PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH
METODOLOGIJA SKRIPTA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
[email protected]
WWW.BH-PRAVNICI.COM
METODOLOGIJA Pojam nauke i naucnog saznanja Ima nekoliko razlicitih shvatanja nauke, nekoliko razlicitih pristupa definiciji nauke od kojih su najpoznatije sledece: 1. shvatanje nauke kao sistema znanja koje nas okruzuje 2. shvatanje nauke kao razlicite forme covjekove djelatnosti 3. shvatanje nauke kao opceg metoda
1. Prema prvom od navedenih shvatanja nauke predstavlja sistem znanja o stvarnosti, o materijalnom svijetu, drustvenim odnosima, zivotu ljudi i dr. Pod sistem naucnog znanja se obicno podrazumjeva uredjen, povezan, obuhvatan, promjenljiv naucni skup o odredjenim cinjenicama, iskustvenim generalizacijama, naucnim zakonima i naucnim teorijama zasnovanim na odredjenim principima. U okviru takvog skupa svaka cinjenica ima svoje objasnjenje. Znanje je ovdje shvaceno kao relativno istinito uvjerenje prihvaceno na osnovu kriticki objektivne ocjene, raspolozivog svjedocanstva i ispravnosti misljenja pri izvodjenju tog uvjerenja. Na osnovu ovoga nauka predstavlja sistem znanja koja se neprekidno razvijaju i popunjavaju. 2. Prema dugom navedenom shvatanju nauka nije sistem znanja, nego djelatnost, traganje za znanjem i nastojanje da se priblizimo istini o svijetu koji nas okruzuje. U skladu s tim poznati naucnik Koper iznosi uvjerenje: “Da nauka nije sistem koji stalno napreduje ka zavrsnici, nasa nauka nije znanje, nije posjedovanje znanja, posjedovanje neoborive istine to sto neko cini covjekom od nauke vec njegovo uporno i bezobzirno kritizko traganje za istinom”. 3. Ukratko po ovom shvatanju sustina nauke nije u znanju, nego u traganju za znanjem. Postoji i uvjerenje po kojem nauka moze da bude shvacena kao opci metod sastavljen od mnogo znacajnijih ali …………….. opcih postupaka. To misljenje zastupaju i neki autori da kada analiziraju sve situacije koje smatraju naucnim, sve situacije kroz razlicite metode pa se nauka moze shvatiti i kao metod. U skladu s tim poznati metodolog Taylor kaze: ako bismo zahtijevali definiciju nauke koja bi bila primjenljiva od najranijeg perioda civilizacije do sadasnejg vremena mo gli bismo reci da je nauka u najsirem smislu sistematski metod opisivanja i kontroliranja materijalnog svijeta. Svako od navedenih shvatanja je nedovoljno objasnilo pojma nauke te zbog toga se mogu postaviti i razliciti prigovori. U skladu s tim prema navedenom shvatanju se moze prigovoriti da samo znanje ne cini nauku, nauka nije samo znanje nego je ona vise od toga. Zatim shvatanje nauke kao djelatnosti, kao traganje za istinom moze da se prigovori, da se traganje za istinom oslanja na postojecei sistem znanja pa nije nezavisno od postojeceg znanja. Pored toga kao proizvod traganja nastaju nova znanja koja uticu na promjenu nekih dijelova postojeceg znanja. Shvatanje nauke kao metoda moze s pravom da se prigovori da metod ne moze da bude zavisan od postojeceg sistema naucnog znanja. Metod je na postojecem znanju zasnovan. Prema tome ovo shvatanje nauke niposto ne bi smjelo da iskljucuje shvatanje nauke kao sistema znanja. Izrecenim se moze zakljuciti da nauka treba da bude shvace na stovremeno i kao sistem znanja stecenih objektivnih i racionalnih postupaka koej se stalno razvija, i kao specificna forma covjekove djelatnosi tj.traganje za objektivno istinom i novim znanjima u stvarnosti, djelatnost koja se koristi svojstvenom metodom, naucnom metodom pri cemu je neophodno
