Descrição: Compendio de cartas de Rilke donde trata sobre si peculiar concepcion de la poesia y de la labor del poeta
aFull description
Full description
Marija Ilievska-Poslovna Komunikacija
Full description
Mikropedagogija
Full description
"El Libro Segundo de las Ideas, que Edmund Husserl dejó inacabado a su muerte, fue publicado póstumamente en 1952. En este libro, cuyo ambicioso proyecto era efectuar la descripción de la co…Descripción completa
Edmund Vilson RAJNER MARIA RILKE Rajner Maria Rilke spada u velike obnovitelje poezije; ne samo nemačke i ne samo evropske! "a nje#a koji je svom pesni$tvu dao čuvenu %ormulu &pesma je postojanje& s pravom je rečeno rečeno da je bio jedan od retki' pesnika koji je bio samo to i ni$ta dru#o do pesnik! (akav on je )ele #enera)ije svetski' #enera)ija učio novom sa#ledanju sveta i novom odnosu prema sopstvenom radu * koji znači najstro+e uranjavanje i najsavremenije! ,nev$i u svetsko pesni$tvo &novi dr'taj& novu melodiju nov rečnik i nov odnos prema +ivotu on za)elo ostaje jedan od nekoli)ine najve-i' pesnika ovo# veka! Rilke je u svojoj o#romnoj prepis)i neprestano #ovorio o umetnosti i pesni$tvu! .otovo bi se mo#lo re-i da ni o čem dru#om nije ni #ovorio! Ali dok mi pod umetno$-u s'vatamo jedan mo#u-an oblik ljudsko# samoispoljavanja * dotle Rilke o umetnosti vazda #ovorio kao o jedinom mo#u-em obliku ljudsko# postojanja! (ako se čitaju-i nje#ove izjave ne kre-emo na polju estetike i poetolo#ije ne#o na polju e#zisten)ije! /i-e poezije Rilke poistove-uje sa bi-em čoveka! &0esma je postojanje& veli u III sonetu posve-enom 1r%eju! 1čevidno je da ovakvo ontolo$ko pro$irenje pojma pesme ili sa dru#e strane ontolo ontolo$ko $ko su+avan su+avanje je pojma pojma postoj postojanj anja a nimalo nimalo ne doprin doprinosi osi pre)iz pre)iznij nijem em odre2ivanju ti' pojmova! 3tavi$e u osnovi Rilkeovo# stava upravo se i nalazi te+n te+nja ja da ti pojm pojmov ovii budu budu podr podre2 e2en eni! i! Rilk Rilkeo eova va s'va s'vata tanj nja a su neka neka vrst vrsta a metap me tapoe oeti tike ke!! 4u$t 4u$tin insk skii pros prosto torr poez poezij ije e je izva izvan n pesm pesme e u u+em u+em sm smis islu lu s'va-ene s'va-ene ba$ kao $to se i su$tinski su$tinski prostor čoveka 5ili pesnika6 pesnika6 nalazi izvan nje#a u &su$tinskom svetskom prostoru&! 1ba ova prostora se za pesnika slivaju u jedinstvo! 0esma je i sama e#zisten)ijal iskustvo o postojanju i sama autonomna +ivotna datost! Rilke je dosledno e#zistirao kao pesnik i samo kao pesnik7 od svoje petnaeste #odine kad je počeo objavljivati svoje sti'ove pa do 89! #od! kad je umro za te tri i po de)enije dakle nevezan #ra2anskim pozivom on je oblikovao svoj +ivot kao +ivot isključivo i u svim svojim ispoljavanjima posve-en poeziji! 1blikovao je ne samo takav +ivot ne#o i sliku o tom +ivotu sliku malo koketnu malo preten)ioznu malo uveličanu * mo+da; ali neosporno je da je u tom podu'vatu istrajao i da je takav +ivot ostvario i da se u nje#ovom konkretnom i privatnom slučaju doista mo+e #ovoriti o posti#nutom jedinstvu čoveka i pesnika! Metodolo$ka te$ko-a je me2utim u tome $to ovde ni pojam čoveka ni pojam pesnika nemaju svoju uobičajenu vrednost i $to je nji'ova sinteza taj poten)irani pesnik odmaknut u neodre2enu daljinu i isto onako nepre)izno odre2en kao i predmet kojim se bavi ili bi valjalo da se bavi! Ako je pesnik &izlo+en izobilju strujanja večno#& ako na sebe &uzima teret sviju stvari& ako u nje#ovom sr)u &izvire bezbrojan +ivot& onda je oči#ledno da je intendirani predmet poezij poezije e jednak jednak totali totalitet tetu u sveta; sveta; a ako je tako tako pojmov pojmovno no odre2e odre2enje nje nije nije mo#u-no budu-i da izvan predmetni' me2a ni$ta ne preostaje! ,ostalom skrenimo uz#red pa+nju i na činjeni)u da je pojam pretendirane )elokupnosti sveta netačan jer iz nje#a u Rilkeovom slučaju izrikom otpadaju mno#i stva stvarn rnos osni ni elem elemen enti ti bez bez koji koji' ' svet svet ni bliz blizu u nije nije total totalan an!! Re Rečč je sa samo mo o 9
