Ljekovito i Aromatic No Bilje u BiH

PROJEKAT UNAPREĐENJA POLJOPRIVREDNIH TRŢIŠTA (FARMA) ANALIZA

FEBRUAR 2010

OVA STRANICA JE NAMJERNO OSTAVLJENA PRAZNA

PROJEKAT UNAPREĐENJA POLJOPRIVREDNIH TRŢIŠTA (FARMA) Ugovor br.168-C-00-09-00102-00 FARMA - Bosna i Hercegovina (BiH)

Američka agencija za meĎunarodni razvoj (USAID)/BiH Ured za ekonomsku rekonstrukciju Švedska meĎunarodna agencija za razvoj (Sida)/ Švedska ambasada USAID Tehnički predstavnik projekta : Amira Vejzagić -Ramhorst

Sluţbenik projekta Sida: Natasa Miskin

Ova publikacija sačinjena je za Američku agenciju za međunarodni razvoj i Švedsku međunarodnu agenciju za razvoj. Urađena je od strane Chemonics International. Stajališta izražena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajališta Američke agencije za međunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih Američkih Država, Vlade Kraljevine Švedske ili Švedske međunarodne agencije za razvoj. 3▪

T K E J O R P A M R A F

Uvod...................................................................................................................................... 5 Istorijska pozadina ................................................................................................................. 5 Proizvodnja/prerada .............................................................................................................. 6

Lanac vrijednosti ljekovitog i aromatičnog bilja ...................................................................... 8 Snabdijevanje sirovinom .......................................................................................................10 Standardi i certifikacije..........................................................................................................14 Tehnologija/razvoj proizvoda/upravljanje/organizacija ..........................................................14 Regulativa ............................................................................................................................15 Organizacije u sektoru ljekovitog i aromat ičnog bilja ............................................................16

Saţetak ................................................................................................................................16 Mogućnosti i ograničenja u sektoru ......................................................................................17 Zaključak ..............................................................................................................................18 Izvori ....................................................................................................................................21 Klijenti sa kojima je obavljen razgovor ..................................................................................22

) 0 1 0 2 (

1 . l o v A R O T K E S A Z I L A N A

▪4

U svakodnevnom ţivotu koristimo biljke, neke njihove dijelove ili biljne ekstrakte u različite svrhe : u ishrani, medicini, kozmetičkoj industriji , za proizvodnju sredstava za farbanje, deterdţenata , parfema i u mnoge druge svrhe. Svjetska zdravstvena organizacija (eng, World Health Organization - WHO 2002) procjenjuje da se većina svjetske populacije, naročito one zemalja u razvoju, oslanja na tradicionalan način brige o zdravlju zasnovanom na korištenju ljekovitog bilja . Poznato je izmeĎu 40,000 i 50,000 biljnih vrsta (WHO sačinila je listu od preko 21.000 biljnih vrsta) koje se koriste u tradicionalnoj i savremenoj medicini širom svijeta. Više od polovine lijekova koji se koriste u svijetu pravi se od biljaka ili predstavljaju sintetičke kopije biljnih hemikalija (Lange, 1998). Većina ljekovitog bilja sakuplja se u prirodi. Bogati izvori ljekovitog i aromatično g bilja unutar Evrope su u mediteranskim zemljama, naročito u zemljama Jugoistočne i Juţne Evrope (uključujući Bosnu i Herceg ovinu). Osim prednosti za zdravlje, prikupljanje i uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja ljudima predstavlja veoma vaţnu alternativu obezbjeĎenja sredstava za ţivot kao i značajan izvor prihoda u ruralnim sredinama. Ovo je veoma vaţan izvor prihoda inače marginaliziranim, siromašnim farmerima koji ne posjeduju zemlju, a posebno ţenama. Samoniklo l jekovito i aromatično bilje je takoĎer usko povezano sa priorodnom biološkom raznovrsnošću i

naţalost sve više je pogoĎeno raznim ekološkim, socioekonomskim i institucionalnim problemima.

Ljekovite biljne vrste još uvijek se u najvećoj mjeri sakuplja ju u prirodi, a njihovo sakupljanje uglavnom se karakteriše nekontrolisanim i neodrţivim korištenjem biološke raznovrsnosti, čime se ugroţava prirodno nasljeĎe rijetkih vrsta . Baza podataka pod nazivom Natural Products Alert (NAPRALERT) navodi da je u svijetu najmanje 20% ljekovitog bilja ugroţeno (Farnsworth & Soejarto 1991; Leaman 1998). Relativno mali broj ljekovitog i aromatičnog bilja se uzgaja (Kala, C. P. 2000). Stoga je neophodno početi sa uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja kako bi se obezbijedila sirovinska baza za industriju a i za ljude koji su vezani za tradicionalan sistem liječenja. Neke vrste mogle be zauvijek nestati ukoliko se hitno ne poduzmu neophodni koraci za njihov uzgoj i očuvanje. Konzervativna procjena vrijednosti ukupne godišnje trgovine ljekovitim biljem u svijetu, uraĎene od strane Svjetske udruge za očuvanje prirode (eng. The World Conservation Union (IUCN) kreće se izmeĎu 40 i 60 milijardi dolara. Kina je najveći svjetski proizvoĎač lj ekovitog bilja i lijekova, a nakon nje odmah slijedi Indija (Lambert 1997). Uz značajan porast potraţnje za ljekovitim biljem na meĎunarodnom trţištu, očekuje se da će trgovina ljekovitim biljem por asti na 5 triliona do 2050. godine (Fondacija za revitalizaciju lokalne tradicije zdravlja – eng. Foundation for revitalisation of Local Health Traditions - FRLHT, 1996). Ovaj sektor u BiH predstavlja značajan udio u trgovini ljekovitim biljem u svijetu, a procjenjuje se da oko 8% izvoza ljekovitog i

aromatičnog bilja potječe sa Balkana.

Bosna i Hercegovina (BiH) je zemlja koja je biološki raznovrsna u svom bogatom i raznolikom ambijentu krajolika. Istorijat sakupljanja ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH nije dovoljno istraţen i dokumentovan, iako je vijekovima tradicionalo veoma značajan sektor. Ljudi su sakupljali ljekovito bilje za svoju ličnu upotrebu ili za obezbjeĎenje prihoda svojim porodicama ili članovima svoje zajednice koji se bave liječenjem ljekovitim travama .

Vjeruje se da u Bosni i Hercegovini ima preko 700 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja, od čega se eksploatiše oko 200 (Gatarić, Đ., 1988). Ova lista sadrţi i nekoliko ugroţenih vrsta koje 5▪


spadaju u one kojima se najviše trguje (Gentiana lutea Arctostaphyllos uva ursi – uva, Orchis spp. – kaćun itd.).

- lincura, Arnica montana- brĎanka,

Za vrijeme bivše Socijalističke Republike Jugoslavije , a tako i danas, Bosna i Hercegovina je snabdjevač, uglavnom, nepreraĎeno g ljekovitog i aromatičnog bilja (Donnelly, R. et al. 2002). Nemoguće je pronaći pouzdane podatke o količinama otkupljenog i prodatog ili izvezenog biljnog materijala koje vodi porijeklo iz BiH. Čak i nakon raspada drţave i st varanja nezavisne BiH, teško je pribaviti detaljne i pouzdane podatke i statistike o sakupljanju i trgovini vezano uz ljekovito i

aromatično bilje.

