Savjeti psihologa I lifecoach-a za sreću I mentalno zdravlje
VODIČ ZA MENTALNO ZDRAVLJE ŽENA
KAKO ŽIVJETI SRETNO www.arabellamagazin.com | Magazin Za Sretnu Zenu
Sadrţaj Savjeti psihologa I lifecoach-a za sreću I mentalno zdravlje
.................................................................................................................................................................. 0 Savjeti psihologa I lifecoach-a za sreću I mentalno zdravlje ......................................................................................................... 3 Traženje svog puta ........................................................................................................................................ 3 Zašto je važno promijeniti sebe i biti jaka za sebe i društvo? ................................................................... 3 Osjedati se dobro u svojoj koži .................................................................................................................. 8 Kako pronadi svoj životni put i smisao življenja? .................................................................................... 14 ____________________________________ ......................................................................................... 17 Šta je potrebno za sredu?........................................................................................................................ 17 Suočavanje sa životnim izazovima .............................................................................................................. 19 Poslije kiše uvijek dolazi sunce................................................................................................................ 19 Modi oprostiti .......................................................................................................................................... 23 Ljudska ranjivost ..................................................................................................................................... 26 Kako razlikovati strah od anskioznosti .................................................................................................... 33 Psihička trauma kod žena ....................................................................................................................... 37 1
Kako postidi životne ciljeve? ....................................................................................................................... 42 Emocije u postizanju ciljeva .................................................................................................................... 46 Kako izgraditi samopouzdanje? .................................................................................................................. 50 Lijepe riječi o sebi, zašto ih je tako teško izgovoriti? .............................................................................. 50 Osjedaj zahvalnosti ključ je srede ............................................................................................................ 55 Zašto nam kao ideal ljepote modna industrija i mediji namedu kostur? ................................................ 57 RAZMIŠLJATI POZITIVNO ............................................................................................................................ 62 Zašto je važna pozitivna energija? .......................................................................................................... 62 Kako kreirati pozitivnu energiju? ............................................................................................................ 66 Mod afirmacija ........................................................................................................................................ 70 Afirmacije za privlačenje srede ............................................................................................................... 73 Afirmacije za samopouzdanje ................................................................................................................. 76 Afirmacija za suočavanje sa problemima i nedadama ............................................................................ 77 Afirmacije za opraštanje sebi i drugima .................................................................................................. 78 OSJEĆAJTE SE ODLIČNO! ........................................................................................................................... 80 Kako cvijede djeluje na emocije i raspoloženje? ..................................................................................... 80 Dnevnik: naš najbolji prijatelj.................................................................................................................. 83 10 pokretača dobrog raspoloženja ........................................................................................................ 86 Jednostavni savjeti kako se osjedati mentalno jačim.............................................................................. 92 Šta je to lifecoach? .................................................................................................................................. 96 Putovanje: Upoznavanje dalekih zemalja i naše osobnosti .................................................................... 99 ................................................................................................................................................................ 99 Smijeh je najbolji lijek ........................................................................................................................... 102 I ZA KRAJ…. ................................................................................................................................................ 106 KAKO NAS PRONAĆI??? ........................................................................................................................ 106
2
Savjeti psihologa I lifecoach-a za sreću I mentalno zdravlje Traţenje svog puta Zašto je vaţno promijeniti sebe i biti jaka za sebe i društvo? Piše: Vanja Beukelman - Pavlović, lifecoach
Svi smo dio nekog društva. I u tom društvu moramo graditi ţivot, karijeru, stvarati porodicu, odgajati djecu i davati im budućnost. Dok sam studirala imali smo predivnu profesoricu Vojislava Vasiljević. Predavala nam je “teoriju knjiţevnosti” i pored toga nas uĉila ţivotnoj mudrosti. Svaki puta pred
3
predavanje pisala bi nam po jednu izreku mudrih… Bilo ih je puno, ali jedan mi je ostala u sjećanju: “Jedini djelić kozmosa koji sa sigurnošću moţeš promijeniti to si ti sam.” To tako lijepo zvuĉi! Ipak toliko puta sam se osjećala bespomoćna u svom ţivotu i pred ĉinjenicom da kao individua ne mogu ni na šta utjecati, a kamoli šta promijeniti. Ĉesto sam se osjećala kao najmanje zrno pijeska u beskonaĉnoj pješĉanoj plaţi.
Kasnije poslije izvjesnih godina sam imala priliku da uĉestvujem na predavanjima teologa, Harry Doornbos. Na jednom od tih predavanja mi se opet dojmilo gdje je on rekao: ”Mi ljudi smo kao kamenje u koritu rijeke i ako izvadiš jedan kamen sa dna, rijeka moţe da promjeni tok.” Te dvije mudrosti me nekako uvijek prate i svaki puta vraćaju na pitanje ko smo mi i kakva je naša uloga u ţivotu i društvu. Moţemo li šta promijeniti? Izgleda da jednako ne ide bez drugoga i naravno da moţemo promijeniti, sebe! Biti spreman na promjene traţi istovremeno da budemo jaki i stajati ĉvrsto na svojim nogama. 4
Biti jak je vaţna osnova za naš ţivot u kome gradimo karijeru, porodicu i svoje mjesto u društvu. To tako djeluje kao nešto ogromno nedostupno, ali dovoljno je da poĊeš od jednostavnih svari koje ti se u ţivotu dešavaju i s kojima se susrećeš. I tu za malim promjenama postizati velike rezultate. Najveća i najbolja promjena je sebe ojaĉati. Biti jak znaĉi uĉiti iz soptvenih grešaka. Svatko od nas je pravio i pravi greške, one su jednostavno dio nas. Praviti greške znaci da se nalazimo u procesu upoznavanja, sazrijevanja. Ako hoćeš da se na greškama uĉiš, zamisli kakvu si grešku napravio, šta je bio uzrok tome ( loš moment, pogrešna procjena situacije, impulsivnost…). Moramo biti jasni sami sebi, a ne moramo se drugima pravdati. Greške se smiju praviti, ali ne trebaju se iste ponavljati. Biti jak znaĉi unijeti svjeţinu u svoj ţivot. Ne dozvoliti da te stihijski nosi bujica. Svi poznajemo osjećaj, kako nam dan proĊe tako bez veze, (spavaš, jedeš…). Nešto bi promijenili, a ni sami ne znamo što. Obuzela nas nekakva lijenost.
