MEDICINSKA ETIKA SA PROMOCIJOM ZDRAVLJA
1.PRAVNI INSTITUCIONALNI OBLICI ZDRAVSTVA- Zdravstvo bi trebalo biti oaza reda, djelovanje unutar
visokih normi moralnosti i kvalitetnoga rada.Problematika zdravstva unutar pravnog i instuticionalnog okvira, je regulirana entiteskim i kantonalnim zakonima o zdravlju.Federalno ministarstvo zdravstva, te Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite djeluje na nivou entiteta. Na nivou općine može se formirati dom zdravlja, područne ambulante,te opće i specijalističke bolnice.
Osnivač zdravstvenih ustanova u vlasništvu Federacije je Parlament BiH. U vlasništvu kantona zakonodavno tijelo kantona, a osnivač zdravstvenih ustanova u vlasništvu općine je Općinsko vijeće. Mrežu zdravstvene djelatnosti utvrđuje Parlament Federacije na prijedlog Ministarstva zdravstva, a na nivou kantona Zakonodavno tijelo kantona na prijedlog kantonalnog ministra.
Novim zakonskim
rješenjima, utemeljenim na stavovima Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, Bosna i Hercegovina je podijeljena na dva entiteta: Federaciju Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republiku Srpsku (RS). Zdravstvene nadležnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine podijeljene su između federalne i kantonalne vlasti, te federalni nivo ima uglavnom ko ordinirajuću funkciju. Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove kojima su osnivači Federacija, Kanton i Općina u suglasnosti sa Zakonom
ozdravstvenoj zaštiti Federacije BiH. 2.SOCIJALNO-ZDRAVSTVENO OSIGURANJE
Socijalno zdravstveno osiguranje podrazumijeva neprofitni i javni sistem osiguranja, koji je uspostavljen zakonom i Funkcionira pod okriljem parlamenta i vlade. U Bosni i Hercegovini je opredjeljenje da se utemelji, nekompetitivan regionalno utemeljen sistem socijalnog zdravstvenog osiguranja. Ovakav sistem se ne
finasira putem općeg oporezivanja, već putem doprinosa za zdravstveno osiguranje. Građanima se ne daje mogućnost slobodnog izbora Fonda zdravstvenog osiguranja, niti mogućnost napuštanja osiguranja, jer je obavezno za sve građane. Sistemski zakoni o zdravstvu proklamiraju princip univerzalne pokrivenosti stanovništva zdravstvenim osiguranjem. 3.REFORME U ZDRAVSTVU
ReForma sistema zdravstvene zaštite i ekonomski koncept medicine treba da bude usmjeren u pravcu provođenja, gdje će da domin dominira ira preven preventivn tivna a medi me dici cina na;;
jer je najefikasnija i najefinija, najefinija, jer štiti čovjekovo zdravlje, jer sprečava nastanak bolesti, bolesti, jer ne upropaštava društvo u financijskom financijskom pogledu.Primarna pogledu.Primarna zdravstvena zaštita u FBiH je
∗ ∗ ∗ ∗
decentralizirana i to predstavljavrlo skup organizacijski model,uz trenutačnu neefikasnost liječenja. PZZ je prva linija odbrane
od bolesti i trebalo bi da rješava zdravstvene probleme pacijenata u obimu od 85 posto do 96 posto, što danas u zdravstvu nije slučaj.Broj preventivnih pregleda je smanjen za 70 posto.
Ovi pokazatelji ukazuju naslijedeće : PZZ nije dobro organizirana.
∗
Zdravlje ljudi je toliko narušeno da se efikasno liječenje liječenje može provesti samo u bolnici, a to zdravstvo daleko više košta. ∗
Liječnici opće prakse šalju pacijente specijalistima. U zemljama EU segodišnje napiše 20 do 55 uputnica specijalistima, a u Hrvatskoj 300, zaBiH nema zvaničnih respektivnih podataka. Pacijenti, takodže traže uputnicu specijalisti, jer su nein Formirani i misleda to ne šteti zdravstvenoj zaštiti. ∗
∗
Glavni pravac djelovanja reForme zdravstva mora biti, ∗Jačanje uloge PZZ i preveniranje. ∗Te rano otkrivanje bolesti. Ciljevi reForme kao sektorski prioriteti u zdravstvu:
Osigurati dostupan zdravstveni sistem za sve građane, utemeljen naprincipima solidarnosti i pravičnosti, koji omogućuje socijalnim grupama, posebno siromašnima, pristup garantiranom osnovnom ∗
paketu zdravstvenih prava i usluga. ∗Osigurati efikasan i transparentan zdravstveni sistem usmjeren ka pro-mociji zdravlja i prevenciji bolesti. ∗Osigurati sistem orijentiran ka kvalitetu, sa kontinuiranim razvojem kvaliteta zaštite i kliničkim nadzorom.
Osigurati sistem usmjeren ka potrebama za zdravstvenom zaštitom, kojiaktivno involvira interese i
∗
stavove kako pacijenta, tako i zdravstvenih uposlenika.
4.PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA(PZZ) Ovaj vid zdravstvene zaštite obuhvata i sprovodi se kroz: djelatnost opće medicine, djelatnost obiteljskog/porodičnog obiteljskog/porodičnog liječnika, djelatnost predškolske i školske medicine, djelatnost stomatološke zaštite, djelatnost higijenske i epidemiološke zaštite, djelatnost hitne medicinske službe, djelatnost zaštite zdravlja žena, djelatnost zdravstvene zaštite specifičnih i nespecifičnih plućnih bolesti,
∗ ∗ ∗ ∗ ∗ ∗ ∗ ∗
djelatnost dijagnostike, labaratorije, ∗djelatnost medicine rada, ∗djelatnost specifične zdravstvene zaštite uposlenika, ∗djelatnost apotekarskih usluga. ∗
U rješavanju zdravstvenih problema, cjelokupna medicinska djelatnostmože djelatnostmože se podijeliti na pet nivoa, a to su:1. unapređenje zdravlja,2. specifična prevencija,3. rano prepoznavanje i rano liječenje,4. ograničenje nesposobnosti,5. rehabilitacija.
5.CILJEVI REFORME U TREĆEM PITANJU.
6.PROBLEMI UNUTAR ZDRAVSTVA
a)nejednakost i nepravičnost u zdravstvu U zdravlju i zdravstvenoj zaštiti principi jednakosti i pravičnosti trebaju se ogledati kroz: jednakost u zdravlju između različitih socijalnih grupa stnovništva, jednakost u finansiranju zdravstvene zaštite u skladu sa potrebama, unutar pojedinih socijalnih grupa, ∗ ∗
te u regijama zemlje i jednakost u dostupnosti zdravstvenih ustanova, te usluga u komunikacijskom i geografskom smislu. b)Nedostatna pokrivenost zdravstvenim osiguranjem i kontrola prikupljanja doprinosa
Pokrivenost populacije zdravstvenim osiguranjem varira i po kantonima i po regijama. Izuzetno su
drastične varijacije po općinama. U fondovima zdravstvenog osiguranja prikupi se tek nešto iznad 65%novca od ukupne svote koju bi trebalo prikupiti prema zakonskim propisima.Uplate doprinosa su izuzetno različite u pojedinim regijama.Značajne su nejednakosti u pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem između dijelova stanovnika unutar pojedinih kategorija osiguranika, kao što su ratni vojni invalidi, osiguranici - korisnici novčane pomoći. Uglavnom se radi o licima sa narušenim zdravljem koji često nisu u mogućnosti da se zaposle i po tom osnovu osiguraju zdravstvenu zaštitu. c)Izražajna slabost funkcionalne povezanosti entiteskih i kantonalnih sistema
Da bi se postiglo slobodno kretanje ljudi preko kantonalnih i entiteskih granica, te veća jednakost i pravičnost u pružanju zdravstvene zaštite na teritoriji BiH, potpisana su dva sporazuma: Sporazum o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite van područjakantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja kome osiguranik pripada. ∗
Sprazum o načinu i postupku korištenja zdravstvene zaštite osiguranihlica na teritoriji BiH van područja entiteta odnosno distrikta Brčko k omeosigurana lica pripadaju. ∗
d)Nejednakost paketa zdravstvenih prava
Uočljiva je nejednakost paketa zdravstvenih prava.Trenutno raspoloživasredstva za zdravstvo su ograničena u odnosu na prijeratne vrijednosti. Nameće se potreba za racioniranjem i eksplicitnim određivenjem prioriteta. Razvoj je neminovan jer zdravstvene ustanove i liječnici često pribjegavaju metodiinplicitnog racioniranja, što narušava prava pacijenta. Nažalost, trenutno se prava u zdravstvenoj zaštiti u FBiH razlikuju u pojedinim kantonima jer su irazličiti iznosi participacija, kako za pojedine usluge, tako i za pozitivne liste lijekova.
e)Neprimjerena alokativna efikasnost
Alokativna efikasnost je neprimjerena. U svojim dokumentima o zdravstvenoj politici Ministarstvo zdravstva u BiH smatra proces alociranja resursaunutar zdravstvenog sektora kao ključno područje reforme. Za efektivnije alociranje sredstava, a da bi ostvario cilj osiguranja kontrole troškova na makro razini i poboljšanja institucionalne efikasnosti, postoje dva ključna područja koja se moraju primjenjivati, to su : mehanizmi ugovaranja,
∗
sistemi plaćanja zdravstvenih djelatnika .
∗
f)Neefikasnot u organizaciji sistema i u pružanju usluga Prisutna je neefikasnost, kako u organizaciji, tako i u pružanju zdravstve-nih usluga. Konvencionalni pristup primarnoj zdravstvenoj zaštiti okrenut jebolesti i terapiji. Pasivan prijem pacijenta, većekorištenje specijalističko-konsultativnih i dijagnostičkih usluga, te bolničkog liječenja. g)Korupcija u zdravstvu-P
risutna korupcija u sektoru zdravstva, izražajno smanjuje efikasnost cje-lokupnog sistema, te istovremeno predstavlja veliko opterećenje za siromašnijesocijalne grupe. Vodeće oblasti koje se mogu identificirati kao vjerovatne mo-gućnosti za korupciju su sljedeće : korumpiranost odgovornih u zdravstvenim ustanovama za nabavku roba i za kapitalne investicije,
∗
∗
konflikt interesa onih koji rade u javnoj instituciji kroz f avoriziranje i usmjeravanje pacijenta ka
privatnim praksama,
korumpiranost određenog broja zdravstvenih djelatnika u smislu plaćanja“ispod stola’’.
