SPP PITANJA 1. Na kojem brodu je prvi put ugraĎeno brodsko dvodno? Prvi brod koji je imao dvodno je Great Eastern (1852. – Engleska). Zapravo je imao dvostruku oplatu koja je bila dodatak brodu, koji je bio nezamisliv na brodovima u sljedećih par desetljeća, što je predsavljalo veliki pomak u sigurnosti broda. 2. Tko je izumitelj motora sa unutarnjim izgaranjem? Jean Joseph Étienne Lenoir je prvi izumitelj motora s unutrašnjim izgaranjem 1858. god, Rudolf Diesel je izumitelj prvog dizelskog motora s unutrašnjim izgaranjem; Nikolaus August Otto 1877. 3. Ime prve podmornice na nuklearni pogon. Nautilus, porinuta 21. Siječnja 1951. (Hladni rat) 4. Ime prvog teretnog broda na nuklearni pogon. Američki putničko teretni brod Savannah 5. Kako se u pomorstvu još popularno naziva SOLAS Konvencija? Titanic konvencija 6. Zašto sluţi brodsko dvodno? Sluţi za odvajanje tereta od vanjske oplate broda. Prostor dvodna štiti tankove tereta od oštećenja i izlijevanja tereta u more kod nasukanja ili udara u dno. Koristi se za balast ili kao tankovi pitke vode ili brodskog goriva. 7. Koji limovi čine brodsko dvodno? Kobilica, hreptenica,nadkobilični voj, pokrov dvodna, oplata, rubne ploče, rebrenice. 8. Koji konstrukcijski elementi čine dvodno broda? Rebrenice, hrptenica, bočna hrptenica, rubne ploče, vanjsko vno, unutrašnje dno. (Rubna granična ploča, elementi poprečne čvrstoce (rebrenice). 9. Koji su najvaţniji balastni tankovi na brodu? Taknovi dvodna, preteţni i zateţni tank; iznimno mogu biti duboki tankovi, visoki i krilni. 10. Što je to rebrenica? Glavni poprečni nosači dna i postavljaju se na svakom rebru te dijeli dvodno na sekcije. 11. Koje vrste rebrenica postoje na brodu? Otvorena (čvrsta), nepropusna i okvirna 12. Što je to kobilica? Najniţi i glavni uzduţni konstrukcijski element broda koji se proteţe od pramčane do
krmene statve sredinom dna broda 13. Koje vrste kobilica moţeš nabrojiti? Ravna, lamelna, gredna, ljuljna, balastna 14. Što ima tank dvodna da bi mogao biti u funkciji? Cijevi za punjenje i praţnjenje, cijevi za mjerenje nivoa (sondiranje), odušnik 15. Što su to kaljuţe (slivnice, stonovi) gdje se nalaze i zašto sluţe? Prostori na dnu bokova (s obiju strana) broda gdje se skuplja voda koja je neţeljenja na brodu 16. Što imaju kaljuţe da bi bile u funkciji? Cijev za praţnjenje, cijev za mjerenje novioa tekućine (cijev za sondiranje) 17. Imaju li ikakvu funkcionalnu vezu tankovi dvodna i kaljuţe? Nemaju 18. Što je to hrptenica? Središnji uzduţni nosač dna (naziva se još i vertikalna kobilica), dijeli tankove dvodna na lijevi i desni; moraju je imati svi brodovi s jednostrukim dnom 19. Što su to praţnice i zašto sluţe? Praţnice su elementi uzduţne i poprečne čvrstoće koji obrubljuju otvor grotla i nose sustav za zatvaranje grotla 20. Što