Ljubavno naučni roman. Priča o tome kako se razvija ljubav između muškarca i žene dok pričaju o muzičkom poretku univerzuma i harmoniji čiji oni postaju deo. Prateći razvoj jedne ljubavne priče čit...Full description
Umoran Od Zivota i SmrtiFull description
Calculus OneFull description
sf
Motricidade Orofacial
Negosyo MoFull description
modptsFull description
Full description
Descripción: Proceso logistico para la exportación de miel de abeja a los estados unidos. Se indica costos relacionados y todo procesos que incluye, desde los documentos solicitados hasta el seguro que debe ...
Descripción completa
Full description
Sa Krus Mo at Pagkabuhay kami natubos Mong tunay!
Descripción: ss
Descrição: Mudanca - Mo Yan
Descripción: sfsdfsdfdgdgdgdg
Descripción completa
mancare
Himnario Con todas las Canciones de Ministerio Palabra Miel Santiago Atitlán definidos por tonalidades para piano, guitarra, trompeta.Descripción completa
XXI vek Knjiga 4
MiselOnfre
I
Moe
Urednik SIl\10N SIMONOVrC
POSTOJANJA Hedonisticki manifest S francuskog prevela ALEKSANDRA MANc rc
1 N a koricanla : Hans Makart, "QarO\'j zemlje", 1870,
III . FA USTOVSKO TELO .. .. .. .. .. ...... .. . ... ... ... .. ...... .. .. UP 1) Izmeclu dva nistJvila. 2 ) N euronski identiter. 3) Pedagogija smrti.
Umro sam kad mi je bilo deset gochna, jednog lepog jesenjeg popodneva, pod svetloscu od koje poielimo da smo vecni. Septembarska lepota, oblaci iz snova, prozra cnost zore sveta, slast vazduha, miris lisCa i beldozuto '>1Ul ceo Scptcmbar 1969 / novembar 2005. Kunalno na papiru pristupam tom trenutku svog postojanja, posle izgO\-ora u-aienih u tridesetak knjiga, same da ne bL~ morae da napisem stranice koje slede. Tekst je odlagan za kasnij-::: previse je mucno vracari se na ceriri godine u sirorisru kod oceva salezijanaca, izmedu moje desete i cetrnaeste godine - za cime su uslecWe jos tri dodame godine po internatima na drugim mestima. Ukupno sedam. L' sedamnaestoj go dini sam pobegao, kao zivi mrtVac. i posao u pustolovinu koja me je danas dovela do ovog lista hartije na koji Cu istresti dec kljuceva svoga bica ... Pre deste godine mot zivot se odigrava u prirodi u mom rodnom selu u opstini Samboa: bljutava voda reke u kojoj pecam svetlarice, grm1je u kojem berem kupine, zova s Koje berem grane od kojih Cu napraviti starinsku sviralu
13
~woc
postoj•.l11ja
grckih pa'\tira, puteliLi kroz sipraijc, sustanje sWlle, miris nji\'3., treperenje \'eu'a u osju zita, miris useva, let peel a, trka podivljalih macaka. Srecnosam :liveo u ta vergilijevska vremena. Pre nego sto sam proCitao Gcmgikc, doziveo sam ih, mr Ija put bila je u neposrednom dodiru s tvari sveta. Moj hoI iz tog vremena je moja majka. Nisam bio nepo Jno,~lji\'l) dete, ali me ona nije podnosila. Imala je za to razloge koje sam shvatio tek ITmogo kasnije, u Heme kad postajemo oJrasli zato sto preo.;tJjemo da se Ijutimo na ~lc~)Ce koji su :1as doveli do ivice provalije i koje pocinjemo da sazaljevamo kad u na.-na iednum proraJi razum. -'1oja je majka vcrovatno prc\'ise sanjala SVllj zivot izbegavajuci da ga zaista zivi, poput mnostva una koje su ucili da im je bovarijevski nagon druga priroda. Posto ju je tukla, mrzela i napustila majka (iji joj obrisi nisu os tali previse jasni, posto je bila smestana u porodice koje je plaeaia soci jalna pomoc i gde su je iskorisCavali, udarali, poniZavali, morala je misliti da je brak prilika da prekine ru nocnu moru. Ipak, brak nije niha promenio u tom zivotu pisanom rrmogo godina ranije, svakako jos od onoga dana kad je, odmah po rucienju u nedelju. za praznik Svili svetll, osta vljena u korpi pred vratima cr!eve, Kiko se ne moze opora viti od toga sto ga je rociena majka jednoga dana odbacila; jos i manje !
14
PrCd!!il)lOr : .1tttup01·ti'ct autora /UW deteta da sc izk2:i, bila joj jc potrebn3, dijagnoza na koju bi mogla pnstatJ. I previsc sam dobro video u kalve je sve eorsokake mo ja majb za:utala nera.zboritc I koristdi svoju energiju - po rut besnc ii\ otinie u kavezu koja se glavacke baca na rdet ke, vecirn krvav.l, $\ 'a izubijana od sihog nuda i jos lucia od saznanja da kroz S.lffiOunlstava.'lje nc moZe ukinuti ropstvo. ~ap[(Jti\' : zatvc lr postaje sve tcsnji, ldanje se nastavlja, krv traZi m'. l' osmoj ili devetnj godini, mao sam i previse. -',loia mJ.jk:.. mowa tc 19.1 nije bila sve<;na; ali njeno nesve sno ;e malo. CUbjivLl i zatvoreno dete nije nik!)g optuii\-alo, niie se z::tlilo, nij~ bill) neSta~no ~
15
. .:Woc postojal1ja mogao zamisliti pod giljotinom. Moja majka, naprotiv, s tim nije imala tdkoea! BoZt: biagi, koliko li je patila sto se nije mogla uzdrz.ati od mrinje koju su je naterali da oseea i koju je bez ikakve razlike izli\ala na S\'et, nesposobna i rodenog sma da poste di! Kako dete pre svoje desete godine moZe shvatiti taj sle pi mt.:haruzam koji izbe~jene aktere obuzete ludilom sto ih unlstava uvlaci u sebe i proti\· njihm"e volje? Majka tuce sina kao sto erep pada s krova; vetar tu nista nije kriv. Osta',-ivsi cerku prLd vratima erkve moja baba. 0 kojuj ne znam nista, doprinelaje svemu Sto se ddavalo s tim detinj stvima stavljenim pod znak negativnosti. Slepa sila koja po krece planete istim llcsvesnim pokretom voLli biea koja se hrane njenim emim energijama. Tako su me, dakle, sklonili majei sputa i smestili me u sirotiste, rudnog li paradoksa, m.oji roaeni roditeij"i... Pri nudno ponavljanje. Prvobima seena. Uprilicenje kararze. Ja sam na seeni igrao ulogu Ciju logiku nisam poznavao. Isto je tako bilo i s mojom majkom. Moj orae je digao ruke, nesposoban da se suprotstavi nasilnosti moje majke koja je u takvim prilikama udvostrucavala svoje zle snage. ~jegova blaga prircx:ia, njegova pomirljivost po svaku eenu, bili su saucesniei koje je, uostalom, savladala iserpljujuca brutalnost zemljoradnickog posla i beda zivota na koji se nikad nije zatio. I tako su me u se1?tembru 1969. godine odveli u to siro tiste pod imenom Zijel- meSa\1nom reDgel ijiell . ~aravno, primana su tu i deca koja su jus imala roditelje, ali je to mesto u XIX veku bilo zarrusljeno kao sme.staj jedino za sir06.d. Na postanskom zigu na omotnicama, u zagladjima 1 Lcd i jed (fr. ) - Prim. pm),
16
Predgovor : Amoportret autora
ktW
daeta.
