KTADNIKA / STRUENT JDIO . MR
,.7 I
Predgovor I AkademikDubravkoJctiii _.,Filipl,ukas Jadranu geomorfolo5kom, klimaiolo5kom . i trgovaiko- gospodarstvel-q4 pogledu ' Uvod t Postanak i gradaJadrana'u.saveil sasuvremenim obliCima TemperaturaJadranau savezrsklimatskimphtit
t5 bala
l8 30 47 67 67 12 72 71 97 129 tal
1JI tJz
133 134 141 142 149 156 156 161 165 177 t9l
AnteStarievic
iorlelta,iroiistojina castuspomenivelikog daiskaZemo Danas seovdjexsakupismo, i ncltonpovijesti. Dokjc on nalednojstranisvojonidosljednom prekretnicr naSc najnovrje maglovitih ilr-rzija, postigao, sc otresli i naukom dasmo borbon'i, tvrdimznacajem promisnom pruviijedini pLrt. pokretirna, nadrugojjestranipokazao ilirskimi.jugoslavenskirn sh'orenih Svi sudrugrptinarodmorakoiiti, akoZelidoii do slobodci nezavisnosti. kojim hrvatski te mu ne rnogudclnrletini sreceni tevi zanJega krivri svi vodehrvatskrnarodu stranputicu, pojnrovi,da ih nc trcbaclokazti nezavisnost takosujednostavni buduinosti. Sloboda bolje u narodu,l
G o v o r r L p r i u o.dl li o b l . l c t n i c c S t a r i c v i c n ' c s n r l t i , Z a g r e b , Hgnl a' aztbscknizia v o d . 2 l IJI l 9 l 7
n7
i buduiih naraitaja.Onje ispravno veci sada5njih lovljuju sveZeljei idealine samotada5njih, u narodnomrazvojunemauopie naroda,i da senarodniduhnajvidio,dabezkontinuiteta ZaIo1eipo' naroda. biologijusvakoga kojananekinadinpredstavlja boljeoditujeu povr.;esti, je segnuozapov4eScu ,kao zanajjadimoslonomsvogarada,i na njoj izradioidejuhistotlizradivaozakonesadainjostr.lspravskogahrvatskogdrZavnogprava.Takojenaidejipro5losti no je vidio,da povrlestnije mrtvai da onadaljeZivi u nama,te da ce i naSiprinosi'vecsutnaiegdina."Ja dio svakoga u stvarisvojstvoi sastavni pa daje pro5lost ra,pripadatipro5losti, zivotantiizvan "darzvanpovjesnice vamkaZem",veli on najednommjestusvojihspisa, Stane priznajemza stalanterreljpolitike." Ne rnislirn ovimeizrazttiLeljuda bi sepovratili socijalnioblici proilosti u ZivotsadanikadasenemoZeu onomistomoblikui snazipovratiti.Vrainjice,jer stoje jednornsvr5eno Zaoblicima,bilo bi po tomedistareakcija. u istim druStvenim canjepro5lostiu sada3njicu Ali gotovo nemoguie. doba povijesnih Livotaizranijih oblikadru3tvenog to je i preuzimanje vinjoj proSlost, da u proudavati vraianjapro5losti,ipakmoramo i unatocte nemogucnosti i kosada5njost, kojimje nadahnuta duha,kojimje bila pro5lostnadahnuta, dimo oditovanje djelariznjegajeizrasla jonrcebitiladahnutabuduinost.lztogasuduhastvorenasvana5a komesuuraslipojedinci,ali je narodpo svonarodnaideja.Narodje svakakoorganizam,u daje na tome me duhui rnitskobice,u kojemuje biolo5kos metafizidkimtakopovezano, vrstu, etnobiolo5ku predstavlja jedinstvo. narod Onako,kako duhovnoi biolo5ko rzgradeno onakoon predstavljai duhovnuvrstu.Na taj nadinnarodpostajezajednicakwna,daklezapoTime sestvaradvostruka slobode. jednicanuZde,ali i zajednicaduha,daklei zajednica duha' kwi i povezanost u narodu,povezanost pojedinaca vezanost jer suu njemustasada5njice, u nara5taju Tazajedlicasenamapaknajoditijepredstavlja potrebamr i premasuvremenim ali ostvarljivipo velikimlidnostima loZenisvi idealipro5losti, i duhuvremena. Medutin seu razvojusvakoganarodavidi osnovnizakon,daje on uvij ek bio polaenut ioni Oni,a negomile,stvarajudjelatrajnepovijesnevrijednosti, pojedinaca. od stvaraladkih zajednice narodne moguinostsvake sujedini,po kojirnamoZemozakljuditina stvarajucu ni5tai ne kaZe.Oni su odgovornt drugo povijest nam djeia, i njihovih lidnosti Osimvelikih odnosnoo misiji,koi nakanama, prinosima predpovijesiua o njiholu uspjehuili neuspjehu, ju su izvr5ili,ili koju supropustiliizvr5iti,sudipovijest,atalie sudkonadani neizmjenljiv djelana svakomepolju ljudskedjelatnoU dizanjupojedinacaiznarodainlihovustvaranju Ti pojedincistvanaroda. sti: kulturnom,politidkomi etidkom,ocituje sepunZivotsvakoga rajudjela,a ta su djelasamoznakovilivotaurazvojusvakogamitskognaroda.Ti pojedinci vodekomadputadaljei oni suodgovornipredpovijeicu,kakosuvr5ili i izvr5ilipovqesne zadatke, je kozmidkaistina,dabeznjih nernaljudskezajedS tili velikimlidnostimapovezana u vrenenu jer narodsamoprekonjih progovara je povijesti, nje nice,a akobi bilo,nemaod o potenci' dokaze pruZaju i oni sujedini vidljivi likovi,koji u vjednojperspektivivremena zivot. jalnoj duhovnojsnazisvakognaroda;svedrugoje biologijai nepovrjesni
178
Ali isticanjern vel dima oditujenajjadigla jedinazajednica rnogla govaraousudbiniidj zakon,da su graniceve skeprirodene moZeni z u istodobai zakon.koj rajuia snagazajednicel ca od njih. Ali u koliko dinci sene moguizgra inadenjihovadjelapost jednice. No da djelapojed nosti izrnedustvaraoca r nacaj naroda,aondai ze do iznLtja narodniir rodnodjelo,te pojedin Thkow velikulidno rrjetkihindividualnihod cenanenatkrivljiva dvrs nost,altruizami skonm movine.Ovdjetrebapos vogpatriotizma, gdjene kao Stosu morali altru Da seocr.leni njego jedinacza sebe, a Stojeb ke,ne moZesegovoritic cinjenica,daje izrnedun je govorioi udio,i sAmp loZenje,podraZavanj e rns kojije svojirnradorni 2i vrelnenost izrnedu Stari kakovane vidimoni u kc dao,vecto, Stonamje u s rlen u du5arna hrvatsko sti,bilo zbogstraha, uzm jedkezupanijena optuZe veli on na raspravi, "drZi kao,ali iu sezbogtogap cu grije5iti."
