Prva braþna noü [ Bosanski ]
ϲϣϼγϹ Νϭΰϟ ϡΎϜΣ [ ΔϴϨγϮΒϟ ΔϐϠϟ]
Muharem tulanoviý ζΘϴϓϮϧϻϮΘη ϡήΤϣ
Pregledao : Ebu Usama el Deziri
ϱήϳΰΠϟ ΔϣΎγ ϮΑ :ΔόΟήϣ
Pomoýni ured za dawu - Riyadh νΎϳήϟ ΔϨϳΪϤΑ ΓϮ ΑήϟΎΑ ΕΎϴ ϟΎΠϟ ϟΎΠϟ ΔϴϋϮΗϭ ΓϮϋΪϠϟ ϲϧϭΎόΘϟ ΐΘϜϤϟ
Uvod ǁetverica autora hadiskih zbirki ,,Sunen (Ebu Davud, Tirmizija, Nesaija i Ibn Madde) biljee da je Poslanik a.s. uɗio takozvanu ,,hutbetun-nikah (bra ɗnu hutbu), pa ɕemo i mi zapoɗeti ovaj na rad, koji govori o specifi ɗnim braɗnim odnosima i radnjama, upravo sa njom: Zahvala, doista, pripada Allahu! Od Njega pomo ɕ i oprost traimo. Utje ɗemo Mu se od naeg zla i naih loih djela. Koga Allah uputi, ne ɕe zalutati, a koga u zabludi ostavi niko ga uputiti ne ɕe. Svjedoɗim da nema boga osim Allaha, Jedini je i nema sudruga! I svjedo ɗim da je Muhammed Njegov rob i Poslanik. "O vjernici, Allaha se bojte istinskom bogobojazno ɕu i umirite samo kao muslimani." (Ali Imran:102). "O ljudi, bojte se Gospodara svoga, koji vas od jednog ɗovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte s imenom ɗijim jedni druge molite i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi." (En-Nisa:1). "O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu. On ɕe vas za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao posti ɕi ɕe ono to bude elio." (El-Ahzab:70-71). Islam dotiɗe koleracijski odnos suprunika, u samom izvoritu, kroz glavne doktrinarno-tradicionalne izvore vjere, reguliraju ɕi taj odnos u Kuranu i sunnetu Poslanika a.s.; objanjavaju ɕi parametre kojih se valja drati prilikom izbora braɗnog druga, meɟusobna prava i obaveze suprunika, te postupak pri sklapanju braɗnog ugovora, obavezu i odgovornost staratelja-roditelja koji je pozvan da udaje enu, propise i adabe udaje i prve bra ɗne noɕi, propise seksualnog ivota, temelje na kojima poɗiva braɗna zajednica o kojoj se ivot suprunika temelji na meɟusobnom uvaavanju, milosti i oslanjanju jednog na drugo, na ɗinu otklanjanja netrpeljivosti i svaɟe na nekoliko tipiɗnih odgojnih nivoa; mudrim i lijepim savjetom, zatim naputanjem u krevetu (seksualnom apstinencijom) odre ɟeno vrijeme, potom nebrutalnim udaranjem koje ne smije da bude po licu, onda ako i to ne bude efikasno sudijsko-porodi ɗnim presuɟivanjem i savjetovanjem i, na koncu, najomraenijim halalom, a to je disolucija braka kad se izgubi svaka nada u harmoniɗan braɗni ivot kakav je propisao Allah d.., pa ɗak rjeava i postbraɗne odnose kao to je period ɗekanja (iddet), propise vra ɕanja ene, izdravanje u periodu ɗekanja, dojenje djeteta, njegova prava itd. Dakle, braɗni odnosi, meɟu kojima su i intimni odnosi suprunika, nisu u Islamu tabu tema, nego potpuno prirodni odnosi koje regulie islamsko erijatsko pravo.
2
Kuran, Allahova objava koja se uɗi na namazu, u molitvi i zikrullahu, bez ɗijeg uɗenja ne vrijedi namaz, pominje i intimne braɗne odnose pa kae: " zato ne opɕite sa enama za vrijeme mjeseɗnog pranja, i ne prilazite im dok se ne okupaju. A kad se okupaju, onda im prilazite onako kako vam je Allah naredio ene vae su njive vae, i vi njivama svojim prilazite kako ho ɕete."[1] I u sunnetu Poslanika a.s. tako ɟer se pominju ti odnosi, izmeɟu ostalog i kao neto prirodno, erijatski pohvalno, stavljaju se u rang sadake, Allahu dragog ɗina za koji slijedi nagrada i sevap, iako je vid najljepeg dunjalu ɗkog uivanja, naravno, ako se upranjavaju na halal na ɗin, unutar bra ɗne zajednice, izbjegavajuɕi nedoputene vanbraɗne odnose. Muslim biljei predaju: "I kad imate snoaj sa svojom enom, to je kao podijeliti sadaku. Rekoe: Allahov Poslaniɗe, zar u zadovoljavanju strasti nekog od nas ima sadaka? Allahov Poslanik odvrati: A ta misli da li ima grijeh ako to u ɗini na nedozvoljen (vanbraɗni) naɗin? Naravno! Prema tome, ako to u ɗini (u braku) na dozvoljen, halal naɗin, onda ima nagradu." U ovom vremenu potpunih seksualnih sloboda koje su dole do granice kakvu je najavio Poslanik a.s. kao predznak Sudnjeg dana, kada nas sa gotovo svih medija zapljuskuje napadno nametljiva pornografija koja poziva u nemoral, gdje se nago ensko tijelo (a i muko) koristi kao i bilo koja druga potrona roba, u vremenu kada smo svjedoci upranjavanja fizi ɗkih seksualnih odnosa javno, bukvalno na ulici, pred kamerom, u medijima, bez ikakvog stida, morala i etike po kojima bi se trebao odlikovati insan, potrebno je da informiemo nau islamsku omladinu koja je u braku, stupa u brak, ili namjerava da stupi u brak, o osnovnim vjerskopravnim propisima ovog segmenta ivota da bi znali kako da se ponaaju u skladu sa islamom, prave ɕi prve korake drutvenog i porodi ɗnog ivota na halal na ɗin, zasnivajuɕi braɗnu vezu na osnovima koji su trajni, jaki i odrivi, bereketom Nebeske pravne regulative sa kojom je doao Poslanik a.s. Ova broura ɕe vam ponuditi erijatske propise prve bra ɗne noɕi i propise seksualnog ivota u Islamu, kako bi naa islamska omladina znala da se treba okupati nakon bra ɗnog kontakta, kako na islamski na ɗin postupiti u tom intimnom, strogo privatnom ivotu, kako zamoliti Allaha d.. za bereket u braɗnom segmentu ovodunjaluɗkog ivota, ivota koji je sav podre ɟen vjeri i nema ambivalenciju profanog i svetog, nego se oba me ɟusobno proimaju i ne lu ɗe jedan od drugog, itd. Fikhska regulativa bra ɗnih odnosa, meɟu kojima su i propisi prve bra ɗne noɕi i intimnih odnosa uop ɕe, velika je nepoznanica naoj omladini u velikom broju sluɗajeva, tako da ne zna ni da postoje, a kamoli da zna njihove adabe i sunnete. Ovi propisi su kod nas zanemareni iz vie razloga. Jedan od njih je vjerovatno stid da se o toj temi otvoreno govori, a drugi, nepostojanje radova te provenijencije na naem jeziku, i svakako nedostupnost i nerazumijevanje literature i hadiskih zbirki koje govore i o tome, ali na izvornom arapskom jeziku. Radi toga elimo u kratkim crtama spomenuti ono to nam je Poslanik a.s., kao na uzor u ovodunjalu ɗkom i ahiretskom ivotu, ostavio od tih propisa, kako bi ih oni