∗
7.PRIORITETI U ZDRAVSTVU
U zdravstvu je neophodno sprovesti hitne aktivnosti, a to su :
aktivnosti u oblati finansiranja i plaćanja, osigurati univerzalnu pokrivenost st anovništva zdravstvenim osiguranjem, usvojiti primjeren paket zdravstvenih prava i proširiti sistem solidarnosti, osigurati nesmetanu implementaciju sporazuma o načinu i postupkukorištenja zdravstvene zaštite van područja zavoda zdravstvenog osig-uranja kome osiguranik pripada, ∗ ∗ ∗ ∗
implementirati nove mehanizme za alokaciju resursa,
∗
racionalizirati mrežu zdravstvenih ustanova, smanjiti mogućnosti za korupciju u zdravstvu, provesti reFormu primarne zdravstvene zaštite kroz koncept obiteljeske-porodične medicine,
∗ ∗ ∗
provesti reFormu Farmaceutskog sektora,
∗
jačati ulogu javnog zdravstva i multisektorske saradnje,
∗
stimulirati dalji razvoj ljudskih resursa, ∗osigurati kvalitet zdravstvenih usluga. ∗
8.ZDRAVSTVENA ZAŠTITA
Zdravstvena zaštita je cjelokupni skup mjera, te svi vidovi aktivnosti i postupaka, koji se sprovode sa istim ciljem, a to je očuvanje zdravlja, poboljšanje zdravlja, unapređenje zdravlja i unapređenje prava na život. 9.UNAPREĐENJE ZDRAVLJA Dio zdravstvene zaštite je i zdravstvena djelatnost koja nije usmjerena po-sebno protiv neke određene bolesti ili određenog poremećaja. Naprotiv, služi usvrhu unapređenja pozitivnog zdravlja kroz promociju, prevenciju, zdravstve-ni odgoj, itd. Ovakav vid zdravstvene zaštite postiže se kroz: jačanje i razvijanje otpornosti organizma, provođenje i primjenu higijenskih mjera u svakodnevnom životu, odgojem o ličnoj i mentalnoj higijeni, izgradnjom zdravih stambenih jedinica, škola, tvornica, ∗ ∗ ∗ ∗
izgradnjom ustanova za rekreaciju, ∗pravilnom prehranom, ∗sprovođenjem mjera protiv zagađenja vazduha, ∗sprovođenjem mjera protiv kontaminacije vode, ∗sprovođenjem mjera protiv zagađenja hrane, *sprovođenjem mjera protiv zagađenja tla –zemljišta, ∗
sprovođenjem mjera protiv suzbijanja buke.
∗
10.SPECIFIČNA PREVENCIJA Specifična prevencija sa unapređenjem zdravlja je dio primarne preven-cije, a sprovodi se i postiže kroz aktivnosti za suzbijanje i sprečavanje bolesti. Adekvatnim djelovanjem na uzroke bolesti, djelovanjem da Faktori koji suuzročnici određenih bolesti ne dođu u mogućnost da djeluju na organizam,na čovjeka. 11.RANO PREPOZNAVANJE I LIJEČENJE Mjere koje se poduzimaju kod ranog prepoznavanja i ranog liječenja su: preventivni pregledi-screening pregledi,
∗
sprečavanja epidemija, te komplikacija izazvanih epidemijama, aktivno traženje slučajeva koje je zahvatilo oboljenje, posebne vrste dodatnih ispitivanja radi sprečavanja oboljenja,
∗ ∗ ∗
smanjenje perioda nesposobnosti.
∗
12.REHABILITACIJA
Rehabilitacijom se sprovode djelovanja kroz :
fizikalnu terapiju,
∗
mentalnu terapiju, ∗socijalnu terapiju. Smisao rehabilitacije je kako adekvatnim liječenjem, što prije oštećenuosobu vratiti u društvo, u ∗
zajednicu i učiniti je jednakovrijednim i sposobnimčlanom zajednice.
13.PROJEKTI U ZDRAVSTVU
Kroz kreditna sredstva Svjetske banke u 2003. godini pokrenut je SITAPprojekat radi reForme zdravstvenog i penzionog Fonda. Cilj projekta je:
povećanje pokrivenosti zdravstvenim osiguranjem stanovništva, razvoj opcije za pokrivenost ugroženih kategorija stanovništva, povećanje prenosivosti prava na zdravstveno osiguranje, definiranje sadržaja paketa osnovnih usluga i pomoć pri utvrđivanju njegovih tekućih sredstava, razvoj opcija za povećanje udruživanja rizika, razvoj opcija za dobrovoljno i prošireno osiguranje, poboljšanje izvještavanja, naplate, provođenja i kontrole doprinosa za socijalno osiguranje, racinalizaciju pružanja usluga, razvoj i pilot testiranje novih mehanizama plaćanja davalaca zdravstvenih usluga.
∗ ∗ ∗ ∗ ∗ ∗ ∗ ∗ ∗
Ministarstvo zdravstva je pokrenulo dva vlastita projekta:1. Projekat “Osnovno zdravstvo’’ od 1999. godine do 2004. godine.Ciljevi ovog projekta su r azvijanje :
primarne zdravstvene zaštite,
∗
javnog zdravstva i suzbijanja bolesti, ∗akreditacija i osiguranje kvaliteta, ∗upravljanje projektom komponenti PZZ u svrhu uspostavljanja okvira zaPZZ. ∗
2. Projekat “Jačanja zdravstvenog sektora’’ od 2006. godine do 2010. godine. Ovaj projekat treba da traje četiri godine, a njegov cilj je jačanje zdravstvenog sektora, koji treba uključiti više načina i područja djelovanja, a to su: Rekonstruiranje PZZ (treba da predstavlja najprioritetniji cilj djelovanja). ∗Unapređenje kapaciteta, kadrova koji upravljaju zdravstvenim sektorom. ∗Podrška sprovođenju projekta, te obavezno Formulirati zdravstvenu polit i k u . Ovi projekti financirani su kreditima Svjetske banke i paralelno su vođeni u oba entiteta. ∗
14.MEĐUNARODNE ORGANIZACIJE U ZDRAVSTVU -SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA SZO, WHOU okviru organizacije Ujedinjenih nacija, kao jedne o d
specijaliziranihnjenih agencija, poslije Drugog svjetskog rata, 1946. godine, osnovana je Svjetska zdravstvena organizacija. Sjedište se nalazi u Ženevi, a ima 6 regionalnihureda za Evropu, AFriku, Istočni
mediteran, Jugoistočnu Aziju, Zapadni Pacifik, SAD.Zadaci ove organizacije su : prvenstveno organizirati ∗
sve vidove zdravstvene djelatnosti, preduzimati, sprovoditi i organizirati sve vidove prevencije.
∗
7. april se obilježava kao Međunarodni dan zdravlja, u kojem svake godine SZO daje teme vezane za
određenu problematiku u zdravstvu. Rezolucije i programi SZO, su i tekako važne aktivnosti ove organizacije.Najvažnijim se smatraju: Međunarodna konFerencija o primarnoj zdravstvenoj zaštiti, gdje je do -nešena rezolucija da esencijalni oblik zdravstvene zaštite je neophodnosprovesti isključivo kroz primarnu zdravstvenu zaštitu. ∗
Dokument o promocji zdravlja. ∗Ciljevi i strategija zdravlja za sve do 2000. godine. ∗
Ciljevi i strategija zdravlja za sve do 2020. godine.
∗
-FOND UN ZA HITNU POMOĆ DJECI UNICEF Sjedište Fonda je u New Yorku. Zadatak mu je pomaganje u zaštiti majkei djeteta. Sredstva troše na opremanje škola, obezbjeđivanje pitke vode, izgradnju mljekara, sprovođenje programa za suzbijanje endemskog sifilisa, trahoma sličnih bolesti, te na isplačivanje stručnjaka i ostalog osoblja koje učestvuje uorganizaciji. -CRVENI KRIŽ/POLUMJES EC Međunarodna organizacija za zaštitu zdravlja u miru, a posebno u ratu jeCrveni križ, čije je sjedište u
Ženevi. Crveni križ je osnovan1864. godine, donošenjem Prve ženevske konvencije.Ova se organizacija ne zalaže samo za donošenje konvencija, nego i zanjihovo poštivanje i provođenje u praksi, a danas su na snazi četiri Ženevskekonvencije iz 1949. godine i to: I ženevska konvencija – o zaštiti pripadnika oružanih snaga u ratu nakopnu. II ženevska konvencija – o zaštiti bolesnika, ranjenika i brodolomnikapripadnika oružanih snaga ratui na moru.III ženevska konvencija – o postupanju sa ratnim zarobljenicima.IV ženevska konvencija – o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata. ∗ ∗
-ORGANIZACIJA ZA ODGOJ,NAUKU I KULTURU UN UNESKO Sjedište ove organizacije je u Parizu. Bijesno surađuje sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom na
razvijanju zdravstvenog odgoja, mentalne higijene,medicinske nastave i nauke, suzbijanju dječijeg kriminaliteta, donošenju za jedničkih programa. -LJEKARI BEZ GRANICA MEDECINS SANS FRONTIERS MS F OrganizacijaMedecins Sans Frontiers – Ljekari bez granica, pruža pomoćna mjestima gdje je zdravstveno stanje ljudi u opasnosti, a
njihov glavni princip je da svaki čovjek ima pravo na medicinsku pomoć. 1999.godine MSF jedobila Nobelovu nagradu za svoj rad.Ova je organizacija osnovana u Holandiji i predstavlja važno poboljša-nje u internacionalnom pružanju medicinske pomoći, koju sama organizira i izvodi bez kontrole državnih organa. -SOCIJALNO EKONOMSKI SAVJET ECOSOC Ova organizacija je sa sjedištem u New Yorku. Socijalno ekonomski savjet tijesno sarađuje u rješavanju skoro svih socijalnih pitanja, sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom. -INTERNACIONALNA ORGANIZACIJA “DOKTORI SVIJETA”Organizacija “ Doktori svijeta “ je nevladina
organizacija za humanitarnui medicinsku pomoć, koja ima status neprofitne asocijacije. Ova organizacija jenastala 1980.godine, u Francuskoj, sa sjedištem u Parizu, ogranci su u Čeho-slovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj, Grčkoj, Španiji i u SAD-u, na inicijativu ljekarakoji su organizatori akcija“Ostrvo svjetlosti” - brod za Vijetnam i“Avion za Salvador”, a njen moto je: “Pomoći, njegovati, svjedočiti”.Cilj ove organizacije je pomoći svima kojima je pomoć potrebna, bez ra-sne, političke ili religiozne diskriminacije, a svoje akcije najprije provode u najugroženijim i najnerazvijenijim područjima svijeta.“Doktori svijeta”, također, provode akcije i u urbanim područjima, bazirajući se na pomoći ekskomuniciranima iz društva, te akcije za pomoć osobama oboljelim od AIDS-a.
