Hrvatsko Zagorje

Hrvatsko zagorje "Zagorje" preusmjerava ovamo. Za druga značenja, pogledajte Zagorje pogledajte  Zagorje (razdvojba).

Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u

sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, od Zagreba je odvojeno Medvednicom Medvednicom,, odakle mu i naziv – „za gorom! To je prete"no brje"uljkast kraj izme#u Medvednice Medvednice,, $alnika $alnika,, rijeke %rave %rave,, &utle &utle i i &ave &ave čijim  čijim se sredi'njim dijelom, u smjeru zapad-istok, pru"a gorski niz Maceljska gora-&trahinj'čica-(van'čica-)ara"dinsko topličko gorje koji dijeli Zagorje na dva dijela  – sjeverno i ju"no! &jeverno Zagorje dio je )a )ara"dinske ra"dinske "upanije "upanije,, a ju"no u cjelosti obuhva*a $rapinsko-zagorsku $rapinsko-zagorsku "upaniju  "upaniju te sjevero-zapadni dio Zagrebačke "upanije! "upanije! &a zapadne strane se na Zagorje preko rijeke &utle nadovezuje &lovenska +tajerska, odnosno područja bsotelja i $ozjanskega, dok je Maceljsko gorje odnosno Macelj hrvatsko-slovenska gora! &lovenske Haloze se nastavljaju preko dr"avne granice u Hrvatsku te se kod )inice spu'taju pod dravske nanose! ijeka %rava predstavlja granicu izme#u Hrvatskog zagorja i Me#imurja Me#imurja!! $alnik $alnik predstavlja  predstavlja granicu prema .odravini .odravini,, a djelomično i .rigorju .rigorju!! &tanovnici nedostaje izvor   ]  Zagorja govore kajkavskim narječjem, a njemu najsrodnije je .rle'ko narječje! narječje![ nedostaje  Zbog vi'estoljetnog prisutstva njemačkog, austrijskog i ma#arskog plemstva u Zagorju te zemljopisne blizine /ustrije i Ma#arske, Zagorci i danas često koriste tu#ice iz spomenutih jezika u svakodnevnom govoru! Tradicijska izrada zagorskih drvenih igračaka, lepoglavska čipka te medičarski i licitarski proizvodi, zbog svojih su posebnosti i vrijednosti uvr'teni na listu nematerijalnih dobara 012&3-a! Sadržaj

4sakrij5 •

67eogra8ski pregled

•

9.ovijest o

9!6 .retpovijest

o

9!9 /ntika 9!9  /ntika

o

9!: &rednji vijek

o

9!; atovi s Turcima

•

:7ospodarstvo

•

;7radovi i op*ine

•


•

=7alerija slika

•

>0nutarnje poveznice

•

?)anjske poveznice o

?!6 &estrinski projekti

o

?!9 Mre"na mjesta

Geografski pregled4uredi )2 @ uredi5 Hrvatsko zagorje se nalazi u sjeverozapadnom dijelu epublike Hrvatske, gdje zauzima povr'inu oko 9 :AA km9 ! To je prete"ito brje"uljkasto područje uokvireno Medvednicom i &avom na jugu, rijekom &utlom na zapadu, rijekom %ravom na sjeveru i $alnikom na istoku! 0 krajoliku Hrvatskog zagorja prevladavaju blagi brje"uljci čija nadmorska visina varira :AA-;AA m! 1ajistaknutije nizove čine vrlo strme gore čija nadmorske visine variraju od
Povijest 4uredi )2 @ uredi5