3
koji dre do vjerske prakse mogli imati kao orijentir ponaanja, slijede ɕi i u tom domenu Poslanika a.s. Braɗna zajednica je konstantno praksa Poslanika a.s. u kojoj se ostvaruje prakti ɗna korist za suprunike; ɗuvaju se upadanja u zinaluk, podiu porodicu i nasljednike produavajuɕi ljudsku vrstu, i na takav na ɗin uɗestvuju u prirodnom dunjalu ɗkom procesu koji traje do Sudnjeg dana. U islamu nema predbra ɗnih, fiziɗkih, intimnih, seksualnih odnosa. To je strogi haram. Allah d.. kae: "I ne pribliavajte se zinaluku (prostituciji)."[2] Za neoenjenu i neudanu osobu koja to u ɗini kazna je stotinu udaraca tapom-bi ɗem, a za oenjenu ili udanu osobu sankcija je javno kamenovanje pred svijetom. Zato, u muslimanskom drutvu koje se dralo islamske prakse, preljuba-prostitucija je bila gotovo nepoznata stvar. Meɟutim, treba naglasiti da u islamu, tako ɟer, nema ni asketizma, u smislu da se radi ibadeta odrekne seksualnih strasti. One se moraju i smiju manifestovati i upranjavati samo u validnoj bra ɗnoj zajednici. Poslanik a.s. je prekorio ashabe koji su htjeli da ugue svoju prirodu, u kakvoj ih je Allah d.. stvorio; sa nagonima za jelom, spavanjem, seksualnim op ɕenjem. Kada kau da ɕe se odreɕi toga u korist danono ɕnog ibadeta, on ih prekorijeva i kae: Ja klanjam, ali i spavam, postim ali i mrsim, enim se i ne odriɗem ena, a ko se odrekne moga sunneta, i ja se njega odriɗem. Savjet Poslanika a.s. islamskoj omladini bio je: Omladino! Ko moe da podnese braɗne obaveze neka se eni, to je bolje za ɗuvanje od nedozvoljenog pogleda, i od nedozvoljenog seksualnog kontakta. Ko ne moe nositi teret i obaveze braka neka posti, jer ɕe u tome imati zatitu. Brak u pravnoj regulativi erijata moe da uzme hukm stroge obaveze (fard vadib), da bude strogo zabranjen (haram), da bude poku ɟen, (mekruh), da ima status sunneta, da je lijep i pohvaljen (mendub) i, kona ɗno, da bude samo dozvoljen. Brak ɕe biti fard, odnosno vadib, za osobu koja eli brak i nije u dilemi da ɕe zapasti u zinaluk, ako se ne oeni, jer mu post i ustezanje ne ɕe dovoljno oslabiti seksualnu pohotu, a uz to je mogu ɕan da izdrava enu na halal na ɗin. Analogno tome, i za enu je fard da se uda, ako nije sposobna da se sama izdrava i boji se da ɕe biti rtva ljudi pokvarena morala. Brak koji je sunnet Ako neka osoba sa umjerenim seksualnim nagonom ima elju za brakom, ne strahuje od toga da se ne ɕe moɕi kontrolisati, a uz to moe da izdrava enu iz halal opskrbe, eli i nijjeti brak iz razloga produenja i podizanja porodice te da se saɗuva prostitucije, u tom slu ɗaju enidba bi mu bila sunnet.
4
Ako neka osoba nema elje za brakom, ali eli da ima djecu i moe da izvri sve braɗne obaveze, lijepo bi mu bilo da se oeni. Brak koji je haram Haram brak bi bio sastaviti i petu enu sa ve ɕ ranijih ɗetiri u isto vrijeme, sastaviti sa enom njezinu sestru ili tetku sa maj ɗine ili oɗeve strane, eniti se da bi eni napravio tetu, brak mut'e koga upranjavaju i'ije i tome sl. Pokuɟeni brak (mekruh) Ako neka osoba ne bi imala elju za brakom, te bi ga taj brak samo odvra ɕao od dobrovoljnog ibadeta kojem bi se ina ɗe posveɕivao, ili ako bi se bojao da ne ɕe moɕi izdravati enu osim iz haram opskrbe, onda bi sklapanje takvog braka bilo pokuɟeno. Dozvoljen je brak osobi koja ima elju za brakom, iako nema bojazni da ɕe upasti u zinaluk. Dozvoljen je brak i osobi koja nema nikakve elje za seksualnim uivanjem, kao to je starac ili impotentan mukarac, ali uz uvjet da se time ne ɗini teta eni, i da to neɕe dovesti do njenog moralnog posrtanja, inaɗe bi takav brak bio haram. Allah d.. propisuje suprunicima prava i obaveze kojih bi trebali da se dre. Allah d.. kae: "One imaju isto toliko prava koliko i dunosti, prema zakonu samo muevi imaju prednost nad njima jednu deredu - stepen"[3] Poslanik a.s. je na Oprosnom haddu kazao: "Vae supruge kod vas imaju svoja prava, a i vi imate svoja prava kod njih" Neke od tih zajedniɗkih meɟusobnih dunosti i obaveza su: - braɗna vjernost, - ljubav i milost, - povjerenje, - elja, strpljivost, podnoenje ivotnih neda ɕa i problema u nastojanju o ɗuvanja braɗne zajednice, - pridravanje opɕih adaba i propisa sa kojima se produava bra ɗna veza, itd. Dunosti i obaveze mua prema eni Pored ovih opɕih meɟusobnih dunosti i obaveza mu ima i posebne obaveze prema supruzi: - Da joj potpuno ispuni njena moralna i materijalna prava, kao i fizi ɗka, tjelesna; da joj isplati mehr, dadne opskrbu, da je ɗu va, titi i pazi iveɕi sa njom na lijep pristojan i propisan na ɗin, da je hrani, odijeva i obuva, obezbijedi stan, da joj obezbijedi sve to voli i to je u granicama erijata, a njemu ne predstavlja potekoɕu, da je odgaja na propisan na ɗin lijepim savjetom i govorom. Ako se ne pokori, onda seksualnom apstinencijom jedno vrijeme,[4] a ako se opet ne pokori, onda je istuɗe pazeɕi da je ne rani, ne slomi neki dio tijela ili udari po licu.
