tonstr/ix,-īcis, f. – frizerka tonsūr/a,-ae, f. – šišanje, podšišivanje tons/us,-us, m. – frizura tŏpĭ/a,-ōrum, n. (pl.) – 1) slike predela, pejzaži; 2) ukrasi/kipovi u bašti/voćnjaku tŏpĭārĭ/us,-a,-um, a. – baštenski; što se odnosi na baštenske ukrase tŏpĭārĭ/a,-ae, f. – veština uređenja bašte topiariam facio – bavim se uređenjem vrta tŏpĭārĭ/um,-ĭi, n. – baštenski ukras Tŏpĭc/a,-ōrum, n. (pl.) (Τοπικά) – zbirka dokaznih mesta, naslov Aristotelovog dela tŏpŏgrăfĭ/a,-ae, f. (τοπογραφία) – opis mesta, topografija tŏr/al,-ālis, n. – ćebe, guber, prekrivač torcŭl/ar,-āris, n. – presa za vino torcŭl/us,-a,-um, a. – što se odnosi na vinsku presu torcŭl/um,-i, n. – vinska presa; presa tŏreum/a,-ātis, n. (τόρευμα) – bareljef torment/um,-i, n. – 1) pleteno uže; ponopac; 2) ratna mašina bellica tormenta operaque – ratne mašine i naprave; 3) sprava za mučenje; 4) mučenje; 5) muka, nevolja, škripac; 6) presa za odeću; 7) nadražajno sredstvo tormentum admoveo ingenio – koristim nadražajno sredstvo za um tormĭn/a,-um, n. (pl.) – grčevi u stomaku, kolike tormĭnōs/us,-a,-um, a. – grčevit torn/o,-avi, v. I (tornus) – zaobliti, obraditi na strugu t. hastas – zaobljujem strele;versus male tornati – stihovi loše izbrušeni torn/us,-i, m. (τόρνος) – strug; tesla; klesarski čekić pocula, quibus torno dacili superaddita vitis – pehari na kojima su strugom izrađene lozice tŏrōs/us,-a,-um, a. (torus) – mišićav, muskulozan collum torosum – mišićav vrat;virgula torosa – čvornovata/debela grančica torpēd/o,-ĭnis, f. (torpeo) – 1) riba Raia torpedo [ubija plen električnim udarom] torp/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) obamreti, ukočiti se corpora gelu torpebant – tela su se od mraza kočila; duro simillima saxo torpet – kao stanac kamen ukočena; torpente palato –obamrlog nepca [bez osećaja ukusa]; 2) biti zbunjen, utučen u duši, protrnuti, utrnuti adeo torpentibus metu qui aderant – prilazim strahom obuzetima koji su bili prisutni; timeo, totus torpeo – bojim se, protrnuo sam; torpet vox spiritusque – uzeo mi se i glas i duh;quum torpes tabullâ – zapanjuje te pismo
torpes/co,-ŭi,-ĕre, v. III (torpeo) – 1) uzeti se, zapanjiti se, zanemeti, proternuti, skameniti se; 2) biti utučen, bezvoljan ne per otium torpeserent manus et animus – da zbog dokonosti ne otupi ruka i duh; ingenium incultu torpescuit – nekultivisan dar zamire/propada torpĭd/us,-a,-um, a. – obamro, utrnuo, uzet, ošamućen t. stupore ac miraculo – ošamućen tupošću i čuđenjem; t. somno – ošamućen od pospanosti torp/or,-ōris, m. – obamrlost, utrnulost, mlohavost, mlitavost troquāt/us,a,-um, a. (torquis) – nagrađen lančićem oko vrata miles t. – vojnik nagrađen lančićem; Alecto torquata colubris – [furija] Alekto sa zmijama oko vrata tor/quĕo,-si,-tum,-ēre, v. II – 1) okretati, zavrtati, izvijati, zavijati, previjati torsit collum ei – zavrnuo mu je šiju; torsit stamina police – savijati potku palvem; 2) vrteti se, rotiratiterra circa axem se torquet – zemlja rotira oko svoje ose; 3) kotrljati flumen torquet saxa – reka kotrlja kemenje; 4) burlati torquent aquas remis – burlaju vodu veslima; 5) voditi, upravljati; 6) kriviti/iskriviti torquet ora – krivi usta; 7) izvrnuti, izopačiti torquet ius –izvrće pravo/zakon; 8) vitlati, zavitlati torsit hastas – vitlao/bacao je koplja; 9) mučiti, uznemiravati libidines te torquent – strasti te razdiru; dies noctesque torqueor – mučim se i dan i noć; 10) t. ne – pažljivo proveravam da ne; 11) kušati, iskušavati, proveravati t. eum mero – iskušavam ga celim vinom torqu/is,-is, m. – 1) zlatnilančić, ovratnik; 2) cvetni venac ornatae torquibus arae – ukrašene vencima hrama; 3) jaram torren/s¹,-tis, a. (particip od toreo) – 1) gorući, vreo, vruć, upaljen miles sole torrens –vojnik preplanuo od sunca; ripae torrentes pice – obale zapaljene katranom; 2) aqua torrens - bučna bujica/reka; Padus torrentior – skokoviti Po; 3) oratio torrens – vatren govor torren/s²,-tis, m. – 1) bujica, brzak, vodopad rapidus montano flumine torrens – divlja bujica planinske reke ; 2) vatren govor r. verborum – bujica reči torr/ĕo,-ŭi, tostum,-ēre, v. II – 1) sušiti t. fruges/carnem – sušim plodove/meso; sol torret corpora Gallorum – sunce suši tela Gala; t. pisces sole – sušim ribu na suncu;2) pećit. carnem in igne– pečem meso na vatri; 3) solis ardore torreor – pečem se na žaru sunca;terra aestu torret – zemlja se na suncu peče torres/co,-ĕre, v. III – osušiti, postati suv; ispeći, biti pečen torrĭd/us,-a,-um, a. (torreo) – 1) osušen, pečen campi siccicate torridi – njive spržene sušom; tellus torrida – isušena zemlja; 2) suv, mršav homo t. – mršav čovek; 3) zona torrida – žarki pojas; 4) frigore t. – zgrčen od zime; membra torrida gelu – udovi ukočeni od studeni torr/is,-is, m. – buktinja; t. funebreus – pogrebna zublja
torte, adv. (tortus) – krivo, iskrivljeno tortĭl/is,-e, a. – zavrnut, uvrnut, izvrnut bucina tortilis – zavrnuta truba; aurum tortile – zlatni lanac tort/o,-avi,etc., v. I – (intens. od torqueo– mučim/mučiti tort/or,-ōris, m. – mučitelj, dželat Apollo tortor – mučitelj Apolon [oderao je Marsiju, koji se drznuo da se nadmeće s njim u muzici] tortŭōs/us,-a,-um, a. – 1) krivudav, iskrivljen, vijugav amnis t. – vijugav potok; 2) zakučast, komplikovan tortuosum genus disputandi – komplikovan način rasprave; 3) bolan urina tortuosior – otežano mokrenje tort/us¹,-a,-um, a. (trpni pridev od torqueo) – kriv, krivudav, vijugav via torta – krivudav put; quercus t. – kriv hrast tort/us²,-us, m. (torqueo) – zakrivljenost, krivina serpens dat tortus – zmija vijuga tŏrŭl/us,-i, m. (dem. od torus) – mala veza za pritku tŏr/us,-i, m. – veza kojom se loza veže za kolac; 2) uzao, čvor; 3) mišić; 4) poduporanj; 5) podmetač, jastuk; 6) krvet, bračni krevet, brak 7) socia tori – bračni drug, supruga;receptus in torum – povlačenje u bračnu sobu; illicitus torus – zabranjeni/nezakoniti brak;ei toro iuncta – bračnom vezom vezana s njim; 8) naložnica, konkubina; 9) odar toro componat – položen na odar; 10) uvišenje na tlu tori riparum – obalska uzvišenja torvĭt/as,-ātis, f. (torvus) – grubost, surovost, osornost, natmurenost, mrgodnost t. vultus/ oculorum – surovost lica/očiju torv/us,-a,-um, a. grub, surov, osoran, mgodan oculi torvi – unezveren pogled; facies torva – grubo lice draco t. – surova zmija; bos t. – surovi vo tot, a. (pl. indecl.) – toliko, tako mnogo quot homines, tot causae – koliko ljudi, toliko razloga [ćudi]; ne tot unum superare non possent – kako se ne bi desilo da niko ne može jednoga da nadmaši tŏtĭdem, a. (pl. indecl.) – 1) isto toliki, jednak t. annos vixerunt – živeli su jednako dugo [isti broj godina]; 2) sa quot: totidem verbis quot dixit – rekao je to tolikim brojem reči koliko treba; 3) t. navibus, atque erat profectus – [vratio se] istim brojem brodova sa koliko je i otišao tŏtĭes, (tŏtĭens) adv. num. (tot) – tako često toties quoties (quoties toties) – tako često, koliko toliko; t. quot coniurati superessent – toliko koliko je zaverenika preostalo; isto tako često tōt/um,-i, n. – celo, celina, sve totum in eo est – sve je u tome; ex toto (in totum) – sve u svemu; uglavnom,
tōt/us,-a,-um, a. – 1) ceo, čitav tota terra/nox – cela zermlja/noć; t. mundus agit histrionem – ceo svet je pozorište; 2) sav t. sum vester – sav sam vaš; totus in illis – sav [utonuo] u to; totum in amore est – sve je u ljubavi; totae copiae – svi vojnici; totis viribus – svim silama; 3) pun, potpun sex menses totos – punih šest meseci toxĭc/um,-i, n. (τοζικόν) – 1) otrov kojim se strele premazuju; 2) otrov trăbāl/is,-e, a. (trabs) – balvanski clavus t. – b. klin trăbĕ/a,-ae, f. (trabs) – 1) odežda sa širokim rubom koju su nosili konzuli, auguri, pripadnici staleža konjanika; 2) konzulat trăbĕā/us,-a,-um, a. odeven u trabeu trăbs, (trābis), f. (trab/es,-is, f.) – 1) greda, rog, balvan; 2) brod trabs sacra – Argo; 3) visoko drvo silva frequens trabibus – šuma puna visokog drveća; 4) buktinja; 5) krov sub iisdem trabibus – u njihovim kućama tractābĭl/is,-e, a. – 1) dodirljiv, opipljiv t. materia – opipljiva tvar; 2) savladljiv, ukrotljiv, pripitomljiv, prilagodljiv tractabile omne necesse est ese, quod natum est – sve što je rođeno treba da bude i ukrotljivo/prilagodljivo; mare nondum tractabile nanti –more u koje nijedan plivač nije ukrotio [u kome ne može da se pliva]; 3) ponizan, pokorannihil est eo tractabilius – nema ništa pokornije od njega; 4) mekan, vitak, savitljiv tractātĭ/o,-ōnis, f. (tracto) – 1) rukovanje t. armorum – rukovanje oružjem; 2) obrada t. veterum scriptorum – obrada starih rukopisa; 3) upotreba; 4) podrobno izučavanje; 5) ophođenje, postupanje t. mala – loše ophođenje; 6) postupak tractāt/or,-ōris, m. – rukovalac, rob, koji je prilikom kupanja masirao telo kupača u skladu sa pravilima te veštine tractāt/us,-us, m. > tractatio – postupak tractatus artium – umetnički postupak tractim, adv. (traho) – 1) istrzano, naglo, prenagljeno t. tango – šamaram; 2) polako eo t. – idem polako; 2)dalekosežno, ishitreno tract/o,-avi, etc., v. I – 1) čupam/čupati, vući, trzati tractata comis – vučena za kosu; 2) dodirnuti t. manu vulnus – dodirujem ranu rukom; t. manibus fila lyrae – prebiram rukama žice harfe; 3) obrađivati, baviti se t. terram – obrađujem zemlju; t. artem – bavim se umetnošću; t. rem meam – gledam svoja posla; 4) tractat bellum – vodi rat; 5) služiti se t. arma – služim se oružjem; 6) t. tela – kvasim strele; 7) t. gubernaculum – upravljam brodom; 8 t. lanam – predem vunu; 9) postupati tractat me bene – prema meni dobro postupa; t. me – ponašam se; 10) upravljati tractat regnum – upravlja/ vlada carstvom;tractat pecuniam publicam – upravlja državnom blagajnom; 11) provoditi t. vitam honeste – pošteno živim; tractat vitam more ferarum – provodi život po ugledu na zveri; 12) igrati, glumiti tractat personam – igra ulogu; 13) tractat animos
– uzbuđuje/ uzbunjuje duhove; 14) istraživati, ispitivati t. definitiones – ispitujem definicije tract/us¹,-a,-um, a. (trpni pridev od traho) – 1) poreklom, koji vuče poreklo/potiče izvenae a corde tractae – vene potiču iz srca; 2) tečan t. sermonis genus – tečan način govora; oratio tracta et fluens – tečan govor tract/us²,-us, m. (traho) – 1) kretanje t. corporis – kretanje tela; in spiram tractu se collit anguis – zmija se u kolutima kreće; 2) tok t. Nili – tok Nila; 3) hod, putanja t. lunae –putanja meseca; 4) prostiranje is est t. ductusque muri – on širi i vodi gradske zidine; 5) predeo, oblast, kraj, trakt hoc tractus oppidi erat regia – ovaj deo grada pripadao je kralju; 6) gutanje, upijanje, udisanje t. aquae – gutanje vode; t. coeli – udisanje vazduha; 7) vučenje, vuča, kretanje tractu orationis leni – laganim kretanjem govora; 8) razvučenostquanta haesitatio tractusque verborum – toliko oklevanje i razvučenost reči; 9) sporost, oklevanje, skanjivanje tractu et lentitudine belli – oklevanje i sporost rata; 10) (gram.)izvedena reč: beatit/as > beatit/udo trādĭtĭ/o,-ōnis, f. (trado) – 1) predaja t. oppidorum – predaja gradova; 2) predanje, tradicija; 3) podučavanje, učenje, predavanje; 4) priča, izveštaj trādĭt/or,-ōris, m. – izdajica, izdajnik trā/do,-dĭdi,-dĭtum,-ĕre, v. III – 1) predati, dati traditit ei poculum – dao mu je pehar;traditit eum in custodiam/ad supplicium (supplicio) – predao ga je u zatvor/na izdržavanje kazne; tradit filiam ei – daje mu kćer; 2) tradit regnum ei in potestatem – predao mu je carstvo; 3) poveriti tradidit filium in manum eius – poverio mu je sina; 4) napustiti, izdati traditit eum – izdao ga je; 5) predati se t. me voluptatibus – predajem se uživanjima; t. me in studium – odajem se nauci; 6) predati u nasleđe tradidit inimicitas posteris – predao je neprijateljstvo potomcima u neselđe; consuetudo a maioribus tradita – običaj nasleđen od predaka; 7) pripovedati tradidit memoriae – pripovedao je sećanja;tradunt/traditur – pričaju/priča se trādū/co,-xi,-ctum,-ĕre, v. III (transduco) – 1) prevesti, preneti traduxit hominum multitudinem trans Rhenum – preveo je mnoštvo ljudi prko Rajne; Belgae Rhenum traducti – Belgi prevedeni preko Rajne; traduxerunt equitatum in Galliam – preveli su konjicu u G-u; 2) promeniti položaj/stanje traduxit Clodium ad plebem – preveo je K-a u plebejce; traducit animos a servitute ad hilaritatem risumque – prevodi duhove iz ropskog položaja u radost i smeh; traducit victimas in triumpho – prevodi žrtve u pobednike; 3) izložiti trado me – pokazujem se; trado eum per ora hominum – izlažem ga opštem ruglu; 4) provoditi t. vitam/tempus – provodim život/vreme; traduxit adolescentiam elegante – proveo je mladost luksuzno; t. noctem exsomnis – provodim besanu noć
trāductĭ/o,-ōnis, f. (traduco) – 1) prevođenje, prenošenje; degradiranje t. hominis ad plebem – prevođenje čoveka u plebejca; 2) izlaganje ruglu; 3) tok, proticanje [vremena] trāduct/or,-ōris, m. – prevodilac, vođa, onaj koji prevodi trādu/x,-ŭcis, m. – pupoljak, očica na vinovoj lozi; izdanak, pelcer, kalem trā/fĕro > transfero – preneti trăgĭce, adv. – tragično trăgĭc/i,-ōrum, m. (pl.) – glumci u tragediji trăgĭcŏcōmoesdĭ/a,-ae, f. (τραγικοκωμωδία) – tragikomedija trăgĭc/us,-a,-um, a. – tragičan ars tragica – umetost tragedije trăgoedĭ/a,-ae, f. (τραγωδία) – 1) tragedija; 2) tragoediae – a) galama, buka; b) visokoparni govor trăgoed/us,-i, m. (τραγωδός) – traged, pisac tragedija trăgŭl/a,-ae, f. – glasko koplje trăh/a,-ae, f. (trăhĕ/a,-ae, f.) – vozilo bez točkova, neka vrsta brane/drljače koja se koristila za vršidbu žita trăh/ax,-ācis, a. – lakom, gramziv, koji vuče sebi tră/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) vući, vlačiti traxit eum pedibus – vukao ga je za noge; 2) voditi, izvesti traxit eum ad supplicium – izveo ga je na pogubljenje; 3) navesti trahor et ducor ad cupiditatem cognitionis – doveden sam do priznanja greha; traxit eum ad defectionem/in facinus – naveo ga je na bekstvo/zločin; trahit sua quemque voluptas – svakoga vuče neka njegova strast; 4) razvući/razvlačiti in diversa traxit – vukao je na suprotne strane; 5) tumačiti; 6) traxi corpus fessum – vukao sam izmučeno/malaksalo telo; 7) vući sebi traho auras ore – udišem vazduh plućima; t. aquam – pijem vodu; 8)traho et rapio/rapio et traho – haram i pljačkam; 9) prisvojiti t. regnum – prisvajam carstvo; 10) poprimiti traxit figuram/faciem/ colorem – poprimio jeoblik/izgled/boju; 11) uzeti, dobiti traxit cognomen ex eo – dobio je prezime po njemu; 12) izvući, isčupati traxit ferrum e corpore – isčupao je strelu iz rane; tractum e vulnere ferrum – strela isčupana iz rane; 13) voditi poreklo, poticati traxit originem ex – vodio je poreklo od; 14) rasipati traxit pecuniam – razmeće se novcem; 15) pregovarati/dogovarati traho rationes belli –pregovaram o ratnom sledovanju hrane; 16) izdužiti, izvući traxi verba – izduživao je reči; 16) vući vunu, presti traxit lanam – prela je vunu; 17) trahit tempus – okleva, skanjuje se; 18) izdrati traxi decem annos dominatio – izdržao sam deset godina dominacije; 19) provoditi traxi noctem sermone – proveo sam noć u razgovoru; traxit viam in tenebris –putovao je po mraku; 20) dovesti senecta in hoc me traxit – starost me do ovoga dovela
Trāiān/us,-i, m. M.Ulpius Traianus) – rimski imperator, car Trojan (98-117 godine posle Hrista) trāiectĭ/o,-ōnis, f. (traicio) – 1) prelaz preko mora; 2) t. stellae – pad zvezde; 3) t. verborum – prebacivanje reči; 4) preterivanje veritatis traiectio – hiperbola istine trāiect/us,-us, m. > traietio trā/icĭo,-iēci,-iectum,-ĕre, v. III (tranicio) (trans+iacio) – 1) prebacujem/prebaciti t. antennas de nave in navem – prbacujem jarbole s broda na brod; traiecit vexillum trans vallum – brebacio je odred vojske preko palisada; t. pedes super acervos – trčim preko gomila; pontibus traiectis – preko postavljenih mostova; triectus in Galliam – transportovan G-u; amnis traiectus – pregaženi potok; t. verba – premeštam reči;traiecit legiones trans fluvinum – prebacio je legije preko reke; 2) t. murum iaculo –prebacujem zid kopljem; 3) traieci mare nando – prešao sam preko mora plivajući; 4)femur triectus tragulâ – butna kost probijena/prebijena kopljem; 5) (povratno ali bezse/me) t. in Africam/ex Africa – selim se u Afriku/iz Afrike; ad nos traiecturum illud incendium esse – taj požar će se preneti do nas trālŏ/quor,-cūtus (quutus) sum,-i, v. dep. – ispričati [sve do kraja reći] trām/a,-ae, f. (trameo) – nit osnove [u snovanju i navijanju sukna] trāmĕo > transmeo trām/es,-ĭtis, m. (trameo) – prečica, preka staza; stazica trāmĭgr/o, tramitto, tranato > transmigro, etc. trān/o,-avi, etc., v. I (transno) – 1) preplivati [na drugu stranu] tranavit Erebi amnes –preplivao je potoke podzemnog sveta; 2) preleteti t. nubila – letim ptreko oblaka; 3) tranat foramina – pliva kroz pećine tranquilĭt/as,-ātis, f. (tranquillus) – tišina, mir; vreme bez vetra tranquill/o,-avi, etc., v. I – umiriti, smiriti tranquillavit mare – umirio je more tranquill/um,-i, n. – vreme bez vetra, tišina, mir tranquill/us,-a,-um, a. – miran trans, predlog sa acc. – 1) (sa glagolima kretanja) – preko trans Alpes – preko Alpa;trans mare – preko mora; trans caput iacio – bacam preko glave; 2) (sa glagolima mirovanja) – preko, na drugoj strani, s onu stranu habitat trans montem/Rhenum – boravi s onu stranu brda/Rajne transăb/ĕo,-ĭi, ĭtum,-īre, v. IV – 1) preći transabiit montem – prešao je preko brda; 2) ići preko/pored tranabsiit populos – prošao je pored naroda; 2) proći transabiit per medias acies – prošao je kroz samu bitku; 3) probiti pilum transabiit femurem – koplje je probilo butnu kost transact/or,-ōris, m. (transigo) – izvršilac
trans/ădĭgo,-ēgi,-actum,-ĕre, v. III – probiti, probušiti, transegit ensem costas – prosekao/ probio je rebra mačem; sumptum gladium per medium pectus – primio je udarac mačem po sred grudi transalpīn/i,-ōrum, m. (l.) – stanocnici/narodi koji žive s onu stranu Alpa transalpīn/us,-a,-um, a. – prekoalpski, s onu stranu Alpa Gallia transalpina – prekoalpska G.; nationes transalpinae – prekoalpski narodi, narodi koji žive s onu stranu Alpa transcen/do,-di,-sum,-ĕre, v. III (trans+scando) – 1) premašiti, prevazići; 2) t. ad maiora – prelazim na pretke [u govoru]; t. ex minore aetate in maiorem – prelazim iz mlađe u starije doba; 3) preći preko/na drugu stranu t. maceriam/muros – prelazim/prebacujem se preko zida/gradskih zidina; t. Caucasum vel Ganges – prelazim Kavkaz, pa i Gang; transcendit flumen exercitu – prešao je reku s vojskom; 4) pogaziti, prekršiti transcendit fines iuris – pogazio je granice zakona; 5) nadmašiti transcendit annos factis – nadmašio je godine delima transcīd/o,-di,-ĕre, v. III (trans+caedo) – prebiti batinama transcrib/o,-psi,-ptum,-ĕre, v. III (transscribo) – 1) prepisati, napisati na drugom mestu; prepisati iz knjige transcripsit testamentum in alias tabulas – prepisati testament u tablice drugih; transcripsi librum in mille exemplaria – prepisao sam knjigu u 1000 primeraka; 2) transcripsi fundos viro preneo je zemlju na ljude; 3) philosophia te in viros transcripsit – filozofija te uvela/ uvrstila u ljude trans/curro,-curri (cŭcurri),-cursum,-ĕre, v. III – 1) pretrčati t. ad forum/in castra – trčim u forum/logor; 2) t. ad melius – idem nabolje; 3) terrae transcurere – projurio je pored [mnoogih] zemalja; 3) transcurri cursum meum – pretrčao sam svoju trku [ostvario sam se]; 4) t. narrationem – ukratko da preletim priču; 5) sciens transcurruam subtiles nimis divisiones – prelazim ćutke preko isuviše suptilnih delova transcurs/us,-us, m. (transcurro) – trka, let in transcursu – brzo i spretno navođenje imena transdānŭbĭān/us, (trans+Danubius) -prekodunavski, s onu stranu Dunava transdo, transduco > trado, traduco transenn/a,-ae, f. – 1) mreža, uže, uzica, omča ab transenna turbus lumbricum petit – iz mreže drozd crva traži; 2) zamka, prevara, podvala hominem in transennam ducam dolis – lukavstvom mamim čoveka u zamku trans/ĕo,-ĭĭ,-ĭtum,-īre, v. IV – 1) preći t. ad uxorem – prelazim kod žene; t. ad forum – prelazim u forum; transiunt e finibus suis in Helvetiorum fines – prelaze iz svojih u granice Helveta; Mosa in oceanum transit – reka Mozer se uliva u more; transiit Alpes/Euphratem/mare – prešao je Alpe/Eufrat/more; Alpes transitae – pređene Alpe;
2) sa acc. bez predloga amicam transibo meam – posetiću moju prijateljicu; 3) postatitransit a partibus ad plebem – od delova postaje narod; 4) transii in sententiam eius –prihvatio sam njegovo mišljenje; 5) pretvoriti se/ preobraziti se transiit in saxum –pretvorio se u kamen; transiit in amaritudinem – postao je gorak; ad partitionem traneamus – prelazimo na uvod; 6) proći, isteći dies legis transiit – prošao/istekao je zakonski rok; transiit aetas quam cito! – život je protekao tako brzo!; gloria transit – slava prolazi; 7) transit per media castra – prolazi kroz sami logor; 8) res transiturae per gullam – stvar koja prolazi kroz grlo [hrana]; 9) intelligentia transit per omnia – mudrost prožima sve; 10) preći/ pregaziti rota transiit serpentem – točak je prešao preko zmije/pregazio zmiju; 11) proći pored transiit omnes mensas – zaobišao je sve stolove;transiit illud silentio – prešao je preko toga ćutke; 12) dodirnuti ovlaš u govoru; 13) povestit. annum quiete et otio – provodim godinu u miru i dokolici trans/fĕr/o,-tŭli,-lātum,-ĕre, v. III – 1) premestiti transtulit castra trans Rhenum – premestio je logor na onu stranu Rajne; 2) prevesti transtulit Iliadem ex graeco in latinum– preveo je Ilijadu sa grčkog na latinski; 3) uneti transtuli in tabulas – unosim u knjige; 4) prepisati translati versus – posuđeni/prepisani stihovi; 5) t. me in aedem – idem i ja [u istom pravcu]; 6) t. idem in alios – primenjujem to i na druge; 7) oboriti, svaliti t. culpam in alium – obaram krivicu na drugoga; t. crimen – svaljujem zločin sa sebe; 8) t. me ad artes – odajem se umetnosti; 9) verba translata (tralata) – metafore; 10) pomeriti, odgodititransferit causam in proximum annum – odgađa tu stvar za iduću godinu; 11) preobrazititranstulit puellam in vacam – preobrazio je devojku u kravu; transtulit iuvenem in cervum – preobrazila je mladića u srndaća trans/fīgo,-fixi,-fixum,-ĕre, v. III – probosti, proburaziti, ubiti transfixit puellam gladio – proburazio je devojku bodežom; transfixus hastâ – ustreljen kopljem transfĭgŭr/o,-avi, etc., v. I – preobraziti, promeniti oblik transfiguravit puerum in muliebrem naturam – preobrazio je dečaka u žensku prirodu trans/fŏdĭo,-fōdi,-fossum,-ĕre, v. III – probosti, probiti, proburaziti transfudit ei latus –probio mu je bok transform/is,-e, a. (trans+forma) – preobražen, preoblikovan transform/o,-avi, etc., v. I – preobraziti, preoblikovati, promeniti oblik transformavit se in vultus aniles – preobrazio se u lik starice transfŏr/o,-are, v. I – probosti, probušiti transfŭg/a,-ae, m. – prebeg trans/fŭgĭo,-fūgi,-fŭgĭtum,-ĕre, v. III – prebeći na drugu/neprijateljsku stranu transfuit ad Romanos/hostes – prebegao je Rimljanima/neprijateljima transfŭgĭ/um,-ĭi, n. – bekstvo na protivničku stranu
trans/fundo,-fūdi,-fūsum,-ĕre, v. III – 1) preliti, pretočiti transfudi vinum in alia vasa –pretočio sam vino u drugu vazu; 2) transfudit eum in urnam – smestio ga je u urnu [grob]; 3) transfudit amorem in eam – preneo je ljubav na nju trans/grĕdĭor,-gressus sum,-i, v. dep. III (trans+gradior) – 1) preći t. in Europam – prelazim u E-u; transgressus est Taurum/flumen – prešao je preko Taurusa/reke; annum nonagesimum transgressus est – prešao je devedesetu godinu; 2) prevazići, prestići transgrĕsĭ/o,-ōnis, f. – prelaz t. Gallorum – prelaz Gala transgress/us,-us, m. – prelaz transgressus amnis – prelaz reke trans/ĭgo,-ēgi,-actum,-ĕre, v. III (trans+ago) – 1) probiti, proburaziti tranegit ensem per pectus – proburazio je grudi mačem; transegit gladio pectus – proburazio je grudi bodežom; 2) proći, proteći, isteći mense transacto – po isteku mesec dana; 3) dovršiti, završiti, svršiti t. fabulam – završavam priču; si transactum est – ako se to svrši [prođe]; 4) odlučiti, zaključiti sporazum transigerunt inter se – sporazumeli su se transĭl/ĭo,-īvi (ŭi),-īre, v. IV (transsilio
translāt/or,-ōris, m. – 1) prenosilac, prevozilac; 2) prevodilac translator publicus – javni prevodilac translāt/us,-us, m. – povorka; pomenada translĕg/o,-ĕre, v. III – pročitati transleget syngraphum – pročitao je ugovor translūc/ĕo,-ĕre, v. III – sijati, zračiti kroz e speculo in speculum translucet imago – iz ogledala na ogledalo prenosi se lik translūcĭd/us,-a,-um, a. – proziran, providan crystallus translucida – prozirni kristal transmărīn/us,-a,-um, a. – prekomorski legationes transmarinae – prekomorska poslanstva transmĕ/o,-avi, etc., v. I – proći kroz transmeavit loca – prošao je kroz [ta] mesta transmĭgr/o,-avi, etc., v. I – seliti, preseliti iz mesta u mesto transmissĭ/o,-ōnis, f. (transmitto) – prenos, prevoz, prelaz t. in Germaniam – prelaz u G. transmiss/us,-us, m. – prenos, prelaz trans/mitto,-mīsi,-missum,-ĕre, v. III – 1) poslati preko, preneti t. classem in Eubeam –šaljem flotu u Evbeju; transmisit pecora in campum – oterao/preterao je stoku u polje;transmittit bellum in Italiam – prenosi rat u Italiju; transmisi pontem – prebacujem/postavljam most; transmsi mare – preplivao sam more; 2) prepustiti, ustupiti: a) transmisit bellum Pompeio – rat/na komanda je prepuštena Pompeju; b)transmittit hereditatem filiae – ustupio je nasledstvo kćeri; c) t. munia imperii – dajem ostavku na državne funkcije; d) pokloniti, nameniti t. meum tempus tmporibus amicorum– poklanjam svoje vreme vremenima prijatelja; 3) voditi preko t. equum per amnem/exercitum per fines – vodim konja preko reke/vojsku preko granice; 4) napustiti, ostaviti leo transmisit imbelles vitulos – lav nije dirao mirne junce; 5) transmisit eum silentio – ćutke je prošao pored njega; 6) transmisit vitam per obscurum – provodio je život povučeno transmontān/us,-a,-um, a. – s onu stranu brda/planine trans/mŏvĕo,-mōvi,-mōtum,-ēre, v. II – premestiti transmovit Syriâ legiones – premestio je legije u Siriju transmŭtātĭ/o,-ōnis, f. – zamena slova, metateza transmūt/o,-avi, etc., v. I – zameniti transmutat dextram laevis – zamenjuje desnicu levicom transnăt/o,-avi, etc., v. I (trānăto) – preplivati transnatavi e Tigri in lacum – preplivao sam iz Tigra u jezero transnōmĭn/o,-avi, etc., v. I – preimenovati Caesar transnominavit menses – C. je preimenovao mesece
transnŭmĕr/o,-are, v. I – isplatiti transpădān/us,-a,-um, a. – s onu stranu reke Po transpadani – narod koji živi s onu stranu reke Po transpect/us,-us, m. (transspectus) – prozirnost, providnost transpĭcĭ/o,-ĕre, v. III – prozreti, videti nešto kroz nešto trans/pōno,-pŏsŭi,-pŏsĭtum,-ĕre, v. III – preneti, premestiti transposuit statuam in forum – preneo je kip u forum; transposuit exercitum in Italiam – premestio je vojsku u Italiju transportātĭ/o,-ōnis, f. – prenos, prevoz, seoma transport transportatio populorum – seoba naroda transport/o,-avi, etc., v. I – preneti, premestiti, transportovati transportat exercitum in Graeciam – premešta vojsku u Grčku transpŏsĭtīv/us,-a,-um, a. (transpono) – metatetički, koji se odnosi na zamenu slova transrhēnān/us,-a,-um, a. – prekorajnski, koji je preko Rajne transsumtĭ/o,-ōnis, f. (< μετάληψις) – davanje drugog značenja rečima transsumpīv/us,-a,-um, a. (trans+sumo) – što se odnosi na davanje drugog značenja trans/sŭo,-sŭi,-sūtum,-ĕre, v. III – prošiti, probosti iglom transuit exteriorem partem palpebrae acu – probo je iglom vanjsi deo očnog kapka transtĭbĕrīn/us,-a,-um, a. – prekotibarski; transtiberini – narod koji živi s onu stranu T-a transtĭn/ĕo,-ēre, v. II (trans+teneo) – proći kroz commeatus transinet trans parietem – ima prolaz kroza zid transtr/um,i, n. (trans) – poprečna greda u zgradi/brodu transult/o,-avi, etc. v. I (transsulto) – pretrčati, preskočiti transaltavit in equum ex equo – preskočio je s konja na konja transvectĭ/o,-ōnis, f. (transveho) – prenos, prevoz transvĕ/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) preneti, prebaciti transvexit exercitum in Britanniam – prebacio je vojsku u B-u; navem humeris transvectam Alpes – brod prenet na rukama preko Alpa; transvectae a fronte pugnantium alae – jurio je ispred borbene linje; abiit iam et transvectum est tempus – vreme je već bilo i bitisalo; transvecta aetas –protekli život transverbĕr/o,-avi, etc. v. I – probosti, probiti tranverberavit bestiam venabulo – pogodio/ ranio/ubio je zver kopljem transversārĭ/us,-a,-um, a. (tranversus) – poprečan transverse, adv. – popreko, porečno, suprotno
transvers/um,-i, n. – poprečnost, isprečenost in/per transversum – koso, ukoso, nagnuto, ustranu; cancer cedit ex transverso – rak ide ukoso; transversa tueor – gledam ustranu/odvraćam pogled transvers/us,-a,-um, a- (transvors/us,-a,-um) – poprečan via transversa – poprečna ulica; vallum transversum – poprečni palisad; transverso foro – suprotno od/preko puta foruma; non licet transversum unguem discedere – ne trena ni za nokat popustiti; digitus t. – prst popreko [širina prsta]; transversum ago eum – vodim ga na stranputicu transvŏlĭt/o,- avi, etc., v. I – preleteti, proleteti transvŏl/o,-avi, etc., v. I – 1) preleteti transvolaverunt Alpes – preleteli su Alpe;Alexander tranvolavisset oceanum – A. je preleteo okean; 2) leteti odavde [bežati] arma tranansvolant ad hostes – oružje preleće neprijatelju; 3) dum vox transvolavit auras –glas je već stigao do ušiju; 4) Nilus transvolat insulas – Nil juri pored ostrva; 5) transvolat in medio posita – ne obazire se, prolazi ravnodušno trăpēt/us,-i, m. (τράπητος)(trapet/um, trap/es,-tes) – presa za ulje trāpēzīt/a,-ae, m. (τραπεξίτης) > mensarius – menjač Trĕbĭ/a,-ae, f. – reka na severu Italije; slavna po Hanibalovoj pobedi 217 godine pre Hr. trĕcēn/i,-ae,-a, num. distrib. – po trista na svakoga trĕcenti,-ae,-a, num. card. – trista trĕcentĭes, adv. num. – trista puta trĕchĕdipn/um,-i, n. (τρεχέδειπνος) – svečana odora u kojoj su rimski razmetljivci «trčali na prijeme» trĕdĕcĭ/es, adv. > terdecies trĕdĕcim, num. card. (tres+decem) – trinaest trĕmĕbund/us,-a,-um, a. (tremo) – drhtav cum manu tremebunda – drhtavom rukom trĕmĕ/făcĭo,-fēci,-factum, v. III – zadrhtaću, drhtati trĕmend/us,-a,-um, a. – užasan, grozan, strašan, stravičan rex t. – strašan kralj;velocitas tremenda – strahovita brzina trĕmisc/o,-ĕre, v. III – zadrhtati, početi drhtati trĕm/o,-ŭi,-ĕre, v. III (τρέμω) – 1) drhtati tremunt manus – drhte ruke; trenetent artus – klacaju kolena; 2) tremuit hasta – treperila je strela [kroz vazduh]; 3) tresti senumquam Roma tremuit – Rim se nikad nije tresao [od zemljotresa]; 4) bojati se tremuit virgas ac secures – bojao se batina i sekira; tremo eum – bojim ga se trĕm/or,-ōris, m. (tremo) – 1) drhtanje; 2) plamsanje vatre; 3) potres, trus, zemljotres
trĕmŭl/us,-a,-um, a. – drhtav flammae tremulae – drhtav plamen; homo t. – čovek koji se trese od studeni; frigus tremulum – ciča zima; horor t. – strava i užas/strah i trepet trĕpĭdanter, adv. (trepido) – sa zebnjom, sa strahom trĕpĭdātĭ/o,-ōnis, f. – nemirno trčaranje na sve strane bilo zbog poslova ili iz strepnje/straha/ zebnje/slutnje t. fugaque hostium – nemir i bekstvo neprijatelja; vitia non naturae, sed trepidationis – mane ne prirode već straha/bojažljivosti; t. nervorum –uznemirenost, nemir živaca trĕpĭde, adv. – drhtavo trĕpĭd/o,-avi, etc., v. I (trepidus) – 1) uznemireno trčkarati, usplahiriti se ut ille trepidabat, ut festinabat miser! – čas se usplahiri, čas ubrza, jadnik!; totis trepidatur castris – ceo logor je uznemiren i uzrujan; strepitu trepidante equo – na bukom uzrujanom konju; 2) plašiti se a) (sa acc.) trepidavit Caesarem/umbram – plašio se Ca/utvare; b) (sa inf.) trepidat occurare morti – plaši se da ga ne zadesi smrt; 3) (sa stvarima) aqua trepidar per rivum – voda žubori u potoku; flammae trepidant – plamen bukti; pennâ trepidante fugiunt columbae – golubovi beže lepršajući krilima trĕpĭd/us,-a,-um, a.(τρέω) – 1) usplahiren, nemiran, uplašen trepida Dido/civitas – usplahirena Didona/država; 2) trepida vita – neizvesni/ugroženi život; 3) t. pes/vultus –drhtava noga/lice; trepidum os – drhtavo lice tres, tria, num. card. – tri tres faciunt collegium – trojica čine kolegijum [prvobitno bilo je potrebno najmanje tri čoveka da osnuju udruženje] tresvĭr/i,-ōrum, m. (pl.) – triumvirat, kolegijum od tri čoveka tresvĭrĭc/us,-a,-um, a. – triumvirski ager triumviricus – oblast triumvira trĭangŭl/um,-i, n. – trougao trĭangŭl/us,-a,-um, a. (tres+angulus) – trouglast trĭārĭ/i,-ōrum, m. (pl.) – pripadnici 3-eg reda u borbenom poretku Rimljana, iza kopljanika i prvaka; res ad triarios rediit – došla kosa do kamena trĭbrăchy/s,-yos, m. (τρίβρχυς) – stopa od tri kratka sloga (ˇ ˇ ˇ) trĭbŭārĭ/us,-a,-um, a. (tribus) – plemenski, staleški res tribuaria – stvar plemena trĭbūl/is,-is, m. – saplemenik, pripadnik istog plemena trĭbūl/um,-i, n. (tero) – vršalica trĭbūl/us,-i, m. (τρίβολος) – čičak, trnovit korov trĭbūn/al,-ālis, n. – 1) tribina, mesto s kojeg tribun govori; 2) tribunal, sud; 3) pretorov presto; 4) spomenik vojskovođi trĭbūnāt/us,-us, m. (tribunus) – mandat/tribunovo polje rada
