7
13
bijele rode albatrosi arktièke èigre
Kako se naziva lom svjetla?
refleksija refrakcija disperzija
Zemlja milijun slonova
U kakve vjetrove spadaju pasati?
8
Kako se zvao avion Saburo Sakaia?
14
Od koliko se komora sastoji srce §abe?
Laos
dvije tri èetiri
çtitnjaèa guçteraèa hipofiza
K
15
Koji je umjetnik osnovao Bauhaus?
Kazimir Maljeviè Lev Bruni Walter Gropius
S kojom dr§avom Laos spaja “Most prijateljstva”?
16
Za koju je §ivotinju u vrijeme parenja karakteristièno stvaranje harema?
5
Od koliko se kralje§aka sastoji kralje§nica §abe?
11
9 13 19
6
Koji je umjetnik autor skulpture “Venera koja stoji”? Pierre Bonard Auguste Renoir Auguste Rodin
omot 137.indd 1
Koji je vitamin topiv u mastima?
za merkate za slonove za morske lavove
17
A B C
12
Kako se zovu stanovnici nastali mijeçanjem crnaca i domorodaca Ju§ne Amerike? mestici zambosi melezi
D
s Tajlandom s Burmom s Kambod§om
Koji pridjev u svom imenu nosi najotrovnija §aba?
18
Koji je çeæer prisutan u ljudskom organizmu i slu§i kao izvor energije? laktoza maltoza glukoza
Molekule koje §ivot znaèe
Prehrana i zdravlje Ionizirajuæe i neionizirajuæe
Vrste Zraèenja
Tema broja
zlatna ubojita nje§na BROJ 137
1969. 1979. 1989.
GODINA XIV
10
BROJ 137
Koje je godine izbila pobuna kineskih studenata na Tiananmenu?
O
4
M
E
Aleksandar Borodin Cezar Kjui Anton Grigorjeviè Rubinstein
Koja §lijezda izluèuje hormon inzulin?
I
9
T
Koji skladatelj ne pripada “Ruskoj petorki”?
S
3
DRVO ZNANJA – ENCIKLOPEDIJSKI ÈASOPIS ZA MLADE
One Zero Seven
A
stalne periodiène lokalne
C
I
2
J
A
psa ovcu kozu
Koje ptice prevaljuju najdulji put prilikom migracija?
VIæE OD ÈASOPISA
RUJAN 2010
Koju je §ivotinju èovjek najprije domesticirao?
CIJENA 32 KN
ISSN 1331-2022
1
RUJAN 2010
Pitanja:
Domestikacija 24.9.2010 22:27:07
Drvo znanja enciklopedijski časopis za mlade Izlazi mjesečno tijekom školske godine www.drvoznanja.com
Nakl Na kladnik adnik SysPrint d.o.o., Zagreb, XIV. Trokut 8a tel.: 01/ 6558 740, fax: 01/ 6558 741 e-mail:
[email protected] žiro-račun: 2360000-1101208065 www.sysprint.hr
Za nakladnika dipl. ing. Robert Šipek
Izvrçni urednik Matej Crnogaća (
[email protected])
Lektorica Branka Savić
Autori i redaktori Željka Križe, prof. (Stanovnici Južne Amerike) Natali Mičić (Prehrana i zdravlje, Vrste zračenja, Ponašanje životinja) Saša Novak (Tiananmen i suvremena Kina, Laos) Sanja Beslać, prof. (Kiparstvo 20. stoljeća) Katarina Begonja (Ruska petorka) Igor Krnjaić (Domestikacija) Tamara Vrdoljak (Zračna i morska strujanja, Žabe) Marin Somborac, prof. (Saburo Sakai) Matej Crnogaća (Zanimljivosti)
Dizajn izajn i priprema Tomislav Stanojević
Marketing Nataša Gospodarić (
[email protected])
Sadr§aj 04 06 16 26 32 40 48 56 62 64 70 72 84
Zanimljivosti Domestikacija Prehrana i zdravlje Tiananmen i suvremena Kina Vrste zraèenja Ponaçanje §ivotinja Zraèna i morska strujanja Stanovnici Ju§ne Amerike Zanimljivosti Ruska petorka English?...OFKORZ ¦abe Labos
Fotografije TopFoto, NASA, SysPrint
Tisak Sveta Nedelja, Gospodarska 9 Drvo znanja potpomognuto je od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Rješenjem Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske od 24. rujna 1998. godine, časopis Drvo znanja odobrava se za upotrebu kao pomoćni izvor znanja u osnovnim i srednjim školama. Informacije i pitanja o pretplati i prodaji Drva znanja:
[email protected] ISSN 1331-2022
•
Zagreb, 2010