On.jerspravno rodnrduh najla Zatoje i poidejuhistorrlrsnjosti.lspmvrinosi,vecsutcina."Ja na5eg zvanZivotaniti u Znot sadaipovratiti.VraZatareakcrja. Ali nemoguce. -+
l^....1^i
.,i
5 t . U ( t U l l - J U - Jv r -
ada5njost, i koje rlega izrasla : narodpo svo. daje na torle vrstu, bioloSku nna, daklezapoLdvostruka suu njemusta:nimpotrebam:t :k biopoicrenut rijednosti, i oni rdnezajednice. ri suodgovorni ;noo niisiji,koineizmjenljiv. udske djelatnopojedinci stvaCaTipojedinci vrSilipovr.lesne r lludske zaled\,arau vrelT)elllt kazeo potencir0 t ,
Ali isticanjem velikihljudi nestvaraseoprekapremazqednici,Stovi5e, u velikimseljuzajednice, dimaoditujenajjadiglasstvarajuce te oni predstavljaju vrhunac,do ko1ega sepojedina je popeti.Tko ikadau povijestiprozajednica moglapremasvojimduhovnimsnagama govarao lzte spoznaje drugi u sudbinii djelovanjuzajednice,osirn velikihpojedinaca? sh.1edi jer prekomoguinosliljudzakon, dasugranicevelikihljudi u istodobai granicezajednice, prirode prijeii,paje takozakon,koji vrijedizastvamnje pojedrnaca. ske nemoZeni zajednica u istodobai zakon,koji vrijedi i zazajednicu. Kakoseu velikimlidnostimaogledavastvanjuiasnaga zajednice, to ona,iakonernoZebiti manjaod veiikihlidnosti,nemoZebiti ni veia odnjih.Ali u koliko seovakou velikimpojedincimaostvarujuIeinje zalednice, ni pojcnemoguizgraditido savr5enstva, dincise niti stvoritiveiikadjelaizdvojeniiz zajednice, ler inade i usahnuto ii5iebezsvakoga z^udinkanaZivotl razvoJ ryihovadjelapostajuapstraktna jednice. No dadjelapojedinaca moguimatiutjecajananarod,trebada seu njimavidi uskladenosti postoji- najpnleizrnedupo.iediizmedustvaraoca i njegovihdjela.Ako ta istovjetnost naca i naroda, a ondaizmedu pojedinaca i njegovihdjela tadau djelimapojedinaca dolazedoizraLajanarodni ideali,i ta djelapostajui osobnodjeiopojedinaca, a u istodobai narodno djelo,te pojedinacpostajepredstavnikom narodnrhteinja. Takowvelikuiidnostna5epovr.;esti imamou osobidra.Ante Stardevica, u komeseporecl rrjetkih individualnihodlikastjedusvenajljepSe osobinena5ega naroda. Takoje u nlemuolidena nenatkivljivadvrstoiaznadala,besprimjemo po5tenje i poZrtvovnosti, rrletkanesebiinost, altruizami skromnost,aiznadsveganajvecaljubavza dobrosvoganarodai svojedojer ne moZebiti pramovine. Ovdjetrebaposebnoistakmtinjegovunesebidnost i altruizarn, jednosute isto,na istinaiin vogpatriotizma, gdjenemaaltruizma. Altruizami patriotiotizam kaoStosumorali aitruizamjednote isto. Daseocijeninjegovrad,trebagapromatratis dvojakoggledi5ta:Stoje on bio kao pojedinac zasebe, a Stojebio u sklopusvoganaroda,jer postojeoprcakoizmeduta dvagledi3ta ke,nenroZesegovoritio punojlidnosti.Iz analizenjegovaZivota,radai naukeizbijajasna dirlenica, daje izrnedunjegovaLivotainaukevladaopunisklad,a to je dokaz,dale sve,Stcr jegovorioi udio,i sAmproZivljavao, i danjegovigovorinisubila igrarijedi,trenutnoraspopodraZavanje loZenje, instinktimagomileili politidkataktika,vecunutarnjeuvjererleeovjeltr, kojijesvojimradomi Zivotompokazivaosvomenaroduputovezaboljubuducnost. Taistovretnenost izmeduStardevica-dovjeka i njegovihdjelaizgradilaje onajdrjamantski karakter. kakova ne vidirnoni u kojoj drugojjavnojlidnostina5enovrjepov4esti.Da namnrlc dn-r-uo dao, vei to,Stonamje u sebii u svojimdjelimaizgrad\otzor-zna(aj,zavrr.ledio bi vjecnispomenu duiamahrvatskognaroda.NikadaStardeviinrje,biio komeza volju,bilo zboglcoristi,bilozbogstraha, uzmaknuod svojihnadela, pani onda,kadajestajaozbogpredstavke rijedkezupanijena optuZenidkoj klupi. "ProtivtakoveopfuZbedrZavnogodvjefirikabranitise", "drZimzasramotui pogrdumogapoStenja;ja velionnaraspravi, sveto priznajemdasamrckao,ali iu sezbogtogaponositipredBogomi ljudima.Jaiu, StoviSe, do smrtiu tor.nprar,cugnle5iti."
179
Stardeviije kaotajniknjedkeZupanijeuputioskup5tinipredstavku, u kojoj najodresi tije ustajeprotivknjenja hrvatskihpmvasastraneAustrijei habsbur5ke dinastrle, te medu ostalimu njoj veli:"Habsburgovci nikadnisuosvojilihrvatskezemlje,vecih je narodsvojom slobodnomvoljom izabruo,a uza sveto zavelisuu Hrvatskojupravu,kojaje oskvrnlivalasvetahrvatskaprava,paje takodinastijastvorilastanje,u komehrvatskinarodnemaniSta izgubitii ni za5toseboriti,paje naroddo5aodo sumnje,dali ie seteZihkaznabojatizavjetnostilt vjerolomstvo. Mi ispovijedamo, kojim suHrvatiHabsburgovce dasvetostugovora, izabrali,dotlevrijedi,dogga objeugovarajuiestrankeodrZavaju, a kadgajednapogazi,druga je, akone cebiti vjerolomna,drZana, ugovori od svojestraneproglasitirazvrgnutim, pogoje tovo,kadjoj vlastitakoristopstanak ugovoranepreporuduje. Mi ispovijedarno, da protivno zakonitojsili uzbojposveieno predlicemBogai du5evnosti sredstvo naroda."Tim rijeclna trebadodatirztaze,kojeje Ante Stardeviiu hrvatskomsaboruna adresukruneu iuvenom svomgovorug. 1861.izrekao,a koji u malim izvacimaglasi:"Za5toAustrijane kaZekadai lrakopostaneHrvatskapokajinomUngarije?Zato,jerbi onatim dokazompredcijelimdovjedanstvom na savglasispovjedila,daje prejasnaobiteljHabsburga nana5udomovinusvako jer ju je pravoizgubila,a to, onaod narodana5ega slobodnui nezavisnu primila,paju je ona, protivugovorai po sebi,udinilapodloZnicom fudezemlje.Austrijazna,davladar,koji narod i zernljubezkrivnjenarodaizdarlizasuZnjuje, prestaje biti vladarom, te postajekrvolokom. Da senisu",pitaon,"oci na5isamiodreklina5esamostalnosti i neodvisnosti? Ne samodaza to nemanikakvadokaza,nego naii starinisuni mogli,kao Stoni mi ne moZemosvedabii htjeli,to udiniti."U daljerndijelugovoranastavljaovako:"Austrrjaje vazdajednairai ista, onasenije rnrjenjalaniti semijenja.Despocijeseuopcenepopravljaju, negopropadaju. U pogibeijionaje janjeumiljato,a izvanpogibelji,postajeod onogajanjetabrjesnivukodlak" Ako sepomisli,daje sveto bilo javno govorenoi slobodnotiskanoi daje Starceviczbo-u predstavke narrjedkuzupam.lu i zbogkrupruhizrazaprotivkrunei rnonarhije, poludennasudbenuodgovomost, bio kaZnjensamosadvamjesecazatvora,dakle neznatnorn kaznorn, onjer da sepravovidi svarelativnost pojmaslobode, u drugim,toboZeslobodnimvremenima i oslobodiladkimdrLavama. bile bi zatakoveizrazeodredene vrlo teikekazne,akobi uopiedo rasprave Zivi doSli. Nitko Stardevicu u Zivotunije mogaopredbacitinesuglasnost izmedudjelai Zivota,pani sanrinjegoviprotivnici,koji suga inadebijesnonapadali,nazivalifantastomi ludakorn,predbacivaiimu bezobzirnost i neotesanost. Ako senaikoga,to senanjegau punomznadenjumogu primijenitirijedipjesnika:Radijecu sepustitisalomitinegosaviti(frangarnonflectar;). jer gdjenemaslobodnihpojediStardeviije prryesvegastekaosvojuvlastituslobodu, naca,nemani siobodnanaroda."Tko sesmatrasuZnjem", veli on,"taj nekasene dudi,Sto ga drugitakvimsmatraju. Tko nije svoj,onje svadiji,jer od njegane zavisi,diji ie biti. Onaj narod,koji sehoticeizdajezasuZnja,govorion dalje,taj nemapravotuZitise,Stoide od ruke do ruke,i Stosvakidasmr.lenja gospodara." Kakou biografijivelikih ljudi nije dostapojaveutvrditi,vecim po mogucnostitrebapronacii genetidke uzroke,to senameieprvopitanje:kakoje Stardevic do5aodo tvrdocesvo-