5
I svi poznajemo osjećaj kada ţelimo kuću generalno da pospremimo. Najĉešće poslije duge zime. Da je potpuno, izraĉimo, presloţimo i da pustimo unutra svjeţinu novog proljeća, novog buĊenja. Na potpuno isti naĉin moţemo u svoj ţivot unjeti svjeţinu, oĉistiti mladost u koju smo upali ili višak briga ili stvari s kojima se previše opterećujemo, a nisu toliko bitne. Malo se, trgnuti. Otići u šetnju. Baviti se nekom fiziĉkom aktivnošću, zdravom ishranom… Kad naš mozak primi svjeţu krv moţemo postaviti stvari na svoje mjesto ili jednostavno ih presloţiti. Onda nam izgledaju preglednije. Na taj naĉin ţivimo u balansu. Mi nismo ništa drugo nego ţiva bića puna energija i te energije imaju različitu funkciju i snagu. Kada bismo zaustavili tok tih energija bilo bi kao da smo zaustavili tok krvi u našem tijelu. Što znaĉi ne moţemo ih zaustavljati nego usmjeravati i koristiti.
6
Ĉesto se u svom ţivotu pitamo “Zašto mi se to desilo?”, najĉešće kada se radi o ruţnim stvarima. Pa smo ljuti, tuţni, bespomoćni. Kao da se samo po sebi podrazumjeva da ţivot mora da nam bude samo bezbriţan i siguran. U principu je ţivot okrutan i dešavaju nam se i stvari koje uopšte ne ţelimo ili nismo oĉekivali. Mi smo ti, koji za sebe moţemo svoj ţivot da napravimo boljim. Ono ruţno što nam se dešava uĉvršćuje nas i daje nam snagu da sebi znamo kreirati i lijepe stvari.
7
“Ako si doţivio intenzivnu tugu i strah onda je i radost i volja za ţivot jaĉa i intenzivnija”, kaţe jedna moja prijateljica koja se već pet godina bori sa rakom. Biti jak znaĉi biti optimista!!! Kao optimisti imamo više povjenja u naš osjećaj i našu intuiciju, a u svakoj liĉnoj ili društvenoj krizi vidimo šansu za promjenu, za novu orijentaciju. Optimizam moţemo definirati kao vjeru u pozitivan rezultat. Ţivot je jedan dar iako ponekad teţak, on je istovremeno pun predivnih momenata, odakle crpimo energiju da budemo jaki kao jedini djelić u kozmosu koji sa sigurnošću moţemo promijeniti i biti znaĉajni za korito svoje rijeke. ____________________________________________________________
Osjećati se dobro u svojoj koţi Piše: Vanja Beukelman - Pavlović, lifecoach
8
"Puno ljudi sanja i priţeljkuje poĉetak njihovog novog pravog ţivota. Ti ţeliš već dugo nešto da započneš, da razbiješ šemu u kojoj se trenutno nalaziš. Ti ţeliš jedan ţivot koji je bliţi tvojim snovim nego tvojoj stvarnosti. Cilj je vašem unutrašnjem duševnom svijetu dati više paţnje i time vam omogućiti da vanjski svijet, svijet oko sebe vidite kao svijet pun šansi i mogućnosti. Umjesto da ga vidite kao jedan expreslonac pun obaveza i nedostupnih ţelja. Na vama samima je da svoje vizije, svoj ţivotni put razvijete i uzmete odgovornost za vaše izbore.
Svatko od nas je doţivio osjećaj da ţeli nešto da postigne. Na primjer: novi posao, kuću, partnera, idealnu teţinu... Ĉesto smo ţeljeli nešto gdje su nas osjećanja navodila na razmišljanje TO BI BILO TO !!!Ako to postignem imam ţivot u svojim rukama. I tako nas vodi euforija te ţelje i ushićenje do ispunjenja. Ali svaki put pošto smo ispunili našu ţelju uţivamo jedno vrijeme i onda opet praznina. 9
Poslije jednog vremena traţimo nešto drugo, neku novu ţelju, u nadi ne samo za postignutom ţeljom nego i lijepom osjećaju ispunjenosti. NA OVAJ NAĈIN NAM NAŠ LIĈNI ŢIVOT UVIJEK IZGLEDA VAN NAŠEG DOMETA.
Mi ţivimo u društvu koji nas samo uĉi kako da trĉimo najĉešće za nedostupnim ţeljama. A naše ţelje tako lebde u krugu: posao, kuća, relacije, socijalna okolina. U toj trci zaboravljamo da smo mi bića sa emocijama, vrijednostima, talentima, potrebama. GDJE JE ONDA PROBLEM? Poznato nam je da se mi sastojimo od ta dva svijeta. Vanjskog i duševnog. U suštini moramo naš vanjski, racionalni, svijet i naš duševni svijet imati uvijek u balansu. Na ţalost društvo nas ne uĉi kako taj balans moţemo naći. NA NAMA JE KAKO ĆEMO DA RAZVIJEMO NAŠ BALANS. 10
Zbog toga ţelim da vas povedem da gledamo na ţivot kao na umjetnost, koja ima za cilj da probudi naša ĉula i svijest, kroz originalnost i autentiĉnost. Svatko od nas ima kvaliteta i svatko od nas je izvor inspiracije. Ako ţelimo da probudimo naša ĉula i svijest, moramo biti originalni i autentiĉni. Koliko nam to djelovalo besmisleno ipak je jako vaţno, jer samo kroz autentiĉnost i originalnost dolaze naši kvaliteti do izraţaja.
Osjećati se dobro u svojoj koţi i svijetu koji nas okruţuje je za svakoga drugaĉije, kao što je otisak prsta kod svakoga drugaĉiji. Kako se osjećaš u krugu svojih najbliţih, na radnom mjestu, u nekom gradu, u nekoj zemlji, u krugu prijatelja... U biti je namjera da se svi osjećamo dobro u svojoj koţi i u svijetu i okolini. S obzirom da smo socijalna bića, skloni smo reakcijama koje nam naša socijalna okolina nalaţe. Osjetiti se domaće u svijetu i okolini znaĉi osloboditi se prepeka koje su nam najĉešće nehoticom nametnute.Te prepreke nam izazivaju emocije nesigurnosti i srameţljivosti. Najkraći put do oslobaĊanja tih emocija je naći mir u samome sebi i vidjeti situaciju u kojoj se nalazimo na drugaĉiji naĉin. Posmatrati sebe i situaciju iz druge perspektive.