su to vojevi i kako se obiljeţavaju? Red limova koji ide uzduţ broda; obiljeţavaju se od kobilice prema gore označene abecednim slovima (A,B,C), a limovi u voju počevši od krme prema pramcu brojevima (1,2,3) 21. Odakle se broje rebra broda? Rebra se broje od krme prema pramcu 22. Gdje se nalaze ljuljne kobilice? Na dijelu gdje je brodsko dno ravno, po sredini brodskog dna prema pramcu i krmi, seţu pribliţno do polovine duţine broda; dugačke su oko 1/3 broda 23. Gdje se nalaze uzvojni limovi (uzvojna koljena) Nacrtati? Nalaze se u visini uzvojnog koljena
24. Kakva mogu biti uzvojna koljena? Mogu biti s otvorenim, nepropusnim ili okvirnim rebrenicama 25. Što su to sponje? Elementi broda na koje se pričvršćuju palube; postavljaju se poprečno:na njima počinju vojevi oplate palube 26. Zašto sluţe duboki tankovi? Za skladištenje goriva, vode i raznih ulja te iznimno kao balastni tankovi 27. Kako se zove element uzduţne čvrstoće koji odvaja tankove dvodna od kaljuţa? Rubna ploča dvodna
28. Što sve čini sidreni ureĎaj? Sidreno vitlo, sidreni lanci, sidra, sidreni zapor, sidreno ţdrijelo, lančanici 29. Koje dvije osnovne vrste sidara razlikujemo? Admirlitetsko i patentno (Halovo) 30. Koliko iznosi jedna uza sidrenog lanca? 27.5m/25m /te je reka po najnovijem da to više ne postoji... 31. Koja još sidra postoje osim osnovnih? Polusidra, štitna sidra, vijčana sidra, kotve (mačak), danfordovo sidro s kladom 32. Kako se zovu dijelovi samarice? Deblo, glava, peta sa zglobom, jarbol; pokretni djelovi su: klobučnica,brkovi,osigurači, teretno vitlo 33. Nabroji dijelove bez kojih samarica ne bi mogla funkcionirati? Podizač tereta, podizač samarice, teretno vitlo, brkovi, osigurač 34. Zašto sluţe brkovi kod samarice? Za pomicanje samarice prema bokovima ili sredini ili za pričvršćivanje 35. Zašto sluţi klobučnica kod samarice? Za spuštanje i dizanje samarice i drţanje na odgovarajućem nagibu
36. Kakve su najčešće vrste jarbola? Jednostruki jarbol, bipod jarbol i teretni stup 37. Što je to SWL i gdje se označava? Safe working load – dopušteno radno opterećenje; označava se na deblu samarice 38. U kojim se jedinicama izraţava brzina broda? U čvorovima 39. Kako se zove istaknuti dio pramca broda? Pramčani kaštel 40. Kako se zove istaknuti dio krme broda? Krmeni kasar 41. Što su to grotla? Glavni otvori na palubi ili palubi meĎupalublja koji sluţe za manipulaciju tereta 42. Koji su najveći prostori za teret na konvencionalnim brodovima? Brodska skladišta 43. Koja dva osnovna sustava sluţe za zatvaranje grotala? Sustav drvenih poklopaca i sustav čeličnih poklopaca (MacGregor) 44. Koje su osnovne vrste brodskih kormila? Nebalansno, balansno (deplasmansko) i polubalansno (viseće deplasmansko ili istisninsko) 45. Nacrtaj korigiranu nepropusnu pregradu (Tlocrt).
