1
INDIJSKA MISAO
Indijska misao predstavlja fascinirajuću perspektivu: ona posjeduju najdužu historiju koja ide unazad sve do Veda; posjeduje raznolik niz stajališta, od mnoštva stupnj stupnjeva eva mater materija ijalis listič tičko ko učenja učenja do svih svih moući moućihh kon kontra trasta sta spirit spiritual ualist ističk ičko o monizma i ne!dualizma" #vaj odjeljak predstavlja uvod u njene lavne metafizičke tradic tradicije ije"" $ njemu njemu se daju daju suštin suštinske ske znača značajke jke indijs indijsko ko mišlje mišljenja nja,, učenja učenja Veda, $panišada te %haavad!&te na jedan sažet način" 'otom slijedi izlaanje indijsko materi materijal jalizm izma, a, (ainiz (ainizma, ma, )ud )udizm izmaa i )ud )udist ističk ičkee ško škole" le" #v #vii susta sustavi vi se smatr smatraju aju heterodoksnima u tom smislu što oni od)acuju autoritet Veda" *ako(er, postoji šest ortodoksnih sutava od kojih neki posjeduju potpodjele" +iječ je, dakle, o filozofskim učenjima: n-e, vai.e/ika, s-0kha i oa te prva i uttara m&m-mse" 2ilj ovo odjeljka odjeljka je da skrene skrene pozo pozornost rnost zaintere zainteresirani siranim m proučavat proučavateljim eljimaa na fascinira fascinirajuće juće područje indijske misli kroz, kako će to kazati *"3"'" "3"'" 3ahadevan, deskriptivno pripovijedanje koje nastoji nastoji da postine jasnoću jasnoću )ez žrtvovanja žrtvovanja du)ine, te spoznaju spoznaju )ez ispuštanja onih suštinskih stvari 1" Indijska filozofija je stara )arem kao i sama 4!veda čiji datum nastanka još nije utvr(en" 5 tomu još, ona ne pokriva samo Indiju, već i veliki dio 6zije te mnoa otočja Indijsko okeana" #na u se)i uključuje raznolika stajališta i sustave, kao što su oni materijalizma i spiritualizma, pluralizma i monizma, realizma i idealizma, teizma i apsolutizma" $ostalom, kao što ni zapadnjačka filozofija nije jedna, tako ni indijska filozofija nije jedna i jedinstvena filozofija" 7o 8apad je indijsku filozofiju otkrio tek nedavno i postoji urentna potre)a za )oljim poznavanjem i razumijevanjem indijskih filozofija na 8apadu" *o je spoznaja koja će uistinu raspršiti neznanje i uvriježene predrasude" 7akon što uspijemo da interiramo preko pet hiljada odina indijsko umovanja sa onim ostatkom svijeta, tek i jedino tad će postojati poštena i izledna moućnost mišljenja lo)alno karaktera, što je zapravo ono čemu čovječanstvo mora sve više da teži" 7adalje, kada se primijeni na škole indijske filozofije, ortodoksija označava prihvatanje autoriteta Veda, Veda, dok heterodoksija označava neprihvatanje to autoriteta" 'očesto je distinkcija izme(u ovoa dvoa nominalno karaktera" 3noe ortodoksne škole prihvataju autoritet Veda samo po imenu, dok su neke od heterodoksnih škola snažno pod utjecajem $panišada, od koje mahom konstituiraju završne dijelove Veda" Veda" 1
*"3"'" 3ahadevan, Invitation to Indian Philosophy, 7e9 elhi, 1<=", str" viii"
>
?est ?est spo spome menut nutih ih sustav sustava, a, prema prema tome tome tvore tvore one ortodo ortodoksn ksno, o, dok su c-rv-k c-rv-ka, a, (ainizam i )udizam heterodoksno heterodoksno karaktera" 7adalje, ono što moramo reći već na samom početku jeste razlika u metodološkom pristupu shvatanja i razumijevanja ono što jeste sama filozofija" @vropski klasici definiraju filozofiju kao misaono razmatranje stvari i oni su vrlo sumnji sumnjičav čavii spram spram )ilo )ilo koje koje metoda metoda izuze izuzevv ono ono razuma razuma"" Vrlo rlo rijetko rijetko )i ko koji ji zapadnjački filozof uzeo na znanje prikraćenosti samo intelekta" 3e(utim, u Indiji se vrlo rano uočilo da cjelokupna z)iljnost koja predstavlja sadržaj filozofije ne može )iti adekvatno spoznata kroz intelekciju" 6naliza je lavna funkcija intelekta, ali pomoću analiza nismo u stanju da uhvatimo ili iskusimo z)iljnost" Aoičko umovanje može jedino proizvesti posredovano znanje" 2ilj filozofije nije da se zaustavi sa teoretskim razumijevanjem z)ilje, već da ima izravno znanje o njojzi" #tuda je metod o kojemu je riječ u indijskoj filozofiji onaj intiuitivno karaktera, )udući da je spoznaja koja dolazi kroz intuiciju izravna i nedvoj)ena" #na nije niže racionalna već iznad ili supra!racionalno karaktera" Bama činjenica da je takav slučaj pokazuje da intuicija ne može )iti iracionalni instrument spoznaje" #tuda indijski filozof uistinu priznaje da intuitivno iskustvo mora )iti učinjeno razumljivim, a ovo je naročita zadaća razumsko zaključivanja" #no što je više ne može )iti niže" 7aime, ono što premašuje razum ne može )iti manjkavim u udovoljavanju zahtjevima razuma te sukladno tome filozofski krajnji predmet nije posredna spoznaja z)iljnosti, već njeno izravno iskustvo" akle, cilj indijske filozofije nije puko intelektualno razumijevanje z)iljnosti, već njena intuitivna spoznaja" Btoa se ova filozofija ne može samo naučavati, već se zahtijeva i moralna čistota, odnosno da je se živi i protežira, )udući da je metafizička kontemplacija mouća samo onome ko je u se)i kultivirao takve kvalitete kao što su stalož staloženo enost, st, samok samokont ontrola rola,, zadov zadovolj oljstv stvoo i njima njima sličn slične" e" Bve filozo filozofsk fskee ško škole, le, ortodoksne i heterodoksne, se slažu u poledu ovoa, tj" da tražitelj metafizičke istine tre)a odustati od naklonosti spram ovo svijeta te da se tre)a okrenuti vječitoj z)iljnosti za konačnu pripomoć i zadovoljenje" Cer, tek tad je pripravan da otpočne sa istinskim filozofiranjem" 5onačno, koji je razlo što su filozofija i reliija )ile tako )lisko povezane jedna sa druom u IndijiD +azlo tome je j e taj što je njihov krajnji predmet isti, to jest, da čovjek pojmi svoj krajnji cilj koji je oslo)o(enje iz krua ra(anja i smrti, koji se naziva samsāra Eodnosno transmiracija ili seljenje dušaF" #vo je zapravo )io razlo