11
Moţemo da nabrojimo bezbroj primjera i da uoĉimo, kako stvari radimo iz emocija straha i nesigurnosti i neke nametnute odgovornosti.
Ako smo prema sebi iskreni, vidimo koliko stvari radimo samo da bi smo druge zadovoljili ili, zato što neko nešto od nas oĉekuje. Bilo da se radi o relacijama roditelj-dijete, ili meĊu partnerima, ili u bliţoj ili široj okolini. Pa ĉak i u relacijama dijete-roditelj. U tim situacijama najĉešće gubimo sebe iz vida. Stvari moramo raditi zbog sebe u bilo kojoj relacij ili okolini, a odgovornost drţati takoĊe u svojim rukama. Od velike je vaţnosti na ovakav naĉin naći svoje mjesto i osjećati se ugodno u svojoj koţi. Ako pokušamo da naĊemo mir u samima sebi, zadovoljstvo sasmim sobom, sa svojim kvalitetima i ako napravimo prostor, u svojim vizijama o ţivotu i da moţemo biti drugaĉiji da to ima svoj razlog, onda otvaramo širom vrata za pozitivnost koja nam pomaţe u ostvarivanju svojih ciljeva.
12
Probaj za sebe stvari drugačije vidjeti. Na primjer: Ja ne jedem zdravo da bih se bolje i sigurnije osjećala, već zato što hoću da se dobro brinem za svoje tijelo. Ili, ja se ne bavim sportom zato što je to u modi i što je sport lijep, već zato što se osjećam dobro ako se bavim sportom. Na nama samima je odgovornost izbora kako se što bolje osjećati u svojoj koţi i svijetu oko nas!
13
Kako pronaći svoj ţivotni put i smisao ţivljenja? Piše: Vanja Beukelman - Pavlović, lifecoach Svima nam je poznat osjećaj kada se pitamo gdje i kako? U biti nam se ĉitav ţivot vrti oko traţenja tog puta i tu naravno oĉekujemo sreću i bezbriţnost u što većoj koliĉini. Predstave o našim ţivotnim putevima gradimo pod utjecajem više faktora: porodica, društvo, naše liĉne vizije o drugaĉijem ţivotu. Ljudi vijekovima idu “trbuhom za kruhom” u svim dijelovima ove naše planete. Sjećam se dok sam ţivjela još u našoj zemlji, kako smo maštali cijela generacija ići negdje drugo. Zapad je bio i ostao uvijek zanimljiv, djelovao stabilan i ruţičast. Vjerujem i znam da postoje velike razlike ako uporedimo jednu zemlju sa drugom, jedan sistem ţivljenja sa drugim. I razumijem zašto naši ljudi ţele ići vani.
14
Sa mojim holandskim muţem dolazimo ĉesto u Bosnu, Hrvatsku i Sloveniju i naši holandski prijatelji rado dolaze sa nama. U zadnje vrijeme kada se sastanemo sve više ĉujem gunĊanja i nezadovoljstava oko ove drţave Holandije, zapadnog sistema, ţivljenja. Ţelja im je da napuste zapad i emigriraju kod nas u naše zemlje Balkana. Sad bih mogla reći: “Stvarno ništa više ne razumijem!” Mi uvijek htjeli na Zapad, a sad oni hoće na Balkan. Neophodno je da naša svijest, naša osjećanja, naš ţivot imaju jedno stabilno mjesto. Često izgleda da je ţivot nešto što nam se desi. Po nekoj sudbini se rodimo negdje. Ili se po drugoj sudbini negdje naĎemo. U svakom slučaju djeluje da nemamo baš nešto puno utjecaja na neke stvari koje nam se dešavaju u ţivotu. Ipak u svemu tome moţemo malo i da si pomognemo. Niko ne moţe u potpunosti da mijenja situaciju i sredinu oko sebe. Ono što moţemo sa sigurnošću promijeniti je naĉin kako se nosimo sa sredinom i situacijom u kojoj se nalazimo dok koraĉamo po svom ţivotnom putu. Naĉin na koji gledamo svijet oko sebe. U najlošijim uslovima i situacijama ima i traĉka nade i pozitivnosti. Kao što i u najboljim ţivotnim uslovima i situacijama postoji sjena i tamnija strana.
15
Ako se usmjerimo na to da u svakoj sredini na svakom ţivotnom putu probamo traţiti onu pozitivnu stranu onda je i svijet oko nas pozitivniji. Onda se osjećamo ljepše i imamo snage za dalje korake. Znaĉi vaţno je pozitivno misliti i birati pozitivnu stranu svoga puta. Ali je li istina da mi to tek tako sa mislima moţemo postići. Dosta istraţivaĉa ima svoje zakljuĉke i teorije. Jedna od njh kaţe: “Misli dolaze iz mozga. A taj mozak je dio našeg tijela i u konstantnoj je vezi sa našim ţivĉanim sistemom i ĉulima. Oni su stalno u razmjenjivanju informacija i ovisni jedni od drugih” Znaĉi da kako i na koju su stranu naše misli okrenemo igra veliku ulogu za nas same pa i okolinu u kojoj se nalazimo. Znaĉi da ipak naše misli imaju moć da nešto promijenimo Zamislite da svako od nas proba da kreira pozitivnu atmosferu oko sebe i da koraĉa po pozitivnoj strani puta…… Vjerujem da bi rezultat bio iznenaĊujuće dobar. Ako stalno ponavljamo i vraćamo ono što nije dobro i koraĉamo po negativnoj strani našeg puta , efekat je puno drugaĉiji.
Sve ovo nam neće pomoći da promijenimo drţavu ili sistem u kome se nalazimo. Ali hoće nam pomoći da se mi sami u nekom sistemu naĊemo i naĊemo svoj pozitivni put.
