4. Razred - Hrvatski Jezik

MARCEL PROUST: COMBRAY  Marcel Proust,francuski romanopisac i jedan od utemeljitelja utemeljitelja modernoga modernoga europskog europskog romana rođen je 10.srpnja 1971.godine u Parizu.Poticao je iz bogate aristokratske obitelji.Kao djete bio je krak i nje!an pa je rano obolio od astme."jetinjst#o je pro#odio okru!en pa!njom i ljuba#lju s#oje obitelji. $ jedanaestoj godini stupa u gimnaziju %ondorcet.&sti'e se u po#jesti i (lozo(ji,a zanima ga kazali)te.Poslije kazali)te.Poslije gimnazije upisuje *kolu politi'ki znanosti na +orbonni i slu)a preda#anja iz (lozo(je koja je dr!ao enri -ergson.enri -ergson (lozof koji je u to doba bio na #runcu sla#e je sna!no utjecao na Prousta.Proust Prousta.Proust u to #rijeme zaokupljaju d#ije st#ari,to su kni!e#nost i mondeni !i#ot.Mladia posebno pri#la'i pri#l a'i mondeni !i#ot. -udui da je stekao #isoko obrazo#anje kretao se u pra#im umjetni'kim, građanskim i aristokratskim krugo#ima.  /akon smrti oca 190.,a potom i majke 190.godine i samo njego#o zdra#st#eno stanje se pogor)a#a.1902. godine po'inje !i#ot osamljenika ispunjen neumornim knji!e#nim radom.$grozni'a#oj utrci s #remenom i smru pi)e s#oje !i#otno djelo333ciklus djel o333ciklus romana pod zajedni'kim naslo#om „U traženju izgubljena vremena“"jelo obu#aa sedam dijelo#a4 Put k Swannu,U Swannu,U sjeni procvjetalih djevojaka,Kod djevojaka,Kod Guermantesa,Sodoma Guermantesa,Sodoma i Gomora,Zatočenica,Iščezla l!ertina i Prona"eno vrijeme# Djelo se odlikuje izvanrednim zapažanjima,preciznim i dotjeranim opisima,produbljenom psihološkom analizom i briljantnim stilom. 5pisujui u )irokom za#atu !i#ot francuske aristokracije po'etkom d#adesetog stoljea,Proust ne !eli 6dotaknuti6 odnos između između knji!e#nosti i !i#ota,nego !i#ota,nego !eli 6obrnuti64  Ne daje stvarni život,ono što zovemo zbiljskim postojanjem,smisao postojanjem,smisao umjetnosti,nego umjetnost mora dati smisao stvarnom životu.“ On uporno nastoji shvatiti prolaznost i odnose izmeu prošlosti i budu!nosti koji "ine temeljni na"in ljudskog postojanja u svijetu,a isto tako on uporno nastoji prevladati prolaznost u nekom trenutku vje"nosti,gdje se sve vremenske dimenzije sastaju i gdje "ovjek za trenutak kao da izlazi iz vremena. 5d njego#i djela jo) #alja istaknuti njego# pr#i roman Zadovoljstvo roman  Zadovoljstvo i dani koji je obja#io sa 8 godina.Poslije njega po'inje pisati roman $ean roman  $ean Senteuil#

#$D%&$'( 1. Pripo#ijeda' se budi u tami iz sna, bunila i nije u stanju prepoznati, namje)taj, boje, oblike sobe u kojoj se nalazi. $ s#ojim mislima kojima je bio zaokupljen i prije sna sjea se sobe na imanju u %ombraju te s#og kre#eta s baldainom i 'ekanja majke da mu dođe po!eljeti laku no. /akon toga sjeenje na jedan no#i ma: na)ao se u s#ojoj sobi na imanju gospođe pl. +aint3;oup, na selu. ?&., a neke male, sku'ene.. sku'ene.. Kada se sigurno sigurno pos#e razbudio, prepoznao je s#oju posteljinu, namje)taj, boju sobe. /aj#ei dio s#oji noi pro#odio bi bi sjeanjima na njego# nekada)nji !i#ot kod bakine sestre sestre u %ombrau. +jetio se s#oi bolni i tjeskobni tjeskobni misli u noima daleko daleko od bake i majke. Prisjetio se dru!enja s bakom, djedom, majkom i ocem poslije #e'ere na imanju. Prisjetio se toga ako ako je njego#a oca zanimala meterologija, bakina sestra kako kako bi izda#ala djeda kada pije konjak, kako kako je njego#a baka obo!a#ala pro#oditi #rijeme na %rvatski jezik & '# razred 1

ot#orenom.. Prisjetio se sobe u kojoj se smio zaklju'ati koja bi mu slu!ila za sanjarenje, 'itanje, plakanje i sladostra)e. @edina mu je utjea bila posjet majke i poljubac prije po'inka. =o =o je bio kratak posjet i za njega je zna'io trenutak patnje, jer je taj dugo is'eki#ani maj'in posjet bio kratak. Posjet gospodina +Aanna njego#oj obitelji nije bio stran, on je znao na#raati na #e'eru ili poslije #e'ere, ali nakon )to se o!enio te su posjete s#e rjeđi. Kada bi imali tak#e goste, pripo#ijeda' bi u kre#etu ostao bez posjeta majke koja bi mu bila dolazila po!eliti laku no. /jego#a obitelj pri tak#im posjetima nije puno 'astila gospodina jer je smatrala da ne spadaju u isti krug osoba, ali nisu znali da on pripada jednom od udruga naj#i)e aristokracije, koja je poznata po sjajnim konjiskim utrkama. =ak#o neznanje o njego#om !i#otu proizlazi iz njego#og skromnog i suzdr!anog karaktera. /isu ga smatrali do#oljno otmjenim za njio#e gala #e'ere. /jego#a tetka 'esto je s#ojim primjedbama #rjeđala polo!aj gospodina +Aanna,a on im je u#ijek donosio #oe za posjete, razli'ite umjetnine nakon puto#anja u strane zemlje. -akine d#ije sestre nisu ni #jero#ale #j ero#ale +Aannno#oj uglednosti nakon 'lanaka o #e'eri s ugledni ljudima ili o izlo!bi i zlo!bi sa slikama iz njego#e pri#atne pri #atne zbirke. /jego#e tetke Biona Biona i %elina C bakine sestreD nisu prestajale s u#redama i podbadanjem gospodina %arlesa +Aanna. /jio#a zanimanje nije pobudi niti go#orenje njio#e slu)kinje nakon razgo#ora s njego#im ko'ija)em kako je bio na #e'erama kod brojni princeza i kako se upra#o #raa s jedne tak#e, ali taj 'lanak o izlo!bi sa slikama g. +Aanna jeste, ali ga nisu !eljele ni)ta izra#no pitati. Kada je do)ao red na #e'eru, djed bi izgo#orio re'enicu kojom bi dje'akEpripo#ijeda' morao krenuti stubama prema s#ojoj sobi na spa#anje bez be z maj'inog poljubca. 5n smi)lja plan i pi)e pismo koje bi trebala njio#a slu)kinja odnijeti majci, maj ci, na )to se Brancoise oglu)i jer je smatrala to iznimno nepristojnim. Majka ga odbija i ne !eli doi do s#oga djeteta. "je'ak odlu'uje ne zaspati dok majka ne dođe do njega u bilo koje doba noi. 5n je znao da je to jedan od #ei prijestupa u njego#oj obitelji koji je ka!nji# ka!nji# moguim odlaskom u internat. Kada mu se majka penjala stubi)tem u sobu na po'inak on joj se baci u zagrljaj, a majka ga ljutito pogleda i u strau od mu!e#e reakcije obea ga posjetiti. 5tac i ipak spazi, ali nije bio strog prema njima, nego ka!e !eni kako je #e izja#ila izja#ila da nije pospana da ode malo kod kod sina u sobu i bude s njim. 5d malena su ga u'ili kako da s#lada patnju i tjeskobu a sada otac pr#i puta kad je s#atio da pati go#ori majci4 66 pođi ga tje)itiF 66. "je'ak se samo rasplakao u maj'inu naru'ju. /jego#a majka 'u#)i njega kako pla'e i sama spregne suze i nago#ori ga da 'itaju knjige koje  je trebao dobiti na poklon od bake bake za rođendan. =e =e knjige su G knjige bile iz opusa autorice autorice Heorge +and, s#oje simpatije prema ljudima koji obrađuju zemlju i !i#e samo od s#oga rada zaodjenula je u #runski umjetni'ki iskaz. /jego#a baka nikad nije pristala kupiti knjige koje nemaju duo#ni probitak.
ot#orenom.. Prisjetio se sobe u kojoj se smio zaklju'ati koja bi mu slu!ila za sanjarenje, 'itanje, plakanje i sladostra)e. @edina mu je utjea bila posjet majke i poljubac prije po'inka. =o =o je bio kratak posjet i za njega je zna'io trenutak patnje, jer je taj dugo is'eki#ani maj'in posjet bio kratak. Posjet gospodina +Aanna njego#oj obitelji nije bio stran, on je znao na#raati na #e'eru ili poslije #e'ere, ali nakon )to se o!enio te su posjete s#e rjeđi. Kada bi imali tak#e goste, pripo#ijeda' bi u kre#etu ostao bez posjeta majke koja bi mu bila dolazila po!eliti laku no. /jego#a obitelj pri tak#im posjetima nije puno 'astila gospodina jer je smatrala da ne spadaju u isti krug osoba, ali nisu znali da on pripada jednom od udruga naj#i)e aristokracije, koja je poznata po sjajnim konjiskim utrkama. =ak#o neznanje o njego#om !i#otu proizlazi iz njego#og skromnog i suzdr!anog karaktera. /isu ga smatrali do#oljno otmjenim za njio#e gala #e'ere. /jego#a tetka 'esto je s#ojim primjedbama #rjeđala polo!aj gospodina +Aanna,a on im je u#ijek donosio #oe za posjete, razli'ite umjetnine nakon puto#anja u strane zemlje. -akine d#ije sestre nisu ni #jero#ale #j ero#ale +Aannno#oj uglednosti nakon 'lanaka o #e'eri s ugledni ljudima ili o izlo!bi i zlo!bi sa slikama iz njego#e pri#atne pri #atne zbirke. /jego#e tetke Biona Biona i %elina C bakine sestreD nisu prestajale s u#redama i podbadanjem gospodina %arlesa +Aanna. /jio#a zanimanje nije pobudi niti go#orenje njio#e slu)kinje nakon razgo#ora s njego#im ko'ija)em kako je bio na #e'erama kod brojni princeza i kako se upra#o #raa s jedne tak#e, ali taj 'lanak o izlo!bi sa slikama g. +Aanna jeste, ali ga nisu !eljele ni)ta izra#no pitati. Kada je do)ao red na #e'eru, djed bi izgo#orio re'enicu kojom bi dje'akEpripo#ijeda' morao krenuti stubama prema s#ojoj sobi na spa#anje bez be z maj'inog poljubca. 5n smi)lja plan i pi)e pismo koje bi trebala njio#a slu)kinja odnijeti majci, maj ci, na )to se Brancoise oglu)i jer je smatrala to iznimno nepristojnim. Majka ga odbija i ne !eli doi do s#oga djeteta. "je'ak odlu'uje ne zaspati dok majka ne dođe do njega u bilo koje doba noi. 5n je znao da je to jedan od #ei prijestupa u njego#oj obitelji koji je ka!nji# ka!nji# moguim odlaskom u internat. Kada mu se majka penjala stubi)tem u sobu na po'inak on joj se baci u zagrljaj, a majka ga ljutito pogleda i u strau od mu!e#e reakcije obea ga posjetiti. 5tac i ipak spazi, ali nije bio strog prema njima, nego ka!e !eni kako je #e izja#ila izja#ila da nije pospana da ode malo kod kod sina u sobu i bude s njim. 5d malena su ga u'ili kako da s#lada patnju i tjeskobu a sada otac pr#i puta kad je s#atio da pati go#ori majci4 66 pođi ga tje)itiF 66. "je'ak se samo rasplakao u maj'inu naru'ju. /jego#a majka 'u#)i njega kako pla'e i sama spregne suze i nago#ori ga da 'itaju knjige koje  je trebao dobiti na poklon od bake bake za rođendan. =e =e knjige su G knjige bile iz opusa autorice autorice Heorge +and, s#oje simpatije prema ljudima koji obrađuju zemlju i !i#e samo od s#oga rada zaodjenula je u #runski umjetni'ki iskaz. /jego#a baka nikad nije pristala kupiti knjige koje nemaju duo#ni probitak.
stano#ali3 sestri'na njego#a djeda3 bila je majka tetke ;eonie, koja se nakon smrti mu!a po#ukla u zat#oreni !i#ot d#ije pro#incijske sobe. $ jednoj je bora#ila dok se druga zra'ila i obrnuto. =i)ina =i)ina u tim sobama bila bil a je za njega nekako ranji#a, ukusna pa se odajui sobama osjeao kao sladokusac. Prije nego )to je smio otii pozdra#iti tetku morao je bora#iti u salonu i grijati se na 6pretpeici6. +alon u sobi odisao je brojnim brojnim mirisima, koji podsjeaju na kola'e, također su dopirale arome iz ormara, komode, )areni tapeta. $ susjednoj sobi je 'uo tetu kako razgo#ara sama sa sobom, tu je na#iku teta stekla kako nije imala kome go#oriti. =akođer =akođer zbog #elike tjeskobe njego#a teta uope nije spa#ala bar je tako ona mislila. Brancoise je godinama bila u slu!bi njego#oj tetki i nije imala pojma da e jednog dana biti uposlena kod nji. 5ni su joj obi'a#ali daro#ati  franaka za /o#u godinu. /jego#a majka je jedina osoba koja je marila za njezin !i#ot, prerani gubitak roditelja, openito radosti i !alosti u njezinom !i#otu. Brancoise Brancoise je bila jako #rijedna dje#ojaka i nije se umilja#ala drugim gostima, jer je znala da e posloda#ac radije prestati primati gosta nego otpustiti #aljanu poslugu. Iim bi Brancoise pr#i puta oti)la u sobu njego#e tetke, i upitala je za ru'ak te dala lijek, tetka bi po'ela s pri'om o tuđim !i#otim, tko )to radi, kada i kako. kako. =ako =ako bi one zajedno razmotra#ale pr#e događaje toga dana. @ednog jutra teta nije prepoznala jednu mladu damuna trgu, koju je #idjela kroz prozor, te je rekla rekla Brancoise Brancoise da ode do obli!njeg duana kako bi saznala tlo je ona, ali Brancoise joj odgo#ara da je to ker k er g. Pupina koja je bora#ila u internatu. $ %ombrau nisu samo ljudi bili s#akome pozanti nego i !i#otinje a s#aku iznimku bi se pomno 6istra!ilo6. "ok je teta pri'ala s Brancoise Brancoise i gledala prolaznike i njio#e poslo#e, dje'ak i njego#a obitelj su bili na misi u crk#i. "je'aka je posebno dojmilo unutra)nje uređenje crk#e, osobito d#a #itraja, koji su djelom bili ukra)eni sa(rima. "je'aka je zadi#io i prostor ispod apside, taj prostor je bio od#ojen za grobo#e s#eenika i posebni po#ijesni po#i jesni li'nosti. "je'ak tijekom s#og !i#ota nikad nije osjetio di#ljenje prema tom zdanju nego je osjeao neku granicu kraj nje. Međutim z#onik s#. s#. ilarije prepoznao se izdaleka. Kada bi u #laku #idjeli njego# lik po'eli bi spremati st#ari, spremni za iskrcaj. iskrcaj. Kada bi u )etnji do)li do)li do 'istine na koju izbija izbija put on bi im bio orjentir za put kui, kada bi se #ratili iz )etnje u grad, do)i bi na trg pred crk#om, te mu je baka znala rei da stane i promatra ga. -aka ga je smatrala iz#orom bogatst#a.
Pripo#jeda'e#a majka bi mu s#jeto#la da nakon ru'ka izađe #an, tada je uo'io 66mali ?enerin ram66 tj kuinjsko spremi)te, ina'e bi poslije objeda zalazio u kabinet strica, umiro#ljenog #ojnog 'asnika, ali ne #i)e otkad je njego#a obitelj pos#ađenja s njim djelomi'no njego#om kri#icom. Kada je bora#io u Parizu jednom ili d#aput na mjesec je posjei#ao strica. $ to doba je osjeao platonsku ljuba# prema kazali)tu jer mu je bilo zabranjeno ii u nji. Kada je bio u Himnaziji s no#im kolegama je raspra#ljao o odmacima u kazali)tu i glumcima. Ponekad bi i #a!ni glumci dolazili u posjet njego#om stricu. Lazlog dola!enja u posjet stricu samo određenim danima bio  je taj )to je stric ostalim danima primao !ene s kojima se njego#a obitelj nije tjela susretati.  @ednom prilikom pod izlikom slobodni sati u )koli, pripo#jeda' se uputio u nenadani posjet stricu. "ama u stri'e#u dru)t#u ga silno tjede upoznati, jer ga je primjetila na sllikama u stri'e#oj kui. 5sim rije'i 66 =o mi je neak66 stric nije rekao niti jednu drugu rije'. Pripo#jeda' nam go#ori kako se !ena u sri'e#u dru)t#u nije razliko#ala od ostali !ena osim )to se bolje obla'ilaCroza s#ilena aljinaD. /ije ni znao da se njego# stric dru!i samo s otmjenom #rstom laki !ena. "ama go#ori stricu kako mu neak li'i na majku, jer je oboje #idjela u prolazu te je sposobna prosuditi. /a odlasku, dje'ak se d#oumio treba li joj na odlasku poljubiti ruku, ipak  je to u'inio a zauz#rat je dobio komplimente od strane ljupke dame. Pri izlasku iz stri'e#e kue, odlazi do roditelja te im u najsitnijim pojedinostima opisuje bora#ak kod stica, koji e stricu kasnije donijeti neugodnsti. 5tac i djed su sa stricem imali !ustru s#ađu, nekoliko dana kasnije u prolazu kad je #idio strica slu'ajno ga nije pozdra#io, nije ni slutio da mu je to bi zadnji put kako je #idio strica. +tric je umro dosta godina kasnije, ali nakon tog događaja ga nitko nije #idio. +ada #i)e nije ulazio u zat#oreni kabinet strica Jdolpea. &spred dje'aka se poja#i Brancoise go#orei mu da e mu kuinjska pomonica donijeti ka#u. Kuinjska pomonica 'esto bi bila trudna seljanka, i na to mjestu se ne bi zadr!a#ala du!e od d#ije godine. =a trudna !ena zbog trudnoe, zadebljani obraza i lica je li'ila na jake i mu)kara'ke dje#e koje je slikao Hiotto u Pado#i u Jreni. @er se nakon ru'ka skrio u sobi, baka ga je natjerala da izađe #an, a on se premjestio u kuicu za skri#anje jer je imao osjeaja da je on u njoj skri#en, daleko s nekim odmakom od t#ari o kojima razmi)lja. Pripo#ijeda' zanesen knjigom koju 'ita, pri'a nam s#oj do!i#ljaj gdje su mu unutarnij osjeaji ud#ostru'eni, gdje mu zanesenost knjigom odnosi pojam o #remenu. &na'e ga nitko ne bi smetao u 'itanju knjige osim nekoliko +Aanno#i posjeta. =ako u razgo#oru s obitelji i -locomCprijateljemD . -loco#im utjecajem, pripo#jeda' po'inje )to#ati i di#iti se -ergotteo#im stio#ima, ma)ta mu se okrenula te je uo'io rijetke izri'aje koje su ozna'a#ale no#u (lozo(ju zbog umetaka u tekstu bi bio natjeran nata#iti 'itati. Pripo#ijeda' i njego# pjesni'ki stil se poisto#jeuje s -ergotteom 3 re'enice bez #rijednosti prekida ali i #oli jer imaju ideju. $ -ergotte#im djelima nalazi dosjetke o staroj slu!a#ci pa ga podsjea na Brancoise,a u drugom tekstu o g. ;egrandinu.
teta ;eonie bi #oljela ma)tati pa tako i o raznim nesreama koje bi zadesile obitelj, a ona bi bila jedina pre!i#jela. 5sim toga #oljela je smi)ljati urote prema Brancoise. %esto bi sumnjala u Brancoise i ulaliju, tren grdei jednu tren drugu. @edne #e'eri dje'ak je spoznao Brancoise na na'in na koji su je s#i u obitelji do!i#jeli, ali nitko nije tio priznati, Brancoise je #oljela imati s#e konce kue u rukama, te je #oditi kuu kao pra#a gospodarica.  @edne nedjelje kada su izlazil iz crk#e, nakon mise, g. ;engrandin koji na njio# pozdra# nije odgo#orio, idui dan su se sreli u )etnji gdje im je gospodin srda'no pri)ao i pozdra#io. /ekoliko tjedana kasnije dje'ak je dobio pozi# na #e'eru kod gospodina ;engrandina. "je'ak  je tijekom #e'ere upitao o gđi Huermantes, a na pitanje nije dobio odgo#or, on raz#ija teoriju o 66dobrom66 i 66na)em66 ;engrandinu. "5-JLN onaj koji pozdra#lja i ot#oreno pri'a s njima, /J*N onaj koji ne pozdra#lja koji je grub i 6snob6. /jego#a obitelj je osuđi#ala g.;engrandina  jer se tako pona)ao, a on sam nije znao da se tako pona)a. Kada bi nedjeljom i)li u )etnju postojale su d#ije strane za )etnju, jedna prema seu Meseglise3 la3?ineuse koju su z#ali +Aanno#a strana jer je proazila kraj peri#oja g. +Aanna. & druga na stranu prema imanju aristokratske obitelji Huermantes. =e d#ije strane nisu imale ni)ta zajedni'ko. Iu#)i da +Aanno#i nema kod kueCjer i nisu posjei#ali, zbog +Aanno#e !enidbeD odlu'ili su dana)nju )etnju proi kraj njego#a imanja. /jego# zanosan peri#oj pun jorgo#ana o'araju mladog Pripo#jeda'a. $ toj )etnji on je otkrio s#oje di#ljenje prema glogo#u c#ijetu, zbog  jego#e boje, #eli'ine, oblika, mirisa. ?raajui je #idio je dje#oj'icu imena HilberttaC+Aanno#a kiD u koju se on zaljubljuje. =aj krajolik koji su #idjeli tom )etnjom u#ijek ga je spre'a#ao da mirno napusti %ombra. +#akim dolaskom pro#odio bi pr#i dan na polju promatrajui krajolik.  @edna no#ina bila je ta )to je gospodin ?inteuil imao no#u go)u u kui koja bi trebala u'izi njego#u ki muziciranju. *etnja mesegli)kom stranom bila je kraa i 'e)e birana zbog #remena , kada bi i ipak ki)a zatekla #ani oni bi se sklonuli ispod kro)nji #eliki dr#ea ili na pragu crk#a s#. Jndrija od Poljaa.  @edna jeseni kad su se iznenada #ratili u %ombra zbog smrti tete ;eonie, majka i otac su morali rje)a#ati probleme oko nasljedst#a tete ;eonie, a on bi bio poslan sam u )etnju, tad je stekao na#iku da se )eta stranom u smjeru Meseglise3la3?ineuse. =etkinu smrt nikome nije uzroko#ala #eu bol od Brancoise koja ju je 1god slu!ila, zbog mnogobrojni opaski i smicalica tete ;eonie nikad nisu pomislili kako bi Brancoise mogla #oljeti i po)ti#ati tetu ;eonie kako je sam i)ao u )etnje jednog popodne#a do'ekao je no ispred kue sada #e pokojnog gospodina ;engrandina, iznenađen bludnim 'inom njego#e keri i njezine prijateljice, on je poku)a#a opra#dati iako i sam osuđuje njezin 'in.
 %rvatski jezik & '# razred 

