ponavljanje prvog razreda gimnazijeFull description
državna matura, hrvatski jezik
Full description
Full description
Rasprava o povijesti i samobiti hrvatskoga jezika, uz prikaz prevladavajućih jezičnoteorijskih promišljanja odnosa južnoslavenskih jezika
Full description
Full description
Tekst prvotno objelodanjen u časopisu "Jezik", izdanje iz travnja 2011., o položaju hrvatskoga jezika u samostalnoj Hrvatskoj, te o problematici međunarodnoga priznanja
PO KING JAMES VERZIJI NAJTAČNIJI PRIJEVOD BIBLIJEFull description
PO KING JAMES VERZIJI NAJTAČNIJI PRIJEVOD BIBLIJEFull description
Ispitni katalog za Hrvatski jezik 2018.
Prilog Svjetla riječi o hrvatskom jeziku danas, siječanj 2008.
www.freewebs.com/sime_car
FONEM (grč. phone - glas)– j najmanja jzična jdinica koja sama NEMA ZNAČENE! ali ima razliko"n# #log#. MORFEM (grč. morphe - o$lik) – ja najmanja jzična jdinica koja ima značnj. „u boci“ (#) boc – korijn rijči -i – značnj pad%a! pad%a! roda i $roja (&! %.r.! sg.) „travi“ trav – korijn rijči -i – značnj pad%a! pad%a! roda i $roja (&! %.r.! sg.)
„žute“ Žut – korijn rijči ('mljno značnj rijči) -e – značnj glagol. "rmna! lica i $roja (.l.pl.przn') (.l.pl.przn') „cvjetovi“ cv(i)jet – korijn rijči -ov- #m'ak za mno%in# -i – značnj pad%a! pad%a! roda i $roja $roja (N! m.r.! pl.)
Na /or0o!o"oj ra+ini rijč s sas'oji od osnove i nastava 8 OSNO. – dio rijči koji nosi njzino lksičko značnj (najdnički niz glaso"a #p#3#j na ono *'o j rijčim azajdničko # značnj#). NS.4 – dio rijči koji s mijnja za"isno o pad%# ili glagolskom lic#. - Riječ ponekad može bit u istom obiku kao i nje!ina osno"a #rad$ dom$ rad%$ -
dom%). &ak"e riječi imaju ni'tični morfemu (.s. * !a"r'nom dijeu osno"e može do+i do aso"ne promjene #momak % momci)
9sno"a rijči s mo% sas'oja'i od jdnog ili "i* mor+ma By: Sime =)
7
www.freewebs.com/sime_car
MONOMORFEMS4 OSNO. – j osno"a sas'a"ljna od jdnoga mor+ma PO%#MORFMES4 OSNO. – j osno"a sas'a"ljna od s"aj# ili "i* mor+ma
.RS OSNO.3 RJE$O.ORN OSNO. – onaj dio rijči koji j zanjdnički osno"noj rijči i '"ornici. 9$ično joj dodajmo pr+iks ili s#+iks i 'ako '"orimo no"# rijč. Zid (korijn): zid-ar (rjčo'"orna osno"a): zidar-ski - rijč mo% ima'i jdn# (sklonos') ili "i* rjčo'"ornih osno"a (r#kopis). O8%#4O.ORN OSNO. – osno"a na koj# s dodaj nas'a"ak za različi' is' rijči. - 1o$ijmo j# kada rijči od#zmmo o$liko'"orni (rlacijski) mor+m - mijnjaj#3i rijč kroz različi' o$lik (pad%! lica)! n mijnja s značnj rijči FONE#4 – pro#ča"a glaso" s o$zirom na 'o kako s '"or (ar'ik#lacijska s"ojs'"a) i kako s č#j# (ak#s'ička) s"ojs'"a. FONO%OJ – pro#ča"a +onm kao razliko"n jzičn jdinic (+onm- ". 0.s'r.) MORFO%OJ – pro#ča"a jzičn znako" ni%ih 'azina – mor+ma i rijči (mor+m – "idi 0.s'r.) MORFO(FO)NO%OJ – $a"i s +onolo*kim promjnama # mor+mima. S#N4S – pro#ča"a pra"ila po kojima s rijči sla%# # sin'agm i rčnic. SEMN#4 – pro#ča"a značnj rijči %E4S#4O%OJ – pro#ča"a i opis#j rijči kao lksičk jdinic. %E4SEM; - jdinica lksičkog s#s'a"a koja prdoča"a s" o$lik i s"a značnja nk rijči. %E4S#4O&RF#J – $a"i s sas'a"ljanjm rjčnika E#MO%J – pro#ča"a podrij'lo i raz"oj pojdninih rijči S#%#S#4 – znans'"na disciplina koja s n mo% ograniči' samo na jzikoslo"lj jr s $a"i s'ilom – mog#čno*3# izricanja is'og sadr%aja različi'im srds'"ima. - s'ilis'ika j po"zana s 'orijom knji%"nos'i
&RM#$4 4E&OR#J – prds'a"lja razrd ("rs'#) # koji s s"rs'a"aj# pojdin rijči ili o$lici rijči s o$zirom na s"oj grama'ičk oso$in.
