UVOD U LEKSIKOLOGIJU
-
LEKSEM LEKSEM - oblik rijeci koji predst predstavlja avlja skup svih svojih svojih znacen znacenja ja i gramatick gramatickih ih oblika LEKSIK LEKSIK - rjec rjecnic nicki ki susta sustav v kojeg kojeg cine cine svi svi lekse leksemi mi jedno jednog g jezika jezika LEKSIK LEKSIKOLO OLOGIJ GIJA A - znanost znanost koja koja prouc proucava ava i opisu opisuje je rijeci rijeci nekog nekog jezi jezika ka SEMANTIK SEMANTIKA A - znanost znanost koja proucava proucava sadrzajnu sadrzajnu stranu stranu jezicno jezicnog g znaka, znaka, tj. znacenje leksema SEMIOL SEMIOLOGI OGIJA JA - znano znanost st koja koja prouca proucava va zivo zivott i ulogu ulogu znak znakova ova u zivo zivotu tu
ZNACENJE RIJECI
-
mogu biti biti JEDNO EDNOZN ZNA ACNE CNE (imenica, laz,...) i VISEZNACNE (krug, puz,...) OSNOVN OSNOVNO O ZNACEN ZNACENJE JE RIJEC RIJECII - upucuj upucuje e na pojam pojam u stva stvarno rnom m svijet svijetu u i isto isto je za sve clanove jezicne zajednice (obala: granicni pojas kopna i vode) - IZVEDE IZVEDENO NO ZNACE ZNACENJE NJE RIJE RIJECI CI - izved izvedeno eno je je iz osnov osnovnog nog znac znacenj enja a na temelju neke zajednicke osobine ili asocijacije (obala: obzidana obala u luci) - METAFO METAFORA RA - prene prenesen seno o znacen znacenje je rijec rijecii utemel utemeljen jeno o na slicn slicnost ostii (kukavica plasljiva osoba, more - mnogo, vatra - strast,...) - METONI METONIMIJ MIJA A - prenese preneseno no znace znacenje nje utem utemelj eljeno eno na na asocij asocijati ativn vnom om povezivanju stvari u vremenu i prostoru (jedem ribu, citamo Tribusona, pojest cu tresnju,...) SINONIMIJA
-
SINONI SINONIMI MI - rijeci rijeci razl razlici icitog tog izra izraza za,, a istog istog ili slic slicnog nog znac znacenj enja a SINONIMIJA SINONIMIJA - pojava pojava potpunog potpunog ili djelom djelomicnog icnog poklapanja poklapanja znacenja znacenja rijeci rijeci koje koje imaju razlicite izraze SINO SINONI NIMS MSKI KI PAR PAR - par par koj kojii cine cine 2 sino sinoni nima ma (ljekarna, apoteka ; SINONIMSKI NIZ cine 3 ili vise sinonima (buka, vika, galama)
VRSTE SINONIMA PREMA OPSEGU SADRZAJA
-
ISTOZ ISTOZNAC NACNIC NICE E - imaju imaju isti isti opseg opseg sadr sadrzaj zaja, a, zamje zamjenji njivi vi su u svak svakom om kontekstu (muzika - glazba, biblioteka - knjiznica, avion - zrakoplov) BLISKOZNAC BLISKOZNACNICE NICE - imaju imaju razlicit razlicit opseg opseg sadrzaja, sadrzaja, zamjenjivi zamjenjivi samo u nekom nekom kontekstu (kuca - dom, informacija - obavijest, dolaziti - priblizavati se)
VRSTE SINONIMA PREMA USVOJENOSTI
-
KONTEK KONTEKSTU STUALN ALNII SINONI SINONIMI MI - postoje postoje sam samo o u odreden odredenom om konte kontekst kstu u jer im je autor dao takvo znacenje (zena - gospa) - SAMOST SAMOSTALN ALNII - izvan izvan konte konteks ksta ta ih prep prepozn oznaje ajemo mo kao kao sinon sinonim ime e (vuci (vuci potezati ) ANTONIMIJA
-
ANTON ANTONIMI IMI - rijeci rijeci supr suprotn otnog og znace znacenja nja ; ANTO ANTONIM NIMIJA IJA - pojav pojava a suprot suprotnos nosti ti znacenja izmedu dviju rijeci ANTON ANTONIMS IMSKI KI PAR PAR - dvij dvije e rije rijeci ci suprot suprotnog nog znacen znacenja ja (uci - izici)
VRSTE ANTONIMA PREMA PORIJEKLU
-
RAZNO RAZNOKOR KORIJE IJENSK NSKII - nast nastali ali neovis neovisno no jeda jedan n o drugom drugome e (nebo - zemlja, dobar - los, u - iz) ISTOKO ISTOKORIJ RIJENS ENSKI KI - jedan jedan antoni antonim m poslu posluzio zio je je za tvor tvorbu bu drug drugog og (istina neistina, sretan - nesretan, upasti - ispasti)