G
te povezanosti jedne s druom, a ne intelektualna radoznalost ili ču(enje" Mokşa Eoslo)o(enje, spasenjeF, odnosno duhovna slo)oda, jeste onaj oslonac kojemu se i filozofija i reliija upravljaju" #tuda nije mouće ispisivati historiju indijske filozofije prema onom zapadnjačkom modelu, )udući da se ionako jako malo zna o indijskim filozofima, te čak nije mouće zasiurno ustvrditi koja je filozofija usijedila prije a koja kasnije" 8apravo, filozofije u Indiji i nisu se pojavile jedna nakon drue, već jedna uz druu te otuda i ne možemo dati kronoloijski prikaz indijske filozofije" artha 6rtha je jedan od četiri cilja života u hinduizmu E skupa sa kamma, dharma, i mokshaF" 6rtha ukazuje na praktični svijet, na stjecanje )oatstva i )ranjenje
materijalno posjedovanja" #na se tako(er upotre)ljava da ukaže na sklonost za djelovanje na pose)an način, a koristi se u filozofiji da istakne dužnosti koje preuzimamo u poledu materijalno svijeta" Iako su duhovni ciljevi od najveće važnosti, počesto se dokazuje da oni ne mou )iti pojmljeni )ez udovoljavanja ponajprije našoj materijalnoj do)ro)iti" ok je važno da učinimo odovarajuću pripravu za materijalnu do)ro)it, tre)a naročito o)ratiti pažnju na to da ovo učinimo pošteno i ispravno, jer inače dolazimo u suko) sa našom dharmom ili ispravnim načinom življenja" Artha tako(er označava Hupućivanje ili značenje riječi u smislu njezino opsea pojma" Dharma
Banskritski termin za pojam poretka u svemiru" Bvako stvorenje se u
hinduizmu posmatra kao ono koje posjeduje svoj vlastiti ispravan način življenja" ?to se tiče ljudskih )ića, ono što je važno jeste kasta kojoj neko pripada, )ez o)zira da li je riječ o muškarcu ili ženi, te na kojemu je stupnju života" $ Bhagavad Giti termin koji se koristi jeste svadharma, a ekvivalentan je onome što je društveno korisno i što tako(er vodi oso)noj harmoniji" 'očesto se koristi u smislu uzimanja u o)zir druih stvari ili ljudi kao što )ismo tretirali sami se)e te otuda poistovjećivanje ovo pojma sa dužnošću" 'ojam se razvija na vrlo sofisticirane i različite načine u )udizmu, koji nastoje da koriste palijski termin dhamma" $koliko ne uspijemo da pojmimo našu dhammu , nećemo uspjeti da djelujemo u sulasnosti sa z)iljnošću te tako nećemo uspjeti dokrajčiti patnju EdukkhaF" Cedna od lavnih svrha %udino podučavanja jeste da nam pomone da razumijemo narav naše dhamme te da je slijedimo, što onda rezultira prosvjetljenjem ili bodhi" 'recizan status dhamme je postao pitanjem veliko sporenja
=
u )udističkoj ontoloiji, uzevši u o)zir da a neke škole predstavljaju kao postojanje neovisno o našoj spoznaji isto, što se nekim misliteljima učinilo kao nepotre)no multipliciranje entiteta" 7a njea se tako(er ukazuje kao predstavljanje puta ili staze koju )udistička škola slijedi" dukkha
'alijski termin Eduhkha u sanskrituF označava )ol ili podnošenje patnje" #n
ima šire ukazivanje od ono uo)ičajeno u tom smislu da su i o)ični doa(aji koji )i moli izledati posve uodnima opisivi kao dukkha, )udući da su oni nepouzdani i kontinentni, a pouzdavanje na njih za sreću jeste skrivanje u patnji" Bve unutar krua ra(anja, samsara, jeste dukkha, )udući da je sve to nestalno i nepouzdano" Dukkha, anicca i anatta su
tri kriterija nesavršeno i kontinentno postojanja, a njihovo
transcendiranje jeste nužno ukoliko neko želi da postine najviši stupanj E nibbanuF" Hinayana
'ojam iz mahaana )udizma korišten da ukaže na ono što se posmatra
kao necjelovite ili sekundarne metode postizanja o)lika prosvjetljenja koje je tek pojedinačno i oso)no karaktera, a koje zao)ilazi cjelokupno %udino prosvjetljenje" Bukladno mahaana verziji )udizma, stvarni konačni cilj )udizma je potpuno prosvjetljenje svih stvorenja koja osjećaju, a nastojanje da se zado)ije prosvjetljenje u tek nekoliko stvorenja je se)ičnan i oraničen cilj" 5atkad se škola theravada )udizma u cijelosti naziva hinaana od strane njenih klevetnika, me(utim, theravada škola je tek jedan od varijeteta nemahaanskih škola" Veda
oslovno značenje Hspoznaja, jeste z)irka hindu stihova odavnine, koje su
nastale vjerovatno oko 1JJJ" prije 5rista" Iako se vedska učenja i rituali sada opisuju kao vrlo različita od sadašnje hinduizma, ona su prepuna filozofsko zanimanja za njihove prikaze o naravi ljudskih )ića i njihovoj sud)ini" 'redmet ljudsko života u Vedama nije postizanje oslo)o(enja, već vršenje dharme" Vede konstituiraju najranije dokumente o ljudskoj misli, Hnesumnjivo najstarija literarna svjedočanstva o indo!evropskim jezicima" 'ojma Veda je izveden iz korijena vid što znači Hknjia spoznaje" #tuda Veda označava o)javljenu mudrost, znanje metafizičko karaktera" 'ostoje četiri Vede: +!veda, Kajur!veda, B-ma!veda i 6tharva!veda" 7ajznačajnija od ovih jeste +!veda, koja je Veda himni" Kajur!veda, koja je
L