2
WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
istaci da je shvatanje nauke, njenih funkcija i ciljeva da su se mijenjali u razlicitim periodima razvoja drustva. Naucni metod i metodologija Pod naucnim metodom u nauci se podrazumjeva nacin pomocu kojeg se stice, provjerava i razvija naucno znanje. Razvoja nauke i naucnog znanja ne bi bilo bez hipoteza jer one podsticu, usmjeravaju i organizuju traganje za znacajnim novim cinjenicama. Ali hipoteze se ne mogu postavljati ako ne postoji svijet o naucnom problemu koji treba rijesiti. Nauci je svojstveno da sve svoje tvrdnje, bilo da se njima izrazavaju jos neprovjerene pretpostavke, bilo cinjenice, u prilog ciju istinitost govori raspolozivo svjedocanstvo steceno provjeravanjem, postojano izlaze razboritu sumnju. Nauka zahtijeva da te tvrdnje budu obrazlozene znacajnim svjedocanstvom. Stoga, metod nauke je uvjerenje smjelih i domisljatih pretpostavki i ostrih pokusaja njihovog opovrgavanja. Naucni metod kako isti Pope nije metod koji vodi uspjehu u nauci niti je on nacin opravdavanja naucnih rezultata. Naucni rezultati nemogu biti opravdani, nego samo kritikiovani i opravdavani. Stoga je osnovna funkcija metoda kao sistema pravila, da odredi djelovanje covjeka u odnosu na elemente sigurnosti/stvarnosti koje proucava da b i se omogucilo utjesno sticanje, provjeravanje i sticanje novih znanja. Iz ovog proistice sama definicija i znacaj metodologije pri cemu se razlikuje nekoliko stepena metoda. Najopstija metodologija jeste prakseologija koja predstavlja disciplinu koja istrazuje nacine djelatnosti primjenjive u svim krupnim oblastima: pravo, medicina, ekonomija, i sl. i u njoj vaze opce pravilnosti svojstvene metodima svake djelatnosti. Isto tako potrebno je utvrditi razliku izmedju metodologije i epistemologije (nauka o saznanju) a metodologija istrazuje metode istrazivanja, objasnjavanja, rjesavanja i provjeravanja problema. Iz ovog se moze definisati da je metodologija nauka koja se bavi proucavanje m nastanka razvoja metoda saznanja i tehnickih postupaka, tehnickih istrazivanja a takodje i proucavanjem komponenti naucnih ist razivanja i st rukture naucnog znanja, bavi se naucnim problemima, objasnjenjima i predvi djanjima. Naucno istrazivanje Pod njima se najcesce podrazumjeva sistematski, objektivni, kriticki, kontrolisani i replikativni proces sticanja novih informacija neophodnih za identifikaciju i rjesavanje teorijskih i prakticnih problema u nama i drugim oblastima covjekovog rada. Sistematicnost se tice zahtjeva da istrazivanje bude dobro strukturisano, organizovano, da se obezbijedi logican slijed faza istrazivanja i da faze u procesu istrazivanja budu unaprijed planirane a zatim brizljivo izvedene. Pod objektivnoscu se podrazumjeva zahtjev da istrazivanje treba da bude nepristrasno, oslobodjeno u sto vecoj mjeri subjektivnih, emocionalnih i imaginarnih sadrzaja. Istrazivanje je kriticko u smislu da se sva vazna tvrdjenja o pojavama, procesima, odnosima i drugim djelatnostima u oblasti koja se proucava moraju ozbiljno, iskreno i strogo provjeravati da bi se prikupilo odgovarajuce svjedocanstvo koje govori u prilog istinitosti date tvrdnje ili protiv nje. Izraz kontrolisan oznacava zahtjev da se istrazivanje izvodi u sto je moguce manje nadzornim uslovima, da bi se obezbijedila neophodna valjanost nalaza istrazivanja (spoljne varijable). Replikativnost – rezultate do kojih smo dosli, mozemo ponoviti na drugi nacin, putem cega cemo dobiti iste ili razlicite rezultate.
