Fakultet elektrotehnike i računarstva Unska 3 10 000 Zagreb
PROJEKTIRANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA (Seminarski rad)
ERP – STANJE I TRENDOVI
Ime i prezime: Mario Gajšak MBR: Af–6/2004–Z
Sadržaj: 1. Općenito o ERP sustavu _______________________________________________________ 3 1.1. Definicija _______________________________________________________________ 3 1.2. Arhitektura i tehnologija sustava _____________________________________________ 5 1.3. Poţeljna svojstva ERP sustava _______________________________________________ 7 1.4. Prednosti i nedostatci ERP sustava ___________________________________________ 7 2. Kronologija razvoja ERP sustava _______________________________________________ 12 2.1. Inventory Control System - IC _____________________________________________ 12 2.2. Material Resource planning - MRP __________________________________________ 13 2.3. Manufacturing Resources planning – MRP II __________________________________ 14 2.4. Enterprise resource planning - ERP __________________________________________ 15 2.5. Extended ERP __________________________________________________________ 16 3. Trenutno stanje ERP sustava ___________________________________________________ 18 3.1. Udio pojedinih ERP sustava na trţištu ________________________________________ 18 3.2. ERP sustavi u Hrvatskoj ___________________________________________________ 20 3.3. Zastupljenost ERP sustava u pojedinim industrijama ____________________________ 21 3.4. Kratka povijest uvoĎenja SAP ERP sustava u Vetropack Straţu ___________________ 22 4. Budućnost ERP sustava _______________________________________________________ 24 5. Dodatak: Kronološki pregled __________________________________________________ 26 6. Literatura __________________________________________________________________ 28
2
1. Općenito o ERP sustavu 1.1. Definicija ERP sustav je integirirani informacijski sustav koji sluţi za sveobuhvatnu podršku poslovanju, a koristi se u gotovo svim dijelovima organizacije nekog poduzeća. ERP sustavi su fokusirani na potpuno integriranje svih aspekata od dizajna proizvoda, proizvodnje, materijalne evidencije, financijske evidencije, glavne knjige, upravljanja ljudskim resursima, pa sve do marketinga i prodaje. ERP prvenstveno nudi mogućnost prilagodbe i uporabe gotovih programskih rješenja odnosno, na taj način, programsku podršku kreiranu po mjeri odreĎenog korisnika. Takvi se programski paketi mogu prilagoditi potrebama konkretne organizacije i postojećem softveru ili informacijskom sustavu dotične organizacije. Svojstva ERP programskih paketa su [1]:
Sastoji se od više podkomponenata i velikog broja unaprijed definiranih opcija Podrţava stotine poslovnih funkcija i procesa rada Realiziran je u više milijuna linija programskog koda U razvoj je utrošena ogromna količina vremena visoko kvalificiranih radnika
Prilagodba ERP modula konkretnom korisniku obavlja se posebnim alatima te posebnim ili standardnim programskim jezicima (npr. SAP koristi programski jezik ABAP). Naime, sam posao prilagodbe i uvoĎenja, ključan je faktor za uspješnu instalaciju i uviĎenje ERP sustava. Bitno je napomenuti da je u današnje vrijeme većina ERP sustava raspoloţiva u modularnom obliku, što proizvodnim, a i drugim organizacijama ostavlja mogućnost da sustav «kroje» po vlastitoj mjeri i prema svojim potrebama i mogućnostima. Bez obzira što se radi o modularnom pristupu, ERP sustav mora funkcionirati kao jedinstvena i integrirana cjelina. Broj modula i njihove mogućnosti ovise o konkretnom proizvoĎaču ERP sustava. UvoĎenjem ovakvih sustava postiţe se značajna produktivnost iz razloga što se proizvodnja promatra kao kontinuum, počevši od dizajna proizvoda, pa dalje preko nabave potrebnih sirovina za proizvodnju, same proizvodnje, sve do distribuiranja i servisiranja na terenu. ERP sustavi omogućuju da se npr. tehničke izmjene od strane inţenjera, kao i promjene u dizajnu automatski prenesu u proizvodnju, tako da se izmjene uključuju u realnom vremenu. Za razliku od ERP sustava (Slika 2.), stari tradicionalni (obično kreirani unutar tvrtke) ne-ERP sustavi (Slika 1.) sastoje se od odvojenih funkcija podrţavanih zasebnim sustavima i tehnologijama a meĎusobno su povezani programskim rješenjima za prijenos podataka (interfaces).
3
Financijsko poslovanje
Upravljanje proizvodnjom
MeĎuveza (interface)
Kadrovi i plaće
MeĎuveza (interface)
Marketing i prodaja
MeĎuveza (interface)
Interni / Eksterni audit
Slika 1. Prikaz ne - ERP sustava
Financijsko poslovanje
Upravljanje proizvodnjom
Kadrovi i plaće
Marketing i prodaja
Poslužitelj
Baza podataka
Slika 2. Prikaz ERP sustava Kod ne-ERP sustava podaci se unose na više mjesta te nije osigurana konzistentnost podataka, a promjene u jednom sustavu ne reflektiraju se automatski na drugi sustav. Nadalje, troškovi odrţavanja ovih sustava su visoki, IT stručnjaci moraju poznavati razne tehnologije, a ako je sustav kreirao jedan stručnjak iz kuće, onda njegovim odlaskom nastaje dodatni problem kod
4
odrţavanja sustava. Zbog nemogućnosti da se dobiju jedinstvene informacije iz svih odjela, javljaju se problemi kod donošenja odluka i provoĎenja strategija poduzeća.
1.2. Arhitektura i tehnologija sustava ERP sustavi baziraju se na otvorenoj višeslojnoj arhitekturi klijent/posluţitelj (Client/Server). Princip otvorene arhitekture znači fleksibilnost proširivanja i dodavanja drugih komponenata ili funkcionalnosti sustava. Višeslojna arhitektura omogućava simultani pristup podacima mnogih korisnika, čime se smanjuje rizik od pada sustava. Arhitektura moţe biti dvoslojna, troslojna i Internet/Intranet. Dvoslojnu arhitekturu čine [9]: • prvi sloj – odnosi se na posluţitelja koji upravlja s aplikacijom i s bazom podataka te ujedno pokriva poslovnu logiku. • drugi sloj – odnosi se na klijenta koji kontrolira korisničko sučelje, odgovoran je za prikaz podataka i ulaz podataka do posluţitelja. Kako posluţitelja moţe biti više, tako i klijenti mogu biti distribuirani na više mjesta koji su meĎusobno povezani, pa su i ERP aplikacije postavljene na distribuirani ili disperzivan način. Posluţitelji mogu biti centralizirani, a klijenti su obično postavljeni na različitim lokacijama poduzeća. Troslojnu arhitekturu čine [9]: • podatkovni sloj - odnosi se na posluţitelja baze podataka koji osigurava integritet podataka primjenom ugraĎenih automatskih kontrola i procedura • aplikacijski sloj - odnosi se na aplikativnog posluţitelja kojih moţe biti jedan ili više, a pokriva glavni dio poslovne logike, omogućava komunikaciju s bazom podataka i osigurava integritet podataka kada to nije u stanju provesti baza podataka • prezentacijski sloj – odnosi se na korisnički sloj ili klijenta, odnosno softvera za korisničko sučelje koji je zaduţen za unos, prikaz i ispis podataka. Internet/Intranet arhitektura bazira se na jakoj komunikacijskoj lokalnoj mreţi (Local Area Network – LAN) i raširenom području mreţa (Wide Area Network –WAN). Većina IT odjela razmatra seljenje na Internet/Intranet čime bi se omogućila široka komunikacija. Podaci koji se procesiraju i pohranjuju u sustavu vrlo su kritični i osjetljivi za što je odgovorna sigurnost sustava. Sigurnost sustava moţe se slikovito prikazati piramidom (Slika 3).