86 94 102 110 116
Laos Kiparstvo 20. st Saburo Sakai Izlog knjiga Kviz
Dragi čitatelji! Ljeto je brzo prošlo i stigle su nove obveze. Nadamo se da ste se lijepo proveli, dobro odmorili i spremno dočekali novu školsku godinu. A po starom dobrom običaju, s novom školskom godinom ide i nova sezona Drva znanja. Novina je da ćemo u Labosu osim iz fizike predstavljati i pokuse iz kemije i biologije. Sve ostalo je manje-više isto, što znači puno dobrih tekstova, zanimljivih tema i lijepih fotografija. Želimo da nas i ove školske godine vjerno pratite, a mi ćemo se truditi iz mjeseca u mjesec kvalitetno ispunjavati vaše slobodno vrijeme. Drvo znanja P. S. Čitajte nas, pišite nam, posjetite www.drvoznanja.com
Zanimljivosti 137.indd 3
24.9.2010 21:12:42
Ljudsko tijelo
Molekule koje §ivot znaèe
Prehrana i zdravlje
Pravilna prehrana zadovoljava potrebu organizma za dnevnim unosom energije i dovoljnom količinom prehrambenih i zaštitnih tvari neophodnih za održavanje fizioloških funkcija organizma i zdravlja.
16
Prehrana i zdravlje
Prehrana i zdravlje.indd 16
25.9.2010 0:44:25
Osim glukoze, u voću i medu nalazimo i drugi važan monosaharid – fruktozu.
H
ranom se osigurava unos tvari nužnih za izgradnju tkiva (bjelančevine, željezo i kalcij), energija za metabolizam i tjelesnu aktivnost (masti i ugljikohidrati) te esencijalne prehrambene tvari potrebne za fiziološke funkcije organizma (vitamini i minerali). Pravilnim izborom hrane pridonosimo održavanju zdravlja te mentalnoj i tjelesnoj sposobnosti, pa je stoga važan kvalitetan i raznovrstan odabir namirnica.
Vitamini Vitamini su tvari organskog porijekla i neizostavan su dio svake prehrane. Jedan od prvih otkrivenih vitamina bio je tiamin, koji je 1911. godine otkrio Kazimir Funk. Taj je znanstvenik smatrao da je otkrio tvar važnu za život, a kako su je kemičari svrstali u skupinu amina naziv je došao kombinacijom latinske riječi “vita”, što znači život, i pojma amin. U početku, kada su se vitamini tek počeli otkrivati, njihova kemijska struktura nije bila poznata. Tada su dogovorno dodjeljivane oznake koje su bile ili samo slova abecede ili kombinacija brojki i slova. Danas je znanstvena javnost pronašla prikladne nazive za svaki pojedini vitamin npr. tiamin (B1), riboflavin (B2), askorbinska kiselina (C), biotin (H), cijanokobalamin (B12) i dr. U našem organizmu oni igraju veliku ulogu i nezamjenjive su komponente biokemijskih organizama. Vitamini se
Polovica energije u organizmu potječe od ugljikohidrata, a po četvrtina od masti i bjelančevina.
klasično dijele na topive u vodi i topive u mastima. U mastima su topivi vitamini A, D, E i K skupine, dok su svi ostali topivi u vodi. Naš organizam ne može sam sintetizirati vitamine, pa ih moramo unositi hranom. Neki organizmi to mogu, ali ne i čovjek. Primjerice, čovjek i štakor ne mogu sintetizirati vitamin C, dok svi drugi sisavci to mogu. Doduše, naš organizam neke tvari može preraditi u vita-
mine. Takve tvari nazivamo provitaminima. To je npr. beta-karoten koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Također, jedan dio vitamina K proizvode bakterije u crijevima. Zato je važno da crijevna flora bude neoštećena. Današnja industrijska hrana proizvodi se složenim tehnološkim postupcima koji podrazumijevaju brojne modifikacije i promjene izvorne svježe hrane. Zato u takvoj hrani ponekad Drvo Znanja 137 • Rujan 2010.
