SV. HILDEGARDA IZ BINGENA
PRIRODOPIS KNJIGA JEDNOST JEDNOSTA AVNE MEDICIN MEDICINE E PHYSICA – LIBER SIMPLICIS MEDICINAE
B�������� «V���� � �����»
S�.. H��������� S� H��� ������ �� B������ B�� ���� P��������� – K����� ����������� �������� P������ – L���� ��������� ���������
Slika s naslovnice: Divine Works Plate, Cosmic Tree
Sv. Hildegarda iz Bingena
PRIRODOPIS K NJIGA NJIGA
JEDNOSTAVNE MEDICINE
P������ L���� ��������� ���������
Prevela s latinskoga jezika Martina Kolarec
Zadruga Eneagram Zagreb, 2015.
R���� �������� «Sva je priroda dobra sve dotle dokle je prirodna.» Sv. Augustin
Časna sestra, kršćanska mističarka, književnica i skladateljica, sv. Hildegarda iz Bingena slovi za jednu od najznačajnijih žena europskog srednjeg vijeka. Jedna je od ponajboljih germanskih i tradicionalnih prirodoslovki svih vremena. U suvremenom svijetu može se primijetiti porast interesa za prirodnu medicinu, te za povratak metodama liječenja u svjetlu sakralnog odnosa između prirode i čovjeka. Cjelokupno djelo Physica potječe iz XII. st. i podijeljeno je u dePhysica potječe vet po pogl glavlj avlja: a: Elementi Elementi,, Biljke (Trave), (Trave), Drveće Drveće,, Kamenje Kamenje,, Ribe Ribe,, Ptice Ptice,, Životinje,, Gmazovi Životinje Gmazovi i i Me Metali tali.. U tom djelu sv. Hildegarda tumači osnovne kvalitete i medicinske vrijednosti raznih neljudskih stvorenja. Prijevod knjige koja je pred nama sastoji se od četiriju poglavlja iz njenog djela Liber subtilitatum diversarum naturarum creaturarum ( creaturarum (Kn Knjiga jiga o moćima raznih prirodnih stvorenja), stvorenja ), tj. iz knjige Physica (Prirodopis Prirodopis)) koju se
5
naziva Liber simplicis medicinae (Knjiga jednostavne medicine), medicine ), te obuhvaća Biljke, Drveće i grmlje, Kamenje i Metale. Sv. Hildegarda opisala je djelovanje raznih žitarica, trava, stabala, grmova i njihovih plodova, te iznosi brojne praktične savjete za liječenje bolesti snagom njihovih ljekovitih svojstava. Jednostavno se uočavaju višestruke sličnosti između spoznaja sv. sv. Hildegarde i današnjih današnjih metoda prirodne medicine. No uz podudarne zapazit ćemo i mišljenja koja su u suprotnosti s modernim stavovima o odnosu prirode i čovjeka. Napose kad su u pitanju žitarice, zeleno i samoniklo bilje, koje se ne preporučaju samo za jelo nego i za vanjsku primjenu i pripremu ljeko vitih pripravaka. Tim aktualniji aktualnijima ma post postaju aju i njeni nadah nadahnuti nuti zaključi koji otvaraju prostor široj stručnoj raspravi te novim istraživanjima. Djelo je prevedeno kako bi bilo dostupno javnosti i ponajprije otkriva jednostavne dobrob dobrobiti iti srednjevjekovne medicine koja je već stoljećima zanemarivana na cijelom Zapadu. Riječ je o medicini kakva prethodi metodama moderne, hormonske i laboratorijske, farmaceutske industrije – primjene svega onoga što je već odviše ljudsko u tretiranju pacijenata. Pitanje je koliko je moderna tablica periodnih elemenata (prije otkrića Higgsovog bozona) uopće validna, primjerice u odnosu na antičko poimanje elemenata koje u cijelosti preuzima sv. sv. Hildegarda. Njena je medicina blaga i organski uravnotežujuća, uravnotežujuća, za razliku od o d mehanicističke moderne znanosti koja je posve zaboravila ublažavanje hladnoće toplinom, vlažnosti suhoćom, važnost tjelesnih sokova, različitih temperatura te napose psihičkih kondicija čovjeka – kako bi se ljudski organizam vratilo u ravnotežu s uvijek prisutnim sakralnim sa kralnim energijama iz prirodnog okruženja.
6
Promišljanje o metodama i pristupima prirodnoj medicini moglo bi donijeti novu kvalitetu zahvaljujući spoznajama koje prenosi sv. Hildegarda Hildegar da – čija je metoda u prvom redu deduktivne prirode i na tragu perenijalne filozofije. Stoga se iskreno nadamo da će potaknuti pota knuti zdraviju zdraviju imaginaciju i nova nadahnuća u svih koji se bave liječenjem i medicimedici nom, a koja je prirodna samo onoliko koliko se temelji na sakralnom odnosu čovjeka i prirode, te između ljudi ponaosob i Stvoritelja. Zagreb, 6. prosinca 2015.
(Š.U.) (Š.U .)
Informacije, recepti i pripravci sadržani u ovoj knjizi imaju isključivo edukativnu svrhu i kulturološku namjenu, a svaka je njihova uporaba na vlastitu odgovornost čitatelja. Prije uzimanja bilo kakvih pripravaka i lijekova moderne medicine, savjetuje se čitatelju da prouči tradicionalističke prirodoslovce i metode koje su nastale u suglasju s preporukama sv. sv. Hildegarde. U ovoj knjizi navedene informacije nužno nisu i stavovi nakladnika!
7
8
DIO PRVI O ������ � ���������� ��������, ������ ���� ��� � � ������� ������� Pri stvaranju čovjeka iz zemlje bila je upotrijebljena jedna drugačija i nova zemlja posebno za njega. Sve tvari služile su čovjeku jer su osjećale osjeća le njegovo postojanje i surađivale su s njim susretljive prema prema svakom vidu njegova postojanja, a isto je tako i čovjek surađivao s njima. Zemlja je dav daval alaa svo svoju ju živ životnu otnu sna snagu gu s obz obzirom irom na ras rasu, u, pri prirodu rodu,, obi običaj čajee i okruženje čovjeka. Naime, zemlja kroz korisne biljke pokazuje opseg ljudskih duhovnih osobina, pritom ih razlikujući, a kroz nekorisne biljke prikazuje njegove njegove pogubne i vražje osobine. os obine. Naime,, postoje neke biljke koje se kuhaju s određenom Naime o dređenom hranom i one u čovjeku potiču želju za jelom. Lako su probavljive, ne čine čovjeka jako otežanim i uspoređuje uspoređuje ih se s mesom čovjeka. Sirov sok voćaka punih voća je štetan, ali kuhan je lagan za probavu i može se usporediti s ljudskom krvlju. Drveća koja ne donose plodove, koja ne rode, stabla su, a ne voćke. Ali imaju mnogo lišća koje čovjeku nije korisno kao hrana. Ako bi ga tko pojeo, ne bi mu mnogo koristilo, premda mu ne bi mnogo niti naškodilo te se uspoređuje s truleži u čovjeku. Ono pak što postoji u voćkama i stablima, st ablima, od čega nastaje užad, uspoređuje se s ljudskim žilama. Kamenje zemlje uspoređuje se s ljudskim kostima, a vlaga kamenja s koštanom srži jer kamen sadrži kako vlagu tako i toplinu. A kamenje
9
kojim se pokrivaju krovovi uspoređuje se s ljudskim noktima na rukama i nogama. Neke su biljke zračne zato što rastu od zraka. One su lagane za probavu čovjeka i radosne po prirodi, tako da će čovjeka koji bi ih pojeo učiniti radosnim. Uspoređuje ih se s ljudskom kosom jer je i ona sama lagana i zračna. Nekee su druge biljke vjetraste zato što rastu od vjetra. Nek vjet ra. Suhe su i teške za ljudsku probavu te tužne po prirodi, tako da će čovjeka koji ih bude jeo učiniti tužnim. Uspoređuje Uspoređuje ih se s ljudskim znojem. znojem. Sok nekorisnih biljaka, koje nisu jestive, otrovan je jer su i one same smrtonosne kao čovjekova hrana. Njih se uspoređuje s ljudskim izmetom. Zemlja također ima znoj, vlagu i sok. Zemljin znoj daje nekorisne biljke. Njezina vlaga daje korisne biljke koje se mogu jesti i koje služe u druge ljudske svrhe. Njezin sok pak daje grožđe i stabla koja donose plodove. Biljke koje su posijane ljudskim radom, koje pomalo klijaju i rastu, poput domaćih su životinja koje čovjek s brigom hrani u svome domu. Tim trudom kojim ih je čovjek posijao p osijao i uzgojio one gube oštrinu i gorčinu svojih sokova tako da se vlaga tih istih sokova približava kvaliteti ljudskog soka i na taj način postaju dobre i korisne kao čovjekova hrana i piće. Postoje biljke koje, pošto padne njihovo sjeme, niknu bez ljudskog truda te rastu iznenada i brzo poput divljih zvijeri. Štetne su čovjeku za jelo jer se s e čovjek othranjuje dojenjem, jedenjem i rastom u određenom vremenskom vremensko m rasporedu, a to se ne događa s tim biljkama. Ipak Ipak neke od tih biljaka u medicini obuzdavaju loše i nekvalitetne sokove u ljudima. Svaka biljka je ili topla ili hladna i tako raste. Toplina biljaka označava dušu, a hladnoća tijelo. Razvijaju se s obzirom na svoju prirodu, kad obiluju bilo toplinom bilo hladnoćom. Naime, kad bi sve biljke bile tople, a nijedna hladna, naškodile bi onima koji ih koriste. Ako bi pak sve bile hladne, a nijedna topla, u ljudima bi izazvale neravnotežu jer se tople biljke opiru opiru hladnoći, a hladne toplini čovjeka. 10
Neke biljke u sebi imaju snagu najjačih mirisa i žestinu najgorčih mirisa, čime obuzdavaju mnoga zla jer j er ih zli duhovi izbjegavaju izbjegavaju i gledaju s ogorčenjem. Ali postoje i određene o dređene biljke koje koje u sebi s ebi imaju nešto poput pjene i obmanuti ljudi u njima pokušavaju naći svoju sreću. Vrag voli te biljke i miješa se s njima.
Pšenica (Triticum; bot. Triticum vulgare)
Pšenica je topla i puna koristi tako da joj ništa ne manjka. Kad se pra vo brašno brašno (iz cijeloga zrna) proizvede iz pšenice, tada je kruh napravljen napravljen iz tog brašna dobar i za zdrave i za bolesne. Opskrbljuje čovjeka pravim mesom i pravom krvlju. Ali tko odbaci mekinje iz tog brašna i zatim napravi napra vi kruh, taj kruh je nehranjiviji i slabiji nego ako bi bio napravljen iz pravog brašna jer zbog tih mekinja gubi podosta svoje snage te ima više sluzi nego pravo pravo pšenično brašno. Tko pak kuha bez brašna, dok su zrna cijela i ne melje ih u mlinu, to je kao da jede neku drugu hranu. Taj u sebe ne sprema sprema ni pravo meso ni pravu krv, krv, već vrlo mnogo sluzi i zato se jedva probavlja. Tako Tako bolesnome uopće ne pomaže, dok bi zdrav čovjek mogao to pojedeno probaviti. Ako tko ima prazan mozak i zbog toga ga muči ludilo te je kao mahmah nit, neka uzme cijela zrna pšenice (jer je plod pun masti) i neka ih skuha u vodi jer umanjuje mahnitost. Zatim neka ta zrna izvađena iz vode i tako topla stavi oko čitave glave, pazeći pritom da ne budu previše topla ni previše hladna. Pošto je s glave odrezana kosa, neka preko poveže krpu, ako je moguće, moguć e, da taj sok s ok čim lakše lakš e prelazi preko preko glave. Tako Tako će se njegov mozak ispuniti tim sokom i vratit će svoju snagu i razum. Ovo neka čini sve dok ne dođe svojoj (zdravoj) pameti. Onaj koga bole leđa ili križa neka skuha zrna pšenice u vodi (jer voda vo da više nego druga tekućina obuzdava neke veće bolesti) i tako ta ko topla stavi na mjesto gdje boli. Toplina Toplina pšenice otjerat će snage te bolesti. Ako pak čovjeka ugrize pas, neka uzme tijesto pripremljeno od najboljega pšeničnoga brašna s bjelanjkom i stavlja ga na ugriz psa tri dana 11
i isto toliko noći da očisti taj otrovan ugriz. Taj ugriz je zbog njegova zadaha otrovniji od ugriza drugih životinja. Poslije neka makne tijesto te neka istuče stolisnik s bjelanjkom, stavlja na ugriz tri ili dva dana i poslije neka ga makne. Zatim neka ga liječi ljekovitom mašću, kako je običaj liječiti svaku drugu ranu.
Raž (Siligo; bot. Secale cereale)
Raž je topla, ali ipak hladnija od pšenice. Posjeduje mnoge snage. Kruh napravljen od raži dobar je za zdrave ljude i čini ih snažnima. Dobar je i za one koji su pretili jer smanjuje njihovo meso, ali ih ipak čini snažnima. Ali raž je štetna za one koji imaju hladan želudac te takvi zbog toga mnogo oslabe, budući da njihova slabost ne može probaviti raž i zbog toga u njima izaziva velike smetnje. Tko pak na svome tijelu ima izbočine kojegod vrste, neka raženi kruh, zagrijan na vatri ili topao izvađen iz peći i rastrgan stavi na njih te će ih toplina njegovih snaga uništiti i učiniti da nestanu. Neka to čini sve dok ne nestanu. Ako tko ima svrab na glavi, neka u prah smrvi koru raženog kruha i neka na to mjesto stavi prah jer on uništava to zlo. A nakon tri dana neka isto mjesto namaže maslinovim uljem jer je ono toplo i liječi. Neka tako čini sve dok se ne izliječi. Ako rakovi, mali crvi, jedu čovjekovo meso, na to treba staviti tople komadiće kruha. Neka to često čini i zbog njegove topline će uginuti.
Zob (Avena; bot. A Avena vena sativa)
Zob je topla, oštra okusa i snažna mirisa. Ukusna je i zdrava hrana za zdrave ljude, pruža im radostan duh te čist č ist i bistar razum. Također Također daje dobru boju i zdravo meso. 12
Dobra je i za one koji su malo i umjereno bolesni. Ne škodi im ako ju jedu u kruhu ili kao žitaricu. Nije Nije dobra dobra kao hrana onima koji koji su veoma veoma bolesni i hladni jer zob uvijek traži toplinu. Ako bi oni pojeli zobeni kruh ili brašno, zgrušali bi se u njihovom želucu želucu i crijevima, prouzr prouzročili očili bi u njima sluz i ne bi im dali da li snage jer su hladni. hl adni. Onaj koga muči reuma i zbog toga ima podijeljen um i promjenjive misli, tako da postaje pomalo p omalo lud, neka položi svoje čitavo tijelo u vruću kupelj sa zobi skuhanom u vodi i neka tom vodom prelijeva užareno kamenje. Neka Neka to često čini pa će doći k sebi i vratit će mu se s e zdravlje.
Ječam (Ordeum; bot. Hordeum vulgare)
Ječam je hladan. Budući da je hladniji, h ladniji, ujedno je i slabiji od prethodno spomenutih žitarica. Ako se jede bilo u kruhu bilo u brašnu, šteti kako zdravima tako i bolesnima jer nema toliko snage kao ostale vrste žitarica. Ali bolesnik čije je čitavo tijelo već slabo, neka dobro skuha ječam u vodi. Tu vodu neka izlije u bačvu i u njoj se okupa. Neka to čini tako dugo dok se ne izliječi te ne zadobije opet meso svog tijela i ne vrati v rati zdravlje. A onaj tko je tako bolestan da ne može jesti kruh, kru h, neka uzme jednaku težinu ječma i zobi, doda malo komorača i masti te sve s ve zajedno skuha u vodi. Pošto je kuhano, neka taj sok procijedi kroz krpu kr pu i neka to popije kao juhu umjesto da jede kruh. Neka to čini sve dok ne ojača. Tko ima tvrdu i grubu kožu na licu i koja zbog vjetra lako postane hrapava, neka skuha ječam u vodi. Tada Tada neka tom kroz krpu procijeđenom i umjereno toplom vodom nježno i često pere lice. Koža će postati meka i zdrava te će imati lijepu boju. Ako je glava čovjeka bolesna, neka se često pere tom istom vodom i postat će zdrava.
13
Spelta optimum optimum granum est, et calida, pinguis, et virtuosa, et suavior aliis granis est, et eis qui eam comedunt, comedunt, rectum sanguinem, s anguinem, et rectam carnem parat, gaudium in mente hominis hominis faciens,, et quomodo faciens quomodo cumque cumque come comedatu daturr, sive sive in pane,, sive pane sive in aliis aliis cibis, cibis, bona bona et suavis suavis est. est.
Slika 1. Pir
14
Pir (Spelta; bot. Tritic riticum um spelta)
Pir je najbolja žitarica. Topao je, mastan, snažan te ukusniji od ostalih žitarica. Onima koji ga jedu daje pravu krv i pravo meso, um čini sretnim i donosi radost u ljudski duh. Kako god da se jede, bilo u kruhu bilo u drugoj hrani, dobar je i ukusan. Ako je tko tako bolestan da zbog bolesti ne može jesti, neka uzme cijela zrna pira, skuha ih u vodi i doda masti ili žumanjak jajeta, tako da ih zbog boljeg okusa lakše može jesti. Neka bolesnik to ovako jede i izliječit će ga iznutra poput dobre i ljekovite masti.
Grašak (Pisa; bot. Pisum sativum)
Grašak je hladan i pomalo sluzav. Pomalo pritišće pluća onoga koji ga jede ali je ipak dobar kao hrana čovjeku koji je tople prirode te ga čini snažnim. Nije dobar za onoga tko je hladne prirode ili tko je j e bolestan jer jedenjem stvara u njemu njemu mnogo sluzi. Grašak je štetan kod svih bolesti jer u sebi nema snage da istjera bolesti. Ali opet, tko boluje zbog preko prekomjerne mjerne sluzi u čelu, neka žvakanjem žva kanjem zdrobi bijeli grašak i pomiješa ga s najčišćim medom. Neka to stavi na sljepoočnice i pritisne zavojem. Neka tako čini sve dok mu ne bude bolje. A tko ima bolesnu utrobu, neka često pije toplu juhu od graška i bit će mu bolje.
Bob (Faba; bot. Vicia faba)
Bob je topao. Dobar je kao hrana zdravim i snažnim ljudima te je bolji od graška. Naime, ako bolesni jedu bob, neće im mnogo škoditi jer j er ne stvara u njima toliko sluzi kao što to čini grašak.
15
Brašno od boba dobro je i korisno kako za bolesnog tako i za zdravog čovjeka jer je lagano i može se lako probaviti. Onaj koga boli utroba neka skuha bob u vodi i doda malo masti ili ulja. Zatim neka odvoji bob i pije njegovu toplu juhu. Neka to često čini i izliječit će se iznutra. Tko na svome tijelu ima ranu koja ključa (opeklinu), svrab ili čir kojegod vrste, neka uzme brašno od boba i doda malo praha sjemena komorača. Neka to pomiješa u vodi s vrlo malo pšeničnog brašna kako bi se moglo povezati. Tako Tako neka na vatri v atri ili suncu pripr pripremi emi male pogače. p ogače. Neka njih često stavlja na ta mjesta te će one izvući bol i ozdravit će.
Leća (Lens; bot. Ervum lens)
Leća je hladna i kao hrana ne osnažuje ni čovjekovu moždinu ni krv ni meso. Ne pridonosi čovjekovim snagama, već samo ispunjava prazninu trbuha i potiče loše loš e sokove u ljudima na uskomešanost. Ako na glavi čovjeka rastu mrlje od svraba i prljava kosa s čirevima na korijenu, neka nad užarenim kamenom nježno smrvi leću u prah. Isto tako neka smrvi u prah ljušturu kornjače sa sluzi koja se u njoj nalazi, neka doda jednaku težinu praha leće i stavi na mrlje. Otjerat će gnoj rane i tako će ć e biti izliječen.
Vučak (Vichbona/Vigbona; (Vichbona/V igbona; bot. Lupin Lupinus us albus)
Vučak je hladan. Tko osjeća bol u crijevima, kao da se iznutra napuhuje, neka samelje vučak u brašno, doda mu umjereno kruha smrvljenog u prah i malo sjemena komorača ili malo soka ljupčaca. Neka to kuha s vodom kao hranu i jede blago toplo. Neka Neka to često čini č ini i bolesna crijeva će ozdraviti.
16
Slanutak (Cicer/Kicher; bot. Cicer arietinum)
Slanutak je topao, lagan i ukusan kao hrana te ne povećava loše sokove u onome tko ga jede. Tko ima vrućicu neka isprži slanutak nad užarenim ugljenom, neka ga jede i bit će izliječen.
Lećasta Leć asta grahorica grahorica (Visela/Wisela; (Visela/W isela; bot. Ervum ervilia)
Lećasta grahorica je hladna i suha. U onome tko je jede izaziva vrućicu i rashlađuje njegov želudac. Nije Nije prikladna kao lijek.
Grahorica (Wichim; bot. Vicia sativa)
Grahorica je hladna, nije dobra čovjeku kao hrana, ali ne škodi stoci. Ako pak čovjekovo meso bubri između kože i mesa, kao da se ondje stvara kakva izraslina, neka uzme grahoricu i skuha u vodi. Neka tako toplu stavi na to mjesto i rastuća izraslina, koja se zbog loših sokova ondje počela nakupljati, će nestati.
Proso (Milium; bot. Panicum miliaceum)
Proso je hladan i nije koristan za jelo jer j er u čovjeku ne osnažuje ni krv ni meso. Ne pridonosi njegovim snagama, već samo ispunja ispunjava va želudac i umanjuje umanju je glad jer nema okus okrepljenja. Čovjekov mozak čini punim vode, a želudac mlakim i tromim. t romim. Potiče Potiče uskomešanost sokova koji su u čovjeku te je gotovo poput nekorisne poljske trave i čovjeku nije zdrav za jelo. Ali ako koga bole pluća, neka samelje proso zagrijan na užarenom kamenu i tome doda dva puta toliko praha paprati jelenskog jezika. 17
Neka to često jede, bilo natašte bilo nakon jela, s malim zalogajima kruha i ozdravit će.
Muhar/klipasti proso (Venich; bot. Setaria italica)
Muhar je hladan, ali ipak ima malo topline. Ponešto vrijedi kao čovjekova hrana jer pruža osrednje okrepljenje okrepljenje i daje malo snage onome tko ga jede. Ipak ne šteti čovjeku koliko to običava proso te ne potiče tako snažno loše loš e sokove i bolesti u čovjeku č ovjeku kako to čini proso. Tko ima vrlo jaku vrućicu neka skuha muhar u vinu i često to vino pije toplo, toplo, pa će se izliječiti.
Sjeme lana (Semen lini; bot. Linu Linum m usitatissimum usitatissimum)
Sjeme lana je toplo i čovjeku nije dobro za jelo. Ali tko osjeća bol u boku, neka u vodi skuha sjeme lana te u toj toploj vodi namoči lanenu krpu. Tu Tu krpu kr pu tako toplu, bez sjemena, neka često stavlja na svoj bok i ta bol, ako je umjereno jaka, malo će oslabiti i popustiti. Isto tako neka onaj koga boli bok uzme sjeme lana i malo manje arapske gume1 tako da sjeme lana četvrtinom dijela premašuje gumu. Neka to skuha u tavi kao ljepilo. Zatim neka imelu sa stabla kruške u mužaru istuče u sok tako ta ko da soka bude više v iše nego prethodno spomenute gume. Taj Taj sok i moždinu jelena u većoj količini nego što je gume ili soka kruške, neka stavi u tavu sa sjemenjem sj emenjem lana i gumom te neka to zajedno još jednom provrije. Ako tko t ko ne bi imao moždinu jelena neka doda loj mladog bika u istoj mjeri kao što bi trebalo biti moždine jelena. Zatim neka to procijedi kroz krpu posvuda nožićem izbušenu i izlije u novu
1 Arapska guma (gumiarabika) (gumiarabika) dobiva se zarezivanjem stabala i grana različitih vrsta Acacia cia. Upotrebljava se u medicini kao sluzavo roda Aca sluz avo sredstvo, npr. npr. za spravljanje emulzija. (prim. prev.). 18
glinenu posudu premazanu voskom. Ako tko osjeća bol u boku neka se uz vatru često time maže. A tko je bilo gdje na svome tijelu na bilo koji način opečen vatrom, neka dobro skuha sjeme lana u vodi, namoči lanenu krpu u toj vodi i tako toplu stavi na ono mjesto koje je opečeno. To To će izvući opeklinu.
Konoplja (Canabus/Hanff; bot. Cannabis sativa)
Konoplja je topla. Raste kad zrak nije jako topao ni jako hladan i takva je i njezina priroda. Njezino sjeme je zdravo i korisno za jelo zdravim ljudima te je lagano i korisno za njihov želudac, tako što uklanja sluz iz želuca i može se lako probaviti, osim ako čovjek nije veoma bolestan. Oslabit će loše sokove, a ojačati dobre. Ako tko ima bolestan želudac, neka konoplju skuha u vodi poput hrane i jede. To To će ga potaknuti p otaknuti da povraća i poboljšat će mu probavu. Ali onome tko je jako bolestan izaziva podosta boli b oli u želucu. Onome tko je umjereno bolestan ne škodi kao hrana. Tko pak ima hladan h ladan želudac neka skuha konoplju u vodi i iscijedivši vodu neka ju omota krpom. Tako toplu neka često stavlja na želudac te će ga to ojačati ojač ati i popraviti njegovo stanje. stanje. A ako bi onaj tko ima prazan mozak pojeo konoplju, izazvala bi mu laganu bol u glavi. Ali zdravoj glavi i punom mozgu ne šteti. Krpa napravljena od konoplje konoplje dobra je za povezati p ovezati čireve i rane jer je u njoj umjerena toplina.
Galanga (Galanga/Galgan; bot. Alpin Alpinia ia galanga galanga)
Galanga je posve topla, u sebi uopće nema hladnoće i snažna je. Čovjek koji ima vrlo jaku vrućicu neka samelje galangu. Taj prah neka pije s hladnom vodom i ugasit će jaku vrućicu.
19
Canabus calidus existit: et cum aer nec multum calidus, nec multum frigidus est, crescit: et ita etiam natura ipsius, et semen eius sanabile est sanis s anis hominibus hominibus ad comedendum, et in stomacho eorum lene et utile est, ita ut etiam livorem de stomacho auferat, et facile digeri potest: nisi homo ille valde infirmetur: et malos humores minuit, et bonos confortat. Et si quis infirmum stomachum habet: canabum canabum in aqua ut cibum coquat, et comedat, et eum eructare facit, et facile digestionem ei infert. Sed cum quis valde infirmatur, illum in stomacho aliquantum dolere facit: eum autem qui moderate infirmus est, comestu comestum m non laedit. Qui autem frigidum f rigidum stomachum habet, canabum canabum in aqua coquat, et expressa aqua panniolo involvat: involvat: et ita calidum stomacho saepe superponat: et illum confortat, et loco suo restituit. Pannus quoque ex canabo factus, ad ulcera et vulnera liganda valet: quia calor in eo temperatus est.”
Slika 2. Kanabis
20
A tko osjeća bol u leđima ili boku zbog loših sokova, neka pusti da galanga provrije u vinu, često ga pije toplo i bol će popustiti. Tko osjeća bol u srcu neka odmah pojede dovoljno galange i bit će mu bolje. Čovjek koji pati od neugodnog zadaha koji prelazi na pluća tako da zbog toga ponekad ima promukao glas, neka uzme jednaku količinu galange i komorača, dva puta toliko muškatnog oraščića i zubovca koliko je onih dvoje. Neka to samelje i sve zajedno pomiješa. Neka Neka svakodnevno natašte jede taj prah do težine dva novčića s malim zalogajima kruha. Zatim neka popije malo toplog vina te neka često jede, kako nakon jela tako i natašte, druge plemenite biljke koje imaju dobar miris tako da njihov dobar miris obuzda neugodan zadah. Tko na bilo koji način osjeća bol u plućima, neka izbjegava masno meso i suzdržava se od hrane h rane koja sadrži mnogo krvi i koja nije kuhana jer izaziva trulež oko pluća. Također Također neka izbjegava grašak, leću, sirovo voće, sirovo povrće, orahe i ulje jer dovode sluz u pluća. Ako želi jesti meso, neka jede krto meso. Ako želi jesti sir, neka ne jede ni kuhan ni svjež sir jer se u njima nalaze štetne sluzi, već suh. Ako želi jesti ulje, neka ga jede umjereno kako ne bi skupio sluzi u plućima. Doista neka ne pije vodu jer stvara sluz oko pluća. Ali neka ne pije ni mlado vino (mošt) jer ono još uvijek vrenjem nije izbacilo nečistoće te zbog toga još nije pročišćeno. Pivo mu pak ne škodi mnogo jer je kuhano. Neka pije vino jer svojom dobrom toplinom pomaže plućima. Neka se čuva vlažnog i maglovitog zraka jer on svojom vlažnošću šteti plućima. Ako loši sokovi preobiluju u crijevima i slezeni čovjeka te kroz melankoliju srcu donose mnoge patnje, on neka uzme jednaku težinu galange i zubovca te četvrtinu težine jedne od tih biljaka bijelog papra. Ako ne bi imao bijeli papar neka uzme četiri puta toliko širokolisne grbice i neka to smrvi u prah. Zatim neka uzme brašno od boba i tome doda spomenuti prah te to sve neka pomiješa sa sokom piskavice, bez vode, vina ili koje druge tekućine. Kada je to učinio neka od toga napravi male pogače i posuši ih na sunčevoj toplini. Zbog toga neka ih pripremi ljeti dok ima sunca kako bi ih imao i zimi. Neka te pogačice 21
jede kako nakon jela tako i natašte. Kasnije neka uzme sladić, pet puta višee komor viš komorač ača, a, še šećer ćeraa koli koliko ko i sla sladić dićaa te ma malo lo med meda. a. Od tog togaa nek nekaa napravi napra vi napitak i pije ga protiv boli srca kako nakon na kon jela tako i natašte. Čovjek kojem sluz izaziva paru u glavi i remeti njegov sluh, neka uzme galangu, trećinu te količine aloje, dva puta više mravinca nego galange i lišće breskve iste težine kao i mravinca. Od toga neka napravi prah i koristi ga svakodnevno kako nakon jela tako i natašte. Tko osjeća bol u prsima, srcu ili slezeni i tko zbog sluzi ima hladan želudac, neka uzme galangu, dvaput toliko mravinca, sjeme celera težine kao i mravinca i malo bijelog papra. Neka to smrvi u prah, tome doda malo kuhanog meda i od toga napravi ljekoviti pekmez tako da to polako kuha bez naglog vrenja. Neka često jede taj pekmez te često koristi čisto, blago i dobro vino. Koga muči reuma neka uzme galangu, upola toliko muškatnog oraščića, širokolisne lavande upola koliko muškatnog oraščića te jednaku težinu kukoljai kukoljai ljupčaca, ali i jedne i druge biljke pojedinačno više nego lavande. Ovome neka doda jednaku težinu kamenike i oslada, ali njih dvoje zajedno neka bude koliko je gornjih pet. Ovo sve zajedno neka smrvi u prah. Ako je čovjek zdrav neka jede taj prah na kruhu. Ako je pak bolestan, neka od o d toga napravi ljekoviti ljekoviti pekmez i jede.
Kurkuma (Zituar; bot. Curcuma zedoaria)
Kurkuma je umjereno topla i u sebi ima veliku snagu. Naime, čovjek kojem drhte udovi i kojem nedostaje snage, neka nareže kurkumu kurkumu u vino, doda malo ma lo manje galange i kuha u vinu s malo meda. Neka to tako toplo često pije, pa će drhtanje udova prestati i on će vratiti snagu. Tko u sebi ima mnogo sline i pjene, neka samelje kurkumu, kurkumu, taj prah umota u krpu. Neka to stavi u posudu napunjenu vodom kako bi voda poprimila taj okus i ostavi u vodi preko noći. Neka to često pije ujutro natašte, pa će slina i pjena u njemu nestati. 22
Koga jako boli glava, neka spomenutim prahom umotanim u krpu namočenu vodom vlaži čelo i sljepoočnice, pa će biti bolje. Kome je želudac ispunjen lošom hranom i jako opterećen, neka samelje kurkumu kurkumu te od tog praha, malo ma lo najboljeg pšeničnog brašna i vode napravi malu pogaču. Nju neka peče na suncu ili u već gotovo hladnoj peći. Pogaču neka smrvi u prah i neka taj prah natašte često liže iz svoje ruke te također pred noć kad ide spavati. To To će odagnati o dagnati težinu iz želuca.
Đumbir (Zinziber/Ingeber; bot. Amo Amomum mum zingiber zingiber )
Đumbir je veoma topao i rasprostranjen. Zdravom i pretilom čovjeku škodi kao hrana jer ga čini neznalačkim, nesposobnim, lijenim i pohotnim, budući da ima iznenadnu toplinu koja svojom žestinom otupljuje čovjekova osjetila, a potiče spolne organe. A tko je suh u tijelu te je već posve oslabio, neka samelje đumbir. Zatim neka napravi juhu i neka prah u juhi natašte umjereno uzima. Također neka prah katkad umjereno jede s kruhom i ozdravit će. Ali čim mu bude bolje neka ga više viš e ne jede da mu ne bi naškodio. Tko ima prekrivene čirevima i nadražene oči, neka samelje s amelje đumbir i taj prah umota u krpu. Neka to stavi u vino tako da vino od toga postane jako. Navečer Navečer,, kad ide spavati, neka tim vinom namaže podru područje čje oko kapaka i očiju. Ako malo uđe uđ e u oči, neće im naškoditi. Tako Tako će odagnati gnojni otrov i nadraženost od očiju. Dok čovjek ima vid, ovo može pomoći očima. Pošto je izgubio vid, na ovaj način neće moći pomoći očima. Tko ima zamagljen vid, neka uzme jednaku mjeru soka rute i miloduha te tome doda tri puta toliko gore spomenutog vina. Neka to ulije u bakrenu posudu kako bi u njoj zadržalo svoju snagu. Navečer, kad ide spavati, neka time izvana namaže područje oko kapaka i očiju. Ako malo uđe u oči, neće im naškoditi. Ovo neka često čini i otjerat će zamagljenost očiju. 23
Tko pati od zatvora u želucu i trbuhu, neka samelje đumbir i pomiješa taj prah s malo soka volovskog jezika. Od tog praha i brašna od boba neka napravi male pogače i ispeče ih na peći u kojoj je toplina vatre ponešto oslabila. Te pogačice neka često jede kako nakon jela tako i natašte te će umanjiti nečistoću želuca i ojačat ojač at će čovjeka. Isto tako čovjek koji pati od bilo koje bolesti želuca neka samelje đumbir, dva puta toliko galange i upola toliko kurkume. Nakon jela neka taj prah stavi u vino i pije. Također neka to pije navečer, kad ide spavati te će mu u želucu biti bolje. Ako tko na svome tijelu ima lišaj, neka umota prah đumbira u krpu, stavi u ocat i doda malo vina, ako ima, da ne bude previše jako. Tom krpom neka namače to mjesto i ozdravit će. Čovjek kojeg muče grčevi u trbušnim organima, neka uzme malo đumbira, puno više cimeta i to samelje. Zatim neka uzme kadulje manje nego đumbira, komorača i vratića više nego kadulje. Neka to istuče u mužaru u sok i procijedi kroz krpu. Zatim neka skuha malo meda u vinu i tome doda malo bijelog papra. Ili ako nema bijelog papra onda neka doda malo metljike. Neka u to umiješa spomenuti prah i sok. Kasnije neka uzme malo ma lo vodene leće, leć e, dvaput toliko uspravne petoprste, gorušice koja raste na polju p olju koliko i uspravne petoprste, petoprste, ali neka je bude manje nego vodene leće. Neka to u mužaru istuče u sok i stavi u vrećicu. Neka to prelije spomenutim vinom s medom i prahom te od toga nana pravi bistri napitak. Tko boluje od spomenut sp omenutee bolesti neka ovaj napitak pije natašte koliko u jednom dahu može popiti i isto tako navečer, kad ide spavati. Neka to čini sve dok ne ozdravi. Ali i čovjek č ovjek koji želi pripravljati i uzimati pripravke za pročišćavanje, neka samelje i procijedi đumbir, pola te količine sladića i kurkumu trećinu količine đumbira. Zatim neka taj prah izvaže i neka uzme toliko šećera koliko je praha. Ovo sve zajedno neka teži do težine trideset novčića. Zatim neka uzme najčišćeg pšeničnog brašna koliko stane u polovicu ljuske oraha i mlijeka mlječike koliko može primiti prorez zarezanog pera pisca. Od spomenutog praha, brašna i mlijeka mlječike neka napravi vrlo mekanu masu ili malu pogaču. p ogaču. Tu Tu masu neka podijeli p odijeli 24
Zinziber valde calidum est, et diffusinum, et sano et pingui hominii comestum obest, quia inscium, et ignarum, tepidum homin et lasciuum facit, quia repentinum repentinum calorem habet, qui ardoresuo sensus hominis hebetat, genitalia membra movet. Sed qui in corpore aridus est, et qui iam fere defecit, zinziberum pulverizet, et deinde ius faciat, et pulverem in eo ieiunus modice sumat, et etiam cum pane interdu interdum m modice comedat: et meliorabitur. Sed mox cum melior habuerit, eum amodo non comedat, ne inde laedatur laedatur.. Item homo qui in stomacho quemlibet dolorem patitur, zinziber, et bis tantum galangae, et zituaris ad mediam partem pulverize pulverizet,t, et post post cibum cibum pulver pulverem em istum istum in vinum vinum ponat:t: et sic bib pona bibat, at, et etia etiam m ad noctem noctem cum dormi dormitum tum vadit, et sic saepe faciat, et in stomacho melius habebit.
Slika 3. Đumbir
25
na četiri dijela i suši na suncu u ožujku ili travnju jer su u tim mjesecima sunčeve zrake umjerene topline odnosno nisu ni previše tople ni previše hladne te su zbog toga osobito zdrave. Ako netko u tim mjesecima nema mlijeko spomenute mlječike onda to treba odgoditi do svibnja. Tada neka spomenutu pogaču napravljenu u svibnju suši na svibanjskom suncu i neka ju čuva za prikladan trenutak. Tko bi tada želio uzeti pripravak, neka natašte pojede četvrtinu spomenute mase. Ako je njegov želudac tako snažan i zbijen da ne osjeća djelovanje pripravka, neka uzme još polovicu trećine spomenute pogače i zatim je čitavu premaže mlijekom mlječike. Tako Tako opet osušenu na suncu neka ju pojede natašte. Ali prije nego tko uzme taj pripravak, neka se ugrije ako mu je hladno. Pošto ga je uzeo neka budan malo odmara o dmara u krevetu. Zatim neka ustane i malo prošeće amo-tamo da mu ipak ne bi bilo hladno. Poslije pročišćavanja neka jede pšenični kruh, ne suh, već umočen u juhu, piletinu, svin jsko meso i drug drugaa ukusna mesa mesa.. Neka pak izbje izbjegava gava teža težakk kru kruh, h, goveđe meso, ribu i drugu tešku i pečenu hranu, osim pečenih krušaka. kr ušaka. Neka se suzdržava i od sira te od sirovog povrća i voća. Neka pije vino, ali umjereno, i izbjegava vodu. Neka također izbjegava sunčevu svjetlost svj etlost i neka na to pazi tri dana.
Kumin (Ciminum/Kumel; bot. Cuminum cyminum)
Kumin je umjerne topline i suh. Čovjeku koji otežano dišedobar je, zdrav i koristan kao hrana na koji god način ga jede. Ali ako ga pojede onaj tko osjeća bol u srcu, naškodit će mu jer ne zagrije posve srce koje uvijek mora biti toplo. Zdravom pak čovjeku dobar je kao hrana jer mu daje dobar razum i u njemu gasi veliku toplinu iz koje proizlazi neznanje. Donosi pravu toplinu onom tko je previše topao. Škodi svakome tko je bolestan ako ga g a jede jer u njemu izaziva bolest, osim u onome tko osjeća bol u plućima. 26
Et homini qui dumpfet bonum, sanum et utile ad comedendum quomodocumque quomodocumque comedat. Sed illum qui in corde dolet, laedit, quia cor perfecte non calefacit, quod semper calidum esse debet. Sano autem homini bonum est comestum: quia bonum ingenium ingeniu m parat ei. Quoniam magnum calorem in iilo extinguit, unde ignorantiam incurreret: et illum temperat qui nimis calidus est. Unumquemque autem infirmum laedit, si illud comederit, comeder it, quoniam pestem in eo excitat, praeter illum qui in pulmone dolet.
Slika 4. Kumin
27
Čovjek koji želi jesti kuhan ili pečen sir, da ne bi zbog toga obolio, neka na njega stavi kumin i tako ga jede. Tko pak pati od mučnine, neka uzme kumin, trećinu te količine papra i četvrtinu te količine bedrenike. Neka to samelje, uzme čisto, najbolje pšenično brašno i prah umiješa u to brašno. Od toga neka sa žumanjkom jajeta i malo vode napravi pogačice u toploj peći ili pod toplim pepelom. Neka te pogačice jede. Neka spomenuti prah jede i posipan na kruh, pa će obuzdati tople i hladne sokove u utrobi koji čovjeku izazivaju mučninu.
Zubovac (Piretrum/Bertram; bot. An Anacyclus acyclus pyrethrum)
Zubovac je umjerene topline i pomalo suh. On je čista usklađenost i ima dobro zelenilo. Zdravom čovjeku dobar je kao hrana jer u njemu smanjuje trulež, osnažuje pravu krv i čini um bistrim budući da toplina zubovca nije ni odviše velika ni odviše o dviše mala, već umjerena. Ali i bolesnom čovjeku, čije je tijelo već jako oslabilo, vraća njegov njegovee snage. U čovjeku koji ga često jede ništa ne ostavlja neprobavljeno, neprobavljeno, već mu mu daje dobru probavu. probavu. Čovjek koji ima mnogo sluzi u glavi, g lavi, umanjit će ju ako ga često jede. Ako se često jede odvraća od čovjeka upalu pluća, opskrbljuje čovjeka čistim sokovima i razbistruje oči. Na koji se god način zubovac jede, bilo sušen bilo u hrani, dobar je i koristan kako bolesnom tako i zdravom čovjeku. Naime, ako ga čovjek često jede, držat će bolest podalje od njega i spriječiti da se razboli. Kad ga se jede izvlači vlagu i slinu iz usta, što znači da izvlači loše sokove i vraća zdravlje.
28
Nam sano homini bonum est comestum, quia tabem in eo minuit, et sanguinem auget, et purum intellectum intellectum in eo facit, quia calor piretri nec nimis magnus, nec nimis parvus est, sed sed tempera temperatus. tus. Sed et infirm infirmum um qui qui in corpore pene defecit, ad vires suas reducit: et in homine nihil indigestum relinquit, qui id frequenter comedit. Et quomodocumque piretrum comedatur, scilicet aut siccum, aut in cibo, bonum et utile est, tam infirmo, quam sano homin homini.i. Si enim homo eum frequenter comedat, ab eo infirmitatem infirmita tem fugat, et eum infirmari prohibet.
Slika 5. Zubovac
29
Sladić (Liquiricium; bot. Glycyrrhiza glabra)
Sladić je umjerene topline. Na koji god način da se jede daje čovjeku bistar glas, čini njegov um ugodnim, razbistruje mu oči i omekšava njegov želudac za bolju probavu jer je njegova toplina dobra, korisna i nije štetna. Mnogo koristi i mahnitom čovjeku ako ga često jede jer umiruje mahnitost koja je u njegovom mozgu.
Kubeba (Cubebus/Cubebo; bot. Piper cubeba)
Kubeba je topla, a ta toplina u sebi ima ravnotežu. Također je suha. Ako tko jede kubebu, obuzdava nedoličnu strast koja je u njemu. Čovjekov duh čini radosnim te razum i znanje jasnim jer njezina korisna i umjerena toplina obuzdava nedolične strasti požude u kojima su skrivene smrdljive i prljave sluzi. Čovjekov duh i um rasvjetljavanjem čini jasnim.
Klinčićevac (Gariofylum/Gariofiles; bot. Eugenia caryophyllata)
Klinčićevac je vrlo topao. U sebi ima neku vlagu koja se ugodno širi, kao ugodna vlaga meda. Ako koga boli glava tako da mu u glavi zuji kao da je gluh, g luh, neka često jede klinčić i umanjit će zujanje zujanje u njegovoj njegovoj glavi. Kada bolesna crijeva u čovjeku malo nateknu, često se događa da to oticanje crijeva izaziva u čovjeku pojavu vodene bolesti. Kad se vodena bolest u čovjeku već počela razvijati, neka često jede klinčić i on će zaustaviti početak te bolesti. On će obuzdati bolest jer njegova snaga prelazi na čovjekova crijeva i smanjuje njihovo oticanje, te tako otklanja vodenu bolest i ne dopušta dopušta da se dalje razvija.
30
Ali i toplina čovjekove moždine često puta izlučuje znoj i izaziva kostobolju. Ako čovjek tada, kada se ona već počela p očela razvijati, često jede klinčić, njegova snaga će otići u moždinu toga čovjeka i spriječiti da se kostobolja u njemu razvija i dalje napreduje. napreduje. Onaj tko pati od štucanja neka često jede klinčić. Također neka nakon jela često jede kurkumu i neka to čini mjesec dana.
Crni kukurijek (Cristiana; bot. Helleborus niger )
Crni kukurijek u sebi ima i vatrenu toplinu toplinu i oštru hladnoću. hladnoć u. Čovjek u kojemu su se uzburkali najgori i smrtonosni sokovi s okovi te ključaju na bilo kojem njegovom njegovom udu, tako da se to naziva osipom, neka često jede crni c rni kukurijek i bit će bolje. Tko ima vrućicu svaka četiri dana, neka jede crni kukurijek čim se ona pojavi i bit će bolje. Koga jako muči giht , neka za vrijeme same boli jede crni kukurijek i bit će mu bolje. Tko ima jaku ja ku vrućicu u želucu neka nareže crni kukurijek u vino. To To vino neka zagrije i tako toplo pije pije i ozdravit ozdravit će.
Širokolisna grbica (Peffertruch/Peff (Peff ertruch/Pefferkrut; erkrut; bot. Lepidium latifolium latifolium)
Širokolisna grbica je topla i vlažna, a ta vlaga u sebi ima ravnotežu. Dobra je i korisna za jelo i zdravima i bolesnima. Gorčina koja u njoj postoji ne škodi čovjeku iznutra, već ga ozdravlja. Čovjek koji ima slabo srce i bolestan želudac, neka ju jede sirovu i ojačat će ga. Ali i onoga tko ima tužan duh, ako ju jede, učinit će radosnim. Također liječi i razbistruje oči oč i čovjeka koji ju jede.
31
“Peffertruch calida et humida est: et eadem humiditas humid itas temperamentum in se s e habet, et infirmis, et sanis bona et utilis est ad comedendum: et acerbitas quae in ea est, hominrm interius non mordet, sed sanat. Et homo qui cor debile, et infirmum stomachum habet, eam crudam comedat: et illum confortat. Sed et qui tristem mentem habet: si ipsam comedit, eum laetum facit.”
Slika 6. Širokolista grbica
32
Kiselica (Acitula/Anfora; (Acit ula/Anfora; bot. Rumex acetosa)
Kiselica nije u pravoj mjeri niti topla niti hladna, nego je mlačna. Zbog toga ne vrijedi v rijedi čovjeku kao hrana jer je protivna njegovoj njegovoj prirodi. Ako bi ju čovjek pojeo, učinila bi ga tužnim i izlila njegovu narav u nepravoj mjeri po utrobi. Ali vrijedi kao hrana za stoku te je korisna govedima i ovcama, budući da ono što je u njoj slabo za čovjekove snage, snage, to je korisno za snage stoke.
Kadulja (Salvia/Selba; bot. Salvia officinalis)
Kadulja je tople i suhe prirode te raste više od topline sunca nego zemljine vlage. Korisna je protiv loših sokova jer je suha. Naime,, sirova i kuhana dobra je za jelo onome koga muče loši sokovi Naime jer ih obuzdava. Neka taj uzme kadulju i samelje te taj prah jede s kruhom. To će smanjiti preobilje loših sokova. Kome smeta smrad neke trule stvari, neka stavi kadulju u nosnice i koristit će mu. Također ako je u kome preobilje loših sokova i sluzi ili ako tko ima neugodan zadah, neka skuha kadulju u vinu, zatim neka to procijedi kroz krpu i često pije. Loši sokovi s okovi i sluz u njemu će oslabiti. Ako je onaj tko ima te bolesti ponešto oslabljen gihtom, neka skuha kadulju u vodi i neka to pije. Njezina toplina ublažena vodom obuzdava giht u čovjeku. Naime, ako bi se tom čovjeku dala s vinom, vino bi na svoj način učinilo da paralizirajući sokovi u njemu prođu. prođu. Tko pak osjeća gađenje prema hrani, neka uzme kadulju, kadulju, malo manje krasuljice i umjereno češnjaka te to sve zajedno stuca u octu i tako napravi začin. Neka u to umače hranu koju želi jesti i imat će želju za jelom. Kada hrana koja ima vlažan sok čovjeku izaziva glavobolju, neka uzme jednaku težinu kadulje, mravinca i komorača te očajnice više nego 33
je svega ovoga. Tom stucan stucanom om soku neka doda dost dostaa masla maslaca, ca, a ako nema maslaca, neka doda mast. Od ovoga neka napravi ljekovitu mast, namaže glavu i bit će bolje. Ako se također loš plin širi iz čovjekovog želuca do crijeva i ondje mu izaziva bol, neka uzme kadulju, pet puta toliko bljuštaca i deset puta toliko rute. Te biljke neka kuha u novom loncu s vodom sve do prvog vrenja. Nakon Nakon što ocijedi vodu, vodu, tako skuhane i tople biljke biljke neka neka stavi na mjesto gdje boli i prek prekoo poveže krpu. kr pu. Ako tko zbog hladnoće želuca ne može zadržati mokraću, neka skuha kadulju u vodi i procijedi kroz krpu. Neka to često pije toplo i ozdravit će. Također, ako u čovjeku preobiluju loši, gusti i otrovni sokovi koji su izazvali da neko vrijeme iskašljava i izbacuje krv kr v, taj čovjek neka tada ne koristi nikakav lijek da ga g a ne bi krv kr v, uzburkana lijekom, iznutra ranila i istekla više nego obično. Ali nakon što je krvarenje malo prestalo, neka skuha kadulju u blagom i slatkom vinu pomiješanom s malo vode. Također neka doda malo kuhanog maslinovog ulja ili maslaca i skuha. Neka procijedi kroz krpu i pije umjereno, ne natašte, već nakon jela. To će ga ojačati i izliječiti iznutra.
Ruta (Ruta; bot. Ruta graveolens)
Ruta više raste od snažnog i punog zemljinog zelenila nego od topline. U sebi ima umjerenu toplinu i veliku snagu. Snaga topline je tako jaka da nadmašuje neprikladnu hladnoću. Postoji također velika snaga u vlazi i dobra je protiv suhih gorčina koje se razvijaju u čovjeku kojem nedostaju dobri sokovi. Zdravija je i korisnija sirova nego smrvljena u jelu jer je sva njezina snaga u zelenilu. Kad se jede obuzdava neumjerenu vrućinu krvi u čovjeku. Njezina toplina također smanjuje neumjerenu toplinu melankolije i ublažava neumjerenu hladnoću melankolije. Zato će čovjek koji je 34
melankoličan biti bolje, ako ju jede poslije druge hrane. A ako tko pojede neku hranu zbog koje osjeća bol, neka poslije pojede rutu, pa će ga manje boljeti i ublažit će slabost od hrane. Čovjek koji ima suzne oči, neka uzme rutu, dva puta toliko kadulje i krasuljice dva puta koliko kadulje. Te biljke neka umjereno istuče u mužaru kako bi dale malo soka. Zatim neka te biljke tako zgnječene umoči u bjelanjak i navečer, navečer, kad ide spavati, neka ih stavi st avi na čelo sve do obje sljepoočnice. To To će izvući loše loš e sokove kao da netko siše sok iz voća. Tko ima crne ili nemirne oči, kao da u njima ponekad postoji oblak ili su na neki način zamagljene, neka uzme sok rute i dva puta toliko čistog tekućeg meda. Neka u to umiješa malo dobrog i bistrog vina i stavi komadić pšeničnog kruha. Neka to noću krpom poveže preko svojih očiju. Ako čovjek ponekad osjeća bol u bubrezima i križima, to se često događa zbog bolesti želuca. Tada neka taj čovjek uzme jednaku težinu rute i pelina te neka doda medvjeđe masti više od o d ovih. Neka to zajedno zgnječi i neka time pored vatre snažno maže područje područj e oko svojih bubrebubrega i križa gdje osjeća bol. Ako je čovjek nekad tako uzbuđen u zadovoljstvu da sjeme dođe do trenutka izbacivanja, ali ipak na neki način bude zadržano unutar tijela te zbog toga počinje biti bolestan, neka uzme rutu i malo manje pelina i iz njih istisne sok. Neka tom soku doda šećera, više meda i toliko vina koliko je soka. Neka to pet puta zagrije užarenim čelikom u novom loncu ili zdjelici. Pošto je malo pojeo, neka to toplo pije. Ali ako je zima i nema gore spomenutih biljaka, neka samelje bobice lovora i dva puta toliko jasenka. Pošto je malo pojeo, neka to popije u toplom vinu zagri janom užarenim čelikom. Tako će štetna sluz, sluz, koja koja je ostala u njemu, biti izbačena kroz mokraću i probavu. Ako bi čovjek pojeo nešto što mu izazivalo bol, neka odmah pojede rutu i dva puta toliko kadulje pomiješane sa soli i bit će mu bolje.