trĭbūnīcĭ/us,-a,-um, a. – tribunski potestas tribunicia – vlast/moć tribuna; collegium tribunicum – kolegijum tribuna trĭbūnĭ/us,-ĭi, m. – bivši tribun trĭbūn/us,-i, m. (tribus) – 1) [prvobitno] plemenski starešina; 2) kasnije je bilo više vrsta tribuna: a) tribuni plebis (tribuni) – predstavnici naroda/puka [najpre 2, onda 5 i najzad 10]; b) tribuni militum (militares) – vojni tribuni, viši oficiri, po 6 iz svake legije; c)tribuni aerarii – finansijski tribuni [koji su davali plate vojsci]; d) tribuni celerum – tribuni patricijskog staleža trĭb/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1) priložiti, dati [tribut koji je svako pleme davalo državi]trubui suum cuique – dao sam svakom svoje; tribuit beneficia/praemium ei – dao mu je povlasticu/ nagradu; t. pecunias ex modo detrimenti – dajem novac iz razloga štete; 2)tribui ei misericordiam – izrazio sam mu saučešće; t. ei magnam gratiam – izražavam mu veliku zahvalnost; t. silentium orationi – ćutke slušam govor; 3) tribuit terris pacem –doneo je zemlji mir; 4) t. dies rebus – posvećujem dan/vreme obavezama; t. tempus ilteris – posvećujem vreme knjizi; 5) plus quam tibi a nobis tributum est – više nego ti je od nas dato; 6) dozvoliti, odobriti tribuit mihi priores partes – dao mi je prvo mesto; 6) ceniti, poštovati quibus plurimum tribuebat – koje je mnogo cenio; 7) brinuti tribui observantiam officio, non timori neque spei – vodio sam računa o dužnosti a ne o strahu ili nadi; 8) pripisati t. casus adversos hominibus – pripisujem različite sudbine ljudima; 9) deliti t. rem in partes/tempora – delim tu stva na delove/na periode trĭb/us,-us, f. – 1) [prvobitno] pleme; 2) okrug, opština [Severus Tulius je podelio rimsku državu na 26 tribusa/opština, kasnije ih je bilo 35] trinus urbanae – gradske opštine;tribus rusticae – seoske opštine trĭbūtārĭ/us,-a,-um, a. (tributum) – poreski, tributski, što podleže porezu homo t. – poreski obveznik; tabulae tributariae – poreski propisi trĭbūtim, adv. (tributus) – plemenski, po plemenima trĭbūtĭ/o,-ōnis, f. (tribuo) – 1) raspodela, podela; 2) doprinos, porez trĭbūt/um,-i, n. (tribut/us,-us, m.) – 1) doprinos, porez, dažbina t. confero/facio/pendo – kupim/ dajem/isplaćujem porez; t. capitis – glavarina [porez po glavi]; 2) dar, poklon, prilog trĭbūt/us¹,-a,-um, a. (tribus) – 1) podeljen na plemena/opštine comitia tributaria – opštinski izbori; 2) tribut/us,-a,-um, (trpni pridev od tribuo) – dodeljen, dat, plaćen trĭbūt/us²,us, m. > tributum trīc/ae,-ārum, f. (pl.) – 1) trice, sitnica apinae tricaeque – trice i kučine; 2) trač, ogovaranje quomodo domesticas tricas fert? – kako domaćice podnose ogovaranje
trīcēnārĭ/us,-a,-um, a. (triceni) – koji sadrži trideset homo t. – tridesetogodišnjak;fistula tricenaria – svirala/cev duga trideset palaca trīcēn/i,-ae,-a, num distr. (triginta) – po trideset svakome; trideset po trideset trĭ/ceps,-cĭpĭs, a. (tres+caput) – troglav Cerberus triceps – troglavi Kerber trīcēsĭm/us,-a,-um (trīgēsĭm/us,-a,-um), num. ord. – trideseti dies t. – trideseti dan;tricesimum annum agens – u tridesetoj godini života; sextus tricesimus/t. sextus – tridesetšesti; tertius et t. – tridesettreći trĭchĭl/a,-ae, f. – kolibica trīcĭes, adv. num. (triginta) trideset puta trīclīnĭ/um,-ĭi, n. (τρίκλινον) – 1) trpeza, sinija, niski trpezarijski sto; obično tri, ali i četiri-pet je moglo da zalegne za tu siniju sterno t. – postavljams sto; 2) trpezarija trĭcōl/um,-i, n. (τρίκωλον) – rečenica sa tri dela/zavisne rečenice trīc/or,-atus sum, i, v. dep. I – (tricae) – tražiti izgovor, stvarati teškoće trĭcorp/or,-ōris, a. (tres+corpus) – trotelan, koji ima tri tela [Gerion, nakaza sa tri tela] trīcup/is,-ĭdis, a. (tres+cupsis) – trovrh, koji ima tri vrha trĭden/s,-tis, a. (tres+dens) – trozub; Posejdon/Neptun nosi trozubi harpun/trozubac trĭdentĭf/er,-era,-erum, a. (tridens+fero/gero) – Neptun [koji nosi trozubac] trĭdŭ/um,-i, n. (tres+dies) – vreme od tri dana trĭennĭ/a,-ĭum, (pl.) (= trieterica sacra) – svečanosti u slavu Bakha svake treće godine trĭennĭ/um,-ĭi, n. – vreme od tri godine trĭen/s,-tis, m. (tres) – 1) trećna dvanaestog dela (4/12); 2) trećina heres ex triente – naslednik trećine; 3) trećna asa; 4) (mera za tečnost) trećina sekstarija, t.j. 4 cyathi; 5) (mera za dužinu) trećina iugera (oko 35 rimskih stopa) trĭērarch/us,-i, m. (τριήραρχος) – kapetan broda sa tri reda vesala trĭēr/is,-e, a. (τριήρες) – troredni navis trieris (= trier/is,-is, f.) – brod sa tri reda vesala trĭĕtērĭc/us,-a,-um, a. (τριετηρικός) – trogodišnji, što se dešava svake treće godine trĭĕtēr/is,-ĭdis, f (acc.:trieterida <τριετηρίς) = sacra trieterica – svečanosti u slavu Bakha svake treće godine trĭfărĭam, adv. – po/na tri strane, u tri dela epulas t. dispertio – delim hranu na tri dela trĭfau/x,-cis, a. ( tres+faux) – trogrl, sa tri grla trifaux latratus Cerberi – Kerberov trogrli lavež [kroz tri grla] trĭfĭd/us,-a,-um, a. (ter+findo) – trostruko rasečen [sa tri vrha/jezika] flamma trifida –plamen sa tri jezika; trifida via (τρίοδος) – raskršće u tri pravca
trĭform/is,-e, a. (tres+forma) – trodelan, troobličan, koji ima tri oblika Chimera t. – Himera u tri oblika; diva/dea triformis – Artemida/Dijana; t. canis – Kerber; mundus triformis – trodelni svet: nebo, zemlja, podzemni svet trĭ/fur,-fūris, m. – trolopov, veliki lopov, arhilopov, lopov nad lopovima trĭfurcĭfer/,-i, m. (ter+furcifer) – hulja nad huljama trĭgĕmĭn/us,-a,-um, a. (tergenimus) – 1) trostruk vir t. – troglavi Gerion; canis t. – Kerber; caput trigeminum – troglav [Kerber]; trigemina Hecate – trostruka Hekata; era [hera] trigemina – trostruka gospa [ na nebu Luna, na zemlji Artemida/Dijana, u podzemnom svetu Persefona/ Prozerpina; 2) trigemini filii – trojke; trigemini fratres –trojke; 3) veoma veliki, golem honores trigemini – velike počasti; 4) porta trigemina –trostruka kapija [imala tri prolaza] trīgint/a, num. card. – trideset trĭg/on,-ōnis, m. (τριγών) – 1) tvrda loptica kojom su se igrala tri igrača; 2) igra tom loptom trīgŏn/us, -i, m. (trugonus) – vrsta ribe, Raja pastinaca, L. trĭlībr/is,-e, a. (tres+libra) – koji teži tri libre/funte trĭlingu/is,-e, a. (tres+lingua) – 1) trostrukog jezika; 2) poliglot, koji govori tri jezika trĭl/ix,-īcis, a. (tres+licium) – trostruk, prepreden iz tri konca trĭmestr/is,-e, a. (tres+mense) – tromesečni aves trimestres – ptice selice [koje borave tri meseca] trĭmĕtr/os,-a,-um (trimetr/us,-a,-um), a. – trostopni, stih koji ima tri metričke stope trĭmŏdĭ/a,-ae, f. (trimodi/um,-ii, n.) – sud koji drži tri modija [modijus = cca 30 l) trīmŭl/us,-a,-um, a. – trogodišnji; trogodac trīm/us,-a,-um, a. (tres) – trogodišnji; trogodac, star tri godine Trīnăcrĭ/a,-ae, f. (Τρινακρία < τρες àκραι = rit rta) – nastariji naziv Sicilije trĭnoctĭ/um,-ĭi, n. (tres+nox) – vreme od tri noći trĭnōd/is,-e, a. (tres+nodus) – koji ima tri uzla/čvora/zgloba trĭnundĭ/num,-i, n. (trinum nundium) – period koji obuhvata tri pijačna dana [17 dana] trīn/us,-a,-um, a. (tres) – trostruk trĭ/o,-ōnis, m. (tĕrĭ/o,-ōnis < tero) – oraći vo; triones – sazvežđa Veliki i Mali medved;gemini triones (septemtriones) – Veliki medved trĭŏbŏl/us,-i, m. (τριόβλος) – 1) tri obola [pola drahme]; 2) sitnica, bagatela trĭparc/us,-a,-um, a. (ter+parcus) tvrdica nad tvrdicama trĭpartīt/o, adv. (tripertito) – trostruko, trostrano, trodelno trĭpartīt/us,-a,-um, a. – trostruk, trostran, trodelan; deljiv sa tri
trĭpect/or,-ŏris, a. (tres+pectus) – trosis, trogrud, koji ima troje grudi/prsi trĭpĕdāl/is,-e, a. (tres+pes) – tri stope dug tripestris latitudo fenestrae – širina prozora od tri stope trĭ/pes,-pĕdis, a. (tres+pes) – tronog mensa tripes – tronogi sto trĭpl/ex,-ĭcis, a. (tres+plico) – 1) trostruk; 2) trodelan t. mundus – trodelni svet [nebo, zemlja, podzemni svet]; t. cuspis – trozubac; t. porticus – trojna kapija; t. deae – Suđaje/ Dobrice/ Eumenide; t. greges – tri povorke bahantkinja; 3) tri/plex-icis, n. (pl.) (tripl/um,-i, n.) – strostrkost trĭpl/um,-i, n. – trostrukost; triplo plus – još triput toliko trĭpl/us,-a,-um, a. (τριπλοΰς) – trostruk Triptŏlĕm/us,-i, m. (Τριπτόλεμος) – Triptolem, prema mitu pronalazač zemljoradnjeTriptolomeo dare fruges – činiti nešto nerazumno/izlišno trĭpŭdĭ/o,-are, v. I – igrati, učestvovati u [ratnom] plesu trĭpŭdĭ/um,-ĭi, n. (ter+pes) – ratni ples [u tri koraka]; pobednički ples trĭp/us,-ŭdis, m. (τρίπους) – 1) tronožac, Pitijin tronožac; proročanstvo; 2) sud na tri noge trĭquĕtr/us,-a,-um, a. (tres) – trouglast litera triquetra – grčko slovo Δ; insula triquetra – Sicilija trĭrēm/is¹,-e, a. (tres+remus) – trored navis triremis – brod sa tri reda vesala; trĭrēm/is²,-is, f. (navis triremis) – brod sa tri reda vesala triscurrĭ/a,-ōrum, n. (pl.) (tres+scurra) – mnogo smešne, glupe stvari triste, adv. (tristis) – 1) tužno, žalosno; 2) tmurno, grozno trist/is,-e, a. – tužan, žalostan; 2) tmuran, strog, mrgodan tristissimus dies – trajnje tužan dan; tempora tristia – teška vremena; funus triste – posmrtna povorka; tristis et severus senex – tužan i strog starac tristĭtĭ/a,-ae, f. (tristitie/es,-ei, f.) – 1) tuga, žalost; 2) turobnost, mrgodnost, strogost, ozbiljnost trist/or,-ari, v. dep. I – biti tužan/žalostan trĭsulc/us,-a,-um, a. (tres+sulcus) – trobrazd, sa tri brazde; rasečen na troje; trorog, trovrh trisulca lingua serpentis – trostruki jezik zmije; trisulcum telum Iovis – trostruka Jupiterova strela; t. ignis Iovis – Jupiterov trostruki plamen trĭtăv/us,-i, m. (tres+avus) – čukundeda, praroditelj trĭtĭcĕ/us,-a,-um, a. (triticum) – pšenični messis tritica – žetva pšenice; panis triticus –pšenični hleb trĭtĭc/um,-i, n. – pšenica
Trīt/on,-ōnis, m. (Τρίτων) – polubog, sin Posejdona/Neptuna i nimfe Salakije; svirajući na školjci mogao da umiri i uzburka more trīt/or,-ōris, m. (tero) – rušilac tritūr/a,ae, f. – vršidba trīt/us¹,-us, m. (tero) (samo u abl. sing.) – trenje, grebanje, deranje, rušenje trīt/us²,-a,-um, a. (trpni pridev od tero) – 1) poderan, istrošen vestis trita – poderana haljina; subucula trita – poderana košulja; 2) via trita – utrt put; 3) izlizan, istrošen, oveštao tritum sermore proverbium – oveštalim jezikom poslovica trĭumphāl/is,-e, a. (triumphus) – pobednički, trijumfalan; corona triumphalis – pobednički venac trĭumphāt/or,-ōris, m. – pobednik trĭumph/o,-avi, etc., v. I – slaviti pobedu, trijumfovati trĭumph/us,-i, m. (ter+pes) – 1) ples u trodelnom taktu (tripudium) – pobednički ples; 2) pobeda, trijumf trĭumvir/,-i, m. – triumvir, član triumvirata trĭumvir/i,-ōrum, m. (pl.) (IIIviri) – 1) tročlani kolegijum visokih funkcionera 2)triumviri coloniae deducendae/agro dando (assignando) – tročlana komisija za osnivanje kolonije/dodelu zemlje kolonistima; 3) triumvitri epulones – komisija za priređivanje javnih svečanih [obrdnih] gozbi trĭumvirāl/is,-e, a. – trijumvirski flagella t. – trijumvirski korbač trĭumvirāt/us,-us, m. – trijumvirat, polje rada trijumvira trĭvĕnēfĭc/a,-ae, f. (ter+venefica) – arhiveštica, veštica nad vešticama trĭvĭāl/is,-e, a. (trivium= raskršće) – svakodnevan, pristupačan, javan, običan verba tirivialia – obične/svakodnevne reči trĭvĭ/um,-ĭi, n. (ter+via) – 1) raskršće na kom se tri puta sastaju; 2) javni put, ulicamaledictum ex trivio! – prokleti uličar trĭvĭ/us,-a,-um, a. (trivium) – raskrsni, koji ima veze sa moćnom boginjom podzemnog sveta, čarobnicom i vešticom, Hekatom i drugim božanstvima Trŏ/as,-ădis, m. (Tρωάς) – 1) trojanski matres troades – trojanske majke; 2) predeo u kojem se nalazila Troja trŏchae/us,-i, m. (τροχαĩος) – trohej ( ˉ ˘ ); t. tribrachis ( ˘ ˘ ˘) trŏchāĭc/us,-a,-um, a. (τροχαϊκός) – trohejski trochlĕ/a,-ae, f. (τροχαλαία) – koturače, dizalica trŏch/us,-i, m. (τροχός) – dečji točak, metalni obruč u koji je bilo pričvršćeno nekoliko manjih obruća koji su zveckali prilikom okretanja toćka Trō/es,-um, m. (pl.) (Tρώες) – Trojanci
Troez/en,-ēnis, f. (Τροιξήν) – prastari grad u Argolidi Trōglŏdyt/ae,-ārum, m. (pl.) (Τρωγλοδύται) – narod u Etiopiji koji je živeo u pećinama Trōĭl/us,i, m. (Τρώϊλος) – Prijamov sin, poginuo od Ahilove ruke Trōiŭgēn/a,-ae, comm. (Troia+gingo) – trojanski, rođen u Troji gens T. – trojanski rod, Trojanci trŏpae/um,-i, n. (τροπαĩον) – znak pobede; pobeda trŏp/us,-i, m. (τροπός) – trop, metafora, figurativna upotreba reči Trō/s,-ŏis, m. (Τρώς) – Erihtonov sin, Dardanov unuk, kralj Frigije i grada koji je po njemu dobio ime Troja; Trō/s,-is, m. – Trojanac Trōi/a,-ae, f. (Trōϊa < Τροία) – Troja Trōiān/i,-ōrum, m. – Trojanci trōiān/us,-a,-um, a. – trojanski equus t. – trojanski konj, prikrivena opasnost, prevara;intus, intus, inquam, est equus t. – unutra, unutra je, kažem, trojanski konj trōic/us,-a,-um, a. (Τρωϊκός) – trojanski bellum troicum – trojanski rat; tempora troica – trojanska vremena trŭ/a,-ae, f. – 1) odvodna cev iz kuhinje; 2) kutlača trŭcīdātĭ/o,-ōnis, f. (trucido) – seča, pokolj t. civium – pokolj građana trŭcīd/o,-avi, etc., v. I – seći, ubijati trucidavit captos sicut pecora – klao je zarobljenike kao stoku trŭcŭlentĭ/a,-ae, f. – (truculentus) – osorljivost, grubost, surovost t. coeli – surovost klime trŭcŭlent/us,-a,-um, a. (trux) – surov, grub truculentis oculis – surovim/prezrivim pogledom; voce truculenta – pretećim glasom trŭd/is,-is, f.(trudo) – čaklja, motka trū/do,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1) odbaciti, oterati trusit cohortes in paludem – odbacio je kohorte u močvaru; 2) prisiliti trudit eum ad arma – nasilno ga je mobilisao; 3) t. filium –nastojim da zaposlim sina; 4) gemmae se trudunt – mladice/pelceri rastu trull/a,-ae, f. (dem. od trua) – 1) kutlača, paljača kojom se vino sipalo u pehare; 2) tava; 3) mistrija kojom se baca malter na zid; 4) škaf; 5) noćni sud trunc/o,-avi, etc., v. I (truncus) –1) odseći truncavit partem corporis/caput – odsekao je deo tela/glavu; 2) osakatiti, unakaziti trunc/us¹,-i, m. – 1) trup; torzo, t. corporis – trup tela; 2) stablo trunc/us²,-a,-um, a. (trpni pridev od trunco) – 1) osakaćen, unakažen trunca fragmenta – odsečeni delovi; manus trunca – odsečena ruka; 2) truncum pecus – konj
lišen svog gospodara; 3) t. sermo – isprekidan/najasan govor; 4) navis trunca – brod koji je izgubio kormilo trūs/o,-are, v. I (intens. trudo) – pomamno seći trŭtĭn/a,-ae, f. (τρυτάνη) – 1) talas; 2) iskušenje tr/ux,-ŭcis, a. – 1) osoran, grub, surov, strog oculi truces – strog pogled; vultus t. – grubo lice/ grub izraz; trux facies oculique minaces – surov izraz i preteće oči; t. vox – grub glas;pelagus trux – surovo/burno more; genus dicendi trux atque violentum – grub i surov način govora; trux animus – nemilosrdan duh tryblĭ/um,-ĭi, n. (τρυβλίον) – tanjir, zdela tū, lična zamenica, 2 lice jednine – 1) ti ego tu sum,tu es ego – ja sam ti, ti si ja; te amo –volim te; tu mihi officium facis – ti mi činiš uslugu; tecum vivere amem, tecum obeam libens – s tobom bih rado živeo, i umro drage volje s tobom; tu quoque, fili Brute– [zar i] ti takođe, sine Brute; te Deum laudamus – slava tebi, Bože; 2) (pojačna sa te) tute/tete – ti lično; 3) (u kosim padežima sa met) tibimet – tebi lično; ecce tibi exortus est Isocrates –tu je tebi [tvoj] početak Isokrate; nosce te ibsum – upoznaj sam sebe; tŭātim, adv. (tuus) – na tvoj način, po tvome tŭb/a,-ae, f. – 1)truba; ratna truba; 2) mutež, ratni huškač tuba belli civilis – podstrekač građanskog rata; t. rixae – mutež, osoba koja podstiče svađu tŭb/er¹,-ĕris, comm. – krtola, gomuljica tūb/er²,-ĕris, n. – 1) svaka izraslina na telu: guka, grba, oteklina, zadebljanje; 2) tubera –velike greške, gresi; 3) busen, humka, krtičnjak tŭbĭc/en,-ĭnis, m. (tuba+cano) – trubač tŭbĭlustrĭ/a,-um, n. (pl.) – svečanost u Rimu na kojoj su obredne trube prolazile kroz obred očišćenja tŭburcĭnābund/us,-a,-um, a. (tuburcinor) – proždrljiv tŭburcin/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – žderati, pohlepno jesti tŭb/us,-i, m. – cev; vodoovodna cev tūcēt/um,-i, n. – vrsta dlikatesne kobasice tŭdĭt/o,-avi, etc., v. I (intens. od tundo) – pomamno udarati, biti, terati tŭ/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – gledam, gledati, posmatrati tŭĕ/or, tŭĭtus (tŭtus) sum,-ēri, v. dep. II – 1) gledam/gledati posmatrati tueor naturam/coelum – posmatram prirodu/nebo; t. acerba – gledati unezvereno; 2) paziti, uzeti u zaštitu, čuvati tuetur domum a furtibus/ fines ab incursionibus – čuva kuću od lopova/granicu od upada; 3) održavati, brinuti, voditi računa t. dignitatem meam/domum – vodim računa o svom dostojanstvu/o kući; 4) izdržavati t. se ac suos – izdržavam sebe i svoje; 5) t. munus meum vršim/obavljam svoju dužnost
tŭgŭrĭ/um,-ĭi, n. (tuguriolum, tuguriunuculum < tego) – koliba, kolibica, udžerica, potleušica tu/i,-ōrum, m. (>tuus) – tvoji, tvoja porodica tŭĭtĭ/o,-ōnis, f. (tueor) – zaštita, izdržavanje, negovanje t. sui – izdržavanje/obriga o sebi Tullĭ/us,-a,-um, a. – rimsko pleme gens Tulium – rod T., od kojih najpoznatiji carServius T., državnik i govornik M.T. Cicero tum, adv. – 1) onda, tada tum vero – upravo tada/u to vreme; 2) u tom slučaju; 3) kasnijein ripa ambulantes, tum residentes – koji su šetali obalom a kasnije nastanjeni; 4) pored toga, uz to, dalje gigni autem terram, aquam, ignem, tum ex his omnia – nastati iz zemlje, iz vode, iz vatre, a onda iz svga toga; 5) quid tum? – pa šta [onda]?; 6) tum … tum – a)i … i/kako … tako i; b) najpre ovako, onda/u taj tren … onda; 7) cum/quum … tum – kako … tako i; 8) tum demum, tum denimque – tada i nikad pre/do tada; 9) tum primum – prvi put tada/nikad pre; 10) postquam, tum – posle toga tŭmĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III (tumeo+facio) (u pasivu: tumefio,-fis,-fit etc.) – 1) nadići, nabujati, narasti; 2) naduvati se tumefactus laetitia inani – nadmen radošću praznine [uobražen] tŭm/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) naduti se corpus tumet veneno – telo se nadulo od otrova;tument pedes – otiču noge; tumet unda a vento – more se nadima/talasa na vetru; 2) naduvati se, uobraziti se tumet inani superbiâ – naprazno umišlja/uobražava da je neko; 3) strepiti, uzrujati se tŭm/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) početi bujati, oticati, rasti mare tumescit – more počinje da se talasa; vulnus tumescit – rana počinje da otiče; 2) početi razmetati se; 3) početi buniti se tŭmĭd/us,-a,-um, a. (tumeo) – 1) otečen membrum tumidum – otečen ud; 2) venter t. –naduven stomak; oculi tumidi – podbule oči; 3) razdražen tumidi ex irâ – razdraženi gnevom; anguis t. – razdražena zmija; mare tumidum – burno more; 4) terra tumida – bregovito zemljište; 5) uobražen, nadmen, razmetljiv t. sucessu – gord na uspeh; sermo tumidior – razmetljiv govor; 6) auster t. – južnjak se diže tŭm/or,-ōris, m. – 1)izraslina, guka, tumor; 2) otok; 3) uzbuđenje, uzrujanost, razdraženost t. et ira deûm – razdraženost i gnev bogova; animus erat in tumore – duh je bio u stanju razdraženosti; t. rerum – gnev stvari; 4) t. verborum – razmetljiv govor [razmetljivost govora] tŭmŭl/o,-avi, v. I (tumulus) – sahraniti, zakopati, smestiti pod humku tŭmŭlōs/us,-a,-um, a. – bregovit, neravan
tŭmultŭārĭ/us,-a,-um, a. (tumultus) – 1) zbrzan, urađen nabrzinu, zbrda-zdola; 2) hitan, prešan, nesređen tŭmultŭātĭ/o,-ōnis, f. – žurba, hitnost, preša, uzbuna, uzrujanost, nemir tŭmultŭ/o,-avi, ec., v. I – uzbuniti, užurbati, uznemiriti [se] tŭmultŭ/or,-v. dep. I – uzbuniti, uznemiriti tŭmultŭōs/us,-a,-um, a. – 1) uzbunjen, uznemiren, užurban vita tumultuosa – nesređen život; mre tumultuosum – nemirno more; somnus t. – nemiran san; 2) onespokojavajući, koji izaziva nemir nuntius t. – zloslutni glasnik tŭmult/us,-i, m. (umeo) – 1) uzbuna, nemir, nespokojstvo, uzbunjenost tumultum inicit civitati – unosi nemir u državu; praebet/facit tumultum – stvara nemir; 2) pobuna, bunat. italicus – italska buna; 3) buka, grmljavina Iupiter ruens tumultu – Jupiter šalje gromove; 4) oluja t. maris (pelagi) – bura na moru; 5) zbunjenost, ošamućenost t. sermonis – nesređen govor; t. mentis – ošamućenost, duševni nemir pectora pulsata umultu – duša razdirana nemirom tŭmŭl/us,-i, m. (tumeo) – humka, grobna humka tumulo pono/compono – sahranjujem/ predajem zemlji tunc, adv. [intens. tum> tum-ce] – upravo tada, baš tada tunc quum (tunc temporis) – baš u to vreme tundo, tŭtŭdi, tūsum (tunsum),-ĕre, v. III – 1)lupati tutundi pede – lupao sam nogom; 2) tutundit tympana – udara u bubnjeve; 3) tući, mrviti tunsum alium – tučen beli luk; 4)tundo eadem – uvek isto, bez promene; t. ei aures – probijam mu uši [molbama] tŭnĭc/a,-ae, f. (dem: tunicul/a,.ae, f.) – košulja prvobitno bez rukava, kasnije [t. manicata – sa kratkim rukavima], sezala do članaka; nosili su je i ljudi i žene. Rimljani su preko tunike nosili togu, a Rimljanke bluzu [stola] i ogrtač [palla]; Rimljani su ponekad nosili dve toge toga interior – donja/unutrašnja toga; tunca proprior pallio – bliža košulja nego haljina/dolama [pallium kod Grka odgovara togi kod Rimljana] tŭnĭcāt/us,-a,-um, a. (tunica) – sa tunikom, odeven u tuniku quies tunucata – komotni mir [na selu, bez toge]; t. populus (tunicati) – prost svet [togu su nosili samo ugledniji građani i patriciji] turb/a,-ae, f. – 1) duševni nemir, zbunjenost, smućenost, neizvesnost quanta in turba viveremus – u kakvoj smo neizvesnosti živeli; maximas in castris effecisse turbas dicitur –priča se da je u logoru vlada opšti nemir; t. et rixa – pobuna i svađa; do/facio turbam –zamećem kavgu /svađu; 2) galama, uzbuna, pobuna, nered quid turbae est apud forum –kakav je to nered pred forumom?; ex hac turba discedam – povlačim se iz takvog nereda; 3) rulja, gomila t. mulierum – gomila žena; exeo in turbam – ginem u buni; t. clientium –pobuna vazala; 4) turba ignotorum deorum – pobuna nepoznatih
bogova; t. volucrum –bitka ptica; t. canum – kad se pokolju psi; turba omnium rerum – sveopšti nered, haos, rat turbāment/um,-i, n. (turbo) – sredstvo za podsticanje bune, huškanje turbāte, adv. – zbunjeno, uzbunjeno turbātĭ/o,-ōnis, f. – zbunjenost, smućenost, t. reipublicae – nemir/pobuna u republici; t. vultus – nemirno lice turbāt/or,-ōris, m. – mutež, podstrekač nemira, huškač t. vulgi – podstrekač puka/rulje;turbatores belli – ratni huškači turbāt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od turbo) – uznemiren mare turbatum – nemirno more; coelum turbatius – olujno nebo; turbati inopinato malo – uznemireni neočekivanim zlom; turbata mens – uznemirena duša turbell/ae,-ārum, f. (pl.) (dem. od turba) – nemiri, poremećaji turbellas fecit – podsticao je nemire turb/en,-ĭnis, m. (= turbo) – kovitlac turbĭd/um,-i, n. – nemirno/burno vreme in turbido – u nemirna vremena turbĭd/us,-a,-um, a. – 1)nemiran, uznemiren, uzrujan tempestas turbida – oluja; t. imber – plaha kiša; aqua turbida – mutna voda; coelum turbidum – olujno nebo; t. motus animi – silovit duševni nemir; pectora turbida mari – uzrujane grudi mora; turbidi animi – u afektu; 2) buntovan homo/miles t. – buntovan čovek/vojnik turbĭnĕ/us,-a,-um, a. (turbo) – vrtložan vertex t. – vrtložni kovitlac, vrtlog turb/o¹,-ĭnis, m. – 1) sve što se vrti oko svoje osovine; 2) kovitlac, vrtlog; 3) ventus turbonis – olujni vetar, pijavica, tornado; 4) kruženje; 5) nemir, uznemirenost in turbinibus reipublicae – u nemirna vremena republike; turbo rerum – a) oluja; b) nesreća; t. mentis – duševni nemir; 6) čigra; vrteška; 7) svaki obli predmet, čep, zapušač; 8) gužva, svitak turb/o²,-avi, etc., v. I – 1) remetiti, uznemiriti, uzburkati ventus turbavit mare/aequora – vetar je uzburkao more/mirnu površinu; turbat aciem peditum/ordines – remeti akciju pešadije/ redove; turbat spem pacis – remeti nadu u mir; 2) quanta mihi filius turbas turbet – koliko mi sin nemira unosi [u dušu]; Aristoteles multa turbat – A. mnogo šta remeti; ne quid ille turbet, vide – pobrini se da on što ne porementi; 3) si in Hispania turbatum esset – ako bi u Španiji došlo do nemira; si una alterave civitas turbet – ako se neka država pobuni; t. rem/censum – remetim svoj posed; omnibus in rebus turbaret –sve je što je imao upropastio turbŭlent/us,-a,-um, a. – 1) nemiran, uznemiren; poremećen aqua turbulenta – zamućena voda; turbulenta concursio atomorum – poremećeno spajanje atoma; 2)
uznemiravajući, zabrinjavajući annus turbulentior – zabrinjavajuća godina; tempus turbulentisimum – veoma uznemiravajuće vreme; lex turbulenta – onespokojavajući zakon turd/us,-i, m. – drozd tūrĕ/us,-a,-um, a. (thure/us,-a-um) (tus) – kadni, tamjanski dona turea – darovi tamjana turg/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) nabreknuti, nabubriti frumenta turgent – zrnevlje bubri; uva turget mero – grožđe je nabreklo od mošta; 2) oratio quae turget – razmetljiv govor; 3) razljutiti se turget mihi uxor – žena me ljuti turg/esco,-ĕre, v. III – početi bubriti/gneviti se sapiens animus nunquam turgescet – mudar um nikad ne počinje da se gnevi turgĭd/us,-a,-um, a. (turgeo) – 1) nabrekao, nabubren fluvius hibernâ nive turgidus – reka nabrekla od istopljenog snega; 2) oratio turgida – nadmen/rametljiv govor tūrĭbŭl/um,-i, n. – kandilo, kadionica tūrĭcrĕm/us,-a,-um, a. (cremo) – tamjanski foci turicremi – ognjišta kada, kadionice tūrĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. – koji nosi tamjan Indus t. – tamjanom bogati [predeli oko] Ind[a] turm/a,-ae, f. – konjički eskadron [cca 30 turmales - konjanika]; turmatim – po eskadronima Turn/us,-i, m. – kralj Rutula, pogubio ga Eneja turpe,-is, n. ( neutr. od turpis) – uvreda hoc videtur esse turpissimum – to je krajnje uvredljivo; turpe senex miles, turpius senilis amor – ružan star vojnik, još ružnija ljubav starca turpĭcŭl/us,-a,-um, a. (dem. od turpis) – zazoran, sramotan, sraman animus t. – zazoran duh turpĭlŭcrĭcŭpĭd/us,-a,-um, a. (turpis lucri cupidus) – lakom na sramotnu dobit turp/is,-e, a. – 1) ružan femina t. – ružna žena 2) sraman, sramotan amor t. – sramotna ljubav; vita t. – sraman život;turpius eicitur quam non admittitur hospes – sramotnije je kao gost biti izbačen nego ne biti primljen; 3) zao homo turpissimus – veoma zao čovek turpiter, adv. – uvredljivo turpĭtūd/o,-ĭnis, f. (turpis) – 1) ružnoća, rugoba t. verborum – ružne reči; 2) uvreda t. et impudentia – uvreda i bezobrazluk; 3) sramota t. fugae – sramota bekstva; quanta erit turpitudo, quantum dedecus – kolika će da bude sramota, kakvo besčašće
turp/o,-avi, etc., v. I – 1)sramotiti, osramotiti, ukaljati turpavit capillos sanguine – ukaljao je kosu krvlju; 2) nagrditi, naružiti te rugae turpat – tebe bore ruže [čine ružnim] turrĭg/er,-ĕra,-ĕrum, a. (turris+gero) – koji nosi tvrđavu turrigera – Kibela koju su slikali sa tvrđavom na glavi [carska kruna simbolizuje tvrđavu] turr/is,-is, f. – kula, tvrđava Hannibal ad suam turrem pervenit – H. je u svoju tvrđavu stigao turrīt/us,-a,-um, a. (turris) – utvrđen, tvrdi moenia turrita – utvrđenja sa kulama turt/ur,-ŭris, m. – golub grivnjaš/gukavac turtŭrill/a,-ae, f. (dem. od turtur) – grlica tū/s,-ris, n. (thus <θύος) – kadionica, kandilo accendo turem – palim kadionicu; tures do pro Caesare – palim sveću u slavu C-a tusce, adv. – na etrurski način Tusc/i,-ōrum, m. (pl.) (=Etrisci) – Etrurci, stanovnici Etruruje Tuscŭl/um,i, n. – drevni grad u Lacijumu Trusc/us,-a,-um, a. – etrurski mare truscum – Etrursko more; amnis truscus – reka Tibar; dux t. – vođa Etruraca, Mezencije tussĭ/o,-īre, v. IV – kašljati t. male – grozno kašljem tuss/is,-is, f. – kašalj t. sicca – suvi kašalj tūām/en,-ĭnis, n. – sredstvo zaštite; štit; zaštita tūāmment/um,-i, n. – sredtsvo zaštite; štit circumspiciens tutamenta sermonis – obazre se da vidi je li mu bezbedno da govori tūte, l. zamenica 2 l. sing. > tu – lično tebe tūte, adv. (tutus) – sasvim sigurno tūtēl/a,-ae, f. – 1) izdržavanje, briga, nega, zaštita cuius in tutelam Athenas esse voluerunt – želeli su biti u brizi Atine; quibus est tutela per agros – koji žive od zemlje; t. tenuiorum – izdržavanje najnižeg sloja; 2) zaštitnik t. navis – zaštitnik broda; 3) štićenik, miljenik t. deae – štićenik boginje eum in tutelam trado – predajem ga u zaštitu; in eius tutelam venio – dolazim pod njenu zaštitu; tutelam gero/administro – vodim brigu;tutelam recipio – primam zaštitu; 4) štićenikova svojina t. legitima/exigua – [štićenikova] zakonska/oskudna svojina tūt/o¹, adv. (tutus) – bezbedno, sigurno vivo t. – živim bezbedno; t. ab incursu – bezbedno od napada/provale tūt/o²,-avi, etc., v. I – braniti, čuvati, štititi > tutor²
tūt/or¹,-ōris, m. (tueor) – 1) staratelj, tutor tutorem instituo – postavljam za staratelja;mulieres in potestate tutorum esse – žene su u ulozi staratelja; 2) branilac, čuvar t. finium – čuvar granica tūt/or²,-ari, v. dep. I – 1) braniti, čuvati, štititi t. regnum/domum – branim carstvo/kuću; tutor me vallo – štitim se palisadom; tutatur urbem muris – štiti grad zidinama; t. me ab eius ira – čuvam se njegovog gneva; 2) brinuti, voditi računa t. spem meam – čuvam nadu; t. pericula/ inopiam – vodim računa o opasnostima/oskudici tūtōrĭ/us,-a,-um, a. – starateljski, turtorski tūt/um,-i, n. – bezbednost, sigurnost sum in tuto – u bezbednosti sam; in tuto colloco eum – smeštam ga na sigurno mesto; tutum fugae – bezbednost bekstva > tutus tūt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od tueor) – osiguran, obezbeđen, bezbedan t. ab insidiis –bezbedan od zasede/zavere; testitudo tuta ad omnes ictus – svedočenje bezbedno od svih napada; iter tutum – bezbedan put; tutum est credere – može se bez sumnje misliti tū/us,-a,-um, prisvojka zamenica (tu) – 1) tvoj tua mater – tvoja mati; tuus pater – tvoj otac; tuum est – tvoje je da [tvoja je dužnost da]; tempore tuo pugnasti – sad je povoljan tren da počneš bitku; 2) tuopte ingenio – tli ličnotvojom pameću; 3) tuismet virtutibus –tvojim sopstvenim vrlinama; 4) desiderio tuo – želja/čežnja za tobom; in tua observantia – pažnja prema tebi Týde/us,-ĕi, m. (Τυδύς) – Diomedov otac tympănotrĭb/a,-ae, f. (τυμπανοτρίβης) – bubnjar, dobošar tympăn/um-i, n. (τύμπανον) – 1) daire, zvečka; 2) bubnjić, bubanj, doboš; 3) zdela Tyndăre/us,-ĕi, m. (Τυνδάρεως) – 1) Tindar, spartanski kralj, otac Poluksa i Katora, lepe Jelene i Klitemnestre; 2) Tyndaridae gemini/fratres – Tindarovi blizanci [Kastor i Poluks]; 2) Tyndar/is,-ĭdis, f. (Tυνδαρίς)– Tindarov kćer; fortissima Tyndariarum – Klitemnestra Tўphōe/us,-ĕi, n. (Τυφωεύς) – Div ogromnih razmera, sin Tartara i Gee; Zevs ga ubio, sahranjen ispod Etne Tўphō/is,-ĭdis, f. – Etna Typh/on,-ōnis, m. (Τυφών) – [personifikacija olujnog vetra] tajfun tўp/us,-i, m. (τύπος) – slika, kip na gipsovanom zidu tўrannĭcīd/a,-ae, f. – ubica tiranina tўrannĭcīd/um,-i, n. – ubijstvo tiranina tўrannĭc/us,-a,-um, a. – tiranski tўrann/is,-ĭdis, f. (τυραννίς) – tiranija, satrapija, despotija, samovlašće tyrannidem deleuit – ukinuo je tiraniju tўrannoctŏn/us,-i, m. (τυραννοκτόνς) – tiranoubica
tўrann/us,-i, m. (τυραννος) – tiranin, samodržac, despot t. libidinosus crudelisque – sladostrastan i okrutan tiranin; t. saevissimus et violentissimus – najzverskiji i najsvirepiji tiranin Tўr/as,-ae, m. (Τύρας) – reka Dnjestar Tўr/o,-us, f. (Τυρώ) – Nelejeva i Pelejeva mati tўrŏtărīch/us,-i, m. (τυροτάριχος) – riblja pašteta sa sirom Tўrrēn/i,-ōrum, m. (pl.) (Τυρρηνοί) – Tirenski Pelazgi, koji su se oko 1000 godina pre Hrista naselili u Etruriji srodivši se sa lokalnim Etrurcima Tўr/us,-i, f. (Τύρος) – grad Tir u Libanu iz kojeg je Didona pobegla i osnovala Kartagu
Share this:
Twitter
Facebook
Kommentera
Sök
Arkiv
december 2012 november 2012
Meta
Registrera Logga in
djela Twenty Ten-temat. Blogga med WordPress.com.