- INTERNACIONALNA AGENCIJAZA ATOMSKU ENERGIJU IAEA
Ova agencija je sa sjedištem u Beču. Osnovana je 1957. godine. Ona je tre-bala da postane središte međunarodne saradnje na području nuklearne ener-gije i da osigura njenu mirnodopsku upot rebu. Od početka je djelovala kao organizacija “Atom za mir”. Od tada je postala jednom od vodećih oragnizacijaUN-a s više od 2200 uposlenika iz preko 90 svjetskih zemalja. 2005. godine jedobila Nobelovu nagradu za mir. - INTERNACIONALNA AGENCIJAZA ATOMSKU ENERGIJU IAEA
Ova agencija je sa sjedištem u Beču. Osnovana je 1957. godine. Ona je tre-bala da postane središte međunarodne saradnje na području nuklearne ener-gije i da osigura njenu mirnodopsku upotrebu. Od početka je djelovala kao or-ganizacija “Atom za mir”. Od tada je postala jednom od vodećih oragnizacijaUN-a s više od 2200 uposlenika iz preko 90 svjetskih zemalja. 2005. godine jedobila Nobelovu nagradu za mir.Internacionalna agencija za atomsku energiju i Svjet ska zdravstvena orga-nizacija djeluju kroz saradnju na zaštiti od atomskog zračenja, na zaštiti upo-slenih u atomskim tvornicama, te zaštiti ostale populacije od negativnih dje-lovanja tokom proizvodnje. Vodi se obavezna i stroga kontrola kod upotreberadioaktivnih elemenata, koji se koriste za dijagnostičke i terapeutske svrhe umedicinskim
istraživanjima. - VISOKI KOMESARIJAT ZA IZBJEGLICE UN UNHCR
1951.godine, odlukom Generalne skupštine UN ustanovljen je UNHCR,odnosno Visoki Komesarijat za izbjeglice UN, predstavlja i čini dio cjelo kupnog sistema djelovanja UN. Osnovni ciljevi ove organizacije su:
prvenstveno iznalaženje rješenja za krizne situacije u zemljama gdje suratna djelovanja, prvenstveno iznalaženje rješenja za teške situacije u kojima se nađu prognani iz zemalja gdje su ratna
∗ ∗
dejstva. Njegov rad je nagrađen sa 2 Nobelove nagrade za mir. Gener alni sekretarUjedinjenih nacija ima pravo inicirati i zahtijevati od UNHCR-a da pomognei onima koji nisu izbjeglice, ali su u zoni ratnih djelovanja, štititi sva njihova prava i osigurati i omogućiti dostojanstven odlazak i povratak. -MEĐUNARODNI SAVJET MEDICINSKIH SESTARA ICNInternational Council oF Nurses (ICN) osnovan je 1899.godine u Londonu. Cilj osnivanja ovog savjeta bio je da dovede do unapređenja zdravstvenenjege i uv jeta za rad u zdravstvu širom svijeta, te da sestrinstvo postane proFesija -MEĐUNARODNA ORGANIZACIJA ZA CIVILNI I VAZDUHOPLOVNI SAOBRAĆAJ -ORGANIZACIJA ZA POLJOPRIVREDU I PREHRANU FAO
-EUROPSKA AGENCIJA ZA ODOBRAVANJEMEDICINSKIH PROIZVODA (EMEA). 15.ZDRAVLJE
Zdravlje je temeljni društveni resurs i preduvjet održivog razvoja. Ono jerezultanta složenog međudjelovanja brojnih odrednica, od bioloških značajkipojedinca, značajki okoliša u kojem živi, sve do značajki socijalne okoline.Ukoliko promatramo zdravlje iz individualne perspektive, jasno se možezaključiti da je zdravlje povezano sa pojmovima samoodređenja i autonomije.Biti zdrav znači moći kao individua u okviru društva postići ciljeve kojima seteži. Dakle zdravlje je ravnoteža između onoga što osoba želi i onoga što možepostići. Ovakav koncept zdravlja označava različite stvari za r azne ljude.Medicinsko-proFesionalni pristup definira zdravlje kao odsustvo bolesti,gdje se pod bolešću podrazumijeva devijacija od onoga što je za čovjeka nor-malna biološka Funkcija. Jasna je granica prema
socijalnim uslugama. Opa- snost po život i obim normalne biološke Funkcije, misli se na preživljavanje ireprodukciju. Zanemaruje psiho-socijalnu Funkciju individue. 16.ZDRAVLJE POTENCIJAL
Zdravstveni potencijal jedne zajednice znači sposobnost prevencije pore -mećaja ravnoteže ili njezinog
održavanja kada se ono ponovo uspostavi. Posebnu važnost u svemu ovome zauzima pristupačnost prvenstveno zdravstvenim i obrazovnim, te i drugim javnim službama.Elementi zdravstvenog potencijala zajednice su: ∗efikasnost zdravstvene politike i zdravstvene administracije, ∗proporcija sredstava koja su namijenjena promociji zdravlja, ∗socijalna zaštita i njezina vrsnoća, ∗zaposlenost – nezaposlenost, ∗ kvalitet životne sredine, ∗uvjeti stanovanja, ∗prehrana, odgovarajući životni uvjeti.
17.ZDRAVLJE RAVNOTEŽA
Zdravstvena ravnoteža jedne zajednice podrazumijeva održavanje psihološke, fizičke i socijalne
ravnoteže. Ustanovljuje se istraživanjem indikatorakao što su stabilnost morbiditeta u određenom razdoblju, veze između nataliteta i mortaliteta, zahtjeva za zdravstvenom zaštitom, te njenog korišten ja. 18.EKONOMIJA ZDRAVLJA
Odnos između ekonomskog razvoja i zdravlja se može okarakterizirati sadva termina, a to su: 1. Ekonomija zdravlja, 2.Zdravlje ekonomije.Sva perspektiva ekonomije zdravlja se Fokusira na eFekte slabog zdravljai rane smrti, te na ekonomski razvoj i na g ubitak produktivnosti. Mnoge ze-mlje, posebno zemlje u razvoju, primarno
su zabrinute za financijske troškovezdravstvenih usluga i za šemu socijalne sigurnosti, prije nego za sveukupnetroškove bolesti i rane smrti za društvo i individue.Zdravlje ekonomskih strategija se Fokusira na zdravstvene eFekte raznihekonomskih politika. Glavni kriteriji za prosuđivanje zdravstvenih eFekata ekonomskih politika je kako one utječu na vulnerabilne skupine. 19.ZDRAVLJE DRUŠTVA Zdravlje društva je dinamična karakteristika koja je povezana sa svimaktivnostima unutar društvene cjeline. Da bi ljudi ostvarili individualni, so- cijalni i ekonomski produktivan život preduvjet im je dobro zdravlje. Glavnedeterminante zdravlja koreliraju sa uvjetima življenja, Faktorima okoliša, sti-lovima života i biološkim Faktorima kao što su starost, spol i nasljeđivanje. Na Faktore nasljeđa, tj. genetiku ne možemo djelovati, ali na van jske Faktore kojiu intereakciji sa genetskim nasljeđem proizvode bolest možemo djelovati. Djelujući na riziko Faktore značajno se može pomjeriti nastanak bolesti i smanjitii spriječiti broj i nastanak komplikacija. Faktori rizika su osobine, događaji inavike, koji zasigurno dosta povećavaju vjerovatnoću javljanja bolesti, povredai letalnih završetaka.
Rizične Faktore možemo grupisati u: vodosnabdijevanje i dispozicija otpadnih materija, ∗stanovanje, ∗zagađenje u okolini, ∗ Faktori socijalne sredine, ∗ekonomski Faktori, ∗kultura i obrazovanje, ∗stil života pušenje, alkohol, narkomanija, ∗nezaposlenost, ∗
∗
socijalna podrška.
20.SVJETSKI DAN ZDRAVLJA
07. 04. je Svjetski dan zdravlje koji je ove 2007. godine posvećen poveza -nosti zdravlja i opće sigurnosti. Svjetski dan zdravlja je prilika da se pažnjacijelog svijeta usmjeri na nešto što je sasvim očito: “ulaganja u zdravlje i stva-ranje bezbjednije budućnosti’’.Ciljevi Svjetskog dana zdravlja su: Obezbijeđivanje visoke političke saglasnosti u definisanju najznačajnijihsv jetskih, zdravstvenobezbjedonosnih izazova putem međunarodne sa -radnje. Uspostavljanje boljeg razumijevanja veze između zdravlja i bezbijednosti. Obezbijeđivanjem krucijalne uloge i utjecaja Svjetske zdravstvene organizacije u stvaranju bezbijednijeg svijeta, promovisanjem postojećih mehanizama kao što su Međunarodni zdravstveni propisi ∗
∗ *
(International Hela-th Regulations).
Globalna mreža za nadzor nad epidemijama (Global Outbreak Alert andresponse)
∗
Svjetska zdravstvena organizacija dala je pet osnovnih poruka:1. Prijetnje zdravlju ne znaju za granice(EPIDEMIJA)2. Ulaganje u zdravlje-stvaranje bezbjednije budućnosti.3.Zdravlje vodi ka bezbjednosti-nesigurnost vodi ka lošem zdravlju.Primjer globalne borbe protiv HIV/AIDS-a .
4. Pripravnost i
brz odgovor unaprjeđuju međunarodnu zdravstvenu be-zbjednost.5. Svjetska zdravstvena organizacija
čini svijet mnogo sigurnijim. 21.CILJEVI ZDRAVLJA U EUROPSKOJ REGIJ DO 2020. GODINE
Cilj 1- Solidarnost u zdravlju.Cilj 2- Jednakost u zdravlju.CILJ 3-Zdrav start u životu.Cilj 4- Zdravlje mladih.Cilj 5- Zdravo starenje.Cilj 6 -Unapređenju mentalnog zdravlja.Cilj7- Smanjenje zaraznih bolesti.Cilj 8Smanjenje nezaraznih bolesti. Cilj 9 - Smanjenje povreda od nasilja i nesreća.Cilj 10- Zdrava i sigurna
fizička sredina.Cilj 11- Smanjenje štetnog utjecaja alkohola, droge i duhana. Cilj 12- Mjesta za zdravo življenje.Cilj 13- Multisektorska odgovornost za zdravlje. Cilj 14- Finansiranje zdravstvenih usluga i raspodjela sredstava.Cilj15- Istraživanje i znanje u zdravstvu. 22.SOCIJALNA ISKLJUČENOST Socijalna isključenost je proces kojim se određene grupe, na osnovunjihovog siromaštva, niskog obrazovanja ili neadekvatnih socijalnih vještina, guraju na margine društva i onemogućavaju njihovo stupanje u socijalne veze. Ovakve grupe imaju izuzetno mali utjecaj u odlučivanju spram politikakojima su izložene, istovremeno i veoma male mogućnosti da poboljšaju svojživotni standard.
23.PRIORITETNI CILJ SOCIJALNE POLITIKE EVROPSKE UNIJE
Evropska unija je pristup socijalnim pravima postavila kao prioritetni ciljsvoje socijalne politike. Usvojen je od strane Evropskog komiteta za socijalnukoheziju (CDCS) , u Strazbourgu 2002. godine. Ključni faktor za uspjeh ekonomskih-socijalnih i političkih reformi su garantiranje socijalnih prava u Europi koje su trenutno u toku jer su važni učvrstivač demokratije i sigurnosne klime unutar je dne države i između
države i države. Evropska unija promovira 6 fundamentalnih vrijednosti a to su : sloboda, jednakost, dostojanstvo, solidarnost, građanska prava i pravda. 24. ZAJEDNIČKI MEMORANDUM O SOCIJALNOJ UKLJUČENOSTI - JOINT INCLUSION MEMORANDUM (JIM)
Evropa je postigla značajne rezultate, ali ova prava svi evropljani ne uživaju jednakomjerno. Nažalost, zdravstvene usluge, socijalna zaštita, zapošljavanje,obrazovanje, stambeni smještaj nailaze na mnogobrojne i različite prepreke.Ključni Faktori za uspjeh ekonomskih - socijalnih i političkih re Formi sugarantiranje socijalnih prava u Evropi koje su trenutno u toku jer su važniučvrščivač demokratije i sigurnosne klime unutar jedne države i između dr -žave i države. Evropska unija promovira 6 Fundamentalnih vrijednosti, a to susloboda, jednakost, dostojanstvo, solidarnost, građanska prava i
pravdu.