3
WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Osnovne vrste istrazivanja Jedna od osnovnih podjela je na: 1. FUNDAMENTALNA (BAZICNA); PRIMJENJENA istrazivanja Imaju za cilj sticanje novih saznanja o nekoj predmetnoj oblasti, prosirivanje granica postojecege znanja u odredjenoj oblasti. Primjenjena istrazivanja imaju za cilj “sisanje” novih informacija radi rjesavanja prakt icnih problema u datoj oblasti. Primjenjena istrazivanja su neposredno usmjerena na obezbjedjenje informacija radi omogucavanja boljeg odlucivanja, odnosno radi rejsavanja prakticnih problema. Kljucna razlika izmedju ovih dvaju vrsta istrazivanja je u samom cilju istrazivanja. Pri tome napredak fundamentalnih istrazivanja obicno biva pracen napretkom primjenjenih istrazivanja.
2. EKSPLORATIVNA istrazivanja i ISTRAZIVANJA U CILJU PROVJERE HIPOTEZA Primjenjuju se u pocetnoj fazi istrazivanja kada zelimo doci do odredjenih pocetnih informacija, Istrazivanje u ciljju provjere hipoteza imaju za cilj da pronadju rjesenje, odnosno da se dobije odgovor na pitanje koje smo postavili u problemu istrazivanja. U takvim istrazivanjima kad je odredjen problem, tragamo za probnim rjesenjem tog problema (hipotezom). Ti odgovori upravo zasto sto su probni mogu biti promjenjivi. Proces istrazivanja i osnovne faze tog proces a Proces istrazivanja ukljucuje sledece faze: 1. odredjivanje problema 2. postavljanje hipoteze 3. operaciono odredjenje (definisanje) pro mjenljivih 4. izvodjenje posljedica predvidjanja iz hipoteza 5. izbor istrazivacke strategije i planiranje kontrole promjenljivih 6. izbor nacrta istrazivanja 7. razvijanje mjernih instrumenata i drugih sredstava istrazivanja 8. odredjivanje populacije (ukupan skup procesa kojeg istrazujemo) i uzoraka istrazivanja 9. izvodjenje istrazivanja i prikupljanje podataka 10. obrada i analiza podataka za istrazivanje 11. tumacenje rezultata i izvodjenje zakljucka 12. pisanje izvjestaja o izvrsenom istrazivanju.
- Identifikacija i odredjivanje proble ma Zacetak istrazivanja je u problemu. Prvi korak u procesu istrazivanja je utvrdjivanje potreba za informacijama u odredjenoj oblasti ili drugacije receno postavljanje problema istrazivanja. Izraz problem upotrijebljen u ovom kontekstu oznacava saznanje da nesto neznamo, odnosno saznanje o nedostatku informacija. Bilo da je rijec o nekom fenomenu koji na osnovu raspolozivog fonda naucnih znanja nismo u stanju da objasnimo, bilo da neki rezultati dobiveni istrazivanjem u nekoj oblasti protivrjece
4
WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
nekom stavu teorije kojom se objasnjavaju pojave u toj oblasti, bilo da smo otkrili logicku protivrjecnost u nekoj naucnoj teoriji, u svim tim slucajevima se nalazimo pred problemom. Svim tim situacijama je zajednicko da smo svjesni da neraspolazemo potrebnim znanjem o odredjenoj oblasti. U takvim situacijama covjek je svjestan nedostatka informacija, prisutnosti velike kolicine neizvjesnosti. Prirodna je psiholoska potreba covjeka da takvo stanje neizvjesnosti prevazidje i stekne nova potpunija, produbljenija, tacnija saznanja