35
Sed et melior et utilior est cruda quam pulverizata pul verizata in comest comestione, ione, quia tota tota vis eius in viriditate est. Et comesta, iniustum fervorem sangu sanguinis inis in homin hominee ceompesc ceompescit. it. Calor etiam ipsius melancholiam melancholiam attenuat: unde expertum est, quod qui melancholicus est, melius habebit, si eam post alios cibos comederit. Sed et si quis cibum aliquem comederit unde dolet, rutam postea comedat, et minus dolebit, et infirmita infirmitatem tem ciborum attenua attenuat.t.
Slika 7. Ruta
36
Miloduh (Hysopus/Ysopus; bot. Hysso Hyssopus pus officinalis)
Miloduh je suhe prirode, umjereno topao i tako velike snage da mu se ni kamenje ne može oduprijeti kada raste ondje gdje je posađen. Ako ga se često jede, čisti bolesne i smrdljive pjene sokova, kao što toplina u loncu izbacuje pjenu. Kuhan je koristan u svim jelima. Naime kuhan i u prahu korisniji je nego sirov jer njegova sirova suhoća škodi čovjeku. Ako se jede, jača srce te svojim snagama čisti jetra i pluća. Tko osjeća bol u jetrima, tko otežano diše i osjeća bol u plućima, neka jede miloduh s mesom ili masti i bit će mu bolje. Ali jede li netko miloduh pošto ga je dodao samo s amo vinu ili samo vodi, bez ijednog drugog začina, više će mu škoditi nego koristiti. Tko osjeća bol u jetrima ili plućima, neka uzme sladić, više cimeta, miloduha više nego ovih dvoje i komorača više nego ovih troje. Neka to vrlo snažno skuha u novom loncu pošto je dodao dosta meda kako u njima ne bi bilo gorčine. Zatim neka taj lonac s tim biljkama ostavi pokriven devet dana i isto toliko noći. Neka to zatim procijedi kroz krpu i pije. Tko osjeća jaku bol u jetrima ili plućima neka to pije svaki dan kroz devet dana. Ali prije nego ujutro to popije, p opije, neka malo pojede, a tek onda pije. Ali pred noć neka dovoljno pojede i kad ide spavati neka dovoljno toga popije. Tko pak osjeća umjerenu bol u jetrima ili plućima, neka na isti način to pije tijekom tri dana. Neka to čini i ozdravit će, osim ako Bog to ne želi. Ako su čovjekova jetra bolesna zbog tuge, prije nego bolest u njemu prevlada, neka skuha pile s miloduhom i neka često jede miloduh, kao i pile. Također Također neka često jede sirov s irov miloduh stavljen u vino i pije to vino jer je miloduh korisniji njemu njemu za tu bolest nego onome tko tko osjeća bol u plućima.
37
Komorač (Foeniculum; bot. Foeniculum vulgare)
Komorač ima ugodnu toplinu, nije ni suhe ni hladne prirode. Komorač Ne škodi čovjeku ako ga jede sirovog. Na koji se god način jede, j ede, čini čovjeka radosnim, donosi mu ugodnu toplinu, dobru vlagu i čini proba vu dobrom. dobrom. Njegovo Njegovo sjeme također je tople prirode prirode i korisno za zdravlje čovjeka ako se dodaje drugim biljkama u lijekovima. Naime, u onome tko svakodnevno natašte jede komorač ili njegovo sjeme smanjuje lošu sluz i trulež, uklanja neugodan zadah iz usta te razbistruje vid dobrom toplinom i svojim dobrim snagama. Tko pak ne može spavati jer je obuzet nekom brigom, ako je ljeto, neka umjereno skuha komorač i dva puta toliko stolisnika. Ocijedivši vodu,, neka te topl vodu toplee bilj biljke ke stav stavii na slje sljepo pooč očnic nice, e, čelo i glav glavuu i preko poveže krpu. Ali neka uzme i mladu kadulju i nju malo poškropi p oškropi vinom te tako stavi iznad svog srca i oko svog vrata i olakšat će mu spavanje. Ako je zima, neka u vodi skuha sjeme komorača i korijen stolisnika. Neka stavi oko glave, kako je gore rečeno, rečeno, i kadulju mljevenu i umjereno navlaženu vinom neka stavi iznad srca i oko vrata i bit će mu bolje. Kad netko ima sive oči te se u njima nekako magli i osjeća bol, dok je ta bol još uvijek svježa, neka istuče komorač ili njegovo sjeme, tako uzme njegov sok, rosu koju će naći na uspravnoj travi i malo najboljeg pšeničnog brašna. Neka to izmiješa u pogačicu i preko noći stavi oko svojih očiju i poveže krpom, pa će mu biti bolje. A ima li netko oči nalik tmurnom oblaku, koje nisu ni posve vatrene ni posve tmurne, ali su ponešto modrikastosive i čovjek trpi zamagljenosti bol, ako je ljeto neka smrvi komorač ili ako je zima neka stavi njegovo smrvljeno sjeme u bjelanjak s kojeg je skinuta pjena. Kad ide spavati neka to stavi na oči o či i smanjit će njihovu zamagljenost. Ako se bol jako povećava zbog velikog curenja iz čovjekovog nosa, neka uzme komorač i četiri puta više kopra. Neka to stavi na kameni crijep krova ili na tanku ciglu zagrijanu vatrom i neka okreće taj komorač i kopar na ovu i onu stranu da se zadimi. Taj dim i njegov miris neka 38
u sebe uvlači kroz nos i usta i zatim te biljke tako tople neka pojede s kruhom. Ovo neka čini četiri ili pet dana kako bi se ti sokovi koji istječu što nježnije odvojili. Neka čovjek, koji u svom bolesnom želucu ima lošu sluz, uzme komorač, malo više koprive i ljupčaca dva puta više viš e nego što je tih t ih dvoje. Neka od toga s malo brašna ili malo kruha napravi jelo. Neka to često jede, pa će odnijeti sluz iz bolesnog želuca. želuca. Čovjek koji pati od melankolije neka istuče komorač do soka i često maže čelo, sljepoočnice, prsa i želudac te će melankolija u njemu nestati. Ako tko jede prženo meso, pržene ribe ili štogod drugo prženo i zbog toga osjeća bol, neka odmah pojede komorač ili njegovo sjeme i manje će ga boljeti. Ako katkad zbog loših sokova s okova u muškim spolnim dijelovima dijelovima naraste vrlo loša oteklina koja mu ondje izaziva bol, neka uzme komorač, tri puta toliko piskavice i malo kravljeg maslaca. Neka to sve zajedno istuče i stavi na bolno mjesto, pa će izvući loše sokove. Zatim neka taj čovjek uzme pogačice od onoga od čega nastaje piva, njih neka napravi s toplom vodom i tako tople stavi na spomenutu oteklinu. Ako se trudna žena jako muči na porodu, tada neka netko polako i s velikom pažnjom skuha u vodi ukusne biljke, kao što su komorač i dobričica. Ocijedivši vodu neka tako tople biljke stavi oko njezinih njezinih bedara i leđa. Neka preko preko nježno poveže krpu da ih drži, kako bi odagnale bol i kako bi se njezina maternica čim nježnije i lakše otvorila. Također neka čovjek uzme sjeme komorača, upola tolikogalange i jasenka te lišajevice upola koliko jasenka. To To sve zajedno neka samelje i procijedi kroz krpu. Nekoliko sati nakon jela neka taj prah stavi st avi u toplo, ne kipuće, vino i neka pije. Taj prah zdravog čovjeka održava zdravim. Bolesnog čovjeka pak jača, omogućava mu dobru probavu, daje snagu i pruža dobru i lijepu boju lica. Svakom čovjeku , bilo zdravom bilo bolesnom, koristan je ako se jede j ede nakon hrane. Ako ovce počnu obolijevati, neka čovjek uzme komorač i više v iše kopra, te ih stavi u vodu da voda poprimi njihov okus. Neka to daje piti bolebole snim ovcama. 39
Et crudum comestum, hominem non laedit: et quomodocumque comedatur, hominem laetum facit, er suavem, calorem ac bonum sudorem ei infert, et bonam digestionem ei facit: semen quoque eius calidae naturae est, et utile ad sanitatem hominis, hominis, si aliis herbis additur in medicamentis. Nam qui foenicul foen iculum, um, aut aut semen eius eius ieiunus ieiunus quotid quotidie ie comedit comedit,, malum phlegma, et putredines in eo minu minui:i: et foetorem foet orem ab ab halitu halitu eius eius comepscit comepscit:: et oculos oculos eius eius clare videre facit, bono calore, et bonis viribus suis. Homo etiam quem melancholia laedit: foeniculu foen iculum m ad succum succum con contund tundat, at, et fron frontem, tem, et timpora, et pectus et stomachum saepe perungat:t: et melanc perunga melanchol holia ia in eo cessa cessabit. bit. Sed et si pregnans mulier in partu par tu multum laborat, laborat, tunc cum timore et magno moderamin moderaminee suaves herbulas, ut foeniculum,et asarum in aqua coquat, et expressa auqa, ita calide circa femora et dorsum d orsum eius ponantur, ponantur, et desuper panno ligato suaviter teneantur, ut dolor, et claustra illius tanto suavius et facilius solvantur. Homo quoque semen foeniculi accipiat, et ad medietatem eius galangam, et ad eandem medietatem dictamnum, dictamnu m, et ad medietatem dictamni pilosellam: et haec simul pulverizet, et per pannum colet, et
40
post modic modicam am horam horam pra prandi ndiii pulverem pulverem hunc hunc calido calido vino, et non fervente imponat, et bibat. Et pulvis iste hominem homin em qui sanus est, sanum retinet: infirmum autem confortat, et digestionem homini parat, et vires tribuit, et bonum et pulchrum calorem faciei subministrat, et unicuique homini sive sanus, sive infirmus sit, post cibum eius comestus prodest.
Slika 8. Komorač
41
Kopar (Anetum/Dille; bot. Anet Anethum hum graveolens graveolens)
Kopar je suhe, tople i umjerene prirode. Sirov, kuhan ili kako god da se jede, čini čovjeka tužnim. Sirov nije čovjeku dobar za jelo jer u sebi ima veću zemljinu vlagu nego komorač i u sebe povlači neku masnoću iz zemlje, zbog čega je sirov kao hrana loš za čovjeka. Ali ipak, ako se jede kuhan, ublažava giht i na taj način je koristan u hrani. Kome curi mnogo krvi iz nosa, neka uzme kopar, dva puta toliko stolisnika i neka te zelene biljke stavi na svoje čelo, sljepoočnice i prsa. Te biljke moraju biti biti zelene jer njihova snaga sna ga živi prvenstveno prvens tveno u zelenilu. Ako je zima, neka te biljke samelje i taj prah poškropljen s malo vina stavi u vrećicu i nju položi na čelo, sljepoočnice i prsa, kao što je gore rečeno. A da bi čovjek u sebi ugasio zadovoljstvo i požudu tijela, neka ljeti uzme kopar, dva puta toliko vodene metvice, malo više mlječike suncogleda i korijen ilirskog irisa. Neka to sve nasiječe u ocat i napravi od toga začin. Neka to često jede sa svakom hranom. Zimi pak neka te biljke samelje i taj prah neka također jede sa svojom hranom jer u to vrijeme nema na raspologanju zelenilo tih biljaka. Na vlažnom i blagom vjetru goveda lako počnu obolijevati. Neka čovjek u njihovu hranu umiješa kopar i manje korijena ilirskog irisa. To će u njima uništiti loše loš e sokove.
Peršin (Petroselinum; (Petr oselinum; bot. b ot. Apium petroselinu petroselinum m)
Peršin je snažne prirode i ima u sebi više topline nego hladnoće. Raste od vjetra i od zemljine vlage. Bolji je i korisniji čovjeku za jelo sirov nego kuhan jer ako se kuha, gubi ponešto snage svoga zelenila. Ako se jede, ublažava vrućice vr ućice koje čovjeka ne potresaju već lagano dodiruju. dodir uju. Ali ipak u čovjekovo č ovjekovom m duhu stvara tromost, kad svojom toplinom tjera 42
vruć ice. Budući da raste od vjet vrućice. vjetra ra i zemljine vlage, iznenad iznenadaa optereti čovjekov duh, ali ipak tijelu ne škodi. Tko osjeća bol u srcu, slezeni ili boku neka u vinu skuha peršin pošto je dodao malo octa i dosta meda te procijedi kroz krpu. Neka to često pije i izliječit će ga. Tko ima bolestan želudac, neka uzme peršin, dva puta toliko komorača i divizme koliko peršina. Neka od toga napravi smok i neka mu doda maslac ili goveđu mast, suhu sol i neka to skuhano često jede. Tko jede češnjak i zbog toga osjeća bol, neka odmah pojede peršin i manje će ga boljeti. Tko boluje od kamenca, neka uzme peršin i kameniku trećinu njegove količine te skuha u vinu. Neka to procijedi kroz krpu i pije u vrućoj kupelji. Zatim neka opet peršin i kameniku trećinu njegove količine skuha u vodi. Neka zagrijano kamenje te vruće kupelji prelije s tom vodom, kako bi njihova para prelazila preko njega. Neka to često čini i bit će mu bolje. Koga muči giht neka uzme peršin i komorač iste težine i malo manje kadulje. Neka te biljke zajedno umjereno istuče u mužaru i doda im maslinovo ulje pripremljeno s ružom. Neka to stavi na mjesto gdje boli i preko poveže krpu. Tko ima mekano meso i zbog pretjeranog pića ga muči giht na nekom udu, neka uzme peršin i četiri puta toliko rute i to u posudi prži s maslinovim uljem. Ili ako nema ovo ulje, neka prži s jarčjim lojem. Neka te tople biljke stavi na mjesto gdje boli, preko poveže krpu i bit će mu bolje.
Celer (Apium; (Api um; bot. b ot. Apium graveolens graveolens)
Celer je tople prirode i više zelen nego suh. U sebi ima mnogo soka. Sirov nije dobar čovjeku za jelo jer u njemu stvara loše sokove. Kuhan pak mu ne šteti, već mu daje zdrave sokove. Na koji se god način jede donosi čovjeku promjenjivo raspoloženje jer mu njegovo zelenilo katkad škodi, a katkad ga čini tužnim zbog promjenjivosti. 43
Čovjek koji ima suzne oči, tako da mu se zbog preobilnih sokova iz njih kapanjem izlijevajusuze, neka uzme celer, malo više komorača i neka to istuče do soka i umoči u bjelanjak jajeta, ali bez žumanjka. I navečer,, kad ide spavati, neka to poveže krpom iznad suznog oka. Neka navečer to često čini i ozdravit će. Koga pak toliko muči giht da se njegove oči pomiču amo tamo, da mu se lice izobličuje zbog stezanja, a udovi drhte i savijaju se zbog grčeva, neka samelje sjeme celera, sjeme rute trećinu te količine, muškatnog oraščića neka bude manje nego praha rute, klinčića manje nego muškatnog oraščića i kamenike manje nego klinčića. Dakle, Dak le, to sve neka smrvi u prah i jede je de ga kako natašte tako i nakon jela, pa će se giht povući jer je to najbolji lijek protiv gihta. Ali i onaj koga ne muči giht, ako bi često jeo taj prah, otjerao bi giht od sebe, a da si ne naškodi.
Krasuljica (Cerifolium/Kirbela; bot. An Anthriscus thriscus cerefolium)
Krasuljica je suhe prirode i ne raste ni od snažnog zraka ni od snažne zemljine vlage, već od slabog zraka prije nego što nastane plodonosna ljetna toplina. Ali ipak je više topla nego hladna i ta toplina je zdrava. Ponešto nalikuje nekorisnim biljkama jer ako se jede sirova, stvara mnogo dima u čovjekovoj glavi. Naime, Naime, čovjekovom tijelu ne koristi kao hrana ni kuhana ni sirova, ali mnogo vrijedi kao lijek i liječi raskidane rane u utrobi. Čovjek koji ima raskidane rane u utrobi, neka u mužaru stuca krasuljicu, istisne njezin sok i ulije ga u vino. Neka to često pije i izliječit će se. Ako čovjek ponekad jede sirovu s irovu hranu, loši sokovi te hrane - jer nije ublažena nikakvim začinom - dolaze do slezene i ondje izazivaju bol. Neka taj čovjek uzme krasuljicu, manje kopra kopra i sa pšeničnim kruhom u octu neka napravi začin i često ga jede. Kasnije neka uzme sjeme lana i kuha ga u tavi. Pošto je ocijedio vodu, sjeme izliveno u vrećicu neka s vrećicom položi na područje slezene toliko toplo koliko može podnijeti. 44
Također neka čovjek, koji pati od različitih čireva i svraba, uzme krasuljicu, tri puta više oslada i pet puta više omana nego krasuljice. Neka to kuha u vodi. Pošto je izlio vodu i procijedio kroz krpu, neka ju ulije u tavu i doda malo svježeg tamjana i sumpora te svježe s vježe svinjske masti više nego drugog gore navedenog. Neka pusti da to sve zajedno u tavi na vatri malo zgusne poput masti. Onaj koga boli neka se mašću namaže oko čireva. Neka to čini pet dana tako da njegova koža i meso budu time preliveni. Kasnije neka se bolesnik opere u kupelji sve dok ne ukloni te sluzi i smrad sa sebe.
Ljupčac (Levisticum/Liebestuckel; bot. Levisticum officinale)
Ljupčac je umjerene topline. Ako se jede sirov, smekšava i kvari čovjeka u njegovoj prirodi. Ako bi ga tko jeo kuhanog bez drugih začina, učinio bi ga teškim i zlovoljnim u duhu i tijelu. Ako se pak pa k kuha s drugim začinima i tako jede, ne škodi mnogo onome koji ga jede. Tko ima žlijezde na vratu i zbog toga osjeća osjeć a bol tako da su mu vratne žile natekle, neka uzme ljupčac, malo više dobričice i zajedno skuha u vodi. Ocijedivši vodu, neka te tople biljke stavi oko vrata jer su njegove vratne žile prekomjerno prekomjerno rastegnute rastegnute i izliječit izliječit će se. Tko kašlje u plućima tako da ga ondje počinje boljeti, neka uzme jednaku jedna ku količinu ljupčaca i kadulje i dva puta više komorača od njih dvoje. Neka to stavi u dobro vino i ostavi sve dok to vino ne poprimi njihov okus. Tada Tada neka baci b aci biljke, vino zagrije i pije toplo nakon jela sve dok ne ozdravi. Ako je kašalj umjeren, čovjek neka maločas spomenuti napitak ne pije topao jer je bol blaža. Ako je pak bol jaka, neka to vino pije toplo da bi bol čim ugodnije bila odagnana. Ako šmrkljicure iz nozdrva konja tako da zbog toga kašlje, neka čovjek, koji mu želi pomoći, uzme ljupčac, malo manje žareće koprive i neka ih skuha u vodi. Zatim neka ih izvadi iz vode i pošto je namjestio uzde, neka njihovu paru tako toplu pusti da ulazi u nozdrve i usta ust a konja i ozdravit će. 45
Ako konj osjeća bol u trbuhu kao od ugriza, neka čovjek uzme ljupčac i malo manje žareće koprive koprive i često umiješa u njegovu hranu tako da sve zajedno jede i ozdravit će.
Potočna čestoslavica če stoslavica (Pungo; bot. Veronica beccabunga)
Potočna čestoslavica je tople prirode. Ako čovjek od nje, pošto je dodao masti ili ulja, napravi kašu i tako ju jede, olakšat će mu trbuh kao nekim napitkom (za čišćenje crijeva - poti potioo). Ako se jede, svojom toplinom obuzdava grčeve u trbušnim organima.
Grbica (Nasturtium/Crasso; bot. Lepidium sativum sativum)
Grbica je više topla nego hladna i vlažna je. Raste više od zemljinog zelenila nego od sunca. Ako se jede, povećava u čovjeku loše sokove i škodi slezeni jer je ona nježna i lako joj se naškodi.
Potočarka/dragušac (Brunnecrassum/Burncrasse; bot. Nasturtium officinale officinale)
Potočarka je tople prirode. Ako se jede, čovjeku mnogo ne koristi, ali mnogo niti ne škodi. Čovjek koji ima žuticu ili vrućicu, neka zagrije potočarku u zdjelici i često jede je de toplu, pa će ga izliječiti. Ako tko jedva može probaviti pojedenu hranu, neka tu biljku zagrije u zdjelici jer njezina snaga potječe iz vode. Neka ju tako jede i pomoći će mu.
Tušt/Portulak (Portulaca/Burtel; (Po rtulaca/Burtel; bot. Portulaca sativa)
Tušt je hladan. Ako se jede, u čovjeku stvara sluz te mu stoga ne koristi kao hrana. 46
Vodena metvica (Bachminza/Bachmintze; bot. Ment Mentha ha aquatica aquatica)
Vodena metvica je topla, ali ipak ponešto hladna. Može se umjereno jesti. Ako se jede, čovjeku mnogo mnogo ne koristi, ali mnogo niti niti ne škodi. Čovjek koji otežano diše i ima pun trbuh ili čiji je želudac otežan zbog mnogo hrane i pića, neka često jede sirovu vodenu metvicu ili kuhanu s mesom, u juhama ili drugoj hrani načinjenoj od povrća i otežano disanje će prestati. Čovjek koji otežano diše zbog bolesnih pluća, taj izbacuje sluz i kašlje pri svakom pokretu. Tko pak otežano diše zbog debljine i mnogo jela i pića, taj teško diše, ali ne iskašljava sluz. Tako se razlikuje koristi li se vodena metvica kao što je gore rečeno. rečeno.
Divlja metvica (Alia menta/Mintza maior; bot. Ment Mentha ha silvestris silvestris / Mentha Men tha longifolia longifolia)
Divlja metvica, koja je velika, više je topla nego hladna. Neka se nju zdrobi, stavi na mjesta gdje svrab i paraziti nagrizanjem škode, poveže krpom i oni će uginuti.
Poljska metvica metvic a (Minor menta/Mintza minor; bot. Ment Mentha ha arvensis)
Poljska metvica je Poljska j e više topla nego hladna. hl adna. Neka se nju zdrobi, zdrobi, stavi na oči koje pate od sluzi i poveže krpom. To To će izvući loše lo še sokove. Tko ima hladan želudac i ne može probaviti hranu, neka jede poljsku metvicu bilo sirovu bilo kuhanu s mesom ili ribom. Zagrijat će njegov želudac i ojačati probavu na koji se god način jede.
47
Kudrava metvica (Roemische menta/Rossemyntza; bot. Ment Mentha ha crispa)
Kudrava metvica je umjerene i oštre topline, ali ipak podosta umjerene. Čovjek kojeg muče grčevi u trbušnim organima, neka zgnječi tu biljku, njezin sok procijedi kroz krpu i doda umjereno vina. Neka taj sok pije ujutro, popodne i navečer i grčevi u trbušnim organima će popustiti. I kao što sol, umjereno dodana, usklađuje svaku hranu, dok je loše ako se hrani doda previše ili premalo, tako i ova biljka, ako se umjereno doda mesu, ribama, različitim ra zličitim varivima ili hrani napravljenoj napravljenoj od povrća, pruža dobar okus i dobar je začin hrani. Ako se tako jede, zagrijava želudac i omogućava dobru probavu.
Kaloper (Balsamita/Sysemera; bot. Tanacetum balsamita)
Kaloper je više topao nego hladan. Ako su se nečije znanje i pamet zbog mnogih i raznih misli ispraznili, tako da on zapada u ludilo, neka uzme kaloper kaloper,, tri puta toliko komorača i zajedno ih skuha u vodi. Bacivši biljke, neka tu vodu, rashlađenu, često pije. Taj čovjek neka izbjegava suhu hranu, a neka jede dobru i ukusnu hranu jer mu pruža pravu krv. Također neka jede kaše napravljene s najboljim pšeničnim brašnom, maslacem ili masti, ali ne s uljem jer bi ulje ispunilo prazan mozak i privuklo sluz. I neka ne pije vino jer još više viš e širi u njemu raspršene sokove. Neka Neka ne pije ni običnu vodu jer bi njegov um odvela u još veće ludilo. Neka pije gore spomenuti napitak i pivo. Također neka svoju glavu prekrije kapom ili tkaninom napravljenom od čiste vune, da lagano i postupno p ostupno zagrijava mozak. Čovjek koji bi pojeo ili popio otrov, neka odmah uzme jednaku količinu kalopera, rute i betonike i zgnječivši zg nječivši ih u mužaru istisne njihov sok. Zatim neka uzme dva puta toliko soka koji pročišćava i doda gore spomenutom spomenuto m soku. Neka to zajedno pomiješa, procijedi kroz krpu i pije 48
natašte. Kada to pije, neka sjedi na toplom mjestu da mu ne bude hladno jer ako bi mu tada bilo hladno, to bi za njega bilo opasno. Nakon što je to popio, neka odmah popije i napitak napravljen od meda. Otrov koji je uzeo izbacit će ć e kroz povraćanje ili će izaći na stražnju st ražnju stranu i bit će oslobođen. Tko ima mnogo uši, neka zgnječi kaloper s masti i to zajedno pomi ješa. Zatim Z atim neka time namaže područj područjee oko svog vrata i ispod ispo d pazuha, pa će uši uginuti. Kao što se kaloper ka loper opire otrovu, otrovu, tako je također t akođer štetan za uši. Čovjek za kojeg se čini da se u njemu razvija guba, neka u vodi skuha kaloper, doda dosta masti i tako pripremi hranu. Neka to često jede i otjerat će od sebe gubu. Tko pak pati od vrućice vrućic e koja se vraća svakog trećeg dana, neka uzme jednaku količinu kalopera i podbjela p odbjela i tri puta toliko rotkvice koliko je njih dvoje. Neka Neka to skuha u vinu v inu i procijedi kroz krpu. Zatim neka uzme dva puta toliko klinčića koliko je onih dviju biljaka i trećinu njihove količine đumbira i neka to smrvi u prah. Od toga i gore spomenutog vina,, koje je procij vina procijedio edio kroz krpu, neka napravi bistr bistrii napitak napitak.. Neka ga koristi pri samoj pojavi vrućice i sljedećih devet dana, kako bi mu potpuno pomogao.
Češnjak (Allium/Alleum; bot. Allium sativum sativum)
Češnjak ima pravu toplinu te raste i živi od snage rose. Naime, od početka noći sve dok se gotovo ne počne daniti i kad je već jutro. Kad je zreo, zdravima i bolesnima je zdraviji zajelo nego poriluk. Treba ga jesti sirovog jer ako bi ga tko skuhao, skuhao, postao bi kao pokvareno vino bez snage, budući da je njegov sok umjeren i ima pravu toplinu. Ne škodi očima, osim kad se s e zbog njegove topline krv oko čovjekovih očiju jako uzburka, no kasnije od toga postanu bistre. Treba ga jesti j esti umjereno da ne bi previše zagrijao čovjekovu č ovjekovu krv. krv. Kad je češnjak pak star, njegov zdrav i dobar sok nestaje, ali ako se tada pomiješa s drugom hranom, vraća svoje snage. 49
Et cum maturum est, sanis et infirmis salubrius est quam porrum. Et crudum comedi debet, quia si quis illud coqueret, quasi perditum vinum absque viribus fieret, quoniam succus eius temperatus est, et rectum calorem habet. Moderate Modera te autem autem comeda comedatur: tur: ne sanguis sanguis in homine supra modum incalescat. Cum vero allium vetus, sanus et rectus succus eius evanescit: sed si tunc cum aliis cibis temperatur, temperatur, ad vires suas redit.
Slika 9. Češnjak
50
Luk kozjak/ljutika (Aschalonia/Alsla; bot. Allium ascalonicum)
Luk kozjak je hladan i otrovan. Nije dobar za jelo ni zdravom ni bolesnom čovjeku. Ali, ipak, tko ga želi jesti, neka ga prije na par sati stavi u vino i ublaži ga te ga tako može jesti kako bolestan tako i zdrav čovjek. Ipak, bolji je za bolesnog čovjeka ako ga umjereno jede sirovog nego kuhanog jer ako bi ga pojeo kuhanog, nagrizao bi ga u trbuhu. Stoga, ako bi ga htio jesti sirovog, neka ga prije ublaži u vinu, kao što je opisano.
Poriluk (Porrum; (Po rrum; bot. Allium porrum)
Poriluk u sebi ima žestoku, brzu i nekorisnu toplinu poput bezvrijedPoriluk nog drva, naime pruća, koje se brzo zapali i tako ta ko zapaljeno brzo nestaje. Tako poriluk izaziva u čovjeku uznemirenost u požudi. p ožudi. Jede li se sirov, sirov, loš je i štetan za čovjeka, kao otrovna i nekorisna biljka jer čovjekovu krv, krv, trulež i sokove dovodi u suprotan suprotan odnos, tako da se krv ne umnožava pravilno, trulež se ne umanjuje i loši sokovi u njemu se ne pročišćuju. Ali tko želi jesti sirovi poriluk, neka ga prvo stavi u vino, s dodatkom soli, ili u ocat i neka bude u njemu tako dugo dugo dok se ne ublaži da izgubi svoje štetne snage. Neka tako stoji od jutra do podneva ili od devetog sata do večeri. Tako ublažen dobar je zdravima za jelo. Ipak, zdravima ga je bolje jesti sirovog na ovaj način nego kuhanog. Bolesnima, međutim, ne čini poriluk dobro ni sirov ni kuhan jer njihova krv nema pravu toplinu, toplinu, njihova trulež je poremećena i njihovi sokovi su pjenasti. Dakle, kada bi ga jeo onaj tko je bolestan, sve bi to u njemu poremetio. Ako ipak neki bolesnici imaju veliku želju jesti pori luk, neka ga umjereno jedu sirovog i ublaženog, kao što je gore rečeno jer je sirov bolji nego nego kuhan. Nije baš prikladan za lijekove jer raste na nestalnom zraku, naime, kad toplina zraka u sebi ima vlagu, a vlaga v laga toplinu. 51
Et comestum crudum, tam malum et contrarium est homini, sicut venenosa et inutilis herba, quia sanguinem, et tabem, et humores hominis in contrarium fervorem pervertit, ita quod sanguis per eum recte non crescit, et tabes in homine non minuit, et mali humores in eo non mundantur. Sed qui porrum crudum comedere vult, vino, sale addito, aut aceto primum imponat, ita ut in eis tam diu iaceat, usque dum in eis sic temperetur, quod malas vires suas perdat. Et sic temperatum bonum est sano ad comedendum, et crudum melius est hoc modo quam coctum.
Crveni luk (Cepe/Unlauch; bot. Allium cepa)
Crveni luk nema pravu toplinu, već ima oštru vlagu. Raste od rose koja se stvara početkom dana, to jest, kad snage rose već nestaju. Sirov je štetan i otrovan za jelo isto kao sok nekorisnih i divljih biljaka. Ali kuhan nije nezdrav za jelo jer se ono štetno u njemu smanjuje vatrom. Kuhan je dobar za one koji imaju vrućicu svakog, svakog trećeg ili svakog četvrtog dana ili druge vrućice ili giht jer njegova oštra vlaga ublažava njihovu vrućinu i hladnoću. Onima koji imaju bolestan i slab želudac, bilo sirov bilo kuhan, izaziva bol jer je vlažan.
Zimski luk (Porrum (Po rrum concavum/Lauch; bot. Allium fistulosum)
Svaki luk koji je šupalj nije previše topao, već je umjeren i ima u sebi sok ponešto sličan vinu 52
Raste od vjetra i zemljine vlage te je osobito među drugim vrstama luka manje štetan. Ne stvara uskomešanost sokova u čovjeku i može se brzo probaviti. Zdravima ne škodi ako ga jedu sirovog. Bolesni neka ga skuhaju kako se njegova vlaga ne bi spojila s njihovom jer bolesni u sebi imaju oprečne sokove.
Kupus (Caulis/Kole; bot. Brassica oleracea)
Kupus, kelj i crveni kupus vlažne su prirode. Zbog hladnoće imaju slabe snage i zbog toga nisu prikladni za lijekove. Njihov sok dodan nekim drugim sokovima, oslobađa sokove u čovjeku. Cvjetača je više hladna nego topla i ponešto suhe prirode. Sve ovo navedeno povrće raste od sluzi rose i zraka. Njihov sok je nekoristan i te biljke u čovjeku stvaraju stvaraju bolesti i oštećuju slaba crijeva. Zdravi ljudi koji imaju jake žile i nisu jako debeli, ako bi ih pojeli, mogli bi ih savladati svojim snagama. Debelim Deb elim ljudima škode jer njiho vo meso obiluje sokom i ako ih pojedu, škodi im gotovo jednako j ednako kao i bolesnima. Štetni su u juhi i kuhani s mesom te povećavaj p ovećavajuu loše sokove s okove više nego što ih smanjuju.
Oputina Polygonum ygonum aviculare) (Weggrasz; bot. Pol
Oputina i njene srodnice umjerene su prirode i imaju umjeren sok. Zdravima i bolesnima su za jelo kao lijek. Ne stvaraju loše sokove i lako se probavljaju zbog ljekovi ljekovitosti. tosti.
53
Puzava pirika (Stutgras; bot. riticum repens re pens)2
Puzave pirike, koje su manje, po svojoj su prirodi hladne i slabe. U slabim ljudima stvaraju bolesne sokove i povećavaju melankoliju. Teško su probavljive i čovjeku su štetne za jelo poput korova jer je njihovo zelenilo loše.2
Amarant/šćir/lisičji rep (Stur; bot. Ama Amaranth ranthus us blitum)
Amarant je više hladan nego topao. Onome tko ga jede mnogo ne koristi niti mnogo škodi. Sam po sebi nema gotovo nikakve snage i nekoristan je. Dodan drugim biljkama katkad pomaže izbaciti izba citi neke loše sokove.
Buča (Cucurbita/Kurbesza; (Cucurbita/K urbesza; bot. Cucurbita lagenaria)
Buča je suha i hladna te raste od zraka. Dobra je za jelo i bolesnima i zdravima jer ne povećava loše sokove u čovjeku.
Bundeve (Pepones; bot. Cucurbita pepo)
Bundeve su vlažne i hladne te rastu od zemljine vlage. Pokreću gorčinuu sokova u ljudima i bolesnima nisu dobre za jelo. gorčin
2 Biljku njemačkog naziva stutgras ne može se točno identificirati. Postoji pretpostavka da bi to mogla biti puzava pirika, biljka iz velike porodice trava, srodnik pšenice i korov koji se teško iskorjenjuje (prim. prev.). 54
Repa (Rapa/Ruba; bot. Brassica rapa)
Repa je topla. Teška je za čovjekov želudac, ali se ipak može lako probaviti. Tko želi jesti sirovu repu, neka ukloni čitavu vanjsku koru, koja je debela, jer njezino zelenilo škodi čovjeku. Pošto se kora ukloni, unutarnji dio se može jesti. Kuhana je bolja nego sirova i ne stvara loše sokove. Ako se loš sok ponekad u čovjeku pretvori u čireve, neka jede repu i čir će biti uništen. Ako onaj tko osjeća bol u prsima i plućima, primjerice onaj koji ima sušicu, pojede sirovu ili kuhanu repu, mučit će ga malo u prsima i plućima zbog svoje težine jer nema toliko snage da se može oduprijeti teškim bolestima.
Rotkva (Radix/Retich; bot. Raphanus sativus)
Rotkva je topla. Nakon što se iskopa, treba ju staviti pod zemlju na vlažno mjesto i tako ostaviti zakopanu dva ili tri dana, kako bi se ublažilo njezino zelenilo i tako postala boljom za jelo. Ako se jede, pročišćava mozak i smanjuje loše sokove utrobe svojom dobrom toplinom i ljekovitim sokom. Ako snažan i debeo čovjek jede rotkvu, ona mu koristi i čisti ga iznutra. Bolesnom i mršavom čovjeku škodi. Ako bi ju bolestan čovjek želio jesti, neka ju prije osuši nad užarenim kamenom i smrvi u prah. Tom prahu neka doda pročišćenu ili suhu sol i sjeme komorača. Neka to jede s kruhom i očistit će iznutra njegovu njegovu nečistoću i ojačati ga. Tko u sebi ima jako mnogo sluzi, neka samelje rotkvu, skuha med s vinom i u to ubaci taj prah. Neka Neka to pije umjereno ohlađeno bilo natašte bilo nakon jela. Taj prah će ga očistiti od sluzi, a med će spriječiti da postane mršav. Smatra se da jedenje rotkve izbacuje loše sokove i smrad iz čovjeka. Tko jede rotkvu, neka potom pojede galangu, pa će ublažiti neugodan zadah i tako neće naškoditi čovjeku. 55
Hren (Rhaphanum/Merrich; bot. Cochlearia armoracia)
Hren je hladan. U ožujku, kad se sve biljke počinju zelenjeti, tada hren omekšava, ali ipak na kratko vrijeme. Ako ga se tada ta da jede, dobar je za zdrave i snažne ljude jer u njima ojačava životne snage dobrih sokova. Nakon što otvrdne i kora postane kruta, opasan je za jelo jer nema zelenila i tada čovjeka čini suhim kao da je jeo drvo. Stoga, neka ga čovjek tada ne jede, već samo usiše sok ako ga ima, a ostatak neka izbaci iz usta. Ako pak mršav i suh čovjek želi jesti hren, neka ga jede j ede umjereno da ga malo ojača. Ako bi ga mnogo pojeo, to bi mu izazvalo bol jer u sebi ima umjerene snage. Kada je hren zelen, neka ga se posuši na suncu i doda prah galange jednake količine. količine. Tko osjeća bol u srcu, neka neka natašte natašte i nakon jela jede taj prah s kruhom i bit će mu bolje. Tko osjeća bol u plućima neka natašte i nakon jela pije taj prah u toplom vinu ili toploj vodi i ozdravit će.
Salata (Lactuca/Latich; bot. Lactuca sativa)
Domaća salata, ona koju se smije jesti, jako je hladna. hl adna. Ako se jede bez začina, svojim štetnim sokom čini čovjekov mozak praznim i želudac bolesnim. Stoga, tko ju želi jesti, neka ju prvo ublaži i začini koprom, octom ili češnjakom. Neka kratko vrijeme bude ovime polivena prije nego se jede. Ako se jede ublažena na ovaj način, jača mozak i omogućava dobru probavu. Ako koga bole ili su mu otekle desni, neka uzme salatu, ili ako ju nema, onda tek nastajući list hrasta i doda malo više krasuljice. Neka to umjereno zgnječi i tome doda vino. Zatim neka to stavi u usta, neko vrijeme drži u ustima i otjerat otjerat će loše sokove desni.
56
Divlja salata (Lactuca agrestis; bot. Lactuca virosa viros a)
Divlja salata ima gotovo istu prirodu prirodu kao domaća salata. s alata. Čovjek koji bi pojeo bilo sirovu bilo kuhanu divlju salatu, postao bi lud i prazan u svom srcu jer ona nije niti topla niti hladna, već je kao štetan vjetar koji suši zemljine plodove i ne donosi nikakav plod. Divlja salata raste od pjene zemljine vlage i zbog toga je štetna. Ako magarac osjeća bol u trbuhu, neka čovjek pomiješa divlju salatu u mekinje umjereno zagrijane u vodi. Neka to često čini i magarac će ozdraviti. Ako tko ima skrofule3, prije nego prsnu, neka uzme salatu, dakako veću,, koja je izvan veću izvanaa bijela bijela,, a iznutr iznutraa zelen zelena. a. Nju neka rask raskida ida prema veličini skrofula skrofula,, a ostal ostaloo neka baci. Neka namaže med na ono što je zadržao i neka to stavlja na skrofule tri dana i tri noći. Kad se to posuši, neka opet na isti način stavlja i počet će se smanjivati.
Vodena drezga (Gerla; bot. Sium sisarum)
Vodena drezga je topla i suha. Ako se umjereno jede, ne koristi mnogo niti mnogo škodi. Ali ako bi je tko mnogo jeo, njezina toplina i suhoća izazvale izazva le bi u njemu vrućice i naškodile njegovo njegovojj utrobi. Tko ima bolesnu kožu na licu, tako da lako puca, neka uzma vodenu vo denu drezgu, stuca je u mužaru i njoj stucanoj neka doda maslinovo ulje. Neka navečer, navečer, kad ide spavati, time namaže svoje lice. Neka to čini dok ne ozdravi.
3 Oticanje vratnih limfni limfnihh žlijezda (prim. prev prev.) .) 57
Bodljikava salata (Lactuca silvestris/Wilde Latich; bot. Lactuca serriola ser riola)
Bodljikava salata je hladna i gasi požudu u čovjeku. Naime, muškarac koji ima izobilje požude u svojim spolnim organima, neka skuha bodljikave bo dljikave salate u vodi te dok sjedi u vrućoj kupelji neka se polijeva tom vodom i bodljikave salate tako ta ko tople neka u kupelji kupelji stavi oko svojih spolnih organa. Neka to često čini i ugasit će požudu u sebi, a neće naškoditi zdravlju tijela. Ako žena ima natečenu maternicu od požude, tako da je neobuzdana, neka sama napravi vruću kupelj s bodljikavim salatama i sjedeći u kupelji neka vodu u kojoj su kuhane salate prelijeva preko užarenog kamenja i tople salate stavi na svoj pupak. Neka to često čini i otjerat će od sebe požudu tako da ipak ne oslabi zdravlje. Ako je bilo muškarac bilo žena neobuzdana u požudi, neka na suncu osuši bodljikave salate i smrvi u prah u svojoj ruci. Neka taj prah često pije u toplom vinu i ugasit će požudu u sebi bez nanošenja štete svome tijelu.
Poljska gorušica gorušic a (Herba sinapis/Senff; bot. Sinapis arvensis)
Poljska gorušica koja raste na poljima i u vinogradima Poljska vinog radima i koju se smije jesti, topla je, ali ipak ipak ima nestalnu toplinu. toplinu. Vlažna je i ima neprikladnu hladnoću u toj vlazi jer raste od raznolikih vjetrova i promjenjivog zraka. Premda siromašni jedu tu biljku, ipak nije korisna za jelo jer je otrovna, stvara u čovjeku loše sokove i opterećuje želudac, ali može se brzo probaviti. Zdravima i mršavima ne škodi mnogo, ali za bolesne i debele je štetna. Bolesne B olesne opterećuje u želucu, a debelima otežava disanje.
58
Zrno gorušice (Granum sinapis/Synapa; bot. Sinapis alba/Sinapis nigra/ Brassica juncea)
Zrno gorušice, kada je ublaženo, vrlo je tople i donekle suhe prirode. Raste na umjerenoj toplini i hladnoći, to jest na umjereno umjerenom m zraku. Ima snage biljaka i drveća jer raste od vjetra vj etra koji daje voće. Također Također raste od zelenila zemlje i zbog toga ima ponešto soka. Sama biljka je štetna za jelo jer je njezina snaga slaba i nestalna. Čovjeka koji bi ju pojeo uništavala bi iznutra. Ali njezino zrno daje dobar okus drugoj hrani. Nije dobro za bolestan, slab i hladan želudac jer ga opterećuje i ne pročišćava, ali snažan želudac ga može savladati. Ako se jede, svojom suhoćom razbistruje oči, ali stvara dim u mozgu i neku žestinu u glavi tako što iz glave odnosi neku vlagu, ali ipak unosi u nju više lošeg i štetnog. Ne omogućava dobru i pravilnu probavu, već izaziva bolnu probavu i izaziva takoreći dim u čovjeku. Stoga svaki čo vjek neka ga umjereno umjereno jede. Škodi bolesnima jer u sebi nemaju nemaju snage snage da mu se odupru. Zdravima pak ne može mnogo naškoditi jer ih njihova vlastita snaga obnavlja. Tko pak rado jede zrno gorušice, neka zagrije vino i prelije ga preko zrna. Kad ga već želi jesti, neka ga tako jede. Ako se na ovaj način jede, ne škodi bolesnima jer se njegova škodljivost uništava toplim vinom. Ako tko nema vino, neka ga prelije hladnim octom. Ako se tako jede ne škodi. Ako nije ublaženo vinom ili octom, o ctom, nije dobro čovjeku za jelo.
Pastrnjak (Pastinaca/Morcrut; (Pastinaca/Mo rcrut; bot. b ot. Pastinaca sativa)
Pastrnjak je hladan. Okrepa je za čovjeka, no ne koristi mu mnogo za zdravlje niti mu škodi. Ako se jede, samo s amo ispunjava čovjekov čovjekov trbuh.
59
Oman (Enula/Alant; bot. Inula helenium)
Oman je tople i suhe prirode i ima korisne snage. Tijekom cijele godine treba ga bilo suhog bilo svježeg stavljati u čisto vino. Nakon što se stisnuo u vinu i postao smežuran, snage u njemu su oslabile. Tada Tada ga treba baciti i staviti svježi. Tko osjeća bol u plućima, neka to vino svakodnevno umjereno pije prije i poslije jela i uklonit će otrov iz pluća onoga koji pije. Ublažava glavobolju i razbistruje oči. Ako bi ga tko često tako pio, naškodio bi mu zbog svoje snage. Ako tko nema vino da u njega stavi oman, neka napravi bistri napitak od meda i vode. Neka u to stavi oman i pije kao što je gore rečeno. Također neka čovjek uzme plod smokve, dva puta toliko omana i malo galange. Neka od toga napravi bistri napitak napitak i pije ga ako osjeća bol u plućima, ali ako ne boluje od drugih bolesti i bit će mu bolje. Ako tko uz bolest pluća boluje i od drugih bolesti, ne smije piti taj napitak jer bi mu bio prejak i zbog toga bi mu naškodio.
Sitna ili barska metvica (Poleium/Po (Po leium/Poleya; leya; bot. Mentha pulegium)
Sitna metvica ima ugodnu toplinu, no ipak je vlažna. U sebi ima snagu ovih petnaest biljaka: kurkume, klinčića, galange, đumbira, bosiljka, gaveza, plućnjaka, vučje stope, stolisnika, božjeg drvca, oslada, turice (petrovca), amaranta, zdravca (pastirske iglice) i vodene metvice. Sve su ove biljke dobre protiv vrućice. Čovjek koji osjeća bol u mozgu tako da zbog toga postaje lud, neka skuha sitnu metvicu u vinu. Tako toplu neka je stavi oko čitave svoje glave i preko toga poveže krpu. Mozak će se vratiti zdravoj toplini i ludilo u njemu će biti obuzdano obuzdano.. Kome su oči zamagljene, neka istisne sok sitne metvice i namaže oko svojih očiju i kapaka, tako da ipak ne uđe u oči, i otjerat će njihovu 60
zamagljenost njezinom dobrom toplinom. Ako pak sok uđe u oči, svo jom snagom će nadražiti oči. Neka čovjek uzme žuč pijetla, dva puta toliko soka sitne metvice i doda malo čistog vina. Neka od toga napravi očni melem i spremi u posudicu. Mladi čovjek kojem su oči zamagljene zbog bolesti ili stari čovjek koji je srednje dobi, neka tom mašću maže područje oko svojih očiju i kapaka, tako da malo uđe u oči. Neka to čini tijekom dvanaest noći, kad ide spavati, pa će ukloniti zamagljenost očiju. Također neka čovjek samelje sitnu metvicu i neka taj prah stavi u ocat i med jednake količine. Neka to natašte često pije i pročistit će njegov želudac te razbistriti oči. Tko često jede sirovo lišće sitne metvice sa soli ili dodanu mesu, ako ima hladan želudac, ugrijat će ga. Ako je želudac napadnut otrovom, otrovom, to jest gnojem, očistit će ga i izliječiti svojim dobrim dobrim snagama.
Mak (Papaver; bot. Papa Papaver ver somniferum)
Mak je hladan i umjereno vlažan. Ako se s e zrno maka jede, j ede, donosi san, sprječava svrab, uništava uši koje se masovno liježu a također i njihova jajašca, tako da čovjek može mirno spavati. Ako se zrno stavi u vodu, pošto je nabubrilo, može se jesti. Sirovo zrno je bolje i korisnije nego kuhano. kuhano. Ulje koje se iz zrnja istisne, čovjeka ne hrani niti okrepljuje niti mu donosi potpuno zdravlje niti bolest. To ulje je j e hladno, dok je zrno toplo. Naime, tekućina tekućina tih zrna više je kao mlijeko nego kao vino i zbog toga je hladna jer kad su ona pritisnuta ispuštaju ono što je u njima hladnije.
61
Vratić (Tanacetum/Reynan; (T anacetum/Reynan; bot. anacetum vulgare)
Vratić je topao i umjereno vlažan. Pomaže protiv protiv svih sokova koji su preobilni i koji se prelijeva prelijevaju. ju. Naime, tko ima hunjavicu i zbog toga kašlje, neka jede vratić u juhama,, poga juhama pogačicam čicama, a, s mesom ili na neki drug drugii način način.. Tako ublaž ublažen en drugim začinima svojom dobrom toplinom obuzdava sokove u čovjeku da previše ne narastu te se tako povlače. Tko ima suhi kašalj, neka pripremi juhu od najboljeg pšeničnog brašna i vratića i često ju jede. Odagnat će suhoću i unutarnje rane od kašlja. Onaj tko u sebi ima nečistoću na taj će ju način kašljem izbaciti i bit će bolje. Tko u želucu osjeća težinu i pritisak zbog raznovrsne i loše hrane, neka uzme juhu skuhanu bez povrća i drugih biljaka, stavi u nju vratić, opet prokuha i često ju jede. Ona čini želudac lakšim i omogućava dobru probavu. Tko god ne može mokriti, a da nije zatvoren kamencem, neka zgnječi vratić, procijedi procijedi njegov njegov sok kroz kroz krpu, doda malo vina i to često pije. Bit će oslobođen začepljenja i moći će mokriti. Žena koja pati od zastoja menstruacije i zbog toga osjeća bol, neka uzme jednaku količinu vratića i povratića i nešto više divizme nego jedne od ovih. Neka ih skuha u vodi otvorene i protječuće protječuće rijeke koja je ublažena suncem i zrakom. Tada neka uzme cigle i stavi ih na vatru te napravi vruću kupelj s prethodno spomenutom vodom i biljkama. Kad je ušla u kupelj kupelj,, neka te tople biljke stavi na stolac i na to sjedne. sj edne. Kada se ohlade, neka ih i h opet zagrije u gore spomenutoj spomenutoj vodi. Neka to čini sve dok sjedi u toj kupelji, kako bi sokovi tih biljaka omekšali njezinu kožu i meso izvana i maternicu iznutra te kako bi otvorili njezine žile koje su zatvorene. Zatim neka uzme brusnicu, trećinu te količine stolisnika, rutu trećinu količine stolisnika, vučju stopu koliko je brusnice i stolistoli snika zajedno te najviše jasenka. Neka njih zgnječi u mužaru i skuha s dobrim i čistim vinom u loncu. Njih kuhane neka s tim vinom izlije u 62
vrećicu. Zatim neka zajedno istuče klinčić, koliko god ga ima, i bijeli papar u manjoj količini nego klinčić. Neka doda dosta novog i svježeg meda koji je bez nečistoća. Neka to provrije u najboljem vinu i zatim ulije u vrećicu s gore spomenutim biljkama. Neka od toga pripremi bistri napitaki pije svaki dan natašte i nakon jela, ali ne dok je u gore spomenutoj kupelji jer kupelj ponešto zatvori čovjeka. Neka tako čini dok joj ne bude bolje. U međuvremenu, dok pati od spomenutog zadržavanja krvi, neka izbjegava goveđe meso i drugu tešku i snažnu s nažnu hranu, a neka jede laganu hranu i pije vino. Također, ako u međuvremenu hoće piti vodu, neka pije vodu iz bunara, a izbjegava vodu koja izbija i teče iz izvora jer je ona ponešto trpkija od drugih voda.
Divlji pelin (Artemisia/Biboz; bot. Artemisia vulgaris)
Divlji pelin je jako topao i njegov sok je vrlo koristan. Ako se skuha i jede u hrani, svojom ugodnom toplinom liječi bolesnu utrobu i zagri java hladan želudac. Ako bi tko pojeo ili popio p opio nešto zbog čega bi osjećao bol, b ol, neka skuha divlji pelin s mesom, mašću, povrćem ili u nekom drugom začinu i mješavini i jede te će on odnijeti i otjerati trulež koju je čovjek na sebe privukao prijašnjom hranom i pićem. Ako gnoj i loši sokovi, sakupljeni u nekom mjestu ljudskog tijela, istječu iz raspuknute kože, a da nema otrovne rane, neka taj čovjek uzme divlji pelin, istisne njegov sok i doda mu med, tako da soka divljeg pelina ima više nego meda. Neka time namaže bolno mjesto. Zatim neka prekoo namaže bjelanjak jajeta i poveže krpu. Neka to čini tako dugo dok prek ne ozdravi.
