MOTORNA VOZILA(1)

MOTORNA VOZILA PREZENTACIJA 1 1.Koje vrste spojnica se primjenjuju na vozilima?

-

frikcione spojnice, o

suhe frikcione spojnice,

o

mokre frikcione spojnice,

-

hiroinamičke spojnice,

-

elektromagnetne spojnice

2.Princip rada suhe frikcione spojnice.

Ra suhe frikcione spojnice zasnovan je na korištenju sila trenja koje se javljaju među tarudim površinama. Površine koje vrše prenos obrtnog momenta ijele se na pogonske i gonjene. Pogonski ijelovi spojnice vezani su za zamajac motora i obrdu se zajeno  s njim. Gonjeni dijelovi spojnice vezani su za spojničko vratilo mjenjača. Ako se pogonski ijelovi spojnice spoje sa gonjenim ijelovima, taa se ostvario prenos obrtnog momenta o motora ka mjenjaču, tj. na spojničko vratilo mjenjača. Ravnomjernost uključivanja postiže se proklizavanjem površina pogonskih i gonjenih ijelova spojnice, kaa se postepeno približavaju jeni rugim. Zamajac služi kao površina za nalijeganje sreišnje ploče sa oblogama (lamele). Lamela je prenosni element spojnice i ona svojo m glavčinom čini pomičnu spojnicu sa žljebovima spojničkog vratila. Spojničko vratilo je sa jene strane oslonjeno u ležištu koje se nalazi u kučištu mjenjača, a sa ruge strane u ležištu koje se nalazi u zamajcu (klizno ili kuglično). Iza lamele se nalazi potisna ploča koja je potiskivana oprugama. Pritiskom ovih opruga ostvaruje se pritisak potisne ploče na lamelu, a lamele na zamajac, te se na taj način vrši prenos obrtnog momenta.

1

3. Glavni funkcionalni podsklopovi suhe frikcione spojnice su:

-

zamajac (istovremeno i funkcionalni dio motora)

-

pritisna (potisna) ploča

-

lamela spojnice

-

isključni (potisni) ležaj

-

tanjurasta opruga

-

poklopac kvačila.

4.Konstruktivna izvedba lamele spojnice.

-

obloga

-

nosedi lim ploča torzionog amortizera glavčina

-

opruge torzionog amortizera

-

2

5. Proračun suhe frikcione spojnice. Razlikujemo va bitna metoa proračunavanja spojnica: a) U fazi projektovanja spojnica. Pri projektovanju spojnica za vozilo u pravilu se projektuje gama

spojnica slične konstrukcije pri čemu se variranjem glavnih imenzija obezbjeđuju različite performanse spojnica. b) U fazi projektovanja vozila vozila se vrši izbor oređenog tipa (veličine) iz ogovarajude game spojnica.

Izbor spojnice i utvrđivanje zahtjeva za njeno eventualno prilagođavanje bazira se na: -

provjeri momenta koji spojnica prenosi i koeficijenta rezerve spojnice

-

provjeri specifičnog raa trenja pri polasku vozila sa mjesta provjeri isključnog ležaja

-

Obrtni moment koji spojnica može a prenese oređen je relacijom:

        

gdje su: MS – moment koji spojnica može a prenese , F - sila pritiska na frikcionu površinu , koeficijent trenja frikcionog para , z - broj površina trenja , rSR – srenji poluprečnik trenja

Tačna vrijenost srenjeg poluprečnika trenja oređena je sa:

 

       

gdje su: rS - spoljašnji poluprečnik frikcione površine , rU - unutrašnji poluprečnik frikcione

površine

3

 -

U realnim konstrukcijama, uz zanemarljivu grešku možemo kori stiti relaciju:

 

  

Broj površina trenja z je 2 ko jenolamelastih, onosno 4 ko volamelastih spojnica. Koeficijent rezerve oređen je relacijom:



 

gdje je: -

Mmax – maksimalni obrtni moment motora i

-

 – koeficijent rezerve spojnice koji iznosi 1,3  – 1,6 za putničke automobile i autobuse, 1,5 –    – 1,8 za teretne automobile, 1,6  – 2,0 za građevinska vozila.

