Sadržaj 1. Uvod.......................................................................................................2 2. Razvod električne energije u stanu........................................................3 3. Kućni priključak......................................................................................4 4. Razvodni ormari i brojila........................................................................6 5. Osigurači i prekidači i vodiči..................................................................8 6. Izvedba uzemljivača...............................................................................9 7. Rasvijeta..............................................................................................10 8. Izvođenje instalacija priključnica.........................................................11 9. Izvođenje priključka fiksnih trošila i termički naprava.........................12 10.
Izvođenje elektroinstalacija u kupatilu..............................................14
11.
Zaključak...........................................................................................15
Literatura...................................................................................................16
1. Uvod Električne instalacije se izvode u stambenim objektima, poslovnim prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima, gradilištima itd. Postoje sljedeće vrste instalacija:
elektroenergetske, gromobranske, telekomunijske signalne.
Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi se osiguralo napajanje potrošača električnom energijom. Gromobranska instalacija se postavlja u cilju zaštite ljudi i objekata od štetnog djelovanja atmosferskog električnog pražnjenja. Telekomunikacijske instalacije omogućavaju prijenos podataka. Postoje sljedeće vrste telekomunikacijskih instalacija: telefonske instalacije, instalacije interfona, instalacije zajedničkih radio i TV antena, instalacije interne televizije, instalacije razglasa, instalacije računalskog sustava, instalacije centralnog sustava itd. U signalne instalacije spadaju: instalacije električnog zvonca, instalacije protupožarnog sustava, instalacije protuprovalnog sustava i instalacije poziva u hotelima i bolnicama. Kao što se vidi, signalne i telekomunikacijske instalacije su srodne i očekivati je da će daljim razvojem tehnike doći do njihovog integriranja. Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija jake struje dok se telekomunikacijske i signalne instalacije ubrajaju u instalacije slabe struje.
16
2. Razvod električne energije u stanu Električna instalacija u stanu obuhvaća sav razvod i priključke trošila u stanu od razvodne ploče i brojila u stanu, kao i sama trošila koja su stalno priključena na razvod. Razvodna ploča postavlja se obično kod ulazni vrata u stan s unutrašnje strane (ako nisu na fasadi kod vanjskih ulaznih vrata). Na razdjelnoj se ploči priključak dijeli na pojedine strujne krugove, koji moraju biti tako raspoređeni da u jednom strujnom krugu nema više od 4 rasvijetna mjesta, odnosno mogućih priključaka rasvijetnih tijela ili drugih trošila. Pogodno je osim toga da se strujni krugovi rasvijete odijele od strujnih krugova za druga trošila, tj od utičnica. Na razvodnoj ploči mora za svaki strujni krug biti odgovarajući osigurač. Za strujne krugove ta rasvijetu uzimaju se osigurači za nazivnu struju od 6A, a za strujne krugove utičnica za nazivnu struju 10A. Električna instalacija mora uvijek biti tako postavljena da je osigurač u vodu faze, a ne nule, jer bi u protivnom slučaju trošilo i nakon pregaranja osigurača ostalo pod naponom i moglo dovesti do nesreće ako bi netko dodirnuo vodljivi dio trošila. Uobičajena je primjena tzv. rastalnih osigurača i elektromagnetskih osigurača koji prekidaju strujni krug kada struja u njemu prijeđe određenu vrijednost i elektromagnet kod te struje privuče kotvu i time prekine strujni krug razdvajanjem kontakata. Strujni krug se ponovo uspostavlja podizanjem ručice osigurača u početni položaj i tu ne treba zamijena nekog dijela kao kod rastalnih osigurača.
16
3. Kućni priključak Postoje dva načina izvođenja kućnog priključka na distributivnu mrežu: nadzemni priključak i podzemni priključak. Nadzemni priključak se može izvesti golim vodičima i kablovima. Nadzemni priključak se može izvesti pomoću krovnog nosača i pomoću zidnog (konzolnog) nosača. Izvođenje kućnog priključka pomoću krovnog nosača je prikazano na slici 1.