liturijsko karaktera, sastoji se od himni uzetih iz +!vede zajedno sa proznim formulama za o)avljanje žrtvenih o)reda" B-ma!veda je tako(er liturijska z)irka himni ponajviše preuzetih iz +!vede te poredanih isključivo sa ukazivanjem na njihovo mjesto u onome što je poznato kao oma žrtvovanja" 6tharva!veda, koja je posljednja pridodata, o)jedinjuje vedsku reliiju i filozofiju sa popularnim kultovima i praksama" $kupan )roj strofa koji konstituiraju četiri Vede jeste >J"LJJ" Bama +! veda zaprema više od polovice ovo )roja, )udući da sadrži 1J"LL> mantri" 5ako označavaju z)irku himni, samhit-, termin HVeda se upotre)ljava u njeovom užem značenju" $ svojemu širem smislu, svaka Veda se sastoji od mantri, )r-hmana, -ranaka i upanišada" 3antre su svete himne, poetski izrazi pojmljene istine" %r-hmane su priručnici za o)avljanje žrtvenih o)reda" Mranake, koje su Hšume!tekstova, daju filozofske interpretacije rituala pomoću njihovo aleoriziranja i propisuju različite načine meditacije" $panišadi, koji su zaključni dijelovi Veda i koji se stoa nazivaja Ved-nta, sadrže metafizička učenja o krajnjoj 8)ilji i načine da je se pojmi" 'ovršnom čitatelju vedskih himni one se mou očitovati kao jednostavne pohvale )oovima koji su personifikacije prirodnih fenomena" 3e(utim, du)lje proučavanje će otkriti da vedska reliija nije niti surovi naturalizam, niti nefilozofski politeizam" *ačno je da su se vedski proroci divili manifestacijama prirode" 3e(utim, oni se nisu zaustavili na tome" #ni su uspjeli u dolasku iza tih manifestacija i raspoznavanju )ožanstva koje tamo ne poznaje propadanje ili smanjenje" 7aime, u vedskim himnama susrećemo imena mnoih )oova, kojima su pripisane vrhovne moći i najviši atri)uti" 3aN 3uller ovo naziva tendencijom henoteizma" Oenoteizam je opisan kao Hsporazumaški monoteizam" 7aime, svi )oovi su jedan po duhu, a svejedno je koji je )o promaknut na prvo mjesto u nekoj datoj okolnosti" Vede jasno iskazuju ovaj princip jedinstva %ožanstva u nekoliko konteksta" 'rimjerice, jedan od tekstova +!vede očituje: ekam santam bahudhākalpayanti , HCedan %itak o kojemu su mudraci kontemplirali na različite načine" ruo mjesto proklamira: ekam sad viprā bahudhā vadanti agnim yamam mātri!vānam āhuh ,
HCedan %itak koji mudraci
nazivaju mnoim imenima, kao što su 6ni, Kama, 3-tar.van" 5onačno, najviša duhovna istina se iskazuje u dva o)lika vedskih himni, kao i u kasnijoj Ved-nti: teizmu i apsolutizmu" *eizam označava vjerovanje u oso)no %oa, dok je apsolutizam filozofija koja kaže da postoji apsolutna impersonalna 8)ilja koja je osnova sve postojanja i cilj svako napora P H*o Cedno E tad ekamF
Q
koje himne ne imenuju jeste osnovica svijeta" #tuda u 7-sad&a himni možemo zamijetiti osnove 6dvaite P učenja da je konačna z)iljnost Cedno i da je svijet rezultat pojavljenja, rezultat m-e" Upanišadi konstituiraju zaključne dijelove Veda" #ni su vrhunac rano indijsko
mišljenja i prikladno su opisani kao HOimalaji duše" Bukladno ovoj metafori, $panišadi tvore temeljna vrela indijske filozofije i prisr)ljuju inspiraciju ortodoksnim i heterodoksnim školama jednako" 5rilatica: H7atra $panišadimaR ovori da je svaki reformator nastojao da ponovo pronikne u duh ovih tekstova" *ajna $panišada leži u filozofiji spiritualno monizma ili ne!dualizmu koji one naučavaju, te načinu na koje se ovo učenje nudi" 7aime, 8)ilja je ne!dvojstveno karaktera i ona se poistvojećuje sa ušom ili Bopstvom" #vim učenjem ne samo da se potvr(uje ne!dvojstvo Bopstva, već se jednako tako mnoštvu stvari poriče krajnja z)iljnost" %udući da upanišade tvore zaključne dijelove Veda, oni se nazivaju Ved-nta EVeda S anta; kraj VedaF" @timološko termin označava sjedenje do učiteljevih nou, odnosno način na koji je ovo učenje prenošeno" 5omentatori poput ?ankare interpretiraju značenje ovo termina kao da on označava uništenje neznanja, odnosno ono što vodi %rahmanu, značenje koje ispravno definira okvir i cilj upanišada" 'rema jednoj od upanišada, 3uktik-, nudi se 1JT imena upanišada" 7eke od najpoznatijih su: Uš-, 5ena, 5atha, 3undaka, 3-ndka, *aittiria, 6itarea, 2h-ndoa, %rhad-ranaka, 5auš&tak&, 3aitr-an&a i ?vet-švatara" %rhad-ranaka i 2h-ndoa su najznačajnije, )udući da predstavljaju dvije lavne tradicije mišljenja u upanišadima: kozmičku i akozmičku" 7adalje, upanišadi prave distinkciju izme(u dvije vrste spoznaje: više E paraF i niže EaparaF" $spore(ena sa spoznajom krajnje osnovice koja je apsolutno Bopstvo, niža spoznaja je neznanje Eavid-F, nasuprot višem znanju ili Evid-F" $panišadi nas pozivaju da tražimo ovu istinsku mudrost, parā vidyā , kod sposo)na učitelja koji nije samo o)razovan već je u posjedu ovo potpuno iskustva"
<
%+6O367 P M*367 Vrhovna spoznaja, kako smo vidjeli, jeste spoznaja Bopstva, na koju se u $panišadima ukazuje kao %rahmana ili Mtmana" #va dva pojma su središnja upanišadskoj filozofiji i njihovo značenje svakako tre)amo pravilno razumjeti" +iječ %rahman dolazi iz korijena brh, Hizvirati ili Hnarasti" #na označava osnovu svemira ili izvor sve ezistencije, koji se provaljuje u svemir, ili iz kojea je svemir izrastao" rua riječ Mtman može označavati Hdah, ali je ona vrlo )rzo postala izraz za dušu ili sopstvo živo )ića, oso)ito čovjeka" 3e(utim, upanišadski mudraci ovo dvoje izjednačavaju, kazujući da je Mtman %rahman" #vo učenje o jedinstvu jeste najveći prinos koji su $panišadi dali svjetskoj misli" akle, dva termina, %rahman i Mtman, upotre)ljavaju se sinonimno u $panišadima, )udući da označavaju jednu te istu 8)ilju"$panišadi započinju sa poistovjećivanjem mističko značenja izraza #3 sa svim onim što jeste" #m je sve ovo P što je )ilo, što jeste i što će )iti" #n je tako(er iznad podjela vremena, tj" nemanifestirane osnove manifestirano univerzuma" Bve je %rahman, čiji je #m temeljni sim)ol" 3e(utim, filozofija upanišada nije podvrsta su)jektivno idealizma" $panišade zamišljaju %rahman! Mtmana na dva načina: !
kao sveuključivu osnovu svemira i
!
kao z)iljnost od koje je svemir samo pojava"
'rvi je kozmičko stajalište EsaprapancaF 6psoluta, dok je potonji akozmičko stajalište EnisprapancaF" #vo je razlika izme(u ova dva ledišta koja je omoućila kasnije odvajanje izme(u teističkih i apsolutističkih škola Ved-nte" *ako(er, kao što postoje dva načina predočivanja %rahmana, postoje i dva stajališta sa kojih se može posmatrati svijet: !