o datoj predmetnoj oblasti/predmetu proucavanja. Naucni problem se moze shvatiti i kao praznina u postojecim sistemima naucnog znanja. stoga se problem ne moze odrediti nezavisno od raspolozivog naucnog znanja. Prirodni jezicki oblik izrazavanja ovako shvacenog problema jeste pitanje, upitna recenica. Pod pitanjem se podrazumjeva trazenje da se otkloni neizvjesnost u znanju i da se dobije novo, potpunije, produbljenije tacnije saznanje. Primjer jednostavnog prob lema istrazivanja: Kakva je povezanost izmedju obrazovanosti ljudi i njihove obavjestenosti o ljudskim pravima? Problem se obicno postavlja tako da se tice odnosa izmedju 2 ili veeg broja promjenljivih. Pod promjenljivom se u ovom slucaju podrazumjeva neko svojstvo objekta, pojave, procesa, stanja, dogadjanja osobe i drugih koje moze uzeti razlicite vrijednosti iz nekog specificnog skupa vrijednosti. U nasem primjeru rijec je o odnosu obavjestenosti i obrazovanja – 2.varijable promjenljivih. Potrebno je naglasiti da otkrivanje, uocavanje vrijednosnih, teorijskih i p rakticnih znacajnih problema nemaju zaslugu, nego nalazenje rjesenja problema. Problem mora biti dobro obrazlozen i mora se tacno znati zasto su nam potrebne informacije kojima ne raspolazemo u postojecem fondu znanja. Mora biti jasno, tacno i nedvomisleno odredjen. Samo u tim slucajevima mozemo traziti rjesenje, u protivnom nema razloga istrazivati. - Postavljanje hipoteze Kada je odabran i postavljen problem istrazivanja mogu nastati razlicite situacije: Da na osnovu raspo lozenog znanja jos uvijek nismo u stanju da predlozimo neko znacajno rjesenje problema tj.probni odgovor na pitanje kojim se izrazen problem i da smo u mogucnosti postaviti hipotezu. U oba slucaja potrebno je specifikovati ciljeve istrazivanja odnosno izricito navesti radi cega se istrazivanje poduzima. U oba slucaja takodje potrebno je izricito i istancano navesti koje su to specificne znacajne informacije neophodne za postizanje ciljeva istrazivanja. Kada je jasno i precizno odredjen problem istrazivanja, tragamo za nekim znacajnim rjesenjem problema tj.tragamo za znacajnim odgovorom na pitanje kojim je izrazen problem istrazivanja, odnosno hipotezom. Traganje za hipotezom nije nezavisno od postojeceg naucnog znanja bilo da se hipoteza kao moguce probno rjesenje moze logicki dedukovati iz neke teorije, bilo da nastaje drugacije. Ona je povezana sa postojecim naucnim znanjem. Stoga se moze reci da hipoteza predstavlja zamisljeno moguce, znacajno, probno, promjenljivo rjesenje problema, odnosno kao promjenljivi probni odgovor na pitanje kojim je izrazen problem. Kada se sve to ima u vidu hipoteza se moze odrediti kao smisaoni, informativan, provjerljiv cinjenicni iskaz koji govori o odnosu izmedju 2.ili vise promjenljivih. Hipoteza se obicno formulise u vidu implikacija (uz pomoc logicnog veznika, ako P onda Q) npr.sto je teze socijalno stanje, i delikvencija je pojacana.
5
WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Hipoteza bi mogla da glasi: Ako je veca obrazovanost ljudi, vec je njihova obavjestenost o ljudskim pravima.