Najsakupljanije vrste u BiH

Majčina dušica (Thymus serpyllum) Matičnjak (Melissa officinalis) ipak (Rosa canina) Divlji bijeli luk (Alium ursinum) Bršljan (Hedera helix) Divlji kesten (Aesculushippocast anum) Imela (Viscum album)

Ljekovito i aromatično bilje ima potencijal da značajno doprinese razvoju nacionalne i lokalne ekonomije u Bosni i Hercegovini.

Čak i danas, i pored postojećih naprednih poljoprivrednih sistema, sakupljanje biljaka predstavlja još uvijek jedan od glavnih ljudskih aktivnosti u BiH i značajan je ekonomski faktor u ruralnim područjima BiH . Trenutno, oko 50 malih i srednjih preduzeća u BiH posluju u ovom sektoru. Velika većina bavi se sakupljanjem i prodajom samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja . Mnoge od ovih firmi se takoĎe bave sakupljanjem, preradom i prodajom samoniklog jagodičastog voća, gljiva i ostalih šumskih proizvoda.

Islandski lišaj (Cetraria islandica) Jagorčevina (Primula veris) Kadulja (Salvia officinalis) Kantarion (Hypericum perforatum) Kleka (Juniperus communis) Kopriva (Urtica dioica) Kunica (Achillea millefolium) Srčanik / lincura (Gentiana lutea) Lipa (Tilia sp.) Macina trava (Nepeta cataria) Maslačak (Taraxacum officinale) Iris (Iris germanica) Ruzmarin (Rosmarinus officinalis) Smilje (Helichrysum italicum) Uva (Arctostaphylos uva ursi) Zova (Sambucus nigra)

) 0 1 0 2 (


Glavna mala i srednja preduzeća koja se bave ljekovitim i aromatičnim biljem u BiH

▪6

Sakupljači, njih oko 100.000 (po procjenama GTZ iz 2000. godine), povezani su sa ovim firmama u BiH; sakupljaju sirovine uglavnom na zemljištima koj a su u vlasništvu drţave, gdje imaju slobodan pristup. Samo mali dio prikuplja se na privatnim posjedima i iz uzgoja.

Prema podacima iz Finalnog izvještaja EU (Analiza i prikaz rasprostranjenosti lanca

vrijednosti) godišnja količina sakupljenog ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH kreće se izmeĎu 1.500 i 9.000 tona (ovisno o potraţnji i klimatskim uslovima). Pakuje se i prodaje, Sirovine-rinfuzno pakovanje u vreće od 25 kg

Samoniklo jagod ičasto voće koje se najviše sakuplja i prodaje u BiH Borovnica (Vaccinium myrtillus) Brusnica (Vaccinium vitis idaea) Šumska jagoda (Fragaria vesca) Malina (Rubus idaeus)

uglavnom, kao sirovina, osušena i upakovana u vreće od 25 kg. Gljive koje se najviše sakuplja ju i prodaju u BiH Vrganj (Boletus edulis)

Lisičarka (Cantharellus cibarius) Crna truba (Craterellus cornucopioides) Smrčak (Morchella conica) Blagva (Amanita caesarea)

Više vrijednosti moglo bi se dodati čak i na sušeni mater ijal! U tom slučaju prodajna cijena tih proizvoda bi bila znatno veća (npr. sušeno lišče, odvojeni cvjetovi itd.) Primjer iz jedne zadruge pokazuje da je kupovna cijena osušenog vrška kadulje 0.8 Euro/kg, dok je prodajna cijena 1.2 Euro/kg. Kupovna cijena osušenog lista kadulje je 1.75 Euro, a prodajna 2.4 Euro/kg. Ova zadruga je otkupila 148 t raznih sirovina, od čega j e 60% kadulja. S obzirom da postoiji velika potražnja za listom kadulje ova firma mogla bi ostvariti značajan prihod kad bi imala neophodnu opremu za odvajanje list a od peteljke.

U posli jeratnom periodu značajan broj firmi se počinje baviti proizvodnjom i preradom ljekovitog i aromatičnog bilja u proizvode sa dodanom vrijednošću, kao što su na primjer eterična ulja, razne ljekovite aplikacije i kozmetički proizvodi, začini i čajevi. Naţalost, eterična ulja izvoze se na meĎunarodno trţište uglavnom pakovana u aluminijske boce ili burad veličine od 0.1 – 50 kg. Samo mali broj firmi u BiH izvozi eterična ulja kao finalni proizvod, upakovana u male bočice (od 10 ml). Količine koje se prodaju na ovaj način su neznatne.

Interesantno je da se odreĎene količine ulja uvoze u BiH, uprkos činjenici da bi domaće firme, uz odgovarajuću reklamu i marketing, mogle u potpunosti snabdjeti domaće trţište sa svojim proizvodima.

7▪

Eterična ulja u malim bočicama

Gotovi proizvodi od ljekovitog i aromatičnog bilja


Veoma je vaţno naglasiti da postoji povećan interes kao i sve veći broj f irmi ili organizacija koje se zvanično bave uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH, posebno kamilice, nane, matičnjaka, heljde, nevena, odoljena, artičoke (oko 10 vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja ) bilo na svojim privatnim farmama ili kod farmera sa kojima imaju sklopljene ugovore. Zbog povećane potraţnje za ljekovitim i aromatičnim biljem na meĎunarodnom trţištu , naročito za najosjetljivijim dijelovima biljaka, neophodno je pokrenuti/intenzivirati sistematski uzgoj ljekovitog bilja u BiH kako bi se očuvala biološka raznovrsnost i zaštitile ugroţene vrste.

Uzgoj matičnjaka

Glavni učesnici u tipičnom lancu vrijednosti ljekovitog i aromatičnog bilja i njihovih proizvoda u BiH mobli bi se grupisati u sljedeće kategorije : 1. Berači – osobe koje sakupljaju samoniklo ljekovito i aromatično bilje i druge sekundarne šumske proizvode (eng. skr. NTPF) . Sakupljanje je sezonski posao koji se odvija samo tokom perioda vegetacije (od maja do septembra). Berači obično pripadaju veoma siromašnim, socijalno ugroţen im skupinama, uglavnom ţena. Česta je situacija da u domaćinstvu ne postoji niti jedan drugi izvor prihoda osim onoga koji se dobije od sakupljanja i prodaje bilja. Pa ipak, broj ljudi koji su zainteresovani za sakupljanje bilja

značajno opada. Berači obično obave ono početno (osnovno) sušenje i čišćenje, a u rijetkim slučajevima i sjeckanje biljnog materijala prije prodaje.