$ sjeanju na obje strane na mesengli)ku Cglogo# c#ijet, jorgo#an, jabuko# dr#ordD i guermanteska stranaC punogla#ci, lopo'i, c#ijee, pecanje, 'amciD ostale po#ezane uz mno)t#o sitni događaja koja ga nadanjuju. Maj'inu mu ljuba# nije mogla zamijeniti niti jedna ljuba#nica, nijedna rijek nee • zmijeniti ?i#onnne i nijedno c#ijee ru!i'asti glogo# c#ijet. Miris )alice 'aja izazi#a sjeanja u %ombrau radi koji ne spa#a • + jutrom nestaje zbunjenost buđenja u zami)ljenoj sobi, koja je bila namje)tena po s#im • njego#im protje#ima i potrebama 5 %ombrau4 %ombra je pr#i dio pr#og romana 6Put k +Aannu6 iz ciklusa 6$ potrazi za izgubljenim #remenom6. Po obliku to je roman memoara, jer je u njemu sa!et pro)li !i#ot pisca. &ako je po#ezan s ostatkom romana Put k +Aannu, i uope cijelim ciklusom, mo!e se 'itati samostalno, i kao taka# je potpuno razumlji#.  =o je naj#a!niji simbol u cjelokupnom ciklusu 3 iz#ori)te s#ega N "@=&/@+=?5, tj. sjeanja na djetinjst#o. Prema stilskim obilježjima ) to je *OD+%N %O*$N 3 pod#rsta4 roman)esej. Mo!emo rei da se radi i o (kti#nom memoaru jer se @unak zo#e *arcel kao i pisac )to 'itatelje na#odi na zaklju'ak da je rije' o autobiografskoj prozi. =o je samo djelomi'no to'no. /eke autobiografske 'injenice samo su polazi)te za umjetni'ko obliko#anje teme cijelog ciklusa4 Prousto# ciklus romana za gla#nu temu  ima -%'+*+ tj. subjekti#ni do!i#ljaj zbilje, prolaznosti i poku)aj o'u#anja 'o#jeko#i do!i#ljaja od zabora#a. . zna"ajke( Nema '#rste fabule ali radnja postoji , kronologija se po)tuje. =e!i)te je premje)teno s #anjski na unutra)nje OdogađajeO 3 taka# pristup zo#e se P+&5;5*KJ &/=L5+PK%&@J a sastoji se od sjeanja, impresija, reminiscencija, asocijacija. "akle, rije'  je o moderno strukturiranoj prozi. /.  @unako#a sjeanja, razmi)ljanjaC esejiD , asocijacije 3 'ine fabulu o#og djela. 0. Proust u#odi no#e pripo#jedne tenike4 postupci nalik na usporeno snimanje CsloA3motionD i zoom3tenika. 1. Kod Prousta je primjetno prebaci#anje te!i)ta na objektivno nevažne  detalje od koji se zapra#o sastoji na)a s#ijest C puno pa!nje pos#euje bojama, promjeni s#jetlosti i dojmo#a. 3 $=@%J@ *2%+#ON3*$ 3 mno)t#o detalja koji dobi#aju s#oje zna'enje tek u s#jetlu cijelog ciklusa romana. %ombra je samo jedna kockica mozaika. 4.  =akođer, Prousto#o djelo prepuno je +&M-5;J tako da ima zna'ajke i #*5O63*$ /aj#a!niji simboli su zasigurno4 d#a puta za )etnju combraskom okolicom( 7#8annova strana7, tj. put koji vodi prema mjestu *eseglise  koji simbolizira !ido#sku #jersku tradiciju CMarcel Proust je po majci ido#D, senzualnost, slutnju ljuba#i i grijea C tjelesna ljuba# 3 5dette, +Aanno#a !ena, bi#)a glumica koju su uzdr!a#ali bogati mu)karciD Put k Swannu predsta#lja za @unaka4 sada)njost, !elje, 'e!nju za sreom i ljuba#lju . "rugi put je 7#trana 9uermantesovih7 ) staza koja vodi prema rijeci -ivoni i dvorcu plemi!ke obitelji 9uermantes.  =a staza predsta#lja tisuljetnu tradiciju katoli'anst#a, intelektualne interese, knji!e#ene ambicije 3 #oj#otkinjaN intelektualna ljuba#, idealiziranje, netjelesno. 5#a strana za @unaka zna'i pro)lost, tradiciju i neke dru)t#ene te!njeCsnobizam, pripadnost #isokim krugo#ima, dru)t#eni statusD &z ti simbola zaklju'ujemo da je gl. junak satkan iz D-O'NO#: 4 %rvatski jezik & '# razred 2

tjelesne i duo#ne te!nje, sada)njost 3 pro)lost: nepostojanost #remena 3trajnost umjetnosti. /a kraju !i#ota spoznaje da !i#ot preto'en u umjetninu odolije#a prolaznosti

%adnja Q 8 plana Q d#ije razine sjeanja. R . plan tj. . razina sje!anja( sjeanja mu lutaju i 0 godinaunatrag. $ %ombra dolaze u proljee za uskr)nje blagdane. +Aann, sin bankara, 'o#jek koji #oli umjetnost o!enio se bi#)om kurtizanom 5dettom. @unaka pribli!uje +Aannu,kojega u po'etku mrzi, njio#a zajedni'ka ljuba# prema knji!e#niku -ergotu. @unak jeina'e #rlo razma!en i osjeajan 3 jer  je bolestan. /a kraju pr#og dijela knjige kola'i PetitMadelaine umo'en u lipo# 'aj: dodu)e on  je te kola'e s#oje tete i kasnije #iđao uslasti'arnicama no bez posljedica: prenosi ga u djetinjst#o, iz okusa i mirisa kola'a tete ;eonie iz#ire %ombra. 1.razina sjeanja ja#lja se kao posljedica buđenja te se on u polusnu linearno sjea soba u kojima je spa#ao. R . razina izaz#ana okusom i mirisom ja#lja se u #idu koncentri'ni krugo#a4 teta ;eonie Q soba Q kua Q crk#a Q %ombra: o#a razina je dublja. =etina soba dobi#a zna'aj 'ita#og%ombraa jer teta koja u#ijek sjedi kraj prozora s#e zna i 'uje, #idi cijelu %ombraskukroniku. ;%<-$ =#aint >ilaire? ima 1 dimenzije  Q G. je #rijeme. C
Pre!brazba" #RA$% &A#&A @ranz
izlo!eni prijetnji birokratski sila kojima ne mogu doku'iti iz#or ni moti#. =o je posebno #idlji#o u romanima TProcesU C198.D, T
#$D%&$'(

.  @ednog se jutra 9regor #amsa u s#ojoj sobi probudio kao  gorostasan kukac V. ;eđa su mu postala oklop, trbu u obliku s#oda, bio je smeđ i rebrasto podijeljen, imao je brojne nogeV. /ije s#aao da je on zapra#o kukac, mislio je da mu se pri#iđa. Hregor je bio trgova"ki putnik . Kako nije bio na#iknut spa#ati na leđima, nego na desnoj strani, tio se okrenuti, ali nije mogao. Pogledao je na sat i #e je bilo pola 7, a #lak mu je oti)ao u .
Prokurist je pitao Hregora )to se o#dje de)a#a. Ho#orim #am u ime #a)i roditelja, #a)eg )efa i #rlo #as ozbiljno molim da mi smjesta date jasan odgo#orV. Ho#ori da je Hregoro# u'inak u t#rtci u zadnje #rijeme jako slab i da mu je te)ko zalagati se za njega kod )efa. Hregor je #iknuo da e odma ot#oriti, da po)tedi njego#e roditelje, da nema utemeljenja s#ojim prigo#orima, da e krenuti #lakom koji polazi u S. /jego#e rije'i nisu #i)e bile razumlji#e ljudima, glas mu je bio !i#otinjskiV. $#atio se za ormar, pa za stolicu i otklju'ao #rata ustima, ali je iz nji potekla smeđa tekuina, po)to i je ozlijedio. Kad su ga #idjeli, s#i su se iznenadili, nisu mogli ni)ta tak#o o'eki#ati. Majka se ones#ijestila, bez obzira na prisutnost prokurista. 5tac je stiskao )ake s neprijateljskim izrazom kao da e Hregora odgurnuti dalje u njego#u sobu, a onda se nesigurno po'ne ogledati po dne#nome bora#ku, zakloni o'i rukama i udari u pla' da su mu se tresle sna!ne grudiV. Prokurist se kod pr#i Hregoro#i rije'i okrenuo i pobjegao iz kue. Hregor se pr#i puta oslonio na s#e noge i osjetio je olak)anje. Potr'ao je za prokuristom, ali ga nije mogao stii. 5tac je, umjesto da zausta#i prokurista, zgrabio njego# )tap i no#ine te po'eo Hregora tjerati natrag u njego#u sobu. 5tac nije razumio njego#e rije'i. 5tac je nemilosrdno gonio Hregora i ispu)tao sikta#e glaso#e kao da je podi#ljaoV. Hregor je do)ao do #rata, ali nije mogao proi kroz nji. 5cu nije padalo na pamet da ot#ori i drugo krilo, pa je Hregor zapeo. /ije se #i)e mogao pomaknuti. 5tac ga je sna!no udario odostraga, pa se on ozlijedio, jako kr#arei. &za njega su se bu'no zalupila #rata.