16
Onda je pitanje izbora gdje se gradi ţivotni put. I sa sigurnošću se bolje osjećamo ako se nauĉimo biti emotivno pozitivni , jaki i zadovoljni sami sa sobom I kada to postignemo moţemo funkcionisati u bilo kojem sistemu i zemlji. Na našim ţivotnim putevima učimo ko smo. Sve što moţemo za sebe uraditi nije besmisleno. A biti sretan i na svom putu se svaki dan iznova učimo!
____________________________________
Šta je potrebno za sreću? Piše: Danijela Jokić-Vaislay
Upitali su jednom dječaka koji je tek krenuo u školu šta bi ga usrećilo? 17
Nakon kraćeg razmišljanja, odgovorio je da bi volio da poraste, jer ga sada, budući da je mali, stariji djeĉaci zezaju u školi i kad doĊe kući mora da radi zadaću - ne moţe da se igra po cijeli dan. Biće sretan kad završi školu! Kada je završio osnovnu i srednju školu , pitali su istog djeĉaka je li sada sretan. Odgovorio je da će biti sretan kada završi fakultet, jer sa srednjom školom ne moze dobiti dobro plaćen posao i neće biti poštovan u društvu. Kada je diplomirao, upitali su mladića da li je sada sretan. Odgovorio je da će biti sretan kada dobije posao, jer će tada moći da "stane na svoje noge". Kada je dobio posao, na upit da li je sada sretan, dogovorio je da nije sretan, jer još nije pronašao ljubav svog ţivota, djevojku s kojom bi se skrasio i osnovao porodicu. Kada se napokon oţenio i dobio dva sina, izjavio je da je sada zabrinut jer treba odgojiti dva sina, odškolovati ih, kupiti svoj stan... Biće sretan kada bude imao svoj "krov nad glavom' i djeca budu stasala u pametne, zdrave i obrazovane mladiće. Kada su sinovi porasli, oţenili se, dobili posao, upitali su ovog ĉovjeka da li je sada sretan? Odgovorio je da je sve stekao, još samo da se penzioniše i onda ce da uţiva u svojim starim danima. Onda će zaista biti sretan. Kada je nakon decenija radnog vijeka napokon stekao pravo u penziju, umrla je njegova voljena ţena. Tuga ga je shrvala i nije više imao ţelju za ţivotom, a i zdravlje ga je polako napuštalo. Jednoga dana, izjavio je nostalgicno: "Eh! Najsretniji sam bio kad sam bio mali!" Ukoliko budemo ĉekali da se dogodi "nešto" da bi smo bili sretni - nećemo biti sretni nikada. Sreća je ovdje i sada! Osvrnimo se oko sebe kako bismo bili zahvalni i sretni sa onim što imamo danas. Sreća je svuda oko nas, samo je trebamo prepoznati.
18
Suoĉavanje sa ţivotnim izazovima Poslije kiše uvijek dolazi sunce Piše : Vanja Baukelman – Pavlović
Ova prirodna nevolja koja je zadesila naš Balkan automatski nas navodi da se na trenutak zaustavimo. Mediji su već puni informacija o zajedništvu. Što znači da su naše komunikacije na nivou komuniciranja iz srca.
19
Skoro ne smijem reći ,ali zar to nije predivno!!! Zar to ne pokazuje da smo svi isti. Svih sedam milijardi ljudi na ovoj našoj planeti. I sada dok pišem po glavi mi se motaju pojmovi: nada, vjera, sreća, zajedništvo… To je ono što nam u svakom “normalnom” danu našega ţivota treba, a pogotovo u situacijama kao što je prirodna nevolja. A svi ovi pojmovi ne idu jedni bez drugoga. ĈAŠA JE POLA PUNA - NE POLA PRAZNA Svima nam se ravnopravno odmah po roĊenju nudi pravo da GRADIMO sebi sretan ţivot. Nitko nije bolji ili lošiji. Niko se nije sretan rodio. Svi ravnopravno gradimo sreću svako prema svojim prilikama. A svakome je njegova sreća najbolja, jer je njegova. Koliko god zvuĉalo besmisleno u ovom momentu, ali veliku odgovornost za liĉnu sreću imamo svako u svojim rukama. Sreća je osjećaj, pokretaĉka snaga. Ona je nešto sto naš mozak kreira. Naš mozak i tijelo su u konstantnom razmjenjivanju informacija. Ĉesto mislimo da nas je sreća ili nesreća snašla, ali istovremeno moţemo prstu sudbine i malo pomoći .
20
Ne gubiti nadu u bolje sutra! Što god da nam se desi , vrijeme ne moţemo vraćati nazad i brisati gumicom što nam se ne sviĊa. Svaki doţivljaj je je dio iskustva.Iz svakog iskustva se nešto uĉi. Uĉenjem obogaćujemo sebe, pa smo stanju vladati situacijom. Dokle god naše srce kuca i naša pluća uzimaju zrak moramo uĉiti iz sopstvenih doţivljenih iskustava i iskustava drugih. Biti aktivan optimista Mi smo svi na svojim ţivotnim putevima sa svojim ţivotnim torbama... I uvijek smo na putu. Svako treba da se pobrine da svoju torbu napuni pozitivnom energijom. Za opstanak i graĊenje sree nam je potreban optimizam. A taj optimizam moramo stalno odrţavati, na jednostavan naĉin: 1. 2. 3.
Usuditi se u najmračnijem momentu potraţiti tračak svjetlosti. Ne stajati u mjestu i saţaljevati se Druţiti se i traţiti osobe koje inspirišu Jako bitno je sebe nauĉiti traţiti sreću u bilo kojoj ţivotnoj situaciji. Sreća je kao kamenĉić koji se baci u vodu. Pravi valove oko sebe i ti valovi postaju sve širi. Naša svijest pomaţe našem tijelu da pravi “hormon sreće” , pa zajedno kreiraju ĉitavu jednu pozitivnu energiju oko sebe. Kao što bujica moţe da nosi zemlju , na isti naĉin moţemo praviti bujicu pozitivne energije i graditi dalje.