svijet je emanacija iz %rahmana i
!
svijet je pojava %rahmana"
#va dva ledišta se tiču kasnije teorije o transformaciji Eparin-mav-daF i teorije transfiuracije Evivarta!v-daF" 5onačno, za)orav istinske naravi sopstva je, sukladno $panišadima, temelj vezanosti" #na uzrokuje kod duše porešno poistovjećivanje sa eom, razumom i tijelom; te je kao posljedica toa, duša uhvaćena u kolo ra(anja i smrti" 'ut da se oslo)di te vezanosti mora )iti o)rnut proces" 5roz spoznaju %rahmana ovo se neznanje konačno prevladava" 7o ovo znanje na koje ukazujemo ovdje nije poistovjetivo sa diskurzivnim načinom mišljenja ili teoretskim razumijevanjem ne!dvojstva sopstva" 'roces soznaje %rahmana ide kroz tri stupnja: sravana, manana i nididh-sana"
T
%O66V6!U*M je najpopularnija reliijsko!filozofska poema na sanskritu" #na je zapravo dio do)ro poznato indijsko epa, 3ah-)h-rate, koja se odnosi na pripovijest o suparništvu dvije skupine ro(aka, jednih koji sim)oliziraju zlo te druih koji su predstavnici vrline" #na se sastoji od osamnaest polavlja, koji iznose
Heterodoksne škole indiske !ilo"o!ie
Iako tekstovi Veda, $panišada i %haavad!ite konstituiraju osnove ortodoksnih sustava, oni su tako(er inspirirali neke o)rasce mišljenja heterodoksnih škola" #vo nalašavanje se prepoznaje unutar epistemoloije koja se )avi metodama spoznaje" Bvaka filozofska škola je nastojala da definira svoja oru(a spoznaje prije konstruiranja svo naročito metafizičko sustava" #tuda se načini validne spoznaje nazivaju pram-nas Edoslovce instrumenti istinske spoznajeF, dok filozofi postaju pr-m-nika, tj" oni koji utemeljuju svoje zaključke na dokazima pr-m-nas" *ermin sa kojim )i svaki sustav filozofije želio da )ude nazvan jeste siddhānta" rui termin koji je sinoniman filozofiji jeste dar.ana, što znači poled, stajalište, no on označava i izravnu spoznaju, intuitivno iskustvo" 7o uvijek moramo imati na umu to pomanjkanje osjećaja za historijsko, s jedne strane, te taj drui karakteristični o)lik indijske filozofije, tj" da sustavi ne prethode jedan druome, već da se razvijaju jedan pored druo" 'ostoje tri tipa tekstova koji pripadaju svakoj školi filozofije: aF stre, koje tvore niz aforizama koji iznose vodeće pojmove i učenja sustava koje se tiču" )F 5ratkoća svake sutre nužno iziskiva sastavljanje komentara E)h-/asF, koji nastoje da iznesu eksplicitno značenje sutri" cF *reći tip djela sastoji se od priručnika, o)jašnjavajućih rasprava, dijelektičkih klasičnih djela i kritika" 1" 3aterijalizam 2-rv-ka ili lok-ata jeste škola indijsko materijalizma" #vi su pojmovi korišteni za označavanje materijalističko stajališta" 5ao što termin označava Hsladokusci, pojam )i tako(er tre)ao )iti uzet kao prikladno ime za filozofiju zadovoljstva koju naučava" %rhaspati se smatra utemeljivačem c-rv-ka škole" Bredišnje učenje c-rv-ke čini se da je materija krajnja z)ilja, da je materija sve" Aok-ata je pr-m-nika, tj" filozofija koja konstruira svoj svjetopoled na epistemološkim temeljima" Cedina sredstva validne spoznaje za c-rv-ku jeste percepcija Epratak/aF, )udući da je percepcija jedina pram-na" akle, perceptivna evidencija jeste ono na što )i se tre)ali pouzdati, )udući da ne postoji dri validan nalaz"
1J
3e(utim, kada carvaka nastoji da ustanovi svoju vlastitu poziciju naspram stajališta svojih oponenata, moramo se upitati kako oni saznaju ova ledištaD #vo ne može )iti kroz percepciju, jer mišljenja druih nisu senzualno opažljiva" 7aime, oni kroz zaključivanje saznaju koja su učenja njihovih oponenata" 7adalje, )udući da je percepcija jedino pouzdan izvor spoznaje, ono što se saznaje kroz njea jedino je z)iljsko" Wulne percepcije ne otkrivaju nikakav metafizički entitet" Cedino što nam prenose jeste materija u svojemu četvorostrukom o)liku: zemlja, voda, vatra i zrak te otuda ne postoji z)iljnost izvan ova četiri elementa i njihovih kom)inacija" Btoa, ako uopće ne postoji metafizička z)iljnost, slijedi da tradicionalni koncepti %oa, duše i )esmrtnosti da su čiste fikcije" 7aime, ne postoji ponovno proživljenje, nema druo svijeta, %oa kao stvoritelja univerzuma" Cedina želja svako stvorenja jeste da postine užitak i iz)jene )ol" $žitak u ovom životu je jedini čovjekov cilj" 2ilj )i, dakle, tre)ao )iti da se minimizira )ol, a maksimalizira užitak" #tuda carvaka kom)inira senazualizam i materijalizam sa hedonizmom" >" Xainska tradicija Xainizam je i filozofija i reliija" Cednako tako pripada heterodoksnoj rupi tradicija koje ne prihvataju autoritet Veda" Ime najveće učitelja povezano sa ovom školom jeste Vardham-na 3ah-v&ra" Xainska tradicija vjeruje da je Vardham-na )io posljednji u nizu >= učitelja poznata kao *irthankaras, dakle oni koji služe kao prijevozno sredstvo preko rijeke transmiracije" 7a Vardham-nu se ukazuje kao na 3ah-v&ru Eveliko herojaF i Xinu Epo)jednikaF od strane njeovih sljed)enika, a sam on je )io stariji suvremenik %uddhe" 7adalje, filozofski okvir (ainizma jeste onaj pluralistično realizma, )udući da on priznaje pluralnost z)ilja, duhovnih kao i materijalnih" #tuda karakterističan o)lik (ainizma jeste da se usulašava u svojoj filozofskoj strukturi sa svakim moućim stajalištem"'rema (ainskoj teoriji spoznaje postoji pet vrsta spoznaje koji mou )iti razlučeni: 1F mati!jnana Espoznaja uzrokovana osjetilima, tj" perceptualna spoznajaF; >F šruta!jnana Etekstualna spoznaja, odnosno doslovce Hspoznaja iz ono što se čuloF; GF avadhi!jnana Espoznaja kroz vidovnjaštvoF; =F manah par-a!jnana Etelepatska spoznajaF, i LF kevala!jnana Esveznanje, ukupnost sve spoznajeF" 7adalje, postoji razlika izme(u ono što je naa, koja označava stajalište iz koje se stvar spoznaje, nasuprot pram-ni, koja je spoznaja stvari kakvom je ona u samoj se)i" 'ostoji puno načina klasifikacije ovih stajališta" Cedna od načina njihovo