se#mentima stvarnosti pa makar oni pripadali i sredi$njim njenim slojevima! I reč je o re)eptivnoj sposobnosti o te+nji da sebe ispuni do+ivljajnom )elinom! 0rve Rilkeove zbirke zaista nisu vredne pomena! 1dve- nezrele i početničke ni po čemu nisu obe-avale budu-e# veliko# pesnika; one u#lavnom i temama i izrazom epi#onski nastavljaju tradi)iju nemačke provin)ijalne malo#ra2anske poezije proistekle iz bidermajera! :o prvi' samostalni' ak)enata Rilke je do$ao u zbir)i &Meni u slavu& 59<<6 koja je u kasnijem izdanju 59<=<6 dobila naziv &Rane pesme&! Naročito ova zbirka ali velikim delom i dve potonje &>aslova)& i &Knji#a slika& oličenje su jedne poetike koja bi se mo#la nazvati poetikom melodioznosti; pri čemu naročito u &Ranim pesmama& ta melodioznost često nije ni$ta dru#o do ve$to ali rasplinuto zvučenje i samo to7 predmet je me2utim izvesno neodre2eno stilizovano ose-anje neusmerene sentimentalnosti! , tim pesmama osim zvuka ima vrlo malo supstan)e! I melodijski ra%iniraniji i sadr+inom bo#atiji od &Rani' pesama& je &>aslova)&! Ali i ovde je u pro)esu izrade pesme muzikalnost prevas'odan elemenat koji dr+i pesmu na okupu! Muzika me2utim sada dobija vrednost simbola! Novi tonovi u &Knjizi slika& nastaju pod parnasovskim i simbolističkim uti)ajima! 1rkestra)ija je bo#atija razu2enija kru# teme se $iri! 1se-a se u pojedinim pesmama bar zaokret ka novom postupku ali osnova raspolo+enja s jedne strane i insistiranje na melodijskom bo#atstvu s dru#e čine da i ve-i deo ove knji#e moramo uvrstiti u prvi period Rilkeovo# stvarala$tva! 0rvi bitan zaokret u Rilkeovom postupku i )entralnu knji#u dru#o# perioda nje#ovo# stvarala$tva čini zbirka &Nove pesme& 5prvi deo 9<=? dru#i deo 9<=6! 1 čemu je reč@ ,kratko o tome da se variranjem staro# načina izra+avanja izlivanjem svoji' ose-anja u svet nije vi$e mo#lo dalje! Novi prin)ip je u okretanju ka predmetnosti ka objektivnosti ka isključivanju subjekta iz pesme! 0rava) stvaralačko# postupka se tako re-i preokrenuo7 dok su ranije ose-anja strujala u svet i rastapale #a sada predmet struji u subjektivnost! 1n se ne opisuje ne opeva se ne prila#o2ava se pret'odnom raspolo+enju stvarao)a i nje#ovoj sentimentalnosti ne#o se pu$ta da pokazuje svoju unutra$nju su$tinu svoje dotle neuočene tajne odnose i značenja! 4ve ovo za'teva čvr$-u or#aniza)iju pesme7 melodija se povlači na račun pre)izni' linija i puno-e slika! 0ro)es saznavanja stvarnosti postaje dominantan! :o ovi' ideja Rilke dolazi svakako i pod uti)ajem %ran)uske poezije ali pre sve#a pod uti)ajem +ivota u 0arizu 5od 9<=!6 umetnički' teorija 1#ista Rodena i nesumnjivo dotle sabrani' ve-i' +ivotni' iskustava! 1 suprotnosti izme2u staro# postupka * izliva ose-anja i opevanja predmeta * i novo# * uno$enja predmeta u pesmu tako da sami sebe iskazuju po svojim stro#im objektivnim zakonima * #ovori vrlo odre2eno i pro#ramski ovaj odeljak iz &Rekvijema za #ro%a Vol%a %on Kalkrajta& iz 9<=