46. Kako se zove najvaţnija i jače dimenzionirana nepropusna pregrada? Koliziona (sudarna) predgrada 47. Koliko na brodu ima najmanje nepropustnih pregrada i gdje se nalaze? Najmanje su četiri; dvije koje okruţuju strojarnicu zbog sprječavanja širenja vove prilikom prodora i takoĎer su protupoţarne, jedna je na području zateţnog tanka na krmi, i jedna na pramčanom dijelu – sudarna pregrada (pregrada strojarnice i zateţnog tanka mogu biti spojene)
48. Što je to deplasman broda i u kojim se jedinicama izraţava? Cjelokupna teţina broda, jednnak je teţini vode koju brod istiskuje svojim trupom; izraţava se u tonama 49. Što je to ukupna nosivost i kako se dijeli? Sve mase koje se ukrcaju na brod da bi on uronio od LVL do TVL; dijeli se na korisnu nosivost i posrednu ili mrtvu nosivost 50. Što čini korisnu nosivost? Masa komercijalnog tereta 51. Što ili koje mase čine posrednu ili mrtvu nosivost? Pogonsko gorivo, voda, mazivo, mrtve teţine, balast; masa brodskih zaliha, posade i ostalih masa na brodu 52. Što su to mrtve teţine (ostale teţine, konstantne teţine, zalihe) nabroji neke? Posada i prtljaga posade, ostatci vode i blata u tankovima i kaljuţama, materijali za učvršćivanje, oblaganje, uklanjanje i odvajanje tereta, materijali z ačišćenje i odrţavanje broda, hrana, piće, konopi, stavci, čelik, itd. 53. Koje veličine moţemo očitati iz tablice nosivosti? Srednji gaz broda, deplasman, ukupnu nosivost, korisnu nosivost, tone po centimetru zagaţaja 54. Što je to tonaţa broda (zašto je vezana) i kakve vrste tonaţe imamo? Volumen svih zatvorenih prostorija broda; bruto registarska tonaţa i neto registarska tonaţa, tj. gross tonage i net tonage 55. Gdje se očitava gaz broda? Zagaznicama na pramcu, krmi i sredini s obje strane; ne mora biti jednak po cijeloj duljini broda pa se razlikuju gaz na krmi, gaz na pramcu i srednji gaz 56. Koja su dva načina očitavanja gaza? U stopama i u metrima 57. Nacrtaj dva susjedna broja zagaznice u metrima. Parni brojevi
58. Nacrtaj dva susjedna broja zagaznice u stopama. Svi brojevi (1,2,3)
59. Što je to srednji gaz broda i gdje se moţe očitati? Aritmetička sredina krmenog i pramčanog gaza, očitava se izmeĎu krme i pramca na sredini broda 60. Kada kaţemo da brod plovi u balastu? Kada je prazan (ne prevozi teret) 61. Što znači kad kaţemo da brod pravi ili uzima bunker? Znači da brod uzima pogonsko gorivo 62. Kada kaţemo da je brod preteţan? Kada brod gazi više pramcem nego krmom 63. Kada kaţemo da je brod zateţan? Kada brod gazi više krmom nego pramcem 64. Što znači da brod u plovidbi na ravnoj kobilici? To znači da su mu jednaki gaz na pramcu i gaz na krmi 65. Koje duljine broda najčešće koristimo? Duljina preko svega (LOA), duljina na konstrukcijskoj vodenoj liniji LKVL, duljina izmeĎu okomica/perpendikulara LPP
66. Što je to TVL a što je LVL? TVL – teretna vodena linija, LVL – laka vodena linija 67. Kako se zove pojas broda izmeĎu LVL i TVL? Pojas gaza 68. Definiraj i nacrtaj pravilno označavanje gaza u metrima i stopama? 57. I 58. -gaz u metrima se označava arapskim brojkama vidine 1 dm i razmakom izmedu brojki
1 dm; gaz u stopama se označava rimskim ili aparskim vidine ½ stope te tolikim razmakom izmeĎu 69. Što su to BT i NT? bruto tonaţa- volumen svih zatovrenih prostorija na brodu izraţeni u bruto regirstarskim tonama neto tonaţa- volumen prostora namijenjenih za slaganje tereta i putnike 70. Tko je utemeljio prve propise o nadvoĎu? Samuel Plimsoll 1876. 71. Što je to nadvoĎe broda? Vertikalni razmak izmeĎu gornjeg ruba najgornje neprekinute palube i razine mora, mjeri se na polovici duljine broda 72. Kolika je udaljenost linija T i W od bazne linije S (summer)? 1/48 ljetnog nadvoĎa (Summer) 73. Definiraj ljetno nadvoĎe, te nacrtaj oznaku nadvoĎa te dodatne oznake nadvoĎa Od gornjeg ruba ljetne oznake mjere se sva ostala nadvoĎa; to je najmanje dopušteno nadvoĎe kada brod putuje otvorenim morem u ljetno doba.