63
Sapunika ili boražina (Borith; bot. Saponaria officinalis ili Borago officinalis)4
Ova je biljka topla i vlažna. Čovjek koji ima zamagljen vid neka uzme crvenu krpu od svile i trgajući ovu biljku neka je odozgo namaže te tako namazanu navečer stavi na svoje oči. Neka to često čini i otjerat će zamagljenost očiju. Ako pri tom mazanju oči budu malo dodirnute iznutra, neće im naškoditi. Naime, ako bi u toj svili bilo bijele ili zelene boje, sok ove biljke otekao bi u nju i ne bi u njoj zadržao svoje snage.4 Kome zuji u ušima tako da je zbog toga kao gluh, neka uzme dosta ove biljke, biljke, namaže njome tkaninu i stavi je oko čitavog vrata, na zatiljak sve do ušiju, ali ne na uši te je zaveže. Neka to često čini i zujanje u ušima će prestati. Ako tko otežano diše, neka na dimu malo osuši ovu biljku i tako često jede. To će malo obuzdati otežano disanje, odnosno umjereno jer će otjerati loše sokove koji škode plućima. A tko unutar tijela osjeća bol zbog rana utrobe, neka uzme mekinje pšenice i zagrije u zdjelici s ovom biljkom. Neka Neka njih stavi na krpu i tako tople položi oko svog trbuha i pupka, pa će biti izliječen.
Hmelj (Humulus/Hoppho; (Humulus/Ho ppho; bot. Humulus lupulus)
Hmelj je topao i suh, ali ipak ima umjeren umjerenuu vlagu. Ne koristi mnogo čovjeku jer izaziva melankoliju, čini čovjekov duh tužnim i svojom suhoćom opterećuje njegovu utrobu. Ali ipak svojom gorčino gorčinom m sprječava truljenja u pićima kojima se dodaje, tako da mogu duže trajati.
4 Biljku naziva borith ne može se sa sigurnošću identificirati. Pretpostavlja se da je to jedna od navedenih navedenih biljaka (prim. prev prev.). .). 64
Crni kim ili kukolj ili ljulj (Zizania/Ratde; bot. Nigella sativa; sativa; Agrostemma githago; githago; Lolium temulentum )5
Ova je biljka topla i suha. Nije dobra čovjeku kao hrana jer bi zbog nje mogao oboljeti. S druge strane, st rane, ne koristi niti mnogo škodi stoci kao hrana.5 Ako tko ima rane na glavi, a da nisu od svraba, neka zgnječi ovu biljku i pomiješa s prženom slaninom. Neka time često maže rane na svojoj glavi te će to uništiti rane i bit će izliječen. Tko ima svrab na glavi, neka zgnječi ovu biljku i doda malo maslaca. Neka time često maže svrab i bit će izliječen. Kome dosađuju muhe, neka zgnječi ovu biljku u prah i pomiješa s medom. Ondje gdje ima mnogo muha, neka namaže zid te će one koje to kušaju oboljeti i uginuti.
Ruža (Rosa; bot. Rosa centifolia)
Ruža je hladna i ta hladnoća u sebi ima korisnu ravnotežu. Čovjek kojeg bole oči i ima zamagljen vid, neka ujutro ili kad je dan već svanuo sv anuo,, stavi na svoje oči list ruže. On će iz njih izvući sokove i razbistriti ih. Tko na svome tijelu ima čireve, neka na njih stavi lišće ruže i ono će iz njih izvući gnoj. Tko je sklon bijesu, neka uzme ružu i manje kadulje, te izmrvi u prah. U onom trenutku kad bijes u njemu raste, neka prah stavi pred svoje nosnice. Naime, kadulja kadulja umiruje, a ruža r uža razveseljava. Može se uzeti ružu, upola toliko kadulje, dodati svježe svj eže neslane masti i to sve zajedno kuhati u vodi tako da od o d toga nastane mast. Mjesto gdje čovjeka muči grč ili reuma, neka namaže tom mašću mašć u i bit će mu bolje.
5 Biljka naziva zizania ne može se sa sigurnošću identificirati. Pretpostavlja se da je to jedna od triju navedenih navedenih biljaka (prim. (prim. prev.). prev.). 65
Humulus calidus et aridus est, sed tamen modicum humditatis habet, et ad utilitatem hominis non multum valet, quia melancholiam crescere facit, et mentem hominis tristem parat, et viscera eius ariditate sua gravat. Sed tamen amaritudine sua quasdam putredines in potibus prohibet quibus additur,, ita quod tanto diutius durare possint. additur
Slika 10. Hmelj
66
Ruža je dobra za napitke, ljekovite masti i sve lijekove, ako im se doda. Oni su toliko bolji, ako im se doda makar malo ruže. To je zbog njezinih dobrih snaga, kao što je gore rečeno. rečeno.
Ljiljan (Lilium; bot. Lilium candidum candidum)
Ljiljan je više hladan nego topao. Ako tko na svome tijelu ima bijelu gubu, neka uzme glavu ljiljanovog korijena i zajedno sa starom masti snažno izgnječi. Neka to rastopi u zdjelici i stavi u malu ma lu posudu. Neka se time često maže, pošto je prethodno zagrijao mast, i ozdravit će. Crvena guba može se liječiti na sličan način. Tko ima osip, neka često pije kozje mlijeko i osip će posve nestati. Zatim neka uzme korijen, stabljiku i lišće ljiljana, njih zgnječi i istisne njihov sok. Neka taj sok pomiješa s mašću i time se često maže ondje gdje je osip. Ali ipak prije nego bi se mazao tom mašću, neka često pije kozje mlijeko. Miris ljiljanovih pupoljaka i cvjetova razveseljava čovjekovo srce i daje mu prave misli.
Indijski trputac (Psillium; bot. Plantago psyllium)
Indijski trputac je hladan, ali u toj hladnoći ipak ima ugodnu ravnotežu. Tko ga kuha u vinu i to vino pije toplo, sprječava u sebi snažne vrućice. Svojom ugodnom ravnotežom ravnotežom razveseljava čovjekov čovjekov opterećen duh, te doprinosi zdravlju i jača njegov mozak, kako hladnoćom tako i ugodnom ravnotežom. Tko ima vrućice u želucu, neka u vinu skuha indijski trputac. Zatim neka izlije vino i indijski trputac stavi u krpu. Tako Tako toplu neka ju poveže oko svog želuca i otjerat će vrućice.
67
Širokolisna lavanda (Spica; bot. Lavandula spica/ Lavandula latifolia latifolia)
Širokolisna lavanda je topla i suha i njezina toplina je zdrava. Širokolisna Tko kuha širokolisni lavandu u vinu, ili ako a ko nema vino, neka ju kuha s medom i vodom te to mlačno pije, ublažit će bol u jetrima jet rima i plućima te astmu koja je u čovjekovim prsima. Također daje čisto znanje i čist um.
Plućnjak (Lungwurtz/Lunckewurtz; bot. Pulmonaria officinalis)
Plućnjak je hladan i umjereno suh i ne koristi mnogo čovjeku. Kada loši i smrdljivi sokovi ispuštaju štetan dim u mozak čovjeka, koji taj isti dim vodi u pluća i ondje mu izaziva bol, neka taj čovjek uzme plućnjak i skuha ga u vodi, ne u vinu jer ta biljka kuhana s vinom ne bi bila odviše jaka. Neka to skuhano skuhano ostavi u loncu i pije sedam dana pošto procijedi kroz krpu. Kad mu ponestane tog napitka, neka ga opet skuha na isti način. Neka ga pije svaki dan natašte ili nakon jela sve dok ne ozdravi. Čovjek koji ima naduta pluća, tako da zbog toga kašlje i s teškom mukom izdiše i udiše, neka skuha plućnjak u vinu, to često pije natašte i ozdravit će. Naime, ako ovce često jedu plućnjak, bit će zdrave i debele, a neće naškoditi njihovom mlijeku. m lijeku.
Jelenski jezik (Scolopendria/Hirtzunge; bot. Asplenium scolopendrium)
Jelenski jezik je topao i vlažan. Pomaže jetrima, plućima i bolesnim crijevima. Stoga, neka čovjek uzme jelenski jezik i dobro ga iskuha u vinu. Zati Zatim m neka doda čisti med i neka to opet provrije. Zati Zatim m neka samelje papar i dva puta toliko cimeta te neka s gore spomenutim 68
Et qui urslechde habet, lac caprinum saepe bibat, ut ex eo perfecte exeant: et radicem et stirpem ac folia liliorum accipiat, et ea contundat, et succum istorum exprimat, et cum arvina ar vina insimul commisceat, et se perungat: et dolores illos aufert. Sed tamen antequam se unguento hoc inungat, lac caprinum saepe bibat.
Slika 11. Ljiljan
69
vinom to sve zajedno još j oš jednom je dnom provrije. Neka to procijedi kroz krpu kr pu i tako napravi bistri napitak. Neka to natašte i nakon jela često pije. Taj napitak koristi jetrima, pročišćava pluća, liječi bolesnu utrobu i odnosi unutarnje nečistoće i sluz. Također neka svaki čovjek malo osuši jelenski jezik na jakom suncu ili toploj cigli i smrvi u prah. Neka taj prah natašte i nakon jela liže iz svoje ruke i obuzdat će bol glave i prsiju te ublažiti druge boli koje su u tijelu. Čovjek koji zbog neke boli jako i iznenada onemoća i osjeća u sebi slabost, neka odmah popije taj prah u toplom vinu i bit će mu bolje.
Lincura (Gentiana; bot. Gentiana lutea)
Lincura je prilično topla. Tko pati od boli srca, tako da njegovo srce jedva ima snage, neka samelje lincuru i taj prah jede u juhama ili umaku, pa će njegovo srce ojačati. Tko ima vrućicu u želucu, neka taj prah često pije u toplom vinu zagrijanom užarenim čelikom. Njegov Njegov će želudac biti očišćen od o d vrućice.
Majčina dušica (Serpillum/Quendula; bot. Tymus serpyllum)
Majčina dušica je topla i umjerena. Tko ima bolesno meso na tijelu, tako da mu je meso oteklo kao od svraba, neka često jede majčinu dušicu kuhanu s mesom ili povrćem i meso njegova tijela bit će iznutra pročišćeno. Tko ima manji svrab tako da pati od svrbeža, neka zgnječi majčinu dušicu sa svježom masti i od toga napra napravi vi ljekovitu mast. Neka Neka se njome maže i vratit će zdravlje. Tko ima bolestan i kao prazan mozak, neka samelje majčinu dušicu, taj prah u vodi pomiješa s najboljim pšeničnim brašnom i napravi pogačice. Neka njih često jede i njegov će mozak biti bolje. 70
Očajnica (Marrubium/Andron; (Marrubium/Andro n; bot. b ot. Marrubium vulgare vulgare)
Očajnica je dosta topla, ima dosta soka i pomaže protiv raznih bolesti. Tko je gluh, neka skuha očajnicu u vodi. Zatim Z atim neka ju izvadi iz vode i pusti da njezina topla para ulazi u njegove uši. Također Također neka nju toplu stavi oko ušiju i čitave glave i sluh će mu se poboljšati. Tko ima grlobolju, neka skuha očajnicu u vodi, procijedi kroz krpu, doda dva puta toliko vina i pusti da to još jednom u posudi provrije, pošto je prethodno dodao do dao dosta masti. mast i. Neka to često pije i ozdravit će. Tko kašlje, neka uzme jednaku količinu komorača i kopra i doda trećinu te količine očajnice. Neka to skuha u vinu, procijedi kroz krpu, pije i kašalj će prestati. Tko ima bolesna ili slabu utrobu, neka skuha očajnicu u vinu uz dodatak dosta meda. Neka to skuhano ostavi u loncu, ohlađeno često pije i izliječit će utrobu.
Lavanda (Lavendula; bot. Lavandula vera/ Lavandula Lavandula angustifolia angustifolia)
Lavanda je topla i suha jer u sebi ima malo soka. Ne koristi čovjeku za jelo, ali ima jak miris. Ako čovjek koji ima uši često njuši lavandu, uši na njemu će uginuti. Njen miris razbistruje oči jer u sebi ima snagu najjačih i korisnost najgorčih mirisa. Zbog toga obuzdava mnoge loše stvari i tjera zle duhove.
71
Piskavica (Feonum graecum/Fenigraecum; bot. rigonella foenum foe num graecum g raecum)
Piskavica je topla i umjerena te ima snagu najjačih i oporost najgorčih mirisa. Zbog toga se opire mnogim štetnim stvarima te također odbija od bija i tjera zle duhove. Ako koga boli glava, tako da se čini da je lud, neka približi piskavicu piskavicu svojim nosnicama i ublažit će loš dim mahnitih sokova. Čovjek koji ima svakodnevne vrućice koje često izvlače znoj i jedenje čine mučnim, neka ljeti uzme travu piskavice, a zimi njezino sjeme te zagrije u vinu. Neka to vino često natašte pije toplo i bit će mu bolje. b olje. Tko ima vrućicu svakog četvrtog dana, neka u vodi skuha piskavicu. Ocijedivši vodu, neka ju navečer toplu često stavlja oko oba stopala i potkoljenica i preko poveže krpu. Neka tu istu piskavicu zagrijanu u vinu, kao što je gore gore rečeno, rečeno, često pije i ozdravit ozdravit će.
Kukuta (Cicuta/Scharling; bot. Conium maculatum)
Kukuta je topla i u sebi nosi opasnost. Ako bi ju čovjek pojeo, uništila bi sve što je dobro i ispravno uređeno u njegovoj krvi i sokovima te bi u njemu izazvala loše poplave kao što oluje izazivaju nemir u vodi. A pošto bi oluja prestala, ostavila bi najgore sluzi i bolesti u čovjeku. Onaj tko je jako izudaran motkama i štapovima ili tko t ko je pao s visine, v isine, tako da su njegovo meso i udovi smrskani, neka skuha kukutu u vodi. Ocijedivši vodu neka kukutu položi na udove u kojima osjeća bol i preko poveže krpu. Raspršit će sokove koji su se ondje skupili jer se i kukuta običava raspršiti. Također čovjek, koji je zbog udarca, pada ili uboda natekao između kože i mesa, neka zagrije kukutu u vodi i tako toplu ju poveže preko otekline, pa će oteklina nestati. Ako pak čovjeku otekne neki ud zbog neke bolesti, kukuta neće moći otjerati tu oteklinu. Naime, ako se kukut kukutuu stavi na oteklinu, one sokove, 72
koji bi kroz bolest trebali postati rane i izaći iz mesa, natjerala bi da se vrate natrag u čovjeka, čovjeka, a to je opasno.
Čuvarkuća (Semperviva/Huswurtz; bot. Sempervivum tectorum)
Čuvarkuća je hladna Čuvarkuća hla dna i nije korisna čovjeku za jelo jer je masne prirode. Naime, ako bi ju pojeo čovjek koji je zdrav po spolnoj prirodi, čitav bi se raspalio od požude, kao da je postao bezuman. Ako bi neki muškarac bio neplodan, tako da nije star, a nedostaje mu sjeme, neka stavi čuvarkuću u kozje mlijeko tako dugo dok se ona cijela ne namoči tim mlijekom. Neka je tada skuha u tom istom mlijeku uz dodatak nekoliko jaja, kako bi to mogao jesti. Neka to jede tri ili pet dana i njegovo će sjeme vratiti snage za oplođivanje i moći će imati potomke. Ovo jelo pripremljeno na ovaj način ne koristi protiv neplodnosti žene. Ako bi ga pojela potaknulo bi ju na požudu, a ne bi joj uklonilo neplodnost. Ako je tko gluh tako da uopće ne čuje, neka uzme mlijeko žene koja je rodila sina, ali pošto je već prošlo deset ili dvanaest tjedana od rođenja. Tome mlijeku neka doda malo više soka čuvarkuće i u svoje uho nježno nakapa tri ili četiri č etiri kapljice. Neka Neka to često čini i vratit će sluh.
Bljuštac (Brionia/Schickwurtz; bot. Bryonia alba)
Bljuštac je topao i čovjeku nije koristan za uporabu, već je kao biljka u kojoj nema nikakve koristi. Njegova toplina je opasna, osim na mjestu gdje se priprema otrov. otrov. Naime, ako ga se zapali na vatri tako da njegova toplina i miris dotiču taj otrov, umanjit će njegove snage, kao što vino gubi svoje snage kad ga se prek prekoo noći ostavi ost avi u čaši. Ako se bljuštac ostavi na vatri i ispeče kao repa, a zatim tako topao makne s vatre i nareže na komade, ispuštat će miris. Ako bi taj miris
73
dotakao zmiju ili žabu krastaču, naškodit će im tako da će se zmija zapjeniti, a žaba će zbog toga osjećati takvu bol da će pobjeći s tog mjesta. Ako njegov miris dotakne čovjeka, izazvat će mu bol, osim ako bi prije pojeo rutu, jer on u sebi ima tako gadne i nepovoljne sokove da ubija kako čovjeka tako i zle crve. Ako su čovjekova stopala ranjena čirevima, neka skuha bljuštac u vodi. Ocijedivši O cijedivši vodu, vo du, neka tu toplu biljku položi na svoja s voja stopala gdje su čirevi. To To će uništiti njihovu trulež i bit će izliječen.
Zlatnica ili vidac ili ranjenik ili arnika (Frasica/Wuntwurtz; (Frasica/W untwurtz; bot. Solidago virgaurea; v irgaurea; Euphrasia Euphrasia officinalis; Anthyllis An thyllis vulneraria; Arnica montana montana)6
Ova biljka više je hladna nego topla i ima sok opasniji od nekih drugih biljaka, kao što je neki crv štetniji i okrutniji od drugih. 6 Kad čovjek po sebi s ebi ima velike i izbočene izboč ene čireve, neka skuha ovu biljku u vodi i položi je tako t ako toplu na čireve. Neka Neka to često čini i ozdravit će. Ako je čovjek ranjen mačem i tada na takav isti način položi ovu biljku na svoju ranu, to je za njega opasno jer j er izvana brzo liječi kožu na površini, a iznutra ostavlja trulež. Naime, postojeće čireve naglo izvana smanjuje, dok tako iznutra škodi, osim ako se prije iznutra liječe drugim dr ugim miomirisima i ljekovitim mastima. Ako između čovjekove kože i mesa izbiju mrlje i mjehuri, tada neka skuha ovu biljku u vodi i toplu je položi na njih, pa će biti izliječen. Slično se može učiniti i sa stokom, ako bi imala takve čireve.
6 Biljku naziva frasica ne može se sa sigurnošću identificirati. Pretpostavlja se da je to jedna od četiriju navedenih navedenih biljaka (prim. (prim. prev.). prev.). 74
Zdravčica (Sanicula; bot. Sanicula europaea)
Zdravčica je topla i u sebi ima ravnotežu. Njezin sok je ugodan i zdrav te je jako dobra za bolestan želudac i bolesnu utrobu. Ljeti kad je zdravčica zelena, neka ju čovjek iščupa s korijenom i skuha u vodi. Neka tu vodu procijedi kroz krpu, doda joj med i malo ma lo sladića te tako t ako napravi bistri napitak. Neka ga nakon jela j ela često pije. Taj Taj napitak će odnijeti o dnijeti sluz iz želuca i izliječiti bolesnu utrobu. Neka čovjek zdravčicu malo posuši na suncu, tako da njezine snage ne budu oslabljene jer sunce ne uništava snage biljaka kad se na njemu suše, ali vatra da. Posušen Posušenuu neka ju umjereno samelje, da ne bude posve usitnjena i čuva taj prah do zime. Zimi neka pusti da vino s malo meda i sladića provrije te taj prah ubaci u to i često pije nakon jela. Očistit će njegov želudac od sluzi i izliječiti bolesnu utrobu. Tko je ranjen mačem, neka istisne sok zdravčice, njega ulije u vodu i tako nakon jela pije. A ako je zima, neka njezin prah ubaci u vodu i često pije nakon jela. To će njegove rane iznutra očistiti i dobro zaliječiti.
Mrazovac (Hermodactilus/Heilheubt; bot. Colchicum autumna autumnale le)
Mrazovac je hladan i suh. U njemu nema ničeg dobrog i zdravog. Nije dobar čovjeku za jelo jer ako bi ga pojeo, izazvao bi u njemu nedostatak dobrih djelovanja i suhoću. Ako bi ga čovjek pojeo, za kratko vrijeme njegovo bi meso zbog toga izvana nateklo jer oslabila čovjekovaunutrašnja snaga. Zbog toga se često umire jer je u njemu više otrova nego zdravlja. Ako bi stoka jela mrazovac, neće zbog toga umrijeti, ali će ipak biti troma i slaba.
75
Paprat (Filix/Farn; bot. Aspidium filix mas mas)
Paprat je jako topla, suha i u sebi ima umjereno soka. Također Paprat Također u sebi ima veliku snagu, i to takvu snagu da ju vrag izbjegava. Čak ima neke snage koje su slične snazi sunca jer kao što sunce rasvjetljava ono što je mračno, tako ona tjera utvare u bijeg. Zbog toga zli duhovi od nje zaziru. zazir u. Na mjestu na kojem raste paprat, vrag rijetko izvodi svoje obmane. Kuću i mjesto na kojem se nalazi, vrag izbjegava i boji ih se. Munje, gromovi i tuča ondje rijetko udaraju, a na polju na kojem raste rijetko pada tuča. Čovjeka koji ju nosi sa sobom, čarolija, vražja zazivanja, vražje riječi i druge utvare izbjegavaju. izbjegavaju. Ako je nečijaslika načinjenada bi mu se naudilo, to mu neće moći naškoditi ako on tada kod sebe ima paprat. Naime, čovjek je katkad proklet kroz sliku, tako da je zbog toga povrijeđen i postaje lud. Kada je vrag u raju k sebi privukao čovjeka, na vragu je načinjen jedan pamtljivi znak koji će na njemu ostati sve do posljednjeg dana. Kada čovjek ponekad priziva vraga nekim riječima, koje su nekada izrečene zbog njegovih obmana, dotaknut je onaj znak koji je ostao na vragu. Tako Tako vrag izazvan i namamljen onim riječima višestruko naškodi čovjeku ili ispuni želju onoga o kome je bilo riječi. Katkad je čovjek blagoslovljen kroz načinjenu sliku, tako da mu služi na sreću i zdravlje. Zlo se pak priprema kroz mržnju i zavist i zlo se sa zlom spaja. Vražje nagovaranje nadzire oblikovanje čovjeka i sebe veže za njega te tako uvijek vreba čovjeka i na taj način se zlo spaja sa zlom. Isto kao što čovjek ima dobro i loše znanje, tako su za čovjeka stvorene dobre i loše biljke. Sok paprati namijenjen je za mudrost, a u časnoj prirodi označava dobrotu i svetost. Zbog toga sva zla i čarolije bježe od nje i izbjegavaju je. U kojoj god kući se nalazi, otrov i utvare ne mogu biti ostvareni.
76
Kad žena rodi dijete, neka se stavi paprat oko nje i u kolijevku oko djeteta. Vrag Vrag će mnogo manje vrebati dijete, budući da vrag, kad po prvi put ugleda dječje lice, jako ga mrzi i vreba ga. Paprat je korisna i za ove lijekove. Tko ima reumu, neka uzme paprat kad je zelena i skuha je u vodi. Neka se često kupa u toj vodi i reuma će popustiti. Ljeti, kad je zelena, neka čovjek često stavlja njezine listove na svoje oči i tako spava, pa p a će mu pročistiti oči i odagnati od o d njih zamagljenost. Tko je gluh tako ta ko da ne čuje, neka u malu krpu zaveže sjeme paprati i često stavlja na uho na koje je gluh, pritom pazeći da sjeme kroz uho ne uđe u glavu, pa će vratiti sluh. Tko pati od paralize jezika, tako da ne može govoriti, neka stavlja sjeme paprati pod jezik i paraliza u jeziku će popustiti. Čovjek koji je zaboravljiv i neuk, neka u svojoj ruci drži sjeme paprati, pa će mu se vratiti pamćenje i razum. Tako će postati razumljiv onaj koji je bio nerazumljiv.
Oslad (Polypodium; bot. Polypodium vulgare)
Oslad je topao i suh. Čovjek Č ovjek koji osjeća bol u utrobi i mršav je, ali nije jako bolestan, neka uzme oslad i doda mu trećinu te količine kadulje. Neka to smrvi u prah, taj prah često jede i umanjit će loše sokove. Ako je taj čovjek jako bolestan, neka na vatri skuha vino s dodatkom meda, procijedi kroz krpu i pusti da se ohladi. Zatim neka u to ubaci gore spomenuti prah i pije. Čovjek koji ima zdravu utrobu i debelo meso tijela, neka ne jede taj prah niti pije napitak kako ne bi zdravi sokovi u njemu oslabili.
77
Bumbarova kokica ili bijela mrtva kopriva ili kencur (Humela; bot. Ophrys fuciflora; f uciflora; Lamium album; Kaempferia galanga)7
Ova biljka u sebi ima blagu hladnoću hla dnoću i tromost topline koja u čovjeku izaziva razuzdanost i koja ga zaluđuje. Naime u čovjeku koji bi je pojeo ili uzeo u napitku, izaziva razuzdanost na način na koji to čini jako ja ko vino, koje čovjeka čini tupoglavim kada ga popije.7 U čovjeku stvara više truleži nego krvi kr vi i ne vrijedi gotovo ni za jedan lijek jer u sebi nema mnogo snage ni zdravlje, zdravlje, osim ako se doda drugim dr ugim biljkama ili lijekovima.
Kopitnjak (Haselwurtz; bot. Asarum europaeum)
Kopitnjak je jako topao i u sebi ima opasnu snagu te ga se treba plašiti. Jako je poguban, nestalne je prirode i sličan oluji jer njegova toplina i pogibeljnost hrle k opasnosti. Zbog toga više uništava čovjekovu prirodu nego što joj koristi za zdravlje. Ako bi se tu biljku dalo jesti čovjeku koji je već bolestan ili ima vrućicu ili ga muči reuma, izazvao bi mu još veću bol. Ako bi ga trudna žena pojela, umrla bi ili pobacila p obacila dijete uz opasnost za svoje tijelo. Ako bi ga pojela u ono vrijeme kad nema menstruaciju, još više bi je rastužio.
7 Biljku naziva humela ne može se sa sigurnošću identificirati. Pretpostavlja se da je to jedna od triju navedenih navedenih biljaka (prim. (prim. prev.). prev.). 78
Kozlac (Herba Aaron; bot. Arum maculatum maculatum)
Kozlac nije mlak ni odviše jak, već ima ravnomjernu i umjerenu toplinu, kao što sunce ima ugodnu toplinu nakon zore i kao što je rosa ugodna ljeti prije dana. Zbog toga se može svemu prilagoditi, kao što ugodan čovjek može podnijeti opasnost i razumno zadržati sreću. Kad se u nekom čovjeku njegova trulež pretvori u crne čireve, koji mogu izazvati smrt, neka mu se tada dade jesti korijen ili lišće ove biljke. To ublažava preveliku toplinu ili preveliku hladnoću koja je u tim čirevima, tako da nježno nestaju. Ako čovjek pati od reume, tako da ga zbog slabosti izdaju svi udovi, a pri govoru ga izdaje jezik, odmah mu se treba dati jesti lišće kozlaca s malo soli i reuma će se povući. Ako se ne povuče, tada neka se korijen kozlaca umoči u kuhani med. To mu treba odmah dati jesti i bit će mu bolje. Čovjek koji u želucu ima sluzave vrućice koje se javljaju svaki, svaki treći ili svaki četvrti dan i zbog kojih nastaju grčevi, neka skuha korijen kozlaca u čistom vinu i pusti da se ohladi. Zatim neka u to vino ubaci užareni čelik kako bi ga opet zagrijao i tako toplo pije. To će od njega odagnati vrućice, kao što vatra čini da snijeg nestane. Čovjek u kojem raste melankolija, koji ima ozbiljan duh i uvijek je tužan, neka često pije ono vino kuhano s korijenom kozlaca i ono će u njemu ublažiti melankoliju, melankoliju, to znači da će ona nestati kao i vrućica. vr ućica.
Velebilje (Stignus/Dolo; bot. Atropa belladonna)
Velebilje u sebi ima hladnoću, a u toj hladnoći posjeduje odvratnost i ukočenost. (...)Ta biljka je čovjeku opasna za jelo i za piće jer uništava njegov duh kao da je mrtav. Ali ipak, ako čovjek na svojoj koži i mesu ima velike čireve, neka uzme malo guščje masti i jelenjeg i jarčjeg loja koliko ima. Tome neka 79
doda malo, poput jedne kapi iz pera, soka velebilja i sve zajedno pomi ješa. Na taj t aj način neka napra napravi vi ljekovit ljekovituu mast i njome umjereno maže te velike čireve, ali ne često, da mu ne bi naškodilo. Toj masti zato treba dodati malo soka velebilja jer ako bi se dodalo mnogo i time se često mazalo, izgrizlo bi i probušio njegovo njegovo meso. Pravilno pomiješano liječi, kao što je gore rečeno.
Vučje mlijeko (Cardus niger/W niger/Wolffesmilch; olffesmilch; bot. b ot. Euphorbia esula)
Za vučje se mlijeko kaže da je otrov. Ima neočekivanu toplinu koja pali meso čovjeka. Također ima neprikladnu vlagu jer uništava meso čovjeka. U njemu nema nikakve druge koristi, osim toga da se katkad, što su otkrili filozofi medicine, dodaje nekim napitcima protiv tvrdog želuca. Također se njime katkad ublažuju korisni lijekovi kako bi zlo, koje je u ljudsk ljudskom om tijelu, bilo otjerano ovim zlom.
Maslačak ili čvorasti smrdelj ili poljska preslica (Dewurtz/Dauwurtz; bot. araxacum officinale; Galeopsis tetrahit; Equisetum Equisetu m arvense)8
Ova biljka je topla i suha. Ima jake snage i čista je po svojoj prirodi. Ako je tko t ko često jede, kao i neku drugu biljku, pročišćava njegov želudac i odagnava zamagljenost očiju.8
8 Biljku njemačkog naziva dauwurtz/dewurtz ne može se sa sigurnošću identificirati. Pretpostavlja se da je to jedna od tri navedene biljke (prim. prev.). 80
Mlječika suncogled (Esula/Brachwurtz; bot. Euphorbia helioscopia)9
Mlječika suncogled topla je i suha te korisna za mnogo toga. 9 Čovjek koji ima reumu koja ga nagriza u njegovim udovima i koji unutar svoga tijela ima uzburkanu reumu, tako da ga zbog toga muče brojne i različite misli, kao da njegovo znanje u njemu nestaje, neka skuha mlječiku suncogled s vinom i medom. Neka to procijedi kroz krpu i često pije mlačno nakon na kon jela i navečer navečer.. Tu Tu istu mlječiku suncogled skuhanu u vinu neka toplu položi na svoja prsa i preko poveže krpom. Ako to često čini, bit će mu bolje. b olje. Neka čovjek samelje jednaku težinu težinu sladića i bljuštaca te uzme praha mlječike suncogleda koliko je tih dviju biljaka. Neka to pomiješa uz dodatak malo pročišćene ili i li suhe soli. Neka često jede prah pripr pripremljen emljen na ovaj način, kako natašte tako i nakon jela. To će njegov glas učiniti bistrim, izliječiti prsa i učiniti ih bistrim kao bistar zrak. Također Također će tako t ako umanjiti i oslabiti reumu kako ona ne bi slomila njegove udove i da ne bi izgubio svoj razum.
Puzava petoprsta (Quinqueolium/Funflatt; (Quinqueolium/Fun flatt; bot. Potentilla reptans)
Petoprsta je jako topla. Njezin sok ima umjerenu vlagu i dobra je proti protivv ja jakih kih vr vrući ućica. ca. Stog Stogaa neka čovj čovjek ek koji pat patii od jak jakih ih vr vrući ućica ca uzme petoprstu i u mužaru je jako zgnječi. Neka u to umiješa najbolje pšenično brašno s vodom, kao da želi napraviti pogačice. Neka tu masu namoči maslinovim uljem ili, ako ga nema, uljem maka da postane mekana. Neka time namaže krpu od o d kudjelje i njome ugrijanom omota čitav svoj trbuh. Kada prođe pola dana ili pola noći neka makne krpu, 9 Iako naziv Esula dovodi do zaključka da se radi o biljci Euphorbia esula tj. vučje mlijeko, to ne može biti točno jer opis svojstava i mogućnosti primjene ne odgovaraju toj biljci. Zamjena se može objasniti time da se Esula u njemačkom često prevodi Brachwurz (Peter Riethe, Hildegard von Bingen: Das Buch von den Pflanzen , Salzburg, 2007., str. 62.) (prim. prev.). 81
opet ju zagrije na vatri i položi na svoj trbuh. t rbuh. Neka to često čini i otjerat će vrućice, a čovjeka će tjerati na povraćanje. Ako tko ima zamagljen vid, neka stavi petoprstu u čisto vino. Zatim neka to zgnječi, procijedi kroz krpu i to vino čuva u bakrenoj posudi. Kad ide spavati, neka time namaže područje oko očiju, ali tako da malo čak uđe u oči. Neka to često čini i odagnat će zamagljenost očiju. A tko ima žuticu, neka napravi male pogačice od o d petoprste, najboljeg pšeničnog brašna i vode. vo de. Neka ih devet dana jede natašte i ozdravit će. Ova biljka je čovjeku korisna za lijekove, lijekove, osim ako bi Bog B og zabranio.
Mandragora (Mandragora; bot. Mandr Mandragora agora officinarum)
Mandragora je topla i ponešto Mandragora p onešto vodenasta. Narasla je iz zemlje iz koje je stvoren Adam i pomal pomaloo je slična čovjeku. Ali ipak zbog slično sličnosti sti s čovjekom, u njoj je prisutan vražji poticaj i vreba više nego u drugim biljkama. Zbog toga je čovjek kroz nju pobuđen prema svojim željama, bile one dobre ili loše. Kad se pak iskopa iz zemlje, treba se odmah staviti u izvorsku vodu na jedan dan i jednu noć. Tako će biti istjerano svako zlo i štetan sok koji se u njoj nalazi te više neće imati snage za magiju i utvare. Ali kad se iščupa s korijenom iz zemlje i ako se tada odloži sa zemljom koja se na njoj drži, dakle da se ne očisti u izvorskoj vodi, kao što je rečeno, tada je pogubna što se tiče mnogih štetnosti magije i fantazmagorija, isto kao što su katkad mnoga zla učinjena sa slikama. Ako je neki muškarac zbog magije ili požude svoga tijela neobuzdan, neka uzme žensku vrstu ove biljke koja je očišćena o čišćena u gore spomenutom spomenutom izvoru te neka otrgne ono što je u njoj između prsa i pupka i drži povezano iznad svoga pupka tri dana i tri noći. Potom neka taj komad razdijeli na dva dijela i drži po jedan dio povezan iznad obiju slabina tri dana i tri noći. Ali i neka samelje s amelje lijevu ruku te (čovjekolike) figure i tom prahu doda malo kamfora. Neka to jede i bit će izliječen.
82
Ako žena pati od iste požude u svom tijelu, neka uzme ono što je između prsa i pupka muške vrste ove biljke i neka s njom učini isto kao što je gore rečeno. Neka samelje njezinu desnu ruku i doda malo kamfora. Neka Neka taj prah jede i požuda u njoj bit će ugašena. Tko pati od neke bolesti na području glave, neka jede od glave ove biljke na koji god način želi. Ako osjeća bol u vratu, neka jede od njezina vrata, a ako u leđima, neka jede od njezinih leđa. U kojem god dijelu tijela osjeća bol, neka jede od istog dijela ove biljke i bit će mu bolje. Muška vrsta ove biljke više koristi za lijekove nego ženska jer je muški rod snažniji od ženskog. Ako je neki čovjek po svojoj prirodi tako ta ko složen da je uvijek tužan i u jadima, tako da u svom srcu neprestano osjeća slabost i bol, neka mandragoru, koja je već iskopana iz zemlje, stavi u izvorsku vodu, kako je gore rečeno, rečeno, na dan i noć. Tada neka je izvađenu iz izvora položi pokraj sebe u svoj krevet, kako bi se ta biljka ugrijala od njegovog znoja i kako bi on sam zadržao toplinu toplinu,, te neka govori: “Gospodine, koji si bezbolno iz blata zemlje stvorio čovjeka, ovu zemlju, koja nikada nije prekršila svoju dužnost, stavljam pored sebe kako bi moja zemlja osjetila onaj mir koji si stvorio. stvor io.” Ako netko nema nem a mandragoru, mandragor u, neka uzme tek rastuće r astuće pupoljke bukve jer imaju isto djelovanje protiv neprestane tuge srca. Neka te pupoljke otrgne s njihovih grana tako da ih ne slomi, već da ih cijele skine s drveta i neka ih položi pokraj sebe u krevet kako bi se od njega ugrijali i primili znoj njegovog tijela. Neka nad njima govori iste riječi koje su prethodo spomenute, pa će postati radostan i u svom će srcu osjetiti pomoć. Tužan čovjek može to isto učiniti s cedrom i jasikom i bit će izliječen kao što je gore rečeno.
83
Mandra Ma ndragora gora calida calida est, et aliqua aliquantum ntum aquosa: aquosa: et de terra de qua Adam creatus est dilatata est, et propter prop ter similitudi similitudinem nem hominis, hominis, suggestio diaboli diaboli huic plus quam aliis herbis insidiatur et adest. Et ideo cum de terra effoditur, mox in salientem fontem per diem et noctem ponatur: ponatur: et sic omne omne malum, malum, et contrarius humor qui in ipsa est eijcit, ita ut amplius ad magica et ad fantastica non valeat. Sed cum de terra eradicatur, si tunc cum terra sibi adhaerente deponitur, ita quod in queckborn non purgatur purga tur,, ut dictum dictum est, tunc tunc ad multas multas inutilita inutilitates tes magicorum et fantasmagorias nociva est, velut etiam multa mala cum idolis aliquando facta sunt. Et si aliquis homo in natura sua, complexionis huius est, quod tristis et in erumnis er umnis semper est: mandragoram cum iam de saliente gonte ablata, ut praedictum est, in lectum suum iuxta se ponat, ut de sudore suo eadem herba incalescat, et ut ipse calorem suscipiat, et dicat: Domine, qui hominem de limo terrae absque dolore fecisti, terram istam quae nunquam praevaricata est, iuxta me pono ut etiam terra mea pacem illam sentiat sicut eam creasti. Quod si mandragoram non habet: primum erumpentes grossos de fago accipiat quoniam eandem naturam prosperitatis in hoc opere contra assiduam
84
tristiciam cordis habent: sed ita eos de ramusculis suis abrumpat, ne eos frangat: et eos in lectum suum iuxta se ponens, eadem verba quae praedicta sunt super eos dicat, et laeticiam percipiet, et in corde suo medelam sentiet. Sed et idem de cedro, et aspim tristis homo facere poterit, et curabitur ut praefatum est.
Slika 12. Mandragora
85
Slak (Winda; bot. Convolvulus arvensis)
Slak je hladan, nema jake snage i nije veoma koristan ni štetan. Ako bi ga čovjek pojeo, ne bi zbog toga osjećao bol niti bi mu koristila. Ako nokti nekog čovjeka počinju obolijevati od hrapavosti (gljivica), dok je to još u početku, neka zgnječi slak, doda malo žive i izmiješa. Neka to stavi na hrapave nokte i poveže krpom. Neka to čini neko vrijeme i nokti će postati lijepi. lijepi.
Matičnjak (Apiago/Binsuga; (Apiago/Bin suga; bot. b ot. Melissa officinalis)
Matičnjak je topao i čovjek koji bi ga pojeo, rado bi se smijao jer njegova toplina dotiče slezenu i zbog toga se srce veseli. Kome se stvara bijela mrlja na rožnici (leukom), neka iščupa matičnjak s korijenom i odmah ga stavi u izvorsku vodu preko noći. Zatim neka ga izvadi iz vode i malo zagrije u zdjelici. Neka ga topla stavi na oko u kojem nastaje bijela mrlja. Neka to čini tri noći i bijela mrlja na rožnici će nestati.
Cikorija (Solsequium/Sunnewirbel; bot. Cichorium intybus)
Cikorija je topla i vlažna. Rođena je iz zemlje i u svojoj prirodi teži k časti. Čovjek koji ju ima kod sebe, ne može biti voljen od drugih ljudi, kao i onaj koji želi biti iznad drugih. Tko osjeća bol u prsima i zbog toga ima promukao glas, neka uzme cikoriju i jednaku količinu čička te skuha u čistom vinu i procijedi kroz krpu. Neka to često pije nakon jela i navečer, pa će mu biti bolje. Tko nema pravilnu probavu, neka uzme jednaku količinu cikorije i čička, te ih posuši na suncu ili užarenoj cigli i samelje. Neka tom prahu doda bistre ili suhe soli trećinu količine jedne od tih biljaka. Neka od 86
toga napravi napitak s medom i često pije nakon jela i navečer, pa će imati pravilnu probavu. Na taj je način ova biljka korisna za lijek, osim ako bi Bog B og zabranio.
Kozja Koz ja krv kr v (Lylim; bot. Lonicera caprifolium)10
Kozja krv je jako topla. Čovjek koji zbog slezene, želuca ili bolesne utrobe teško udiše i izdiše, kao da je ranjen u prsa, ali ipak ne osjeća bol u plućima, neka skuha kozju krv s dobrim pivom uz dodatak malo meda, a ako nema pivo onda s izvorskom vodom uz dodatak meda. Neka to procijedi kroz krpu i često pije nakon jela, natašte i kad ide spavati. Donijet će mu olakšanje i zdravo povraćanje, tako da će mu biti bolje.10 Tko u sebi ima bolesne sokove zbog kojih u njemu raste sluz, neka skuha kozju krv u čistom vinu, zgnječi zgnječi sitnu metvicu u malo octa oct a i pusti da to provrije s vinom u kojem se kuhala spomenuta biljka. Neka to procijedi kroz krpu i drži dobro pokriveno u nekoj posudi sve dok se ne ohladi. Neka to često pije nakon jela i navečer. To će u njemu pročistiti sokove i umanjiti sluz, kao što se čisti rana.
Crni sljez (Malva/Babela; bot. Mal Malva va silvestris)
Crni sljez u sebi ima umjerenu hladnoću poput rose i poput ujutro umjerenog zraka, ali je ipak nešto hladniji. Ako melankolija potaknuta različitim vrućicama izaziva bol u čo vjekovom mozgu, neka on u mužaru zgnječi crni sljez i dva puta toliko kadulje i to poškropi s malo maslinova ulja. Neka to stavi od čela, preko tjemena i sve do zatiljka i poveže krpom. Neka to čini tri dana i u ta tri dana negdje oko noći osvježi maslinovim uljem ili octom. Neka to tako čini sve dok mu ne bude bolje. 10 Ne može se sa sigurnošću utvrditi, već se pretpostavlja pretpostavlja da je to navedena biljka. 87
Čovjek koji želi razbistriti vid, neka potraži rosu na crnom sljezu, slaku, lišću kruške, hrasta ili bukve (jer ove biljke su nježne). Rosom koju nađe noću ili ujutro, kad je noć jasna, čista i ugodna, neka namaže kapke i druga područja svojih očiju te nakon toga neka malo odspava. Nijedan čovjek neka ne jede sirovi crni sljez jer u njemu postoji kao neki otrov, budući da je sluzav i ima guste i otrovne sokove te njih ispušta u čovjeka. Za one koji imaju bolestan želudac, dobar je kuhan, kad tek počinje rasti, uz dodatak masti jer j er malo pomaže probavi. Onaj tko ima bolestan želudac neka zbog te potrebe jede crni sljez, ali ipak umjereno. Zdrav čovjek neka ga sasvim izbjegava.
Blaženi čkalj (Cardus/Distel; bot. Cnicus benedictus)
Blaženi čkalj, toliko nježan koliko i bodljikav, ima brzu toplinu koja ipak lako postaje troma t roma jer se znoji od zemlje. Taj Taj znoj zemlje iz kojeg se rađa ova biljka, bodljikav je i stvara podmukle po dmukle biljke. biljke. Kao što znoj izlazi iz čovjeka, kad je uznemiren, tako znoj zemlje oslobađa podmukle biljke koje škode čovjeku. Čak i nježan blaženi čkalj, to jest bez bodlji, sirov je štetan čovjeku za jelo. Ako bi ga neki čovjek pojeo sirovog, oslabio bi njegovu krv, krv, pribavio u njemu trulež i oslabio njegove sokove, kao što dobro vino gubi snagu kad se u njega ulije voda. Zbog toga bi čovjek postao isprazan u osjećanjima i oslabljen u krvi i sokovima. Ali ipak ako se bodljikavi bo dljikavi blaženi čkalj skuha i jede, zdravim ljudima ljudima mnogo ne škodi niti ne koristi jer ne obogaćuje krv, već donosi samo glad. Bolesnima pak škodi bilo kuhan bilo sirov jer u njima izaziva slabost.
88
Čičak (Lappa/Cletta; bot. Arctium lappa lappa)
Čičak ima pomalo štetnu toplinu. Raste od soka i znoja zemlje te je i koristan i štetan. Naime, njegov korijen i stabljika nemaju nikakvu korist, a njegovo lišće bilo kuhano bilo sirovo opasno je čovjeku za jelo, osim onome u kome se stvara kamenac u tijelu. On neka skuha lišće ove biljke u najboljem vinu i to vino procijeđeno kroz krpu neka pije toplo, kako nakon jela tako i natašte, natašte, pa će njegova njegova snaga smrviti kamenac koji koji je u njemu. njemu. Također neka čovjek samelje cvjetove čička i oklop kornjače tako da bude više praha oklopa. Ako tko ima svrab na glavi, neka taj prah devet ili petnaest dana stavlja na rane. Četvrtog i petog dana neka opere svoju glavu lužinom napravljenom napravljenom od bukvinog pepela i ozdravit će.
Sikavica (Vehdystel/Vehedistel; bot. Silybum marianum)
Sikavica u sebi ima hladnoću koja je od rose i jako je korisna. Ako tko pati od probadajućih boli u srcu ili na nekom drugom mjestu ili osjeća bol u nekom udu, udu, neka uzme sikavicu i malo manje livadne kadulje. Neka u malo vode od njih napravi sok i pije ga u trenutku kad ga muči probadanje, pa će mu biti bolje.
Kopriva (Urtica; bot. Urtica dioica)
Kopriva je po Kopriva p o svojoj prirodi vrlo topla. Kada se jede sirova, s irova, ne koristi ni na koji način zbog svoje hrapavosti. Ali kada mlada nikne iz zemlje, kuhana je korisna kao hrana ljudima jer pročišćava njihov želudac i iz njega odnosi sluz. To čini svaka vrst koprive.
89
Ako bi se zbog štetnih i loših sokova, koji su u čovjek otrovni, u nekom čovjeku razvijali crvi, neka uzme jednaku količinu soka žareće koprive i divizme te sok iz lišća oraha ili iz kore tog drveta koliko je soka onih dviju biljaka. Neka tome doda malo octa i mnogo meda i pusti da u novom loncu provrije. Neka makne pjenu s vrha i skine s vatre pošto je provrjelo. provrjelo. Neka Neka petnaest dana pije natašte natašte malu količinu, količinu, a nakon jela veću količinu, pa će crvi u njemu uginuti. uginuti. Čovjek koji je protiv svoje volje zaboravan, neka zgnječi žareću koprivu u sok i doda malo maslinovog ulja. Neka time namaže svoja prsa i sljepoočnice kad ide spavati. Neka to često čini i njegova će se zaboravnost smanjiti. Ako iz nozdrva konja curi iscjedak zbog upale, tako da zbog toga kašlje, neka čovjek u vodi skuha žareću koprivu i više ljupčaca. Kad je namjestio uzde, neka pusti da topla para ulazi u njegove nozdrve i usta, pa će ozdraviti. Ako konj osjeća bol u trbuhu, neka čovjek u njegovu hranu često umiješa žareću koprivu i više ljupčaca tako da sve zajedno jede j ede i ozdravit će.
Trputac (Plantago/Wegerich; bot. Plantago lanceolata)
Trputac je topao i suh. Čovjek kojeg muči reuma neka istisne sok trputca, procijedi ga kroz krpu, pomiješa s vinom ili medom i neka to pije, pa će reuma u njemu popustiti. A tko po sebi ima natečene žlijezde, neka na vatri ispeče korijen trputca, tako topla ga stavi na žlijezde i poveže krpom, pa će mu biti bolje. Neka ga ne stavlja previše jer bi mu mogao naškoditi. Koga muče probadajuće boli, neka u vodi skuha lišće trputca. Iscijedivši vodu, neka toplo lišće položi na mjesto gdje boli i bit će izliječen. Ako je čovjeka dodirnuo ili ubo pauk ili neki drugi kukac, neka odmah to mjesto namaže sokom trputca i bit će izliječen. 90
Ako bi muškarac ili žena pojeli ili popili p opili ljubavnu ljubavnu čaroliju, zbog čega bi bili potaknuti na sramotnu strast, neka popiju sok trputca sa ili bez vode. Zati Zatim m neka popiju neko jako piće, pa će biti očiš očišćeni ćeni iznutra i osjećat će se lakše. Ako je čovjeku zbog nezgode na bilo kojem mjestu slomljena kost, neka nareže korijen trputca u med i to svakodnevno jede natašte. Neka također umjereno skuha zeleno lišće crnog sljeza i pet puta više lišća ili korijena trputca s vodom u novom loncu i često ih tako tople stavlja na ono mjesto gdje boli, pa će slomljena kost zarasti.
Konjski štavelj (Menua/Menna; (Menua/Me nna; bot. Rumex obtusifolius)
Konjski je štavelj topao i suh. Ako se njegov list stavi na otvorenu ranu, izvući će otrov i zaliječiti je. A ako se skuha u smoku i tako jede, liječi bolesnu utrobu.
Ljubičica (Viola; bot. Viola odorata)
Ljubičica je između toplog i hladnog, ali prvenstveno umjerene hladnoće. Raste od ugodnosti i blagosti zraka, naime, kada zrak nakon zime tek počinje p očinje zatopljivati. Dobra je protiv zamagljenosti očiju. Neka čovjek ostavi maslinovo ulje da provrije u novom loncu na suncu ili vatri. Dok ono vrije, neka ubaci ljubičice tako da se od njih zgusne. Neka to stavi u staklenu posudu i čuva. Navečer neka time namaže područje područ je oko očiju i kapaka, ali tako da ne dodirne oči iznutra. To To će odagnati zamagljenost očiju. Čovjek koji ima vatrene oči, zamagljen vid i u njima osjeća osjeć a bol, neka uzme sok ljubičice, dva puta toliko soka ruže, sok komorača trećinu količine soka ruže i njima neka doda malo vina. Kad ide spavati neka tom mješavinom namaže područje oko svojih očiju, pazeći da ne dodirne oči iznutra. 91
Čovjek koji osjeća težinu u glavi gl avi ili bubrezima ili ga na nekom mjestu muči reuma, neka istisne sok ljubičice kroz kroz krpu i doda mu dosta jarčjeg loja i upola manje stare masti. Neka to sve zajedno rastopi u zdjelici i tako napravi ljekovitu mast. Njome neka si maže glavu i druga mjesta gdje boli, pa će mu biti bolje. Ako tko osjeća glavobolju ili mu meso izjeda rak ili na svome tijelu ima nekakve čireve, neka uzme sok ljubičice, maslinovo maslinovo ulje trećinu količine toga soka i onoliko jarčjeg loja koliko je soka ljubičice. Neka pusti da to sve zajedno provrije u novom loncu i pripremi ljekovitu mast. Tko osjeća glavobolju, neka tom ljekovitom ljekovitom mašću poprijeko maže čelo i bit će mu bolje. Gdje rak i drugi crvi izjedaju čovjeka, neka to mjesto namaže mašću i oni će uginuti kad ju kušaju. Tko pati od vrućice svakog sva kog trećeg dana, neka uzme ljubičicu, trećinu trećinu njezine količine trputca i širokolisnu grbicu dva puta više nego trputca. tr putca. Neka često jede te biljke s octom ili pečenom soli. Ako je kome duh zbog melankolije opterećen nezadovoljstvom tako da to škodi njegovim plućima, neka skuha ljubičice u čistom vinu, procijedi to kroz krpu i doda meda, meda , galange i sladića koliko želi. Neka tako napravi napra vi bistri napitak i pije ga, pa će on umanjiti melankoliju, melankoliju, učiniti ga radosnim i izliječiti mu pluća.
Loboda (Attriplex/Melda; (At triplex/Melda; bot. Atriplex hortensis)
Loboda je više hladna nego topla, ali ipak dosta umjerena. Kad se kuha s drugim biljkama i tako jede, daje dobru probavu. Ako na čovjeku počinju rasti skrofule, neka napravi smok od lobode, lob ode, vlasca i miloduha, tako da vlasca bude manje nego lobode, a miloduha manje nego vlasca. Neka to često priprema i jede i skrofule će se osušiti. Ali neka također skuha lobodu u vodi, te iscijedi vodu i toplu je stavlja na skrofule. Tom čovjeku će biti bolje.