.

Hregor se probudio iz nes#ijesti. ;ije#a mu je strana bila nate'ena, a jedna no!ica te)ko po#rijeđena. 5sjetio je miris rane, bio je gladan. +estra mu je donijela mlijeko, on je probao ali #i)e mu se to njego#o najdra!e pie nije s#iđalo. -rinuo se kako e uzdr!a#ati s#oju obitelj4 X gledajui u tmini uko'eno pred sebe, #elik ponos )to je s#ojim roditeljima i s#ojoj sestri priskrbio taka# !i#ot u o#ome lijepom stanu. Jli )to ako sada sa# taj mir, sa# taj standard, sa# taj u!itak na grozan na'in propadnuWV. +estra je u)la u njego#u sobu, on je bio pod kanapeom. Kad ga je #idjela, upla)ila se i iza)la #an, ali se pokajala i #ratila se nazad. "onijela mu je niz jela, jer nije znala )to e on jesti, jer  je #idjela da mlijeko nije pojeo. 5sta#ila ga je na miru, da jede. /ije mu prijala s#je!a rana, nije joj ni miris mogao podnijeti. /aj#i)e mu se s#idio sir. Kad je sestra do)la, bacila je s#u ranu, kako onu koju je jeo, tako i onu koju nije. +estra mu je s#aki dan donosila ranu. $kuani su se bojali sami ostati u stanu, nikada ga nisu osta#ljali praznim niti je ikad itko ostao sam u njemu, po)to su se bojali. +lu)kinja je molila majku da joj da otkaz, a kad je o#a to u'inila, slu)kinja se za#alji#ala i rekla da nikome nee pri'ati za Hregora. &mo#insko stanje obitelji +amsa go#orilo je da od Hregoro#e u)teđe#ine mogu !i#jeti jo) par mjeseci, a ti je bila i u)teđe#ina koju je otac uspio sa'u#ati od prije propasti njego#e t#rtke. Hregor je rado da#ao no#ac u kuu, bio je sretan )to je u stanju nji s#e uzdr!a#ati. 5#o no#ca )to su imali nije bilo do#oljno za !i#ot od kamata, te nije preostajalo ni)ta drugo nego da si ostali ukuani nađu posao. 5tac je bio zdra#, ali star te se nije ni'im ba#io #e  godina. Majka je bolo#ala od astme, a sestra je bila jo) u#ijek mlada, imala je tek 17 godina. tio je za#aliti sestri )to se ona brine o njemu, razgo#arati s njome, no nije to mogao. =ako bi lak)e podnosio njezine usluge. +#atio je da ga ne #oli gledati, pa je s kanapea spustio platu, da ga ne gleda kad uđe u sobu i tio je #idjeti njezinu reakciju. /ije maknula platu, pa je zaklju'io da je tako bolje. 'ak se Hregoru u'inilo da je prepoznao za#alnost u njezinu pogledu kada je jednom malko iz#irio ispod plate da #idi kako se ta no#ost doimlje njego#e sestreV. "ok Hregor nije do!i#io preobrazbu, roditelji su se ljutili na sestru jer su smatrali da je beskorisna, ali otkad se ona brinula za njega, #i)e nisu gledali s te strane. Hregoru je jedina razonoda bila plaziti po zido#ima i po plafonu. Lado je #isio na stropu, to je bilo isto kao i le!ati na podu, ali mu e da#alo osjeaj kao da leti. +estra je odma zapazila %rvatski jezik & '# razred 9

njego#u no#u zaba#u, pa mu je tjela osloboditi )to #i)e prostora, ali to nije mogla sama. 5ca se nije usudila pitati, a kuna pomonica to ne bi tjela. Majka je silno !eljela #idjeti Hregora, a to je u'inila kada oca nije bilo kod kue. +estra ju je u#ela u sobu i rekla joj da joj pomogne maknuti ormar, no on je bio prete!ak. Majka je nakon toga rekla4 
.  @abuka mu je ostala u tijelu i #e je mjesec dana trpio bol. /itko ju nije tio ukloniti. Hregor je zbog toga trpio jako #eliku bol, #i)e se nije mogao penjati na zido#e i #isjeti na plafonu. Iesto  je slu)ao obiteljske razgo#ore, no to nisu bili stari !i#ani razgo#ori, nego druk'iji, tii. Majka se ba#ila )i#anjem za jednu modnu radnju, a sestra je bila proda#a'ica, nadajui se da e Cu'ei stenogra(ju i francuskiD dobiti bolje mjesto. =ko je u toj obitelji, radom istro)enoj i pre#e umornoj, imao #remena da se skrbi za Hregora #i)e nego )to je neopodno potrebnoWV Po)to je kuni bud!et postajao s#e tanji, otpustili su stalnu kunu pomonicu, a uzeli golemu staru ko)'atu bedinerkuV sijede kose. 5na je dolazila ujutro i na#e'er da uradi najte!e poslo#e, a majka je radila s#e ostalo. 5bitelj je 'ak rasprodala neki obiteljski nakit kako bi do)la do no#ca. Postojei stan bio je pre#elik, ali nisu se tjeli seliti. Hla#ni razlog )to se obitelj nije mogla odlu'iti na preseljenje bio je potpun gubitak s#ake nade i s njime spoznaja da i je pogodila nesrea kao nikoga u s#ekoliku krugu njio#i rođaka i znanacaV. Hregoru je bilo !ao postojeeg stanja i tio je opet na sebe uzeti s#e obiteljske potrebe. Po)to mu se sestra zaposlila, nije imala #remena za njega, pa mu je jelo samo gurala u sobu i kasnije ga pomela. /itko #i)e nije ni spremao njego#u sobu, ona je postala odlagali)te nepotrebni st#ari. =o je bila Hretina oba#eza i nije nikome dala da ju 'isti. Majka ju je jednom po'istila, na )to se ona silno naljutila i po'ela plakati. @edino tko je s#aki dan pogledao kako je gregor bila je bedinerkaV. Hregor #i)e nije ni)ta ni jeo ni pio.  @ednu su sobu ukuani iznajmili trojici bradati mu)karaca. -ili su preuljudni prema podstanarima. 5bitelj je jela u kuinji, a oni za stolom. @ednom je sestra uzela #iolinu da s#ira Cona je s#irala #iolinu, a Hregor ju je tio iznenaditi tako da je po)alje u konzer#atorij, no zbog njego#e preobrazbe nije bio u mogunosti, )to mu je bilo jako !aoD. 5tac je pitao podstanare smeta li im s#iranje, no rekli su da ne smeta, da dođe kod nji u sobu. +#i su se okupili i slu)ali Hretu kako s#ira. Hregora je ta s#irka pri#ukla i odlu'io je izai iz sobe Cbio je #rlo prlja#D, nitko se nije obazirao na njega. Podstanari #i)e nisu bili toliko zainteresirani za njezino s#iranje te su se po#ukli i stajali ondje radi reda. Hregor je tio rei sestri da dođe kod njega u  %rvatski jezik & '# razred 10

sobu, da je on jedini koji ju slu)a i di#i se tome kako ona s#ira. tio joj je rei na uo da je imao '#rstu namjeru poslati je u #isoku glazbenu )kolu. Podstanar koji je bio u sredinu ocu je pokazao na Hregora koji se pribli!a#ao. +estra je prestala s#irati, #iolinu je dala majci. Hregor je 'ak zaba#ljao podstanare, no otac i je po'eo tjerati u njio#u sobu. 5ni su se naljutili. Majka je imala smetnje disanja. Podstanar je pljunuo na pod i rekao da ondje #i)e ne !eli stano#ati i da im nee ni)ta platiti. & druga su d#a otkazala stano#anje. Hregor je cijelo #rijeme tio le!ao na mjestu gdje su ga podstanari bili ugledali. Lazo'aranje zbog neuspjea njego#a nauma, a mo!da i klonue zbog dugotrajna glado#anja bijau razlogom da mu je kretanje bilo nemogueV. +estra je udarila )akom o stol i rekla da o#ako dalje ne mo!e, da se moraju rije)iti Hregora. Po'ela je plakati. Lekla je da to i nije Hregor. X on bi da#no u#idio da su!i#ot ljudi s tak#om !i#otinjom nije mogu, pa bi sam drago#oljno oti)aoV. +matrali su ga opasnim, no njemu nije ni padalo na pamet da nekome od nji naudi. 5krenuo se prema sobi, ali je bio jako slab. /akon mukotrpnog okretanja, oti)ao je u s#oju sobu. /jego# je posljednji pogled bio upuen majci. Iim je stupio u sobu, sestra je zaklju'ala #rata. ?i)e se nije mogao micati. Hnjilu  jabuku u s#ojim leđima i upaljenu okolinu oko nje jed#a je osjeao. /a s#oju je obitelj mislio ganuem i ljuba#ljuV. +lagao se sa sestrinim mi)ljenjem da mora nestati. $ zoru je preminuo. Lano ujutro do)la je d#orkinja. Kad je #idjela Hregora, mislila je da namjerno nepomi'no le!i, ali kad ga je udarila metlom, nije se pomaknuo. "rugi puta ga je udarila ja'e, gurnula ga je s mjesta. Hlasno je #iknula Pogledajte, crknuo je, eno ga le!i, potpuno je crknuoFV $kuani su ustali. Lije'i gospodina +amse bile su /oX sada mo!emo za#aliti -oguV. Hreta  je zamijetila da je mr)a# jer dugo nije ni)ta jeo. +#i su imali osmje na licu. -io je kraj o!ujka.  =ri podstanara su se pra#ili kao da nisu rekli da e otii, no otac im je onda rekao neka idu4 /apustite smjesta moj stanFV 5ni su oti)li, a ukuani su gledali kako oni odlaze i uope im nije bilo !ao. +#atko je uzeo slobodan dan, te su se zajedno uputili iz#an grada u prirodu. "#orkinja se pobrinula za Hregoro#o tijelo. 5dlu'ili su da e i nju otpustiti te da e kupiti manji, jeftiniji stan jer je tako prakti'nije. Promotrili su izglede i s#atili da im je s#ima dobro na poslu i da imaju )anse za napredo#anje. 5tac i majka promatrali su Hretu i s#atili da se raz#ila u lijepu dje#ojku. Palo im je na um da bi joj trebalo po'eti tra!iti #aljana mu!a.

 A'A$(AR)A" MO)ER$*ST*+&* PO&RET* * SOC*,AL$A &$,*-E'$OST  3C. ja#ljaju se no#i smjero#i i pokreti koji nastaju kao reakcija na knji!e#nu tradiciju 19 st. Crealizam, modernizamD 3oni nastoje sru)iti norma i zabrane proiza)le iz tradicije 19. +t 3knji!e#nost postaje sklona eksperimentiranju Crubne mogunosti knji!e#nog izra!a#anjaD 3te!i se ru)enju tradicionalnog pojma ljepote Q propagiraju antiesteticizam 3nazi# a#angarda podrazumije#a mnogobrojne knji!e#ne pra#ce4 1. Buturizam 8. kspresionizam . "adaizam  %rvatski jezik & '# razred 11

G. /adrealizam . &maginizam 2. gzistencionizam 3s#im je pra#cima zajedni'ko poricanje prošlosti, te uspostavljanje potpuno novih književnih postupaka i izgradnje nove poetike

@E:E%3$* 3@ilippo :ommaso *arinetti CC. Objavljuje Auturisti"ki maniAest 3futurizam kao umjetni'ki pra#ac zastupljen je u liko#nim umjetnostima i u pjesni)t#u 3Auturisti su pobornici industrijalizacije i tehni"kog napretka a odbacuju i negiraju vrijednost tradicionalnog 3zna'ajke futuristi'ke knji!e#nosti4 aD &zra!a#anje dinamike su#remenog !i#ota bD ?eli'anje nacionalne snage, rata cD
+<#2%+#ON3$* 3franc. YpressionNizra!aj 3raz#ija se u srednjoj i sje#ernoj uropi, osobito u Njema"koj 3C4. $ /jema'koj se ja#lja pr#a skupina ekspresionista „Die 5rFcke“ =„*ost“? 3C. "ruga skupina ekspresionista „Der 5laue %eiter“ =„2lavi jaha"“? 3obja#lji#anje -erlinskog 'asopisa "er +turmV C@uri)VD 3ekspresionizam je stanje duha, atmosAere koja je vladala u svijetu, iš"ekivanje u strahu i tjeskobi a umjetnost je krik koji zove u pomo! 3osno#ni je cilj negirati objekti#nu st#arnost D$D$3$* 3CG. $ 3Frichu, za'etnik :ristan :zara 3nazi# dadaizam potje'e od rije'i dadaV Q opona)anje dje'jeg tepanja 3pokret se zalaže za rušenje svih tradicionalnih vrednota graanskog društva 3zna'ajke dadaizma4 aD +lobodan izbor tema i sadr!aja umjetni'kog iskaza Ccrni umor, ironija, porugaD bD /ered je temeljno na'elo kompozicije cD "estrukcija Cuni)tenjeD, re#olt i bunt proti# s#ega postojeeg i logi'nog N$D%+$63$* 3ja#lja se u @rancuskoj  oko C/. god 3nadrealisti žele izraziti iracionalno u "ovjeku, otkriti i iskazati podsvjesni dio "ovjekova bi!a koji je izvan kontrole razuma 3predsta#nici4 2aul +luard i $ndre 5reton CManifest nadrealizmaVD 3u slikarst#u4 +al#ador "ali koriste se knji!e#nom tenikom automatskim pisanjem H bilje!enje spontanog tijeka misli, asocijacija i slika koji se ja#lja u stanjima sanjarenja i budnog sna
3nastao je kao izraz ideje da sve što postoji može se likovno izraziti osnovnim oblicima H kockom 3kubizam je umjetni'ki pokret za'et u slikarst#u po'etkom 80. +t 3najpoznatiji predsta#nik 2ablo 2icasso a u knji!e#nosti 9uillaume $pollinaire

*$9N3$* 3ja#lja se u +ngleskoj, #$D)u, %usiji 3nazi# od francuske rije'i imageNslika zna'ajke4 aD +lobodan sti bD +lobodan zbor teme cD 5bi'an go#or 3utemeljitelj +zra 2ound 3predsta#nik ruskog imaginizma #ergej 'esenjin

#O;'$6#:I< %+$63$* 3po'etkom 80.st u %usiji i @rancuskoj 3cilj4 ostvarenje odgojnog djelovanja umjetnosti na narod 3teme iz su#remenog !i#ota 3predsta#nik *aBim 9orkJ +93#:+N;'$63$* 3franc. YistenceNpostojanje 3ja#lja se nakon Pr#og s#jetskog rata 3i (lozofski i knji!e#ni pokret koji podrazumije#a na'in postojanja u jednokratnosti, kona'nosti i po#ijesnosti 3predsta#nik 'ean)2aul #artre

.e/t li0a traži aut!ra" LU*(* P*RA$)ELLO ?rsta djela4 drama anr4 metateatar Mjesto radnje4 kazali)te "atum izdanja 1981. *est lica tra!i autora Ctal. +ei personaggi in cerca d6autoreD 3 drama talijanskog pisca ;uigija Pirandella. "jelo je napisao 1981. godine i praiz#edeno je iste godine.  =o je apsurdna metateatralna drama o odnosu između autora, njego#i knji!e#ni liko#a i kazali)ni profesionalaca. Premijerno je iz#edena u =eatru ?alle u Limu s podijeljenim mi)ljenjem publike, uz po#ike iz gledali)ta OManicomioFO CO;udnicaFOD. Kasnije je prijem publike bio bolji. Pirandello je u predgo#oru . izdanja knjige, obja#ljene 198., dodatno razjasnio s#oje ideje i strukturu djela. Predsta#a je imala s#oju ameri'ku premijeru na -roadAau 1988. godine.