- Ope raciono odredjenje (definisanje) promjenljivih Pod promjenljivim se podrazumjeva neko svojstvo objekta, dogadjaja, procesa, stanja ljudi, ponasanja i dr. koje se mijenja odnosno koje u razlicito vrijeme pod uticajem nekih cinilaca moze uzeti razlicite vrijednosti iz nekog skupa vrijednosti. Postoje razlicite promjene promjenljivih: neprekidne i prekidne, aktivne i atributivne, s aspekta drustvenih, pravnih istrazivanja od osobitog znacaj na zavisne i nezavise varijable. Pod zavisnom varijablom podrazumjeva se promjenljiva koju istrazivac mjeri ili mijenja/manipulise njome da bi odredio njen efekat odnosno uticaj na neku drugu promjenljivu. Zavisna promjenljiva je promjenljiva koju istrazivac neposredno ili posredno posmatra ili mjeri da bi odredio prirodu njenog odnosa sa nezavisno promjenljivom, odnosno moguci efekat koji na nji ima nezavisna promjenljiva. Stoga hipoteza govori o pretpostavljenom odnosu izmedju 2. ili veceg broja promjenljivih. Antecedenc – nezavisna varijabla Konsekvenc – zavisna varijabla. Posto su promjene visestruko uslovljene hipoteza vrlo cesto govori o pretpostavljenim odnosima izmedju veceg broja nezavisnih promjenljivih i 1.zavisno promjenljive – ako P1, P2, P3… onda Q1, Q2, Qn. Posto je hipoteza probno rjesenje problema, postavlja se pitanje KAKO BI MOGLA DA BUDE PROVJERENA? Da bi mogla biti empirijski provjerena neophodno je da promjenljive, o cijem pretpostavljenom odnosu hipoteza govori, budu operacionalno definisane. Bez operacio nog definisanja promjenljivih, hipoteza koja sadrzi takve izraze kakvi su u nasem primjeru, obavjestenost i sl. nemoze biti prakticno provjerena pa stoga ti izrazi moraju biti operacionalno definisani. Operacionalno definisati promjenljivu znaci odrediti znacenje te promjenljive, navodjenjem operacija mjerenja date promjenljive ili operacija eksperimentalnog manipulisanja tom promjenljivom. Otuda se obicno razlikuju dvije definicije operaciona lnog definisanja promjenljivih: mjerne i eksperimentalne. Mjerne govore o tome kako se promjenljiva mjeri a eksperimenalne govore o tome kako se promjenljiva manipulise u istrazivackoj situaciji. U navedenom nezavisna promjenljiva moze da bude operacionalno definisana navodjenjem operacija mjerenja: obrazovanost se moze mjeriti stepenom skolske spreme a zavisna promjenljiva takodje navodjenjem operacija mjerenja i obavjestenost testovima znanja. - Izvodjenje logickih posljedica (predvidjanja iz pos tavljenih hipote za) U najvecem broju slucajeva hipoteza se ne moze empirijski, iskustveno i u praksi provjeriti neposredno, nego se provjerava posredno, tako sto se prethodno iz hipoteze logicki dedukuju konsekvence odnosno predvidjanja pa se postavlja pitanje da li je predvidjeno izvedeno iz hipoteze istinito ili ne. Da bi se dobio odgovor na ovo pitanje organizuju se empirijska istrazivanja, s ciljem da se ustanovi istinitost predvidjenog iskaza izvedenog iz hipoteze ali da bi se iz hipoteze izvelo deduktivno empirijski provjerljivo predvidjanje neophodno je da promjenljive o cijem pretpostavljenom odnosu hipoteza govori, bude operaciono definisana.