Da bi se poboljšala socijalna uključenost svih grupa i pojedinaca sačinjen je JIM. Predstavlja strategiju, koja će omogućiti cjelovit pristup u usklađivanju,pristupanju i povezivanju svih vrsta aktivnosti različitih aktera u borbi protivsocijalne isključenosti i siromaštva. 25.IZVOR SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI U Bosni i Hercegovini se broj siromašnih ne smanjuje. Veći broj porodicasu na samoj ivici preživljavanja. Visoka stopa
nezaposlenosti povećava rizik siromaštva. Sistem socijalne pomoći, koji je trenutno nemoćan ne može pružitielementarnu zaštitu velikom broju vulnerabilnih skupina.U vulnerabilne grupe ubrajamo: mladi ljudi i djeca, ∗starije osobe, ∗izbjegla i raseljena lica, ∗nepotpune porodice (raseljene), ∗
∗
silovane žene,
invalidne osobe, ∗bolesne osobe i osobe narušenog zdravstvenog stanja, ∗osobe sa posebnim potrebama, ∗osobe otpuštene iz odgojno popravnih centara i z atvora, ∗beskućnici i oni iz loših stambenih uvjeta, ∗
etničke manjine,
∗
dugotrajno nezaposleni, ∗stariji uposlenici, ∗ekonomske ugrožene žene. ∗
26.SOCIJALNA ISKLJUČENOST MLADIH
U tranzicijskim zemljama, gdje spada i Bosna i Hercegovina, socijalnoisključivanje mladih je počelo u
svim bitnim područjima življenja: *
u zdravstvu,
u obrazovanju,
∗
u zapošljavanju, u socijalnoj zaštiti, u stanovanju.Mladi su skupina na kojoj siromaštvo ostavlja kobne i teške posljedice,trajna oštećenja, što je uzrokovano lošom prehranom. *
∗ ∗
27.PROMOCIJA ZDRAVLJA
Interes za promociju zdravlja i prevenciju bolesti je predmet različitihzdravstvenih disiplina. Bavljenje ovim područjem prevashodno traži shvatanjepripadajućeg momenta, pripadajuće stvarnosti, koja markira odgoj, prihatanjezdravih stilova življenja i ponašanje individue u datom vremenu, u kojem semože djelovati, u kojem se kompetentno može razvijati ova ideja. Određivanjemjere zrelosti, jačine društva je upravo mjera zrelosti ovog nastojanja i određena je istovremeno osjetljivošću prema znakovima istog u kojem živimo.Spis iz davne 1877. godine, preventivni sistem u odgoju mladeži Salezijan -ca, don Boska, definira jednim dijelom preventivnost: Umijećem odgajanja, u pozitivnom predlažući dobro u prikladnim i zani-mljivim iskustvima, privlačnim ∗
zbog njihove plemenitosti i ljepote. ∗Umijeće koje čini da mladi rastu iznutra , naglašavajući unutrašnju slobodu, boreći se protiv vanjskih uvjetovanja i ormalizama. ∗Umijeće zadobijanja srca mladih da bi se s radošću i zadovoljstvom odu-ševilo za dobro. ∗Umijeće ispravljanja zastranjenosti i pripremajući ih za budućnost solid-nim odgojem karaktera.
28.PROJEKCIJA U PREVENIRANJU
Neophodno je učiniti određena ulaganja, a predložena projekcija u preveniranju j e: Utvrđivanje opće i zdravstvene politike. Donošenje određene i odgovarajuće zdravstvene legislative. Provođenje reForme organizacije sistema zdravstva,uključujući i sisteme financiranja i obrazovanja u zdravstvu. Povećanje sredstava za investicije i operativni rad timova obiteljske medicine do 20 %. ∗ ∗ *
∗ *
Ulaganja u kontinuiranu implementaciju politike i strategije integriranihi preventivnih programa.
29.PREDLOŽENA STRATEGIJA MLADIH U predloženoj strategiji za zdravlje mladih neophodno je: Unaprijediti zdravstvenu zaštitu mladih osoba uz obezbjeđenje kontinuira nog praćenja psiho -fizičkog rasta, tjelesnog razvoja i razvoja uhranjenosti. Provođenje mjera usmjerenih na smanjenje koštano-mišićnih deFormitetakičmenog stuba i stopala kod djece. Obezbjeđenje optimalnog obuhvata školske djece i mladih obaveznomimunizacijom prema naredbi o programu obaveznih imunizacija stanov- ništva protiv zaraznih bolesti. Obezbjeđenje mjera kontiuranog praćenja oralnoga zdravlja i dento aci- jalnih anomalija. Izrada programa za stjecanje znanja i vještina za usvajanje zdravih stilovaživota i izbjegavanje rizičnog i štetnog ponašanja, uz podršku “škola zapromociju zdravlja’’. ∗
∗ ∗
∗ ∗
Savjetovanje omladine o reproduktivnom zdravlju: seksualnosti, kontra-cepciji i prevenciji spolno prenosivih bolesti, uključujući i HIV i AIDS. ∗
30.STARENJE
Starost još nije dovoljno definirana. Navršenih 65. godina se uzima arbitrarno. Biološki i kalendarski odnosi su često različiti. Recentna literaturanavodi, da u procesima starenja, kao ključni Faktori starenja stanica, a time automatski i cjelokupnog organizma su naglašeni: genetička kontrola, ∗
oksidativni stres,
∗
Skraćenje krajeva hromosoma tzv. telomera. U definicijama starenja čovjeka razlikujemo kalendarske i biološke kriterije.Kalendars ki kriterij je 65. godina života. Prema anglosaksonskoj literaturi su: ∗
Osobe dobi od 65. do 74. godine su stare-young eldery. ∗Osobe dobi od 75. do 84. godine su starije -mid old. ∗Osobe dobi od 85. godina i više su najstarije-old –est old. ∗
Starost je kontiurano-nezaustaviv biološki proces, gdje dolazi do smanje-nja regeneracijske sposobnosti tkiva. ∗ D o l a z i d o s m a n j e n j a g l i j a s t a n i c a k o j e b u d u z a m i j e n j e n e s a s t r a t o g l i j a m a ∗Dolazi do smanjenja vegetativnih unkcija kod čula sluha i čula vida. ∗ Dolazi do smanjenja volumena mišića, te smanjenja kontrakcija zbog po -sljedica pada kreatin FosFata i denervacije motornih neurona. Preovladava aza anaerobna nad aerobnom, što doprinosi atrofiji
mišićnog tkiva. Dolazi do pada F unkcije žlijezda sa unutarnjim lučenjem, spolnih žlijezda(hipofiza, štitna žlijezda, paratiroidnih i nadbubrežnih žlijezda i pankre-asa). ∗
Dolazi do atrofije i hipotrofije distalnih okrajaka na ekstremitetima. Dolazi do promjena na krvožilnom sistemu, pojava degenerativnih proce-sa na stijenkama krvnih žila,itd. ∗ ∗
U literaturi je bezbroj teorija, koje pokušavaju objasniti fenomene stare-nja, to su : teorija pogreške, ∗
teorijasomatskemutacije, ∗teorija programiranog starenja, ∗teorija slobodnih radikala, ∗teorija unakrižne povezanosti, ∗teorija nakupljanja otpadnih tvari, ∗teorija imunološka, ∗teorija neuroendokrinološka.Sve pobrojane teorije se mogu podijeliti u dvije grupe, to su : 1.teorija katastrof e,2 genetička teorija.teorija katastrof e podastire, da dolazi do oštećenja slobodnih ∗
radikala,kao posljedica nagomilavanja staničnih oštećenja. U eksperimentalnim pristupima procesu starenja pokazalo se da najvažniji uplivni f aktori na staničnoj razini, ali i na razini organizma su : genetička kontrola, ∗
oksidativni stres.
∗
strategije. ciljevi su:1. Organizirano djelovati da se omogući jednakomjerno svoj staroj popu -laciji, da mogu voditi nezavisan život uz povećanje samostalnosti, tepovećanje kvaliteta življenja kroz slijedeće aktivnosti, a to su :
Djelovati organizirano na preveniranju hroničnih masovnih nezaraznih oboljenja. Djelovati organizirano na smanjenju onesposobljenosti od hroničnihmasovnih nezaraznih oboljenja.
∗ ∗
Djelovati organizirano na preveniranju povreda, posebno povreda, koj ese dešavaju unutar kućnog prostora. ∗
Djelovati organizirano na što bržem osposobljavanju onesposobljenih.Smanjiti post rehabilitacioni
∗
period hospitalizacije i boravak u rehabili-tacionim centrima. Organizirati rehabilitaciju unutar porodice, djelova-njem timova obiteljske-porodične medicine. Dokazano je da sva starijapopulacija adekvatnom njegom, unutar svoje f amilije, uz najvoljenije ćelakše i brže proći rekonvalescentni period. 31.PRINCIPI PROMOCIJE
U principe promocije zdravlja spadaju: ∗ borba za zdravu javnu politiku i poštovanje ravnopravnosti u svim segmentima, ∗stvaranje zdravih životnih uvjeta u okruženju, ∗pravilna prehrana, ∗bavljenje ekološkim aspektima čovjekovog načina življenja, ∗revidiranje razmišljanja o zdravlju i čvršće postavljanje zdravlja među žI votne ciljeve. 32.CILJEVI PROMOCIJE PO UNESCO UNESCO je odgojna, znanstvena i kulturna organizacija UN-a. Prema stavovima ove organizacije, osnovni ciljevi promoviranja zdravlja : * omogućiti ljudima da žive punim i sretnim životom, * omogućiti ljudima da se prilagođavaju promjenama koje se turbulentnodešavaju u savremenom svijetu, ∗ omogućiti ljudima da razvijaju kulturu, njeguju tradicionalne običaje,
omogućiti ljudima da postignu ekonomski i socijalni napredak, omogućiti ljudima da se osposobe, da zauzmu svoje mjesto kao ravno- pravni članovi savremenog
∗ ∗
svijeta ,
omogućiti svim ljudima da žive u miru.
∗
33.SADRŽAJ PROMOCIJE,GLOBALNI CILJEVI Pod globalnim ciljevima se podrazumijeva da treba: ∗
učiniti zdravlje pojedinca i zajednice najvećom društvenom vrijednošćuu kojoj participiraju pojedinci,
grupe i zajednica,
omogućiti ljudima da se primjenom promocije zdravlja eliminiraju razlike u zdravlju pojedinca i
∗
zajednice, ∗politiku razvoja promocije zdravlja integrirati sa politikom u drugim sek- torima, kao što su stanovanje, rad, socijalne službe, mas mediji, obrazovnisistem, zdravstveni sistem a posebno primarna zdravstvena
zaštita. 34.DOKUMENTI ZA PROMOCIJU ZDRAVLJA
Na unapređivanje zdravlja stanovništva, možemo utjecati promoviranjem zdravog načina življen ja, dakako i osiguranjem zdrave okoline, koja nećenarušavati populacionim grupacijama zdravlje. Smatra se da je upravo to najracionalnija mjera, koja se može postići adekvatnim strategijama, kroz širudrušvenu angažiranost. Svjetska zdravstvena organizacija je razvila mnogobrojne načine i pristupe za promoviranje zdravlja.