5
Allah d.. kae: "A one ɗijeg se neposluha bojite, posavjetujte, a onda se od njih u postelji rastavite, pa ih i udarite; kad vam poslune postanu, onda im zulum ne ɗinite!"[5] - Da je pouɗi osnovnim stvarima vjere, ako to ne zna, ili da je pusti da ide na za to odreɟena mjesta, gdje moe nauɗiti (mektebi, seminari, predavanja, kola itd.), poto duhovna potreba u islamu ne zaostaje za materijalnom. - Da je prisili na uɗenje, usvajanje i prakticiranje najosnovnijih islamskih propisa; da joj zabrani neislamsku nonju i otkrivanje, nedoputeno mijeanje i kontaktiranje sa drugim mukarcima, osim u prisustvu mahrema, da joj ne prui priliku da se moralno pokvari, jer Poslanik a.s. kae: "ǁovjek je pastir u svojoj porodici i odgovoran je za svoje stado." - Da ne iznosi njene tajne pred svijet. - Da ima sa njom seksualne odnose, makar u ɗetiri mjeseca, osim ako nema neki poseban uzur i opravdanje, kao to je odsutnost na putu i sl. Naravno, ovdje bi trebalo malo ire obrazloiti i elaborirati ovo pitanje, zbog njegove vanosti u braɗnim odnosima, poto se i sami islamski pravnici razilaze po ovome pitanju. Hanbelijski uɗenjaci smatraju da bi to moralo biti makar u ɗetiri mjeseca obavezno, osim iz opravdanog razloga. Tako, ako bi mu odbio pribliavanje eni nakon ɗetiri mjeseca seksualnog apstiniranja, ena bi imala pravo da trai razvod braka. Meɟutim, ako bi mu otiao na put radi potrebe, pa makar se to oduilo, to bi bio opravdan razlog odgaɟanja intimnih odnosa. Ako bi mu otputovao i proboravio est mjeseci, a ne bi imao opravdanja za dalji boravak, pa ga ena pozvala, trebao bi da se vrati, kao to je Omer r.a. donio odluku za oenjene mudahide; da est mjeseci proborave sa vojskom na ratitu, ɗetiri kod svojih ena, a dva mjeseca na putu, po mjesec u dolasku i odlasku. - Da spava i zanoɕava kod nje. Ako je u poligamnom braku, onda je obaveza da boravi kod nje kad doɟe njena reda u noɕima. - Lijepo bi bilo da dadne dozvolu eni kako bi mogla u slu ɗaju potrebe sluiti svoju bolesnu rodbinu, klanjati im denazu u slu ɗaju smrti i posje ɕivati ih pod uslovom da to nije na tetu porodice i mua. - U sluɗaju pokornosti ene, mu nema prava da je udara ili da je ostavlja u krevetu. - Mu je voɟa i nadreɟeni u domu suprunika. - Da je ne prisiljava na odvratne i mrske stvari. - Da joj dozvoli pravo miljenja i da se konsultuje sa njom. - Da se lijepo ophodi prema njezinim roditeljima i rodbini. - Da je ne iznenaɟuje povratkom sa puta, da je obavijesti o tome i trai dozvolu ulaska kod nje kada se vrati (da je ne bi zatekao u neurednom i nepoeljnom stanju to moe imati nepoeljnje konsekvence u daljem bra ɗnom ivotu). Kae Poslanik a.s.: "Obaveza ene prema muu je, makar on bio i nepravedan (zulumɕar): da mu se dopusti i poda makar bila na samaru, da ne posti ni jedan 6
dan bez njegove dozvole, osim dana koji je fardom propisan (ramazan), a ako posti biɕe grijena i post joj neɕe biti primljen kod Allaha d.., da iz ku ɕe svoga supruga ne daje nita osim sa njegovom dozvolom, a ako to u ɗini grijena je, mada ɕe on imati nagradu, da ne izlazi iz ku ɕe osim sa njegovom dozvolom, u protivnom je Allah d.. proklinje zajedno sa melekima, sve dok se ne pokaje, ili dok se ne vrati u kuɕu." ena bi trebala da se pridrava slijedeɕih obaveza, adaba i propisa: - Da bude pokorna muu u svemu to nije grijeh i to moe bez velike poteko ɕe da uɗini.Trebala bi paziti na njegove osjeɕaje i nastojati da ga uɗini zadovoljnim kad je prisutan ili odsutan. Ahmed biljei hadis: "Kada ena klanja svih pet namaza, posti mjesec ramazan, bude moralna i pokori se ɗovjeku; biɕe joj reɗeno: Uɟi u dennet kroz koja god dennetska vrata hoɕe." Tirmizija biljei predaju: "Da sam ikom naredio da ɗini seddu drugome, naredio bih eni da ɗini seddu muu radi prava koja on ima nad njom." - Da pazi na muevu ɗast i obraz, na njegov imetak, djecu i ostalo vlasnitvo. Buharija i Muslim biljee predaju: "ena je pastir koji bdije nad ku ɕom i djecom svoga mua." - Da se dri ku ɕe svoga mua i da ne izlazi iz nje osim sa muevim zadovoljstvom i dozvolom. - Da pazi na svoj pogled, - Da se dri propisa obla ɗenja i pokrivanja i da svoje ukrase ne pokazuje nikome osim svome muu ili bliskoj rodbini (mahrem), - Da snizi glas i da pazi ta ɕe govoriti, da mueve roditelje i rodbinu pazi kao to ih pazi i on, jer ne moe uɗiniti dobro ɗovjeku, ako ne ɗini i njegovim roditeljima, - Da se bavi kuɕnim poslom i slui mua. Poznato je da je Fatima, jedna od najvrednijih ena na dunjaluku, k ɕerka najvrjednijeg insana, Poslanika a.s., imala uljeve od kuɕnih poslova. - Da putuje sa svojim muem, ako ranije nije uslovila da ostaje na svom mjestu. - Da se u svakoj situaciji poda muu, ako to zatrai od nje - osim ako postoji erijatska zapreka za to - i da to bude na najljepi mogu ɕi naɗin, bez iskazivanja mrzovolje, nelagode i sl. Biljee Buharija i Muslim predaju: "Kada ɗovjek pozove enu u krevet pa ga odbije, i on zanoɕi ljut na nju, meleki je proklinju sve do zore." Tirmizija biljei predaju: "Kada ɗovjek pozove enu radi seksualne potrebe i elje, neka mu se odazove, makar kod furune bila (pripremaju ɕi jelo)." - Da trai dozvolu kad ho ɕe da posti dobrovoljni post, ako je mu prisutan kod kuɕe, a ako se mu vrati sa puta, treba prekinuti dobrovoljni post, osim ako joj dozvoli da nastavi. Tirmizija biljei predaju: "Ako umre neka ena, a mu bude zadovoljan sa njom, uɕi ɕe u dennet." Tirmizija biljei i predaju: "Ne desi se da ena na dunjaluku napadne i kinji mua, a da hurija koja ɕe mu biti ahiretska ena, ne kae: 'Ne mu ɗi ga, Allah te ubio! On je kod tebe nakratko, samo to te nije ostavio i doao nama.'" 7