zvanicnc prepiske, na drumskim oznalzama, u skolskim b~ tt.:nima, na O\'alnim Si(olskim pecatima, u oglasima u novi nama, u izveStajima lokalne stanlpe, stajalo je jasno i glasno:
si,·otiite. Sta moZe znaCiti za desetogodisnje dete :<.ad ga tamo ndH~du nego da ga napustaju? ~asta\ 'ak pruia priliku da sc iswrij.l :zno,'J. napise, i zaborav~jajuei na porravni dom, &i.a\'l1o ~tarJ.l1je i druge m.1jcms~ce neznosti, moja je majka cesto kasnije pricala :caku je predvidala da ill nasta\"iti da uCim visolce skole i da me je onaj mternat pravilnu pripre mio za nastavu s!ealovanja, sto je pokazau i moj zivur, za koji mea nije znau i koji je bio sasvim neverov'.1tan. Zasto unda ne najblizi ko:ez n.1 i<.ojem je ucio moj brat? I iz kojeg se s\ak.e \eCeri vraeao kuci. Zijel je Z3. moju majku zaista bio prilika da zameni woj polozaj napuStenog dcteta za poloZaj majke koja je napustila dete. 2
Pansion se na,;,azi na rrideset minuta cx:i mog rodnog st~a - udaljen tacno dvadeset i osam kilometara. Maj '6~ odigrao se a da nije bilo vremena da doputuje do te zabiti u Donjoj Kormandiji. U tom mestu na Omi vrvi od ve stiea i bajanja, prljavih igara i vraceva-pogadaca. Kad je duh Maja dve godine kasnije doveo do nekih poslediea, rec sirotiste zamenio je akronim dobro poznat u to vreme: siroti.~te Zijel nestalo je da bi se pojavio E.S.A.T. - Srednja .1gronomsko-tehnicka skola - koja je samo u drugaciji papir umotala istu salezijansku logi!cu. U njenom gradenju koriscen je kanlen iz armorikan sk( 19 masi\-.1, granit koji, kad ga natope kise, postaje taman
17
~ \If(li postojanja
Pyedg01'o1' : Al:toportret autora kao deteti!
i DaCt vas u ocajanj~. ~ama zgrada, sto nije nikakvo izne n:lJenje, preuzela je plan z:ltvorske gradevine - ludnice, zat':ura, bum ice, ~(asarne . Celina ima obLik 510\"2 E. De setug()di.~njem detetu, visokom ,>\'ega jedan metar, to stu se naslu u zagrljaju takvog zdanja smozdilo je i telo i dusu. Oku tug rvrdug jczgra siri~i su se dmbar, radi pn:C1 za nbl:ku u z2...'1atima, zimska baSta, spc)[tski tereni. S,e to z:.jcdno Licilu jt na selo, Scsto ucenika i nastavnika p0 bwju prevazilazi StaIl0\'nistvo sela iz kojeg sam dosao . .3i1a j-:: tv masinerija Ll scbc:. masina-IjudozJer:'2, kanibal sb kluaka. Z,lt\'or nema zidoVt:, nema tacno urvrJene granice, ja sno posta\"ljene zn:J.:m'e !coji bl govurili sta Je unurra, a sta napolju. Kad smo u njega u.sLi? Okoma polja su vec, ili tek, priprema. Nedaleko od sredisnjeg jezgra nalazi se MLin, sa bazom za kanue i kajake koje su sagradili frao-i i nizom zgrada na obaLi Orne, sicu.snom repLikom pecine kod Lurda, putevima koji vode do nje, .s umarkom u blizi ru, drvccem s nekog mesta zvanog Belveder, poljima, QU bristem pod otvorenim nebom. Sve se to i dalie rove Zijel. .. S takvog mesta ne moZe se pobeCi, NemajuCi kud, spu starno se putem koji se survava u crno srce disciplinovanja. Ko god resi da pobegne, odmah se nade u poljima nepri jateljski ra"poloienim prema svakome onom ko ih ne poznaje do tancina, ~iz ona dva-tri druma u okolini pro laze poponka ko!a, kola seliaka, meStana koji ce odmah zapaziti da je dete sasvim sarno prolazi ivicom puta nesurnnjivo pubeglo iz sirotista. Ono napolju vee je unurra, i obrnuto. Nem()guee je pobeCi iz zatvora na kojem nema brave. Telo i duh su dovedeni u red, Ca.k i na daljinu, narocito na daljinu.
Srcdisnja zgrada nalazi se nasprarn !capek. To je ZVd nican naziv. C stvari je to pre crkva, velika koliko i seoski parohijski dom. Sagradena poslednja od svih okolnih zgrada, jasno se izdvaja iz celine. lzlomljena liniia njenog krova ocrtava ugao sasvim u duhu arhitekrure sezdesetih godina . Zamisljarno Kazotovog davo!a kal
18
19
stu
1 Salezijan5ki red dobio je imc po ~\"etom franji Salc ~kum, a 05no vao ga je Don B-osko u XIX vcku . - PriiU. prevo
~1[oi p()stojrmja
Predgovor : Autoportret autora kao deteta
iJeJ.mog ZIVOtnOg Futa prema merilima apologetskog urna.