5
ERP SUSTAVI
BAZA PODATAKA
SIGURNOST SOFTVERA
OPERACIJSKI SUSTAV
FIZIČKA SIGURNOST
Slika 3. Sigurnost ERP sustava Osnova piramide je fizička sigurnost hardvera, baze podataka i medija za pohranjivanje podataka. Druga razina radi s operacijskim sustavom. Treća razina je fokusirana na sigurnost softvera koja se postiţe instaliranjem sigurnosnog produkta ili njegovom ugradnjom u operacijski sustav. Svrha ove razine je osigurati prostor na disku i uputiti informaciju operacijskom sustavu i hardveru kako spriječiti direktni pristup operacijskom sustavu i hardveru preko ERP sustava. Treća razina takoĎer doprinosi sigurnosti računalnog okruţenja. Ako je ono sigurno, ERP sustavi će poboljšati financijski i operacijski integritet osjetljivih transakcija, u suprotnom narušit će se njihov integritet. Četvrti nivo je relacijska baza podataka do koje se pristupa strukturiranim jezikom upita (SQL- Structured Query Language). Na vrhu piramide je ERP sustav. Bitno je i spomenuti da ERP sustav uključuje mnoge kontrole kao što su zaštita pristupa podacima, provjera korisničkih ograničenja, autorizacija korisnika za odreĎene transakcije. Za svaku izvršenu transakciju kreiraju se dokumenti koji se ne mogu brisati i time je vidljiv trag svih unosa podataka.
6
1.3. Poželjna svojstva ERP sustava International Data Corporation (IDC) ERP softver definira kao programsku podršku za najmanje 3 od 4 segmenta poslovanja [1]: Financijsko poslovanje (accounting) Proizvodnja (manufacturing) Robno-materijalno poslovanje (materijal management / distribution) Upravljanje ljudskim resursima i plaće (HR mangement, payroll) Svojstva ERP sustava su obično podjeljena u module i jako variraju ovisno o proizvoĎaču, a bilo bi poţeljno da su sljedeća[11]:
Planiranje poslovanja – je modul koji, izmeĎu ostaloga, osigurava računalnu potporu u procesu kapitalnog investiranja, u procesu analize ulaganja i omogućava nadzor i upravljanje internim troškovima i vanjskim akvizicijama. Kontrolni modul – prije svega usmjeren je na integiranje financijskih i podataka vezanih za menadţersko računovodstvo. To podrazumijeva da modul treba omogućiti detaljnu analizu troškova i prihoda, troškova baziranih na aktivnostima, analizu profitabilnosti, analizu troškova na razini profitnih centara itd. Financijski i računovodtveni modul – treba osigurati integiranu Glavnu knjigu, uključujući i integriranje Salda-konta. Modul nabave – treba osigurati potpuno integriranje proizvodne organizacije s njenim dobavljačima kako bi se osigurao vremenski što precizniji zahtjev za isporukom sirovina, materijala za odrţavanje itd. Poţeljno je i da modul sadrţava mogućnost elektroničke prodaje (uključujući EDI1 i Internet komunikaciju) kako bi se automatiziralo naručivanje i plačanje prema dobavljačima, što moţe značajno utjecati na smanjenje zaliha. Proizvodni modul – treba uključivati mogućnost ispunjenja specifičnih zahtjeva prodavača, distributera i kupaca. Naime naglasak je na fleksibilnoj proizvodnji kako bi se što bolje odgovorilo zahtjevima kupaca. Ovaj modul podrazumjeva integriranje cjenovne politike, kreditiranja, sustava provizija, načina osiguranja naplate i sl. Uz maksimalno korištenje mogućnosti EDI - ija i elektroničke prodaje.
Bino je i navesti mnogobrojne čimbenike koji utječu na uspješno uvoĎenje ERP sustava [13]: 1. Uspjeh implementacije ERP sustava ovisi o pravilno odabranoj strategiji implementacije. 2. Za implementaciju ERP sustava potrebno je mijenjati poslovne procese kao i način rada i navike dosadašnjeg obavljanja istih. 3. Povećanjem obujma prilagodbe ERP sustava i mijenjanjem standardnih rješenja, povećavaju se troškovi implementacije. 4. Ocjena i povrat ulaganja u ERP sustave preduvjet je ulaganja u projekt implementacije ERP sustava.
1.4. Prednosti i nedostatci ERP sustava Svaka tvrtka bi trebala prilikom planiranja uvoĎenja ili samog uvoĎenja ERP sustava biti upoznata s prednostima i nedostatcima ERP sustava, te prema tome ocijeniti što je za nju najisplativije. 1
EDI – (engl. Electronic Data Interchange) – Elektronička razmjena podataka podrazumijeva računalnu razmjenu poslovnih podataka (dokumenata) u strukturiranim formatima što omogućava izravnu obradu tih elektroničkih dokumenata na računalu koje ih prima
7
Prednosti ERP sustava su [13]:
Brţi obrtaj proizvodne imovine – uz pomoć ERP sustava, procesi kao što je planiranje proizvodnje i nabave automatizirani su, pa se deseterostruko povećava proizvodna zaliha , a ujedno smanjuju troškovi skladištenja 10 % do 40 %. Poboljšanje usluga kupcu – pruţajući pravodobne informacije ERP sustavi omogućuju povećanje ispunjenja narudţbi od 80% do 90%, što rezultira zadovoljstvom kupaca i njihovim zadrţavanjem. Veća preciznost inventara – rezultat je manja potreba za revizijom. Fizičko prebrojavanje u nekim proizvodnim centrima obavlja se svaki mjesec pa čak i svaki tjedan, a preciznost je svega 20% , dok se uz ERP sustav moţe postići preciznost inventure više od 90%. S druge strane, osim što je provoĎenje inventure i skupo, to često traţi prekidanje posla i kontrolu zaliha. Uštede u vremenu – ERP sustav moţe skratiti vrijeme proizvodnje grupiranjem sličnih poslova i osiguranjem koordinacije ljudi, alata i strojeva. Planiranjem maksimalne upotrebe opreme i efikasnog odrţavanja strojeva smanjuje se vrijeme kvara. Sve to utječe na povećanje prihoda bez dodatnih troškova. Bolja kvaliteta ima za posljedicu manje popravaka – ERP softver s jakom proizvodnom komponentom postiţe visoku preciznost u kvaliteti povećavajući efikasnost proizvodnje, te ujedno smanjuje i eliminira popravke. Pravovremena naplata – uz pomoć ERP sustava automatski se generira lista zakašnjelih plaćanja kupaca, obavještavaju se kupci putem opomena ili im se do podmirenja dugovanja blokira isporuka robe.