Slika 1 - Nadzemni priključak el. energije
Goli vodiči od alučela moraju imati minimalan prijesjek 10 mm² , a još bolje da imaju prijesjek 16 mm² . Kabl mora biti tipa PP i mora imati prijesjek minimalno 6 mm² , a još bolje je da ima prijesjek 10 mm² . Svi metalni dijelovi (nosač, limeni crijep itd.) moraju biti pocinčani. Kabl PP-Y 5x10 mm² kod trofaznog odnosno PP-Y 3x10 mm² kod monofaznog priključka se kroz nosač, a zatim kroz instalacionu cijev vodi do kućnog priključnog ormarića (KPO) u kome su glavni (tarifni) osigurači. Kod monofaznog priključka trebamo jedan, a kod trofaznog tri glavna osigurača. Sa KPO se vodi kabl do glavne razvodne table (GRT). Podzemni kućni priključak se izvodi pomoću kućnog priključnog ormara (KPO) koji se postavlja na fasadu objekta, 80 cm iznad tla. Postoje dvije vrste KPO: sa jednim uvodom kabla i sa dva uvoda kabla. KPO sa dva uvoda se koristi kao prolazni i njegova jednopolna shema je prikazana na slici 2.
16
Slika 2 - Shema KPO sa dva uvoda
Unutar KPO se nalaze glavni osigurači, stezaljka za priključenje uzemljivača i odvodnici prenapona. Kablovi za napajanje KPO se ukopavaju na dubini minimalno 60 cm, a najčešće 80 cm. Iznad kabla se postavljaju plastične crvene koruge (GAL štitnici). Kabl se zatrpava slojem sitnog pijeska debljine 10 cm ili rastresitom zemljom bez kamenja. Zemlju treba nabiti radi odvođenja toplote. Na 40 cm dubine se postavlja crvena traka upozorenja. Kabl mora biti minimalnog prijesjeka 6 mm2 tipa PP 00 instalisan u cijevi.
16
4. Razvodni ormari i brojila Razdjelnice ili razvodni ormari ili razvodne ploče su mjesta sa kojih se izvode pojedini strujni krugovi električne instalacije. Razdjelnice industrijskih instalacija razlikuju se od razdjelnica kućnih instalacija po materijalu izrade, veličini, obliku, opremljenosti i funkciji. Te parametre uglavnom diktiraju vrsta, karakter i režim rada trošila, uvjeti okoline u industrijskom objektu, stupanj automatizacije, vrste i način polaganja vodova i sl. pa se za svaki takav objekt razvod električne energije posebno planira i podređen je tehnološkom procesu. Tipično su to relativno veliki metalni samostojeći ormari prostorno razmješteni u objektu prema logici tehnoloških procesa proizvodnje i opremljeni zaštitnim, mjernim, signalnim i upravljačkim i rasklopnim elementima.
Često
se
potpuno
razdvaja
razvod
npr. rasvjetnih
elektromotornih,
elektrokemijskih i termičkih trošila. Kod instalacija stambenih zgrada razdjelnice su postavljene hijerarhijski prema količini energije odnosno jakosti struje. Pri tome mjerno mjesto može biti u glavnoj ili katnoj razdjelnici (ne u razdjelnici stana) kako bi bilo uvijek dostupno distributeru.
Slika 3 - Primjeri razvoda električne energije u stambenoj zgradi
U smjeru toka energije (od mreže prema trošilima) nakon svake razdjelnice smanjuje se jakost struje a time i presjek vodova pa se shodno tomu u razdjelnice postavljaju odgovarajući osigurači prema jakosti struje u vodu iza osigurača. Time se osigurava da se zbog kratkog spoja u nekom strujnom krugu isključuje samo taj strujni krug, a ne i njemu paralelni ili nadređeni. To je selektivnost osigurača.
16
U obiteljskim kućama se priključak i mjerenje potrošnje električne energije vrši u KPMO smještenom na fasadi objekta ili granici parcele, a razdjelnica se postavlja unutar objekta, obično u hodniku. Iz nje se mogu napajati jedna ili više pomoćnih razdjelnica (npr. za dvorišnu zgradu ili za kat). Pri tome se napojni vodovi tih razdjelnica vode sa osigurača primarne razdjelnice, osobito ako dolazi do promjene presjeka voda. Razdjelnice u kucnim instalacijama su obicno opremljene osiguracima, strujnom zaštitnom sklopkom, limitatorom, rednim stezaljkama i sabirnicama za neutralne i zaštitne vodove (N i PE).