180
gaznai,ajai do izgradnj Shematskiodgovornatc ge,odgoja,sild sredinet ri stai u Stardevicujasno hidkeosobine,kojesus I jasnirra i povije5iuuna jirn je bilo izgradeno cije drugi evropskinarodiPo tkivo, a ne tkalac;tkala mena,ali po svojiri indr vlastito.Porednjegaima su stajalipadeprednjim no,nitko nije bio ispredI ne tmdicije,ni duhvrem gih odvaja,to je njegov teje mogaoprimljenedc dati osobnipedat.To su1 ri da rijeiio.niti ih rnoZe je prematomebio nuZn njenrusvi ti momentisin la izgraditi li dnost svoje ma.kojinrajoSnitkoPnl vijesti,postajevelikalii No dabi sveonetaj prinosai napora.Svako svakogadjelai tenden lidnosts onim Stostvara Nrje prijed,taj nazaduje. naprije graditi novo i iii privilegijamai ljudima1 cije u Zivotunema,pane ili ne htio,jer seni5tana Krist je udio,danijenaI te1 di gubitakvitalnosti, jetu. Borbomnamorusr su pobjedarnanamorur borbeOmi5anai Senja Borboms na taj prostor. la iTuraka,i ba5raditeb sruiitipriv becpokuSao
r.jojrilodrcSit-ncdu rstije.Ie rje naroclsvtt.jii1eoskr,rn.liuiSLa rodnemer bojatizar'1et,sbltrgot,ce tzit: pogazl.clruga ''Jnl-]tr1r. pogo,0.cia,ieprotir'"Tirnrileittla lne u cLl\'ellt)lll
neha2ckadai rredcijeltniiosval
' psihidkesilepri tomedjelovale i do izgradnjesvojelidnostii koje subioloskei gaznacaja podlobioloSke rezultat je odgovornato pitanjenebi bio tezak'jer sveu Zivotu Shematski zaiTe sekotnponetlte vremena. svoga strula te psihicno-socrlainih sili sredrne, ge,odgoja, psii etnobioloske sve jasnorazabiru.on je kaobastinil naSeraseprimio staiu Stardevrcu gaje socijalnai prirodnauputilautrenicima koje su s njome vezane.sredina osobine, lridke principa'koth vremenau jeku nacionalnog
';::5::,::;::f,x:f, j'-l:l:;T.T?:,il]:
kojaje iz duhavrczajednice, "raslaizsvoje novovezivo,jednokratnot ali po svojimindividualnimosobinamaileinlamaistkala mena, i drugipojedincikodnas;u nekimosebinatna Porednjegaimali susvete komponente vlastito. svihcinrlacazajedu snazii u uskladenosti padepredn1im,u drugimatzanlega,ali su$aja1i krvi i rase'ni narodnas.ljede no.nitkonr.lebio isprednjega'Pazatonisumoghod druei! $ od svrhdruvelidine'StoStardeviia lidnostStardeviieve ni duhvremena,lzgradrti netradicle, svoJStvelr' nJemu i samo prirode to je njegovveliki duh,koji je bio rndividualne gihodvaja, nanjih reagiratii svomevrernenuI razvolr'r ir1.,ooguopri','tj.n. dojmoveladeproZivljavati, metafizidkimi kojenije nitlconikadatiosobnipedat.To ,u iu.1n.piiroO.,kojestojeu vezis estinffibile)l On niniti ih moZerileSiti.Individuumje nedokudiv(individurm darrle5io, na,kaoni svojerase,ni sredine'a opetsu seu
T.illi Hffi[HI;"JT'iTlfl i:1f ,Tfl ponovt'1o1 pojavau naSo'1 jedinstvena postaje
vijesti,postajevelikalidnost. je pridonr.leti osobnih No dabi sveonetajneprirodnesilemogledoii do tzraLaja,trebalo granicedjelovanja'Iznedr'r i napora.Suuto.. ,u pojedincupolodenjupostavljene prinosa patako stvarnosvaka djelai tendenclja,iztojin al.topotjede,stojiveliki razrnak, svakoga tko ne idenagranicestaroga,jer prekoraduje svijesnoili nesviiesno, s onimstostvara, lidnost lost i konzerviratistaro,vecsena staromemora idelama'skupinama' ;ukobes drugimsferama, Apstineniti, pnjeno Stosenestonovasagradi' htio raditt' rnora dovjek Svaki cijeu djelovanju' I sAnt djela' velika oezrudaiborbe,a najmanje znamad'MirotvorstvoseprotiviZivotut o11o 'atisuborbomi kulturompostalipoznatiu svinana5eobale:hwatskikaljevi nasrtaje Lletadke narodu'gusarskc naSem r istodneobaleJadrana sunaSepravo udvrstile zemlje esizanjana na3e Monqonavale prostorEY.t:ptod BorbornsuduvaliHrvatiovajnajpresudniji nata1prostor. kfsianstva"'BorbomleMatijaGulaiTuraka,i basndi te borbedobilismonaslov;predzide krvavomi politidkomu proslimrlekovitna becpokusaosrusitiprivilegijefeudalaca;borbom
181
smoi s velikim Lrlvamauovop0ocuvalismo seod germanizacijei madarizaclie;borbom i nasehrvatskoime.Ali trebaovdjepriposlednjedobaspasilinasunarodnuindividualnost borbe.Jedinuborbukoju suHrvatiu doba vecobrambene menuti,dato nisubile osvajadke, izvangtanicasvojedrZave,bilajeborbaprotiBugara,kojujepoveo svojenezavisnostivodili osvojenuod Bugara' Srbiju osiobodi da Tomislav, daizgradi na Stardeviisenije borio bolnompolju,ali je vodioborbusasamimsobom, svogavremenai drudovjeka.Borio sedaljeprotivpredrasuda sebeu etidkoganezavisnog javnim radomkaopokao publicist,a govorimai stva,borio seperom zapruvaHrvatske je u dornovtlitidaru Saborutizvannjega.Jednakuborbupoliticku i publicistidkuvodio prenioi u emigtani njegovsuboracEugenKvatemik,ali je on podrucjesvogadjelovanja No mnogeutjecajnekrugoveza hrvatskopitanje. StoKvaternika cuu i ondlezainteresirao impulziod Stardwicarazlikuje,jest dinjenlca,5toje Kvaternikpo svometemperamentu ustaoruZani podiii Hrvatske, svojeideje,slobodei nezavisnosti van,poku5aoza ostvarenje nak,u komeje izgubioZivot. zaNe moZenitkobiti gospodarLivota,akoprije sveganereducirasvojepotrebe'Budite saon to nije Ali po sebi' dovoljnis malimudioje Stardevii,pa cetebiti tek ondaznadajni Zi*o udio,vecje i svojZivotprematoJnauciudesio,odrekavsiseobitelji,svijuudobnosti prinosirnaod svoga votai stanujuiiu jednojmaloj sobici,koju je jedvamogaoisplaiivati on,"siromahnego veli rada.I takoje stekaosvojuvlastituslobodu."Volim biti", dnevnoga (premal'{evenu)""Jasamdovjek,kojijeprtle rob,,.Ujednompismupisesvomepobratimu a sadaZiviu pustinji.NovcaieS",veli on dalje,"imati to viSe,dim ceSgamaZiviou safiroci, akone budei nje trebati,a