Ivan Slamnig - Hrvatska Versifikacija

Ivan Slamnig Hrvatska versifikacija

Osnova stiha i počeci hrvatske versifikacije

Tipovi versifikacije koji su se javili u razvoju hrvatskoga stiha: 1. Izmjenični (alternativni) stih – izmjenjuju se naglašeni i nenaglašeni slogovi (to je onda akcentski stih) – 19.st u hrv. knji. !. Slogovni (sila"i#ki) stih – ima jednak ili pri"lino jednak "roj slogova. $. Verbalni stih – jednak "roj fonetskih rije#i u stihu %. Sintagmatički stih – stih skupina rije#i Počeci hrvatskog stiha

&tarija hrvatska poezija traje sve do preporoda u $'im godinama 19. st. izom stiha moe se smatrati Bašćanska ploća* najstariji dokument hrvatskog jezika. Europski kontekst srednjovjekovnog i renesansnog stiha

+raosmerac – jedno#lan , u paru daje 1-erac (anjinin z"ornik) &tih "ugarštice – izrazita cenzura /at. versifikacija 1!. i 1$. st. – pravilnost p ravilnost izmjene akcenta. 0m"rozijski osmerac. aruli2 – 3erac fiksiran stalnom cenzurom (tip %:% ili tip 4:$ ($:4) – prvi pandan akcenatskom trohejskom tetrametru* drugi am"rozijanskom osmercu). 0simetri#ni osmerac dopušta mušku rimu 5orani2 nam pokazuje da se hrv. 6erac smatrao pandanom talijanskom. +etrarkin sedmerac "io je izosila"i#an. 5orani2ev 6erac moe imati m ili  rimu.  11erac rasporeda 47- (u 8ore 8ri2a – 11era#ke tercine) – taj stih hrv je varijanta tal endecasilla"a.  1!erac – shema rime po uzoru na romansku versifikaciju. ao ritmi#ku podlogu 1!ercu – ! šestercu tre"a smatrati dvodijelnu ritmi#ku strukturu.  francuski aleksandrinac* nazvan tako u 1%. st po popularnom spijevu o 0leksandru; moe imati muklo
&uvremeni je stih akcenatski* a stari i narodni #lankoviti #lan koviti su i sila"i#ni. +ostoji stanoviti  paralelizam razvoja umjetnog i usmenog stiha* tako što je usmeni* narodni stih konzervativniji*

tromiji u mijenjanju. +ojam narodnog stiha jest deseterac. & prodorom 1'erca povezujemo gu"ljenje 11erca 47-* koji se javlja u imitacijama safi#ke strofe. = 16. st. pose"nu popularnost postie 3erac. To je tzv. simetri#ni osmerac* koji se sastoji od ! #lanka od po % slogaa. >lanci u takvom narodnom 3ercu mogu završavati višelonicom* dok je stari osmerac mogao na kraju imati i jednoslonicu. = narodnom i starom 3ercu ne moe se govoriti o pravilnosti rasporeda akcenta. o* ipak imaju stanoviti trohai#ni prizvuk. = suvremenoj versifikaciji 3erac ivi kao prevodila#ki stih* i to pose"no za prijevode španjolske  poezije. =savršio ga je ikola ili2evi2 i dao mu akcentski* trohejski karakter. = 16. st. 1!erac nije toliko popularan. ?ednakosloni 1!erac* koji se javlja i kao prevodila#ki stih* ima jasno izraenu trohai#nost. = hrvatskom prevodilaštvu* javlja se kao pandan aleksandrincu  "inarno akcenatski stih s uzmahom. 1!erac starih du"rova#kih pjesnika razlikovao se od 1!erca ostalih hrvatskih pjesnika. aruli2evi dvanaesterci (kojima je pisao i @ektorovi2) sastoje se od ! -erca (a takav je i narodni 1!erac). &tari -erci* morali su imati m rimu i jednoslonicu na kraju* makar je #lanak  parnosloan. Ti pjesnici iz sjevernih dalmatinskih krajeva 1!erac su upotre"ljavali za epske* narativne poeme (aruli2* Aarakovi2* @ektorovi2* rnaruti2). 8u"rova#ki pjesnici imali su druga#iji 1!erac. +uno se pazilo na <
 stih parnoslonih i neparnoslonih #lanaka: stih parnoslonih završava višeslonicom ( rima) dok neparnosloni moe imati jednoslonicu na kraju.  zamiru stihovi gdje je prvi #lanak neparnosloan* a drugi parnosloan (11erac 47-).  kod pjesnika du"rova#kog kruga sve se više izoštruje ternarnost 1!eraca* a 3erac istodo"no  postaje popularniji.  na sjeveru i sjeverozapadu 1!erac se ne raspada na trosloge i ima redovito ensku rimu.  pojavljuje se 1'erac* asociran s pu#kom* selja#kom ili ratni#kom popijevkom. Poku+aji kvantitativnog stiha u !$% i !% stolje,u

= kvantitativnoj metrici govorimo o slogovima dugima po naravi (natura) i po poloaju (positione). B duljini po naravi govorimo onda kad je vokal u slogu dug* a po poziciji onda kad se vokal naFe pred dva konsonanta. ao prvi hrvatski heksametar . ravar navodi onaj iz posvete Sirene +. 5rinskog* s #ime s