- ena ne bi trebala da uzima bilo ta, to sprje ɗava trudnoɕu, bez dozvole svoga mua. - Poslanik a.s. nam je ukazao na ɗinjenicu da ena moe biti svome muu uzrokom dennetskog spasa ili dehennemske vatre; u zavisnosti od njenih postupaka i morala, usprkos njene formalne bogobojaznosti, namaza, posta, hadda, dijeljenja zekata itd. - Supruga bi trebala biti zahvalna svome muu na onome to joj ɗini iz obaveza, poklona i sl., jer, Allah d.. ne gleda na onu koja je nezahvalna svome muu. Nesaija biljei predaju: "Uzvieni Allah ne gleda u enu koja ne zahvaljuje svome muu, a ne moe bez njega." - ehidi imaju posebne nagrade za svoju rtvu na Allahovom putu. ene postiu taj stepen kako Poslanik a.s. kae: "pokorno ɕu muu i priznavanjem njegovih prava, meɟutim, malo ih je od vas koje to ɗine." Propisi prve bra ɗne noɕi i ono to joj prethodi Od tih propisa su slijede ɕi sunneti, mustehabbi i adabi: Pronja (el-hitbe) Poslanik a.s. je rekao: "Kada neko od vas htjedne da prosi, iz potrebe za brakom, ili htjedne da odri neku drugu hutbu, neka izgovori ,,hutbetul-hadde:[6] Zahvala, doista, pripada Allahu! Od Njega pomoɕ i oprost traimo. Utje ɗemo mu se od naeg zla i naih loih djela. Koga Allah uputi, ne ɕe zalutati, a koga u zabludi ostavi niko ga uputiti ne ɕe. Svjedoɗim da nema boga osim Allaha, Jedini je i nema sudruga! I svjedo ɗim da je Muhammed Njegov rob i Poslanik. "O vjernici, Allaha se bojte istinskom bogobojazno ɕu i umirite samo kao muslimani." (Ali Imran:102). "O ljudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas od jednog ɗovjeka stvara, a od njega je i drugu njegovu stvorio, i od njih dvoje mnoge mukarce i ene rasijao. I Allaha se bojte s imenom ɗijim jedni druge molite i rodbinske veze ne kidajte, jer Allah, zaista, stalno nad vama bdi." (En-Nisa:1). "O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu. On ɕe vas za vaa dobra djela nagraditi i grijehe vam vae oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao posti ɕi ɕe ono to bude elio." (El-Ahzab:70-71). Ovo je mustehabb prou ɗiti pred ɗin prosidbe. Ova forma hutbe je sunnetska forma i bilo bi najljepe da se njen tekst izre ɗe u toj datoj prilici, to ne zna ɗi da je ne moe zamijeniti i najkraɕa verzija hutbe u kojoj se kae: (El-hamdulillah, ves-salatu ves-selamu 'ala resulillah). Zahvala pripada Allahu i neka je salavat i selam na Allahovog Poslanika. Ebu Hurejre r.a. prenosi predaju u kojoj se kae: "Svaka hutba u kojoj nema svjedoɗanstva (teehhuda) je kao sakata ruka." Takoɟer prenosi predaju: "Svaka stvar koja zavre ɟuje panju, a ne zapoɗne se sa zahvalom Allahu d. ., liena je bereketa." Zbog ovih predaja ne bi trebalo da islamska omladina zapo ɗinje svoj braɗni ivot bez zahvale Allahu d.., selama i salavata na Poslanika a.s., ɗijim se zaboravom moe izgubiti bereket, potreban u svim stvarima dunjaluka i ahireta, a pogotovo u zajedniɗkom braɗnom ivotu. To naravno ne znaɗi da je brak bez hutbe pokvaren. 8
On je validan poto se prenosi predaja: "Prenosi se od ɗovjeka iz Benu Selima da je rekao: 'Zaprosio sam od Poslanika a.s. enu koja mu se ponudila da je oeni (a on je odbio), pa je (prihvativi moju prosidbu) rekao: 'Sklapam brak me ɟu vama uz mehr onoga to si nau ɗio iz Kurana.'" U drugoj jednoj predaji kod Ebu Davuda se kae: "Zaprosio sam Umamu, k ɕerku Abdul-Mutalliba, pa me vjenɗao bez izgovora ehadeta." Mustehabb je jedna hutba, koja moe da bude bilo od staratelja ene koja se udaje, bilo od prosca koji se eni. Lijepo je povodom enidbe napraviti svadbenu gozbu, pozvati i po ɗastiti goste, kao to je naredba Poslanika a.s. Abdur-Rahmanu b. Avfu kada se oenio, da zakolje makar jednu ovcu tom prilikom, kako biljee Buharija i Muslim. Rekao mu je: "Napravi svadbenu gozbu pripremanjem (klanjem, serviranjem i nuɟenjem) makar jedne ovce." Ova gozba je u fikhskom smislu konstantnni sunnet, a odazvati se na njen poziv je obaveza; za svakog ko nema opravdan razlog izostanka, i ako se na njoj ne deavaju erijatom zabranjene radnje. U suprotnom bi ovu sve ɗanost bilo dozvoljeno bojkotovati i ne uklju ɗivati se u neto to je haram. Buharija i Muslim biljee da je Poslanik a.s. rekao: "Ko bude pozvan na svadbu (velimu) neka se odazove." Od Ebu Hurejre se prenosi predaja: "Ko se ne odazove pozivu taj je pogrijeio prema Allahu i Njegovom Poslaniku." Svadba se odrava iz razloga zahvale Allahu d.. zbog omogu ɕavanja enidbe i da bi se nahranili i pomogli siromasi i potrebni, mada je dozvoljeno pozvati i bogate. Poslanik a.s. kae: "Najgora gozba je ona na koju se pozivaju samo bogati, a izostavljaju siromani." Vrijeme, kada se pravi ova gozba i sobet, je pri samom ɗinu vjenɗanja, odnosno iza njega, ili kako se veɕ ustrojilo sa pohvaljenim, lijepim, lokalnim obi ɗajima, koji nisu u koliziji i kontradikciji sa erijatom. Nakon zavrenog jela, gosti bi trebali napustiti dom mladenaca, ne zadravaju ɕi se i ne ometajuɕi ih u njihovom buduɕem poslu. Allah d.. kae: "i poto jedete, raziɟite se ne uputajuɕi se jedni s drugima u razgovor..."[7] Komentariuɕi ovaj ajet Er-Razi kae: "Neki ashabi su na dan Poslanikove enidbe sa Zejnebom r.a. ostali due, a Poslanik a.s. im nije nita rekao, tako da je doao ajet pouɗavajuɕi ih propisu vezanom za tu situaciju" erijatski je lijepo oglasiti enidbu, i to na na ɗin kako to dozvoljavaju obiɗaji mjesta i vremena, uskla ɟeni sa erijatskim propisima. Ahmed i Tirmizija prenose predaju u kojoj se kae: "Oglasite brak, neka bude u damiji i upotrijebite (na svadbi) mali bubanj (deff)."