trebatceSgamanje,dim ce5biti zadovoljniji.Zadovoljance5biti, od svakogaziuis. irkuo,n.go ti trebazamoii keposnoZivjeti".ovo odricanjestardeviievo vrijednopostavitiza votnog uZitkiisvake udobnosti,moZdani u kojemdrugomnarodunr1-e dolaziliod toga,stoovdjepostaprimlJr,kaokod nas,gdjesu gotovosvi slomovikaraktera jeprava.lagmazamaksimumpotreba Livota,pakadpojedincinemogutepotrebazadovoljiti i pomazutakozarobljivatisvoj ,uo.liroposl.nimradom,prodalusetudincrmai ugnjetavadima stvorioretakodest,daje Stardevic viastitlnarod.Ovajsloj1i kodnas,osobitokod gospode, u jo5 ali ju je kasm.le gospodi,kojuje StjepanRadicu podetkuosudivao, denicuo pokvarenoj j erj e lij epi brq hrvatske stoj e neispravno, i generalizirao, j adojrnjeii upotrebljavao,StoviSe zanjegaradioi Zrfvovaosepadedo najvecegstmlorpoA. i inteligencijeuvijek bio uz narod, gospode'a otvaratipridanja.JoSje Stetnijezanaiodnodobroisticatirijedimapokvarenost protunarodnereZimei sve stupu narodneredovebaSonima,koji sukao inventarptelazlliu kola pomagalisvetiranskevlade.Da ce ti preuzetnipojedincirastvaratiredoveonestranke, predstavlja ih dasovitotreba,na to sene misli, a to je posvesigurnastvar,jer konstruktivnost nema' kodnjih dovjeka,atogaobojega dvauvjeta,idejui nesebidnost Zivotomi misiju svojomnaukom' svojim misiju narodu: u misiju vr5idvostruku Stardevic ajedvasemoZekazali,Stoje od togadvogavaZnije.Prijesvegaje kazaozbogomudobnostima paje njegovakrepostbilaLrtva,aidejaakcija."Tko ne ljubi pravicu",veli on, i iadunirna, "pripravanje trpjetikivicu."
t82
Govori Ii seo qemt toliko zasadaPostaviod trebanaroduradunePol ki, progonjenii Potlade n1 koji sehranePlodorn et Ali onagoletna reduci slobode, osobne fumaditiu njegovuZivo kretadnjegovarada.Sta ga,pazatoBogakaovrh slavosrbe(t.j. nekarakt bodesvoganaroda,das gom mjestusvogagovo rod odrZala.onajbi na za katolickuvjeruPisa tinr u vezi jeuzeo zalo Sav svoj radPodr te vo, je Zestokoi neum lloro je duZnostisProITl sl DrugoglediSte. je Sta li jest da to. niti. vic ogledavakaokara Zil i voda.Stardevicje dob je narod svaki mu stvori svoju vlastitudr narodnogsatnoodre na ko je naslanjanjem imaopravoorganizi ne smije biti obidnafn roduuzetiili zanijek pravo,odreii sePriro us je narodgosPodar s narodn PrinciP je zvljao,vei ih Post no pravotemeljemn snostod stranihuPliv svojoj sudbini,nema dajej takodosljedna, z ta borba vu. UPravo movine,i vjednimmr
l zrtvamau ovo poi trebaovdjepripoju suHrvatiu doba rgara, kojuje poveo r sobom,daizgradi ogavremenai drurim radomkao povodioje u domovirprenro iu emigraNo StoKvaternika eramentu impulzirodiii oruZaniustapotrebe. Buditezari.Ali nrjeto on sasvquudobnosti Zirrinosima od svoga on,"siromahnego ;ovjek,koji je prr.1e nSe, dimceSga ma,Sbiti,akonebude5 cevoodsvakogaZir4edno postavitiza ga,Sto ovdjepostapotreba zadovoljiti ikozarobljivatisvoj itardeviistvorioreLlijujekasnije u joS lgepibroj hrvatske dedonajvecegstrapode, a otvaratiprirtunarodne reLimei reonestranke,koja ktivnost predstavlja r1usvojomnaukom, rogom udobnostima ri pravicu",veli on,
Govorili seo njemu,dajezabonvioborbuza socijalnupravdu,a u stvarije on o tome "Tko sehranikruhomnaroda, postavio,da ih kasnijenije nitkojadeupedatio. tolikozasada ali suneuprijetni za svako dobroi uzvi5eno, treba naroduradunepolagati.Seljanisujedini svi oni, "P0kusemoraju",veli on na drugommjestu,"pokoravati i potladeni". kr,progonjeni Nemani5tapravovelikogaizvannaroda." kojisehraneplodomnjegovihZuljeva. samasebe,stjecanjem Ali onagolemaetidkasnaga,kojuje on crpionadvladavanjem ne bi moglasveprogotovosvihpotrebaLivotananajmanje, reduciranjem osobne slobode, koji je bio glavniji poturnaditi u njegow Zivotu,danije bilo i drugogaizvora,metafizidkoga, njegovarada. Stardeviinije htio danjegovZivotbudeocijenjenod ljudi, vecod Bokretad ga,pazato Bogakaovrhovnogasucaljudskihdjelauvijek spominje."Zar mipotvaramona5e (t. kadim jasnokalemoda kakogodiznevjerujukrv domovinei sloslavosrbe j. nekaraktere), bodesvoganaroda,da sutime i Bogusvojemunevjemi,t.j. onojvjeri, koja ih hrani."Na drunije hrvatskinagorrmjestusvogagovoraiz god.I 861. kaZe:"Da vjerai pravednostVi5njega je je Posebno gore vjeran ili vjeroloman". li biti rododrZala, onajbi narodbio u sumnji,da davodi ljudei narodeprosvjetii slobodi.S zakatolidkuvjerupisao,daje najuzvi5enija,jer timu vezije rrzeoza lozinkui geslo:Bog i Hrvati. Savsvojradpodredioje etidkomdobru,istini,jer tko seza istinubori,bori sei za prakoji nisuvr5ili svovo,teje Zestokoi neumoljivoZigosaosvakogane Stedeiini onesvecenike, je duZnosti spramnaroda. promatrati,damu seradmoZepravoocijes kojegamoramoStardevica DrugoglediSte, kao dio cjeline,rudioza cjelinu.Ako seu prvomraduStardeniti,jestto, da li je Stardevic, seStardeviikaopatriot,politidar kaokarakter, u ovomdrugomraduogledava vii ogledava je i voda.Stardevic Ziviou doba,kadajenacionalniprincipbio u punomrazvoju,a po njemujesvakinaroddobioprirodnopravo,da senajprijeujediniu cjelinukaonarod,zatimda nije u stvaribilo drugo,negoprincip drZavu.To stvorisvojuvlastitudrLavt,ito nacionalnu stapajusezajedno.TaNacionalniprincipi principsamoodredenja narodnog samoodredenja. po kojemusvakinarod koje naslanjanjemna prirodnopravoprogla5ennarodnisuverenitet, imaopravoorganiziratiseu drZavui stvoriti svojuvlastitu driavt.Ali pravosamoodredenja imperativniprincip djelovanja,i nitko nije vlastanto pravonanesmijebiti obidnaf"raza,vec jer narodnema roduuzetiili zanijekati,pa ni sdmnarodnemapravoda setogapravaodrede, postignuti puna samo onda,kad moZe pravo, prirodnog prava a sloboda se slobode, odrecise je narodgospodar u svojojkuci. nijeAnte Stardevicsarnoprihvatioi rai narodnedrZavnosti Principnarodnesuverenosti je proglasiv5i historidkohrvatskodrZavzvrjao,vec ih postaviona Siruhistoridkuosnovicu, naroda,i koliko vecuneodvin0pravotemeljemnarodneborbe."Jahoiu sloboduhrvatskoga i neovisnoo snostod stranihupliva,jer narod",veli on,"koji nemoZeodludivatisamostalno i nezavisnost bila je borbazahrvatskudrLavu svojojsudbini,nemaopstanka."Stardeviceva drZaselo,negocijeluneslobodnu takodosljedna, dajejednomrekao,davolijednoslobodno i drZawnjegaje udinilaonim Stojest,Ocemdow. Upravota borbazahrvatskunezavisnost movine,i vjednimmoralnimVodomhrvatskoganaroda.