92
Dobričica (Aserum/Gunderebe; bot. Glechoma hederacea)
Dobričica je više topla nego hladna i suha je. Ima neke snage začina jer njezino je zelenilo ugodno i korisno. korisno. Čovjek koji je dugo slab i čije meso se smanjuje, neka se kupa s dobričicom u zagrijanoj vodi i neka ju često jede j ede kuhanu u smoku, juhi ili s mesom i mnogo će mu koristiti jer njezin zdrav sok liječi čovjeka iznutra. Ako tko od nje napravi lužinu i time često pere svoju glavu, dobrim snagama će ona otjerati mnoge bolesti iz njegove glave i spriječit će da oboli. Ako nečiju glavu muče loši sokovi tako da mu u ušima zuji poput zvuka vode, neka pusti da dobričica provrije u vodi. Iscijedivši vodu, neka je tako toplu položi oko svoje glave, pa će umanjiti sokove sokove i pročistiti sluh. Čovjek koji osjeća bol u ili oko prsiju ili ima unutarnje čireve, neka na svoja prsa položi p oloži kuhanu i toplu dobričicu dok je u kupelji i bit će mu bolje. Ako čovjek osjeća bol u plućima tako da zbog toga ima promukao glas, neka u novom loncu s vodom skuha dobričicu, malo više bosiljka i bumbarove kokice/bijele mrtve koprive/kencura 11 više nego bosilj bosiljka, ka, tako da voda u loncu trećinom količine premašuje biljke. Neka to procijedi kroz krpu. Zatim neka samelje muškatni oraščić, galangu trećinu količine muškatnog oraščića i dva puta više imele kruške nego muškatnog oraščića. Neka taj prah kuha s najboljim vinom u novoj posudi tako da vino u loncu trećinom količine premašuje prah. Kad je to učinio, neka pusti da taj prah s vinom, uz dodatak malo meda, provrije u loncu. Potom neka tom vinu doda vodu u kojoj su se kuhale prije spomenute biljke tako da vina bude dva puta više viš e nego vode. Neka to umjereno pije prije jela, a nakon jela koliko može popiti u jednom dahu, pošto je prvo zagrijao užarenim čelikom. 11 U tekstu stoji biljka naziva humela koju se ne može jednoznačno identificirati (prim. prev). 93
Božje drvce (Abrotanum/Stagwurtz; (Abr otanum/Stagwurtz; bot. Artemisia abrotanum abrotanum)
Božje drvce dr vce je toplo i suho. Njegov miris, pogotovo ako se tko njime maže zbog čega se miris širi, u čovjeku izaziva melankoliju i bijes te muči glavu. Kad se na čovjekovoj glavi počnu stvarati izobličene mrlje i prljava šuga, neka se često polijeva njegovim sokom i njegova će glava biti izliječena. Kad na čovjekovom tijelu izbijaju prištevi ili kad se neki ud grči, neka zgnječi božje drvce dr vce i stavi ga na to mjesto. Također Također neka to mjesto namaže njegovim sokom i bit će mu bolje. Kad šuga i grčenje udova nestane, božje drvce treba odmah maknuti jer bi tada više naškodilo nego koristilo. Ako koga u njegovim udovima muči reuma, neka uzme dosta božjeg drvca, dosta stare masti i malo maslinovog ulja. Neka to sve zajedno pirja na tavi. Zatim Z atim neka to tako toplo stavi na ud u kojem bjesni reuma i poveže krpom. Neka to često čini i reuma će se povući.
Crvena djetelina (Cithysus/Cle; bot. rifolium pratense)
Crvena djetelina je kako topla tako i hladna te je suha. Korisna je kao hrana za stoku, ali ne vrijedi mnogo kao lijek, osim protiv zamagljenosti očiju. Neka čovjek cvjetove crvene djeteline stavi u maslinovo ulje i neka ih u njemu promiješa bez kuhanja. Zatim neka odmah namaže područje oko kapaka i zamagljenih očiju. Jedino u onom trenutku trenutku kad oči treba t reba namazati, neka stavi cvjetove u prethodno spomenuto ulje te pošto je namazao oči, neka cvjetove odmah baci jer nemaju snage da bi mogli dugo stajati i trajati u ulju. Ako čovjek ovako to često čini, otjerat će zamagljenost svojih očiju.
94
Pelin (Absinthium/Wermut; bot. Artemisia absinthium absinthium)
Pelin je jako topao i jako snažan te je glavni lijek protiv svih bolesti. Kada čovjeka boli glava, neka ulije dosta njegovog soka u toplo vino i neka navečer, kad ide spavati, tom mješavinom namoči čitavu svoju glavu sve do očiju, ušiju i zatiljka. Neka čitavu glavu pokrije vunenom kapom sve do jutra i umanjit će bol natekle glave i bol koja u glavi pulsira zbog reume te će također ta kođer otjerati unutarnju glavobolju. Ako uholaža uđe u uho čovjeka ili ako neki drugi crvi rastu u njima, neka uzme pelin, upola toliko rute, miloduha upola koliko rute i te biljke skuha u vodi. Kad ih je skuhao, neka nagne svoju glavu i paru koja izlazi iz tih toplih biljaka neka pusti da kroz trsku ulazi u ono uho u kojem ne osjeća bol, dok ta para ne dođe dođ e do drugog uha u kojem su crvi cr vi i otjera ih. Ali prvo neka uho u kojem su crvi namaže s malo meda i čak u njega stavi malo stare masti kako bi, kad osjete osj ete gore spomenutu spomenutu paru, krenuli prema njihovoj slatkoći. Također može na vatri zapaliti klas ječma sa ili bez zrna tako da dim iz njega izlazi kroz trsku u uho, kao što je gore rečeno. rečeno. Neka čovjek kroz dan to često čini i bit će oslobođen, oslobo đen, osim ako ga Bog ne želi osloboditi. Ako su crvi izašli iz uha, neka stavi da maslinovo ulje provrije na vatri u novoj posudi i pusti da ta para ulazi u uho u kojem su bili crvi kako bi navlažio rane uha. Zatim neka tim istim uljem, ali ohlađenim, namaže uho iznutra, a ako bi malo od toga ušlo u uho, neće mu naškoditi. Također Također neka skuha povratić p ovratić u vodi, pusti da para ulazi u zdravo uho i pritisne svojom rukom to uho da para ne izađe. Neka to često čini i bit će izliječen. Čovjek koji pati od zubobolje zbog trule krvi krv i ili čišćenja mozga, neka u novom loncu skuha jednaku težinu pelina i verbene u dobrom vinu . Neka to vino procijedi kroz krpu i pije ga uz dodatak malo šećera. Ali također neka te tople biljke, kad ide spavati, stavi oko svoje čeljusti i prekoo poveže krpu. Neka to čini dok se ne izliječi. prek Neka čovjek sok pelina ulije u maslinovo ulje tako da količina ulja za dva dijela nadmašuje količinu soka. Neka to zagrije na suncu sunc u u staklenoj stak lenoj 95
posudi i pohrani na godinu dana. Kad čovjek osjeća bol oko prsiju i zbog toga kašlje, neka se time namaže. Ako tko osjeća bol u boku, neka se ondje namaže i ta mast će ga izliječiti iznutra i izvana. Neka čovjek u mužaru zgnječi pelin u sok, doda mu jelenjeg loja i jelenje moždine, tako da soka bude dva puta više nego loja, a loja dva puta više nego moždine i tako pripremi ljekovitu mast. Koga muči vrlo jaka reuma tako da bi mu se udovi mogli slomiti, neka se blizu vatre maže tom mašću ondje gdje boli i izliječit će se. Kad je pelin mlad, neka čovjek istisne njegov sok i skuha vino s malo meda. Taj sok neka ulije u to vino, tako da sok okusom nadvlada vino i med. Neka to hladno pije natašte od svibnja do listopada, ne svaki, već svaki treći t reći dan. To To će obuzdati bol u bubrezima i melankoliju, melankoliju, razbistrit će oči, ojačati srce, neće dopustiti da pluća obole, zagrijat će želudac, pročistiti utrobu i omogućiti dobru probavu.
Bunika (Iusquiamus/Bilsa; (Iusquiamus/B ilsa; bot. b ot. Hyoscyamus niger )
Bunika je hladna i slaba, bez snaga. Ako bi tko pojeo buniku ili ulje napravljeno napra vljeno od njezinog zrna, u njemu bi stvorila smrtonosan otrov otrov.. Gdje su na čovjeku paraziti koji čine da se njegovo meso gnoji, neka to mjesto namoči sokom bunike i paraziti će uginuti. Ulje napravljeno od njena sjemena nije od velike koristi. Ali ako na nekom mjestu na čovjekovim udovima nastaje prevelika toplina, neka to mjesto namoči tim uljem i ohladit će ga bez ikakvih drugih lijekova. Snaga tog ulja nije korisna kod drugih bolesti. Da bi onaj koji je pijan došao k sebi, neka stavi buniku u hladnu vodu, namoči čelo, čelo, sljepoočnice i grlo i bit će mu bolje. bolje.
96
Mravinac/origano (Origanum/Doste; bot. Origanum vulgare)
Mravinac je topao i suh, ali nijedno od toga u njemu ne prevladava. Ako bi ga neki čovjek pojeo ili popio ili na neki drugi način unio u svoje tijelo, izazvao bi u njemu gubu, naduo pluća i oslabio njegova jetra. Tko ima crvenu gubu, bilo odnedavno bilo da već neko vrijeme traje, neka uzme sok mravinca, malo manje soka očajnice, ulje bunike više nego što je onih dvoje, malo vina i to sve zajedno pomiješa. Neka se u parnoj kupelji, kad želi izaći, polije i namaže tom tekućinom. To To će otjerati njegove loše sokove. Nakon Nakon što je izašao iz spomenute kupelji, kupelji, neka se odmah namaže jarčjim lojem rastopljenim na vatri i legne u krevet dok se ne osuši. To će ublažiti oštrinu gube i izliječiti ga. Nakon što se osušio, neka opet uzme mravinac, zgnječi ga, doda mekinje pšenice i to zagrije u zdjelici. Neka to toplo stavi na rane od gube i preko poveže zavojem te neka tako drži koji sat, dok se rane od toga ne ugriju. Ako bi gubav čovjek to često činio, bez sumnje će ozdraviti, ako ne umre ili ako Bog ne želi da on ozdravi. Tko pati od svakodnevne vrućice, neka samelje mravinac, malo kamfora i uspravnu petoprstu više nego što je onih dvoje. Pri samoj pojavi vrućice neka taj prah ubaci u toplo vino i pije te neka legne u krevet i ozdravit će.
Stolisnik (Milleolium/Garve; bot. Ach Achillea illea millefolium)
Stolisnik je topao i suh. Čovjek kojemu se magli u očima zbog plakanja, neka umjereno zgnječi stolisnik i navečer stavi na oči, pazeći da ne dodirne oči iznutra. Neka tako ostavi gotovo do ponoći, a tada neka makne. Pošto je to učinio neka odmah malo namaže područje oko trepavica najboljim i najčišćim vinom i tako će njegove oči biti izliječene. Stolisnik također posjeduje posebne i prikladne snage za liječenje rana. Ako je čovjek ranjen udarcem, nakon što je ranu isprao vinom, 97
neka na nju položi lanenu krpu. Zatim neka stolisnik, koji je umjereno skuhan u vodi, topao stavi na tu krpu koja je j e na rani i lagano ju poveže. To će odnijeti trulež iz rane i zaliječiti je. Neka to često čini i dokle god je potrebno. potrebno. A nakon nakon što se rana počela stezati stezati i zacjeljivati, zacjeljivati, neka ukloni krpu i na ranu stavlja stolisnik, pa će ona bolje i potpunije p otpunije zacijeliti. Tko zadobije ranu unutar tijela, tako što je došlo do loma zbog nezgode ili unutarnjeg stezanja, neka samelje stolisnik i pije taj prah u toploj vodi. Pošto mu je bolje, neka taj isti prah uzima u toplom vinu dok ne ozdravi. Čovjek kojeg muči vrućica svakog trećeg dana, neka u ukusnom i dobrom vinu skuha stolisnik i dva puta toliko oslada. oslada . Neka to procijedi kroz krpu i pije to vino pri samoj pojavi vrućice. Neka te biljke ostavi u vinu tri dana da bi se od njih bolje ublažilo i tako pije tri dana. Ako bude potrebno, neka to još jednom obnovi s istim svježim biljkama, pa će ublažiti vrućicu i bit će izliječen.
Petrovac (Agrimonia; bot. Agrimonia eupatoria)
Petrovac je topao. Kome se magle oči, Petrovac o či, neka zgnječi petrovac do soka i stavi na svoje oči kad ide spavati, pazeći da ne dodirne oči iznutra. To će odagnati zamagljenost i razbistriti oči. Kome su oslabili znanje i razumijevanje, neka odreže kosu s glave i skuha petrovac u vodi. Neka tom toplom vodom pere glavu. Također neka prvo tu toplu biljku krpom poveže preko srca, da ne bi osjetio slabost srca, a tada t ada neka je toplu stavi na čelo i sljepoočnice. sljepo očnice. To To će pročistiti njegovo znanje znanje i razumijevanje i odagnat o dagnat će od njega ludost. Tko pak iskašljava sluz i mnogo flegme zbog bolesne utrobe i također ima bolestan želudac, neka stalno pije vino u koje je stavljen petrovac, kako nakon jela tako i natašte. To To će umanjiti sluz i zagrijati želudac. Isto tako ako se čovjek treba očistiti od sline, izlučevina i pražnjenja nosa, neka uzme sok petrovca i dva puta toliko soka komorača i njima doda sok pastirske past irske iglice koliko teži mali grčki novčić. Zatim neka uzme 98
galange koliko je onih triju, amarant koliko teži šest novčića i oslad težine dva novčića. Neka to samelje i taj prah pomiješa s prethodno spomenutim sokom te neka od toga napravi tablete veličine graha. Potom neka uzme rosopasov sok koliko teži četvrtina novčića, u njega neka umoči tablete i stavi ih na sunce da se osuše. Ako nema topline sunca, neka ih stavi na blagi vjetar ili nježan povjetarac da bi se polako sušile. Kad pak čovjek poželi uzeti ove tablete, neka oko svog želuca i trbuha stavi janjeću ili neku drugu kožu kako bi mu bilo toplo jer njezina toplina je zdrava. Neka se ne približava mnogo vatri, već neka koristi toplinu pokrivača. (...) Neka tablete uzme prije izlaska sunca jer je zora ugodno i nježno vrijeme. vrijeme. Neka Neka uzme pet ili devet tableta i svaku pojedinačno neka namoči u malo meda i proguta. Pošto ih je uzeo, neka šeće na umjereno sjenovitom mjestu, ne na toplini sunca, sve dok ne osjeti olakšanje. Oko podneva, nakon što je osjetio olakšanje ili ako ga još nije nije mogao osjetiti zbog otvrdnut otvrdnutog og želuca, želuca, neka prvo popije popije juhu juhu od najboljeg pšeničnog brašna, kako bi lagana juha izliječila utrobu ili kako bi otvrdnuli želudac na taj način nač in omekšao. Ako čovjek postane gubav zbog požude ili neobuzdanosti, neka u kotlu skuha petrovac, trećinu te količine miloduha i dva puta toliko kopitnjaka koliko je onih dvoje. Neka od njih pripremi vruću kupelj, u nju umiješa menstrualnu krv koliko je može nabaviti i uđe u kupelj. Neka također uzme guščje masti, dva puta toliko kokošje masti i malo kokošjeg izmeta te od toga napravi ljekovitu mast. Kad izađe iz spomenute kupelji, neka se namaže tom masti i legne u krevet. Neka to čini tako često dok ne ozdravi.
Jasenak (Dictamnus; bot. Dictamnus albus)
Jasenak je topao i suh. U sebi ima snage kamena i snage vatre. Zato što je u svojim snagama tvrd poput kamena i zato što ima toplinu vatre koja iz njega izlazi, jasenak je snažan protiv bolesti koje nadjačava. Čovjek koji osjeća bol u srcu, neka jede prah načinjen od jasenka i bol srca će popustiti. p opustiti. 99
A kad kamenac raste u čovjeku koji je po prirodi debeo, kad tek počne rasti, neka samelje jasenak i jede taj prah sa pšeničnim kruhom. To će spriječiti kamenac da raste. A čovjek u kojem već dugo raste kamenac, neka prah jasenka stavi u ocat pomiješan s medom i često pije natašte. To će razbiti kamenac u njemu. Ako je tko počeo šepati na neki ud, neka dobro iskuha iskuha jasenak u vodi vo di i neka baci ono što je u sredini poput srčike. Dok se kuha neka doda dva puta toliko čuvarkuće 12, žareće koprive dva puta toliko koliko je čuvarkuće i sve zajedno pomiješa. Pošto je kuhano i pošto je umjereno iscijedio vodu, neka to toplo položi na zglob i žile onoga uda na koji je počeo šepati. Neka to često čini i ozdravit će.
Povratić (Febriuga/Metra; (Febriuga/Met ra; bot. Chrysanthemum parthenium/ anacetum parthenium)
Povratić je topao i ima blagi sok. Za bolesnu utrobu je poput blage ljekovite masti. Tko osjeća bol u utrobi, neka skuha povratić s vodom i masti ili uljem, doda najbolje pšenično brašno i tako pripremi juhu. Neka to jede i izliječit će utrobu. Kad žene imaju menstruaciju, neka pripreme i jedu tu istu juhu, te će to polako dovesti do čišćenja sluzi i unutrašnjih nečistoća te će izvesti van menstruaciju. Čovjek koji pati od probadajućih boli, neka pomiješa sok povratića p ovratića i kravlji maslac. Neka se time maže ondje gdje boli i ozdravit će.
12 U latinskom latinskom tekstu tekstu stoji njemačka riječ huszmoszes . To bi mogla biti prepisivačka greška za huszwurtz , odnosno čuvarkuću, ali to nije potvrđeno (prim. prev.). 100
Lišajevica (Pilosella/Musore; bot. Hieraciu Hieracium m pilosella)
Lišajevica je hladna. h ladna. Kad se jede, jača jač a srce i smanjuje loše sokove koji su se previše nakupili na jednom mjestu u čovjeku. Čovjek koji ju želi jesti zbog potrebe, neka ju ne jede samu jer je previše opora. Stoga neka joj doda malo jasenka, galange ili kurkume i tako jede te će ć e raspršiti hladne sokove.
Perunika (Gladiola/Swertula; bot. Iris germanica)
Perunika je topla i suha. Sva je njezina snaga u korijenu, a njezino zelenilo se uzdiže u lišće. Čovjek koji ima manji svrab, neka u svibnju pripremi pripremi ljekovitu mast od soka lišća perunike i masti tako da izgleda zelena. Neka se njome često maže i bit će izliječen. Tko na licu ima tvrdu kožu poput kore ili je pun prišteva ili ima lošu boju, neka istisne sok lišća perunike, ulije u posudu p osudu s izvorskom vodom ili s vodom velike rijeke i malo zagrije. Neka tom vodom, umjereno zagrijanom, pere svoje lice. Neka to često čini i to će mu učiniti kožu mekanom i dati dobru i lijepu boju lica. Tko je mahnit, neka u vodi skuha korijen ili lišće perunike i zatim ocijedi vodu. Neka to toplo stavi oko svoje glave, preko poveže krpu i tako neka spava. Neka to često čini. Zatim neka nasiječe korijen perunike na tanke krugove, začini medom i često jede, j ede, pa će ozdraviti. Čovjek koji ima kamenac ili teškoća s mokrenjem, neka u mužaru zgnječi korijen perunike s dobrim vinom. Neka to vino procijedi kroz krpu i pije toplo. U tome će kamenac omekšati i otvorit će se mokraćni putevi. Protiv mlade gube, neka čovjek zgnječi korijen perunike, stavi u magareće mlijeko te dodavši mast, neka skuha u zdjelici uz snažno miješanje. Zatim neka to procijedi kroz krpu, stavi u posudu i tako će 101
nastati ljekovita mast. Zatim neka napravi lužinu od pepela johe. Neka prvo tom lužinom opere svoje tijelo gdje osjeća gubu, naravno dok je guba još u počecima, p očecima, a zatim neka se namaže gore spomenutom spomenutom mašću. Neka to često čini i ozdravit će.
Abdovina (Ebulus/Hatich; bot. Sambucus ebulus)
Abdovina je hladna i vlažna i protivna prirodi čovjeka tako da bi bila opasna za onog čovjeka koji bi ju pojeo. p ojeo. Ako nekome zbog loših sokova u glavi šumi poput bujice, neka se oko njegove glave stavi hladna abdovina i bit će mu bolje. A ima li netko na prstima ili na nogama hrapave nokte (gljivice), neka na njih često stavlja plodove plo dove koji rastu na abdovini i poveže. Nokti će se očistiti ili otpasti, a onda narasti lijepi novi.
Crna pomoćnica (Solatrum/Nachtschade; bot. Solanum nigrum)
Crna pomoćnica je topla i suha. Čovjek koji u srcu osjeća bol i slabost, neka skuha crnu pomoćnicu u vodi i toplu je položi na svoje srce, pa će mu biti bolje. Tko ima zubobolju, neka zagrije crnu pomoćnicu u vodi i toplu stavi na čeljust kad ide spavati, pa će mu biti bolje. Kome otiču stopala, neka na njih stavi crnu pomoćnicu zagrijanu u vodi i prestat će oticati. oticati. Tko osjeća bol u potkoljenicama, pot koljenicama, neka dosta zagrije crnu pomoćnicu u vodi, stavi oko svojih potkoljenica, p otkoljenica, poveže krpom i bit će mu bolje.
102
Neven (Ringella/Ringula; bot. Calendula officinalis)
Neven je hladan i vlažan. U sebi ima snažno zelenilo i dobar je protiv otrova. Tko bi pojeo ili popio otrov, neka u vodi skuha neven i nakon što je iscijedio vodu, neka ga topla položi na svoj želudac. To To će ublažiti otrov i izbacit će ga. Neka taj čovjek odmah ugrije dobro vino, u njega ubaci dosta ove biljke i opet zagrije. Neka to pije mlako, pa će iz sebe izbaciti otrov kroz povraćanje ili putem pjene. Čovjek kojem se ljušti glava, neka uzme slaninu i neka odbaci ono što je na njoj mekano i njezinu kožu. Ono tvrdo što je uz kožu, neka u mužaru zgnječi s nevenom. Neka time često maže svoju glavu, pa će ljuske otpasti otpasti i glava g lava će biti lijepa. Čovjek koji ima svrab na glavi, neka zgnječi cvjetove i lišće nevena. Neka od tog soka, malo vode i najboljeg pšeničnog brašna pripremi tijesto. Neka ga stavi oko svoje glave i poveže krpom. Tako povezano neka ostavi sve dok se tijesto ne zagrije i raspadne. Tada Tada neka ga ukloni i stavi oko svoje glave drugo tijesto pripremljeno na isti način. Neka to čini devet dana. Svaki put kad ukloni tijesto s glave, neka ju opere lužinom pripremljenom pripremljenom od soka s oka nevena i bit će izliječen. Ako bi goveda ili ovce pojele nešto loše, zbog čega bi se iznenada napuhnula, neka čovjek u njihova usta ulije sok nevena s malo vode i neka to progutaju, pa će ozdraviti. Ako kašlju, neka čovjek ulije sok nevena bez vode u njihove nozdrve. Odmah će iskašljati loše sokove i bit će im bolje.
Divizma (Blandonia/Wullena; (Blandonia/W ullena; bot. Verbascum thapsus)
Divizma je topla i suha te ponešto hladna. Čovjek koji ima slabo i tužno srce, neka često jede j ede divizmu s mesom, ribama ili drugom hranom, ali bez drugih biljaka. To će ojačati i razveseliti njegovo srce. 103
Tko je promukao u grlu i osjeća bol u prsima, neka u dobrom vinu skuha jednaku količinu divizme i komorača, procijedi kroz krpu i često č esto pije. Vratit će glas i izliječiti prsa.
Dupčac (Alentidium/Gamandrea; bot. Teucrium chamaedrys)
Dupčac je topao i mastan. Nije koristan ni ljudima ni stoci kao hrana ili piće jer izbjegava sluz i nečistoću i odlazi u krv koju čini slabom. Dakle, oslabljuje krv i povećava trulež, budući da je ne odnosi. Ako bi ga tko pojeo, neka odmah uzme napitak koji pročišćava, inače će uslijediti šteta i njegovo meso će oboljeti jer će njegova krv biti oslabljena i trulež će ostati u njemu. Ali tko pati od male svrabi, koja je između kože i mesa, neka zgnječi dupčac sa starom masti. Neka se time maže i brzo će ozdraviti. Pošto je počeo malo ozdravljati, neka se otada više ne maže jer će naškoditi njegovojj krvi njegovo kr vi ako bi se dulje time mazao. Ako krv u čovjeku, pobuđena lošim sokovima, počne istjecati sa stražnje strane s pražnjenjem crijeva, neka ju ne sprječava jer mu to donosi čišćenje. Ali ako previše prolazi kroz njega, neka doda dupčac povrću i drugim zdravim biljkama i napravi napravi hranu i to će ga okrijepiti.
Kičica (Centaurea; bot. Centa Centaurium urium erythraea)
Kičica je topla i suha. Čovjek koji ima slomljenu neku kost u svome tijelu, neka zgnječi kičicu ili njezin korijen Neka taj sok pomiješan s vinom ili vodom često često pije, pa će slomljena kost zacijeliti. Također neka tada zagrije kičicu u vodi i nakon što je iscijedio vodu, neka je toplu često stavlja na mjesto gdje je slomljena kost i ozdravit će. Koga tako muči reuma da pri govorenju njegov jezik otkazuje i tako da ga neki ud izdaje, neka pomiješa korijen i lišće kičice sa svježom
104
jelenjom masti. Neka od toga s brašnom napravi pogač pogačice, ice, njih često jede i reuma će biti biti potisnuta. A koga muči reuma po cijelom tijelu, neka stavi kičicu u vino, često pije i reuma u njemu će popustiti.
Božur (Dactilosa/Beonia; bot. Paeonia officinalis)
Božur je vatren i ima dobru snagu. Ako uši uništavaju kosu nekog čovjeka, neka napravi lužinu s korijenom i sjemenom božura, njome često pere svoju glavu i uši će uginuti. Ako je čovjek sišao s uma kao da ništa ne zna i kao da leži u ekstazi, neka se umoči sjeme božura u med i stavi pod njegov jezik. Snage božura će se uzdići do njegovog mozga tako da će se brzo vratiti k pameti. Kad neki čovjek svladan epilepsijom padne, neka se sjeme božura umoči u krv pijavice, a zatim tako vlažno uvalja u najbolje pšenično brašno. Neka se stavi u usta onoga koji je pao dok tako leži. Neka se to čini svaki put kad padne zbog te bolesti te će naposljetku biti izliječen. Tko ima mnogo sluzi u glavi i oko prsa te zbog toga iskašljava mnogo nečistoće i ima neugodan zadah, neka nasiječe korijen božura na srednje kolutove, tome doda nešto njegovog sjemena i pusti da provrije u vinu. Neka Neka to umjereno toplo često pije i očistit će njegovu glavu i prsa te učiniti da njegov dah ima dobar miris. Pošto je popio to vino, može drugo vino s tim istim božurom zagrijavati do tri puta. Kad se u čovjekovo čovjekovom m želucu nakupi na kupi neprobavljena neprobavljena hrana, izaziva bol u želucu. Zbog toga neka on do soka zgnječi božur, četvrtinu njegove količine božjeg drvca i petoprstu koje neka bude manje nego božjeg drvca. Neka to skuha u dobrom i čistom vinu tako da vina bude dva puta više nego soka biljaka. Neka to procijedi kroz krpu i prelije u staklenu posudu ili novi lonac. Poslije neka to vino tako ublaženo sipa u tavu, u to ubaci užareni čelik dva ili tri puta, te opet, dok zbog čelika ne počne vreti. Zatim neka stavi galangu ili zubovac i malo papra i pije natašte. Neka to pet dana pije natašte, pošto je ipak prije zagrijano užarenim 105
čelikom. Pošto je to činio pet dana, neka od pšeničnog kruha, najboljeg pšeničnog brašna i spomenutog vina zagrijanog čelikom napravi juhu, uz dodatak žumanjka, ali bez masti i ulja. Neka to pet dana jede natašte. Pošto je to završio, neka opet pije vino zagrijano čelikom sve dok mu ne bude bolje. Božur je također dobar protiv vrućice koja se javlja svakog trećeg i svakog četvrtog dana. Čovjek koji ima vrućicu svakog trećeg ili svakog četvrtog dana, neka umjereno zgnječi korijen božura, stavi ga u vino i često pije, pa će otjerati vrućicu. Neka također prah božura stavi u brašno, tome doda mast ili ulje maka i napravi juhu. Neka to često jede i bit će mu bolje. Također se korijen i lišće božura može staviti među odjeću, pa će moljci pobjeći i neće ju oštetiti.
Betonika (Pandonia/Bathenia; (Pandonia/Bathe nia; bot. Betonica officinalis)
Betonika je topla i u sebi pokazuje obilježja ljudskog znanja više nego druge biljke, kao što domaće i čiste životinje više borave s čovjekom nego divlje životinje. Zbog toga vražja vražj a prijevara i obmana katkad spusti svoje sjene nad betoniku i neke druge biljke. Čovjek koji je glup i tupoglav, tako da mu nedostaje pameti, neka zgnječi betoniku takoreći do soka, nju položi na svoja prsa i srce kroz čitavu noć i poveže krpom. Neka to često čini i vratit će se pameti. Koga običavaju običavaju mučiti loši snovi, neka noću kod sebe ima betoniku i potisnut će utvare iz snova. Žena koja pati od obilne menstruacije u krivo vrijeme, dakle neredo vite, neka stavi betoniku u vino, kako bi poprimilo njezin okus i često pije, pa će se izliječiti. Ako bi neki muškarac od žene ili neka žena od muškarca bila obmanuta nekakvom vračarskom vještinom ili pritisnuta i prizvananekakvim neobičnim i vražjim riječima čaranja, tako da je taj začaran muškarac lud od ljubavi prema ženi ili ta začarana žena luda od ljubavi prema 106
muškarcu, neka potraži betoniku koja nikada prije nije upotrebljena za neki lijek ili neku magiju. Ako je prije upotrebljena za takvo ta kvo nešto, otada više nije dobra za lijek. Kad ju pronađe, neka s nje skine lišće. Neka po jedan list gurne u svaku nosnicu, jedan list stavi pod jezik, po jedan drži u svakoj ruci, po jedan j edan stavi ispod svakog sva kog stopala i neka tu biljku uporno gleda svojim očima. Neka to čini tako dugo, sve dok se to lišće na njego vom tijelu ne zagrije. Neka Neka to često čini, sve dok mu mu ne bude bolje i dok ne bude božjom snagom oslobođen od ludosti te ljubavi, ali samo ako nije jedenjem ili pijenjem unio u svoje tijelo nikakav poticaj na ljubav ljubav.. A tko bi kroz čarobne riječi bio namamljen u ljubav prema drugome, bilo muškarac bilo žena, neka uvijek kod sebe ima betoniku i bit će mu bolje. A ako je zima i zbog toga ne može nabaviti lišće za prethodno spomenuti lijek, neka uzme korijen i učini što je gore rečeno. rečeno. Neka nitko ne jede betoniku ni na koji način jer ako bi ju pojeo, naškodila bi njegovom zdravom razumu i pameti, te bi ga učinila pomalo ludim.
Crna čemerika (Citterwurtz nigrum/Sichterwurtz nigra; bot. Veratrum nigrum)
Crna čemerika je topla te je u svojoj toplini tvrda i oštra. Ako neki čovjek, izmučen zbog bolesti u glavi, gubi svoj zdrav razum i pamet tako da se čini da je lud, neka zajedno zgnječi crnu čemeriku, trećinu njezine količine majčine dušice i komorača koliko je majčine dušice. Neka njih zagrije u zdjelici sa starom masti i tako tople stavi oko svoje glave i vrata i poveže krpom. Neka to pet dana čini ujutro i navečer, zagrijavajući to svaki dan. Nakon petog dana neka pripremi lužinu s pepelom bukve, time pere svoju glavu i bit će izliječen. A ako još uvijek nije vratio svoj razum, neka neka opet drugih pet dana čini ono ono što je gore rečeno. Koliko godbolest bila jaka, otjerat će ju od njega i on će vratiti svoj zdrav zdrav razum i pamet.
107
Bijela čemerika (Citterwurtz album/Sichterwurtz alba; bot. Veratrum album)
Bijela čemerika je topla i ima istu prirodu kao crna čemerika, osim što je crna čemerika oštrija od bijele. I bijela čemerika, pomiješana s majčinom dušicom, komoračem i masti, kao što je gore spomenuto, odagnava ludost u čovjeka. Također mnogo koristi drugim lijekovima i mastima, ako im se doda. Mlada žena koja katkad ima neredovite menstruacije, neka uzme ulje u koje su ubačene ruže r uže i bijelu čemeriku šestinu količine ruža te nju također ubaci u to ulje. Neka se time pored vatre snažno i često maže oko pupka i prepona. To To će potaknuti i osloboditi njezinu menstruaciju. menstruac iju. Ako ne bi dobila menstruaciju na ovaj način, neka ponovno napravi gore spomenutu spomenutu mast, sve dok menstruacija ne dođe do đe u pravo vrijeme. Ali i čovjek koji osjeća bol u srcu i uvuli13, neka zajedno zgnječi bijelu čemeriku, trećinu njezine količine božjeg drvca i manje crnog jasena nego što je božjeg drvca. dr vca. Njima neka doda kravljeg maslaca pripremljepripremljenog u svibnju. To To je najbolja ljekovita mast. Kad osjeća bol u srcu, neka se čovjek ondje time namaže. Ako osjeća bol u uvuli, neka se namaže oko grla. Neka to često čini i bit će mu bolje.
Bosiljak (Basilisca; bot. Ocimum basilicum)
Bosiljak je hladan. Čovjek koji ima paralizu u svom jeziku, tako da ne može govoriti, neka stavi bosiljak pod jezik i vratit će mu se govor. govor. Tko ima jake vrućice, bilo svakog trećeg bilo svakog četvrtog dana, neka skuha bosiljak u vinu uz dodatak meda i procijedi. Neka to često pije natašte, nakon jela i navečer, navečer, pa će se vrućice povući.
13 Resica koja visi iz mekog nepca iznad zadnjeg dijela jezika (prim. prev.). prev.). 108
Bedrenika (Bibinella; bot. Pimpinella saxifraga/Pimpinella maior )
Bedrenika je više hladna nego topla i ne koristi mnogo čovjeku jer je njezin sok opor. Ipak, ako je čovjek uvijek nosi tako da mu visi oko vrata, neće moći biti zaveden vražjim zazivanjima niti čarobnim riječima niti ikakvom magijom koju nije pojeo ili popio.
Pakujac (Acoleia/Ageleia; bot. Aqu Aquilegia ilegia vulgaris)
Pakujac je hladan. Čovjek na kojem se počinje po činje stvarati osip, neka neka jede sirovi pakujac i osip će nestati. Na kome počnu rasti skrofule, neka često jede sirovi pakujac i one će se povući. Čovjek koji izbacuje mnogo sluzi, neka pakujac začini medom i često ga tako jede, pa će ga to pročistiti. Tko ima vrućicu, neka zgnječi pakujac, njegov sok procijedi kroz krpu i doda mu vino. Neka Neka to često pije i bit će mu bolje. b olje.
Mlječika (Citocatia/Springwurtz; bot. Euphorbia lathyris)
Mlječika je hladna i u sebi ima malo oštrog soka. Sama po sebi ne koristi mnogo čovjeku. Naime,, koji god čovjek bi ju pojeo samu i sirovu, uništila bi ga iznuNaime tra u njegovom tijelu, tako što bi s opasnošću opasnošć u prošla kroz njega. Tko poželi uzeti malen i lagan napitak koji pročišćava, neka samelje jednaku težinu cimeta i sladića i neka taj t aj prah s malo najboljeg pšeničpš eničnog brašna u soku mlječike izvalja u veličinu graha. Neka to posuši na suncu ili na umjereno toploj peći. Ujutro Ujutro neka uzme toga onoliko koliko teži pet, devet ili petnaest novčića i to će ga lagano pročistiti. Kasnije neka pripazi da umjereno jede i pije. 109
Štrbac (Berwurtz; bot. Meum athama athamanticum nticum)
Štrbac je topao i u sebi ima suho zelenilo. Čovjek koji ima snažnu i žestoku vrućicu, neka samelje štrbac i često jede taj prah s kruhom natašte i nakon jela, pa će mu biti bolje. A koga muči reuma po cijelom tijelu, neka taj isti prah često jede i reuma u njemu će se povući. Tko pak ima žuticu, neka korijen štrpca, kad je mlad, zgnječi u octu, tako jede i bit će mu bolje. Tada neka također pripremi juhu s istim octom, često ju jede i bit će izliječen.
Kamenika (Saxifrica/Steinbrecha; bot. Saxifraga granulat granulata a)
Kamenika je hladna i ima jake snage. Nije dobra kao hrana čovjeku koji je nježan u tijelu jer je prejaka za njegovo tijelo. Kad se sluz nakuplja u želucu, mjehuru ili bilo gdje u tijelu čovjeka i otvrdne poput kamena, neka taj čovjek zgnječi sjeme kamenike u vodi i svakodnevno to pije, ali nakon jela, ne natašte. To To će slomiti ono tvrdo i štetno u čovjeku i taj će čovjek biti izliječen. Tko ima žuticu, neka zdrobi sjeme kamenike u vinu i pusti da u njemu odstoji par sati. Zatim neka to često pije nakon jela i žutica u njemu će biti ugašena. Ona sama katkad nastaje zbog preobilja žuči i mnogo puta u čovjeku stvara neku tvrdoću poput p oput kamena.
Pasji jezik ili mrazovac (Ugera; bot. Cynoglossum officinale/Colchium autumnale)14
Ova biljka je jako topla i u sebi ima oštrinu. Ta Ta oštrina je jako j ako snažna i zbog toga slama velike i snažne čireve. Stoga neka čovjek zgnječi biljku u mužaru, doda joj malo maslinovog ulja i to hladno neka stavi na čir. Ako tko nema maslinovog ulja, neka doda malo jarčjeg loja i zagrije 110
u zdjelici. Neka pusti da se to ohladi i tako hladno stavi na čir. To će ublažiti otrov i ozdravit će.14 Ako čovjek ima crvene i velike čireve, neka zgnječi biljku i doda joj maslinovog ulja ili jarčjeg loja. Neka to stavi na čir i na taj način će izvući otrov. A kad su čirevi već počeli postajati crveni, neka makne biljku i pripremi zavoj od konoplje s maslinovim uljem ili jarčjim lojem. Neka to stavi na čireve i bit će izliječen. Također neka se s e njezin korijen umoči u ocat i preko noći stavi na ono mjesto gdje su počele rasti bradavice i preko poveže krpu. Neka to često čini i bradavice će nestati.
Rosopas (Chelidonia/Grintwurtz; bot. Chelidonium maius)
Rosopas je vrlo topao. U sebi ima strašan i oštar otrov tako da ne može čovjeku donijeti nikakvo zdravlje. Ako bi čovjeku na jedan način izvana dao zdravlje, na drugi bi mu način iznutra donio veću bolest. Naime, ako bi ga tko pojeo ili popio, iznutra bi ga ranio i naškodio mu te bi zbog toga katkad u čovjeku izazvao bolnu, a ne zdravu probavu i stolicu. Tko je pak pojeo, popio ili dotaknuo nešto nečisto, zbog čega su po njegovom tijelu nastali prištevi i čirevi, neka u zdjelici zajedno rastopi staru mast s dosta soka rosopasa. Neka se time često maže i bit će izliječen.
Bršljan (Ebech/Ebich; bot. Hedera helix )
Bršljan je hladan i nije koristan čovjeku za jelo. Čovjek koji ima žuticu, neka u zdjelici zagrije bršljan s jarčjim lojem ili starom masti. Neka to toplo položi na svoj želudac i žutica će prijeći 14 Nije sa sigurnošću utvrđeno na koju je biljku Hildegarda mislila pod nazivom ugera. Pretpostavlja se da bi to mogla biti jedna od ovih dviju biljaka (prim. prev.). 111
na tu biljku tako da će se čak čovjekova koža izvana činiti žućkastom. Zatim neka odmah zgnječi potočarku u hladnoj vodi i procijedi kroz krpu. Neka to tako hladno pije, pa će otjerati žuticu i ozdraviti. Žena koja pati od neredovitih obilnih menstruacija, neka skuha bršljan u vodi, topla ga stavi oko bedara i pupka i njegova hladnoća će zaustaviti neredovitu menstruaciju. Ako se u nekom čovjeku nekim slučajem razderala unutarnja opna, u kojoj su zatvorena crijeva, neka u dobrom vinu skuha bršljan i dva puta toliko gaveza. Nakon što je skuhao te biljke, neka ih odvoji od vina v ina i u vino ubaci malo praha načinjenog od kurkume, toliko šećera koliko je bilo bršljana i dosta kuhanog meda. Neka pusti da to opet provrije i zatim to izlije kroz vrećicu i napravi bistri napitak. Neka to pije nakon jela i navečer te neka to često čini. Ali i biljke koje su kuhane u gore spomenutom vinu, neka tople poveže iznad mjesta gdje je razderana unutarnja opna. One će spojiti poderano mjesto. Također neka čovjek nareže korijen gaveza na manje komade i stavi u vino tako da vino poprimi njegov okus. Neka stalno pije to vino, sve dok ne ozdravi.
Bijeli sljez (Ibiscum/Ybischa; bot. Alth Althaea aea officinalis officinalis)
Bijeli sljez je topao i suh te dobar protiv vrućica. Čovjek koji ima vrućice, kakve god god da jesu, neka zgnječi bijeli sljez s octom. Neka to pije ujutro natašte i navečer, navečer, pa će se vrućice povući, kakve god prirode bile. Tko osjeća glavobolju, neka zgnječi bijeli sljez i manje kadulje i s njima pomiješa malo maslinovog ulja. Neka to pored vatre zagrije u svojoj ruci, stavi jedino na čelo i poveže krpom. Neka tako spava i bit će mu bolje.
112
Valerijana (Denemarcha; bot. Valeriana officinalis)
Valerijana je topla i vlažna. Čovjek koji pati od upale pluća ili kojeg muči grčevi u trbušnim organima, neka samelje valerijanu i manje mačje metvice. Neka s tim prahom, brašnom i vodom u zdjelici s masti pripremi pogačice. Neka njih često jede i bit će mu bolje. b olje.
Mačja metvica (Calamentum/Nebetta; (Calamentum/Nebet ta; bot. b ot. Nepeta cataria cataria)
Mačja metvica je topla. Čovjek koji ima skrofule na vratu, prije nego što se raspuknu, neka samelje mačju metvicu i taj prah često jede s kruhom, u smoku ili u pogačicama, pa će skrofule nestati. A ako su se raspuknule, neka na njih stavi svježe i sirovo lišće mačje metvice, pa će se skrofule posušiti.
Čapljan (Kranchschnabel/Cranchsnabel; bot. Erodium cicutarium)
Čapljan je jako topao i ima malo vlage. U sebi ima gotovo snage lijeka. Tko osjeća bol u srcu, neka samelje čapljan, manje zubovcai muškatnog oraščića manje nego zubovca. Neka taj prah jede s kruhom ili bez kruha i liže iz svoje ruke i bit će mu bolje jer je to najbolji prah za zdravlje srca. Kome curi sluz iz nosa, neka taj isti prah stavi blizu svojih nosnica nosnic a i u sebe uvlači njegov miris. Lako i nježno će se riješiti sluzi te će ona brzo nestati, bez opasnosti za tog čovjeka. Tko kašlje i osjeća stezanje u prsima, neka s gore spomenutim prahom i brašnom pripremi pogačice u zdjelici, uz dodatak masti ili maslaca. Neka njih često jede natašte i nakon jela, pa će se lako i nježno osloboditi kašlja i stezanja u prsima i tako će čovjeku biti bolje. 113
Tko osjeća bol u prsima tako da jedva može disati i tko osjeća bol u grlu tako da je ostao bez glasa, neka gore spomenuti prah pije u toplom vinu i bit bit će mu bolje. Tko osjeća glavobolju g lavobolju,, neka tom prahu doda suhu ili pročišćenu sol. Neka to ili jede na kruhu ili liže iz svoje ruke, pa će biti izliječen.
Gavez (Consolida; bot. Symphytum officinale)
Gavez je hladan. Ako bi ga čovjek jeobez razloga, poremetio bi u njemu sve sokove koji su pravilno uređeni. Ako je neki čovjekov ud slomljen, zagnojen ili ranjen te ako bi tada čovjek jeo gavez, brzo bi otjerao sluz koja ondje izlazi i izliječio rane na površini kože, ali ne i u unutrašnjosti, na mesu. Slično je kao kad se kamenje baci u veliki jarak kako bi spriječilo da voda otječe te se tako voda, budući budući da ne ne može otjecati, smješta u dubin dubinu. u. Na taj će način crvi i ono nečisto ostati unutra, budući da su spriječeni oteći. Tako Tako gavez, ako se jede na nepravilan način, odnosno bez miješanja s drugim začinima, liječi izvana, a unutra ispušta gnjile stvari.
Vučja stopa ili i li vilino sito (Rustica/Byverwurtz; bot. Aristoloc Aristolochia hia clematitis; clematitis; Carlina acaulis acaulis)15
Ova je biljka topla i u dobroj ravnoteži.15 Ako je zdrav čovjek želi jesti, neka samelje njen korijen i lišće, doda pola te težine praha zubovcai pomiješa prah cimeta koliko je pola težine zubovca. Neka taj prah svakodnevno jede s kruhom ili u juhi ili neka pije u toplom vinu, pa neće sve do svoje smrti imati tešku i dugotrajnu bolest. Nijedan čovjek neka ne izbjegava taj prah. Ako bi ga zdrav čovjek svakodnevno jeo, neće bolestan ležati u krevetu duže vrijeme. Ako bi ga bolestan čovjek jeo, postat će zdrav. A da bi taj prah kroz godinu ostao 15 Biljku naziva rustica tj. b yver yverwurt wurtzz ne može se jednoznačno identificirati (prim. prev.). 114
nepokvaren, treba ga staviti u novu glinenu posudu i zatvorenog pokriti zemljom. Tako će zadržati svoje snage.
Crni kukurijek ili zeleni kukurijek ili čvorasti smrdelj (Gelisia/Nyesewurtz; bot. Helle Helleborus borus niger; niger ; Helleborus Helle borus viridis; v iridis; Galeopsis tetrahit )16
Ova biljka je topla, suha i pomalo vlažna, a ima zelenilo koje je korisno.16 Naime, koga muči reuma i tko ima žuticu, neka zgnječi ovu biljku i njen sok procijedi kroz krpu. Neka taj sok doda vinu te neka onaj tko ima reumu to često pije natašte, a tko ima žuticu neka često pije nakon jela i ozdravit će. Neka čovjek skuha ovu biljku u vinu uz dodatak meda i procijedi kroz krpu. Neka to često pije nakon jela j ela i navečer, navečer, kad ide spavati, pa će mu biti ugodno i lagano u prsima, pročistit će mu želudac i umanjiti što god nečisto postoji p ostoji unutar njegovog tijela.
Kukolj (Gith/Herba Gicht; bot. Agrost Agrostemma emma githago githago)
Biljka koja se naziva kukolj vrlo je topla i u sebi ima ponešto p onešto zelenila. Čovjek koji osjeća bol u želucu, neka umjereno zgnječi tu biljku i njezino sjeme i kuha u vinu uz dodatak malo meda. Neka to procijedi kroz krpu i često pije toplo, pa će ozdraviti. Tko se želi čuvati da ne oboli na želudac, neka često pije taj napitak hladan i zadržat će zdravlje. Koga muči reuma, neka zgnječi tu biljku s njenim sjemenom, tome doda malo medvjeđe masti i maslinovo ulje trećinu količine medvjeđe masti. Neka to sve skuha u vodi i napravi ljekovitu ljekovitu mast. Neka se njome maže gdje boli i odmah odma h će proći kroz njegovu kožu tako da će se reuma povući. 16 Ovu biljku ne može se jednoznač jednoznačno no identificir identificirati ati (prim. prev.). prev.). 115
Verbena (Verbena/Ysena; bot. Verbena officinalis)
Verbena je više hladna hla dna nego topla. Ako je u čovjeku meso trulo zbog čireva ili rana ili crvi, neka skuha verbenu u vodi, stavi lanenu krpu na trulo meso i nakon što je iscijedio vodu, neka na krpu položi umjereno toplu verbenu. Pošto Pošto se ona osuši, neka opet stavi drugu kuhanu verbenu. Neka to čini tako dugo dok trulež ne bude ukonjena. Ako nekome otekne grlo, neka umjereno zagrije verbenu u vodi, toplu ju stavi na grlo i preko poveže krpu. Neka to čini tako dugo dok oteklina ne nestane.
Čubar (Satureia/Satereya; (Satureia/Sat ereya; bot. b ot. Satureja hortensis)
Čubar je više topao nego hladan. Čovjek kojeg muči reuma tako da njegovi udovi stalno drhte, neka samelje čubar, manje kadulje i kumina manje nego kadulje. Neka taj prah umiješa u napitak začinjen medom i često pije nakon jela, pa će mu biti bolje.
Đurđica (Megilana/Meygilana; bot. Convallaria majalis)
Đurđica je hladna i njena hladnoća je kao zemljina kad rađa cvijeće i voće. Ako na nekom čovjeku rastu skrofule ili prišt ili nekakav čir u kojem je otrov, otrov, neka često natašte jede đurđicu đurđicu i nestat će. Tko ima epilepsiju, neka često jede đurđicu. Kad zbog te bolesti padne na zemlju, treba tu biljku staviti pod njegov jezik. Brže će ustati i manje će ga boljeti.
116
Petoprsta (Dornella; bot. Potentilla erecta)
Uspravna petoprsta je hladna, a ta hladnoća hladnoć a je dobra i zdrava. Dobra je protiv vrućica koje nastaju zbog loše hrane. Zbog toga neka čovjek koji ima vrućice skuha uspravnu petoprstu u vinu uz dodatak meda i procijedi kroz krpu. Neka to često pije natašte i navečer i izliječit će se od vrućice.
Muškatna Muškat na kadulja (Cicula/Scharleya; bot. Salvia sclarea)
Muškatna kadulja je Muškatna j e topla i korisna protiv otrova. Ako tko osjeća glavobolju, neka skuha muškatnu kadulju u vodi. Iscijedivši vodu neka ju toplu položi oko svoje glave, glavu pokrije krpom i tako neka spava, pa će mu biti bolje. Ako je tko uzeo otrov, neka skuha muškatnu kadulju u vinu i doda malo meda i rute. Pošto je to skuhao, neka pomiješa malo ladoleža i procijedi kroz krpu. Neka nakon jela tri puta popije taj napitak i otrov će izaći iz njega ili kroz povraćanje ili kroz nuždu, osim ako otrov ne bio tako jak da bi mu donio smrt. Čovjek čiji je želudac blago bolestan i pun sluzi zbog hrane, neka u dobrom vinu uz dodatak malo meda skuha muškatnu kadulju, trećinu njezine količine sitne metvice i komorača trećinu količine sitne metvice. Neka to procijedi kroz krpu i često pije nakon jela i navečer. Njegov želudac će biti pročišćen i imat će apetit. Ako je neki čovjek pojeo nešto zbog čega osjeća bol, neka napravi smok od muškatne kadulje, trećine njezine količine ljupčaca ljupčaca i malo vučvuč jeg mlijeka. Neka to kuha s izvorsko izvorskom m vodom i octom i začini suhom soli. Neka to jede pet ili četiri dana i vratit v ratit će mu zdravlje.
117
Zdravac (Strockenschnabel/Storcksnabel; (Strockenschnabel/St orcksnabel; bot. Geranium robertianum)
Zdravac je više hladan nego topao i koristan je protiv kamenca. Tko osjeća bol u srcu i uvijek je tužan, neka samelje zdravac, manje sitne metvice i rute manje nego sitne metvice. Neka taj prah često jede s kruhom i ojačat će njegov njegovoo srce te ga učiniti radosnim. Tko u svome tijelu ima kamenac, neka u vodi skuha zdravac i manje kamenike i procijedi kroz krpu. Zatim neka pripremi vruću kupelj i uđe u nju. Užareno kamenje neka polijeva vodom u kojoj se kuhala zob. Pošto se na taj način oznojio, neka prethodno prethodno spomenutu vodu, u kojoj su se kuhale spomenute biljke, biljke, pije toplu i to će nježno slomiti kamenac u njemu.
Broska (Aristolochia/Astrencia; (Aristolochia/Astr encia; bot. Peucedanum ostruthium)
Broskaje topla i dobra protiv vrućica. Čovjek koji ima vrućice, kakve god su prirode, neka umjereno zgnječi brosku i njome napuni napuni pola vrča. v rča. Neka ulije dobro vino tako da prekrije i najgornje komade broske i ostavi preko noći. Ujutro neka joj doda još vina i natašte pije. Neka to čini tri ili pet dana i ozdravit će. Tko ne može probaviti pojedenu hranu, neka uzme sok broske težine dva novčića, sok bedrenike težine jednog novčića, sok vučjeg mlijeka težine jednog obola17 i đumbir jednake težine. U taj sok neka umiješa najbolje pšenično brašno i napra napravi vi pogačice veličine novčića, ali ponešto deblje. Njih neka peče na suncu ili već gotovo ohlađenoj peći. Onaj čovjek koji boluje od gore spomenute spomenute bolesti, ako a ko je iznutra topao, tako da se hrana u njemu užari, neka ujutro natašte uzme jednu od onih pogačica. A ako je iznutra hladan, tako da se hrana u njemu zbog hladnoće smrzne i stisne, neka ujutro natašte uzme dvije ili tri pogačice. 17 Rimska mjera mjera za težinu koja iznosi 0,568g (prim. prev prev.). .). 118
Hrana koju će poslije prvu pojesti neka bude juha, a zatim neka jede drugu dobru i ukusnu hranu. Neka Neka to čini tako t ako dugo dok ne osjeti da je rasterećen u želucu.