Följ
Följ “djela” Få meddelanden om nya inlägg via e-post. Skapa konto
Skapa en webbplats med WordPress.com
djela Izabrana djela Milosava Popadica
Hoppa till innehåll
Latinskosrpski, T
T, t, devetnaesto slovo latinske abecede. T. = Titus; Ti = Tiberius tăbell/a,-ae, f. (dem od tabula) – 1) tablica; 2) tabellae publicae = tabulae p. – a) državno knjigovodstvo; b) državni protokol; c) javni dokumenti; d) arhiva; 3) tabellae quaestionaris – sudski protokol/zapisnik; 4) dare tabellas = dare literas – pisati nekome; 5) glasačka tablica/listić tăbellārĭ/us¹,-a,-um, a. – tablični/glasački; lex tabellaria – zakon o izborima, glasački propisi; navis tabellaria – poštanski brod; brod za prevoz pisama i paketa
tăbellārĭ/us²,-ĭi, m. – poštar, pismonoša tāb/ĕo,-ēre, v. II – 1) topiti/istopiti; 2) isčeznuti, nestati corpora tabent – tela isčezavaju; 3) kapati, curiti artus tabentes sale – udovi sa kojih je kapala so tăbern/a,-ae, f. (tabula) – 1) daščara tabernae pauperum – sirotinjske udžerice; 2) zanatska radnja, dućan, krčma, prenoćište; 3) sedište u cirkusu tăbernācŭl/um,-i, n. (taberna) – 1) daščara, baraka; 2) šator nomades in tbernacula viventes – nomadi što žive u šatorima; 3) vojnički šator t. regium – kraljevski šator; 4) mesto koje odabere augur za praćenje znamenja tăbernārĭ/us,-ĭi, m. – dućandžija, trgovac tāb/es,-is, f. (gen. i dat. se ne pojavljuju) – 1) topljenje t. nivis – topljenje snega; 2) truljenje t. arboris – truljenje stabla; 3) oculorum tabe notus – gubitak vida; 4) politička zloba; 5) prljava tečnost tabes nivis – bujica; tabes sanguinis – sukrvica tāb/esco,-ŭi,-ĕre, v. III (tabeo) – 1) topiti se, raspadati se; 2) isčezavati postepeno tabuit dolore/ desiderio – propao je od bola/čežnje tābĭd/us,-a,-um, a. (tabeo) – 1) topljen, istopljen nix tabida – istopljen sneg; 2) truo, gnjilcorpus tabidum – istrulo telo; 3) iznuren iuvencus t. – sušicom iznureni mladić; 4) griža, trošenje, propadanje lues tabida – pošast tābĭfĭc/us,-a,-um, a. (tabes+facio) – koji postepeno isčezava tăbŭl/a,-ae, f. – 1) daska, [metalna] ploča ploha, tabla tabulam arripio de naufragio – zgrabio sam dasku u brodolomu; 2) šahovska tabla; 3) t. (t. picta) – slika; t. votiva – slika brodoloma; 4) manum de tabula – toliko!, dosta je rečeno!; 5) t. Dicaearchi – geografska karta; 6) računaljka; 7) školska tabla [daska premazana voskom]; 8) oglasna tabla tabula figo – oglašavam; 9) list knjige t. rasa – a) čist/neispisan list; b) dečji mozak; libellus duodecim tabularum – knjižica od 12 tablica/lista; 10) tabula accepti et expensi knjiga prihoda i rashoda [koju je imao svaki Rimljanin koji je do sebe držao]; refero in tabulas –knjižim/unosim u knjige; 11) tabulae publicae – a) državno knjigovodstvo prihoda i rashoda; b) državni protokol; dokumenta; arhiva; 12) glasačka tablica/listić; 13) oglas, proglas; spisak zabranjenih knjiga; 14) aukcijska tabla; 15) menjačnica, banka; 16)tabulae nuptiales – venčanica, bračni ugovor; 17) testament tăbŭlār/is,-e, a. (tabula) – tabularni, tabelarni tăbŭlārĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – slike, table tăbŭlārĭ/um,-ĭi, n. – arhiv tăbŭlārĭ/us,-a,-um, a. (tabula) – 1) dokumentarni; 2) tăbŭlārĭ/us,-ĭi, m. – arhivar tăbŭlātĭ/o,-ōnis, f. – pod, dno, prizemlje, boj tăbŭlāt/um,-i, n. – daščani pod; boj, sprat tăbŭlāt/us,-a,-um, a. – popođen
tāb/um,-i, n. (tāb/us,-i, m.)(tabeo) – 1) pošast, kuga, zarazna bolest; otrov corpora adfecta tabo – tela zahvaćena kugom; 2) smrdljiva tečnost; gnoj; sukrvica tăc/ĕo,-ŭi,-ītum,-ēre, v. II – 1) ćutim/ćutati tace lingua, dabo panem – ćuti jeziče, daću ti hleba; tace modo – ćutke; tacet de eo – o tome ne govori; 2) biti tih, mirovati canis ipse tacet – i sam pas je tih [ne laje]; tacet omnis ager – ceo predeo je tih; 3) oculi tui tacent –tvoje oči su neme [ne kažu ništa]; 4) quod adhuc semper tacui et tacendum putavi – o tome sam dosad uvek ćutao i ćutke razmišljao tăcĭte (tacito), adv. – 1) ćutke, tajno, prećutno, ispod žita; t. rogo – ćutke molim; t. habeo – o tome ne govorim; t. pereo – propadam ćutke; 2) me tacito – bez mog glasa, bez mene;hoc tacito praeterire non possum – preko ovog ne mogu ćutke da tređem; servio tacite –služim bez pogovora; t. assensio – dajem prećutan pristanak tăcĭt/um,-i, n. – tajna vulgator taciti – skrnavitelj tajne tăcĭturnĭt/as,-ātis, f. – ćutljivost t. testium – ćutljivost svedoka tăcĭturn/us,-a,-um, a. (taceo) – ćutljiv, tih ripa taciturna – tiha obala tăcĭt/um,-i, n. – tajna vulgator taciti – srnavitelj tajne tăcĭt/us,-a,-um, a. (taceo) – I 1) ćutljiv; 2) prećutan tacitae induciae – prećutnim sporazumom; tacita assensio – prećutno odobravanje; t. – prećutni pristanak; 3) t. sensus – nejasan/prigušen osećaj; 4) bezglasan; 5) tih tacita nox – tiha noć; per tacitum –nečujno, bezglasno, potajno, ispod žita; II 1) ono o čemu se ćuti id tacitum relinquo – preko toga prelazim ćutke; aliqod tacitum teneo – to prećutkujem; non feres tacitum – neću ćutati; 2) tajan, neprimetan t. dolor – neosetni bol; furtum tacitum – mučka krađa tactĭl/is,-e, a. (tango) – dodirljiv, opipljiv tactĭ/o,-ōnis, f. – 1) dodir, opip quid tibi hanc tactio est – zašto je diraš?; 2) čulo dodiravoluptates oculorum et tactionum – zadovljstva očiju i dodiru tact/us¹,-us, m., 1) dodir; 2) čulo dodira res sub tactum cadit – to pada u domen čula dodira; 3) delovanje, uticaj t. solis/lunae/coeli – uticaj sunca/meseca/neba tact/us²,-a,-um, a. – dirnut, pogođen t. spiritu divino – dodirnut/nadahnut duhom božijim; tacta cupidine/religione – zadahnuta pohlepom/verom; taed/a,-ae, f. – 1) čamovina; 2) čamova daska; 3) jela, bor; 4) buktinja inflamo taedas –palim buktinje; taedae iugalis – svadbene buktinje; foedera taedae – bračni ugovori; 5) ljubav taed/et,-ŭi (taesus est),-ēre, v. impers. II – gaditi se taedet nos vitae – odvratan nam je život; me convivii taesum set – meni je ta gozba bila neprijatna taedĭf/er,-a,-um, a. (taeda+fero) – koji nosi buktinju
taedĭ/um,-ĭi, n.(taedet) – gađenje, odvratnost t. rerum adversarum – odvratnost neprijatnosti; taedia belli – ratne gadosti/strahote; taedium vitae – dosada života taenĭ/a,-ae, (ταινίa) – 1) poveska, vrpca, mašna za kosu, pantljika; 2) pantljičara; 3) lanac stena; purpurne školjke tăg/ax,-ācis, a. (tago) – lopovski tă/go,-xi,-ĕre, v. III > tango – dodirnuti tālārĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – delovi kosti stopala tālār/is,-e, a. (talus) – 1) što se odnosi na nožni članak tunica talaris – tunika do članaka tālārĭ/us,-a,-um, a. – kockarski ludus t. – kockarska igra; igra kocke tālĕa,-ae, f. – 1) odsečen izdanak, mladica, kalem, pelcer; 2) kratak kolac zabijen u zemlju da spreči prodor konjice tălent/um,-i, n. (τάλαντον) – 1) grčka mera za težinu; 2) suma novca od 60 mina (6000 drahmi); t. magnum – 80 mina tāl/is,e, a. 1) talis qualis – takav sam kakav sam; takav tale quid – takvo nešto; ut qualis ac (atque) talis – ili ovakav ili takav; talem, qualem te esse video – takvog kakvog te želim videti; talem te esse oportet, qui seiungas – treba da budeš takav da se ističeš; 2) istaknut, sjajan; 3) tali modo – na takav način tālĭter, adv. – na takav način, tako tālĭtr/um,-i, n. – pucanj prstima talp/a,-ae, f. – krtica tāl/us,-i, m. – [nožni] 1) članak pulcher a vertice ad imos talos – lepa od glave do pete;purpura usque ad talos demissa u purpuru sve do tala; 2) stat recto talo – stoji uspravno/čvrsto; recto talo vivo – postupam pošteno; 3) kocka talis ludo – kockam se tam, adv. – 1) tako, u tolikoj meri tam necessario tempore – u tako/toliko poptrebnom vremenu; tam … quam – tako … kako, toliko … koliko tam foederatis quam infestis – koliko/kako sa saveznicima toliko/tako i sa neprijateljima; 2) tam gravissimis iudiciis concisus – sasečen najstrožim presudama; 3) tam magis illa frequens quam – mnogo češća/gušća od; quam magis … tam magis – što više … tim više; quam quiusqe pessime fecit, tam maxime tutus est – ukoliko neko ružnije postupa, tim je sigurniji; quis est tam lynceus, qui nihil offendat – ko je tako oprezan ako ništa nije kriv?; 4) non essem tam inurbanus, uti – nisam tako neotesan da; non se tam impeitum esse, ut non sciret – nije bio tako neuk da nije znao tam-dĭu, adv. – tako dugodok tam-diu … quam-diu (quod/dum/quam/donec) – sve do/dok/dok ne tam-diu requiesco, quam diu scribo – mirujem sve dok pišem; tam-diu
laudabitur, dum memoria manebit – hvaliće ga dok je živ; tamdiu discendum est quamdiu vivas – čovek treba da uči dok je živ tămen, veznik (običnoposle dopusne rečenice uvedene sa quamquam, quamvis,esti, etimasi, tamensi, tametsi, licet, quum) – 1)ipak quamquam abest a culpa, suspitione tamen non caret – premda nema pogreške, ipak nije lišen sumnje; quamvis sit magna expectatio, tamen eam vinces – premda su velika očekivanja, ipak ćeš pobediti; 2) kad, čim licet tibi significarim, tamen intelligo – obavestiću te čim saznam; 3) tamenne sic agemus? – zašto ovako postupamo?; 4) si tamen – ako ipak; ako inače tămĕn-esti (tămetsi), veznik (gotovo uvek sa indikativom)– 1) premda, iako; 2) ipaktametsi quae est ista laudaio? – ipak, čemu tolike pohvale? tam-mŏdo, adv. – malopre, nedavno tam-quam > tanquam – upravo kao; upravo kao da tamquam scopulum sic fugias inauditum atque insolens verbum – treba izbegavati nove i neobične reči kao podvodne stene Tănă/is,-is, m. (Τάναϊς) – reka Don tandem, adv. (tam+dem) (često pojačan sa iam ili aliquando) – 1) najzad, konačno t. aliquando Catilinam ex urbe eiecimus – najzad K-u iz grada proterujemo; tandem reprime iracundiam – obuzdaj konačno pomamu; 2) (u pitanjima da izrazi nezadovoljstvo) quid tandem agebatis? – šta ste, za ime boga, uradili?; quousque tandem? – dokle, za ime boga?; t. bona causa triumphat – najzad pravda pobeđuje tango, tĕtĭgi, tactum,-ĕre, v. III – 1) dirnuti, dodirnuti tetegit terram genu – dodirnuo je zemlju kolenom; tange utramque digito – dodirni obe prstom; 2) civitas Rhenum tangit –država dodiruje Rajnu [graniči]; villa tangit viam – vila dodiruje put [blizu]; 3) stićisimulac tetigit provinciam/limina – čim je stigao u provinciju/na kućni prag; 4) t. corpus aquâ – pljuska/tuširam telo vodom; tetigi caput igne sulphuris – kadim glavu sumpornim dimom; 5) tetigit virginem – obesčastio je devojku; 6) uzeti tetigit terunciam de praeda –uzeo je tri puta po unciju plena; 7) okusiti, probati ukus tetigi cibos/saporem mellis –probao sam hranu/ukus meda; 8) tetigi dente/morsu – odgrizao sam; 9) fulmine/de caelo tactus – pogođen gromom; 10) tangit chordas – dodiruje žice/svira; 11) minae Clodii modice me tangunt – Klodijeve pretnje me prilično brinu; tetigerat animum memoria nepotum – seti se sinovca; 12) ubi Aristoteles ista tetigit? – gde to A. navodi?; 13) podvaliti, nasamariti tetigit eum triginta minis – izdigao ga je za 30 mina; Rhodium tetigit in convivio – ismejao je Rodija na gozbi; 14) preduzeti tetigit carmina – propevao je; 15)tetigi rem acu – pogodio sam metu; pun pogodak
tanquam, veznik (tamquam) – 1) kao, kao i t. poëte boni solent, sic tu – kao što dobri pesnici imaju običaj, tako i ti; ita discedo tanquam ex hospitio – gubim se kao iz uljudnosti;tanquam bona valetudo iucundior est, sic – kao što je dobro zdravlje prijatnije, tako; 2)gloria virtutem tanquam umbra sequitur – slava kao senka prati hrabtost; 3) tanquam si tua res agatur – kao da tvoja stvar radi; tanquam clausa sit Asia – kao da će Azija biti zatvorena tantălĕ/us,-a,-um, a. (tantălĭc/us,-a,-um) – tantalovski Tantălĭd/es,-ae, m. – Tantalovi muški potomci Tantăl/us,-i, m. (Τάνταλος) –Tantal, kralj Frigije; otac Pelopsa i Niobe; zbog mnogih prestupa osuđen na večnu glad i žeđ tantill/us,-a,-um. (dem. od tantullus) – malecak tantisper, adv. (tantus) (obično sa dum, donec,quaod) – tako dugo [sve dok] ut ibi esset t. dum culeus compararetur – neka bude ovde sve dok se mešina ne napuni; ut viveret tantisper, quoad fieret permutatio – neka živi sve dok se ne promeni tant/o, abl. neutr. od tantus – 1)tim više/manje tanto crebriores nuncii mittebantur – tim češće su se glasnici slali; tanto minoris – im jevtinije; 2) bis tanto pluris – dvaput skuplje; ter tanto peior – triput gore; 3) quanto doctior tanto modestior – što obrazovaniji tim skromniji; 4) tanto ante/post – toliko ranije/kasnije; post tanto – tako dugo kasnije; 5) t. pessimus – daleko najgori tantŏpĕre, adv. (tanto opere) – 1) mučno, s mukom, jedva, na sve jade;2) svim silama, iz petnih žila quies t. Caesari fuit grata – Cezar je jedva stekao mir tantŭl/um-i, n. – sitnica, tričarija tantulum morae – stina/beznačajna smetnja tantŭl/us,-a,-um, a. (dem. od tantus) – veoma sitan, veoma beznačajan causa tantula –beznačajna sitnica tant/um¹, a. n. – 1) tako, toliko, onoliko ut tantum nobis, quantum ipsi superesse posset, remitteret – da nam vrati toliko koliko njemu ostane; t. debuit – toliko treba; t. abest, ut –to je tako daleko da; t. est – toliko, to je sve, sve je rečeno; t. temporis – toliko vremena; in tantum – toliko, dotle; in t. donec – sve do; 2) tanti sum apud eum – toliko vredim kod njega/me on ceni; tanti emo/vendo – po toj ceni prodajem/kupujem; tanti est – a) toliko to vredi; b) ne marim/baš me briga; 3) alterum tantum – još toliko tant/um², adv. (>tantus²) – 1) veoma mnogo id t. abest ab officio – to je veoma daleko od pristojnosti; t. auctoritate motus est – vlasti su veoma uznemirene; t. progressus a castris, ut – takav je pokret jedinica iz logora da; 2) t. magna – tako velika; 3) non tantum – ne tako mnogo non t. Veneris, quantum studiosa culinae – ne obraća toliko pažnju na lepotu koliko na kuhinju/ probavu; quantum bello optimus, tantum pace pessimus –koliko je u ratu bilo najbolji, toliko je u miru najgori; 4) tantum
non – gotovo/skoro ne; 5) t. quod – jedva, čim t. quod veneram, quum – čim stignem, odmah ću tantum-mŏdo, adv. (>dummŏdo) – da samo/barem t. ne Italiam relinquat – da bar Italiju ne napusti tant/us,-a,-um, a. 1) (sa quantus) – takav, toliki nullam unquam vidi tantam contionem, quanta – nikad nisam video takav skup, kao; tantum religio potuit suadere malorum –toliko zala je religija dala; 2) (sa qui, quae,quod + coniunctivum) tako: nulla est tanta vis, quae non frangi possit – ništa nije tako jako da se ne može slomiti; 3) (sa ut) – takav, tolikinon fuit tantus homo, ut – nije bio takav čovek da; 4) in tantis mutationibus – u tolikim promenama; tanta vitia – tako mnogo mana; tantae molis erat Romanam condere genetem – takve je muke trebalo podneti da se stvori rimski narod tant/umdem, -idem, n. – 1) (u nom.& acc.+ gen.) – toliki komad/deo tantumdem viae/auri – toliko puta/zlata; 2) (u gen.) – voluntatem tantidem, quanti fidem suam fecit – voljom koliko i verom; 3) isto toliko in latitudinem tantidem patere – koliko dužinom, toliko i širinom tant/us-dem,-anta-dem,-um-dem (-un-dem), a. – isto toliki tantumdem periculum – isto tolika opasnost tăp/es,-ētis, n. (tăpet/ē,-is) – tapeta tăpēt/um,-i, n. – tapeta za presvlačenje zidova, sofa, podova tarde, adv. – kasno, sporo, lenjo tard/esco,-ĕre, v. III – usporiti, stati tardescit lingua – staje jezik tardĭgrād/us,-a,-um, a. (tarde+gradior) – sporo govoreći tardĭp/es,-pĕdis, a. (tardus+pes) – sporonog, koji sporo ide, hrom deus tardipes – Hefest tardĭt/as,-ātis, f. (tardus) – 1) sporost, terkavost t. et procrastinatio in rebus gerendis –sporost i odgađanje u vršenju poslova; subvenit vehiculis traditati – priskočio je upomoć odocnelim kolima; t. navium – sporost brodova; 2) t. ingenii – sporost/tromost/tupost duha tardĭtūd/o,-ĭnis, f. – sporost, tromost tardĭuscŭl/us,-a,-um, a. (dem. od tardus) – prilično/pomalo spor tard/o,-avi,etc., v. I (tardus) – 1) usporiti, kasniti tardavit profectionem – odlagao je polazak; tardavit pedes/alas – usporio je hod/let; 2) zaustaviti, zadržati tardavit impetum hostium – zaustavio je napad neprijatelja; 3) dangubiti, oklevati tard/us,-a,-um, a. – 1) spor, lagan lenj homo t. – spor čovek; pecus tarda – spora životinja; asellus t. – spor magarac; tardior in scribendo – spor u pisanju; tardior ad
discendum fui – bio sam spor u učenju; 2) kasan, terkav tarda subventio frumenti – odocnela pomoć u žitu; tarda poena – odocnela kazna; noctes tardae – kasne noći; 3)senectus tarda – usporavajuća starost; t. in utroque genere dicendi – spor u oba načina izražavanja Tars/us,-i, f. (Ταρσός) – glavni grad Kilikije tartăr/a,-ōrum, n. (pl.) – tartar, had, pakao > tartarus tartǎrĕ/us,-a,-um, a. (tartarus) – tratarski, hadski, pakleni deus t. – Pluton; custos t. –čuvar hada; specus t. – provalija pakla; umbrae tartareae – hadske seni tartăr/us,-i, m. (tartar/os<τάρταρος) – had, pakao; podzemni svet, carstvo mrtvih; bezbožni i grešni su u tartaru izdržavali kaznu Tartarus pater – Pluton, bog podzemnog sveta tăt! (tătae!), uzvik iznenađenja, čuđenja – au!, jao taurĕ/a,-ae, f. – žila, korbač taurĕ/us,-a,-um, a. – bikovski, volovski, volujski terga taurea – volujske kože taurĭform/is,-e, a. (taurus+forma) – u obliku bika, bikovski taurĭ/i,-ōrum, m. (pl.) – (ludi) taurii – svečanosti u Rimu u čast podzemnih bogova taurīn/us,-a,-um, a. – bikovski, volujski tergum taurinum – volujska koža Taur/us¹,-i, m. (Ταΰρος) – planinski lanac u Aziji Tauri pylae – tesnac između Kilikije i Kapadokije taur/us²,-i, m. (ταΰρος) – 1) bik; vo; 2) sazvežđe Bika; 3) koren drveta tax, onomatopeja, – puc, mlat tax meo tergo erit – pucaće šipka po mojim leđima taxill/us,-i, m. – kalup, trupac tax/o,-avi, etc., v. I – (tango, tago) – - jako dodirnuti, ; 2) proceniti vrednost neke stvari; vrednovati, oporezovati taxavit aliquod denariis septem – oporezovao je nešto sa sedam dinara tax/us,-i, f. – tisa Tāigĕt/ē,-es, f. (Ταϋγέτη) – jedna od Plejada, Atlasova kćer Tāigĕt/us,-i, m. (Tαΰγετον, Tāigĕt/a,-ōrum, n.) (pl.) – planina Tajget -tĕ, zamenički sufiks: tute – ti lično, ti i glavom i bradom; tete – tebe lično techn/a,-ae, f. (τέχνη) – veština, prepredenost, lukavstvo technĭc/us,-a,-um, a. (τεχνικός) – veštak, učitelj u nekoj umetnosti; tehničar, zanatlija tecte, adv. – 1) prikriveno, potajno, ispod žita; 2) oprezno tect/or,-ōris, m. (tego) – 1) majstor za krov/pokrivanje kuća; 2) belilac, moler, soboslikar tectōrĭ/um,-ĭi, n. – malterisanje i dekorisanje zidova freskama tectōrĭ/us,-a,-um, a. (tector) – krovni panicula tectoria – slama za pokrivanje krova
tectōrĭōl/um,-i, n. (dem. od tectorium) – malterisanje i dekorisanje zidova tect/um,-i, n. – (trpni pridev od tego) – 1) krov tecta domorum – kućni krovovi; sub tectum congero – unosim pod krov/u suvo; sarta tecta – okrpljeni krovovi; 2) stan, kućaextra tectum – van kuće; in tectum recipio – povlačim se u kuću tect/us,-a,-um, a. (trpni pridev od tego) – 1) pokriven, snabdeven krovom; navis tecta –pokriveni brod; 2) prikriven, skriven, tajan cupiditas tecta – prikrivena strast, amor tectus – tajna ljubav; 3) tajnovit/prikriven govor; sermo verbis tectis – šifrovani govor;verba tecta – tajne reči; 4) oprezan tecti ad alienos esse possumus – na oprezu od stranaca/neprijatelja tĕg/es,-ĕtis, f. (tego) – asura tĕgil/um,-i, n. – navlaka, košuljica, prekrivač tĕgĭm/en-ĭnis, n. (tegum/en, teg/men,-inis, n.) – navlaka, štit, pancir, prekrivač t. capitis – šlem, kaciga; t. pedum – obuća; t. fluminis – led tĕgĭment/um,-i, n. (tegument/um, tegment/um) > tegimen tĕgo, texi,, tectum,-ĕre, v. III – 1) pokrivam/pokriti, prekriti; tegunt corpora veste – pokrivaju tela haljinom; tegit lumina somno – pokrio je oči snom; texit terrâ – sahranio ga je; ossa tegebat humus – kosti je sahrabio u zemlju; 2) štititi sakriti fugientem silvae texerunt – begunca šume kriju/štite; crudelissimum nomen tyranni humanitate tegebat – ime najsurovijeg tiranina krilo se pod plaštom humanosti; 3) čuvati conservo et tego –štitim i čuvam; tueor et tego – pazim i čuvam; t. latus ei – čuvam mu bok tĕgŭl/a,-ae, f. – 1) crep; tegulae – crepni krov; per tegulas demitto – skačem s krova; 2) kamena ploča za krov tēl/a,-ae, f. (texo) – 1)tkanina, tkivo, sukno telam texo – čem tkaninu; domus plena telarum – kuća puna sukna; 2) paučina telae araneae – paukova mreža; 3) snovanje i navijanje osnove za sukno, osnova; licia telae addo – dodajem potku: čêm; 4) brdo u tkačkom razboju; 5) razboj; 6) tela iugalis – bračna veza Tĕlăm/o,-ōnis, m. (Τελαμών) – Pelejev brat, Ajaksov otac Tĕlămonĭăd/es,-ae, m. (Τελαμωνιάδες) – T-ovi muški potomci Tēlĕgŏn/us,--i, m. (Τηλέγονος) – sin Odiseja i Kirke; ubio oca na Itaki a zatim osnovao Tuskulum u Lacijumu; Telegoni – Ovidijeva ljubavna lirika jer je bila mu je donela progonstvo Tēlĕmăch/us,-i, m. (Τηλέμαχος) – sin Odiseja i penelope Tēlĕphus,-i, m. (Τήλεφος) – Heraklov sin, kralj Mizije; Ahil ga ranio kopljem i izlečio tēlĭg/er,-ĕra,-ĕrum, a. – naoružan, koji nosi oružje puer teliger – naoružan dečak (Kupidon)
tell/us,-ūris, f. – 1) Zemlja kao nebesko telo, planeta Zemlja tellus infima est – Zemlja je najgora; 2) tellus solida – kopno; 3) tellus sterilis – jalova/neplodna zemlja; tellus ingrata –nezahvalna zemlja; 4) predeo, oblast; 5) (personifikacija) boginja Zemlja tēl/um,-i, n. – 1) (suprotno od arma) ofanzivno oružje: strela, koplje, kač, kama, nož cum telo sum – naoružan sam; 2) munja; 3) tela diei – sunčani zraci tĕmĕrārĭ/us,-a,-um, a. – 1) slučajan, nepredviđen; 2) homo t. – nepromišljen čovek;amor t. – ljubav na prvi pogled; error t. – brzopleta greška tĕmĕre, adv. – 1) slučajno, nepromišljeno, spontano t. et fortuite – slučajno i sponano; 2) neoprezno; 3) bezrazložno tĕmĕrĭt/as,-ātis, f. – slučajnost, sponanost, nepromišljenost nulla temetitate sed ordo –ništa slučajno već s redom tĕmĕr/o,-avi, etc., v. I – obesvetiti, oskrnaviti, obesčastiti, profanisati temeravit templa/ delubra – obesvetio je hramove/oltare tēmēt/um,-i, n. – opojno piće temn/o,-ĕre, v. III – prezreti, potceniti tĕm/o,-ōnis, m. – kola; plug tempĕrăment/um,-i, n (tempero) – 1) sklad, pravi razmer delova u smesi eadem est materia, sed distat temperamento – materijal je tu, ali nema sklada; t. in terra – dobar sastav zemlje; t. coeli – umerena klima; 2) umerenost, prava mera inventum est t., quo tenuiores cum principibus aequari se putarunt – treba naći pravu meru, koja se podudara sa principima tempĕran/s,-tis, a. (trpni pridev od tempero) – uzdržan, umeren, priseban homo temperatisimus – veoma umeren čovek; temperantior a cupitudine imperii – odoleva iskušenjima vlasti; t. gaudii – umeren u uživanjima tempĕrantĭ/a,-ae, f. (temperans) – umerenost, uzdržanost summam fuisse in victu temperantiam – trebalo bi da vlada umerenost u jelu i piću tempĕrāte, adv. – umereno, s merom tempĕrātĭ/o,-ōnis, f. (tempero) – 1) sklad; pravi odnos delova u smesi; postupanje na pravi način t. coeli – blagost neba/klime; t. corporis – sklad tela; t. civitatis/reipublicae –solidna organizacija države/republike; 2) princip organizacije sol mens mundi et temperatio – sunce duh i organizacioni princip sveta tempĕrāt/or,-ōris, m. – organizator; t. voluptatis – čovek koji obuzdava strasti tempĕrātūr/a,-ae, f. = temperatio tempĕrāt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od tempero) – 1) [propisno] pripremljen/pomešantemperata esca – vešto pripremljena hrana; 2) homo t. – umeren, koji drži meru, miran, mudar, pametan
temp/ĕri (tempori, abl. od tempus) – u dobar/pravi čas, na vreme tempĕrĭ/es,-ēi, f. (tempero) = temperatio – umerena klima/temperatura tempĕr/o,-avi, etc., v. I (tempus) – 1) uravnotežiti, uskladiti; 2) ublažiti t. acetum melle – razblažujem sirće medom; tempero vinum – razblažujem vino; 3) prirediti, napravititemperat venenum – spravlja otrov; tempero aquam ignibus – mlačim vodu na vatri; 4) vladati, upravljati Iupiter res hominum ac deorum temperat – Jupiter upravlja stvarima ljudi i bogova; 5) vladati sobom, biti umeren temperat amore – vlada sobom u ljubavi; 6) vladati sobom (u dat.) tempero mihi/linguae/irae/laetitiae/manibus – vladam sobom/jezikom/gnevom/radošću/rukama; 7) uzdržati se tempero ab iniuria/a caedibus/lacrimis – uzdržavam se od nepravde/ubijstava/suza; t. dormire – uzdržavam se od sna; 8) t.+dat. poštedeti temperavit sociis/hostibus/templis – poštedeo je drugove/neprijatelje/hramove tempest/as,-ātis, f. (tempus) – 1) tren, trenutak ea tempestate – u to vreme; multis tempestatibus – zadugo; multis ante tempestibus – davno; 2) bona/clara t. – dobro/vedro vreme; 3) t. turbida/horrida – grozna/strašna oluja; 4) tempestam praetermitto – propuštam/ne koristim priliku; 5) tempestates immoderate – nemirna vremena, opasnost tempestīve, adv. – u pravi/dobar čas tempestīvĭt/as,-ātis, f. – 1) pravo/povoljno vreme; 2) t. stomachi – dobar stomak tempestīv/um,-i, n. – pravo vreme; dobar čas t. est – sad je vreme; tempestivo – u pravi čas; tempestīv/us,-a,-um, a. – 1) povoljan, pogodan dies t. – povoljan dan; oratio tempestiva – prikladan govor; 2) fructus t. – zrelo voće; 3) puella tempestiva viro – polno zrela devojka; heroes tempestivi coelo – junaci dostojni neba templ/um,-i, n. (=tempulum, dem. od tempus) – 1) predeo zemlje/neba povoljan za proricanje augura; ad augurando templa capiunt – biraju povoljno mesto za proricanje augura; 2) vidno polje; 3) svako osveštano mesto/prostor/zgrada templo a collega occupato – za govornicom koju zauzima kolega; 4) hram zaveštan nekom božanstvutemplum Iovis/Herculis – hram zaveštan Jupiteru/Heraklu; 5) svaki slobodan prostortempla coelestia – nebeska prostranstva, templa mundi – zemaljska prostranstva, svet; 6) sveti prostor templa neptunia – more; 7) templa Orci – podzemni svet; 8) templa mentis – mentalni prostor; 9) vis templa parnasia – parnasovske visine temŏrāl/is,-e, a. (tempus) – vremenski; privremen causa temporalis – privremen razlog
temŏrārĭ/us,-a,-um, a. – 1) vremenski, koji se ravna prema prilikama/vremenu; 2) privremen mora temporaria – privremen zastoj temt/o,-avi, etc. v. I > tento – dodirnuti, pipati, ispitivati temp/us¹,-ōris, n. (τέμνω, τέμπω, odsecam) – 1) vreme t. fugit – vreme leti/beži; hoc tempore – u to vreme; tempus dei – vreme dana; hibernum tempus anni – hladno vreme godine; saevitia temporis – surovost vremena; in tempus – na vreme; ex tempore dicere – reći odmah, bez pripreme; ex quo tempore – od tada/onda; puperioribus temporibus – u davna vremena; per idem tempum – istovremeno; t. expostulandi – vreme za žalbu; t. dicere/facere finem – vreme da se govori/učini kraj; tempora mutantur, nos et mutamur in illis – vremena se menjaju i mi se menjamo s njima; tempora si fuerint nubila, solus eris – ako vremena budu olujna, bićeš sam; tempus tibi abire est – vreme ti je da ideš; 2)tempore – vremenom, postepeno; 3) povoljno vreme occasio et tempus – prilika i vreme;ad tempum – na vreme, u dobar čas; ante/post tempum – pre/posle vremena; 3) in tempore/suo tempore – u svoje/ pravo vreme; tempori (temperi) – udobričas; 4) vremenske prilike tempori servio – ravnam se prema vremenu; in hoc tempore (pro tempore) – za sada/pod ovim okolnostima; ad tempum – prema prilikama; 5) teško/opasno vreme tempus edax rerum – vreme što sve guta; scripsi de temporibus meis – pisao sam o svojim stradanjima; omne tempore meum amicorum temporibus transmittandum putavi – smatrao sam da treba da upotrebim sve svoje vreme na odbranu svojih prijatelja; t. omnia revelat – vreme otkriva sve; 6) (gramatika) vremetempus futurum – buduće vreme temp/us²,-oris, n. (obično u pl.) – 1) slepočnica, tempora slepoočne kosti; 2) glava, lice tēmŭlent/us,-a,-um, a. – koji miriše na vino; pijan homo t. – podnapit/pijan čovek tĕnācĭt/as,-ātis, f. – 1) čvrstoća, čvrstina tenacitate unguium arripiunt – hvataju snagom kandži; 2) oskudica, škrtost tĕn/ax,-ācis, a. – 1) čvrst, koji čvrsto drži dens/forceps tenax – čvrst/a zub/klešta; t. gramen – čvrsta/žilava trava; 2) čvrst, izdržljiv t. propositi – čvrsto rešen; 3) tvrdoglav, zadrt equus tenax – tvrdoglav konj; 4) škrt, tvrd na parama, lakom pater parcus et tenax – štedljiv i škrt otac; 5) regnum tenax – podzemno carstvo; umbrae tenaces – seni podzemnog sveta tendĭcŭl/a,-ae, f. – 1) omča; 2) t. literarum – sofistička zamka tendo, tĕtendi, tensum (tentum),-ĕre, v. III – 1) zategnuti, zapeti t. arcum/chordam – zapinjem lûk/tetivu; tetendit insidias – zapeo je zamku; 2) usmeriti, uperiti t. oculos pariter telumque – usmervama oči strelu/koplje; t. iter ad navem – usmerujem se
prema brodu; tendo vela ad portus – usmeravam jedra pårema luci; 3) odapeti tetendi sagittam arcu – odapeo sam strelu sa luka; 4) ispružiti tendit manus ei – pružio mu je ruku; t. dextram ad eum – pružam mu ruku; tetendi brachia ad coelum (coelo) – digao sam ruke prema nebu; 5) ponuditi; 6) hitati t. ad eum – hitam k njemu; 7) truditi se, naprezati se, nastojati tendit ad altiora et non concessa – teži ka višem i nedozvoljenom; tendit civitati leges imponere – nastoji da državi nametne zakone; 8) pokušati t. manibus divellere nodos – pokušavam da rukama razdrešim uzlove; 9) tendit contra/adversus protivi se/bori se protiv; 10) razapeti šator, postaviti logor t. castrum procul urbe – postavljam logor malo dalje od grada tĕnĕbr/ae,-ārum, f. (pl.) – 1) tama, sumrak; 2) noć redii luce, non tenebris – vraćam se danu a ne noći; 3) samrtni mrak; 4) jazbina, jama; mračno/strašno mesto malae tenebrae Orci – grozni mrak hadskog ambisa; t. infernae/stygiae – paklena/stigijska tama; 5) zaslepljenost; nemoć, očaj tenebris nigrescunt omnia cirvum – pada mrak na oči/smrkava se pred očima; 6) sumrak tenebrae reipublicae – sumrak republike tĕnĕbrĭcōs/us,-a,-um, a. – taman, sumračan, mračan tĕnĕbrĭc/us,-a,-um, a. (tenebrae) – taman, mračan tĕnĕbrōs/us,-a,-um, a. – ispunjen tamom, mrakom palus tenebrosa – tamna močvara;sedes temebrosa – podzemni svet tĕnell/us,-a,-um, a. (dem. od tener) – veoma nežan, osteljiv; tenellul/us (dem. odtenellus) – preterano nežan tĕn/ĕo,-ŭi,-tum,-ēre, v. III – I 1) držati [u rukama, ustima] t. pyxidem in manu – držim kutijicu u ruci; 2) tenet pecus – drži životinju zatvorenu; 3) teneo me/eum domi –zadržavam se/ga kod kuće; t. me castris – zadržavam se u logoru; 4) t. eum in officio – držim ga u pokornosti/ potčinjenom položaju; 5) teneo te – gotov si! [u borilačkim veštinama]; 6) vladati teneo dolorem – vladam bolom; t. risum/lacrimas – zadržavam smeh/suze; 7) uzdržati se vix me ab accusando tendo – jedva se sustežem da ne podnesem tužbu; teneri non potui, quin – nisam mogao da se uzdržim a da ne; 8) zadržati za sebe, prećutati t. secretum – čuvam tajnu; 9) t. propositum – držim obećanje; 10) tvrditi tenent voluptatem esse summum bonum – drže da je uživanje suma svih dobara; 11) biti pribran; II 1) posedovati, naslediti, održavati t. sedem patri – ozdržavam očev običaj; 2) vladati, imati u svojoj vlasti tenuit rempublicam – vladao je republikom; teneo lupum auribus – držim vuka za uši [niti mogu da ga držim čvrsto niti smem da ga pustim]; 3) t. insulam – boravim na ostrvu; 4) te falsa opinio teneo – držim da imaš pogrešno mišljenje; me eius amor teneo – zadržavam njenu ljubav; memoria mei vos tenet –zadržaću vas u sećanju; spes me tenet – živim u nadi; 5) shvatiti, razumenti tenes, quid dicam? – shvataš li šta kažem?; eum memoriâ teneo- sećam ga se;
6) usmeriti t. iter/cursum – držim pravac; teneo portum – sližem u luku; 7) fama tenet – glasine se šire tĕn/er,-ĕra,-ĕrum, a. – 1) nežan, krhak, osteljiv puer tener – nežan/mlad dečak; anni teneri – detinjstvo; 2) a teneris – od malih nogu; a. tenero – od malih nogu; 3) krhak, loman, slab tenerum in animis – preosetljiv; carmen tenerum – nežna pesma tĕnĕre/sco,-ĕre, v. III – raznežiti se; postati nežan tĕnĕrĭt/as,-ātis, f. – nežnost; tĕnĕrĭtūd/o,-ĭnis, f. – nežnost, osetljivost tĕn/or,-ōris, m. (teneo) – 1) [neprekidan] let hasta servat tenorem – strela leti istim tempom; aulea placido educta tenore – zavese dignute u blagom letu; 2) tempo idem tenor pugnae – isti tempo bitke; tenorem in narrationibus servo – održavam tempo pripovedanja; tenor vitae – tempo života tens/a,-ae, f. (thens/a,-ae, f.) – kola na kojima su se vozili kipovi bogova da se postave na zidove cirkusa u toku ludi circenses (= sa konjskim trkama i borbama gladijatora sa zverima) tentābund/us,-a,-um, a. (tento) – koji pokušava, pipa na sve strane tentām/en,-ĭnis, n. (tento) – 1) pokušaj, proba vocis tentamina sumpsit – pokušao je da zove; 2) iskušenje, izazov tentāment/um,-i, n. – proba, pokušaj, test tentātĭ/o,-ōnis, f. – proba, pokušaj tentāt/or,-ōris, m. – iskušitelj, onaj što dovodi u iskušenje t. Dianae – Orion [ ona ga ustreli] tent/o,-avi, etc., v. I – (intens. od tendo) – 1) pipati, dodirivati t. flumen pede – dodirujem nogom reku; 2) probati, staviti na probu, pokušati t. quid in eo genere possem –pokušao sam [sve] što sam mogao; tentavi persuadere ei – pokušao sam da ga ubedim;tentavit ut sibi daretur provincia – nastojao je da mu se da provincija; t. spem pacis –probam nadu mira; t. libertatem/ silentium/intercessionem – kušam slobodu/tišinu/intevenciju; 3) nastojati prevariti a multis tentatus – prevaren od mnogih;tentat iudicium pecuniâ – nastoji da podmiti sudije; tentavit Iunonem – pokušao je da zavede Junonu; 4) tentat nationes – nastoji da pobuni narode; 5) napasti tentavit Achaiam/urbem – napao je Ahajce/grad; vina tentant caput – vina napadaju glavu tentōrĭ/um,-i, n. – šator tĕnŭĭcŭl/us,-a,-um, a. (dem. od tenuis) – veoma tanak, sićušan, fin tĕnŭ/is,-e, a. – 1) tanak t. vestis – tanka košulja; tenue collum – tanak vrat; tenui capilli – tanka kosa; 2) uzan, tesan t, tellus – uzan zemljouz; 3) mršav, nežan t. sonus – tanak glas; 4) sitan t. cura – sitna briga; 5) podroban, fin t. distinctio – fina
distinkcija; tenue genus argumentandi – prefinjen način vođenja rasprave; 6) mali, oskudan oppidum tenue – mali/siromašan grad; tenues opes – oskudno bogatstvo; 7) plitak, proziran Tibris tenui fluens aquâ – Tibrom oskudnim vodom; aqua t. – bistra voda; 8) vinum tenue – tanko vino; 9) beznačajan causa t. et inops – beznačajna i bezvredna; 10) slab, mlitav valetudo t. – slabo zdravlje; 11) nisko poreklo qui tenuioris ordinis essent – koji su nižeg porekla;tenues homines – ljudi niskog porekla tĕnŭĭt/as,-ātis, f. – 1) tananost, finoća t. animi/aëris – finoća/nematerijalnost duše/vazduha; 2) mršavost, nežnost, krhkost; 3) t. aquae – prozirnost/bistrina vode; 4) vodnjikavost t. sanguinis – vodnjikavost krvi; 5) jednostavnost t. verborum – jednostavnost reči; 6) beda, oskudica tĕnŭĭter, adv. – tanko, mlitavo, mršavo, oskudno tĕnŭ/o,-avi, etc., v. I – 1) istanjiti, tempus tenuat dentem aratri – vreme tanji raonik; 2) istopiti se tenuat se in undis – rastvara se u vodi; 3) mršaviti corpus tenuatum – omršalo telo; 4) suziti vocis via est tenuata – uzan je put glasa; 5) umanjiti, oslabiti vires tenuant –snage izdaju; 6) prezreti, potceniti tenuavit hominem – potcenio je čoveka tĕn/us¹,-ōris, n. – zamka tĕnus, predlog 1) sa abl. – sve do, samo; ne dalje od Tauro tenus regnare eum iusserunt – naređeno mu je da vlada samo do Taurusa; 2) sa gen. kod plurala: Cumarum tenus –sve do/ne dalje od Kuma; hac-tnus – dovde, do ove tačke, ne dalje Tĕ/os,-i, f. (Τέως) – grad u Joniji; Anakreontov rodni grad tĕpĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III (tepeo+facio) (u pass. tepe/fio,-fieri) – zagrejati sol tapefacit solum – sunce zagreva tle tĕp/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) biti topao; 2) tepens - topao sol tepens – toplo sunce; 3) tepens ea – zagrejan za [zaljubljen u] nju; 3) mlak seu tepet, sive amat – ili je mlak ili voli; affectus tepens – ljubav bez žara [mlaka] tĕpesc/o,-ŭi,-ĕre, v. III (tepeo) – umlačiti se, postati mlak tĕpĭd/us,-a,-um, a. (tepeo) – 1) umereno topao, blag bruma tepida – blaga zima; ius tepidum – blag zakon; 2) mlak mens tepida – mlaka duša/bez žara tĕp/or,-ōris, m.– 1) blagost t. solis – blaga toplota sunca; 2) mlakost, hladnoća tĕr, adv. (tres) – 1) triput bis aut ter – dvaput ili triput; ter centum – tri puta po sto = trista; 2) više/mnogo puta; 3) felix ter et amplus – mnogo srećan terdĕcĭes (trĕdĕcĭes) – trinaest puta terdēni, num. distr. – po trideset tĕrĕbinth/us,-i, f. – terpentinsko drvo (Pistacia terebinthus) tĕrĕbr/a,-ae, f. svrdlo
tĕrĕbr/o,-avi, etc., v. I – 1) prosvrdlati, bušiti svrdlom; 2) nasrnuti, probiti se ut terebrat! – kako je nasrnula [da me osvoji] tĕrēd/o,-ĭnis, f. – 1) žižak, crv koji buši drvo; 2) moljac tĕr/es,-ĕtis, a. – 1) duguljast, okrugao t. stipes – okrugao kolac; 2) zaobljen membra teretes – zaobljeni udovi; 3) ukusan, zgodan, fin tergĕmĭn/us,-a,-um, a. > trigeminus – troglavi ter/gĕo,-si,-sum,-ēre, v. II (ter/go,-si,-sum,-ĕre, v. III) – 1) sušiti lumina tergent lacrimantia – svetlost suši suze; 2) pomiriti, izmiriti terguit scelus – izmiruje/iskupljuje greh; 3) t. librum – popravljam knjigu tergīn/um,-i, n. – bič, korbač tergīn/us,-a,-um, a. – kožni calix terginus – kožna čaša tergĭversātĭ/o,-ōnis, f. – odbijanje, nepristajanje tergĭvers/or,-ari, v. dep. I (tergum+versto) – okrenuti leđa, izbegavati, odbiti t. contra eum – okrećem mu leđa, ne pristajem terg/um,-i, n. – 1)leđa [u uspravnom položaju] terga verto – bežim; do terga hosti – okrećem leđa neprijatelju [bežim]; 2) zadnja strana/naličje predmeta; ad tergum collis –na onu stranu brega; 3) koža t. taurinum – volujska koža; 4) predmeti od kože; 5) t. Sulmonis – kožni štit; 6) telo centum terga suum – stotinu svinja terg/us,-ōris, n. – 1) životinjska koža; 2) kožni štit; 3) pancir term/es,-ĭtis, m. – klica/izdanak/mladica masline ili palme termĭnālĭ/a,-um, n. (pl.) – svečnosti u čast boga koji čuva granice termĭnāl/is,-e, a. (terminus) – granični, krajnji lapis t. – granični kamen termĭnātĭ/o,-ōnis, f. (termino) – 1)utvrđivanje granične linije; 2) odlučivanje, određivanje, klasifikovanje t. aurium – donošenje mišljenja/suda; 3) tačka, kraj rečenice termĭn/o,-avi, etc., v. I (terminus) – 1) ograničiti, odrediti granicu terminavit fines imperii – odredio je granice imperije; termino agrum publicum a privato – određujem granicu između opštinske zemlje i privatnih poseda; 2) odlučiti t. modum artis – odlučujem se za način delovanja; bona voluptate, mala dolore terminavit – odluči da se dobro radošću a zlo bolom završi; 3) svršiti, završiti terminavit bellum/orationem – završio je rat/govor termĭn/us,-i, m. – 1) granica, granična linija, granični znak; t. ante quem – tren pre kojeg se nešto desilo; t. post quem – tren posle kojeg se nešto desilo; t. technicus – stručni naziv; 2) Terminus – bog granice; 3) cilj; 4) kraj t. contentionem/vidae – kraj neprijateljstava/života
terni, num. distrib. – po tri, tri odjednom; ter deni – po trinaest; terna Gratia – tri Gracije tĕro, trīvi, trītum,-ĕre, v. III – 1) grebati; 2) trljati trivit oculos – trljao je oči; ubi lapis lapidem terit – ovde [u mlinu] kamen tare kamen; 3) zariti trivit dentes in stipite – zari zube u stub; 4) derati trita vestis – poderana košulja; tero librum – često držim/čitam knjigu; tero verbum – često koristim tu reč; terit calamo labellum – dere usnu frulom [svira]; 5) trivit calcem eius – bio mu je za petama; 6) trivit frumentum – vršio je žito [gaženjem]; 7) glačati, glancati tero viam – glancam put[često/stalno putujem]; 8) iznuriti, zamoriti tero me in opere longinquo – iznurujem se dugotrajnim radom; trivit plebem in armis – iznurivao je narod ratom; 9) t. diem – traćim/dangubim/provodim dan u besposlici; 10) mrviti, lomiti tero piper – meljem/mrvim/tučem biber Terpsĭchŏr/ē,-es, f. (Τερπψιχόρη) – 1) jedna od Muza, boginja plesa; 2) poezija terr/a,-ae, f. – 1) kopno terrâ marique (mari terrâque) – kopnom i morem; in terra sum – na kopnu sam; terram video – vidim kopno [kraj stradanja]; t. firma – kopno; 2) zemlja, zemni prah terrae filius – sin zemlje [čovek]; mihi terram inice – posipaj me zemljom; eum ad terram do – bacam ga na zemlju;terrae procumbo – padam na zemlju [ničice]; 3) zemlja, oblast, država abeo in eâ terrâ – odlazim iz ove zemlje; terra Italia – zemlja I.; t. incognita – nepoznata zemlja; 4) terrae – zemlje [ceo svet]; in terris – na ovom svetu;orbis terrarum – zemaljski krug/horizont; 5) sub terras – podzemni svet; 6) planeta zemlja terra in mundo sita est – zemlja je smeštena u svemir terrēn/um,-i, n. – 1) zemni prah, zemlja; 2) obradiva zemlja; 3) terren/a,-ōrum, n. (pl.) –kopnene životinje; terrēn/us,-a,-um, a. (terra) - 1) zemljan collis zemljani breg; vasa terrena – zemljana vaza; 2) kopneni bestiae terrenae – kopnene životinje; 3) zemaljski, smrtan eques t. – smrtni konjanik; 4) hiatus t. – jama, ambis, provalija u zemlji; 5) numina terrena – bogovi podzemnog sveta terr/ĕo,-ŭi,-ītum,-ēre, v. II – 1) uplašiti; zastrašiti terrui eum – zastrašio sam ga; terruit urbem incendiis – zastrašio je grad požarima; 2) progoniti t. profugam per totum orbem –progonim begunca po celom svetu; 3) terrui eum a repetunda libertate – zastrašio sam ga da ponovo ne govori svašta terrest/er,-ris,-e, a. (terra) – 1) zemaljski, kopneni animantium genus terrestre – kopnena životinja; 2) seoski iter terrestre – seoski/lokalni put; 3) teritorijalni exercitus t. –teritorijalna vojska/odbrana; 4) coena terrestris – vegetarijanska/voćna večera; 5) prizeman terrestrĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – kopnene životinje terrĕ/us,a,-um, a. – zemljan tumulus t. – zemljana humka
terrĭbĭl/is,-e, a. (terreo) – 1) strašan, užan, grozan mors t. – strašna smrt; 2) scripturae terribiles – spisi koji bude straho/poštovanje terrĭcŏl/a,-ae, comm. (terra+colo) – stanovnik zemlje terrĭcŭl/a,-ae, f. (terricil/um,-i, n.) – strašilo;sredstvo zastrašivanja terrĭfĭc/o,-avi, etc., v. I – zastrašivati terrĭfĭc/us,-a,-um, a. – grozan, užasan, stravičan terrĭgĕn/a,-ae, comm. (terra+gingo) – dete zemlje, smrtni čovek genus terrigenarum – sinovi zemlje, divovi, giganti; prvi ljudi na zemlji terrĭlŏqu/us,-a,-um, a. (terreo+loquor) – zastrašujući [govor] terrĭpăvĭ/um,-ĭi, n. (terripudi/um,-ii, n.) > tripudium – ratni ples terrĭt/o,-avi, etc., v. I – (intens. od terreo) – jako/uporno zastrašivati terrĭtōrĭ/um,-ĭi, n. (terra) – gradski atar, gradsko područje terrĭt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od terreo, sa genit.) – strašan, užasan, grozan t. animi –strašan za dušu terr/or,-ōris, m. – strava, užas, strah terrorem ei facit – zadaje/ugoni mu strah terrs/us,-a,-um, a. (trpni pridev od tergeo) – 1) osušen, isušen; 2) čist, uredan mulier terrsa – uredna/čista žena; 3) savršen, bez greške opus rerrsum – savršeno delo tertĭān/us,-a,-um, a. (tertius) – tro- febris tertiana – groznica koja hvata svaki treći dan tertĭo, adv. num. – 1) treći put; 2) treće tertĭum, adv. num. – treći put tertĭ/us,-a,-um, a. (num. ord.) – 1) treći tertium non datur – nema trećeg [amo da, ili ne]; tertia pars – treći deo/trećina; 2) t. e nobis – jedan od nas trojice; numina tertiana –bogovi podzemlja; tertius interveniens – treći se upliće; 3) tertia regna – podzemni svet;tertia Saturnalia – treći dan Saturnalija tertĭus-dĕcĭm/us,-a,-um, a. (num. ord.) – trinaesti tĕruncĭ/us,-ĭi, m. (ter+uncia) – novac od 3 uncije; četvrtina 1 asa ili neke druge celine ne teruncium quidem – ni jedne pare, ni najmanje; teruncii eum facio – smatram ga za ništa/ni najmanje ga ne cenim tervĕnēfĭc/us,-i, m. – hulja, gad, podlac tesc/a,-ārum, n. (pl.) (tesqu/a,-ārum, n. pl.) – jalova zemlja tessell/a,-ae, f. (dem. od tessera) – kockica, mala kocka tessellāt/us,-a,-um, a. – popločan pavimentum tessellatum – mozaik od sitnih četvrtastih kockica tessĕr/a,-ae, f. (τέσσαρες) – 1) četvrtast komad, kocka od drveta/kamena/metala za slaganje mozaičkog poda tesseris struo pavimenta – podove sam prekrio