9
Po ovome hadisu lijepo bi bilo da se brak sklopi u damiji. Razlog za to je bereket samog mjesta, Allahove ku ɕe, ili eventualno, iz razloga to je damija javno mjesto, tako da je to vid oglaavanja braɗne zajednice. Svadba se oglaava sa deffom (mali bubanj), i dozvoljenom pjesmom, bez popratnih nedozvoljenih radnji; kao to je alkohol, ples uz nedozvoljeno mijeanje mukih i enskih, kao to je nedoputena muzika i druge zabranjene stvari, kako se na poɗetku tog braɗnog ivota ne bi zapoɗelo sa haramom, remete ɕi oɗekivani bereket islamskog ivljenja. Poslanik a.s. kae: "Oglasite brak i upotrijebite deff!" enama (meɟusobno) i djeci je dozvoljeno da se vesele udaraju ɕi dlanom o dlan. U ovakvom naɗinu veselja imamo oglaavanje braka i radovanje tom najzna ɗajnijem trenutku u ivotu onih koji stupaju u zajedni ɗki ivot. Muzika se ne upotrebljava na vjen ɗanjima muslimana zbog hadisa Poslanika a.s., koji se nalazi u Buhariji, a u kome se kae: "Bi ɕe u mom ummetu i onih koji ɕe dozvoljavati predbraɗne intimne odnose (zinaluk), svilu,[8] alkohol i muzi ɗke instrumente (me'azif). Lijepo je zapjevati tom prilikom. Naalost, neki ho ɕe da dozvole i zabranjenu pjesmu i muziku (pjevanje uz zabranjene muzi ɗke instrumente, pjevanje obnaenih ena i sl.) te iskrivljuju rivajete - govore o pjesmi djevoj ɗica (duvejrijat i darijetani) za vrijeme udaje Aie r.a., koje je ɗak i Poslanik a.s. sam sluao i odobrio njihovo sluanje - tako to pominju i prijevode ,,pjeva ɗice umjesto ,,djevojɗice kako je dolo u originalu. U komentaru Buharije objanjava se ta rije ɗ (darijeh) sa ,,nedozrela djevojɗica na koju jo ne padaju erijatske obaveze. Vrijeme sklapanja braka Lijepo bi bilo da sklapanje braka bude petkom, odnosno uo ɗi petka, na Bajram i sliɗnom prigodom. Ovakvo miljenje je preneseno od starih pravovjernih generacija selefa. Poslanik a.s. je dovio u korist mladenaca slijede ɕu dovu koju prenose ɗetverica autora hadiskih zbirki ,,Sunen (Ebu Davud, Tirmizija, Nesaija i Ibn Madde): Barekellahu leke, ve bareke 'alejke, ve deme'a bejnekuma fi hajrin. Neka ti Allah podari bereket, i neka je na tebe Njegov bereket, i neka vas sastavi u svakom dobru. Zapoɗinjanje braɗnih intimnih odnosa u mjesecu evvalu (brak izme ɟu dva bajrama) To bi bilo lijepo ako postoji mogu ɕnost za to, zbog hadisa 'Aie r.a. koji biljei Muslim, a u kojem se kae: "Allahov Poslanik me oenio u mjesecu evvalu i zapoɗeo braɗni, intimni ivot u tom mjesecu. Koja je od ena Poslanika a.s. imala veɕi udio kod njega od mene?" Kae 'Urve: Aia je smatrala mustehabbom da ene zapo ɗnu svoj intimni braɗni ivot u evvalu. Imam En-Nevevi kod komentara ovog hadisa kae da Aia r.a. sa ovim pobija dahilijetsko vjerovanje. Naime obiɗni su sujevjerni ljudi iz dahilijjeta neosnovano 10
smatrali pokuɟenom enidbu i zapoɗinjanje sa braɗnim intimnim ivotom u mjesecu evvalu zbog vjerovanja da samo zna ɗenje imena tog mjeseca (njegov korijen glasi ,,ale, a zna ɗi: otiɕi, raziɕi se, postati nesloni, izgubiti mo ɕ, prepasti se, bojati se itd.) ima negativan odraz na tako vanu stvar kao to su bra ɗni intimni odnosi i njihov poɗetak. Interesantno je da se to sujevjerje prenijelo i do naih dana, tako da i kod nas ima obi ɗajna izreka: Ne eni se izmeɟu dva Bajrama, odnosno ne eni se u mjesecu evvalu koji nastupa odmah iza ramazana. Zato Aia r.a. eli naglasiti da je ona sklopila brak i zapo ɗela sa intimnim braɗnim odnosima u evvalu, uprkos tom dahilijetskom sujevjerju, pa ipak je imala najve ɕi udio u tom braku, kompariraju ɕi ga sa brakom drugih ena Poslanika a.s. Prve noɕi u poligamnom braku U sluɗaju da se eni oenjen ɗovjek, poto je u islamu dozvoljena poligamija, a mlada bude djevica, proboravi ɕe kod nje sedam noɕi, a onda ɕe redosljedno iɕi ostalim enama. Meɟutim, ako dovodi veɕ udavanu enu, onda ɕe kod nje na poɗetku proboraviti samo tri dana, a potom nastaviti po ustaljenom pravednom i jednakom rasporedu i redosljedu; u boravku, opskrbi, poklonima i ostalim stvarima porodiɗnog ivota, postupajuɕi po hadisu koji biljee Buharija i Muslim, a prenosi Enes: "Ako se neko oeni djevicom na hudovicu, proboravi ɕe kod nje u poɗetku sedam dana, potom ɕe nastaviti po uobiɗajenom rasporedu. I obratno, ako se oeni hudovicom na djevicu, proboravi ɕe kod nje tri noɕi, a onda nastaviti po obi ɗajnom rasporedu." Poslanik a.s. kae, kako je zabiljeio Ahmed: "Najbolji od vas je onaj koji je najbolji svojoj supruzi. A ja sam najbolji me ɟu vama, svojoj." Hadis ima uopɕeno znaɗenje, meɟutim, pogotovu se podrazumijeva da treba biti dobar i paljiv prema svojoj eni tih prvih bra ɗnih noɕi kada je ona kao stranac u novom domu i novoj stranoj porodici. Meɟusobno potivanje suprunika Obaveza je za obadva suprunika da budu u svim svojim postupcima oprezni i paljivi kako ne bi povrijedili osjeɕaje jedni drugih, jer to ima posebno zna ɗenje na poɗetku novog ivota i pamti se