11
klasificiranja jeste jeste onaj koji se odnosi na općenitost ili identitet Edrav-stikaF i onaj koji se odnsi na partikularitet ili razlikovnost Epar--stikaF" Bukladno ovom načinu klasifikacije postoji sedam naa" 8načaj ove sedmoročlane predikacije jeste to da je naše znanje u poledu )ilo čea relativno karaktera i otuda je sva naša spoznaja uvjetno karaktera" $ najkraćem, svaki entitet je jedan u mnoštvu, tj" supstancija je jedna, a načini su mnoi" Btajalište da svaki predmet posjeduje multiplicitet aspekata jeste poznato kao anek-nta!v-da" 8)o svoje kompleksne prirode z)iljnosti, različite formulacije u poledu nje same postaju mouće" *ako(er, realizam i relativizam (ainizma se odražavaju u njeovoj shemi kateorija" vije lavne kateorije su duša E(&vaF i ne!duša Ea(&vaF" uša se odlikuje sa sviješću i životom, a ne!duša suprotno ovima" 7adalje, pet zavjeta EvrataF u svojemu ekstremnom o)liku su namijenjeni za askete, dok su za one laičke učenike propisani u nešto modificiranijem o)liku" #vih pet zavjeta su: 1F nepore(ivanje EahimsaF; >F neizricanje lažno EsataF; GF za)rana kra(e EasteaF; =F uzdržavanje od senzualnosti E)rahmacaraF, i LF neposjedovanje EaparirahaF" 'rakticiranje ovih pet vrlina utire put za oslo)o(enje duše iz zaro)ljeništva karmičko procesa" 5onačno, (ainizam je reliijsko!filozofijska tradicija koja je ateističko karaktera" 7aime, dok (ainizam od)acuje %oa, on prihvata %ožanstvo" #tuda se ovo %ožanstvo ovjerava u svakoj usavršenoj duši"
1>
Yilozofija 'rosvijetljeno P %$I863 'oput (ainizma, %udizam je tako(er reliija i filozofija" #snivač je Biddh-rta autama %uddha Ero(en LQG!=TG p"n"e"F" Buština %uddhino učenja o dharmi P dhammi na palijskom, pronalazi se u samoj prvoj propovijedi koju je održao u parku jelena" 7akon potcrtavanja da )i duhovni kandidati tre)ali da iz)jeavaju dva ekstrema samoveličanja i samousmrćivanja te da )i tre)ali prihvatiti srednji put, %uddha izlaže četiri uzvišene istine i uzvišeni osmoročlani put" Wetiri uzvišene istine odnose na patnju, uzrok patnje, uklanjanje patnje i način uklanjanja patnje" %udistički red svećenika, sanha, utemeljio je sam %uddha" %uddhi su postale jasne ove četiri plemenite istine E-ra sataF dok je sjedio ispod %odhi!drveta Erveta spoznajeF" 1F uhkha P patnja P sve što konstituira dio naše )ića je predmet patnje" >F uhkha!samudaa P uzrok patnje P temeljni faktor koji je odovoran za patnje jeste neznanje, no ovdje neznanje znači nespoznanavanje četiri plemenite istine" GF uhkha!nirodha P uklanjanje patnje: način oslo)a(anja predstavlja o)rnut proces od ono koji vodi zaro)ljeništvu i patnji Edakle, osmoročlani putF" =F hammapada, osmorostruka ljestvica je naj)olji put, odnosno srednji put" 3e(utim, osam disciplina tvore put koji nije sukcesivno karaktera, već se one kultiviraju skupa" #vaj osmoročlani put se sastoji od sljedećih disciplina: ispravna ledišta, ispravna nakana, ispravan ovor, ispravno djelovanje, ispravno uzdržavanje, ispravna težnja, ispravan o)zir, ispravna koncentracija" %uddha nije )io sklon metafizici, )udući da njeovo učenje nije teorijsko karaktera, već ono praktično" 3i ne nalazimo eksplicitnu metafiziku u onome što je %uddha naučavao, iako postoje odre(ena metafizička učenja implicite sadržana u njeovom nauku" 'omoću analize tzv" individualno ili supstancije, %uddha smatra da ne postoji individualno i da ne postoji supstancija koja je odvojita od omile činilaca u svakom slučaju" #no što se naziva duša ili stvar je puko ime P ime za kompleks konstituenata" 5oncept duše kao supstrata promjenljivih stanja spoznaje, ili stvari kao nosioca atri)uta, jeste mit" #no što se naziva individualnošću je zapravo skup od pet faktora
1G
Eskandha ili areataF" Izvan ove matrice ne postoji personalnost niti duša, jer kao što ne postoji duša, ne postoji jednako tako ni stvar" 8apravo, stvar je samo skup senzualnih podataka" #no na što ukazujemo kao stvari su skupovi fenomena koji se črvsto drže skupa" %uddhistički kanon se sastoji od tri z)irke tekstove E*ripitaka, *ri košareF i one su pisane na palijskom jeziku" %uddhizam se dijeli na mah--na i h&n-na školu" *ermin h&n-na se nalazi u ranim h&n-na tekstovima" $čenje se zove Bthavira!v-da E*heravada na palijskomF" Bthavira, stariji, su )ili oni koji su tvrdili da slijede izvorni )uddhizam kako a je naučavao sam %uddha" #ni su ekskomunicirali li)eralne i napredne )uddiste poznate kao 3ah-sanhikas, koji su označili se)e kao sljed)enike mah--ne, veliko vozila, a Bthavire sljed)enicima h&n-ne, malo vozila" Oinaana posmatra %uddhu kao historijsku oso)u, dok je za mahaana školu )uddhina suština kozmička i vječita" 7adalje, hinana postavlja preda se ideal individualno oslo)o(enja , dok je za mahaanu ideal %odhisattva, koji je koji je ododio svoje konačno oslo)o(enje u ime druih" %uddhina šutnja u poledu metafizičkih pitanja )ila je vjerovatno sma po se)i odovorna za razilaženje metafizičkih stajališta me(u )udistima" Wetiri temeljne )udističke škole su: Vai)h-/ika, Bautr-ntika, Ko-c-ra i 3-dhamika E7--rjuna, oko 1LJ" n"e"F" 'rve dvije pripadaju hinaani, a ostale dvije mahaani školi" Vai)h-/ika i Bautr-ntika su opisane kao realističke škole, dok su Ko-c-ra i 3-dhamika idealističke"
1=
Ortodoksne škole #$ %o&i'ki reali"am Ny(ye