Prvog dana, u prvom sam, u prvim minutima, moje prvo iskustvo, na kojem su se temeljile cetiri godine u pa klu : na jos toplorn septembarskom suncu cekan1 u redu da
udem u ekonomat. Raznipapiri, pravilnik 0 ponasanju, adnllnisrrativni uris , formalnosti na pocetku skolske godi ne. Prozi,"a nas s\"estenik koji zviidi u ce,' na jednom od kljucevJ. koje nosi u sveznju i deli nas po razredim:.:., peri ceka da Dude ukljucen u mehanizam sirotista. Roditelji su rni otisli. Osta"io sam svoj kartonski :(O\"ce zie na ogwmnoj g.mllli kraj stcpcn:sta, \isoj oJ !TIene. Ubrzo, povratak u moje sdo, rri ncdd;e kasni;c - ali samo na nekolii
20
21
Ako je verunti strip-verziji, Don Bosko je moran da se suprutstavlja skepticizmu s\"ojih savremcnika, komurusti ckom proganjanju, cinizmu i preziru bogatasa, otporu p.ckih crkvenih zvanicnika, ali voden ru.kom Providenja _ 01:U cestu preuzima oblik vtlikog psa zastitnika po imenu Sivi ... - uspeva u svim svojim podvizavanjima. CiJjueujuci i izgraJnju sirotista ... Ponekad se uvece molimo da bude FoPunjcn manjak koji sirotiste ima; molimo ZJ. (udo u gOtovilli - i sutradan se pojavi neki dobrotvor, a rni za kljuCimo da su to naSe Zelje uslisene! Salezijansko staranje sastoji se u tome da se mladima pruii obu!;::a, taenije, da se oni usmere na zanate. Od te tacke, unutra~nja organizacija smera b jasoo utvrJenom cilju : s':ak()me treba pronaCi zanat dostojan tug imena. Z:~joradnik, pekar, kuvar, kobasi6r u vreme kaJ sirotiste zivi u autarhiji, metalostrugar, najbolji od najboljih, trak sler, bastovan u godinama koje sam ja tamo proveo ( 1969-1973). Za one koji se mogu intelektualno obliko vJ.ti, sVeStenicki poziv. Ali u salezijanskom duhu nema mesta za Ijubav prema inteligenciji, gaji se nepoverenje prema knjigam~) o~e-';l strah od znanja. Inteligeut - KakO je cesto imao obieaj da kaZe neki pop ~zaduZen za nas _ eto, to je neprijatelj ...
3
.:WO( postojanja
je mesto na kujem se dLca napu~taju, pa talw moram i da se od\'ujim ud licnog imena ne bih li pOStaO samo broi na spisku. Decak ispred mene, medutim, mora biti da ima [()dite~je, pa time i neku poreklo, srodstvo na koje moZe da se powve i da se dici imenom ispisanim cr\"enim slovi rna. Ali sa mnom nije taku, sa mnom je S\TSeno. Ja sam umro tamo. toga dana.. u tom trenutku. C najmanju ruku, u meni je umrlo detc i ja sam namili udrastao. Od tada me ne plaSi vise nista, ne priboja\"am se da ce doci bih) sta i'awrnije ld rog,L
Predgovoi" : Autrfportret autora kao rieteta
Kasnije sam otkrio da sam 490 zaista ja, ali sarno za perionicu ... Pusto spadam medu one koji u pansionu osta ju najduie - izuze\· prave sirocadi - moram da koristim usluge perionice u ust::I1mi C tom svetu prljavstine, znoja, zadaha malih decaka, smrada neopranih popova, skorenih ostataka ruane, perionica pruia bezbednu lukLl cistoce, blagih mirisa - oCuvanog detinjstva. U meduvremenu, otkrivarn tajne maSinerije. POput svih sistema moci, i ona radi na pogon poJele i hijerarhije. Od sesto ucenika, svaki je potekao iz odredene grupe. pa onda iz podgrupe s posebnim zakonima, pravilima, povlasti cama. Kljucni rez: rasa gospodara sa segrrima, pomocni cima, Cvrstim, postojanim, rmpalijama, budu6m samostal nim zanatlijama, svetinjom nad s\'etinjama Ijudi ad zanata; zatim rasa niZih bica, intelektualci, lellitine Sto se vuku ad poloiaja do poloz.aja, Zene, sekaperse sto recituju svoje la tinske deklinacije, zloglasni inteligenti sumnjive mu.skosti Sto je vrhunac u tom leglu popova-pedofua.
Na trenutak, blcsak: mogucnost da se posIe male mature prede na zanatsku obuku, poput onih pr\'ih. Gotm"cm·ck koji ume da pokaie da razWcuje aleuzati\' od ablarin, ali u isti mah izvanredan majstor ZJ. strUgum ili rendetom. Mo gao je podleCi isl
22
23
4
1\ loc postojanja
- s\-ira na khrineru uprkos tome sto mu je pokidana teti,a na malom rrsru r.sto mu se desilo zato sto nije bio kadar da bude Zan-Kristijan MiseP svoje generacije). Ponekad balavi u mdodiku, eudan inst.1Umem dobijen genets kim ukrstanjem usne harmonikc i minijarurne klavijarure. Taj trbu.sasri popa deli ucenicku populaciju nadvoje: s iedne strane sportisti, Ijubitelji kolektivnih sportfxa, majenovci, soprano glaso\'i koji se mObil iskoristiti za ilUr na misi, ucenici ') kojima razgu\ara u fuJba~skim re zu!tarima, Olimpijadama i drugim cirkusijadama, a s dmge strane I~udski sljam, svi osta:.i. I ja sam Jeo te kaljugc, tih "inteligenata" sto citaju u svom cosku umesto da razgo\a raju 0 televizijskim prenosima fudbalskih urakmi(a. Taj pop nas za katedrom uci ljubavi prema bliZnjem, a zatim na svetlost dana iznosi klasicni mehanizam s\·a:.ce nepravde. Odajem posru njegm'oj uspomeni: i protiv svojc volje, veoma brzo me je nauCio kako izgleda samovoljan covek s lcojim nikako ne bih mogao da se slozim_
5 Religija sporta oteuva zivot svakom ko se oseca kao ateista u odnosu na tu jedinstvenu vern ... Tri nastavnika te discipline - zovu je "sport" ili "aktivnosti na otvorenom", pedagozi jos nisu uspeli cia nametnu svoje "fiziCko i sportsko 1 Zan-Kristijan Mi;e! je francuski kompozitor inspirisan B2.ho vom muz.ik.om i evropskim cikwm, nasrupa na koncertima s Kenijem Klarkom, basistom Gijem Pcdersenom, ird. Po struci hirurg, pokro vitelj je Ud.ruienja grupa za istraiivanje i prouCavanje odnosa stre,a i zdravlja koje okupija pre svega predavace. istraZivace, psihoioge i lekare.