%adnja(  =ematski i fabularno drama podsjea na naturalisti'ku predsta#u. &sprepliu se d#ije radnje i d#ije st#arnosti. Hlumci i Ledatelj pripremaju probu no#e Pirandello#e komedije, ali tada na scenu dolaze 'lano#i jedne obitelji i tra!e da se iz#ede drama %rvatski jezik & '# razred 1

prema njio#om !i#otu. Hlumci i Ledatelj pristaju i tada obitelj iz#odi s#oju predsta#u za #rijeme probe u kazali)tu. Ladi se o sudbini jedne obitelji, 'iji se 'lano#i određuju samo s#ojim obiteljskim odnosima, tz#4 5tac, Majka, +in, Pastorka, "je'ak i "je#oj'ica. "rama go#ori o tragi'noj smrti u obitelji4 5tac je OdaoO Majku s#ome =ajniku, s kojim je rodila troje djece. =ajnik je umro, a 5tac je prije toga napustio obitelj. Majka po'inje raditi u kroja'kom salonu, da bi mogli preraniti djecu. =aj kroja'ki salon je zapra#o  ja#na kua u kojoj Pastorka zarađuje no#ac kao prostitutka, a Majci je para#an, da sakrije od djece, 'ime se ba#i. ?runac se događa, kada otac dođe u ja#nu kuu i krene u kre#et s Pastorkom. +t#arnost u djelu postaje iluzija, a iluzija postaje st#arnost. 5bi'ni ljudi postaju glumci, a glumci postaju obi'ni ljudi. Ilano#i obitelji tada postaju #lastiti glumci. Hlume sebe na temelju onoga )to se dogodilo u st#arnom !i#otu. ?eina nji za#r)ila je tragi'no. "jelo se pret#ara iz tragedije u komediju i obrnuto. Pirandello je uspio pomije)ati iluziju i st#arnost, ali to se nije pret#orilo u kaoti'an 'in. +#i dijelo#i predsta#e, sa s#im s#ojim elementima i odnosima između liko#a '#rsto su po#ezani s unutarnjom logikom. Međutim, to je bila #elika promjena za ukus tada)nje publike i trebalo je dugo #remena, da je gledatelji pri#ate kao umjetni'ko djelo.

U !1e2ivanju g!3!ta" SAMUEL BEC&ETT  U očekivanju Godota je drama u d#a 'ina. Kao )to sam naslo# ka!e, d#a gla#na lika ?ladimir Cznan i kao "idiD i stragon Cznan i kao HogoD 'ekaju dolazak Hodota. /ji su d#a naj#jerojatnije skitnice koji su se prije sastali sa misterioznim Hodotom koji im je rekao da ga 'ekaju na mjestu gdje su oni na po'etku drame. "rama po'inje ?ladimiro#im dolaskom na pozornicu. 5n ugleda stragona i drago mu je )to ga #idi. 5ni se raspri'aju s#e dok stragon ne krene izuti s#oje cipele. /akon molbi za pomo i mu'enja oko s#la'enja, stragon napokon skida cipele. /o, nakon toga se poja#ljuje pitanje )to raditi sada. /eko #rijeme pri'aju o s#ojoj pro)losti i o nekim teksto#ima i događajima iz +#etog Pisma, s#e dok ne primjete jedno stablo. Pogledaju ga i po'inju go#oriti )to bi mogli napra#iti. stragon odjednom dođe do ideje da se objese, no nemaju u!e da se objese. /jio#a razmi)ljanja i prepirke preikida iznenadni Pozzo# dolazak. 5n im po s#om dolasku t#rdi da oni stoje na njego#oj zemlji. Pozzo nije do)ao sam, nego sa s#ojim slugom ;uckem. Pozzo im obja)nja#a mnogo st#ari od koji je  jedna sumrak. Pozzo im je tik prije njego#og odlaska objasnio pojam sumraka i kako pada no. Prije s#og odlaska on im je rekao dosta toga o ;ucku, i oni su od njega tjeli da on ple)e i misli. ;uck je plesao i iznio s#oje mi)ljenje o jako dubokoumnoj temi, ali sa jako nerazumlji#im go#orom tako da ga je Pozzo prekinuo. Prije odlaska ;uck je ugrizao i ozlijedio stragona. Prije njio#og dolaska dolazi dje'ak koji ?ladimiru ka!e da Hodot nee doi danas, nego sigurno sutra. =akođer saznajemo da dje'ak !i#i i radi kod Hodota i da ima brata kojeg Hodot tu'e. Kona'no je pala no i ?ladimir i stragon su se odlu'ili razii preko noi. =ime za#r)a#a pr#i 'in drame. Po'etak drugog 'ina je isti kao i pr#i. ?ladimir se na isto mjesto #raa, no o#aj put je pozornica bez stragona. /akon kratkog #remena na pozornicu dotr'a#a stragon sa#  %rvatski jezik & '# razred 1G

upla)en go#orei da ga prati desetak ljudi koji su ga #e istukli i !ele ga i sada istui. ?ladimir mu ka!e da se smiri i da se ne boji ni'ega dok su skupa. Kada su obojica s#atili da opasnosti nema, stragon !eli da odu, no ?ladimir ga podsjeti da 'ekaju Hodota. stragon tada predlo!i da se nji d#a raziđu i d#a puta ka!e da e otii, no s#aki put ostane na mjestu. =ada nakon njio#i prepirki na pozornicu upadaju ;uck i Pozzo, no obojica se odma sru)e i ne mogu se dii. ?ladimir obja)nja#a stragonu, koji t#rdi da se ne sjea ni'eg od ju'er i da nisu ju'er bili o#dje, da jesu i da su i ;uck i Pozzo bili tamo. Kada ?ladimir i stragon priđu Pozzu on im ka!e da je oslijepio. 5ni mu poma!u da se ustane, no i oni sami padnu i ne mogu ustati, no to im nakon nekog #remena uspije. Pozzo jo) u#ijek tra!i njio#u pomo. /ji d#ojica razmi)ljaju i d#oume se i na kraju mu pomognu. 5n im onda ka!e da dignu i ;ucka, )to oni i napra#e po Pozzo#im instrukcijama. 5ni ga tada zamole da ;ucku ka!e da pje#a ili misli, no on im ka!e da je ;uck onijemio. Pozzo i ;uck onda odu. ?ladimir se neko #rijeme 'udi o ljudskom postojanju i o samome sebi, dok stragon za to #rijeme spa#a. ?ladimir produbi stragona i nji d#ojica se jo) malo prepiru. Malo prije noi, pono#no dolazi dje'ak koji im pono#no ka!e isto, da e Hodot sigurno doi sutra. /o dje'ak ?ladimiru o#aj put t#rdi da ga se ne sjea i da on ju'er nije bio o#dje. ?ladimir ga poku)a#a razu#jeriti, no to mu ne ide od ruke. $ tom razgo#oru saznajemo da Hodot ima bijelu bradu i da se dje'ako# brat razbolio. "je'ak odlazi, a ?ladimir i stragon pono#no gledaju stablo i pono#no se !ele objestiti, no nemaju u!e. 5ni odlu'uju da e se i sutra #ratiti na isto mjesto, ali da e o#a put donijeti u!e.

 A$TU$ BRA$&O .*M*4 :ematski krugovi( 1. 5 ljudskom tijelu 8. 5 siromasima . ercego#ina G. ;juba# . 5 pjesnicima i pjesni)t#u 2. 5 smrti 3na"ajke poezije $ntuna 5ranka Kimi!a( Ho#or boja, z#uko#a, ritma, poseban gra('ki oblik stio#a, izosta#ljenost interpunkcije, slobodan sti, jednosta#nost izraza, goto#o potpuna izosta#ljenost deskripcije, simbolizam, araizmi i dijalektalne rije'i, ladan, sa!et i racionalan izri'aj, prete!ito misaone pjesme, #i)e od emocionalni Eloga pjesnika u pjesmi „2jesnici“( *imi smatra da je uloga pjesnika upoznati ljude sa umjetno)u, jer je to pra#a #rednota, tako bi bili sposobni kompleksnije spoznati s#ijet i sebe Q umjetnost !i#otu mo!e dati #i)i smisao. Pjesnici kao s#oje#rsno s#jetlo spoznaje i istine o !i#otu koje na nenametlji# na'in, neagresi#no i glasno, poku)a#aju u#esti ljude u s#ijet umjetnosti

M*ROSLA' &RLE-A 5$%$<$ 2+: 5+  %rvatski jezik & '# razred 1

3 broj barake u sklopu )pitule tj. pokretne bolnice za #rijeme pr#og s#jetskog rata, u kojoj je i#ica #ido#i, presta#lja agoniju zato'eni naroda u J$ monariji

#imbolika studenta vice -idovi!a =iz 5arake 2et 5e?( +imbolizira agoniju naroda koji ratuju, on se po#la'io po dosta rati)ta ali nikad u !i#oti nije #idio prlja#iju ustano#u od te barake, u kojoj se 'o#jek ne brine za 'o#jeka, pita se o smislu !i#ota te razmi)lja o sramotnoj smrti koja mu slijedi jer se nitko nee brinuti za njega. Prije nego )to umire moli da netko obrati pa!nju na njega ali s#i su pijani zbog prosla#e pobjede te on umire sam i u agoniji. eli osta#iti mrlju na postelji, kako bi netko znao da je on st#arno bio tu, )to predsta#lja r#atski narod koji se u#ijek morao boriti za druge i ostati neprimijeen.

9O#2OD$ 96+*5$'+- %elacija sa $ustro H Egarskom( "jelo Mirosla#a Krle!e Hospoda Hlembaje#iV pripada trilogiji C;edaV i $ agonijiVD u kojoj se prati propadanje zagreba'ke patricijske obitelji, koja je s#oje bogatst#o stekla prije#arama i krađama na ra'un oni koji su im podlo!ni. $sposta#lja se simbolika na relaciji Hlembaje#i Q Justro3$garska, jer oni propadaju isto#remeno kako propada i Justro3$garska, odnosno raspad J$ prikazan je kroz prizmu Hlembaje#i. 6ikovi iz 9lembajevih( +redi)nji je lik ;eone Hlemba, slikar koji se nakon 11 godina #raa kui kako bi rije)io sukob glembaje#skog i ne3glembaje#skog u sebi. 5nog animalnog i amoralnog naspram moralnog, razumnog i ljudskog. Iita#a se drama zapra#o od#ija oko njega i njego#og sukoba, mrzi s#oju obitelj, a ta mr!nja prema obitelji zapra#o mr!nja je prema samom sebi. gnjat 9lembaJ Q otac ;eonea, do#eo je s#oju pr#u !enu do toga da se otruje, zaluđen je drugom !enom koja ga #ara i iskori)ta#a. $ngelika Q predsta#lja ono duo#no, moralno, razumno ;astelli H 9lembaJ Q koristoljubi#a je, polepna

2O-%$:$< @62$ 6$:NO-;3$ 6ikovi iz „2ovratak @ilipa 6atinovicza“( @ilip 6atinovicz Q slikar, majka ga je protjerala kad je imao 17 godina jer je potro)io 100 forinti u  dana na dje#ojke. &skompleksiran je i istraumiran zbog djetinjst#a Q majka je bila odu#ijek ladna prema njemu, nije znao tko je njego# otac, raz#ija 'udan ukus za !ene Q ugla#nom su pretile. &sto#remeno za!eljkuje po#ratak kui i odmor od europski grado#a, ali mu je po#ratak i odbojan jer gleda bijedu i siroma)t#o seljaka, zaostalost cijele Panonije te grado#e koji umanjuju 'o#jeko#u #rijednost. *ajka %egina tj.
se međusobno razumjeli i puno pri'ali, a razlog njezina tak#a pona)anja je )to je pr#i put stupila u (zi'ki kontakt s njezinim ujakom, )to je osta#ilo trago#e na njoj.

-ladimir 5alo"anski Q od#jetnik je, cijeli mu je !i#ot isplaniran do trenutka kada je upoznao Kseniju i dje'a'ki se zaljubio u nju, zadu!io se i !ena mu se ubila zbog toga, otad je po zat#orima, sudo#ima i ludnicama, na kraju ubija Kseniju.

%$:N$ 6%<$( 3 191S. Q 1919. → Pjesme &, Pjesme &&, Pjesme &&&, ;irika 3 kspresionisti'ka obilje!ja 3 Pogrebna atmosfera 3 Moti#i umiranja i smrti 3 ;o)i !i#otni u#jeti

BALA)E PER*CE &EREMPU5A → Pjesni'ka zbirka u kojoj se tematika #jeko#noga stradanja zagorskoga kmeta iznosi lirikom zemljeV Q kajka#skim dijalektom

T*$ U,E'*4 #-$<D$KN'$ '$D
2o interpretaciji #:$N<$ 6$#L$( 1. Pr#a kompozicijska jedinica4 konstatacija stanja Q po#ezuju se rije'i antiteti'kim  jedinst#om Cstar Q mladD, te strofe također 8. antiteza Q nade djetinjst#a i patnje sada)nje osamljenosti . pobuna, molba zahtjev Q buni se na s#oje stanje, !eli biti simbol i ogledalo ljudske nesree, te se moli -ogu 'ime potencira #lastitu ni)ta#nost G. ponovljeni uvodni jecaj Q metafora osobnog lika ali u najopenitijoj formi

M. 3 5braanje #oljenoj !eni koja je plod pjesniko#e ma)te 3 &zra!ena je !elja za ljuba#lju te strepnja od siline osjeaja i !enine ljepote 3 +imbolika !enina imena4 5+$:$ H blažena, donijela bi bla!enst#o i sreu 3 5staju samo san i s#eprisutno pitanje4 tko je ona, )to je ona i gdje je onaW  %rvatski jezik & '# razred 17

3 +5/= CPetrarkisti'ki izrazD Q adek#atan petrarkisti'kom senzibilitetu

2O5%$:*#:-O 6;$ E #-+*%E 3 =ema4 'o#jek u odnosu prema drugim ljudima, zajedni)t#o 3 Pobratimst#o4 zajedni)t#o ljudi, ono )to s#i imaju zajedni'ko4 misli, sno#i, lutanja, tra!enje, grije, snaga i sebi'nost, breme sudbine koju nose na leđima 3 +misao !i#ota4 !i#ot je s#emirska poja#a, 'o#jek je bo!anski #je'an, on je dio s#emira 3 +#ijest o zajedni)t#u, ali i o indi#idualnosti pojedinca 3 Katreni Q sti ugla#nom 'etrnaesterac

)OBR*.A CESAR*4 3 19083.319S0. 3rođen u Po!egi 3pr#i #eliki uspije do!i#io je sa s#ojom pr#om knjigom ;irikaV 191. ...................