6. Mokra frikciona spojnica. Princip rada.

Mokre frikcione spojnice imaju vrlo široku primjenu u vozilima sa automatskim mjenjačima i uređajima za pogon pomodnih sistema. Njihova primjena, kao glavnih spojnica u sistemu transmisije konvencionalnih vozila vrlo je ograničena. Razlog za to je veda cijena i složenije oržavanje. Danas se ove spojnice koriste u kombinaciji sa sekvencijalnim mjenjačima kao vostruke spojnice i kao alternativa suhim dvostrukim spojnicama. Mokra frikciona spojnica sa dva seta lamela, instaliranih

 jenim izna rugih (prsten u prstenu), koje se aktiviraju ejstvom pritiska hiraulične hiraulične tečnosti, a pomodu ogovarajudeg klipa. Omogudavaju krade kra de vrijeme promjene stepena prenosa i promjenu stepena prenosa praktično bez prekida toka snage. 7.Hiroinamička spojnica. Hiroinamički prenosnici ostvaruju prenos snage sa pogonskog pogo nskog na vođeno vratilo, naizmjeničnim ubrzavanjem i usporavanjem radnog fluida u zatvorenom krugu cirkulacije koju formiraju lopatice radnih kola. Kolo pumpe i kolo turbine imaju radijalne lopatice, a nalaze se u zajeničkom kučištu,

koje je o oređenog nivoa napunjeno uljem. Gonjeno vratilo je oslonjeno u ležajevima. U raijalnim lopaticama pumpnog kola koje je gonjeno motorom, dolazi do ubrzavanja radnog fluida (ulja) od

unutrašnjeg ijela ka spoljnjem dijelu pumpnog kola, usljed dejstva centrifugalne sile, a zatim do usporenja ranog fluia u turbinskom kolu. Na taj način se ostvaruje prenošenje energije hirauličnim putem sa pumpnog kola na turbinsko kolo. 8. Proračun hiroinamiičke spojnice Kod hidroinamičke spojnice momenti na kolima pumpe i turbine moraju biti u ravnoteži:

  

Momenat koji hiroinamičkia spojnica može a prenese oređen je izrazom:

        

 gdje su:    - karakteristični koeficijent hiroinamičke spojnice;     - gustina ulja,  – najvedi prečnik -1

cirkulacije ulja (m),  – broj obrtaja pumpe (min ).

Razlika broja obrtaja pumpe i turbine naziva se klizanjem koje je oređeno izrazom: 

 

4



  



Obzirom da su momenti pumpe i turbine jednaki stepen korisnog jelovanja oređen je sa :

 

 



   



 



Rana karakteristika hiroinamičke spojnice (na slici).

9. Stepen korisnosti hiroinamičke spojnice.

 

 



      



 



PREZENTACIJA 2 1. Koje vrste mehanički h mjenjača razlikujemo?

Mehanički mjenjači vozila mogu se izvesti na više načina o kojih su najvažniji: - zupčasti mjenjači o o

-

sa nepokretnim osama vratila sa pokretnim osama vratila

frikcioni mjenjači

2. Princip raa mehaničkom asinhronog mjenjača.

Asinhroni mjenjači su takvi mjenjači ko koji se prekopčavanje stepeni vrši aksijalnim pomjeranjem zupčanika i uzupčavanjem kliznog zupčanika u spreg sa zupčanikom pomodnog vratila.