obrazovanje" - nose drcsove i patike pu poskJnjoj modi. Vreme jt: za fluoresccntnc hoje: mrandiastu, jarkocrvcnu, elektricnopla\u, u tri trake . Jcdan ad njih bio je izazine Gija Drija 1, koji je prosao <:dd:.ciju za Olimpijadu u M.elcsiku; dmgi, ko<;mati ragbista iz Tuluza; treCi, rahitican cm-ek koga su izmucili allzohol, dU\an, verm'atTIu i .i\.liirski rat, koji j~ pli\-ao u svom drcsu oj lLae boje bele kafe. Sad vcc oda\'nu ni u (emu ne pli\a, postu jt urnru pre vremena. Kraljevska dise:?lina, krus. Trke odrZ3..:1e u ~wr.: ina po Ijinla uko ..,irutista pruiaju tipican primer zakona dZungk: : sa hrunometrom u rnci, dobro usllikani, nastavnici cekaju cia krdo protrCi. Kad ponoyo zamakne u sumu, c,ni veCi, krupruJi, stariji. ocilUCnijl, laktovima (x:i~rkuju O!1C mlJ.(k, slabije, krhkije, u grmlje, u zbunje, u rotoke. ~apred se muski pljuje, pozadi sc plju\"acka, sline i hale rrim.lju po sred lica. Oni naj~skusniji tree ".J patilzama s kramponima. Ism ta ko i deeaci iz bogatijih porodiea, a ost.w se moraju zaJovu Ijiti iznosenim cipelama u kojima ce sleteti u jarak eim naidu na prvu kaljugu. PrestiiuCi trkace, terajuCi ih da tree u dobrom pravcu, trkacki psi, kojima se popovi dive kad se ponekad poredaju kraj trkacke staze, prete da pokidaju listm-e najbliiih trka ca. Skola zivota, Ijubav prema b liZnjem. Jednom godisnje prolazi se kroz zYanieno inicijaciisko maltretiranje: salezijanci organizuju "d\-adeset eetiri easa Le Mana". To je iskuSenje ok.ruZeno tajnom. Stari vec znaju: novi otkrivaju. Zaprega ad trojice-cetvorice, vezanih konup cima, vodi trku_ Na talzozvanim tackama s provijantom, blatnjavi, znojavi, dahruCi kao psi, dok ih oni najbrii u 1 Gi Dri (1950) francuski trkac i politicar. -
- Prim. p;-{~v.
24
25
Prim. prev ,
Moc postofanfa
Predgovor : Autoportret autora kao deteta
posadi cimaju i psuju, stari pod budnim okom salezijanaca sacekuju grupe i obilno ih zalivaju kofama hladne vode . Skola bliinjeg, ljubav prema Zivotu. Jos jedan zahvat - taj bi oduSevio neku donjonormand sku Leni RifenStal - Olimpijske igre 0 Uspenjskom ce tvru
oblicima mrinje prema sebi smatra se za devojcicu. Naj veea uvreda.
26
6 Uobicajeni rJ.spured casova ,s adrii najmanje jedan cas sporta. Kad se jos doda i "na otvorenom" - meni razlika ni dan-danas nije jasna ... - to maze biti i do tri sata tizickih aktivnosti u toku dana. Medutim, tusiranje je jednom nedeljno. Bez izuzetka. Cetvrtak J(: u W vr~me bio dan za oJ.mor. Trka, i u petak blatnjav u skolu? Sta mari: tusiranje sledece nedelje. Saml tusevi nalaze se u podrumu od grubog betona. Male pojedinacne kabine sastoje se od drvene poclioge na podu, sklepane klupe, tuSa, drvenih vrata obojenih u zeleno koja su se orvarala kao kaubojska vrata, na salu nima u vestren-tilmo\'ima: simbolicna okretna \Tata bez gornjeg dela, bez donjeg dela, tako da pop-gonic robova kroz paru pogleduje vitko telo ovog iii onog. ~a ulazu cekamo u gaCicama. jedan za cirugim, s peSki rom i toaletnim priborom u ruci. Otac Brijon vodi raeuna o mlazu vode, to jest, 0 vremenu. Nema ni govora 0 nekom uiivanju u vodi, 0 zadovoljsrvu sto skidamo prljavstinu s tela, a time i s duSe. Nema prilike za oseeaj uiivanja sto smo malo ostali sami, pod toplom kisicom, daleko od s\'e ta, sami sa sobom pod tom licnom kisom prociscenja. Za dovoljsrvo u cistoCi? To je greh. To rade sarno devojCice. Sve se odvija pod palicom. Cekarno na red bez gunda nja; brzo ulazimo; sklanjarno se; prepuStamo mesto slede cern. Zatim ocliazimo u podrwn s prowrcicima razvlaceCi po betonskom podzemlju nase mirise mokrih kuCica
27
Moc postojanja
Predgovor : Autopoytyet autoya kao rleteta
kako hismo sat nemena gledali televiziju - u to Joba, Zoma... Za to vreme, oni s losim ocenama gn.:jali su stoliOl.
Gde i kaua ostaje mesta za malo spokojnog uiivanja u sebi? Kad se pogase svetla, u spavaonici. Medutim, i tu je zivotni prostor ogranicen. Krevet, cn'eno ili zeleno skotsko cebe, naizmenicno, u spa\'aonici za sto dvadeset osoba, onnaric s fiokom i vratancima. To je sve bogatstvo. Tu su i ncophodne st1:ari, i sve blago. Mnogo kasnije ill saznati da je moja majka skrivala pisma od moje drage, neke Pariianke koja je za vreme
lemjeg raspusta dolazila u moje selo. ~e rrimam nik:al(Vu postu, osim iednom pismo ad oca koji mi ja\'lja da je majka u bolnici posle saobracajne nec;rece u kojoj je nek.i (ovek, ,"ozae, poginuo, a neka :lena poludela, ~ga putnlca. ded noga ponedelika, kad se neki decak iz Samooaa vratio u pans ion, rebo mi je da je moja majka puginula u toj ne<;reCi , i tek onda se Urra\'a, od koje sam traiio potvrdu, raspitala, a zatim opo\Tgia ':est - nekoliko Caso\'a kasnije ... ) Za te eeriri goJine jedino blago m.i je bilo pismo s foto grafijom mog bezubog rruadeg b~ata_ koji je na poledini napisao neku recenicu bratske Ijubavi . Kasnije su mi rodite Iji za imendan poklonili pribor za pisanje ... Jedino blago bile su i knjige iz bibliote:;:e u sp.1\·Jonici. Poucna literatura, naravno, ili losi avanturisticki romani seeam se nekog davcZa po imenu Bob l-.loran ... - i nekoliko klasika. Laicka nastavnica francuskog tera nas da citamo Floberovu Salanzbo, velicanst\'enu, mironosnu, koja mi je poklonila Kanaginu za raspust u Zijelu . Istok u sirotistu. N amJ. onaku Cistim, posto smo se umili ledenom vodom pred umivaonicima s ogledalima poredanim u ni zove, u piiamama, u kn::vetima, vreme koje prethodi gase nju svetla pruia isrinsku slast. Bez dodira sa spoljnim sve tom, sasaptavanja dozvoljena sarno miljenicima, prekori upueeni ostalima. Miris sapW1a i paste za zube . Ponekad tiho pu.stena klasicna muzika. Pa onda knjige, knjiga. Sreea u pricarna s kojima se s\"akcxinevno susrecemo: Strr.·ac i 1Jwre za mene ie bila knjiga koja me je navela da pisem. Od "snabdevaCa", kako se govorilo, ad izvesnog go spodina ~arirela, kepeca utegnutog u sivu kosulju na struk., narucio sarn zutu svesku, koju sam ispunio pricama za koje danas mislim cia su, zbog scene s napuStenim
28
29
Popovska tdmika: kad s\'i udu u s\oje odeijh\ on ubjavljuje etape koje treba slediti: nakvasi se pod tuSem, uJ.makni sc, nasapW1jaj se, vrati se pod vodu, isperi se, oJmah izlazi napolje, brisi se, izlazi, cak i ako , 'oda s tcbe curio ~aroeito ako voda s tebe curio Izdaje naredbe ma.si neriji, urla na nas da iziJemo ispod kist wrIe ,"ode. Tesko ~mome kv smcsta nL poslllia, pustn ce on pojaeati \Telu \'Odu. LZ pomoc Pavluva, kukkti,'no mSiranje nikaJ ne traje duie od predvidenog vremena ... Jednog straSnog dana, kao dobar poznava.i.ac homerskug gne\'a i davolje histerije, otac Brijon na podu kraj tllia nalazi briZljivo poluZeno govance. Svi su se razbeiali da umaknu pred salezijanskim besom. ~1islim da je dotieni koprofli toliko u sebe upio smn pojedinca i odadavanje zajednice u tom siroristu da je zamisljao da se i vrsenje nuZde, Iuw i Sl'e ostabJ, ubuduce mora pukoravari zakonima zajednice.