183
vriniti za odredeno Stardeviipostavljanjemsvogaprincipanije radio zajedannaraStaj, je pa vectime radiozavleci buducihnara5taja, jeme,jer senarodsastojiod proSlih,sada5ryih nost.Narodkoji nije gospodarsvojesudbinei u svojoj drLavinemoZenikadabiti punnarod, vei je uvijekpolunarod,akojoi nije rob.Govoritio unutamjemuredenjukuie, kadaje tudinac jer narodbezslobode i gospodari drZikljudevekuceu svojojruci,pfikaje iluzijai obmana, prilike.Svelijepeplesniei ni gospodarske nemoZeuredivatini svojesocr.lalne nezavisnosti melodr;eovogasvrjeta,najljep5ei najslikovitijeno5njenemoguuljepiatisudbinuroba;stovi3e,takovevanj5tineodvracajunarodupogledeod njegovakonadnogclllazaslobodu,pamopa bilo u sebii jer seisticanjemmanjevrtlednoga, gujoSzanarodnebuduinostibiti Stetne, bitni ciljevinarodnogopstanka. estetskilijepo,zaba5uruju a to mu sezamjeravalo. solidarnost, na slavensku OsobitornZestinomobaraoseStardevic solidamostistaprotiv slavenske protimbu pravo. Za svoju i u tome dala Ali surnuvremena je od RusaSlavena, i ugnjetavana jao nruje predodimaprimjerPoljske,koja bila raskomadana Kao temeljni poznavalacrazvojanarodaznaoje,dasepolitika vodi interesima,a da kodtoi romanskihnani jezlkanikrvi,kaoStoseto vidi kod germanskih gane odludujesrodnost ali spraln roda.Slavenskinarodisuseizaovoganta oslobodilii gotovosvi dobili svojedrZave, jednako,a moZdajo5 i gore,no Stosupostupale neslavenmanjinaoni postupaju slavenskih skedrZave. za nljezaHrvateni3taudinila,vecStoviSe, Ne samoStonajveiaslavenskadrLavaRusrja drZavi,jedan ZrtvovalajeLondonskimpaktomtudoj,neslavenskoj interese svojeegoistidke teritorija.Da sevidi kolikosuseRusiinteresiraliza na5ega distonacionalnog dio Daimacije, rata napodetkusvjetskoga Hrvate,najboljenamsvjedodiFranjoSupilo,koji je u Petrogradu vanjskihposlovaotkio tajnu,da seItahli doznaozaLondonskipakt.Kadje u ministarstvu ruskomminiprepustilasjeverna DalmacijagotovosvedoTrogira,prigovorioje Sazonovu, struvanjskihposala,kakoje to mogaoudiniti.Onajmu odgovori:pa zarna tom prostorune drLaveuopcenije znao, Dakleministarvanjskihposalanajveceslavenske stanujuTahjani? jednako je,daje kaoi Stardevicmislio u onodoo panslavizrnu gdjestanujuHrvati.Znahjno koji je kazao,daakoiesi rnorajuizgubai veliki de5kipublicitasKarelHavlidekBorowslcy, je postati ili Rusi. li Nijemci hoie da svejedno, biti svojunarodnost, kulturnuideju,kao i svakiosjecajnekenaroditesolidamostimeduSlaveSveslavensku da gaje kod togavodilonenimazabacujei jedanudenjak,koganitkone moZeprekoravati, je Republike prvi predsjednik Cehoslovadke prema a to Slavenima, ili predrasuda raspoloZerye TomaMasaryk. i drugihSlaizmeduCehoslovadke On ovakopi5e:"Nemau stvarinikakovrh:uzanihveza je odnjemadki generacija bila cijela starija NaSa vena.Stouopiedanasznadirijedslavenski? zavona njemadkom gojena,aja isti sam,osimpudkeSkole,dobiosvudruguobrazovanost fiancuskomi engleskomkulturornuvidu,pa suuopie bile na5ekulturnevezes njemadkom, jek odludne". narodiovdjenajugu dalijamstvo,da necemobiti iskoriA zarsunamostalislavenski Siivanii da cenaSaljudskai narodnapravabiti bolje zalticena,noStosubila u zajednicisne-
184
slavenshim narodima danposlanik,da Srbis Znjd.Nitko od Sloven razvojuhrvatskoga nar Nije ovoprvi put put ponavlja.Prviputs odlaskafrancuskihde padnood togagrada. C ske.G. 1849/59. u dob tralizacrledrZavei genr preuzeleizag. l9 I 8.Je vanakornisr;a zaunuta stavniku kornisijipred suuz lrene odbilii srb tim, da seprekotoga,k nj ihow mi5ljenjuodvo premanamatrebaistak litidke i kulturneneza vr.;ecur.rvijekstajalina vijecuuspjeloje,dasu Da su Slovenciuv tumaditisamotako,St pa ne moguocijenitivt za svojuslobodui nez Osobituje ljubavr drLao,da sunajdi5iehn je suvremenike razuvj slimanuu Bosni.Kaor vic seodvajaod svojihr Ske,koje su u tomepra NeobidnooStrim Hrvatima,a tomeje uzr kazao,Stosu Srbi,u pr srpskomnarodutrlu v. rokim sveobuhvatnim r mahpreSlinaizgradiva pro5irili na Hrvate.Tak jer je to hovo negiranje, Ali kadaseuzme,( Hruata,kaoStoje negir
a odredeno vriLe radiozavjedbitipunnarod, kadajetudinac dbezslobodei lqepepjesmei lbinuroba;Sto;lobodu, pamopabilou sebii sezamjeravalo. olidarnosti staJRusaSlavena. na,adakodtoromanskihnarZave, ali spraln ;paleneslavenza , vecStovi5e, oj drZavi,jedan siinteresirali za svjetsiroga rata jnu,daseitahl i minir,ruskom omprostorlrne opcenijeznao, nisliou onodo:simorajuizgustimeduSlavetogavodiloneadkeRepublike ikei drugihSlaje njemadki odzavo:madkom n kulturomuviemobiti iskorir zajednici s ne-
slavenskim narodima?Nipo5to.U beogradskom parlamentu prije nekolikodanagovorioje jedanposlanik,da SrbisaSlovencimadineklije5ta,kojimasespredava ostvarenje hrvatskihteZnjA.Nitko od Slovenaca nije seogradioprotiv te ruZneuloge,koju slovenskestrankevr5eu razvojuhrvatskoganaroda. Nrje ovoprvi put da Slovencivr5eovakovuuloguu naSojpovijesti;ovosevei po treii putponavlja.Prviput su Slovenci, istina,nesvijesno, bili ratiloAustrije,kadaje ovahtjelaiza odlaskafrancuskihdeta(1813.)prikljuditiLjubljaniKarlovaci savkaj, StoleLijuLnoi zapadnood togagrada.OtporKarlovca,kaoi cijeleHrvatskesprijedioje to komadanje Hrvatske.G. 1849/59.u dobaBachovaapsolutizma, Slovencisu opetbili orudeBedau cilju centralizacljedrLavei germanizaclle Flrvata.Poheii put kao da sutu ulogu siovenskestrankeopet preuzele iza g. 1918.Jednuosobnuuspomenu moguu ovompravcuiznijeti.Kadaje bila osnovanakornisijazaunutarnjerazgranidenje