5

3. Princip raa mehaničkog sinhronog mjenjača.

Konstrukcijom sinhrona koji je kombinacija konusne i zupčaste spojnice, ostvarila se mogudnost izjenačavanja obonih brzina ijelova koji olaze u spreg, bez uticaja vozača. Izjenačavanje obonih brzina zupčaste spojnice sa ozubljenim ijelom koji se nalazi na zupčaniku vrši konusna spojnica, te se na taj način ostvaruje bezuarno sprezanje parova zupčanika i samim tim se povedava vijek trajanja zupčanika. 4. Planetarni setovi zupčanika. Planetarni setovi koji se sastoje o tri zupčanik a: - z1 – centralni (sunčani) zupčanik - z2 – satelit (broj satelita iznosi u mjenjačima vozila o 3 o 5) - z3 – vanjski zupčanik (zupčanik sa unutrašnjim ozubljenjem) Ovi zupčanici imaju vije sloboe kretanja. Da bi se realizirao oređeni prenosni onos potr ebno je a se jena o ovih sloboa eliminiše (ukočen je ili zupčanik z 1 ili z3 ili nosač satelita). Ko konstrukcije planetnih setova potrebno je voiti računa i o sljeedim uvjetima: - razlika broja zubaca spoljašnjeg i centralnog (sunčanog) zupčanika mora biti djeljiva sa dva - zbir broja zubaca spoljašnjeg i centralnog (sunčanog) zupčanika mora biti jeljiva sa brojem satelita 5. Proračun prenosnih onosa planetarnog seta.

Čitav niz kombinacija prenosnih onosa može se postidi korištenjem pojeinih ele menata i vezivanjem za motor rugih elemetana onosno kočenjem pojeinih vratila (I,II i III).

Kao primjere u nastavku de se pokazati samo vije kombinacije prenosnih onosa ko planetarnog prenosnika: a) Koči se zupčasti vijenac sa unutarnjim ozubljenjem ( 2), odnosno vratilo III. Pogon se dobiva

preko vratila I i zupčanika (1). Vođeni elemenat je vratilo II sa nosačem satelita (4). Ova kombinacija daje prenosni odnos:

 

 

6



   

b) Koči se zupčanik (1) onosno vratilo I, kočnicom (7). Pogon se obiva preko zupčastog

vijenca (2), onosno vratila III. Vođeni elemenat je nosač satelita (4), onosno vratilo II. Ova kombinacija daje prenosni odnos:

 

 



   

6. Izbor prenosnih onosa u mjenjaču.

o mogučava bolju Prilikom izbora stepeni prenosa treba voditi računa a vedi broj stepeni prenosa omogučava iskorištenost motora u ijagramu vuče. S ruge strane vedi broj stepeni prenosa povedava broj zupčanika, težinu cjelokupnog mjenjača uzrokuje veda termička opteredenja sinhrona i češdu promjenu stepeni pr enosa. Pri projektovanju stepeni prenosa susredu se vije metoe za r aspojelu stepeni prenosa i to : a) Geometrijska raspodjela stepeni prenosa b) Progresivna raspodjela stepeni prenosa. 1. Izračunavanje prema osnovnim zahtjevima     2. Usklađivanje stvarnih vrijenosti sa konstruktivnim ograničenjima

Utvrđuje se u fazi projektovanja vozila na osnovu traženih vučnih karakteristika, parametara rugih raspoloživih agregata (motor, pogonski most, točkovi) koji utiču na vučne karakteristike. 7. Frikcioni mjenjači.

Frikcioni (kontinuirani) prenosnici omogudavaju neprekinu izmjenu vrijenosti prenosnog onosa transmisije i neprekinu preaju obrtnog momenta na pogonske pogo nske točkove u formi koja ogovara iealnoj vučnoj karakteristici. Služe za : -

Kontinuiranu automatsku izmjenu prenosnih odnosa

-

Izmjenu prenosnih onosa po zakonu koji omogudava o mogudava najbolje vučne i inamičke osobine vozila

-

Ostvarvanje visokog stepena korisnog dejstva

Kontinualni prenosnici (varijatori) izvoe se u više verzija o kojih su za praksu t renutno interesantna rješenja sa koničnim i toroialnim frikcionim površinama. 8. Princip raa frikcionih mjenjača. Mehanicki kontinuirani prenosnici se mogu podijeliti u dvije grupe: a) Prenosnici sa elastičnom vezom b) Prenosnici sa neposrednim kontaktom (sa visše frikcionih lamela i sa posebno oblikovanim frikcionim tijelima)

Prenosnik sa elastičnom vezom sastoji se o pogonskog ijela sa tegovima i gonjenog ijela sa oprugama. Oba dijela imaju podijeljene klinaste remenice, od kojih je jedan dio stabilan, a drugi dio

pomjeljiv na vratilu, tako a se razmak između remenica može mijenjati. Za pokretni isk pogonskog vratila vezan je centrifugalni regulator koji u zavisnosti o broja obrtaja vrši pomjeranje pokretnog 7

diska  . Kod gonjenog pokretnog diska za zor se obezbjeđuje oprugom koja vrši pomjeranje iska.