21
Kroz moje iskustvo kao coach-a, jednom klijentu najvišem pomognem sa primjerom pravog ţivotnog iskustva. Pa i za ovu priliku u ću napomenuti da je Holandija 1. Februara 1953. takoĎer doţivjela prirodnu katastrofu, gdje su zbog nevremena i podizanja mora u jednoj noći u nekoliko sati popucali nasipi i za to vrijeme je više od 17 000 ljudi izgubilo ţivote i šteta u materijalnom dobru je bila ogromna. Njihovo iskustvo ih je nauĉilo da postanu jako humanitarni, veliki struĉnjaci za nasipe i uĉe se generacijama da imaju nadu i vjeru za budućnost! “ Nada je jedna svjetiljka u tvom srcu Koja će ti danas pruţiti podršku, A sutra snagu”
22
Moći oprostiti Piše: Vanja Beukleman - Pavlović, lifecoach
Od najranije svjesne mladosti se susrećemo sa pojmom oprostiti. Koliko puta smo se sa braćom ili sestrama, sa prijateljicama ili prijateljima sporeĉkali, nadmetali ko ima pravo, pa smo morali izgovoriti tu ĉarobnu rijeĉ “oprosti”. Koliko puta smo roditeljima rekli “oprosti” zbog nekih naših grešaka….A još više puta smo mislili da kada postanemo zreli ljudi nećemo morati više da opraštamo. Ipak svaka nova ţivotna dob nam nosi nove situacije, nova iskustva i nove momente u kojima smo prinuĊeni da opraštamo. ŠTA ZNAĈI OPROSTITI? Kada smo u stanju oprostiti oslobaĊamo se negativne energije vezane za odreĊenu situaciju. Oprostiti znaĉi ne nadati se da se prošlost moţe promjeniti. Mi ne moţemo ništa promjenit, isto se već desilo, al to ne znači da moramo sve da odobravamo što nam je neko nešto naţao učinio. Ono što moţemo je naučiti se nositi sa nečim iz prošlosti i to nam moţe pomoći da neke situacije bolje sagledamo za svoju budućnosti. Oprostiti je nešto što mi izaberemo. To je snaga i mogućnost da naše odluke budu svjesno pozitivne. Što znaĉi da je oprostiti djelom izbor, a jednim djelom odluka. 23
Oprostiti znači osloboditi se ljutnje i osude, a takoĎer i tuge. Ĉesto ĉujemo: ”Mogu oprostiti, ali ne mogu zaboraviti”. Znaĉi da smo oprostili samo zato što mislimo da to moramo i tada opraštamo samo intelektom, a ne emocijom, ali oprostiti moramo srcem. U tom sluĉaju moramo potisnuti svoj ego na momenat i probati se postaviti u suprotnoj situaciji. Onda postajemo svjesni koliko smo i mi skloni napraviti greške, a moţda i iste. Oprostiti je jedan proces u kome prebrodimo nanesenu bol, nepravdu i strah. Ako nismo u stanju oprostiti znaĉi da se drţimo ĉvrsto nekog oĉekivanja koje ne moţe više da se desi.
TRENING ZA OPRAŠTANJE Ko ili koja situacija te najviše boli? (moţda i godinama). Budi svjestan sebe i boli koju doţivljavaš. Ta ljutnja i frustraciju koju osjetiš je dokaz da još uvijek ţiviš u prošlosti, ali prošlost koju ne ţeliš akceptirati. To je razlog da su nam sadašnjost i budućnost teţi. Niko drugi nego mi sami moţemo unijeti promjene.
24
Zamisli osobu koja te uvrijedila ili nanjela bol. Koncentriši se jako na nju. Šta osjećaš da ti se dešava u tijelu, ako jako misliš na tu osobu. Kada taj osjećaj prepoznamo, oda se moramo tog osjećaja i osloboditi. Uzmimo blok za pisanje i pišimo slijedeće: “Ja ti ţelim još jedan puta reći koliko boli mi je nanijelo to što si uĉinio (la)” Napišimo koje loše ili bolno iskustvo je doţivljeno sa tom osobom. I napišimo kako nam je bol nanijeta, kako je doţivljena. Završetak teksta treba da bude: ”Zbog toga imam takav osjećaj….” Pošto smo to napisali imamo situaciju bukvalno u svojim rukama i vidimo da ništa ne moţemo promijeniti, ali moţemo prihvatiti i premjestiti situaciju, skloniti pa ĉak i na duţe vrijeme. Za zakljuĉak napisati: “Meni bi bilo draţe da si …….tako uradio (la). “Za sve što je bilo, odustajem od mojih oĉekivanja.” Podvuci debelom crtom. ĈOVJEK NIJE STVOREN DA NOSI SVOJE I TUĐE GREŠKE NA LEĐIMA, NEGO JE ĈOVJEK STVOREN DA MEĐUSOBNO UĈI OPRAŠTATI.
25
Ljudska ranjivost Piše: Vanja Beukleman - Pavlović, lifecoach
U našoj kulturi moramo biti sretni i perfektni. Ali, svako od nas ima i “mraĉnu stranu u sebi”, istiĉe sociologinja Brene Brown. Naravno da je normalno htjeti postići najbolje i htjeti biti sretan.To nas vodi u ţivotu. Po tom putu moramo uvijek da koraĉamo! Ali, istovremeno moramo biti obazrivi, jer naša “perfektna kultura” ima i drugu stranu. Djeluje kao da smo dobili teret na leĊima. Pretvorilo se u jednu trku sa samim sobom. Stidimo se ako nismo perfektni. Stidimo se praviti greške. Bojimo se da li dovoljno dobro izgledamo, jesmo li dovoljno aktivni, jesmo li dovoljno originalni. Bojimo se da nam drugi nanesu bol svojim komentarima ili ĉak kritikama i da ne nabrajam dalje. I u svemu tome zaboravljamo najbitnije - “sebe”. 26
Vjerovatno vam je dok ovo ĉitate prva reakcija u razmišljanu: Nije bitno šta drugi misle o meni. Digni glavu ko mi šta moţe. Ja sam najjaĉa. Ili, odmah praviš planove za nove poĉetke. Branimo sami sebe od sebe i drugih. Automatski gradimo oko sebe emocionalnu zaštitu. Moram vas razoĉarati, ali i to nije rješenje. Na taj naĉin se nećemo osloboditi stida i straha i sebi pomoći i biti još uspješniji u toj “perfektnoj kulturi”. Iscrpljujemo sebe, a naši ciljevi ostaju nedavršeni. Postajemo inertni, jer i dalje nosimo taj teret koji postaje sve teţi i iz sve snage se trudimo da budemo jaki da to izdrţimo. I onda smo ponosni kako smo jaki. Ako sebe konstantno predstavljamo samo kao jake osobe, ne gradimo ništa drugo nego jedan nedostupni zid oko sebe. Ali, ako smo dovoljno jaki da pokaţemo i našu ranjivost, onda drugi vide i našu snagu.