Slika 4 - Domino i Ugradbena razdijelnica
Slika 5 - Elementi razijelnice
16
5. Osigurači i prekidači i vodiči Osigurači su elementi instalacije koji štite ostale elemente od kratkih spojeva i preopterećenja. Postoje topivi osigurači i automatski prekidači (LS prekidači). Naziv LS potiče kao skraćenica od njemačkih riječi Leitungs Schutz (zaštita vodiča). Za automatske osigurače se još koristi termin instalacijski automatski prekidači.
Slika 6 - Rastalni i automatski osigurači
Koriste se sljedeće vrste prekidača (instalacionih sklopki): taster (tipkalo), jednopolni prekidač, jednopolni prekidač sa regulacijom, dvopolni prekidač, tropolni prekidač, serijski prekidač izmjenični prekidač i križni prekidač. Uz prekidače se koriste uređaji: impulsni automat i stubišni automat. Koriste se sklopke sa sljedećim strujama: 6A, 10A, 16A i 25A. Taster (tipkalo) se koristi za uključenje električnog zvonca i za davanje signala impulsnom i stubišnom automatu. Jednopolni prekidač se koristi za uključenje rasvjete, zidnih električnih grijalica, ventilatora itd. Prekidač se obavezno postavlja na fazni vodič. Pri spajanju sijaličnog grla faza se spaja na središnji kontakt grla, a neutralni vodič na navoj. Dvopolni prekidač se koristi za uključivanje bojlera. Obično se izvodi sa polugom (kip prekidač). Kablovi služe za napajanje potrošača električnom energijom i za prijenos električnih odnosno optičkih signala. Električni signali se prenose bakarnim vodičima, dok se optički signali provode kroz stakleno vlakno. Optički kablovi su u sve široj upotrebi u komunikacijama. Provodnici (vodiči) sa izolacijom se zovu žile. Cjelina od nekoliko žila se zove jezgro. Plašt se postavlja u cilju zaštite jezgra. Plašt se izrađuje od gume, PVC-a ili metala. Omotač je mehanička zaštita kabla. Kod telekomunikacionih kablova žile se formiraju u parice i četvorke. Dvije žile čine paricu, a četiri četvorku. Provodnici mogu biti puni i upredeni od više tanjih žica. Za pokretne potrošače se obavezno upotrebljavaju upredeni (licnasti) provodnici. Danas se koriste sljedeći izolacioni materijali: guma, polivinilhlorid (PVC), polietilen i silikon. Kablovi izolirani gumom se koriste za napajanje pokretnih potrošača. Kablovi izolirani polivinilhloridom su u najširoj upotrebi.
16
6. Izvedba uzemljivača Temeljni uzemljivač je izveden od trake 25*4 P N.B4.901 Č, a polaže se u armirano-betonske, odnosno u temelje od nasutog betona prilikom izvedbi istih. Traka se polaže na prethodno mjesto nasutih 5 cm debeli sloj betona. U slučaju armirano-betonskih temelja traku treba na svaka 2 m galvanski povezati sa armaturom. Zatim se postave svi potrebni spojevi na temeljni uzemljivač praktički nepristupačan. Spojeve traka treba izvesti varom od 10 cm duljine. Nakon ponovne provjere potrebnog broja priključaka i pošto se utvrdi broj i položaj izvedenih priključaka odgovara broju
i položaju projektiranih priključaka, može se završiti sa
betoniranjem temelja. Betoniranjem treba izvesti pažljivo (posebno kod nasutih temelja) tako da ne đođe do pomicanja uzemljivača. Sloj betona između uzemljivača i zemlje treba da je na svim mjestima minimalno 5 cm. Da ne bi došlo do korodiranja priključaka pričvršćeni na uzemljivač, priključak treba do 30 cm od izlaska iz temeja premazati dvostrukim slojem vrućeg bitumena. Kako se sve metalne mase, vodovodne cijevi i toplovodi rade ekvipotencijalizacije vezani preko ekvipotencijalnih traka i priključaka na temeljni uzemljivač, potrebno je izraditi i antikorozivnoj zaštiti uzemljivača, priključaka i traka posvetiti posebnu pažnju, jer u principu svi elementi ekvipotencijalazacije trebaju imati vijek trajanja najmanje jednak vijeku trajanja objekta.Povezivanjem temeljnog uzemljivača i svih cjevovoda položenih u pod ili zemlju, te pologanjem ekvipotencijalnih traka postiže se veoma povoljan otpor rasprostiranja i u područjima s relativno visokim specifičnim otporom tla, što opradava dodatne troškove vezane uz izvedbu temeljnog uzemljivača.