drLave-ijasambionjezindlan-slovenskijepredstavniku komisijipredloLio,da seVaraZdin sacijelim kotarompripoji Mariboru.Tajprijedlog suuz meneodbili i srbijanskidlanovi.U druguruku seosnivanjemkarlovadkeoblastii5lozatim,da seprekotoga,kako oni vele,srpskogakraja,spoji Slovenijas Bosnomi tako bi sepo njihow misljenjuodvojilaHrvatskaod Dalmacrjei Primorja.SpramtakovadrLanjaSlovenaca premanamatrebaistaknuti,da suHrvatiuvijek pomagalislovenske teZnjeu cilju njihovepolitidkei kulturnenezavisnosti, posebicesuhrvatskizastupniciiz Dalmacijeu Carevinskom vijecuuvijek stajalina njihovoj strani.IntervencijiStrossmayera u pro5irenomCarevinskorn vrleiuuspjeloje, da su Slovencidobili slovensku gimnazijuu Celju. Da su Siovenciuvijekvr5ilinegativnuuloguu razvojuHrvata,moZe sepsiholoikiprotumaditisamotako,StonijesunikadastvorilisvojedrZave, niti bili gospodari u svomdomu, panemoguocijenitivelidinunaporai Lrtava,koje je jedannarodulagaokroz tisucugodina zasvojuslobodui nezavisnost. Osobituje ljubavdr.Ante Stardevicpokazao premaHrvatimaMuslirnanima,zakojeje dfiao,dasunajdi5cehrvatskekrvi. Njima posvecuje niz rasprava i dlanaka, kojimanastojisvoje suvremenike razuvjeritiu rqihovuba5tinjenomnegativnomstajali5tupremaislamui Muslimanuu Bosni.Kao u svemudrugome,tako i u ovomepitanjuMuslimana-HrvataStardevii seodvajaod svojihsuvremenika, uvidajuii instinktompravoganarodnoga dovjekapogreike,kojesuu tomepravcudinili njegovii muslimanski protivnici. NeobidnooStrimrijedimaobarase Stardevicna Srbe.Najprijeih negirai proglaSuje Hrvatima,a tomeje uzrok,kakoje i dr.Mile Stardeviinedavnou posebnojknjiZici hjepoprikazao,Stosu Srbi,u prvomreduVukKaradiic,takodernegiraliHrvatei govorili o jednom srpskomnarodutriju vjera,u koji supodrazumijevalii Hrvate.Dok su seHrvati zanosiliSirokimsveobuhvatnim i opceljudskimsveslavenskim idejama,Srbisu,stvarnijiod njih, odmahpreili naizgradivanje svojenacionalne misli na osnovipro5losti,i nju su,prekoKarzidlica proSirilina Hrvate.Thkosetumadionajbeskompromisni stavStardeviiapremaSrbimai r1ijer je to bio ustukprotivsveobuhvatne hovonegiranje, srpskemisli. Ali kadaseuzme,daje negiranjeHrvata,odnosnopansrpska idejabllazabadena sastrane Hrvata,kao Stoje negiranjeSrbabilo zabalenosastraneSrba,ondasemoZekazati,daie bas
18s
bilo korisno,Stosutakovetezebilepostavljene, dasevidi,kakoih je narodnajednoji nadmgo1stranizabacio. Upravou tomesevidi najboljidokazdvijupor.bnihnarodnihindlvldLralnosti,pa fu voljunarodazasvojomposebnosti nryesu mogliizmrjenitini pokusajivelikihljudi najednoji drugojstrani. Stoje osobitoStardeviianaborbuprotivSrbapoticalo,jest i tu dinjenica, dasu Srbiovdje u HrvatskojpomagaliprotuhrvatskereLimei tendencije,pa su oni bili jezgraMadarona, te susvakinapredaki svakipoku5ajslobodeu Hrvatskojsprjedavali. Narocitoseto teSkoosjeialo u dobaomrazenoga banaKhuena,koji je u redovirnaSrba-madaro nabio nazivanod nil.la "srpskirnbanom",Istoto su Srbiu poznijemrazvoju dalmatinskoga preporoda dinili u Dalmaciji,te suudruZenisTalijana5ima kodjednihizboraoborilivodudatmatinskih HrvataMihovilaKlaica.Da nije bilo te koalicijeizmeduSrbai Talijanasa u Dalmaciji,zadarska opcina bila bi do5ladavnoprije slomaMonarhijeu hrvatskeruke,pa ne bi Italija irnalanikakva oslona,datraLizadarza sebe,dok gaje ovakonajvise ryihovomkivnjom dobila. No postojijednasilajadaod svakedruge,a to je odmazda vjeditepravde,kojoj nitkone moZeumaknuti,a onaseoditovalau rijedimanarodnogvrada,ktje glase: Pali, iari udbinskidizdant, Redce doci i na tvojedvore. Posvejebilo logidnoi opravdano, daje Stardev ic zabacioiosudioGajevoIlirstvo,jerje njime ucinjenpoku5aj,da se zabacipovijesiu, tradicijom,Zrvotomi kulturomutvrdenohrvatskoime' JoSveiom Zestinomseoboriona novi poku5ajzabacivanlahrvatskoga imenapo'rgoslavenstvu. NjegovaborbaprotivShossmayera bilale potaknuias tirnnoui1npokusa.1e1i, da seindividualnobiie_hrvatskoga naroda,povryesiui Zivotomutvrdeno,pobrka,i u nehon opiem nestvarnom oblikujugoslavenstva izgubi,kojenemani rasnoga, ni povijesnoga, ni kultumogaa najmanjenacionalnog oslona.Strossmayer nije vidio,jer kakoje nahorkontalnoj kultumoj liniji u nasnarodni organizamu5ao, pa niie initinktom osjetio,da senarodne m0Zesvojevoljnoodreii svojeindividualnosti, jer mu to ne dopustaju,ui obi.ktiuni i subjektivni momentinjegovenarodnosti. Drugaje njegovapogrjeskabila,kojaje siijedilaiza prve,sto nije driao da hrvatskinarodima u sebitoliko otpomesnage,dabi s. roguo odriatina ton zaistapogibeljnomprostoru,PaiakonitkonemoZesumnjatiu njegove dobrenakane,odabrao koji jezanarodniopstanak .;enadinodbrane, istotakoopurun,u moLdaivrse,stonamisku_ stvou sada5njici dokazuje. Kadasenakonovomalorijedio Stardeviiuzapitamo, jeli on bio veiik,i u demusesastojalanjegovavelidina,nije na to pitanjeteskoodgovoriti.Onje bio velik,Stoje prvi i 1edini u ono dobaizvukaoiz proilosti pravohrvatskoga narodana svolusamostalnost i drzavl i to postaviou sredi5te svihzahtjevai borbe.Bio je velik,stoje bistrimpogledompostavio narodnezadatkena stvamuosnovicu,traiecidasesvi pocjepkanidryelovi Hrvatske:Daimacija,Bosna,Hercegovina, Slavonijai Istraujedineu drZavnucjelinu.On svojornborborn 1e dvrstousadionarodudostojanstvo i svijesto samomsebi;on muje daoponos,daizanjegai nadnjirn nemanikogaveiegaosimBoga.On nije,istina,postigao ,lobodn. i nezavisne Hrva! ske,ali je taj idealpostavionaprvomjesto,kao najvef zahtjevnase borbe.