27
Ako smo iskreni prema sebi i pitamo se šta je perfektno, doći ćemo do zakljuĉka da je to jedna teorija iz koje je izašla neka stremnja prema perfekciji. Ali, ako se malo dublje zamislite, ta perfekcija i ne postoji. Ţivot je jedno fantastiĉno dragocjeno iskustvo, gdje prolazimo kroz lekcije. A taj put je pun uspona i padova, gdje mi bivamo ranjavani. Ranjivost je momenat kada poĉinje naša snaga. Snaga s kojom se usuĊujemo biti svoji i to pokazati. O tome se radi! Ne trebamo se stiditi pred drugima i kriti da ţelimo neko svoje mjesto pod ovom kapom nebeskom. Da volimo lijepo da se obuĉemo u što manji konfekcijski broj i ako svako od nas ima drugaĉiju konstrukciju i gene. Da ţelimo da su nam djeca uspješna, kako mi zamišljamo iako djeca imaju druge ideje. Da ţelimo biti fiziĉki vitalni iako nas ponekad tijelo izdaje. Da ţelimo materijalno što više, a pritome zaboravljamo koliko nam je u biti potrebno i sa koliko smo stvarno zadovoljni. Ne trebamo zaboraviti da svaki put prema nekom cilju je puno ljepši i ispunjeniji, nego sam cilj.
28
Dok sve to postiţemo pravimo greške, ali mi nismo te greške. Bolje je da se okrenemo prema sebi i drugima i iskreno pogledamo na svoju i tuĊu ranjivost. Sebe predstaviti bez emocionalne zaštite djeluje kao slabost, ali onda se desi nešto neobiĉno. Niko te ne vidi kao slabu osobu, nego jaku koja se usuĊuje nositi sa ţivotom. Ako smo slabi i oko sebe gradimo emocionalni zid, onda se zadrţavamo negdje u svom stidu. Ako se usuĊujemo pokazati našu ranjivost prolazimo moţda kroz iste faze, ali na nekom drugom nivou, gdje moţemo jako dobro da se nosimo u ţivotu. Ranjivost nas pribliţava jedne drugima, a hrabrost je sebe predstaviti u pravom svjetlu. To nas vodi ka mudrosti, zahvalnosti i ponosu! Vodi nas ka ispunjenom ţivotu! Ako je ţivot iskustvo, moramo uţivati i uĉiti svaki dan ispoĉetka. To nam omogućava da gradimo osjećaj rasterećenja i slobode.
29
Zašto se bojimo da nešto promjenimo? Zato što se u situaciji u kojoj se trnutno nalazimo osjećamo sigurni i zato što nam je postojeća situacija već poznata. Na razgovoru sam imala 38-godišnju osobu koja već godinama radi isti posao. Ima funkciju i dobru plaću... Ipak nije zadovoljna. Boji se konkurencije, jer dolaze mlaĊe Kolege i strah da će jednom zauzeti njeno mjesto je jako veliki. IzmeĊu ostaloga je već i tri godine bez partnera. Osjeća se usamljeno. Strah je poĉeti novu relaciju. Ona je nešto pokušavala da promjeni, da naĊe smisao ili da se uputi u novu vezu ali uvijek joj se motalo po glavi “Ma ja to ne mogu uspjeti” “Drugi su bolji od mene” “I ona, 'kao mene niko ne sluša ako nešto novo predloţim' “Stara sam za novu vezu i niko mi i ne prilazi” “U zadnje vrijeme sam se ugojila.” Ona vjeruje da sve što joj se dešava je igra slučaja.
30
Pokušala sam joj pomoći da sama doĎe do zaključka: da ţivot nije igra slučaja nego pitanje izbora. Prvo je morala napraviti spisak svih pozitivnih stvari koje je postigla u svom ţivotu Drugo je napravila spisak liĉnih kvaliteta. Probala sam je motivisati na promjene. Probala sam je suoĉiti sa njenim izgovorima.
Vraćala sam je na njene predrasude o sebi i iz toga smo zajedno kreirale nove izazove: 31
Da uţiva u poslu kojim se bavi ĉime će se probudit i njena kreativnost. Jer je funkciju koju ima postigla baš kroz svoju kreativnost . Ili da traţi posao u kome uţiva i poĉne ponovo da se dokazuje. Da se posveti sebi, svom izgledu, jer nije bitno ni koliko si teţak ni koliko ti je godina. Njegovane osobe su uvijek privlaĉne. Ako imamo samopoštovanja i samopouzdanja zračit ćemo pozitivno, izgledati ljepše biti privlačniji. Ljepota je u tome kako osoba zrači.
32
Ako rastresemo naše negtivne misli o sebi, ako se oslobodimo straha “Šta ako…,”kreiramo u sebi dovoljno prostora da probamo nešto-novo.Kreiramo sebi šansu da uţivamo u sebi i ţivotu oko sebe. Imaj povjerenja u sebe, Ne oslanjaj se na druge, Oslobodi se negativnih misli, Bez straha uzmi odgovornost za svoj ţivot u svoje ruke. ___________________________________________________________
Kako razlikovati strah od anskioznosti Pripremila: Daniela Čomić
Svakodnevno se susrećemo sa riječi STRAH. Situacija je takva da smo suočeni sa strašnim situacijama u okruţenju, u svim porama ţivota. Dijagnoze kao što su depresija i anksioznost su česte u današnjem vremenu. Nerijtko je taj strah i neopravdan. O tome šta je strah, a šta anksioznost, sa kakvim emocijama tada raspolaţemo razgovarali smo sa doktorom psiholoških znanosti Slobodanom Pavlovićem. 33
Arabella Magazin : Šta je zapravo strah? Dr Pavlović: „Prema Krstiću (1988) strah je snaţna emocionalna reakcija na situacije koje prijete integritetu organizma sa unutarnjim fiziološkim promjenama i vanjskim manifestacijama kao što su, bljedilo, drhtanje, preznojavanje, ukoĉenost, bjekstvo ili agresivnost. Strah je svojstvena osobina ĉovjeka, ubraja se u osnovne ĉovjekove emocije, a javlja se u najranijem periodu ĉovjekova razvoja. U toku svog razvoja, ţivota, stičući iskustva i učenjem, čovjek se oslobaĎa pojedinih vrsta straha. Dijete, koje se jedan puta opeĉe na elektriĉnom štednjaku, drugi puta neće doticati platu koja je ukljuĉena. MeĎutim, pojedine vrste straha ostaju svojstvene čovjeku kroz cijeli ţivot, koje se često manifestiraju u vidu fobija, kao strah od visine, zatvorenog prostora...