kockama/mozaikom; 2) kocka sa šest obeleženih strana [igralo se sa tri tesare] tessaras iacio – bacam kocke; tessaris ludo – kockam se; 3) znak, oznaka tessara militaris – lozinka, tablica sa lozinkom vojnika; zapoved do tessaram omnibus – dajem zapoved svima; 4) t. frumentaria – tablica za sledovanje žita; 5) t. numaria – platna tablica; 6) t. hospitalis – tablica po kojoj su se gosti u prenoćištu identifikovali apud nos tesseram confregisti – prekršio si pravila gostinskog ponašanja kod nas tessĕrŭl/a,-ae, f. – mala kockica/tablica test/a,-ae, f. (testul/a,-ae, f.) – 1) keramika, grnčarija, sve od pečene gline; komad pečene gline; 2) cigla; 3) školjka testācĕ/us,-a,-um, a. – keramički, od pečene gline testāmentārĭ/us,-a,-um, a. (testamentum) – 1)testamentalni lex testamentaria – zakon o testamentu; 2) testāmentārĭ/us,-ĭi, m. – pisac testamenta testāment/um,-ĭ, n. (testor) – testament, poslednja volja t. facio/conscribo – pišem testament; t. resigno – odbjam/odričem se testament/a testātĭ/o,-ōnis, f. – 1) pozivanje na svedoke; 2) iskaz svedoka, svedok testāt/or,-ōris, m. – zaveštač; testator, pisac testamenta testāt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od testor) – proveren, neosporan, posvedočen res testata – neosporna stvar testĭcŭl/us,-i, m. (dem. od testis²) – jaje, jajce, mudo testĭfĭcātĭ/o,-ōnis, f. (testificor) – 1) svedočenje, svedok; 2) priznanje testĭfĭc/or,-ari, v. dep. I (testis+facio) – pozvati za svedoka; posvedočiti; obelodaniti testĭmŏnĭ/um,-ĭi, n. – 1) svedok, usmeno ili pismeno svedočenje; 3) pisano svedočenje; 4) dokaz test/is¹,-is, comm. – 1) svedok is mihi est testis de re ea – on mi je svedok u toj stvari;nemini possum erga te testis esse – nikome ne mogu biti svedok protiv tebe; testibus utor – služim se svedocima; t. unus, t. nullus – jedan svedok je kao i nijedan; 2) očevidac fructus abest, facies quum bona teste caret – voća nema, pojava lišena dobrog svedoka test/is²,-is, m. – jaje, mudo, testis test/or,-ari, v. dep. I (testis) – 1) svedočiti; 2) svečano/zvanično tvrditi, izjaviti testor me id pacis causa fecisse – svečano izjavljujem da je reč o stvari mira; 3) dokazati testandi causa, publicum agrum esse – treba dokazati da je zemlja opštinska; 4) pozvati za svedokat. deos/eum – pozivam bogove/njega za svedoke; 5) napisati testament testu, indecl. (test/um,-i, n.) – cigla, pečena glina [za ognjište] sub testu coquo – kuvam pod ciglom
testūdĭnĕ/us,-a,-um, a. (testudo) – od kornjače, kornjačin lyra testudinea – lira od kornjačinog školjke/oklopa testūd/o,-ĭnis, f. (testa) – 1) kornjača; 2) kornjačin oklop; 3) lira, citra; 4) drvena streha; dreveni krov; 5) krov od štitova; 6) svod testŭl/a,-ae, f. (dem. od testa) – školjkica, mala školjka tēt/er,-a,-rum, a. (taeter) – gadan, ružan, odvratan homo teter – podlac, hulja Tēthys,-yos, f. (Τηθύς) – Tetida, boginja mora, kći Urana i Geje, Ahilova mati tetrădrachm/um,-i, n. (τετράδραχμον) – grčki novac od 4 drahme tĕtrarch/a,-ae, m. (tetrarches < τετράρχης) – tetrarh, vladar koji je upravljao jednom četvrtinom carstva tĕtrastĭch/os,-on (τετράστιχος) – četvrostihovni carmen tetrastichon – pesma od 4 stiha tĕtrĭc/us,-a,-um, a. (teter) – strog tetrica disciplina – stroga disciplina; tetricae deae –suđaje, Parke Teuc/er,-cri, m. (Θεΰκρος) – sin Skamandra sa Krita, zet Dardanusa, kasnije kralj Troje Teucr/i,-ōrum, m. (pl.) – Trojanci Teutŏn/i,-ōrum, m. (pl.) – najstariji naziv za sva germanska plemena tex/o,-ŭi,-tum,-ĕre, v. III – 1) čem/tkati texo telam/vestem – tkam platno/košulju; 2) plesti/ splesti; 3) kovati, graditi texuit navem – napravio je brod; 4) t. epistolas quotidianis verbis – kitim pismo običnim7svakodnevnim rečima; 5) ea tela texitur – tim se čovek bavi textīl/is¹,-e, a. (texo) – tkan, vezen, tekstilan tragulum textile – tkani prekrivač; serta textilis – cvetni venac textīl/e²,-is, n. – tkanina tex/or,-ōris, m. (texo) – tkač texōrĭ/us,-a,-um, a. – tkački, tkan textorium totum illud est – sve je to tkano/izmišljeno textrīn/a,-ae, f. – tkaonica, tkanje textrīn/um,-i, n. – 1) tkačka veština, tkanje textrīn/us,-a,-um, a. – tkački ars textrina – tkačka veština text/um,-i, n. (texo) – 1) tkanje, tkanina; 2) nešto sastavljeno, spojeno texta rosis facta –venac od ruža; 3) način izražavanja dicendi textum tenue – mršav/tanak stil textūr/a,-ae, f. – 1) tkanje; 2) tkanina t. Minervae – Atinina tkanina; 3) sastav, spajanje
text/us¹,-a,-um, a. (trpni pridev od texo) – 1) tkan tegumenta texta – tkani prekrivači;amictus textus – tkani ogrtač; 2) pleten; 3) sastavljen, spojen text/us²,-us, m. – 1) tkanina; 2) pletivo; 3) pletenje t. viminum – pletenje korpi; 4) splet, zaplet t. calumniae – zaplet, snovanje spletke; 4) kompozicija, struktura thălămēg/us,-i, f. (θαλαμηγός) – gondola, pokriveni čamac sa ležajem thălăm/us,-i, m. (θάλαμος) – 1) unutrašnja, spavaća soba; 2) bračna postelja; 3) brakvita expers thalami – život neženje; 4) devojačka/ženska soba; 5) kuća, boravište, mesto boravka delubra, quae vocant thalamos – hramovi koje nazivaju boravištima thălassĭc/us,-a,-um, a. (θαλασσίκός) – morski color th. – morska boja; mornarskiornatus th. – mornarsko odelo thălassĭn/us,-a,-um, a. marinplav, morske boje Thăl/es,-is, m.(Θαλής) – Tales iz Mileta, jedan od sedam mudraca; osnivač jonske škole Thălī/a,-ae, f.(Θάλεια), 1) Talija, jedna od Muza, boginja komedije; 2) jedna od Gracija Thaum/as,-antis, m. (Θαύμας) – sin Pontus i geje, otac Iride thĕātrāl/is,-e, a. – 1) pozorišni operae theatrales – pozorišna dela; lex theatralis – zakon o pozorištu thĕātr/um,-i, n. (θέατρον) – 1) pozorište, teatar; 2) glumci; 3) pozorišna publika, gledaoci theatra reclamant – publika protestuje; 4) sabor, skupština; 5) slobodan/pregledan prostor; 6) theatrum ingenii – povoljna prilika da se pokaže veština; 7) javna delatnost Thēb/ae,-ārum, f. (pl.) (Θήβαι) – naziv više gradova; najpoznatijaTeba je ona koju osnovao Kadmo, glavni grad Beotije; i jedna boginja nosi to ime thēc/a,-ae, f. – ladica, navlaka, obloga, korice thĕm/a,-atis, n. (θέμα) – 1) predmet, tema; 2) položaj zvezda pri [nečijem] rođenju Thĕm/is,-ĭdis, f. (Θέμις) – Temida, Uranova i Geina kćer, boginja zakona i prava Thĕmistŏcl/es,-is, m. (Θεμιστοκλής) – atinski pisac Thĕŏcrĭt/us,-i, m. (Θεόκριτος) – Teokrit, lirski pesnik u doba Ptolomejevića Thĕŏdōr/us,-i, m. (Θεόδωρος) – sofist, Sokratov savremenik thĕŏgŏnĭ/a,-ae, f. (θεογονίa) – teogonija, poreklo bogova thĕŏlŏg/us,-i, m. (θεολόγος) – teolog, znalac porekla bogova i religije Thĕŏphăn/es,-is, m. (Θεοφάνης) – rimski istoričar, Pompejev prijatelj Thĕŏphrast/us,-i, m. (Θεόφραστος) – grčki filozof sa Lezbosa, Platonov učenik Thĕŏpomp/us,-i, m. (Θεόπομπος) – grčki istoričar, Isokratov učenik therm/ae,-ārum, f. (pl.) – topli izvor; banja Therm/ē,-ēs, f. (Θέρμη) – Solun
thermŏpōlĭ/um,-ĭi, n. (θερμοπώλιον) – prodavnica toplih napitaka thermŏpōt/o,-avi, etc., v. I – thermopoto gutturem – grejem grlo toplim napitkom Thermŏpўlae,-ārum, f. (pl.) (Θερμοπύλαι) – klanac/tesnac Termopili između mora i planine Eta gde je leonida pao sa svojim junacima Thērŏdăm/as,-antis, m. (Θηροδά/μας,-μέδων) – skitski car; svoje lavove, po legendi, hranio ljudskim mesom thēsaurārĭ/us,-a,-um, a. (thesaurus) – blagajniči, riznični, što se odnosi na riznicu thēsaur/us,-i, m. (θησαυρός) – 1) riznica, blagajna thesauri publici sub terra – državna riznica pod zemljom; quod latet in thesauris tuis – što se krije u riznicama tvojim; 2) blago, dragocenosti; 3) skladište zaliha; 4) gomila, mnoštvo Thēse/us,-ĕi (-ĕos), m. (Θησεύς) – Egejev sin Tezej, kralj Atine, muž Ariadne, pogubio Minotaura thĕs/is,-is, f. (θέσις) – teza, postavka, pretpostavka Thesp/is,-is, m. (Θέσπις) – rodonačelnik grčke drame, Solonov savremenik Thessălĭ/a,-ae, f. (Θεσσαλία) – oblast u Grčkoj između Makedonije i Epira i Egejskog mora Thessălŏnĭc/a,-ae, f. (Θεσσαλονίκη) – Solun Thestĭ/us,-ĭi, m. (Θέστιος) – kralj Etolije, otac Lede i Alteje Thest/or,-ŏris, m. (Θέστωρ) – otac vrača Kalhasa Thĕt/is,-ĭdis, f. (Θέτις) – Tetida, morska nimfa; kći Nereja i Doris; Pelejeva žena, Ahilova majka Thī/a,-ae, f. (Θεία) – kći Urana i Geje; Hiperionova žena, Febova/Sunčeva mati Thĭăs/us,-i, m. (θίασος) – ples u slavu boga Bakha Thisb/ē,-ēs, f. – Tizba, Vavilonjanka, zaljubljena u Pirama thŏl/us,-i, m. (θόλος) – kupola,okrugao krov na svod; tholus caesareus – carski dvor thōrācāt/us,-a,-um, a. (thorax) – u panciru, sa pancirom na sebi thōr/ax,-ācis, m. (θώραξ) – grudna ploča; ploča koja štiti grudi Thrācĭ/a,-ae, f. (Thrāc/ē,-ēs, f. < Θράκη) – Trakija Thr/ax,-ācis, m. (Θράξ) – Tračanin Thrēiss/a,-ae, f. – Tračanka Thrăsўbūl/us,-i, m. (Θρασύβουλος) – slavni Atinjanin koji je oslobodio grad od 30 tirana Thūcўdĭd/es,-is, m. (Θουκυδίδης) – slavni atinski vojskovođa i istoričar Peloponeskog rata Thūl/ē,-ēs, f. (Θούλη) – veliko ostrvo na krajnjem severu, možda Island thў/a,-ae, f. (thўi/a,-ae, f., thўon/,-i, n.< θύα,θύον) = citrus – limunovo drvo
Thўest/es,-ae, m. (Θυέστης) – Pelopsov sin, Atrejev brat, Egistov otac Thýi/as,-ādis, f. (Θυιάς) – bahantkinja thўm/um,-i, n. (θύμον) – majčina dušica, nana thynn/us,-i, m. (thunn/us,-i, θύννος) – riba tunj thyrsĭg/er,-ĕra,-ĕrum, a. (thyrsus+gero) – koji nosi tyrsos thyrs/us,-i, m. (θύρσος) – 1) pritka; 2) motka ovijena bršljanom i lozom koju nosi Bakho i bahantkinje; Bakhov skiptar tĭār/a,-ae, f. (τιάρa) – turban, istočnjačka muška kapa; šal savijen «na pogaču» Tibĕr/is,-is, m. (Thybr/is,-ĭdis, m.) – reka Tibar Tĭbĕrĭ/us,-ĭi, m. – ime rimske porodice, najpoznatiji Tiberije, drugi rimski imerator tībĭ/a,-ae, f. – 1) gnjat, golenica, golenična kost; 2) svirala, frula tibiis canto – pevam u pratnji frule; tibias inflo – duvam u dvojnice tībĭāl/e,-is, n. – čarapa tībĭālĭ/a,-ĭum, n. (pl.) – uvijači, nošeni umesto čarapa da štite golenicu od studeni tībĭāl/is,-e, a. (tibia) – gnjatni, golenični tībīc/en,-ĭnis, m. – frulaš tībīcĭn/a,-ae, f. – frulašica Tibull/us,-i, m. – elegijski pesnik Tibul, savremenik i prijatelj Horacija i Ovidija Tīb/ur,-ŭris, f. – prastari grad u Lacijumu tĭgill/um,i, n. – (dem. od tignum) – trupac, cepanica fumus de tigillo exit – cepanica dimi tignārĭ/us,-a,-um, a. (tignum) – što se odnosi na drvenu građu faber tignarius – drvodelja tign/um,-i, n. – kraći balvan, komad drveta tĭgrīn/us,-a,-um, a. (tigris) – pegav, sa pegama kao kod tigta tĭgr/is,-ĭdis (τίγρις; acc.: tigridem), m.&f. – tigar, tigrica tĭlĭ/a,-ae, f. – lipa tĭmĕfact/us,-a,-um, a. (timeo+facio) – zastrašen tĭm/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) bojati se, plašiti se timeo Danaos et dona ferentes – bojim se danajaca i kad darove nose; t. hominem unius libris – bojim se pisca jedne knjige; 2) quid possem, timebam – plašio sam se hoću li moći; 3) timeo ne – bojim se da ne; 4) (sa dat.) timeo tibi/libertati – plašim se za tebe/za slobodu; 5) (sa de, a, ab) timeo de bello – plašim se rata; 6) (sa inf.) t. coenare – ne usuđujem se da jedem [škodiće mi] tĭmĭdĭt/as,-ātis, f. (timidus) – zebnja, strah tĭmĭd/us,-a,-um, a. (timeo) – bojažljiv, plašljiv, strašiv animus t. – bojažljiv duh; amor t. – plašljiva ljubav; t. ad mortem – strašiv od smrti; t. perire – strah ga da ne
propadne; t. procellae – strašiv oluje; t. cautum se vocat, sordidus parcum – kukavica se naziva opreznim a bednik štedljivim tĭm/or,-ōris, m. – 1) [privremen] strah, zebnja magno timore sum – u velikom sam strahu; t. ab aliquo – strah od nečeg; timorem ei inicio – zadajem mu strah; 2) t. ne – strah da ne; 3) strahopoštovanje, bogobojažljivost tinctĭl/is,-,e, a. (tingo) – potpoljiv,koji može da se skvasi, potopi tĭnĕ/a,-ae, f. – žižak, moljac tin/go,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) skvasiti, potpoiti, smočiti tinxit pedes – skvasio je noge;tinxit ora lacrimis – pokvasila je lice suzama; 2) umočiti, natopiti tingit tela venenis –umače strele u otrov/maže strele otrovom; 3) prožeti, osvetliti lumen tingit loca – svetlost osvetljuje predele; 4) [figurativno] začiniti, osoliti, obeležiti tinit libellos sale romano – daje knjigama rimski ukus; Laelia patris elegantiâ tincta – L. je obeležen očevom elegancijom tinnĭment/um,-i, n. (tinnio) – zvon, zveckanje tinnĭ/o,-īvi,-ītum,-īre, v. IV – 1)šumiti; 2) vrištati nimium iam tinnis – isuviše mnogo vrištiš; voce suâ tinnire temperent – obuzdavaju se da ne vrište; 3) zveckati novcemiamdiu exspecto, ecquid Dolabella tinniat – odavno čekam da li će D. ikad plati zdravom parom; 4) cvrčati, cvrkutati tinnĭt/us,-us, m. (tinnio) – šum, zujanje, zveckanje, zvek, zvečanje; razmetanje, paradiranje rečima tinnŭl/us,-a,-um, a. – zvonak, šuman, bučan aera tinnula – zvonka bronza; sistra tinnula – bučne čegrtaljke; rhetor t. – razmetljiv govornik; govornik koji se služi zvučnim frazama tinntinābŭl/um,-i, n. – zvekir na vratima; bič tinntinācŭl/us,-a,-um, a. – zvonak, zvučan, bučan t. vir – dželat tintĭn/o,-avi, etc., v. I > tinnio tīn/us,-i, f. – vrsta lovorovog drveta Tīph/ys,-yos, m. (Τίφυς) – kormilar kod Argonauta tippŭl/a,-ae, f. – vodeni pauk; pauk koji razapinje mrežu iznad vode Tīrĕsĭ/as,-ae, m. (Τειρεσίας) – slavni slepi vrač iz tebe, savremenik Edipa Tīrĭdāt/es,is, m. – ime više jermenskih kraljeva tīr/o,-ōnis, m. – 1) regrut, žutokljunac; milites tirones neiskusni ratnici; tirones gladiatores – neiskusni gladijatori; bos tiro – neutrt/neuk vo; 2) početnik, šegrt tīronĭān/us,-a,-um, a. – neuk, neiskusan, nevešt, neobučen, početnički tīrocĭnĭ/um,-ĭi, n. – neukost, neiskustvo
Tīsĭphŏn/ē,-ēs, f. (Τισιφόνη) – jedna od «dobrica», Furija, osvećuje ubijstvo tempora tisiphonea – osvetoljubiva/kažnjiva vremena Tīt/an,-ānis, m. (Τιτάν; Titan/us,-i, m.) – 1) Saturnov brat, pomogao Zevsu da zbaci oca Saturna sa prestola; Zevs ga potom zadržao u Tartaru/Hadu; 2) Hiperionov sin Sunce; 3) Japetov sin Prometej; 4) Titanes – Divovi, sinovi Urana i Gee Tītānĭ/a,-ae, f. – 1) Kirka; 2) Letona ili Dijana; 3) Japetova unuka Pira Tītānĭăc/us,-a,-um, a. – titanski; divovski dracones titaniaci – zmajevi [postali iz krvi Titana] Tītān/is,-ĭdis, f. – 1) ženski potomak nekog od Titana; 2) kći Sunca Kirka; 3) Letona, kći Kea; 3) sestra Titanâ Tetida Tīthōnĭ/a,-ae, f. – Eos/Aurora/Zora Tīthōn/us,-i, m. (Τιθωνός) – Laodamonov sin, Aurorin/Zorin muž tītillātĭ/o,ōnis, f. – golicanje tītill/o,-avi, etc., v. – golicati ne vos titillet gloria – da vas ne zagolica slava Tĭtĭ/us,-i, m. – ime sabinskog plemena iz kojeg potiče i Titus Tatius tītĭvillĭcĭ/um,-ĭi, n. – konac, kraj/parče konca, nešto bezbačajno tĭtŭbanter, adv. (titubo) – teturajući, nestabilno, nesigurno loquitur t. de re – o tome govorim nesigurno tĭtŭbantĭ/a,-ae, f. – teturanje; nestabilnost; nesigurnost tĭtŭbatĭ/o,-ōnis, f. – 1) teturanje; 2) t. linguae – mucanje; 3) zbunjenost, postiđenost tĭtŭb/o,-avi, etc., v. I – 1)batrgati se, teturati, posrtati; 2) mucati, trabunjati lingua titubata – zapleten/zavezan jezik; 3) biti neodlučna, nesiguran; 4) grešiti si quid titubatum est – ako nešto bude pogrešno/kako ne treba tĭtŭl/us,-i, m. – 1) natpis t. nominis – natpis imena; ire per titulum vetiti nominis – napisati zabranjeno ime; per titulos memoresque fastos – natpisi na kipovima, slavolucima itd; 2) naslov knjige; 3) spomen pločna na zgradi; natpis na nadgrobnom spomeniku 4) zapis na boci [kad je vino nasuto]; 5) natpis sa podacima na pločici koju su robovi nosili o vratu prilikom prodaje; 6) sub titulum mitto – dajem oglas [da se kuća prodaje]; 7) kratak opis podviga [obično pričvršen za kip/sliku dostojanstvenika; 8) titula, počasna titula; 9) nam, glas, ugled, renome par titulo tantae gloriae fuit – bio je dorastao namu/glasu koji je uživao; 10) izgovor, razlog; 11) znak, znamenje ciconia titulus tepidi temporis – roda, znak toplog vremena Tĭtў/os,-i, m. – sin Zevsa/Jupitera i Elare; zbog drskosti prema Letoni bačen u Tartar, gde mu orlovi kljucaju džigaricu koja stalno izrasta Tlēpŏlĕm/us,-i, m. (Τληπόλεμος) – Heraklov sin Tmōlīt/es,-is, m. – 1) stanovnik Tmolosa; 2) vino iz oblasti Tmolosa
Tmōl/us,-i, m. (Τμώλος) – planina i grad u Lidiji; kraj bogat vinom i šafranom tŏcullĭ/o,-ōnis, m. (od τόκος, tj. interes) – gulikoža tōfĭn/us,-a,-um, a. – stalaktit tŏg/a,-ae, f. (tego) – 1) toga, ogrtač koji je rimski građanin u doba mira nosio kad ide na javna mesta; toga je okrugla vunena kabanica koja je pokrivala od vrata do tala; 2) sinonim mira cedant arma togae – ustupaju oružje togi; 3) t. purpurea – kraljevska toga; 4) t. praetexta – svečana/paradna toga sa grimiznom bordurom, koju nose senatori; 5) t. pura – toga bez bordure, nosili su je mladi i ljudi koji nisu obavljali neku javnu službu; 6) t. candida – bela toga koju su nosili kandidati [otuda ta reč: candidati – koji nose bele toge] za javne/državne poslove; 7) t. pulla/sordida – tamnosiva toga koju nose rušni/ožalošćeni i optuženi; 8) bludnica [bilo im zabranjeno da nose stolu pa su nosile togu]; 9) togae –klijenti; 10) advokat tŏgāt/a,-ae, f. [fabula togata] – drama koja se bavi domaćim/rimskim temama tŏgātārĭ/us,-ĭi, m. – glumac u fabula togata [drama koja tretira domaće/rimske teme] tŏgāt/us,-a,-um, a. – u togi, sa togom na sebi gens togatum – Rimljani; plebs togata – puk, prosti Rimljani, za razliku od patricija tŏlĕrābĭl/is,-e, a. (tolero) – 1) podnošljiv homo/rex/orator/poëta/conditio – podnošljiv čovek/kralj/govornik/pesnik/uslov; 2) oves sunt tolerabiles – ovce su podnele/izdržale zimu tŏlĕran/s,-tis, a. (particip od tolero) – izdržljiv, duretan, otporan t. laborum – izdržljiv u naporima; t. frigoris – otporan na hladnoću; penuriae tolerantissimus – veoma otporan na oskudicu tŏlĕrantĭ/a,-ae, f. (tolerans) – trpljenje, strpljenje, izdržljivost, otpornost, tolerancija tŏlĕrātĭ/o,-ōnis, f. (tolero) – podnošenje, strpljenje tŏlĕrāt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od tolero) – strpljiv, trpeljiv; trpen tŏlĕr/o,-avi, etc., v. I – 1) trpeti, podnositi, izdržati t. hiemem/sumptus/tributa – podnosim zimu/ trošak/poreze; 2) Germania imbres tempestatesque tolerat – G. trpi kiše i oluje; 3) držati, hraniti t. equos/vitam – izdržavam konje/život; 4) t. silentium – a) ćutim; b) podnosim/zapažam tišinu tollēn/o,-ōnis,m. – poluga, dizalica tollo, sustŭli, sublātum,-ĕre, v. III – 1) dižem/dići, podići; tollo puerem iacentem – dižem dečaka što leži; sustuli saxa de terra – dižem kamenje sa zemlje; 2) dići se t. me a terra altius – dižem se sa zemlje u visine; tolluntur in alttum ut lapsu graviori ruant – ko visoko leti, nisko pada; 3) t. poenas – izdržavam kaznu; 4) uzeti tolle, lege! – uzmi, čitaj;sustuli onus – uzeo sam breme na sebe; 5) t. clamorem in coelum – vičem do neba se čuje; 6) tolit eum in currum/equum – diže ga na kola/konja; 7) držati/nositi navis
trecentas metretas tollit – brod nosi trista kubnih metara; naves, quae equites sustulerant –brodovi koji su nosli konjanike; 8) t. liberos – podižem [usvajam svoju] decu [Rimljanin je priznavao svoje očinstvo podizanjem novorođenčeta]; 9) tollo puerum/natum/filium –vaspitam/podižem dečaka/dete/sina; 10) sustulit liberos ex Fadia – imao je decu sa Fadijom; filium Neronem ex Agrippina – imao je sina Nerona sa Agripinom; 11) hvaliti, ukazivati čast t. laudes eius in astra – dižem ga u zvezde; t. eum laudibus/honoribus –uzdižem ga/ukazujem mu čast pohvalama/počatima; 12) dići, odmneti sustulerunt frumentum de area – odneli su žito sa gumna; 13) signa tollere iussit – naredio je pokret [vojske]; 14) sustulit Titanas fulmine – pogubio je Divove munjama; sustulit Carthaginem – razorio je K-u; 15) sustulit suspitionem/amicitiam e mundo – otklonio je sumnju/uklonio je prijateljstvo iz sveta; sustulim morbum – otklonio je bolest; 16 ukinuti sustulit legem – ukinuo je zakon tŏlūtārĭ/us,-a,-um, a. – kasački equus t. – konj koji kasa tōmnt/um,i, n. – punjenje Tŏm/i,-ōrum, m. (pl.) (Tom/is,-idis) – mesto na obali Crnog mora u koje je Ovidije bio proteran, gde je i umro; danas Konstanca Tŏmўr/is,-is, f. (Τόμυρις) – skitska kraljica, pogubila Kira tondĕo, tŏtondi, tonsum,-ēre, v. II – 1) odrezati, odseći totondit barabam et capillum –obrijao je bradu i ošišao kosu; 2) kositi tondet segetem – kosi/žanje žito; 3) t. vitem – obrezujem lozu; 4) corona tonsa – podšišani venac [prednji listovi odstranjeni]; 5) oliva tonsa – potkresana maslina; 6) pljačkati totondit eum auro usque ad acutem – opljačkao mu je zlato do gole kože tŏnĭtrāl/is,-e, (tonitrus) – grmljavinski, gromovski tŏnĭtu, n. – grom tŏnĭtrŭāl/is,-e, a. – gromovski, grmljavinski libri tonitruales – knjige o gromu i njegovom značenju tŏnĭtr/us,-us, m. (tŏnĭtr/um,-i, n.) (tŏno) – udar groma, grom tŏn/o,-ŭi,-ĭtum,-are, v. I – 1) grmeti, tutnjeti Iupiter tonabat – Jupiter je grmeo; porta coeli tonat – kapija neba grmi; tonans – gromovnik [Jupiter]; Aetna tonat ruinis – Etna grmi razaranjem; 2) tono deos – glasno se obraćam bogovima; Pericle tonare dictus est –priča se da je Perikle grmeo [veoma glasno govorio] tons/a,-ae, f. – veslo tonsĭl/is,-e, a. (tondeo) – odsečen, potkinut, otkinut, potkresan nemora tonsilia – potkresane šume tonsill/ae,-ārum, f. (pl.) – krajnici
tonsĭt/o,-are, etc., v. I (intens. tondeo) – strići t. oves – strižem ovce tons/or,-ōris, m. – berberin; frizer tonsōrĭ/us,-a,-um, a. – berberski culter tonsorius – brijaća britva tonstrĭcŭl/a,-ae, f.(dem. od tonstrix) – frizerka tonstrīn/a,-ae, f. – berbernica tonstr/ix,-īcis, f. – frizerka tonsūr/a,-ae, f. – šišanje, podšišivanje tons/us,-us, m. – frizura tŏpĭ/a,-ōrum, n. (pl.) – 1) slike predela, pejzaži; 2) ukrasi/kipovi u bašti/voćnjaku tŏpĭārĭ/us,-a,-um, a. – baštenski; što se odnosi na baštenske ukrase tŏpĭārĭ/a,-ae, f. – veština uređenja bašte topiariam facio – bavim se uređenjem vrta tŏpĭārĭ/um,-ĭi, n. – baštenski ukras Tŏpĭc/a,-ōrum, n. (pl.) (Τοπικά) – zbirka dokaznih mesta, naslov Aristotelovog dela tŏpŏgrăfĭ/a,-ae, f. (τοπογραφία) – opis mesta, topografija tŏr/al,-ālis, n. – ćebe, guber, prekrivač torcŭl/ar,-āris, n. – presa za vino torcŭl/us,-a,-um, a. – što se odnosi na vinsku presu torcŭl/um,-i, n. – vinska presa; presa tŏreum/a,-ātis, n. (τόρευμα) – bareljef torment/um,-i, n. – 1) pleteno uže; ponopac; 2) ratna mašina bellica tormenta operaque – ratne mašine i naprave; 3) sprava za mučenje; 4) mučenje; 5) muka, nevolja, škripac; 6) presa za odeću; 7) nadražajno sredstvo tormentum admoveo ingenio – koristim nadražajno sredstvo za um tormĭn/a,-um, n. (pl.) – grčevi u stomaku, kolike tormĭnōs/us,-a,-um, a. – grčevit torn/o,-avi, v. I (tornus) – zaobliti, obraditi na strugu t. hastas – zaobljujem strele;versus male tornati – stihovi loše izbrušeni torn/us,-i, m. (τόρνος) – strug; tesla; klesarski čekić pocula, quibus torno dacili superaddita vitis – pehari na kojima su strugom izrađene lozice tŏrōs/us,-a,-um, a. (torus) – mišićav, muskulozan collum torosum – mišićav vrat;virgula torosa – čvornovata/debela grančica torpēd/o,-ĭnis, f. (torpeo) – 1) riba Raia torpedo [ubija plen električnim udarom] torp/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) obamreti, ukočiti se corpora gelu torpebant – tela su se od mraza kočila; duro simillima saxo torpet – kao stanac kamen ukočena; torpente palato –obamrlog nepca [bez osećaja ukusa]; 2) biti zbunjen, utučen u duši, protrnuti, utrnuti adeo torpentibus metu qui aderant – prilazim strahom obuzetima koji su bili
prisutni; timeo, totus torpeo – bojim se, protrnuo sam; torpet vox spiritusque – uzeo mi se i glas i duh;quum torpes tabullâ – zapanjuje te pismo torpes/co,-ŭi,-ĕre, v. III (torpeo) – 1) uzeti se, zapanjiti se, zanemeti, proternuti, skameniti se; 2) biti utučen, bezvoljan ne per otium torpeserent manus et animus – da zbog dokonosti ne otupi ruka i duh; ingenium incultu torpescuit – nekultivisan dar zamire/propada torpĭd/us,-a,-um, a. – obamro, utrnuo, uzet, ošamućen t. stupore ac miraculo – ošamućen tupošću i čuđenjem; t. somno – ošamućen od pospanosti torp/or,-ōris, m. – obamrlost, utrnulost, mlohavost, mlitavost troquāt/us,a,-um, a. (torquis) – nagrađen lančićem oko vrata miles t. – vojnik nagrađen lančićem; Alecto torquata colubris – [furija] Alekto sa zmijama oko vrata tor/quĕo,-si,-tum,-ēre, v. II – 1) okretati, zavrtati, izvijati, zavijati, previjati torsit collum ei – zavrnuo mu je šiju; torsit stamina police – savijati potku palvem; 2) vrteti se, rotiratiterra circa axem se torquet – zemlja rotira oko svoje ose; 3) kotrljati flumen torquet saxa – reka kotrlja kemenje; 4) burlati torquent aquas remis – burlaju vodu veslima; 5) voditi, upravljati; 6) kriviti/iskriviti torquet ora – krivi usta; 7) izvrnuti, izopačiti torquet ius –izvrće pravo/zakon; 8) vitlati, zavitlati torsit hastas – vitlao/bacao je koplja; 9) mučiti, uznemiravati libidines te torquent – strasti te razdiru; dies noctesque torqueor – mučim se i dan i noć; 10) t. ne – pažljivo proveravam da ne; 11) kušati, iskušavati, proveravati t. eum mero – iskušavam ga celim vinom torqu/is,-is, m. – 1) zlatnilančić, ovratnik; 2) cvetni venac ornatae torquibus arae – ukrašene vencima hrama; 3) jaram torren/s¹,-tis, a. (particip od toreo) – 1) gorući, vreo, vruć, upaljen miles sole torrens –vojnik preplanuo od sunca; ripae torrentes pice – obale zapaljene katranom; 2) aqua torrens - bučna bujica/reka; Padus torrentior – skokoviti Po; 3) oratio torrens – vatren govor torren/s²,-tis, m. – 1) bujica, brzak, vodopad rapidus montano flumine torrens – divlja bujica planinske reke ; 2) vatren govor r. verborum – bujica reči torr/ĕo,-ŭi, tostum,-ēre, v. II – 1) sušiti t. fruges/carnem – sušim plodove/meso; sol torret corpora Gallorum – sunce suši tela Gala; t. pisces sole – sušim ribu na suncu;2) pećit. carnem in igne– pečem meso na vatri; 3) solis ardore torreor – pečem se na žaru sunca;terra aestu torret – zemlja se na suncu peče torres/co,-ĕre, v. III – osušiti, postati suv; ispeći, biti pečen torrĭd/us,-a,-um, a. (torreo) – 1) osušen, pečen campi siccicate torridi – njive spržene sušom; tellus torrida – isušena zemlja; 2) suv, mršav homo t. – mršav čovek; 3) zona
torrida – žarki pojas; 4) frigore t. – zgrčen od zime; membra torrida gelu – udovi ukočeni od studeni torr/is,-is, m. – buktinja; t. funebreus – pogrebna zublja torte, adv. (tortus) – krivo, iskrivljeno tortĭl/is,-e, a. – zavrnut, uvrnut, izvrnut bucina tortilis – zavrnuta truba; aurum tortile – zlatni lanac tort/o,-avi,etc., v. I – (intens. od torqueo– mučim/mučiti tort/or,-ōris, m. – mučitelj, dželat Apollo tortor – mučitelj Apolon [oderao je Marsiju, koji se drznuo da se nadmeće s njim u muzici] tortŭōs/us,-a,-um, a. – 1) krivudav, iskrivljen, vijugav amnis t. – vijugav potok; 2) zakučast, komplikovan tortuosum genus disputandi – komplikovan način rasprave; 3) bolan urina tortuosior – otežano mokrenje tort/us¹,-a,-um, a. (trpni pridev od torqueo) – kriv, krivudav, vijugav via torta – krivudav put; quercus t. – kriv hrast tort/us²,-us, m. (torqueo) – zakrivljenost, krivina serpens dat tortus – zmija vijuga tŏrŭl/us,-i, m. (dem. od torus) – mala veza za pritku tŏr/us,-i, m. – veza kojom se loza veže za kolac; 2) uzao, čvor; 3) mišić; 4) poduporanj; 5) podmetač, jastuk; 6) krvet, bračni krevet, brak 7) socia tori – bračni drug, supruga;receptus in torum – povlačenje u bračnu sobu; illicitus torus – zabranjeni/nezakoniti brak;ei toro iuncta – bračnom vezom vezana s njim; 8) naložnica, konkubina; 9) odar toro componat – položen na odar; 10) uvišenje na tlu tori riparum – obalska uzvišenja torvĭt/as,-ātis, f. (torvus) – grubost, surovost, osornost, natmurenost, mrgodnost t. vultus/ oculorum – surovost lica/očiju torv/us,-a,-um, a. grub, surov, osoran, mgodan oculi torvi – unezveren pogled; facies torva – grubo lice draco t. – surova zmija; bos t. – surovi vo tot, a. (pl. indecl.) – toliko, tako mnogo quot homines, tot causae – koliko ljudi, toliko razloga [ćudi]; ne tot unum superare non possent – kako se ne bi desilo da niko ne može jednoga da nadmaši tŏtĭdem, a. (pl. indecl.) – 1) isto toliki, jednak t. annos vixerunt – živeli su jednako dugo [isti broj godina]; 2) sa quot: totidem verbis quot dixit – rekao je to tolikim brojem reči koliko treba; 3) t. navibus, atque erat profectus – [vratio se] istim brojem brodova sa koliko je i otišao tŏtĭes, (tŏtĭens) adv. num. (tot) – tako često toties quoties (quoties toties) – tako često, koliko toliko; t. quot coniurati superessent – toliko koliko je zaverenika preostalo; isto tako često
tōt/um,-i, n. – celo, celina, sve totum in eo est – sve je u tome; ex toto (in totum) – sve u svemu; uglavnom, tōt/us,-a,-um, a. – 1) ceo, čitav tota terra/nox – cela zermlja/noć; t. mundus agit histrionem – ceo svet je pozorište; 2) sav t. sum vester – sav sam vaš; totus in illis – sav [utonuo] u to; totum in amore est – sve je u ljubavi; totae copiae – svi vojnici; totis viribus – svim silama; 3) pun, potpun sex menses totos – punih šest meseci toxĭc/um,-i, n. (τοζικόν) – 1) otrov kojim se strele premazuju; 2) otrov trăbāl/is,-e, a. (trabs) – balvanski clavus t. – b. klin trăbĕ/a,-ae, f. (trabs) – 1) odežda sa širokim rubom koju su nosili konzuli, auguri, pripadnici staleža konjanika; 2) konzulat trăbĕā/us,-a,-um, a. odeven u trabeu trăbs, (trābis), f. (trab/es,-is, f.) – 1) greda, rog, balvan; 2) brod trabs sacra – Argo; 3) visoko drvo silva frequens trabibus – šuma puna visokog drveća; 4) buktinja; 5) krov sub iisdem trabibus – u njihovim kućama tractābĭl/is,-e, a. – 1) dodirljiv, opipljiv t. materia – opipljiva tvar; 2) savladljiv, ukrotljiv, pripitomljiv, prilagodljiv tractabile omne necesse est ese, quod natum est – sve što je rođeno treba da bude i ukrotljivo/prilagodljivo; mare nondum tractabile nanti –more u koje nijedan plivač nije ukrotio [u kome ne može da se pliva]; 3) ponizan, pokorannihil est eo tractabilius – nema ništa pokornije od njega; 4) mekan, vitak, savitljiv tractātĭ/o,-ōnis, f. (tracto) – 1) rukovanje t. armorum – rukovanje oružjem; 2) obrada t. veterum scriptorum – obrada starih rukopisa; 3) upotreba; 4) podrobno izučavanje; 5) ophođenje, postupanje t. mala – loše ophođenje; 6) postupak tractāt/or,-ōris, m. – rukovalac, rob, koji je prilikom kupanja masirao telo kupača u skladu sa pravilima te veštine tractāt/us,-us, m. > tractatio – postupak tractatus artium – umetnički postupak tractim, adv. (traho) – 1) istrzano, naglo, prenagljeno t. tango – šamaram; 2) polako eo t. – idem polako; 2)dalekosežno, ishitreno tract/o,-avi, etc., v. I – 1) čupam/čupati, vući, trzati tractata comis – vučena za kosu; 2) dodirnuti t. manu vulnus – dodirujem ranu rukom; t. manibus fila lyrae – prebiram rukama žice harfe; 3) obrađivati, baviti se t. terram – obrađujem zemlju; t. artem – bavim se umetnošću; t. rem meam – gledam svoja posla; 4) tractat bellum – vodi rat; 5) služiti se t. arma – služim se oružjem; 6) t. tela – kvasim strele; 7) t. gubernaculum – upravljam brodom; 8 t. lanam – predem vunu; 9) postupati tractat me bene – prema meni dobro postupa; t. me – ponašam se; 10) upravljati tractat regnum – upravlja/ vlada carstvom;tractat pecuniam publicam – upravlja državnom blagajnom; 11)
provoditi t. vitam honeste – pošteno živim; tractat vitam more ferarum – provodi život po ugledu na zveri; 12) igrati, glumiti tractat personam – igra ulogu; 13) tractat animos – uzbuđuje/ uzbunjuje duhove; 14) istraživati, ispitivati t. definitiones – ispitujem definicije tract/us¹,-a,-um, a. (trpni pridev od traho) – 1) poreklom, koji vuče poreklo/potiče izvenae a corde tractae – vene potiču iz srca; 2) tečan t. sermonis genus – tečan način govora; oratio tracta et fluens – tečan govor tract/us²,-us, m. (traho) – 1) kretanje t. corporis – kretanje tela; in spiram tractu se collit anguis – zmija se u kolutima kreće; 2) tok t. Nili – tok Nila; 3) hod, putanja t. lunae –putanja meseca; 4) prostiranje is est t. ductusque muri – on širi i vodi gradske zidine; 5) predeo, oblast, kraj, trakt hoc tractus oppidi erat regia – ovaj deo grada pripadao je kralju; 6) gutanje, upijanje, udisanje t. aquae – gutanje vode; t. coeli – udisanje vazduha; 7) vučenje, vuča, kretanje tractu orationis leni – laganim kretanjem govora; 8) razvučenostquanta haesitatio tractusque verborum – toliko oklevanje i razvučenost reči; 9) sporost, oklevanje, skanjivanje tractu et lentitudine belli – oklevanje i sporost rata; 10) (gram.)izvedena reč: beatit/as > beatit/udo trādĭtĭ/o,-ōnis, f. (trado) – 1) predaja t. oppidorum – predaja gradova; 2) predanje, tradicija; 3) podučavanje, učenje, predavanje; 4) priča, izveštaj trādĭt/or,-ōris, m. – izdajica, izdajnik trā/do,-dĭdi,-dĭtum,-ĕre, v. III – 1) predati, dati traditit ei poculum – dao mu je pehar;traditit eum in custodiam/ad supplicium (supplicio) – predao ga je u zatvor/na izdržavanje kazne; tradit filiam ei – daje mu kćer; 2) tradit regnum ei in potestatem – predao mu je carstvo; 3) poveriti tradidit filium in manum eius – poverio mu je sina; 4) napustiti, izdati traditit eum – izdao ga je; 5) predati se t. me voluptatibus – predajem se uživanjima; t. me in studium – odajem se nauci; 6) predati u nasleđe tradidit inimicitas posteris – predao je neprijateljstvo potomcima u neselđe; consuetudo a maioribus tradita – običaj nasleđen od predaka; 7) pripovedati tradidit memoriae – pripovedao je sećanja;tradunt/traditur – pričaju/priča se trādū/co,-xi,-ctum,-ĕre, v. III (transduco) – 1) prevesti, preneti traduxit hominum multitudinem trans Rhenum – preveo je mnoštvo ljudi prko Rajne; Belgae Rhenum traducti – Belgi prevedeni preko Rajne; traduxerunt equitatum in Galliam – preveli su konjicu u G-u; 2) promeniti položaj/stanje traduxit Clodium ad plebem – preveo je K-a u plebejce; traducit animos a servitute ad hilaritatem risumque – prevodi duhove iz ropskog položaja u radost i smeh; traducit victimas in triumpho – prevodi žrtve u pobednike; 3) izložiti trado me – pokazujem se; trado eum per ora hominum – izlažem ga opštem ruglu; 4) provoditi t. vitam/tempus – provodim život/vreme; traduxit
adolescentiam elegante – proveo je mladost luksuzno; t. noctem exsomnis – provodim besanu noć trāductĭ/o,-ōnis, f. (traduco) – 1) prevođenje, prenošenje; degradiranje t. hominis ad plebem – prevođenje čoveka u plebejca; 2) izlaganje ruglu; 3) tok, proticanje [vremena] trāduct/or,-ōris, m. – prevodilac, vođa, onaj koji prevodi trādu/x,-ŭcis, m. – pupoljak, očica na vinovoj lozi; izdanak, pelcer, kalem trā/fĕro > transfero – preneti trăgĭce, adv. – tragično trăgĭc/i,-ōrum, m. (pl.) – glumci u tragediji trăgĭcŏcōmoesdĭ/a,-ae, f. (τραγικοκωμωδία) – tragikomedija trăgĭc/us,-a,-um, a. – tragičan ars tragica – umetost tragedije trăgoedĭ/a,-ae, f. (τραγωδία) – 1) tragedija; 2) tragoediae – a) galama, buka; b) visokoparni govor trăgoed/us,-i, m. (τραγωδός) – traged, pisac tragedija trăgŭl/a,-ae, f. – glasko koplje trăh/a,-ae, f. (trăhĕ/a,-ae, f.) – vozilo bez točkova, neka vrsta brane/drljače koja se koristila za vršidbu žita trăh/ax,-ācis, a. – lakom, gramziv, koji vuče sebi tră/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) vući, vlačiti traxit eum pedibus – vukao ga je za noge; 2) voditi, izvesti traxit eum ad supplicium – izveo ga je na pogubljenje; 3) navesti trahor et ducor ad cupiditatem cognitionis – doveden sam do priznanja greha; traxit eum ad defectionem/in facinus – naveo ga je na bekstvo/zločin; trahit sua quemque voluptas – svakoga vuče neka njegova strast; 4) razvući/razvlačiti in diversa traxit – vukao je na suprotne strane; 5) tumačiti; 6) traxi corpus fessum – vukao sam izmučeno/malaksalo telo; 7) vući sebi traho auras ore – udišem vazduh plućima; t. aquam – pijem vodu; 8)traho et rapio/rapio et traho – haram i pljačkam; 9) prisvojiti t. regnum – prisvajam carstvo; 10) poprimiti traxit figuram/faciem/ colorem – poprimio jeoblik/izgled/boju; 11) uzeti, dobiti traxit cognomen ex eo – dobio je prezime po njemu; 12) izvući, isčupati traxit ferrum e corpore – isčupao je strelu iz rane; tractum e vulnere ferrum – strela isčupana iz rane; 13) voditi poreklo, poticati traxit originem ex – vodio je poreklo od; 14) rasipati traxit pecuniam – razmeće se novcem; 15) pregovarati/dogovarati traho rationes belli –pregovaram o ratnom sledovanju hrane; 16) izdužiti, izvući traxi verba – izduživao je reči; 16) vući vunu, presti traxit lanam – prela je vunu; 17) trahit tempus – okleva, skanjuje se; 18) izdrati traxi decem annos dominatio – izdržao sam deset godina dominacije; 19) provoditi traxi noctem sermone – proveo sam noć u
razgovoru; traxit viam in tenebris –putovao je po mraku; 20) dovesti senecta in hoc me traxit – starost me do ovoga dovela Trāiān/us,-i, m. M.Ulpius Traianus) – rimski imperator, car Trojan (98-117 godine posle Hrista) trāiectĭ/o,-ōnis, f. (traicio) – 1) prelaz preko mora; 2) t. stellae – pad zvezde; 3) t. verborum – prebacivanje reči; 4) preterivanje veritatis traiectio – hiperbola istine trāiect/us,-us, m. > traietio trā/icĭo,-iēci,-iectum,-ĕre, v. III (tranicio) (trans+iacio) – 1) prebacujem/prebaciti t. antennas de nave in navem – prbacujem jarbole s broda na brod; traiecit vexillum trans vallum – brebacio je odred vojske preko palisada; t. pedes super acervos – trčim preko gomila; pontibus traiectis – preko postavljenih mostova; triectus in Galliam – transportovan G-u; amnis traiectus – pregaženi potok; t. verba – premeštam reči;traiecit legiones trans fluvinum – prebacio je legije preko reke; 2) t. murum iaculo –prebacujem zid kopljem; 3) traieci mare nando – prešao sam preko mora plivajući; 4)femur triectus tragulâ – butna kost probijena/prebijena kopljem; 5) (povratno ali bezse/me) t. in Africam/ex Africa – selim se u Afriku/iz Afrike; ad nos traiecturum illud incendium esse – taj požar će se preneti do nas trālŏ/quor,-cūtus (quutus) sum,-i, v. dep. – ispričati [sve do kraja reći] trām/a,-ae, f. (trameo) – nit osnove [u snovanju i navijanju sukna] trāmĕo > transmeo trām/es,-ĭtis, m. (trameo) – prečica, preka staza; stazica trāmĭgr/o, tramitto, tranato > transmigro, etc. trān/o,-avi, etc., v. I (transno) – 1) preplivati [na drugu stranu] tranavit Erebi amnes –preplivao je potoke podzemnog sveta; 2) preleteti t. nubila – letim ptreko oblaka; 3) tranat foramina – pliva kroz pećine tranquilĭt/as,-ātis, f. (tranquillus) – tišina, mir; vreme bez vetra tranquill/o,-avi, etc., v. I – umiriti, smiriti tranquillavit mare – umirio je more tranquill/um,-i, n. – vreme bez vetra, tišina, mir tranquill/us,-a,-um, a. – miran trans, predlog sa acc. – 1) (sa glagolima kretanja) – preko trans Alpes – preko Alpa;trans mare – preko mora; trans caput iacio – bacam preko glave; 2) (sa glagolima mirovanja) – preko, na drugoj strani, s onu stranu habitat trans montem/Rhenum – boravi s onu stranu brda/Rajne transăb/ĕo,-ĭi, ĭtum,-īre, v. IV – 1) preći transabiit montem – prešao je preko brda; 2) ići preko/pored tranabsiit populos – prošao je pored naroda; 2) proći transabiit per
medias acies – prošao je kroz samu bitku; 3) probiti pilum transabiit femurem – koplje je probilo butnu kost transact/or,-ōris, m. (transigo) – izvršilac trans/ădĭgo,-ēgi,-actum,-ĕre, v. III – probiti, probušiti, transegit ensem costas – prosekao/ probio je rebra mačem; sumptum gladium per medium pectus – primio je udarac mačem po sred grudi transalpīn/i,-ōrum, m. (l.) – stanocnici/narodi koji žive s onu stranu Alpa transalpīn/us,-a,-um, a. – prekoalpski, s onu stranu Alpa Gallia transalpina – prekoalpska G.; nationes transalpinae – prekoalpski narodi, narodi koji žive s onu stranu Alpa transcen/do,-di,-sum,-ĕre, v. III (trans+scando) – 1) premašiti, prevazići; 2) t. ad maiora – prelazim na pretke [u govoru]; t. ex minore aetate in maiorem – prelazim iz mlađe u starije doba; 3) preći preko/na drugu stranu t. maceriam/muros – prelazim/prebacujem se preko zida/gradskih zidina; t. Caucasum vel Ganges – prelazim Kavkaz, pa i Gang; transcendit flumen exercitu – prešao je reku s vojskom; 4) pogaziti, prekršiti transcendit fines iuris – pogazio je granice zakona; 5) nadmašiti transcendit annos factis – nadmašio je godine delima transcīd/o,-di,-ĕre, v. III (trans+caedo) – prebiti batinama transcrib/o,-psi,-ptum,-ĕre, v. III (transscribo) – 1) prepisati, napisati na drugom mestu; prepisati iz knjige transcripsit testamentum in alias tabulas – prepisati testament u tablice drugih; transcripsi librum in mille exemplaria – prepisao sam knjigu u 1000 primeraka; 2) transcripsi fundos viro preneo je zemlju na ljude; 3) philosophia te in viros transcripsit – filozofija te uvela/ uvrstila u ljude trans/curro,-curri (cŭcurri),-cursum,-ĕre, v. III – 1) pretrčati t. ad forum/in castra – trčim u forum/logor; 2) t. ad melius – idem nabolje; 3) terrae transcurere – projurio je pored [mnoogih] zemalja; 3) transcurri cursum meum – pretrčao sam svoju trku [ostvario sam se]; 4) t. narrationem – ukratko da preletim priču; 5) sciens transcurruam subtiles nimis divisiones – prelazim ćutke preko isuviše suptilnih delova transcurs/us,-us, m. (transcurro) – trka, let in transcursu – brzo i spretno navođenje imena transdānŭbĭān/us, (trans+Danubius) -prekodunavski, s onu stranu Dunava transdo, transduco > trado, traduco transenn/a,-ae, f. – 1) mreža, uže, uzica, omča ab transenna turbus lumbricum petit – iz mreže drozd crva traži; 2) zamka, prevara, podvala hominem in transennam ducam dolis – lukavstvom mamim čoveka u zamku
trans/ĕo,-ĭĭ,-ĭtum,-īre, v. IV – 1) preći t. ad uxorem – prelazim kod žene; t. ad forum – prelazim u forum; transiunt e finibus suis in Helvetiorum fines – prelaze iz svojih u granice Helveta; Mosa in oceanum transit – reka Mozer se uliva u more; transiit Alpes/Euphratem/mare – prešao je Alpe/Eufrat/more; Alpes transitae – pređene Alpe; 2) sa acc. bez predloga amicam transibo meam – posetiću moju prijateljicu; 3) postatitransit a partibus ad plebem – od delova postaje narod; 4) transii in sententiam eius –prihvatio sam njegovo mišljenje; 5) pretvoriti se/ preobraziti se transiit in saxum –pretvorio se u kamen; transiit in amaritudinem – postao je gorak; ad partitionem traneamus – prelazimo na uvod; 6) proći, isteći dies legis transiit – prošao/istekao je zakonski rok; transiit aetas quam cito! – život je protekao tako brzo!; gloria transit – slava prolazi; 7) transit per media castra – prolazi kroz sami logor; 8) res transiturae per gullam – stvar koja prolazi kroz grlo [hrana]; 9) intelligentia transit per omnia – mudrost prožima sve; 10) preći/ pregaziti rota transiit serpentem – točak je prešao preko zmije/pregazio zmiju; 11) proći pored transiit omnes mensas – zaobišao je sve stolove;transiit illud silentio – prešao je preko toga ćutke; 12) dodirnuti ovlaš u govoru; 13) povestit. annum quiete et otio – provodim godinu u miru i dokolici trans/fĕr/o,-tŭli,-lātum,-ĕre, v. III – 1) premestiti transtulit castra trans Rhenum – premestio je logor na onu stranu Rajne; 2) prevesti transtulit Iliadem ex graeco in latinum– preveo je Ilijadu sa grčkog na latinski; 3) uneti transtuli in tabulas – unosim u knjige; 4) prepisati translati versus – posuđeni/prepisani stihovi; 5) t. me in aedem – idem i ja [u istom pravcu]; 6) t. idem in alios – primenjujem to i na druge; 7) oboriti, svaliti t. culpam in alium – obaram krivicu na drugoga; t. crimen – svaljujem zločin sa sebe; 8) t. me ad artes – odajem se umetnosti; 9) verba translata (tralata) – metafore; 10) pomeriti, odgodititransferit causam in proximum annum – odgađa tu stvar za iduću godinu; 11) preobrazititranstulit puellam in vacam – preobrazio je devojku u kravu; transtulit iuvenem in cervum – preobrazila je mladića u srndaća trans/fīgo,-fixi,-fixum,-ĕre, v. III – probosti, proburaziti, ubiti transfixit puellam gladio – proburazio je devojku bodežom; transfixus hastâ – ustreljen kopljem transfĭgŭr/o,-avi, etc., v. I – preobraziti, promeniti oblik transfiguravit puerum in muliebrem naturam – preobrazio je dečaka u žensku prirodu trans/fŏdĭo,-fōdi,-fossum,-ĕre, v. III – probosti, probiti, proburaziti transfudit ei latus –probio mu je bok transform/is,-e, a. (trans+forma) – preobražen, preoblikovan transform/o,-avi, etc., v. I – preobraziti, preoblikovati, promeniti oblik transformavit se in vultus aniles – preobrazio se u lik starice transfŏr/o,-are, v. I – probosti, probušiti