ɗitavog vijeka. Klanjanje nafile i uɗenje dove Mustehabb je prve noɕi da suprunici klanjaju dva rekata nafile u dematu kako bi njihov fiziɗki dodir i sastanak zapo ɗeo sa pokornoɕu Allahu d.. Mu staje naprijed, a ena iza njega. Kada zavre sa namazom, mustehabb je da mu dovi slijedeɕu dovu (biljei je Taberanija), a ena amina: Allahumme barik li fi ehli. Ve barik lehum fijje. Allahummerzukhum minni verzukni minhum. Allahummedme' bejnena ma dema'te fi hajrin. Ve ferrik bejnena iza ferrakte fi hajrin. Gospodaru, podari mi bereket u mojoj eni. I njoj u meni. Gospodaru, daj da ima nafaku (u imetku i porodu) od mene i ja od nje. U ɗini da na sastanak i ivot bude samo dobro. A ako nas rastavi, daj da i u tome bude dobro. Od Ebu Se'ida mevla Ebu Usejda se prenosi da je rekao: "On se oenio, pa su mu doli Abdullah b. Mes'ud, Ebu Zerr, Huzejfe i drugi ashabi Allahovog Poslanika a.s. 11
Dolo je vrijeme namaza. Proturili su ga da im bude imam, a bio je rob. Klanjao im je pa su mu rekli: 'Kada u ɟe eni, klanjaj dva rekata, zatim stavi ruku na eninu glavu pa izgovori dovu: 'Allahumme barik li fi ehli. Ve barik lehum fijje. Allahummerzukhum minni verzukni minhum.' Gospodaru podari mi bereket u mojoj eni. I njoj u meni. Gospodaru daj da ima nafaku (u imetku i porodu) od mene i ja od nje, zatim tek ɗinite ta hoɕete." Uɗenje dove za bereket ene Mustehabb je da suprug prve bra ɗne noɕi stavi ruku na ɗelo mlade i izgovori: "bismillu", a potom prou ɗi dovu moleɕi Allaha d. . za njen bereket. Poslanik a.s. je rekao, a Buharija zabiljeio: "Kada se neko od vas oeni, neka spomene Uzvienog Allaha, potom neka zamoli za bereket rije ɗima: 'Allahumme inni es'eluke min hajriha ve hajri ma debelteha 'alejhi, ve e'uzu bike min erriha ve erri ma debelteha 'alejhi.' Gospodaru, molim Ti se da me od nje zapadne samo dobro, dobro sa kojim si je Ti stvorio, a utje ɗem se Tebi od zla njenog, i zla onoga sa kojim si je Ti stvorio." Upotreba misvaka ili ɗetkice Prije fiziɗkog intimnog odnosa mustehabb je upotreba misvaka (analogno tome ɗetkice i kaladonta za onoga ko nema misvaka) kako bi se izbjegao neugodan miris iz usta. Suprug bi se trebao truditi da pridobije povjerenje ene, da joj ulije sigurnost i samopouzdanje, da joj razbije stid pred njim, strah i nervozu koji se mogu javiti u toj situaciji. Poto islamska omladina koja se dri islamskog morala, nema predbraɗnih fiziɗkih odnosa, jer su oni strogo zabranjeni i sankcionisani po islamu izvan braɗne zajednice to je naɗin da se ena pripremi na normalan, neusiljen naɗin za ta potpuno nova braɗna iskustva. Lijepo bi bilo da joj se lijepo obra ɕa, da joj ponudi neto od jela ili pi ɕa kao ɗau mlijeka i sl., pokazuju ɕi i na taj naɗin panju prema njoj, da bude paljiv, njean i nenasilan, tako da mu ona prirodno i nenametljivo odgovori i udovolji. Prekrivanje kod intimnog odnosa Od adaba fiziɗkog odnosa je da se suprunici obnae, a najbolje je da to bude pod jednim zajedniɗkim prekrivaɗem, poto Poslanik a.s. kae: "Allah je onaj koji se stidi, skriven je, voli stid i da se bude prekriveno." Ibn Madde biljei predaju, takoɟer: "Kada neko od vas ima odnos sa svojom enom, neka se prekrije i ne obnai potpuno, da ne bi izgledali u tome kao dvoje magaradi." Dozvoljeno je suprunicima da gledaju stidna mjesta svojih partnera u braku, mada hanefijski pravnici kau da je pre ɗe da ne gledaju. Ibn Madde biljei predaju u kojoj Aia r.a., ena Poslanika a.s., kae: "Nisam nikad pogledala, ili nisam nikad vidjela stidno mjesto Poslanika a.s." (1/217). - Da se odnos obavlja u tami ili pod priguenim svjetlom, posebno u po ɗetku braɗnog ivota, da se izbjegne nelagodnost i stid koji se mogu javiti kod enske osobe. - Da suprug ne izazove odbojnost i nelagodu kod ene kakvim gestom, uho ɟenjem ili sl. dok se ona priprema za taj ɗin. Mu bi trebao da ima inicijativu sa dovoljnim uvodom i predigrom zbog raznoraznih razloga pshiloke, fizi ɗke i druge naravi 12
to se tiɗe ,,braɗne postelje postoje razni sunneti i adabi sa kojima se prilikom tog ɗina - najveɕeg dunjaluɗkog uivanja - ujedno postie i sevap i nagrada za onoga ko ih se pridrava. Od tih propisa su slijede ɕi: Pripremiti postelju sa ,,bismillom. Da se suprunici urede na na ɗin da svrate pozornost svoga bra ɗnog druga, odjeɕom, mirisom, postupkom, pozom i sl. Abdullah b. 'Abbas je tako ɗinio, a kada je o tome upitan, rekao je: Volim da se uredim eni kao to volim da se i ona uljepa meni. Od adaba odnosa je da mu u ɗi dovu koju biljee Buharija i Muslim: "Ako neko prilikom odnosa sa enom prou ɗi: 'Bismillahi, Allahumme dennibne-ejtane ve dennibi-ejtane ma rezaktena.' 