Prehrana i zdravlje.indd 17
17
25.9.2010 0:44:34
Planet Zemlja
Sile prirode
Zračna i morska strujanja Voda prekriva čak tri četvrtine površine Zemlje, a oceani u tome igraju glavnu ulogu. Masa oceanskih voda zagrijava se i hladi mnogo sporije nego kopno. Posljedice toga vrlo su važne.
48
Zraèna i morska strujanja
Oceanski vjetrovi.indd 48
25.9.2010 2:00:04
V
jetar je strujanje zraka paralelno sa Zemljinom površinom. Nastanak vjetra uvjetovan je djelovanjem određenih sila, a to su: Coriolisova sila, sila gradijenta tlaka, sila teža i sila trenja. U svakoj točki vjetar ima određeni smjer i jačinu (brzinu), prema kojima se definira. Brzina se mjeri pomoću anemometra, a smjer pomoću ruže vjetrova ili vjetrulje. Vjetrovi se mogu podijeliti na stalne, periodične i lokalne ili povremene. Stalni ili planetarni vjetrovi su pasati, glavni zapadni vjetrovi i polarni istočni vjetrovi, dok u periodične vjetrove spadaju samo monsuni. Povremeni vjetrovi odnose se na one koji pušu na malom, lokalnom području. Tipični pasati pušu samo nad oceanima. Glavni zapadni vjetrovi kao prosječno strujanje i ljeti i zimi postoje također samo na oceanima i u zapadnim dijelovima kontinenata, gdje su vrlo postojani. Zračna strujanja u kojima pušu vjetrovi dijele se na primarna, sekundarna i tercijarna. Vjetar se u novije vrijeme sve više koristi kao čist i ekonomičan izvor za dobivanje električne energije.
Oceani i oceanske struje Oko 71% površine našeg planeta prekriva more i, premda živimo na kopnu, uvijek treba naglašavati da zapravo živimo na većim ili manjim otocima. Svjetsko je more pokretač mnogih klimatskih zbivanja na Zemlji. Ta globalna, međusobno povezana masa slane vode, često se naziva i Svjetskim oceanom. Podijeljena je kontinentima i otočjima na sljedećih pet cjelina, od najveće prema najmanjoj: Tihi ocean, Atlantski ocean, Indijski ocean, Južni ocean i Arktički ocean. Južni ocean, još poznat i kao Južni polarni ocean, velika je vodena masa koja se nalazi blizu Antarktike. To je površinom četvrti ocean, a posljednji koji je definiran kao ocean od strane Međunarodne hidrografske organizacije (engl. IHO). Oceanografi ipak govore samo o četiri oceana, smatrajući Arktički ocean dijelom Atlantskog oceana. Geološki gledano, ocean je područje oceanske kore pokrivene vodom. Površina Svjetskog oceana iznosi 361 milijun km2, obujam mu je 1370 milijuna km2, a prosječna dubina 3790 metara. Zbog Sunca koje zagrijava površinu oceana, voda isparava i podiže se u atmosferu. Kako se podiže, hladi se i kondenzira u oblake. Time se oslobađa energija koja zagrijava zrak u oblacima, pa se voda diže sve više i kondenzira se još vodene pare. Tim procesom mogu nastati veliki olujni oblaci koji hladnijim područjima donose vlažno i vjetrovito vrijeme. Oceanske struje uvjetuju stalni vjetrovi i gravitacija Zemlje. Struje mogu biti tople i hladne, što se određuje prema temperaturi oceana kojim prolaze. Ondje gdje topla struja
Oceanske struje uvjetuju stalni vjetrovi i gravitacija Zemlje.
teče uzduž kopna, klima može postati blaža nego što bi inače bila. Isto tako, hladna struja koja teče duž kopna može prouzročiti hladnije vrijeme. Primjer takve oceanske struje nalazi se na sjevernom Atlantiku. Topla vodena masa struji od Karipskog mora u pravcu sjeveroistoka, uzduž istočne obale SAD-a, a zatim preko oceana duž zapadne obale Europe, uključujući Britansko otočje. To strujanje top-
le vode sprječava zaleđivanje mora oko obala Islanda, Norveške i sjevera Euroazijskog kontinenta, uvjetujući više temperature nego što bi se inače očekivale na tom području.