transfŭg/a,-ae, m. – prebeg trans/fŭgĭo,-fūgi,-fŭgĭtum,-ĕre, v. III – prebeći na drugu/neprijateljsku stranu transfuit ad Romanos/hostes – prebegao je Rimljanima/neprijateljima transfŭgĭ/um,-ĭi, n. – bekstvo na protivničku stranu trans/fundo,-fūdi,-fūsum,-ĕre, v. III – 1) preliti, pretočiti transfudi vinum in alia vasa –pretočio sam vino u drugu vazu; 2) transfudit eum in urnam – smestio ga je u urnu [grob]; 3) transfudit amorem in eam – preneo je ljubav na nju trans/grĕdĭor,-gressus sum,-i, v. dep. III (trans+gradior) – 1) preći t. in Europam – prelazim u E-u; transgressus est Taurum/flumen – prešao je preko Taurusa/reke; annum nonagesimum transgressus est – prešao je devedesetu godinu; 2) prevazići, prestići transgrĕsĭ/o,-ōnis, f. – prelaz t. Gallorum – prelaz Gala transgress/us,-us, m. – prelaz transgressus amnis – prelaz reke trans/ĭgo,-ēgi,-actum,-ĕre, v. III (trans+ago) – 1) probiti, proburaziti tranegit ensem per pectus – proburazio je grudi mačem; transegit gladio pectus – proburazio je grudi bodežom; 2) proći, proteći, isteći mense transacto – po isteku mesec dana; 3) dovršiti, završiti, svršiti t. fabulam – završavam priču; si transactum est – ako se to svrši [prođe]; 4) odlučiti, zaključiti sporazum transigerunt inter se – sporazumeli su se transĭl/ĭo,-īvi (ŭi),-īre, v. IV (transsilio
translātĭ/o,-ōnis, f. – 1) prenos t. pecuniarum a iustis hominis ad alienos – prenos novca sa poštenih ljudi na druge; 2) prebacivanje t. criminis – svaljivanje krivice; 3) prevod s jednog jezika na drugi; 4) metafora translātīv/us,-a,-um, a. (transfero) – prenosni translāt/or,-ōris, m. – 1) prenosilac, prevozilac; 2) prevodilac translator publicus – javni prevodilac translāt/us,-us, m. – povorka; pomenada translĕg/o,-ĕre, v. III – pročitati transleget syngraphum – pročitao je ugovor translūc/ĕo,-ĕre, v. III – sijati, zračiti kroz e speculo in speculum translucet imago – iz ogledala na ogledalo prenosi se lik translūcĭd/us,-a,-um, a. – proziran, providan crystallus translucida – prozirni kristal transmărīn/us,-a,-um, a. – prekomorski legationes transmarinae – prekomorska poslanstva transmĕ/o,-avi, etc., v. I – proći kroz transmeavit loca – prošao je kroz [ta] mesta transmĭgr/o,-avi, etc., v. I – seliti, preseliti iz mesta u mesto transmissĭ/o,-ōnis, f. (transmitto) – prenos, prevoz, prelaz t. in Germaniam – prelaz u G. transmiss/us,-us, m. – prenos, prelaz trans/mitto,-mīsi,-missum,-ĕre, v. III – 1) poslati preko, preneti t. classem in Eubeam –šaljem flotu u Evbeju; transmisit pecora in campum – oterao/preterao je stoku u polje;transmittit bellum in Italiam – prenosi rat u Italiju; transmisi pontem – prebacujem/postavljam most; transmsi mare – preplivao sam more; 2) prepustiti, ustupiti: a) transmisit bellum Pompeio – rat/na komanda je prepuštena Pompeju; b)transmittit hereditatem filiae – ustupio je nasledstvo kćeri; c) t. munia imperii – dajem ostavku na državne funkcije; d) pokloniti, nameniti t. meum tempus tmporibus amicorum– poklanjam svoje vreme vremenima prijatelja; 3) voditi preko t. equum per amnem/exercitum per fines – vodim konja preko reke/vojsku preko granice; 4) napustiti, ostaviti leo transmisit imbelles vitulos – lav nije dirao mirne junce; 5) transmisit eum silentio – ćutke je prošao pored njega; 6) transmisit vitam per obscurum – provodio je život povučeno transmontān/us,-a,-um, a. – s onu stranu brda/planine trans/mŏvĕo,-mōvi,-mōtum,-ēre, v. II – premestiti transmovit Syriâ legiones – premestio je legije u Siriju transmŭtātĭ/o,-ōnis, f. – zamena slova, metateza transmūt/o,-avi, etc., v. I – zameniti transmutat dextram laevis – zamenjuje desnicu levicom
transnăt/o,-avi, etc., v. I (trānăto) – preplivati transnatavi e Tigri in lacum – preplivao sam iz Tigra u jezero transnōmĭn/o,-avi, etc., v. I – preimenovati Caesar transnominavit menses – C. je preimenovao mesece transnŭmĕr/o,-are, v. I – isplatiti transpădān/us,-a,-um, a. – s onu stranu reke Po transpadani – narod koji živi s onu stranu reke Po transpect/us,-us, m. (transspectus) – prozirnost, providnost transpĭcĭ/o,-ĕre, v. III – prozreti, videti nešto kroz nešto trans/pōno,-pŏsŭi,-pŏsĭtum,-ĕre, v. III – preneti, premestiti transposuit statuam in forum – preneo je kip u forum; transposuit exercitum in Italiam – premestio je vojsku u Italiju transportātĭ/o,-ōnis, f. – prenos, prevoz, seoma transport transportatio populorum – seoba naroda transport/o,-avi, etc., v. I – preneti, premestiti, transportovati transportat exercitum in Graeciam – premešta vojsku u Grčku transpŏsĭtīv/us,-a,-um, a. (transpono) – metatetički, koji se odnosi na zamenu slova transrhēnān/us,-a,-um, a. – prekorajnski, koji je preko Rajne transsumtĭ/o,-ōnis, f. (< μετάληψις) – davanje drugog značenja rečima transsumpīv/us,-a,-um, a. (trans+sumo) – što se odnosi na davanje drugog značenja trans/sŭo,-sŭi,-sūtum,-ĕre, v. III – prošiti, probosti iglom transuit exteriorem partem palpebrae acu – probo je iglom vanjsi deo očnog kapka transtĭbĕrīn/us,-a,-um, a. – prekotibarski; transtiberini – narod koji živi s onu stranu T-a transtĭn/ĕo,-ēre, v. II (trans+teneo) – proći kroz commeatus transinet trans parietem – ima prolaz kroza zid transtr/um,i, n. (trans) – poprečna greda u zgradi/brodu transult/o,-avi, etc. v. I (transsulto) – pretrčati, preskočiti transaltavit in equum ex equo – preskočio je s konja na konja transvectĭ/o,-ōnis, f. (transveho) – prenos, prevoz transvĕ/ho,-xi,-ctum,-ĕre, v. III – 1) preneti, prebaciti transvexit exercitum in Britanniam – prebacio je vojsku u B-u; navem humeris transvectam Alpes – brod prenet na rukama preko Alpa; transvectae a fronte pugnantium alae – jurio je ispred borbene linje; abiit iam et transvectum est tempus – vreme je već bilo i bitisalo; transvecta aetas –protekli život
transverbĕr/o,-avi, etc. v. I – probosti, probiti tranverberavit bestiam venabulo – pogodio/ ranio/ubio je zver kopljem transversārĭ/us,-a,-um, a. (tranversus) – poprečan transverse, adv. – popreko, porečno, suprotno transvers/um,-i, n. – poprečnost, isprečenost in/per transversum – koso, ukoso, nagnuto, ustranu; cancer cedit ex transverso – rak ide ukoso; transversa tueor – gledam ustranu/odvraćam pogled transvers/us,-a,-um, a- (transvors/us,-a,-um) – poprečan via transversa – poprečna ulica; vallum transversum – poprečni palisad; transverso foro – suprotno od/preko puta foruma; non licet transversum unguem discedere – ne trena ni za nokat popustiti; digitus t. – prst popreko [širina prsta]; transversum ago eum – vodim ga na stranputicu transvŏlĭt/o,- avi, etc., v. I – preleteti, proleteti transvŏl/o,-avi, etc., v. I – 1) preleteti transvolaverunt Alpes – preleteli su Alpe;Alexander tranvolavisset oceanum – A. je preleteo okean; 2) leteti odavde [bežati] arma tranansvolant ad hostes – oružje preleće neprijatelju; 3) dum vox transvolavit auras –glas je već stigao do ušiju; 4) Nilus transvolat insulas – Nil juri pored ostrva; 5) transvolat in medio posita – ne obazire se, prolazi ravnodušno trăpēt/us,-i, m. (τράπητος)(trapet/um, trap/es,-tes) – presa za ulje trāpēzīt/a,-ae, m. (τραπεξίτης) > mensarius – menjač Trĕbĭ/a,-ae, f. – reka na severu Italije; slavna po Hanibalovoj pobedi 217 godine pre Hr. trĕcēn/i,-ae,-a, num. distrib. – po trista na svakoga trĕcenti,-ae,-a, num. card. – trista trĕcentĭes, adv. num. – trista puta trĕchĕdipn/um,-i, n. (τρεχέδειπνος) – svečana odora u kojoj su rimski razmetljivci «trčali na prijeme» trĕdĕcĭ/es, adv. > terdecies trĕdĕcim, num. card. (tres+decem) – trinaest trĕmĕbund/us,-a,-um, a. (tremo) – drhtav cum manu tremebunda – drhtavom rukom trĕmĕ/făcĭo,-fēci,-factum, v. III – zadrhtaću, drhtati trĕmend/us,-a,-um, a. – užasan, grozan, strašan, stravičan rex t. – strašan kralj;velocitas tremenda – strahovita brzina trĕmisc/o,-ĕre, v. III – zadrhtati, početi drhtati
trĕm/o,-ŭi,-ĕre, v. III (τρέμω) – 1) drhtati tremunt manus – drhte ruke; trenetent artus – klacaju kolena; 2) tremuit hasta – treperila je strela [kroz vazduh]; 3) tresti senumquam Roma tremuit – Rim se nikad nije tresao [od zemljotresa]; 4) bojati se tremuit virgas ac secures – bojao se batina i sekira; tremo eum – bojim ga se trĕm/or,-ōris, m. (tremo) – 1) drhtanje; 2) plamsanje vatre; 3) potres, trus, zemljotres trĕmŭl/us,-a,-um, a. – drhtav flammae tremulae – drhtav plamen; homo t. – čovek koji se trese od studeni; frigus tremulum – ciča zima; horor t. – strava i užas/strah i trepet trĕpĭdanter, adv. (trepido) – sa zebnjom, sa strahom trĕpĭdātĭ/o,-ōnis, f. – nemirno trčaranje na sve strane bilo zbog poslova ili iz strepnje/straha/ zebnje/slutnje t. fugaque hostium – nemir i bekstvo neprijatelja; vitia non naturae, sed trepidationis – mane ne prirode već straha/bojažljivosti; t. nervorum –uznemirenost, nemir živaca trĕpĭde, adv. – drhtavo trĕpĭd/o,-avi, etc., v. I (trepidus) – 1) uznemireno trčkarati, usplahiriti se ut ille trepidabat, ut festinabat miser! – čas se usplahiri, čas ubrza, jadnik!; totis trepidatur castris – ceo logor je uznemiren i uzrujan; strepitu trepidante equo – na bukom uzrujanom konju; 2) plašiti se a) (sa acc.) trepidavit Caesarem/umbram – plašio se Ca/utvare; b) (sa inf.) trepidat occurare morti – plaši se da ga ne zadesi smrt; 3) (sa stvarima) aqua trepidar per rivum – voda žubori u potoku; flammae trepidant – plamen bukti; pennâ trepidante fugiunt columbae – golubovi beže lepršajući krilima trĕpĭd/us,-a,-um, a.(τρέω) – 1) usplahiren, nemiran, uplašen trepida Dido/civitas – usplahirena Didona/država; 2) trepida vita – neizvesni/ugroženi život; 3) t. pes/vultus –drhtava noga/lice; trepidum os – drhtavo lice tres, tria, num. card. – tri tres faciunt collegium – trojica čine kolegijum [prvobitno bilo je potrebno najmanje tri čoveka da osnuju udruženje] tresvĭr/i,-ōrum, m. (pl.) – triumvirat, kolegijum od tri čoveka tresvĭrĭc/us,-a,-um, a. – triumvirski ager triumviricus – oblast triumvira trĭangŭl/um,-i, n. – trougao trĭangŭl/us,-a,-um, a. (tres+angulus) – trouglast trĭārĭ/i,-ōrum, m. (pl.) – pripadnici 3-eg reda u borbenom poretku Rimljana, iza kopljanika i prvaka; res ad triarios rediit – došla kosa do kamena trĭbrăchy/s,-yos, m. (τρίβρχυς) – stopa od tri kratka sloga (ˇ ˇ ˇ) trĭbŭārĭ/us,-a,-um, a. (tribus) – plemenski, staleški res tribuaria – stvar plemena trĭbūl/is,-is, m. – saplemenik, pripadnik istog plemena trĭbūl/um,-i, n. (tero) – vršalica
trĭbūl/us,-i, m. (τρίβολος) – čičak, trnovit korov trĭbūn/al,-ālis, n. – 1) tribina, mesto s kojeg tribun govori; 2) tribunal, sud; 3) pretorov presto; 4) spomenik vojskovođi trĭbūnāt/us,-us, m. (tribunus) – mandat/tribunovo polje rada trĭbūnīcĭ/us,-a,-um, a. – tribunski potestas tribunicia – vlast/moć tribuna; collegium tribunicum – kolegijum tribuna trĭbūnĭ/us,-ĭi, m. – bivši tribun trĭbūn/us,-i, m. (tribus) – 1) [prvobitno] plemenski starešina; 2) kasnije je bilo više vrsta tribuna: a) tribuni plebis (tribuni) – predstavnici naroda/puka [najpre 2, onda 5 i najzad 10]; b) tribuni militum (militares) – vojni tribuni, viši oficiri, po 6 iz svake legije; c)tribuni aerarii – finansijski tribuni [koji su davali plate vojsci]; d) tribuni celerum – tribuni patricijskog staleža trĭb/ŭo,-ŭi,-ūtum,-ĕre, v. III – 1) priložiti, dati [tribut koji je svako pleme davalo državi]trubui suum cuique – dao sam svakom svoje; tribuit beneficia/praemium ei – dao mu je povlasticu/ nagradu; t. pecunias ex modo detrimenti – dajem novac iz razloga štete; 2)tribui ei misericordiam – izrazio sam mu saučešće; t. ei magnam gratiam – izražavam mu veliku zahvalnost; t. silentium orationi – ćutke slušam govor; 3) tribuit terris pacem –doneo je zemlji mir; 4) t. dies rebus – posvećujem dan/vreme obavezama; t. tempus ilteris – posvećujem vreme knjizi; 5) plus quam tibi a nobis tributum est – više nego ti je od nas dato; 6) dozvoliti, odobriti tribuit mihi priores partes – dao mi je prvo mesto; 6) ceniti, poštovati quibus plurimum tribuebat – koje je mnogo cenio; 7) brinuti tribui observantiam officio, non timori neque spei – vodio sam računa o dužnosti a ne o strahu ili nadi; 8) pripisati t. casus adversos hominibus – pripisujem različite sudbine ljudima; 9) deliti t. rem in partes/tempora – delim tu stva na delove/na periode trĭb/us,-us, f. – 1) [prvobitno] pleme; 2) okrug, opština [Severus Tulius je podelio rimsku državu na 26 tribusa/opština, kasnije ih je bilo 35] trinus urbanae – gradske opštine;tribus rusticae – seoske opštine trĭbūtārĭ/us,-a,-um, a. (tributum) – poreski, tributski, što podleže porezu homo t. – poreski obveznik; tabulae tributariae – poreski propisi trĭbūtim, adv. (tributus) – plemenski, po plemenima trĭbūtĭ/o,-ōnis, f. (tribuo) – 1) raspodela, podela; 2) doprinos, porez trĭbūt/um,-i, n. (tribut/us,-us, m.) – 1) doprinos, porez, dažbina t. confero/facio/pendo – kupim/ dajem/isplaćujem porez; t. capitis – glavarina [porez po glavi]; 2) dar, poklon, prilog
trĭbūt/us¹,-a,-um, a. (tribus) – 1) podeljen na plemena/opštine comitia tributaria – opštinski izbori; 2) tribut/us,-a,-um, (trpni pridev od tribuo) – dodeljen, dat, plaćen trĭbūt/us²,us, m. > tributum trīc/ae,-ārum, f. (pl.) – 1) trice, sitnica apinae tricaeque – trice i kučine; 2) trač, ogovaranje quomodo domesticas tricas fert? – kako domaćice podnose ogovaranje trīcēnārĭ/us,-a,-um, a. (triceni) – koji sadrži trideset homo t. – tridesetogodišnjak;fistula tricenaria – svirala/cev duga trideset palaca trīcēn/i,-ae,-a, num distr. (triginta) – po trideset svakome; trideset po trideset trĭ/ceps,-cĭpĭs, a. (tres+caput) – troglav Cerberus triceps – troglavi Kerber trīcēsĭm/us,-a,-um (trīgēsĭm/us,-a,-um), num. ord. – trideseti dies t. – trideseti dan;tricesimum annum agens – u tridesetoj godini života; sextus tricesimus/t. sextus – tridesetšesti; tertius et t. – tridesettreći trĭchĭl/a,-ae, f. – kolibica trīcĭes, adv. num. (triginta) trideset puta trīclīnĭ/um,-ĭi, n. (τρίκλινον) – 1) trpeza, sinija, niski trpezarijski sto; obično tri, ali i četiri-pet je moglo da zalegne za tu siniju sterno t. – postavljams sto; 2) trpezarija trĭcōl/um,-i, n. (τρίκωλον) – rečenica sa tri dela/zavisne rečenice trīc/or,-atus sum, i, v. dep. I – (tricae) – tražiti izgovor, stvarati teškoće trĭcorp/or,-ōris, a. (tres+corpus) – trotelan, koji ima tri tela [Gerion, nakaza sa tri tela] trīcup/is,-ĭdis, a. (tres+cupsis) – trovrh, koji ima tri vrha trĭden/s,-tis, a. (tres+dens) – trozub; Posejdon/Neptun nosi trozubi harpun/trozubac trĭdentĭf/er,-era,-erum, a. (tridens+fero/gero) – Neptun [koji nosi trozubac] trĭdŭ/um,-i, n. (tres+dies) – vreme od tri dana trĭennĭ/a,-ĭum, (pl.) (= trieterica sacra) – svečanosti u slavu Bakha svake treće godine trĭennĭ/um,-ĭi, n. – vreme od tri godine trĭen/s,-tis, m. (tres) – 1) trećna dvanaestog dela (4/12); 2) trećina heres ex triente – naslednik trećine; 3) trećna asa; 4) (mera za tečnost) trećina sekstarija, t.j. 4 cyathi; 5) (mera za dužinu) trećina iugera (oko 35 rimskih stopa) trĭērarch/us,-i, m. (τριήραρχος) – kapetan broda sa tri reda vesala trĭēr/is,-e, a. (τριήρες) – troredni navis trieris (= trier/is,-is, f.) – brod sa tri reda vesala trĭĕtērĭc/us,-a,-um, a. (τριετηρικός) – trogodišnji, što se dešava svake treće godine trĭĕtēr/is,-ĭdis, f (acc.:trieterida <τριετηρίς) = sacra trieterica – svečanosti u slavu Bakha svake treće godine
trĭfărĭam, adv. – po/na tri strane, u tri dela epulas t. dispertio – delim hranu na tri dela trĭfau/x,-cis, a. ( tres+faux) – trogrl, sa tri grla trifaux latratus Cerberi – Kerberov trogrli lavež [kroz tri grla] trĭfĭd/us,-a,-um, a. (ter+findo) – trostruko rasečen [sa tri vrha/jezika] flamma trifida –plamen sa tri jezika; trifida via (τρίοδος) – raskršće u tri pravca trĭform/is,-e, a. (tres+forma) – trodelan, troobličan, koji ima tri oblika Chimera t. – Himera u tri oblika; diva/dea triformis – Artemida/Dijana; t. canis – Kerber; mundus triformis – trodelni svet: nebo, zemlja, podzemni svet trĭ/fur,-fūris, m. – trolopov, veliki lopov, arhilopov, lopov nad lopovima trĭfurcĭfer/,-i, m. (ter+furcifer) – hulja nad huljama trĭgĕmĭn/us,-a,-um, a. (tergenimus) – 1) trostruk vir t. – troglavi Gerion; canis t. – Kerber; caput trigeminum – troglav [Kerber]; trigemina Hecate – trostruka Hekata; era [hera] trigemina – trostruka gospa [ na nebu Luna, na zemlji Artemida/Dijana, u podzemnom svetu Persefona/ Prozerpina; 2) trigemini filii – trojke; trigemini fratres –trojke; 3) veoma veliki, golem honores trigemini – velike počasti; 4) porta trigemina –trostruka kapija [imala tri prolaza] trīgint/a, num. card. – trideset trĭg/on,-ōnis, m. (τριγών) – 1) tvrda loptica kojom su se igrala tri igrača; 2) igra tom loptom trīgŏn/us, -i, m. (trugonus) – vrsta ribe, Raja pastinaca, L. trĭlībr/is,-e, a. (tres+libra) – koji teži tri libre/funte trĭlingu/is,-e, a. (tres+lingua) – 1) trostrukog jezika; 2) poliglot, koji govori tri jezika trĭl/ix,-īcis, a. (tres+licium) – trostruk, prepreden iz tri konca trĭmestr/is,-e, a. (tres+mense) – tromesečni aves trimestres – ptice selice [koje borave tri meseca] trĭmĕtr/os,-a,-um (trimetr/us,-a,-um), a. – trostopni, stih koji ima tri metričke stope trĭmŏdĭ/a,-ae, f. (trimodi/um,-ii, n.) – sud koji drži tri modija [modijus = cca 30 l) trīmŭl/us,-a,-um, a. – trogodišnji; trogodac trīm/us,-a,-um, a. (tres) – trogodišnji; trogodac, star tri godine Trīnăcrĭ/a,-ae, f. (Τρινακρία < τρες àκραι = rit rta) – nastariji naziv Sicilije trĭnoctĭ/um,-ĭi, n. (tres+nox) – vreme od tri noći trĭnōd/is,-e, a. (tres+nodus) – koji ima tri uzla/čvora/zgloba trĭnundĭ/num,-i, n. (trinum nundium) – period koji obuhvata tri pijačna dana [17 dana] trīn/us,-a,-um, a. (tres) – trostruk
trĭ/o,-ōnis, m. (tĕrĭ/o,-ōnis < tero) – oraći vo; triones – sazvežđa Veliki i Mali medved;gemini triones (septemtriones) – Veliki medved trĭŏbŏl/us,-i, m. (τριόβλος) – 1) tri obola [pola drahme]; 2) sitnica, bagatela trĭparc/us,-a,-um, a. (ter+parcus) tvrdica nad tvrdicama trĭpartīt/o, adv. (tripertito) – trostruko, trostrano, trodelno trĭpartīt/us,-a,-um, a. – trostruk, trostran, trodelan; deljiv sa tri trĭpect/or,-ŏris, a. (tres+pectus) – trosis, trogrud, koji ima troje grudi/prsi trĭpĕdāl/is,-e, a. (tres+pes) – tri stope dug tripestris latitudo fenestrae – širina prozora od tri stope trĭ/pes,-pĕdis, a. (tres+pes) – tronog mensa tripes – tronogi sto trĭpl/ex,-ĭcis, a. (tres+plico) – 1) trostruk; 2) trodelan t. mundus – trodelni svet [nebo, zemlja, podzemni svet]; t. cuspis – trozubac; t. porticus – trojna kapija; t. deae – Suđaje/ Dobrice/ Eumenide; t. greges – tri povorke bahantkinja; 3) tri/plex-icis, n. (pl.) (tripl/um,-i, n.) – strostrkost trĭpl/um,-i, n. – trostrukost; triplo plus – još triput toliko trĭpl/us,-a,-um, a. (τριπλοΰς) – trostruk Triptŏlĕm/us,-i, m. (Τριπτόλεμος) – Triptolem, prema mitu pronalazač zemljoradnjeTriptolomeo dare fruges – činiti nešto nerazumno/izlišno trĭpŭdĭ/o,-are, v. I – igrati, učestvovati u [ratnom] plesu trĭpŭdĭ/um,-ĭi, n. (ter+pes) – ratni ples [u tri koraka]; pobednički ples trĭp/us,-ŭdis, m. (τρίπους) – 1) tronožac, Pitijin tronožac; proročanstvo; 2) sud na tri noge trĭquĕtr/us,-a,-um, a. (tres) – trouglast litera triquetra – grčko slovo Δ; insula triquetra – Sicilija trĭrēm/is¹,-e, a. (tres+remus) – trored navis triremis – brod sa tri reda vesala; trĭrēm/is²,-is, f. (navis triremis) – brod sa tri reda vesala triscurrĭ/a,-ōrum, n. (pl.) (tres+scurra) – mnogo smešne, glupe stvari triste, adv. (tristis) – 1) tužno, žalosno; 2) tmurno, grozno trist/is,-e, a. – tužan, žalostan; 2) tmuran, strog, mrgodan tristissimus dies – trajnje tužan dan; tempora tristia – teška vremena; funus triste – posmrtna povorka; tristis et severus senex – tužan i strog starac tristĭtĭ/a,-ae, f. (tristitie/es,-ei, f.) – 1) tuga, žalost; 2) turobnost, mrgodnost, strogost, ozbiljnost trist/or,-ari, v. dep. I – biti tužan/žalostan
trĭsulc/us,-a,-um, a. (tres+sulcus) – trobrazd, sa tri brazde; rasečen na troje; trorog, trovrh trisulca lingua serpentis – trostruki jezik zmije; trisulcum telum Iovis – trostruka Jupiterova strela; t. ignis Iovis – Jupiterov trostruki plamen trĭtăv/us,-i, m. (tres+avus) – čukundeda, praroditelj trĭtĭcĕ/us,-a,-um, a. (triticum) – pšenični messis tritica – žetva pšenice; panis triticus –pšenični hleb trĭtĭc/um,-i, n. – pšenica Trīt/on,-ōnis, m. (Τρίτων) – polubog, sin Posejdona/Neptuna i nimfe Salakije; svirajući na školjci mogao da umiri i uzburka more trīt/or,-ōris, m. (tero) – rušilac tritūr/a,ae, f. – vršidba trīt/us¹,-us, m. (tero) (samo u abl. sing.) – trenje, grebanje, deranje, rušenje trīt/us²,-a,-um, a. (trpni pridev od tero) – 1) poderan, istrošen vestis trita – poderana haljina; subucula trita – poderana košulja; 2) via trita – utrt put; 3) izlizan, istrošen, oveštao tritum sermore proverbium – oveštalim jezikom poslovica trĭumphāl/is,-e, a. (triumphus) – pobednički, trijumfalan; corona triumphalis – pobednički venac trĭumphāt/or,-ōris, m. – pobednik trĭumph/o,-avi, etc., v. I – slaviti pobedu, trijumfovati trĭumph/us,-i, m. (ter+pes) – 1) ples u trodelnom taktu (tripudium) – pobednički ples; 2) pobeda, trijumf trĭumvir/,-i, m. – triumvir, član triumvirata trĭumvir/i,-ōrum, m. (pl.) (IIIviri) – 1) tročlani kolegijum visokih funkcionera 2)triumviri coloniae deducendae/agro dando (assignando) – tročlana komisija za osnivanje kolonije/dodelu zemlje kolonistima; 3) triumvitri epulones – komisija za priređivanje javnih svečanih [obrdnih] gozbi trĭumvirāl/is,-e, a. – trijumvirski flagella t. – trijumvirski korbač trĭumvirāt/us,-us, m. – trijumvirat, polje rada trijumvira trĭvĕnēfĭc/a,-ae, f. (ter+venefica) – arhiveštica, veštica nad vešticama trĭvĭāl/is,-e, a. (trivium= raskršće) – svakodnevan, pristupačan, javan, običan verba tirivialia – obične/svakodnevne reči trĭvĭ/um,-ĭi, n. (ter+via) – 1) raskršće na kom se tri puta sastaju; 2) javni put, ulicamaledictum ex trivio! – prokleti uličar trĭvĭ/us,-a,-um, a. (trivium) – raskrsni, koji ima veze sa moćnom boginjom podzemnog sveta, čarobnicom i vešticom, Hekatom i drugim božanstvima
Trŏ/as,-ădis, m. (Tρωάς) – 1) trojanski matres troades – trojanske majke; 2) predeo u kojem se nalazila Troja trŏchae/us,-i, m. (τροχαĩος) – trohej ( ˉ ˘ ); t. tribrachis ( ˘ ˘ ˘) trŏchāĭc/us,-a,-um, a. (τροχαϊκός) – trohejski trochlĕ/a,-ae, f. (τροχαλαία) – koturače, dizalica trŏch/us,-i, m. (τροχός) – dečji točak, metalni obruč u koji je bilo pričvršćeno nekoliko manjih obruća koji su zveckali prilikom okretanja toćka Trō/es,-um, m. (pl.) (Tρώες) – Trojanci Troez/en,-ēnis, f. (Τροιξήν) – prastari grad u Argolidi Trōglŏdyt/ae,-ārum, m. (pl.) (Τρωγλοδύται) – narod u Etiopiji koji je živeo u pećinama Trōĭl/us,i, m. (Τρώϊλος) – Prijamov sin, poginuo od Ahilove ruke Trōiŭgēn/a,-ae, comm. (Troia+gingo) – trojanski, rođen u Troji gens T. – trojanski rod, Trojanci trŏpae/um,-i, n. (τροπαĩον) – znak pobede; pobeda trŏp/us,-i, m. (τροπός) – trop, metafora, figurativna upotreba reči Trō/s,-ŏis, m. (Τρώς) – Erihtonov sin, Dardanov unuk, kralj Frigije i grada koji je po njemu dobio ime Troja; Trō/s,-is, m. – Trojanac Trōi/a,-ae, f. (Trōϊa < Τροία) – Troja Trōiān/i,-ōrum, m. – Trojanci trōiān/us,-a,-um, a. – trojanski equus t. – trojanski konj, prikrivena opasnost, prevara;intus, intus, inquam, est equus t. – unutra, unutra je, kažem, trojanski konj trōic/us,-a,-um, a. (Τρωϊκός) – trojanski bellum troicum – trojanski rat; tempora troica – trojanska vremena trŭ/a,-ae, f. – 1) odvodna cev iz kuhinje; 2) kutlača trŭcīdātĭ/o,-ōnis, f. (trucido) – seča, pokolj t. civium – pokolj građana trŭcīd/o,-avi, etc., v. I – seći, ubijati trucidavit captos sicut pecora – klao je zarobljenike kao stoku trŭcŭlentĭ/a,-ae, f. – (truculentus) – osorljivost, grubost, surovost t. coeli – surovost klime trŭcŭlent/us,-a,-um, a. (trux) – surov, grub truculentis oculis – surovim/prezrivim pogledom; voce truculenta – pretećim glasom trŭd/is,-is, f.(trudo) – čaklja, motka trū/do,-si,-sum,-ĕre, v. III – 1) odbaciti, oterati trusit cohortes in paludem – odbacio je kohorte u močvaru; 2) prisiliti trudit eum ad arma – nasilno ga je mobilisao; 3) t. filium –nastojim da zaposlim sina; 4) gemmae se trudunt – mladice/pelceri rastu
trull/a,-ae, f. (dem. od trua) – 1) kutlača, paljača kojom se vino sipalo u pehare; 2) tava; 3) mistrija kojom se baca malter na zid; 4) škaf; 5) noćni sud trunc/o,-avi, etc., v. I (truncus) –1) odseći truncavit partem corporis/caput – odsekao je deo tela/glavu; 2) osakatiti, unakaziti trunc/us¹,-i, m. – 1) trup; torzo, t. corporis – trup tela; 2) stablo trunc/us²,-a,-um, a. (trpni pridev od trunco) – 1) osakaćen, unakažen trunca fragmenta – odsečeni delovi; manus trunca – odsečena ruka; 2) truncum pecus – konj lišen svog gospodara; 3) t. sermo – isprekidan/najasan govor; 4) navis trunca – brod koji je izgubio kormilo trūs/o,-are, v. I (intens. trudo) – pomamno seći trŭtĭn/a,-ae, f. (τρυτάνη) – 1) talas; 2) iskušenje tr/ux,-ŭcis, a. – 1) osoran, grub, surov, strog oculi truces – strog pogled; vultus t. – grubo lice/ grub izraz; trux facies oculique minaces – surov izraz i preteće oči; t. vox – grub glas;pelagus trux – surovo/burno more; genus dicendi trux atque violentum – grub i surov način govora; trux animus – nemilosrdan duh tryblĭ/um,-ĭi, n. (τρυβλίον) – tanjir, zdela tū, lična zamenica, 2 lice jednine – 1) ti ego tu sum,tu es ego – ja sam ti, ti si ja; te amo –volim te; tu mihi officium facis – ti mi činiš uslugu; tecum vivere amem, tecum obeam libens – s tobom bih rado živeo, i umro drage volje s tobom; tu quoque, fili Brute– [zar i] ti takođe, sine Brute; te Deum laudamus – slava tebi, Bože; 2) (pojačna sa te) tute/tete – ti lično; 3) (u kosim padežima sa met) tibimet – tebi lično; ecce tibi exortus est Isocrates –tu je tebi [tvoj] početak Isokrate; nosce te ibsum – upoznaj sam sebe; tŭātim, adv. (tuus) – na tvoj način, po tvome tŭb/a,-ae, f. – 1)truba; ratna truba; 2) mutež, ratni huškač tuba belli civilis – podstrekač građanskog rata; t. rixae – mutež, osoba koja podstiče svađu tŭb/er¹,-ĕris, comm. – krtola, gomuljica tūb/er²,-ĕris, n. – 1) svaka izraslina na telu: guka, grba, oteklina, zadebljanje; 2) tubera –velike greške, gresi; 3) busen, humka, krtičnjak tŭbĭc/en,-ĭnis, m. (tuba+cano) – trubač tŭbĭlustrĭ/a,-um, n. (pl.) – svečanost u Rimu na kojoj su obredne trube prolazile kroz obred očišćenja tŭburcĭnābund/us,-a,-um, a. (tuburcinor) – proždrljiv tŭburcin/or,-atus sum,-ari, v. dep. I – žderati, pohlepno jesti tŭb/us,-i, m. – cev; vodoovodna cev tūcēt/um,-i, n. – vrsta dlikatesne kobasice tŭdĭt/o,-avi, etc., v. I (intens. od tundo) – pomamno udarati, biti, terati
tŭ/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – gledam, gledati, posmatrati tŭĕ/or, tŭĭtus (tŭtus) sum,-ēri, v. dep. II – 1) gledam/gledati posmatrati tueor naturam/coelum – posmatram prirodu/nebo; t. acerba – gledati unezvereno; 2) paziti, uzeti u zaštitu, čuvati tuetur domum a furtibus/ fines ab incursionibus – čuva kuću od lopova/granicu od upada; 3) održavati, brinuti, voditi računa t. dignitatem meam/domum – vodim računa o svom dostojanstvu/o kući; 4) izdržavati t. se ac suos – izdržavam sebe i svoje; 5) t. munus meum vršim/obavljam svoju dužnost tŭgŭrĭ/um,-ĭi, n. (tuguriolum, tuguriunuculum < tego) – koliba, kolibica, udžerica, potleušica tu/i,-ōrum, m. (>tuus) – tvoji, tvoja porodica tŭĭtĭ/o,-ōnis, f. (tueor) – zaštita, izdržavanje, negovanje t. sui – izdržavanje/obriga o sebi Tullĭ/us,-a,-um, a. – rimsko pleme gens Tulium – rod T., od kojih najpoznatiji carServius T., državnik i govornik M.T. Cicero tum, adv. – 1) onda, tada tum vero – upravo tada/u to vreme; 2) u tom slučaju; 3) kasnijein ripa ambulantes, tum residentes – koji su šetali obalom a kasnije nastanjeni; 4) pored toga, uz to, dalje gigni autem terram, aquam, ignem, tum ex his omnia – nastati iz zemlje, iz vode, iz vatre, a onda iz svga toga; 5) quid tum? – pa šta [onda]?; 6) tum … tum – a)i … i/kako … tako i; b) najpre ovako, onda/u taj tren … onda; 7) cum/quum … tum – kako … tako i; 8) tum demum, tum denimque – tada i nikad pre/do tada; 9) tum primum – prvi put tada/nikad pre; 10) postquam, tum – posle toga tŭmĕ/făcĭo,-fēci,-factum,-ĕre, v. III (tumeo+facio) (u pasivu: tumefio,-fis,-fit etc.) – 1) nadići, nabujati, narasti; 2) naduvati se tumefactus laetitia inani – nadmen radošću praznine [uobražen] tŭm/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) naduti se corpus tumet veneno – telo se nadulo od otrova;tument pedes – otiču noge; tumet unda a vento – more se nadima/talasa na vetru; 2) naduvati se, uobraziti se tumet inani superbiâ – naprazno umišlja/uobražava da je neko; 3) strepiti, uzrujati se tŭm/esco,-ŭi,-ĕre, v. III – 1) početi bujati, oticati, rasti mare tumescit – more počinje da se talasa; vulnus tumescit – rana počinje da otiče; 2) početi razmetati se; 3) početi buniti se tŭmĭd/us,-a,-um, a. (tumeo) – 1) otečen membrum tumidum – otečen ud; 2) venter t. –naduven stomak; oculi tumidi – podbule oči; 3) razdražen tumidi ex irâ – razdraženi gnevom; anguis t. – razdražena zmija; mare tumidum – burno more; 4) terra tumida – bregovito zemljište; 5) uobražen, nadmen, razmetljiv t. sucessu – gord na uspeh; sermo tumidior – razmetljiv govor; 6) auster t. – južnjak se diže
tŭm/or,-ōris, m. – 1)izraslina, guka, tumor; 2) otok; 3) uzbuđenje, uzrujanost, razdraženost t. et ira deûm – razdraženost i gnev bogova; animus erat in tumore – duh je bio u stanju razdraženosti; t. rerum – gnev stvari; 4) t. verborum – razmetljiv govor [razmetljivost govora] tŭmŭl/o,-avi, v. I (tumulus) – sahraniti, zakopati, smestiti pod humku tŭmŭlōs/us,-a,-um, a. – bregovit, neravan tŭmultŭārĭ/us,-a,-um, a. (tumultus) – 1) zbrzan, urađen nabrzinu, zbrda-zdola; 2) hitan, prešan, nesređen tŭmultŭātĭ/o,-ōnis, f. – žurba, hitnost, preša, uzbuna, uzrujanost, nemir tŭmultŭ/o,-avi, ec., v. I – uzbuniti, užurbati, uznemiriti [se] tŭmultŭ/or,-v. dep. I – uzbuniti, uznemiriti tŭmultŭōs/us,-a,-um, a. – 1) uzbunjen, uznemiren, užurban vita tumultuosa – nesređen život; mre tumultuosum – nemirno more; somnus t. – nemiran san; 2) onespokojavajući, koji izaziva nemir nuntius t. – zloslutni glasnik tŭmult/us,-i, m. (umeo) – 1) uzbuna, nemir, nespokojstvo, uzbunjenost tumultum inicit civitati – unosi nemir u državu; praebet/facit tumultum – stvara nemir; 2) pobuna, bunat. italicus – italska buna; 3) buka, grmljavina Iupiter ruens tumultu – Jupiter šalje gromove; 4) oluja t. maris (pelagi) – bura na moru; 5) zbunjenost, ošamućenost t. sermonis – nesređen govor; t. mentis – ošamućenost, duševni nemir pectora pulsata umultu – duša razdirana nemirom tŭmŭl/us,-i, m. (tumeo) – humka, grobna humka tumulo pono/compono – sahranjujem/ predajem zemlji tunc, adv. [intens. tum> tum-ce] – upravo tada, baš tada tunc quum (tunc temporis) – baš u to vreme tundo, tŭtŭdi, tūsum (tunsum),-ĕre, v. III – 1)lupati tutundi pede – lupao sam nogom; 2) tutundit tympana – udara u bubnjeve; 3) tući, mrviti tunsum alium – tučen beli luk; 4)tundo eadem – uvek isto, bez promene; t. ei aures – probijam mu uši [molbama] tŭnĭc/a,-ae, f. (dem: tunicul/a,.ae, f.) – košulja prvobitno bez rukava, kasnije [t. manicata – sa kratkim rukavima], sezala do članaka; nosili su je i ljudi i žene. Rimljani su preko tunike nosili togu, a Rimljanke bluzu [stola] i ogrtač [palla]; Rimljani su ponekad nosili dve toge toga interior – donja/unutrašnja toga; tunca proprior pallio – bliža košulja nego haljina/dolama [pallium kod Grka odgovara togi kod Rimljana] tŭnĭcāt/us,-a,-um, a. (tunica) – sa tunikom, odeven u tuniku quies tunucata – komotni mir [na selu, bez toge]; t. populus (tunicati) – prost svet [togu su nosili samo ugledniji građani i patriciji]
turb/a,-ae, f. – 1) duševni nemir, zbunjenost, smućenost, neizvesnost quanta in turba viveremus – u kakvoj smo neizvesnosti živeli; maximas in castris effecisse turbas dicitur –priča se da je u logoru vlada opšti nemir; t. et rixa – pobuna i svađa; do/facio turbam –zamećem kavgu /svađu; 2) galama, uzbuna, pobuna, nered quid turbae est apud forum –kakav je to nered pred forumom?; ex hac turba discedam – povlačim se iz takvog nereda; 3) rulja, gomila t. mulierum – gomila žena; exeo in turbam – ginem u buni; t. clientium –pobuna vazala; 4) turba ignotorum deorum – pobuna nepoznatih bogova; t. volucrum –bitka ptica; t. canum – kad se pokolju psi; turba omnium rerum – sveopšti nered, haos, rat turbāment/um,-i, n. (turbo) – sredstvo za podsticanje bune, huškanje turbāte, adv. – zbunjeno, uzbunjeno turbātĭ/o,-ōnis, f. – zbunjenost, smućenost, t. reipublicae – nemir/pobuna u republici; t. vultus – nemirno lice turbāt/or,-ōris, m. – mutež, podstrekač nemira, huškač t. vulgi – podstrekač puka/rulje;turbatores belli – ratni huškači turbāt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od turbo) – uznemiren mare turbatum – nemirno more; coelum turbatius – olujno nebo; turbati inopinato malo – uznemireni neočekivanim zlom; turbata mens – uznemirena duša turbell/ae,-ārum, f. (pl.) (dem. od turba) – nemiri, poremećaji turbellas fecit – podsticao je nemire turb/en,-ĭnis, m. (= turbo) – kovitlac turbĭd/um,-i, n. – nemirno/burno vreme in turbido – u nemirna vremena turbĭd/us,-a,-um, a. – 1)nemiran, uznemiren, uzrujan tempestas turbida – oluja; t. imber – plaha kiša; aqua turbida – mutna voda; coelum turbidum – olujno nebo; t. motus animi – silovit duševni nemir; pectora turbida mari – uzrujane grudi mora; turbidi animi – u afektu; 2) buntovan homo/miles t. – buntovan čovek/vojnik turbĭnĕ/us,-a,-um, a. (turbo) – vrtložan vertex t. – vrtložni kovitlac, vrtlog turb/o¹,-ĭnis, m. – 1) sve što se vrti oko svoje osovine; 2) kovitlac, vrtlog; 3) ventus turbonis – olujni vetar, pijavica, tornado; 4) kruženje; 5) nemir, uznemirenost in turbinibus reipublicae – u nemirna vremena republike; turbo rerum – a) oluja; b) nesreća; t. mentis – duševni nemir; 6) čigra; vrteška; 7) svaki obli predmet, čep, zapušač; 8) gužva, svitak turb/o²,-avi, etc., v. I – 1) remetiti, uznemiriti, uzburkati ventus turbavit mare/aequora – vetar je uzburkao more/mirnu površinu; turbat aciem peditum/ordines – remeti akciju pešadije/ redove; turbat spem pacis – remeti nadu u mir; 2) quanta mihi filius turbas turbet – koliko mi sin nemira unosi [u
dušu]; Aristoteles multa turbat – A. mnogo šta remeti; ne quid ille turbet, vide – pobrini se da on što ne porementi; 3) si in Hispania turbatum esset – ako bi u Španiji došlo do nemira; si una alterave civitas turbet – ako se neka država pobuni; t. rem/censum – remetim svoj posed; omnibus in rebus turbaret –sve je što je imao upropastio turbŭlent/us,-a,-um, a. – 1) nemiran, uznemiren; poremećen aqua turbulenta – zamućena voda; turbulenta concursio atomorum – poremećeno spajanje atoma; 2) uznemiravajući, zabrinjavajući annus turbulentior – zabrinjavajuća godina; tempus turbulentisimum – veoma uznemiravajuće vreme; lex turbulenta – onespokojavajući zakon turd/us,-i, m. – drozd tūrĕ/us,-a,-um, a. (thure/us,-a-um) (tus) – kadni, tamjanski dona turea – darovi tamjana turg/ĕo,-ŭi,-ēre, v. II – 1) nabreknuti, nabubriti frumenta turgent – zrnevlje bubri; uva turget mero – grožđe je nabreklo od mošta; 2) oratio quae turget – razmetljiv govor; 3) razljutiti se turget mihi uxor – žena me ljuti turg/esco,-ĕre, v. III – početi bubriti/gneviti se sapiens animus nunquam turgescet – mudar um nikad ne počinje da se gnevi turgĭd/us,-a,-um, a. (turgeo) – 1) nabrekao, nabubren fluvius hibernâ nive turgidus – reka nabrekla od istopljenog snega; 2) oratio turgida – nadmen/rametljiv govor tūrĭbŭl/um,-i, n. – kandilo, kadionica tūrĭcrĕm/us,-a,-um, a. (cremo) – tamjanski foci turicremi – ognjišta kada, kadionice tūrĭf/er,-ĕra,-ĕrum, a. – koji nosi tamjan Indus t. – tamjanom bogati [predeli oko] Ind[a] turm/a,-ae, f. – konjički eskadron [cca 30 turmales - konjanika]; turmatim – po eskadronima Turn/us,-i, m. – kralj Rutula, pogubio ga Eneja turpe,-is, n. ( neutr. od turpis) – uvreda hoc videtur esse turpissimum – to je krajnje uvredljivo; turpe senex miles, turpius senilis amor – ružan star vojnik, još ružnija ljubav starca turpĭcŭl/us,-a,-um, a. (dem. od turpis) – zazoran, sramotan, sraman animus t. – zazoran duh turpĭlŭcrĭcŭpĭd/us,-a,-um, a. (turpis lucri cupidus) – lakom na sramotnu dobit turp/is,-e, a. – 1) ružan femina t. – ružna žena 2) sraman, sramotan amor t. – sramotna ljubav; vita t. – sraman život;turpius eicitur quam non admittitur hospes –
sramotnije je kao gost biti izbačen nego ne biti primljen; 3) zao homo turpissimus – veoma zao čovek turpiter, adv. – uvredljivo turpĭtūd/o,-ĭnis, f. (turpis) – 1) ružnoća, rugoba t. verborum – ružne reči; 2) uvreda t. et impudentia – uvreda i bezobrazluk; 3) sramota t. fugae – sramota bekstva; quanta erit turpitudo, quantum dedecus – kolika će da bude sramota, kakvo besčašće turp/o,-avi, etc., v. I – 1)sramotiti, osramotiti, ukaljati turpavit capillos sanguine – ukaljao je kosu krvlju; 2) nagrditi, naružiti te rugae turpat – tebe bore ruže [čine ružnim] turrĭg/er,-ĕra,-ĕrum, a. (turris+gero) – koji nosi tvrđavu turrigera – Kibela koju su slikali sa tvrđavom na glavi [carska kruna simbolizuje tvrđavu] turr/is,-is, f. – kula, tvrđava Hannibal ad suam turrem pervenit – H. je u svoju tvrđavu stigao turrīt/us,-a,-um, a. (turris) – utvrđen, tvrdi moenia turrita – utvrđenja sa kulama turt/ur,-ŭris, m. – golub grivnjaš/gukavac turtŭrill/a,-ae, f. (dem. od turtur) – grlica tū/s,-ris, n. (thus <θύος) – kadionica, kandilo accendo turem – palim kadionicu; tures do pro Caesare – palim sveću u slavu C-a tusce, adv. – na etrurski način Tusc/i,-ōrum, m. (pl.) (=Etrisci) – Etrurci, stanovnici Etruruje Tuscŭl/um,i, n. – drevni grad u Lacijumu Trusc/us,-a,-um, a. – etrurski mare truscum – Etrursko more; amnis truscus – reka Tibar; dux t. – vođa Etruraca, Mezencije tussĭ/o,-īre, v. IV – kašljati t. male – grozno kašljem tuss/is,-is, f. – kašalj t. sicca – suvi kašalj tūām/en,-ĭnis, n. – sredstvo zaštite; štit; zaštita tūāmment/um,-i, n. – sredtsvo zaštite; štit circumspiciens tutamenta sermonis – obazre se da vidi je li mu bezbedno da govori tūte, l. zamenica 2 l. sing. > tu – lično tebe tūte, adv. (tutus) – sasvim sigurno tūtēl/a,-ae, f. – 1) izdržavanje, briga, nega, zaštita cuius in tutelam Athenas esse voluerunt – želeli su biti u brizi Atine; quibus est tutela per agros – koji žive od zemlje; t. tenuiorum – izdržavanje najnižeg sloja; 2) zaštitnik t. navis – zaštitnik broda; 3) štićenik, miljenik t. deae – štićenik boginje eum in tutelam trado – predajem ga u zaštitu; in eius tutelam venio – dolazim pod njenu zaštitu; tutelam gero/administro –
vodim brigu;tutelam recipio – primam zaštitu; 4) štićenikova svojina t. legitima/exigua – [štićenikova] zakonska/oskudna svojina tūt/o¹, adv. (tutus) – bezbedno, sigurno vivo t. – živim bezbedno; t. ab incursu – bezbedno od napada/provale tūt/o²,-avi, etc., v. I – braniti, čuvati, štititi > tutor² tūt/or¹,-ōris, m. (tueor) – 1) staratelj, tutor tutorem instituo – postavljam za staratelja;mulieres in potestate tutorum esse – žene su u ulozi staratelja; 2) branilac, čuvar t. finium – čuvar granica tūt/or²,-ari, v. dep. I – 1) braniti, čuvati, štititi t. regnum/domum – branim carstvo/kuću; tutor me vallo – štitim se palisadom; tutatur urbem muris – štiti grad zidinama; t. me ab eius ira – čuvam se njegovog gneva; 2) brinuti, voditi računa t. spem meam – čuvam nadu; t. pericula/ inopiam – vodim računa o opasnostima/oskudici tūtōrĭ/us,-a,-um, a. – starateljski, turtorski tūt/um,-i, n. – bezbednost, sigurnost sum in tuto – u bezbednosti sam; in tuto colloco eum – smeštam ga na sigurno mesto; tutum fugae – bezbednost bekstva > tutus tūt/us,-a,-um, a. (trpni pridev od tueor) – osiguran, obezbeđen, bezbedan t. ab insidiis –bezbedan od zasede/zavere; testitudo tuta ad omnes ictus – svedočenje bezbedno od svih napada; iter tutum – bezbedan put; tutum est credere – može se bez sumnje misliti tū/us,-a,-um, prisvojka zamenica (tu) – 1) tvoj tua mater – tvoja mati; tuus pater – tvoj otac; tuum est – tvoje je da [tvoja je dužnost da]; tempore tuo pugnasti – sad je povoljan tren da počneš bitku; 2) tuopte ingenio – tli ličnotvojom pameću; 3) tuismet virtutibus –tvojim sopstvenim vrlinama; 4) desiderio tuo – želja/čežnja za tobom; in tua observantia – pažnja prema tebi Týde/us,-ĕi, m. (Τυδύς) – Diomedov otac tympănotrĭb/a,-ae, f. (τυμπανοτρίβης) – bubnjar, dobošar tympăn/um-i, n. (τύμπανον) – 1) daire, zvečka; 2) bubnjić, bubanj, doboš; 3) zdela Tyndăre/us,-ĕi, m. (Τυνδάρεως) – 1) Tindar, spartanski kralj, otac Poluksa i Katora, lepe Jelene i Klitemnestre; 2) Tyndaridae gemini/fratres – Tindarovi blizanci [Kastor i Poluks]; 2) Tyndar/is,-ĭdis, f. (Tυνδαρίς)– Tindarov kćer; fortissima Tyndariarum – Klitemnestra Tўphōe/us,-ĕi, n. (Τυφωεύς) – Div ogromnih razmera, sin Tartara i Gee; Zevs ga ubio, sahranjen ispod Etne Tўphō/is,-ĭdis, f. – Etna Typh/on,-ōnis, m. (Τυφών) – [personifikacija olujnog vetra] tajfun tўp/us,-i, m. (τύπος) – slika, kip na gipsovanom zidu tўrannĭcīd/a,-ae, f. – ubica tiranina
tўrannĭcīd/um,-i, n. – ubijstvo tiranina tўrannĭc/us,-a,-um, a. – tiranski tўrann/is,-ĭdis, f. (τυραννίς) – tiranija, satrapija, despotija, samovlašće tyrannidem deleuit – ukinuo je tiraniju tўrannoctŏn/us,-i, m. (τυραννοκτόνς) – tiranoubica tўrann/us,-i, m. (τυραννος) – tiranin, samodržac, despot t. libidinosus crudelisque – sladostrastan i okrutan tiranin; t. saevissimus et violentissimus – najzverskiji i najsvirepiji tiranin Tўr/as,-ae, m. (Τύρας) – reka Dnjestar Tўr/o,-us, f. (Τυρώ) – Nelejeva i Pelejeva mati tўrŏtărīch/us,-i, m. (τυροτάριχος) – riblja pašteta sa sirom Tўrrēn/i,-ōrum, m. (pl.) (Τυρρηνοί) – Tirenski Pelazgi, koji su se oko 1000 godina pre Hrista naselili u Etruriji srodivši se sa lokalnim Etrurcima Tўr/us,-i, f. (Τύρος) – grad Tir u Libanu iz kojeg je Didona pobegla i osnovala Kartagu
Share this:
Twitter
Facebook
Kommentera
Sök
Arkiv
december 2012 november 2012
Meta
Registrera Logga in
djela Twenty Ten-temat. Blogga med WordPress.com.