Treba još i spomenuti i druge, a jednako vaţne koristi ERP sustava kao što su: poboljšanje i standardizacija poslovnih procesa, pristup informacijama u stvarnom vremenu, povećanje fleksibilnosti, smanjenje troškova odrţavanja jer su razni samostalni sustavi zamijenjeni jednim ERP sustavom, povećanje produktivnosti, povećanje zadovoljstva klijenata, optimizacija lanaca opskrbe, povećanje prodaje i profita, razvoj poslovanja, smanjenje vremena od narudţbe do isporuke, smanjenje operativnih troškova, mogućnost konkurentske pozicije, zajedničke usluge, smanjenje vremena trţišnog ciklusa te povećanje kontrole proizvoda. Nedostaci ERP sustava su [13]:
Implementacija ERP sustava je dugotrajan i skup posao. Stvara se ovisnički odnos izmeĎu tvrtke koja uvodi ERP sustav i dobavljača koji konstantno vrši pritisak da se stalno kupuju novije verzije softvera jer za stare verzije neće više biti podrške. Javlja se velika potreba za konzultantima zbog zahtjeva za velikom prilagodbom ERP sustava. Potreba za reorganizacijom i reinţenjeringom poslovnih procesa kako bi se samo poslovanje prilagodilo sustavu. Veliki broj modula ERP sustava, velika baza i programski kod pisan na velikom broju stranica što sve skupa oteţava odrţavanje jer se iziskuje poznavanje velikog broja parametara.
Najčešće se dogaĎa da ako projekt implementacije ne uspije, krivica se svaljuje na softver, a u većini slučajeva je uzrok nedovoljno prethodno planiranje implementacije i nerealna očekivanja,
8
te moţemo prije govoriti o nedostacima različitih strategija implementacije koje su za neke tvrtke neprikladne. Bez obzira na navedene nedostatke, neosporna je uloga i korist od ERP sustava koji više nije IT trend ili hit, već i ulaznica tvrtki u poslovni svijet kojeg zagarantirano karakterizira visoko automatizirana brzina protoka informacija, roba i novaca.
9
1.5. Strategije implementacije ERP sustava Uspješna implementacija zahtijeva strukturalnu metodologiju koja omogućava ovladavanjem neočekivanih pojava bez nekih negativnih posljedica. Procjena poslovne strategije i plana započinje prije same nabave softvera i instalacije. Dobro razraĎena metodologija povećat će vjerojatnost uspjeha implementacije, ali to još uvijek nije garancija uspjeha. Izbor strategije implementacije odreĎuju vrijeme i resursi odnosno ljudi i novac. Veličina i cilj će takoĎer utjecati na odluku o izboru strategije implementacije. Naime, postoje brojni slučajevi koji mogu utjecati na izbor prave strategije [13] kao što su spajanje i razdvajanje tvrtke, nove zakonske regulative, poboljšanja softverskih nedostataka tekućeg sustava, potreba za reinţenjeringom poslovnih procesa, te smanjenje troškova programiranja unutar tvrtke itd. MeĎutim, postoje faktori koji utječu na implementaciju bez obzira koja strategija implementacije je izabrana. Takvi su faktori [13] geografsko područje, potrebe kupca, potrebe korisnika, vrijeme , hitnost te utjecaj na stari sustav. Strategije implementacije ERP sustava su [13]:
Strategija postupne implementacije
Makar je baza podataka ERP sustava integrirana, sam ERP sustav se sastoji od modula, što kod uvoĎenja ERP sustava znači da se implementacija moţe odvijati u fazama i to po principu da se svaka faza implementacije sastoji od skupa funkcionalnih i nezavisnih modula. Strategija postupne implementacije jako je dobra za tvrtke koje po prvi put razvijaju ERP rješenja. Ako tvrtka nikad nije koristila integrirani sustav i odjednom primjenjuje implementaciju na sve procese, to moţe uzrokovati veliki pritisak na zaposlenike i neće se moći postići efikasan prijelaz sa starog na novi sustav. U ovim slučajevima bolje je koristiti pristup strategije postupne implementacije, koja se bazira na poslovnim informacijama i standardizaciji procesa. Faza u implementaciji moţe biti više. Tako se moţe odrediti [11] da se u prvoj fazi implementiraju modul Financija i modul Kontrolinga (FI i CO), u drugoj fazi modul Upravljanja materijalima (MM) i modul Prodaje (SD), te u trećoj fazi modul Planiranja proizvodnje. Prije same prilagodbe mora se uspostaviti cjelokupni koncept za sve relevantne poslovne procese kako bi se izbjegao konflikt i ograničenje u kasnijim implementacijama.
Strategija frontalne implementacije
Kasnih devedesetih godina zavladala je strategija frontalne implementacije ili Big Bang strategija. Tvrtke su odjednom ukinule svoj stari sustav i uvele odjednom novi ERP sustav u cijelu tvrtku. MeĎutim, malo je tvrtki koje su se usudile provoditi takvu strategiju jer je to značilo mobilizirati cijelu tvrtku i provesti sve promjene odjednom. Nitko iz tvrtke nije imao takvo iskustvo i nitko nije bio siguran hoće li sustav stvarno raditi i hoće li odgovarati potrebama tvrtke. MeĎutim, ERP neminovno uključuje kompromise, jer većina odjela imaju svoje kompjutorske sustave koji su podešeni njihovom načinu rada i u većini slučajeva ERP ne nudi niz funkcionalnosti ni lakoću upotrebe koje je nudio stari sustav. Po definiciji najbrţa Big Bang implementacija pojavila se kao najefikasnija u smislu troškova ali i kao najriskantnije rješenje. Tako je većina SAP udruga glasala protiv istodobnih puštanja u rad svih SAP modula povezanih sa novom IT infrastrukturom. Strategiju frontalne implementacije zastupale su tvrtke s pravocrtnom organizacijskom strukturom ili tvrtke s previše sustava koji se 10
mijenjaju i gdje bi troškovi razvoja programa prijenosa podataka iz drugih sustava bili previsoki. Tvrtke koje su se odlučile na ovaj pristup jer su htjele integrirati funkcije sustava odjednom, vidjele su to kao priliku da razmisle o procesima u cjelini i postave sustav u skladu s tim. S obzirom da su ţeljele implementirati najbolje prakse u svom poslovanju, bilo je bolje koncentrirati se na cjelinu i dizajnirati sustav odjednom. U ovoj implementaciji angaţirano je više resursa nego kod postupne implementacije kako za vrijeme trajanja implementacije tako i kod podrške sustavu u početku rada.