7adaršana je filozofija loičko realizma" 7aa je realizam zato što prihvata z)iljnost izvan mentalno svijeta i zato što nastoji da izradi svoj svjetopoled kroz loičko zaključivanje"#tuda je naa i loika i filozofija" Bam termin označava loičko zaključivanje, odnosno zaključivanje koje omoućava sve znanosti i služi kao sredstvo izvršavanja svih djelatnosti" 7a nju se ukazuje i druim terminima kao što Mnv&kšik& i *arka, koji tako(er označavaju znanost zaključivanja i arumentacije" Vrlo rano je u povijesti indijsko mišljenja, naa povezivana sa Vaišešika sustavom" *emeljni tekst aforizama za 7aa sustav, tj" 7aa!sutra, kaže se da je sačinio sam autama, nazvan 6kšap-da" Bpominju se različiti datumi nastanka ovo ovo teksta" #no se sastoji od pet polavlja, a svako se nadalje razdjeljuje u dva potpolavlja" 'rvi komentar na 7aa!sutru je napisao V-ts-ana" 3e(utim, novo polavlje u historiji 7ae je otvorio aneša E1>" st" n"e"F" #n je osnovao novu loičku školu Enava! naaF, koja uključuje visoku loičku terminoloiju i loički jezik" 'ostoje četiri faktora uključena u )ilo koju spoznajnu situaciju: 1F su)jekt koji spoznaje Epram-t-F, >F >F predmet spoznaje EprameaF, GF sredstva validne spoznaje Epram-naF, =F rezultat validne spoznaje Epram-F" 'ram- je validna ili istinska spoznaja" 'ram-na je distinktivni uzrok ili instrument validne spoznaje" Bukladno naa školi, postoje četiri sredstva validne spoznaje: 1F percepcija EpratakšaF, >F zaključivanje Eanum-naF, pore(enje Eupam-naF i =F svjedočanstvo Eša)daF" #pćenito, u sistemima indijske filozofije, čulnih orana ima pet: sluh, opip, vid, okus, miris" Wak se i razum posmatra kao pomoćni uzrok u spoznaji" 7aa koncepcija z)iljnosti je pod velikim utjecajem sustava loike i espitemoloije" 7aa!sutra spominje 1Q kateorija od kojih je većina izravno uključena u proces mišljenja i proceduru raspravljanja: 1F sredstva validne spoznaje Epram-naF, >F predmeti validne spoznaje EprameaF, GF sumnja, =F svrha, LF primjeri, QF ustanovljeni zaključci,
1L
siloizma, TF reductio a) a)surdum, F odlučna spoznaja, 1JF dokazivanje istine, 11F konstruktivno ili dekonstruktivno dokazivanje za po)jedu, 1>F puki destruktivni arument, 1GF porešni razlozi, 1= dvoličnost, 1L prividne i )esplodne o)jekcije, i 1QF ranjive tačke" 'rema ovom popisu sve kateorije, izuzev drue, ukazuju na racionalni proces i znanost dokazivanja" Vaišešika je ta koja se )avi ontološkim kateorijama" 7aa nastoji da pokaže da izvanjski svijet nije fa)rikacija razuma, već da je stvaran i da može )iti spoznat" #tuda naa ne nalazi razlo za od)acivanje općenito ledišta o pluralističkom svijetu predmeta, koji su stvarni odvojito od duše" *ako(er, nai-ika priskr)ljuju filozofsko opravdanje za općenito stajalište o duši kao nematerijalnoj supstanciji koja posjeduje svoje vlastite karakteristične atri)ute i sposo)nost djelovanja itd" Cednako postoji )eskonačan )roj duša sukladno ovoj školi, dok je %o u ovom sustavu označen kao vrhovno Bopstvo Eparam-tmanF, sveprožimajući i vječit, poput duša" )$ Vaišešika je sustav )lisko povezan sa naom te se na njih ukazuje kao naa!
vaišešika o)lik" *ermin vaišešika je izveden iz višeša, koji označava Hodličnost ili Hdistinkciju, #na se tako naziva, sukladno njezinim sljed)enicima, )udući da ona nadmašuje drue sutave" $ ovom smislu, ona označava ono superiornije, ili distinktivni o)lik" Vaišešika, poput nae, smatra da se univerzum sastoji od pluraliteta z)iljnosti koje su označene izvanjskima, )udući da svijet postoji neovisno od mišljenja" 'rvo sustavno izlaanje je izveo 5an-da u Vaišešika!sutri" 7jeovo ime znači Hatom!eter i ukazuje na atomističku teoriju koju je naučavao 5anada" 7adalje, Vaišešika!sutra je podijeljena na deset polavlja, od kojih se svaki razdjeljuje na dva potpolavlja" 5arakteristično učenje Vaišešike se odnosi na kateorije" 5ateorija Epad-rthaF je ono što može )iti spoznato EjneaF, validno spoznato EprameaF, te imenovano ili označeno Ea)hidheaF" 'rvo)itno je priznato šest kateorija, ovisno o šest načina posmatranja i tumačenja predmeta" 5asnije je nepostojanje priznato kao sedma kateorija, jer je i ona tako(er predmet spoznaje" #vih sedam kateorija su: 1F supstancija, >F kvalitet, GF aktivnost, =F općenitost, LF partikularnost, QF zaključivanje i
1Q
*$ +radiia Sankhye
Bankha je realistički, dualistički i pluralistički sustav" #n je realizam zato što priznaje z)iljnost izvanjsko svijeta, dualizam zato što drži da postoje dvije temeljne z)iljnosti, odjelite jedna od drue, to jest, duha i materije, i on je pluralizam zato što vjeruje u pluralnost duša" $kratko, sankha je kvalitativni dualizam i numerički pluralizam" 5apila se smatra utemeljivačem sankhe, sukladno indijskoj tradiciji"B-nkha!stra koja se pripisuje 5apili je kasno natalo djelo" 7ajznačajnija knjia o klasičnoj sankhi je B-nkha!k-rik- Išvarakršne" Bam termin B-nkha označava razlučujuću spoznaju te jednako tako na)rajanje" vije temeljne kateorije koje se raspoznaju u sankha sustavu su duša EpurušaF i materija EprakrtiF" 'rvo što emanira iz primarne materije jeste intelekt E)uddhi ili mahatF i eoizam Eahank-raF, a iz potonje potom emanira razum EmanasF" 7a su)jektivnoj strani, ova tri konstituiraju ono što je poznato kao unutarnji oran EantahkaranaF na što se ukazuje kao razum" #n tako(er ne može )iti predmet iskustva, ka ni njeov izvor, prva materija" ?to je onda predmet iskustvaD #dovor je empiričko sopstvo koje je mješavina duha i materije" Bankha prihvata tri načian validne spoznaje Epram-neF: percepciju EpratakšaF, zaključivanje Eanum-naF i svjedočanstvo Eša)daF" 'o)rajanje ovih prilaza spoznaji je otovo isto kod nae i sankhe"'reko ova tri načina validne spoznaje koje priznaje sankha, naa po)raja pore(enje Eupam-naF kao neovisnu pram-nu" Bukladno sankhi ovo će se zaključiti z zaključku Eanum-naF" Bukladno, dualističkoj metafizici s-nkhe, postoje dvije temeljne kateorije, puruša EduhF i prakrti EmaterijaF, koje su dijametralno suprotstavljene prirode" uh je spoznaja, ali neaktivna, dok je materija aktivna, ali nesvjesna" uh je neizmjenljiv i čist, dok je materija konstantno izmjenljiva i odvija se u svijetu" uše su mnoo)rojne, a materija je jedna" #tuda je kontrast izme(u ovoa dvoa potpun" Iako su ovo dvoje oprečni po prirodi, pomoću suradnje izme(u ovoa dvoa ovo dvoje se vrši evolucijom" 'rva materija koja prethodi evoluciji naziva se prakrti" #na je tako(er poznata kao pradhāna zato