Pomjeranjem tih iskova mijenja se i poluprečnik pokretnih iskova i na taj način olazi o promjene prenosnog odnosa. Frikcioni prenosnici sa neposrednim kontaktom sastoje se o d dvije torusno sferne prirubnice

pogonske i gonjene između kojih se nalaze 2 o 3 iska. Promjena prenosnog onosa vrši se promjenom položaja osa iskova. Sa ovakvim prenosnikom može se ostvariti prenosni onos i o 10. 9. Definisanje prenosnog odnosa varijatora?



 

 - poluprečnik pogonskog pokretnog iska  - poluprečnik gonjenog pokretnog iska Minimalne i maksimalne vrijednosti prenosnog odnosa odredjene su izrazima:

   

   

10. Pomodni pogoni. Namjena. Ugranja.

Funkcija pogonskog agregata (motor) i sistema prenosa snage nije ograničena samo vuču vozila nego i na obezbjeđivanje potrebne snage i njen prenos na različite potrošače snage na vozilu. Ovo je izraženo ko više tipova privrenih vozila kao što su : -

građevinska vozila šumarska vozila različite vrste specijalnih vozila: 

cisterne



vatrogasna vozilaautodizalice



betonske mješalice



komunalna vozila

Pomoćni pogoni najčešće uzimaju snagu sa mjenjača, a postoje izvedbe kod kojih se snaga uzima direktno sa motora ili sa drugih agregata agregata sistema prenosa prenosa snage.

8

PREZENTACIJA 3

Mjenjači sa hidro i elektro komponentama

Pore mehaničkih mjenjača, koji su najjenostavniji i najčešde primjenjivani mjenjači u motornim vozilima, postoji veliki broj mogudnosti rješavanja zaatka mjenjača i na ruge načine. Kao što je ved rečeno to se može postidi primjenom pretvarača obrtnog momenta različitih principa raa kao što su: -

Hiroinamički pretvarači (HDTOM) Hirostatski pretvarači (HSTOM) Električni pretvarači (ETOM)

U savremenim vozilima najčešdu primjenu poslije mehaničkih mjenjača nalaze hiroinamički pretvarači. Mjenjači sa hiroinamičkim komponentama pore funkcija mehaničkih mjenjača omogudavaju: -

konverziju raspoložive snage motora u sklau sa potrebama kretanja vozila i karakteristikama ostalih sklopova sistema prenosa snage,

-

kretanje vozila unazad,

-

odvajanje motora od sistema prenosa snage kada je vozilo zaustavljeno,

-

razvođenje snage motora na prenji i zanji pogonski most ko v ozila sa pogonom na sve točkove pogon različitih pomodnih uređaja na vozilu.

-

a vrlo često preuzimaju i neke funkcije spojnice kao što su: -

prenos snage sa motora na sistem prenosa snage,

-

sinhronizacija ugaonih brzina motora i elemenata sistema prenosa snage pri polasku vozila sa mjesta,

-

zaštita elemenata prenosa snage o preopteredenja, prigušivanje torzionih oscilacija,

-

smanjivanje buke vozila.

-

Hiroinamički pretvarači koriste se sa mehaničkim mjenjačima u različitim kombinacijama: -

sa mnogostepenim mehaničkim mjenjačima za primjenu u  vozilima velike mase, vojnim vozilima i vozilima koja rae u vrlo teškim uvjetima, sa neplanetarnim mehaničkim automatskim mjenjačima ko vozila sa prenjim pogonom,

-

sa planetarnim automatskim mjenjačima, sa automatskim frikcionim mjenjačima.