) 0 1 0 2 (


2. Farmeri – osobe koje uzgajaju bilje i koje su, uglavnom, upoznate sa tehnologijom i tehnikama uzgoja. Farmeri obično rade uzgoj ljekobilja na osnovu ugovora sklopljenog sa poznatim kupcem. To se naročito dešava sa organskom proizvodnjom, gdje farmeri moraju biti registrovani i moraju dokumentovati cjelokupni proizvodni process (u skladu sa standardima organske proizvodnje). 3. Travari – Travari su tradicionalno imali veoma značajnu ulogu u liječenju ljudi u Bosni i Hercegovini. Ljudi, vrlo često i danas, posjećuju travare i koriste tradicionalnu medicine u ▪8

liječenju bolesti . Travari spravljaju razne čajne mješavine, tinkture, prepisuju ih i prodaju svojim pacijentima. 4. Posrednici – osobe koje kupuju osušeno ljekovito i aromatično bilje ili neke druge proizvode sa dodanom vrijednošću od berača i preraĎivača, koje potom prodaju ostalim učesnicima u lancu vrijednosti. Ti pro izvodi se zatim pakuju u novu ambalaţu i potom isporučuju sljedećem učesniku u lancu vrijednosti. Posrednici često trguju i direktno sa stranim kupcima. Postoje dvije vrste kupaca: oni koji su registrovani i oni „nelegalni‟. 5. ProizvoĎači/PreraĎivači (proizvodne organizacije, PO) – firme koje obavljaju početnu preradu sirovina ili rade kompleksniju preradu ljekovitog i aromatičnog bilja – m ješavine biljnih čajeva (rinfuzno ili u filter vrećicama ) i čajeve u filter vrećicama, proizvodnju i spravljanje kozmetičkih i farmaceutskih proizvoda , ali i razne vrste hrane. Iako, današnja proizvodnja u BiH se obično ograničava na sušenje, sjeckanje i ekstrakciju eteričnih ulja , sa izuzetkom nekoliko velikih kompanija koje proizvode i već navedene finalne proizvode . U većini slučajeva, proizvoĎači i preraĎivači se bave daljnjom preradom, pakovanjem, dizajniranjem i razvojem proizvoda, prodajom, povezivanjem trţišta (posjeduju objekte i opremu za sušenje). 6. Trgovci na malo – nije potrebno objašnjenje . 7. Veletrgovci – od trgovaca, proizvodnih organizacija ili ostalih (osim od sakupljača) kupuju nepreraĎeno ili preraĎeno ljekovito i aromatično bilje koje je pakovano u veliku ambalaţu i potom prodaju ostalim učesni cima u lancu vrijednosti ili izvoze.

8.

Ostali – grupa malih “firmi” registrovanih kao samostalno trgovinsko preduzeće (STR),

koje sakupljaju i kupuju manje kolličine ljekovitog i aromatičnog bilja, pakuju monokomponentne biljne čajeve ili čajne mješavine i prodaju ih na domaćem trţištu (trgovine, zelene pijace i supermarketi).

Trgovci na malo

domaće trţište

BERAČI Se bave sakupljanjem ljekovitog i aromatičnog bilja, obično veoma

siromašne, socijalno ugroţene skupine, uglavnom ţene. Često nemaju drugi izvor prihoda. Obično obave početno sušenje i čišćenje, bez bilo kakve dalje obrade/dorade.

FARMERI Se bave uzgojem bilja. Farmeri obično uzgajaju bilje na osnovu sklopljenog ugovora za poznatog i

sigurnog kupca. U tom slučaju isporučuju se veće i sigurne količine kupcu uz kontroliranu berbu.

PRERAĐIVAČI Se bave početnom preradom sirovina ili obavljaju kompleksniju

preradu ljekovitog i aromatičnog bilja – biljnih i čajeva, kozmetičkih farmaceutskih proizvoda, ali i razne vrste

hrane. Proizvodnja se obično ograničava na sušenje, sjeckanje i ekstrakciju eteričnih ulja. U većini slučajeva, bave se

Veletrgovci

domaće ili meĎunarodno trţište

daljnjom preradom, pakovanjem, dizajniranjem i razvojem proizvoda,

prodajom, povezivanjem trţišta (posjeduju objekte za sušenje i opremu).

Posrednici

domaće ili meĎunarodno trţište

Razlike u cijeni na različitim nivoima lanca vrijednosti ljekovitog i aromatičnog bilja su značajne. Berači uvijek dobiju najmanju cijenu u lancu vrijednosti – u prosjeku oko 1 - 2 € /kg isporučenog 9▪


biljnog materijala. Veletrgovci dobiju, u prosjeku, cijenu koja je 2 –3 puta veća od one koju dobiju berači . Trgovci na malo postiţu najveću cijenu dok je maloprodajna cijena za preko 17 puta veća od cijene koja se plaća beračima.

Iako je maloprodajno trţište u BiH ograničeno jer se samo mali dio sirovina ljekovitog i aromatičnog bilja moţe prodati na domaćem trištu, mnoge firme odlučuju se za proizvodnju polufinalnih ili finalnih proizvoda kao što su biljni čajevi ili kozmetika u maloprodajnom pakovanju. Stoga firme teţe ka izvozu finalnih proizvoda, barem u zemlje iz regiona.

Glavna ograničenja koja su utvrdili proizvoĎači, osim troškova, kvaliteta i dostupnosti, su sljedeća: 1. Nedostatak finansiranja, posebno obrtnog kapitala, 2. Naplata potraţivanja, 3. Poteškoće prilikom pribavljanja vize (u svrhu educiranja, raznih posjeta, učešća na sajmovima, itd.), 4. Problemi vezani za proizvodnju, naročito organsku proizvodnju, koji se odnos e na sljedeće: teškoće u nabavci sirovina uzrokovane organizaci jskim problemima na terenu,

problemi vezani za prevoz i nemogućnost nabavke visokokvalitetnog sjemena i sadnog materijala, itd.

Berači samonikl og bilja i farmeri koji se bave uzgojem su glavni dobavljači sirovine. Kvalitet gotovih proizvoda umnogome ovisi o ovom prvom koraku u procesu proizvodnje. Neki proizvoĎači imaju vlastiti uzgoj te mogu nadgledati proizvodnju i tako obezbijediti dobar kvalitet proizvedenih sirovina. Najčešće se susrećemo sa proizvoĎačima koji imaju vlastiti uzgoj i

snabdijevanje sirovinom u kombinaciji a sirovinom koju nabavljaju od berača i farmera. Dok u prethodnim godinama nije bilo problema sa nabavkom sirovina, danas, većina preraĎivača tvrdi kako ima problema prilikom nabavke sirovina jer su berači sve manje zainteresovani za sakupljanje samoniklih biljaka i ostalih sekundarnih šumskih plodova iz raznih razloga. Nabavka sirovina je usko vezana i za dole navedeno: 



Ekološka pitanja – suša, globalne klimatske promjene, rapidno nestajanje nekih biljnih vrsta u nekim područjima, promjena vegetacije, itd. Društvena pitanja – neorganizovanost sektora, nepostojanje razumi jevanja kod domaćih organa vlasti, loša komunikacija izmeĎu domaćih firmi, crno trţište, poteškoće u nabav ci sredstava za zaštitu bilja koja su dozvoljena u organskoj proizvodnji.

Ovi problemi se djelimično mogu riješiti investiranjem u vlastitu proizvodnju (ukoliko je tehnologija uzgoja poznata i moguća ).