VRSTE ANTONIMA PREMA USVOJENOSTI
-
KONTEK KONTEKSTU STUALN ALNII - antonim antonimii koje prep prepozn oznaje ajemo mo kao kao antoni antonime me samo samo u kontekstu, npr. u pjesmama, itd. (T. Ujevic: dah - krik)
-
SAMOSTALN SAMOSTALNII - antonime antonime koje i izvan izvan konteksta konteksta prepozna prepoznajemo jemo kao antonime antonime (star - mlad)
HOMONIMIJA
-
HOMONIMI HOMONIMI - dvije rijeci koje imaju isti izraz, izraz, a razlicit razlicit sadrzaj sadrzaj (znac (znacenje) enje) ; takav odnos se naziva HOMONIMIJA HOMONI HOMONIMSK MSKII PAR - dvij dvije e rijeci rijeci isto istog g izraz izraza, a, a razlic razlicito itog g sadrza sadrzaja ja
PODJELA HOMONIMA PREMA PODRIJETLU
-
LEKSICKI LEKSICKI HOMONIMI HOMONIMI - nastali nastali posudivan posudivanjem jem rijeci rijeci iz stranog stranog jezika jezika koja se potom izjednacila s vec postojecom rijecju (rok (razdoblje), rok (vrsta glazbe)) OBICNI OBICNI HOMONIM HOMONIMII - nastaju nastaju kada se izrazi izrazi rijeci rijeci izjednace izjednace zbog nastavka nastavka u deklinaciji ili konjugaciji (zena (jednina), zena (mnozina)
HOMOFONI I HOMOGRAFI
-
HOMOFONI HOMOFONI - rijeci rijeci razlicit razlicitog og znacen znacenja ja koje koje se isto izgovaraju izgovaraju,, a razlicito razlicito pisu pisu (Dunja - dunja) HOMOGRAFI HOMOGRAFI - rijeci rijeci razlicito razlicitog g sadrzaj sadrzaja a koje koje se isto pisu, pisu, a razlic razlicito ito izgova izgovaraju raju (luk - luk)
RASLOJENOST LEKSIKA
-
OPCI LEKSIK LEKSIK - leksik leksik kojeg kojeg cine rijeci kojima kojima svakod svakodnevn nevno o komuni komuniciram ciramo o LEKSIK LEKSIK OGRA OGRANIC NICENE ENE UPOR UPORABE ABE - term termini ini kojim kojima a se koris koristi ti uski uski krug ljud ljudii specijaliziranih za odredenu struku
SASTAV OPCEG LEKSIKA
-
AKTIVNI LEKSIK (ja, pisati, brzo, lisce, mrak, srce, suh, govoriti, mi,...) LEKSIK LEKSIK NA PRIJELAZU PRIJELAZU (zastarijeli (zastarijelice, ce, pomodnic pomodnice, e, ozivlj ozivljenice enice,, novotv novotvorenic orenice) e) PASIVNI LEKSIK (otci, srdce, lisjem, filir, sarce, suhijem, gluhijem)
LEKSIK NA PRIJELAZU
-
zastar zastarije ijelic lice e - upotre upotreblj bljava avaju ju ih jos jos samo samo starij starijii govorn govornici ici (ferije - praznici) pomod pomodnic nice e - najcesc najcesce e imenuj imenuju u trenutn trenutno o modern moderne e pojmov pojmove e i pojave pojave (parti) ozivl ozivljen jenice ice - rije rijeci ci koje koje su se se vratile vratile iz pasiv pasivnog nog u akti aktivni vni leks leksik ik (putovnica) novot novotvor voreni enice ce - nasom nasom rijecju rijecju se se zamjen zamjenjuj juje e neka neka strana strana rijec rijec (pisac, izbornik)
PASIVNI LEKSIK
-
histor historizm izmii - rijeci rijeci koje koje su presle presle u pasiv pasivni ni iz izva izvanje njezic zicnih nih razlo razloga ga (ban, baun, grof, krinolina, filir) - knjiski knjiski leksem leksemii - nacini nacinilili su ih stariji stariji leksikogr leksikografi, afi, nisu nisu nikada nikada postali postali dio dio aktivnog leksika - nekrotizm nekrotizmii - rijeci karakterist karakteristicne icne za leksik leksik nekog nekog pisca, pisca, nisu postale postale dijelo dijelom m aktivnog leksika - arhaiz arhaizmi mi - rijec rijecii koje koje su presl presle e u pasivn pasivnii zbog zbog promj promjena ena u jez jeziku iku (ljeto, prenocaj, sarce, oudi)