16
7. Rasvijeta U stanu se preporučuje najmanje dva strujna za napajanje rasvjete s minimalnim presjekom vodiča 1,5 mm²-Cu. Proračun potrebnog presjek vodiča i zahtijevane rasvijetljenosti objašnjeni su u drugim poglavljima. U kuhinjama se , pored opće rasvjete , redovito predviđa i dodatna rasvjeta radnih ploha. Rasvjetom u stanovima upravlja se pomoću instalacijskih sklopki ugrađenih kod ulaza u svaku prostoriju. Sklopke tipkala postavljaju se na visinu cca 110 (70-150) cm od gotovog poda. U javnim prostorijama (učionice, čekaonice i sl. ) obavezno se rasvjeta napaja iz dva ili više strujnih krugova. Sve svjetiljke moraju imati posebni vijak za spajanje sa zaštitnim vodičem. Trošila manjih snaga ( npr. ventilator) smiju se priključivati na strujni krug rasvjete. Veća trošila (ili priključnica)
dozvoljena su ako ne opterećuju vodiče, odnosno uz kontrolu
opterećenja i pada napona u vodičima.
Slika 7 - Primjer spajanja žarulje
16
8. Izvođenje instalacija priključnica Trošila opće namjene se na instalaciju priključuje preko priključnica ( i utikača ). U pravilu se ovi strujni krugovi izvode vodičima presjeka 2,5 mm² štićeni osiguračem 16 A. U stanovima su predviđene priključnice opće namjene u svim prostorima. Visina postavljana ovisi o vrsti prostora i kreće se 30-150 cm od gotovog poda. Primjer :
kuhinje i radni prostori ; cca 110 cm
ostali prostori ; cca 30-45 cm
Priključnice s poklopcem ( IP43) za trošila u kuhinju treba u svakom slučaju motriti iznad kuhinjskih elemenata. U hodniku se preporučuje ugradnja minimalno jedne dodatne elektroenergetske priključnice za priključak napojnog dijela telefonske sekretarice. U tablici 1. navedeni su podaci o minimalnom broju priključnica i svjetiljki prema vrsti prostora kako se preporučuje u razvijenim europskim državama. Tabela 1 - Minimalni broj priključnica i žarulja po prostorima
Vrsta prostora
Priključnice
Svijetiljke
Dnevna soba
4
1
Blagavaonica
4
1
Kuhinja
6
2
Radni prostor
7
1
Spavaća soba
4
1
Kupaonica
3
2
WC
1
1
Hodnik
1
1
Balkon
1
1
16
9. Izvođenje priključka fiksnih trošila i termički naprava Fiksna (čvrsta) trošila npr. električni štednjak, el. bojler, klima , kuhinjska napa i drugo, na instalaciju se priključuju izravno preko posebnih priključnih kutija. Za priključne vodove rabe se instalacijski kablovi. Pri tome je važno napomenuti da trošila snage > 2 kW moraju imati posebni strujni krug. U kuhinji je obično predviđen priključak električnog štednjaka i perilice suđa na visini cca 0,3 m od gotovog poda. Prostorni razmještaj instalacije u stambenom prostoru
(stana)
prikazan je na slici 8.