) 0 1 0 2 (


Ne postoje precizni statistički podaci niti za proizvodnju niti za izvoz ljekovitog bilja iz BiH. Stručnjaci iz ove oblasti, ali i proizvodne organizacije sa kojima je obavljen razgovor tvrde da se u BiH trguje sa samo oko 20, od ukupnog broja najvaţnijih biljaka koje sakuplja ju. Oko 85% od ovih

▪ 10

biljaka se izvozi, a uglavnom se isporučuju osušene i upakovane rinfuzno u platnene ili papirnate vreće, ili kartonske kutije, najviše u evropske zemlje1. MeĎunarodno trţište ima velike zahtjeve za značajnim količinama raznog ljekovitog i aromatičnog bilja (ljekovite trave, ostali šumski plodovi, gljive, itd. ). Uprkos činjenici da je većina ljekovitog i aromatičnog bilja koja se sakuplja u BiH namijenjena za izvoz, vrlo često domaća proizvodnja ne moţe zadovoljiti zahtjeve stranog trţišta u pogledu količine i kvaliteta/kontrole kvaliteta sirovina ljekovitog i aromatičnog bilja ili bilo kojih drugih proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja . Izvoz ljekovitog bilja i šumskih plodova Vrsta

Svježe gljive Agaricus – karbolova g. Lisičarka Ostale svježe gljive

Izvoz 2007 Vrijednost (KM) Količina (kg) 16,306 148,027 171,130 1,779,506

Izvoz 2008 Vrijednost (KM) Količina (kg) 12,943 225,792 65,601 841,088

300,959

3,328,163

75,206

1,313,593

105,724

1,175,110

81,322

979,364

24,634

259,345

12,653

174,604

37,471

450,663

33,838

361,947

6,656

307,935

1,886

122,685

Ostale sušene gljive

118,815

3,014,544

52,931

2,647,408

Voće iz porodice Vaccinium

118,070

645,005

41,483

246,648

1,280

5,979

0

0

108,582

597,657

40,983

226,112

8,208

41,369

500

20,536

Smrznuta kupina

332,502

2,053,882

99,127

500,606

Smrznuta brusnica

1,830 9,455 540,577

17,180 210,061 3,259,930

0 1,955 655,968

0 57,262 4,195,830

15,420

257,220

0

0

8,363

902,811

6,790

989,737

1,792,489

17,552,162

1,141,702

12,656,562

Smrznute gljive Agaricus- konzervirana

Ostale konzervirane gljive Agaricus sušena

umska brusnica umska kupina Ostalo

aj Ljekovite trave i njihovi dijelovi Lincura- korijen

Eterična ulja UKUPNO Izvor –Vanjskotrgovinska komora BiH

1

Tim projekta FARMA radit će na pronalaţenju mogućnosti pristupa trţiš tima EU, Srednjeg istoka i Azije i pruţit će pomoć relevantnim lokalnim instituc ijama i udruţenjima u olakšavanju izvoza za ta trţišta tako što će unaprijediti proizvode i praksu dodane vrijednosti, pakovanje, marketing i izgled proizvoda.

11 ▪


Vrsta

Svježe gljive Agaricus –

Uvoz

2007 Količina (kg) 1.097

Vrijednost (KM) 3.306

877 0 136 265 1.939

Uvoz 2008 Količina (kg)

Vrijednost (KM) 558

1.193

10.787 0 603 929 4.267

0 595 45 4.407 17.408

0 1.488 136 9.814 32.095

4.930 28.856 2.917 2.177 5 735 22.403

224.266 465.309 27.000 19.946 52 7.002 132.152

29.815 291.328 506 14.255 398.818

508.209 4.449.327 2.037 321.261 6.147.413

40 33.321 4.947 2.733 31 2.183 5.081 0 47.161 436.113 0 14.897 564.572

1.565 631.255 46.948 26.825 579 19.544 35.277 0 738.495 5.369.826 0 326.153 7.194.145

karbolova g

Lisičarka Ostale svježe gljive Smrznute gljive Agaricus - konzervirana Ostale konzervirane gljive

sušena Ostale sušene gljive

Agaricus

Voće iz porodice Vaccinium

umska brusnica umska kupina Ostalo Smrznuta kupina Smrznuta brusnica

aj

Ljekovite trave i njihovi dijelovi Lincura-korijen

Eterična ulja UKUPNO Izvor-Vanjskotrgovinska komora BiH

Stvarne cijene organskih proizvoda na EU

trţištu

Sušeno ljekovito i aromatično bilje /sušene i gljive u salamuri /eterična ulja/ šumsko jagodičasto voće Kopriva

Cijena / kg (Euro) 2,6 – 4,18

Jagorčevina Malina list Malina sušena Kadulja list Kadulja vrhovi Brusnica suha

11 2,6 2 3 – 4 2 14

Zova

2,5

Lipa list Breza list Hajducka trava herba L jubičica Maslačak cvijet

1,3 1,3 1,9 35 8

Glog list

5

Bokvica major list Divlji bijeli luk smrznuti Smilje esencijalno ulje

4,5 1,5 – 1,7 900 – 1100

Vrganj ) 0 1 0 2 (


Vrganj u salamuri Borovnica Kupina

61,5 4 1,4 – 3,1 1,3-1,6

Izvor – Razgovor sa proizvodnim organizacijama i internet

▪ 12

CIJENE ETERIČNIH ULJA NA EU TRŢIŠTU (UGOVORENE) Cijena Količina (kg)sušenog/svježeg plaćena Samonikle biljke bilja za proizvodnju 1 beračima (BAM po kg) kg ulja Kadulja, žalfija 1 60 Ruzmarin

70 85

Lavanda

40 – 100

Cijena 1 kg

eteričnog ulja (EUR)

Cijena eteričnih ulja u malim bocama * 18 $ (1/2 unca) 2 10 $ (1 dram) 3 16 $ (1/2 unca) 4

1,5£ (10 ml) Uzorak male boce 5 $

Smilje

1

700 - 1000

800 – 1000

Kantarion Izop, miloduh Vrijesak Menta

1

2000

1

2500

2000 80 100 500

Kleka

1,10

120

110

Crni bor Bijeli bor Bor krivulj Kunica Lovor Srebrna jela Nana paprena

0,30 0,30 0,30 1,20

300 300 300 2000

0,30 0,50 – 1

300 250

70 45 – 70 70 600 – 1100 80 – 110 70 90

40 $ (1 dram)

20£ (10 ml)

Kamilica

Matičnjak

600

3,5£ (10 ml) 10 $ (1 dram)

3,5£ (10 ml) 12 $ (1 dram)

14 $ (1 dram) 14 $ (1 dram)

16 £ (10 ml) 30 & (1 dram)

Domaće trţište ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH još uvijek je u razvoju; potreba educiranja svih učesnika u lancu vrijednosti i potrošača je jako izraţena. Tendencija je da se sektor sve više razvija, uprkos činjenici da domaće trţište još uvijek nije dovoljno snaţno . Pogodan je trenutak da se započne sa popularizacijom ljekovitog i aromatičnog bilja na domaćem trţišt u; imajući u vidu trend popularnosti aromaterapije i wellness tretmana kako u inostranstvu tako i u zemlji, naročito je potrebno intenzivirati promoviranje eteričnih ulja u malim pakovanjima. Finalni proizvodi koji se prodaju na domaćem trţištu su uglavnom monokomponentni čajevi, čajne mješavine, kozmetika, tinkture, kapi, kapsule itd.