Savremeni planetarni automatski mjenjač sa HDTOM čine poistemi: -

1 – posistem hiropretvarača;

-

2 – podsistem snabdijevanja uljem;

-

3 – podsistem retardera; 9

-

4 – podsistem planetarnog mjenjača;

-

5 – podsistem automatskog upravljanja mjenjačem

Mjenjači sa hiroinamičkim pretvaračima obrtnog momenta (HDTOM) o bavezno imaju sljeede podsisteme: -

posistem hiropretvarača HDTOM,

-

podsistem snabdijevanja uljem,

-

posistem mehaničkog mjenjača.

Ukoliko mehanički mjenjač nije izveen tako a je moguda promjena stepe ni prenosa pod opteredenjem taa ovi mjenjači obavezno imaju i  podsistem frikcione spojnice. Ovaj podsistem smješten je iza hiropretvarača i ima zaatak a ovoji rotirajude mase motora i hiropretvarača o mjenjača prilikom promjene stepena prenosa. 1. Princip rada HDTOM

HDTOM se sastoji od: o

Pumpno kolo (P)

o

Turbinsko kolo (T)

o

Reaktorsko kolo (R)

o

Jednosmjerna spojnica (JS)

Tečnost cirkulira u hiroinamičkom sistemu koji se sastoji od tri kola: P,T i R. Moment motora se dovodi preko ulaza (U) na pumpno kolo (P) a sa

turbinskog kola (T) ovoi preko izlaza (I) i sistema prenosa snage na točkove vozila. Reaktorsko kolo (R) je preko jenosmjerne spojnice ( JS) vezana za kudište motora i u režimu raa pretvarača nepokretna. U trenutku kada se koeficij ent pretvaranja momenta izjenači sa vrijenošdu 1  jenosmjerna spojnica oslobađa reaktorsko reaktorsko kolo koje se nakon toga slobono obrde. obrde. 2. Vrste HDTOM

Hiroinamički pretvarači ijele se po broju hirauličnih kola na: -

Hiroinamički pretvarači sa va kola  - hiroinamička spojnica i vrši samo konverziju ulaznog broja obrtaja

-

Hiroinamički pretvarači sa tri kola  - najpoznatiji je sistem TRILOK koji je dominantan dominantan u primjeni

-

Hiroinamički pretvarači sa više o tri kola  - mogu biti izveeni sa više turbinskih kola, više reaktorskih kola, više pumpnih kola ili istovremeno sa više različitih kola

Hiroinamički pretvarači dijele se prema vrsti radne karakteristike na: -

neprozračni hiropretvarači  - ko kojih moment na turbinskom kolu ne utiče na veličinu momenta na pumpnom kolu koji ostaje k onstantan 10

-

irektno prozračni hiropretvarači  - kod kojih porast momenta na turbinskom kolu izaziva porast momenta na pumpnom kolu,

-

obrnuto prozračni hiropretvarači  - kod kojih porast momenta na turbinskom kolu izaziva pad momenta na pumpnom kolu,

-

kompleksno prozračni hiropretvarači  - kod kojih porast momenta na turbinskom kolu izaziva prvo pad a zatim porast momenta na pumpnom kolu.

3. Karakteristika rada HDTOM

NEPROZRAČNI HIDROPRETVARAČI

DIREKTNO PROZRAČNI

KOMPLEKSNO PROZRAČNI

11

OBRNUTO PROZRAČNI

4. Definisanje zajeničkih tačaka raa motora sus i HDTOM

Dijagram pokazuje jasno da je  primjena hidropretvarača hidropretvarača u zoni vrijednosti koeficijenta   kada transformacije    koeficijent korisnog djelovanja hidropretvarača hidropretvarača dosiže svoju maksimalnu maksimalnu vrijednost. Poželjno je da odmah nakon dosizanja broja obrtaja turbine koji odgovara ovom odnosu uslijedi mehaničko mehaničko  premošćivanje  premošćivanje hidropretvarača. hidropretvarača. Proračun vuče vozila vrši se na osnovu karakteristike zajedničkog rada motora i hidropretvarača. hidropretvarača.