)RA(UT*$ TA)*,A$O'*4

3 190. 3 8007. 3pr#u pjesmu obja#ljuju 1988. $
DE9O E NOL 3*#
-+I+% N$D 9%$DO*

 %rvatski jezik & '# razred 1S

3pjesnik donosi tjeskobu, nemir ali i ogromni potenial u sebi, osjea se sputanim razotkriti s#oju intimu 3u#odi moti# djetinjst#a u kojemu je sanjao o #elikome s#ijetu3 o Birenci 3suprotsta#lja ai ujedno i spjaa s#a moti#a3 moti# renesansne Birence i rodnog sela Lastu)ja Ckraj -rodaD 3 moti# ren.B.ne samo da umanjuje ljepotu, rasko) rodnog kraja #e se u nekoj no#oj dimenziji otkri#a i intenzi#izira 3uspoređuje rijeku Jrno sjea se s#oji najbli!i.......... 3moti# rukuCMicelangelo#iD3 mrt#e ruke, Micelangelu besmrtnost daju njego#a djela , kao 'o#jek on je prolazan, sukob duo#nog i materijalnog 3 po #rijednosti izjedna'uje ruke Mic. & bezimeni sla#onski !etelaca jer one su s#ojim rtadom ogradile postnak i budunost sla#onskog sela 3pjesmu za#r)a#a umirujuim tonom spokoja i duo#ne armonije3 prolaznost s#ega materijalnog

STRA$AC" ALBERT CAMUS
LO'AC U -*TU" , ) SAL*$(ER $ knjizi, 173godi)nji olden %aul(eld prepri'a#a s#oja iskust#a iz prija)nje godine s#oga !i#ota Ckada je imao 12 godinaD. olden je izba'en iz Pence Preparator +cool Cpri#atna srednja )kola koju poađaD, nakon )to pada iz s#i predmeta osim engleskog  jezika. olden odlazi u /eA Zork, planirajui pro#esti par dana u gradu prije nego )to ode kui i oba#ijesti roditelje. Knjiga, pisana u pr#om licu, prepri'a#a ta tri dana pro#edena u /eA Zorku. Knjiga zapra#o, od po'etka, opisuje 78 sata u oldeno#u !i#otu, od 'ega on GS sati pro#odi skiui se /eA Zorkom nakon )to je izba'en iz )kole, u predbo!ino #rijeme. +am naslo# knjige odnosi se na kri#o zapamen i izre'en sti lirske pjesme "olazei iz !ita C%omin[ troug te LeD Loberta -urnsa4 ako netko ulo#i nekog dok kroz !ito ide Cgin a bod meet a bodEcomin[ troug te reD. 5na je ne#ina misao izrođena iz ideje da se za)tite ne#ini. olden sebe zami)lja kako stoji u polju !ita u kojem se igraju djeca. $ njego#oj ma)tariji, na kraju tog polja nalazi se pro#alija. 5n bi stajao u tom polju i pazio na djecu koja bi se pre#i)e pribli!ila rubu, i u#atio bi i da ne padnu u pro#aliju odrasli i zrelosti. Kako on ka!e, on bi !elio biti Vlo#ac u !itu\. 5#o je metafora za djecu kako gube s#oju 'istou i ne#inost te odrastaju i pret#araju se u pre#arante koje olden toliko prezire. 5#o je također neobi'an, na)im o'ima gledano ironi'an dio u knjizi, jer bi olden tio spa)a#ati druge, a ne mo!e spasiti sebe. $ jo) jednom primjeru njego#a pori#a da i za)titi, olden je bio obesrabren s#im onim V@ebi se\ CVBuck ou\D gra(tima i natpisima po Poebeinoj )koli da je osjeao, koliko god se on trudio obrisati i, kako d#ostruko br!e nastaju no#i. $ knjizi se također obrađuje tema pret#aranja. olden prezire neistinost i la!ne namjere, i kroz 'ita#u knjigu on razabire s#e pre#arante na koje nailazi. Kao tinejd!er kojeg mu'e njego#i osjeaji i neuspjesi, olden #jeruje da s#i poznati i uspje)ni ljudi na koje nailazi i koji misle da su sretni, su zapra#o ili glupi ili neznalice. 5n ne nailazi na mogunost da ljudi imaju razloge za)to se ponekad pona)aju tako kako se pona)aju. 5n nji i dalje nazi#a pre#arantima, a njego#a procjena ljudi je zapra#o u cijelosti bez ikak#i pra#i razloga i dokaza, tj. on se pret#ara da je on jedini iskren i da #idi ono )to je st#arno i )to ostali ne #ide, samo da bi dobio barem malen osjeaj pra#de. &ronija knjige je u tome )to je olden jednako #elik pre#arant kao i ostali ljudi )to ga okru!uju4 on la!e, pret#ara se, daje nerazumne i brze zaklju'ke i pretposta#ke bez ikak#i pra#i dokaza.  @o) jedna tema je i oldeno#a izoliranost od dru)t#a, koju je on zapra#o sam st#orio pre#i)e pojednosta#ljajui komplicirane st#ari, pre#i)e 'inei st#ari uobi'ajenima u %rvatski jezik & '# razred 80

s#ojim susretima s ljudima i komuniciranju. 5n je idealist, osjeajno nezreo i nesposoban prilagoditi se !i#otu i realnosti i posljedicama odrastanja. 5n sebe smatra mu'enikom s#oje #rste, !rt#om s#ijeta, samo da bi opra#dao s#oju izoliranost i nesposobnost suosjeanja i razumije#anja drugi.

2%O3$ E :%$2+%;$*$( 2roza u trapericama ili jeans proza je posebna #rsta urbanog romana nastala prema romanu @.".+alingera O;o#ac u !ituO. /astaje kao opreka sna!nom problemskom intelektualizmu modernog romana. Karakteriziraju ga mlađi gla#ni junak koji je netipi'an, pasi#an, bez cilje#a, gradski marginalac suprosta#ljen s#ijetu odrasli. 5n pripada određenoj manjoj skupini, zajedno izazi#aju tradicionalne #rijednosti i st#araju #lastitu kulturu Codije#anje, glazba, jezikD. $ o#ak#im romanima, odrasli obi'no slu)aju klasi'nu glazbu, go#ore standardnim jezikom, i sli'no, kao suprotnost mladom junaku.  =raperice #i)e nisu samo odje#ni predmet, one postaju s#oje#rstan s#jetonazor. 5kolina je obi'no urbana sredina, 'esti su !argonizmi, to #i)e nije (lozofski go#or, #e go#or gradske mlade!i.

 ,URE &A.TELA$ :-%$-$
3 'o#jek kao indi#idua 'ija je jedina !i#otna ispra#a +L% 3'o#jeko#a okrenutost unutra3 uspa#anke i sno#i kao na'in bijega iz st#arnosti Cna'in na koji umj do!i#lja#aju s#ijetD 3zat#orenost mosta#a upuuje na smanjenu komunikaciju s okolinom 3'o#jek ne treba pokleknuti pred opasno)u i pred problemima 3ni umjetnost nee pokleknuti pred opasnosti a umjetnik e se prepoznati samo po k#aliteti #l.rada i po ljepoti koju prenosi 3anaforom se upuuje na prkos i uornost da se usprkos s#emu ustraje 3slobodan sti

'ES$A PARU$ :
3nagla)a#a superiornost suparnice3 u s#emu je bolja od nje 3suparnicu po #rlini pretposta#lja sebi, ne na temelju objekti#nog #e gledajui iz mu)kar'e#e perspekti#e jer da je druga'ije on ne bi tra!io drugu 3pjesnikinja sa#jetuje suparnici da se prema određenom mu)karcu odnosi kao prema -ogu, da bude ponizna, !rt#uje sebe 3pjesnikinja upozora#a suparnicu da pomno bdije nad s#ojim mu)krcem jer i ponajmanje ... 3)ei njego#im !alomV3 upozora#a suparnicu da treba podrijeti u .. 3 pjesnikinja upoznaje supranicu s 'injenicom da ga je donekle i promijenila, ukrotila njego#u nara# 3pjesnjikinja iperbolizira s#oju ulogu u mu)kar'e#u !i#otu, za s#e je ona zaslu!na 3isti'e s#oj posesi#ni maj'inski odnos spram mu)karca, moti# naost#arenog maj'inst#a 3pjesnjikinji je jedino #a!na mu)kar'e#a srea

 ,OS*P PUPA+*4 Lano je umrli r#.pjesnikCpoginuo u a#oionskoj nesrei s obitelji na KLK$D ;irske ugođaje prate unutarnji nemir, bol, razmi)ljanje o smrti, os smislu postojanja
:% *O'$ 5%$:$ 3pjesnik e#ocira sjeanje na tri umrla brata 3kad sam bio tri moja brata ija kad sam bio 'et#orica nasV3 rije'ju bio nagla)a#a neraskidi#u po#ezanost s braom 3ruke koa ridineV, glas kao #jetarV Q poredbama iperbolizira snagu koju su mu da#ala braa3 nagla)en je njio# utjecaj u ojesniko#u !i#otu 3u#odi moti#e iz prirode, slikajui sreu, zado#oljst#o, unutra)nji mir, osjaao se boljim3 s#eobu#atna ljuba#4 priroda i braa 3pjesnik go#ori o sebi kao ponosnom, dostojanst#enom, bio je zado#oljan sobom 3tu su tri moja brata4 moj brat, moj brat, i moj brat.V 3 nemjerlji#a ljuba# spram brae 3 iz pjesme iz#ire o'aj i iskrena pjesniko#a tuga

RA$&O MAR*$&O'*4 6 7879;<<7 Lođen na otoku ?isu. "iplomirao na Bil.fakultetu u
%uke =zbirka?

%E<+  %rvatski jezik & '# razred 88

+adr!aj4 Protagonisti no#ele Luke su ;ije#a i "esna ruka koje razgo#araju tj.s#ađaju se. /admeu se u nabrajanju #lastiti prednosti i mana one druge. Jntagonizam je na #runcu kada ;ije#a optu!i "esnu za poku)aj ubojst#a4 brit#om je razrezala njezine !ile. "esna ruka opra#da#a s#oj postupak kao podupiranje 'o#jeko#a pra#a da dopi)e posljednju stranicu u scenariju s#og !i#ota. $ iscrpljujuoj eti'koj raspra#i, ruke se međusobno optu!uju, istodobno opra#da#ajui s#oje postupke. ;ije#a ruka predsta#lja ljudsko srce, a "esna ruka razum. Kada smo ;ije#oj ruci #e po#jero#ali kako je doista osjeajna, blaga i pra#edna, ona bezrazlo!no u prolazu k#rcne dje'aka po nosu i dje'ak pljune na nju. V"je'ak prođe pored ;ije#e, smiono. Iak je i pogleda drsko, kao smetnju na putu. ;ije#a ga nespretno k#rcne po nosu palcem i ka!iprstom. "je'ak je pljune. ;ije#a se instinkti#no digne i zamane )alji#o iznad dje'ako#e gla#e,kao da tjera mue. /o "esna se digne i pljusne dje'aka po licu. "je'ak #risne.\ $ tom trenutku dje'ak postaje neka #rsta #anjskog neprijatelja koji ruke tjera na st#aranje kratkotrajnog primirja. Kako su ruke ipak dijelo#i cjeline, one zajedno djeluju. /akon tu'nja#e s dje'ako#im ocem, glade jedna drugu i dr)u od !elje za os#etom. V$stanu. Pod sobom osta#e kr#a#e otiske na plo'niku. /o one se nisu os#rtale:gladile su jedna drugu i drtale od !elje za os#etom. J 5braz tada pljune u nji, da bi i oprao od blata i kr#i.\5braz pak pljune kako bi s nji sprao blato i kr#. Pisac tu obraz dr!i u narodno3 predajnom i usmeno3literaturnom smislu Q obrazom po)tenja, moralnim autoritetom koji prosuđuje spor. ?a!no je, naime, kako se to narodski ka!e, u#ijek imati obraz i kontrolirati tj.koordinirati na)e ruke, tj.'o#jeko# 'in u !i#otnoj praksi.

:ema 2ripovijetka %uke simboli"ki govori o neriješivom ljudskom unutarnjem koniktu( razum i osje!ajnost, grubost i blagost, dobro i zlo. 9lavni likovi pripovijetke, 6ijeva i Desna ruka, razgovaraju, to"nije( svaaju se.6ijeva ruka predstavlja ljudsko srce, a Desna razum. :ek na kraju, neo"ekivano, kao u svakoj pravoj noveli, u potpunosti se razotkriva piš"eva ideja.
$N+O +adr!aj4

 %rvatski jezik & '# razred 8

/o#ela po'inje posjetom )egrta ;ojza bolesnom klesarskom majstoru Jlbertu. Lazgo#araju o Jnđelu smrti koji pi)e u knjigu3to je nadgrobni spomenik koji majstor nije uspio za#r)iti i za koji !eli da mu se taka# posta#i na grob, samo s imenom, bez ikak#i datuma. ;ojz majstoru prepri'a#a s#oj san o #remenu kada su klesali pastira s frulom4 pastir se stalno izmicao,a kada ga je pokojna gazdarica Magda tjela pridr!ati, klesarsko djetlo zabilo joj se u 'elo. ;ojz pri'om uznemiruje majstora, a majstor se pita  je li to namjerno ili slu'ajno. & on se sjea doba kad su klesali pastira s frulom. /aru'ila ga je Brida, mlada udo#ica za pokojnog mu!a glazbenika. /akon )to je umrla gazdarica Magda, majstor se o!enio Bridom. VHledao ju je. -ila je lijepa. Kosa joj se prelije#ala u zlatno!utim, dugim #alo#ima od 'ela prema zatiljku, gdje se odjednom propela u#is, kao da je udarila u bara!e 'e)lje#a i naglo se ru)ila nizbrdo u zlatnim slapo#ima, pr)tei uokolo (nu, iskri'a#u sumaglicu. +i#a, uska aljina pripila joj se tijesno uz obline tijela i nudila zamamne oblike ljepote kao u nekom rasko)nom izlogu.5n osjeti stra)nu, bijesnu !elju za tim samos#jesnim, gordim tijelom, )to se zado#oljno gibalo u prostoru, tu, na do#atu ruke...&spru!i ruku i lako, drta#o pređe dlanom preko obline Bridina boka. Probude se miline nekada)nji dodira, burni nemiri od ljepote o#og tijela )to se ma'kasto mazi u prostoru kao da se izla!e neprestanom milo#anju. /o Brida se odmakne, ukloni se milo#anju, i njego#a ruka ostane besmisleno ispru!ena uprazno kao prazna ruka prosjaka. =o je, dakle, kraj.\ Majstora mu'i ljubomora.Brida je uslu!na, ali nestrplji#a, a on ne !eli samilost, nego ljuba#. Hori u #ruici, mu'en sumnjama i ljubomorom. +anja o Jnđelu, o st#aranju umjetni'kog djela koje podaruje besmrtnost. +mrt koja se majstoru pribli!a#a daje mu snagu da iziđe iz kre#eta. $ ;ojzo#oj sobi, os#ijetljeni slaba)nim s#jetlom, le!e zagrljeni Brida i ;ojz. VJ dolje,ispod te tu!ne slike usrdnog kajanja i podruglji#e smrti, u nepouzdanom polus#ijetlu titra#og kandila #ide se na bijelom uzgla#lju le!aja d#ije gla#e,'e!nji#o sljubljene u snu./i bijesa, ni mr!nje, tek neki ladan dodir od#rne majstoro# pogled. Iak neka jadna samilost o#la!i mu o'i.\ +umnje su rije)ene, ali majstoru je sada ionako s#ejedno. +mrt ga #odi do Jnđela, ali to nije umjetni'ko djelo, nego obi'an nadgrobni spomenik. ;ojz je u knjigu upisao majstoro#o ime, zanimanje i datum rođenja. Majstor posljednjom snagom upisuje datum #lastite smrti.