Arabella Magazin: A šta anksioznost? Dr Pavlović: „Anksioznost ili tjeskoba, je stanje koje se manifestira u osjećaju tjeskobe, strašljivosti, straha sve do paničnog reagiranja, što prati psihomotorna napetost i unutrašnji nemir, osjećaj kao da će osoba "eksplodirati". O anksioznom poremećaju govorimo onda, kada te smetnje predstavljaju za osobu znaĉajno ograniĉenje u njenom svakodnevnom socijalnom i radnom funkcioniranju. Anksioznost kao emocionalni odgovor na vanjske stimuluse, danas se uglavnom opisuje kao neugodno emocionalno stanje, ali i kao stabilne individualne razlike u sklonosti ka 34
anksioznosti, kao osobine liĉnosti. MeĊutim, anksioznost moţe biti indikator povlaĉenja, nesigurnosti, što remeti aktivnost ili izaziva somatske ili psihiĉke reakcije.
Arabella Magazin: Da li je strah normalana reakcija? Dr Pavlović: „Pojava straha je normalna reakcija osobe na situacije koje ugroţavaju njen integritet, odnosno, koje remete njeno normalno funkcioniranje. Strah do odreĎenog nivoa ima svoju pozitivnu ulogu, jer osobu štiti od nerazumnog ponašanja u odreĎenim stresno-frustrirajućim situacijama. MeĊutim, izrazito nizak nivo straha, anksioznosti, moţe se promatrati kao rezultat negiranja stvarnosti, sa izraţenim osjećajem samouvjerenosti, smirenosti, odbacivanjem bilo kakvih problema, što moţe rezultirati sklonošću ka riziku, odnosno smanjenim odnosom do realnosti. Arabella Magazin: Da li je anksioznost moguća i od djece? Dr Pavlović: „Anksioznost nije svojstvena samo odraslim osobama, ona se moţe manifestirati u svim oblicima i kod djece, kao i kod odraslih osoba. To znaĉi da su strahovi znaĉajno povezeni i sa godinama starosti ili ţivotnom dobi. Poznat je strah beba, koji se javlja u osmom mjesecu ţivota, tz. Anaklitiĉki strah. U ranom djetinjstvu 35
javlja se strah zbog buke kojoj je izloţeno dijete. Za nastanak i razvoj straha od bitnog je utjecaja prethodno ţivotno iskustvo, prvenstveno se misli na emocionalno iskustvo.“
Arabella Magazin. Koji ĉinioci su znaĉajni za nastanak straha odnosno anksipznosti? Dr Pavlović: "Kao znaĉajni ĉinioci u nastanku straha – anksioznosti, ubrajaju se opće stanje organizma, uvjeti ţivljenja u kojima pojedinac ţivi, interpersonalni odnosi u porodici, kao i širem socijalnom okruţenju, što predstavlja posebne uvjete za razvoj straha. Pored navedenog, u anksioznosti se lako gubi strpljenje, javljaju se teškoće u odrţavanju stabilne koncentracije, naroĉito u uvjetima mentalne aktivnosti, u kriznim stanjima oĉekuje se najgori mogući ishod neke situacije, o ĉemu se stalno razmišlja, 36
javljaju se teškoće sa spavanjem, svako uspavljivanje praćeno je preokupiranošću nekom situacijom…“
Arabella Magazin: Kako pomoći anksioznoj osobi? Dr Pavlović:“ Da bi tu tjelesnu napetost, koja prati anksioznost ublaţili ili eliminirali, pored medikametnozne i psihoterapije dobre su i jednostavne vjeţbe, koje su poznate kao Metode relaksacije po Jacobson-u, koje su predviĊene za djecu, ali se mogu koristiti i kod odraslih osoba ili Sudarshan kriya - tehnika disanja. Osnovni terapijski pristup fobičnim neurozama su medikamenti i psihoterapija.“ ____________________________________________________________
Psihiĉka trauma kod ţena Pripremila: DanielaČomić
37
U svijetu postoji veliki broj ţena koje su doţivjele neke psihiĉke traume. U toku rata, a naroĉito danas, ţena je suoĉena sa nizom teških traumatskih doţivljaja. U ratu ţena je bila suoĉena sa progonstvom, pogibijama ĉlanova porodice, kao i bliţih roĊaka. Šta je posttraumatski stresni poremećaj, kakvi su njegovi simptomi i kako pomoći oboljeloj osobi, za Arabella Magazin, kazao je Slobodan Pavlović, doktor psiholoških znanosti. "Da bi se moglo govoriti o ţeni i psihiĉkoj traumi, potrebno je prvo se upoznati što je to Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Da bi se mogao dijagnosticirati PTSP, traumatizirana osoba mora zadovoljiti osnovne kriterije. Da je doţivjela, traumatsko iskustvo, traumatski doţivljaj, koji je ugroţavao njen fizički integritet, ili da je bila očevidac, prisustvovala traumatskom dogaĎaju gdje je bio ugroţen fizički integritet druge osobe, i ili da je o dogaĎaju, koji je ugroţavao nečiji fizički integritet saznala od drugih, koji je bio propraćen intenzivnim, osjećajem jakog straha, osjećajem uţasa, izgubljenosti.
To je osnovni dijagnostiĉki kriterij. Posttraumatsko stresni poremećaj karakteriziraju razliĉiti simptomi. Tako pored kriterija da je doţivjela teţak traumatski dogaĊaj, tu su još tri dijagnostiĉka kriterija sa «grozdovima simptoma».