Strategija koncesija
Strategiju koncesije ili Franchise Strategy prihvaćaju velike tvrtke ili tvrtke s raznolikom djelatnošću svojih poslovnih jedinica. Instaliraju nezavisne podsustave u svakoj poslovnoj jedinici uz integraciju samo zajedničkih procesa kao npr. financijsko knjigovodstvo na nivou cijele tvrtke. Svaka poslovna jedinica ima svoje vlastite ERP podsustave sa odvojenom bazom podataka. Podsustavi su povezani kako bi razmjenjivali informacije neophodne za tvrtku kako bi se dobila cjelokupna slika svih poslovnih jedinica ili procesa. Ova implementacija obično započinje s demonstracijom ili pilot instalacijom i to u poslovnim jedinicama u kojima neće biti poremećen poslovni rezultat tvrtke ako nešto poĎe krivo. Kad jednom projektni tim uspostavi sustav i sve radi bez greške, onda taj tim počinje prodavati uslugu implementacije ERP sustava drugim poslovnim jedinicama koristeći dobre reference prve implementacije iz vlastite kuće.
Strategija uvoĎenja samo ključnih procesa
Strategija uvoĎenja samo ključnih procesa ili Slum dunk pogodna je za manje tvrtke koje nisu u mogućnosti uvesti cjelovito ERP rješenje i gdje je fokus na nekoliko ključnih procesa, a u budućnosti se planira prijeći na ERP sustav. Ovdje je cilj brzo uvesti i započeti rad s ERP sustavom ne opterećujući se idejom reinţenjeringa. MeĎutim, mali je broj onih koji su proveli ovu strategiju i uz to imali očekivani povrat od novog sustava. U ovom slučaju ERP sustav je malo bolji od starog sustava i još k tome ne zahtijeva veće promjene kod zaposlenika da mijenjaju stare navike ponašanja. Ako se reinţenjering poslovnih procesa provodi nakon što se uvede novi sustav, onda on moţe biti upitan i malo ljudi iz tvrtke moţe očekivati korist od novog sustava.
11
2. Kronologija razvoja ERP sustava Razvoj ERP sustava seţe u 1960–te godine kada su se počele odvijati značajne promjene u razvoju hardvera i softvera. Sam razvoj kretao je kronološki po godinama (Slika 4.[12]).
Extended ERP ERP MRPII MRP IC
1960.
1970.
1980.
1990.
2000.
Slika 4: Kronologija razvoja ERP sustava Sada ćemo nabrojati razvojne korake ERP sustava [13]:
Inventory Control System – IC Material Resource planning – MRP Manufacturing Resources Planning – MRP II Enterprise Resource Planning – ERP Extended Enterprise Resource Planning – Extended ERP
2.1. Inventory Control System - IC 1960-tih je godina započeo dizajn, razvoj i implementacija centralnih računalnih sustava, koji su uglavnom sluţili za automatizaciju kontorole inventara tzv. «Sustavi kontrole invetara». Naime, zbog stanovitih problema s ručnim unošenjem, ručnim sortiranjem, papirologijom, i ostalim problemima ručnog unosa podataka, tvrtke su poslovale sa značajnim gubicima vlastitog inventara. Takvi su sustavi bili uglavnom pisani u programskim jezicima COBOL, ALGOL i FORTRAN, a razvijani su bili uglavnom u vlastitom IT sektoru firme i meĎusobno su bili nekompatibilni.
12
2.2. Material Resource planning - MRP 1970-tih godina razvijen je sustav pood imenom «Sustav planiranja zaliha materijala» kojim se ţeljelo pomoću algoritama i posebnih metoda planirati narudţbu materijala i rezervnih dijelova. Logika MRP-a daje odgovor na sljedeća pitanja:
Što ćemo izraĎivati? Koliko nam treba vremena po komadu za izradu? Što trenutno imamo? Što trebamo nabaviti?
Ova se pitanja ubacuju u univerzalnu jednadţbu proizvodnje koja daje odgovor na pitanja količine potrebne sirovine, potrebnom vremenu izrade serije, količine i vrste alata strojeva u proizvodnji i dr. ovisno o specifičnosti pojedine proizvodne grane. MRP koristi i plan proizvodnje (Što ćemo izraĎivati?), cijenu sirovina, rada i strojeva (Koliko će nas koštati?) te popis materijala u vlastitom inventaru (Što trenutno imamo?). Iz svega toga izračunava se što je potrebno za uspješan rad (Što trebamo nabaviti?). Dakle, MRP sustav je razvijen s namjerom da prati trenutnu proizvodnju i trenutne potrebe, te prema tome zaključuje što će biti potrebno od materijala u budućnosti na temelju prikupljenog znanja. Prema tim zaključcima naručuje se i potrebni materijal i zaliha za buduću proizvodnju. Akcije promjene proizvodnih serija dakle, mogu biti trenutne. Ovo je prekretnica i budućnost ERP sustava je bila zagarantirana jer je postojao formalni mehanizam za otkrivanje prioriteta u konstantno promjenjivim potrebama proizvodnje. Riješio se dakle problem prioriteta u proizvodnji, no ovo nije kraj. Naime pojavio se problem planiranja kapaciteta proizvodnje i prodaje, te se MRP razvio u Closed Loop MRP (Slika 5.) koji posjeduje sljedeće vrlo bitne karakteristike:
Sastoji se od velikog broja funkcija koje rade nezavisno, ali sinkronizirano. Sadrţi funkcije koji rješavaju problem prioriteta i kapaciteta te ujedno podršku planiranju i proizvodnji. Posjeduju povratnu vezu iz funkcija proizvodnje u funkcije planiranja. Planovi proizvodnje se, dakle, mogu mijenjati promjenom uvjeta u proizvodnji, ali se ujedno pazi na poštivanje prioriteta.
13
PLANIRANJE PROIZVODNJE
GLAVNO PLANIRANJE PLANIRANJE ZALIHA
ZAPRIMANJE ZAHTJEVA
PLANIRANJE ZALIHA MATERIJALA ZAHTJEVI
ZALIHE
PLANIRANJE ZALIHA & DOBAVLJAČA
IZVRŠAVANJE
Slika 5. Closed Loop MRP
2.3. Manufacturing Resources planning – MRP II Nije trebalo dugo čekati da razvoj MRP sustava krene dalje od samo boljeg i efikasnijeg načina narudţbe materijala. Definiciju MRP II sustava dala je ustanova APICS (The Association for Operations Management) i glasi: MRP II sustav omogućava efektivno planiranje svih resursa proizvodnje. Idealni sustav uključuje operacijsko planiranje (broj proizvedenih komada), financijsko planiranje (dobit u novčanom smislu) i simulacijski algoritam koji daje odgovor na pitanje «Što ako?». Sastoji se od različitih funkcija meĎusobno povezanih kao što su: poslovno planiranje, prodaja, operacijsko planiranje, planiranje proizvodnje, planiranje zaliha materijala, planiranje kapaciteta itd. Ovaj sistem daje direktni izlaz u obliku financijskih izvještaja kao što su poslovni izvještaj itd. MRP II se razlikuje od MRP u sljedeća tri ključna elementa: 1. Prodaja & Operacijsko planiranje – bitan proces za usklaĎivanje odnosa izmeĎu zahtjeva i zalihe 2. Financijska meĎuveza – proces koji daje mogućnost prijevoda operacijskog plana (u komadima, kilogramima, litrama ili nekim drugim jedinicama) u financijske vrijednosti (Kn, €, $). 3. Simulacija – mogućnost dobivanja odgovora na pitanja «Što ako» i dobivanja stvarnih odgovora i to u komadima i u novčanim jedinicama. Današnji ERP sustavi, naravno, posjeduju ovu bitnu karakteristiku koja je razraĎena do detalja.