:ema 2ripovijetka $neo ima izrazito intelektualisi"ku temu. 2ri"a o posljednjim danima klesarskom majstora $lberta
2%$> +adr!aj4 5to'anin =onko @ankin primio je pismo kojeg mu je donijela stara ;ucija. VPismo je dr!ao u ruci, neraspe'aeno. Mali, bijeli, nje!ni pritisak na dlanu, kao da Jnu dodiruje, %rvatski jezik & '# razred 8G

bijelu, nje!nu, dobru Jnu iz pr#i dana ljuba#i. +mije)ila se Jna na dlanu, mirno, krotko, pokorno, kao da mu se s#a poklanja, sa s#om s#ojom bjelinom, s#om s#ojom tugom i razo'aranjem, s tim umornim,malaksalim rukopisom i s o#im n, koje ka!e pokajni'ki OoprostiO. Jli jo) nije smogao pokreta da raspe'ati pismo, jo) su oleandri stra)no mirisali sumnjom,starim bolom, isterijom... \ ?ratila mu se uspomena na Jnu koju je jo) u#ijek #olio. 5na ga je osta#ila jer se zaljubila i udala za jednog geometra. V...oti)li ste, osta#ili me bez jedne rije'i, bez stiska ruke. /ikad #as otada nisam #idio. Kad je s#r)io rat, rekla mi je ;ucija da ste se ipak udali za geometra.\ V...e znate #i, gospo, da sam se razbolio onda kad ste oti)li i da sam buncao o #ama u groznici, da sam #as z#ao... -uncao sam da u baciti s#e klju'e#e,osim onoga )to ste mi #i poklonili, klju' od raja... ;ucija mi je kasnije pri'ala da sam spominjao klju' od raja... 5na je mislila da umirem, da mi je du)a #e na onom s#ijetu, pred rajskim #ratima i da razgo#ara sa s#etim Petrom. J ja sam tra!io klju' od raja, #a) klju' Cti si bila raj, Jna, moj rajD, s kojim sam tio otklju'ati i za#iriti u #a)u okrutnu, #a)u stra)nu du)u.\ Jna sada !i#i u +plitu. ;askalo mu je )to ga Jna nije zabora#ila, #e od njega tra!i uslugu tj. pomo. eli krstiti sina ali tako da njezin mu! ni)ta ne zna za to. Poslije pro'itanog pisma =onko se razljuti, ali kasnije su mu se #ratile drage uspomene i trenuci zajedni'ke ljuba#i i odma se odlu'io da pr#im jutarnjim brodom otplo#i za +plit. $ luci ga je do'ekala Jna, za njega jo) u#ijek #rlo pri#la'na i lijepa, ali i nedosti!na. $ kui su ga lijepo primili i s#e te okolnosti su ga skrale. V*umske manireF ?rijeđao se =onko plemeniti @ankin. ?rijeđala ga je silo#ita ljubaznost, siro#a neu#ijenost o#og 'o#jeka )to se #ratio iz O)umeO s ogrubjelim pojmo#ima o dru)t#enom opođenju. 5n 'ak nije sas#im #jero#ao ni u iskrenost tog pona)anja4 neprestano je tra!io zamke i podsmijee. $ glomaznim geometro#im gestama gledao  je nagla)eno, pokro#iteljsko sa!aljenje i #elikodu)nost pobjednika. "#ostrukog pobjednika./e trebate #i mene !aliti, tio mu je rei, nisam ja nesretan, i pri tom je pakosno u!i#ao mislei na s#oj paketi, koji e sutra nakon kr)tenja, kad se sJnom #rati kui, s#e'ano spustiti u zipku na djeteto#a prsa. 5nda e se izmijeniti uloge, mislio je. 5nda u ja tebe pokro#iteljski tap)ati, dru!e... e,e...\ elio se os#etiti. $ paketiu su bila Jnina ljuba#na pisma. /o ipak s#aa da ona nikada nee biti njego#a. Kad se na)ao sam u sobi poku)ao si je oduzeti !i#ot tako )to se je objesio na konop'i na prozor. VJ zapra#o, ogleda#ao se po sobi za nekim Oblagim sredst#omO, kao da se radi o'i)enju, a ne o umiranju. /jego# je pogled izbjega#ao s#e )to je podsjealo na no!, u!e i #isine... s#e je to bilo prosto, nedostojno... 5djednom opazi da dr!i u ruci s#ilenu #rpcu )to ju je skinuo s Jnini pisama. "a, nee puknuti... ;agao je. +#idjela mu se bizarna simboli'nost tog, u neku ruku, poeti'nog sredst#a,pa kad mu je rukama isku)ao '#rstou, i to je u'inio simboli'no i neiskreno, i #rpca je lako izdr!ala probu. /apra#io je zatim om'u, u#ukao u nju gla#uC#idite li )to radi o#aj 'o#jekWD, a drugi kraj #rpce pri#ezao za k#aku na prozoru.\ V-umF odjekne po cijeloj kui. 5n se odjednom nađe sjedei na podu, ra)ireni nogu među Jninim pismima.\ Jpsurd je u tome )to su tim konop'iem tj. uzicom bila #ezana njego#a pisma koja mu je Jna o#om prilikom #ratila sta#i#)i i ispod njego#og jastuka. $ kui su 'uli njego# pad. "otr'ali su do njega da mu pomognu. V5n se prepu)tao tom samaritanst#u, kao mrt#o tijelo, %rvatski jezik & '# razred 8

skinuto s #je)ala, i )aptao je po#jerlji#o geometru4 O?i ste mislili da sam ja nesretan... i da u se najmanje... objesiti zbog togaW "obro sam se s #ama na)alioW eW\ Mjesto radnje4 dalmatinski otok i +plit ?rijeme radnje4 poslije drugog s#jetskog rata ;ica4 =onko @ankin, ;ucija, Jna, geometar i sin

3$9%6'$' +adr!aj4 /o#ela
po#la'i jer dolazi %rna Mrlja koja prijeti smru, a u zadnjem ulomku umire pod ru)e#inama #eliki tema, straa i smrti te pri'u oporu'no osta#lja pra#om autoru o#og teksta. Lazumijemo li pojam ok#ir kao pomi'nu granicu koja dijeli promatra'e od sudionika, no#elu
:ema 2ripovijetka 3agrljaj takoer ima modernisti"ku temu.  ona, kao i pripovijetka %uke, u najširem smislu govori o "ovjeku i o dobru i zlu. 9lavni su likovi pisac i žandar.2isac razmišlja kako mu njegova monotona, dosadna svakodnevnica ne nudi nikakvu izuzetnu, tzv. “veliku temu Q za pri"u ili roman, pa po"inje opisivati prozore iz svakodnevnog života u malom oto"kom mjestu. z tih naoko banalnih zbivanja izrasta tema i ideja novele 3agrljaj. %ije" je i opet o suprotnim polovima u "ovjeku i društvu. E liku pisca simboli"ki je opisana ljudska težnja slobodi misli i stvaranja, a oli"enje ljudskog nasilja, gluposti, uskogrudnosti i slijepe, bezumne vjernosti vlasti, koja nastoji ugušiti svaku slobodnu misao, predstavlja lik žandara. &andar i pisac umrijet !e zajedno u "vrstom zagrljaju, jer je njihova sudbina da navijek budu vezani svojim posve opre"nim idejama, nazorima i djelovanjem. :ragi"na je ljudska sudbina( dobri ili zli, hrabri ili kukavice, nadahnuti ili isprazni, sanjari ili materijalisti H pred svima je “ ocean mraka i beskrajna no!RQ

*'A$ SLAM$*( = 789<;<<;> 3rođen u Metko#iu 3roman4 -olja polo#ica rabrosti 3no#ele4 /eprijatelj ma)te, Po#ratnik s Mjeseca 3zb.pjesma4 Jlea poslije s#e'anosti, 5dron,. . 3eseji i studije4 "isciplina ma)te, r#atska #ersi(kacija 3 roman -olja polo#ica rabrosti pripada prozi u trapericama, gl. @unaci su Blaks, 0ogodi)nji intelektualac, prof i znan, i teta3 starija gospođa koja se ba#i odgojem djece i pisanjem 3struktura4 8 pri'e4 1. Blakso#a s#akodne#nica 8. =etina pri'a  %rvatski jezik & '# razred 87

3 za#r)etak =etine pri'e Blaks s#aa #rlo osobno is'ita#ajui o njoj d#ojbu4 ustrajati na starom ili pri#atiti modernoWF 3Blakso# je uzmak bolja polo#ica rabrosti, ali i znak kuka#i'kog stra i uzmak pred sl. i#otnim situacijom u kojoj su s#a rje)enja jednako problemati'na 3na"ajke #lamnigove poetike 3$ duu post modernizma +lamnig ospora#a tradicionalnu pjesni'u tradiciju4 aD odnos prema jeziku3 isprepletanje standardnog jezika i ostali jezi'ni idioma, poigra#anje jezikom, jezi'ne igre, dosjetke, ironijski obrat bDodnos prema pjesni'koj tradiciji3 samnig je poeta doctusCu'eni pjesnikD koji poznaje nacionalnu i internacionalnu pjesni'ku tradiciju, citira je i upotreblja#a na originalan na'in cD poimanje pjesni)t#a3 pjesni)t#o je komunikacija, konstrukcija, igra3 za +lamniga  je poezija u#ijek i samo &HLJ L&@I&MJ3 poeta ludens Cpjesnik koji se igraD

5$%5$%$ )u pjesmi se uo"ava( 1D osjetlji#a i duo#ita usporeba barke i !ene bijela boka, '#rsta, )iroka, stasita sprijeda i straga, s#ojegla#a, dobra, spora kao kornja'a , brza kao kobra 8D opisi nest#arni prostora i neobi'ni iskusta#a4  Kak#o se more #idje dalekoF -ilo je jedno bijelo ko mlijeko, Morske smo kra#e muzli jutrom, $#e'er3 bijelikru s putrom. J !uto more uto ko limunF 5donda sam za skorbut imunFV Danakreontska raspolo!enja !i#otni #italizam i edonizam4  ima l jo) ljudi poput nas &ma l jo) mora, ima l zemalja  &ma l jo) #ina koje #alja WFV 3anakreontska su rspolo!enja jo) dominantnija nakon isticanja s#i opsnosti oje prate mornare na njio#u putu4 u kak#im olujama imado sreu...V 3 u ?eernoj akuli barba /ike skri#a se #edra, duo#ita, zanimlji#a i originalan pjesma koja asocira na mornarski !i#ot i mornarske pri'e s duo#itom porukom o ljepoti !i#ljenja usprkos s#im te)koama i !elji da se iskoriste s#e !i#otne radosti i!i#anje u !i#otu i #eli'anje njego#e ljepote i razigranosti 3na"ajke #lamnigova jezika i stila( 1D standardni jezik s pone)to dijalektalizma C)tandarac, skorbutD i s d#a stia na tal.  @eziku 8D citiranje izri'aja na tal.jeziku e tutti _uanti in compagniaV Dcitianje ;eopardije#i stio#a4 Kako je slatko plo#iti po tak#ome moruV GDpoigra#anje ritmom i zna'enjima Duklju'i#anje kolok#ijalnog go#ora 2Duklju'i#anje upra#nog go#ora 7D aliteracija Cbarba, barbaraD  pona#ljanje suglasnika radi dojma kotrljanja, po#idbe morem  %rvatski jezik & '# razred 8S

SD slobodan sti Poigra#anje na razini stila i sadr!aja.. +til3 ritmom, jezikom, stilskim sredst#ima +adr!ajemzna'enjima4 !ena i barka3 rezultira erotskim aluzijama i duo#ito)u

SLA'&O M*5AL*4 =78;?> 3rođen u Karlo#cu, sin knji!e#nika +tjepana Mialia 3predsta#nik je krugo#a)kog, pokree knji!e#ni mjese'nik =ribine 3 re]eksni je pjesnik, u sredi)tu njego#e poezije su moti# ugro!enosti, usamljenosti, tjeskobe i straa, praznine i poraza 3zbirke pjesama4 Komorna muzika, Put u nepostojanje, "are!lji#o prognanst#o, ;juba# za st#arnu zemlju, Prognana baleda, @ezero, Jtlantida, Posljednja #e'era

*$'#:O%+, E9$# #-'+LE 3misaona lirska pjesma 3tema knji!e#no umjetni'ko st#aranje u politi'ki slo!enoj situaciji koja ugro!a#a ljudsku slobodu i diktira na'in st#aranja 3smibolika s#ijee i s#ijetlostiunutarnjeg s#ijetla u s#akom pojedincu ono tinjajue st#arala'ko koje treba potisnuti i ugasiti 3majstorEknji!e#nik4 trbeo bi biti poslu)an, pisati o pro)losti, pisati o z#ijezdama, o njio#im imenima, treba zanemariti #lastitu znati!elju, 'uđenje nad st#arno)u i pori# da pi)e o onome )to #idi i )to ga mu'i  zagledano)u u pro)lost, doslo#nim, a ne prenesenim zna'enjima ne ugro!a#a sebe 3'o#jek ne smije pokazi#ati s#oje pra#o lice 3samo klauni znadu kako se mo!e) iz#ui4 pla'u kad ima se smije i smiju se kad im pla' razara liceVparadoks: u ozbiljnim su #remenima najmanje ugro!eni neozbiljni  'o#jek pla'e kad bi se trebao smijati i smije se kad bi trebao plakati 3tragedija umjetnika4 dru)t#o ko'i slobodu izra!a#anja i a(rmiraju 'o#jeka kao umjetnika 3jednosta#nost i kolok#ijalana narati#nost 3slobodan sti, nema stil.izr.sredsta#a poja'a#a dojam ispraznosti s#akodne#nog !i#ljenja

 A$TU$ .OL,A$ 6 &RAT&* *%LET  -&;@*KJ 5 P&+%$4  %rvatski jezik & '# razred 89

Jntun *oljan se rodio u -eogradu 198. godine. Himnaziju je za#r)io u
O D'+6E( Proza u kojoj pronalazimo elemente fantasti'koga, grotesknoga i ludi'koga. Pri'a ima  jasan uzro'no3posljedi'ni narati#ni slijed Q tema joj je opis a#antura tijekom puto#anja nekolicine mladi intelektualaca, areologa, po#jesni'ara umjetnosti, slikara3kopista, fotografa i jednog no#inara, koji ima funkciju pripo#jeda'a u potrazi za lokalitetom u &striCHradinaD, koji na#odno obiluje neotkri#enim freskama. $ pr#im izdanjima romana Kratki izlet putokaz je usmjera#ao izletnike4 -vdje skreni udesno da bi se izbjegle kritike zbog politi'ki konotacija. Hodine 19S7. #raen je iz#orni tekst.  %rvatski jezik & '# razred 0

Hodine 192., prigodom prosla#e 90.obljetnice Mato)e#a rođenja, *oljan je odr!ao go#or u kojem je Mato)e#u eti'nost u umjetnosti i politici suprotsta#io neeti'nosti s#oga doba. $slijedila je politi'ka afera i *oljano#o izgnanst#o s dru)t#ene scene. Po#remeno je !i#io u Lo#inju, gdje se od 1992. godine odr!a#aju ani ntuna .oljana P5<&@J PL5
/5?;