DOKUMENTI ZA PROMOCIJU ZDRAVLJA
Na unapređivanje zdravlja stanovništva, možemo utjecati promovira -njem zdravog načina življenja, dakako i osiguranjem zdrave okoline, koja nećenarušavati populacionim grupacijama zdravlje. Smatra se da je upravo to naj-racionalnija mjera, koja se može postići adekvatnim strategijama, kroz širudrušvenu angažiranost. Svjetska zdravstvena organizacija je razvila mnogo-brojne načine i pristupe za promoviranje zdravlja.U Welsu (Velika Britanija), je otvoren “Univerzitet za promociju zdravlja’’,gdje se mogu završiti postdiplomske studije iz ovoga područja i steći titule ma-gistra promocije zdravlja.U svijetu su se osnovali brojni nacionalni instituti za promociju zdravljau Kanadi, Finskoj, Australiji, Grčkoj, Mađarskoj, Holandiji, Bugarskoj, VelikojBritaniji.Prevashodni ciljevi svih instituta su sa istim zadatkom, a to je provođenjeprograma promoviranja zdravlja i preveniranja bolesti. 6.4.1. Najrelevantniji dokumenti Dokumenti koji su najrelevantniji za ovu oblast, od strane Svjetske zdrav-stvene organizacije su:1. Kon erencija o primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Alma Ati (1978).2. Strategija zdravlja za sve u Evropskom regionu(1980).3. Evropski ciljevi zdravlja za sve(1984,1991).4. Kon erencija u Ottawi o promociji zdravlja (1986).5. Kon erencija u Adelaidi za izgradnju zdrave javne politike (1988).6. Preporuke iz Beča o zdravim gradovima (1988).7. Evropskidokument o okolici i zdravlju (1990).8. Kon erencija u Sundsvallu o životnoj sredini koja njeguje zdravlje (1991). 35.KONFERENCIJA O PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
1978. godine u Alma Ati je održana KonFerencija o primarnoj zdravstvenoj zaštiti PZZ. KonFerencija je konsenzusom potvrdila da postoje realne mo- gućnosti da se unaprijedi zdravlje. Istovremeno su donešeni zaključci da ćebiti neophodna samoodgovornost svakog subjekta u zajednici, te da se trebaplanirati, da vlastite snage moraju ponijeti glavni oslonac.U izvještaju i rezoluciji KonFerencije dominirale su slijedeće ideje: zdravlje jeste nezamjenjivi preduvjet za ekonomski i društveni razvoj, ∗
razvoj strukturalnih i kvalitetnih promjena,
∗
u lokalnoj zajednici se može najviše utjecati na razvoj, zdravstvo će predstavljati najbrži put za uključivanje populacije, krozrazličite vidove participiranja i samoodlučivanja u zaštiti. preduvjet razvoja je zdravlje populacije, a preduvjet za poboljšanje zdravstvenog stanja naroda je opći ∗ *
∗
razvoj. 36.PORODICA I NJEN UTICAJ NA PROMOCIJU ZDRAVLJA
Porodica je osnovna ćelija svakog društva.Ona predstavlja društvenu sku-pinu čiji članovi dijele
zajedničke vrijednosti, te međudjeluju jedni s drugima tokom vremena. U promoviranju i održavanju zdravlja, kao i preveniranjubolesti njenih članova, porodica ima središnju ulogu. Zdravlje pojedinca, odnosno pojedinaca unutar porodice, utječe na istu, ali istovremeno i porodicautječe na pojedinca i pojedince.P orodica predstavlja most između biološkog svijeta pojedinca i socijalnogsvijeta određenog društva. To je primarna institucija razvoja i Formiranja lič-nosti djeteta, odnosno primarni agens socijalizacije.Sam pojam porodice, Hegel definira kroz tri elementa: Jedinstvo porodice, a predstavlja ga supstancijalitet duha. ∗Ljubav, koja je određenje tog jedinstva. ∗U v j e r e n j e d a s e ima samosvijest svog individualiteta u jedinstvu porodice. Prema Hegelu, porodica unkcionira kroz tri osnovna aspekta: ∗
u liku svog neposrednog pojma, što znači kao brak, ∗kroz vlasništvo, tj. u spoljašnjem obliku, ∗ kroz aspekt odgoja djece. Porodica je bila i bit će predmet istraživanja i proučavanja filozofije, me-dicine, historije, etnologije, sociologije, pravnih nauka, ekonomije, pedagogije,psihologije, itd. Odgoj predstavlja temeljni prostor u ideji, sprovođenju preveniranja bo-lesti i promoviranja zdravlja. Danas neizostavno traži crpljenje novih načina ipristupa, da bi se postigla potpuna, cjelovita e ektivnost. raži sasvim drugačiju ponudu prema mladim, a to je: ∗omogućiti i pre erirati nepatvorenu sposobnost dijaloga, ∗
izgrađivati i snažiti jačinu individue, koja djeluje u odgoju,
∗
koristiti toplu i otvorenu iskrenost, ∗prihvatiti integralno razumijevanje odgoja, ∗ponuda dakako treba imati duhovni aspekt. ∗
37.STAV I MIŠLJENJE Stav ili mišljenje je ne samo odnos osobe prema drugoj osobii osobama, već i prema određenim pojavama i situacijama.Stav ili mišljenje je odnos pojedinca ili grupe prema određenoj bolesti iliprema određenom problemu. 1862. godine Herbert Spencer, osnivač modernesociologije, u svome radu spominje stav kao Funkcionalnu kategoriju mišljenja.Bezbroj definicija je prisutno u današnjoj literaturi, ali najviše citirana je odameričkog psihologa Morgana, javnosti prezentirana još daleke 1959. Godine. Stav sačinjavaju tri jednakomjerno bitne komponente, a to su: kognitivnaili spoznajna, aFektivna ili emocionalna i pokretačka ili akcijska. 38.PRINCIPI PRI IZGRAĐIVANJU STAVOVA ∗
Prožimanje konkretnog (program preveniranja upotrebljiv u pojedinojsocijalnoj sredini- porodici, školi,
slobodnom vremenu).
Prožimanje općeg (program, znanstveni model prilagođen i osjetljiv zaopće, paradigmatske tokove vremena, naučne, društvene, ekonomske,kulturalne, itd). Izuzetna senzibiliziranost znanstvenog diskursa, koji promišlja o preve-niranju i promoviranju zdravlja. Harmoniziranje strateških pristupa preveniranju i promoviranju zdravlja. Nužnost intereakcije između različitih načina razumijevanja problemapreveniranja i promoviranja ∗
∗ ∗ ∗
zdravlja.
Pojačana socijalno pedagoška osjetljivost prema preveniranju i promovi -ranju zdravlja. Socijalna politika, izgrađena u svim segmentima promoviranja i preveniranja zdravlja. Socijalni rad, kroz praktična reagiranja i djelovanja u promoviranju i preveniranju zdravlja. Markiranje ishodišne tačke preveniranja unutar porodice, a na temeljuistraživačke provjere.
∗ ∗ ∗ ∗
39.MOTIVI
Na ljudsko ponašanje utječe niz Faktora među kojima posebno oni koji su važni za zadovoljenje osnovnih ljudskih potreba kao što je: zadovoljenje nago-na gladi, žeđi, pripadanja grupi ili zajednici, postizanju uspjeha, biti voljen ipripadati voljenoj osobi. Motivacijom se označavaju tri dešavanja:1. uzroci, pokretači ili izvori ponašanja,2. promjene koje dovode do pokretanja i usmjeravanja ponašanja,3. očekivani ili realizirani ishodi dešavanja koji mu daju određeno značenjei obilježje.
40.PROCES PROMJENE PONAŠANJA
Proces promjene ponašanja je sveobuhvatan obzirom na psihičko i fizičkostanje zdravlja. Pri je svega, osobe moraju promijeniti: ∗svijest o samom sebi, ∗svijest o eFektima koje njihovo „loše” ponašanje ima na njih same, ∗svoje mišljenje o vlastitom ponašanju, ∗stvoriti realnu sliku o sebi i promijeniti je, ∗neophodno je mijenjati i način razmišljanja. 50.ZDRAVSTVENI ODGOJ
Njegovo djelovanje je usmjereno na:
unapređenje i očuvanje zdravlja pojedinca, grupe, naroda, unapređenje zdravstvene kulture pojedinca, grupe, naroda.Isti možemo definirati da predstavlja vaspitni proces kao dio zdra vstvenezaštite i općeg vaspitanja, te obrazovanja ljudi. Zdravstveni odgoj predstavlja područje djelovanja, kroz koje treba da se prenose: ∗ ∗
stavovi, ∗znanja, ∗navike, ∗
vještine,
∗
iskustva, ∗praksa. Ciljevi zdravstvenog odgoja su: ∗P o d u č i t i i o d g o j i t i p o j e d i n c a d a z d r a v l j e s m a t r a n a j v e ć o m v r i j e d n o š ć u . * Spremnost pojedinca da u svoje zdravlje i u zdravlje drugih uloži racionalne napore. ∗
Učiniti zdravlje cijenjenom vrijednošću.
∗
Odgojiti pojedince da postanu odgovorni za svoje zdravlje. * Pravilno i racionalno razvijati i koristiti zdravstveni odgoj kroz porodicu,školu, zdravstvenu djelatnost. 51.ZDRAVSTVENO OBRAZOVANJE ∗
Zdravstveno obrazovanje spada u primarne aktivnosti planiranih djel ova-nja bilo individualnih ili grupnih da bi se postigli pozitivni efekti na promovi-ranju zdravlja i preveniranju bolesti. Za što bolji pozitivni efekat zdravstvenog obrazovanja, mogu se koristitirazne vrste vizuelnih pomagala, kao što su:
zdravstveno- odgojne pisane brošure,slajdovi sa zdravstvenim porukama,slajdovi
∗
sa zdravstvenimpoukama itd. 52.ZDRAVSTVENO ODGOJNA DIJAGNOZA
Za zajednicu i pojedince postavlja se zdravstveno odgojna dijagnoza naosnovu:1. snimanja znanja,
stavova i prakse, ponašanja pripadnika jedne zajedniceodnosno pojedinca,2. statističkih izvještaja o zdravstvenom stanju stanovništva, pojedinca igrupe3. prvih i ponovnih pregleda, ispitivanjem raširenosti jedne bolesti odnosnozdravstvenog problema,4. ličnim uvidom,5. sondiranim istraživanjima.