Följ
Följ “djela” Få meddelanden om nya inlägg via e-post. Skapa konto
Skapa en webbplats med WordPress.com
A bove maiori discit arare minor. – Od starijeg vola mlađi se uče da oru. A die insinuationis – Od dana uručenja. A fortiori – S jačim razlogom (tim pre) A limine – S praga (odmah, na samom početku) A maiori ad minus – Zaključivati od većeg na manje. A mensa et toro – (Razdvajanje) od stola i postelje. Razvod braka. A minori ad maius – (Zaključivati) od manjega na veće. A pose ad esse non valet consequentia – Moguće ne mora da bude i stvarno. A posteriori – Unatrag. Po iskustvu. Po posledicama zaključivati o uzrocima. A posteriori (ratione quam expertientia) – Po onom što dolazi kasnije (zavisno od iskustva) A potiori – Prema onom što je važnije. A potiori fit denominatio – Stvar dobija ime po svom najvažnijem delu. A priori – Unapred (nezavisno od iskustva). Unapred zauzeti stav o nečemu Ab absurd o – Dokazivati besmislicom, tj. da bi protivno bila besmislica. Ab alio ammentatas hastas torquere – Od drugog očekuj ono što budeš drugom činio Ab assuetis non fit passio – Čoveka ne uzbuđuje ono što je često. Ab homine homini cotidianum periculum. – Od čoveka čoveku preti svaki dan opasnost. (Seneka) Ab initio – Iz početka. Iznova. Ab intestato – Bez testamenta. Naslediti nešto od nekoga ko nije ostavio testament. Ab inviso (invisis) – Bez gledanja. Potpisati nešto u uverenju da je dobro. Ab Iove principium – Od Jupitera početak – doslovno značenje. Počnimo sa najvažnijim Ab ore ad aureum – Iz usta u uvo (nešto strogo poverljivo) Ab ovo. – Od jajeta. – Horacije Abducet praedam qui oceurrit prior – Plen će odneti ko prvi dođe Ablata iustitia, quid sunt regna nisi magna latrocinia? – Ako se ukloni pravednost, šta su kraljevstva nego velika razbojništva? Sv. Avgustin. Absens carens – Odsutan – oštećen. Ko je odsutan, ne dobija ništa. Absentia causalis – Opravdana odsutnost. Absentia malitiosa (vituperabilis) – Zlonamerna odsutnost. Absque omni exceptione – Bez izuzetka. Absque ulla condicione – Bez uslova. Bezuslovno. Abstinendi ius – Pravo odricanja, npr. pravo odricanja od nasledstva. Abstractum pro concreto – Nestvarno umesto stvarnog. Kada se navodi svojstvo umesto osobe koja to svojstvo ima. Abusus abusum invocat – Jedna greška vuče drugu za sobom.
Abusus non tollit usum – Zloupotreba ne ukida običaj. Accesorium sequitur principale – Sporedna stvar prati glavnu stvar. Accessorium sequitur principale – Pripadak prati glavnu stvar. Accipe pileum pro corona – Uzmi ono što je tvoje, drugome daj njegovo Accipere quam facere praestat iniuriam – Bolje je nepravdu trpeti nego nanositi. (Ciceron) Acta does numquam mortalia fallunt – Ljudska dela nikad ne ostaju bogovima skrivena (Ovidije) Acta est fabula – Predstava je završena – Svetonije pripisuje Avgustu Acta, non verba. – Dela, ne reči. Acti labores iucundi (sunt) – Svršeni poslovi su prijatni Actio est reactio. – Djelovanje je (jednako) protivdelovanje. Actio quanti minoris – Tužba za smanjenje cene. Actio redhibitoria – Tužba za raskid ugovora. Actori incumbit probatio – Teret dokazivanja je na tužiocu. Actori incumbit probatios – Teret dokazivanja je na tužiocu. Actura paucorum servat multos. – žrtva malobrojnih spašava mnoge. Ad absurdum – Do besmisla. Do nemogućnosti. Ad acta – Među spise. Rešena stvar. Ad acta – U aktima (bačeno u zaborav) Ad astra. – Ka zvijezdama u visine. Ad augusta per angusta – Kroz teškoće do uzvišenosti Ad bestias. – Pred zvijeri. Ad calendas Graecas – O grčkim kalendama (tj. nikada). Ad decretum – Po odluci. Po naredbi. Ad deliberandum – Na razmišljanje. Dati na odlučivanje. Ad depositum – Na čuvanje. Dati stvar u depozit. Ad diem dictum – U određeni dan. Do određenog ili navedenog dana. Ad exemplum – Na primer (kao primer) Ad fores fortuna venit cum propitia est – Kad je sreća naklonjena ona dolazi na vrata Ad hoc – Za ovo. Za ovu priliku. U tu svrhu. Ad hominem – Na ljudski način. Prema ljudskom shvatanju. Ad honores – Počasti radi. U čast. U počast. Ad impossibila nemo obligatur – Niko se ne obavezuje na nemoguće. Ad infinitum – U beskraj (u beskonačnost) Ad informandum – Radi obaveštenja.
Ad interim – U međuvremenu (privremeno) Ad kalendas Graecas – O grčkim kalendama (nikada) Ad libitum – Po volji (Ko kako hoće) Ad litteram – Doslovce. Od reči do reči. Ad mandatum speciale – Po specijalnom nalogu. Po izričitom nalogu. Ad manus – Na ruke. Ad multos annos! – Na mnogaja leta Ad normam – Prema propisu. Ad notam – Na znanje Ad personam – Na određenu osobu. Ad publicandum – Za obelodanjenje. Radi puštanja (objavljivanja) u javnost. Ad ratificandum – Na odobrenje. Na potvrdu. Ad referendum – Dati nešto na javno mišljenje (odluku). Ad rem – Na stvar. Bez okolišenja. Ad tempus vitae. – Doživotno. Ad usum – Na upotrebu. Prema običaju. Ad usum proprium – Za vlastutu upotrebu. Ad valorem – Prema vrednosti. Ad verbum – Od reči do reči. Doslovce. Aditio hereditatis – Nastupanje zaostavštine. Stupanje u posed. Adoptio naturam imitatur – Usvojenje oponaša prirodu. Adversus hostem aeterna auctoritas – Prema strancu uvek treba da važi (da se primenjuje) pravo. Zakon XII tablica. Aequa lanx – Ravnoteža tasova na vagi. Nepristrasnost. Stroga pravednost. Aequam memento rebus in ardius servare mentum – U nevolji sačuvaj prisebnost, ne kloni duhom Aequum et bonum – Pravo i dobro. Aes alienum – Tuđi novac. Dugovi. Affirmanti incumbit probatio – Ko nešto tvrdi, mora i dokazati. Ako smiju drugi, ne smiješ ti. Alea iacta est – Kocka je bačena – Svetonije pripisuje Cezaru Aliena mala utile exemplum.-Tuđa nesreca koristan je primer. Aliena ne cures.-Ne brini tuđu brigu. Alieni iuris – Pod tuđom vlašću. Alienum nobis, nostrum plus aliis placet – Tuđe se sviđa nama, a naše se više sviđa drugima. Publilije Sirus. Aliis si licet, tibi non licet – Ako smiju drugi, ne smeš ti.
Aliud est celare, aliud tacere – Jedno je prikrivati, drugo ćutati. Aliud voluit, aliud dixit – Jedno je hteo, a drugo je govorio (u zabludi). Alma mater – Majka hraniteljica (obično se misli na univerzitet). Alpha et omega. – Početak i svršetak. Alter ego. Drugo ja. Prisni prijatelj. Altera pars revocat quidquid pars altera fecit – Jedna strana opoziva (pobija) što god je druga strana učinila. Alteri semper ignoscito, tibi nunquam – Drugome uvek praštaj, sebi nikada. (Seneka) Alteri stipulari nemo potest – Niko se ne može obavezivati za trećeg. (ULPIANUS – D. 45, 1, 38, 17) – Niko ne može izjavom svoje volje obavezivati drugog. Postulat da svako lice ima svoju ličnu volju dovodi do ovog pravila da niko drugog ne može obavezuje Alterius mora alteri non nocet (Marcianus – D. 22, 1, 32, 4) – Docnja jednog ne škodi drugome (kada se radi o deljivoj obligaciji)… Alterius non sit, qui suus esse potest – Neka ne bude tuđi sluga ko može biti svoj gospodar. Paracelzusovo geslo. Ama et fac, quod vis. – Voli i radi što želiš. – Augustin Amici fures temporum – Prijatelji su kradljivci vremena. Amicitia inter pocula contracta plerumque vitrea – Prijateljstvo sklopljeno uz čašu (vina) većinom je stakleno (tj. krhko). Amicos res secundae parant, adversae probant – Prijatelje sreća stvara, a nesreća proverava Amicum secreto mone, palam lauda – Prijatelja nasamo kori, a javno ga hvali. Amicus animae dimidum – Prijatelj je polovina duše Amicus certus in re incerta cernitur – Pravi se prijatelj poznaje u nevolji Amicus optima vitae possessio – Prijatelj je najveća imovina u životu. Prijatelj je najveće bogatstvo. Amicus Plato, sed magis amica veritas – Drag mi je Platon, ali mi je istina draža. (Aristotel) Amor omnia vincit – Ljubav pobeđuje sve. Vergilije. Analogia iuris – Sličnost zakona. Ancoras tollere Ancoras tollere – Dići sidra; odmagliti Anima candida – Čista (poštena) duša Animam debet – Duguje i dušu. Zadužen je preko glave. Animus et voluntas, non autem exitus et eventus in delictis attenditur (Farinacius) – kod kaznenih djela se vodi računa o svijesti i namjeri, a ne (samo) o posljedici i ishodu. Animus iniurandi – Namera nanošenja uvrede. Animus meminisse horret. – Duša se ježi i na pomisao. Animus nocendi – Namera nanošenja štete. Anno domini. – Godine Gospodnje. (genitiv, ne množina) Anquilla non capit muscas – Orao ne hvata muve (tj. veliki čovek se ne bavi malim stvarima). Ante Christum natum. – Prije rođenja Krista.
Ante mare undae – Pre mora bili su talasi. Uzroci su pre posledica. Ante meridiem – Pre podne Ante victoriam ne canas triumphum – Pre pobede ne slavi trijumf. Ne veseli se prerano. Antemurale Christianitatis – Predvorje kršćanstva. Antiquas moribus – Po starim običajima. Appellatio admissibilis – Dopušten priziv (žalba). Appellatio deserta – Zakasneli priziv (žalba). Apud bonum iudicem argumenta plus quam testes valent – Pred dobrim sudijom više vrede dokazi nego svedoci. Ciceron. Aquam dare – Dati vodu (iz vodenog sata). Plinije ml. Dati nekome vremena i mogućnosti da govori. Arbiter elegantiae – Sudija u eleganciji. Tacit. Ono što bi Petronije odobrio, to se u Rimu smatralo otmenim. Arbitrium liberum – Slobodna volja. Slobodan izbor. Slobodna odluka. Ardua prima via est – Težak je prvi put (tj. svaki početak je težak). Argumentatio illustrans a contrario et opposito – Dokaz prema nekom potpuno oprečnom slučaju. Argumentum ad crumenam – Dokaz kesom. U nedostatku dokaza odrešiti kesu. Argumentum ad hominem – Dokaz iz onoga što je sam protivnik priznao. Dokaz protiv čoveka, a ne protiv onoga što je uradio. Argumentum baculinum – Dokaz batinom. Dokaz na silu. Argumentum e contrario – Dokaz po suprotnosti Ars gratia artis – umjetnost radi umjetnosti Ars longa, vita brevis – Umjetnost je duga, a život kratak Ars poetica – Pesnička umetnost. Ars poetica – Pjesništvo Artem non odit nisi ignarus. – Samo neznalica mrzi umetnost (natpis na muzeju u Berlinu). Asinus asinum fricat – Magarac magarca češe. Asinus asinum vricat – Magarac magarca gladi Audaces (fortes) fortuna iuvat. Hrabrima pomaže sreća. Audaces fortuna iuvat – Hrabrima pomaže sreća – Vergilije Audit, quod non vult, qio pergit dicere, quod vult – Ko olako govori što želi, čuje i ono što ne želi. Audi, vide, tace, si vis vivere in pace. – Slušaj, gledaj, ćuti, ako želiš živeti u miru. Audiatur et altera pars – Neka se sasluša i druga (protivnička) strana. Osnov pravičnosti u svakom postupku je da se saslušaju svi koji imaju neki interes pa i strana koja se protivi nečemu ili nekome. Audiatur et altera pars. – Neka se sasluša i druga (protivnička) strana. Aurora Musis amica. – Zora je prijateljica muzama. (Umni posao najbolje je raditi jutri) Aurum probat ignis et miseria bonos viros – Zlato se u vatri kuša, a dobri ljudi u nevolji. Hieronimus. Aut non tentaris, aut perfice! – Ili ne počinji stvar, ili je dovrši
Aut-aut – Ili-ili (tj. izbor između dve mogućnosti) Avaritia est radix omnium malorum – Lakomost je koren svakog zla. Ave cæsar! Morituri te salutant! – Ave, Cezare! Pozdravljaju te oni koji će umrijeti!; Uobičajeni pozdrav gladijatora caru prije borbe Beata vita perfecta sapientia efficitur. – Blaženi se život ostvaruje savršenom mudrošću. Beati pauperes spiritu. – Blaženi siromasi duhom. – Isus, Evanđelje po Mateju Beatus non est qui habet quae cupit, sed qui non cupit quae non habet – Nije srećan onaj ko ima šta želi, nego onaj koji ne želi šta nema Bella gerant alii, tu felix Austria nube. – Dok drugi ratuju, ti se, sretna Austrijo, ženi. – Marija Terezija, koja je politikom ženidbe djece postizala mir sa susjednim zemljama. Bella matribus detestata. – Majke mrze ratove – Horacije Bella matribus detestata. – Majke mrze ratove – Horacije Bellum omnium in (ne: contra!) omnes – Rat svih protiv svih. Engleski filozof Hobbes – De cive. Bene docet, qui bene distinguit – Dobro poučava ko dobro razlikuje (stvari). Bene vixit qui bene latuit – Dobro je proživeo ko se dobro prikrio. Beneficia non obtruduntur. – Dobra dela ne štete. Beneficium accipere est libertatem vendere. – Uslugu primiti, znači prodati svoju slobodu. Beneficium appelationis – Pravo priziva. Pravo žalbe. bi bene, ibi patria – Gdje je dobro tamo je domovina Bibere humanum est, ergo bibamus – Piti je ljudski, zato pijmo Bis dat, qui cito dat – Dvostruko daje ko brzo daje. Bis dat, qui cito dat. Dvostruko daje tko brzo daje. Brza pomoć, dvostruka pomoć. Bis de eadem re ne sit actio – U istoj stvari nije dopušteno dvaput tužiti. Bis idem non est idem. – Dva put isto, nije to isto. Bis vincit, qui se vincit in victoria – Dvaput pobeđuje ko sebe pobeđuje u pobedi. Bona fide – U dobroj veri. U dobroj nameri. Protivno: Mala fide. Bona hereditaria – Nasleđena dobra. Bona immobilia – Nepokretna dobra. Bona indivisibila – Nedeljiva dobra. Bona mente – U dobroj nameri. S dobrom namerom. Bona mobilia – Pokretna dobra. Bona officia – Dobre usluge. Bona utensilia – Dobra u oruđu. Bona vacantia – Napuštena dobra. Dobra bez naslednika ili gospodara. Bonis nocet,qui malis parcit.-Ko losima oprasta,dobrima skodi. Bonum commune – Zajedničko dobro.
Bonum et aequum – Dobro i pravično. Bonum publicum – Javno dobro. Bonus vir semper tiro. – Dobar čovek uvijek je početnik – Marcijal Bovi imponere clitellas – Stavljati volu samar. Bovi imponere clitellas – Volu staviti samar Brachium ecclesiasticum – Crkvena moć (ili vlast). Brachium saeculare – Svetovna moć (ili vlast). Breve enim tempus aetatis satis longum est ad bene honesteque vivendum – Kratak životni vek dovoljno je dug za dobar i častan život. Ciceron. Brevi manu – Kratkim putem. Način predaje stvari u svojinu (ako je stvar već bila kod držaoca po drugom osnovu, npr. zakup). Brevis est laboro, obscurus fio – Trudim se da budem kratak, ali postajem nejasan. Horacije. Caesar ad Rubiconem – Cezar na Rubikonu. Kad neko stoji pred važnom odlukom. Calamitas nulla sola – Nijedna nesreća ne dolazi sama. Calamitas virtutis occasio est – Nevolja je prilika za hrabrost. Seneka. Na muci se poznaju junaci. Capitis deminutio – Gubitak građanskih prava. Capitis deminutio maxima – Gubitak sva tri prava (slobode, građanstva – ili državljanstva – i porodice). Carpe diem – Iskoristi (današnji) dan. Horacije. Carpe feminam! – Iskoristi ženu Carum est, quod rarum est. – Skupo je što je retko Casum sentit dominus – Štetu nastalu slučajnom propašću stvari snosi vlasnik. Casus belli – Povod za rat (tj. događaj kojim se opravdava rat). Casus dabilis – Dopustiv slučaj. Casus fortuitus (ili improvisius) – Nepredviđen slučaj. Casus inevitabilis – Neizbežan slučaj. Casus insolitus – Neobičan slučaj. Casus mixtus – Mešovit slučaj Casus nocet domino – Slučaj škodi gospodaru (vlasniku). Casus solitus – Običan slučaj. Casust sentit domino (Sec. Gaius – D. 13, 6, 18, PR.) – Slučaj pogađa vlasnika („slučaj škodi onom koga zgodi“). Šteta koja se desi na predmetu pogađa vlasnika stvari a ne npr. zakupca i sl. Causa aliqua subest – Uvek postoji neki razlog Causa civilis – Građanski spor (parnica). Causa criminalis – Krivični spor. Causa efficiens – Delujući slučaj. Causa finalis – Svrha.
Causa finita est – Stvar je svršena. Causa morbi – Uzrok bolesti. Causa mortis – Uzrok smrti. Razlog smrti. Cautius loquitur – Opreznije govori. Meri svoje reči. Cave ab homine unius libri – Čuvaj se čoveka koji je pročitao samo jednu knjigu. Cave canem! – Pazi se psa! – natpis na starorimskim ulazima dvorišta Cavendum est etiam, ne maior poena quam culpa sit et ne iisdem de causis alii plectantur, alii ne appellentur quidem – Treba paziti da kazna ne bude veća nego greh (prestup), i da se zbog istog uzroka jedni kažnjavaju, a drugi i ne pozivaju na odgovornost Cedendo victor abibis – Popuštaj i otićićeš kao pobednik. Ovidije. Pametniji popušta. Certa amittimus, dum incerta petimus – Gubimo sigurno, ako idemo za nesigurnim. Plaut. Certo certius – Sigurnije od sigurnoga Certum est, quia impossibile est – Sigurno je, jer je nemoguće. Tertulijan. Cessante causa cessat effectus – Ako prestaje uzrok prestaje i posledica Cetera desiderantur – Ostalo nedostaje. (Kaže se za nedovršenu, odnosno nepotpuno sačuvanu knjigu.) Ceteris paribus – Uz jednake prilike. Pod istim okolnostima. Ceterum censeo Carthaginem delendam esse – Uostalom mislim da Kartaginu treba razoriti. (Katon Stariji je u rimskom senatu SVAKI govor, bez obzira o čemu je govorio, završavao ovim rečima i time stalno podsećao rimske senatore na opasnost od Kartagine) Charta non erubescit – Papir ne pocrveni (od stida). Hartija trpi sve. Charybdis et Scylla – Haribda i Scila. Seneka. Između dva zla. U škripcu. Circulus in demonstrando (ili: probando) – Dokazati samim sobom ono što treba dokazati. Circulus vitiosus – Začarani krug. Pogreška u dokazivanju: nešto se dokazuje samim sobom. Citatio oralis (ili verbalis) – Usmeni poziv. Citatio scripta – Pismeni poziv. Citius, altius, fortius! – Brže, više, hrabrije! Civis academicus – Akademski građanin. Student. Clamor non est cantus nec argumentum – Vika (galama) nije ni pesma ni dokaz. Clara pacta boni amici – Čist račun duga ljubav. Claude os, aperi oculos! – Zatvori usta, otvori oči! Clauditur oranti, sed panditur aula ferenti – Dvor se zatvara onome koji moli, a otvara onome koji nešto donosi. Clavus clavo eicitur – Klin se klinom izbija. (Ciceron) Cogitationis poenam nemo patitur – Za misli se ne kažnjava. Ulpijan. Misli su slobodne. Cogito, ergo sum – Mislim, dakle jesam (Mislim, dakle postojim) – Rene Dekart Compensatio lucri cum damno – Oduzimanje koristi od štete. Compos sui – Sam svoj gospodar.
Concordia civium, murus urbium – Sloga građana je bedem gradova. Condictio sine qua non – Uslov bez koga je nešto nemoguće (Jedino pod tim uslovom) Condictio indebiti – Tužba za povraćaj plaćenog što se nije dugovalo Condictio ob causam finitam – Tužba s obzirom na osnov koji je docnije otpao Condictio ob causam futuram – Tužba s obzirom na osnov koji se nije ostvario. Condictio sine causa – neosnovano obogaćenje Confirmat artes usus – Vežba učvršćuje veštine. Conscientia mille testus – Čista savest vredi više nego hiljadu svedoka. Consuetudo (quasi) altera natura. – Običaj je kao čovjekova druga narav. – Ciceron Consuetudo optima legum interpres – Običaj je najbolji tumač zakona. Continue studes, si scandere vis ad honores – Neprekidno uči ako se želiš popeti do časti. Continuos ingenium patientia longa malorum (Ovidius) – Dugo trpljenje otupljuje duh Continuus timor non sinit esse felicem (Boetius) – Stalan strah ne dopušta nikome da bude sretan. Contra bonos mores – Protiv dobrih običaja. Contra factum non datur argumentum – Protiv činjenice nema dokazivanja. Contra receptam opinionem. – Protiv javnog mnijenja. Contra vim mortis non est medicamen in hortis. – Protiv sile smrti nema leka u vrtu Contra vim non valet ius – Pravo je nemoćno protiv sile. Contra vulpem vulpinandum – Sa lisicom treba lisičiti. Contractus contrahentibus lex esto (Sec. Papinianus – D. 16,3,24) – Ugovor neka bude stranama zakon (Pacta sunt servanda). Contradictio in adiecto – Protivrečnost pojma sa onim što je u vezi s njim, npr. mladi starac. Cornix cornici oculos non effodiet – Vrana vrani oko ne vadi Cornix cornici oculos non effodiet. – Isti se prepoznaju i razumeju. Cornu copiae – Rog izobilja Corpus delicti – Predmet krivice. Predmet koji dokazuje krivicu. Corpus iuris – Zbirka (rimskih) zakona. Corpus iuris civilis – Zbirka građanskih prava. Građanski zakonik. Corruptio optimi cuiusque pessima.-Kada se dobar covek pokvari,postaje najgori. Corruptissima re publica plurimae leges – Najpokvarenija država ima najviše zakona. Tacit: Anali. Cras credo, hodie nihil – Danas za novac, sutra na veresiju. Terencije Var. Crede experto – Veruj iskusnome. Silije Italik. Credo quia absurdum est. – Verujem jer je besmisleno. (Tertulijan) Credo ut intelligam! – Verujem da bih shvatio. (Avgustin) Credo ut intelligam! – Vjerujem da bih spoznao
Credo, quia absurdum. – Vjerujem, jer je nevjerojatno – Tertulijan, o Tijelu Kristovu Criminaliter (Farinacius) – sumnje, makar i mnogobrojne, nisu dovoljne za kaznenu osudu Crocodili lacrimae – Krokodilske suze. Erazmo Roterdamski. Cucullus non facit monachum. – Kapica ne čini monaha Cui bono? – Koja je korist? – Cenzor Lucije Kasije htio je 125. pr.n.e., prema Ciceronu, ovom izrekom naglasiti da kod ubojstva mora pitati i o motivu zločina. Cui honorem, honorem. – Komu čast, čast – Sveti Pavao Cui prodest scelus, ist fecis – Kome zločin koristi, taj ga je i počinio. Seneka. Cuisvis hominis est errare, nullius nisi insppientis perseverare in errore – Svako greši,ali samo ludak istrajava u grešci. Cuius regio, eius religio – Čija je zemlja, njegova je i religija, temelj Augsburške vjerske slobode kojom je 1555. okončan rat, a zapadna i središnja Europa podijeljena na katolička i protestantska područja. Cuiusvis hominis est errare, nullius nisi insipientis perseverare in errore. – Svatko griješi, ali samo luđak ustraje u grešci. – Ciceron, Filipike 12,5. Cuiusvis hominis est errare. – Svaki čovek može da pogreši. Culpa in contrahendo – Odgovornost na temelju pregovora. Culpa in eligendo – Krivica zbog pogrešnog izbora. Culpa in inspicpiciendo – Krivica zbog nedovoljnog nadzora. Culpa in instreundo – Krivica zbog nedovoljnih instrukcija. Culpa lata – Veliki greh (prestup). Culpa lata dolo aequiparatur – (Sec. Ulpianus – D. 36, 4, 5, 15) – Gruba nepažnja se izjednačava sa namerom. Pošto je nameru teško razgraničiti sa grubom nepažnjom, pravično je ovo rešenje jer je svako dužan da se ponaša po odredjenom standardu i sa potre Culpa levis – Mali greh (prestup). Culpam poena premit comes – Kazna je pratilja greha. Horacije. Cum Cretensi cretisare – S Krićaninom govoriti kritski. Cum dixeris quod vis, audies quod non vis (Hieronymus) – Kad govoriš sto hoćeš, čut ćeš i ono što nećeš Cum grano salis – Sa zrnom soli – ima skrivena poruka o kojoj treba razmisliti Cum in verbis nulla ambiguitas est, non debet admitti voluntatis qaestio – Ako je očitovanje (rečima) nedvosmisleno, nije dopušteno ispitivati volju stranaka. Cum iure successionis – S pravom nasleđa. Cum privilegio – Sa ovlašćenjem. Po ovlašćenju. Cum recte vivas, ne cures verba malorum – Ako pravo živiš, ne brini se za reči zlih Cum sapienti viro libenter diserimus – S pametnim čovjekom rado diskutiramo Cum tacent, clamant – Kad ćute, viču. Kad narod ćuti pod velikim porezima i tiranijom tada je najopasniji. Cunctarum rerum doctor certissimus usus – Najpouzdaniji učitelj u svemu je iskustvo Curriculum vitae. – Životopis. Biografija
Custodia honesta – Časna tamnica (zatvor). Gubitak slobode, naročito kod političkih zatvorenika, uz koji su vezane mnoge povlastice. Cygni cantus – Labudova pesma. (tj. poslednje delo nekog umetnika) Da mihi facta, dabo tibi ius – Daj mi činjenice, daću ti pravo. Da mihi, ubi consistam, et terram movebo – Daj mi uporište i pokrenuću zemlju. Arhimed. Damnum emergens – Pozitivan kvar. Šteta pretrpljena da bi se spasila veća imovina. Damnum emergens – Stvarna šteta. Damnum irreparabile – Nenadoknadiva šteta. Dat census honores. – Bogatstvo donosi čast – Ovidije Data et accepta – Izdaci i prihodi. Datio solvendi causa – Davanje radi ispunjenja De cuius (skraćenica od: De cuius successione agitur) – Onaj o čijem se nasledstvu radi, ostavilac. De facto – U stvari. Stvarno. Zapravo. Uistinu. Zaista. De facto et absque iure – Stvarno, ali bez prava. De gustibus (et coloribus) non est disputandum. – O ukusima (i bojama) ne valja se prepirati. U smislu: Ukusi su različiti. ~ Augustus Faselius vidi Razgovor De gustibus non est disputandum – O ukusima ne treba diskutovati. De lege – Po zakonu. De lege ferenda – Po zakonu koji tek treba da bude usvojen. De lege lata – Po zakonu koji je već usvojen. Prema važećim propisima. De manu in manu – Iz ruke u ruku. Poslovica kod Cicerona. De minimis non curat praetor – Pretor se ne brine za male stvari. De mortuis nihil nisi bene – O mrtvima sve najbolje. De nihilo nihil. – Od ničeg nastaje ništa – Lukrecije De nocte consilium – Kroz noć dolazi savet. Odluka treba da prenoći. De profundis clamavi ad te, Domine! – Iz dubine tebi vapijem, Gospodine, psalam De rigore iuris – Po strogom pravu. Kruta primena prava. De te fabula narratur – O tebi priča govori. Horacije. De verbo ad verbum – Od reči do reči. Doslovce. De visu – Po viđenju. Debet illud solum probari quod probatum prosit probatori – Treba dokazati samo ono što će, ako bude dokazano, koristiti onom koji dokazuje Debitor rei certae, rei interitu liberatur – Dužnik individualno određene stvari oslobađa se obaveze njenom propašću. Stvar koja je jedinstvena npr. unikatna slika, skulptura koja je ručni rad, kada bude uništena više se ne može tražiti da bude vraćena. Ovim se ne ulazi u druga prava poverioca npr. naknada štete, duševni bolovi itd. Debitum coniugale – Bračna dužnost. Decies repetita placent – Dopadat će se i (kad se) deset puta ponovi.
Deductio ad absurdum – Pobijanje dokazivanjem protivrečnosti koje logično i jasno slede iz neke tvrdnje. Deliberandum est saepe, statuendum est semel – Raspravljati treba često, odlučiti jedanput. Publije Sirus. Dementia senilis – Staračko slaboumlje. Demon est deus inversus. – Đavo je suprotnost Boga Demonstratio directa – Neposredan dokaz. Demonstratio indirecta – Posredni dokaz. Demostratio ad oculos – Očigledni dokaz. Vidljivi dokaz. Depositio testium – Iskaz svedoka. Det ille veniam facile, cui venia est opus (Seneca) – Lako neka oprosti onaj kome je opraštanje potrebno. Deus ex machina – Bog iz mašine – doslovno značenje. Neočekivano rješenje Dic aliquid contra, ut duo simus – Protivreči mi u nečemu, da budemo dvojica. Nemoj uvek samo odobravati. Dictum factum – Rečeno učinjeno. Dictum sapienti sat est – Za pametnoga je dosta rečeno. Diem perdidi – Izgubio sam dan Dies ad quem – Poslednji dan roka. Dan od koga se računa rok. Dies diem docet – Dan je danu pouka. Dan dan poučava. Iz dana u dan uči! Dies incertus pro condicione habetur – Neizvestan rok smatra se uslovom. Dies incertus pro condicione habetur – Neizvestan rok smatra se uslovom. Dies interpellat pro homine – Dan (dospeća) opominje za čoveka. Pravilo opšteg pandektnog prava da poverilac ne treba na dan dospeća opomenuti dužnika, ako tražbina dospeva određenog dana. Differ, habent parvae commoda magna morae – Odgodi; kratko odlaganje donosi velike koristi. Ovidije. Dignum laude virum Musa vetat mori. Muza neda umrijeti mužu vrijednu hvale. Dignum patella operculum – Poklopac dostojan lonca. Erazmo. Našla vreća zakrpu. Diligentia boni patris familias – Marljivost dobra domaćina. Pažnja koju u normalnim prilikama pokazuje dobar domaćin. Diliges proximum tuum – Ljubi bližnjega svoga. Jevanđelje po Mateju, 5,43. Dilligentia quam in suis – Pažnja koja se poklanja svojim stvarima. Dimidium facti qui coepit habet: sapere aude, incipe! Polovicu đela ima tko je počeo: budi pametan, počni! Discardio Populo Nocet – Nesloga narodu škodi. Discite iustitiam moniti et non temnere divos! – Budite poučeni poukama pravde i ne zanemarujte bogove. – Vergilije, Eneida 6,620 Divide et impera! – Zavadi pa vladaj! Izjava francuskog kralja Luja XI, geslo Katarine Mediči, a naročito Austrije. Divitiae mutant mores, raro in meliores – Bogatstvo menja ćud, retko nabolje. Divitiarum et formae gloria fluxa est – Krhka je slava bogatstva i zlata – Salustije Dixi et salvavi animam meam – Rekoh i pobedih (spasoh) svoju dušu Do, ut des – Dajem, da mi daš. Dajem da mi uzvratiš. Pravilo iz rimskog prava.