14
2.4. Enterprise resource planning - ERP MRP II se razvio u ERP koji je u bitnim karakteristikama isti. No, zahvaljujući velikoj količini naprednog softvera ERP posjeduje jako puno poslovnih funkcija koje vrlo efektivno izvršavaju zadaće više poslovnih jedinica. Financijska povezanost je u ERP sustavima još jača. Grafički prikaz ERP sustava je prikazan na slici 6. STRATEŠKO PLANIRANJE
POSLOVNO PLANIRANJE
PRODAJA & OPERACIJSKO PLANIRANJE
PLAN PRODAJE
OPERACIJSKI PLAN
PREDVIĐANJE I ZAHTJEVI
PLANIRANJE KAPACITETA
GLAVNO PLANIRANJE
DETALJNO PLANIRANJE & IZVRŠAVANJE PROCESA PLANIRANJE ZALIHA MATERIJALA ITD. ZAHTJEVI
ZALIHE
IZVRŠAVANJE
Slika 6: Grafički prikaz ERP sustava ERP sustavi jako dobro predviĎaju i balansiraju zahtjev i zalihu materijala. Takav poslovni sustav sadrţi veliki skup poslovnih funkcija kao što su predviĎanje poteza kupaca, planiranje, itd. koje :
Povezuju kupce i dobavljače u jedan kompletni lanac. Omogućavaju zaposlenicima donošenje odluka. Koordiniraju prodaju, marketing, proizvodnju, logistiku, nabavu, financije, razvoj proizvoda i kadrove u jednu kompaktnu cjelinu.
Cilj ERP sustava je na najvišem nivou pruţati podršku kupcu, proizvodnji, smanjenju troškova, kontroli inventara itd. te ujedno izbaciti planove i rokove kako bi se na vrijeme mogli osposobiti potrebni resursi kao što su: broj ljudi, materijal odnosno sirovina, strojevi i na kraju novac za planirane troškove.
15
Kao što je već i rečeno ERP sustav je ekstenzija MRP II sustava sa sljedećim bitnim dodacima: Koristi se jedan te isti skup poslovnih alata kroz kompletni poslovni sustav Omogućava u realnom vremenu integraciju prodaje, proizvodnje i financija Spaja kompletan poslovni sustav s lancem kupaca i dobavljača
2.5. Extended ERP Porast brzine Internet veze i teţnja za povezivanjem dislociranih odjela velikih kompanija u jedan poslovni sustav ponukalo je proizvoĎače ERP sustava da sve više svoje poslovne sustave orijentiraju na Internet. Tako su nastali Extended ERP poslovni sustavi. Poslovni sustav kojem moţe pristupiti korisnik u svako doba dana i svugdje (bitna je samo veza na Internet) omogućava spajanje s novim vanjskim modulima kao što su napredno poslovno planiranje (APS – Adwanced Planning and Scheduling), automatizirana prodaja (SFA – Sales Force Automation), poslovna inteligencija (BI – Business Inteligence), e-bussines rješenja kao što je upravljanje odnosa s kupcima (CRM – Customer Relationship Management) i upravljanje logističkim lancem (SCM Supply Chain Management). U biti, ERP poslovni sustav je tako postao pomoćno sredstvo poslovnim organizacijama za obavljanje on-line poslovnih transakcija preko Interneta. Tako se automatski povećava zadovoljstvo kupaca, povećavaju se mogućnosti prodaje i marketinga, šire se distribucijski kanali i omogućava se brţe, jednostavnije i raznoliko plaćanje roba i usluga. SCM i CRM omogućavaju bolje, jednostavnije i brţe odnose izmeĎu organizacije, nabave i prodaje. Supply Chain Management (SCM) se sastoji od pomoćnih modula za narudţbu materijala, transformaciju materijala u proizvodnju i distribuciju proizvoda kupcima te nudi prema zahtjevu kupca odreĎen proizvod na odreĎeno mjesto u odreĎeno vrijeme po najniţoj mogućoj cijeni kako bi se najbolje mogle zadovoljiti potrebe kupca. Customer Relationship Management (CRM) omogućava organizacijama da saznaju što je više moguće o kupcu kako bi znale što u danom trenutku kupac treba, po kojoj cijeni i u koje vrijeme. Tako se mogu uspješnije brţe i bolje planirati i provesti investicijske odluke organizacije kako bi se mogle što bolje zadovoljiti potrebe kupca. CRM se sastoji od podmodula marketing, prodaja, podrška kupcu itd. E-commerce je spoj poslovnih transakcija koje se odvijaju izmeĎu organizacija s podrškom umreţenim informacijama i komunikacijskim tehnologijama korištenjem Internet aplikacija kao što su Web i e-mail koje sigurno djeluju i pridonose pronalasku novih kupaca i što boljoj ponudi postojećim (Slika 7.). E-commerce se u današnje vrijeme sve više uvodi i koristi kako kod velikih tako i kod malih proizvoĎača ERP sustava. Web poslovne aplikacije su integrirane s klasičnim ERP aplikacijama omogućujući brze i automatske poslovne transakcije kao što su prihvat narudţbi kupaca, kupnja, automatski izračun zalihe sirovine, prava zaposlenika itd. te se time stvara čvrsta povezanost izmeĎu kupaca, dobavljača, proizvodnje i drugih grana poslovnog sustava na vjerodostojan i pouzdan način.
16
CRM/SCM Aplikacijski Server
ERP Aplikacijski Server
I N T R A N E T
Web Server Web Portali E-mail Server
I N T E R N E T
Poslovni sustav
Web preglednik E-mail klijent
Kupac
Slika 7: Web orijentiran Extended ERP sustav Tako je SAP 2001. godine proizveo mySAP.COM gdje se pomoću Internet portala pristupa ERP / CRM / SCM modulima. Oracle je takoĎer 2001. godine proizveo FastForward WEB Store koji se sastoji od modula za on-line dućane i servise s mogućnošću povezivanja s ERP sustavom. Baan je uspio integrirati ERP, CRM i SCM s poslovnim softverom proizvodnje itd.
17
3. Trenutno stanje ERP sustava 3.1. Udio pojedinih ERP sustava na tržištu Na svjetskom trţištu postoji pet dominantnih proizvoĎača ERP sustava i to su redom po veličini: SAP, Oracle, PeopleSoft i Baan and J.D. Edwards koji čine više od 60% svjetskog trţišta ERP proizvoĎača. Njih ćemo pobliţe razmotriti dok druge spominjemo samo njihovim udjelom na trţištu prema prikazu na slici 8 [12].