74. (S, W, T, …)? S-Summer, T-Tropical, W-Winter, WNA-Winter North Atlantic / TF-Tropical Fresh, FFresh 75. Što pokazuje karta zona? Pokazuje u kojem dijelu svijeta do koje linije smijemo krcati teret, za sva mora postoji već odreĎena, jedino se za druge vode mora računati svaki put (rijeke, jezera i sl)
76. Definiraj koji brodovi moraju imati oznaku nadvoĎa WNA? WNA moraju imati brodovi do 100 m duţine koji plove zimi u dijelu sj Atlantika – najmanje dopušteno nadvoĎe za te brodove 77. Koliko je oznaka nadvoĎa WNA udaljena od oznake W? 2 incha, tj 50-51 mm 78. Koliko je oznaka nadvoĎa F udaljena od oznake nadvoĎa S? Udaljena je za duljinu FWA – Fresh Water Allowance koji se dobiva podjelom deplasmana s umnoškom TPC(tons per cm) x 40 – za cm (a x 4 za udaljenost u mm); kada ju nije mogće odrediti parametre, uzima se jednakom oznaci T 79. Nacrtati i navesti karakteristične brodske konope kod priveza broda uz obalu? Pramčani konop, pramčani bočni konop, pramčani špring, krmeni konop, krmeni bočni konop, krmeni špring
80. Definiraj i nacrtaj pramčani konop? Pramčani konop ide sa pramca prema bitnvi na obali ispred pramca 81. Definiraj i nacrtaj pramčani bočni konop? Pramčani bočni ide sa pramca prema bitvi na obali bočno odnosno okomito od bitve na brodu 82. Definiraj i nacrtaj pramčani špring? Pramčani špring ide sa pramca prema bitnvi na obali u smjeru krme broda 83. Definiraj i nacrtaj krmeni konop? Krmeni konop ide sa krem prema bitvi na obali iza broda 84. Definiraj i nacrtaj krmeni bočni konop? Krmeni bočni ide sa krme prema bitvi na obali bočno odnosno okomto od bitve na brodu 85. Definiraj i nacrtaj krmeni špring? Krmeni špring ide sa krme broda prema bitvi na obali koja se nalazi u smjeru pramca broda 86. Što je to kontejner, te napiši njegove dimenzije po ISO standardizaciji? Prijenosni prostor u koji spremamo teret različitog oblika, a dimenzije prema ISO standardizaciji su mu 20 stopa duţine, 8 širine i 8,5 visine
87. Koji su tipični opći tereti na brodu za prijevoz generalnog tereta? Hrana, namještaj, elektronički ureĎaji, motorni ureĎaji i prijevozna sredstva, obuća, odjeća i sl. Opći ili generalni teret je raznovrstan teret koji se obićno prevozi linijskim brodovima, najčešće krcan u više luka krcatelja za više luka i primaoca 88. Što je to TEU? Oznaka za volumen 20-stopnog kontejnera; TEU- Twenty-foot Equivalent Unit 89. Navedi najznačajnije karakteristike Ro-ro brodova? Rampe za pristup vozila na brod; prostrana skladišta nalik na velike garaţe; ojačane palube, liftovi unutar broda 90. Da li se kontejneri mogu krcati na palubi kontejnerskog broda? da 91. Kako su kontejneri osigurani u skladištima, a kako na palubi? Na palubi čeličnim šipkama postavljenim u kriţ, a u skladištima vodilicama i blokirajućim nosivim čučnjevima 92. Nabroji kontejnerske brodove FLO – FLO tehnologije? To su heavy lift ships. To su zapravo brodovi koji mogu prevoziti druge brodove ili jako teške terete. 93. Navedi i definiraj podjelu rampi kod Ro-Ro brodova? Prema mjestu ugradnje (pramčane, krmene, bočne), prema kutu koji zatvaraju s uzduţnicom broda (aksijalne, otklonjene, krmene okretne) 94. Što su to aksijalne rampe (nabroji)? Smještene na pramcu ili krmi u smijeru uzduţnice broda te se mogu koristiti samo kad je brod vezan pramcem ili krmom prema obali; mogu biti razdvojene te raznih duţina 95. Što prevoze, na koji način ukrcavaju i gdje skladište teret RO–RO brodovi? Kopnena prijevozna sredstva kao što su kamioni, automobili, tegljači i sl; ukrcavaju se preko prekrcajnih brodskih rampi i skladište se u prostranim sklavištima nalik velikim plovećim garaţama 96. Navedi podjelu putničkih brodova? Prema vrsti plovidbe: brodovi za kruţna putovanja, linijski brodovi Prema tehničko-tehnološkim obiljeţjima: putnički, putničko-teretni, RO-RO 97. Definiraj putnički brod? Brod koji je ovlašten prevoziti više od 12 putnika i mora biti na mehanički pogon 98. Kakvi su to brodovi katamarani? Brodovi dvotrupci (sa 2 trupa; lijevo i desno, a sredina je prazna); lakši su i brţi od