Čini se da je proizvodnja monokomponentnih čajeva i čajnih mješavina najprofitabilnija za pojedine5 firme koje se bave proizvodnjom ljekovitog i aromatičnog bilja , i pored toga što je ovu vrstu proizvoda, za sada, moguće prodati samo na domaćem trţištu. 6 Primjer jedne firme iz Sarajeva: Proizvodni troškovi za 1 kg čaja od kadulje iznose 5,92 KM, a prodajna cijena je 10,39 KM. (Bruto profit za ovu firmu iznosi 2,96 KM). Za proizvodnju jedne kutije (50g) čajne mješavine (13 različitih biljaka) troškovi iznose 1,33 KM, dok je prodajna cijena 3,218 KM (Bruto profit je 1,420 KM).

Zbog finansijske krize, u zadnjih 12 mjeseci proizvodnja i prodaja gotovih proizvoda je u blagom opadanju. Jedno od mogućih rješenja za prevazilaţenje krize moglo bi biti uvoĎenje novih tehnologija za nusprozivode koji se dobiju nakon destilacije ljekovitog i aromatičnog bilja (npr. 2

1½ unce je 15 ml

3

1 dram je,74 ml

5

6

Ograničavajući faktor za ovu proizvodnju – samo farmaceuti i i osobe koje imaju tradicionalno znanje i recepture mogu spravljati ove vrste čajnih mješavina Zbog skupe i komplikovane procedure registracije ovih proizvoda nije ih moguće izvoziti

13 ▪


hidrolati, biljna masa nakon destilacije). Uz adekvatnu tehnologiju7 hidrolati se mogu koristiti u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji ili u veterinarskoj i ljudskoj medicini. Danas to ostaje neiskorišteno, firme te ostatke uglavnom bacaju ili prodaju vrlo jeftino (1 – 2 KM/litar). Uz adekvatnu tehnologiju ovi bi se nus proizvodi mogli doraditi i prodati po visokim cijenama. Ostaci bilja nakon destilacije mogu se iskoristiti za Ďubrenje zemljišta ili za proizvodnju briketa za loţenje. Nuţno je upoznati domaće firme i proizvoĎače eteričnih ulja sa tehnologijom proizvodnje briketa. Postojanje crnog trţišta je dodatni i veoma ozbiljan problem kojeg vlasti moraju riješiti kako bi podrţale domaću proizvodnju i razvoj domaćih firmi. Kupovina na crno uvijek kreira cijenu koja je

nešto veća od one koja je zagarantovana u zakonski registrovanim firmama.

Standardi i/ili certifikacije kojima bi firme u BiH trebale da se prilagode su sljedeći :  



Mikrobiološko i hemijsko testiranje i analize , Zahtjevi organske certifikacije (IMO, KRAV, OK, NOP, BIOSUISSE, ECO-CERT, Fair Wild, itd.) i HACCP, ISO, HALAL, Global Gap standardi.

Svrha certifikacijske šeme je dvojaka; s jedne strane to je potvrda da poizvod udovoljava odreĎenim standardima , a s druge strane omogućava proizvoĎač u da bude adekvatno plaćen za takav proizvod. Zahtjevi se postavljaju od strane kupaca, trţišta (uglavnom za izvoz) ili su zakonski regulisani. Skoro 80% proizvodnih organizacija sa kojima je obavljen razgovor posjeduju organski certifikat za svoje proizvode. U proteklom periodu firme nisu imale značajnih problema u ispunjavanju uvjeta standarda za certificiranje. MeĎutim, već ina proizvodnih organizacija sa kojima je obavljen razgovor napominje da je ove godine teţe dobiti certifikate zbog visokih troškova , koji su često višestruko uvećani, pa je u tom pogledu neophodno dodatno finansiranje 8.

TakoĎer je vaţno napraviti odreĎe ne analize kako bi se obezbijedila kontrola kvaliteta proizvoda. S obzirom da u BiH ne postoji ovlaštena i specijalizovana institucija za kontrolu kvaliteta, firme koriste usluge/savjete koje pruţaju postojeće institucije / organizacije kao što su : poljoprivredni zavodi, stručne sluţbe , meĎunarodne organizacije, NVO, certifikacijska tijela, koriste iskustva ostalih firmi koje su prošle ove procedure te savjete iz literature.

) 0 1 0 2 (


Proizvodne organizacije sa kojima je do sada obavljen razgovor svjesne su da je neophodno usavršavanje svakog aspekta njihovog poslovanja – počevši od opskrbe sirovina ma, prerade, pa do polufinalnih i finalnih proizvoda koje treba prodati na trţištu. U tom kontekstu firme bi trebale usavršiti postojeću opremu, investirati u mašine, u razvoj novih proizvoda, razvoj marketinške strategije, kontrole kvaliteta, uvoĎenje organske certifikacije (za one koji je nemaju), educiranje osoblja.

7

Podrška projekta FARMA je ovdje neophodna kako bi se pronašli regionalni ili inostrani konsultanti koji posjeduju znanja iz ove oblasti 8 Prema saznanjima dobivenim od jedne male firme cijena za HACCP, HALAL i organski certifikat u ovom trenutku bila bi oko 6.000 KM. Kaţu da prije divje godine za njih ne bi bio problem platiti ovaj iznos, ali dana s to za njih predstavlja značajnu sumu novca! ▪ 14

Većinu posla u oblasti osmišljavanja izgleda proizvoda, kupovine, proizvodnje, isporuke, računovodstva, marketinga , rade sami vlasnici. Neke firme koriste stručne sluţbe za neke specifične oblasti poput marketinga, osmišljavanja izgleda proizvoda i računovodstva. Postoje mnoge vještine upravljanja koje bi proizvoĎači ţeljeli usavršiti kako bi unaprijedili svoje poslovanje, kao na primjer marketinško znanje, uključujući i analizu trţišta, ra zvoj prodajnih vještina, učenje stranih jezika kako bi bili u mogućnosti komunicirati sa stranim kupcim a, stalna edukacija, na koji način se prilagoditi zahtjevima trţišta, ispitati propise, itd. Stalna edukacija nedostaje na polju: Novih proizvodnih tehnologija, Standarda, Kontrole kvaliteta/zahtjeva kvaliteta, Skladištenja i čuvanja proizvoda, Tehnologije uzgoja (sa naglaskom na nove usjeve), Edukacije berača , Zahtjevi trţišta itd.       

Osnovna slabost ovog sektora jeste neorganizovanost, nedostatak podrške od strane institucija i organa vlasti, neregulisan pravni okvir i slaba primjena postojećih propisa u praksi, nedefinisan interes drţave, nepostojanje povjerenja meĎu proizvoĎačima, slabo poznavanje uzgoja ljekovitog i aromatičnog bilja, nelojalna konkurencija, itd. .

Većina firmi naglašava da loš zakonski okvir u sektorima 9, nepostojanje smjernica, loša primjena zakonskih propisa u praksi, nepostojanje Zakona o organskoj poljoprivredi u Federaciji BiH, neuključivanje proizvodnih organizacija u kreiranje politike, nedefinisani meĎuentitetski odnosi , nedostatak baze podataka, nepostojanje planova upravljanja koji ureĎuju šumarstvo i sekundarne šumske proizvode – značajno utječu na unaprjeĎenje u proizvodnji i razvoj poslovanja u sektoru

ljekovitog i aromatičnog bilja.