6
WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Tako npr.iz hipoteze u nasem primjeru ako je veca obrazovanost ljudi, vec je njihova obavjestenost o ljudskim pravima, vrsi se empirijsko istrazivanje na terenu o obrazovanosti ljudi i njihovoj obavjstenosti o ljudskim pravima. Na osnovu tog istrazivanja provjerava se istinitost postavljene hipoteze. Istinitost predvidjanja izvedenog iz hipoteze se utvrdjuje uporedjivanjem onoga sto je predvidjeno sa onim sto je istrazivanjem nadjeno tj. sa nadjenim stvarnim sticajem stvari. Ako se predvidjeno stanje stvari slaze sa nadjenim stanjem stvari, onda se predvidjanje smatra istinitim, u pritivnom neistinitim. Ako na osnovu istrazivanja utvrdimo da je predvidjanje izvedeno iz hipoteze koja se proverava neistinito onda imamo dobre razloga da sumnjamo u istinitost hipoteze i da je odbacimo. - Izbor istrazivacke strategije i planiranje ko ntrole promjenljivih Izbor istrazivacke strategije zavisi od prirode i svojstva problema istrazivanja. Neki problemi zahtijevaju strogo empirijska, eksperimentalna istrazivanja, dok drugi se mogu izvrsti teorijskim metodama i postupcima. Izbor istrazivacke strategije odredjuje osnovni pristup koji ce biti koristen u nastojanju da se postignu ciljevi istrazivanja. Odabrana istrazivacka strategija odredjuje mnoga znacajna svojstva nacrta istrazivanja. Pod nacrtom istrazivanja ovdje podrazumjevamo plan akocije za istrazivacki projekat koji do pojedinosti navodi kako ce podaci b iti prikupljeni, odredjeni, analizirani i saopceni, tako da obezbjede smisaone informacije potrebne za odlucivanje u datoj oblasti. Osnova za razlikovanje strategija jeste stepen kontrolisanja promjenljivih u istrazivackoj situaciji. Potreba za kontrolisanjem promjenljivih pro izilazi iz toga sto osim promjenljivih o cijem odnosu govori hipoteza u takvoj istrazivackoj situaciji postoji mnostvo drugih tzv.stranih promjenljivih koje mogu imati efekta na zavisnu promjenljivu ili na odnose izmedju nezavisne i zavisne promjenljive. Stoga pod stranim promjenljivim podrazumjevamo promjenljive koje djeluju u istrazivackoj situaciji ali u datom istrazivanu nismo zainteresovani za utvrdjivanje da li, kako i koliko ta promjena utice na zavisnu promjenljivu, vec zelimo da sprijecimo da se njen moguci efekat pomjesa sa efektom nezavisne promjenljive na zavisnu. Da bi se moglo zakljuciti o efektu nezavisne promjenljive na zavisnu promjenljivu potrebno je na neki nacin kontrolisati taj uticaj. Stoga je cilj da se nacrtom istrazivanja postigne sto bolja kontrola strane promjenljive i da se svede na najnamnju mogucu mjeru njen uticaj na zavisne promjenljive. Stoga se istrazivac mora zapitati koje su sve strane promjenljive prisutne u datoj istrazivackoj situaciji i koje od njih mogu da imaju znacajan uticaj na zavisnu promjenljivu. Ima vise vrsta stranih promjenljivih, To su situacione promjenljive: vremenske, kilmatski uslovi, godisnja doba i dr. i promjenljive ispitanika: spol, starost, obrazovanje, mjesto zivljenja i sl. Istrazivac mora brizljivo razmotriti promjenljive koje mogu imati znacajno dejstvo na zavisnu promjenljivu odnosno koje mogu sovjim djelovanjem uticati na odnos medju promjenljivim o kojim hipoteza govori i na taj nacin dobiti netacne rezultate istrazivanja. Zato istrazivac mora pronaci nacine kontrolisanja stranih promjenljivih npr.odstranjivanjem stranih promjenljivih – prvi nacin!; randomizacijom – metodom s lucajnog uzorka; statistickom kontrolom; odrzavanje promjenljivih konstantnim npr. ista temperatura.