QAD 2% 2%
3%
29%
Intentia 4%
Marcam
5% 5% 6%
JBA SSA Baan PeopleSoft
7% 27%
10%
J.D.Edwards Oracle - Applications SAP AG Ostali
Slika 8: Prikaz vodećih ERP sustava na trţištu Svaki je proizvoĎač zbog povijesnih razloga specijalist u jednom modulu pa je tako Baan u proizvodnom, PeopleSoft u kadrovskom, SAP u logističkom i Oracle u financijskom modulu. Pogledajmo kratku povijest pet vodećih ERP sustava [5]:
SAP AG (R/3, mySAP.COM)
SAP AG («Systeme, Anwendungen, und Produkte in Datenverarbeitung» ili «Systems, Applications and Products in Dana Processing») firma je počela s radom 1972. godine u Njemačkoj s pet inţenjera iz IBM firme koji su imali zadatak napraviti poslovni softver za upravljanje proizvodnjom. Prvi njihov ERP sustav nazvan je R/2, a proizveden je 1979. godine i to s centralnom bazom podataka. Isti sustav s dodatnim poboljšanjima i klijent/server tehnologijom izbačen je na trţište pod imenom R/3 1992. godine. To je bila glavna prekretnica koja je postavila firmu SAP na prvo mjesto. 1999. godine SAP firma je nadogradila ERP sustav s prije spomenutim modulima CRM, SCM, sales-force automation i data warehousing. U meĎuvremenu R/3 sustav se razvijao u nekoliko verzija sve do Internet ERP sustava nazvanog mySAP.COM. Takav sustav ima najširu funkcionalnost i jaka industrijski fokusirana rješenja.
Oracle Corporation (Oracle Applications)
18
Oracle je osnovan 1977. godine u SAD-u. Firma se bavi i drugim djelatnostima osim ERP sustava i druga je po veličini nakon Microsofta. Oracle je počeo s razvojem baze za poslovni softver 1987. godine kad je i razvijen ERP sustav pod nazivom «Oracle Applications». Taj sustav se danas sastoji od 50 različitih modula u šest glavnih kategorija: financije, plaće, kadrovi, proizvodnja, nabava i projekti. Jedna od najjačih Oracle karakteristika je DBMS (DataBase Management System) kojeg koriste gotovo svi proizvoĎači ERP sustava počevši od SAP-a, Baan, PeopleSofta itd.
PeopleSoft Inc. (PeopleSoft8)
PeopleSoft je jedna od novije osnovanih firmi za proizvodnju ERP softvera i osnovana je 1987. godine u Pleasantonu u Kaliforniji. Njihov ERP sustav nazvan je «PeopleSoft8» i glavna mu je specijalnost kadrovi i financijski servisi i moduli. Naknadno su razvijeni ostali moduli za proizvodnju, nabavu i financije. Glavna prednost PeopleSoft firme je ta da njihovi stručnjaci posjeduju odreĎenu kulturu, strpljivost, fleksibilnost i opću suradnju s kupcima što ih gura ispred konkurencije. U zadnje dvije godine razvijen je takoĎer Web ERP sustav na otvorenoj XML platformi što nudi dodatnu skalabilnost i jednostavnost korištenja za sve korisnike te je korisnicima sustava samo potreban Web preglednik te se sustavu moţe pristupiti bilo kad i bilo gdje.
Baan (BaanERP)
Baan firma je osnovana 1978 u Nizozemskoj kada je počela s razvojem poslovnog softvera za proizvodnu industriju. U trţišnoj utrci uspjela je pridobiti oko 5% svjetskih firmi. Stručnjaci firme Baan jako vjeruju u Internet ERP sustav i smatraju da je Internet orijentiran sustav budućnost prema kojoj treba teţiti. Baan ERP sustav nazvan je BaanERP a izbačen je 1998. godine, a sastoji se od modula financije, nabava, proizvodnja, prodaja, integracija i implementacija, planiranje, prodaja, servis i podrška kupcu, poslovni portal i poslovna inteligencija. Inovativni produkt firme Baan je Orgware alat koji automatski podešava poslovni softver što jako sniţava cijenu i vrijeme implementacije. BaanERP je jako poznat u avionskoj i automobilskoj industriji, obrani i vojnoj industriji te u elektroničkoj industriji.
J.D.Edwards&CO (OneWorld)
J.D.Edwards&CO firma je osnovana 1977. godine u Denveru. Stručnjaci su proizveli ERP sustav pod nazivom «OneWorld» i to je jedini poznatiji sustav koji moţe raditi na različitim platformama i s više baza podataka. OneWorld sadrţi mnoge module kao što su financije, proizvodnja, nabava, logistika, kadrovi, kontrola kvalitete, kontrola proizvodnje, podrška kupcu itd. i mnogo je fleksibilniji od konkurencije. U posljednje je vrijeme izbačena Internet Extended OneWorld verzija pod nazivom «OneWorld Xe».
19
3.2. ERP sustavi u Hrvatskoj Zastupljenost vodećih ERP sustava u Hrvatskoj dana je na slici 9. [12] iz koje se moţe zaključiti da još uvijek veliki broj organizacija nema instaliran ERP sustav ili se radi o poslovnom sustavu koji je razvijan unutar vlastite tvrtke ili je razvijan «po mjeri» korisnika u nekoj softverskoj kući.
1% 1% 1%
SAP R/3
1%
BaaN
1% 1%
9%
nema ERP 4%
EFAS, Soft Cell GEMMS, Oracle JBA, System 21 PRMS CA (Panasonic) Scala
81%
nema odgovora
Slika 9: Prikaz vodećih ERP sustava u Hrvatskoj Razlog za ovakvo stanje leţi u sljedećim problemima [1]: Svjetska cijena ERP programskih paketa je za domaće uvjete previsoka i potrebna su velika ulaganja reda veličine milijuna HRK. Strana rješenja su obično neprimjerena za domaće uvjete te se treba vršiti značajna prilagodba organizacije i programske podrške. Predugo vrijeme ugradnje «gotovog» rješenja koje moţe potrajati od jedne do tri godine gdje još treba imati u vidu da najkasnije nakon 3 do 4 godine nastupa novi razvojni ciklus. Tvrtka dugoročno ovisi o dobavljaču, a savjetništvo je vrlo skupo. Mjestimična nekompetentnost konzultanata i nestabilnost dobavljača. Zbog svih tih problema u Hrvatskoj su se počela razvijati vlastita komercijalna ERP rješenja i na trţištu ih postoji nekoliko. Bitno je napomenuti da su ta rješenja ravnopravna ili bolja u odnosu na svjetske proizvoĎače i obično su dovršena i obuhvaćaju kompletne potrebe korisnika te praktično nikakve dodatne dorade nisu potrebne za ugradnju sustava. Kompaktnost, homogenost, lakše, brţe i jednostavnije uvoĎenje u rad glavne su prednosti domaćih ERP rješenja. No ima i nedostataka a glavni su nekompletnost (razvijena je programska podrška samo za neke segmente poslovanja) i neadekvatnost rješenja (tehnološki zastarjela rješenja).