186
Pravaseveliiin ljudi, kojih gornilenis iesto oni nisumoglir ali istornbi kasnrjin mu progovorroduhsv ioj mjeri onje preko benost,kojunamjed srnodaljeod njega, ve u nJemusvedetaljei s dinacne crtei oblici,a gadaisvelikirnlju staci.koji sus prirodo golernisrupovi. nakoj roda. Starieviijerode urnro.te naredio. daga detkomi krajem,rode dinstvenunarodnuind u svakomeseod njih o mo kaoodredene jedin bilabi.kadabi sijeda rnaekoji Uniji i t. d..a da.iskljuiivSi ostale gn virn osobinarna. poko obrtnika i gradana. Nan le2ana staleZ, vei susr radaiz drugoga. nitije. tani vlasliti u svakor ni jedan staleZne stojir horn.koji je svirnazaje ostalinrstaleZirna iini c iz nje rnorashjeditineje kojirnateie istakrv.Sve stalebi tecivode.Kada1 organskihrazlikau vrst sezernljapretvorila u gr zdravlja,energije i srvar riti, rnoralabi sveteraz petosli razliiitihenerg stvoZivota.
iajednolina dm:dnihrndividLraluSajivelikih ljudi ca.dasuSrbiovezgra Madarona, r seto teSkoosjenazivan od rnilja :odadiniliu DalrskihHrvataMit.zadarska opciJaimalanikakva dobila. ie,kojo.1 nitko ne
rvoIlirstvo, jer je i utvrdeno hryatl_qalmenapo Jui'impokuSajem, rbrka,r u nekor-n ,i.1esnoga, ni ku1rahorizontainoj senarodne mot'niisubjekttvni lilaizaprve,Sto r odrZatina toul nakane, odabrao e.Stonamisku. r u cetlu sesa. Stoje prui i je;talnost i drZavu ledompostavio natske: Dahnal\'oJom borbom rs.darzanlegai Lezavisne Hrvat-
Pravasevelidinane mleri samoprematrenutnimuspjesima, jer je bilo bezbro1 veliltih ljudi,kojihgornilenisuza LivotaaklamLraie, jer susvojimduhomstajaliiznadgolrila, pa ih iestootiinisumoglini slijediti.Velikisuljudi nerijetkobili osudivanina trenutanneusp.;eh, aliistorn bi kasnryi naraStaji uvidjelinjiholu velidinu.Kroz Stardeviia je doistau,rnogoe.muprogovorio duhsvogavremena, jer je i on bio upuienna svojesuvremenil
187
slobodai jednakost mogusepokrapatisamou jednompravcu,i to da budesvakome pojedincusiobodnorazvijatisvojeduhovnei umnesnage do najvecemogucnostj,r zauzimati onomjestou druStvenom redu,kojeodgovara njegovimfizidkimi duhovnimsposobnostima'Takvasloboda.ijednakopravnost poklapajuses etidkimprincipom,s prirodninr zakonomi organskomdemokracijom, po kojoj r. odubirornnaluo'tiihstvarahrlerarhrlsko uredenjedru5tva. mnzlikamaljudskogadruSfvasastoiisezaDmvo r sejadepreiskonske teZnjeustralnosti I konzer_
Kada Stardeviisv dvije stranehrvatskeku ma,posrednoili nepos caizgmdena po staleZ kojima sezapaia slablja je sjedi5teu gradovirn danstva. Istina,rdnaili p lijeporazvrja,paje i tak raladkivisi narodnirad segradovabiljeZikaos jerbez gradaod starihv trajanja.SAmKrist je n ljem kr5canstva. a Peta padnucrkvu.Nije uAb duhove.UBeduiLe du ostalimastvaraliBa janskihgradova nebi b nosti,graditeljsrvo i sli Skolebile su utemelje Goetheuzorezastvara nije bilo Splita,Zadra,H suvremene na5ekulture ca.Marulica,Hektorov svih drugihvelikanai st u obitelji iovjeianstva Ovdjetrebapripom ranjene odnosinasves gradovirna rnalenbrojlj No akosugmdovis to je uvijek ustrajnoi ko nje i novostvaranje. Sel ga i apstraktnoga. ali izn pun plastike,a piastikaj niitva i umiranjevrsta.I zajednicei gubekorijen odaleiivanjeod prirode ko uvjerenje, dajenaro Stardeviinr.;eprav cu istoganaroda. Ali je i kornetrebaposvecivat n
:ffi[#ffiH[ :iiill::l jojosnovici nije samo disto krodenj. "H:i'#.?.i ",o'.,jJ:;J;iti?5l,T;:ffiffihi:j1T1li,TJjll. ki nadinte deznjeiz prosiostisamou buducnostiprojektira.lu. 2ati vidimoda praviidealisti posiZuuvijek za silamaproslosti. U tirn oprekama konzervativizmairdeaiiznaleZibitnarazhkaizrnedugradai sela.Seljak,ukolikoseoduvao od vanjskogut;ecaja,postajevje_ luhovnosti izgradujeiz uspomena proilostiide_
::,tilHffi Jnil J,fl #i:J,"ilT ff,: ';lm:XTllJ;l:;
bi toislopred areko, mo globi dwesti d"o",'*i.';'T;Tffi ;
ilf
ni, u gradskorn dovjeku,prevelikaduhovnoitrnozedovesldo gubitkashvacanja konkehoga i nogucegai do maglovitihi apstraktnih pojrnova. Potornsevidi, da suzapravote osebineseoskogi gradskog dovjeka samoizrazza dvlje straneistoganarodnogbiia. Proglasitiseljakezanatod,znadi kidati etnobiolosku i duhovnuzalednidkuosnovicu. rijedinarod:prvimse oznaduje socrjalna tvor_ ivnimmomentirna, rasofli,kulturom,vierom, narodnom svijeSiu. Dakleu bitnostito-1..t_ rrincip.pod drugimsepojmomnarodarazu_ je dnedrLave,daklenacija. U torn novniStvo Itnidkiimadevi5enarodau njima.iako su ta
il:ffi;;",i:?J?;t ;:;'tu':,T,i, fiilI koni opceniti UEngreskoj napr,g_dje ziui,uji iTi,1'"'fffrT:ilfi;T::f J;ll;:.
oriji stajaiibi izvannaroda. Istina,biloje rni5ljenja, daseseljaitvouzimaloza sinonimnaroda. Takoje njemadkipisacMoserp'1e 150godinapostaviofvrdnju,dasepojam narodapoklapasaseljastvom. Su_ vremenii uvazeninjanadkisociorogIpsenpiseo tome, da i onda,kadaleseiiaiau pruskoj bilo moZdai 97 posto,nr.1e bila Mr;serova tvrdnjatodna,dok bi danasbila kriva i apsurdna.