7
Moc postojanja
P,'edgovor : Autoportret autora kao deteta
konjem koga je gazda pretukao (!) vdo verovatno bile autobiografske! Kad se s\'etla pogase, pop krene u obilazak. Zrak svet losti iz dZepne lampe dozvoljava mu da ponekad zatraii da neko ruke stavi ne ispod nego iznad pokrivaca; s vremena na vreme, sedne na i\'icu nekog kreveta, tik uz telo zgrce nog decaka koji je zaustavio disanje, i pod snopom s\'etlosti iz lampe prelistava brevijar; drugi put, suSkanje omora s bombone ili cokolade privuce salezijanea, koji uzme svoj deo i strogu doda: "Lepse je lcaJ se podeli ... " ~astadjajuei obilazak, prolazi kraj hrkanja, uzdaha, sa njarija, ma koji nece na 06, suSkanja umornih tela koja se prevrcu na kre\'etima, krekanja opruga na metalnim leia jevima. File na paI?uCama klizi po podu. Otvara vrata svoje sobe, zatvara se. Cujem zvuke svakodnevice njegovog te skobnog zivota, vidim senke njegovih sitnih pokreta. Placem.
1 "Kad u borbi ne preti pogibelj, tad pobeda lisena je slave." Komej, Sid, ein II, scena II. - Prim. prevo
to rec koju su dvojica na SUStdnim krevetima prosaptali jedan drugom posIe gasenja svetla moze toliko da razjari popa. On tada moZe da upali svetla, da vice, dere se, mIa, sve poizbacuje iz kreveta, pobaca prekrivace, zakrva\'ljenih ociju, sve jace maSuCi rukarna, stisnutih vilica, dok mu misi ci na obrazima poigranju, oJ zlobe i od naredenja koia bljuje, naizmenicno. Zimi, iz tako beznatajnih razloga leao sto je razgovor u pola glasa, ako se kril'ci ne prijave, cela spavaonica se nade napolju. Sto dvadesetoro deee u piia marna, po mrkloj noci, Jok plava meseceva svet!.ost boji na slage snega zaostale u dvoristu. Pop wnotan 1.< bundu drii nas da stojimo u mestu dok ne dode prijava, sto se ne de sava. Ne bi li saCu\"ao obraz, orac Brijon sve zajedno povede u uaonicu i natera sve te useeptale decakt da pisu zadatke, prepisuju redove, u rekordnom Hemenu uce pesme napa met, naswniee izabere zrtvU koja ce ispaStati i tera je da reeituje. Sudbina grupe tada zavisi od zrtvenog jarea. Ako se izabere odgovarajuCa osoba, lako je produiiti vreme bo ravka u ucionici u gluvo doba noei, iii skratiti scenu histe flJe. Drugom prilikom je pesma crvreka usred noei ponovo izazvala ludi bes istog popa. Mi smo, kao zatvorenici koji hoee da budu tamniCari, u ispainjene kutije za krede stav Ijali zrikavce, gundelje i belollike. 1} nekom verovamo ne zgodnom trenutku, cvrCala su mu zatreperila i probudila salezijanca. Isti scenario kao i prethodni put. Sarno popov milosnik, zaduien za casove muzickog, ostao je u krevetu - iz medicinskih razloga, kako je saucesniCki tvrdio poma hnitali gonic robova. Ne secam se \ise zbog (ega sam i ja jedne veceri bio izabrana zrtva. Verovatno je u pitanju bio izgovor preko
30
31
8 Spavaoniea ne uiiva potpunu egzisteneijalnu eksterito rijalnost. Sporije vreme, blaii ritam, mirniji zivor ponekad ne spreCavaju nagle i neopravdane histerime nastupe salezija naea i iz zasede uvek vreba neko pakleno iskuSenje. Onih ne koliko piona pristiglih iz laickog sveta nimalo ne zaostaju, nego i sami imaju svoje istaneane izopacenosti. Kad u borbi ne preti pogibelj, itd. l Ono sto dovocli do izliva nasilja na kraju se pokazuje sarno kao izgovor. ZaprepaSceni, u grill, ne shvatamo kako
.lIre postofcmfa
Predgo)Jor : Autoportret autora kao deteta
kojeg se l(analisao izopaceni libido tih oJraslih Ijudi za tvorenih z~jeJn() <;a <;ebi slienima, a koji su u t-:oriii apsti nenti . Neki nadzornik kome je eilj bio da stupi u veliku salezijansku poroclicu - koadjutor - poslao me je ca done sem piljevinu iz raclioruee na kraju sirotista, na sanloj iviei polja, nedaleko od groblja. Odvaian poput kal'Vog Ridoglavog 1, suocavam se s nocnim sumovima, iznenadnim preletanjem nocnih ptiea, olujnim vetrom u krosnjama drveca koje krekaju, lupanjem slabo zatvorenih kapaka, paeova sto u begu iskaru iz kanti s dubret( 1m iznetim iz trpezarija. Vise od svega plasim se susreta s popom pcJufIlom - a u ustanovi ill ima trojiea -cetvorica. Trkom <;e nativsi iz radioruee, usput izgubivsi piljevinu koja se razletela u noci, uplaSio sam se da m u spavaonicu stici praznih ruku. Papuca i piZame prekrivenih praSinom ad drveta. drhteCi od hladnoce, predajem otkup k'1ji jt:: od mene truen. Popovski segrt, gledajuCi me podsmcSljivn, uz osmeh kale: "Dobro, sad nosi to nazad odakle si uzeo." Kad sanl se naSao napolju, S\U preostalu piljevinu baeio sam u kanru za dubre iza trpezarije i neko vreme os tao na betonskom steperusru, cekajuCi cia prode dovoljno vreme na da bih mogao da se vratim. Po povratku, posto mi jc oprosten greh koji nisam ni pociniu, posto sam osctio ncpravdu koiu su mi namerno naneli oni koji su nas u tcoriji pozivali da budemo pra vedni, te veccri nisam plakao. Stisnuvsi zube, zilievsi se da nilcad nem zabl)ra\'iti, obc(ao san1 sebi da vise nlkaJ
nem zaplakati. Danas me sarno patnja ili smrt Ijudi koje volim mogu naterati da prolijem suze. SvoiQes ruvam ne taknut, bez ITllinje, bez osecanja uvredenosti, bez zlobe, ali na raspolaganju i onima koji nemaju mogucnosti da mu pribegnu, posto su ih nasilniei previse izmoZdili.