Do, ut facias – Dajem, da mi učiniš. Docendo discimus – Učeći druge, učimo i sami. Seneka. Docendo discimus. – Poučavajući učimo. ~ Seneka Docta dicta – Učene reči. Doctus vina, rudis zythum, pecus hauriat aquam – Učen čovek neka pije vino, priprost pivo, a stoka neka pije vodu. Dolus malus – Smišljena (namerna) prevara. Dolus semper praestatur – Za nameru se uvek odgovara. Domicilium habitationis – Mesto stalnog boravka. Boravište. Domicilium originis – Mesto rođenja. Domine, conserva nos in pace. – Gospodine, sačuvaj nas u miru. Domine, domine dominae sunt – Gospodine, da li su gospođe kod kuće? (igra reči) Dominium generosa recusat. – Vlast plemeniti odbijaju, natpis na grbu grada Pise Dominium irrevocabile – Neopozivo vlasništvo. Dominu litis – Gospodar parnice Dominium revocabile – Opozivo vlasništvo. Dominus habetur qui possidet, donec probetur contrarium – Vlasnikom (neke stvari) se uzima onaj koji je poseduje, dok se ne dokaže suprotno Dominus illuminatio mea! – Bog je moja svetlost – Bog me vodi. Smisao je u tome da se ovom izjavom prihvata častan život i da se sledi “svetlost” tj. postulati propisani Biblijom (Božje reči). Ovo je sentenca iz perioda nakon što je Rim priznao hrišćanstvo Dominus vobiscum. – Et cum spiritu tuo. ~ Gospodin s vama. – I s duhom tvojim. (katolička liturgija) Donatio mortis causa – Poklon za slučaj smrti. Donec eris sospes, multos numerabis amicos, Tempora si fuerint nobila, solus eris – Dok si sretan, imaćeš mnogo prijatelja – ako nastanu zla vremena, bićeš sam. Dormit aliquando ius, moritur nunquam – Pravda ponekad spava, ali nikad ne umire. Duabus sedere sellis – Sedeti na dve stolice. Erazmo. Duae res in obligatione, una in solutione – Dve su stvari u obavezi, a jedna u ispunjenju (alternativne obaveze) Dubitando Ad Veritatem Pervenimus (Cicero) – sumnjajući dolazimo do istine Ducunt volontem fata, nolentem trahunt – Sudbina vodi onoga koji to želi, a vuče onoga koji se protivi. Stoik Kleant. Ko hoće, može, a ko neće, mora. Dulce cum utili – Ugodno sa korisnim Dulce enim etiam nomen est pacis – Slatko je već i ime mir – Ciceron Dulce et decorum est pro patria mori. – Slatko je i lijepo za domovinu mrijeti. – Horacije, Carmina (Oden) 3,2,13 Dulcia verba graves possunt dissolvere lites, rumpere quas nulla potuerunt corporis arma – Mudre reči mogu razrešiti teške sporove i prekinuti one koje nije moglo nikakvo telesno oružje Dum spiro, spero. – Dok dišem, nadam se. – Ciceron
Dum vivis sperare decet. Dok živiš, dolikuje ti da se nadaš. Duobus ligantibus tertius gaudet. – Dok se dvojica svađaju, treći se veseli. Dura lex sed lex – Strog je zakon ali je zakon. E cantu cognoscitur avis – Ptica se poznaje po pevanju E pluribus unum – Iz više njih jedno. Natpis na grbu USA. Ecce homo! – Evo čoveka! Pilatove reči kad je narodu pokazao Hrista. Jevanđ. po Jovanu 19,5. Ego sum, qui sum. – Ja sam koji jesam. – Knjiga Izlaska, Bog se predstavlja Mojsiju Ei incumbit probatio, qui dicit, non qui negat – Dokazivati mora onaj koji tvrdi, a ne onaj koji pobija. Ei nihil turpe, cui nihil satis – Kome ništa nije dovoljno, ništa mu nije ni nepošteno Elephantus non capit muscam – Slon ne hvata muve. Erazmo. Emissum verbam volat et numquam revocatur; idcirco taceat vel caute quisque loquatur – Izrečena reč leti i nikada se ne može natrag vratiti, stoga neka svako ćuti ili oprezno (promišljeno) govori Emptor bonae fidei – Kupac u dobroj veri. Eo ipso – Samo po sebi. Radi toga. Epistula non erubescit. – Pismo ne posramljuje. Papir podnosi sve. – Ciceron Eppur si muove – Ipak se okreće. (Galileo Galilej) Equi donati dentes non inspiciuntur – Poklonu se u zube ne gleda Errando discimus – Grešeći učimo. Erranti via monstrato – Onome koji luta pokaži put. Errare humanum est – Grešiti je ljudski. Sveti Jeronim Errata corrige! – Ispravi (svoje) greške. Error (ignorantia) iuris nocet, error facti non nocet – Zabluda (neznanje) o pravu škodi, a zabluda o činjenici ne škodi. Est deus in nobis – Bog je u nama… Est difficillium se ipsum vincere – Najteže je pobediti samog sebe. Est unus quisque faber ipse suae fortunae – Svako je sam kovač svoje sreće. Apije Klaudije. Est venia dignus, qui errorem sponte fatemur – Dostojan je oproštaja onaj ko dobrovoljno prizna grešku Este deus in nobis – Bog je u nama Estote sapientes sicut serpentes et taciti sicut columbae. – Budite mudri kao zmije i bezazleni kao golubovi. (Isus Hristos) Et cetera – I ostalo. I tako dalje. Skraćenica: Etc. Et post malam segetem serendum est – I posle slabe žetve treba sejati. Seneka. Ex abrupto – Odjedamput. Smesta. Ex adverso – Sa suprotne strane. Ex aequo et bono – Po zahtevu pravednosti i čestitosti. Ex astris scientia. – Od zvijezda dolazi znanje. – fiktivna latinska izreka iz Zvjezdanih staza
Ex capite – Iz glave. Napamet. Naizust. Ex cathedra – S katedre. Prema učenju katoličke crkve, papa je nepogrešiv kada s katedre, tj. kao poglavar, proglašava neku versku dogmu. Autoritativno tvrditi. Ex compacto – Prema ugovoru. Prema dogovoru. Ex consensu – Po pristanku. Prema sporazumu. Ex iniuria ius non oritur. – Iz nepravde ne izniče pravda. Ex iure – Po dužnosti. Ex libris – Iz knjiga. Ex malis eligere minimum – Od zala birati najmanje. Ex minimus seminibus nascintur ingentia – Iz najsitnijeg semena niču krupne stvari. Ex nihilo aliquid facere. – Napraviti iz ničega nešto. Ex nihilo nihil fit – Iz ničega ništa ne nastaje Ex nudo pacta actio non nascitur – Iz golog (prostog, neformalnog) sporazuma ne rađa se pravo na tužbu. Ex nunc – Odsada pa dalje. Ubuduće. Ex officio – Po službenoj dužnosti. Skr. ex offo. Ex oriente lux – Svetlost dolazi sa istoka. Ex post (facto) – Naknadno prosuđivati. Ex propriis – Iz vlastitih sredstava. Na svoj račun. Ex tempore – Odmah, smesta Ex tunc – Od tada. Ex usu – Po običaju. Po upotrebi. Examen testium – Saslušavanje svedoka. Exceptio afirmat regulam – Izuzetak potvrđuje pravilo. Exceptio non adimpleti contractus – Prigovor neispunjenog ugovora. Exceptiones sunt strictissimae interpretationis – Izuzetke treba najuže tumačiti. Exegi monumentum (aere perennius) – Izgradio sam spomenik (trajniji od mjedi). Exempla docent (ili: illustrant) – Na primerima učimo. Exeptio regulum confirmat. – Iznimka potvrđuje pravilo. Exercitatio artem parat – Vežba stvara veštinu. Tacit. Exertatio optimus magister – Vežbanje je najbolji učitelj (Tacitus) Expectat tempus sapiens – Mudar čovek čeka pravo vreme Experientia docet – Iskustvo poučava – Vergilije Exspectat tempus sapiens – Mudar čovek čeka (pravo) vreme. Extra ecclesiam nulla salus. – Izvan Crkve nema spasenja. – Ciprijan Extra muros. – Izvan zidina. – u smislu: Ne može se ovđe o tome govoriti, nije za uši nekoga od prisutnih.
Extra ordinem – Izvan reda. Faber est suae quisque fortunae – Svako je kovač svoje sreće. Fabula docet – Priča (nas) uči. Naravoučenije priče je… Facilius emendabis minore poena – Lakše ćeš popraviti manjom kaznom. Seneka. Facilius est de alienis iudicare quam de suis – Lakše je o tuđem suditi nego o svojem. Facio ut facias – Učini da bi ti bilo učinjeno Facio, ut des – Radim da mi daš. Činim nešto da mi nešto daš. Formula u rimskom pravu. Facit experientia cautos – Iskustvo čini ljude opreznima. Facta loquuntur – Dela govore. Činjenice govore. Facta mea, non dicta, vos sequi volo – Želim da sledite moja dela, a ne moje reči. Facta, facta, non verba! – Dela, dela, ne reči! Facta, facta, non verba! – Dela, dela, ne reči! Fama crescit eundo. – Glasina raste širenjem. Fama est. Glas je. Priča se. Fama volat! – (Glas leti! – doslovno značenje. Vest se brzo širi Fas est et ab hoste doceri Fas est et ab hoste doceri. – Ispravno je i od neprijatelja učiti. – Ovidije Fas et nefas – Pravo i krivo. Dopušteno i nepošteno. Fata trahunt homines – Sudbina upravlja ljudima Fata viam invenient. – Što je suđeno, pronaći će svoj put Favete linguis! – Zadržite jezik! – u smislu: Pazite što pričate – Horacije Felix, qui nihil debet – Srećan je onaj koji ništa ne duguje. Felix, qui potuit rerum cognoscere causas. – Sretan je onaj koji zna uzroke stvari. – Vergilije, Georgica 2,490 Ferae inter se placidae sunt – Zveri su među sobom mirne. Feriuntque summos fulgura montes – Munje udaraju u vrhunce gora. Festina lente – Žuri se polako! Erazmo. Fiat applicatio – Neka se primeni. Fiat iustitia (et) pereat mundus – Neka se vrši pravda, pa makar propao svet. Pravednost iznad svega. Fiat lux – Neka bude svetlost. Biblija, Stvaranje 1,3. Fide, sed cui, vide! – Veruj, samo pazi kome veruješ Fides documenti – Verodostojnost isprave. Fides obligat fidem – Vernost obavezuje (na) vernost. Vernost za vernost. Fieri potest ut amici inimici fiant. – Moguće je da prijatelji postanu neprijatelji. Filius legitimus – Zakoniti sin.
Filius naturalis – Prirodni (vanbračni) sin. Finis coronat opus – Konac djelo krasi. Ovidije Finis santificat media – Cilj opravdava sredstvo. Fit fabricando faber – Kovač postaje kovanjem. Flagrante delicto – Uhvaćen na delu. Fluctuat nec mergitur – Ljulja se, ali se ne potapa. Geslo grada Pariza koji u svom grbu ima brod. Forma dat esse rei – Forma daje suštinu stvari. Fortasse erit, fortasse non erit – Možda će biti, možda neće biti. Seneka. Fortes fortuna adiuvat. – Sreća pomaže hrabrima. – Terencije Fortis est,qui se vinicit.-Hrabar je onaj ko pobedi sebe. Fortiter in re, suaviter in modo – Odvažno u činu, blago u načinu. Prema rečima jezuitskog generala Aquavive. Fortuna multis dat nimis, satis nulli – Sreća mnogima daje previše, dosta nikome. Fortunae filius – Sin sreće. Petronije. Fortunae rota – Kolo sreće. Forum rei sitae – Nadležan sud po mestu gde se stvar nalazi. Fraus omnia corumpit – Prevara sve kvari. Onaj ko prevari drugog gubi sve dobrobiti iz tog posla. Onaj ko prevari nema osnova za bilo kakvu korist od druge strane i čak joj duguje i štetu. Frondem in silvis non cernere – Ne videti krošnje u šumi. Ovidije. Od drveta ne videti šumu. Fugit hora – Sat odmiče. Vreme leti. Oktavijan Avgust. Fundamentum agendi – Osnov tužbe. Genera non perunt – Stvari određene po rodu ne propadaju. Stvar koja pripada nekom rodu npr. šećer, šljunak, drva, ugalj, ulje, benzin, u slučaju da propadne tj. bude uništena, mora se vratiti. Tako ako neko pozajmi 100 kg šećera i taj šećer mu neko ukrad Genus non perit – Vrsta ne propada. Gloria discipuli, gloria magistri – Slava učenikova je slava učiteljeva. Gloria in excelsis Deo et in terra pax hominibus bonae voluntatis – Slava Bogu i na Zemlji mir ljudima dobre volje Graeca fides – Grčka vera. Kada neko ne održi zadatu reč. Graecia capta ferum victorem cepit et artes intulit agresti Latio. Zarobljena Grčka je zarobila divljeg pobjednika i unijela umjetnosti u priprosti Lacij. Gratia gratiam parit! – Ljubav rađa ljubav! Gubernare e tera – Krmaniti s kopna. Livije. Sa sigurnog mesta terati druge u nevolju. Gutta cavat lapidem non vi, sed saepe cadendo. – Kap buši kamen, ne snagom, već čestim kapanjem – Ovidije Gutta cavat lapidem, non vi, sed saepe cadendo – kap dubi kamen, ne silom, već čestim kapanjem Habeas corpus – Imaj telo. Iz engleskog zakona od 1679. godine (Habeas corpus act). To je izjava sudije kojom poziva čoveka koji nekoga drži u zatvoru, da ga izvede pred sudiju i opravda njegovo hapšenje. Habemus pontificem – Imamo papu! Uzvik posle papinog izbora. Habent sua commoda morae – I odgađanje ima svoju korist.
Habent sua fata liberi. – Knjige imaju svoju sudbinu. – Terentianus Maurus Habitus non facit monachum – Odelo ne čini monaha. Odelo ne čini čoveka. Hanibal ante portas – (Hanibal je pred vratima – doslovno značenje. Nastupila je opasnost. Hannibal ad (ne: ante!) portas – Hanibal pred vratima. Ciceron. Nevolja je pred vratima. Hereditas iacens – Ležeća zaostavština. Heres ab intestato – Zakonski naslednik kad nema testamenta. Heres legitimus – Zakonski naslednik. Heres necessarius – Nužni naslednik. Hic cineres, ubique nomen – Ovde je pepeo, a ime svuda. Ovaj je nadgrobni natpis bio predložen za Napoleonov sarkofag, ali je umesto njega stavljeno samo slovo N. Hic et nunc – Ovde i sada. Hic iacet lepus – U tom grmu leži zec. Hic Rhodus, hic salta! – Ovde je Rodos, ovde skači. U Ezopovoj basni hvalio se neki čovek kako je na Rodosu jako daleko skočio, i pritom se pozivao na odsutne svedoke. Na to mu je neko odgovorio: “Nisu nam potrebni svedoci. Ovde je Rodos, ovde skači!” Hic transit gloria mundi! – I tako prolazi slava svijeta.. Hierosolyma est perdita – Razoren je Jerusalim. Sve je propalo. Historia (est) testis temporum, lux veritatis, vita memoriae, magistra vitae, nuntia vetustatis – Istorija je svedok vremena, svetlo istine, život pamćenja, učiteljica života, glasnik starine. Ciceron. Historia est magistra vitae. – Istorija je učiteljica života. Herodot Hoc facias homini, quod cupis esse tibi. – Ne čini drugome što ne želiš da se tebi čini Hoc loco – Na ovom mestu (ovde) Hodie mihi, cras tibi – Danas meni, sutra tebi Hominem experiri multa paupertas iubet. Siromaštvo sili čovjeka da mnogo podnese. Nevolja svačemu čovjeka nauči. Hominem quaero! – Tražim čoveka (Diogen iz Sinope usred bela dana išao je ulicama sa upaljenim fenjerom u ruci. Kada bi ga pitali šta radi, odvraćao je: “Tražim čoveka!”) Homo de humo – Čovek (je načinjen) od zemlje. Homo homini lupus – Čovek je čoveku vuk. Plaut. Homo locum ornat, non hominem locus – Čovek mesto krasi, ne mesto čoveka. Homo mensura – Čovek je merilo (svih stvari). Pitagora. Homo novus – Novi čovek. Skorojević. Seneka. Homo sui iuris – Samostalan, nezavisan čovek Homo sum: humani nihil a me alienum puto – Čovek sam, i ništa ljudsko nije mi strano. Terencije. Honeste vivere, alterum non laedere, suum quique tribuere – Pošteno živeti, drugoga ne povrediti, svakome dati ono što mu pripada Honores inuiriaeque vulgi in promiscuo habendae: nec his dolendum, nec illis gaudendum (Seneca) – Časti i nepravde koje čini svetina treba jednako ceniti; niti se zbog jednih treba žalostiti niti zbog drugih radovati.
Honores mutant mores – Počasti menjaju običaje. Honoris causa – Radi počasti, npr. doctor honoris causa. Hora incerta, mors certa – Čas (smrti) je neizvestan, ali je smrt izvesna. Hora legalis – Zakonski čas. Propisano, određeno vreme. Hora ruit – Vreme odmiče. Vreme leti. Horae vulnerant, ultima necat! – Svaki sat ranjava, zadnji ubija! I alteri stipulari nemo potest – Niko se ne može obavezati za trećeg. Iactura paucorum servat multos. – Žrtva malobrojnih spašava mnoge. Ibi pote(st) valere populus, ubi leges valent – Narod može biti moćan tamo gde vladaju zakoni Ibis redibis nunquam, peribis in bello. – Ići ćeš, vratiti se nećeš, poginut ćeš u ratu. Id est – To jest. To znači. Skraćenica: i.e. Idem delictum non debet bis puniri – Isti se prekršaj ne može dva puta kazniti. Idem est non esse aut non probari. – Isto je ne biti ili ne (moći) dokazati. Idem factum – idem jus – iste činjenice – isto pravo; ista činjenična i pravna osnova Idem per idem – Isto istim (dokazivati). Greška u dokazivanju poznata kao circulus vitiosus. Ignavis semper feriae sunt – Lenjima je svaki dan praznik. Erazmo Ignem igne incitare – Podsticati vatru vatrom. Seneka. Dolivati ulje na vatru. Igni probatur aurum, virtus miseria – Zlato se kuša u vatri, a vrlina u nevolji. Publilije Sirus. Ignoramus et ignorabimus – Ne znamo, a nećemo nikada ni znati. Završne reči predavanja zoologa Dubis – Reymonda prema kome su neki problemi za naš razum nerešivi Ignorantia iuris nocet. – Nepoznavanje zakona šteti. u smislu: Nepoznavanje zakona ne spašava od kazne. Ignorantia legis non excusat – Nepoznavanje zakona nije izgovor Ignorantia nocet – Neznanje škodi Ignoscito saepe alteri, numquam tibi – Drugima često opraštaj, sebi nikada. Publilije Sirus Ille crucem sceleris pretium tulit, hic diadema – Onaj je posle zločina dospeo na krst, ovaj je dobio krunu. Juvenal. Imago animi sermo est – Govor je slika duše. Ciceron Imperare sibi maximum imperium est – Vladati nad sobom najveća je vlast. Seneka. Imperatoria brevitas – Carska kratkoća. Tacit. Imperium in imperio – Država u državi. Imposisibilium nulla oblitatio est (Celsus) -Ništava je obaveza na nemoguće. Ne može se očekivati ispunjenje obaveze koja je nemoguća. Preuzimanje ovakvih obaveza je ništavo i ne proizvodi nikakvo pravno dejstvo čak i ako je obaveza preuzeta u inače dozvo Impossibilium nulla obligatio est – Kada je nešto nemoguće, ništava je takva obligacija. Digesta. In absentia – U odsustvu. In abstracto – Uopšte In adfinem vel cognatium inviti testes interrogari non possunt – Svedoci ne mogu protiv svoje volje biti saslušani u
sporu protiv krvnog srodnika (Paulus) In alternativis electio est debitoris (Sec. Papinianus – D. 46, 3, 95, 1) – Kod alternativnih obligacija, pravo izbora pripada dužniku. Ako se ugovori da će se dug vratiti npr. u novcu ili u gradjevinskom materijalu, isključivo pravo izbora ima dužnik i o In armis – Pod oružjem In Baccho te Venere – U Bahu i Veneri, tj. u piću i ljubavi In camera caritatis – U četiri oka. Poverljivo. In causa – U pravnom slučaju. In commune bonum – Za opšte dobro. In concreto – U ovom slučaju. In concursu conditio omnium creditorum par est. – U stečaju je pravni položaj svih verovnika jednak. In continuo – Neprekidno. Stalno In corpore – U celosti. Svi skupa In curia – Pred sudom. U većnici In deposito – Na čuvanju. Na ostavi. In dubio contra stipulatorem – U sumnji, ugovor treba tumačiti na štetu onog ko ga je sastavio (ugovori po pristupu), Podrazumeva se da lice koje pristupa ugovoru treba da bude povlašćeno u tumačenju istog jer ono ga nije sastavljalo nego samo “pristupilo In dubio mitius – U sumnji (postupaj) blaže. In dubio praesumitur testem falsum deposuisse potius per errorem et ignorantiam quam dolo (Farinacius) – U sumnji se pretpostavlja da je svedok dao lažan iskaz više zbog zablude i neznanja nego namerno. In dubio pro debitore – U sumnji, ugovor treba tumačiti u korist dužnika (dobročini ugovori) In dubio pro reo – U sumnji, na strani optuženog; U sumnji treba odlučiti u korist optuženoga. Odredba rimskog prava In eodem prato bos herbam quaerit, canim leporem, ciconia lacertam – Na istoj livadi vo traži travu, pas zeca, roda guštera. Seneka. U istoj situaciji, ljudi imaju različite potrebe. In extenso – U širinu. Opširno. In favorem – U korist. In flagranti – Na činu. (Uhvaćen) na delu. Justinijanov kodeks In foro – Na trgu. Pred sudom. In foro conscientiae – Pred sudom savesti. In fraudem creditorum – Na štetu poverilaca. In fraudem legis – Lukavim zaobilaženjem zakona. In futurum – Ubuduće. In hoc signo vinces – U ovom ćeš znaku pobediti. Taj se natpis, kako kaže legenda, ukazao pod krstom caru Konstantinu kada je polazio u rat protiv Maksencija. In honorem – U počast. In infinitum – U beskonačnost. Bez kraja.
In integrum (restituere) – U prvobitno stanje (vratiti). In loco – Na mestu In margine – Na rubu. Na ivici In medias res – U sred same stvari. Horacije. Bez okolišanja. In pari causa potior est causa possidentis – Ako je jednak osnov, jači je osnov onoga kod koga je stvar (koji je držalac). In rebus adversis meliora sperare memento – U nevolji ne zaboravi da će doći bolja vremena (Posle kiše sunce sija) In rerum natura – U prirodi stvari. In silvam ligna ferre. Nositi drva u šumu (Uzaludan posao). In spe – U nadi. in statu nascendi – u stanju nastajanja In tributis rei publicae nervi sunt (Ulpianus) – Porez je živac države In ultima linea – Na kraju krajeva. In vino veritas – U vinu je istina; što čovek trezan misli, to pijan govori. Teokrit Inaudita causa quemquam damnari aequitas non patitur – Pravičnost ne dopušta da iko bude osuđen bez salušanja razloga. Marcijan u Pandektama. Incidit in Scyllam, qui vult vitare Charybdim – Upada u Scilu ko hoće da izbegne Haribdu. Index librorum prohibitorum – Popis zabranjenih knjiga, koje je katolička crkva zabranila za vreme protivreformacije. Iniuria non fit volenti – Ko pristaje na nešto, njemu se ne nanosi nepravda, tj. ne može tražiti naknadu štete. Iniuriam qui facturus est, iam fecit – Ko namerava učiti nepravdu, već ju je učinio (samom namerom) Iniuriam qui facturus est, iam fecit – Ko samo namerava učiniti nepravdu, već ju je učinio. Iniuriarum remedium est oblivio – Lek za nepravde je zaborav. Seneka Inter arma (enim) silent leges. – Za rata (naime) zakoni ćute. – Ciceron Inter arma musae tacent (Inter arma silent musae) – Među oružjem muze ćute (nema umetnosti za vreme rata) Inter arma silent leges – U ratu zakoni ćute. Ciceron. Inter arma silent Musae, et leges. U ratnoj buci šute Muze, ali i zakoni. Inter nos – Među nama Inter partes – među strankama Inter pedes virginum gaudium est iuvenum – Među nogama device leži zadovoljstvo mladića Inter urinas et faeces homo nascitur. – Među urinom i izmetom čovjek se rađa. Inter vivos – Među živima (zaključen ugovor). Interdictum retinendae possessionis – tužba zbog uznemiravanja državine radi održanja državine Intus, intus est Troianus equus – Unutra, unutra je trojanski konj (Opasnost je blizu) Invitatio offerendi – Poziv da se ponuda učini. Preteča današnje profakture u kupoprodaji. Zainteresovano lice izgovaranjem ove rečenice upućuje zvaničnu zainteresovanost za zaključenje posla i očekuje od druge strane
konkretnu ponudu i cenu. Ipso facto – Samo po sebi. Podrazumeva se. Ipso iure – Po samom pravu Iubet nos Pythius Apollo noscere nosmet ipsos. Pitijski Apolon nam nalaže da upoznamo same sebe. Iudex damnatur cum nocens absolvitur – Kad je krivac oslobođen, osuđuje se sudija Iudex nemo potest esse in propria causa – Niko ne može biti sudija u vlastitoj parnici Iudex non potest esse testis in propria causa – Sudija ne može biti svedok u vlastitom sporu. Iudicis est recti nec munere nec prece flecti – Pravednog sudiju neće pokolebati ni poklon ni molba Iura paria debent esse eorum inter se qui sunt civese in eadem res publica – Svi građani iste države treba da imaju jednaka prava. Iura novit curia – Sud poznaje pravo. Iure nature aequum est neminem cum alterius detrimento et iniuria fieri locupletiorem – Po prirodnom pravu pravično je da se niko ne može obogatiti time o će drugi pretrpeti štetu u imovini ili nepravdu. Iuris praecepta sunt haec: honeste vivere, alterum non laedere, suum cuique tribuere – Zapovesti prava su ove: čestito živeti, drugog ne vređati, svakom svoje dati. Domicije Ulpijan (starorimski pravnik 170 – 228) Ius aggratiandi – Pravo pomilovanja Ius armorum – Pravo držanja vojske Ius civile – Građansko pravo Ius cogens – Pravna pravila koja se ne mogu menjati voljom stranaka. Suprotno je: Ius dispositivum Ius commercii – Trgovačko pravo Ius dispositivum – Pravna pravila koja se mogu menjati voljom stranaka. Ius est ars boni et aequi – Pravo je veština (umetnost) dobrote i jednakosti (pravde). Ius est ars boni et equi – Pravo je umetnost dobrog i pravednog. Pravo je umetnost pravednosti Ius est in armis, opprimit leges timor – Pravo je u oružju (sili), strah zatire zakone Ius naturale – Prirodno pravo. Kod Rimljana isto što i ius gentium. Ius orbitur vi – Sila sahranjuje pravo Ius pretorium est quod praetores introduxerunt adiuvandi vel suplendi, vel corrigendi, iuris civilis gratia propter utilitatem publicam. – Pretorsko je pravo ono što su ga uveli pretori radi pomaganja ili dopunjavanja ili ispravljanja civilnoga prava zbog Ius primae noctis – Pravo prve noći; u srednjem veku feudalci su sebi pridržavali pravo da s kmetskom devojkom provedu prvu noć nakon njezinog enčanja, a tek onda da je prepuste mladoženji Ius privatum – Privatno pravo Ius respicit aequitatem – Pravo se stara o pravičnosti. Ius Romanum – Rimsko pravo. Ius summum saepe summast malitia – Najveće pravo je često najveće zlo. Terencije. Ius vitae necisque – Pravo života i smrti; pravo nad životom i smrti što ga je imao feudalac nad svojim podanicima, ili Pater familias nad clanovima svoje obitelji.
Iusticia est constans et perpetua voluntas ius suum quique tribuendi – Pravda je stalna i trajna volja svakome dati pravo koje mu pripada Iustitia est constans et perpetua voluntas isu suum cuique tribuendi – Pravo je postojana i neprekidna volja da se svakom dodeli ono što mu pripada. Justinijan Iustitia omni auro carior – Pravičnost je od sveg zlata skupocenija – Ciceron Iustitia regnorum fundamentum – Pravičnost je (treba da bude) osnov vladavine Iuventus- ventus. – Mladost- ludost. Labitur ex animo benefactum, iniuria numquam – Učinjeno se dobročinstvo zaboravlja, nepravda nikada. Labor omnia facit – Rad čini sve Labor omnia vincit – Rad sve pobeđuje (u radu je spas). Labor praebet quod natura negat – Rad daruje ono što priroda nece. Lacrima nil citius arescit.-Nista se ne osusi brze od suze.Ciceron Lactura paucorum servat multos. – žrtva malobrojnih spašava mnoge. Lapsus calami – Omaška pera. Zabuna u pisanju. Lapsus linguae – Omaška jezika. Zabuna u govoru. Lapsus linguae – Omaška u govoru Lapsus memoriae – greška pri pamćenju Lato sensu – U širem smislu. Laudatur et alget – Hvaljen, a smrzava se. Juvenal. Pošteni se ljudi zimi smrzavaju. Legalitas regnorum fundamentum – Zakonitost je temelj država Lege artis – Po pravilima struke. Legem brevem esse oportet, quo facilius ab imperitis teneatur – Zakon treba da je kratak, da bi ga neuki lakše poštovali. Seneka. Leges bonae ex malis moribus procreantur – Dobri zakoni nastaju iz zlih običaja. M. Annaeus Lucanus. Leges posteriores priores contrarias abrogant – Kasniji zakoni dokidaju pređašnje suprotne. Legi, intellexi, condamnavi. – Čitah, razumjeh i osudih. Legitima possessio – Zakonit posed. Legum corretor usus (Titus Livius) – Praksa (iskustvo) popravlja zakone Legum… idcirco omnes servi sumus, ut liberi esse possimus – Svi smo robovi zakona da možemo biti slobodni. Ciceron. Leve fit quod bene fertur onus – Teret postaje lakši kad se spretno nosi. Levior pluma est gratia – Zahvalnost je lakša od pera. Plaut. Levis sit tibi terra – Laka ti bila zemlja! Prema Euripidu. Levius dicere quam facere est – Lakše je reći nego učiniti. Lex est, non poena, perire – Zakon je, a ne kazna, umreti. Seneka. Lex ferenda – Zakon koji treba da se donese.
Lex fundamentalis – Osnovni zakon. Lex lata – Zakon koji je već donet. Lex mihi ars – Umjetnost mi je zakon. Lex posterior derogat lex priori – Kasniji zakon dokida pređašnji. Lex prospicit, non respicit. – Zakon gleda naprijed, a ne natrag. Lex videt iratum, iratus legem non videt – Zakon vidi srditoga, srditi ne vidi zakon. Publije Sirus. Lex vigilantibus, non dormientibus subvenit (Ulpianus) – Zakon pomaže budnima, a ne onima koji spavaju. Libertas est potestas faciendi id, quod iure fieri licet – Sloboda je mogućnost činiti ono što zakon dozvoljava. Libertas inaestimabilis res est – Sloboda je stvar od neprocenjive vrednosti. Libertati viam facere – Otvarati put slobodi Licentia poetica – Pesnička sloboda. Seneka. Litterae thesaurum est – Znanje je bogatstvo. Petronije. Litterarum radices amarae, fructus dulces – Korenje znanja je gorko, plodovi su slatki. Ciceron. Loco citato – Na navedenom mestu (u knjizi). Skraćeno: l.c. Loco sigilli – Mesto pečata (na ispravama). Skraćeno: L.S. Locum tenens – Zamenik. Namesnik. Locus a quo – Mesto stanovanja izdavaoca menice. Locus ad quem – Mesto gde se menica ima isplatiti. Locus communis – Opšte mesto. Obično u množini: Loci communes – opšta mesta u filozofiji i retorici. Otrcane fraze. Locus delicti – Mesto zločina. Locus regit actum – Mesto je merodavno za radnju. Pravno pravilo po kome je za pravnu valjanost neke radnje potrebno poštovati formu koju predviđa zakonodavstvo mesta gde se radnja vrši. Longum iter est per praecepta, breve et efficax per exempla – Dug je put po propisima, kratak i efikasan po primerima. Seneka. Luat in corpore, qui non habet in aere. – Tko nema platiti u novcu, plaća tijelom, tj. tjelesnom kaznom.- staro pravo Lucrum cessans – Izmakla dobit. Lucrum sine damno alterius fieri non potest – Dobitak ne može nastati bez nečijeg gubitka. Publilije Sirus. Lumen mundi – Svetlo sveta. Prema Jevanđelju po Mateji 5,14. U prenosnom smislu: Silan um. Katkad i ironično. Lupus in fabula – Vuk u priči. Terencije. Mi o vuku, a vuk na vrata. Lupus pilum mutat non mentem – Vuk menja dlaku, ali ne i ćud. Erazmo. Lux in tenebris (lucet) – Svetlo u tami (sija). Jevanđelje po Jovanu 1, 5. Lux veritatis – Svetlo istine. Obično se kaže za istoriju. Magis videt oculi quam oculus – Više vide oči nego oko. Više očiju bolje vidi. Magister artis venter – Učitelj umetnosti je želudac. A. Persius Flaccus. Magister rerum usus – Magistra rerum experientia – Praksa je učitelj, iskustvo učiteljica svega.
Magna charta libertatum – Velika povelja o slobodama. Engleski plemići prisilili su 1215. godine kralja Jovana da im potpiše povelju kojom su dobili velike povlastice. Magna civitas, magna solitudo – Veliki grad, velika samoća. Magni nominis umbra – Senka značajnog čoveka – Lukan Magnum est praesidium innocentia – Nevinost je velika zaštita. Seneka. Maior e longinquo reverentia – Izdaleka je veće poštovanje. Tacit: Anali. Maius est delictum seipsum occidere, quam alium (gratiuanus) – Veći je delikt ubiti sebe nego drugog Mala fide – U zloj nameri. Mala fides superveniens non nocet – Ne šteti zla vera ako se naknadno pojavi. Mala herba cito crescit – Korov brzo raste. Neander Mala ultro adsunt – Zlo samo od sebe dolazi. Erazmo. Zlo ne treba zvati. Male facere qui vult, nunquam non causam invenit – Ko želi zlo raditi, uvek nađe razlog. Publilije Sirus. Male partum male disperit – Zlo stečeno zlo i propada. Plaut. Male verum examinat imnis corruptus ludex – Svaki podmićeni sudija loše istražuje istinu. Male verum examinat imnis corruptus ludex – Svaki podmićeni sudija loše istražuje istinu. Maledictus piscis in aqua tertia – Prokleta je riba u trećoj vodi. (Prva je voda u kojoj riba pliva, druga u kojoj se posle čišćenja opere ili kuva, a treća bi bila kada bismo iza ribe pili vodu. Dakle: posle ribe treba piti vino.) Malesuada fames – Glad savetuje na zlo. Vergilije. Mali principii malus finis – Zao početak ima zao završetak. Erazmo. Malitiis non est indulgendum (Celsus) – Nevaljalstvo ne treba praštati. Malleus maleficarum – Malj za veštice. Spis izdat 1489. godine od inkvizitora Insitorisa i Šprengera, koji sadrži uputstva za pronalaženje veštica i postupak za njihovo kažnjavanje. Malum discordiae – Jabuka razdora, nesloge. Justinijan. Malum est mulier, sed necessarium malum – Žena je zlo, ali nužno zlo. Srednjevekovna poslovica. Malum necessarium – Nužno zlo. Malum omen – Zao znak. Loš znak. Zla slutnja. Malus malo nocet – Zao zlome škodi. Seneka. Mandatum sine clausula – Punomoćje bez ograničenja. Manifestum non eget probatione – Očiglednu stvar ne treba dokazivati Manu propria – Vlastitom rukom. Vlastoručno. Skraćeno: m.p. Manus manum lavat – Ruka ruku mije. Seneka. Isto: Petronije. Mare nostrum – Naše more. Margaritas ante porcos – (Bacati) bisere pred svinje. Mater certa, pater incertus est. – Majka je sigurna, ali ne i ko je otac. Mater semper certa est – Majka je uvek poznata. Maximum remedium irae mora est.-Najjaci lek za gnev je odlaganje.-Seneka
Mea culpa – Moj greh. Greh na moju dušu. Mea parvitas – Moja malenkost Medeis ageometretos eisito! – Niko ko ne zna geometriju, neka ne ulazi! Medice, cura te ipsum – Lekaru, leči sebe sama. Jevanđelje po Luki 4, 23. Medicina forensis – Sudska medicina. Medicina vinci fata non possunt – Lekom se ne može pobediti sudbina. Medicus curat, natura sanat – Lekar leči, priroda ozdravljuje. Medio tutisimus ibis – Sredinom je najbolje ići – Ovidije Medium tenuere beati – Sretnici su u životu išli srednjim putem. Medium tenuere beati – Sredine se drže blaženi Mel in ore, fel in corde. – Na ustima med, u srcu jed (gorčina). Melius non incipient, quam desinunt – Bolje ne počinjati, nego stati na pola Memento mori – Seti se smrti. I ti si samo smrtnik. Memoria minuitur nis eam exerceas – Pamćenje slabi ako ga ne vežbaš. Mendax est furax – Ko laže, taj i krade. Mens agitam molem – Duh pokreće materiju. Vergilije. Mens recti sibi conscita gloria vera est – Pamet svesna svog prava je prava slava. Mens sana in corpore sano – Zdrav duh u zdravom telu. Juvenal. Mensibus eratis supra lapidem ne sedeatis – U mesecima koji u svom imenu imaju r, ne sedi na kamenu – jer su to hladni meseci. Mente captus – Ograničen. Zaglupljen. Meo voto – Po mojoj želji. Merum ius – Izričito pravo. Meum est propositum in taberna mori! – Moja je nakana u gostionici umrijeti! ~ Carmina Burana Militia est hominum vita – Život čovekov je večita borba. Minima de malis (eligenda sunt) – Treba odabrati najmanje zlo. Ciceron. Minus est actionem habere quam rem – Manje je imati tužbu nego stvar. Missio in possessionem – Uvođenje u posed. Modus acquirendi – Način sticanja, privređivanja. Modus faciendi – Način izvršavanja. Modus procedendi – Način zastupanja (ili postupanja). Modus vivendi – Način života. Uslov za život. Sporazum. Mora creditoris (accipiendi) – Docnja poverioca. Mora debitoris (solvendi) – Docnja dužnika. Morem fecerat usus (Ovidius) – praksa je stvorila običaj
Mors certa, hora incerta – Smrt je sigurna, čas smrti nesiguran. Mors in olla – Smrt u loncu. Biblija, Pravila IV, 4, 40. Loša ili preobilna ishrana ubija. Mors liberatrix – Smrt osloboditeljica. Mors ultima ratio – Smrt je zadnji razlog. Mulier cum sola cogitat, male cogitat – Kad žena sama misli, zlo misli. Publilije Sirus. Multa cadunt inter calicem supremaque labra – Mnogo se desi između čaše i usana. Prilike se mogu brzo promeniti. Multa docet fames – Glad mnoge nauči. Erazmo. Multi indigni sunt luce et tamen dies oritur – Mnogi su nedostojni svetla, pa ipak dan sviće. Multi multa sciunt, nemo omnia – Mnogi znaju mnogo, niko sve. Multi sunt vocati, pauci vero electi – Mnogo je zvanih, ali je malo odabranih. Jevanđ. po Mateju 22, 14. Multos fortuna liberat poena, metu neminem – Sreća mnoge oslobađa kazne, straha nikoga. Seneka. Multos timere debet, quem multi timent – Mnogih se mora bojati onaj koga se mnogi boje. Publilije Sirus. Mutat via longa puellas – Dugo putovanje menja devojke. Propercije. Mutatis mutandis – Promenivši što treba promeniti. Uz potrebne ispravke. Prihvatiti ga pošto u njemu bude izmenjeno sve što je potrebno izmeniti Mutum est pictura poema – Slika je nema pesma Nantus ego in testem, quod dicere debeo, dicam, nec pretio cogar nec reticere metu – Kada sam već postao svedok, reći ću šta moram reći, a neću biti prisiljen da prećutim ni novcem, ni strahom. Infans conceptus pro iam nato habetur quotiens de commodis eius agitur – Začeto dete se smatra rođenim ukoliko je to u njegovom interesu Natura in minimis maxima – Priroda je u najmanjem najveća. Natura in minimis maxima – Priroda je u najmanjim stvarima najveličanstvenija. Natura non facit saltus – Priroda ne čini skokove. Natura parendo vincitur – Prirodu pobeđujemo, ako joj se pokoravamo. Frensis Bekon. Naturae convenienter vivere – Živeti u skladu sa prirodom. Nauka stoika. Naturalia non sunt turpia – Što je prirodno, nije ružno. Izreka potiče od ciničke škole. Naturam expellas furca, tamen usque recurret. – Istjeraj prirodu zubljom, ona ipak svoje tjera. Naturam frenare potes, sed vincere nimquam – Narav možeš obuzdati, ali nikada pobediti. Ne bis in idem – Ne može se dvaput po istom osnovu (voditi spor). Ne eat iudex ultra petita partium – Sudija neka ne ide iznad zahteva stranaka. Ne maior poena quam culpa sit – Neka kazna ne bude veća od krivice. Ciceron. Ne nuntium necare – Nemoj ubiti glasnika Nec est ullum magnum malum praeter culpam. – Nema većeg zla od grijeha. – Ciceron, Ad familiares 6,4,2 Nec Hercules contra duos – Ni Herakle ne može protiv dvojice. Erazmo. Nec Hercules contra duos – Ni Herakle (ne može) protiv dvojice
Nec temere nec temide. – Ni strašljiv ni nepromišljen. Necessest facere sumptum, qui quaerit lucrum – Ko traži dobitak, mora nešto i potrošiti. Plaut. Negotiorum gestio – Nezvano vršenje tuđih poslova. Negotiorum gestio necessaria – Nužno nezvano vršenje tuđih poslova. Neminem laedere – Zabranjeno je prouzrokovati štetu drugome. Neminem pecunia divitem fecit – Nikoga nije novac učinio bogatim. Seneka. Neminem pecunia divitem fecit – Nikoga nije novac učinio bogatim. Seneka. Neminem pecunia divitem fecit – Nikoga nije novac učinio bogatim. Seneka. Nemini res sua servit – Niko ne može imati službenost na vlastitoj stvari. Nemini res sua servit – Niko ne može imati služnost na vlastitoj stvari. Nemo auditur propriam turpetudinem allegans (Sec. C. J. 2, 4, 30) – Ne treba slušati onog ko se poziva na svoju sramotu. Nemo beneficia in calendario scribit – Niko ne beleži dobročinstva u dužničke knjige. Seneka. Nemo dat quod non habet – Što nemaš ne možeš dati. Nemo dat, quod non habet – Niko ne daje što nema. Nemo enim patriam quia magna est amat, sed quia sua – Niko ne ljubi domovinu jer je velika, već jer je njegova. Seneka. Nemo esse iudex in sua causa potest – Niko ne može biti sudija u vlastitoj parnici. Nemo idoneus testis in re sua intelligitur (Pomponius) – Smatra se da niko nije prikladan svedok u vlastitoj stvari. Nemo nascitur sapiens, sed fit. – Niko se ne rodi mudar. – Seneka Nemo plus iuris ad alium transfere potest quam ipse habet – Niko na drugoga ne može preneti više prava nego što sam ima. (Sec. Paulus – D. 50, 17, 120) Nemo potest nudo vestimenta detrahere – Niko ne može golome skinuti odelo. Nemo pro parte testatus, pro parte intestatus decedere potest – Ne može se nasleđivati delom zaveštanjem, delom zakonski. Nemo propheta in patria – Niko nije prorok u svojoj domovini. Nemo punitur pro alieno delicto – Niko se ne kažnjava za tuđi prestup. Nemo sibi ipse causam possessionis mutare potest – Niko ne može sam jednostrano promeniti pravni osnov poseda (državine). Neque pudenda neque poenitenda dici debere (aulus gellius) – Ne sme se govoriti ni ono čega se treba sramiti, ni ono zbog čega se treba kajati Nervus belli, pecunia infinita. – Snaga rata, beskrajna zarada – Ciceron Nervus gerendarum rerum pecunia – Glavni pokretač svih nastojanja je novac. Nervus probandi – Sila dokaza. Nervus rerum – Srž stvari. Suština. Nescit vox missa reverti – Izgovorena reč ne može se povratiti. Horacije. Nesessitas non habet legem – Nužda ne poznaje zakone.
Netotiorum gestio utilis – Korisno nezvano vršenje tuđih poslova. Nihil commune habet proprietas cum possessione – Ništa zajedničko nemaju vlasništvo i posed (državina). Nihil est annis beatum – Ništa nije brže od godina. Ovidije. Nihil est in intellectu, quod non antea fuerit in sensu – Ništa nije u razumu, što pre nije bilo u osećaju (čulima). Osnovno načelo senzualizma. Nihil est incertius vulgo – Ništa nije nepostojanije od gomile. Ciceron. Nihil est tam incredibile, quod non dicendo fiat probabile – Ništa nije tako neverovatno da ne može ubeđivanjem postati verovatno. Ciceron. Nihil est tam incredibile, quod non dicendo fit probabile (Cicero) – Ništa nije tako neverovatno da uveravanjem ne može postati verovatno. Nihil habenti nihil deest – Ko nema ništa, ništa mu ne nedostaje. Nihil homine est miserius aut superbus. – Ništa nije tako bijedno ni tako uzvišeno kao čovjek. Nihil humani a me alienum puto – Ništa što je ljudsko nije mi strano. Nihil illigitamus carborundum. – Ne dopusti da te poraze loši. Nihil nega. parum crede, nisi videas – Ništa ne poriči, malo veruj, dok ne vidiš. Skolastička poslovica. Nihil nimis – Ništa odviše. Seneka. Prema natpisu na delfijskom proročištu. Nihil novi sub sole – Nema ništa novo pod suncem. Prema Bibliji. Nihil novi sub sole – Nema ništa novo pod suncem. Prema Bibliji. Nihil opertum quod non reveletur – Ništa nije tako skriveno da se ne može otkriti. Nihil probat, qui nimium probat – Ništa ne dokazuje ko previše dokazuje. Nihil tam munitum (est), quod non expugnari pecunia possit – Ništa nije tako utvrđeno da se ne može osvojiti novcem. Ciceron. Nil melius aeterna lex fecit quam quod unum introitum nobis ad vitam dedit, exitus multos (Seneca) – večiti zakon nije ništa tako dobro učinio kao što nam je dao jedan put (ulazak) u život, ali mnoge izlaze (stoičko shvaćanje o dopustivosti samoubistva) Nil supra deos lacesso. – Ne tražim ništa iznad bogova. Nil temere innovandum – Ništa ne treba prenaglo menjati. Noctem dies sequitur – Iza dana dolazi noć. Seneka. Nodus Gordiaunus (ili Gordius) – Gordijev čvor. Curtius Rufus propoveda da je proročište proreklo da će vlast nad Azijom osvojiti onaj ko bude odrešio vrlo zamršeni čvor na kolima kralja Gordija u Zevsovom hramu u Gordiju u Frigiji. Aleksandar Makedonski Nolens – volens – Hteo – ne hteo. Hoćeš – nećeš. Milom ili silom. Noli turbare circulos meos – (Ne diraj moje krugove – doslovno značenje.). Ne uznemiravaj me, ne dosađuj mi. – Arhimed Noli turbare circulos meos – “Nemoj remetiti moje krugove”, navodno je rekao Arhimed rimskom vojniku koji je pri opsadi Sirakuze 212. godine p.n.e. provalio u njegovu kuću, dok je u pesku crtao geometrijske likove. Nolite iacere margaritas ante porcos – Ne bacajte bisere pred svinje (iz Jevanđelja po Mateju). Nolito imperare, antequam didiceris oboedire – Nemoj zapovedati pre nego što naučiš slušati. Latinski prevod Solonove izreke.
Nolunt ubi velis, ubi nolis cupiunt ultro – Neće kada ti hoćeš, a kada ti nećeš, one hoće same – Terencije o ženama. Nomen et omen – Ime i znamenje. Plaut. Nomina sunt odiosa – (Imena su mrska – dosl. značenje) Imena (ne treba) pominjati Non bene, si tollas proelia, durat amor – Ljubav ne traje dugo, ako izuzmeš svađe. Ovidije. Non caret aure nemus nec latus lumine campus – Nema mesta bez nekog svedoka Non damnatio, sed causa hominem turpem facit – Ne sramoti čoveka osuda, već njen uzrok. Seneka. Non faciunt meliorem equum aurei freni – Konja ne čine boljim zlatne uzde. Seneka. Non fucata, sed est simplex oratio veri – Govor istine nije kićen, već jednostavan. Non licet in bello bis peccare – U ratu nije dopušteno dvaput učiniti istu grešku. Non minus molestum est calvis quam comatis pilos velli – Nije manje mučno čupati dlake ćelavima nego kosmatima. Seneka. Non nova, sed nove – Ne nove stvari, već na novi način. Non numeranda, sed ponderanda argumenta – Dokaze treba vagati, a ne brojati. Non olet – (Novac) ne zaudara. Kada je caru Vespazijanu sin Tit prigovorio što je uveo porez na nužnike, on mu je stavio pod nos zlatnike koje je dobio od poreza i upitao ga da li mu je njihov miris neugodan. Non omne licitum honestum – Nije sve časno što je dopušteno. Non omne quod licet honestum est – Nije pošteno sve ono što je po pravu dozvoljeno. Non omne quod licet honestum est – Nije pošteno sve ono što je po pravu dozvoljeno. Non omnes omnia possunt – Ne mogu svi sve. Non omnia possumus omnes – Ne možemo svi sve Non plus ultra – Dovde i ni korak dalje. Biblija, Jov 38,11. Preko toga ništa. Nenadmašno. Non populo, sed quisque sibi studet utilis esse – Ne narodu, nego se svako trudi da bude koristan samome sebi. Non populo, sed quisque sibi studet utilis esse – Ne narodu, nego se svako trudi da bude koristan samome sebi. Non possumus – Ne možemo. To prevazilazi naše moći. Non progredi est regredi – Ne napredovati znači nazadovati Non quia difficilia sunt non audemus, sed quia non audemus difficilia sunt. – Nije da se ne usuđujemo jer je teško, već je teško jer se ne usuđujemo. – Seneka Non quis, sed quid – Ne ko, već šta Non scholae, sed vitae discimus. – Ne učimo za školu, nego za život. – Seneka Non semper idem spirat ventus – Ne duva uvek isti vetar. Non sum qualis eram – Nisam više onaj koji sam bio. Horacije. Non testatum – Nije provereno. Bez garancije. Pre mnogo decenija, kada je novinarstvo u Evropi bilo još u povoju, hteo je urednik lista “Koelnische Zeitung” da odvoji službene vesti od privatnih informacija. Stoga je, navodno, iznad vesti iz privatnih izv Non uno iuctu arbor cadit. – Od jednog udara drvo ne pada. Non ut eadem vivo, sed ut vivam edo – Ne živim da bih jeo, nego jedem da bih živeo.