'ladno# kamena ravnodu$je! Na osnovu novo# načina posmatranja novi' iskustava i intuitivno# prodiranja u sr+ predmeta nastaju pesme kao $to su &0anter& &.azela& ili &Rimski vodoskok&! (o su samo tri primera za stil i tematiku &Novi' pesama&! 1pisana predmetnost je mno#o $ira! Motivi se tu čine neis)rpni jer se sad kao pesnička #ra2a nudi )eo vidljivi i nevidljivi svet uključuju-i i proizvode ljudske umetnosti i predanja! 0a ipak ubrzo posle &Novi' pesama& dolazi do stvaralačke is)rpljenosti dolazi do novo# preokreta i ula+enja u jednu %azu rada koja se zasniva na drukčijim poetolo$kim pretpostavkama! (o se de$avalo otprilike u vreme 9<9! do 9<9C! #odine! Razlo#e za nova s'vatanja nalazimo u pro#ramskoj pesmi iz 9<9C! karakteristično nazvanoj &0reokret&! 4redi$nje mesto u ovoj pesmi čine ovi sti'ovi7 Jer vidi$ li #ledanju ima #rani)a i sve sa#ledaniji svet i$te da raste u ljubavi! "avr$eno je delo očiju vr$i sad delo sr)a na slikama u sebi zarobljenim! Jer ti si i' savladao7 ali sada i' ne zna$! Ideja je vrlo jasno izra+ena! 0esnik onaj koji sa#leda kao $to je to činio u &Novim pesmama& tim sa#ledanjem i dalje ostaje suprotstavljen stvarima! 4vekolika obilatost slika u koje se posmatranjem proniče nije i stvarno osvojena ukoliko se vi2eni svet ne preobrazi putem ljubavi i ukoliko veličaju-i #a pesnik ne postane jedno s njim! 0osredi je vra-anje subjektivnosti na vi$em stupnju! "adatak slavljenja predmetnosti )elokupnosti +ivota * a )elokupnost uključuje u sebe i prola+enje i smrt * zadatak preobra+enja vidljivo# spolja$nje# u na$em bi-u tako da postajemo jedno s njim * taj zadatak o#roman po svome )ilju preuzimaju na sebe i poku$avaju da re$e &:evinske ele#ije& i &4oneti posve-eni 1r%eju& dva velika )iklusa nastali %ebruara 9<! u malom zamku Mizou u 3vaj)arskoj #de je Rilke proveo poslednje #odine svo#a +ivota! 0re sve#a ideje razvijene u ovom periodu stvorile su od Rilkeovo# dela izvestan mit i privukle sebi naročito posle rata $irok kru# komentatora koji su odatle +eleli da izvuku ko'erentan %ilozo%ski sistem posebno dovode-i Rilkea u vezu sa %ilozo%ijom e#zisten)ijalizma! , idejama razvijenim u &:evinskim ele#ijama& tra+ila se #ra2a za uobličenje +ivotno# učenja koje bi predstavljalo razre$enje du$evni' i du'ovni' oprečnosti koje nas opsedaju! Ali vremenom se pokazalo da su ta očekivanja bila ako ne naivna a ono svakako malo preterana! 1snovna je #re$ka $to se od jedno# knji+evno# dela koje samo kao takvo ima pravo na postojanje 'teo stvoriti kodeks etički' e#zisten)ijalni' ontolo$ki' i poetolo$ki' istina! "načaj Rilkea nije prvenstveno u tome ma koliko nje#ove ideje bile nove i va+ne kao jedna me2ustani)a u istoriji evropsko# i svetsko# poetsko# du'a! "a nas je kudikamo va+niji način nji'ovo# postojanja jedinstven poku$aj razre$avanja problema ali ne ideolo$ki ve- putem pesničkim! 1no $to Rilkeovim delima pozno# perioda obezbe2uje trajnu vrednost jeste neponovljiva sinteza 96 intenzivne emo)ionalnosti transponovane kroz medijum intelekta 6 plastične sna#e uobrazilje ostvarene u novoj strukturi konkretni' slika izvanredno sna+no#a zračenja slika kojom se kazuje i najapstraktnija sadr+ina D6 mo-i intruiranja i C6 jezičko# izraza koji se ostvaruje na jednoj potpuno novoj ravni nečuvenoj dotle u nemačkoj poeziji! Kao $to se mo#lo očekivati upravo ono $to su %ilozo%ski komentatori slavili počelo je tokom D