MeĎutim, ono što dodatno doprinosi ovako teškoj situaciji svakako je i neprovoĎenje zakona vladinih inspektora. Pravilnik o sekundarnim šumskim proizvodima, koji uključuje i ljekovito i aromatično bilje, spada pod nadleţnost ministarstava poljoprivrede svakog entiteta. Zbog njegove slabe primjene10, firme koje se bave ljekovitim i aromatičnim biljem koriste ovu situaciju da sakupljaju ljekovito i aromatično bilje širom BiH bez ikakvog ometanja od strane vlasti. Ljekovito i aromatično bilje koje je ugroţeno zbog prekomjerne berbe često se prodaje na domaćem ali i meĎunarodnom trţištu. Na granici ne postoji adekvatna carinska kontrola ugroţenih vrsta. Nema obučenih carinskih sluţbenika koji su sposobni razlikovati ugroţene vrste od onih koje su dozvoljene za izvoz. Kao primjer moţe posluţ iti izvoz lincure, koja je ugroţena vrsta , ali se na carinskoj i robnoj dokumentaciji lincura deklariše kao maslačak (koji nije ugroţena vrsta, moţe se izvoziti).

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS obezbjeĎuje poticaje u iznosu od 200 KM/ha za proizvodnju bilja (bilo koje vrste bilja uključujući i uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja ), dok Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBIH obezbjeĎuje 300 KM/ha za organsku proizvodnju/uzgoj (2008).

Imajući u vidu specifičnosti nekih gotovih proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja , naročito razne čajne mješavine, kreme, itd. koje se koriste u zdravstvene svrhe, neophodno je izvršiti

9

Sektor ljekovitog i aromatičnog bilja je u nadleţnosti dva ministarstva (poljoprivrede i zdravstva) ovisno o proizvodu 10 U Federaciji, Uprava za šumarstvo BiH nadleţna je za provedbu ovog pravilnika, dok je u RS-u nadleţna Sprske Šume i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede 15 ▪


registraciju prije njihovog stavljanja u promet na trţištu 11. U ovom trenutku je moguće registrovati te proizvode kao lijekove (što je jako skupo i nije ekonomski odrţivo za firme ) ili kao dijetetske proizvode (to je puno jeftinije ali istovremeno nemoguće izvesti u zemlje EU.

Sektor ljekovitog i aromatičnog bilja u BiH predstavljaju nacionalna udruţenja (najznačajnije i najveće je Poslovno udruţenje za ljekovito i aromatično bilje u BiH12). Od udruţenja se očekuje

da ispune one ciljeve i zadatke od kojih će proizvoĎači imati koristi. Općenito, primjetno je da proizvoĎači nisu u potpunosti zadovoljni aktivnostima koje provode ova udruţenja. Firme/članovi mogli bi imati puno koristi od ovih udruţenja, ali čini se da to nije slučaj u BiH. Razlozi su, izmeĎu ostalog, slab doprinos i podrška firmi/članova i nesavjestan rad udruţenja. Umjesto da imaju neprestane kontakte sa proizvoĎačima (članovima) i da predstavljaju njihove potrebe vlastima, udruţenja su neaktivna. Ovakva situacija traje već duţe vrijeme i teško je iznaći rješenje da se ona promijeni.

o

Proizvodnja/prerada

o

o

Sakupljanje samoniklog bilja još uvijek je jedna od glavnih ljudskih aktivnosti u BiH i predstavlja značajan ekonomski faktor u ruralnim područjima BiH Firme se uglavnom bave sakupljanjem i prodajom sakupljenog samoniklog ljekovitog i aromatičnog bilja / jagodičastog voća /gljiva Interes za uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja kao i za proizvodnju gotovih proizvoda od

ljekovitog aromatičnog bilja je u porastu o o

Standardi i certifikacije o

o

Povećana je potražnja tržišta za certificiranim proizvodima Većina firmi koje se bave proizvodnjom ljekovitog i aromatičnog bilja u BH zainteresovana je za dobivanje organskog/HACCP/HALAL certifikata, ali nj ih je teško pribaviti zbog velikih troškova Certifikate je naročito važno imati zbog prodaje na stranom tržištu, ali još uvijek ne toliko važno za domaće tržište

Bogati prirodni resursi i veliki broj različitih biljnih vrsta omogućuju proizvođačima da razviju paletu raznih proizvoda

Tehnologija/razvoj proizvoda/ upravljanje/organizacija

o

Prerađivački kapaciteti proizvođača, visokokvalitetna oprema i njihovo ulaganje truda i

o

sredstava u razvoj tehnologije i proizvoda Firme imaju nedovoljne organizacijske i upravljačke vještine

o

Izražena potreba za razvojem marketinške strategije i promoviranjem sektora prirodne i

o o

o

) 0 1 0 2 (


Pristup tržištu o

o

organske proizvodnje unutar i izvan Bosne i Hercegovine Unutarnja organizacija sektora je slaba uz manjak povjerenja među firmama Neke firme imaju interes da koriste ostatke od destilacije ljek ovitog i aromatičnog bilja kao što su hidrolati, ali to zahti jeva nove tehnologije koje su često vrlo skupe

Nacionalno tržište prirodnih proizvoda djelimično zadovoljava domaću ponudu, ali tržište organskih proizvoda još uvijek je s jedne strane nerazvijeno, dok s druge strane, strano tržište izražava veliku potražnju za prirodnim i organskim proizvodima zahtijevajući održivu iskorištenost resursa Velik administrativni aparat i komplikovana i duga procedura izvoza umanjuje konkurentnost proizvođača iz BiH na međunarodnom tržištu

Nelegalno tržište stvara velike probleme proizvođačima, uključujući kriminal i korupciju kao

11

Ne postoji laboratorija koja je akreditovana za t o. Firme vrše kontrolu svojih proizvoda u raznim laboratorijama i regis truju te proizvode kao dijetetske proizvode. Na taj način se ti proizvodi mogu prodati na lokalnom i regionalnom trţištu. MeĎutim, nije moguće prodati te proizvode na stranom trţištu! 12 Ovo udruţenje nije nezavisno i ono je registrovano pri Vanjsko-trgovinskoj komori . Ostala udruţenja ljekovitog i aromatičnog bilja su manja i nisu toliko značajna: Udruţenje graĎana FBiH, Udruţenje Zlatnica iz Bihaća itd.

▪ 16

jedne od najvećih prepreka navedenih od str ane firmi s kojima je obavljen razgovor.

o

o

Regulativa (politika)

o o

Relevantna m inistarstva pružaju finansijku podršku proizvođačima u obliku subvencija, poticaja, registrovane proizvodnje, itd. Nepostojanje zakona i propisa kao i nedostatak kapaciteta za provođenje predstavlja značajnu prepreku u radnoj sredini BiH Manjak inspekcijske kontrole

Nepostojanje planova upravljanja resursima omogućuje manipulacije u pogledu nabavke sirovina

o

o o

Finansiranje

Nedostatak obrtnog kapitala je najizraženija potreba koju firme naglašavaju Banke daju nepovoljne kredite uz vrlo visoke kamatne stope; odgođena otplata daje se ili na vrlo kratak period ili se uopće ne daje. Procedura podnošenja zahtjeva je vrlo komplikovana i duga i zahtijeva obimnu dokumentaciju.

o o o

Snabdijevanje sirovinom

Nedefinisani međuentiteski odnosi stvaraju probleme ovom sektoru.

o

o

o

Duga tradicija u sakupljanju, preradi i korištenju biljnih proizvoda Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja raste iz godine u godinu Berači nisu više zainteresovani za sakupljanje – iz raznih razloga ( stari berači umiru, a mlađi nisu zainteresovani itd.) Firme imaju poteškoće u obezbjeđenju sirovina (zbog klimatskih uslova, finansiranja/nedostatka obrtnog kapitala, prodavaca na malo koji remete cijeli lanac opskrbe, itd.)