Non vi, sed saepe cadendo. – vidi: “Gutta cavat lapidem.” Non vivere bonum est, sed bene vivere – Nije sreća živeti, već dobro živeti. Seneka. Nosce te ipsum – Upoznaj samog sebe. Latinski prevod grčkog natpisa na Apolonovom proročištu u Delfima. Ciceron. Nosce te ipsum – Upoznaj sebe samog – latinski prevod Sokratove misli Nosce te ipsum. – Prepoznaj sebe sama ~ natpis u Delfima, na grčkome “Gnothi seauton”. Nosce te ipsum. – Upoznaj sebe samog. (latinski prevod Sokratove misli) Nota bene – Upamti dobro. Skraćeno: N.B. Nuda veritas – Gola istina. Horacije. Nulla dies sine linea – Ni jedan dan bez poteza (četkom). Svaki dan treba nešto raditi. Reči slikara Apela, kod Plinija: Istorija prirode. Nulla dies sine linea – Nijedan dan bez linije. Ne dangubi svaki dan uradi po malo. Nulla lingua tam dificillis est quin disci possit. Nijedan jezik nije tako težak da se ne bi mogao naučiti. Nulla poena sine lege – Nema kazne bez zakona. Kažnjivo je samo ono što zakon predviđa. Nulla regula sine exceptione – Nijedno pravilo nije bez izuzetka Nulla salus bello – Nema spasa u ratu. Vergilije. Nulla umquam de morte hominis cunctatio longa est – Nijedno oklevanje nije predugo, ako se radi o životu čoveka. Juvenal. Nulla unda tam profunda quam amoris furibunda. – Nijedna voda nije tako duboka, kao što je luda ljubav. Nullum crimen, nulla poena sine lege – Nema zločina i nema kazne ako to nije propisano zakonom. Nullum scelus rationem habet – Nijedan zločin nema (pravog) opravdanja. Nullus effectus sine causa – Nema posledice bez uzroka. Nullus in his terris est sine teste locus – Nijedno mesto na ovoj zemlji nije bez svedoka. Nullus videtur dolo facere qui suo iure utitur – Niko ne čini prevaru (protivpravnu radnju) ako koristi svoje pravo. Numerus clausus – Ograničen broj (npr. ograničen broj studenata na fakultetu). Numquam facilius culpa quam in turba latet (Publilius Syrus) – Zločin, krivica se lakše skriva u gomili. Numquam homini scelere vindicandum ullum scelus – Čovek nikada ne sme zločinom osvećivati zločin Numquam retrorsum – Nikad natrag. Lozinka Ciceronova. Nunc aut numquam – Sad ili nikad! Nunc est bibendum. – Vrijeme je da pijemo. – Horacije, Carmina (Oda) 1,37,1 Nunc ferrum tuum in igne est – Sada je tvoje gvožđe u vatri. Sada si ti na redu. Nunc quidem paululum a sole… – Skloni mi se sa sunca. Ne zaklanjaj mi sunce. Kada je Aleksandar Makedonski ponudio filozofu Diogenu da mu ispuni ednu želju, Diogen je izgovorio navedene reči. Nunquam nuda traditio transfert dominium, sed ita si venditio aut aliqua iusta causa prevesserit, propter quam traditio sequeretur – Nikad sama tradicija (predaja) ne prenosi vlasništvo, već samo ako joj prethodi prodaja ili druga kauza, nakon čega tradic Nutrimentum spiritus – Duhovna hrana. Natpis na biblioteci u Berlinu.
O tempora, o mores! – Čudnih li vremena, čudnih li običaja! – Ciceron Obligatio est iuris vinculum – (Just. Inst. 1, 3, 13, pr.) – Obligacija je pravna veza. Obscurum per obscurius – Nejasno (objašnjavati) još nejasnijim. Occasio facit furem – Prilika čini lopova. Occultari potest ad tempus veritas, vinci non potest – Istina se može neko vrijeme zataškavati i skrivati, ali se ne može uništiti i zatrti. Oculis magis habenda fides quam auribus – Očima treba više verovati nego ušima. Oculum pro oculo, dentem pro dente – Oko za oko, zub za zub. Biblija, Izlazak 21,24. Oderint, dum metuant. – Neka me i mrze, samo da me se i boje Omne animal se ipsum diligit. – Svako živo biće voli sebe. – Ciceron, De finibus bonorum et malorum Omne bellum sumi facile, ceterum aegerrume desinere – Svaki se rat lako započinje, ali vrlo teško prestaje. Omne ingnotum pro magnifico. – Sve nepoznato smatra se veličanstvenim. Omne nimium nocet – Sve što je previše, škodi. Omne principium difficile est – Svaki početak je težak Omne principium grave – Svaki je početak težak. Omnia causa fiunt – Sve ima svoj razlog. Omnia flumina intrat in mare – Sve reke teku u more. Omnia mea mecum port o – Sve svoje sobom nosim. Ciceron. Omnia mors aequat – Smrt sve izjednačuje. Klaudije. Omnia praeclara rara. – Sve što je dragocjeno, retko je. Omnia tempus revelat – Vreme sve otkriva. Tertulijan. Omnia vincit amor. – Ljubav pobjeđuje sve – Vergilije Omnis definitio in iure civili periculosa est – Svaka definicija u građanskom pravu je opasna. Omnis enim obligatio vel ex contractu nascitur vel ex delicto – Svaka obveza nastaje ili iz ugovora ili iz delikta. Omnium enim rerum principia parva sunt. – Početak svega je malen. – Ciceron, De finibus 5,58 Omnium rerum mensura homo – Čovek je mera svih stvari Opera selecta – Odabrana dela. Oportet privatis utilitatibus publica anteferre – Opšte koristi treba pretpostaviti pojedinačnim Optima fide – U najboljoj veri. U najboljoj nameri. Optima forma – Na najbolji način. Optimus orator est qui minimis verbis plurimum dicit. – Najbolji je govornik onaj, koji sa najmanje riječi najviše kaže. Ora et labora. – Moli i radi. Orandum est, ut sit mens sana in corpore sano. – Trebao bi moliti za zdrav duh u zdravome tijelu. – Juvenal Orate ne intretis in tentationem – Molite se da ne dođete u iskušenje. (Isus Hristos)
Oratio pro domo – Govor u vlastitu korist. Orbis terrarum – Svet. Osculum Iudae – Judin poljubac. Otium cum dignitate. – Odmor s dostojanstvom. – Ciceron Pacta conventa – Sklopljeni ugovori. Tako se zove i ugovor koji su 1102. godine sklopili hrvatski velikaši s mađarskim kraljem Kolomanom, kojim je Hrvatska izgubila svoju nezavisnost. Pacta dant leges – Ugovori obavezuju ugovorne strane kao zakoni. Ugovor je zakon za stranke. Pacta dant leges – Ugovori obavezuju ugovorne strane kao zakoni. Ugovor je zakon za stranke. Pacta sunt servanda – Ugovora se valja držati Pactum de cedendo – Ugovor o ustupanju potraživanja (cesija). Pactum de non petendo – Obećanje poverioca da neće tužiti dužnika. Panem et circenses – Hlaba i igara. Reči pune prezira koje je Juvenal dobacio rimskoj svetini, jer ne traži ništa više osim hleba i besplatnih igara u cirkusu. Pares inter pares – Jednaki među jednakima. Pars contraria – Protivna strana. Pars pro toto. Deo za cjelinu. Pater familias – Otac porodice. Domaćin. Glava kuće. Pater is est quem nuptiae demonstrant – Otac je onaj na koga brak ukazuje. Pater patriae – Otac domovine. Pater semper incertus. Mater semper certa – Otac je uvek neizvestan. Majka je uvek izvesna. Paucis via cognita veri est – Malobrojnima je poznat put istine. Pax tecum – Mir s tobom. (česti pozdrav među katolicima) Pax vobiscum – Mir s vama. (česti pozdrav među katolicima) Peculium castrense – Imovina stečena u ratu. Ratna dobit. Pecunia non olet. – Novac ne smrdi. – car Vespazijan svome sinu Titu Per acclamationem – Odobravanjem. Jednoglasno. Per angusta ad augusta – Teškoćama (se dolazi) do slave. Per aspera ad astra – Kroz trnje do zvezda. Trnovit je put do slave. Seneka. Per aspera ad astra – Kroz trnje do zvijezda. Trnovit je put do uspeha ali ga ipak treba proći. Per capita – Po glavama. Po broju lica. Per consensum – Sporazumno. Per directum – Direktno. Per exemplum – Na primer. Per extensum – Nadugačko i naširoko. Per fas et nefas – Pravom i nepravom. Svim sredstvima.
Per intervalla – U razmacima. Per litteras – Pismeno. Pismenim putem. Per maiora (vota) – Većinom (glasova). Per mandatarium – Po opunomoćeniku. Per procuratorem – Po opunomoćeniku (ili zastupniku). Per scrutinum – Tajnim glasanjem. Per se – Sam po sebi. Iz sebe. Per testamentum – Po poslednjoj volji. Po testamentu. Per testes binos quivis convincitur aptos – Svačija krivica može biti (valjano) dokazana pomoću dva prikladna svedoka (dva bez duše, treći bez glave) Per viam actionis – Putem tužbe. Per viam appellationis – Putem priziva. Žalbom višem sudu. Perfectum est – Svršeno je. Gotovo je. Periculum est emptoris – Opasnost (rizik) pada na kupca. Periculum est emptoris – Opasnost (rizik) pada na kupca. Periculum in mora. – Opasnost je u odlaganju. Perpetum mobile – Aparat koji bi se, pošto je jednom stavljen u pokret, sam svojom energijom i bez tuđe pomoći večno kretao. Persona grata – Draga osoba. Uvažena ličnost. Osoba u milosti. Persona grata – Poželjna (draga) osoba Persona non grata – Nepoželjna osoba Petere licet – Moliti je dopušteno. Piger ipse sibi obstat – Lenština je sam sebi na putu. Seneka. Piscem natare doces – Učiš ribu da pliva Pisces magni parvulos comedunt – Velike ribe proždiru male. Piscus primum a capite foetet – Riba smrdi od glave. Erazmo. Plane qualis dominus, talis est servus – Kakav gospodar, takav sluga. Petronije. Pleno iure – Punim pravom. Pleno titulo – Punim naslovom. Skraćeno: P.T. Plenus venter non studet libenter. – Pun želudac ne uči rado. Pluralis maiestatis – “Množina veličanstva”. Vladari govore o sebi u množini, pluralu, kada službeno govore ili pišu o sebi. Plures res sunt in obligatione, sed una res est in solutione – Više se stvari duguje, a jednom se obaveza može izvršiti. Plurima vota valent – Većina glasova vredi. Odluke se donose većinom glasova. Pluris est oculatus testis unus quam auriti decem – Više vredi jedan svedok koji je video nego deset koji su čuli. Plaut.
Plus actum quam scriptum valet – Više vredi ono što je učinjeno nego što je napisano. Pravno pravilo. Plus minus – Više-manje (otprilike) Plus minus – Više-manje (otprilike) Plus potest negare asinus quam probare philosophus – Više može poricati magarac nego dokazati filozof. Skolastička poslovica. Plus potest, qui plus valet – Više može onaj koji je jači. Plaut. Ko je jači, taj i tlači. Plus ultra – Uvek naviše. Od Karla V moto španskih vladara. Plus valet unus testis affirmans, quam mille negantes – Više vredi jedan svedok koji potvrđuje, nego hiljadu onih koji negiraju Plus, minus – Više, manje (otprilike) Poena potest demi, culpa perennis est – Kazna se može ukinuti, krivica je trajna. Ovidije. Poeta nascitur, orator fit – Pjesnik se rađa a govornik se stvara. Pontifex maximus – Vrhovni sveštenik. Papa. Portio legitima – Zakonski deo. Nužni deo nasledstva. Post festum – Posle svečanosti. Naknadno. Prekasno. Post hoc, ergo propter hoc – Posle ovog, dakle zbog ovog Post meridiem – Posle podne Post mortem nihil est – Posle smrti nema ničega. Seneka. Post nubila Phoebus. – Poslije oblaka dolazi sunce. Post scriptum – Posle onoga što je napisano Post vinum verba, post imbrem nascitur herba – Posle vina rađaju se reči, posle kiše raste trava. Potentes potenter tormenta patientur – Ko se služi silom, od sile će i poginuti Potestas non solum si invitet, sed etiam si supplicet, cogit – Vlast zapoveda ne samo kada poziva, već i kada moli. Teodosije. Potins sero quam numquam – Bolje ikada nego nikada Potior est, qui prior est – Više prava ima onaj koji je prvi. Potior tempore, potior iure – Ko je preči po vremenu, preči je i po pravu. Potius sero quam numquam – Bolje ikada nego nikada. Praesumptio iuris et de iure – Apsolutna pravna pretpostavka; neoboriva zakonska presumpcija, obavezna po sili zakona Praesse nescit, qui subesse nescit – Ko ne zna služiti, ne zna ni zapovedati. Praestatio damni – Naknada štete. Praetium commune – Opšta (tržišna) vrednost stvari. Praetium singulare – Individualna vrednost stvari Pretium affectionis – Cena ne po faktičnoj vrednosti, nego po vrednosti koju stvar ima za kupca. Afekciona vrednost. Prima elementa – Prva načela. Prvi osnovi.
Prima facie – Na prvi pogled. Prima virtus est vitio carere – Najvažnija vrlina je biti bez mana. Primo loco – Na prvom mestu. Primum vivere, deinde philosophari – Prvo živeti, onda filozofirati Primus inter pares – Prvi među jednakima po rangu Primus inter pares – Prvi među jednakima. Principiis consentit exitus – Svršetak se slaže sa početkom. Principiis obsta! – Odoli počecima! – Ovidije, Remedia amoris Principium dimidium totius – Početak je polovina celine. Dobar početak je pola posla. Prior tempore potior iure – Raniji u vremenu – jači u pravu. Prior tempore, potior iure – Ko je prvi po vremenu, preči je po pravu. Pro anno – Na godinu. Za godinu. Skraćeno: P.a. Pro bono publico – Za opšte dobro. Pro copia – Kao prepis. Pro deo, rege et patria – Za Boga, kralja i otadžbinu. Pro domo sua – U svoju korist. Prema Ciceronu. Pro et contra – Za i protiv. Pro forma – Forme radi. Pro futuro – Za budućnost. Pro memoria – Za spomen. Za sećanje. Podsetnik. Pro nihilo – Badava. Besplatno. Pro nunc – Za sada. U ovaj čas. Pro patria – Za domovinu. Pro primo – U prvom redu. Kao prvo. Pro quota – Srazmerno. Pro re nata – Prema stanju stvari. Prema prilikama. Pro secundo – U drugom redu. Kao drugo. Pro tempore – Za sada. Za ovaj čas. Proba merx facile emptorem reperit – Dobra roba lako nađe kupca. Plaut. Probatum est – Isprobano je. Dokazano je. Probatio incubit actori – Teret dokazivanja je na tužiocu. Tužilac je dužan dokazati istinitost svojih tvrdnji. Processus verbalis – Usmena rasprava. Sudsko saslušanje. Procul a Iove procul a fulmine – (Daleko od Jupitera, daleko od groma!- dol. značenje) *Dalje od moćnih, dalje od njihovog besa. Promissa cadunt in debitum – Obećanja prelaze u dug, tj. obećanja se moraju ispuniti.
Promissa solvito! – Ispunjavaj obećanja! Propria auctoritate – Po svojoj vlastitoj moći. Propria manu – Vlastitom rukom. Svojeručno. Proximus successor – Najbliži (prvi) naslednik. Pugnis et calcibus – Šakama i petama. Ciceron. Rukama i nogama. Svim sredstvima. Pulsate et aperietur vobis – Kucajte i otvoriće vam se. Jevanđ. po Luki 11, 9, Jevanđ. po Mateju 7,7. Pulsate et opekietur vobis – Kucajte i otvoriće vam se Punica fides – Punska vera, tj. nevera. Sallistius Crispus. Qoud dixi, dixi – Što rekoh, rekoh. Što rekoh – ne porekoh! Qoud hodie non est, cras erat – Što nije danas, biće sutra. Petronije. Quae nocent, docent – Što škodi, uči. Na greškama se učimo. Quae nocent, saepe docent – Što škodi, često uči Quale vinum, tale Latinum – Kakvo vino, takav latinski (jezik). Donosio domaćin pred gosta redovnika najpre loše, pa bolje i konačno najbolje vino. Gost je govorio: “Bonus vinus”, pa “Bono vinum” i na kraju ispravno “Bonum vinum”. Qualis dominus, talis et servus – Kakav gospodar, takav i sluga. Petronije. Qualis pater, talis filius – Kakav otac, takav sin. Qualis rex, talis grex – Kakav pastir, takvo stado. Qualis vita, finis ita – Kakav život, takva smrt. Quam bene vivas refert, non quam diu – Važno je kako dobro živiš, a ne kako dugo. Seneka. Quam multi sunt indigni luce, et tamen dies oritur – Kako su mnogi nevredni svetla, a ipak dan sviće. Quam non est facilis virtus! Quam vero difficilis eius diuturna simulatio! – ?! – Ciceron, Ad Atticum 7,1,6 Qui acceperint gladium, gladio peribunt – Ko se mača laća, od mača će i poginuti. Jevanđ. po Mateju 26,52. Qui beneficium dedit, obliviscatur – Ko je učinio dobro delo, neka zaboravi. Seneka. Qui differt poenas, peccandi laxat habenas – Ko odgađa kaznu, popušta uzde grehu. Carmina Burana. Qui facit per alium, facit per se – “U ime i za račun vlastodavca” Qui iure suo utitur, nemini facit iniurima, neminem laedit – Ko se služi svojim pravom, nikome ne nanosi nepravdu, nikoga ne vređa. Qui nescit dissimulare, nescit regnare – Ko se ne zna pretvarati, ne zna vladati. Luj XI. Qui nescit tacere, nescit et loqui – Ko ne zna ćutati, ne zna ni govoriti. Seneka. Qui nimium probat, nihil probat – Ko previše dokazuje, ništa ne dokazuje. Qui peccat ebrius, luat sobrius – Ko greši pijan, neka okaje trezan. Qui pro quo – Zamena ličnosti. Jedan za drugoga. Naročito često u komedijama gde smešne situacije nastaju time što jednu osobu smatraju drugom. Qui proficit in artibus et deficit in moribus, plus deficit quam proficit – Ko napreduje u učenju, a nazaduje u vladanju, više gubi nego što dobija. Qui scelera abscondet, veniam non forte meretur – tko skriva zločine, sigurno ne zaslužuje oproštenje
Qui suo iure utitur, neminem laedit – Nikoga ne vređa onaj ko koristi svoje pravo. Qui suo iure utitur, neminem laedit (Sec. Paulus – D. 50, 17, 155, 1) – Ko koristi svoje pravo, nikome ne nanosi štetu. Qui tacet consentire non videtur – Ko ćuti ne saglašava se. Ukoliko neko ne daje odgovor, to se ne može tumačiti kao davanje pristanka ili odobravanje. Ovaj institut je kasnije drugačije tumačen kao “Ćutanje je znak odobravanja” a to je nepravilno. Ako ne Qui tacet, non utique fatetur: sed tamen verum est eum non negare (Paulus) – ko ćuti, svakako ne priznaje, ali ipak je istina da i ne poriče Qui tacet, non utique fatetur: sed tamen verum est eum non negare (Paulus) Ko ćuti, svakako ne priznaje, ali ipak je istina da i ne poriče. Quia nulla est iniuria, quae in volentam fiat – Nema nepravde protiv onoga ko na nju pristaje. Ulpijan. Quia ventum seminabunt, et turbinem metent – Sejaće vetar, a žnjeti oluju. Quidquid agis, prudenter agas et respice finem. – Sve što radiš, radi pažljivo i misli na kraj. Quidquid discis. tibi discis – Šta god učiš, za sebe učiš. Petronije. Quidquid id est timeo Danaos et dona ferentes – Boj se Danajaca (Grka) i kad darove nose – Laokont Quidquid latine dictum sit, altum videtur – Šta god se kaže na latinskom zvuči mudro. Quilibet suae fortunae faber – Svako je kovač svoje sreće. Quis custodiet ipsos custodes? – Tko će čuvati čuvare? – Iuvenal QUIS? QUID? UBI? QUIBUS AUXILIIS? CUR? QUOMODO? QUANDO? – Zlatna pitanja od kojih treba poći u rasvetljavanju zločina : Ko? Šta? Gde? Čime? Zašto? Kako? Kada? Ovakav pristup je zadržan i do danas jer odgovaranjem na ova pitanja dolazi se do rasvetljavanja Quisque suorem verborum optimus interpres – Svako je najbolji tumač svojih reči Quo quisque stultior, eo superbior – što je neko gluplji, to je oholiji Quo usque tandem abutere, Catilina, patientia nostra? – Dokad ćeš, Katilina, iskušavati strpljivost našu? ~ Ciceron Quo vadis, Domine? – Kuda ideš, Gospode? – apostol Petar uputio Hristu Quod ab initio vitiosum est, non producit effecum – (Sec. Lifinus – D. 50,17,210) – Što je ništavo od početka ne proizvodi posledice kao da nikada nije ni postojalo Quod cito fit, cito perit – Što brzo dođe, brzo i prođe. Quod erat demonstrandum. – Što se trebalo dokazati.- Euklid Quod erat expectandum. – Što se očekivalo. Quod in animo sobrii, id est in lingua ebrii – Što je treznome na srcu, to je pijanome na jeziku. Erazmo. Quod initio vitiosum est, non potest tractu temporis convalescere – Ono što od početka nije valjano, ne može tokom vremena konvalidirati. (Regula Catoniana) Quod licet Iovi, non licet bovi – Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu. Nije sve za svakoga. Quod nocet, docet – Što škodi, to poučava. Što muči, uči. Quod non est in actis, non est in mundo – Čega nema u spisima, to ne postoji (nema ni na svetu). Birokratsko pravilo. Quod non vetat lex, hoc vetat fieri pudor – Što ne brani zakon, brani stid. Seneka. Quod nostrum non est ad alios transferre non possumus (Paulus) – što nije naše, ne možemo preneti na druge
Quod nullius est, primo occupanti cedit – Što nije ničije, pripada onome koji ga prvi uzme. Quod nullum est, nullum producti effectum – Što je ništavo, ne proizvodi nikakve posledice Quod rarum, carum – Što je retko, drago je (vredno je). Quoe est in actis non est in mundo – Ono što je (samo) u spisima, to ne postoji; pismeno preduzete radnje (koje nisu i usmeno iznesene u postupku pred sudom) bez pravnog su značaja. Quot capita, tot sententiae. Koliko glava, toliko mišljenja. Koliko ljudi, toliko ćudi. Quot linguas calles, tot homines vales – Koliko jezika znaš, toliko ljudi vrediš. Quot verba, tot pondera – Koliko reči, toliko utega (svaka reč mora imati svoju težinu) Quotidiana vilescunt – Što je svačije, gubi na vrednosti. Rara avis – Retka ptica. Horacije. Nešto neobično. Ratio decinedi – Razlog za odluku. Ratio dubitandi – Razlog za sumnju. Ratio Legis Est Anima Legis – Smisao zakona je duh zakona Rebus sic stantibus – Uz ovakve prilike. Pod tim okolnostima. Dok stvari tako stoje. Rebus sic stantibus – Uz ovakve prilike. Pod tim okolnostima. Dok stvari tako stoje. Recusatio iudicus – Izuzeće sudije. Regnum regno non praescribit leges – Kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone. Reliquiae reliquiarum – Ostatak ostatka Relucante natura irritus labor – Uzaludan je napor ako se priroda opire. Rem tene, verba sequentur – Vladaj predmetom (o kome govoriš), reči će dolaziti same od sebe. Katon. Remedium iuris – Pravni lek. Žalba. Repetitio mater studiorum est – Ponavljanje je majka znanja Rerum omnium magister usus – Praksa je učitelj u svemu Rerum permutatio – Zamena stvari. Zbrka. Res aliena – Tuđa stvar. Tuđa svojina. Res commercio – Stvar u prometu. Roba. Res communis – Zajedničko dobro. Opšta stvar. Res crescit vel perit domino – (Sec. Paulus – D. 50, 17, 10) – Stvar se uvećava ili propada vlasniku. Vlasnikove su i koristi i štete od stvari. Res facti – Činjenica. Res imobilis – Nepokretno dobro. Nekretnine. Res indivisibilis – Nedeljivo dobro. Nedeljiva stvar. Res inter alios acta aliis neque nocere neque prodesse potest – Stvar (posao) zaključena među jednim ljudima, drugima ne može niti škoditi niti koristiti. Res iudicata pro veritate accipitur (habetur) – Presuđena stvar se prihvaća (uzima) kao istinita. Res mobilis – Pokretno dobro. Pokretna stvar.
Res nullius – Ničija stvar. Stvar bez vlasnika. Res perit domino – Stvar propada na štetu gospodara. Res publica – Opšta (javna) stvar Res quae pondere, numero, mensura cons – Zamenljive su stvari određene vaganjem, brojanjem ili merenjem. Res, non verba – Dela, ne reči Resolutio iure dantis, reoslvitur ius accipientis – Prestankom prava prenosioca, prestaju i prava sticaoca. Restitutio in integrum – Povratak u pređašnje stanje Ridendo dicere verum. Smijući se govoriti istinu. Risu inepto res ineptior nulla est – Nema neukusnije stvari od neukusnog (neumesnog) smeha Risum teneatis? – Možete li da se ne nasmejete? Sacrilegia minuta puniuntur, magna in triumphis feruntur – Mala se nedela kažnjavaju, velika pronose u slavlju. Seneka. Saepe fit ut aliorum vitia facilius videamus quam propria. Često se događa da tuđe mane lakše vidimo nego svoje. Salvo iure – Bez povrede nečijeg prava. Sapere aude. – Usudi se znati. – Kant Sapiens homo omnia sea secum portat – (Pametan čovek sve svoje sobom nosi – doslovno značenje.). Osim znanja ništa nam nije potrebno Sapienti sat – Pametnome dosta. Terencije. Pametnome se s malo reči može mnogo reći. Sapientia paucis (Cato) – protiv govorljivih nemoj se boriti riječima; svima je dana moć govora, a mudrost samo malobrojnima Schema genealogicum – Rodoslov. Rodoslovno stablo. Scientia potestas est – Znanje je moć. Francis Bacon. Scio nihil scire. – Znam da ništa ne znam. Sokrat Scylla et Charybdis – Scila i Haribda. Sedes materiae – Mesto u zakonu odlučno za rešavanje nekog pitanja. Semper aliquid haeret – Nešto uvijek ostaje. – Francis Bacon Semper dic verum, vacuam duc crimine vitam, fer patienter onus, fac sapienter opus. – Uvek govori istinu, ne čini zlo, strpljivo podnosi teret, razumno radi posao Semper fidelis – uvijek vjeran, tvoj odani … Krilatica nekih gradova, kao slogan američkih marinaca često je skraćena u oblik Semper Fi Senatus populusque Romanus – Senat i rimski narod. Skraćeno: S.P.Q.R. Rimska država. Sensu latiori – U širem smislu. Sensus communis – Opše prihvaćeno shvatanje (mišljenje). Separatio quoad torum et mensam (ili: a tora et mensa) – Rastava od stola i postelje. Sero consilium est in periclis quaerere – Kasno je za savet kada opasnost kuca na vrata. Serva me, servabo te – Čuvaj ti mene, pa ću i ja tebe. Petronije.
Servitus in faciendo consistere nequit – Službenost se ne može sastojati u činjenju. Servitus servitutis esse non pot – Službenost na službenosti nije moguća. Si cupias pacem, linguam compesce loquacem. Ako želiš mir, obuzdaj brbljavi jezik. Si duo faciunt idem, non est idem – Ako dvojica čine isto, nije isto. Terencije. Si fueris Romae, Romano vivito more, si fueris alibi, vivito sicut ibi – Ako budeš u Rimu, živi na rimski način, ako budeš na drugom mestu, živi kao onde Si habes unde, infunde! Natoči, ako imaš odakle! Si in ius vocat, ito – Ko bude pozvan na sud, neka ide. Si intestato moritur, cui suus heres nec escit, agnatus proximus familiam habeto; si agnatus nec escit, gentiles familiam habento – Ako netko umre bez oporuke tko nema svog nasljednika, neka nasljedstvo pripadne najbližem agnatu; ako nema ni agnata, onda Si membrum rupsit, ni cum eo pacit, talio esto – Ako se nekome osakati ud, pa ne dođe do nagodbe, neka se primeni talion. Si pater filium ter venum duit, filius a patre liber esto – Ako otac sina tri puta proda, sin je slobodan od očeve vlasti. Si quid universitati debetur, singulis non debetur ; nec quod debet universitas, singuli debent – Ako se nešto duguje grupi, ne duguje se pojedincima ; a ni ono što duguje grupa, ne duguju pojedinci. Si sapis, quod scis, nescis – Ako si mudar, što znaš, ne znaš. Terencije. Si tacuisses, philosophus mansisses – Da si ćutao, ostao bi mudrac. Si unus solvat, omnes liberantur – Ako jedan ispuni, sve oslobađa (solidarne obaveze) Si vis amari, ama! – Ako želiš da te voli onda i ti voli! Si vis pacem, para bellum – Ako želiš mir, spremaj se za rat Sibi quisque peccat – Svako greši na svoj račun. Petronije. Sic est in fatis. – Takva je sudbina, tako je suđeno. Sic homo fit sapiens bis non sed saepe legendo – Kap dubi kamen ne padajući dvaput, već često; tako i čovek ne postaje mudar ne čitajući dvaput, već često. Đordano Bruno. Sic itur ad astra – Dotaći zvezde. Tako se ide k zvijezdama. Tako se dolazi do slave. Sic itur ad astra – Tako se ide k zvezdama. Tako se dolazi do slave. Sic transit gloria mundi – Tako prolazi slava sveta Silent leges inter arma – U ratu zakoni ćute. Ciceron. Similis simili gaudet – Sličan se sličnome raduje. Simplex sigillum veri – Jednostavan je pečat istine. Simulata aequitas duplex iniquitas – Prividna jednakost (pravičnost) je dvostruka nepravda (jer je stvarno nema, a lažno se prikazuje da postoji). Sine cura – Bez brige. Odatle: sinekura, tj. lagodan posao, posao bez briga i odgovornosti. Sine dubio – Bez sumnje. Sine ira et studio – Bez mržnje i sklonosti. Tacit. Sine lege autem poena conscientia est – Kada nema zakona, kazna je savest
Sine lingua Latina nulla intelligentia – Bez znanja latinskog jezika nema obrazovanja. Sine qua non – Bez čega ne može biti. Conditio sine qua non – Uslov bez koga se ne može. Sirenum voces – Sirenski glasovi. Pesma sirena. Milozvučne reči, iza kojih se krije zloba i pritvornost. Sisyphius labor – Sizifov posao. Uzaludan posao. Societas leonina – Lavlje društvo. Društvo (poslovni odnos ili ugovor) u kome je jedna strana neravnopravna. Solus consensus obligat – Sporazum sam po sebi obavezuje. Spatium deliberandi – Rok za razmišljanje. Spes inopem, res avarum, mors misreum levat – Nada pomaže siromahu, blago lakomcu, a smrt nesretniku. Publije Sirus. Spiritus agens – Pokretač. Duhovni vođa. Spiritus movens – Pokretač. Duhovni vođa. Stallum agendi – Dozvola za vršenje advokatske prakse. Stante pede – Odmah. Smesta. Statim debetur, quod sine die debetur – Odmah se duguje što se duguje bez određenog roka. Status quo – Stanje u kome se nešto nalazi. Status quo ante – Stanje u kome se nešto nalazilo pre nekog događaja, npr. pre rata. Stilus virum arguit – Stil odaje čoveka. Stricto iure – Po strogom pravu. Striktno po zakonu. Stultitiam patiuntur opes – Bogatstvo smije si dozvoliti glupost. – Horacije, Epistulae. Suaviter in modo, fortier in re! – U načinu blago, u suštini nepropustljivo! Sub auspiciis regis – Pod kraljevim okriljem. Sub condicione – Pod uslovom. Sub iudice – Pred sudijom. Nepresuđeno. U toku postupka. Sub lege libertas – Sloboda pod zakonima. Sub poena – Pod pretnjom kazne. Sub rosa – Pod ružom. Ruža je simbol ćutljivosti. Dakle: U poverenju. Poverljivo. Sub sigillo – Pod pečatom (ćutanja). Sub sigillo confessionis – Pod pečatom ispovedne tajne. Sub sole nil perfectum – Pod suncem ništa nije savršeno. Sub specie aeternitatis – S gledišta večnosti. Spinoza. Sub voce – Pod rečju Sui generis – Svojevrstan. Sui iuris – Punoletan. Samostalan. Summa cum laude. S najvećom pohvalom. Summa summarum – Ukupan iznos. Plaut. Sve u svemu.
Summum ius, summa iniuria – Najveće pravo (je često) najveća nepravda. Ciceron. Sunt facta verbis difficiliora – Teža su dela nego reči – Ciceron Sunt lacrimae rerum et mentem mortalia tangunt – “Suze su u srži stvari i sve što prolazi ranjava našu smrtnost.” – Vergilije Sunt pueri pueri, pueri puerilia tractant. – Dječaci su dječaci i rade dječačke stvari. Superficies solo cedit – Građevina sledi pravnu sudbinu zemljišta Suo tempore – U svoje vreme. Superbientum animus prosternet. – Ponos dolazi prije slučaja. Superbientum animus prosternet. – Ponos dolazi prije slučaja. Superflua non nocent – Previše ne škodi. Od viška ne boli glava. Surdo fabulam naras – Gluhom pričaš priču (uzalud mu govoriš) Suum cuique – Svakom svoje. Ciceron. Tabula Pythagorica – Tablica množenja Tabula rasa – (Izbrisana tablica – doslovno značenje.), preneseno, čovek se rađa bez ikakvih urođenih saznanja i iskustva. Taceant colloquia. Effugiat risus. Hic locus est ubi mors gaudet succurrere vitae. – Neka svaki razgovor stane i zamre svaki smijeh: ovo je mjesto gdje smrt s radošću pritječe u pomoć životu. (natpis nad ulazom u anatomski teatar) Taces si vis vivere in pace. – “Šuti ako želiš živjeti u miru.” Tacitus consensus – Pristanak ćutanjem. Talis avus, talis nepos – Takav djed takav unuk. Taliter, qualiter – Kakotako. Osrednje. Tam testimonia quam personae instrumentorum loco habentur (Paulus) – kako svedočenja, tako i svedoke treba smatrati za dokaze. Tanta est vis probitatis, ut eam etiam in hoste diligamus – Tolika je moć poštenja da je poštujemo i kod našeg neprijatelja Tanti eris aliis, quanti tibi fueris – Toliki ćeš biti pred drugima, koliki si sam pred sobom Tanti, quantum habeas, sis – Koliko imaš, toliko vrediš. Horacije. Tantum est tacere verum, quantum et falsum dicere – toliko znači prećutati istinu koliko i izreći laž Tantum possumus quantum scimus – Toliko možemo koliko znamo Tantum scimus quantum memoria tenemus – Koliko znamo toliko i pamtimo Tantum valet, quantum ratio probat – Razlog toliko vredi, koliko dokazuje. Tarde (sero) venientibus ossa. Onima koji kasne, ostaju kosti. Temeritas est damnare, quod nescias (seneca) – Drsko je osuditi ono što ne znaš Tempora munantur – Vremena se menjaju. Tempora mutantur nos et mutamur in illis. – Vremena se mijenjaju, a i mi s njima. Tempori parce – Štedi vreme.
Tempus breve est – Vreme je kratko. Tempus edax rerum – Vreme koje sve proždire. Ovidije. Tempus fugit – Vreme leti. Tempus ipsum affert consilium – Vreme donosi savet. Tempus omnia revelat – Vreme sve otkriva. Teneo te, Africa! – Držim te, Afriko! – Svetonije pripisao Cezaru Terminus a quo – Početni termin. Rok od koga se nešto računa. Terminus ad quem – Konačni rok. Rok do koga se nešto mora izvršiti. Terminus decretorius – Dan (ili vreme) sudske odluke. Terminus elapsus – Istekli rok. Terminus peremtorius – Sudski rok. Terminus praeclusivius – Prekluzivni rok. Rok posle koga se gubi neko pravo. Terminus praefixus – Utvrđeni rok. Terminus prerogatus – Produženi rok. Terminus technicus – Stručni izraz. Terra incognita – Nepoznata zemlja. Nepoznati teren. Tertium non datur – Trećega nema. Ili ovo ili ono. Testamentum nuncupativum – Usmeni testament. Testes seorsim singuli examinandi sunt – Svedoke treba odvojeno ispitati. Testimonia ponderanda sung, non numeranda – svedočenja treba procenjivati a ne brojati. Testis non est iudicare – Svedok nije pozvan da sudi (dužan je izneti zapažanja, ne i mišljenje) Testis optimus – confitens reus – najbolji je svedok krivac koji priznaje Testis unus, testis nullus! – Jedan svedok nikakav svedok! Theoria sine praxi sicut currus sine axi – teorija bez prakse je kao kola bez osovine Timeo Danaos et dona ferentes – Bojim se Danajaca i kada darove nose. Timeo hominem unius libri. – Bojim se čovjeka koji je pročitao samo jednu knjigu. Timidi mater non flet. – Majka kukavice ne plače. – rimska izreka Timidus vocat se cautum, parcum sordidus – Kukavica sebe naziva opreznim, tvrdica štedljivim. Publije Sirus. Tinnulae tariones praecipuam habent vim ad parsuadendum – Dokazi koji zvekeću (tj. novac) imaju naročitu moć ubeđivanja. Erazmo. Titulo iusto – Po pravu. Titulo possessionis – Po pravu posedovanja. Tolle legge! – Uzmi i čitaj! Totus mundus exercet histrioniam – Čitav svet glumi Tu ne cede malis, sed contra audentior ito – Ne ustukni pred nedaćom već joj hrabro u susret kreni – Vergilije
Tu quoque, fili! – Zar i ti, sine (Brute)! Uzvik Cezarov kada je među svojim ubicama ugledao i Bruta. Tuo te pede metire – Svojom se merom meri. Erazmo. Turpe quid ausurus te sine teste time – Ako si se odlučio za nešto nepošteno, boj se i ako nema svedoka Tutor testamentarius – Testamentom imenovani staratelj. Tyrannus omnibus legibus superior est – Tiranin je viši od svih zakona. Tyrannus omnibus legibus superior est – Tiranin je viši od svih zakona. Ubi amici, ibi opes – Gde ima prijatelja, ima i blaga. Kvintilijan. Ubi Bacchus, ibi Venus – Gde je Bahus, tu je i Venera, tj. gde se pije, tu se i ljubi. Ubi bene, ibi patria – Gde (mi) je dobro, tu (mi) je domovina. Ciceron. Ubi bene, ibi patria. – Gde je dobro tamo je domovina. Ubi concordia, ibi victoria – Gde je sloga, tu je i pobeda. Publilije Sirus. Ubi lex, ibi poena – Gde je zakon, tu je i kazna. Ubi mel, ibi fel – Gde je med, tamo ima i žuči. Ubi nihil timeturm quod timeatur, nascitur – Gde nema straha, rađa se ono čega se treba bojati Ubi solitudinem faciunt, pacem appellant – Gde pustoš naprave, nazivaju mirom. Ubi timor, legum est ibi observatio – gde je strah, tamo je i poštovanje zakona Ubi tu Gaius, ego Gaia – Gde si ti Gaj, ja sam Gaja. Žena treba da deli s mužem i dobro i zlo. Ultima (hora) latet – Zadnji je (sat) skriven – Natpis na sunčanim satovima. Ultima forsan – Možda zadnji (sat). Natpis na sunčanim satovima. Ultima ratio – Zadnje sredstvo. Ultimam time – Zadnjeg se (sata) boj! Natpis na sunčanim satovima. Ultimum refugium – Zadnje utočište. Una hirundo non facit ver – Jedna lasta ne čini proleće. Erazmo. Una res in obligatione, duae in solutione – Jedna je stvar u obavezi, a dve u ispunjenju (facultas alternativa) Una voce – jednoglasno Unicuique suum – Svakome ono što mu pripada Unius ob culpam male omnes punias – Zlo je kada bi zbog krivice jednog kažnjavao sve Unus pro omnibus et omnes pro uno – Jedan za sve i svi za jednoga. Unusquisque suae fortunae faber est – Svako je kovač svoje sreće Urbs aeterna – Večni grad (Rim) Usurae usurarum non potest – Nije moguća kamata na kamatu. Usurarum usurae – Kamate na kamate. Usus est optimus magister – Iskustvo je najbolji učitelj – Ciceron Usus fructus – Plodouživanje.
Usus fructus est ius alienis rebus utendi fruendi, salva rerum substantia – Plodouživanje je pravo korišćenja i ubiranja plodova sa tuđe stvari, čuvajući njenu supstancu. Usus magister egregius. – Iskustvo je izvrstan učitelj. Ut ameris, ama – Da bi bio voljen, voli! Ut ameris, amabilis esto! – budi ljubazan ako kaniš biti voljen Ut desint vires, tamen est laudanda voluntas – Pa makar nedostaje snaga, ipak treba pohvaliti volju. Ut desint vires, tamen est laudanda voluntas. – Kad nedostaju snage, i želja je hvale vrijedna. – Ovidije, Epistulae ex Ponto 3,4,79. Ut sementem feceris, ita metes – Kako budeš posejao, tako ćeš i požnjeti Uti lingua nuncupassit, ita ius esto – Onako kako se rečima iskaže, tako neka bude pravo. Uti, non abuti – Upotrebljavati, a ne zloupotrebljavati. Utile dulci – Korisno s ugodnim (spojiti). Horacije. Utile per inutile non vitiatur (Sec.Ulpianus) – Korisno se štetnim ne kvari i neće biti uzeto u obzir. Ukoliko neka odredba ugovora jeste ništava ona ne treba da upropasti i ono ostalo u ugovoru što je dobro pa se ona isključuje a ostatak ugovora ostaje n Utile quod multis, non hoc sibi vindicet unus – ono što je korisno (potrebno) mnogima, neka za sebe ne prisvaja jedan Utilitas publica – Javno (opšte) dobro. Vade mecum! – Idi samnom! Uobičajeni naslov za pisane turističke vodiče. Vade, satana! – Idi od mene, sotono! Ev. po Mateju, 4, 10. Vae soli! – Jao samome! Vae victis – Jao pobijeđenima! – izreka galskoga osvajača Rima, 390. pr.n.e. (prema Livijevoj Povijesti Rima). Vallis lacrimarum – Dolina suza. Biblija, Psalm 83, 7. Vanitas vanitatis et omnia vanitaa – Taština nad taštinama i sve je taština. Biblija. Vare, legiones redde! – Vare, vrati mi moje legije! uzviknuo je car Avgust posle Varovog poraza u Teuteburškoj šumi 9. godine nove ere. Varietas delectat. Raznolikost veseli. Vasa vacua maxime sonant. – Prazne posude najjače zvone. Vectigalibus sublatis imperium dissolvitur – Kad se ukinu porezi, država propada Vene vixit qui bene latuit – Dobro je živeo ko je neopažen živeo – Rene Dekart Veni, vidi, vici – Dođoh, videh, pobedih. Lakonska vest kojom je Cezar javio prijatelju Amintiju da je kod Zele pobedio Farnaka. Venies sub dentem – Doći ćeš pod zub (Dopašćeš mi šaka) Venire contra factum proprium – Protivrečno ponašanje (suprotno ranijem) Verba ligant homines, taurorum cornua funes – Ljudi se vežu za reč, a volovi za rogove. Verba magnifica saepe res vacuas celant (Tacitus) – Uzvišene reči često prikrivaju prazne stvari Verba rebus proba – Potvrdi reči činjenicama! Seneka.
Verba res sequitur – Iza reči slede dela. Verba volant scripta manent – Reči lete, ono što je napisano ostaje Veritas amara est. – Istina je gorka. Veritas filla temporis – Istina je ćerka vremena Veritas odium parit – Istina rađa mržnju. Plaut. Veritas temporis filia – Istina je kći vremena. Veritas vincit – Istina pobjeđuje Veritatis oratio simplex est – Jednostavan je govor istine. Seneka. Verum est, summus hominorum. – Istina je,samo smo ljudi. Vi mandati – Po nalogu. Via facti – Samim činom. Samo po sebi. Samo od sebe. Vice versa – Obrnuto. Obratno. Videant consules, ne quid detrimenti res publica capiat! Neka se konzuli pobrinu da država ne pretrpi kakvu štetu. Vigilantibus leges sunt scriptae (Ulpianus) – Prava su pisana za budne. Vim vi repellere licet – Dopušteno je silu odbiti silom. Ako si napadnut (bez osnova i bez zakona) imaš pravo da se braniš. Preteča instituta nužna odbrana. Vincit Omnia Veritas – Istina sve pobeđuje Vindicta forti maxima est ignoscere – Najveća osveta snažnog (hrabrog) je opraštanje Vinum bonum, pax in domum. – Dobro vino, mir u kući. Vinum et pueri veraces – Deca i pijanci ne lažu. Vinum lac senum – Vino je mleko staraca. Virgo intacta – Devica. Viribus unitis. Združenim (zajedničkim) snagama. Virtus nobilitat – Vrlina oplemenjuje. Virtus, non copia vincint – Pobeđuje hrabrost, a ne mnoštvo Vis comica – Snaga smešnoga. Moć komike. Vis legis – Snaga zakona. Vis maior – Viša sila. Vis probandi – Snaga dokaza. Vis vitalis – Životna snaga. Vita brevis, ars longa – Život je kratak, umetnost je duga. Prema Hipokratu. Vitae descriptio – Životopis. Vivere militare est – Živeti znači boriti se. Seneka. Vivere tota vita discendum est. – Čovjek se uči dok je živ.
Volens-nolens – Hoćeš-nećeš. Volenti non fit iniuria – (Sec. Ulpianus – D. 36, 4, 5, 15) – Gruba nepažnja se izjednačava sa namerom. Pošto je nameru teško razgraničiti sa grubom nepažnjom, pravično je ovo rešenje jer je svako dužan da se ponaša po odredjenom standardu i sa potrebnom Voluntas legis – Volja zakona. Voluntas ultima – Poslednja volja. Testament. Votum seoaratum – Izdvojeno mišljenje. Voluntatem potius quam verba spectari placuit – U ugovorima treba više pažnje staviti na volju stranaka nego na same reči. Vox populi, vox dei – Glas naroda je Božiji glas Vox populi, vox dei – Glas naroda, glas Boga. Osnovni postulat demokratskog razmišljanja koji većini daje legitimitet. Vulpes pilum mutat, non mores. – Vuk dlaku mijenja, ćud nikada. Vultus recti et constantis iudicis animi motum non detegit (Callistratus)- Lice pravičnog i postojanog sudije ne odaje njegovo raspoloženje (namere, sklonosti).