53.ZDRAVO I RIZIČNO PONAŠANJE :1. Faktori koji se odnose na stanje psihološkog reagovanja da se djeluje. Da-kle, radi se o shvatanju jedne osobe da se nalazi u opasnosti ili da se soci- jalna grupa kojoj pripada nalazi u opasnosti; da su posljedice po zdravljekatastroFalne i da se predviđene mjere trebaju izvesti i definitivno uklonitiopasnost po zdravlje.2. Drugu grupu čine Faktori situacije koji doprinose usvajanju jedne prakseponašanja: to može biti subjektivna percepcija izvjesnih znakova i simp-toma koji se tumače kao indikacija postojeće opasnosti po zdravlje. U tompogledu pritisak socijalnih re Ferentnih grupa može podsticati
uspješnosttakvog mišljenja.3. Treću grupu čine Faktori sredine i fizički Faktori koji utječu na prihvata-nje nove zdravstvene prakse. Tu može bitii ekonomski elemenat povezansa boljim ličnim i društvenim standardom kao
pomoć da se usvoji novapraksa ponašanja.4. Četvrtu grupu Faktora čine vrlo uplivni socijalni Faktori koji su u vezi sazdravljem. U ovu socijalnu grupu Faktora koji utječu na ponašanje spa-daju: uzrast pojedinca, rana socijalizacija, ekonomski Faktori, socijalnamreža, socijalna podrška, nivo stresa, kultura, religija, osobine ličnosti,mjesto stanovanja. Uzrast je vrlo markantan socijalni Faktor. Svaki uzras-tni period je
karakterističan po sklonosti pojedinaca. Tako su predškolskai školska djeca sklonija zdravim oblicima ponašanja od starijih. Domaći i strani istraživači su dali varijablekoje čine zdravo ponašanje: fizička aktivnost, odmor, kontrola stresa, pravilnaprehrana, izbjegavanje pušenja ili alkohola i druge aktivnosti, usko specifičneza određeni domet zdravlja. Rizično ponašanje se može vezati za nastanakspecifične bolesti, te pogoršanje stanja većpostojećeg oboljenja. 54.KULTURA I NJEN UTICAJ
Davne 1871. godine eylor je dao definiciju kulture, koja glasi: “Kultura jekompleksna cjelina koja uključuje znanje, vjerovanje, umjetnost, zakone, mo-ral, običaje i sve ine sposobnosti i navike koje individua stječe kao
član zajed-nice, društva kojem pripada’’.Ljudi se rađaju u određenoj socijalnoj sredini koja, htjeli mi to ili ne, imapresudan upliv na zdravlje. Ukoliko se društvo promatra kao sistem društve-nih veza, tada način ljudskog ponašanja čini kulturu društva. Upliv kulture na promociju zdravlja i prevenciju bolesti. Cjelokupno predstavljanje znanja individualnog ili kolektivnog o zdrav-lju, o determinantama zdravlja, te o odnosu prema istom, nisu i ne mogu bitineovisni od cjelokupne kulture. Naprotiv tijesno su povezani, te njihove pro-mjene lančano dovode do promjena unutar cjelokupne kulture ili kulturnesvijesti. Istovremeno opće
promjene u kulturi mijenjat će odnose, poimanja isvijesti o zdravlju, te načinu zdravog življenja. Elementi kulture
Kultura je dakle svijest društva. Njezini sadržaji, njezine orme se uzaja-mno povezu ju i čine jednu cjelinu. Ona uključuje pravo i moral, znanje, običa- je, navike, nauku, obrazovanje, sistem vrijednosti, tehnologiju, tradiciju i sveduhovne i materijalne vrijednosti. radicijaNesvjesni dio
društvenog ponašanja nazivamo tradicijom. Ista podrazu-mijeva prenošenje historijskog materijala s generacije na generaciju, pravilaponašanja, prenošenje navika, sistema vrijednosti, prenošenje predaje običaja te svih drugih normi ponašanja koja utječu na život pojedinca i zajednice.Običaji i navikeNajstarija orma reguliranja ljudskih odnosa su običaji. U svojoj osnoviobičaji su navike i praksa koja se ormira na osnovu trajnih asocijacija predsta- va. Asocijacije predstava nastaju po principu homeopatije, simpatije i imitacije.
Određeni običaji i navike imaju štetan utjecaj na zdravlje.55.Pravo i moralDruštvene norme koje propisuje država nazivamo pravnim normama.Moral ima zadatak da daje pozitivne norme i uputstva za društveni život. Pra vo predstavlja zatvoreni sistem normi. Nažalost ono ne može da na vrijemeodržava i prati sve promjene u društvenim odnosima. Bezbrojni ljudski po-stupci su inFeriorni u pravnom smislu, ali ne i u moralnom smislu. Može sereći d a su moralne norme najstrožije Forme socijalne kulture. Sistem vrijednostiPod vrijednošću podrazumijevamo odnos cijenjenja ljudskog predmet -nog svijeta, odnosno Fenomen ljudske prakse. Od postojanja čovjeka postojii postojaće vrijedonosni odnos prema sebi i svome okruženju. Svaka vrijed -nost može biti istovremeno subjektivna i objektivna. Najveća individualna idruštvena vrijednost je ličnost. Vrijednosti imaju individualnu i društvenukomponentu. ehnološki napredak Razvoj nauke i tehnologije u savremenom svijetu ima bezbrojne reperku-sije na život, na zdravlje ljudi, na okolinu koja nas okružuje. ehnološki razvoj je doveo do veće produktivnosti i proizvodnje, što je dovelo do većeg nacional-nog dohodka i do veće akumulacije materijalnih individualnih i društvenihdobara. Promatrano sa pozitivnog aspekta, djelovanje tehnološkog napretka usmislu većeg nacionalnog dohotka, daje veća ulaganja u stanovanje, školstvo,odnosno cjelokupno obrazovanje, prehranu, kulturu, komunalne djelatnosti,zdravstvenu zaštitu. Zdravstvena kultura je cjelokupno čovjekovo materijalno i duhovno na-slijeđe povezano sa zdravljem. Zdravstvena kultura je dio opće kulture. Istatreba da uključuje brojne maniFestacije čovjekovog života, kao što su: jezik,religija, tradicija, naučna dostignuća, tehnologija, tehnološki progres. 55.PRAVO I MORAL U 54 PITANJU JE 56.INSTITUCIJE OBRAZOVANJE
Škole Život je, bio i ostao, polje učenja i podučavanja, kao i polazište, i utočišteučitelja i učenika. Prema Gehlenu 1990.god, u svim vremenima čovjek je mo-rao da uči, jer se jedino tako može održati i sačuvati kao vrsta. Učenje mu jeosnovna poluga opstanka, jer je on biće odgajanja.Prema Slatini 1999.god, čovjek je istovremeno ibiće podučavanja, jer seučenje i podučavanje, ne mogu dijeliti, niti se između njih može povući jasnai stroga granica. Riječ “school-škola’’, dolazi iz grčkog jezika i znači “dokoli-ca-slobodno vrijeme’’. U savremenom društvu mehanizmi koji su glavni i zastjecanje i prenošenja znanja su škole, jer su zvanične obrazovne institucije,koje omogućavaju vidove organiziranog oblike stjecanja znanja. U našoj državi je sve komplikovanije, jer nam je loš ekonomski status, došlo je do pada životnih vrijednosti, nezaposlenostkulminira, što sve
proizvodi lošije zdravstveno stanje. Proizilazi logično deša-vanje: porast bolesti svih vrsta, ∗
porast raznih vrsta ovisnosti, ∗porast prostitucije, ∗porast delikvencije, ∗
porast nepoželjnog i neprilagođenog ponašanja.
∗
Bezbrojni problemi su prisutni unutar školstva i sistema školovanja i to: ∗nije uvedena adekvatna Forma rada sa učenicima i roditeljima po pitanjupromoviranja zdravlja i preveniranja bolesti, ∗vrlo malo, ili bolje rečeno nikako, su angažirane u zdravstvenom preveniranju i promoviranju razne proFesionalne, stručne, naučne i umjetničkeorganizacije,
odgojni utjecaj sredine ne ide u korak sa odgojnim utjecajem škole i porodice, nastavnici nisu stimulirani dovoljno (neriješeni materijalni problemi, neadekvatno plaćeni za svoj rad), tempo današnjeg načina života, gdje su nastavnici preopterećeni obavezama koje traži radno mjesto, roditelji koji su također preopterećeni vlastitim obavezama i obavezamakoje traži radno mjesto,
∗ ∗ ∗ *
roditeljski sastanci se ne iskoriste sa planiranim aktivnostima (roditelji sunezainteresirani do momenta dok nije ugroženo zdravlje njihovog djete ta), ∗
ne postoji studiozno planiranje za zajedničku saradnju porodice, školei svih vladinih i nevladinih organizacija, niti društva u cjelini, da bi senapravio pomak za bolje zdravstveno stanje budućih *
generacija, ∗u pojedinim sredinama, školama je nizak nivo općeg obrazovanja rodite -lja da bi se mogla ostvariti
saradnja uposlenika škole sa porodicom, fluktuacija nastavnih kadrova koja onemogućava i usporava proces spro - vođenja, i započetih ∗
programa. 57.UTJECAJ MEDIJA I DEKLARACIJA UNESCO UNESCO je 1982. godine usvojio Deklaraciju o odgoju za mas medije.Djelovanje masovnih medija,
posebno interneta i televizije treba shvatiti kraj-nje ozbiljno, jer mogu imati za posljedicu kako pozitivan, tako i negativan ishod. Mediji bi se trebali pridržavati etičkih i proFesionalnih kodova, jer njihovisadržaji se mogu upotrebljavati i kao predmet i kao sredstvo u obrazovnomprocesu na svim poljima obrazovanja, pa tako i na promoviranju zdravlja ipreveniranju bolesti. Emisije o zdravom življenju, o zdravlju, o raznim obolje-njima će svakako ostaviti edukativni karakter. Deklaracije, koji pozivaju sve odgovorne i relevantne institucije iorganizacije, te sve o dgovorne u društvu i državi kao cjelini na zajedničkodjelovanje su:1. Da se zauzmu za uvođenje medijsko-obrazovnih programa, od predš-kolske do sveučilišne razine,
uključujući obrazovanje odraslih, kojima ćerazvijati znanje, spretnost i odnos prema medijima. Na takav način će sepotaknuti povećanje kritičke svijesti, a dobiti veću osposobljenost kori-snika mas medija i tiska. Bilo bi ideano kada bi ti programi uključivali ianalizu medijskih proizvoda, upotrebu medija kao sredstva kreativnogizražavanja, te učinkovitu upotrebu i sudjelovanje u dostupnim medij-skim kanalima.2. Da razviju programe za učitelje i posrednike, kojima bi produbili njihovoznanje i razumijevanje medija te ih upoznali sa odgovarajućim metoda-ma poduke, poštujući pri tome ragmentarna znanja, kojima učenici već vladaju.3. Da pobuđuju razvojne i obrazovne aktivnosti koje bi pomagale pri me-dijskom odgoju na područjima poput medicine, psihologije, sociologije ikomunikacijskih znanosti. Uglavnom ili u većini slu-čajeva, ovim načinom prezentiranja materije vrednovanja postaju drugačija,doživljaji istih različiti, pa imperativ postaje “biti digitalan’’, a sve se zasnivana paradigmi: bilo št a ili anything, ∗u bilo koje vrijeme ili anytime, ∗na bilo kojem mjestu ili anywhere. ∗
58.KADROVI ZDRAVSTVA
Obaveza je svih zdravstvenih uposlenika da provode promociju zdravlja iprevenciju bolesti. Pored zdravstvenih uposlenika na ovim područjima moguda uspješno djeluju studenti i nastavnici pedagoških škola, članovi UN, aktivi-sti raznih udruženja koji svojim radom unapređuju zdravlje, sociolozi, pravni-ci, ekonomisti, stručne službe u radnim kolektivima, inžinjeri zaštite na raduitd. Zdravstveni edukatori Svi uposlenici zdravstvenog obrazovanja trebaju da djeluju zdravstvenoodgojno u segmentu za koji su profilirani, odnosno, educirani. Njihova obave -za je da komuniciraju sa pacijentima, bolesnicima ljubazno, sa dosta topline,da bi mogli dobiti njihovo povjerenje. Podrazumijeva se da to trebaju biti zreleličnosti, koje ulažu maksimum u svome radu, te da ih krasi upornost i istraj-nost da dođu do zadatog cilja. Kvalitet zdravstvenih edukatora Kvaliteti, koji trebaju krasiti zdravstvene edukatore su:
poštenje, iskrenost, ∗nepristrasnost, ∗prijatnost, ∗objektivnost, ∗emocionalna sigurnost, strpljenje, ∗ smisao za humor, ∗iskren interes za ljude, ∗ kreativna sposobnost, ∗sposobnost rukovođenja, ∗
dobro rasuđivanje,
∗
adaptabilnost, ∗sposobnost efikasnog prezentiranja činjenica, ∗dobro lično zdravlje, dobar lični izgled, dobre i zdrave navike, ∗
brzo logično mišljenje, sposobnost da radi taktično i da razumije ljude.