što je principjelni izvor iz koje započinje evolucija, a avyakta zato
što, prethodeći započinjanju evolucije, ostaje u nemanifestiranom stanju" $pravo stoa što je nemanifestirana, može se kazati da prakrti ne postoji" 'rakrti se ne zamjećuje zato što je suptilno karaktera" 3e(utim, o njozi se može zaključiti iz
1<
njenih posljedica" @volucioni proces ne )i moao proizaći iz ničea, već on kao svoj izvor mora imati primarnu prirodu koja je prakrti" 'rakrti je sastavljena od tri konstituenta koji se nazivaju una" une su rafinirani entiteti ili fine supstancije koje formiraju prakrti!kompleks i one su osnova koja ulazi u različite kateorije ezistencije" +azličite une su: sattva, rajas i tamas" Battva je inteliencija!tvar koja sve čini profinjenim i svijetlim; rajas je enrija!tvar koja je odovorna za aktivnost, a tamas je masa!tvar koja je odovorna za sve da je krupno i teško"Iz ovo zaključujemo da prvi uzrok, prakrti, mora posjedovati kao svoje karakteristike sattva, rajas i tamas" #d ove tri une, prvo što će do)iti dominirajuću snau je sattva" 5ao rezultat ovo, prvo evoluira mahat, što znači veliko" Iz mahata evoluira ahank-ra, princip individuacije ili eoizma" 6hank-ra je ono što čini osjećaj jastva" 'sihičke evolucije su: razum EmanasF, pet konitivnih osjetilnih orana Ejn-nendriasF, to jest, osjetila sluha, dodira, vida, okusa i mirisa, te pet orana EkarmendriasF, to jest, orana ovora, shvatanja, kretanja, izlučivanja i reprodukcije" Yizičke evolucije su: pet profinjenih esencija nazvanih Etanm-trasF, to jest, esencija zvuka, dodira, )oje, i mirisa; te pet velikih elemenata Emah-)htasF koji izranja iz esencija, to jest, etera, zraka, vatre, vode i zemlje" #d >= principa ili kateorije ezistencije EtattvasF, prakrti se sama razvija i ne evoluira, dok >L" kateorija koja je puruša EduhF niti se razvija, niti evoluira" 5lasična sankha je ateističko karaktera, )udući da ne doznačava mjesto %ou u svojemu sustavu" %o nije nužan za stvaranje svijeta, jer je svijet evolucija iz prakrtija" 'rakrti ne zahtijeva 'rvo 'okretača, )uudći da je ona samopokretna" 'otonji su mislitelji nastojali da otškrinu vrata za %oa u sankha sustavu" 3e(utim, u Bankha!k-riki ne nalazimo ukazivanje na %oa" 8apravo, klasična sankha ne vidi racionalno opravdanja za postuliranje %oa kao o)jašnjenja relevantnih činjenica koje se odnose na svijet prirode i područje duha" %o je uveden u Koa sustavu, koji je opet )lisko povezan sa sankhom"
1T
-$ .o&a kontrole ra"uma
Koa nema svoje vlastite metafizike" #na prihvata filozofiju sankhe i formulira metod po kojemu cilj čovjeka može )iti postinut" #no što se mora uraditi jeste to da se izolira duh EpurušaF od primarne materije EprakrtiF, a ovaj proces se postiže kontrolom razuma" 3etod koji omoućuje ovaj proces naziva se oa" *ehnika oe je vrlo stara i ona čak prethodi nastanku filozofije sankhe" Wak se u nekim temeljnim upanišadima naučava netod koncentracije i meditacije" #d naročito interesa je 3aitri!$panišad zato što ona ukazuje na šestostruku ou" ?est lavnih rana oe su: kontrola disanja, od)acivanje čula, meditacija, usredsre(ena pozornost, kontemplativno istraživanje i koncentracija ili apsorpcija Esam-dhiF" 'omoću oe, sukladno upanišadima, spoznajemo %rahmana" $panišadi tako(er daju etimoloijsko značenje riječi oa kao Hzdruživanje" akle, se samo ortodoksne, već i one heterodoksne tradicije su vrlo srodne sa oom" 5lasična faza oe kao ortodoksno sustava duuje svoje utemeljenje 'antajaliju, autoru Koa!stre" #vo djelo se sastoji od četiri polavlja nazvana p-das EčetvrtineF" #no što se označava terminom )uddhi u sankhi, naziva se citta u oa sustavu" #)a izraza označavaju razum" 3e(utim, duhovni prores mora posjedovati moralnu osnovicu, )ez koje a je nemouće postići" 8apravo, svi sustavi indijsko mišljenja nalašavaju potre)u etičko usavršavanja" 'rva i temelja nevolja jeste neznanje, koja pora(a druu, eoizam" ruim riječima, razum )i tre)ao )iti očišćen od strasti i emocija" #vaj cilj se provodi kroz dva stupnja oe, to jest, ama i niama" Kama ili suzdržavanje kojih ima pet vrsta: nepovre(ivanje EahimsaF, istina EsataF, nekradenje EasteaF, celi)at E)rahma!caraF i neposjedovanje EaparirahaF" 7iama Evršenje dužnostiF kod kojih postoji pet pravila: čistoća, zadovoljstvo, stroost, proučavanje i posvećenost %ou" Buzdržavanje i vršenje dužnosti pripremaju temelj za ou" @tika oe, zapravo cjelokupne indijske etike, jeste univerzalna" 'et suzdržavanja i pet vršenja dužnosti tvore sve ono što je potre)no za savršeno moralan život" Bljedeća faza u disciplini oe sastoji se od kultiviranja čvrsto držanja tijela, koje reulira disanje, povlačenje od čula: 1" Msana EdržanjeF" 8amisao je da se tijelo mora disciplinirati da da pretpostavi izled koji je poodan za koncentraciju" >" 'r-n--ma Ekontrola disanjaF dje reuliranje procesa disanja pomaže da se razum stavi pod kontrolu, no ovo se mora učiti od kompetentna vodiča"