188
a budesvakome tzauzilucnosti, hovnimsposobom,s prirodnim nmhrlerarhrlsko ;astojisezapravo rajnosti i konzernobiiajima,dok nlacrazbijapriidealizam u svo:ala,to sena ne, dapraviidealieaiizmaleLibit:aja, postaje vjenaproSlosti ideiholoikirnrazlir dobrih,amole odaduha,a kader i.Nadrugojstra:anjakonkretnonoizrazzadvije nidkuosnovicu, e socijalna tvorLlturom, vjerom, bitnosti to je etrmnarodarazulenacija.U tom gima.Takosu ta azrni u jedanni idejabila valjaocioloikisu za'posto po toj ter 1enjemadki piseljaStvom. Sueljakau Pruskoj riva i apsurdna.
Kada Stardeviisvojomnaukomi Zivotomobuhvacaseloi gradujedinjujeu isto dobai dvijestranehrvatskekulture.Objemogubiti samonikle,a obje * irloz.n. stranim utjecajima,posrednoili neposredno; dakako,gradskaznatnoviSe.Onako,kakoje narodnazajednicaizgndenapostaleZimai slojevima,onakoisto i narodnakulfuraimadenekoliko stuta,na kojimasezapaLaslabija ili jadadinamika,nojednoje utvrdeno,dasvakaviSakulturaima svoje sjedi5teu gradovima.Tko bi to zanijekao,morao bizanijekatitri detvrtinepovijestrdovjedanstva. Istina,r6naili primamakulturastvorena je naselui u seoskommiru,a i danassetailo lUeporazvija,paje i ta kulturasastavnidio na5enarodnekulfure.Visokapak kultura,t.j. stvaralackivi5i narodnirad,ruzviosepo svojimduhovnimtvorevinamau gradovima. Osnivanle segradovabiljeZikao slavnodjelo velikih vladara,igradovistojena watima visokekultile, jetbez gndaod starihvremenado danas,nije bilo nikakovih duhovnihstvaran;apovijesnog trajanja. SdmKrist j e moraoiz sela,iz Garileje,poiiu Jeruzalem, da postaneutemeljite_ ljernkscanstva,aPeturjemoraopoci u Rim, dau vjeditomgraduutemelji univerzalnu zapadnucrkvu.Nije uAbderi,vei uAteni, stvorenafilozofr.la,koja i danas zadivljujeumle duhove. U Bedui Leipzigustvorilesu sevelidanstvene muzidketvorevine,i tamosu meduostalirnastvaraliBachi Beethoven.BezFirenze,Milana, Rirna,Mletakai drugihtalijanskihgradovane bi bilo renesanse, a najvi5acvatnjanjemadkesrednjovjekovne*urnletnosti,graditeljstvoi slikarstvo,vezanojenagradove. Nizozemskeveliianstveneslikarske skolebile su utemeljeneu gradovima.rJ Leipzigu,weimaru,Strassburgu, Rimu,nasaoje Goethe vzorezastvaranje svojihvelikihdjela.Stobi bilo od nasehrvatskekulture,danam nrlebilo splita,zadra.Hvara,Trogira, Senja,Dubrovnika,varaidina,a konainostobi bilo od suvremene na5ekulture,da nam nemaZagreba. Stobismomi bili bezBoskovica,Gu1dulia,Maruliia, Hektoroviia, zlatarica,yitezovica,Medulica, Ka(ica,Ludica,Buliia, Jagicai svihdrugihvelikanai stvaralaca. Zar bi se zanasznalousvijetui Stobismouopie vrllcllli u obitelji dovjedanstva? Ovdjetrebapripomenuti,dakadaje govoro stvaranjukultureu gradovima, daseto stvatanjene odnosina svestanovnike grada,jernajveii dio njih Zivi od tudihvrednota, paje i Lr gradovima rnalenbroj ljudi, koji stvarajukulturnevrednotepovrjesnogatrajanja. No akosugradovisrediSte idealizmainapretka, selasusJedisie kolewativizma, a vjeiitoje uvijek ustrajnoi konzervativno,pazapravu kulfuru trebajuobaelementa,konzerviranjei novostvaranje.Selasunamu druguruku predstavnicikonkretnoga, a gradoviideallogai apstraktnoga, ali iznadsvegaselonamje izvor fizitkogapornladivanja. Seljadkijezik je rrok gradajestfiziolo5kadekadencija stanov_ nile,kojesedestoudaljujuod svojenarodne
,.'il::''*"J:'rffff i:ffi:;'#i'.';,il:l stardevii nijepraviorazlikuizmedu r,"no'u1,:lJu.;:rtfi jerje u njimavidiodjet sera, cutstoga naroda. Ali je i onsmatrao seljakenajzdtavijimi najsamonikiryito dry.to*nu.odo,
kometrebaposvecivatinajveiu brigu.
189
pro5irilina Sirenarodneslojeve, Braia RadicisusocijalniprogramStardevicev ali Stosu naroda,da ce oni oroni imali uspjehau narodu,poglavitijerazlog,uuvjerenjuhrvatskoga ganizacqom njihovimu borbuojadatina5ukompakt Sirokihnarodnihslojevai privladenjem nosti pomoii ostvarenje idealaAnteStardevica. Velikaje pakzasiugaStjepana Radiia,Stoje svojimustrajnimdugogodi5njim radomi agitacijornznaoprir,uciu jednokolo selja5tvo paje takonadnjeiz svihkrajevadomovine, snimraziikamai interesima stvoriojedinstvenusolidarnost medusvima,teje takodaosvi- jer jest o jednoj cjelovitojnarodnojlidnosti.Ali kadaje Radiczakatko vrijemepokuSao seuskorosim trgnuonatrag- pretrgnutiposebnihrvatskiorganizatni na osnovijezlka,ztnimanjai nekesocijalnesrodnostiuklopitihrvatskinarodu nekuvje5tadku, rnaglovituijedinstvenutvorbujugoslavenstva i takopobrkatihrvatskinarodniduh,narodgau tom pravcu ne htjedeslijediti,jer onako,kakone moZedovjekZivletiprotivsvojeprirode,takoni Hrvati protivsvogahrvatskog duhau njima.Narodje odludnoostaona svojojposebnosti. Timese nije separirao ni od koga,vecje ostaoono,Stojeuvijek bio; itovi5eseu njemuba3iz sukoba i oprekas drugirnslavenskim narodimanajugu ojadalai produbilasvijesto samomsebi i o svomenezavisnom i cjelovitombicu. Evocirajucina kaju ovonekolikomisli Stardeviiev Zivoti rad,mi dastimou njemulidje nost,koja znalasaLetiiz biologijena5erasenajbitnijeuvjetena5ega opstanka; mi u njemu dastimolidnost,kojaje svojimsveobuhvatnim pogledomujedinilau nacionalnorn pogledusve destiHrvata;mi u njemudastimolidnost,kojaje svojimdvrstimi nepokoiebljrvim znadajem i Zeljemomsnagomprkosilasilnicamai, pouzdajuiiseu narodnusnagu,moglareci:Hnatska Hrvatom.U njemudastimolidnostkojanijetraZilani osobnedastini udobnosti, vecseZrtvovalazanarodi domovinu;unjemudastimolidnost,ko.laje postavilaideale,koji ie trajatidok budeHrvata.SlavaAnti Starieviiu!
U beogradsko Najinteresantm satezomo tri narod cije i bila biVelikaS stavupobedeneAu donskiugovor?Dani sreiu i nepopravljiw je. Te se istinenemo Da ne ostanehn ve Banjaninaneobo razmijenjeneprijei p vjernomi doslovno Die internation vender Zarischenu ausbruchbis zumHe mar HobbingG.m. b Zatin iznosim Wilsonovetodk Citateljiceusta sporazumjeti.
Priopcenjesrps stva vanjskihposlova Broj 486.r
' I
190
Zagreb,1937 Strojernpreprsano