.rste 9ra/ati5i, ate9orija3 0. 7. . <.
ate9orija vrste rije5i (promjnji" i npromjnji" rijči) ate9orija ob!ia rije5i (mor+lo*k ka'gorij) ate9orija o!ožaja rije5i (sin'ak'ičk ka'gorij) ate9orija rije5i
:;) 4E&OR#J .RSE R#JE$# By: Sime =)
www.freewebs.com/sime_car
PROMJENJ#.E .RSE R#JE$# #MEN#*E – imn#j# $i3a! s'"ari i poja" 7MJEN#*E – zamjnj#j# (najč*3) imnic ili #p#3#j# na n*'o o'načno imnicama. PR#1JE.# – s dodaj# imnicama da $i ih po$li% označili. 8ROJE.# – ()$roj) označ#j# količn# ili pordak. &%&O%# – označ#j# radnj# s'anj ili z$i"anj. ,o"u se i puno!načne ii eksičke rijči jer imaju i eksičko i ramatičko !načenje.
NEPROMJENJ#.E .RSE R#JE$# PR#%O7# – s prila%# (najč*3) glagolima i označ#j# #"j' "r*nja glagolsk radnj. PR#JE1%O7# – pokaz#j# različi' odnos izm=# onoga *'o imn#j# imnic ili na *'o #p#3#j# zamjnic. .E7N#*# – po"z#j# d"ij rijči! sk#pin rijči ili rčnic. $ES#*E (R#JE$*E< PR#42%E) – sam nmaj# značnja! ali sl#% za o$liko"anj ili pro$liko"anj rčnic. 27.#*# – s# rijči kojima izra%a"amo nki soj3aj! opona*amo z"#k # prirodi! dozi"amo nko i sl. -rijedo!i$ "e!nici$ čestice i u!"ici jesu nepu!načne ii ramatičke riječi #suže !a usposta"janje odnosa meu puno!načnim riječima). ,a ra!iku od nji$ prio!i su puno!načne riječi.
=;) 4E&OR#J O8%#4 R#JE$# MORFO%O'4E 4E&OR#J #MENS4#> R#JE$# (imnica! zamjnica! pridj"a! $roj"a) 4ate9orija roda (m#*ki! %nski i srdnji rod) o 4ate9orija broja (jdnina i mno%ina) o 4ate9orija adeža (sdam pad%a hr"a'skog jzika) o MORFO%O'4E 4E&OR#JE &%&O% 4ate9orija !ica (go"ornik! s#go"ornik i ngo"orna oso$a) 4ate9orija broja (jdnina i mno%ina) 4ate9orija vre/ena (sada*njos'! pro*los'! $#d#3nos') 4ate9orija vida (poda'ak o s"r*nos'i ili ns"r*nos'i glagolsk radnj) 4ate9orija na5ina (način "r*nja glagolsk radnj8 izja"ni! zapo"jdni! pogod$ni i %ljni način) • • • • •
1E4%#N*#J ili S4%ON#18 j promjna rijči po pad%ima ,od s"ih promjnji"ih rijči s razlik#j osnova i nastava
OSNO. – dio rijči koji s n mijnja kada rijč prlazi iz o$lika # o$lik. - do$i"amo j ako rijči od#zmmo nas'a"ak # >.sg. ru -! !av-a NS.4 – j glas ili glaso"ni sk#p koji s dodaj osno"i i mijnja s kada rijč prlazi iz o$lika # o$lik8 r#k-a! r#k-e
&!a9o!i -
mijnjaj# s po licima 4ONJ2&*#J ili SPRE7NJE j promjna glagola po licima
&%&O%S4E 4E&OR#JE3 o &ic o 2roj ?rijm o
o o
?id Način
&%&O%# #MJ2 1.#JE OSNO.E3 a) #NF#N##.N2 OSNO.2 – do$i"amo od#zimanjm nas'a"ka –'i ( radi-'i) $) PRE7ENS42 OSNO.2 – do$i"amo kada # .l.pl. od#zmmo nas'a"ak za przn' (rad-)
9/BE MENDE 78#RN #MEN#* - imn#j sk#p primjraka is' "rs' sh"a3nih kao cjlina - pri odr=i"anj# roda z$irnih imnica! najlak* ih j s'a"i'i # N.sg i odrdi'i rod prma nas'a"k# (npr.$ra3a – %nski rod! li*3 – srdnji rod) - grama'ički s# # jdnini (jr imaj# jdan sk#p) iako znači mno%in#.
By: Sime =)
www.freewebs.com/sime_car
&R1#.NE #MEN#*E – označa"aj# '"ari ili ma'rij#. "ijk s #po'r$lja"aj# # jdnini. 0eutim$ ako radi"ne imenice !nače ra!ičite "rste neke t"ari ii materije$ onda se upotrebja"aju u množini: kemijske soi$ crna bra'na i dr. 1ake množina radi"ni imenica ne !nači "e+u koičinu materije neo ra!ičite "rste iste materije.
-
npr. soli! zla'a! čokolad! snijga! $ra*na! i'd.
Podje!a i/enica s ob+iro/ na 5ovjeov dodir s oni/ "to i/enice o+na5uju3 S.RNE (onretne) #MEN#*E 8 imn#j# n*'o opiplji"o ili n*'o *'o mo%mo zamisli'i kao opiplji"o8 oči! krijsnic! sjn! jzra! lis'anj! an=o! i dr. NES.RNE (/is!ene< astratne) #MEN#*E 8 imn#j# oso$in! osj3aj! s'anja i slično8 m#dros'! d#h! do$ro'a! $liskos'! sr3a i dr.