Mnoge proizvodne organi zacije okupile su se u sklopu Poslovnog udruženja za ljekovito i aromatično bilje (nažalost samo formalno)

Unutrašnji okvir udruženja omogućava efikasnije kontakte sa ministarstvima, kontakte sa ostalim sličnim organizacijama širom svijeta, promoviranje sektora i mogućnost lobiran ja kod vlasti

Organizacije u sektoru ljekovitog i aromatičnog bilja

o

o

o

Članovi udruženja (proizvodne organizacije) imaju mogućnost da besplatno učestvuju na sajmovima ( ili uz minimalne troškove), razmjenjuju iskustva, pohađaju edukativne treninge, dobiju savjetodavne usluge, dobiju tum ačenje postjećih zakona i propisa, itd. Firme smatraju da udruženja nisu dovoljno aktivna i da ne održavaju redovne kontakte sa svojim članovima Nedovoljno razumijevanje i interes među članovima.

Rizike ili ograničenja sa kojima se proizvoĎači susreću moţemo podijeliti u dvije kategorije : 



Rizik u proizvodnji – sama poljoprivredna proizvodnja nosi sa sobom rizik – djelatnost koja se obavlja pod vedrim nebom“, gdje je snabdijevanje sirovinom uvijek pod znakom pitanja, klimatske oscilacije, suša, bolesti, itd., poteškoće prilikom obezbjeĎenja sirovina, kao i osiguranje kvaliteta sirovina itd. Finansijski rizici – nedostatak obrtnog kapitala, visoke kamatne stope, kratak rok otplate bez grejs perioda; nedostatak marketinških vještina ili nedostata k opšteg znanja o tome kako prodati proizvod, kako naplatiti dugove, kako organizovati poslovanje; nesigurno trţište; nelegalno trţište ; nestabilna ekonomska, politička i poslovna situacija u zemlji i regionu, itd.

Ipak, ovaj sektor ima svoje prednosti i mogućnosti na lokalnom i meĎunarodnom nivou. Bosna i Hercegovina je zemlja koja posjeduje različite genetske resurse ; nezagaĎen okoliš ; blizina EU; ima kapacitete da obezbijedi sirovine visokog kvaliteta; nudi posebne i odlične proizvode (npr. ljekovite trave iz Hercegovine); organski certificirane proizvode; jeftinu radnu snagu; itd.

17 ▪


Najveći izazovi sa kojima se ova industrija danas suočava su: odrţavanje “ zdravih proizvoda, mogućnosti pronalaţenja novih proizvoda, promoviranje zdravog načina ţivota , uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja i pronalaţenje proizvodnih tehnologija za ostale bilj ne vrste, kako ostati konkurentan na trţištu , kako povećati proizvodnju , kako odrţati zadovoljstvo kod kupaca i kako ubuduće obezbijed iti sirovine. ”

Tradicionalno znanje o sakupljanju, sušenju i preradi ljekovitog i aromatičnog bilja domina ntno je u Bosni i Hercegovini. Projekat FARMA podrţat će proizvodne organizacije u napor ima da usklade svoju proizvodnju naspram trţišnih za htjeva, standardi/certifikacije, i tako pokušaju ostvarititi konkurentnost ne samo na domaćem nego i na inostranom trţištu. Uzgoj nekih vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja je zastupljen, ali ne u velikom obimu. Firme su prepoznale potrebu obezbijeĎenja proizvodnje na odrţiviji način, i radit će (uz podršku projekta FARMA) na pronalaţenju tehničkih rješenja za odrţiv o sakupljanje, preradu i uzgoj ekonomski isplativih usjeva .

Za proizvoĎače je vaţno da osiguraju odrţivo snabdijevanje najvaţnijih s irovina u svojim firmama. Iz tog razloga sve više firmi, naročito onih koje se bave izvozom, prepoznaju vaţnost upravljanja odrţivim lancem snabdijevanja. Velike firme često pokazuju interes za poslovanje na odrţiv način, jer to zahtijeva njihov poslovni model. Stoga sve više i više firmi, naročito na trţištu izvoza, nastoji uspostaviti dugoročne trgovinske odnose sa dobavljačima. Takva sigurnost se moţe postići putem odrţivog korištenja, što se odnosi na sve vrste, a naročito one koje su ugroţene.

) 0 1 0 2 (


▪ 18

Identifikacija ograničenja/rješenja u lancu vrijednosti –intervencija projekta FARMA

o

Proizvodnja/prerada

o

o

o o

o

Standardi i certifikacije o

o

Tehnologija/razvoj proizvoda/ upravljanje/organizacija

Potencijalna rješenja / moguća intervencija projekta FARMA

Ograničenja u lancu vrijednosti

Vrsta

o

o

zasnovan je na nekoliko usjeva/biljaka

Podržati i potaknuti proizvodne organizacije da otpočnu sa uzgojem različitog ljekovitog i aromatičnog bilja, posebno onog koje je ugroženo Podržati proizvodne organizacije da unaprijede svoju proizvodnju i p očnu više

Mali broj firmi ljekovitog i aromatičnog

proizvoditi

bilja proizvodi gotove i proizvode sa dodanom vrijednošću

vrijednošću

Prekomjerno

sakupljanje

Kvalitetno čuvanje sirovina Kvalitetna zaštita gotovih i proizvoda sa dodanom vrijednošću Većina malih i srednjih preduzeća (naročito ona koja trguju na domaćem tržištu) smatraju da svi ti certifikati nisu toliko važni za njihovo poslovanje Postoji samo jedno certifikacijsko tijelo za organsku proizvodnju ( međutim, strani kupci ne prepoznaju ovaj certifikat zbog njegove nedovoljne promocije na stranom tržištu)

Nedostatak tehničkih vještina/znanja o novim

tehnologijama

srednjih

preduzeća

kod malih i

za

o

o

o

za i

pravljenje vođenje

Nedovoljna povezanost sa velikim kupcima umanjuje potencijal prodaje /izvozni potencijal malih i srednjih

o

o

o

o

Pristup tržištu o

o

specifikacijama kupaca, Vještine marketinga/pakovanja proizvoda malih i srednjih preduzeća treba dodatno usavršiti

Visoki troškovi prevoza povećavaju cijenu

o

19 ▪

proizvoda

malih

i

srednjih

preduzeća Teškoće u pristupu lokalnom tržištu

dodanom

Unaprijediti kvalitetno čuvanje proizvoda od ljekovitog i aromatičnog bilja (edukacija i

GAP) u sve nivoe lanca vrijednosti) Organizovati treninge i pripremiti edukativne materijale za mala i srednja preduzeća i berače – naglasiti važnost i značaj standarda u proizvodnji ljekovitog i

aromatičnog bilja Pomoći i podržati domaća certifikacijska tijela da osnaže i postanu prepoznatljivi na međunarodnom tržištu

Promovirati

kultivaciju

odabranih

biljnih

prirodi Organizovati studijska putovanja /treninge za proizvodne organizacije kako bi osavremenile svoju proizvodnju, osposobiti

ih da znaju sačiniti plan upravljanja, marketinški plan, poslovni plan itd. o

Potaknuti firme da uvedu poslovne planove i planove upravljanja i da uvedu dobru praksu

kako bi bile konkurentinije na tržištu o

o

Organizovati kurseve obuke za osoblje firmi na temu kvaliteta, standarda, zahtjeva izvoza, novih tehnoligja itd.