∗ ∗
59.METODA RADA U PROMOCIJI ZDRAVLJA
Didaktička i Sokratova metoda Način prenošenja zdravstvene pouke, odnosno zdravstveno odgojne inFormacije na pojedinca ili zajednicu – grupu zovemo metodima rada. Prematome, metoda je pojam kojim mislimo na opći način izvođenja zdravstvenogodgoja i promocije zdravlja. Tehnička pomagala kojima se služimo prilikomprenošenja znanja, zovemo sredstva. Pod sredstvima podrazumijevamo vrstukomunikacije, koju koristimo u metodi. Metode odgoja dijelimo u dva tipa:
Jednostruki put ili didaktička metoda koja se zasniva na davanju direk-tnih instrukcija pojedincu ili grupi. Zdravstvena pouka teče u jednompravcu od predavača prema slušaocu, nema izmjene inFormacija izmeđupredavača i slušaoca odnosno slušalaca. ∗
Dvostruki put ili Sokratova metoda koja se zasniva na izmjeni znanja iz- među dva ili više lica. Dvosmjerni put odgoja je bolji jer se ovdje uči naosnovu tuđeg znanja i iskustva. Tipični primjer je rad u maloj grupi i radu velikoj grupi (5-10 članova rad u maloj grupi, do 30 članova u grupi jeoblik rada u velikoj grupi). ∗
60.METODA RADA SA MALOM I VELIKOM GRUPOM
Grupni rad podrazumijeva rad u maloj i rad u velikoj grupi. Sastav ovihgrupa podrazumijeva ne samo broj članova u grupi, nego i problem koji seželi obraditi grupnom dinamikom. Obično se u maloj grupi rješavaju malizdravstveni problemi, npr. prehrana kod predškolske djece, dok se u velikojgrupi razmatraju, „teži-veći zdravstveni problemi”, npr. AIDS, narkomanija,maligne bolesti, oralno zdravlje itd.Da bi se povećao eFekat učenja, odnosno aktivirao auditorij koristi se po-sebna tehnika koja omogućava da svaki pojedinac velike grupe bude učesnik u diskusiji. Tehnika se po autoru J. D. Phillipsu-u zove „Phillips 66”. Broj 66označava sistem izvođenja, odnosno velika grupa se nakon predavanja podijeliu niz malih grupa od po 6 osoba koje diskutuju 6 minuta. Grupa bira re erentakoji govori o primjedbama i kritikama u ime grupe. 61.ZDRAVSTVENO- ODGOJNI RECEPT
Zdravstveno - odgojni recept koristi se za individualni zdravstveno od-gojni rad sa pacijentom. Svaki zdravstveno-odgojni recept ima četiri dijela ito:
Prvi ima naslov recepta sa ilustracijom koja govori o bolesti, bolesnom ilifiziološkom stanju. Obično se iznad teksta nalazi ilustracija u boji, ko jaasocira bolest, organ, lošu naviku, fiziološko ili bolesno stanje, ispod kojese nalazi tekst koji daje definiciju bolesti, znake, dijagnostiku, liječenje ikomplikacije neliječene bolesti. Na drugoj stranici se nalazi pravilo, kojeg se moraju pridržavati bolesnicioboljeli od navedene bolesti, šta im je dozvoljeno, šta zabranjeno. u ječesto pridodat režim života, dijeta. Na trećoj stranici zdravstveno-odgojnog recepta nalaze se podaci o pac i- jentu, starosti, zanimanju, porodičnoj i ličnoj anamnezi, Dg bol esti i spe-cifični nalazi za tu bolest ili fiziološko stanje. Na ovoj stranici se upisujusvi nalazi koje pacijent posjeduje kao najnovije, te podaci o visini, težini,nezdravim navikama, dosadašnjem toku liječenja. Na četvrtoj stranici se nalaze pitanja za utvrđivanje znanja, stavova iprakse ponašanja pacijenta vezanih za njegovu bolest, ili određeno stanječovjekovog organizma. ∗
∗
∗
∗
62.SOCIOMETRIJA
Sociometrija je kao metoda u zdravstvenom odgoju od izuzetne koristi, jer njenom primjenom dobijamo tzv. lidere ili zvijezde grupe, preko kojih sesprovode ideje u grupu, gdje se pozitivni rezultati mogu očekivati, ukoliko seradi o homogenoj grupi. Ovim načinima se može otkriti djelovanje osoba izsjene, koje neće pokazati sociogram kao vođe, te slabo socijalizirane, usamlje-ne, koji se nisu infiltrirali u grupu.
63.PROGRAMI ZDRAVSTVENOG ODGOJA
Postizanje zdravstvenog inFormiranja populacionih i nozoloških grupastanovništva, te podizanje zdravstvene kondicije naroda se postiže kroz zdravstveni odgoj. Da bi se moglo djelovati u tom smjeru neophodno je uraditi pro-grame, koji trebaju biti usmjereni na realiziranju zdravstvenog inFormiranja.Isti trebaju predstavljati: ∗detaljnu kvantifikaciju tj. numerički broj aktivnosti, ∗kvalifikaciju tj. opis i vrste aktivnosti.T okom izrade programa zdravstvenog odgoja možemo koristiti različite vrste izvora, da bi dobili adekvatne podatke, a to su: ∗ Svi zavodi su obavezni na kraju godine prezentirati izvještaje o zdrav-stvenom stanju naroda, a isti trebaju biti dostupni, ne samo zdravstvenimuposlenicima, već i javnosti. ∗Zdravstvene ustanove i zavodi su obavezni sprovoditi sistematske i perio- dične preglede stanovništva, a
rezultati istih mogu biti od značajne koristiu izradbi zdravstvenih programa.Rezultati sistematskih i periodičnih pregleda stanovništva su: usmjerena istraživanja, izvještaji o potrošnji u zdravstvu, statistički godišnjaci, ∗ ∗ ∗
bilteni,
∗
statistički pregledi.
∗
64.ŠKOLE ZA PROMOCIJU ZDRAVLJA Prve škole za promociju zdravlja javile su se nakon sastanka održanogu Grčkoj 1971. godine. Načelo rada: «Svako dijete i mlada osoba u Evropiima pravo i treba da joj bude omogućeno obrazovanje u školi koja promovirazdravlje». Osnovna načela rada u ovim školama su: Demokracija. Škola treba biti zasnovana na demokratskim p rincipimakorisnim za unapređenje učenja, ličnog i društvenog razvoja i zdravlja. Jednakost. Škola treba da osigura, da princip jednakosti bude obezbijeđenunutar obrazovnog iskustva, da škole budu solobodne od pritisaka, stra-ha da obezbjeđuje jednak pristup za sve u svim obrazovnim mogućnosti-ma, da njeguje emocionalni i društveni razvoj svake osobe, da omogućisvakome da postigne svoj puni potencijal i da bude oslobođen diskrimi -nacije. Stjecanje moći i kompetentnost akcije. Škola treba da pomaže omladini urazvoju sposobnosti potrebnih za djelovanje i mijenjanje, da obezbjeđujeuvjete u kojima mladi radeći zajedno sa svojim nastavnicima i ostalimamogu postići uspjeh. Školska sredina. Škola za promociju zdravlja daje primat školskoj sredini,smatrajući je značajnim ∗
∗
∗
∗
Faktorom u promoviranju zdravlja i preveniranjubolesti.
Curriculum škole za promociju zdravlja pruža mogućnosti mladima dasteknu znanje i uvid kao i bitne životne vještine, treba odgovarati potre-bama mladih, da stimulira njihovu kreativnost hrabreći ih da uče i nudećiim potrebne vještine, treba da je inspiracija nastavnicima kao i ostalimakoji rade u školi. Dakako treba da djeluje kao stimulans za njihov lični i proFesionalni razvoj. ∗
65.ZDRAVI GRADOVI
Svakodnevno se pojavljuju zahtjevi koje treba organizirano rješavati, počev od zdravstvene i socijalne zaštite, sigurnih namirnica za zdravu prehranu, adekvatnog stambenog prostora, zaposlenja, osiguranja kulturnih tokovaživota, čiste vode, čistog zraka, čistog zemljište, higijenskog uklanjanja otpadnog materijala itd.
1986. godine u Pecsu su po prvi puta prezentirane javnosti ideje i date smjerni- ce o sprovođenju incijativnih aktivnosti o zdravim gradovima.198 8. godine već su nastale mreže incijativa za zdrave
gradove.1992. godine je dvanaest gradova povezano u mrežu zdravih gradova sa strogim pravilima Funkcioniranja.Karakteristike i pojedinačni projekti “Zdravih gradova’’, trebaju imatizajednička odličja, a to su: ∗ predanost ideji zdravlja,
političko odlučivanje,
∗
intersektoralno djelovanje,
∗
učešće zajednice,
∗
novativno djelovanje, javna politika zdravlja. ∗ ∗
66.CENTRI ZA PRMOCIJU
Centar za promociju zdravlja predstavlja multidisciplinarnu organizacio-nu cjelinu koja se sastoji od
sljedećih jedinica: Jedinica za zdravlje zajednice, zdravstveno in ormisanje i publicistiku Jedinica za zdravstveno vaspitanje i kontinuiranu edukaciju. ∗ Odsjek : tele onom do savjeta „Halo beba”. ∗Jedinica za promociju zdravlja posebnih i vulnerabilnih grupa. Poslovi Centra za promociju zdravlja
Analiza zastupljenosti osnovnih determinanti zdravlja, rizičnog ponaša-nja i životnog okruženja
∗
od utjecaja na zdravlje zajednice. ∗I d e n t i fi k o v a n j e p r i o r i t e t n i h z d r a v s t v e n o p r o m o t i v n i h p o t r e b a z a j e d n i c e . ∗Izrada, implementacija i evaluacija zdravstveno promotivnih programa,projekata i intervencija u zajednici i sprovođenje primijenjenih istraživa-nja. ∗Stručna i metodološka pomoć i koordinacija u izradi i implementacijizdravstveno promotivnih planova, programa, projekata i intervencija odstrane zdravstvenih ustanova i njihova evaluacija. Učešće u izradi strateških, zakonskih dokumenata i stručno metodološ -kih uputstava u oblasti promocije zdravlja. ∗ imski rad i razvijanje partnerstava u izradi i primjeni organizacionih,zdravstveno promotivnih modela u zdravstvenim ustanovama kao i u lo-kalnoj zajednici, u okviru zdravstveno promotivnih intervencija, akcija ikampanja. ∗Kontinuirani rad na kreiranju i razvoju okruženja koja podržavaju zdrav-lje i zdrave izbore. ∗In ormisanje, savjetovanje i obuka stanovništva, u saradnji sa mas mediji-ma, o očuvanju, unapređenju zdravlja, smanjenju aktora rizika i afirma-ciji zdravih stilova života kao i optimalnim zdravstvenim ponašanjima u vezi aktuelnih zdravstvenih potreba i problema. ∗Kontinuirana edukacija edukatora u oblasti promocije zdravlja (organiza-cija edukativnih seminara, stručno metodoloških sastanaka i konsultaci- ja, organizacija timskog rada...) ∗Izrada zdravstveno promotivnih publikacija, multimedijalnih prezentaci- ja, zdravstveno promotivnih spotova, emisija, priloga i sl. ∗Koordinacija zdravstveno promotivnih aktivnosti u Zavodu i multidisci-plinarna i intersektorska saradnja sa različitim službama, strukturama iorganizacijama u zajednici.