20
3.3. Zastupljenost ERP sustava u pojedinim industrijama
Potrošačka dobra
Farmaceutika
10-15
35+
Naftni derivati
5-10
Industrija / Proizvodnja
Elektornika
Baan J.D. Edwards Oracle PeopleSoft SAP R/3 % instaliranih ERP sustava
Automobilska industrija
Avionska industrija / Obrana
ERP sustavi su zbog svih svojih prednosti ušli u sve pore ljudskih djelatnosti. Pogledajmo tablicu 1 [13] u kojoj su prikazane samo neke industrije s najvećom koncentracijom i zastupljenošću ERP sustava. Svaka je industrija birala svoj sustav prema tome što joj najviše odgovara jer su sustavi meĎusobno dosta različiti i kao što je spomenuto u poglavlju 3.1. svaki je sustav specijalno i detaljno doraĎen u odreĎenom području te se prema tome odmah moţe vidjeti područje primjene.
40+
35
30
20
Tablica 1: Prikaz zastupljenosti ERP sustava u pojedinim granama djelatnosti Iz tablice se ujedno moţe vidjeti da je naviše ERP sustava instaliranih u Elektroničkoj industriji koju slijede ostale proizvodne industrije te potrošačka dobra. Ujedno se vidi da SAP ERP sustavi dominiraju u svim proizvodnim djelatnostima te da se u avionskoj industriji i obrani koriste Baan, Oracle i SAP kao najpouzdaniji sustavi.
21
3.4. Kratka povijest uvođenja SAP ERP sustava u Vetropack Stražu Ulaskom tvornice stakla Straţa u Švicarski koncern Vetropack, na zahtjev generalnog Consultinga uveden je 2001. godine SAP ERP sustav u Vetropack Straţu. Priprema, uvoĎenje, instalacija i puštanje u pogon SAP sustava trajalo je od 1999. godine. Glavne karike u uvoĎenju SAP sustava su bile [11]: Vetroconsult (nadzorno tijelo Vetropack Grupe) Siemens (izvoĎačka i konzultantska firma) Super-Useri (Voditelji pojedinih sektora) Faze projekta su bile [11]: Preuzeti Vetropack standard Školovati Super Usere i End Usere Dodatno prilagoditi podatke SAP-u Uključiti specifičnosti za Hrvatsku Prenijeti podatke Testirati sustav i preuzeti ga Konzultirati se sa Siemens-om i koristiti njegovu podršku Zadatak Vetroconsulta je bio [11]: Voditi i nadgledati projekt Upoznati se s poslovnim procesima u Vetropack Straţi Sudjelovati u izradi koncepta prijenosa podataka sa starog ne-ERP sustava u novi Prilagoditi Vetropack standardne funkcionalnosti prema specifičnosti Hrvatske drţave Prilagoditi interne odredbe «stare» Straţe novoj Vetropack Straţi Zadatak Siemens-a je bio [11]: Organizirati školovanje korisnika Preuzeti Vetropack standard i pokušati ga čim bolje implementirati u SAP sustav Prilagoditi funkcionalnosti koje su specifične za Hrvatsku Prenijeti podatke iz starog sustava u SAP Dati podršku pri testiranju Dati podršku pri čišćenju podataka i radu Zadatak Super Usera je bio [11]: Upoznati se sa SAP sustavom putem školovanja (tečajevi, vjeţbe, razgovor s drugim korisnicima) Snimiti sadašnje poslovanje (detaljno upoznati poslovanje, osnovne SAP funkcionalnosti, postaviti milijun pitanja) Definirati koncept prijelaza sa starog na novi sustav (pomoću Vetroconsulta i Siemensa, poznavanjem poslovanja, pravovremenim donošenjem odluka…) Nadgledati prilagodbu Vetropack standardnih funkcionalnosti i pomoći što ranijim iznošenjem novih zahtjeva i ideja Nadgledanje prilagodbi specifičnih za Hrvatsku drţavu i pomoći što ranijim iznošenjem novih zahtjeva i ideja Pripremiti podatke za prijenos u SAP sustav (poznavanjem formata podataka, poznavanjem aktualnih podataka u poslovanju, poznavanjem klasifikacije podataka,…) Testirati sustav (sudjelovanjem u pripremi testnih tečajeva, testiranjem prvih dogaĎaja iz prakse,…) Pročistiti podatke i pomoći End Userima
22
SAP se sastoji od sljedećih dijelova [11]: Financijske aplikacije o FI - Financijsko računovodstvo (eksterno računovodstvo) o CO - Kontroling (interno računovodstvo) o TR - Riznica (ministarstvo financija) o IM – Upravljanje investicijama Logističke aplikacije o MM – Upravljanje materijalima o SD – Prodaja i distribucija o PP – Planiranje proizvodnje o QM – Upravljanje kvalitetom o PM – Odrţavanje pogona Ostale aplikacije o HR – Upravljanje ljudskim potencijalima o PS – Upravljanje projektima o WF – Workflow (poslovni procesi u velikim sustavima) o IS – Industrijska rješenja U Vetropack Straţi su bili uvedeni sljedeći moduli [11]: FI – Financijsko računovodstvo o Glavna knjiga o Salda-konti kupaca o Upravljanje stranim valutama o Upravljanje tekućim sredstvima i predviĎanja o Konsolidacija CO – Kontroling o Kontroling općih troškova o Analiza profitabilnosti o Kontroling troškova proizvoda o Obračun troškova na bazi aktivnosti MM – Upravljanje materijalima o Nabava o Upravljanje inventarom o Planiranje potreba o Provjera računa SD – Prodaja i distribucija o Prodaja o Isporuka o Obračun o Podrška prodaji PP – Planiranje proizvodnje o Planiranje proizvodnje o Recepture o Resursi
23
4. Budućnost ERP sustava ERP sustavi su osnova za povezivanje s poslovnim partnerima i ishodište za upravljanjem logističkim lancem (SCM). Zbog raspona kontrola nad svim poslovnim dogaĎajima, predstavljaju bitan izvor podataka za sve ostale sustave elektronskog poslovanja (skladištenje podataka, sustavi za potporu odlučivanju, direktorski informacijski sustavi, upravljanje odnosima sa strankama i drugi oblici poslovne inteligencije). Zajedno s novim oblicima poslovnog povezivanja i sudjelovanja u elektronskom poslovanju (povezivanje s udaljenim poduzećima iste grupacije, inovativni poslovni modeli, zajednička istraţivanja i razvoj proizvoda i usluga itd.) pred ERP sustave se postavljaju novi zahtjevi. Dakle ovdje govorimo o novoj generaciji poslovnih programskih rješenja nazvanoj Extended ERP. Stariji ERP sustavi su usmjereni u optimiranje poslovanja u okviru poslovne organizacije, a sustavi nove generacije usmjereni su prema povećanju korisnosti, koja proizlazi iz različitih oblika poslovnog sudjelovanja. Dakle Extended ERP sustavi su namijenjeni za potporu dinamičnim distribuiranim poduzećima, poticanju poslovnog sudjelovanja, razmjeni bogatog informacijskog sadrţaja i intelektualnog kapitala izmeĎu zaposlenih unutar poduzeća, s poslovnim partnerima, kupcima i ostalim sudionicima u dotičnoj poslovnoj okolini. Ti sustavi prelaze okvire optimiranja poslovnih transakcija i podupiru poslovno sudjelovanje u obliku zajedničkog razvoja novih proizvoda i usluga, planiranje poslovanja, optimalnog upravljanja s kapitalom i povećanja poslovnih prilika na nivou cijelog vrijednosnog lanca.