9
1 Ridog lnvi (1894) roman ZiJa Renara: ''Dere je neophodna zivo tinjka. Mach je humanija ad njega ... Ali zivotinja cije nagone treba pripiromiti i previse cesto jesre bice koje trpi bo1." - Prim. prevo
Nema potrebe da covek bude pravedan, strah sam po sebi nudi jedan jedini nacin vladanja: "kako bi nam se dru gi pokoravali, treba naj pre da nas se plase", misli Francu ska pre Maja '68 . Fratri salezijanci, isto tako. Oruda i dola zi logika straha, samovolje, neprestanog predvidanja pro pasti: greh je svuda, cak i tamo gde ga nema. Kazna moZe pasti s neba, nepravedna, suverena, proizvoljna, hirovita. Ne bi li odriao strah, dobro podmazan sistem pruia mogumost da se nad glavu svakog siroceta nadnese Damo klov mac. Rad i disciplina, to su kazneni odeljci. Svako popllitanje u rezultatima ili trudu, i najmanje izvrdavanje pisanih i nepisanih pravila mogu dovesti do toga da se pokrene proces nadziranja i kainjavanja: u apsolutnim vred nostima, to znaci da svako dobija po jednu ocenu nedeljno iz pomenute dve oblasti. Sistem raznobojnih bonova - od osnovne bele do kata strofalne ±Ute preko prilicno skupe ruiicaste - omogucava cia vam odbiju dva, cetiri ili sest poena od jedne ili druge ocene. 1stovremeno, poCasni bonovi, zeleni, drugacijeg formata, duii, daju vam po jedan dodatni poen. Kisa bonon pljlliti kod lose profesorke nemackog na koju smo se istresali. Jos je gore prolazila s magnetofonom trakasem, koji joj je takode odbijao poslusnost. 1sta
32
33
Moc postojanja
Predgovor : ..Autoportret autom han dcteta
nevolja preti i kod nastavnice engleskog koja nas tera da ueimo beskonacne spiskove reci. Tukom tematske nedelje posvecene vinogradarstvll primorava nas da savladamo reCi za enologiju, natega~ degustacij~ vrenje, lasrare. Cetrde setak termina koie je trebalo naueiti, provcra znanja od dvadcstt reli ispod petnaesc padas - ZUG bon. U nedelii pc lsn.:cenoj tdu, naueimn da kaiemo nozne kosti, grana stopald, Zucni kmal, du.snik, gu.steraca, sve to na Sekspiro vom ~eziku s naglaskom Jasera Arafata ... Ki dan-danas ne 7,nam da pitam Z.l neku ulicu kad sc nadem u Londonu. Direhor sirntista svecano okuplja ceo kolei u citaonici. S\'ake neLidje provera\'a s\-akoga od nas pojedinacno, ob javljuje ocene, pa ih komentarise - lIZ pohv~e ili ribanje ... Ko ima manje od prosecne ocene u radu ili elisciplini, kainjava se . .Kema gledanja televizije, sleeli mu prepi sivanje stiva, uccnje pesama napamet, pisanje zadataka i odgovarajuce veibe u zavisnosti od zahteva profesora koji kainjava, ali i zadrZa.vanje vikendom, odnosno po nekoliko vikenda zaredom. C toj igri nema junaka. 1\'ista ne moZe opravdati ugroZavanje mogucnosti izlaska iz tamnice.
Disciplina se ne sprovoeli zahvaljujuCi upotrebi bonova. To bi bilo previse jednostavno. Delotvornije je ponekad ako se upotrebi telesno kainjavanje: snaini udarci nogom u zadnjicu Koje vam zadaje pop sto iz sve snage zabada cokulu u pozadinu nekoga ko je previse spor, i po cenu da toga potom nekoliK.o dana boli rep na kicrni; pljuske po potiljku od kojih se uvreu vratovi; grubo stezanje okorelog prestupnika za rnisicu i propisno drmusanje lIZ opasnost
da mu se iseasi rame ; samari deljeni po~to se prethodno proveri cia li je !camen na prstenu okrenut prema unutra; ti emocionalno nezreli odrasli Ijueli ne znaju kohlcu snagu imaju i ne umeju drugaCije cia se obrate tdu nego na neki SUfOV nacin. .Ki trpezarija ne sme pIllZati prilike ZJ. uiiyanje. Tu se iede zato da bi se u telo unda oJgovarajuCa doza kalorija. a ne raill zadovoljsrva. Posluiiteljize iz obliinjeg sela kao Ja su izisle iz nekog Felinijevog tlima. Jedna toliko sera Lia se priboiavamo da bi se pn sv~om :Zoraku mogia prevrnu ti ustranu, druga ima brkove poput porrugalskog zidara, treca, utegnuta u pla\u ndjlonsku bluzu, sva kipi od s
34
35
10
Moc postofmlJa
Predgollo1" : Autoportl-et autora kao deteta
t.lda Uh\'.lti h~s ZJ kaJ.::a\· neOla imcna, doh\'ati uecaka za kUSll. baci g.l OJ zemlju, <;t()lica p1dne, un zJ.urla i baca ga udarcima nogu u cokularna, od siline udaraca decko se ot kotrlja preko cele trpezarije, zgrcen u smrtnoj tisini. Zau stavi se ispod sudopere, cvileCi kao iivotinja, tiho ciceCi. Po podu se razWa njegova krv i ostavila trag kakav ponekad vidam u kasapnici u mom selu posIe klanja svinj e. Obed se zavrSava a da se vise niko ne usudi da otvori usta. Jos mi je u glavi tvar od koje je bila sacinjena ta tisina.