'U ime Alllaha, Gospodaru moj, otkloni ejtana od nas i otkloni ejtana od onoga to se zaɗne,' pa ako se iz tog odnosa rodi dijete, ejtan mu nikad neɕe moɕi natetiti." Od adaba intimnog odnosa, analogno ovoj predaji, bilo bi da i ena u ɗi pomenutu dovu. Haram je imati snoaj u stranji, analni otvor, kao i u prednji u vremenu menstruacije, ili u periodu nakon poro ɟaja, dok se ena ne oɗisti i dok ne proɟe taj period, zbog ajeta u kome se kae: "I ne pribliavajte se enama dok su u menstrualnom ciklusu" I zbog hadisa koga biljee autori hadiskih zbirki ,,Sunnen (Ebu Davud, Tirmizija i Ibni Madde) osim Nesaije: "Ko ima intimni odnos sa enom, dok je u menstrualnom ciklusu, ili u analni otvor, taj je postao nevjernik u ono to je objavljeno Muhammedu a.s." Ako bi se desilo da ɗovjek ima intimni odnos sa enom, dok je u menstrualnom ciklusu, bio bi to grijeh - haram, a po ɗinilac bi trebao po sunnetu podijeliti zlatnik sadake ako je to uɗinio dok je menstruacija bila u svom uzlaznom nadolaze ɕem ciklusu, i pola zlatnika ako je to u ɗinio u njegovom zavrnom stadiju, po hadisu koga biljee Ebu Davud i Hakim koji ga ocjenjuje kao vjerodostojnu predaju: "Ako ɗovjek ima intimni odnos sa svojom enom dok ima menstruaciju, neka podijeli sadaku visine jednog zlatnika u slu ɗaju da se to desilo dok je mjese ɗnica bila crvene boje, i pola zlatnika ako je bila uɕkaste boje." Ako bi ena dozvoljavala odnos u takvom stanju, bila bi grjena. U vrijeme menstruacije i ɗekanja nakon poroda dozvoljeno je nasla ɟivati se eninim tijelom, ali se ne smije imati i intimni odnos sa njom u takvom stanju. Autori hadiskih zbirki ,,Sunen (Ebu Davud, Tirmizija, Nesaija i Ibn Madde) biljee predaju gdje se dozvoljava sve osim intimnog odnosa: "(dozvoljeno je) da radite sve osim intimnog odnosa" Nesaija biljei i verziju hadisa: "Pri ɟi eni sprijeda ili od pozadi, ali samo u prednji otvor, i ne ɗini to za vrijeme menstruacije." Takoɟer, biljei i drugu verziju: "Allah ne gleda u ɗovjeka koji ima odnos sa enom u stranji, analni otvor." Ebu Davud biljei hadis: "Proklet je onaj koji op ɕi sa enom u analni otvor."
13
A Nesaija biljei predaju: "Ibni Abbas je pitan o onome koji op ɕi sa enom u analni otvor pa je rekao: 'Ovaj me pita o nevjerovanju (kufru).'" Dozvoljeno je prilaziti enama u bilo kojoj pozi, ali da snoaj bude u prednji otvor, po ajetu u kome se kae: 'Vae ene su njive vae i prilazite im kako ho ɕete', to je Poslanik a.s. prokomentarisao, kako biljee Buharija i Muslim: 'Sprijeda ili odpozada samo da snoaj bude u prednji otvor.' Osoba za koju se zna da op ɕi sa enom u njen analni, stranji otvor, kanjava se kaznom ta'zira, ako je znao za tu zabranu. A ako se braɗni par oda takvoj perverziji, kanjavaju se prisilnim razvodom, takoɟer i u sluɗaju ako mu sili enu na takav odnos pa mu se zabrani, a on to ponovi. Najprirodnija i najbolja poza je, kako se pominje u hadisu koji biljei Muslim, da ena bude na leɟima, a mu iznad nje: I kad ɗovjek lee izmeɟu njena ɗetiri uda (ruku i nogu), te se spolovila samo dotaknu, obaveza je uzimanja gusula (makar i ne bilo snoaja). Nakon snoaja, u slu ɗaju ponovne elje, mustehabb bi bilo uzeti abdest prije ponovnog odnosa, radi predaje koju biljei Muslim: "Kad neko od vas bude imao odnos sa enom, pa htjedne to da ponovi, neka prije toga uzme abdest, tako ɕe stimulisati tu aktivnost." Naravno da je kupanje jo efikasnije od abdesta. Biljei Ebu Davud i Nesaija od Poslanika a.s.: Kako je on jednog dana posjetio svoje ene kupaju ɕi se kod svake. Upitao ga je prenosilac ove predaje, Ebu Rafi': Allahov Poslani ɗe, to to nisi sveo na jedno kupanje? Odgovorio je: Ovako je bolje, vrednije i ɗiɕe. Najbolje je pouriti sa kupanjem koje je obavezno nakon makar i doticaja spolnih udova mukarca i ene. Meɟutim, ako se iz kojekakvih razloga odgodi kupanje, onda je mustehabb da se uzme abdest prije spavanja. Ne bi trebalo spavati neɗist, pa makar se uzeo samo abdest (naravno, ovaj abdest nije validan za klanjanje, uzimanje mushafa i sl., nego se mora za te ibadetske radnje prvo okupati), poto Muslim biljei predaju: Kako je Poslanik a.s. prvo uzimao gusul, ili eventualno abdest, pa tek onda spavao (nakon odnosa sa enom). Biljee Buharija i Muslim: "Poslanik a.s. bi, u situaciji kada je bio ne ɗist (dunup) pa htio jesti ili spavati, prao svoje stidno mjesto, a potom uzimao abdest, kao to se uzima za namaz." Naravno, da se u sluɗaju nemanja vode ili ako je potrebnija za neke druge svrhe, umjesto gusula i abdesta moe uzeti tejemmum. Suprunicima je dozvoljeno zajedni ɗko kupanje i to ne ɕe kvariti gusul, makar jedno drugo i gledali, po predaji koju biljee Buharija i Muslim, a prenosi Aia r.a.: "Kupala sam se sa Poslanikom a.s. iz iste posude u kojoj su nam se ruke preplitale, a on je stizao uzeti vodu prije mene, pa sam mu govorila: 'Ostavi i za me ne, ostavi i meni! Bili smo obadvoje dunupi.'" Suprunici bi svojim brakom trebali nanijetiti bra ɗnu neporoɗnost i ustezanje od svega onoga to je Uzvieni Allah zabranio, tako da bi svojim bra ɗnim ivotom i fiziɗkim intimnim odnosom imali sevap i nagradu, iako je to vid najsla ɟeg dunjaluɗkog uivanja. I pored toga, Allah d. . za to daje nagradu, kao to biljei 14