L5MJ/&

"LJMJ

Lane zbirke4 /a ru!u svijetaC192.D, Izvan 0okusaC197.D, Gazele i dru1e pjesmeC1970.D i dr.
•

u dramama se kree između krajnosti teatra apsurda i anga!iranoga kazali)ta

KLJ=JK +J"LJ@ Pisac pri'u zapo'inje opisom s#og prijatelja Loka za kojeg go#ori kako je jedna osebujna li'nost, da je lud: 'o#jek sa de#et !i#ota koji je u#ijek spreman za akciju.C;< takav kokošji 1rudni koš, mršave tanke ruke, !ez!ojnu i rijetku našušurenu kosu i toliko de!ela stakla na očalima koje uvijek poluslijepo prinosi licu su1ovornika##=D. Loko je u ratu izbjegnuo strijeljanje, upra#o u trenutku kad su strojnice s#ojim  jednosta#nim jezikom progo#orile redo#ima osuđeni koji su oko njega i po njemu legli kao snopo#i p)enice, on se sagnuo da do#ati o'ale )to su mu pale u blato. Loko se nije mogao skrasiti na jednom mjestu, neprestano je morao dalje. Mnogi bi po tome stekli dojam da je on 'o#jek po#r)an i nepouzdan, pre#rtlji# ili bar ono )to se obi'no nazi#a 'o#jek na s#oju rukuV s kojim je bolje ne imati posla. $sprkos tome, on je pri#la'io ljude, no#i ljudi jer bi se rijetko #raali ono )to su ga jednom napustili, a nakon nekog #remena bi ga s#i napustili jer ne bi mogli izdr!ati taj tempo. +a s#im tim ljudima se odnosio na isti na'in, s#i su mu bili jednaki bez obzira na spol, #jeru, rasu ili dru)t#eni polo!aj. &mao je potrebu za pronala!enjem neugodnosti, nezgoda, opasnosti, komplikacija iz koji bi u#ijek izlazio neozlijeđen. ;+io je jedna varijanta sretne !udale, tre9e1a sina, ludo1 Ivanuške, ali i prosvijetljeno1 proroka, nadahnuto1 vidovnjaka,  zamumuljeno1 8esije=# -&;5 @ =5 /H"@ PL?& H5"&/J P5+;&@ LJ=J, jedna kombinirana ekipa mladi areologa, kunstistori'ara, slikara3kopista i fotografa krenula u &stru u potragu za no#im freskama o kojima je Karaman pisao. PisacCno#inarD je u to dru)t#o mladi znanst#enika dospio za#aljujui prijateljst#u sa Lokom. 5bratio se jednom dne#niku  %rvatski jezik & '# razred 1

da mu dadu neznatnu akontaciju i odgo#arajuu )aruV, a on e napisati nekoliko reporta!a o istarskim freskama, o no#oj t#ornici riblji konzer#i i usput o istarskim selja'kim zadrugama. "obio je i akontaciju i )aruCkomadi zgu!#anog papira s pe'atom i ne'itlji#im potpisom s kojim si bio netko i ne)toD. & =JK5, +J *JL5M $ "P$, na)ao se u gradiu na obali &stre, odakle su s#aki nekoliko dana, pod strogim Loko#im #odst#om poduzimali izlete prema mjestima u unutra)njosti u kojima su se mogle nai ru)e#ine neke nepoznate crk#e, poznato crno #ino, samostani s 'udesnim freskama. ;Pisani dokumenti na osnovi kojih smo tra>ili kulturne vrednote, !ili su najčeš9e 1ru!e krivotvorine, dok je, kako znamo, usmena  predaja ostalih narodnih vrednota oduvijek !ila vjerna i pouzdana=#  +#aki dan su kretali na no#i istra!i#a'ki pood, mladi znanst#eni radnici primjenji#ali su s#oje )krto i prili'no openito znanje, #odili su diskusije o r#atsko talijansko pitanju u &stri ili o moralnim k#alitetama nekog uglednog instituta. Preferirali su lad, tra#u i crno #ino, #oljeli su i kr'me u selu gdje se igrala bri)kula, tanko rezao pr)ut, tanko s#irile ro!enice. Pisac nije imao o 'emu pisati, iz#je)taji su mu se s#odili na dirlji#e opise tek oslobođeni prirodni ljepota, na izmi)ljene dijaloge s radnim ljudima &stre. Loko je imao s#e zasluge )to su se uope kamo i micali, a nakon pr#og bezuspje)nog poku)aja da pronađu neku legendarnu crk#u iz desetog #ijeka, primjerak autotone staror#atske aritekture od koje nisu na)li ni traga, s#i su bili umorni od areologije i kunstistorije te su se lijeno predali suncu, #inu i promiskuitetu. +#e bi se to pret#orilo u jedno #i)e ili manje ugodno ljeto#anje da nije bilo Loka koji i je tjerao na istra!i#anje koju su za#r)a#ala bez ikak#i rezultata. +#i su stekli dojam da njemu i nije do rezultata nego do samog kretanja. /eprestano se ne)to moralo raditi. Iinilo im se da idu tra!iti ne)to )to im nedostaje, ne freske i crk#e nego ne)to )to se uope ne mo!e nai, ali ne)to #italno i bitno 'ega je jedino Loko bio s#jestan. /itko ni)ta nije mogao rei proti# njego#i itinerera, a da se to ne s#ati kao osobna u#reda. Kad god bi krenuli na kak#u ekspediciju prema unutra)njosti bili bi namrgođeni i mrzo#oljni, a onda bi se prilagodili, malo po)#rljali po krajoliku te 'im prije bi se negdje za#alili, naljoskali i zapje#ati. +#e nam je o#o ispri'ao kako bi nam bilo jasnije kad im je potkraj tog zajedni'kog puto#anja Loko do)ao i rekao ;judi, idemo u HradinuV. +#oj optimisti'ki monolog kako e on s#e urediti nasta#io je ujutro kad i je tjerao na okupljanje oko malog autobusa sa 12 sjedala. ?ladimir, fotograf, mamuran kao i u#ijek razgleda#a autobus iz#ana, tap)ui ga po boko#ima. "#ije suputnice ;##!udne, uredne, umivene, za inat vru9ini o!učene od 1lave do pete u identične sive vjetrovke, sportske suknje, de!ele čarape i cipele za hodanje kao !lizanke=# -udue kulturne radniceCstudirale su po#ijest umjetnostiD koje se nisu rastajale jedna od druge, nitko i nije mogao dobro razliko#ati, z#ali su i od milja na)e d#ije 5felijeV. -ile su jedine !enske u njio#oj ekspediciji i smatrale su se u toj mu)koj rulji ugro!ene, s njima je ta ekspedicija dobila njio#o re]eksno i zdu)no zgra!anje na s#aku pa i najbezazleniju prostotu. ;-!je su !ile mršave, ne>enstvene, s kosom !ez sjaja, i o!je su nosile identične naočale !ez!ojnih okvira, kao što su i same djelovale !ez!ojno##= Petar Jreolog Q stijena na kojoj je po'i#ao temelj njio#e ekspedicije. & na kraju dolaze d#a brata +lo#enca, cr#eni lica, kojima se nikada nije #idjelo koliko su popili, u#ijek su izgledali jednakoV. %rvatski jezik & '# razred 8

Kad se po'eo gubiti osjeaj da im se bez njega 'ini kao da i ne putuju, osjeaj da su ne)to osta#ili, zabora#ili ponijeti, propustili u'initi. Jli ni)ta im nije bilo toliko #a!no, po'eli su se prepu)tati ra#nodu)nosti. + po#jerenjem su se predali autobusu, sigurni da e i nekamo od#esti. Prolazili su jednoli'nim krajolikomCgroma'e, #inogradi, makijaD, tek ponekad nekim mjestomCkr'mica, po)ta, crk#a, kue od kamenaD. Iinili im se da se pejza! ne mijenja. /akon nekog #remena, na nekom praznom raskr)u bez oznaka, autobus je zakrkljao i stao. &zlazili su iz autobusa i upiti#ali ;.to sad?=, a Loko je kao u#ijek odgo#arao sa ;/išta vi ne !rinite## Sad 9e se sve to popraviti= /isu uspjeli popra#iti ni nakon pola sata, d#a +lo#enca su samo pro#irili iz autobusa i #ratili se unutra, legli na sjedalo i do#r)ili s#oje koparsko #ino. "#ije 5felije su brale c#ijee, a ostali su nestrplji#o premetali nogama pra)nja#u tra#u uz cestu. *ofer je brisao znoj i kleo. Kako se autobus nije mogao popra#iti, netko je predlo!io da idu pje)ke, #eina i se zgrozila, ali Loko koji zna put, bio je spreman #oditi, pola i je krenulo za njim, pola i je ostalo u busu. Petar je odao zlo#oljno, pani'no i s nemirom u glasu ispiti#ao i je ;Gdje smo? 7judi, znate li vi 1dje smo?= "rugi su se s njim prepirali, obja)nja#ali su mu da cesta mora #oditi nekamo, iako se i u njio#im rije'ima primjei#ala panika i stra. ;I da kakva je on to kukavica, mekušac jedan, !oji se malo prote1nuti no1e,  prespavati u kakvoj !unji ili na sijenu<= Kasnije se panika po'ela smiri#ati, prestali su se u#jera#ati u bilo )to, nasta#ili su odati iscrpljeni i umorni od panike, a onda je Loko ugledao znak. /a znaku je pisalo ;-@$A SK:A/I 7I$A@-=# /ije im bilo jasno kako da u toj pustinji iskrsne taka# znak. Put lije#o bio je mali nogostup kroz grmlje, uska staza obrasla koro#om. Loko je zagazio u grmlje, a zatim i pisacCno#inarD, a ostali i nisu slijediliC?ladimir je sjeo uz putokazD. Loko je bio ispred njega, razmicao je granje kupina, preska'ui grmie koji su zarasli na stazi, a onda je Loko zastao, ispred nji se nalazila kamena pro#alija, ne dublja od pet, )est metara, ali do#oljno smrtonosna. 2;Sa svih strana okru>ena 1rmljem !ila je ovalno1 o!lika, i oštre kamene stijene spuštale su se do dna 1otovo okomito=6 $ jami se nalazio kamen, cr#eno umrljan od kr#i mnogi putnika koji su i do#dje slijedili. 5krenuli su se i #ratili istim putem natrag. Kad su se #ratili ostalima, s#i su o'eki#ali ne)to. ;U očima im se zrcalila nada=# Jli ni)ta, nasta#ili su dalje pje)a'iti. Loko i je #odio #ijuga#om i pra)nom cestom, ne dopu)tajui da se igdje zausta#e. J onda su se na)li među pr#im rijetkim kuama. Kue su bile jednako #isoke, zidane prizemnice, i s#a su #rata bila zat#orena, s#i prozori za)tieni sklopljenim )kurama. /adali su se da ima nekoga u tom selu, s neki prozora boja se #e lju)tila, ali neki su bili s#je!e obojani, pa im je to ulije#alo nadu, a onda su se poja#ile !ene. =ri !ene, neo'eki#ano goleme, naslonjene na niski prozor. $ njio# odnos se umjesto za#alnosti i olak)anja osjetila neka #rsta pomanjkanja odgo#ornosti. ;Bene< krupnih, nasmijanih lica, širokih ja1odica, nerazmjerno krupnih o!lih ruku##=  Kada su im se pribli!ili po'eli su im dobaci#ati dosjetke, izazo#e, prostote. ene im nisu uz#raale, samo su se smijale, )utke, drsko, ali s dostojanst#om. Loko je prekinuo te prostote na#alji#anjem da moraju krenuti dalje. Krenui dalje, razmi)ljali su o tim golemim !enama, a misli im prekida Loko.
di#o#ske !ene. 5stali su krenuli dalje, bez#oljno, sporo, )utke, samo je Loko zadr!ao kak#u3tak#u !i#anost, oko nji su i do'eki#ale samo kue i u#ijek iste kue. $ tom predugom nizu kua, ugledali su )irom ot#orena podrumska #rataC?&/5 /JLJ?/5VD. +#i su zajedno sa Lokom nagrnuli u podrum. ;Posjedali smo okolo na !ačvicama i klupama i vre9ama, razvezali malo o!u9u, o!risali čela, raskomotili se i počeli svi u  jedan 1las 1ovoriti<, da se čuje ljudski 1las=. J onda je do)ao mr)a# starac 2;mršav i  >ilav starči9 !ez zu!a, rijetke kose, sav kvr1av kao korijen masline=6. Poslu!io i je crnim #inom Q samo to i pra#e, doda#ao im je boce kao da i dijeli besplatno. PiscuCno#inarD se u'inilo da u njego#im sitnim uskim o'icama #idi sjaj neke zlobe. +tarac im je osim #ina poslu!io sir i pr)ut koje mu je donijela njego#a !ena Mare. ;e!ela spodo!a u crnoj seljačkoj haljini do 1le>anja, pod!ra"ena maramom, 1olih  podlaktica, i donijela je sira i pršuta na drvenim, 1ru!o izdjeljanim pladnjima, zdjelicu maslina, zdjelicu mendula=. Piscu se 'inilo kao da u atmosferi ima ne)to grobljansko, kao da su na ne'ijim karminama ili kao da su sami duboko pod zemljom. Loko je stajao sa strane, s nekim 'udnim izrazom na licu. /agla #eselost koja i je s#e obuzela ulaskom u konobu je pos#e nestala, glaso#i su uti)ali. +amo je ?ladimir tio razbiti tu tjeskobu pa bi udarao po ba'#ama dlano#ima tam3tamV. Kada se umorio, oti)ao je do rpe #rea s krumpirom i iz#alio se na nji. ?ikao je da mu donesu jo) #ina, starac mu  je donosio, u jednom trenutku je prosuo po s#ima, a kad mu je Loko rekao da prestane, on nije tio ;$a 9u se ovdje naljoskati kao svinja i ostajem ovdje spavati=# Kad su iza)li iz mjesta, nasta#ili su dalje putem, okolo sebe #idjeli su samo bre!uljke, cestu si#u i pra)nja#u, ni)ta se oko nji nije poja#lji#alo. J kasnije je &#an do#iknuo da #idi kue, a iza nji i crk#u. +#i su osjetili olak)anje. Kada su do)li do kue koju je &#an zapazio ;/a prozorima nije !ilo stakla, >!uka je posve otpala, na krovu su nedostajale cijele o!lasti crepovlja<= Cstr.9GD bili su razo'arani jer je to bila polu poru)ena kua s tablom PL5"J@ + $pitati kod susjedaV. &#an ju !eli kupiti jer je cijelim putem od kad  je ugledao taj prostor s tom kuom rekao kako se on tu rodio, oti)ao je u obilazak oko kue. "ok su ostali sjedili, &#an se #raa #i'ui ;8oje dame i 1ospodo, pozdravlja vas novi ku9evlasnik# Kocka je pala# -stajem ovdje=. Kupio je kuu za d#adeset tisua dinara i ostaje o#dje jer je dao sa# no#ac za kuu kao kaparu. 5felije su također odlu'ile da ne idu dalje, #raaju se. &#an nudi Loku i piscu da ostanu kod njega. ;.to 9ete u Za1re!u? /e9e nam !iti loše# Ima !unar iza ku9e# Ima tri so!e# Ima škrinja i klupa i stol=. Lazmi)ljaju o tome kako je tu neko bio grad od neki desetak tisua ljudi. &#an se ipak ne da nago#oriti na ostanak ;Covjek !i ovdje stalno imao osje9aj da  >ivi na 1ro!lju= /a kraju su odlu'ili krenuti dalje, 5felije na jednu stranu, oni na drugu, a &#an uz ogradu no#e kue. odali su nji d#ojica, jedan uz drugoga, )utei, osjealo se kako Loko pogleda#a prema piscu, kao da pro#jera#a njego#u postojanost i #jernost. $brzo je nestajalo ceste pred njima, bodljika#o granje se pru!alo preko njio#og puta. Preko ostataka ceste neka je da#na oluja po#alila stablo, pisac si je mislio kako su u#aeni u klopku, a kako je #idio da nema nitko iza nji, sjeli su uz to dr#o, da se odmore, obri)u znoj. Loko je onda upitao pisca kako to da ga jedino on nije napustio, )to on ima od toga da nasta#i ekspediciju, a o#aj odgo#ara da nema ni)ta osim malog zado#oljst#a da ga nije napustio, da je 'asno izdr!ao. Iu#)i taj odgo#or, Loko ustane kao da je otresao neki teret te je po'eo razmicati )iblje dr#eta. Kad je Loko napra#io prolaz, nasta#ili su dalje, iako se no #e spustila. Loko je i dalje  %rvatski jezik & '# razred G