5. Elementi automatske transmisije. Promjena stepeni prenosa. Elementi automatske transmisije: 1. vratilo zupčanika sa unutrašnjim ozubljenjem, 2. sunčani zupčanik, 3. satelit, 4. unutrašnje ozubljenje, 5. cilinar hiraulične spojnice, 6. nosač satelita, 7. lamele vezane sa nosačem satelita, 8. ovo tečnosti, 9. klip, 10. kočna traka

U automatskim mjenjačima imamo mehanizam koji se zasniva na planetarnim zupčanicima, a u samom mjenjaču postoje i klasične spojnice (kvačila) koje jeluju u zavisnosti o toga koji stepen prenosa treba zauzeti.

Automatski mjenjač pore sklopa zupčanika, sa centralnim i planetarnim zupčanicima i pore spojnica (kvačila) u sebi sarži  još i pumpu za ulje, obično zupčastu. Između automatskog mjenjača i motora se nalazi hiroinamička spojnica. Funkcioniše na principu pumpa-motor. To jest u sebi sarži elemente koji funkcionišu kao pumpa za ulje, a rugi io kao motor koji ovo kretanje ulja pretvara opet u okretanje koje prenosi dalje ka

mjenjaču i točkovima. Uslovi vožnje, ustvari, iriguju koji stepen stepen 12

prenosa de biti uključen. Koliko je otvoren leptir gasa u usisnoj grani ili koliki je potpritisak u usisnoj grani, koja je brzina vozila, koji je broj okretaja motora, samo su neki od ulaznih elemenata na osnovu kojeg dolazi do automatske promjene stepena prenosa.

Ručica automatskog mjenjača ima sljeede položaje: “P”, “R”, “N”, “D”. o o o o

“P” se zauzima kaa se vozilo parkira “R” označava položaj za vožnju unaza “N” je neutralni položaj “D” je nastalo o engleskog “rive” - vožnja i označava položaj za vožnju.

6. Princip raa hirostatičkih transmisija Elementi u realizaciji hirostatičke transmisije su: o o o o

M – motor SUS HP – hidropumpa KB – komandni blok HM – hidromotor

Pogonski motor SUS pokrede hiropumpu, koja pokrede hiromotore koji su povezani sa komannim blokom koji reguliše njihov ra. Hiro pumpa može biti u izvebi krilne , zavojne , zupčaste i klipne (raijalne i aksijalne) . Kod hidromotora u sistemima hidros tatičkih pretvarača uobičajena je primjena klipnih hiromotora koji mogu biti raijalni ili aksijalni. Hirostatički pretvarači klasifikuju se prvenstveno po načinu regulacije: Sa regulacijom hiropumpe, regulacijom hidro motora ili regulacijom hidropumpe i hidromotora. U praksi se koristi regulacija hidropumpe, tako da izlazne karakteristike hidromotora ostanu konstantne. U tom slučaju

karakteristika motora ovisi o pritisku i volumenu tečnosti koju isporučuje hiropumpa. 7. Princip raa električnih transmi sija.

M – pogonski motor (SUS) GES – generator električne struje KB – komandni blok EM – elektromotor

Pogonski motor pokrede generator električne struje (istosmjerne ili naizmjenične) , koji pokrede elektromotore (istosmjerne ili naizmjenične struje) koji  su regulisani komannim blokom. Ko električnih pretvarača obrtnog momenta regulacija se obično vrši samo na elektromotorima , kako bi se na generatoru električne struje obezbjeili optimalni uvjeti raa.