$rapinski pračovjek na Hu'njakovu

Pretpovijest4uredi )2 @ uredi5 Temeljem arheolo'kih nalaza mogu*e je zaključiti da je na području Hrvatskog zagorja, postojao organizirani "ivot jo' tijekom brončanog doba odnosno za vrijeme trajanja tzv! kulture polja sa "arama! .opulacija brončanog doba naseljavala je pred :AAA godina kameniti brijeg na kojem *e se u srednjem vijeku stvoriti jezgra gradova i trgovi'ta! 1ajstariji tragovi naseljenosti u Zagorju potječu jo' iz .aleolitika! $od $rapine su 6?B>! .rona#eni ostaci tzv! Ckrapinskog pračovjekaC iz starijeg kamenog doba! Mno'tvo keramičkih ulomaka, kameni kalup za lijevanje, brončane sjekire te tragovi nastambe ukazuju jasno da su postojali trajni oblici "ivota na u"em području grada $rapine u dalekoj prapovijesti! 1alazi'te pračovjeka u $rapini jedno je od najve*ih europskih nalazi'ta!1a Hu'njakovu brdu kraj $rapine prona#eni su ostatci 'piljskog čovjeka koji je poznavao vatru i "ivio od lova! .ripadao je poznatoj prethistorijskoj kulturi D.remousterienE, za 'to postoje dokazi od oko 69AA komada kamenog oru#a! 1a brijegu .odo'tinje iznad adoboja u 6?
Gednje preko adoboja i epoglave sa cestom na $rapinčici! 1eka od ostalih 'piljskih arheolo'kih nalazi'ta suI 'pilja )indija, sinec jama, )otla pe*, +kedenj, Gr ačkova pe*ina, +incekova 'pilja i )elika pe*ina! staci neandertalaca su zasad otkr iveni jo' u 'pilji )indiji, iako su u nekim drugim spomenutim 'piljama dosad otkrivene kamene rukotvorine koje se pripisuju neandertalcima! %iljem Zagorja poznati su slučajni nalazi glačanih kamenih sjekira, a za koje se pretpostavlja da potječu iz mla#eg kamenog doba DneolitikaE ili iz bakrenog doba DeneolitikaE! Fedno od prapovijesnih naselja iz spomenutog razdoblja prapovijesti je i &trugača ( kod Gedekovčine! (pak, najve*i broj arheolo'kih nalazi'ta iz razdoblja prapovijesti potječe iz vremena brončanog i starijeg "eljeznog doba, odn! izme#u 9
Antika4uredi )2 @ uredi5 1a naseljenost u kasnijim razdobljima, poput antike upu*uju razmjerno brojna arheolo'ka nalazi'ta Dnpr! imske /Kuae (asae, dana'nje )ara"dinske TopliceE, .lemen'čina kod .regrade, Mihaljekov jarek kod $rapine! $ao i ostali hrvatski krajevi i područje dana'njeg Hrvatskog zagorja ulazi u ono povijesno razdoblje kada su rimljani zaokru"ivali svoje sjeverne posjede i utvr#ivali granice (mperije na %unavu! $rak ceste od .tuja D.oetovioE prema &avi, čini se da je prolazio tjesnacem kod $rapine, pa se ovdje zadr"alo nekoliko značajnijih arheolo'kih nalaza, koji govore o postojanju rimskog naselja s vojničkim u putnim servisom, kakav je bio uobičajen u cestovnom sustavu starog vijeka u krajevima koje su kontrolirali predstavnici rimskog carstva! sim uz ceste ve*ih prometnih vrijednosti na tragove imljana mo"e se nai*i i uz termalne izvore i rudnike!  nazočnosti imljana na području Zagorja govori nam i spomenik iskopan u oboru 6?<>! godine koji je smje'ten u /rheolo'kom muzeju u Zagrebu! Za njega se pretpostavlja da datira od početka :! stolje*a poslije $rista, te da je na mjestu dana'njeg obora bila rimska naseobina!