ruku preko njegove kako bi zapamtio pokrer, a onda taj trenurak, za koji se trudi da potraje, iskoristi kako bi se prou'ljaa uz leda i zadnjicu dereta prikljd tenog uza stolar sku rezgu. Riram njegovih pokreta odgovara riunu ma srurbacijc:. Drugi pr~daj e muzicko. DugajJija, cesto u druStvu Kokoa, vrane :~uJ a je bila maskora sirotista, klati svoju priliku dui one strane zgrade u kojoj drii svoje casove. Kao svojevrsni Profesor Suncokret1, na stolu drii spler elektricnih kablova, lemilica, alar:~ , hartij a, planova za sklapanje. Pacovi iii mi sevi vne <;;e po kavezu. Carape po podu, prljavstina, smrad. Sam ie od pocetka do kraja sklopio pravi stereofonski uredaj - zalernio je delove, uglavio prikljucke, i cak neku konzervu pretvorio u kutiju za pojacalo. Zaplenio je karto ne za pak( I\'anje jaja iz kuhinje kaku bi napravio izolaciju u muzickoj sali i tako je pretvorio u privremeni auditori jum. Ogromno drvo na padini preko puta uprolece propu sta sunce. uj esen se ispuni bojama, uzimu sluii kao legalo za pnce. U tom zabacenom kutku skole on nam puSta Pacifik 231 Anura Honegera i priea 0 osovinama, 0 bugiju, 0 parobrodu; liZ Seherezadu nas pren( lsi na Isrok, isto tako uz U .rtepanta centralne Az~'e; igra uz Carobnfaikog segrta Pola Dikasa, drZi nam Cas iz geografije uz SmetanL'ltl Vltavu. Uz\iseni trenuci, baS kao i trenuci pLlsveceni cita nju. U me010st mi je dokazivala da, ako je svet iivih palcau, u njemu i~ak una i rajeva. S druge strane, tera nas da ucimo da sviramo na flauti, ito deCiju pesmicu Kraf bistrog iZJ)(lra... U tak:vim trenucima
11 A zatim, sto je bilo teie nego futi iii ruiieasti bonmri, strasnije od udaraca, disciplinski arsenal imao je i zakon (utanja u vezi s pederastijom. U to vreme niko nr bi uopsre poverovao onome ko bi odraslima, svojim roJireljima, na primer, rekao da ovaj iii onaj sVeSrenik pipka decak.e. Ka to bi se mogao ocekivati odgovor - ja bih ga prvi oce kivao: "Covek koji je i ivor posvctio Bogu i zaverovao se na cednosr ne moze tako da se pnnasa." Tacno je, uko liko.. . Jedan nas uci rucnom radu. Svi se dive njegO\'oj okrer nosti i sposobnosti : ramo gde mi od silnog pritiskanja 10 mimo restere, prohijamo Iemljene spojeve pre\'isc vrelim silom, kalajem punimo sucelno zalemljen Sav, umaiemo lepkom dva komada ufI:eta iii plamenikom ugljenisemo Shl.ll veverice na pozadini ad lema, (In ,w e doveJe u red i spase nas truJ za dan majki ... Isrovremenu, svako ad nas plab to spasavanje jedin stvenim obolom: pod maskom nastavnika, nedvosmislen pokrer, staje iza leda ovoga iii onoga, traii da taj spusti
36
~ Jedan od gJavllih junaka Erieovog stripa Tlntlnove avanture, -PrIm. prev,
37
Moc postojanja
P1'edgovor .' Atttopol'tret autora kcw deteta
od onill iz prvog reda traii da se premeste u posleJ.nji . Svi znaju sta to znaCi. Dok smo mi usred-;redeni na partiruru i sviranje ins rrwnenta , on ovoga ili onoga pomiluje po glavi, prede rukom preko neCijeg nata, ponekad je za\uee -.J okovratnik i time navede sviraca da pogrdi, da poene da se davi pod sopstvcnom kragnom, prestra\'ljen od tog pipkania. Taj isti nas uci da upravljamo kajakom, nedeljom po poJ.ne. Prema sasvim zJravoj !ogiei, primaju se same uni :
I jos dve reei 0 salezijaneu zaduienom za anlbulanru u koju niko ne zuri, i to s razlogom: zbog i najmanje glavo bolje bolesnik ee smesta morati da skine gaCiee i da pusti da ga ispipaju. S pantalonanla palim rreko eipela, ako se bunite i kai:ete da to nije ono mesto na kojem oseeate boL eujete kako vam kaiu da se komplikaeije s\udJ. mogu naCi : Pi pac iaja zatim nemarno izjavi da je vreme da se decak vrati na cas, i sve Clei)a<;ki plati samo kutijom aspirina. sam svoje glavobolje Cu\'ao za sebe ...
38
ra
12 Diseiplina, kainjavanje, Jozvuljeno, n-:Jozvolj..::no, dobra, zio, greh, neprestano smo Ziveli u toj a011osferi. I poslovi se obavljaju u strahu: ako se postigne los uspeh, ne zato sto neko nije radio, nego zato sto nije dovolojno pa metan, i on dode pod udar nedeljnog oeenjivanja i bude kainjen. Otae tabadZija iz trpezarije predaje i fi-ancuski, i to ekstra vagantnim metodama. Zimi sirom orvara prown,: i tera nas da reeitujemo pesme, da disemo duboko, da siroko za mahujemo rukama, da izmedu nogu driimo daeke torbe, da se okreeemo u smeru kazaljki na satu, i sve to u uCionici u kojoj se nalazi stotinak daka uobicajene zapremine. Posto su ga morile ne znarn kakve pedagoske brige - sto je veravamo bila posledica '68 ... - razradio je sistem preda vanja koja je snimio na malom kasetofonu sa sillialieama povezanim elektricnim kablovima s dodamim prikljuc eima, sto je sve sarn napravio. Snimei kree, mnogi kablovi su osteceni i povrh svega, male sillialiee su se napunile voskom iz usiju koje su slusale prethodne Casove ...
39
Moc postofanfa
PredgovoT : Autoportret autora luw deteta
Taj isti stipaljkama za veS 0 najlonske konopce razvu cene kroz uCionicu kaci slike isecene iz Hodoiasnika ili Katoliikog iWota. Svako od nas se pribojava kobne mogu enosti da mu bude dat zadatak da improvizuje na osnovu ti.h klisea. Ucenik koji izostane s casa moZe ocekivati grd nju ili prituibe na svoj raam, ali isto tako moZe i izazvati straSan napad, a da uopste ne zna ni kad ni zaSto je do njega doslo.