Blaženak (Benedicta; bot. Geum urbanum)
Blaženak je topao. Ako bi ga tko pojeo ili uzeo u piću, raspalio bi u njemu požudne želje. Ako je neki čovjek oslabio čitavim tijelom i izgubio snage svoga tijela, neka u vodi skuha blaženak i često tu vodu pije toplu, pa će mu se vratiti tjelesne snage. Pošto Pošto mu tijelo postane bolje, b olje, neka ga izbjegava.
Broć (Rubea/Risza; bot. Rubia tinctorum)
Broć je hladan i koristan protiv vrućica. Čovjek koji ima vrućicu i gađenje prema jelu, neka u vodi umjereno skuha broć i pije tu vodu toplu ujutro i navečer. Samu biljku, tako toplu, neka položi na svoj želudac na kratko vrijeme. Neka to čini nekoliko dana i vrućica u njemu će se povući. Tko pati od vrućice svakog sva kog četvrtog dana, neka u vinu skuha jednaku težinu broća i stabljike drača i tri t ri puta toliko mlječike suncogleda koliko je onih dviju. Zatim neka uzme bistro i najbolje vino i ubaci užareni čelik. Neka to učini deset puta s istim vinom i čelikom. Zatim neka uzme ono vino koje se kuhalo s gore spomenutim biljkama biljkama i ulije u vino u koje je ubacio užareni čelik. Neka pusti da to sve zajedno još jednom provrije provri je i pije to pri samoj s amoj pojavi vrućice, sve dok ne ozdravi.
119
Zlatica (Ficaria/Wichwurtz; bot. Ranunculus ficaria)
Zlatica je hladna i vlažna. Čovjek koji pati od gorućih vrućica neka u čistom vinu skuha zlaticu i dva puta toliko bosiljka i pusti da se ohladi. Neka svaki dan natašte i navečer, kad ide spavati, popije malo tog vina. Tako neka čini dok ne ozdravi.
Vrbovnik (Weich/Weyt; (W eich/Weyt; bot. b ot. Isatis tinctoria)
Vrbovnik je hladan i ta hladnoća vrlo je oštra. Čovjek koji na svome tijelu pati od bilo kakve reume, koje god jačine, neka u vodi dobro iskuha vrbovnik, procijedi kroz krpu i baci biljku. Zatim neka u tu vodu stavi jastrebove masti i upola toliko jelenjeg ili jarčjeg loja i zajedno kuha. Neka od toga napravi ljekovitu mast, njome se često maže i reuma će se povući.
Jaglac (Himelschluzela/Hymelsluszel; bot. Primula officinalis)
Jaglac je topao i čitavo svoje zelenilo i snagu posjeduje od sunčeve oštrine. Naime, neke biljke primaju snagu prvenstveno od sunca, neke od mjeseca, a neke pak i od sunca i od mjeseca. Ova biljka prima svoje snage prvenstveno od snage sunca. Zbog Zb og toga ona potiskuje melankoliju u čovjeku. Naime, kad se melankolija pojavi u čovjeku, čini ga tužnim, promjenjivim u njegovoj ćudi i čini da izgovori riječi protiv Boga. To videe zra vid zračni čni duhov duhovi,i, hitaj hitajuu k njemu i čest čestoo ga svoj svojim im nagov nagovaranj aranjima ima dovode do ludila. Stoga neka taj čovjek stavi ovu biljku na svoje tijelo blizu prsa i srca dok se od nje ne zagrije. Zračni duhovi koji ga muče, prezirući snagu te biljke, koju ona prima od sunca, prestat će mučiti tog čovjeka. 120
Ali i čovjek kojeg muče loši sokovi u glavi, tako da katkad gubi razum, neka uzme tu biljku, stavi ju na tjeme nakon što odreže kosu i poveže zavojem. Na isti način neka stavi tu biljku na prsa, ne uklanja ju tri dana, pa će mu se vratiti razum. Koga muči reuma po čitavom tijelu, neka stavi tu biljku u svoje piće kako bi poprimilo njen okus, često to pije i izliječit će se.
Petoprsta (Birchwurtz/Birckwurtz; (Birchwurtz/Bir ckwurtz; bot. Potentilla erecta)
Uspravna petoprsta više je j e hladna nego topla. Čovjek koji u sebi ima preobilne i otrovne sokove, neka do soka zgnječi uspravnu petoprstu i dva puta toliko mlječike suncogled. Neka to stavi u glinenu posudu i preko toga prelije dobro i bistro vino. Neka Neka to pije nakon jela i navečer petnaest ili više dana i koristit će mu cijele godine tako što taj napitak u njemu umanjuje preobilne i otrovne sokove.
Paprac (Erdtpeffer/Ertpeffer; (Erdtpeffer/Ert peffer; bot. b ot. Polygonum hydropiper )
Paprac je hladan Paprac hl adan i raste od bistrog zraka. Čovjek koji ima vrućicu, neka uzme dovoljno papraca i stavi ga u dobro vino preko noći. Zatim neka baci tu biljku, a vino zagrije užarenim čelikom. Neka ga ujutro pije natašte nata šte i navečer, kad ide spavati. Neka tako čini sve dok ne vrati zdravlje.
Veliki podbjel (Huoflathetha (Huofla thetha maior/ Hufflatich maior; bot. ussilago petasites)
Veliki podbjel je hladan h ladan i vlažan te zbog toga snažno raste. Kad se stavi na čireve, izvlači loše sokove u svoju oštrinu i hladnoću. Ako tko na svome tijelu ima skrofule, prije nego se raspuknu, neka otrgne ovu biljku blizu stabljike prema veličini skrofula, a ostalo baci. 121
Onaj dio koji je zadržao neka premaže medom i tako tri dana i tri noći stavlja na skrofule. Pošto se biljka osuši, neka opet na isti način stavi svježu biljku i skrofule će se početi smanjiva smanjivati. ti. Četvrtog dana neka pomiješa pšenično brašno s medom i napravi smjesu veličine skrofula. Neka na njih prvo stavi pakujac, a zatim prethodno spomenutu masu od brašna i meda. Neka to čini svakodnevno devet dana i duže, dok skrofule ne nestanu.
Podbjel (Huoflathetha (Huoflat hetha minor/ Hufflatich minor; bot. ussilago farfara)
Podbjel je topao. Ako je neki čovjek neumjereno pojeo raznovrsne hrane i zbog toga je njegova jetra oštećena i otvrdnula, neka na umjerene komade razreže razreže podbjel, dva puta toliko korijena trputca i pulpu koja se nalazi oko imele kruške onoliko koliko je podbjela. Neka te komade probuši šilom ili drugim malim alatom i u te rupe utisne gore spomenutu pulpu te ih stavi u čisto vino. Neka uzme izraslinu težine novčića koja je narasla na listu ili na grani oraha poput graha ili graška g raška te ju stavi u gore spomenuto vino. Neka to vino pije nakon jela i natašte takvo t akvo kakvo je, ne kuhano, i izliječit će jetra.
Ladolež (Scamphonia/Scampina; bot. Convolvulus scammonia)
Ladolež u sebi ima oštru i štetnu hladnoću. Donosi uništavanje i ima prirodu nekorisnih biljaka. Naime, kad liječnici žele pospješiti i učiniti spremnima napitke koje običavaju davati, dodaju im ladolež. Iz čovjeka izbacuje kako zdrave tako i bolesne sokove svojom štetnom prirodom i hladnoćom. Ako bi ga tko dao čovjeku da ga pojede ili popije sirovog i neublaženog, razderao bi ga iznutra, u utrobi. Iz čovjeka odnosi kako tekućine koje daju život tako i smrtonosne smr tonosne tekućine i šalje ga u tjelesno uništenje. 122
Mišjakinja (Hunesdarm/Hunsdarm; (Hunesdarm/H unsdarm; bot. Stellaria media)
Mišjakinja je topla. Ako je neki čovjek slučajno pao ili je udaren motkom tako da njegova koža zbog toga ima razne mrlje, neka skuha mišjakinju u vodi. Pošto je iscijedio vodu, neka je toplu često stavlja na mjesto ozlijeđeno padom pa dom ili udarcem i preko poveže krpu. Otjerat će sluzi koje su se ondje skupile. skupile.
Šuškavac (Razela/Rasela; bot. Rhinanth Rhinanthus us minor /Rhinanth Rhinanthus us crista cr ista galli)
Šuškavac ima naglu toplinu. Ako crvi jedu meso čovjeka ili stoke, neka čovjek ubaci sol u sok šuškavca i stavi na ono mjesto gdje crvi oštećuju meso te će ih to ubiti.
Ljulj ili ovsik ili podlanak (Dorth; bot. Lolium temulentum; Bromus Bromus sp. ; ; Myagrum Myagrum sativum )18
Ova biljka je topla.18 Ako tko na glavi ima duboku i ružnu šugu, neka ovu biljku smrvi u prah i pomiješa sa starom masti. Neka time često maže šugu i to će umanjiti njenu njenu trulež. tru lež.
Češljugovina (Cardus/Cardo; bot. Dipsacus fullonum)
Češljugovina je topla i suha. Čovjek koji je pojeo ili popio otrov, neka samelje vrh, korijen i lišće češljugovine. Neka taj prah često uzima u hrani ili u piću i izbacit će otrov iz sebe. 18 Za biljku imena dorth pretpostavlja se da predstavlja jednu od navedenih biljaka (prim. prev.). 123
Ako tko na svome tijelu ima osip, neka pomiješa taj prah sa svježom s vježom masti i time se maže, pa će ozdraviti.
Grm kupine (Herba brambere/Brema; bot. Rubus fruticosus)
Biljka na kojoj rastu kupine više je topla nego hladna. Ako tko osjeća bol u jeziku, tako da je otekao ili ima čir, neka malo zareže svoj jezik ovom biljkom ili kirurškim nožićem da sluz izađe van. Koga bole zubi, neka to isto učini na desnima i bit će mu bolje. Ako tko osjeća bol u plućima i kašlje, (...) neka uzme ovu biljku, malo manje miloduha, mravinca manje nego miloduha i zubovca pola količine svih ovih zajedno. Njima neka doda med i dobro ih iskuha u dobrom vinu te procijedi kroz krpu. Pošto je umjereno pojeo, neka to pije, a nakon obilnog jela neka pije dosta tog vina. Neka to često čini, pa će vratiti zdravlje plućima i sluz će biti uklonjena iz prsiju. Ako crvi crv i jedu meso čovjeka ili stoke, neka čovjek samelje ovu biljku. Neka taj prah stavi na bolno mjesto, pa će crvi uginuti i on će biti izliječen. Ako tko pati od gubitka krvi, neka umjereno zgnječi ovu biljku i dva puta toliko uspravne petoprste. Neka ih stavi u čisto vino i pije to između obroka, ali ne natašte. Plod koji raste na ovoj biljci, ne škodi ni zdravom ni bolesnom čovjeku i lako se probavlja, ali u njemu nije pronađeno nikakvo ljekovito svojstvo.
Biljka šumske jagode (Herba in qua fraga crescunt/Erperis; bot. Fraga Fragaria ria vesca ves ca)
Biljka na kojoj rastu jagode više je topla nego hladna. U čovjeku koji ju jede stvara sluz i nije korisna kao lijek. Njezin plod takođ također er stvara sluz u čovjeku koji ga jede. Nije dobar za jelo ni zdravom ni bolesnom čovjeku jer raste blizu zemlje i na nečistom zraku. 124
Grm borovnice (Herba in qua Walbere crescunt/Walt Beris; bot. Vaccinium myrtillus)
Biljka na kojoj rastu borovnice u sebi ima jako veliku hladnoću. hladnoć u. Nije korisna kao lijek. Njezin plod pak škodi čovjeku koji ga jede tako što u njemu izaziva grčeve u trbušnim t rbušnim organima.
imijan (Timus; bot. Tymus officinalis)
Timijan je topao i suh. Ako mu tko doda dobre biljke i začine, svojom toplinom i snagom odnosi trulež boli. Ako ga se ne bi začinilo drugim biljkama i začinima, svojom snagom bi probušio čireve kad bi ga se na njih stavilo, ali ih ne bi izliječio. Tko na sebi ima gubu, neka tu biljku začini drugim dobrim biljkama i biljnim sokovima. Neka time maže gubu i to će svojom toplinom i snagom smanjiti trulež gube, koje god vrste ona bila. Također neka uzme timijan sa zemljom na njegovom korijenu i pusti da se zagrije na vatri. Neka od toga sebi pripr pripremi emi vruću kupelj. Također Također neka u loncu s vodom kuha timijan sa zemljom na korijenu i na taj način pripremi kupelj. Neka to često upotrebljava, pa će toplina i suhoća ove biljke sa suhom zagrijanom zemljom, kao što je gore rečeno, ublažiti loše sokove, s okove, osim ako se to Bogu neće svidjeti. Ako koga muči reuma i probadajuće boli te ona bolest koja muči njegove udove tako da su kao nagriženi i izjedeni, neka uzme kadulju, dva puta toliko vučjeg mlijeka i timijan tri puta toliko koliko je vučjeg mlijeka i skuha u vodi. Tada neka im doda jarčjeg loja, dva puta toliko stare masti i tako napravi ljekovitu mast. Neka se pored vatre njome maže ondje gdje boli, pa će toplina kadulje i toplina vučjeg mlijeka s timijanom, pomiješanim s ugodnošću tople vode, toplinom jarčjeg loja i stare masti ublažiti neispravno tople i neispravno hladne sokove gore spomenutih bolesti. 125
Ista ljekovita ljekovita mast ubija uši na čovjeku, ako se čovjek njome maže. Ako su krv i voda u očima čovjeka zbog starosti ili zbog neke bolesti umanjeni preko mjere, neka ode do zelene biljke i gleda je tako dugo dok se njegove oči ne navlaže kao od plakanja. pla kanja. Naime, Naime, zelenilo ove biljke odnosi ono što je poremećeno u očima i čini ih čistima i bistrima.
Jelenov tartuf (Hirtzswam; bot. Elaphom Elaphomyces yces granulatus)
Jelenov tartuf je hladan i tvrd. Štetan je za jelo i čovjeku i stoci, ako nikakva bolest ne škodi jer u sebi ima takve snage da iznutra ranjava zdravog čovjeka i zdravu stoku, kad ne pronađe nikakvu bolest. Kad se pak u čovjeku dignu opasni sokovi, da ga u njegovim udovima tako muči reuma da se čini kao da će se udovi slomiti i ako čovjek tada jede jelenov tartuf, t artuf, otjerat će opasnost tih sokova i ukloniti ih. Naime Naime,, njegova je priroda takva da uvijek običava lomiti ono što je ondje gdje je i on sam i ono što je nečisto, gdje to nađe. A ako bi ga trudna žena pojela, izazvao bi pobačaj s opasnošću za njeno tijelo.
Mjehurica (Boberella; bot. Physalis alkekengi)
Kome se magle oči, neka uzme crvenu svilenu krpu i na nju mazanjem nanese mjehuricu. Kad ide spavati, neka na svoje oči stavi svilenu krpu. Neka to često čini i otjerat će zamagljenost očiju. o čiju. Kome zvoni u ušima tako da je zbog toga kao gluh, neka uzme mjehuricu i namaže ju na tkaninu. Neka tu tkaninu stavi na cijeli vrat sve do ušiju i poveže. Neka to često čini kad ide spavati, pa će zvonjenje u ušima prestati. Također neka čovjek malo posuši mjehuricu na dimu i jede. To će malo ublažiti astmu.
126
A tko boluje od čireva po utrobi, neka uzme mekinje pšenice i zagrije ih u zdjelici s mjehuricom. Neka to stavi na krpu i tako toplo često stavlja na cijeli trbuh i pupak, pa će biti izliječen.
Potočnica (Frideles; bot. Myosotis scorpioides)
Potočnica u sebi nema ni pravu toplinu ni pravu pravu hladnoću niti sadrži ikakve snage korisne čovjeku, već je korov i ne vrijedi kao lijek. Ako bi je neki čovjek pojeo, pojeo, više bi mu naškodila naškodila nego koristila.
Gusjak (Gensekrut; bot. Potentilla anserina)
Gusjak je hladan i korov je. Ako bi ga čovjek pojeo, ne bi mu donio zdravlje, već bi mu više naškodio.
Arnika (Wolfesgelegena; bot. Arnica montana montana)
Arnika je jako topla i ta je toplina otrovna. Kad muškarac ili žena gori od požude, ako bi tada netko njega ili nju dotaknuo po koži svježom arnikom, raspalit će se od ljubavi prema njemu. Zatim, pošto se ta biljka osušila, muškarac ili žena, koji su dotaknuti tom biljkom, bit će gotovo zaluđeni od one ljubavi kojom su bili paljeni, tako da će ubuduće biti budalasti. raspaljeni, ras
Obični sit (Juncus; bot. Juncus effusus )
Obični sit nije ni ispravno topao ni ispravno hladan, već je mlačan i zbog toga nije dobar kao lijek.
127
Wolfesgelegena valde calida est, et venenosum calorem in se habet. Et cum masculus aut femina in libidine ardet, si quis homo illum vel illam in cuti ejus viridi Wolfesgelegena tetigerit, in amore illius ardebit, et deinde postquam herba illa aruerit, masculus aut femina, qui cum eadem herba tactus est, de amore illo, quo incensus est, fere infatuatur, ita quod stultus deinceps erit.
Slika 13. Arnika
128
Islandski lišaj (Musetha; bot. Cetraria islandica) islandica)
Islandski lišaj više je topao nego hladan i kojoj god se ljekovi ljekovitoj toj masti doda, ta mast postaje boljom i snažnijom. Ali sam po sebi ne vrijedi mnogo kao lijek.
Gljive (Fungi; bot. Fungi Fungi))
Gljive koje rastu iznad zemlje, koje god da su vrste, poput pjene su i poput znoja zemlje. Čovjeku koji ih jede donekle škode jer u njemu stvaraju sluz i pjenu. pjenu. Ipak, gljive koje rastu na suhom zraku i suhoj zemlji više su hladne nego tople i bolje su od onih koje rastu na vlažnom zraku i vlažnoj zemlji, ali u njima se ne može naći mnogo ljekovitih svojstava. Gljive koje rastu na vlažnom zraku i vlažnoj zemlji, nisu u potpunosti ni tople ni hladne, već mlačne. Ako bi ih čovjek pojeo, pobudile bi u njemu loš sok. U njima nema mnogo ljekovitih svojstava. Gljive koje rastu na nekim stablima, bilo na onima koja su uspravna bilo koja su polegnuta, ponešto su dobre kao hrana čovjeku, poput nekih vrtnih biljaka. Manje škode onome tko ih jede i katkad su dobre kao lijek. Gljiva koja raste na orahu nema u sebi ni pravu toplinu ni pravu hladnoću, već tromost. Nije dobra za jelo jer izaziva reumu. A ako na nekom čovjeku počne rasti crv, prije nego što zaživi, neka uzme gljivu koja raste na orahu i dok je svježa, to jest nedavno odvojena od drveta, neka ju drži nad uzavrelom vodom da postane post ane topla i vlažna. v lažna. Tako Tako toplu i vlažnu neka ju često stavlja na tu oteklinu gdje su se crvi već počeli razvijati i oteklina će nestati. Ako se pak crv već razvio, tako da je živ, neka tu gljivu osuši na toploj peći, ali bez žari. Neka je zatim smrvi u prah i taj prah često stavlja na ranu, pa će crvi uginuti.
129
Gljiva koja raste na bukvi, topla je. Dobra je za jelo u hrani i bolesnom i zdravom čovjeku. Čovjek koji ima hladan ili sluzav želudac, neka uzme gljivu s bukve, kad je svježa, i skuha je u vodi s dobrim biljkama, uz dodatak malo masti. Neka nakon jela često umjereno toga pojede i to će zagrijati njegov želudac i ukloniti sluz. A ako je trudna žena izmučena tako da je troma, teška i pritisnuta u tijelu težinom ploda, neka uzme gljivu s bukve i dobro ju iskuha u vodi da se s e čitava raspadne. Tada Tada neka to procijedi kroz krpu i od toga soka, uz dodatak dosta masti, neka napravi napra vi juhu. Neka ju jede dvaput ili jednom dnevno nakon jela i nježno će se riješiti boli zbog svog ploda. Gljiva koja raste na bazgi, hladna je i nije dobra čovjeku kao hrana. Ako bi je netko pojeo, poje o, oslabio bi. Ne Ne koristi mnogo ni kao lijek. Gljiva koja raste na vrbi topla je i dobra za jelo. Tko osjeća bol u plućima i zbog toga otežano diše, neka skuha ovu gljivu u vinu i doda umjereno kumina i masti. Neka tu juhu popije, a samu gljivu pojede. Ta gljiva, ako se tako jede, ublažava bol srca i slezene jer srce katkad trpi bol koju mu izazivaju želudac, pluća i slezena lošim sokovima. Ako tko želi uzeti napitak koji pročišćava, neka uzme gljivu s vrbe, kad je svježa, posuši ju na suncu ili toploj peći i samelje. Zatim, kad poželi popiti napitak, neka uzme ladolež, doda mu prah ove gljive težine novčića, mlijeko mlječike težine malog grčkog novčića i to zajedno izmiješa. Neka taj napitak pije natašte kao svaki drugi napitak, koji ljudi običavaju uzimati, uzimati, i očistit o čistit će ga. Naime Naime,, prah ove gljive ublažava ladolež i mlječiku te traži loše loš e sokove u čovjeku poput dobrih začina. A tko ima leukom na oku, neka gljivu s vrbe posuši na suncu. Kasnije, kad poželi liječiti leukom, neka je stavi u vodu na kratko vrijeme i zatim iscijedi vodu koju je upila. Zatim Z atim neka sok, s ok, koji u sebi ima, perom namaže na kapke,, tako da malo dodirne i unutrašnjost očiju. Neka kapke Neka to čini pet p et ili tri noći, kad ide spavati, i bit će izliječen. Gljiva koja raste na kruški, hladna je i vlažna. Kao hrana čovjeku niti ne škodi niti ne koristi. Ali čovjek koji ima svrab, neka uzme gljivu s kruške kad je svježa, njezin sok istisne u maslinovo ulje, a gljivu tada baci. Neka često maže svoju glavu tim maslinovim uljem u ljem i bit će izliječen. 130
Tko ima šugu na noktima, neka uzme dio gljive s kruške veličine svog nokta na kojem je šuga i umoči u žuč goveda, ali ne krave. Zatim neka ga položi na svoj nokat. nokat. Kad se taj dio umočen u žuč osuši, neka ga opet umoči u istu žuč i zbog toga će ondje izrasti lijep noka nokat. t. Gljiva koja raste na jasiki, topla je i sluzava. Nije dobra čovjeku kao hrana i u njoj nije pronađeno nikakvo ljekovito svojstvo.
Aloja (Aloe; bot. Aloe vera/ Aloe barbadensis barbadensis)
Sok ove biljke topao je i ima veliku snagu. Ako čovjek ima snažne svakodnevne vrućice u želucu, neka pripremi zavoj od konoplje s alojom i položi na želudac i pupak, pa će vrućica prestati. Naime, njezin miris iznutra jača čovjekovo tijelo, ali ipak ne i glavu, no pročišćava umor koji je u čovjekovoj glavi. Tko kašlje, neka onaj isti zavoj pripremljen s alojom položi na svoja prsa, tako da njen miris udiše kroz nos i kašalj će prestati. Tko ima vrućicu, neka uzme sok očajnice, a ako je zima, njezin prah, više aloje aloje i više sladića nego lovo lovora. ra. Neka Neka to to skuha skuha u vinu, procijedi kroz krpu i doda medovinu. Brzo će biti izliječen kad ga bude mučila koja god vrućica, osim one koja se javlja svakog četvrtog dana. Tko ima žuticu, neka stavi aloju u hladnu vodu i neka je pije ujutro i kad ide spavati. Neka Neka to učini tri ili četiri puta i bit će izliječen.
Jelenčica Peucedanum um cervaria cer varia) (Hirceswurtz; bot. Peucedan
Jelenčica ima oštru toplinu i vlažna je. Svojom oštrinom, hladnoćom i vlažnošću obuzdava zla koja zbog neumjerene topline, hladnoće i vlage rastu kod reume.
131
Fungus autem, qui in fago nascitur, calidus est, et tam infirmo quam sano homini in cibo ad comedendum bonus est. Et homo qui aut infrigiditatum aut limosum stomachum habet, fungum de fago accipiat, cum recens est, et eum in aqua cum bonis herbulis coquat, modico sagimine addito, et tunc pransus modicum ex eo ita satis et saepe comedat, et stomachum ejus calefaciat, et slim ab eo aufert. Sed et si mulier praegnans, cum fatigatur, ita quod tarda, et gravis, et opressa est in corpore per gravedinem partus, fungum de fago fago accipiat accipiat et eum in aqua aqua tam fortiter fortiter coquat ut totus comminuatur, et tunc per pannum colet, et tunc de succo illo, sufficienter sagimine addito, suffen faciat,, et aut bis faciat bis aut semel semel in die ex eo comedat, comedat, postquam postquam pransa pra nsa fuerit, et de dolore partus partus sui levius solvetur. solvetur.
Slika 14. Gljive
132
Lopoč (Nimphia; bot. Nymph bot. Nymphaea aea alba alba)
Lopoč je hladan te je poput nekorisne biljke. Ne koristi mnogo niti mnogo šteti.
Poljska preslica (Catzenzagel; bot. Equisetum arvense) arvense)
Poljska preslica nema u sebi ni savršenu toplinu ni savršenu hladnoću, već je mlačna. Raste iz zemljinih loših sokova i čovjeku čovjeku koji ju jede ne donosi nikakvu snagu. Ako bi ju tko pripremio na taj način da bi ju muhe kušale, usmrtila bi ih svojom tromošću i lošim sokovim sokovima. a.
Obični likovac (Zugelnich; bot. Daphne mezereum) mezereum)19
Obični likovac je topao i izaziva požudu u čovjeku. Njegove snage ponešto koriste protiv gube i reume, ali njegova toplina, koja izaziva požudu u čovjeku, te iste snage umanjuje, tako da ne vrijedi mnogo protiv onih bolesti.19
Psaffo20 Ova biljka ima umjerenu hladnoću i korisna je. Raste na slaboj toplini.20 Ako se njen sok s ok doda mastima ili napitcima napitcima čini ih korisnijim korisnijima. a.
zugelnich ne 19 Biljku njemačkog naziva zugelnich ne može se točno identificirati. Postoji Postoji pretpostavka da bi to mogao biti obični likovac (prim. prev.). psaffo ne 20 Biljku njemačkog naziva naziva psaffo ne može se identificirati (prim. prev prev.). .). 133
Grm brusnice (Herba in qua Rifelbere crescunt; bot. Vaccinium vitis idaea) idaea)
Biljka na kojoj rastu brusnice nema u sebi ni snažnu toplinu ni snažnu hladnoću, a i ne koristi mnogo tijelu. Njezin plod je pak hladan, ali ipak ima neku srodnost s krvi jer raste od onog zraka koji hrani krv, krv, odakle izaziva i menstruaciju. Čovjeku koji taj plod jede, mnogo niti ne koristi niti ne škodi.
Vodena leća (Merlinsen; bot. Lemna bot. Lemna minor minor )
Vodena leća je hladna i sama po sebi nema upotrebljive snage, osim ako se ne doda drugim snažnijim biljkama. Ako im se doda, umanjuje loše sokove u čovjeku.
Rogoz (Dudelkolbe; bot. Typha sp.) Typha sp.)
Biljka na kojoj raste rogoz više je hladna h ladna nego topla. Nije korisna kao čovjekov lijek jer je njen sok mastan i sluzav. sluzav.
Gospina trava (Hartenauwe; (Hartena uwe; bot. Hypericum perforat per foratum um))
Gospina trava je hladna i korisna je stoci kao hrana. Ne koristi koristi mnogo kao lijek jer je neobrađena i zanemarena kao trava.
134
DIO DRUGI O ������ � ���������� ������, ������ � �������� ������� Sve drveće u sebi ima toplinu ili hladnoću kao i trave. Neko Neko je drveće toplije od drugog, neko pak hladnije. Naime, domaće drveće koje je plodonosno i daje dobre plodove, toplije je od šumskog i neplodonosnog drveća i stabala. st abala. Ali šumsko drveće koje donosi veće plodove i veći broj njih, toplije je od drugog šumskog drveća. Ono, pak, koje donosi malene plodove i manji broj njih, hladnije je od drugog šumskog drveća. Drveće i stabla zelene se i rastu iz svoje srži, kao što i čovjek raste iz svoje. A ako je srž drveta oštećena, drvo će osjetiti štetu po sebe.
Muškatni Muška tni oraščić orašči ć Myri yristica stica fragrans) (Arbor nucis muscatae; bot. M
Drvo na kojemu raste muškatni muškatni oraščić toplo je. Njegovo deblo i lišće ne vrijede mnogo za lijek. Muškatni oraščić ima veliku toplinu i dobru ravnotežu u svojim snagama. Ako tko jede muškatni oraščić, to otvara njegovo srce, pročišćava osjetila i donosi mu dobar um svojom pravom toplinom i ugodnom snagom. Neka čovjek samelje jednaku količinu muškatnog oraščića i cimeta te umjereno klinčića. Neka od tog praha, najboljeg pšeničnog brašna i umjereno vode napravi pogačice. Neka ih često jede, pa će 135
“Arbor in qua nux muscata crescit, calida est. Lignum autem et folia eius medicinae non multum conveniunt. Nux quoque muscata magnum calorem habet, et bonum temperamentum temperamentum in viribus v iribus suis. Et si quis nucem muscatam comedit, cor eius aperit, et sensus eius purificat, et bonum ingenium, bono calore, et suavi virtute sua illi infert. Homo quoque nucem muscatam, et pari pondere ponde re cinna cinnamon monum, um, et moodi moodicum cum de gariofylo gariofylo pulverizet: pulverizet: et cum pulvere isto, et farina similae, et modica aqua tortellos faciat:t: et eos saepe comeda facia comedat,t, et omnem omnem amaritu amaritudine dinem m cordis cordis et mentis eius sedat, et obtusos sensus eius aperit, et mentem ipsius laetam facit, et omnes nocivos humores in eo minuit.
Slika 15. Myristica-fragrans – MUŠKAT
136
ukloniti svu gorčinu njegovog srca i duha, otvoriti srce i otupjela osjetila, učiniti duh radosnim, umanjiti u njemu sve loše sokove, opskrbiti krv zdravim sokom i učiniti čovjeka snažnim. Koga muči paraliza u mozgu, neka samelje muškatni oraščić i dva puta toliko galange te neka umjereno zgnječi jednaku j ednaku količinu korijena perunike i trputca, uz dodatak soli. Neka od toga svega napravi juhu i pije ju. Neka Neka to čini jednom j ednom ili dva puta dnevno, sve dok ne ozdravi.
Cimet (Arbor cinnamomi; bot. Cinnamomum zeylanicum)
Drvo čija kora je cimet jako je toplo, ima jake snage i u sebi sadrži umjerenuu vlagu, ali njegova je toplina tako snažna da potiskuje tu vlagu. umjeren Tko ga često jede, umanjuje u njemu loše sokove i stvara dobre. Čovjek kojeg zbog nekretanja odnosno uzetosti muči giht i koji ima vrući vr ućicu cu sva svakog kog,, sva svakog kog tre trećeg ćeg ili čet četvr vrtog tog dan dana, a, neka uzm uzmee po posudu sudu načinjenu iz čelika. Neka Neka u nju ulije dobro vino i u to položi p oloži drvo i lišće lišć e spomenutog drveta, dok u sebi imaju sok. Neka pusti da to na vatri provrije, provri je, često pije toplo i ozdravit će. Čovjek koji ima opterećenu i otupjelu glavu, tako da teško ispušta i uvlači zrak kroz nos, neka samelje cimet. Neka taj prah često jede s malim zalogajima kruha ili liže iz svoje ruke, pa će odagnati loše sokove s okove zbog kojih je glava g lava otupjela.
Et homo cui caput gravatum et obtusum est, ita quod flatum flatu m per nares nares difficul difficulter ter emittit, emittit, et et intro introrsum rsum trai trait:t: cinnamomum cinnamo mum pulverizet, et eundem pulverem cum bucella panis saepe comedat, aut in manu sua lingat, et noxios humores per quos caput obtusum est dissolvit. di ssolvit.
137
Papar (Arbor piperis; bot. Piper nigrum)
Drvo na kojem raste papar p apar jako je toplo. Papar Papar je također jako topao i suh te u sebi ima brzu propast. Ako ga tko mnogo jede, škodi mu. U njemu izaziva upalu pluća i uništava zdrave, a stvara loše sokove. Čovjek koji bi pojeo voće, ili točnije kruške, i zbog toga obolio, neka odmah pojede papar i bit će mu bolje. Tko ima bolesnu slezenu i osjeća gađenje prema hrani, tako da ne želi jesti, neka umjereno jede papar u bilo kojoj hrani s kruhom. Slezena će biti bolje i odagnat će gađenje prema hrani.
Arbor in qua Arbor qua piper piper crescit, crescit, valde cali calida da est: piper piper quoque quoque valde calidum et aridum ar idum est. Et multu multum m comestum, hominem laedit, et pleurisim in eo parat, et bonos humores destituit.t. Homo autem qui poma, aut pira comederit, et destitui inde dolet: mox piper comedat, et melius habebit. Sed et qui spleneticus est, et qui fastidium comedendi habet: iste piper in aliquo cibo cum pane modice comedat, et in splene melius habebit. habebit.
Balzam (Arbor balsami; bot. Commiphora opobalsamum)
Drvo iz čijih se pukotina cijedi balzam toplo je. Tekućina, odnosno balzam, kraljevske je prirode te je vrlo topao i vlažan. Takve Takve je naravi da ga kao lijek treba uzimati s velikim oprezom, kako njegova snaga ne bi naškodila čovjeku, kao što i plemići trebaju moliti i plašiti se da ne budu izazvani na bijes. 138
Čovjek koji je mahnit, neka uzme umjereno balzama, doda do da mu dosta maslinovog ulja i jelenje srži više nego maslinovog ulja. Neka od toga napravi napra vi ljekovitu mast i njome namaže svoje sljepoočnice i glavu. Neka pazi da ne dotakne tjeme ili i li mozak kako ne bi naškodilo njegovoj snazi. To će ga vratiti zdravoj pameti. Tko ima jake vrućice u želucu, neka se maže tom istom masti oko želuca i to će od njega odagnati vrućice. Koga poradi nekretanja odnosno uzetosti muči giht, neka doda umjereno balzama dobrom ljekovitom pekmezu i jede, pa će giht u njemu popustiti. Mrtva tijela mogu se neko vrijeme držati u balzamu kako ne bi trunula. Balzamov sok je snažna tekućina i tekućina koje se sva bića trebaju t rebaju plašiti. Njime ona mogu biti ispravno usklađena, a s druge strane lako ih može uništiti.
Aloja Aloe barbadensis barbadensis) (Aloe; bot. Aloe vera/ Aloe
Deblo aloje je toplo. Čovjek koji u svom želucu ima vrućice i tko pati od svakodnevne vrućice ili vrućice koja se s e javlja j avlja svakog sva kog trećeg t rećeg ili četvrtog dana, neka u svoje piće stavi ovo deblo, pa će mu biti bolje.
Mira (Arbor myrrhae; bot. Commiphora myrrha)
Drvo iz kojeg se cijedi mira toplo je. Čovjek koji ima žuticu ili kojeg poradi nekretanja ili uzetosti muči giht, neka stavi koru ovog drveta u vino ili vodu i bit bit će oslobođen. Mira je topla i suha. Čovjek koji osjeća bol u želucu zbog štetnih i loših sokova, neka uzme miru, dva puta toliko aloje i toliko puzave petoprste koliko je onih dviju biljaka. Neka od njih sa svježim voskom napravi napra vi melem. Neka ga stavi na krpu kr pu načinjenu od konoplje i to položi na svoj želudac. 139
Kad pak čovjeka obuzme snažna ili žestoka vrućica, ako mu se tada, dok je vrućica još u početku, dade piti miru u toplom vinu, vrućica u njemu će popustiti. A koga obuzme požuda, ako jede miru, ugasit će požudu u sebi. Miris mire također tjera požudu od čovjeka, no ne razveseljava njegov duh, već ga pritišće i opterećuje te ga čini tužnim. Tko bi želio miru nositi sa sobom, neka ju prvo pr vo zagrije na suncu ili na cigli ugrijanoj vatrom te će se tako t ako malo rastopiti i tada neka ju drži kod sebe, kako bi se zagrijavala od njegovog mesa i znoja. Ona će od njega otjerati utvare, magične umjetnosti, magične riječi, zazivanja demona zlim riječima i čarolije trava, tako da mu mogu manje naškoditi, osim ako nije pojeo ili popio magiju.
amjan (Tus; bot. Boswellia sacra)
Drvo iz kojega se cijedi tamjan toplo je. Tamjan je također više topao nego hladan i njegov miris koristan je i bez vatre jer razbistruje oči i pročišćava mozak. Neka čovjek samelje tamjan i tom prahu doda umjereno najboljeg pšeničnog brašna i bjelanjak te tako napravi pogačice i suši ih na suncu ili toploj cigli. Neka njih često prinosi svojim nosnicama i njihov miris će ga ojačati, razbistrit će njegove oči i ispuniti mozak. Tko osjeća glavobolju, tako da misli da mu glava puca, neka onako pripremljene pogačice, kako je gore rečeno, stavi na obje sljepoočnice i poveže krpom kad ide spavati, pa će glavobolja prestati. Tko ima svakodnevne vrućice, neka zgnječi tamjan i kudravu metvicu i često stavlja na svoj pupak te poveže krpom, pa će ozdraviti jer vrućice muče želudac i jetra.
140
Kamfor (Arbor camphorae/Ganphora; camphorae/Ganphora; bot. b ot. Dryobalanops camphora)
Drvo iz kojeg se cijedi kamor u sebi ima oštru i čistu hladnoću te je njegova priroda čista. Kamor u sebi ima čistu hladnoću. Ako bi neki čovjek pojeo sam kamor, koji nije ublažen drugim biljkama, odmah bi vatra koja je u čovjeku bila zaustavljena njegovom njegovom hladnoćom i zbog toga bi naškodio čovjeku. Također bi se hladnoća koja je u čovjeku zbog snage kamora uvukla unutra, tako da bi taj čovjek bio poput drveta i ne bi bio niti hladan niti topao u svome tijelu. Stoga, neka ga nijedan čovjek ne jede samog. Ako ga zdrav čovjek želi jesti, neka uzme jednaku količinu aloje i mire, malo manje kamora nego što je jedne od onih biljaka te neka to zajedno stavi u zdjelicu. Neka tome doda sok s ok bodljikave salate i najbolje pšenično brašno te napravi pogačice i posuši ih na suncu ili na kamenu zagrijanim vatrom. Neka posušene pogačice smrvi u prah te malo tog praha često pije natašte u toplom napitku zaslađenim medom. Ako je čovjek zdrav i snažan, bit će zadivljujuće još zdraviji i snažniji te će na taj način njegove snage biti dovedene u red. Ako je čovjek bolestan, na čudesan način će ga podići i ojačati, kao što sunce rasvijetli tmuran dan.
Cedar (Cedrus; bot. Cedrus sp.)
Cedar je topao i ponešto suh te označava jačanje. Čovjek koji ima bolesnu slezenu, neka njegove njegove grane i deblo, dok je još mlado i ima sok, zgnječi i smrvi smr vi u prah. Neka od toga s kuhanim medom napravi napravi ljekoviti pekmez. Neka nakon jela pojede umjereno toga i slezena će se oporaviti. Ali kad je ozdravio, neka to više ne jede. Tko je bolestan iznutra u tijelu i trune, neka u čisto vino preko noći stavi mlado deblo deblo,, kako bi vino v ino poprimilo njegov okus. Neka nakon jela umjereno pije to vino, pa će bolest i trulež, koja je iznutra u njegovom 141
tijelu, biti pročišćena te će ozdraviti. Pošto osjeti unutrašnje zdravlje, neka više ne pije to vino. Naime, ako bi onaj tko je zdrav pojeo ljekoviti pekmez ili popio ono vino, postao bi iznutra u tijelu poput tvrdog i krutog drveta i tako bi propao jer je snaga ovog drveta tako velika da čovjeku iznutra škodi. Koga muče grčevi u trbušnim organima, neka jede mladi plod cedra i ozdravit će. Ako čovjek ne može taj plod sačuvati tokom godine, neka ga samelje. Neka Neka nešto praha stavi st avi u vodu i često pije natašte, pa će trbušne boli popustiti.
Čempres Cupressus sus sempervirens semperv irens) (Cypressus; bot. Cupres
Čempres je vrlo topao i označava božju tajnu. Tko osjeća bol b ol u želucu, neka u vino v ino umjereno nasječe njegovo deblo, deblo, bilo mlado bilo suho, i kuha. Neka to često pije natašte i bit će mu bolje. b olje. Ali i tko je bolestan i iznemogao cijelim tijelom, neka u vodi skuha grane čempresa s lišćem i često se u toj vodi kupa, pa će ozdraviti i ponovno zadobiti svoje snage. Ako tko sa sobom uvijek nosi deblo, koje je u središtu drveta i za koje se kaže da je srce samog drveta, vrag ga izbjegava jer to drvo, zbog svoje snažne prirode, ima neku posebnu sreću među ostalim drvećima. Vrag prezrivo izbjegava sve što je puno vrlina, budući da on sam nema nikakvu vrlinu. Ako je neki čovjek sputan zbog vraga ili magije, neka gore spomenuto deblo, za koje se kaže da je srce drveta, izbuši svrdlom. Zatim Z atim neka u glinenu posudu zagrabi vodu iz izvora i nju kroz onu onu rupu izlije u drugu dr ugu glinenu posudu. Dok izlijeva vodu neka govori: «Izlijevam te, vodo, kroz ovu rupu u kreposnu snagu, koja je Bog, da ti sa snagom koja je u tvojoj prirodi tečeš u onog čovjeka koji je sputan u svojoj spoznaji te da bi uništila sve gadosti u njemu i da bi ga vratila na pravi put na koji ga je postavio Bog, na pravu spoznaju i pravo znanje.» Budući da je bio mučen ili sputan zbog vraga, utvara ili magije, neka tu vodu devet dana 142
pije natašte. Također Također treba devet dana na isti način blagosloviti vodu, pa će mu biti bolje.
Palma (Palma/Datilbaum;; bot. (Palma/Datilbaum b ot. Phoenix dactilyfera)
Palma je topla i u sebi ima vlagu koja je žilava poput sluzi. Označava blaženstvo. Čovjek koji ima upalu pluća, neka zgnječi koru, deblo i lišće ovog drveta, istisne sok i često pije u toplom vinu, pa će ozdraviti. Ali i neka često jede plod ovog drveta i to će u njemu ublažiti upalu pluća. Tko je mahnit, neka u vodi skuha njezino deblo i lišće te tako toplo stavi oko svoje glave. Neka to često čini i vratit će se svojoj pameti. Neka čovjek na suncu osuši njezino lišće, dok je zeleno, stuca ga i smrvi u prah. Neka tom prahu doda umjereno pročišćene soli i često jede taj prah s kruhom, pa će spriječiti da iznutra trune i da u njemu raste loša sluz i mnogo sluzi. Ako tko skuha plod ovog drveta i tako ga jede, donijet će njegovom tijelu gotovo toliko snagu kao kruh, ali će ga lako učiniti sipljivim i opteretiti optere titi u prsima, ako ga previše jede.
Pitomi kesten (Castanea/Kestenbaum; Castanea sativa)
Kesten je vrlo topao, u sebi ima veliku snagu koja je pomiješana s tom toplinom te označava razboritost. Ono što se u njemu nalazi, kao i njegov plod, korisni su protiv protiv svake bolesti koja je u čovjeku. Čovjek kojeg muči reuma i zbog toga postaje razdražljiv jer reuma uvijek dolazi s ljutnjom, neka u vodi skuha koru, plod i lišće ovog drveta dr veta te s tom vodom pripremi vruću kupelj. Neka to često čini, pa će reuma u njemu popustiti i imat će blag duh. Ako bolest uništava stoku, neka čovjek zgnječi koru ovog drveta te ju stavi u vodu kako bi poprimila njezin okus. Neka ju često daje piti 143
magarcima, konjima, govedima, ovcama, svinjama i ostaloj stoci, pa će bolest u njima popustiti i ozdravit će. Ako je konj, magarac, govedo ili bilo koja druga stoka zbog lakomosti u jelu ili piću sebi uzrokovala bol, neka čovjek toj stoci u krmi dade jesti lišće ovog drveta i ozdravit će. Ako ne želi jesti, neka samelje s amelje lišće, taj prah ubaci u vodu i to često stoci daje piti, pa će ozdraviti. Ako bi čovjek napravio štap od njegovog debla i nosio ga u svojoj ruci, tako da se ruka r uka od njega zagrije, od toga će zagrijavan zagr ijavanja ja ojačati žile i snage tijela. Neka čovjek često kroz nosnice udiše miris njegova debla i donijet će zdravlje njegovoj glavi. Čovjek čiji je mozak prazan zbog suhoće te je zbog toga bolestan u glavi, neka u vodi skuha unutarnju jezgru ploda ovog drveta, ne doda jući ništa drugo. Iscijedivši Iscijedivši vodu, neka je često jede natašte i nakon jela, pa će njegov mozak narasti i bit će ispunjen, njegovi živci će biti snažni i bol u glavi će prestati. Tko osjeća bol u srcu, tako da njegovo srce ne dobiva na snazi i tako ta ko postaje tužan, neka često jede sirove jezgre plodova. To To će u njegovo srce uliti sok poput masti, pa će dobiti na snazi i vratit će mu radost. Tko osjeća bol u jetrima, neka često zgnječi te jezgre i stavi ih u med te ih tako s medom često jede, pa će njegova jetra biti izliječena. Tko osjeća bol u slezeni, neka na vatri umjereno ispeče unutarnje jezgre i tako tople često jede, pa će slezena slezena od toga postati topla i težit težit će potpunom zdravlju. Tko osjeća bol u želucu, neka snažno skuha te jezgre u vodi te ih kuhane razmrvi u vodi kao u kašu. Tada neka u zdjelici pomiješa umjereno brašna s vodom i tome brašnu brašnu doda prah sladića i malo manje praha korijena oslada. Neka to opet kuha s gore spomenutim jezgrama, pripremi smok i zatim jede. To će očistiti njegov želudac i učiniti ga toplim i snažnim.
144
Castanea valde calida est, sed tamen magna virtutem habet quae ipsi calori permixta est, et discretionem signat. Et quod in ea est et etiam fructus ejus, utilis est contra omnem infirmitatem quae in homine est. Et homo quem paralisis fatigat et inde iracundus existit, quia gicht semper est cum ira: corticem, fructus, et folia huius arboris in aqua coquat, et cum eadem aqua assum balneum sibi faciat, et hoc saepe faciat, et paralisis para lisis in in eo cessab cessabit, it, et suav suavem em mentem mentem habeb habebit. it. Sed homo qui de ligno eius baculum parat, et illum in manu sua portat, ita quod manus ex hoc calfit, ex illa calefactione venae et omnes vires corporis corpori s ejus confortantu confortanturr. Et odorem eiusdem ligni homo naribus suis saepe capiat, et capiti ipsius sanitatem sanitatem confert. Sed et homo homo,, cui cerebrum de ariditate vacuum est, et exinde in capite infirmatur, infirmatur, interiores nucleos fructus ejusdem arboris in aqua coquat, et nihil aliud addat, et aqua effusa, ieiunus et pransus ita saepe comedat, et cerebrum eius crescit et implebitur implebitur, senadern eius fortes erunt, et ita dolor in capite cessabit. Et qui in corde dolet, ita quod cor eius in fortitudine non proficit, pro ficit, et et sic tristis tristis efficitur efficitur,, eosdem nucle nucleos os saepe saepe crudos comedat, et cordi eius succum velut smalh infundat, et sic in fortitudine proficit, et laetitiam recicpiet. Qui autem in splene dolet: interiores nucleos istos ad ignem modice asset, et calidos saepe comedat, et splen inde calidum erit et ad sanum perfectum tendit.
145
Mušmula Mespillus us germanica) (Nespelbaum;; bot. (Nespelbaum b ot. Mespill
Mušmula je jako Mušmula j ako topla i označava ugodu. Njena kora i lišće ne vrijede mnogo kao lijek jer je sva njena snaga u plodu. Čovjek koji ima vrućicu svakog, svakog trećeg ili svakog četvrtog dana, neka samelje njezin korijen i često pije taj prah u toplom vinu natašte, nakon jela i navečer te također ta kođer pri samoj pojavi te bolesti. Neka to često čini, pa će ozdraviti. Plod ovog drveta koristan je i dobar i za zdrave i za bolesne ljude, koliko god ga pojeli, jer čini č ini da njihovo meso raste i pročišćava njihovu krv.
Smokva (Ficus/Fickbaum; bot. Ficus carica)
Smokva je više topla nego hladna, uvijek će sadržavati toplinu, toplinu, dok je hladnoća slaba. Označava strah. Neka čovjek umjereno zgnječi njezinu koru i lišće, dobro iskuha u vodi,i, dod vod dodaa medv medvjeđ jeđee mast mastii i mal maloo masl maslaca aca te ta tako ko napravi ljekov ljekovitu itu mast. Ako tko osjeća glavobolju, neka njome maže svoju glavu. Ili ako su njegove oči pune čireva i gnojne, neka maže svoje sljepoočnice i područjee oko očiju, pazeći da ne dodirne oči iznutra. Ako tko osjeća bol područj u prsima, neka njome maže svoja prsa, a ako u bubrezima, neka maže bubrege, pa će mu biti bolje. Ako se njezino deblo zapali na vatri i taj dim koga dotakne, malo će mu naškoditi, tako što će biti slab. Ili ako tko nosi štap od njezinog debla u svojoj ruci, na isti način će ga oslabiti u njegovim snagama, dakle bit će slab. Plod ovog drveta nije dobar za jelo zdravom čovjeku jer ga potiče na uživanje i izaziva prevrtljiv duh te će biti pohotan i obijestan, tako da će
146
težiti za častima, čast ima, naginjat će lakomosti i imat će prom promjenjivu jenjivu narav, narav, tako što neće moći ostati o stati u jednom duhovnom stanju. Također plod nije dobar kao hrana za tijelo čovjeka jer j er rastapa njego vo meso i protivan je svim čovjekovim sokovima, s okovima, tako da ih izaziva na zlo kao da je njihov neprijatelj. Bolesnom pak čovjeku i onome tko slabi u tijelu dobar je za jelo jer je propao duhom i tijelom te neka ga jede sve dok mu ne bude bolje, a poslije neka ga izbjegava. Ako ga zdrav čovjek želi jesti, neka ga prije umoči u vino ili ocat kako bi ublažio njegovu slabost i tada neka ga jede, ali ipak umjereno. Bolestan čovjek ne treba ga na ovaj način ublažiti, to jest začiniti.
Lovor (Laurus; bot. Laurus nobilis)
Lovor je topao, ima malo suhoće i označava postojanost. Čovjek koji osjeća bol u želucu, neka zgnječi koru i lišće lovora, istisne sok i procijedi kroz krpu. Neka pripremi pogačice od soka i pšeničnog brašna i samelje s amelje ih. Neka napravi napravi napitak s medom i vodom, u njega ubaci malo tog praha i pije. Neka to čini koliko god puta želi i očistit će njegov želudac od svake sva ke nečistoće, a neće ga ozlijediti. Neka čovjek također u vodi skuha njegov korijen, koru i lišće, uz dodatak jarčjeg loja i od toga napravi ljekovitu mast. Ako čovjek osjeća bol u glavi, prsima, boku, leđima ili bubrezima, neka se njome ondje maže, pa će mu biti bolje. Plod ovog drveta jako je topao, pomalo suh i koristan kao lijek. Ako tko često jede sirov plod ovog drveta, suzbija u njemu sve vrućice. Ako koga muči reuma ili vrućice, neka smrvi u prah bobice lovora, doda upola toliko praha voćke na kojoj rastu divlje jabuke ili, ako nema divlju jabuku, neka pomiješa upola toliko mljevene piskavice. Neka to zagrije u vinu tako da provrije i pije toplo, pa će se reuma i vrućica povući. 147
Ficus magis calida est quam frigida, et semper calorem habebit, et frigus non valet, et timorem designat. Si autem lignum eius in igne accenditur et si quem fumus eius eius tetigerit, tetigerit, ipsu ipsum m aliquan aliquantum tum laedi laedit,t, ita quod illi unmechtet. Vel si quis baculum ex eodem ligno in manu sua portat, eum etiam eodem modo in viribus suis debilem facit, scilicet in unmeckte. Sed et fructus eiusdem arboris homini, qui sanus in corpore est ad comedendum non valet, quoniam facit eum delectationem delectation em et tumidam mentem habere, ita quod honores appetit et quod avaritiae intendit intendit et quod mutabiles mores habebit, ita quod in uno statu mentis non perservat. Sed etiam corpori hominis ad comedendum non valet, quia carnes eius zufloszlich parat et quia omnibus omni bus humoribus hominis resistit, ita quod eos in malum irritat velut eorum inim inimicus icus sit. Infirmo autem qui in corpore deficit, bonus est ad comedendum, quia mente et corpore defecit, et ille eum comedat usque dum melius habeat, et postea eum devitet. Quod si sanus homo eum comedere vult, in vino aut aceto eum prius beysze, ut fragilitas illius temperetur, et tunc eum comedat, sed tamen modice. Sed necesse non est ut infirmus homo eum hoc modo temperet, id est beysze.