PROMOCIJA ZDRAVLJA I PREVENCIJA BOLESTI
Promocija zdravlja posebnih i vulnerabilnih grupa u zajednici. ∗Promocija zdravlja porodice u okviru zdravstveno - promotivnog intere- ventnog programa “ ele onom do savjeta “ i “ Halo beba “ i rada Nacio-nalne kancelarije za tele onsko savjetovanje porodice. ∗Koordinacija, usmjeravanje, praćenje i procjena kvaliteta rada polivalen-tne patronaže službe. 6.14.3. Vizija Centra za promociju zdravlja je: ∗
Unapređenje i očuvanje zdravlja i dostizanje najvišeg nivoa blagostanjagrađana u zdravom gradu, delujući kao prepoznatljivi lider u akcijamakoje promovišu zdravlje i zdrav način života. ∗
JOŠ NEKOLIKO PITANJA : 1.FLORENCE NIGHTINGALE Florence Nightingale Florence Nightingale Florens Najtingel (1820 –1910), rođena u Firenci uaristokratskoj, plemi koj porodici. Željela se školovati za medicinsku sestru, ali je imala veliki otpor od strane roditelja. Školovanjem je stekla visoku naobraz bu za to vrijeme, raspolagala je znanjem latinskog, grčkog, logike, matemati ke, statistike, administracije, javnog zdravstva i prehrane. Žele i preusmjeriti njena htijenja, roditelji putuju s njom posvijetu od 1849. do 1853. godine. Flo rens uporno ima zanimanja za
socijalnapitanja i sa 24 godine postaje sigurna iuvjerena da je to zanimanje kojem želiposvetiti svoj život.
Narednih 7 godinapohađala je škole za podučavanje sesta ra i proučavala sestrinstvo.Englezi su počeli ratovati i imalisu puno ranjenika. Prihvatila je na za htijev tadašnjeg ministra rata, da ode ugrad Skutari na ostrvo Krim sa 38 sesta ra koje je podučila. Zatekla je pokretnubolnicu u vrlo lošem stanju, ranjenicisu umirali, posteljina nečista, neuredneprostorije, hrana loša. Organizira sani ranje higijenskih uvjeta u bolnici, ranje nici su okupani. Opskrbila je bolnicu adekvatnom hranom i čistim posteljina ma te odje om za pacijente. Do njenog dolaska umiralo je 42% ranjenika, a za vrijeme njenog boravka samo 2%. Bila je neumorna osoba. I danju i no u jeobilazila bolesnike, pa su je nazvali Dama sa svjetiljkom. Po povratku u Engle sku dobila je titulu i povlastice Heroja otadžbine.1853.godine Florens Najtingel se vra a u Englesku i postaje upraviteljicaZavoda za primanje i njegu gospođa. U Kings koledž hospitalu je
postavilatemelje stručne njege bolesnika i ocijenjena je pozitivno. Unaprijedila je i re ormirala zakone, koji su se odnosili na zdravstveni sistem, moral i koji suobuhvatali siromašne. Re ormirala je bolnice, ne samo u Engleskoj ve i u In diji. Njene zasluge su nemjerljive za unaprijeđenje sestrinstva i njege bolesnika.Pisala je savjete u novinama: Njega bolesnog djeteta, Njega djeteta za majke,Njega bolesnika. De nicija zdravstvene njege koju je dala Florens Najtingel 1859. godineglasi: Njega bolesnika je osiguravanje najboljih mogu ih uslova da bi prirodnesnage ozdravljenja mogle djelovati na bolesnika. o je njega bolesnih i čuvanjezdravlja zdravih ljudi.1860.godine, smatraju i zdravstvenu njegu različitom od medicine doni jela odluku da se u školu ne smije dozvoliti upis nijednoj pristupnici koja je imala ambiciju postati liječnik.Dala je principe školovanja:1. Obrazovanje sestre mora uključiti kliničku praksu.2. Sestre trebaju biti pažljivo i stručno odabrane i smještene isključivo u in ternat koji odgovara karakteru škole i primjerenoj disciplini.3. Direktor škole mora biti sestra koja mora nadzirati komplentno
izvođenješkolskog plana, odgoj u internatu, te voditi bilješke o svakoj studenticiponaosob.4. Svi nastavni predmeti moraju obuhvatiti teorijski i praktični dio.5. Svi nastavnici koji su uposleni u školi moraju biti pla eni za svoj rad. 6. Kandidatkinje moraju imati literaturu, voditi dnevnik o savladavanjuteorijskog znanja i praktičnih vještina, a isti moraju provjeravati sestrenastavnice.Bila je prva sestra istraživač, koja je u svojim djelima pisala o bolnicama,sanitaciji, zdravlju, zdravstvenoj statistici, navodila je činjenice, statističke po datke i napisala razliku između njege za bolesne i njege za zdrave. Zakletva Florens Najtingel
“Svečano se obavezujem pred bogom i u prisustvu ovog skupa, da u po svetiti cio svoj život moralnoj čisto i, i da u se odano baviti svojom pro esi jom. Svečano se zaklinjem da u se uzdržavati od bilo kakvog nekontroliranogpostupka sa bolesnikom i da ne u svjesno primijeniti lijek koji bi mu
mogaonarušiti zdravlje. Sve što je u mojoj mo i učinit u da poboljšam nivo svojepro esije. Držat u u tajnosti, sve in ormacije koje sam saznala i sve povjer ljive in ormacije koje doznam prilikom obavljanja moga poziva. Svečano seobavezujem da u sa punom lojalnoš u,do kraja pomagati liječniku u njegovomposlu i odano u obavljati sve posloveoko bolesnika. 2.BIOETIKA
Bioetika (grč. bios = život, ethos = ponašanje) je disciplina koja proučava ljudsko djelovanje u
odnosu na sav život, uključujući samoga sebe. To je interdisciplinarno i pluriperspektivno razmišljanje o temama ljudskog zdravlja, smrti, života, okoliša, od nosa prema ne-ljudskim životinjama, razvoja znanosti, politike i ekonomije u kontekstu života i okoliša i drugo. Naziv je prvi upotrijebio njemački filozof, učitelj i pastor Fritz Jahr 1926. godine u članku „Wissenschaft vom Leben und Sittenlehre“ („Znanost o životu i nauka o ćudoređu“) gdje je bioetiku koncipirao kao etičku odgovornost prema životu u cjelini te formulirao, po uzoru na Kanta, bioetički imperativ: "Poštuj svako živo biće u načelu kao svrhu u sebi i po mogućnosti postupaj s njim kao takvim!". Termin je proširio u upotrebi američki kancerolog Van Rensselaer Potter 1970. godine. Bioetičke metode su raznolike. Obuhvaćaju područja fil ozofije, znanosti, teologije, umjetnosti, politike, subjektivnog iskustva i drugo.
Neke od bioetičkih tema su:
nastanak i rađanje čovjeka (umjetna oplodnja, kontracepcija, sterilizacija),
genetika (genom, kloniranje, matične stanice),
pitanja ljudskog embrija (pobačaj, prenatalna dijagnostika, ekperimenti nad embrijima),
starost (eutanazija, palijativna medicina, bol)
smrt (samoubojstvo, smrtna kazna, obrana u ratu, ubojstvo)
odnos prema okolišu, prava životinja
Personalistička bioetika proučava pojam osobe s filozofsko-teološkog gledišta, prava, zaštitu i dostojanstvo ljudske osobe.
Papa Ivan Pavao II. katoličku bioetiku predstavio je u enciklici Evangelium Vitae 3. Screening (skrining) se može definirati kao otkrivanje.... „ specifi čnih bolesti ili predisponiraju ćih stanja „ kod ljudi koji se čine zdravima Masovni skrining (skrining populacije ili neselektivni skrining); „ obuhvata skrining cjelokupne populacije kod koje nema prethodnog dokaza o postojanju datog stanja kod pojedinaca. „ Ciljani ili selektivni skrining „ usmjeren na pod-grupe unutar populacije za koje se zna da je u njima koncentriran rizik. Monofazni skrining „ program screeninga može biti usmjeren na otkrivanje pojedine bolesti; „ Višefazni skrining „ serija testova za sagledavanje više stanja kod pojedinca
Kriteriji za izvedbu skrining testa „ Bolest; „ Test; „ Pra ćenje i lije čenje; „ Ekonomski troškovi 4.Eutanazija je čin s ciljem uzrokovanja smrti, kako bi se uklonila svaka bol. Sastoji se u nakani
volje i u primijenjenim postupcima. Želi se ukloniti bol namjernim prekidanjem života čovjeku, a za to se primjenjuju primjerena sredstva. Eutanazija, koju neki zovu i ubojstvom iz milosrđa, postupak je kojim se svjesno i namjerno usmrćuje neizlječivo bolesna osoba u situaciji kada je kvaliteta njezina života (zbog teških bolova ili potpunog odsustva svijesti) pala (po njezinu sudu ili sudu njezinih skrbnika) ispod ljudske razine.
Postoji više vrsta eutanazije: -dobrovoljna - eutanazija koja se vrši na zahtjev pacijenta koji je sposoban donijeti kompetentnu odluku - nedobrovoljna - u slučaju da pacijent nije osoba koja je sposobna donijeti kompetentnu odluku (novorođenče, osobe u komi...), već umjesto njih to učini neka druga osoba (roditelj, supružnik, skrbnik) -pasivna eutanazija - ako se eutanazija izvrši izostavljanjem liječenja (tj. neliječenjem, isključivanjem aparata, prestankom terapije) pa se pacijent pusti umrijeti -aktivna eutanazija - postupak kojim se osoba izravno usmrćuje (smrtonosna injekcija)
Eutanaziju treba razlikovati od liječnički ili medicinski potpomognutog samoubojstva: u ovom drug om slučaju riječ je o postupku kojim liječnik stavi na raspolaganje bolesniku sredstvo kojim će si okončati život ili mu savjetom pomogne da to u