7
WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
- Izbor nacrta is trazivanja Izbor istrazivacke strategije odredjuje okvir unutar koga se vrsi izbor odgovarajuceg istrazivanja. Nacrt istrazivanja bi trebao da omoguci da se istrazivanjem dobije odgovor na pitanje radi kojeg je istrazivanje i preuzeto. Osnovni zadatak nacrta istrazivanja se sastoji u tome da omoguci dobijanje odgovora na pitanje zbog kojeg se istrazivanje i preuzeto tj.dobijanje bas onih informacija koje su nam nedostajale. Zbog toga je veoma vazno odabrati odgovarajuci nacrt istrazivanja. - Razvijanje mje rnih instrumenata i osnovnih s redstava istrazivanja Konstruisanje i razvijanje sredstava istrazivanja kojima se kontrolisu i manipulisu s trane odnosno nezavisne promjenljive, i mjere i registruju odgovarajuce promjene zavinse promjenljive cesto zathijevaju posebno istrazivanje. Kada se konstruisana, odnosno razvijena potreban sredstva za istrazivanje preuzimaju se probna istrazivanja da bi se ispitale karakteristike i vrijednost razvijenih tehnika. Na osnovu rezultata tih ispitivanja vrsie se pobojsavanje tehnika i instrumenata koji ce se koristiti u istrazivanju. U okviru probnog istrazivanja – tzv.”pilot studijom” vrsi se ne samo provjeravanje rezultata istrazivanja nego i provjeravanje nacrta istrazivanja pa se na osnovu rezultata pilot studija moze ako je potrebno izvrsiti preinacenje nacrta istrazivanja. - Odredjivanje populacije i uzoraka istrazivanja U najvecem broju slucajeva istrazivanje je nemoguce ili neisplativo izvrsti nad dvim clanovima populacije. Stoga je u istrazivanju neophodno tacno odrediti populacije odnosno skupa iz koga ce se uzeti uzorak tj.populacije odnosno skupa iz koga ce se uzeti uzorak tj.podskup osnovnog skupa nad kome ce biti izvrseno istrazivanje. Tacno odredjivanje populacije je neophodno za tumacenje i uopcavanje nalaza dobivenih istrazivanja. - Izvodjenje istrazivanja i prikupljanje podataka Izvodjenje istrazivanja mora da bude br izljivo pripremljeno do najsitnijih pojedinosti. Istrazivanja moraju biti jasno i precizno odredjena, da bude predvidjen tretman ispitanika, da budu pripremljena, jasna, tacna i dovoljno podrobna uputstva saradnicima istrazivanja. Mora do tancina da bude odredjen nacin prik upljanja i b iljezenja podataka koji se dobijaju istrazivanjima. - Obrada i analiza podataka za istrazivanje Plan obrade i analize podataka mora unaprijed da bude do pojedinosti odredjen i razradjen i kao takav predstavlja sastavni dio plana istrazivanja. Izmedju ostalog plan analize uklkjucuje izbor odgovarajucih postupaka, statisticke analize podataka pri cemu sredisnje mjesto zauzimaju postupci statistickog prvjeravanja hipoteza. - Tumacenje rezultata istrazivanja i izvodjenje zakljucka Nalaz istrazivanja tj.empirijsko svjedocanstvo dobiveno istrazivanjem treba da bude iskazan jasno i sazeto. To svjedocanstvo moze biti pozitivno ako podrzava provjerenu hipotezu ili – ako joj protivrjeci. Iskaz o empirijskom svjedocanstvu dobivenim istrazivanjem ulazi u sasatav premisa iz kojih se zakljucuje o hipotezi. Na osnovu nalaza mozemo doci do zakljucka, hipotezu preinaciti/reformisati. Osim toga nalaz istrazivanja nam kazuje da li smo dobili odgovor na pitanje kojim je izrazen problem. Taj nalaz moze unijeti nove informacije u postojece naucno znanje.
8
WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nalaz dobiven istrazivanjem se uopcava na odgovarajucu populaciju ispitanika, uslova pod kojim je izvedeno istrazivanje, promjenljivih, koristenih postupaka i sredstava.
- Pisanje izvjestaja istrazivanja Moralna je duznost istrazivaca da naucnu i strucnu javnost obavijeste o problemu istrazivanja, upotrebljenim metodama istrazivanja, rezultatima istrazivanja i zakljuccima izvedenim iz tih rezultata.
9
WWW.BH-PRAVNICI.COM