148
Ako je kome mozak hladan i zbog toga se čini lud, neka samelje bobice te s brašnom i vodom vo dom napravi tijesto. tijesto. Pošto je odrezao kosu, neka to tijesto stavi na svoju glavu, prekrije kapom i spava. To To će mozgu donijeti toplinu.. A kad se toplinu s e tijesto posuši, neka na isti način pripremi drugo. Neka Neka to često čini, pa će se vratiti svojoj pameti. Tko osjeća bol u želucu, neka u vinu skuha bobice i to vino toplo pije. Ono će odnijeti sluz iz njegovog želuca i pročistiti ga te će otjerati iz njega vrućicu. Tko osjeća glavobolju, neka u mužaru, ulivši umjereno vina, zgnječi te bobice i tim vinom neka namaže cijelu svoju glavu, odnosno tjeme, čelo i sljepoočnice. Pošto je to učinio, neka kapom pokrije glavu da se zagrije i legne u krevet. Koliko god bi jako boljelo, bol će popustiti. Ako tko osjeća bol u plućima, tako da čak trune, tr une, neka samelje bobice lovora i taj prah često jede s kruhom, pa će ozdraviti. Neka čovjek istisne ulje iz bobica lovora i gdje ga na tijelu muči reureu ma, neka se ondje njime maže i bit će mu bolje. Ako pak pa k tom ulju doda trećinu njegove količine soka planinske somineili šimšira, ulje će zbog toga postati snažnije i tim brže će prodrijeti kroz njegovu kožu kako bi ga izliječilo, pa će se tako reuma povući. Kad zamagljenost obuzme oči, neka čovjek istisne ulje bobica i njime namaže oči, pa će ono iz njih ukloniti zamagljenost. Ali ako bi ulje dodirnulo oči iznutra, naškodilo bi im. Ako čovjek osjeća bol b ol u srcu, neka se ondje maže tim uljem. Također Također ako osjeća bol u boku ili leđima, neka se ondje maže, pa će mu biti bolje. Ako čovjek ima smrdljiv želudac tako ta ko da izbacuje prljavu slinu, slinu, neka od onog ulja i malo brašna pripremi pogačice i jede ih. One će očistiti želudac i savladati smrdljive sokove, sokove, a njemu donijeti ispravne i dobre.
149
Maslina (Oliva/Oleybaum; bot. Olea europaea)
Maslina je više topla nego hladna, suha je i označava milost. Neka čovjek u vodi skuha vanjsku koru i lišće ovog drveta te uz dodatak stare slanine napravi ljekovitu mast. Gdje god čovjek zbog reume osjeća bol, neka se s e ondje maže tom mašću i ona će prodrijeti kroz njegovu kožu, pa će mu biti bolje. Kome je želudac hladan, neka u vodi skuha njezinu koru i lišće i tu vodu procijedi kroz krpu. Tada neka u zdjelici na vatri rastopi manje smole i manje mire nego smole i doda u prije spomenuti sok. Neka tako napravi melem i umočivši u njega krpu napravljenu od konoplje neka ju položi na svoj želudac. To To će zagrijati njegov želudac i omogućiti mu dobru probavu. Ulje od ploda ovog drveta ne vrijedi mnogo za jelo jer ako se jede, izaziva mučninu te drugu hranu čini teškom za jelo. Ali dobro je za mnoge lijekove. Naime, kad se to ulje napravi, neka se kuha na vatri i unutra stave ruže ili ljubičice. Takvo Takvo je ulje u lje dobro protiv raznih vrućica, a budući da se kuhalo na vatri, v atri, nije potrebno da se više stavlja na sunce. Ako tko osjeća glavobolju, g lavobolju, neka pusti pusti da maslinovo ulje i manje ružine vode provrije u tavi. Zatim neka uzme plod crne pomoćnice, manje nego ulja, i istuca žareće koprive više nego što je ploda crne pomoćnice pomoć nice te procijedi kroz krpu. Neka taj sok ulije u tavu k ulju i pusti da opet provrije. Kad je to učinio, neka opet procijedi i izlije u novu glinenu posudu. Zatim, kad osjeti glavobolju, neka tom mašću maže svoje tjeme, čelo i sljepoočnice pa poveže krpom premazanom voskom. Ako pak neki čir ili prišt izaziva čovjeku oštru bol, prije nego pukne, neka ga smekša maslinovim uljem. Ako koga muči reuma, neka u maslinovo ulje ubaci ruže i time se maže ondje gdje je reuma, pa će mu biti bolje. Ako tko osjeća bol u glavi ili bubr bubrezima ezima ili ako kome na tijelu, t ijelu, prem prem-da nije pao niti se udario, već sama od sebe, nastaje oteklina, tada neka
150
ubaci ljubičice u maslinovo ulje. Neka se njime maže ondje gdje boli, a ako ima oteklinu, neka maže područje područ je oko otekline, a ne iznad nje. Ako čovjeku bilo gdje na njegovom tijelu dosađuje grč, neka se snažno maže maslinovim uljem, pa će mu biti bolje.
Limun (Boncitherus/Bontziderbaum; (Boncitherus/Bon tziderbaum; bot. b ot. Citrus medica)
Drvo na kojemu rastu limuni više je toplo nego hladno i označava nevinost. Čovjek koji ima svakodnevne vrućice, neka u vinu skuha lišće ovog drveta, to vino procijedi kroz krpu i često pije, pa će biti izliječen. Ali i njegovi plodovi, ako se jedu, j edu, suzbijaju suzbijaju vrućice u čovjeku.
Jabuka (Malus/Affaldra; bot. Pyrus malus)
Jabuka je topla i vlažna te ima toliko vlage da bi ta vlaga skroz istekla Jabuka kada ne bi bila zadržana toplinom. Ako čovjek, bilo star bilo mlad, pati od zamagljenosti očiju, neka u proljeće uzme lišće ovog drveta, prije nego je dalo plodove te godine, odnosno kada je lišće u početnom rastu u proljetno vrijeme jer je tada nježno i zdravo, poput mladih djevojaka prije nego rode. Neka to lišće zgnječi, istisne njegov sok, doda mu jednaku količinu kapljica koje se cijede iz vinove loze i ostavi zajedno u posudi. p osudi. Navečer, Navečer, kad ide spavati, sp avati, neka perom u to umočenim umjereno namaže kapke i oči, kao što rosa pada na travu, ali tako da ne uđe u oči. Tada neka prije spomenuto, umjereno zgnječeno lišće poškropi spomenutim kapljicama koje se cijede iz vinove loze, stavi na svoje oči, poveže krpom i tako spava. Neka to često čini, pa će otjerati zamagljenost očiju i jasnije vidjeti. Kada u proljeće na jabuci izlaze prvi pr vi izdanci, odnosno pupoljci, neka čovjek otkine jednu grančicu, bez rezanja željezom, i neka kod samog mjesta otkidanja vuče amo-tamo novu uzicu od jelenje kože kako bi 151
postala vlažna od soka. Kad primijeti da ondje više nema vlage, tada neka nožićem vrlo malenim rezovima zareže sam izdanak kako bi istjecalo više soka, te onu uzicu, vučenjem preko tog mjesta i preko grane, navlaži tim sokom koliko može. Tada neka je stavi na vlažno mjesto kako bi što više tog soka, koji je privukla iz drveta i grane, primila u sebe. Ako koga muči reuma u bubrezima ili križima, neka se ondje opaše tom uzicom oko golog mesa da sok, koji je privukla iz spomenute jabuke, prodre prodre u njegovo njegovo meso, pa će mu mu biti bolje. Tko osjeća glavobolju zbog bolesti jetara ili slezene, ili zbog štetnih sokova želuca ili trbuha, ili zbog migrene, neka uzme prve izdanke, odnosno pupoljke jabuke, stavi stavi ih u maslinovo ulje i zagrije u posudi na suncu. Navečer, kad ide spavati, neka to pije. Neka to često čini i bit će mu bolje u glavi. U proljeće, kad već cvijeće niče, neka čovjek uzme zemlju koja se nalazi oko korijena ovog drveta i zagrije ju na vatri. Ako tko osjeća bol u ramenima, bubrezima ili trbuhu, neka tu toplu zemlju stavi na mjesto boli, pa će mu biti bolje. Pošto su se plodovi ovog drveta već počeli razvijati, tako da su počeli okrupnjivati, tada ta zemlja više ne vrijedi protiv tih bolesti jer se sok s ok te zemlje i samog drveta već uzdigao u plodove te je zbog toga (jabuka) slabija i u zemlji i u granama. Plod je ovog drveta nježan i može se lako probaviti. Ako se jede sirov, ne škodi zdravima jer kad je rosa u svojoj snazi, a treba reći da se njezina snaga povećava od početka noći pa gotovo sve do zore, tada od te rose rastu jabuke. Zbog toga su sirove dobre za jelo zdravim ljudima jer su kuhane snažnom rosom. Bolesnima pak sirove ponešto škode jer su i sami slabi. Ali kuhane i pečene dobre su kako za bolesne tako i za zdrave. Ali kad postanu stare i kora im se smežura, kao da je zima, tada su sirove dobre za jelo i bolesnima i zdravima.
152
Kruška (Pirus/Birbaum; (Pirus/Birbau m; bot. Pyrus communis)
Kruška je više hladna nego topla te tako teška i tvrda u usporedbi s jabukom, kao jetra u usporedbi usporedbi s plućima. plućima. Naime, Naime, snažnija je i korisnija, korisnija, poput jetara, ali ipak škodljivija nego jabuka. Njezino korijenje, lišće i sok nisu dobri za lijekove zbog njezine tvrdoće, ali njezina imela ponešto vrijedi u medicini. Ako tko osjeća bol u prsima i plućima, to jest otežano diše, neka uzme imelu kruške, samelje ju i tome prahu doda manju količini praha sladića. Neka to često jede natašte i nakon jela, pa će mu biti bolje u prsima i plućima. Tko pati od reume, neka imelu kruške, kako bi imala ugodan okus, zarezanu ostavi tri dana i tri noći u maslinovom ulju. Poslije neka na vatri rastopi dva puta više jelenjeg loja nego što je j e ulja i u taj loj na dva dana i dvije noći stavi dobro smrvljen smr vljen i usitnjen plod narda. Zatim neka ulje s imelom snažno zgnječi, protisne sok kroz krpu, te jelenji loj s plodom narda opet rastopi. Pošto je to učinio, neka sok od imele i ulja i sok od loja i ploda narda zajedno stavi u posudu, doda lovorovo ulje trećinu njihove količine i napravi ljekovitu mast. Kad reuma bijesni u čovjeku, neka se namaže tom mašću, pa će ju otjerati, osim ako je ondje začetak smrti. Plod kruške je jak, težak i opor. Ako bi ga tko sirovog obilno jeo, izazvao bi migrenu u njegovoj glavi, dim u prsima, odnosno teškoće s disanjem jer je nešto njegovog soka privučeno u pluća i onamo se odvodi, tako da se taj sok stvrdnjuje oko jetara i pluća te zbog toga u jetrima i plućima vrlo često nastaju velike velike bolesti. Kao što je čovjek ponekad zasićen mirisom vina, tako se također njegov dah miješa sa sokom kruške i poprima njegovu oporost. Stoga on, pošto bi pojeo sirovu krušku, teško bi udisao, tako da bi zbog toga u njegovim prsima katkad nastale velike bolesti. Kad snage rose oko zore slabe, tada od te rose rastu kruške i zbog toga u čovjeku stvaraju loše sokove jer rastu od rose koja nestaje, osim ako nisu kuhane. Stoga, tko 153
želi jesti kruške, neka ih skuha u vodi vo di ili ispeče na vatri. Ali ipak kuhane su bolje nego pečene jer topla voda postupno iskuhava štetan sok koji je u njima, a vatra je odviše brza i pečenjem ne istisne iz njih sav sok. Onoga tko ih jede kuhane kruške ponešto opterete jer traganjem umanjujuu i slamaju trulež u njemu, ali ipak mu daju dobru probavu, budući njuj budući da odnose trulež sa sobom. Drugo voće pak može se lako probaviti, ali ne odnosi trulež sa sobom. Neka čovjek nareže kruške, odbaci njihove jezgre, dobro ih iskuha u vodi i zgnječi, tako da budu poput kaše. Kasnije neka smrvi u prah štrbac, galange manje nego štrpca, sladića manje nego galange i širokolisne grbice manje nego sladića, a ako nema štrbac, neka uzme korijen komorača. Neka te prahove zajedno pomiješa, ubaci u umjereno zagrijan med, doda spomenute kruške, snažno miješa te stavi u posudu. Neka svaki dan natašte pojede koliko stane u malu žlicu, nakon jela neka uzme dvije žlice, a navečer tri. Ovo je najbolji ljekoviti ljekoviti pekmez te je dragocjeniji i korisniji od najčišćeg zlata jer otklanja migrenu mig renu,, umanjuje teškoće s disanjem koje u čovjekovim prsima izazivaju sirove kruške i uništava sve loše sokove koji su u čovjeku. Pročišćava čovjeka tako kao što se posuđe očisti od prljavštine.
Orah Juglans ns regia) (Nux/Nuszbaum; bot. Jugla
Orah je topao i ima gorčin gorčinuu te prije nego što rodi plodovima, njegova toplina i gorčina nalazi se u deblu i lišću. Ta gorčina ispušta toplinu i daje orahe. Kada jezgra počne rasti, gorčina slabi, slabi, a raste slatkoća. A kad slatkoća u jezgri raste, tada ta slatkoća ima oštrinu te se tako slatkoća i oštrina miješaju i oblikuju jezgru. Tada gorčina i toplina ostaju u deblu i čine da orah raste izvana. Nakon rasta i dozrijevanja svih plodova na plodonosnim drvećima, njihovo lišće više ne vrijedi za lijekove jer je njihov sok prešao u plodove. Stoga, prvom pojavom lišća oraha i sve dok se njegovi plodovi razvijaju, znači dok su orasi još nezreli tako da se ne mogu jesti, neka 154
Fructus autem piri gravis, et ponderosus et asper est: et si quis eum crudum superflue comederit, emigraneam in capite eius parat, fumum in pectore eius facit, quoniam et in pulmone de succo eius attrahunt, et in se aliquantum ducunt, ita quod idem succus circa iecorem et circa pulmonem indurescit, ac ideo in iecore et in pulmone multotiens magnae infirmitates fiunt. Et ut etiam homo de odore vini interdum plenius, ita etiam anhelitus anheli tus eius succo piri commiscetur et asperitatem a speritatem ipsius capit. Unde etiam ille, postquam crudum pirum comederit, anhelitum anheli tum difficulter in se trahi trahit,t, ita quod etiam multae infirmitates infirmita tes in pectore eius ex hoc inter interdum dum fiunt, quia cum vires roris circa ortum diei dilabu dilabuntur ntur,, tunc de rore illo pira queckent, et ideo etiam noxios humores in homine faciunt. faciunt. Quoniam in defluente rore crescunt, nisi coquantur. Unde qui pira comeder vult, ea in aqua ponat, vel ad ignem asset: sed tamen cocta meliora sunt quam assata, quia calida aqua nocivum succum qui in eis est, paulatim excoquit, sed ignis nimis velox est, et non totum humorem assando in eis exprimit. expr imit. Et illum, qui pira cocta comedit, aliquantum aliquantum gravan grav ant,t, quia quia putredi putredinem nem in eo minu minuun untt perquir perquirendo endo et frangunt fran gunt,, sed tamen tamen bonam bonam digest digestionem ionem in ipso ipso faciun faciunt,t, quoniam putredinem secum educunt. Poma autem faciliter facil iter digerun digeruntur tur,, et putred putredinem inem secum secum non non auferun auferunt.t.” ”
155
čovjek uzme lišće tog drveta, dok je još mlado, i istisne njegov sok na ono mjesto gdje crvi jedu čovjeka ili gdje na njemu rastu crvi ili druge ličinke. Neka to često čini, pa će crvi uginuti. Ako crvi nastaju u želucu čovjeka, neka uzme jednaku težinu lišća oraha i breskve, prije nego plodovi na njima sazriju, i samelje nad užarenim kamenom. Neka Neka taj prah često jede s jajetom, juhom ili umjereno kuhanim brašnom, pa će crvi cr vi u njegovom želucu uginuti. Na kome se već počela razvijati guba, neka istisne sok istih listova, doda mu stare st are slanine i tako ta ko napravi ljekovitu ljekovitu mast. Neka se pored vatre time maže te neka to često čini, pa će bez sumnje ozdraviti, osim ako Bog tako ne želi. Koga muči reuma, neka uzme zemlju koja se nalazi oko korijena ovog drveta, prije nego njegovi plodovi sazriju, i zagrije na vatri poput kamenja te s njome napravi vruću kupelj. Kad sjedi u kupelji, neka polijeva tu zagrijanu zemlju kako bi od nje primio toplinu i znoj. Neka se često tako kupa pa će otjerati reumu koja želi saviti i slomiti njegove udove. A njegovi slomljeni udovi tako će biti izliječeni, ako bi ovo često činio čim reuma u njemu počne bjesnjeti. Tko u sebi ima mnogo sluzi, neka uzme ono što se cijedi iz oraha kad se odrežu njegove grane, bilo da je to krv bilo znoj. Neka to umjereno skuha u vinu s komoračem i manjom količinom širokolisne grbice te neka to procijedi kroz krpu. Neka to često pije toplo, pa će izbaciti sluz i bit će očišćen. Tko na glavi ima dubok i grozan svrab, neka na rane istisne sok iz vanjske kore oraha, koja je ljuska. Kad je koža natekla od gorčine soka, neka je odmah namaže maslinovim uljem, pa će gorčina biti potisnuta. Neka to često čini, pa će se očistiti od svraba. U čovjeku koji jede mnogo oraha, bilo svježih bilo starih, lako izazovu vrućicu. Ipak, zdravi ljudi mogu ih nadvladati, a bolesnima pak ponešto škode. Ulje istisnuto iz njih toplo je i meso onih koji ga jedu čini debelim te duh radosnim. Ali od njega se povećava sluz, tako da prsa čovjeka ispunjava izlučevinom, odnosno sluzi. Ipak, kako zdravi tako i bolesni 156
mogu ga nadvladati i podnijeti, ali bolesnim prsima zadaje ponešto teškoća s disanjem.
Dunja (Quotanus/Quittenbaum; bot. Cydonia oblonga)
Dunja je topla i nalik je j e lukavosti jer je katkad nekorisna, a katkad korisna. Njeno drvo i lišće nisu pretjerano korisni za čovjekovu upotrebu. Plod joj je topao i suh te u sebi ima pravu ravnotežu. Kad je plod zreo, ako ga se jede sirovog, škodi kako bolesnom tako i zdravom čovjeku, ali kuhan ili sušen vrlo je j e koristan za jelo i zdravome i bolesnome. Koga muči giht, neka često jede taj plod kuhan ili sušen, pa će on obuzdati giht u njemu, tako da ne otupljuje njegova osjetila, ne slama njegove udove udove i ne ostavlja ga bespomoćnog. Tko izbacuje mnogo sline, ako često jede taj plod kuhan ili sušen, osušit će ga iznutra, pa će tako smanjiti slinu u njemu. Ako su negdje na čovjeku rane, neka skuha ili osuši taj plod, doda trećinu te količine stolisnika i crnog sljeza te ih zajedno zgnječi. Neka to stavlja na rane, pa će one zacijeliti.
Breskva (Persicus/Persichbaum; bot. Prunus persica)
Breskva je više topla nego hladna i nalik je zavisti. Njezin sok je za lijekovee korisniji nego njezin plod. lijekov Čovjek kojem često suze oči, neka istisne sok iz stabla breskve ili šljive koliko stane u ljusku oraha i umjereno zagrijan na užarenoj cigli stavi oko svojih očiju, dok se od njega ne ugriju. Neka to čini svakog četvrtog dana, jednom dnevno, ali ne više od toga, da im ne naškodi. Naime,, sok iz stabla breskve posjeduje prirodnu vlažnost. Naime Tko uslijed različitih bolesti ima razne mrlje na svome tijelu, neka uzme unutarnju koru ovog drveta, prije nego njegov plod sazrije, tu koru zgnječi, istisne njezin sok, doda mu umjereno octa i toliko 157
kuhanog meda koliko je onih dvaju prvih. Neka to stavi u novu glinenu posudu i često se s e maže ondje gdje su na njegovom tijelu ružne mrlje, sve dok se ne smanje. Tko ima smrdljiv zadah, neka uzme plod breskve prije njegova dozrijevanja i zgnječi ga. Tada neka uzme punu šaku sladića, umjereno papra i dovoljno meda te skuha u čistom vinu i napravi bistri napitak. Neka to često pije nakon jela i navečer navečer,, pa će mu vratiti zadah ugodnog mirisa i odnijeti trulež iz tijela i prsa. Kome u trbuhu i želucu želucu rastu maleni crvi, cr vi, neka samelje korijen i lišće betonike, tome doda dva puta toliko praha lišća breskve, koje je uzeto kad drvo već cvjeta, i skuha u novom loncu s dobrim i čistim vinom. Neka to često pije natašte i navečer navečer,, pa će crvi cr vi u njemu uginuti. Također neka čovjek protiv boli u oba boka, na koji god način ga ondje boli, te protiv boli u prsima i reume, u vodi umjereno skuha lišće breskve, jednaku količinu kalopera, bosiljak trećinu količine kalopera i trputac trećinu količine bosiljka. Zatim neka uz snažno miješanje to procijedi kroz krpu. Poslije neka uzme lovorovo ulje, dva puta toliko jelenjeg ili jarčjeg loja i staru mast trećinu njegove količine. količine. Neka Neka to sve zajedno s gore spomenutom vodom umjereno zagrije u zdjelici te tako napravi ljekovitu mast. Zatim neka njome maže bok koji boli. Neka to često čini i bit će mu bolje. b olje. Plod breskve gotovo je mlačan i nije dobar za jelo ni zdravom ni bolesnom čovjeku jer uništava dobre sokove u čovjeku i stvara sluz u njegovom želucu. A tko želi jesti taj plod neka odbaci vanjsku kožu i jezgru te ono što je ostalo stavi u vino i doda soli i umjereno papra. Na ovaj način pripremljen plod neće mnogo naškoditi, no ipak nema dobar okus. Čovjek koji želi biti zdrav, neka odbacivši ljusku uzme unutarnje sirove jezgre breskve, zgnječi ih do mlijeka i procijedi kroz krpu do mjere pet malih žlica. Neka samelje galangu težine tri novčića, sladić težine dva novčića i vučje mlijeko težine obola 1, te doda mlijeko iz jezgara. Neka od soka mlječike i najboljeg pšeničnog brašna pripremi 1 Rimska mjera mjera za težinu koja iznosi 0,568g (prim. prev prev.). .). 158
pogačicu i postupno i nježno je suši na suncu ili zagrijanoj peći. Tada neka težinu obola te pogačice pomiješa s gore spomenutim mlijekom. Neka prije izlaska sunca, a pošto je prije umjereno zagrijano na vatri, od toga žličicom pojede težinu pet novčića i legne u krevet na nekoliko sati. To To će u njemu obuzdati reumu, ukloniti gušenje iz prsiju i odnijeti o dnijeti sluz iz želuca. Pročistit će ga poput p oput nježnog napitka. napitka. Ako čovjek misli da je potrebno potrebno,, neka to jede dva puta mjesečno. Toga Toga dana kad to uzima, neka se suzdržava od jake hrane, slanog kruha, graška i leće, a neka jede laganu hranu i pije vino. Tko osjeća bol u prsima, tako da je njegovo grlo dosta stegnuto ili da u njemu raste neko zlo ili da je u njemu neka mučna para, a da nema rane ili otekline, neka uzme tijesto od pšenice i sirup koji teče iz drveta breskve. Neka ga rastopi po tijestu i to toplo stavi na svoje grlo na nekoliko sati. Neka Neka to često čini i bit će mu bolje. Ako pak pa k osjeća bol u grlu zbog rane ili otekline, tada neka to ne stavlja na grlo jer će mu uzrokovati bol. Ako čovjek osjeća bol u vratnim žlijezdama, tako da su mu previše stegnute ili previše odvojene, neka na njih često stavlja gore spomenuto spomenuto tijesto, ako su ondje rane ili otekline. Ako su njegove vratne žlijezde ozlijeđene ili su natekle, ako bi tada na njih stavio to tijesto, bilo bi mu još gore. Tko osjeća glavobolju, neka uzme pšenično tijesto, t ijesto, odozgo ga namonamoči sokom iz stabla st abla breskve, kako je gore rečeno, rečeno, i tako t ako toplo stavi na svoje tjeme na nekoliko sati, pa će mu biti bolje.
Višnja i trešnja (Cerasus; bot. Prunus cerasus i Prunus avium)
Višnja je više topla nego hladna i posve je slična šali, koja iskazuje radost ali je ujedno i štetna. Njezin sok i lišće nisu pretjerano korisni u medicini jer u sebi imaju slabost. Njezin je plod umjereno topao i nije osobito ni koristan ni štetan. Ne škodi zdravome čovjeku ako ga jede, a
159
bolesnom pak i onome koji u sebi ima loše sokove, izaziva podosta boli ako ga mnogo jede. Čovjek koji na svome tijelu ima rane tako grozne da gotovo sliče na gubu, ali ipak nije guba, neka snažno zgnječi unutarnje jezgre višanja, dok su još mlade. Neka na vatri rastopi medvjeđu mast i to zajedno pomiješa te napravi ljekovitu mast. Neka se njome maže pored p ored vatre, pa će biti izliječen. Tko u trbuhu ima napadaj grčeva, koje ne izazivaju crvi, neka često jede sirove jezgre i bit će mu bolje. Tko u svome trbuhu ima crve, neka te jezgre stavi u ocat i tako ih često natašte jede, pa će crvi u njemu uginuti. Kome su oči crvene i pune čireva, neka uzme tople mrvice kruha od finog brašna i na njih stavi sok višnje rastopljen na vatri. Neka to zatim stavi na oči, tako da je taj sok položen na oči i poveže zavojem. Neka to često čini i izliječit će oči. Čije uši zadesi neka bolest i loši sokovi, tako da se čini da je gluh i da mu šumi u ušima, neka u zdjelici na vatri rastopi spomenuti sok iz stabla i tako topao razvuče ga po mrvicama od finog brašna. Pred noć neka taj zgusnuti sok s mrvicama od finog brašna stavi u ušne otvore te također oko cijelih ušiju i sljepoočnica i preko poveže lanenu krpu. Neka to često čini i otjerat će bolest, loše sokove i šumljenje iz svojih ušiju te će ozdraviti.
Šljiva (Prunus/Prunibaum; (Prunus/P runibaum; bot. Prunus domestica)
Šljiva je više topla nego hladna te je suha. Oštra je poput trna i označava srdžbu. Ako crvi grizu meso čovjeka, neka na suncu ili na loncu zagrijanom vatrom osuši vanjsku koru i lišće šljive i samelje. Neka taj prah posipa na mjesto gdje crvi grizu čovjeka i kad se crvi počnu micati otamo, neka pomiješa ocat i umjereno meda te izlije na mjesto s crvima, pa će
160
uginuti. Pošto Pošto su crvi pali mrtvi iz rana, neka u vino umoči umoč i lanenu krpu i stavi na rane, pa će izvući trulež i ozdravit će. Neka čovjek od kore i lišća ovog drveta napravi pepeo te od toga pepela lužinu. Ako je njegova glava prhutava ili suha, neka je često pere p ere tom lužinom, pa će glava biti izliječena i lijepa te će stvarati mnogo lijepe kose. Ako se neki čovjek zbog magičnih ili prokletih riječi čini bezuman, neka uzme zemlju koja je oko korijena ovog drveta te na vatri snažno zagrije da se prilično zažari. Pošto je zagrijana od vatre, neka na nju zatim stavi dovoljno rute i manje sitne metvice da zemlja u sebe primi njihov sok i miris. Ako čovjek nema sitnu metvicu, neka na nju stavi zeleni komorač, a ako je zima, neka stavi sjeme tih biljaka. Dakle, pošto je jeo, neka tu zemlju, umjereno toplu, s tim biljkama stavi oko glave, golog trbuha i svojih golih bokova, preko poveže krpu i legne u krevet. Neka se pokrije prekrivačima kako bi se s tom zemljom oznojio. Neka to čini tri ili pet dana, pa će mu biti bolje. Ako nekom čovjeku usne natiču ili bubre, neka navečer, kad ide spa vati, umjereno zagrijan sok iz stabla šljive poveže p oveže krpom k rpom prek prekoo usana. Neka to često čini i bol će ć e popustiti. Kome zbog reume stalno drhte prsti i ruke, neka topao sok iz stabla u krpi često veže prek prekoo cijele ruke, ru ke, pa će drhtanje prestati. prestati. Plod ovoga drveta štetan je i opasan za jelo, kako zdravom tako i bolesnom čovjeku, poput nekorisne i zanemarene trave jer u čovjeku izaziva melankoliju, povećava u njemu gorke sokove i čini da sve bolesti koje su u njemu uzavriju. Zbog toga, tko ga želi jesti, neka ga jede umjereno.. Naime, tko je zdrav, umjereno zdrav, moći će ga podnijeti, p odnijeti, ali bolesnomu jako škodi. Tko suho kašlje, neka uzme unutarnje jezgre ovog ploda i stavi ih u vino, sve dok malo malo ne nabubre te ih tako često jede. Neka također s tim vinom pripremi pripremi juhu i srče srče ju, pa će brzo ozdraviti. ozdraviti. Svaka vrst ovoga drveta u svojoj kori i lišću ima spomenutu snagu i u svom plodu istu prirodu kao drvo o kojem se govorilo, osim što ono drveće koje nosi veće plodove, u sebi ima jače snage. 161
Oskoruša (Esculus/Spirbaum; bot. Sorbus domestica)
Oskoruša je topla i suha, ali njezina toplina nije odviše korisna i u svom sjaju označava prijetvornost. Njezina kora, lišće i sok ne vrijede mnogo za upotrebu u medicini. Neka čovjek zemlju, koja je pod ovim drvetom oko njegovog korijena, raširi po svom vrtu vr tu gdje gusjenice i leptiri jedu i pustoše povrće. Oni će zbog njezine nepovoljnosti otići i neće ondje moći rasti. Njezin plod opterećuje čovjeka kao da mu povećava težinu, uzburkava njegove sokove, ali je sastavom takav da ne stvara sluz u čovjeku. Ako se jede, zdravom čovjeku mnogo ne koristi niti šteti, no bolesnom nije koristan.
Dud (Mulberboum/Mulbau (Mulberbou m/Mulbaum; m; bot. Morus nigra)
Dud je hladan i ima pravu ravnotežu. Čovjek koji ima svrab neka u vodi skuha lišće ovog drveta te se u toj vodi kupa ili se dobro dobro opere tom vodom vodom u parnoj kupelji. kupelji. Neka Neka to često čini i njegova će koža biti izliječena. Tko je putem jela ili i li pića uzeo otrov otrov,, neka zgnječi lišće lišć e i istisne njihov sok, doda mu malo manje soka pelina i pomiješa s dva puta toliko dobrog i čistog vina. Neka to sve zajedno kuha da provrije. Kada se ohladi, neka nakon jela umjereno, ali ipak često pije, pa će izbaciti otrov iz sebe kroz povraćanje ili će proći kroz njega putem nužde. U njegovom je plodu obilje i taj plod ne škodi ni zdravima ni bolesnima, već čovjeku više koristi nego što mu škodi.
162
Badem Amygdalus ygdalus communis communis) (Amygdalus; (Amygdalu s; bot. b ot. Am
Badem je jako topao te u sebi ima umjerenu vlagu. Njegova kora, lišće i sok ne vrijede mnogo za lijekove jer je sva njegova snaga u plodu. Kome je mozak prazan i lice loše boje te zbog toga osjeća glavobolju, g lavobolju, neka često jede unutarnje jezgre ovog ploda, pa će mu ispuniti mozak i dati pravu boju te će mu biti bolje. Tko je bolestan u plućima i ima ozljedu jetara, neka te iste jezgre često jede, bilo sirove bilo kuhane, i donijet će snagu plućima jer čovjeka ni na koji način ne čini sipljivim niti suhim, već ga čini snažnim.
Lijeska (Corilus/Haselbaum; bot. Corylus avella avellana na)
Lijeska je više hladna nego topla. Ne vrijedi mnogo u medicini te označava razuzdanost. Neka čovjek uzme njezine tek rastuće pupoljke, osuši ih na suncu i smrvi u prah. Gdje su na čovjeku skroule, neka ondje stavlja taj prah, pa će ozdraviti. Muškarac čije sjeme propada, tako da ne može stvarati potomstvo, neka uzme te iste pupoljke lijeske, lijeske, trećinu njihove količine papraca, slak četvrtinu količine papraca i dosta običnog papra. Neka to skuha s jetrima mladog jarca koji je već zreo za oplođivanje te također neka doda dosta sirovog i masnog svinjskog s vinjskog mesa. Pošto je uklonio one biljke, neka taj čovjek jede to meso te umače kruh u vodu u kojoj se kuhalo to meso i također jede. Neka to često čini i bit će u punom cvatu za potomstvo, osim ako pravedna božja odluka to ne spriječi. Plodovi lijeske, to jest lješnjaci koji na njoj rastu, zdravomu čovjeku, ako ih jede, mnogo ne škode niti koriste, ali bolesnomu škode jer ga čine sipljivim u prsima.
163
Corilus magis frigida est quam calida, et ad medicinam non multum valet, et lasciviam designat. Et homo primos erumpentes grossos eius in sole exsiccet, in pulveren redigat et ubi scrofulae in homine sunt, sunt, pulverem hunc inmittat, et curabitur. Masculus quoque Masculus quoque qui qui diffluen diffluentem tem natur naturam am seminis sui habet, ita quod ad prolem non germinat: germin at: hic hic eosedem eosedem grossos grossos corili, corili, et ad ad eorum tertiam partem erdpeffer, et quanta quarta pars est erdpeffers tantum de winda sumat, et aliquantum aliquantum de usitato pipere: et haec cum iecore iuvenis hirci qui iam maturus est ad gravandum grava ndum,, coquat: coquat: additis additis etiam etiam aliq aliquan uantum tum crudis et pinguibus porcinis carnibus: et herbulis istis abiectis, idem vir carnes has comedat, et etiam panem in aqua in qua huiusmodi carnes coctae sunt intingat, et maducet, et si hoc saepe fecerit, ad prolem florebit: si iustum Dei iudicium hoc fieri non prohibebit. prohibebit.
164
Planinska somina Juniperus iperus sabina) (Savina/Sybenbaum; bot. Jun
Planinska somina je topla i ta toplina je tako snažna da čuva njezino zelenilo čitavu godinu. Označava grubost. Ako crvi jedu meso čovjeka, neka on zgnječi planinsku sominu i istisne njezin sok. Neka tom soku doda umjereno octa i to izlije na rane gdje crvi jedu čovjeka, pa će crvi uginuti. Tko osjeća bol u plućima, tako da su mu pluća otrovana i trunu, neka soku planinske somine doda prah sladića pola težine soka i skuha u vinu pošto je dodao umjereno masti. Neka Neka to često pije te pošto popije, budući da je gorko, neka odmah popije medovinu, pa će odnijeti o dnijeti otrov i trulež iz pluća i ozdravit će. Ako tko osjeća bol zbog gihta na bilo kojem dijelu tijela, neka u sok stuca planinsku sominu, trećinu njezine količine kadulje i trećinu količine kadulje zdravca. Neka Neka tom soku doda maslac i od o d toga napravi ljekovitu mast. Neka se njome pored vatre maže ondje gdje boli i bit će izliječen.
Šimšir (Buxus; bot. Buxus sempervirens)
Šimšir je topao i tako t ako je snažan da cijele godine zadržava svoje zelenilo. Njegova Njegova toplina toplin a nadmašuje toplinu topl inu planinske somine. Takođe Takođerr je suh i ta suhoća nadvladava vlagu u njemu. Označava darežljivost. Čovjek koji na svome tijelu ima osip, neka do soka zgnječi koru i lišće šimšira, tom soku doda malo manje sladića i zagrije u čistom č istom vinu. Neka to toplo često pije i izbacit će bol i otrov osipa iz tijela, tako da ne prodre u tijelo. Zatim neka čovjek u spomenuti sok ovog drveta dr veta umiješa malo više maslinovog ulja. Neka u to umoči pero i time nježno namaže područje oko osipa i krasta. Neka to često čini i ozdravit će. Ali ipak, prije nego se na ovaj način bude mazao, neka uvijek popije onaj sok u koji je dodan sladić i koji je zagrijan u vinu, kao što je gore rečeno, da 165
ne bi ta mast u tijelo unijela vanjsku nečistoću, već da taj napitak izbaci unutarnjuu nečistoću i tako će taj unutarnj t aj čovjek ozdraviti. Naime, sok je ovog drveta zdrav i snažan te je zbog toga njegovo deblo također zdravo i čvrsto. č vrsto. Tko iz njegova debla načini kutlaču kutlaču ili vrč v rč i u njega ulije vino tako da poprimi okus tog debla te to vino često pije, ono će odnijeti vrućice iz njegovog želuca i razbistriti oči. Također tko od njega načini štap te ga često nosi u ruci, često približava svojim nosnicama da uvuče njegov miris i njime dodiruje svoje oči, njegovo meso, glava i oči postat će zdraviji.
Jela Abies bies sp./ Abies Abies alba) (Abies; (Ab ies; bot. A
Jela je topla i u sebi ima mnoge vrijednosti. Označava snagu. Naime, na kojem je god mjestu deblo jele, zračni duhovi to mjesto mrze i izbjegavaju više nego neko drugo mjesto te uroci i magija ondje imaju manje snage i manje su djelotvorni nego na drugim mjestima. Ako tko osjeća glavobolju zbog gihta ili ako je prazan u mozgu ili ako je mahnit, mahnit, neka neka uzme koru i lišće ovog ovog drveta i odreže vrlo male komade komade njegovog debla, dok je drvo zeleno, kakvo je u ožujku ili svibnju, tako da još nije izgubilo svoj sok. Neka doda kadulje pola p ola njihove količine i to sve zajedno dobro kuha u vodi tako dugo dok ne postane post ane gusto. Također Također neka doda maslac koji je u svibnju pripremljen od krava, procijedi kroz krpu i načini mast. Neka tom mašću prvo namaže svoja prsa, da ne bi izgubio snagu u srcu. Zatim, pošto je odrezao svoju kosu, neka namaže svoju glavu. Neka to opet učini drugog ili trećeg dana, pa će njegova glava dobiti natrag zdravlje i vratit će se svojoj pameti. Ako tko osjeća bol u želucu ili slezeni, neka tom mašću prvo namaže prsa, da ne bi izgubio snagu u srcu, a zatim područje želuca, ako osjeća bol u želucu ili područje slezene, ako osjeća bol u slezeni. Mast će svojom snagom prodrijeti kroz čitavu njegovu kožu te će brzo ozdraviti.
166
Tko je sipljiv u prsima i kašlje te osjeća bol u plućima tako da se nadimaju i da su već počela trunuti, neka do pepela spali deblo jele kad je mlado i kad još u sebi ima soka, pazeći da nijedan drugi pepeo ne bude umiješan. Neka u dobrom vinu, pošto je dodao umjereno meda, s tim pepelom skuha dva puta toliko bedrenike, komorača koliko i bedrenike i cimet trećinu količine bedrenike. Neka to procijedi kroz vrećicu i napravi bistri napitak. napitak. Neka to često pije, pa će mu pročistiti prsa, plućima vratiti zdravlje i tako će on on biti izliječen. Ako rakovi jedu čovjeka, neka nad užarenom ciglom u prah smrvi sjeme jele, koje raste na vrhu, i posipa taj prah po rani, pa će rakovi uginuti. Ali i onu ciglu, nad kojom je samljeveno sjeme, neka opet snažno zagrije drugim užarenim kamenom te neka je tako toplu stavi na ranu gdje su rakovi i oni će uginuti. Ako usta i usnice čovjeka zbog neke bolesti natiču i bubre, neka stavi sjeme ili plod jele na ciglu cig lu zagrijanu vatrom vatrom da od nje postane p ostane toplo, ali neka ga ne smrvi u prah. Neka ga tako topla često stavlja na svoja usta i usnice, pa će oteklina i nadimanje nestati. Ako sluz obilno curi iz nosnica, neka čovjek uvlači dim debla jele, pa će se sluz lakše odvojiti i nestat će. Također neka čovjek napravi pepeo od o d debla jele j ele i od njega pripremi lužinu te njome pere glavu. To To će izliječiti glavu i razbistriti oči. Jela ima snažnu toplinu i njezin miris uzburkava sokove koji su u čovjeku tako da ga preplavljuju. Neka čovjek ne udiše njen miris, osim ako su joj dodani drugi biljni sokovi i druge mirisne biljke, koje god vrste, da ne bi sokove, sokove, koji su u njemu, njemu, previše previše pobudio, već će tako oni biti obuzdani i ojačani te neće biti uzburkani kao u olujnoj poplavi.
167
Bor (Picea; bot. Pinus sylvestris)
Bor je topao, vlažan je, označava tugu i u svojoj prirodi nema nimalo sreće. Njegovv je sok vrlo djelotvoran za ljekovite masti i očne meleme. Ako Njego netko priprema ljekovite masti, neka im doda sok njegovih grana, pa će masti biti snažnije i bolje. Ako tko priprema očne meleme, neka im doda umjereno tog istog soka, pa će učiniti da se oči sjaje na svjetlu i da jasnije vide. Zasebno i odvojeno nije dobar ni za kakve lijekove jer je njegov sok sam po sebi s ebi odviše snažan, osim ako nije ublažen drugim dr ugim mirodijama. Ako zarazna bolest muči i ubija stoku, neka se pred nju stave svježe grane bora da udiše njihov miris. Ili stoku treba odvesti ondje gdje raste to drveće da njihov miris ulazi kroz nozdrve, pa će početi kašljati i izbacivati trulež koja se nalazi u njihovim nozdrvama i glavama te će tako bolest, koja ih muči, nestati. Ali ipak treba paziti da stoka ne bi jela to drvo, zato da joj ne bi naškodilo.
Lipa (ilia; bot. Tilia europaea)
Lipa ima veliku toplinu i ta je čitava toplina u korijenu te se uspinje u grane i lišće. Označava krhkost. Čovjek koji osjeća bol u srcu, neka uzme i u prah smrvi ono što je u sredini korijena lipe. Neka često jede taj prah s kruhom, pa će mu biti bolje u srcu. Tko god želi, neka ljeti, kad je lipa zelena, ukloni koru s debla ovog drveta, ali a li ne s grana, sve do bijelog debla i odreže komadić debla. Neka Neka taj komadić stavi u probušen zlatni prsten i gore stavi zeleno staklo, a nikakav drugi kamen. Neka između tog komadića debla i stakla stavi paučinu ili pamuk, da ne bi snaga tog komadića prošla kroz staklo. Neka taj prsten stalno nosi na svom prstu tako da se toplina njegovog prsta 168
uspne do onog komadića, a snaga komadića dotakne njegov prst i i žile. Ta je snaga vrlo v rlo jaka protiv svih najopasnijih bolesti b olesti čovjeka i drži ih daleko od čovjeka, kao što brana sprječava da neočekivana poplava krene krivim smjerom, čak i ako su te bolesti u čovjeku č ovjeku umjereno umjereno nabujale. Ljeti, kad ide spavati, neka čovjek svježe lišće lipe stavi na oči i njime prekrije prekri je cijelo svoje lice. To To će razbistriti i pročistiti njegove oči. Čovjek kojeg muči reuma neka uzme zemlju koja se nalazi oko korijena lipe, stavi ju na vatru i zagrije. Neka, sjedeći u vrućoj kupelji, prekoo užarene zemlje prelijeva vodu i tako se kupa. prek Neka ovo čini devet dana i izliječit će se.
Hrast pedunculata a) (Quercus; bot. Quercus robur /Quercus pedunculat
Hrast je hladan, tvrd i gorak te označava nemarnost. Budući da je tvrd i gorak, u sebi ne može imati nikakvu blagost. Njegov plod nije dobar čovjeku za jelo te čak ni crvi ne jedu rado njegovo drvo. Ako bi ga jeli, brzo bi odustali i oslabili. Međutim, neke životinje jedu njegov plod i udebele se, primjerice svinje. Ni njegovo deblo ni plod ne vrijede mnogo za lijekove lijekove..
Bukva (Fagus; bot. Fagus sylvatica)
Bukva je u pravoj ravnoteži, ravnoteži, jednake je topline i hladnoće i to je j e oboje u njoj korisno. Označava stegu. Kad lišće bukve tek počinje izbijati, ali se još uvijek nije u potpunosti pojavilo, neka čovjek ode do drveta, uhvati njegovu granu lijevom rukom, drži mali nož u desnoj i kaže: “Režem tvoje zelenilo zbog toga što sve sokove u čovjeku, koji su usmjereni na stran i pogrešan pog rešan put žute žuči, ispravljaš kroz živu Riječ koja je stvorila čovjeka”. Neka lijevom rukom drži granu dok ne izgovori sve ove riječi i tada neka je odreže čeličnom oštricom. Neka tu granu čuva cijele godine te neka to čini svake godine. 169
Tilia magnum calorem habet, et calor ille totus in radice est, et illud in ramos et in foliaa ascendit, foli ascendit, et fragili fragilitat tatem em signat. signat. Homo autem qui in corde dolet: hoc quod in medietate radicis tiliae est pulverizet, et pulverem illum cum pane saepe comedat, et in corde melius habebit. Quilibet etiam qui voluerit, de trunco astulam abscidat, non autem de ramis, usque ad album lignum, cum in aestate viridis est, et astulam illam in aureum anulum anulum perforatu per foratum m ponat,t, et desuper pona desuper vitrum, vitrum, telam telam aran araneae, eae, aut aut bouvel ponat, ne vis eiusdem astulae vitrum pertranseat. pertran seat. Anul Anulum um autem autem istum istum in digit digitoo suo semper habeat, ita quod calor digiti ad illum astulam ascendat, et vis illius astulam digituum et venas eius tangat. Haec est fortissima virtus contra omnes periculosissimas pestes hominis, homin is, et eas ab homine prohibet, sicut vach aliquod vetat ne superveniens inundatio aquarum injustum cursum faciant, etiam si istae pestes modice in homine inundentur.
170
Ako bi neki čovjek te godine bolovao od žutice, neka odreže male komade te grane, stavi ih u posudu i preko njih tri puta preli prelije je umjereno vina, svaki put put govoreći govoreći ove ove riječi: “S “Svetim vetim pojasom svetog utjelovljen utjelovljenja, ja, kojim je Bog postao čovjekom, ukloni od ovog čovjeka bolest žutice”. Tada neka u zdjelici ili tanjuru zagrije to vino s onim komadima koje je odrezao. odrezao. Neka Neka ga tako toplo natašte pije tri dana, pa će ozdraviti, osim ako Bog to ne želi. Ako tko ima vrućicu, neka uzme plod bukve, kad se tek pojavljuje, i stavi ga u čistu vodu, dakako izvorsku te neka govori ove riječi: “Svetim pojasom svetog utjelovljenja, kojim je Bog postao post ao čovjekom, vi vrućice, oslabite u svojoj hladnoći i toplini u ovom čovjeku”. Tada neka pije tu vodu. Neka je pripr priprema ema pet dana te ako ima vrućicu svakog ili svakog četvrtog dana, brzo će biti oslobođen, osim ako a ko ga Bog ne želi osloboditi. Neka čovjek uzme korijen bukve, kad se pojavi iznad zemlje te neka ukloni vanjsku koru korijena. Neka od njega odreže o dreže toliki komad koliko može zahvatiti jednim rezom i govori: “Prvim ukazanjem kojim je čo vjek vidio Boga kod hrasta Mamre, slomi valove otrova u čovjeku tako da on ne umre”. Neka opet odreže toliki komad koliki može zahvatiti drugim rezom i govori te iste riječi. Na isti način neka načini i treći rez i treći put odreže isti korijen da mu ne bi nedostajalo tijekom godine. Neka te komade čuva cijele godine te neka to čini svake sva ke godine. Ako bi neki čovjek te godine imao osip na svome tijelu, neka tada jedni je dnim m rez rezom om od odrež režee umj umjeren eren dio od koma komada da kori korijen jenaa i st stavi avi ga u posudu. Neka preko preko njega tri t ri puta umjereno prelije čiste izvorske vode, svaki put govoreći ove riječi: “Prvim pojavljivanjem kojim je Bog kršten u Jordanu, kroz ovaj napitak, tako da čovjek ne umre, ukloni od njega svako priviđenje bolesti, kao što je Isusov život bio čist”. Neka tri dana natašte pije ovu vodu. Svaki dan kad je pije, neka je pripremi na isti način kao što je gore opisano, opisano, pa će se osloboditi oslob oditi osipa, osim ako Bog B og to ne spriječi. Ako tko od lišća bukve, kad je mlado i svježe, pripremi smok i jede, neće mu naškoditi. Ako tko jede njezine plodove, neće mu naškoditi, ali će se od toga udebljati. 171
Ako magarac osjeća bol u glavi, neka čovjek pepeo bukve od kojeg je napravljena lužina, topao stavlja pred magarca magarca te pusti da dim koji iz njega izlazi, ulazi u usta i nozdrve magarca.
Jasen Fraxinus us excelsior ) (Fraxinus/Asch; (Fraxinus/A sch; bot. Fraxin
Jasen je više topao nego hladan te označava razumnost. Ako nekoga u boku ili nekom njegovom udu tako muči reuma, kao da su svi njegovi udovi slomljeni i smrskani, neka u vodi skuha lišće jasena. Neka bolesnik gol legne na platno te iscijedivši vodu, neka posvuda položi to kuhano i toplo lišće, osobito na ono mjesto gdje osjeća bol.l. Neka to često čini, pa će mu biti bolje. bo Ako čovjek želi pripremiti pivo od zobi, neka ga pripremi bez hmelja, ali neka ga kuha sa zobenom krupicom i mnogo lišća jasena. To pivo pročišćava želudac onoga tko ga pije i njegova prsa čini laganima i ugodnima. Ako su koze bolesne, treba im često dati jesti lišće jasena, pa će ozdraviti.
Jasika (remulus/Aspa; bot. Populus tremula)
Jasika je topla i označava izobilje. Kada se djetetu, ležećem u kolijevci, često izlijeva krv između kože i mesa te zbog toga jako pati, neka čovjek uzme mlado i svježe lišće liš će jasike i stavi ga na lanenu krpu. Neka omota dijete tim lišćem i tom krpom, stavi na spavanje i pokrije prekrivačima, kako bi se oznojilo i izvuklo snagu iz tog lišća, pa će biti izliječeno. Ako koga muči reuma ili ako tko ima hladan želudac, neka uzme koru ovog drveta, kad je zelena, i vanjski dio debla sve do njegovog unutarnjeg srca, ali ne i ono što se naziva srcem drveta. Neka to nareže na male komade i skuha u vodi. Tada neka tu vodu s tim deblom izlije 172
Sed et radicem fagi adde, cum super terram apparet, et superiorem corticem eiusdem radicis aufer, et ibi de ea abscide quantum una incisione capere poteris, et dic: “Per primam ostensionem qua Deus hominem vidit in radice Mam Mambre, bre, frange undas veneni hominis absque mortie illius illius”, ”, et iterum quantum capere potess secunda pote secunda incision incisioneab eabscide, scide, et eadem eadem verba verba dic; et simili modo tertiam incisionem in eadem radice, et ideo ter de eadem radices abscides, ne tibi per annu annum m deficiat, deficiat, et tunc tunc frustra frustra per circulu circulum m anni serva, et sic per singulos annos facies. Et cum quispiam homo in illo anno freyszchlich in corpore suo habuerit, tunc de una inscisione istarum hastarum modicum abscide et in vasculum pone, et de pura aqua springbornes modicum desuper ter funde, et haec verba totiens dic: “Per primam ostensionem, qua Deus in Jordane baptizatus est, per venenum venenum hoc, hoc, absque absque mortis mortis hominis hominis auf aufer er ab eo omnem illam illusionem pestis huius, sicut de Jesu puraa vita fuit. pur fuit.”, ”, et aquam aquam istam istam per per tres tres dies da illi ieiuno ad bibendum, et in unoquoque die quo eam bibit, illa eodem modo, ut praedictum est, parabis, et a freischlich liberabitur, nisi Deus prohibeat.
173
u bačvu i u tome se kupa. Neka to često čini, pa će reuma u njemu popustiti, a hladan želudac će postati topao i bit će mu bolje. Neka čovjek u svibnju uzme koru ovog drveta i vanjski dio debla sve do unutarnjeg srca. Neka to nareže na male komade, zgnječi u mužaru i iz njih istisne sok. Neka taj sok doda drugim ljekovitim mastima, koje priprema, pripr ema, i tako ta ko će one biti djelotvornije protiv protiv svih bolesti koje čovjeka muče u glavi, leđima, bubrezima, želucu i drugim dijelovima tijela te će bolje obuzdati loše sokove.