13

8. Hibridni pogoni

Hibridni pogon je kombinacija motora SUS i elektromotora za pokretanje vozila. Postoje dvije izvedbe ovog pogona : Paralelna veza i Serijska veza . o

Paralelna veza Kod paralelne veze su izlazna vratila motora SUS i elektro motora direktno povezana preko transmisije sa pogonskim vratilom vozila. U

ovom slučaju elektromotor potpomaže rau motora SUS po potrebi.

o

Serijska veza Kod serijske veze motor SUS ima

zaatak a pokrede generator električne struje , koji proizvoi struju koja je potrebna za pokretanje elektromotora. U ovom slučaju elektromotor ima namjenu za pogon vozila u svim uslovima rada , a motor

SUS isključivo a pokrede generator električne struje.

Električni pretvarači obrtnog momenta sistematizuju se prvenstveno po vrsti struje koju koriste generator elek trične struje odnosno elektromotor. Generatori mogu biti: -

Generatori naizmjenične struje

-

Generatori jednosmjerne struje

Elektromotori mogu biti: -

Elektromotori jednosmjerne struje

-

Elektromotori naizmjenične struje

14

Karakteristika mjenjača sa električnim pogono m.

Uporedna karakteristika hibridnog motora i motora SUS PREZENTACIJA 4 1. Koja je funkcija razvodnika pogona?

Osnovni cilj ugranje razvonika pogona je omogudavanje pogona na vije i više osovina i iskorištenost raspoloživog prianjanja između točka i podloge u svim eksploatacionim uslovima za prenošenje pogonske sile. Funkcije razvodnika pogona su: -

prenos obrtnog momenta,

-

pretvaranje obrtnog momenta,

-

razvođenje obrtnog momenta, omogudavanje različitog srenjeg broja obrtaja prenjih i zanjih pogonskih točkova.

-

15

1 - pogonsko vratilo 2 - zupčasti par putnog prenosnog onosa 3 - zupčasti par terenskog prenosnog onosa 4 - planetni set diferencijala 5 - blokada diferencijala 6 - odgon prema zadnjem pogonskom mostu 7 - odgon prema prednjem pogonskom mostu

Princip rada : Pogonski moment iz mjenjača ovoi se na vratilo (1). Preko zupčastih parova za putni prenosni

onos (2) ili za terenski prenosni onos (3) obrtni moment se ovoi na nosač satelita planetnog seta diferencijala (4). S velikog centralnog zupčanika obrtni moment se preko vratila (6) ovoi prema zanjem pogonskom mostu a preko malog sunčanog zupčanika prema prenjem pogonskom mostu (7) u odnosu broja zuba (  65:35). Planetni set (4) omogudava različite ugaone brzine vratila koja voe prema pogonskim mostovima u slučajevima krivolinijskog kretanja vozila.  Blokada iferencijala (5) omogudava a se u slučaju potrebe privremeno suspenuje funkcija iferencijala. Razvonici pogona ijele po više kriterija: Po načinu raa: -

za stalno razvođenje obrtnog momenta,

-

za povremeno razvođenje obrtnog momenta.

Po ulaznom obrtnom momentu: -

za laka vozila,

-

za srednja vozila,

-

za teška vozila.

Po broju stepeni redukcije: -

 jednostepeni,

-

dvostepeni (putni + terenski; i T/iP  1,6).

Po mjestu ugradnje:

-

integrisani sa mjenjačem, integrisani sa voedim mostom,

-

poseban agregat.

-

16

2. Razlika između jenostepenih i vostepenih razvonika pogona? Glavna razlika između jenostepenog i vostepenog razvonika pogona je u broju reukcija,  jednostepeni jednostruka redukcija, redukcija, dvostepeni dvostruka redukcija. redukcija.

Jednostepena redukcija

Dvostepena razdvojena redukcija

sa cilinričnim zupčanicima Kod glavnog prenosa sa duplom redukcijom obrtni moment od kardanskog vratila prenosi se preko para konusnih zupčanika (1) i (2) i para cilinričnih zupčanika (3) i (4) ili planetarnog prenosa u