4.1. Tehnologije budućnosti Prema (McKie,2006) postoje dvije tehnologije koje se nikako ne mogu ignorirati u budućnosti: 1. Web servisi Kako je u svijetu e-poslovanje počelo biti sve više aktivno tako i ERP sustav migrira prema Extended ERP sustavima kojima je glavna karakteristika da su Web orijentirani. Glavni razlog migriranja ERP sustava je svakako porast brzine Internet veze, teţnja da se u budućnosti poveţu dislocirani odjeli neke firme te da se u konačnici moţe pristupiti poslovnom sustavu vlastite firme bilo gdje u svijetu i u bilo koje vrijeme. Takav poslovni sustav mora omogućiti npr. prihvat i obradu zahtjeva kupca, planiranje proizvodnje za taj zahtjev, prodaja i plaćanje kupca, a sve to odraĎuje Web poslovni sustav. Osnovne razlike izmeĎu klasičnog ERP i Extended (Web) ERP sustava su (Zrimsek , 2006):
Tradicionalni ERP sustavi su koncentrirani na optimizaciju poslovnih procesa. Extended ERP sustavi će već imati optimirane poslovne procese i teţiti će optimizaciji upravljanja logističkim lancem (SCM – Supply Chain Management) i suradnji s dobavljačima. Teţište ERP sustava je još uvijek na proizvodnji i prodaji dotične tvrtke dok će teţište Extended ERP sustava biti na spajanju svih poslovnih sustava u jednu cjelinu uključujući industriju, vladu, industriju prirodnih bogatstava kao što je rudarstvo, iskop sirovina itd… Poslovni procesi standardnih ERP sustava su vidljivi jedino korisnicima unutar tvrtke. Komunikacija s kupcima i dobavljačima se još uvijek obavlja ručno. Extended ERP sustavi će nuditi direktnu komunikaciju poslovnih procesa s kupcima i dobavljačima gdje god bili i u bilo koje doba dana.
24
Današnji ERP sustavi su zatvorene arhitekture. Extended ERP sustavi će biti Web orijentirani, otvoreni za integraciju i rad s ostalim poslovnim sustavima. Ujedno će biti kreirani od modula i funkcija koje će dozvoljavati korisniku odabir funkcionalnosti koja baš njemu treba. Informacije u ERP sustavu se generiraju i dostupne su samo unutar tog ERP poslovnog sustava. Extended ERP sustavi će nuditi informaciju kompletnom logističkom lancu (SCM – Supply Chain Management) autoriziranom za pregled i unos.
2. XML (eXtensible markup language) XML je jezik koji će biti standard za razmjenu dokumenata izmeĎu poslovnih sustava. TakoĎer pojavom XML-a i povećanjem brzine Interneta, EDI (Electronic Data Interchange) postaje isplativ i dostupan svima. Extended ERP sustavi moraju biti u mogućnosti kreirati XML sheme i dokumente kao i ulaz i izlaz podataka u/iz XML dokumenata.
4.2. Što još trebamo očekivati? Poslovni su sustavi jako napredovali u posljednjih nekoliko godina. U budućnosti moţemo očekivati (Gaonkar, 2006) povećanje broja Web poslovnih sučelja i objektno orijentirane baze podataka. TakoĎer se očekuje napredno planiranje proizvodnje (ASP – Advanced Scheduling and Planning). Poslovni sustavi će biti dostupni i malim tvrtkama, a vrijeme implementacije će se znatno skratiti. Bitno je i naglasiti da današnji ERP sustavi nude svu svoju poslovnu funkcionalnost svakom korisniku, ali vrlo često prosječan korisnik ne treba sve u danom trenutku. To će dovesti do izgradnje sustava koji će se sastojati od komponenata koje korisniku stvarno trebaju te će neki korisnici odlučiti kupiti npr. samo komponente Financije i Prodaja, a kasnije se moţe dodati npr. komponenta Planiranje materijala. Dakle vidimo da će se mijenjati postupak implementacije, a ujedno i nagomilana postojeća funkcionalnost. TakoĎer, modularnost će se jako odraziti na budžet tvrtke koja kupuje poslovni sustav i stvarno će platiti baš ono što joj treba.
25
5. Dodatak: Kronološki pregled Ovdje ćemo prikazati neke od vaţnijih grafikona vezano za kronologiju ERP sustava na svjetskom trţištu i to:
Kronologija prodaje ERP softvera [12]
Kronologija prodaje ERP modula [12]
26
Kronologija prodaje vodećih ERP sustava [12]
Kretanje cijena dionica ERP razvojnih tvrtki [12]
27
6. Literatura [1] K. Fertalj, V. Mornar, D. Kovač, N. HaĎina, P. Pale, B. Ţitnik: «Komparativna analiza programske potpore informacijskim sustavima u Hrvatskoj», Siječanj 2002. [2] Buckhout Scott, Frey Eduard, Nemec Joseph Jr.: «Making ERP succeed: Turning Fear into Promise» http://infutik.mtk.ut.ee/www/kodu/rais/slides/ais/Makin , 20.12.2006. [3] H Akkermans and K van Helden: «Continuous improvement approach to ERP Implementation – Case Study» http://www.adecom.nl/consulting/EJIS%20ERP%20CSFs.pdf, 18.12.2006. [4] Weightman Clive: «The Top 10 ERP Mistakes» http://www.intelligenterp.com, 18.12.2006. [5] Haim Mendelson : «ERP Overview, January 2000» http://web.rollins.edu/~tlairson/ecom/erp.pdf, 20.12.2006. [6] O'Leary, Daniel E.: Enterprise resource planning systems: systems, life cycle, electronic commerce, and risk http://assets.cambridge.org, 18.12.2006. [7] Musaji: «ERP System Implementation Overview» http://media.wiley.com/product_data/excerpt/80/04712351/0471235180.pdf, 20.12.2006. [8] Andreas Wierda: «Critical success factors for ERP implementations, Eindhoven University of Technology» http://awierda.tripod.com/Files/csf_for_erp_implementations.pdf, 22.12.2006. [9] Christopher Koch: «ABCs of ERP - ERP Research Center» http://www.cio.com/research/erp/edit/erpbasics.html, 20.12.2006. [10] SG Capital: «ERP Software Trends and analysis – September 2003, Top 10 ERP Vendors by Total Revenue Share» http://www.sgcapital.com/pdf/SGCapital-Research-ERPUpdateSept03.pdf , 17.12.2006. [11] Siemens prezentacija : UvoĎenje SAP sustava u Vetropack Straţu, 2001. [12] Nikola Šakić: «ERP – Upravljanje resursima poduzeća» , 2003. [13] AnĎelka Čupić: Magistarski rad: «Strategija uspješnog uvoĎenja sustava za planiranje resursa poduzeća» , 2005.
28