Joha glutinosa) (Alnus/Arla; bot. Alnus glutinosa
Joha je više hladna nego topla. Označava nekorisnost i ne koristi mnogo m nogo za lijekove. Ako je netko dosta prištav po svojoj koži, neka na prišteve stavlja mlado i svježe lišće ovog drveta i nakon nekog vremena osjećat će se lakše.
Javor pseudoplatanus) (Platanus/Ahorn; (Platanu s/Ahorn; bot. b ot. Acer pseudoplatanus
Javor je hladan i suh te označava stravu. Javor Tko ima svakodnevne i dugotrajne vrućice, neka u vodi skuha njegove grane s lišćem i u njoj se često kupa. Čim izađe iz kupelji, neka zgnječi vanjsku koru javora, istisne sok i ulije u čisto vino. Neka to nakon kupanja kupanja tako hladno h ladno pije. Neka to često čini, pa će se s e dugotrajne vrućice u njemu povući i njihove njihove nečistoće i nemiri će nestati. nestati. Pošto je čovjeka obuzela žestoka vrućica, neka napravi ovaj lijek, pa će se osjećati ponešto lakše i ugodno ugo dno će se oznojiti. Dakle, neka u hladnu vodu sastruže umjereno umjereno debla debla javora javora i dva puta puta toliko suhe vrbe te doda toliko petrovca. Neka to često pije i manje će osjećati bol. Ako taj lijek razvuče na pet ili šest dana, neće mu koristiti.
174
Ako nekoga muči reuma na nekom udu, neka uzme deblo ovog dr veta, jako ga zagrije na vatri i tako toplo stavi na mjesto gdje osjeća bol, pa će otjerati reumu i bit će mu bolje. Ako ne može podnijeti to cijelo deblo, neka tada sastruže dio tog zagrijanog debla, stavi na mjesto gdje osjeća bol i preko poveže zavoj, zavoj, pa će mu biti bolje. b olje. Ako su nekome nosnice natečene zbog kakve bolesti, neka jako zagrije zemlju koja se nalazi oko korijena javora. Neka je navečer stavi pred svoje nosnice, poveže ju zavojem i tako leži nekoliko sati. Neka to često čini, pa će oteklina nestati i bit će mu bolje.
isa (axus/Ybenbaum; bot. Taxus baccata)
Tisa je hladna i suha. Označava radost. Ako se njezino deblo zapali na vatri, ni vlaga ni dim, koji iz nje izlaze, nikome ne škode. Naime, ako tko podnosi bol u svojim nosnicama i prsima zbog kašljanja i brisanja nosa te u njima osjeća pritisak zbog loših sokova, neka dim njezinog debla uvlači u nosnice i usta. To će ga nježno osloboditi te će tako loši sokovi nježno i blago biti otpušteni i nestat će bez opasnosti po njegovo tijelo. tijelo. Ako tko od tog debla načini štap i nosi ga u svojim rukama, to je dobro i korisno za dobrobit i zdravlje njegovog tijela.
Breza (Vibex/Bircka; (Vibex/B ircka; bot. Betula alba)
Breza je topla i označava sreću. Ako se koža nekog čovjeka počinje crvenjeti i dobivati prištiće koji se povećavaju, kao da ondje želi izbiti oteklina ili crvi, neka uzme tek rastuće pupoljke ovog drveta i zagrije ih na suncu ili vatri. Neka njih tako tople stavi na mjesto gdje osjeća bol i poveže p oveže krpom. Neka to često čini i oteklina će nestati. 175
Kurika Euonymus ymus europaeus) (Fusarius/Spynelbaum; (Fusarius/S pynelbaum; bot. b ot. Euon
Kurika je hladna, označava darežljivost i u svojoj prirodi ima nešto sreće. Čovjek koji ima vodenu bolest, neka odbaci koru ovog drveta i njegovo deblo, koje je unutra, zapali na vatri te tako napravi pepeo i ne doda mu nijedan drugi pepeo. Neka taj pepeo zamotan u krpu stavi u čisto i dobro vino, od jutra sve do podneva. Neka to često pije natašte i ta bolest će ć e u njemu oslabiti. Tko osjeća bol u slezeni, neka u čistom vinu skuha plod koji raste na ovom drvetu i procijedi kroz krpu. Neka to često pije nakon jela i njegova slezena će biti izliječena. Koga crvi nagrizaju u želucu i tko trpi probadanje u želucu, neka često pije isti napitak, pa će mu biti bolje.
Obični grab (Carpenus/Hagenbucha; (Carpenus/Hagen bucha; bot. Carpinus betulus)
Obični grab je hladan hl adan i u svojoj prirodi pokazuje neku povoljnost. Neka čovjek uzme njegove grančice s lišćem, kad su zelene, te neka ih skuha u kravljem ili ovčjem mlijeku, ali ne u kozjem. Pošto je izbacio grančice s lišćem, neka to mlijeko pripremi pripremi s brašnom ili jajima tako t ako da se može jesti. One žene koje običavaju običavaju izgubiti plod, a koje ipak nisu neplodne, već plodne, neka često jedu je du mlijeko pripremljeno pripremljeno na ovaj način. To će im mnogo koristiti za plodnost i pomoći p omoći će im da zadrže plod. Neka čovjek grabove grančice s lišćem skuha u vodi i pripremi kupelj. Onaj tko je bezuman neka se kupa u toj vodi. Pošto je odrezao kosu, neka u tu vodu umoči lanenu krpu i njome tako vlažnom v lažnom i toplom neprestano zagrijava glavu u toj kupelji. Pošto je izašao iz kupelji, neka legne u krevet. Zatim neka plod ovog drveta skuha u vodi i ocijedi vodu. Neka taj kuhan i topao plod stavi na glavu, poveže krpom i tako spava. Neka to često čini, pa će mu biti bolje i vratit će se svojoj s vojoj pameti. 176
Ako tko na svome tijelu ima ružne mrlje, neka otrgne komad debla ovog drveta ispod kore i zagrije na vatri. Neka ga tako topla stavlja na mrlje i one će nestati. Za čovjeka je dobro i korisno da kod sebe uvijek ima deblo ovog drveta. Naime, ako obični grab i drugo drveće koje pokazuje neku povoljnost, kao što je gore rečeno, rečeno, u nekoj kući gore u vatri, ondje zračni duhovi i vražje obmane uzmiču i to mjesto uz prezir izbjegavaju jer ondje osjećaju neku povoljnost. Ako neki čovjek želi prenoćiti ili popodne počinuti u šumi, neka legne pod grab i njegovu sjenu i spava, pa će zli duhovi manje oko njega pripremati pripr emati svoje varke i strahove. Čovjek može ležati i odmarati o dmarati i ispod drugih stabala čija priroda pokazuje kakvu povoljnost, kako bi izbjegao vražje strahove, a osobito ispod graba.
Drijen (Cornus/Erlizbaum; bot. Cornus mas)
Drijen je topao i njegova toplina je ugodna te u sebi ima slatku vlagu. Neka čovjek uzme njegovu koru, deblo i lišće, skuha u vodi vo di i s njima napravi kupelj. Koga muči reuma, bilo da je to dijete, mladić ili starac, neka se često u njoj kupa i oko sebe u kupelji stavlja ono lišće. Neka to čini ljeti kad je drvo dr vo zeleno. To To će uvelike pomoći zdravlju djeteta i mladića, starcu će dosta koristiti, ali ipak ne toliko koliko djetetu i mladiću te će im biti bolje. Ako čovjek jede njegov plod, ne škodi mu, već pročišćava i jača jač a kako bolestan tako i zdrav želudac te koristi čovjeku za zdravlje.
Mirta communis) (Mirtus/Mirtelbaum; (Mirtus/Mirtelba um; bot. b ot. Myrtus communis
Mirta je topla. Ako se na čovjeku pojavljuju skroule, skroule, prije nego puknu, neka u vodi skuha lišće ovog drveta i tako toplo često stavlja na njih, pa će nestati. 177
Ako su skroule spremne za puknuće, neka čovjek na vatri zagrije njeno deblo i toplo te u obliku križa često stavlja na njih, pa će se osušiti. Ako tko želi pripremiti pivo, neka s njim kuha lišće i plodove ovog drveta, pa p a će ono biti zdravo i neće naškoditi onomu tko ga pije.
Borovica (Iuniperus/Wacholderbaum; bot. Jun Juniperus iperus communis communis)
Borovica je topla i označava preobil preobilje. je. Neka čovjek uzme njezine zelene grančice i skuha ih u vodi. Neka s tom vodom napravi vruću kupelj i često se u njoj kupa, pa će umanjiti u sebi različite i loše vrućice. Čovjek čija je glava tako zdrava i snažna da loši sokovi ne mogu naškoditi njegovom mozgu, ali su ipak napunili njegova pluća nečistoćom i truleži, neka u čistom i dobrom vinu skuha bobice borovice, dva puta toliko divizme i zubovca dvostruko više v iše nego divizme. Neka to ostavi u loncu i ubaci ubac i unutra sirovi oman narezan na umjerene komade. Neka to vino pije kako natašte natašte tako i nakon jela dok ne ozdravi. ozdravi. Neka čovjek u vodi skuha bobice borovice i procijedi kroz krpu. Tada Tada neka toj vodi doda med, umjereno octa i sladića te manje đumbira. Neka to opet kuha, zatim sipa kroz vrećicu i napravi bistri napitak. Čovjek koji trpi bol u prsima, plućima i jetrima, neka natašte i nakon jela često pije taj napitak, napitak, pa će mu biti biti bolje.
Crna bazga (Holderbaum; (Holderba um; bot. Sambucus nigra)
Crna bazga je topla i malo vrijedi za čovjekovu upotrebu, a isto tako i njen plod. Tko ima žuticu, neka uđe u vruću kupelj, stavi lišće ovog drveta na užareno kamenje i polijeva ga vodom. Neka njene cvjetove stavi u čisto vino da poprim poprimii okus i umjereno ga u kupelji pije. Pošto je izaša izašaoo iz
178
kupelji, neka legne u krevet da se oznoji. Neka to često čini, pa će biti izliječen.
Žutika ili brekinja (Meltzbaum/Gelbaum; (Melt zbaum/Gelbaum; bot. Berberis vulgaris; Crataegus torminalis)22
Ovo drvo je hladno i u sebi nema nikakvo zelenilo. 2 Označava borbu i suprotno je prirodi čovjeka. Ako bi čovjek na neki način pojeo njen sok ili plod, izazvao bi u njemu mnoge suprotnosti, tako da bi čak preokrenuo toplinu njegovog želuca te bi izbacio svoju hranu kroz povraćanje zbog hladnoće njegovog soka. Nije korisna korisna ni čočo vjeku ni stoci. Ne Ne vrijedi mnogo za lijekove, lijekove, već samo za paljenje vatre. vatre. Tko na svome tijelu ima skroule, neka uzme tek rastući plod ovog drveta, zgnječi ga u malo vina te doda dva puta toliko svinjske masti i prah krtice trećinu t rećinu količine onih. Neka Neka to sve zajedno pomiješa i skuha u zdjelici te tako napravi ljekovitu mast. Neka njome često maže ono mjesto gdje rastu skroule, prije nego puknu, pa će nestati. Ako bi skroule puknule, neka čovjek samelje pupoljke ovog drveta i taj prah stavlja na raspuknute skroule, pa će se s e osušiti.
Brijest (Yffa; bot. Ulmus campestris)23
Brijest ima ljetnu toplinu.3 Čovjek kojeg muči reuma, neka zapali vatru samo s amo s njegovim deblom i zatim se pored nje grije, pa će reuma nestati u isti sat. Koga tako muči reuma da njegov jezik pri govorenju slabi, neka u hladnu vodu stavi mlado i svježe lišće ovog drveta te to pije i vratit će govor. Meltzbaum tzbaum na 2 Ne može može se sa sigurnošću utvrditi utvrditi odnosi li se drvo njemačkog njemačkog naziva Mel žutiku ili na brekinju (prim. prev.). 3 Pretpos Pretpostavlja tavlja se da se drvo pod nazivom Yffa odnosi na brijest (prim. prev.). 179
Tko na svome tijelu ima osip, neka tu istu vodu, tako pomiješanu s lišćem, često pije, pa će osip nestati. Tko zapali vatru jedino s njegovim deblom i tom vatrom zagrije vodu te se u toj vodi kupa, uklonit će od sebe s ebe zlobu i lošu volju, to jest loše razmišljanje, a donijet će ć e mu dobronamjernost dobronamjernost i učiniti njegov duh radosnim.
Sremza (Hartbaum/Harbaum; bot. Prunus pradus)24
Sremza u sebi ima ljetnu, umjerenu umjerenu toplinu i označava odvažnost. o dvažnost.4 Čovjek koji ima veći ili manji svrab, neka istuca lišće ovoga drveta sa svježom svinjskom masti. Zatim neka to zajedno rastopi u zdjelici i često se time maže, pa će ublažiti svrab i bit će izliječen. Ako tko u vodi skuha njezine grančice s lišćem, doda rutu, kadulju više nego rute i komorač komorač više nego kadulje kadulje te procijedi kroz kroz krpu i često pije, to će u njemu pročistiti vrućice i nečistoće i učiniti ga zdravim.
amarisk (Mirica/Pruma; bot. Tamarix germanica)
Tamarisk je vrlo topao. Čovjek koji je gubav, gubav, neka u svojim rukama izgnječi tamarisk i istisne sok. Neka se tim sokom često maže ondje gdje je gubav, pa će ublažiti gubu i učiniti je podnošljivom. p odnošljivom. Ali također neka čovjek skuha njegovo cvijeće s kravljim maslacem i tako načini ljekovitu mast. Neka se njome često maže i guba će se smanjiti. Kome su oči zamagljene i bolesne, neka gleda njegove cvjetove tako dugo dok mu oči ne postanu vlažne i suzne. Također neka te cvjetove stavlja na svoje oči i tako spava. Neka to često čini, pa će razbistriti oči. 4 Pretpos Pretpostavlja tavlja se da se drvo njemačk njemačkog og naziva naziva Harbaum odnosi na sremzu, no to se ne može sa sigurnošću utvrditi (prim. prev.). 180
Ako su oči zdrave, to je za njih dobro i zdravo, a ako su bolesne, dobro je i korisno te će postati zdrave. zdrave.
Crveni glog (ribulus; bot. Crataegus oxyacantha)
Crveni glog je jako topao. Tko od pepela isključivo njegova debla načini lužinu i njome pere svoju glavu, ako je zdrava, bit bit će još zdravija i snažnija, a ako je bolesna, postat će zdrava. Tko je zdrav u tijelu i bolestan samo u želucu, neka skuha plod crvenog gloga i često ga jede, pa će to pročistiti njegov želudac. Onome čije je cijelo tijelo bolesno b olesno njegov plod nije dobar za jelo.
rnina (Spinae; bot. Prunus spinosa)
Trnina je topla, suha je i slična je j e oholosti. Čovjek kojeg muči reuma tako da njegova osjetila slabe i da se čini da je bezuman te počinje poč inje šepati, neka uzme zelenu ili staru trninu t rninu i zapali je na vatri. vatri. Tada Tada neka u njen prah prah doda prah klinčića i praha cimeta dva puta toliko koliko je praha klinčića. Neka to sve, uz dodatak kuhanog i čistog meda, pomiješa s vinom tako da pepeo trećinom t rećinom količine količine nadmašuje prah klinčića i cimeta te tako napravi bistri napitak. Neka to natašte umjereno pije, a nakon jela obilnije. Neka to često čini, pa će reuma u njemu popustiti, tako da će mu se vratiti njegova osjetila i zdravlje udova jer je to piće bolje od zlata. Neka čovjek medom začini plod trnine i tako ga često jede, pa će reuma u njemu popustiti. p opustiti. Tko je bolestan u želucu, neka plodove trnine isprži na vatri ili ih skuha u vodi i često jede, pa će odnijeti nečistoće i sluz iz njegovog želuca. Ako bi tko pojeo jezgre plodova, ne bi mu naškodile.
181
Ako rakovi, ali ne drugi crvi, jedu meso čovjeka, neka uzme unutarnje jezgre trnine, posuši ih na crijepu na vatri i zatim ih smrvi u prah. Neka taj prah često stavlja na mjesto gdje ga rakovi jedu. Nakon toga neka na to kapne nekoliko nekoliko kapi vina, pa će rakovi uginuti.
Vinova loza (Vitis; (V itis; bot. b ot. Vitis vinifera)
Vinova loza ima vatrenu toplinu i vlagu, ali ta vatra je tako snažna da njenu soku daje drugačiji okus nego što ga ima drugo drveće ili drugo bilje. Ta Ta velika vatra čini njegovo deblo tako suhim da je potpuno drugačije od ostalih debala. Loza je deblo koje raste iz zemlje i više sliči drvetu. Budući da je zemlja prije potopa bila krhka i prašnjava, nije davala vino. Kad je pak potopom p otopom natopljena natopljena i ojačana, davala je vino. Kome su oči zamagljene, neka svoje kapke namaže kapljicama koje se cijede iz loze kad se zareže mladica te neka dopusti da umjereno uđu u oči. Neka to često čini, pa će ć e to bez sumnje učiniti oči o či bistrima. Pošto je načinjen rez na mladici, kapljice koje se tada od jutra sve do do podneva cijede iz tog reza, dobre su i korisne za bistrinu očiju. Zbog toga neka ih čovjek skupi u malu posudu i doda im maslinovo ulje. Ako osjeća bol u ušima ili glavi, neka se time maže, pa će mu biti bolje. Tko kašlje i osjeća bol u prsima i želucu, neka odreže, kad cvjetovi tek izbijaju,, vrh mladice izbijaju mla dice s lišćem, dobro skuha u vodi te procijedi kroz krpu. kr pu. Neka to natašte i nakon jela često pije, pa će mu biti bolje. Da bi pijan čovjek došao k sebi, ako je jesen, j esen, neka oko čela, sljepoočnica i grla stavi mladicu zelene loze s mladim lišćem, liš ćem, pa će se otrijezniti. Ako kome truli meso oko zubi i kome su zubi slabi, neka topli pepeo loze stavi u vino, kao da bi želio načiniti lužinu, i time pere zube i meso oko njih. Neka Neka to često čini, pa će meso biti izliječeno i zubi čvrsti. čv rsti. Ako su njegovi zubi zdravi, to ispiranje će im koristiti i zubi će biti lijepi. Vino od loze, ako je bistro, daje dobru i zdravu krv kr v onome tko ga pije, a ako je pak mutno, čini krv lošom i kao posutu pepelom.
182
Franačko vino je snažno i izaziva nešto poput oluja u krvi. Zbog toga, tko bi ga želio piti, neka ga ublaži vodom. Ali nije potrebno mađarsko vino miješati s vodom jer je ono po prirodi razvodnjeno. Kada čovjek legne u krevet, neka čistim ranačkim vinom navlaži kapke pazeći da ne dodirne oči iznutra. To će odnijeti trulež koja se nalazi u očima onoga koji spava i koja čini oči zamagljenima. Kad je neki čovjek izazvan na ljutnju ili tugu, neka odmah na vatri zagrije vino, pomiješa ga s hladnom vodom i pije, pa će se osjećati lakše. Ako tko zbog hladnoće hladno će želuca ne može zadržati mokraću, neka često pije vino zagrijano vatrom. Neka Neka svu svoju hranu miješa s octom oc tom i često pije ocat koliko god može. Ako tko na svome tijelu ima čireve ili je j e ranjen, neka čistom i dobrom vinu dod dodaa masl maslinovo inovo ulje treć trećinu inu njegov njegovee količ količine. ine. Kada čir ili rana drugog ili trećeg dana počne trunuti ili crniti te ako su se čir ili rana povećali, neka umjereno zagrije gore spomenuto vino s uljem. Neka u njega umoči lanenu krpu i nju tako namočenu stavlja na čir ili ranu sve dok se trulež ne smanji. Ako su čir ili rana maleni, tada neka umoči pero u gore spomenuto vino s uljem, ali a li hladno, ne zagrijano. Neka tim perom nježno čisti čir ili ranu dok se trulež ne smanji.
Vitis igenum calorem habet et humidi humiditatem, tatem, sed ignis ille tam fortis est, quod succum eius in alium modum saporis vertit, quam aliae arbores aut quam aliae herbae habeant. Unde etiam ille magnus ignis lignum eius ita aridum facit, quopd aliis lignis fere dissimilis est. Et vitis est lignum de terra extorsum, et magis ad similitudinem arborum. Et quia terra ante diluvium fragilis fuit, vinum non protulit; cum autem diluvio perfusa et confortata est, vinum produxit.
183
Vrba (Wyda; bot. Salix sp./ sp./Salix alba)
Vrba je hladna hl adna i označava mane jer se s e čini da je j e lijepa. Nije dobra ni za kakve lijekove jer je njezin plod i sok gorak te nije korisna za čovjekovu upotrebu. Ako bi ju tko pojeo, pobudila bi i povećala melankoliju u njemu, iznutra iznutra bi ga učinila gorkim i smanjila bi u njemu zdravlje i radost.
Vrba iva (Salewida; bot. Salix caprea)
Vrba iva ima istu narav kao vrba te tako u svemu ima istu vrijednost kao i vrba.
Krkavina Rhamnus us frangula) (Folbaum/Sulbaum; (Folbaum/S ulbaum; bot. Rhamn
Krkavina nema ni pravu toplinu toplinu ni pravu hladnoću te ne vrijedi ni za kakav lijek i nema nikakvu korist, kao ni njen plod, već je poput korova.
Šibikovina ili vrba (Felbaum/Melbaum; bot. Viburnum lantana; Salix sp.) sp.)25
Ovo drvo je više hladno nego toplo i nije korisno za lijekove ni za čovjekovu upotrebu.5 Ako bi netko pojeo njegov plod, naškodio bi mu i umanjio njegovo zdravlje jer u čovjeku povećava loše sokove i hladnoću hladnoć u zbog nekorisnosti koja je u njemu.
5 Pretposta Pretpostavlja vlja se da se njemački naziv Felbaum odnosi na šibikovinu, no možda i na neku vrst vrbe jer je Felber staro staro njemačko ime za vrbu (prim. prev.). 184
Klen campestre) (Mascel/Mazeldra; bot. Acer campestre
Klen ima nekorisn nekorisnuu i štetnu toplinu. Također Također i hladnoća koju ima je štetna. Njegovo Njego vo deblo, sok i lišće nekorisni su za bilo kakvu čovjekovu upotrebu, štetni su za njegovo zdravlje i opasni za požudu jer ju pobuđuju u čovjeku. Ako bi čovjek pojeo njegov plod, obolio bi. Ni njegova njegova vatra ni dim nisu dobri za zdravlje čovjeka.
Svibovina (Hartbrogelbaum; bot. Cornus sanguinea)
Svibovina je više hladna nego topla. Malo vrijedi za čovjekovu korist jer čovjek od nje ne raste, ne jača niti se njome hrani. Također nije korisna za lijekove.
Kalina (Schulbaum; bot. Ligustrum vulgare)
Kalina je hladna h ladna i poput p oput korova korova te nije korisna za lijekove. Njezin sok i plod nekorisni su za čovjekovu upotrebu. Naime, ako bi čovjek pojeo njezino sjeme ili plod, to bi za njega bilo poput otrova.
Divlja ruža/šipak (Hyffa; bot. Rosa canina)
Divlja ruža je izrazito topla i označava naklonost. Tko osjeća bol u plućima, neka zgnječi divlju ružu s lišćem i tada tome doda nekuhani med. Neka to sve zajedno kuha i često uklanja pjenu. Zatim neka to procijedi kroz krpu, napravi bistri napitak i često pije, pa će to odnijeti trulež iz njegovih pluća, pročistiti ga i izliječiti. 185
Tko zapali vatru isključivo od debla šipka, od toga napravi pepeo i tada od toga pepela pripr pripremi emi lužinu, neka njome često pere svoju glavu, pa će biti zdrava i snažna s nažna zbog dobre topline soka. Tko je zdrav u tijelu, a bolestan samo s amo u želucu, neka skuha plod ovog drveta i često ga jede, pa će to pročistiti njegov želudac i odnijeti sluz iz njega. Tko je pak bolestan u čitavom tijelu, njemu taj plod kuhan nije dobar za jelo jer bi naškodio želucu, budući da je njegov želudac kao sasušen. Ali ako ga želi jesti, neka ga umjereno jede sirovog i s tijestom. t ijestom. Tko je pak zdrav u čitavom tijelu, njemu ne škodi ni sirov ni kuhan, ako ga jede.
Divlji kesten ili crni ribiz hippocastanum um; Ribes nigrum) (Gichtbaum; (Gichtbau m; bot. Aesculus hippocastan
Ovo drvo je vrlo toplo. Njegovo zelenilo i sok sami po sebi nemaju nikakvu korist, osim ako se dodaju drugim biljkama ili drugim začinima. Dodani drugim biljkama ili drugim začinima, bit će korisniji za lijekov lijekove. e. Drveće raste iz svoje srži, kao i čovjek iz svoje, a ako je srž drveta oštećena, drvo će osjetiti štetu po sebe.
186
DIO REĆI O ������ � ���������� ������ � ������� ���������� ��� ������ ������� � Svaki kamen u sebi ima vatru i vlagu. Vrag zazire od dragog kamenja, mrzi ga i prezire jer se sjeća da se njihova ljepota očitovala na njemu prije nego što je izgubio slavu koju mu je dao Bog i jer neko drago kamenje nastaje iz vatre u kojoj je on podnio svoje kazne. Naime, Naime, Božjom voljom vrag je pobijeđen vatrom vatrom i u vatru vatru je pao, a također je pobijeđen pobijeđen i vatrom Duha Svetoga, kada su ljudi istrgnuti iz njegovih usta prvim dahom Duha Svetoga. Drago kamenje i dragulji nastaju na području istoka i na onim područjima gdje je toplina sunca izrazito velika. Planine koje se nalaze u tim krajevima, od topline sunca imaju toplinu snažnu poput vatre. Rijeke koje teku u tim krajevima stalno ključaju zbog vrlo v rlo velike topline sunca. Zbog toga katkada nastane poplava tih rijeka i uzdižu se do onih usijanih planina. Kad su planine, vruće od topline sunca, dotaknute tim rijekama, na nekim mjestima, gdje voda dodirne vatru, ispuštaju pjenu, kao što to čini užareno željezo ili užareni kamen, ako ga se polije p olije vodom.. Ta se pjen vodom pjenaa zadr zadržava žava na tom mjestu i kroz tri ili čet četiri iri dana stvrdne se u kamen. A kada se poplava povuče, tako što se vode vrate u svoje korito, one pjene koje su se zadržale na različitim mjestima planina, suše se od topline sunca, s obzirom na razne sate u danu i na temperaturu u tim satima. Tako Tako također takođ er,, s obzirom na temperaturu u tim t im dnevnim satima, 187
pjene poprimaju svoje boje i snage te stvrdnute u drago kamenje zbog suhoće, odvajaju se poput ljuski od svojih mjesta i padaju u pijesak. A kad opet nastane poplava onih rijeka, rijeke podižu mnogo tog kamenja i nose ga u druge krajeve, gdje ih ljudi kasnije pronađu. Spomenute planine, na onim mjestima gdje je nastalo toliko mnogo i tako velikog dragog kamenja, sjaje se poput svjetlosti dana. Na taj način drago kamenje nastaje od vatre i vode. Zbog toga u sebi ima vatru i vlagu te također posjeduje mnoge snage i mnoge učinkovitosti. S njim se mogu činiti mnoge stvari, ali ipak samo dobra i časna djela te korisna za čovjeka, a ne djela zavođenja, bludničenja, preljuba, neprijateljstva, ubojstva i slično, koja vode ka grijehu i koja su štetna za čovjeka. Priroda dragog kamenja teži onome što je časno i korisno, a odbacuje izopačena i zla ljudska djela, kao što vrline odbacuju poroke i kao što poroci ne mogu djelovati s vrlinama. Postoji i drugo kamenje koje ne nastaje iz onih planina i nema istu spomenutu prirodu, već nastaje od nekih drugih, nekorisnih stvari. Kroz njih se zbog njihove prirode, s Božjim dopuštenjem, mogu događati dobre i loše stvari. Naime, Bog je prvog anđela ukrasio nečime poput dragog kamenja. Taj je isti Lucier Lucier,, vidjevši u ogledalu Božanstva B ožanstva kako se ono sjaji, od njih dobio znanje i saznao da je Bog želio učiniti mnoge divne stvari. Tada se njegov um uzoholio jer je ljepota kamenja koje bijaše na njemu sjala u Bogu. Smatrao je da bi on sam mogao učiniti jednaka, pa i veća djela od Božjih te je zbog toga njegov sjaj ugašen. Ali, isto kao što je Bog obnovio Adama, tako nije pustio da ljepota i vrlina ovog dragog kamenja propadnu, nego je želio da na zemlji ono bude cijenjeno i hvaljeno te korišteno za lijekove.
188
Smaragd (Smaragdus)
Smaragd raste ujutro ujutro i za izlaska sunca, kad je j e sunce na svom obzoru snažno postavljeno da prođe svoj put. Tada su zelenilo zemlje i trave posebno snažni jer je zrak tada još hladan, a sunce toplo. Tada biljke tako snažno sisaju zelenilo, kao janje koje sisa mlijeko, da je vrućina dana jedva dostatna za to da zelenilo toga dana učini zrelim i da biljke hrani dok ne postanu plodne za rađanje plodova. Smaragd je snažan protiv svih čovjekovih slabosti i bolesti, budući da ga opskrbljuje sunce i budući da sva njegova materija potječe od zelenila zraka. Onaj tko osjeća bol u srcu, želucu ili boku, neka uvijek kod sebe ima smaragd, kako bi se od njega ugrijalo meso njegovog tijela, pa će mu biti bolje. A ako bi te bolesti u njemu tako uzele maha da se njihova navala ne može obuzdati, tada neka taj čovjek stavi smaragd u svoja usta kako bi postao vlažan od njegove sline i kako bi se slina zagrijala od o d tog kamena. Neka ga često stavlja na svoje tijelo i miče s njega, pa će iznenadne navale tih bolesti b olesti nesumnjivo prestati.
Smaragdus in mane diei crescit et in ortu solis, cum sol in circulo suo potenter positus est ad peragendum iter suum, et tunc viriditas terrae et gramina maxime vigent, quia aer tunc adhuc frigidus est et sol jam calidus; et tunc herbae viriditatem tam fortiter sugunt, ut agnus qui lac sugit, ita quod aestus diei vix ad hoc sufficit ut viriditatem diei illius coquat et nutriat quatenus fertiles fiat ad producend prod ucendum um fructus.Et fructus.Et ideo smar smaragdus agdus fortis fortis est contr contraa omnes debilitates et infirmitates hominis, quia sol eum paratt et quia para quia omnis omnis materia materia eius de viriditat viriditatee aeris est.
189
Ako tko savladan epilepsijom padne, dok tako oboren leži, neka se u njegova usta stavi smaragd i njegov duh će oživjeti. Nakon što se pridigao i izvadio kamen iz svojih usta, ust a, neka ga pažljivo gleda i kaže: “Kao što je duh Gospodina ispunio svijet, tako neka njegova milost ispuni dom moga tijela da nikada ne može biti uklonjena”. Neka to ujutro čini sljedećih devet dana i ozdravit će. Ali i neka uvijek uza se ima taj kamen i neka ga gleda svako jutro te za to vrijeme, dok ga gleda, neka govori gore navedene riječi, pa će biti izliječen. Tko osjeća jaku bol u glavi, neka drži kamen pred svojim ustima i zagrije ga svojim dahom, tako da od toga daha postane vlažnim. Njime tako vlažnim neka namaže svoje sljepoočnice i čelo, a zatim ga stavi u svoja usta. Neka ga kratko vrijeme drži u ustima, pa će mu biti bolje. Tko u sebi ima mnogo sluzi i sline, neka zagrije dobro vino i tada neka preko neke posude stavi lanenu krpu. Neka na tu krpu stavi smaragd i preko njega prelije toplo vino, tako da vino prođe kroz krpu. Neka to učini opet opet i opet, kao onaj tko priprema lužinu. Neka često pije tako pripremljeno vino. To će pročistiti njegov mozak te umanjiti u njemu sluz i slinu. Ako koga jedu crvi, neka na ranu stavi lanenu krpu, a na nju smaragd. Neka Neka to odozgo o dozgo poveže drugim krpicama. Neka to učini zato da bi se taj kamen zagrijao. Neka to čini tri dana, pa će crvi uginuti.
Hijacint (Jacinctus)
Hijacint nastaje od vatre u prvim satima dana, kad zrak ima blagu toplinu. Više je zračan nego vatren. Zbog toga osjeća zrak i ponekad u skladu sa zrakom ima svoju toplinu. toplinu. Ipak je i vatren, budući da je nastao od vatre. Čovjek koji pati od zamagljenih očiju ili kome su oči mutne ili gnojne, neka drži hijacint na suncu. On se odmah prisjeća da je nastao od vatre i brzo se zagrijava. Zatim Z atim neka ga malo ma lo navlaži slinom te ga brzo
190
stavi na oči kako bi se od njega ugrijale. Neka to često čini, pa će se oči razbistriti i bit će zdrave. Ako je tko začaran utvarama ili magičnim riječima, tako da postaje lud, uzmi topao raženi kruh i na gornjoj kori ureži oblik križa, ali ipak tako da ga ne slomiš čitavog. Taj kamen provlači kroz taj rez i govori: “Bog, koji je svu dragocjenost kamenja odbacio od vraga, kad je ovaj prekršio njegovu zapovijed, neka od tebe odbaci sve utvare i magične riječi i neka te oslobodi boli ovog ludila”. I opet isti kamen provlačeći kroz onaj topli kruh, govori: “Kao što je sjaj, koji je vrag imao u sebi, njemu oduzet zbog njegovog prijestupa, tako također neka se ovo ludilo, koje te muči raznim utvarama i magičnim riječima, od tebe udalji i nestane”. Onome koji boluje daj jesti kruh oko onog reza kroz koji si provlačio hijacint. Ako ne može jesti raženi kruh zbog slabosti tijela, tada topao, beskvasni kruh blagoslovi hijacintom i gore spomenutim riječima, kako je gore rečeno te mu daj da ga jede. Ali također napravi oblik križa na svakoj toploj hrani koju će jesti, naime, na mesu, toploj kaši i ostaloj njegovoj hrani. Dok na njoj činiš križeve, blagoslivljaj ju gore spomenutim spomenutim riječima. Često to čini, pa će onaj ozdraviti. Tko osjeća bol b ol u srcu, neka hijacintom preko svog srca napravi napravi znak križa i izgovori gore gore navedene riječi, pa će mu biti bolje.
Oniks (Onychinus)
Oniks je topao i nastaje oko trećeg sata dana6 na gustom oblaku, kad je sunce veoma jako alise i razni oblaci ipak ipak uzdižu prek prekoo Sunca, Sunca, tako da se Sunce za vrijeme te zapare ne može kroz njih pojaviti. On u sebi nema veliku vru vrućinu ćinu vatre, ali posj posjeduje eduje toplinu zrak zraka. a. Nastaje od sunče sunčeve ve zrake i spaja se iz raznih oblaka. Stoga ima veliku snagu protiv bolesti koje nastaju od zraka. Kome su oči zamagljene ili su na neki drugi način bolesne, neka u mjedenu, bakrenu ili čeličnu posudu ulije čisto i dobro vino. Neka u 6 Od 8 do 9 sati (prim. prev.). prev.). 191
to vino stavi oniks i pusti da se namače petnaest ili trideset dana. Tada neka izvadi taj kamen, a vino ostavi u onoj posudi. Neka svake noći tim vinom nježno dotakne svoje oči, pa će se one razbistriti razbistriti i bit će zdrave. zdrave. Tko osjeća bol u srcu ili boku, neka zagrije oniks u svojim rukama ili na koži tijela. Također neka zagrije vino u posudi na vatri i tada tu posudu ukloni s vatre. Neka nad tim vinom koje isparava drži oniks, kako bi se vlaga koja iz njega izlazi pomiješala s vinom. Zatim neka ga stavi u to toplo vino i to odmah tako t ako pije, pa će bol u srcu i boku prestati. Tko osjeća bol u želucu, neka pripremi vino s oniksom kako je gore rečeno. Tada neka s tim vinom, kokošjim jajima i malo brašna napravi juhu. Neka Neka to često čini i jede, pa će pročistiti pročistiti i izliječiti svoj želudac. Tko osjeća bol u slezeni, neka skuha jarčje ili mlado ovčje meso. Neka to kuhano meso jede umočeno u vino s oniksom, pripremljeno kako je gore rečeno, poput druge hrane koju običava umočiti u ocat. Neka to često čini, pa će slezena biti izliječena i više neće oticati. Tko ima jaku vrućicu, neka na pet dana stavi oniks u ocat. Zatim, izvadivši oniks, neka s tim octom miješa i začinja svaku svoju hranu. Neka ju tako jede, pa će vrućica prestati i lako nestati jer dobra toplina oniksa, pomiješana s toplinom octa, uklanja štetne sokove iz kojih nastaju vrućice. Ako si savladan tugom, pažljivo gledaj oniks i zatim ga stavi u svoja usta, pa će potištenost tvoga duha popustiti. Ako bolest napada i ubija goveda, zagrij vodu u posudi na vatri. Maknuvši je s vatre, drži oniks iznad vode koja isparava kako bi se vlaga koja iz njega izlazi pomiješala s vodom. Tada ga stavi u tu vodu na tri dana. Zatim, izvadivši oniks, često govedima daj piti tu vodu i poškropi njome njihovu krmu. Pomiješaj mekinje s tom vodom i stavi pred njih da jedu. Često to čini i bit će im bolje.
192
Beril (Beryllus)
Beril je topao i nastaje svaki dan između trećeg sata i podneva iz vodene pjene kad je j e sunce snažno s nažno grije. Njegova snaga s naga potječe više od zraka i vode nego od vatre, ali ipak je malo vatren. Ako je neki čovjek upravo pojeo ili i li popio otrov, otrov, neka odmah sastruže malo berila u izvorsku ili neku drugu vodu i smjesta popije. Neka tako čini pet dana, pijući to jednom dnevno natašte, pa će izbaciti otrov kroz povraćanje ili će izaći kroz njega na stražnju stranu. Tko uvijek ima beril kod sebe te ga često drži u ruci i često gleda, ne sukobljava sukoblja va se lako s drugim ljudima, nije svadljiv s vadljiv,, već ostaje o staje miran.
Sardoniks (Sardonix)
Sardoniks je topao i nastaje svaki dan kad je šesti sat 7 već iščeznuo i kad je prošla granica devetog sata 8 dana. Tada ga grije čisto sunce, kad ono sjaji u svojoj bistrini, a budući da se zrak tada počinje hladiti, potječe više od vatre nego od zraka ili vode. U svojoj prirodi ima djelotvorne snage. Daje snagu petorima ljudskim osjetilima i za njih je poput lijeka jer nastaje u bistrini sunca, kad u sunčevom sjaju nema nikakve nečistoće. Naime, kad ga čovjek stavlja na svoju golu kožu i također ga često metne u svoja usta, tako da ga dotiče njegov dah kako udiše i izdiše, tada od toga jačaju ja čaju razumijevanje, znanje i sva osjetila njegovog tijela. Na taj način će od tog čovjeka biti udaljena velika srdžba, glupost i nemarnost. Vrag ga zbog te čistoće mrzi i izbjegava. Ako muškarac ili žena po prirodi snažno gori od požude, neka stavi sardoniks na svoja bedra, žena pak na svoj pupak, pa će imati lijek protiv požude. 7 Od 11 do 12 sati (prim. prev.) prev.) 8 Od 14 do 15 sati (prim. prev.). prev.). 193
Ako neki čovjek ima akutnu bolest, pošto se zbog nje oznojio te se osjeća bolje, b olje, neka zatim taj kamen na prstenu stavi na svoj prst, pa neće opet zapasti u bolest.
Safir (Saphirus)
Safir je topao. Nastaje odmah iza podneva, kad sunce svojom vrućinom tako snažno prži da je zrak od njegove vrućine kao u zastoju. Sjaj sunca zbog prevelike vrućine koju tada ima probija zrak tako da se taj sjaj ne očituje potpuno, kao što čini kad je zrak umjeren. Zbog toga je safir mutan te više vatren nego zračan ili voden. Označava potpunu ljubav prema mudrosti. Čovjek koji ima ječmenac na oku, neka drži sair u svojoj ruci i zagrije ga u njoj ili na vatri. Neka vlažnim kamenom dotiče ječmenac na svom oku i tako čini tri dana ujutro i navečer, navečer, pa će se s e ječmenac smanjiti i nestati. A kome se oči zbog boli crvene i upaljene, ili kome su zamagljene, neka natašte stavi safir u svoja usta i neka od njegove sline postane vlažan. Tada Tada neka na prst uzme slinu slinu od koje koje je taj kamen postao vlažan i njome namaže svoje oči, tako da također dotakne oči iznutra, pa će oči oč i ozdraviti i postati bistre. Čovjek kojeg čitavog muči reuma, tako t ako da ne može izdržati preveliku bol u glavi i ostatku svog tijela, neka stavi safir u svoja usta, pa će reuma u njemu popustiti. Čovjek koji želi imati dobar razum i dobro znanje, neka svaki dan ujutro,, kad ustaje iz kreveta, natašte stavi safir u svoja usta. Neka ga tako ujutro t ako kratko vrijeme, dakako dovoljno dugo, drži u ustima, dok ne privuče u sebe dovoljno sline od koje će se kamen ovlažiti. Zatim neka ga izvadi iz svojih usta. Neka umjereno vina zagrije u posudi na vatri i neka kamen drži na pari tog vina, kako bi od toga postao vlažnim. Neka jezikom s njega liže vlagu i vino koji u želudac toga čovjeka vode slinu od koje se
194
kamen zagrijao. Tako će imati čist razum i čisto znanje te će također njegov želudac od toga biti zdrav. A tko je glup tako da nema nikakvo znanje, ali bi ipak želio biti mudar,, a ne može, niti raspoznaje zlobu, niti joj teži, neka često natašte mudar maže jezik safirom, da toplina i snaga s toplom vlagom sline otjeraju štetne sokove koji potiskuju ljudski razum. Tako će čovjek dobiti dobar razum. Tko se žestoko razljutio, neka neka odmah stavi safir u svoja usta te će tako utišati ljutnju i nestat će. Ako je taj kamen položen u prsten od najčišćeg zlata, bez kositra, i ako pod tim kamenom nema ništa drugo osim zlata, tada neka čovjek taj prsten bez kositra, u koji je položen ovaj kamen, stavi u svoja usta kao lijek i neće mu naškoditi. Ali ako postoji nešto drugo osim zlata, tada ne pomaže i neka ga čovjek ne stavlja u svoja usta jer se s e u prstenu nalazi oprečnost. Ako je neki čovjek opsjednut zlim duhom, neka drugi čovjek stavi safir na zemlju. Zatim neka tu zemlju stavi u kožu te tako objesi o vrat onoga i kaže: “O ti, najgori duše, brzo odstupi od ovog čovjeka, kao što je u tvom prvom pr vom padu vrlo brzo propala slava tvoga sjaja sjaja””. Taj Taj zao duh bit će stavljen na velike muke i odstupit će od tog čovjeka, pa će mu biti bolje, osim ako je to vrlo opasan i zao duh. Ako je vrag nekog čovjeka nahuškao da se zaljubi u neku ženu, tako da je on, bez magije i bez zazivanja demona, počeo biti mahnit od ljubavi prema njoj, a ako bi to ženi bilo mrsko, neka ona malo vina tri puta prelije preko safira i isto toliko puta kaže: “Ja izlijevam ovo vino gorućih snaga preko tebe te kao što je Bog oduzeo tvoj sjaj kad je anđeo zgriješio, tako ti od mene odvrati goruću ljubav ovog čovjeka”. Ako ta žena to ne želi učiniti, neka drugi čovjek, kojem je ova ljubav mrska, učini to isto umjesto nje. Neka onom muškarcu, muškarcu, natašte ili nakon na kon jela, sa ili bez njegova znanja, tri ili više dana daje piti to vino. v ino. Ako žena gori od ljubavi prema nekom muškarcu i muškarcu je to mrsko,, neka on toj ženi učini ono s vinom i safirom, kako je gore rečeno, mrsko pa će ta strastvena ljubav popustiti. 195
Sapphirus calidus est; secundum tempus meridianum crescit, cum sol in ardore suo tam fortiter ardet quod aer aliquantum aliquan tum de ardore eius obstruatur, obstruatur, et tunc splendor solis de nimio ardore, quem tunc habet, aerem ita transverberat, quod idem splendor tunc tam pleniter non apparet ut tunc facitt cum aer faci aer aliquan aliquantum tum temper temperatus atus est; est; et ideo ideo etiam etiam turbidus est, et etiam magis igneus, quam aereus aut quam aquosus; et plenam charitatem sapientiae designat. Homo quoque qui bonum intellectum et bonam scientiam habere desiderat, sapphirum in mane diei, cottidie cum de lecto surgit, jejunus in os suum ponat, et eum ita per brevem horam, scilicet tam diu in ore teneat dum se saliva qua ille madefactus est sufficienter in se trahat, ac eum deinde de ore tollat, et modicum vini teneat ad ignem et in vasculo calefaciat, atque ipsum in fumum ejusdem vini teneat, ut inde sudando madefiat, et sic lingua sua de humiditate humid itate illius linguat, ac etiam de eodem vino v ino salivam, de qua idem lapis incalu incaluit, it, in ventrem illius hominis ducit, et sic ille purum intellectum et puram scientiam habebit, et etiam stomachus ejus ex hoc sanus erit. Sed et qui stuluts est, ita quod omnis scientia in eo deficit, sed tamen prudens esse vellet et prudens esse non potest, nec post malici maliciam am respi respicit, cit, nec nec se ad eam eam extendit, extendit, iste iste linguam linguam sapphiro jejunus saepe ungat, quod calor et virtus cum calida humiditate salivae noxios humores qui intellectum hominis opprimunt fugant, et sic homo bonum intellectum capit.
196
Sard (Sardius)
Sard nastaje nakon podneva, za poplave od kiša, kada u jesen pada lišće bjelogoričnog drveća i dok je sunce vrlo toplo, a zrak hladan te ga sunce grije svojim crvenilom. Zbog toga je čist od zraka i vode i dobro je uravnotežen u pravoj umjerenosti topline. Svojom snagom odvraća patnje bolesti. Ako čovjek zbog mnogih bolesti i slabosti osjeća bol u glavi, tako da se čini da je zbog toga lud, neka netko sveže sard u kapi, krpi ili koži iznad njegovog tjemena i kaže: “Kao što je Bog prvog anđela bacio u ponor, tako neka ovo ludilo otjera od tebe i vrati ti dobro znanje”. I onaj će ozdraviti. Ako je kome zbog neke bolesti oslabljen sluh, neka umoči ovaj ka men u čisto vino i vlažna v lažna ga stavi u tanku lanenu krpu. Neka Neka to gurne u gluho uho i na tu krpu izvana stavi vrlo tanku krpu od kudjel kudjelje. je. Toplina Toplina kamena ući će u uho. Neka to često čini i vratit će sluh. A tko ima žuticu, neka navečer s mokraćom i sardom s ardom učini istu stvar, stvar, kako je gore rečeno, i neka govori gore navedene riječi. Neka to čini tri noći, pa će biti izliječen. Ako trudna žena savladana bolom ne može rađati, trljaj sardom oba njena bedra i reci: “Kao što si ti, kamenu, po Božjoj zapovijedi zasjao na prvom anđelu, tako i ti, dijete, izađi kao sjajan čovjek i koji prebiva u Bogu”. Bogu”. Odmah drži taj kamen kod mjesta gdje izlazi dijete, dakle da kle kod ženskog spolnog organa i reci: “Otvorite se, putevi i vrata, kao što se u onom prikazanju Krist pojavio kao Bog i čovjek i otvorio vrata pakla, tako i ti, dijete, izađi kroz ova vrata, a da pritom ne umreš ni ti ni tvoja majka”. Tada taj kamen sveži u pojas te ju time opasaj, pa će ozdraviti.
197
opaz (opazius)
Topaz nastaje oko devetog sata dana na vrućini sunca, neposredno prije devetog sata jer je sunce zbog topline dana i raznog zraka tada najčišće. Topaz Topaz je topao i u sebi ima umjereno zraka i vode. Bistar je, a ta ta bistrina nalikuje vodi. Njegova boja sličnija je zlatnoj nego žutoj. Opire se vrućici i otrovu te ih ne podnosi isto kao što more ne može u sebi podnijeti nikakve nečistoće. Naime, ako se otrov nalazi u kruhu, mesu, ribi ili bilo kojoj drugoj hrani ili u vodi, vinu v inu ili bilo kojem drugom piću te ako je topaz prisutan u blizini, on odmah postane vlažnim, kao što se more zapjeni kad su u njemu nečistoće. Stoga kad čovjek jede i pije, neka drži topaz na prstu blizu hrane i pića te neka ga često gleda. Ako je u hrani ili piću otrov, odmah će postati vlažnim. Kome su oči zamagljene, neka topaz stavi u čisto vino na tri dana i tri noći. Tada neka navečer, kad ide spavati, vlažnim topazom namaže svoje oči, tako da ta tekućina umjereno dotakne oči i iznutra. Pošto je izva izvadio dio kamen kamen,, to vino može čuv čuvati ati pet dana dana.. Zat Zatim im kad god želi navečer namazati svoje oči, neka ovaj kamen umoči u spomenu sp omenuto to vino i njime vlažnim, kako je prije rečeno, neka namaže oči. Neka to često čini, obnavljajući obnavljaj ući topazom vino nakon pet dana, pa p a će to razbistriti oči poput najboljeg očnog melema. Ako neki čovjek ima vrućicu, neka topazom napravi tri umjerene rupe u mekanom kruhu i u njih ulije čisto vino. Ako to vino nestane, neka ulije novo vino. Neka Neka u tom vinu, v inu, koje je izlio u te rupe, gleda g leda svoje lice kao u ogledalu i kaže: “Ja gledam sebe, isto kao što u onom ogledalu kerubin i serafin gledaju Boga, tako da od mene ukloni ovu vrućicu.” Neka to često čini i bit će izliječen. Tko je gubav, gubav, neka jako zagrije ciglu i na nju stavi pljevu od zobi tako da se zadimi. Neka drži topaz iznad tog dima kako bi postao vlažan i tom vlagom neka namaže mjesto gube. Kad je to učinio, neka uzme maslinovo ulje i u njega pomiješa sok ljubičice trećinu njegove njegove količine. 198
Neka tim uljem namaže mjesto gube koje je bilo namočeno vlagom topaza. Neka to često čini, pa će guba biti uništena, a čovjeku će biti bolje, osim ako ne umre. Tko osjeća bol u slezeni ili tko iznutra ima truleži, kao da njegovo tijelo iznutra truli, neka na pet dana stavi topaz u dobro vino. Zatim neka izvadi topaz i pusti da to vino provrije tako da se zadimi. Neka drži topaz iznad tog dima da postane vlažan tako da se njegova vlaga pomiješa s tim vinom. Tada Tada neka taj kamen na kratko vrijeme vr ijeme stavi u to zagrijano vino. Zatim neka ga izvadi i s tim vinom, bez masti, pripremi juhu ili napita napitak. k. Neka to čest čestoo čin činii i jed jede, e, pa će njegov njegovaa slez slezena ena biti izliječena i njegova unutarnja unutarnja trulež tru lež će se smanjiti. Također svaki dan ujutro stavi topaz na svoje srce i reci: “Bog, koji je uzdignut iznad svega i u svemu, neka me ne odbaci od svoje časti, već neka me svojim blagoslovom čuva, ojača i učvrsti” učvrsti”.. Dokle god ćeš to činiti, zlo će od tebe zazirati. Naime, taj vrlo snažan kamen topaz ovu snagu ima od Boga. Budući da raste kad je sunce u otklonu, može odvratiti uvrede od čovjeka.
Topazius circa nonam horam diei crescit in ardore solis, cum jam fere ante ante nona nonam m horam horam est, est, quia quia sol de calor caloree diei et et divero divero aere aere tunc purissimus est et calidus, atque modicum aeris et aquae in se habet, et clarus est, et illa claritudo assimilatur aquae, atque calor ejus auro similior est quam gelo, calori et veneno resistit, nec ea patitur, patitur, sicut nec mare nec ullas pravita pravitates tes in se pati potest. Nam si in pane aut in carne, aut in pisce, aut in aliquo cibo, aut in aqua, aut in vino, seu in aliquo potu venenum est, et si topazius ibi prope et praesens est, statim swadet, velut mare schumet, cum foeditas in ipso est. Et ideo cum homo comedit et bibit, topazium in digito juxta cibum et potum teneat, et eum saepe inspiciat, et si illi in cibo aut in potu venenum est, statim sudat. 199
Krizolit (Chrysolithus)
Krizolit nastaje od vrućine sunca i vlage zraka, nakon podneva do devetog sata dana. U sebi ima kao neku životnu snagu, tako da, ako se nalazi blizu mladog od ovce ili druge životinje u trenutku rađanja, njegova snaga će ga ojačati da će već prije svog vremena početi izlaziti. Čovjek koji ima vrućicu neka zagrije vino i iznad pare tog vina neka drži krizolit. Neka se njegova vlaga pomiješa s tim vinom i neka to vino tako toplo pije. Također neka taj kamen na kratko vrijeme stavi u svoja usta. Neka to često čini, pa će mu biti bolje. Tko osjeća bol b ol u srcu, neka ovaj kamen umoči u maslinovo ulje. Tada Tada neka njime namočenim u ulje namaže mjesto gdje osjeća bol, pa će mu biti bolje. Ovaj kamen učvršćuje znanje u čovjeku koji ga uvijek ima kod sebe. Tko posjeduje dobro znanje i dobru vještinu, neka ovaj kamen stavi na svoje srce. Dok je god ondje smješten, znanje i vještina u njemu neće oslabiti. Zračni duhovi zaziru od ovog kamena.