samom točku. Prvi io glavnog prenosa obično se nalazi u sreini voedeg mosta, ok se rugi io glavnog prenosa može se nalaziti ili na poluosovini). 3. Uloga međuosovin skog diferencijala? Uloga međuosovinskog (centralnog) iferencijala je a izjenačava srenje obone brzine pogonskih točkova prenjeg i zanjeg pogonskog mosta.u zavisnosti o konstrukcije i položaja ovaj  diferencijal može obavljati i funkciju razvođenja obrtnog momenta na prednji i zadnji pogonski most. Ovo razvođenje može alje a bue u unaprije izabranom onosu, opet ovisno o  konstrukcionog koncepta diferencijala, ili da se ovaj momenat razvodi u skladu sa uslovima prijanjanja (sposobnost

prenošenja sila na tlo). Međuosovinski iferencijali mogu se izvesti na više način, u primjeni su najčešde konstrukcije sa planetarnim mehanizmima ili sa spojnicama koje preuzimaju i funkciju diferencijala. 4. Princip rada planetarnih diferencijala.

Princip rada pogono je objasniti na koničnom planetarnom diferencijalu na slici pored. Veliki

cilinrični zupčanik glavnog prenosa povezan je sa kučištem diferencijala i preko satelita i koničnih pogonskih zupčanika pogoni pogonske osovine, prednju i zadnju. Pri ovom se sateliti ne

obrdu, iferencijal jeluje kao klin. Pri vožnji u krivini zadnja osovina prelazi manji put pa se

sateliti počinju obrtati smanjujudi broj obrtaja zadnje osovine za  a isto toliko povedavajudi broj obrtaja prenje osovine, u  skladu sa srednjim putem točkova prenje i zadnje osovine. Diferencijalni planetni konični mehanizam dijeli obrtni momenat motora u odnosu 50:50. Ukoliko je potrebno izvršiti rukčiju raspojelu momenta motora koriste se asimetrični konični ili cilinrični planetarni mehanizmi.

17

5. Princip rada lamelnih spojnica kao diferencijal.

Za vozila koja se kredu pretežno po teškim terenima primjenjuju se različita rješenja lamelastih spojnica. Lamelni diferencijal je u principu otvoreni diferencijal sa dodatim lamelama i setom opruga.

Uprošdeno, ovaj diferencijal radi kao i otvoreni kaa se vozilo krede pravolinijski. Ka se uslovi vožnje promjene i do đe do pojave razlike izme đu brzina va točka onaj zupčanik koji se br že okrede biva usporen od strane lamela koje su u fiksnom polo žaju i vezane za kuč ište diferencijala. Tada zupčanik mora da savlada otpor lamela na koje ga pritiskaju opruge. Otpor je oatno vedi sa vedom razlikom između broja obrtaja pojedinih točkova. 6. Navesti načine blokae iferencijala. Postoji veliki bro j načina blokae diferencijala, a dvije osnovne podjele izvedbi blokade diferencijala su: 1. Prema stepenu blokade diferencijala:

sistemi ko kojih se vrši mehaničko potpuno (100%) blokiranje iferencijala, - sistemi kod kojih se diferencijali automatski bloki raju u ograničenom procentu, - sistemi sa aktivno (računarski) kontroliranim iferencijalima. 2. Prema načinu aktiviranju blokae: bl okiranje iferencijala, - sistemi ko kojih se vrši manuelno blokiranje - sistemi ko kojih se vrši samoblokiranje iferencijala, - sistemi sa aktivno (računarski) kontroliranim iferencijalima. -

7. Uloga savremenih računarskih sistema u kontroli iferencijala. Savremena vozila, zbog povedavanja aktivne sigurnosti i poboljšanja performansi u sve vedoj mjeri primjenjuju različite sisteme računarske porške. U najširoj primjeni su: • ABS – računarski poržano kočenje vozila sa ciljem a se orži stabilnost vozila, • ESP – računarski poržano upravljanje vozilom sa istim ciljem. ci ljem. Primjena različitih sistema blokae iferencijala može a bue nekompatabilna sa ABS i ESP sistemima i što može a rezultira r ezultira obostrano negativnim uticajima i umanjenjem efikasnosti. Zato su pore ved naveenih mnogobrojnih sistema iferencijala i njihove blokae razvijeni sistemi sa aktivnom, računarski poržanom, kontrolom diferencijala.

18