Oceanski vjetrovi Vjetar je uvijek jači nad morem nego nad kopnom jer je nad vodom manje trenje. Naime mehaničke prepreke, poput biljnog pokrova Drvo Znanja 137 • Rujan 2010.
Oceanski vjetrovi.indd 49
49
25.9.2010 2:00:16
Biljke i §ivotinje
Vodozemci bezrepci
Mnoštvo različitih životinja provodi život u vodi: od riba, jastoga i meduza do sisavaca poput morskih lavova ili dupina. No neke životinje, poznate kao vodozemci, žive i u vodi i izvan nje. U njih se ubrajaju žabe, vodenjaci, crvoliki vodozemci i daždevnjaci. Žabe spadaju u skupinu bezrepih vodozemaca zdepasta tijela. 72
Zabe.indd 72
¦¦abe
25.9.2010 3:35:45
Na svijetu ima više od 4300 vrsta žaba i tvore najveću skupinu vodozemaca.
abe spadaju u skupinu vodozemabezrepaca. Vodozemac ili ca, red bezre amfibij (od grčki amfi – od dva dijela, bios – život), znači “onaj s dvostrukim životom”. Ličinke i punoglavci žaba žive isključivo u vodi, a odrasle žabe na kopnu, ali se rijetko udaljavaju od vode ili vlažnog područja. Poput svih vodozemaca i žaba nastaje iz jajašaca položenih u vodu. Većina žaba pari se u vodi, jer mužjak nema organa za parenje. Ženke u vodu polažu mnogo jajašaca, a potom ih mužjaci oplođuju. Jajašca se nazivaju još i “žablja ikra” i nalikuju grozdu želatinastih loptica. Sluz ili “želatina” štiti jajašca od riba i drugih grabežljivaca. Iz jajašaca se izlegne ličinka, sličnija ribi nego žabi, koja se kroz nekoliko tjedana preobrazi u životinju poznata izgleda. Sve žabe imaju zbito, zdepasto tijelo, dobro razvijene udove, osobito zadnje, te u pravilu odlično skaču. Tijelo im je sluzavo i vlažno. Glava im je krupna i jaka, imaju velika usta i izražajne, krupne oči. Većina žaba živi u vodama stajaćicama, pa stoga između prstiju imaju plovnu kožicu. Žabe dišu plućima, ali pod vodom ipak mogu izdržati satima, dišući preko kože. Disanje preko kože značajno je za one vodozemce koji obitavaju na jako vlažnim staništima. Žaba ima vrlo tanak površinski rožnati sloj kože, a ispod njega se usko priljubljuje mreža kapilara preko koje se odvija izmjena plinova, tj. disanje. Sve žabe love živi plijen, a obično se radi o raznim kukcima. Neke mogu izbaciti vrlo dug i ljepljiv
Sve žabe imaju zbito, zdepasto tijelo, dobro razvijene udove, osobito zadnje, te u pravilu odlično skaču.
Drvo Znanja 137 • Rujan 2010.
Zabe.indd 73
73
25.9.2010 3:35:55
Svjetska povijest
Leteæi samuraj
Saburo Sakai U osvit Drugog svjetskog rata američki i britanski piloti stacionirani na Pacifiku uživali su u lažnome osjećaju superiornosti. U iščekivanju nadolazećeg rata zbijali su šale na račun japanskih pilota. Na kraju prve godine rata mnogi od tih preplanulih i arogantnih mladića nisu više bili među živima. Nebo Pacifika je postalo njihov grob, a krvnici su bili nemilosrdni i gotovo savršeni japanski piloti na čelu sa Saburom Sakaiem – letećim samurajem. 102
Saburo Sakai
Saburo Sakai.indd 102
25.9.2010 4:30:51
M
alo mjestašce Saga bilo je tipično japansko selo. Većina stanovnika bili su potomci slavnih samuraja, ali su živjeli u velikoj neimaštini. U drugoj polovici 19. stoljeća vlada im je oduzela stoljetne privilegije i časti jer je nasilno uvodila prozapadne reforme. U jednoj od takvih obitelji rodio se 1916. godine Saburo Sakai. U ranoj je mladosti ostao bez oca. Gledao je kako mu majka danonoćno teško radi kako bi od siromašne nadnice prehranila mnogobrojna gladna usta. Shvativši kako nema budućnosti za njega nakon neuspjelog pokušaja školovanja, spas je vidio u vojsci. Mali jeftini plakat s likom vojnika odredio je njegovu