istra!i#ao mjesta kojima su prolazili, u jednom trenutku su skrenuli sa ceste u jo) neki bezna'ajniji pejza!. &nakon probijanja do)li su do 'istine, bre!uljka pokri#enog zelenom poljanicom kao sagom, zatim ru)e#ina samostana, a nji d#ojica su se pogledali kao da 'estitaju jedan drugome na uspje)no do#r)enom putu. $ dnu #elikog d#ori)ta na)li su 'esmu, ugrađenu u zid. Pisac s#e to do!i#lja#a kao da je to #e jednom pro!i#io. ;-vdje sam ve9 jednom !io i sada se vra9am= J onda su ugledali 'o#jeka koji stoji uz tu 'esmu, a piscu se 'inilo kao da e ga prepoznati kada mu se pribli!i. J kada su mu se napokon pribli!ili, zapo'inju razgo#or s 'o#jekom koji je bio fratar2;##nje1ovo lice sme>urano poput suhe ja!uke, nje1ove tanke koščate prste koji su zimo1rozno stezali mantiju pod 1rlom, nje1ove uske 1rudi##=D, !i#io je sam u uru)enom samostanu, Loko i pisac tra!e smje)taj, a on im jedino mo!e ponuditi dr#ene klupe jer drugog nema. =o  je bilo tako zapu)teno mjesto da fratar nije do!i#io niti #idio rata, nekad je samo mogao 'uti grmlja#inu topo#a, nije znao ni tko je pobijedio u ratu. J zatim ga je pisac, ljut tim pitanjem o pobjedi rata 66napao66 pri'om kako se oni nee #ratiti, kako oni idu dalje, u potragu za znako#ima, ostacima, spomenicima, pro)losti, freskama. Bratar i pozi#a da uđu u samostan, pokazat e im freske. +amostan je bio tamni 'et#erokut, #oli ga pamtiti kao sa#r)eno isklesanu cjelinu. ;##savršeni sklad simetrije i ele1ancije to1a čisto1 i pravilno1 otoka u moru šipra>ja i kamenjara=. "#ori)te je samo u ma)ti moglo biti arkada ;lukovi su popucali i urušili se, stupovi su !ili povaljeni i le>ali uokolo u 1ustom isprepletenom korovu poput  kakvih poodsijecanih udova=Copisi 10S.E109.strD. @edina st#ar koja je bila je bio bunar, to'nije cisterna. =lo oko cisterne je popustilo i uru)ilo se, fratar misli da to nikad nije bila pra#a cisterna, da su imali iz#or koji te'e kroz 'esmu i da su #aljda zato i sagradili samostan. %isternu su sagradili samo da sakriju ulaz u podzemni odnik. "o#eo i je do tamnog ot#ora u dnu jame, upitao ga je je li #odi kamo, fratar odgo#ara da ne #odi nikamo, ako je ikada i #odio, sada je neproodan, mo!da su ga koristili u 11.stoljeu. Bratar je jednom bio u toj jami, ali nikada do kraja, u odniku su bili kosti, pre#i)e uru)eni mjesta, pre#i)e slijepi od#ojaka da bi nasta#io. /a kraju, Loko odustaje, obuzela i je glad i !eđ, razo'aran u o#o )to je #idio. J pisac, da bi orabrio Loka upita a freskeWV, a fratar odgo#ara da e proi pokraj nji. J onda su se na)li ispred kapelice ;+ili smo u nekoliko koraka du1oj prostoriji kamenih zidova, popločanoj  >utosme"im kamenim kockama=#  /a)ao se u sredini prostorije od koje je mogao #idjeti fratra kako os#jetlja#a 'udesan crte! cijelog aripelaga od ostataka !buke na zidu. ;8alo zao!ljene, tr!ušaste površine kamena zadirale su du!oko, poput morskih valova, u kopno o!ojene >!uke, stvaraju9i Dele!ese i Sumatre 0resaka, kao na  zemljopisnoj karti<= -io je ponosan )to je upra#o tu, da mu ostaci tog s#ijeta pokazali s#oj nekada)nji sjaj i bogatst#o, bio je u ekstazi dok Loko nije bio odu)e#ljen #iđenim, smatrao je da je to kak#a kasna imitacija, a s time se pisac #raa u zbilju, s#ijet se polako gasio odlazei u tminu u sablasnoj po#orci. ;+io sa strahovito sam# Smrt mi se sada činila kao sre9a, društvena svečanost prema ovoj osamljenosti u kojoj na mene vre!a konačna patnja koja 9e !iti samo moja=. +#aa da na tim zido#ima zapra#o nema ni)ta, da je to s#e bila prije#ara. ;-ne neznatne ostatke >!uke na kojima se vide tra1ovi iz!lijedjelih !oja, prljavih od plijesni i vla1e=# Bratar ipak go#ori kako je tu bilo fresaka, ali su se po'ele lju)titi, on i je promatrao danima, godinama, pamtio je s#e te pri'e, liko#e, sudbine i jo) i pamti, a sad mu je !ao )to i nije uspio sa'u#ati  %rvatski jezik & '# razred 

njima. Iu#ao je i #eliku biblioteku, ali ju nije mogao sa'u#ati od mi)e#a, #lage, plijesni, s#e je oti)lo. Pri'a kako su tu prije dolazili os#aja'i, razbojnici koji su dolazili dok se imalo )ta plja'kati, os#ojiti, odnijeti, a onda kad #i)e nije bilo )ta za plja'kanjem, nisu #i)e dolazili. /adao se da e netko ipak jednom doi u siroma)t#u, ponizno, krotko, oborene gla#e. Kada su sjeli #e'erati nisu se mogli pogledati u o'i, sjedili su u knji!nici koja je jedina bila koliko3toliko o'u#ana prostorija. "onio im je polo#icu o#'jeg sira, polo#icu krua i #r' #ode Q to je s#e )to je imao. Prespa#ati e na klupama, s pokri#a'ima koji su zaudarali na plijesan. Kada i je fratar upitao )to e dalje, Loko go#ori kako e se #ratiti te nudi i fratru da se s njima #rati, ali on smatra da je njego#o mjesto u samostanu i da e tu i ostati. Piscu je bila u#redlji#a po#r)nost i ra#nodu)nost, nije mogao #jero#ati da je Loko odustao od s#ega. Pisac nije mogao pri#atiti tu 'injenicu da e tek tako odustati te je zato upitao fratra je li ima jo) kak#a cesta koja nekuda #odi, ali postojala je samo ona kojom su do)li do njega. ;Zašto si nas vodio? Kamo si vodio te ljude?= obru)io se na Loka. ;@odio si ljude# -!e9avao si# -ni su u te!e imali  povjerenja#= Po'eli su se jako s#ađati, smatrao je da i je Loko s#e za#eo, njego#a ra#nodu)nost baca ga u bjesnilo. Pisac je odlu'io, odlazi, sigurno postoji neka staza, #ododerina, nogostup da se mo!e na drugu stranu, osta#io je fratra i Loka, morao je dalje. +pu)tao se stepenicama, a onda se na)ao sam, oko njega mrak. ;I 1acao sam dalje po mekom, 1njecavom tlu, plaze9i uz zidove hodnika poput kakvo1 !olesno1  podzemno1 polipa, dodiruju9i preplašenim prstima čas kamen, čas pukotinu, čas !lato, čas korijenje##=  *i)mi)i, )takori, zmije, ne)to je zajedno s njim prelazilo taj mra'ni odnik. & napokon, kad je ugledao s#ijetlu to'ku izlaza, potr'ao je, a kada je iza)ao, nalazio se u golemom, si#om, #alo#itom kamenjaru )to se prostirao u nedogled. $ tom krajoliku nije bilo i kua ni raslinja, 'o#jeka ni z#ijeri. ;Cinilo mi se da nije dovršen samo jedan kratki izlet, ne1o cijeli moj >ivot= ?idio je da je o#o s#ijet isti onaj s#ijet iz kojeg je krenuo. Pri#atio je kamenu stazu, trno#o )iblje pod nogama, cijeli taj krajolik koji mu je bio pred o'ima otkako su krenuli na pood. Mnoga imena u o#oj pri'i je izmislio: Hradina Q izmislio je to ime kako ne bi za#eo 'itatelje, pru!i#)i im umjesto mirisa i boja njego#og mjesta, miris i boju pra#og iz#ora.  =ra!io je nekoga tko zna za to mjesto, za biblioteku, samostan, 'esmu s gla#om la#a, ali nitko nije znao. =ra!io je ljude s kojima je i)ao na kratki izlet, ali i nije na)ao. ;li moji prijatelju su nestali, rasuli se, iščezli u ratovima, u po1romima, ili naprosto u  >ivotuE u mekoj ma1ličastoj udo!nosti koja 1uta ljude poput >ivo1a !lata#= =ra!io je i Loka, obna#ljao ga je i obna#ljao u sjeanju dok se nije izblijedio, dok nije ostao samo puki )turi crte! pejza!a u kojemu smo stajali. Mo!da bi Loko znao ime mjesta da ga je na)ao, ali ne, ime je zabora#ljeno. ;8o>da sam 1a za!oravio od straha, a mo>da je upravo taj za!orav onaj spas za kojim smo toliko čeznuli= Lije' je o prstenasto komponiranom romanu s ok#irnom pripo#ije)u unutar koje se od#ijaju događaji ispripo#ijedani u 1. licu. $ osno#i se naslanja na model pikarskog romana, budui da se klju'ni događaji poja#ljuju kao epizode sa zaprekama i ne#oljama koje junaci moraju proi, a kako su liko#i mladi ljudi, mo!e se go#oriti i o oslanjanju na model su#remene proze u trapericama.

 %rvatski jezik & '# razred 2

+poredni liko#i s#edeni su s#ega na nekoliko bitni obilje!ja i u#edeni kao predsta#nici generacije, a ne kao samostalni i indi#idualni akteri. /asuprot njima, Loko, kao #ođa skupine, dobio je znatno #i)e prostora. /o kraj romana pot#rđuje da ni on ne posjeduje nikak#e #i)e #rijednosti, 'ime slika poratne OizgubljeneO generacije bi#a potpuna. Klju'na obilje!ja generacije sadr!ana su u liku anonimnog pripo#jeda'a4 spremnosti da slijedi uodane dru)t#ene obrasce, ali bez dubljeg u#jerenja, nakon 'ega nu!no slijedi razo'arenje kao posljedica. Pr#e interpretacije Kratkog izleta naj#i)e su se ba#ile Opoliti'ki problemati'nimO idejama u romanu. $ jednom sloju, o#aj roman s#akako je i kritika optimisti'ke politi'ke utopije, utjelo#ljene u liku kratko#idnoga #ođe. /o#ija ga 'itanja sta#ljaju u egzistencijalisti'ku tematiku, odnosno na umjereni niilizam kao krajnji isod s#i ljudski stremljenja, )to 'ini klju'nu idejnu okosnicu romana. 5bi'no se na#odi izra#na #eza Kratkog izleta s jednim od najpoznatiji eseja egzistencijalisti'ke (lozo(je, %amuso#og Mita o +izifu. Iak i Loko, koji treba biti potpuno predan imaginarnom cilju, naposljetku konstatira da na kraju nema ni'ega i da je smisao puta u samom puto#anju. *oljan s#oju prozu #e!e uz konkretnu situaciju, ali kako se radnja od#ija, 'itatelj postaje s#jestan alegorijski zna'enja. $ #remenu s#og poja#lji#anja, o#aj je roman s#aen kao politi'ka alegorija. ksplicitna kritika socijalizma mo!e se i)'itati s putokaza 5#dje skreni lije#oV, koji #odi u pro#aliju, a pripo#jeda'u se 'ini da je njezino tlo cr#eno od kr#i !rta#a koje su pale na njezino dno na#edene putokazom. +li'na alegorija mo!e se razotkriti u mislima gla#nog lika dok promatra z#ijezdu4 &i emo dalje, znao sam, ne zbog nje, nego usprkos njoj.V Pripo#jeda'e# prolazak kroz tamni podzemni odnik predsta#lja mukotrpno nastojanje pojedinca da realizira #lastiti identitet. P=JL 3 ne odolije#a trima !enama te im se #raa ?;J"&M&L Q pri#u'en zo#om zado#oljenja drugog primarnog nagona Q onog za ranom i piem &?J/ Q &#ano# ostanak simboli'ni je 'in #raanja korijenima, #raanja domo#ini.C"a se doista radi o r#atskoj sugerira replika kojom &#an odgo#ora na pripo#jeda'e# komentar da tu ni'eg #i)e nema /a siki je, al jo) tu jeV Q Jluzija na sti iz <#onimiro#e lađeV "io kada ekstaza zbog freski za#r)a#a i kada s#ati da su freske uni)tene Q jasna aluzija na sudbinu r#atske.
;iko#i Pripo#jeda'Elik Kompozicija

1. roman s egzistencijalisti'kom temom 8. roman o izgubljenoj generaciji Cmodel proze u trapericamaD . politi'ka alegorija pripo#jeda', Loko, stari fratar, 'lano#i • UekspedicijeT mladi no#inar, sudionik ekspedicije, • predsta#nik umorne mladosti uok#irenaCpripo#jeda'e#im •  %rvatski jezik & '# razred 7

+tilska obilje!ja gzistencijalisti'ka simbolika

?rsta

razmi)ljanjima o LokuD kronolo)ki prati tijek ekspedicije i • slijedi model pikarskoga romana elementi Ut#rdo kuanoga stilaT, • groteske i fantastike puto#anje Q potraga za identitetom, • tra!enje smisla !i#ota prepreke na putu Q !i#otni problemi, • odluke i izbori kru!no gibanje uzaludnost !i#ota • kratki izlet 3 !i#ot • gzistencijalisti'ki romanCs elementima drugi prozni modelaD

PL5itu C191.D 5bilje!ja proze u trapericama4 - prikazi#anje generacije mladi, inteligentni ljudi bez cilje#a, plano#a i sigurne budunosti: nezado#oljni s#ijetom, ali su neanga!irani, apoliti'ni i cini'ni - ograđuju se od malograđanske kulture koju do!i#lja#aju kao kulturu odrasli, )to  je apsurdno jer su i sami odrasli - a(rmiraju kulturu (lma, stripa, rok glazbe i d!insa - pripadnost nekoj dru)t#enoj skupini zamjenjuje se pripadno)u klapi - klapa namee određene uloge i modele pona)anja - s#eznajui pripo#jeda' zamjenjuje se nepouzdanim koji pripo#ijeda u 1.licu - u jezik se unosi sleng, kolok#ijalni urbani go#or i dijalekt

*'A$ ARAL*CA 6 PS* U TR(O'*.TU sastoji se od tri dijela( 1. /ekamo mora) 8. Ma' samosjek . Ko!a za bubanj 3 tri pripo#jeda'a4 Jntun ?ran'i, +ulejman ?eli'anst#eniCma' samosijekD, "!iangir 3/aslo# Psi u trgo#i)tu klju'na je metafora za s#ijet moi, politike, intriga i borbe za opstanak. rt#e #lasti nisu samo podanici4 kruta pra#ila jednako melju i one na #ru, pa i samog +ulejmana: zato su s#i stalno na oprezu i s#e se pomno #a!e. /ed#ojbene su i aluzije na moderni totalitarizam 3?ran'i pi)e o sno#ima koji ga prate od djetinjst#a, pr#i je san o kara#ani koji na alegorijskoj razini go#ori o pitanju pripadnosti jednom narodu, 3 stra od zaostajanja i pomisao da za njega nema mjesta u kara#ani a da ga u drugu kara#anu nee primiti jer pribjegare nitko ne #oliV, mu'i ?ran'ia #e oda#no, drugi %rvatski jezik & '# razred S