Srednji vijek4uredi )2 @ uredi5 &rednji vijek, na svoj način, ugradio je novi kamen u oblikovanje "ivota u dana'njim op*inskim sredi'tima i gradovima Jupanije!.rema dostupnim podacima, pisana povijest dana'njeg područja Hrvatskoga zagorja započinje krajem 69! stolje*a! $ontinuirana naseljenost započela je od kraja L((! stolje*a podizanjem utvr#enih gradova D$rapina, 'trc, Gelecgrad, oborgrad itd!E 0 sačuvanim pisanim dokumentima $rapina se spominje prvi puta 66B:! godine! na se spominje ve* 6999! godine u povelji Herceg Gele gdje se imenuje i .etar $nez iz $rapine kao glava Hrvatske plemenske "upe! 1adalje Hrvatsko – ugarski kralj &igismund je 6:BB! godine uz posjed gradu $rapini D3astrum 3arponeE dodijelio je poglavaru grada i titulu )elikog "upana zagorskog! Tijekom 6:! stolje*a pa do polovice 6;! stolje*a trajao je proces oblikovanja strukture naselja, koja danas čine gradove i op*inska sredi'ta regije! %rugim riječima, u tom razdoblju stvorene su  jezgre od kojih je na ovim prostorima krenuo povijesni, gospodar ski, upravni i kulturni razvoj administrativnog područja koje se danas, ?AA godina kasnije,naziva Zagorjem! 1icanje srednjovjekovnih burgova u 6:! i 6;! stolje*u te njihova pregradnja, inicira u vrijeme borbi s Turcima nije povukla sa sobom i jače grupiranje naseobina tj! %ana'njih op*inskih sredi'ta i gradova! 1aime, stanovni'tvo je i dalje ostajalo u svojim, mahom drvenim ku*ama, a napu'talo ih  je tek u trenucima krajnje opasnosti, dakle u vrijeme turskih navala, sklanjaju*i se i brane*i istovremeno! Zbog toga, izme#u ostalog, nije bilo uvjeta za 8ormiranje ve*ih naseobina odnosno gradskih sredi'ta! (sto tako za ostvarivanje tog procesa nedostajale su intenzivne prometne veze, trgovina i specijalizirani obrti, 'to su sve temeljni uvjeti za stvaranje gradskih sredi'ta! visnost seljaka u odnosu na plemstvo, u pravnom smislu – oni su bili vezani za svoje prebivali'te, tako#er je onemogu*avalo da se broj stanovnika u pojedinim naseobinama pove*ava imigracijom! To su i osnovni razlozi, 'to su se u to vrijeme samo tri mjesta počela oblikovati kao gradska sredi'ta, tj! $rapina, $lanjec i )ara"din! Hrvatsko zagorje u pisanim se dokumentima spominje od srednjega vijeka, a na zemljovidima je zabilje"eno prvi puta u 'esnaestom stolje*u! Tada je područje izme#u Medvednice, &utle, %rave i $alnika bilo podijeljeno u tri "upanije )ara"dinsku, Hra'činsku i Zagorsku, no sve je ubrzo spojeno u jednu )ara"dinsku "upaniju!

Ratovi s Turcima4uredi )2 @ uredi5 Zagorje je zbog udaljenosti od ratnih zbivanja i relativne sigurnosti bilo imigracijski prostor u koji  je doselilo brojno stanovni'tvo iz nesigurnih graničnih hrvatskih krajeva prema smanlijskom 3arstvu, predvo#eno plemstvom, koje diljem Zagorja gradi brojne dvorce! Normirala su se brojna mala ra'trkana naselja, često sastavljena od zaselaka, dok su uz ceste i putove osnovana nizna naselja! 0 vrijeme najte"ih turskih navala na Hrvatsku u krapinskoj je utvrdi odr"ano pet Hrvatskih sabora D6! godineE! 7rad $rapina je često mijenjao svoje vlasnike! 1ajstariji vlasnici bili su hrvatski i ugarski kraljevi, a pored njih gospodari ovog grada bili su i kne"evi 3eljski, obitelj $eglevi* i %ra'kovi* dok su posljednji gospodari grada bili obitelj ichtenberg i tten8els! 0 srednjem vijeku $rapina je bila va"no razvijeno trgovi'te! 0 6:;>! godini kralj judevit dodijeljuje joj privilegij slobodnog kraljevskog grada! 0 to vrijeme ona je bila sredi'te Jupanije zagorske ! 0 6=! stolje*u pripojena je )ara"dinskoj "upaniji!

.ogled sa Medvednice

1arodna no'nja iz Hrvatskog zagorja snimljena u 2tnogra8skom muzeju u Zagrebu

Gospodarstvo 4uredi )2 @ uredi5 )i'e od ;O< od ukupnog broja naselja ima manje od
danas prestale postojati, 'to je prouzročilo veliku nezaposlenost, a slično se dogodilo i početkom 'ezdesetih godina LL! stolje*a kada su zatvoreni gotovo svi zagorski ugljenokopi!

Gradovi i općine4uredi )2 @ uredi5 Preko 6 000 stanovnika D9AA6!E