Putem projektnih aktivnosti podržati pružaoce usluga sektoru, kao što su laboratorije,

Nedostatak informacija o standardima

umanjuje mogućnost malih i srednjih preduzeća da proizvode u skladu sa

sa

vrsta koje su postale ugrožene i rijetke u

preduzeća o

proizvode

uvođenje dobre poljoprivredne prakse (eng.

proizvodnju

proizvoda koji će zadovoljiti evropskog kupca, što ograničava njihove mogućnosti pristupa tržištima veće vrijednosti Mali farmeri nemaju pristup odgovarajućim alatima i mašinama (tehnologijama) što smanjuje njihov prinos Mala i srednja preduzeća nemaju

neophodne vještine poslovnih planova računovodstva

o

samoniklog

ljekovitog i aromatičnog bilja usljed nekontrolisanog i neodrživog korištenja biološke raznovrstnosti, Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja

o

konsultantske

firme,

istraživačke institucije kako bi se unaprijedili njihovi uslužni kapaciteti Zajedno sa domaćim i stranim konsultantima raditi na unapređenju marketinga i pakovanja malih i srednjih

preduzeća. o

o

Organizovati studijska putovanja i izlaganje na sajmovima

Podržati

promoviranje

autentičnih

proizvoda (npr. eterična ulja u malim bočicama iz BiH)


o

o

Sektor ljekovitog i aromatičnog bilja nije od velikog značaja za BH vlasti, neophodno je prebaciti se sa tradicionalne proizvodnje Propisi i zakoni koji se odnose na sektor

ljekovitog i aromatičnog bilja još uvijek nisu usklađeni sa zakonima i propisima EU o

Postojeći propisi i zakoni se ne primjenjuju

o

Regulativa (politika)

Nemoguće je dobiti podatke vezano za sektor ljekovitog i aromatičnog bilja (domaća i inostrana trgovina, vrste usjeva koji se uzgajaju, broj ha uzgojenih usjeva itd.)

o

o

o

Finansiranje

o

o

o

proizvodnju i sušenje Izvoznici imaju poteškoća u pristupu finansiranju

kako

bi

povećali nabavku od malih proizvođača Nemogućnost malih i srednjih preduzeća da obezbijede adekvatan

Podržati razvoj državnog zakonodavstva u skladu sa propisima EU Saradnja sa vladinim institucijama, naročito sa odjelom za šumarstvo, u cilju provođenja relevantnih zakona i propisa Uključiti predstavnike proizvođača i

udruženja u kreiranje politike Obezbijediti više pažnje i podrške od strane vlasti; učiniti napore u cilju uključivanja sektora ljekovitog i aromatičnog bilja u vladine razvojne planove i izvještaje Općenito poboljšati poslovno okruženje radeći zajedno sa finansijskim i državnim institucijama u cilju prevaz ilaženja finansijskih i pravnih prepreka sa kojima se

ova djelatnost suočava

globalnu

Mala i srednja preduzeća često nisu u mogućnosti finansirati inpute sirovina, kupovinu mašina i objekata za

komercijalnom o

o

Uvozne takse na inpute povećavaju troškove proizvođača Izvozne tarife povećavaju troškove izvoza, a smanjuju konkurentnost BH proizvoda

o

o

o

o

Sačiniti finansijske planove za proizvodne organizacije (i farmere sa kojima je sklopljen ugovor)

Poboljšati pristup finansiranju proizvodnim organizacijama koje se bave izvozom

pristup kreditima namijenjenim za obrtni kapital o

Opskrba inputa

o

Korištenje sirovina lošeg kvaliteta od strane malih i srednjih preduzeća rezultira lošijim proizvodima koji ne mogu zadovoljitu potražnju tržišta Korištenjem isključivo sirovina iz prirode ugrožava se prirodna biološka

o

o

Unaprijediti i podržati uzgoj bilja naročito onih vrsta koje su rijetk e, ugrožene i zaštićene Podržati očuvanje tradicionalnih znanja i prakse

raznovrsnost o

Visoke cijene inputa ograničava njihovo korištenje od strane malih proizvođača o

o

Poslovno udruženje za proizvođače ljekovitog i aromatičnog bilja na državnom nivou upućeno je na Vanjskotrgovinsku komoru, interes malih i srednjih preduzeća da postanu članovi je veoma mali (ne vide značaj jedne takve organizacije)

Organizacije u sektoru ljekovitog i aromatičnog bilja o

Postojanje velikog broja udruženja na svim nivoima koja nemaju značajan utjecaj na prosperitet svojih članova

Omogućiti studijska putovanja/kontakte sa regionalnim i inostranim udruženjima ljekovitog i aromatičnog bilja kako bi se osnažio rad udruženja tako da postanu atraktivniji svojim članovima i da se stvore konkurentni

predstavnici

sektora

na

državnom, regionalnom i međunarodnom o

o

nivou Organizovati treninge i sačiniti razne edukacijske materijale Podržati ih u prikupljanju i distribuiranju tržišnih informacije svojim članovima

) 0 1 0 2 (


▪ 20

21 ▪


Proizvodne organizacije

Ministarstva/Institucije

Fakulteti

MO/NVO-E

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i

Organsko u BiH

ROING, Ljubuški

vodoprivrede RS

Poljoprivredni fakultet, Sarajevo

Econ d.o.o., Sarajevo

Federalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH

Agromediteranski fakultet , Mostar

Poslovno udruženje za ljekovitoiI aromatično bilje Asocijacija organskih

Faveda, Sarajevo

Ured za veterinarstvo

proizvođača ljekovitog bilja i jagodičastog voća

Halilović d.o.o., Vogošća

Stručna služba Banja Luka

Organska kontrola OK

Ljekobilje, Trebinje

Vanjskotrgovinska komora BiH

Promocult

Mushroom, Čelinac

SIPPO

Neven, Rudo Prirodno bilje, Banja Luka

Plantago, Laktaši Natura Afgan, Sarajevo Heljda eko, Sarajevo Flores, G. Vakuf - Uskoplje ZZ Radobolja, Mostar

) 0 1 0 2 (


▪ 22

▪

PROJEKAT UNAPREĐ ENJA POLJOPRIVREDNIH TRŢIŠTA (FARMA) ▪

FARMA Sarajevo Kolodvorska 12

FARMA Tuzla Marsala Tita 34 A

FARMA Banja Luka Krajiskog korpusa bb

Phone. 033 722 090 Fax.033 661 562

Phone. 035 277 520 Fax.035 277 521

Phone. 051 327 530 Fax.051 327 532

23 ▪

www.bosniafarma.ba

T FARMA Mostar K E Buna bb J

O R P A M R A F

Ljekovito i Aromatic No Bilje u BiH

Recommend Documents