1
G" 'rat-h-ra Epovlačenje od čulaF pod čime se podrazumijeva ukroćivanje razuma kroz ukroćivanje čula" 5om)iniranje vjež)anje tri zadnje stupnja oe: usredsre(ene pozornosti Edh-ran-F, meditacije Edh-naF i koncentracije Esam-dhiF, tehnički je poznato kao samama" oktrinarna razlika izme(u oa i sankha sustava jeste ta što je oa otškrinula vrata za %oa" 7aime, posvećenost %ou je jedna od pozitivnih vrijednosti koju )i tre)alo kultivirati kao ispomoć oi" Ime pomoću kojea je %o poznat jeste zvučni sim)ol #m" 5onačno, ove četiri ortodoksne škole su -stika ili vedske samo po imenu" #ne su ortodoksne u neativnom smislu tako da nisu heterodoksne, odnosno antivedske" $ svojoj konstrukciji one ne ovise o Vedama" #ne ne idu za tim da interpretiraju Vede, niti poledaju na njih za opravdanje svojih učenja" Btriktno vedsku tradiciju predstavljaju preostale dvije škole mišljenja"
>J
+itualistička filozofija mimanse 5azali smo da se Vede u svojemu širem smislu sastoje od mantri, )r-hmana, -ranaki i upanišada" 3antre EhimneF i )r-hmane Eliturijski tekstoviF konstituiraju ritualne cjeline Veda Ek-rma!k-ndaF" 6ranake koje su Hšuma tekstova označavaju prelazak prema upanišadima" $panišadi tvore spoznajne cjeline Veda Ejnana!kandaF" +itualne cjeline i spoznajne cjeline su zapravo ranije EprvaF i kasnije EuttaraF po loičkom poretku" Yilozofija koja se temelji na ranijim cjelinama naziva se prva!m&m-ns-, a filozofija koja je inspirirana sa kasnijim cjelinama, naziva se uttara!mimansa" %udući da je uttara!mimansa poznata po svojemu uo)ičajenim imenom ved-nta, na purva! mimansu se ukazuje općenito kao mimansu, što je kraće ime" 3imansa znači istraživanje" lavni predmet mimansa sustava jeste da ustanovi autoritet veda te da učini jasnim da vede uče ritualu" #tuda je ovaj sustav poznat i kao karma!mimansa" ?to se tiče njeove filozofske pozicije, one je manje ili više sličan pluralističkom realizmu naa!vaišešike" 'rvo sustavno djelo o mimansi jeste ono Caiminija, nazvano 'urva!mimansa!sutra Eoko =JJ p"n"e"F #va knjia afoizama se sastoji od 1> polavlja a svako se razdjeljuje sekcije i podsekcije" vije lavne škole su: 'r-)h-kara i %h-tta 'ojam Vedanta označava primarno upanišade koje konstituiraju kraj veda" *o je tako(er ime različitih škola filozofije koje se utemeljuju na upanišadima" 5rajnja 8)ilja, %rahman, u ovim tekstovima se posmatra na dva načina: kozmički EsaprapancaF i akozmički EnispraprancaF" *eistička tradicija u vedanti podržava kozmičko stajalište, nedualistička tradicija, advaita, smatra da je akozmičko stajalište više te stoa adekvatnije za prirodu krajnje z)iljnosti" *emeljni tekstovi vedante su: upanišadi, %haavad!ita i %rahma!sutra" 6utor %rahma!sutre je %adaraana" #na se dijeli na četiri polavlja, a svako se sastoji od četiri cjeline koje dalje imaju svoje podcjeline koje opet imaju jedan ili više afoizama" 'rema ?ankari )roj cjelina je 1>, a ukupan )roj aforizama je LLL" Bredišnje pitanje koje se razmatra u vedantinskim školama jeste priroda %rahmana, odnosno je li %rahman kozmički EsaprapancaF ili akozmički EnisprapancaFD Ce li on uzrok svijeta koji je z)iljski, ili je on samo nedvojstvena z)iljaD ali je sa ili )ez atri)utaD
>1
Cedna od prominentnih škola jeste Višištadvaita +amanuje E1J1T 6ama, dok se svaka aama sastoji od četiri dijela: vid-!p-da koja razlaže filozofijska učenja; oa!p-da koja naučava meditativnu praksu; kri-!p-da koja sadržava upute za podizanje hramova i pravljenje idola, te car-!p-da, koja opisuje metode )ooštovlja" 7aravno, postoje različite škole šivaizma: šaiva!siddh-nta, v&ra!šaivizam, šiv-dvaita i kašmirski šivaizam" *o da je %rahman!Mtman, vrhovna z)iljnost, jedan ili nedvojstven, da je svijet dualizma nez)iljski ili iluzija, jeste temeljni princip 6dvaite" #vo je učenje ne samo upanišada, već i %haavad!ite i %rahma!sutre, sukladno advaita tradiciji" $temeljivač advaite je )io ?ankara o kojemu se jako malo toa zna" 3etafizika 6psoluta, učenje koje je naučavao, jako je teško za razumjeti" 7aime, tačno je da postoje u $panišadima odjeljci koji karakteriziraju %rahmana kao uzrok svijeta, te kao domište svih povoljnih kvaliteta" 3e(utim, pitanje kako pomiriti ova dva ledišta: stajalište o %rahmanau kao 6psolutu, )ez karakteristika, i stajalište koje a karakterizira kao osnovu svijetaD 8a rješevanje ovo pro)lema ankara postulira dva stajališta: apsolutno Ep-ram-rthikaF i relativno Ev-vah-rikaF" Vrhovna je istina da je %rahman nedvojstven i )ez relacija" Bam je i ne postoji nišra z)iljsko osim njea" 3e(utim, iz naše perspektive, %rahman se pojavljuje kao %o, uzrok svijeta" 7ema
>>
istinsko uzrokovanja, svijet je jedino nestvarno pojavljivanje u %rahmanu, čak kao zmija u svitku" #vo učenje je poznato kao vivarta!v-da Eteorija transformacijeF" %rahman, vrhovna 8)ilja, je neuvjetovan, )ez atri)uta, )ez kvalifikativa" 3e(utim, ista 8)ilja se naziva %oom kada se posmatra u odnosu prema empiričkom svijetu i empiričkim dušama" %rahman je isti, kao niruna E)ez atri)utaF i kao sauna Esa atri)utimaF" 7e postoje dva %rahmana" Wak i kada se na %oa ukazuje kao niže EaparaF %rahman, što znači da to nije %rahman koji je postao niži po statusu kao %o, već da je %o %rahman posmatran sa niže razine relativno iskustva" #va dva o)lika EdvirpaF %rahmana nisu dva %rahmana: %rahman kakav je u se)i samome i %rahman kakv je u odnosu prema svijetu" 'rvi je neuvjetovani %rahman, dok je potonji uvjetovan nomenklaturom, konfiuracijom i promjenom"