sudbinu. Zakoračivši s nepunih 16 godina u vojarnu pomorske škole spoznao je sav užas stroge discipline i grubosti koja je nadmašila njegova najgora očekivanja. Svi narednici svijeta su uvijek bili noćna mora regruta, ali japanski su vjerojatno bili najgori od najgorih. Veliki drveni malj ostavljao je gadan podsjetnik na stražnjicama regruta koji su bili neposlušni ili nisu dovoljno brzo izvršavali zapovijed. Četrdeset udaraca koji su kidali kožu dobivao je kažnjeni, a ostatak postrojbe po jedan. Padanje u nesvijest nije bilo rješenje, jer bi ih polili vodom i kaznu sproveli dokraja. Danima nakon toga n nisu mogli ležati na leđima ili sjediti na stolici. Većina tih narednika su bili tridesetogodišnjaci tridesetogodišnjac i očito su bili osuđeni na to da cijelog života budu ljudi bez imalo šanse u napredovanju napredovanju. Svu frustriranost i bijes istresali su na regrutima, koji se nisu htjeli regru niti mogli nekome žaliti. žali Kastinski sustav i disciplina bila im je usađena u glave od najraniusađ je mladosti i sve su to sshvaćali kao zlo koje se ne može spriječiti. Nakon nepunih 6 mjeseci Na i svega sat vremena slobodnog po danu, novaslo ke su pretvarali u zvijeri zvije koje su bez ikakvog pogovora, razmišljanja ili samilosti provodili zapovijedi. Postali su ljudi bez misli i osjećaja koji su sav svoj bije bijes kasnije iskaljivali na neprijatelju. Kada je Japan pokre pokrenuo svoj osvajački pohod po Pacifiku i Az Aziji, u samome začetku imao je velikih organi organizacijskih propusta koji su kasnije doveli do ka katastrofalnih posljedica. Suradnja kopnene voj vojske, mornarice i zrakoplovstva bila je na očaj očajno niskoj razini. Osobne netrpeljivosti, želja da se jedini ovjenčaju ratnom slavom, nejedinstven ratni stožer, neje razbijene ratne šifre od strane Amerikanaca – sve su to bili problem problemi koji su bili prikriveni pod velom veličanstvenih ratnih uspjeha prve veličanstve godine rata. Koncepcija Koncepci školovanja ratnih pilota je pokazala sve za zablude i propuste. Kako su vjerovali da će rat vrlo brzo okončati pobjedom, nekog organiziranog školovanja nije ni bilo. Obuka je bila usavršena i samo najbolji od najboljih mogli su se nadati kako će
postati borbeni piloti. Kada su se ti prvi piloti pojavili na nebu, nanosili su katastrofalne gubitke među savezničkim zrakoplovima. Problem je nastao kada su iskusni piloti postupno pogibali, a nije bilo novih koji bi ih nadomjestili. Selekcija je bila nemilosrdna. Od 1500 prijavljenih mladića, primali su samo sedamdeset, a mnogi i od njih nisu dovršili školovanje. U tako velikoj brojci nalazili su se potencijalno odlični piloti koji zbog najmanje sitnice nisu bili primljeni. Kada je ratna sreća okrenula leđa, kriterij je kliznuo u drugu krajnost, ali bilo je suviše kasno. Na kraju rata, mladi i neiskusni japanski piloti bili su masakrirani. Nekoliko tjedana brzinske obuke, gdje su učili osnove, nisu bili dostatni za preživljavanje. Mnogi su poginuli još pri obuci jer nisu znali upravljati zrakoplovima. Američki piloti u zadnjoj fazi rata govorili su kako idu u “lov na purane”. Američki moderni zrakoplovi, velik broj pilota te jako dobra taktika nisu Japancima davale nikakve šanse. U manje od tri godine lovac je postao lovina. Saburo Sakai je imao sreću i čast što je u toj nemilosrdnoj selekciji uspio ući u školu za borbene pilote. Zvanično je bio mornarički
Saburo Sakai – leteći samuraj
Saburo Sakai oborio je 64 neprijateljska zrakoplova.
Drvo Znanja 137 • Rujan 2010.
Saburo Sakai.indd 103
103
25.9.2010 4:30:58