Prve molitve Citaju se ujutro, naSte srca, pola sata; zatim na kraju dana, jos pola sata, iza cega sledi vecernja beseda, trenutak za lieno uzdizanje, komentarisanje aktuelnih do gac!aja, prilika da se pomolimo za veliku zajednicu starih uCenika - mora biti da i mene blagosiljaju vee trideset gcxiina,
molitve se odnose na sve zajedno ... - ili (jtanje nekog od lomka iz jedine literature koju Citaju oni najintelektualniji salezijanci: Riders Digest. Ja tad a citam sve sto mi doc!e pod ruku, pa i to. Otac M oal, nesreeni klarinetista, zaduien je za taj ve cemji zahvat. Dobro mu je poznato da sam ravnoduSan i prema pevanju i prema sportu, a da naprotiv citam koliko &od je mo~ee kad god imamo Cuvene zajednicke odmore. Cirao sam Zana Rostana - kome sam u to doba poslao pismo sto je ostalo bez odgovora.. . - i Zelim da budem biolog, jer sam u to vreme njegovo filowfsko popovanje smatrao za biologiju. Moje oduSevljenje de lim a starog naucnika iz Vil d'Avre ja, izraieno u spiskovima Zelja predatim nastavnom vern, donelo mi je teret Casova iz prirodnih nauka: pisanje u epruvete kako bi se izmerila kolicina albumina, odsecanje glava iabama zarc!alim makazama kako bi se ispitalo ne ucestvovanie mozga u refll:ksima, mazanje kiselinom uz vrpoljene zadnjicc neke sirotice .. . Taj pop ne voli "inteligente", kako bu... Tokom jedne od vecemjih beseda, pred svim mojim dmgovima, prneitao je odlomak iz onog groznog Casopisa i upitao me za ime pisca recenice koju je upravo na\·eo. Srecom, bio sam procitao raj odlomak neko vreme pre toga i mogao sam da odgovorim - bio je to Tejar de Sarden i neki tekst 0 parte nogenezi (iz vodozemaca, mada ne s ponosom, pupovi umeju da ekstrapoliraju cak i Bogorodicu! ) Srmcnjak za ljubav prema bliinjem se nije upuStao u pojedinosti - sa mar je promaSio cilj. Drugi put su nam nekog srarog ucenika predstavili kao primer blistavog uspeha: postao je prodavac automobila,
40
41
Neki drugi, profesor matematike, iz dana u dan polako gubi sve malje, ukljuCujuCi i trepavice i obrve. Najpre mu se pojavi eela velika kao monaSka kapica, iz estetskih razloga obojena u boju kestena, pa onda perika koja jednoga dana odleti tokom ruce s nekim ucenikom i ostavi glavu tog coveka golu kao guzica. Stalno se nakasljavao, ispljuvak zadriavao u istima, zva kao ga kao ostrlge, nadimao obraze, a zatim ponl)Vo gutao pljuvacku kao da je dobro vino iz Bordoa. 5 najvece udalje nosti s koje ga moute Cuti u dugackom hodrlli.ll, on vee pocinje s ispitivanjem: "Pola srranice, prvo pitanje." SleJi pitanje - pa onda d'-a, pa ui. Za to vreme on pruia korak, u-aii kratke odgovore, ulazi govoreCi: "Skupljam zadatkc." I kod njega oni sporiji ponekad mogu da umaknu njegovoj osveti ili da izazovu napade be.sa, koji ni njemu nisu "trani.
13
..I.\1.oi postojanja
Predgovor : Autoportret autora !zao deteta
seo za volan najnovijeg madela blista\·og, kao kanarinac zutog renoa 15, i dobio cast da odrii vecernju besedu u kojoj je slavio vrline sirotista, popova, svog obrazovanja, itd. 1.:; isto vreme skola je organiuwala putovanje u Engle sku; on je ponudio putovanje na poklon nekom ad nas ko ne bi mogao iCi zbog siromaStva roditelja, pod uslovom da to zasluzuje.
putovati stojeCi. I tuge sro sam svoje sieusno telo morao da bacim u smrcilji\u i misieavu masu sticenika. Cvek pu tujem sedeCi. N a dan polaska, kad gledate kako drugi ocilaze, dade vam da zaurlate, zatim da zacvilite poput ranjene zivo tinjice. Regresivna Zelja da se zavucete u neki eosak, da se sklupcate, da zauzmete poloiaj fetusa i da CuceCi u svojoj mokraci i izmetu cekate hipotetieki kraj sveta koji ce okon cati tu moru. Oseeam se kao sugavo pseto sto ze zavuklo u s'l.'oju kucicu. Verovatno znajuCi sta za siroce znaCi kad gleda kako odlazi saCica. njegovih bliinjih - ipak, manje sirocadi nego sto je ono ... - naSi ucitelji kao da oiabavijuju pritisak. To je udobnost pruiena u stenari, poniZavajuCa painja. Menta i grenadin u bocama cine vodu prijatnijom; nedeIjom, iuta ili narandZasta soda; projekcije Tintina na staklenim ploca ma uz izvdtacene komentare salezijanca na duinosti koji tekst Cita s kanona pod svetlosm diepne lampe. Te price o Tintinu na mesecu toliko su glupave da se coveku place. U griu su mi se zagiavili jecaji kojih sam se nagutao ZJ. vjeki vjekov. Nedeljom ujutro misa. Iz kapele uvek izlazim s evrstim ubedenjem da ni na trenutak nem da poverujem u te budalaStine. Nisu popovi od mene napravili nevernika, ja to vee jesam; naprotiv, kao ateista od rodenja, u predstavi koju su mi priredili nalazim materijal da se ucvrstim u uverenju da oni egzistencijalno gre.se. Saialjenje deteta pre rna odraslim a nezrelim ljudima. Kad se nadem u svom rodnom selu, parohijskom popu moram da odnesem na potpis papir kojim potvrduje da sam odlazio na bogosluienje. Vrlo brzo naucim da podra zavam potpis i da plliim ocev svetli iitan pod limenim
Nismo znali koji su kriterijumi te zasluinosti, ali smo \·ideli koji je ucenik dobio poklon. To nisu bila ni moja ce tiri druga u ne<;reCi ill ja, ~oji smo ostaii sarni u sirotiStu dok su ostali autobusom isli na svoje putovanje. Posto salezijanci nisu bili predvideli da ce ta sacica dru5tvenog otpada ostati na dnu kazana, zaboravili su ill i da predvide obed za to veee ...
14 ~edeljom u sirotistu stega neprimetno popuSta. Zatisje u nasilju ... Malo vise blagosti, painje, vreme je sporije, ali i duie. Red i dalje vIada, razume se, ali je primetnija i bar sunasta rukavica na gvozdenoj ruci . Taj osecaj da vreme protice slobodnije pocinje subotom, pred kraj popodneva posvecenog veronauci. Dolaze porodice, neprekidan niz kola, suro\'ih decijih pogleda upucenih tuc1im roditeljima. DeCiji pogled? Dfungla u dZungli. Automobili se sve tde krem po dvorutu. Prilikom prvog izlaska osetio sam divljacnost hordi koje pokrece mozak gmizavca. Moj desetogodisnji oklop ne moZe se meriti s telom adolescenata uveibane tehnike koji auto bus zauzi maju na prepad. Seeam se kako se moj kovceg ljuljuSkao iznad tuc1ih glava i da sam sebi rekao da vise nikad neeu