&lamnig ne slae* ve2 navodi ?. riani2ev heksametar – pohvala koju Dlirija izgovara u knjizi 0thanasiusa irchera. +jesma u heksametrima se zove Davorija. @eksametre je pisao i +avao Citezovi2. = %. dijelu svog Bdiljenja sigetskoga (1-34). = tom stihu sloena je %. nadgro"nica caru &ulimanu. -smeni stih prema romanskome

omanski – prvenstveno francuski stih. omanski stih odreFen je "rojem slogova do zadnjeg naglaska* a #esto je i cenzura fiksna.  5a naš narodni stih karakteristi#ni su #lanci. = ovom kontekstu #lanci su dijelovi re#enice. &tih se moe sastojati od jednog #lanka (npr. %erac ili 4erac) ili više njih (%7% , osmerac* %7%7$ , jedanaesterac i sl.). >lanci se dijele na parne i neparne po "roju slogova. &vi stihovi u kojima ima neparnih #lanaka od reda su lirski* enski stihovi. +arni #lanak završava kao parna rije#* a neparni kao neparna. .vanaesterac

&matra se najstarijim i najraširenijim francuskim stihom. ad kae 1!erac* misli na francuski na#in "rojanja* tj. ne ra#unaju2i završno <
! 3erca: jedan <
 je octosJlla"eu. #azvoj stiha u /I/% Stolje,u

= 19. st. javljaju se gotovo svi sustavi hrvatske versifikacije (1'erci* pokušaji kvantitativne versifikacije* akcenatski stih* slo"odni stih). 1!erac se odrao u sjevernoj varijanti* tamo gdje nema male cenzure. +iše ih 8imitrije 8emetar (Grobničko polje 1842.)* gdje kao neravnopravne stihove upotre"ljava deseterce i dvanaesterce (1!71'71'71!). 1'erac se sve #eš2e pretvara u akcenatski stih* s time da cenzura ostaje na istom mjestu i da se  poštuje zahtjev da ne završava na jednoslonicu (završetak je enski). Genoa se slui oksitoni#nima (onima s muškim završetkom) meFu "aritoni#nima (onima sa enskim). Genoa se opredjeljuje za akcenatski stih.  1'erac (s dodanim slogom na po#etku) je ravnopravan endecasilla"u* jampskom pentametru*  petostopnom jam"u) ?edinice akcenatskog stih sastoje se od naglašenih i nenaglašenih slogova. DzmeFu dva naglašena sloga moe stajati nenaglašen slog ili dva; to vrijedi za metri#ku shemu. 0kcentska mjera – jedinica akcenatskog stiha koju postiemo ako mjerimo <
?avlja se stih koji #esto nazivamo slo"odnim. = hrvatskom pjesništvu 4'ih i -'ih razvio se stih koji se osniva na fonetskim rije#ima* što zovemo i akcenatskim cjelinama. +redstavnik te versifikacije jest &lavko ihali2. 8o"riša Hesari2 napisao je Slap u jampskom pentametru. +odloga tome jest deseterac* postie se  jam"i#nost (tj. ve2a u#estalost naglasaka na parnim slogovima). +jesnici !'.og stolje2a uglavnom su se sluili tzv. slo"odnim stihom. eFutim* postoji "ogat repertoar hrvatskog vezanog stiha: on je iv u prevodilaštvu. ima i neprava rima

 eprava rima jest ona koja se ne podudara po naglasku* a ne#ista ona gdje konsonanti izmeFu rimovanih vokala nisu isti.  eprava rima #esta je u staroj francuskoj i španjolskoj epici. = renesansnoj poeziji cvjeta #ista rima* a u 19. st prave se zahtjevi prema #isto2i rime u smislu  podudaranja akcenata. O versifikaciji prijevoda

+repjev – slo"odniji od prijevoda +revesti – adekvatno izraziti u jednom jeziku tekst napisan u nekom drugom jeziku. Pjesnički prijevod = prijevod pjesme = prepjev ≠ prijevod proze

+repjev – "lie adaptaciji 0daptacija , prilagoFavanje nekog izvornika drugom izrazu , pjesma na temelju pjesme.  orma 08NC0TB&TD , npr. u prijevodu klasi#nog metra uzima se naglasak kao osnova D/D talijanski endecasilla"o prevodimo jedanaestercem dvoslonih akcenatskih mjera. 123PS4I S5IHOVI 6 77neparni77 , krajnji naglašeni slog nosi paran redni "roj* a i ina#e su

naglasci naj#eš2e na parnim slogovima. Nndecasilla"o (,akcenatski jedanaesterac , "lank verse)  ima jampski karakter* najvaniji naglasci (konstantan onaj na 1'om slogu) i oni padaju na parne slogove. +akao – prijevod "J Cladimir azor; +akao O >istilište – ihovil om"ol* aj – @ergeši2. Nndecasilla"o ima 6- varijanta. 5#OHE1S4I S5IHOVI 6 77parni77 , francuski deseterac i dvanaesterac* španjolski osmerac.

Irancuski 1!erac , talijanski 1%erac KCersi martellianiL , !  sedmerci. &tih kao forma i kao materijal  kvantitet , ! kratka sloga kao 1 dugi u kvantitativnoj versifikaciji; ne vrijedi u sila"i#koj i akcenatskoj.  kvalitet – dojam stope* metra i rime  ton  naglasak 

8DBD &TD@  logaedski , fiksiran i "roj slogova i mjesto naglaska. slo"odni stih  ! tipa  akcenatski stih s više od ! mogu2a nenaglašena sloga izmeFu naglašenih (iktusa) ili je stih kojemu je jedinica fonetska rije#.