Jaspis (Jaspis)
Jaspis nastaje nakon devetog sata dana kad sunce već počinje Jaspis p očinje zalaziti. Grije ga vrućina sunca, ali ipak više potječe od zraka nego od vode ili vatre. Zbog toga ima nepostojanu toplinu jer kad sunce nakon devetog sata počinje zalaziti, toplina sunca zbog oblaka često postaje promjenjivom. Čovjek koji je gluh na jedno uho neka stavi jaspis pred usta i puše u njega svojim toplim dahom sve dok od toga ne postane topao i vlažan. Tada neka ga stavi u uho u ho i položi p oloži preko kamena tanku krpu od kudjelje. Tako neka začepi uho sve dok toplina tog kamena ne uđe u uho. Budući
200
da ovaj kamen nastaje od svježeg zraka, odagnava razne bolesti sokova, pa će čovjek vratiti sluh. Tko ima snažnu prehladu, neka stavi jaspis pred usta i puše u njega svojim toplim dahom da postane topao i vlažan. Tada neka ga gurne u nosnice i rukom pritisne nos da njegova toplina uđe u glavu. gl avu. To To će brzo i nježno odagnati sokove glave, pa će mu biti bolje. Ako u srcu, bubrezima ili bilo kojem drugom organu čovjeka nastaje uskomešanost sokova, to jest reuma, neka položi jaspis na to mjesto i pritisne ga sve dok se ne ugrije. Reuma će popustiti, budući da korisna toplina i korisna snaga liječi i zauzdava prekomjerno tople i prekomjerno hladne sokove. s okove. A kad se munje i gromovi pojavljuju u snovima, dobro bi bilo da čo vjek kod sebe ima jaspis jer ga utvare utvare i priviđenja izbjegavaju izbjegavaju te nestaju. Kad žena rađa dijete, od onog trenutka kad počinje rađati i sve dane dok je dijete u kolijevci, neka u svojoj ruci drži jaspis, pa zli zračni duhovi neće za to vrijeme moći mo ći naškoditi njoj i djetetu. Jezik drevne drevne zmije pruža se do vlage djeteta koje izlazi iz majčine utrobe te u to vrijeme vreba majku i dijete. Ako zmija na nekom mjestu ispušta svoj dah, ondje stavi jaspis, pa će će njen dah toliko oslabiti da će biti manje štetan te će ć e zmija ondje prestati puhati.
Prazem (Prasius)
Prazem nastaje kad sunce oko večeri svoje zrake povlači s uzdignutijih mjesta zemlje i kad se rosa već približava. Sunce pomalo pada na kamen planine i snažno ga grije, tako da od vrućine sunca, vlage zraka i vode te zelenila rose ondje ondje nastaje prazem. Tko ima jaku vrućicu, neka zamota prazem u malo raženog kruha i tako zamotanog sveže u krpu. Neka ga tri dana i tri noći tako svezanog drži na svome pupku, pa će vrućica nestati.
201
Tko je bilo gdje na svome tijelu ranjen od pada ili i li udarca, neka uzme staru mast i u nju umiješa jednaku količinu kadulje i vratića. Neka u to utisne prazem i tada zagrije na suncu ili vatri. Neka to sve pomiješano s tim kamenom i tako toplo stavi na mjesto gdje osjeća bol, pa će mu biti bolje.
Kalcedon (Calcedonius)
Kalcedon nastaje kada je sunce nakon večeri već gotovo nestalo i kad je zrak još pomalo topao. Zbog toga on prima toplinu više od zraka nego nego od sunca i ima korisne snage. Ako neki čovjek nosi taj kamen, neka ga ima kod sebe tako ta ko da dotiče njegovu kožu i da je smješten iznad neke žile njegovog tijela. Ta Ta žila i krv koji primaju njegovu toplinu i snagu, prenose te snage ostalim žilama i ostaloj krvi. Ovaj kamen odvraća bolesti od čovjeka i daje mu vrlo snažan um protiv ljutnje, ljutnje, tako da će on biti toliko miran u vladanju da gotovo nitko neće moći pronaći način da bi ga s razlogom izazvao na ljutnju te da bi mu mogao naškoditi kroz nepravdu. Tko želi imati vješt način govorenja i mudro iznositi ono što govori, neka u svojoj ruci drži kalcedon i ugrije ga svojim dahom tako da od njega postane vlažan. Tada neka ga liže svojim jezikom, pa će moći vješto govoriti ljudima. ljudima.
Krizopras (Chrysoprasus)
Krizopras nastaje u ono doba kad je sunce već potpuno nestalo. Tada Tada zrak i voda imaju vrlo mutnu i zelenkastu boju. Zbog toga ovaj kamen ima noćnu snagu, kad je Mjesec zbog Sunca najsnažniji, to jest kad je polumjesec, a ne još jo š pun mjesec. Njegove snage nalaze se u umjerenoj i uravnoteženoj toplini, tako da on nije previše topao, već umjereno. 202
Na kojem god udu čovjeka muči reuma, neka na golu kožu stavi krizopras, pa će reuma popustiti. Ako je netko jako ljut, neka ovaj kamen bude postavljen na njegovo njegovom m grlu tako dugo dok se ne ugrije, pa on neće moći izgovarati riječi ljutnje sve dok se njegov bijes ne umiri. Na kojem se god mjestu nalazi ovaj kamen, ondje smrtonosan otrov gubi svoje snage, tako da bez be z njih postaje poput p oput slabe vode. Svoju toplinu šalje protiv slabosti i tako ta ko će biti manje štetan. Čovjek koji ima epilepsiju neka kod sebe uvijek ima krizopras i ta noćna bolest, to jest epilepsija, manje će mu škoditi jer zračni duhovi oko njega neće moći za to vrijeme pripremati izrugivanje dok bolesnik iz svojih usta izbacuje pjenu. Ako je neki čovjek opsjednut vragom, prelij malo vode preko kamena i reci: “Ja te, vodo, lijevam preko ovog kamena u onoj snazi kojom je Bog B og načinio Sunce s Mjesecom koji putuje”. Onome koji je opsjednut daj piti ovu vodu na koji god način možeš, budući da će ju piti preko volje. Tijekom tog cijelog dana vrag će se u čovjeku mučiti, postajat p ostajat će sve slabijim i neće moći u njemu pokazivati svoju snagu kao što je to prije činio. Čini to pet dana. Petog dana pripremi s tom istom vodom pogaču, poput kruha, i daj mu jesti na koji god način možeš. Ako vrag nije snažan, odstupit će od tog čovjeka. Na sljedeći način može se otkriti otkr iti je li zračni vrag blag ili oštar ošt ar.. Naime, ako se čovjek rado smije i dobrohotno gleda ljude te ako za to vrijeme škrguće zubima, to jest mrzovoljan je, tada je taj zračni duh blag. Ako čovjek nevoljko govori, a rado šuti, ako se nerado smije te ako snažno maše rukama i izbacuje pjenu iz usta, tada je to oštar ošt ar i snažan duh. Ovaj kamen ne koristi mnogo za izbacivanje tog oštrog vraga, ali ipak ga u tom čovjeku muči i čini ga slabim. Vrag će biti izbačen na neki drugi način, kad će Bog to htjeti.
203
Rubin (Carbunculus)
Rubin nastaje za pomrčine Mjeseca. Naime, Mjesec je tada već iscrpljen, kao da želi nestati. Ponekad Ponekad se i pokazuje u nestajanju kad po božanskoj zapovijedi najavljuje da će se dogoditi glad, bolest ili smjena kraljeva. Tada Sunce sve svoje snage uranja u nebeski svod, svojom toplinom grije Mjesec i svojom ga vatrom jača i uzdiže te čini da on opet sjaji. Sunce svoj jezik stavlja u usta drugoga kako bi oživjelo ono što je već mrtvo. U tom trenutk trenutkuu nastaje rubin. Zbog toga toga on ima sjaj sunčeve vatre koja ojačava Mjesec tako da snažnije sjaji noću nego danju. On se razvija sve dok ga toplina sunca ne izbaci. Budući da se pomrčina Mjeseca rijetko događa, ovaj je kamen također rijedak. Njegova je snaga posebna te je se treba plašiti i služiti se njome s mnogo poštovanja i brige. Naime, ako je čovjeka napala bolest ili zimica, to jest vrućica, ili reuma ili bilo koja druga slabost, mijenjajući njegove sokove, stavi oko ponoći rubin na pupak bolesnika jer j er je tada njegova snaga osobito jaka. Čim je čovjek osjetio da se od njega ugrijao, nemoj ga više ostaviti na njegovom pupku, već ga odmah ukloni, budući da njegova snaga tada prodire kroz tog čovjeka i čitavu njegovu utrobu više nego što bi to momo glo učiniti ijedno djelovan djelovanje je ijedne ljekovite masti. Dakle, čim je j e čovjek osjetio osj etio i najman najmanju ju promjenu promjenu u svome tijelu, t ijelu, ukloni rubin s njega jer j er ako bi ga tada ostavio ležati na njegovom pupku, njegova snaga bi prodrla kroz čitavo njegovo tijelo tako da bi se osušio. Ovaj kamen od čovjeka tjera i suzbija bilo koje bolesti. Ako tko osjeća glavobolju, neka na kratko vrijeme stavi rubin na tjeme, ali ipak dovoljno dugo da se njegovo meso od njega ugrije. Zatim neka ga odmah ukloni, budući da snaga ovog kamena kroz njegovu glavu prodire bolje i brže od najskupocjenije masti ili balzama. Tako će njegova glava biti bolje. Ako ovaj kamen staviš na odjeću ili neku drugu stvar, dulje dulje će trajati i teško će istrunuti. 204
Na kojem se god mjestu nalazi rubin, r ubin, ondje zračni duhovi ne mogu u potpunosti izvoditi svoja priviđenja jer ga izbjegavaju i od njega uzmiču.
Ametist (Amethystus)
Ametist nastaje kad sunce pokazuje p okazuje svoj krug kao da je ovjenčano. To To čini kad najavljuje da će se dogoditi neka promjena promjena na ruhu ru hu Gospodina, to jest u Crkvi. Budući da nastaje poput smole, mnogo ih je. Topao je, vatren i prozračan jer je zrak, u ono vrijeme kad sunce pokazuje svoj krug, kao što je prije rečeno, pomalo mlačan. Čovjek koji ima mrlje na svome licu, neka navlaži ametist svojom slinom i njime tako vlažnim namaže mrlje. Također Također neka na vatri ugrije vodu i ovaj kamen drži iznad vode. Vlaga koja izlazi iz njega neka se pomiješa s vodom i neka ga tada stavi u tu vodu. Neka tom vodom pere svoje lice i to često čini, pa će imati mekanu kožu i lijepu boju lica. Ako je čovjek zbog nove izrasline bilo gdje na svome tijelu otekao, neka navlaži ovaj kamen svojom slinom i njime tako vlažnim dotiče mjesto izrasline, pa će se izraslina smanjiti i nestati. Gdje je pauk ubo čovjeka na njegovom tijelu, neka ovim kamenom prođe preko preko uboda, pa će biti izliječen. Zmije i otrovnice izbjegavaju ovaj kamen i klone se mjesta na kojem znaju da se nalazi.
Ahat (Achates)
Ahat nastaje od pijeska u vodi koja se proteže od istoka prema jugu. Topao je i vatren, v atren, ali ipak veću snagu ima od zraka i vode nego od vatre. Naime, kad voda opada i na vidjelo dolazi pijesak bez vode, tada je određeni dio tog pijeska obasut vrućinom sunca i čistoćom zraka tako da postaje sjajnim kamenom. A kad zatim razina voda naraste, podiže taj kamen iz pijeska i nosi ga u druge zemlje. 205
Ako je pauk ili neki crv izbacio izbac io svoj otrov na čovjeka, ali tako da nije ušao u njegovo tijelo, neka snažno zagrije ahat na suncu ili na užarenoj cigli i tako toplog stavi ga na bolno mjesto. Taj kamen uklonit će otrov. Zatim neka ga opet zagrije na isti način i drži iznad pare tople vode, kako bi se njegova vlaga pomiješala s tom vodom. Tada neka ga na kratko vrijeme stavi u tu vodu. Zatim Z atim neka u vodu umoči lanenu krpu i njome prekrije mjesto na tijelu gdje je ugriz pauka ili gdje je neki drugi otrov izbačen, pa će biti izliječen. Ako netko uza se nosi ovaj kamen, neka ga stavi na golu kožu da se ugrije. Njegova priroda čini tog čovjeka sposobnim, razboritim te promišljenim u govoru jer nastaje od vatre, vode i zraka. Isto kao što neka štetna biljka kad se stavi na kožu čovjeka ondje katkad uzrokuje nastajanje prištića ili čira, tako i neko drago kamenje, kamenje, položeno na kožu čovjeka, svojom snagom čini tog čovjeka zdravim i razboritim. Čovjek koji ima epilepsiju i koji je mjesečar, neka uvijek ima ahat položen na svoju kožu, pa će mu biti bolje. Naime, ljudi su često rođeni s tim bolestima, no također ih privuku na sebe zbog preobilja štetnih sokova i bolesti. Tko ima epilepsiju, neka stavi ahat u vodu na tri dana kad je pun mjesec. Četvrtog dana neka ga izvadi i tu vodu umjereno skuha, tako da ne zavrije. Neka ju tako čuva i neka s njome kuha svu hranu koju u međuvremenu jede, dok čitav mjesec ne nestane. Štogod u međuvremenu pije, bilo vino bilo vodu, neka u to stavi ahat i tako pije. Neka to čini deset mjeseci, pa će ozdraviti, osim ako Bog ne želi. Tko je mjesečar, kad zna da predstoji vrijeme njegovog ludila, neka tri dana prije ovaj kamen stavi u vodu na tri dana. Četvrtog dana neka ga izvadi i tada t ada tu vodu umjereno zagrije. Neka svu hranu koju koju u među vremenu jede, dok je u ludilu, kuha s tom vodom. Također neka za to vrijeme stavi ovaj kamen u svako svoje piće i tako ta ko pije. Neka Neka to čini pet mjeseci, pa će vratiti svoj razum i zdravlje, osim ako Bog to ne spriječi. Kad ga je ta voda umjereno zagrijana snagom ovog kamena ojačala, da ne bi obolio zbog njegove vrućine, neka hrana tog čovjeka bude začinjena tom vodom, a njegovo piće pripremljeno na isti način kako je prije
206
rečeno. Tako će snagom tih mješavina i Božjom snagom biti zauzdani sokovi koji su mu donijeli ludilo. Također, svake noći prije nego čovjek ide spavati, neka nosi ahat po dužini, a zatim po širini svoje kuće, u obliku križa. Lopovi će biti manje učinkoviti u izvršavanju svojih namjera i imat će manje uspjeha u krađi.
Dijamant (Adamas)
Dijamant je topao i nastaje na nekim planinama južnog podneblja koje kao da su ljepljive i staklaste poput kristala. Iz tog ljepila katkad se rađa jezgra poput srca velike snage. Budući da je ta jezgra snažna i tvrda, prije nego što postane velika, sâmo ljepilo te planine odvaja se okolo tog mjesta i pada u vodu u obliku i veličini oblutka, a poslije to ljepljivo mjesto bude slabije nego što je bilo prije. Zatim kad nastane poplava rijeka, ona nosi taj kamen u druge zemlje. Postoje ljudi ljudi koji su zli po svojoj naravi i zbog vraga te zbog toga rado šute. A kad govore imaju oštar izgled te ponekad gotovo silaze s uma, kao da njima upravlja ludilo, ludilo, pa brzo opet dođu do đu k sebi. Oni neka često ili uvijek stavljaju dijamant dijamant u svoja usta. Njegova snaga je tako ta ko velika i tako ta ko snažna da gasi pakost i zlo koje je u njima. Tko je mahnit, lažljiv i razdražljiv, neka u svojim ustima uvijek drži ovaj kamen. Njegova Njegova snaga odvratit će od o d njega ova zla. Tko ne može postiti, neka stavi ovaj kamen u svoja usta. Umanjit će mu glad tako da će moći duže postiti. Tko ima reumu ili moždani udar, to jest onu bolest koja zahvaća polovicu tijela, tako da se čovjek ne može kretati, neka na cijeli dan stavi dijamantt u vino ili vodu. Neka to tako pije, pa će dijaman ć e reuma popustiti, čak i ako je tako ta ko jaka da prijeti slomiti njegove udove, udove, a moždani udar će ć e biti oslabljen. Tko ima žuticu neka ovaj kamen stavi u vino ili vodu i tako pije, pa će biti izliječen.
207
Dijamant je takve Dijamant ta kve tvrdoće da ga nijedna tvrdoća tv rdoća ne može nadvladati. On razara i probija željezo. Stoga, ni željezo ni čelik ne mogu zarezati njegovu tvrdoću. Vrag je ovome kamenu neprijatelj jer se opire njegovoj snazi te ga zbog toga vrag danonoćno prezire
Magnetit (Magnes)
Magnetit je topao i nastaje iz pjene određenih otrovnih crva koji obitavajuu u određenom pijesku i vodi, ali obitavaj a li ipak više u pijesku nego u vodi. Naime, postoji neki otrovan crv, poput puža, koji boravi oko određene vode i u njoj. On ponekad izbacuje svoju pjenu na neko mjesto gdje se običava topiti željezo. Kad drugi otrovan crv, koji također boravi oko te vode ili u toj vodi te koji se hrani zemljom iz koje se priprema priprema željezo, to vidi, brzo brzo žuri ka toj pjeni. On izlijeva izlijeva svoj otrov otrov,, koji koji je crn, na tu pjenu. pjenu. Taj otrov svojom snagom prodire kroz tu pjenu tako da ju stvrdnjava u kamen. Zbog toga magnetit ima boju željeza i naravno za sobom sob om povlači željezo jer je nagomilan iz onog otrova koji se hrani zemljom od koje se prerađuje željezo. A ona voda pored koje leži ovaj kamen, prelijevajući se preko njega za svojih čestih poplava, ublažava i oslabljuje vrlo jaki otrov koji se u njemu nalazi. Ako čovjek bijesni ili je na bilo koji način mučen priviđenjima, namaži magnetit njegovom slinom i tim tako vlažnim kamenom trljaj njegovo tjeme i čelo te reci: “Ti, “ Ti, mahnito zlo, popusti u onoj snazi kojom je Bog B og snagu vraga, koji je j e pao s neba, pretvorio u dobrotu čovjeka” čovjeka”, pa će vratiti svoj zdravi razum. Vatra ovog kamena je i korisna i štetna. Korisna je ona vatra koju ima od zemlje koja sadrži željezo, a štetna ona koju ima od otrova crva. Kad je pobuđen zdravom i toplom ljudskom ljudskom slinom, odagnava štetne sokove koji uznemiravaju um čovjeka.
208
Jantar (Ligurius)
Jantar je topao. Nastaje iz jedne vrsti risove mokraće, ali ne iz svake. Naime, ris nije pohotna, neobuzdana niti prljava životinja, već je na neki način umjerena. Njegova je snaga tako velika da čak prodire u kamenje, zbog čega ima oštar vid i oči mu se ne zamagle lako. Ovaj kamen ne nastaje uvijek iz njegove mokraće, već onda kada sunce jako grije i kad je vjetar lagan, ugodan i umjeren. Tada se ta životinja raduje zbog topline i čistoće sunca te zbog ugodnosti lijepog vjetra. Kada želi ispustiti mokraću, nogom kopa zemlju i ispušta je u tu rupu. Tako se ovaj kamen steže i nastaje od vrućine sunca. Naime, zbog čistoće sunca i ugodnog zraka, koji doticanjem osnažuje tu životinju te zbog radosti njegovog duha i velike snage koju posjeduje, mokraća u njemu je topla. Kad je ispusti, zgrušava se u ovaj kamen. To To zgrušavanje lijepog kamena događa se u zemlji i taj kamen je nježniji od ostalog kamenja. Čovjek koji osjeća jaku bol u želucu neka ovaj kamen na kratko vri jeme stavi u vino, vino, pivo pivo ili vodu, vodu, a zatim ga izvadi. izvadi. Ta Ta je tekućina tekućina obuzeta snagama tog kamena tako da prima te snage. Neka Neka to čini petnaest pet naest dana. Zatim mu daj da to umjereno pije, pije, pošto je malo pojeo, ali ne natašte. Ne postoji nijedna tako jaka groznica niti bolest u njegovom želucu, osim smrti, a da njegov želudac ne bi bio oslobođen, pročišćen i izliječen. Neka nitko ne pije ovaj napitak zbog bilo kojeg drugog razloga osim protiv boli u želucu: ne bi mogao ostati na životu jer je njegova snaga tolika da bi ozlijedila njegovo srce i da bi se s e njegova glava raspuknula. A tko ima teškoća s mokrenjem, tako da ne može mokriti, neka jantar na jedan dan stavi u kravlje ili ovčje mlijeko, ali ne u kozje. Neka ga drugi dan izvadi, a to mlijeko zagrije i tako pije. Neka to čini pet dana, pa će u njemu potaknuti mokrenje.
209
Kristal (Crystallus)
Kristal nastaje iz pojedinih hladnih voda koje su crnkaste boje. Kad hladnoća koja dolazi iz zraka dotakne tu vodu, ona se na tom mjestu zbog hladnoće hladnoć e skupi poput poput neke mase i kao srce vode vo de stegne u čvrstoću. čvrstoć u. Kad zatim toplina zraka ili sunca dotakne to mjesto, svojom vrućinom toj masi oduzima gustu bjelinu koju tada posjeduje, tako da postaje donekle čista, ali ipak ta toplina ne može je rastopiti. Ali zatim opet nadolazeća hladnoća čini da se ta masa sve više i više skuplja i čini je čišćom. Ona ima takvu snagu da se ne može rastopiti zbog topline, premda se sav led oko nje topi. Tako Tako nastaje kristal. krista l. Kome su oči zamagljene neka zagrije kristal na suncu i tako toplog često ga stavlja na svoje oči. Budući da ima prirodu vode, izvlači štetne sokove iz očiju te tako onaj bolje vidi. Ako na vratu čovjeka nastaju otekline ili skroule, neka ovaj kamen zagrije na suncu te ga tako toplog danju ili noću poveže preko oteklina ili skroula. Neka to često čini, pa će one nestati. Kome u grlu raste kvrga ili tko u grlu natiče, neka zagrije kristal na suncu i preko njega toplog prelije vino. Neka često pije to vino te također kristal zagrijan zag rijan na suncu često stavlja na grlo iznad kvrge, pa će se smanjiti. Tko osjeća bol u srcu, želucu ili trbuhu, neka zagrije kristal na suncu i preko njega toplog prelije vodu. Također neka tada na kratko vrijeme stavi kristal u tu vodu, a zatim ga izvadi. Neka tu vodu često pije, pa će mu biti bolje u srcu, želucu i trbuhu. Koga muče crvi, neka ovaj kamen zagrije na suncu i tako toplog stavi ga na mjesto gdje osjeća bol, pa će crv biti otjeran.
210
Biseri (Margaritae)
Postoje neke riječne vode koje su slane i iz kojih nastaju biseri. Naime, masnoća tih rijeka zajedno sa slanoćom pada na pijesak tako da se gornji sloj vode pročišćava. Ta masnoća zajedno sa slanoćom stvrdnjuje stvrdnju je se u bisere i ti biseri su čisti. Stoga, uzmi bisere i stavi ih u vodu. Sva sluz koja se nalazi u toj vodi skupit će se oko bisera, a gornji sloj vode bit će pročišćen i bistar. Neka čovjek koji ima vrućicu često pije taj gornji sloj vode, pa će mu biti bolje. A tko osjeća glavobolju, neka zagrije bisere na suncu te ih tako tople stavi oko svojih sljepoočnica i poveže krpom, pa će biti izliječen.
Sedef (Berlin)
Sede nastaje iz određenih školjki, to jest od životinja koje se nalaze u školjkama i koje žive u moru i nekim velikim rijekama. Naime, neki od tih školjkaša žive na dnu rijeka i ondje traže svoju hranu te su pomalo otrovni. Kad iz sebe izbace nečistoće koje uvlače u sebe na dnu rijeke te svoj otrov, oblikuju se sedefi. Oni su ponekad mutni budući da se te životinje zadržavaju zadržavaju na dnu onih voda te u njima nema gotovo nikakve koristi. Neki od školjkaša običavaju boraviti u sredini tih rijeka gdje su vode čiste. Ondje te životinje u sebe uvlače manje nečistoća te zbog toga u sebi imaju malo otrova. Stoga su sedefi koji nastaju od voda što ih te životinje u sebe uvlače i od o d otrova koji iz sebe izbacuju, bistriji jer ondje, u sredini rijeka, postoji određena čistoća voda. Ali ipak u njima nema gotovo nikakve koristi koristi za lijek, osim onih koji su bistriji od drugih i koji u sebi imaju manje otrova nego drugi. drug i. Neki pak od tih školjkaša žive na površini tih rijeka gdje struje pjene i mnogo nečistoća. Od tih pjena i od površinskih nečistoća, zajedno s otrovom onih životinja, oblikuju se neki sedefi. Oni su također pomalo 211
mutni budući da nastaju od pjena iz gomile onih nečistoća. Nemaju nikakvu korist za lijek jer ljudima donose više viš e bolesti nego zdravlja. Ako bi čovjek u svoja usta stavio sede, privukao bi na sebe toliku bolest i bio bi tako ta ko bolestan kao da je uzeo neki otrov. otrov. A ako bi ih stavio na svoju kožu tako da se od njih zagrije njegovo meso, privukao bi u sebe njihov otrov. Na taj bi način postao slab i bolestan.
Karneol (Carnelion)
Karneol potječe više od toplog nego od hladnog zraka i može ga se naći u pijesku pijesku.. Ako kome curi krv iz nosa, zagrij vino i u to toplo vino stavi karneol. Tako mu to daj piti, pa će krv prestati teći.
Alabaster (Alabastrum)
Alabaster u sebi nema ni pravu toplinu ni pravu hladnoću, nego je mlak tako ta ko da se u njemu ne može naći gotovo nikakav lijek.
Vapnenac (Calx)
Vapnenac je topao. Kad ga se zapali, od njega nastaje vapno koje je također toplo. Naime, Naime, kad se vapnenac od vatre pretvori pretvori u prah, postaje p ostaje još snažnijim i svojom vrućinom slijepljuje slijepljuje zemlju i pijesak. pijesak. Ako bi čovjek ili životinja pojeli vapnenac, snaga njegove topline uništila bi onoga koji ga jede i učinila ga bolesnim. Neka čovjek kojeg na nekom mjestu mjestu jedu crvi cr vi uzme vapno i dva puta toliko krede. Neka od njih s octom ili vinom napravi tanak cement. Neka to perom nanese na mjesto gdje je crv. Neka to čini svaki dan sve 212
do petog dana. Zatim neka uzme aloju i miru trećinu njene količine te ih zajedno zgnječi. Neka s njima i svježim voskom pripremi melem i stavi ga na lanenu krpu te na dvanaest dana poveže iznad bolnog mjesta. Naime, vapno je toplo, a kreda hladna. Tako toplina vapna pomiješana s hladnoćom krede i s toplinom i oštrinom vina ubija crve. Toplina aloje povećava toplinu mire, mire, izvlači trulež t rulež iz rana i liječi to mjesto.
Ostalo kamenje (Caeteri lapides)
Ostalo kamenje koje je nastalo u različitim zemljama i krajevima na sebe privlači razne naravi i boje od zemlje u kojoj su nastali. Ne vrijede mnogo za lijekove, poput mramora, pješčenjaka, vapnenca, pršinca (tua), sedre i sličnih jer je u njima previše vlage koja nije ublažena pra vom suhoćom ili pak previše previše suhoće koja nije ovlažena pravom vlagom.
213
DIO ČEVRI O �������� U početku je Duh Božji bio nošen nad vodama i voda je poplavila svijet. Vode su stajale bez gibanja, no Duh Božji je svojim dahom učinio da teku. Tako su se te vode izlile preko zemlje i ojačale ju da se ne raspadne. I gdje je vatrena snaga koja teče vodom prodrla u zemlju, ondje je vatra te vode pretvorila tu zemlju u zlato. A gdje je čistoća vode prodrla u zemlju, ondje se ta čistoća vode zajedno sa zemljom koju je natopila natop ila pretvorila u srebr srebro. o. Gdje je pak gibanje vode potaknuto vjetrovjet ro vima prodrlo u zemlju, ondje se to gibanje zajedno s tom zemljom, koju je prelilo, prelilo, pretvorilo u čelik i željezo. Zbog toga su čelik i željezo jači od ostalih metala, kao što je gibanje vode potaknuto vjetrovima snažnije od onog potaknutog nježnim povjetarcem. I kao što je Duh Božji učinio da vode prvi put poplave, tako je također oživio čovjeka i dao zelenilo biljkama, drvećima i kamenju kamenju..
Zlato (Aurum)
Zlato je toplo i ima prirodu sličnu suncu te je kao od zraka. Ima crvenu boju od vatre i također je od vlažnog zraka. Čovjek koji ima reumu neka uzme zlato i kuha ga tako da u njemu ne bude nikakve nečistoće, ali da ništa ne izgubi. Neka ga smrvi u prah, to jest samelje. Tada neka uzme najbolje brašno količine pola dlana i
215
izmiješa s vodom. Tom tijestu neka doda prah zlata količine jednog obola i neka to jede ujutro natašte. Sljedećeg dana neka opet na isti način pripremi pogačicu od brašna i iste količine zlata i neka je istog dana jede natašte. Ako se pogačica na taj način pripremi i jede, odagnat će od njega reumu na godinu dana. To zlato ostat će u njegovom želucu dva mjeseca i neće ga nadražiti ni raniti. Ako je želudac hladan i pun sluzi, ugrijat će ga i pročistiti bez opasnosti za tog čovjeka. Ako zdrav čovjek to čini, sačuvat sač uvat će mu zdravlje, a ako je bolestan, postat će ć e zdrav. zdrav. Opet neka uzme čisto zlato i zagrije ga u loncu ili posudi. Tako Tako užareno neka ga stavi u čisto vino da se vino od o d njega zagrije. Neka to tako toplo pije i često to čini, pa će reuma nestati. Tko ima vrućicu u želucu neka užarenim zlatom zagrije čisto i dobro vino. Neka ga ta tako ko pije, pa će ga vru vrućic ćicaa napust napustiti, iti, buduć budućii da dobra snaga zlata s promjenjivom toplinom i snagom vatre, kao što je gore rečeno, odnosi štetne sokove želuca. Zlato treba staviti u vino, ne u vodu jer vino bolje nego voda uništava sluz u čovjekovom čovjekovom želucu. želucu. Ako bilo gdje na tijelu čovjeka nastaje oteklina, neka zagrije zlato na suncu. Neka ga tako toplo trlja oko otekline, pa će oteklina nestati jer dobra snaga zlata, kad je pobuđena na toplini sunca, kao da oživljava i sokove koji rastu odagnava svojom snagom. s nagom. A tko ima gluhe uši neka pripremi tijesto s prahom zlata i najboljim brašnom, kao što je gore opisano. Neka Neka malo tog tijesta t ijesta gurne u svoje uši dok njegova toplina ne uđe u uši. Neka to često čini, pa će vratiti sluh.
Srebro (Argentum)
Srebro je hladno i od hladnog zraka koji sadrži hladan vjetar i koji također zemlju čini hladnom. Čovjek koji u sebi ima preobilje sokova i često ih izbacuje kroz pljuvanje, pljuvan je, neka pusti da se jako čisto i hladno h ladno srebro užari na vatri. Tako Tako užareno neka ga stavi u dobro vino. Neka to učini tri ili četiri puta, sve
216
dok se vino od njega dovoljno ne zagrije. Neka to često pije natašte i navečer, pa će umanjiti i uništiti preobilne sokove u njemu. Naime, snažna priroda hladnoće srebra umanjuje tople, hladne i vlažne sokove svojom oštrinom zajedno s vrućinom vatre i s promjenjipromjenji vom toplinom toplinom vina, kao što je gore rečeno. Ako netko drži hranu ili piće u srebrnoj posudi, neće mu mnogo koristiti niti će naškoditi zdravlju njegovog tijela. Ako bi tko pojeo srebro smrvljeno u prah, bio bi odviše hladan i odviše težak za njegov želudac te bi također zbog toga kasnije bio ozlijeđen, čak i ako bi mu pomogao protiv neke bolesti.
Olovo (Plumbum)
Olovo je hladno i naškodilo bi čovjeku ako bi ga na neki način unio u svoje tijelo. A to bi učinilo zbog hladnoće koju ima u sebi i jer je prilično neprobavljivo te je poput otpada i nečistoće drugih metala. Ako mrtav čovjek natiče i na njega se s e stavi olovo, odagnat će njegovo njegovo oticanje i svojom ga hladnoćom prilično smanjiti, budući da on u sebi nema dah života. Ako bi se olovo stavilo na živog čovjeka koji natiče, on bi sav bio razderan i ne bi mogao živjeti, budući da bi hladnoća olova prodrla kroz njega i razderala ga jer je poput otpada drugih metala. A ni hranu ni piće nije dobro držati u olovnoj posudi poradi hladnohla dnoće koju ima u sebi.
Bakar (Cuprum)
Bakar je topao i brzo se hladi te je poput p oput iskri zlata, to jest poput iskri koje padaju iz goruće žeravice. Čovjek koji ima vrućice koje god vrste, čak i one vrućice vr ućice koje nastaju u želucu, a opet da to nisu one koje se javljaju svakog, svakog trećeg 217
ili svakog četvrtog dana, to jest ako čovjek zijeva, često proteže ruke i svoje tijelo, trom je i osjeća gađenje prema hrani, neka uzme čisti bakar b akar težine pet novčića te stavi u čisto i dobro ranačko vino koliko stane u vrč. Neka to vino snažno kuha dok se ne počne smanjivati. Zatim neka makne s vatre i tijekom devet dana to vino natašte umjereno pije, pa će vrućice u njemu nestati. Bakar ima toplinu iz neočekivane, bjesneće vatre. Njega neka se stavi u vino i dobro iskuha sve dok se snaga bakra potpuno ne pomiješa sa snagom vina te tako uravnoteži dobre sokove i njihovo zgrušavanje. Ako je tko oslabljen zbog gihta tako da se sav grči, neka uzme čisti bakar i neka ga položi u vatru sve dok se ne usije. Zatim neka ga ukloni da se ohladi. Neka ga iznova položi u vatru da se po drugi put zagrije te ga opet ukloni kako bi se ohladio. oh ladio. Neka Neka ga i treći put stavi u vatru te kad se usije neka ga tako t ako užarena stavi u dobro vino. Posudu Posudu u kojoj je vino neka odozgo prekrije da njegova toplina i para ne bi izašli. Neka to vino pije umjereno toplo, pa će reuma u njemu popustiti. Bakar se tri puta stavlja u vatru kako bi se, ako u njemu ima prljavštine i pokvarenosti, vatrom smanjile. smanjile. Bakar putem vina koje se pije zagrijano na ovaj način, svojom dobrom toplinom i snagom te dobrom toplinom vina odagnava o dagnava štetne sokove iz kojih nastaje reuma. Ako je tko pojeo ili popio otrov, neka uzme dobro vino, doda ocat trećinu njegove količine. Tada neka pomiješa sok rute koliko je pola količine onih dvoje i na vatru stavi čisti bakar četvrtinu čet vrtinu njihove količine. količine. Tako užarenog neka ga stavi u ono vino da se zagrije. Neka ga tri dana tako toplog natašte pije, pa će ga otrov napustiti ili kroz povraćanje ili kroz nuždu. Ako konji, magarci, goveda, ovce, koze, koze, svinje ili druge životinje pate od stezanja grla ili glavobolje, neka čovjek veliki komad bakra stavi u kotao, lonac ili tanjur i preko prelije vodu. Zatim neka vodu s tim ba krom stavi na vatru da provrije i tom toplom vodom jednom ili dvaput poškropi hranu one stoke, bilo da je zob bilo sijeno. Neka ju stoka jede tako poškropljenu, pa će spomenu sp omenuta ta bolest b olest popustiti. Kad je spomenu sp omenuta ta toplina i snaga bakra u vodi pobuđena vatrom i kad se tako u hrani ili 218
piću daje bolesnoj stoci, umanjuje loše sokove koji škode stoci i koji su u njihovim glavama skupljeni zbog nečistog zraka.
Mjed (Auricalcum/Messing)
Mjed je topao i načinjen je od drugih metala. Kao što vojnik prema svom rodu nije vojnik, već postaje vojnikom. Ne vrijedi za lijekove, čovjeku više škodi nego što mu koristi. Ako bi ga čovjek nosio na svome prstu poput prstena ili ako bi se neko drugo meso na njegovom tijelu od njega zagrijalo, na sebe bi navukao više bolesti nego zdravlja jer taj metal u sebi nema nikakvu vrijednost.
Auricalcum Auricalcu m calidum calidum est, et et de alio alio maetallo maetallo factum factum est: velut miles qui de genere suo miles non est, sed factus est est miles: miles: ideo ideo ad medicam medicamenta enta non valet, valet, sed hominem magis laedit quam ei prosit: ita, ut si homo illud in digito suo velut anulum gestaverit, aut si alia caro eius corporis inde incaluerit, magis infirmitatem quam sanitatem ex hoc sibi attrahat, quia idem metallum per se nullam virtutem habet.
Kositar (Stagnum)
Kositar je poznat kao hladan. Čovjek kojemu se uzdiže meso oko očiju, neka smrvi kositar u prah i stavi ga u čisto vino. Navečer kad ide leći u krevet, neka time namaže svoje kapke i trepavice, ali da ne dodirne oči iznutra. Kapci i trepavice bit će zdravi i lijepi. 219
Naime, hladnoća kositra ublažena toplinom vina, ozdravlja i smiruje Naime, meso koje hladni sokovi s okovi uništavaju, uništavaju, ali ne odagnava zamagljenost očiju. o čiju. Ako tko stavi kositar na svoju kožu tako da se njegova koža i meso od njega zagriju, donijet će svome tijelu bolest zbog zbo g njegove hladnoće. Ako neki čovjek jede ili pije iz kositrene posude, privući će bolest kao da je u njemu otrov.
Željezo (Ferrum)
Željezo je vrlo toplo po svojoj vrijednosti i zbog toga je vrlo snažno. Njegova Njego va snaga korisna je za mnogo toga. Čovjek čiji je želudac hladan tako da zbog toga boluje, neka uzme tanku željeznu pločicu, zagrije ju na vatri i tako toplu položi na svoj želudac. Zatim neka ju ukloni i iznova zagrije te opet tako toplu položi na svoj želudac. Neka to često čini, pa će mu biti bolje. Budući da je željezo toplo i prave ravnoteže, kada je njegova toplina pobuđena vatrom i kada se stavi st avi na čovjekov želudac, odagnava hladne sokove zbog kojih želudac obolijeva, kako je gore rečeno. Ako neki čovjek kod sebe ima željezo tako da se njegovo meso od njega zagrije, manje će mu škoditi nego kositar jer željezo u sebi ima toplinu.
Čelik (Chalybs)
Čelik je vrlo topao. Svojom snagom označava Božje božanstvo zbog čega vrag od njega bježi i izbjegava ga. Ako je čovjek u hrani ili piću uzeo otrov, tada neka, ako je hrana vlažna poput juhe ili načinjena od povrća, u nju nju stavi užareni užareni čelik. Ako je otrov u njoj, on će oslabiti. Ako je hrana suha, poput mesa, ribe ili jaja, neka stavi užareni čelik u vino i to vino preli prelije je preko svoje hrane. Ako je otrov u njoj, on će oslabiti. Ako je kruh, sam kruh kr uh ili slična suha 220
hrana, neka to stavi u vino zagrijano užarenim čelikom. Ako bi otrov bio u njemu, bit će oslabljen, tako da će manje škoditi čovjeku koji ga jede. Također neka u piće stavi užareni čelik, bilo vino, pivo, pivo, vodu ili koje god drugo piće, pa će otrov, otrov, ako je u piću, odmah biti oslabljen. Naime, snaga čelika je najjača snaga koja ne može ići dalje ni do kakve veće snage metala te je osnova svih režućih željeznih predmeta. U sebi ima toliku snagu da njegova toplina pobuđena vatrom i bez topline vina i sa toplinom vina oslabljuje otrove te ih uništava dobrom toplinom i i dobrom snagom. Naime, ako bi čelik zagrijan na vatri bio stavljen u hranu ili piće, ili ako bi se vino zagrijano užarenim čelikom prelilo preko hrane, bilo kruha, mesa, ribe bilo neke druge hrane u kojoj je otrov, tada bi snaga tog otrova bila obuzdana i oslabljena jer je snaga čelika tolika da čini da se otrov osuši te može manje naškoditi onome tko ga jede ili pije. Ako je neki čovjek već kušao otrov, mala je mogućnost da će umrijeti, čak i ako je natekao ili već neko duže vrijeme boluje, ipak može izbjeći smrt, ako bi otrov bio oslabljen užarenim čelikom, kako je gore rečeno.
221
H���������� ����� � ����� Hildegarda iz Bingena rođena je 16. rujna 1098. g. kao deseto dijete plemićke obitelji Bermersheim. Navodno je već kao trogodišnjakinja počela imati vizije i pričati čudnovate priče. Roditelji su to u početku tumačili djetetovom bujnom maštom, ali s vremenom su uvidjeli njenu posebnost i to da u njoj postoji čudesan dar. Odlučili su je, kada navrši sedam godina, dati crkvi kao “desetinu” (vrsta poreza koja se običavala davati crkvi u srednjovjekovno doba). Povjerili su ju na odgoj časnoj sestri Jutti von Spanheim koja je vodila žensku zajednicu priključenu benediktinskom samostanu na Disibodenbergu. Jutta je Hildegardu poučila osnovnim znanjima potrebnima za sudjelovanje u molitvi i pjevanje crkvenih pjesama. Ubrzo je otkrivena Hildegardina ljubav i nadarenost za glazbu i pjevanje, koje će se protezati kroz cijeli njen život i rezultirati skladanjem mnogih kompozicija. Osim Jutte veliku ulogu u Hildegardinom obrazovanju imao je i redovnik Volmar koga je opat dodijelio Jutti kao dušobrižnika. Kako je Hildegarda posjedovala samo osnovno znanje latinskog jezika, redovnik Volmar Volmar kasnije će joj pomoći pri zapisivanju njezinih vizija i djela. Sve to vrijeme Hildegardi su se 223
javljale vizije, a o njima je razgovarala jedino s Juttom Juttom i Volmarom Volmarom te ih je pokušavala tajiti. Između 1112. i 1115. g. Hildegarda je položila redovnički zavjet i postala benediktinskom redovnicom, no nije se odlučila za isposnički život poput učiteljice Jutte. Nakon Juttine smrti 1136. g., Hildegarda postaje poglavaricom pogl avaricom zajednice i upravlja klauzurom klauzurom sve do svoje smrti. Njen biogra Gottried izvješćuje o bolestima koje su Hildegardu gotovo stalno mučile tako ta ko da se više nije mogla držati uspravno. uspravno. “Strpljivo i ne žaleći se podnosila podnosi la je najjače boli: Bolest je bila cijena za neizmjernu milost da se u nekim trenucima na nju izlilo božansko svjetlo. Patnja Patnja ju je zaštitila od o d opasnosti da postane p ostane oholom zbog svoje osobitosti, os obitosti, stoga je svoju bolest podnosila sa zahvalnošću.” zahvalnošću.” U četrdeset i drugoj godini života, 1141. g., primila je Božji poziv da bilježi i govori o svojim vizijama. U početku je oklijevala i opirala se tom pozivu koji je zahtijevao dosta hrabrosti. Zbog toga je teško oboljela, a ozdravila je tek kada je, ohrabrena i potaknuta od članova njenog reda, započela s radom na svom prvom djelu koje je nazvala Scivias (Spoznaj ). Ono što je predstavljalo najveću prepreku stvaranju njezinog putove puto ve). djela bilo je njeno nedostatno samopouzdanje, koje se rađalo zbog zb og sumnje u to kako će njezini rukopisi biti prihvaćeni. Zbog toga se obratila Bernardu iz Clairvauxa koji joj je pružio utjehu i ohrabrenje, čime je dobila novu stvaralačku snagu. Papa Eugen III. čuo je za njene objave i rukopise od Bernarda iz Clairvauxa. Clair vauxa. Sastavio je komisiju da ispita ispita njene rukopise i utvrdi jesu li njene vizije božanski inspirirane. Komisija ju je proglasil proglasilaa istinskom mističar mističarkom, kom, a papa je bio ganut i odušev oduševljen ljen njenim rukopisima te joj je poslao pismo u kojem ju bodri da nastavi sa svojim pisanjem. Tako Tako je Hildegarda dobila priznanje za svoje spise i 224
vizije s najvišeg crkvenog položaja te je to pridonijelo njenom vjerovanju u vlastite sposobnosti. Tijekom godina ženskoj se zajednici na Disibodenbergu pridružio veliki broj broj redovnica, redovnica, pa je klauzura postala premalenom. premalenom. Hildegarda Hildegarda je primila viziju u kojoj joj je Bog dao u zadatak da osnuje novi samostan na Rupertsbergu, u blizini Bingena, odvojen od muškog samostana. “On je bio udaljen od Disibodenberga šest sati hoda i umnogome je nalikovao mjestu gdje je bio smješten matični samostan. U podnožju blago uzvišenog gorskog bila utjecala je rijeka Nahe u Rajnu. I odavde se pružao divan pogled: na suprotnoj obali Nahe kule starog grada Bingen, prema jugu i sjeveru Rajna, naokolo šume, vinogradi i brežu ljci”.1 Samostan je bio veoma posjećen – dolazili su hodočasnici, ljudi u nevolji koji su se nadali savjetu i pomoći poznate opatice, bolesnici koji su u to vrijeme pomoć mogli potražiti jedino u samostanima, jer je “do “do 12. stoljeća bilo izvan zidova samostana s amostana malo liječnika koji su za siromašne ionako ostajali nedostižnima”.2 Zbog velikog broja zahtjeva za ulazak u samostan samost an na Rupertsbergu, on je ubrzo postao premalenim, te je Hildegarda utemeljila novi, podružni samostan s amostan u Eibingenu, obno vivši staru zgradu koja je nekoć pripadala pripadala augustincima, a nalazila se na drugoj strani Rajne, R ajne, nasuprot nasuprot Rupertsbergu. Hildegardin život u samostanu, premda ispunjen radom, prolazio je Hildegardin mirno, sve dok u jednoj viziji nije dobila poziv da počne propovijedati Božju riječ. Ovaj put Hildegarda se nije mnogo nećkala i slušajući svoj unutarnji glas odlučila je ispuniti Božju zapovijed. Postoji zapis da se Hildegarda Hildegar da uputila na četiri čet iri propovjednička putovanja, putovanja, od kojih je prvo započela krajem pedesetih godina, a posljednje oko 1170.g. Na svojim 1 E. Breindl, nav. dj., str. 33. 2 E. Breindl, nav. dj., str. 49. 225
putovanjima je, između ostalih, posjetila gradove Mainz, Wertheim, Bamberg, Trier, Köln, Hirsau u kojima je na trgovima držala govore obraćajući se puku, a posjetila je i mnoge samostane. I na putovanjima su je mučile bolesti, ali se nikada nije žalila, već je podnosila boli i napore, jer je željela ispuniti božanski nalog. Razdoblje u kojemu je živjela Hildegarda bilo je razdoblje crkvenog raskola i doba prepli preplitanja tanja crkvene i svjetovne vlasti. Hildegarda je pratila događanja koja su se zbivala i izvan samostanskog života, a vjerojatno je bila upoznata i s politički političkim m zbivanjima tadašnje tadašnjegg vremena. Nije se ustručavala bilo javno bilo u pismima kritizirati crkvene i svjetovne osobe, no “nije izražavala svoje mišljenje o političkim pojedinostima, već se se uvijek izravno obraćala određenoj osobi dotičući pritom njen moralni osjećaj časti i nastojeći pozitivno utjecati na njen karakter”. 3 Hildegarda je razmjenjiv razmjenjivala ala pisma ne samo s crkvenim crkvenim,, već i sa svje svjetovnim tovnim veličinama onoga vremena – s papom Eugenom III., Anastazijem IV. i Aleksandrom III., s carem Friedrichom Barbarossom, sa sv sv.. Bernardom B ernardom iz Clairvauxa, s kraljem Henrikom II. Engleskim, s velikim brojem biskupa i nadbiskupa. Hildegarda je također našla vremena odgovoriti na mnoga pisma svećenika, redovnika, redovnica, opata i opatica. Hildegarda je oduvijek bila krhka zdravlja, te je njezin život stalno bio prožet bolestima. U poznim godinama počela po čela je sve teže obolijevati te ju je, kako je i predvidjela, 17. rujna 1179. bolest shrvala. shrva la. Nakon njene smrti redovnice iz Rupertsberga zauzele su se za to da se Hildegardu službeno proglasi svetom. Proces kanonizacije bio je službeno započet, ali je trajao neizmjerno dugo i na kraju nikada nije bio završen, te Hildegarda nije bila službeno proglašena svetom. Unatoč tome narod ju 3 E. Breindl, nav. dj., str. 67. 226
je i dalje štovao kao sveticu, te je njezino ime, iako nije bilo službenog procesa kanonizacije, dospjelo na službeni popis mučenika i svetaca ( Ma Martyrologium rtyrologium Roman Romanum um)) koji je izdan 1583. g. Naposljetku je papa Benedikt XVI. službeno 10. svibnja 2012. g. Hildegardu iz Bingena proglasio svetom. Zagreb, 1. prosinca 2015. g.
Martina Kolar Kolarec ec
227
P���� ���������� Migne, Jacques Paul, Sanctae Hildegardis Abbatissae Abbatissae Opera O pera Omnia in vol.197, Pariz, 1855. Patrologia Patr ologia Latina, Latina, vol.197, Breindl, Ellen, Velika knjiga o zdravlju sv. Hildegarde iz Bingena , Karitativni ond UPT, Đakovo, 2003. Pflanzen , Riether, Peter, Hildegard von Bingen - Das Buch von den Pflanzen, Otto Müller Verlag, Salzburg, 2007. Erbar, Claudia i Zimmermann, Karin, Der Codex Palati Erbar, Palatinus nus germanigermanicus 539 – eine Pflanzenliste aus dem 15. Jah Jahrhundert rhundert , 2009., dostupno na: http://www.ub.uni-heidelberg.de/archiv/9594 Schweitzer, Peter Paul, Altde Altdeutsch utscher er Wor ortsch tschatz atz , Hadamar 19982002, dostupno na: http://www http://www.ippsch.de/database/altdeu .ippsch.de/database/altdeutsch.pd tsch.pd Mayer-Nicolai, Christine, Vergl ergleich eich der durch die historischen historis chen Autoren Hildegard von Bingen und Leonhart Fuchs pflanzlichen Arzneimitteln zugeschriebenen mit aktuell anerkannten Indikationen , Dissertation zur Erlangung des naturwissenschaflichen Doktorgrades der JuliusMaximilians-Universität Maximili ans-Universität Würzburg, Würzburg 2008.
229
S������
Predgovor izdavača .....................................................................................5 DIO PRVI .............. .............. .............. ............ ..... 9 O naravi i djelovanju žitarica, plodova i biljaka .......
DIO DRUGI O naravi i djelovanju djelovanju drveća, grmova g rmova i njihovih plodova ............ ............... 135
DIO TREĆI O naravi i djelovanju dragog i poludragog kamenja ....... .............. .............. ........... 187
DIO ČETVRTI O metalima ...........................................................................................215
Hildegardin život i djelo (M. Kolarec) ................................................223 Popis Pop is literature ......................................................................................229
231
Izdavač «Eneagram» zadruga za izdavaštvo Zagreb, Hrvatska www.eneagram.hr Odgovara Šimun Uremović Bilioteka «Vjera «Vjera i razum» Naslov izvornika Liber Beatae B eatae Hildegardis Subtilitatum Diversarum Naturarum Naturarum Creaturarum Creatura rum et sic de aliis a liis quammultis bonis u: Migne, Jacques Paul, Paul, Sanctae Hildegardis Abbatissae Abbatissae Opera Omnia O mnia in Patrologia Latina, vol.197, Pariz, Pariz, 1855. Prijevod s latinskoga jezika Martina Kolarec Redaktura Marina Kralik
Tisak Argentum d.o.o. prosinac 2015. ISBN 978-953-7864-1 978-953-7864-10-1 0-1 Ova knjiga objavljena je uz potporu Ministarstva kulture Republike Hrvatske.
Cijena: 200,00 kn ISBN 978-953-7864-10-1