Slika 8 - Prostori razmještaj instalacije u stambenom prostoru
16
Termičke naprave su aparati koji za svoj rad koriste toplinu dobivenu iz električne energije. Osnovni element svih termičkih naprava je električni grijač koji se većinom sastoji od grijaće spirale smještene u metalnoj cijevi ili ploči. U električnim instalacijama najbrojnije termičke naprave su : ● električni bojleri ● električni štednjaci ● infra grijalice ● termoakumulacijske peći Njih u pravilu direktno priključujemo na el. instalaciju. Druge manje termičke naprave priključujemo na instalaciju preko utično-spojnih naprava . Termičke naprave većih snaga (termoakumulacijske peći, bojleri) često se spajaju u posebne strujne krugove za koje postoji mogućnost MTK upravljanja . To znači da ih lokalni distributer uključuje u vrijeme niže tarife. U takvom primjeru termoakumulacijska peć mora imati poseban priključak za pogon ventilatora.
Slika 9 - Shema spajanja bojlera
Termička trošila imaju u pravilu , osim odgovarajućih sklopki , i posebne zaštitne i regulacijske uređaje.
16
10.Izvođenje elektroinstalacija u kupatilu Zbog povećane opasnosti od električnog udara uslijed smanjenja otpora tijela i dodira tijela s potencijalom zemlje, za kupaonice važe posebni zahtjevi u pogledu izvedbe el. instalacija i izbora električne opreme. Ovi zahtjevi odnose se na prostore s kadom, tuš kadom i okolne zone, a ne primjenjuju se na zatvorene tvornički izrađene tuš kabine s vlastitom tuš kadom i odvodnim sustavom (jedino se primjenjuje odredba da se 60 cm od otvorenih vrata ne smiju postavljati sklopke i utičnice). Prostori s kadom i tuš kadom razvrstavaju se u 4 zone :
zona 0 – je unutrašnjost kade ili tuš kade
zona 1 – je s jedne strne ograničena s uspravnom plohom, koja slijedi rubove kade ili tuš kade ili, kada nema tuš kade , uspravnom plohom 60 cm od (odložene) mlaznica tuša te s druge strane podom i vodoravnom plohom 2,25 m iznad poda
zona 2 – je ograničena s jedne strane vanjskom uspravnom plohom zone 1 i usporednom uspravnom plohom na razmaku 0,6 m od zone 1 te s druge strane podom i vodoravnom plohom 2,25 m iznad poda
zona 3 – je ograničena sjedne strane vanjskom uspravnom plohom zone 2 i usporednom plohom na razmaku 2,4 m od zone 2 te s druge strane podom i vodoravnom plohom na razmaku 2,25 m iznad poda.
Slika 10 - Prikaz zona u kupatilu
16
11.Zaključak Razvod električne energije u stanu je jednostavan, ali veoma zahtijevan zadatak. Pri samoj instalaciji moramo se držati odgovarajućih pravila, propisa, i standarda prilikom postavljanja instalacije. U ovom radu sam opisao električne instalacije u stanu, od glavnog priključnog ormara pa do samih trošila. Električne instalacije se izvode od glavnog razvodnog ormara prema drugim prostorijama. U razvodnom ormaru, ili razdijlniku se postavljaju brojilo prometa od strane distributera, glavni osigurači kućanstva. Prilikom instalacije rasvijete, može se koristiti jedan osigurač za nju, jer nema nikakvi opterećenja na ovoj fazi. Posebnu pažnju posvećujemo instalaciji velikih trošila, kao što su, el. štednjak, el. hladnjak, bojler, grijalice. Za ova trošila se korite osigurači jačih snaga. Ova trošila, moramo jednako raspodijeliti u razdijelniku, da nebi došlo do preopterećenja i iskakanja osigurača. Pri instalaciji kupaonice, trebamo paziti na zone instalacije elektične energije. U kupaonicama se ne postavljaju razvodne kutije, i tasteri. Instaliranje tastera se vrši pri samom ulazu u kupaonicu, kao i razvodne kutije.
16
Literatura Vladimir Rodeš; Električne instalacije, Elektrostrojarska škola Varaždin 2008. god. Končarev tehnički priručnik; Končar 1991 god. Tomić; Električne instalacije, šk. Knjiga Zg. 1991 god. Materijali sa predavanja iz predmeta „Električne instalacije“ Internet stranice
16