jednostrupaca 99. Što je to ljuljna kobilica (nacrtaj)? Kobilica stvorena zbog povećanog ljuljanja broda pa tako ima zadatak smanjivanja ljuljanja tako što povećava širinu broda. Nalazi se na vanjskoj oplati po bokovima od pola broda prema krmi
100. Čemu sluţe stabilizatori gibanja? Sluţe za kontrolu brzine, kuta i ubrzanja, valjanja broda, nagiba broda i brzine broda 101. Podjela putničkih brodova s obzirom na konstrukciju trupa? Klasični brod jednotrupac, katamarani dvotrupci, trimarani trotrupci 102. Što je to bow thruster? bočni porivnik, sluţi za manevriranje brodom, naročito u luci; 103. Definiraj što su tankeri, te navedi njihovu podjelu obzirom na teret koji prevoze? Brodovi s jednom palubom, a trupom podijeljenim na tankove namijenjene za prijevoz tekućeg tereta; podjela: brodovi za prijevoz sirove nafte i naftnih derivata koji su manji i imaju veći broj tankova za različite terete, za prijevoz ukapljenih plinova i prijevoz kemikalija, pitke vode, posebnih tereta 104. Nacrtaj poprečni presjek tankera sa dvostrukom oplatom?
105. Nacrtati poprečni presjek broda sa središnjom palubnom konstrukcijim?
106. Zašto takeri za sirovu naftu imaju C.O.W. i I.G.S.? COW-Crude Oil Washing (pranje tankova sirovom naftom) – nakon iskrcaja sirove nafte u tankovima ostaju talozi od parafinskih i asfaltnih materija koje je potrebno ukloniti jer smanjuju učinkovitost ispumpavanja tereta i kapacitet tankova IGS-Inert Gas System (sustav inertnog plina) – zbog stvaranja eksplozivne atmosfere isparivanaj tereta u tankovima, opasnost je stalna pa se inertiranjem tankova stvara inertna atmosfera tj smanjuje postotak kisika ispod granice koja podrţava gorenje 107. Čemu sluţi samarica na tankerima? Sluţi za manipuliranje crijevima za ukrcaj i iskrcaj tereta, sa manifoldima te za ukrcaj opreme, rezernih dijelova i sl. 108. Što označava pojam Panamax brod s tipičnim dimenzijama? Da taj brod moţe proći kroz Panamski kanal. Gaz mu mora biti do 12,2 m i širina do 32,2 m, cca 60-70 tisuća dwt 109. Što je to“ ullage“? Vertikalna udaljenost od površine tereta do vrha palube (tanka) 110. Kod ukrcaja tereta sirove nafte dali se koriste brodske ili obalne pumpe? Obalne pumpe 111. Što su to koferdami i čemu sluţe? Posebni prazni prostori ugraĎeni ispod tankova tereta i izmeĎu prostora strojarnice i tereta; sluţe kao pumpne stanice i mogu se naplaviti i stvoriti izolacijsk pregrade u slučaju sudara ili poţara u strojarnici 112. Definiraj kratice VLCC te ULCC? brodovi za prijevoz sirove nafte VLCC-Very Large Crude Carrier- supertankeri (200.000-320.000 dwt ukupne nosivosti) ULCC-Ultra Large Crude Carrier- veliki supertankeri (320.000-550.000 dwt ukupne nosivosti) 113. Što označava pojam Suezmax brod? Da taj brod moţe proći kroz Sueski kanal, gotovo ekskluzivno korišten odnoseći se na tankere; ima maksimalnu širinu i gaz te oko 1.000.000 barela nafte (cca 147 000 dwt) 114. Kako se peru tankovi kod brodova za prijevoz sirove nafte? C.O.W. Crude Oil Wash sistemom za pranje tankova sirove nafte 115. Što je inertni plin, na kojim se brodovima koristi, te svrha njegove upotrebe? Plin koji ne podrţava gorenje i koristi se na tankerima, svrha mu je da u tankovima svedemo kisik na razinu koja ne dozvoljava gorenje (eksploziju)
116. Čemu na brodu sluţe visoki ili krovni tankovi? Za reguliranje stabiliteta broda odnosno za izravnavanje. U njih se moţe krcati teret ( npr. Ţito) ili balast (more). UgraĎuju se najčešće na brodove za prijevoz rudače 117. Nacrtati uzduţni presjek broda koji ima Sagging? savijanje broda preko 2 vala