Muslim: "I kad imate snoaj sa svojom enom, to je kao podijeliti sadaku. Rekoe: 'Allahov Poslaniɗe, zar u zadovoljavanju strasti nekog od nas ima sadaka?' Allahov Poslanik odvrati: 'A ta misli da li ima grijeh, ako to u ɗini na nedozvoljen (vanbraɗni) naɗin?' 'Naravno!' Prema tome, ako to u ɗini (u braku) na dozvoljen, halal naɗin, onda ima nagradu.'" Dozvoljeno je prilikom snoaja, ako se ena sa tim slae, da prije ejakulacije suprug izvadi ud izvan enskog polnog organa, radi sprje ɗavanja trudnoɕe iz raznoraznih opravdanih razloga (da bi odmorio suprugu od ra ɟanja i sl.), mada je preɗe da se i to izbjegne poto je takav ɗin opisan u hadisu koga biljei Muslim, kao ,,el-ve'dulhafijj ili ,,skriveno ubistvo. Gazalija smatra da je takvo ɗuvanje dozvoljeno i navodi hadis koji biljee Ahmed, Buharija i Muslim od Dabira: "I dok je Kuran jo objavljivan, mi smo prilikom intimnog odnosa ejakulirali izvan enskog polnog organa." Dakle, znaɗenje hadisa je u smislu logi ɗkog zakljuɗka; da je to bilo zabranjeno, Kuran bi dokinuo tu njihovu praksu, jer se objavljivao dok su oni to ɗinili. Sva ɗetiri mezheba ipak dozvoljavaju takav naɗin ɗuvanja, na temelju hadisa koga biljei Ahmed, a prenosi Ebu Se'id El-Hudri: "'Imali smo odnose sa naim enama, i to volimo, pa ta misli da ejakuliramo izvan eskog polnog uda?' Poslanik a.s. re ɗe: 'Uɗinite kako mislite da je najbolje, meɟutim, ono to Allah d.. odredi, biɕe, a ne biva zaɗeɕe od svake sperme.'" Muslim biljei predaju u kojoj se kae: "ena do ɟe u liku ejtana, i ode u njegovom liku. Zato ako nekom zapne za oko neko ensko, neka ide svojoj eni i ima sa njom odnos, to ɕe mu odagnati stvorenu viziju." Dakle, znaɗenje hadisa je da se - u slu ɗaju pokrenute strasti koja moe nastupiti sluɗajnim viɟenjem lijepog i privlaɗnog enska - ode svojoj eni i rijei nadraaja i napetosti na halal i dozvoljen naɗin. Ono to savjetuju islamski pravnici, ljekari, i to se pominje u literaturi specijalista iz ove oblasti, u pogledu prekomjernog udovoljavanja strastima, jeste da se ne pregoni u tome, poto pregonjenje u udovoljavanju strastima teti ne samo duhovno, nego i fiziɗki. Mu bi trebao da vodi ra ɗuna o situaciji ene i da je ne sili na intimne odnose kad nije za to spremna; u slu ɗaju bolesti i sl. Prije nego to mu zavri sa udovoljavanjem svojih strasti, treba da pazi da to priuti i eni i da je ne naputa prije toga. Prenosi se predaja: "Kada neko od vas ima intimni odnos sa svojom suprugom, neka je ne naputa dok se ona ne zadovolji, (jer) kao to on voli da zadovolji svoje potrebe, tako voli i ona." Intimni odnos je dozvoljen u svim vremenima i trenucima dana i no ɕi, osim u sluɗaju posta, hadskih obreda, kada je ena u menstrualnom ciklusu ili ɗekanju nakon poroda Sunnet je, ipak, da odnos bude uoɗi petka, ili petkom, radi hadisa kojeg biljei Buharija, a u kojem se izme ɟu ostalog kae: "Ko se na dan dume okupa, gusulom od dunupluka" (implicite se u afirmativnom kontekstu pominje intimni odnos).
15
Isto tako je sunnet okupati se "gusulom od dunupluka, dakle nakon op ɕenja sa enom, uoɗi Bajrama, prije obla ɗenja ihrama, prije i poslije putovanja i sl. ena treba da primijeni sve ono to privlaɗi mua; od liɗne higijene, uljepavanja, oblaɗenja, pokreta, poza i sl. bez ograni ɗenja, usteuɕi se od svega toga pred bilo kim drugim, osim pred svojim muem. Pokuɟeno je suprunicima prenoenje opisa o svojim intimnim odnosima, bilo govorom ili pokretom, direktno ili posredno, po hadisu koji biljee Buharija i Muslim: Najgori ɗovjek stepenom kod Allaha d.. na Sudnjem danu je onaj koji pri ɟe eni i ona njemu, a potom iznosi njene tajne. Iz samog hadisa se razumije zabrana prenoenja i opisivanja pojedinosti intimnog odnosa i onoga to se odigra u trenucima uivanja ɗovjeka sa enom. Meɟutim, samo pominjanje odnosa bez nekog opravdanog razloga je mekruh. Ovo su sieirani propisi, sunneti i adabi, prilikom prve bra ɗne noɕi i inaɗe prilikom intimnih odnosa u bra ɗnom ivotu, te propisi o obavezama i pravima suprunika. Vallahu e'alemu. Prevedeno, pripremljeno i sieirano iz izvora na arapskom jeziku: dr. Se'id Numejr, Min adabi ni'metiz-zevadi vez-zefaf dr. Vehbez-Zuhajli, El-fikhul-islami ve edilletuh dr. 'Abdul-Kerim Zejdan, El-Mufessalu fi ahkjamil-mer'eti vel-bejtil-muslimi fieri'atil-islamijjeh Muhammed Mustafa elebi, Ahkamul-usreti fil-islam Sejjid Sabik, Fikhus-sunne E-ejh Muhammed El-Hamid, Medmu'atu resail [1] El-Bekare: 222,223 [2] El-Isra':32 [3] El-Bekare:228 [4] To pravo je pravo supruga, a ne i ene, tako da ena ne smije nikada seksualno odbiti mua. [5] En-Nisa':34 [6] Ovu hutbu (hutbetun-nikah ili hutbetul-hadde) smo naveli u originalu i prijevodu u Uvodu ove broure, a ovdje je navodimo samo u prijevodu kao dio ovog citiranog hadisa. [7] El-Ahzab:53. [8] Svila je zabranjena samo mukarcima.
16