vremena da odbija i publiku i stručnjake isto onako kao $to je tokom vremena knji+evni ukus postao osetljiviji i odbojniji prema sentimentalnosti misti)i i zavodljivo #latkom izrazu iz Rilkeovo# rano# perioda sve#a ono#a $to je toliko plenilo ose-ajne du$e! 4ada se pri re)ep)iji nje#ovo# dela slika svodi u realnije okvire ali zato postaje relje%nija! Jer Rilke svakako nije mesija koji nam pokazuje obe-anu zemlju nije %ilozo% čije učene reči pokazuju svetsku za#onetku najzad re$enu prozirnu na dlanu; ali nije ni bestrasno bole-ivo bi-e koje uzdi$e nemo-no da na ovom svetu i$ta protumači ili promeni! 1n je bio tra+ila)7 otkrio je poneki prostor ovo#a sveta; ne mno#o ali ne ni manje od mno#i' veliki'; bio je posmatrač i učitelj sa#ledanja7 i učinio kao i vazda dobar pesnik da vidimo ono $to svaki dan #ledamo a ne prime-ujemo; bio je jedan od oni' koji &diraju u san sveta& i $to$ta je odjeknulo pitomim ili 'učnim ili reskim zvukom zvukom kakav nismo slu$ali ali smo isto# trenutka kad smo #a razabrali čulom koje posreduje poeziju znali da postoji i da je istinit! 0itaju-i tako i slute-i da čuje mutne od#ovore koji se pla-aju skuplje od sve#a na svetu on doista nije postavljao ni sva ni uvek prava pitanja niti je uvek dobro čuo od#ovore niti i' je uvek zapisivao mo+da onako kako i' je čuo! Vreme #a pone#de načinje a pone#de očito otkriva tajnu i čvrstu +i)u! .ledan trezvenije sa ve-e razdaljine on postaje oporiji manje patetičan i manje #ladak7 čovečniji! 3to se postupka i spolja$nje %orme tiče treba konstatovati slede-e7 Rilkeovo pesni$tvo se u osnovi kretalo od vezano# i zatvoreno# oblika ka slobodnom i otvorenom! Isprva potpuno potčinjeno melodiji i sli)i kasnije podle+u-i oporoj i čvrstoj ar'itektoni)i pesme koja se prila#o2ava predmetu ali zbo# to#a jo$ ne +rtvuje metar i slikuono se u poslednjem periodu razliva u $irokim vrstama slobodno# sti'a obra-aju-i pa+nju pre sve#a na su$tinu iskaza! (ime ono dobija i svoju istorijsku dimenziju jer zapravo prolazi kroz iste %ormalne preobra+aje kroz koje se kretala njemu savremena nemačka i evropska poezija! "a razliku od menjanja %ormalni' činila)a u pesmi pa i promena u sadr+inskom po#ledu ima ne$to u samos'vatanju pesnika u osnovnom stavu i u odnosu prema stvaralačkom činu $to se vi$e impli)itno ne#o ekspli)itno i svakako nerazvijeno u svesnu teoriju provlači kao konstanta kroz sve %aze Rilkeovo# pesni$tva; time se vra-amo na pitanje o eventualnom zajedničkom činio)u! (aj zajednički činila) mo#lo bi se %ormulisati kao7 te+nja za identi%ika)ijom sa svetom! (o je mo#lo bi se re-i osnovni Rilkeov motiv i bezmalo jedina i najdublja nje#ova tema u svim %azama kroz koje je pro$ao! (e+nja za ulivanjem sveta u sebe i izlivanja sebe u svet za postizanjem jedinstva u kojem bi se oba ova entiteta poistovetila do nerazlikovanja stopila i slila u konačnu sintezu ukidaju-i tako i +ivot i smrt * ta te+nja se jasno očituje u ve-ini Rilkeovi' pesama! (o mo+e biti lelujava če+nja za nečim neodre2enim i neimenovanim op$tim kao u &Ranim pesmama&; mo+e biti 'rljenje ka bo#u mističnom sveprostoru simbolu svejedinstva kao u &>aslov)u&; mo+e biti utonulost u slike i predmete; i mo+e biti najzad predstavljeno kao čiljenje u su$tinskom svetskom prostoru u onim me2uprostorima izme2u +ivota i smrti sada$nji)e i pro$losti u kojima obitavaju an2eo i 1r%ej! , svakom slučaju posredi je uvek problem C
suprotstavljenosti svetu i načina da se ona ukine i prevazi2e problem izolovane jedinke i preobilno# +ivota ka kojem ona tra+i put! Kad u svojoj poeziji #ovori o pesniku Rilke #a u svim %azama uvek takvo#a vidi7 kao bi-e čiji je zadatak da izi2e iz ljudske individua)ije i stopi se sa )elokupno$-u postojanja! 5iz dela7 E! Vilson Akselov zamak ili o simbolizmu6