118. Nacrtati uzduţni presjek broda koji ima Hogging? savijanje broda preko 1 vala.
119. Podjela brodova za prijevoz rasutog tereta s obzirom na vrstu tereta? Cement, rudača, mješoviti teret ( O.B.O. ) i ţitarice 120. Što je to OBO? Ore Bulk Oil – mješoviti teret 121. Način prekrcaja tereta kod brodova za prijevoz rasutih tereta? Na obalnim dizalicama s grabilicama, a postoje i brodovi samoiskrcivači 122. Definiraj kakav teret prevoze “Bulk carrier-i”, te nacrtaj poprečni presjek njihovih teretnih prostora? Brodovi za prijevoz rasutog tereta. Rasuti teret jesu nepakirani tereti koji se zbog svojih karakteristika krcaju u rasutom stanju
123. Što prevoze LNG brodovi i glavna obiljeţja (temperatura, tlak, tankovi)? LNG-Liquid Natural Gas, ukapljeni prirodni plin temp -161,7 C pod atmosferskim tlakom, tankovi imaju dvostruke stijenke, a unutarnji zidovi su obloţeni specijalnim izolacijskim materijalima 124. Koliko se puta smanjuje volumen kod ukapljivanja prirodnog plina (LNG)? 600 puta
125. Koju vrstu tereta prevoze LPG brodovi? LPG-Liquified Petroleum Gas, ukapljeni industrijski plin 126. Podjela brodova za prijevoz kemikalija s obzirom na klase opasnih kemikalija? Tip 1- brodovi za prijevoz vrlo opasnih kemikalija. Tip 2- brod duljine 150m i krai mora izdrţati oštećenja bilo gdje po uzduţnici broda osim na dijeli gdje su pramčane i krmene nepropusne pregrade. Tankovi moraju ostati neoštećeni. Tip 3- brodovi za prijevoz najmanje opasnih kemikalija. Nepostoje zahtjevi za tankove. Brodovi ispod 125m duţine kod sudara ili nasukavanja moraju izdrţati manja oštečenja po čitavoj duţini osim prostora strojarnice. Dozvoljene su jednostavne oplate, ali se ugraĎuju veći broj pregrada 127. Zašto brodovi za prijevoz kemikalija imaju veliki broj tankova? Da bi istovremeno mogli prevoziti više različitih kemikalija koje ne smiju doći u doticaj jedne s drugima 128. Koje veličine moţemo očitati iz tablice nosivosti? Srednji gaz broda, deplasman, ukupnu nosivost, korisnu nosivost 129. Kako se definira integralni transport? Takav oblik rukovanja i prijevoza generalnog tereta u kojemu se teret objedinjuje i okrupnjuje u veće jedinice pomoću posebnih sredstava trajne prirode, čime se omogućuje primjena snaţne mehanizacije i postizanje visoke produktivnosti 130. Kako se definira multimodalni transport? Istovremena upotreba dvaju transportnih sredstava iz dvaju različitih grana transporta, kod čega prvo transportno sredstvo predstavlja teret za glavno transportno sredstvo