Prvu grupu ĉine simptomi Perzistentnog preţivljavanja dogaĊaja, rekurentnih i intruzivnih prisjećanja. Psihiĉki traumatizirana osoba ima prisustvo ponavljajućih, 38
uznemirujućih snova vezanih za traumatski dogaĊaj. U mislima su prisutne slike traumatskog iskustva. Osoba se ponaša i osjeća kao, da se traumatski doţivljaj ponovo zbiva (osjećaj ponovnog preţivljavanja situacije, iluzije, halucinacije, epizode disocijativnih «flashback-ova», ukljuĉujući i one, koji se pojavljuju prilikom buĊenja iliintoksikacije). Ispoljava osjećaj psihološke muĉnine u situacijama koje simboliziraju ili podsjećaju na neki aspekt traumatskog dogaĊaja. Javljaju se fiziološke reakcije (muĉnina u ţeludcu, lupanje srca, stezanje u grudima…) pri izlaganju podraţajima (situacijama), koje simboliziraju ili odgovaraju aspektima traumatskog dogaĊaja.
Drugu grupu ĉine simptomi «Izbjegavanja stimulusa», gdje psihiĉki traumatizirana osoba teţi ka stalnom izbjegavanju poticaja (stimulusa) vezanih uz traumu i otupjelost opće reaktivnosti (što nije bilo prisutno prije traume). Nastoji da izbjegne svaku aktivnost, mjesto ili ljude koji bi je mogli podsjetiti na traumu. Izbjegava svaki razgovor vezan za traumatsko iskustvo.Teško se prisjeća vaţnih detalja traumatskog iskustva (psihogena amnezija).Manifestira smanjen interes da uĉestvuje u vaţnim aktivnostima. Osjeća se otuĊeno od drugih, otupjelih emocija sa osjećajem uništene budućnosti. Pored ovih grupa simptoma, tu je još i grupa simptoma «Povećane pobuĊenosti» (smetnje koje nisu bile izraţene prije traume), a što se manifestira u teškoći uspavljivanja i spavanja, razdraţljivosti ili provalama ljutnje, teškoći u odrţavanju stabilne koncentracije, psiho-motornoj uznemirenosti, potrebi za kretanjem, teškoći u suzdrţanosti i osjećaju jakog, intenzivnog straha.
39
Danas kada govorimo o psihičkoj traumi i ţeni, ţena se susreće sa nizom teških psihičkih traumatskih doţivljaja, a koji se mogu ispoljiti u vidu izloţenosti kućnom nasilju (fizičkom, psihičkom…), u vidu nasilja na radnom mjestu, teškim traumama pri ostvarivanju nekih svojih prava, dok obavlja duţnost na radnom mjestu oruţanoj pljački… Strah od otkaza, osjećaj ţene, da bi mogla izgubiti zaposlenje, toliko je jako izraţeno, da je to prisutno ne samo kod ţena nego i kod skoro svakog muškarca. Pored straha od gubitka zaposlenja, tu je još prisutno zlostavljanje u vidu mobinga na poslu, pred ţenu se postavljaju sve veći zahtjevi na radnom mjestu, što vodi u psihiĉku i fiziĉku iscrpljenost, depresiju.
40
Kako pomoći psihiĉki traumatiziranoj osobi? Pomoć psihiĉki traumatiziranoj osobi uglavnom se zasniva na farmakološkom tretmanu i psihoterapiji, koja uglavnom sprovode za to osposobljene osobe, neuropsihijatripsihoterapeuti i psiholozi psihoterapeuti. Svakodnevna praksa pokazuje, da uspjeh u terapiji, psiho traumatiziranih osoba, zapoĉinje prvim susretom sa terapeutom. Topao prijem, empatija, iskazivanje topline prema traumatiziranoj osobi, kao i prema svakom drugom pacijentu. Strpljiivost u komunikaciji, razumijevanje u njihovoj boli, pruţena mogućnost da bez opterećenja mogu razgovarati o svom traumatskom iskustvu, svojim tegobama… predstavlja prvi uspješan korak u terapijskom tretmanu.
Ako vam traumatizirana osoba izlazeći iz ordinacije pokazuje zadovoljstvo i zahvalnost, ĉesto praćeno rijeĉima «hvala vam što ste me ovako lijepo primili i saslušali, sada se osjećam mnogo bolje…», tada treba biti zadovoljan, jer je uĉinjen prvi uspješan korak u terapiji psihiĉki traumatizirane osobe. To znaĉi da od samog prijema, razumijevanja, koje pokaţemo prema traumatiziranoj osobi, ili svakom drugom pacijentu, naĉina verbalnog komuniciranja zavisit će uspjeh u terapiji.
41
Veliku pomoć kod psihički traumatiziranih osoba moţe dati i porodica. Danas se sve ĉešće susrećemo sa porodicama, koje izbjegavaju komunikaciju sa traumatiziranom osobom, sa namjerom da ga ostave na «miru». MeĊutim takav odnos kod traumatizirane osobe moţe izazvati suprotan efekat, odnosno traumatizirana osoba imaće osjećaj da ga i ĉlanovi porodice «odbacuju», izbjegavaju.Traumatiziranu osobu treba prihvatiti sa svim njemi tegobama, pošto je često prisutna tendencija ka socijalnoj introverziji, potrebno je, nastojati je integrisati u socijalnu sredinu, pruţiti odgovarajuću podršku, pokazati puno razumijevanje prema njenoj boli, uključivati je u odreĎene porodične aktivnosti, pri tome činiti korak po korak, bez nekog «nasilnog» zahtjeva." _______________________________________________________
Kako postići ţivotne ciljeve? Piše: Vanja Beukleman - Pavlović, lifecoach
Par puta sam vam pisala o temama kojima se bavi lifecoach. I o tome šta mu je posao. 42
Najbitnije što moţe jedan lifecoach da vam nudi, je pokušati dati savjete ili treninge za bolji kvalitet ţivota. I pomoći vam realizovati ciljeve prema kojima stremite. Svatko od nas ima ciljeve: u liĉnom ţivotu, ljubavnom ţivotu, karijeri, familiji. Odrediti sebi ţivotne ciljeve, treba da bude liĉna misija. Zbog toga je bitno imati jasnu sliku onoga što ţelite. Ta jasna slika daje vam pravac da se ţivotu da oblik po sopstvenoj ţelji. Ako se drţite ţivotnih ciljeva, onda ste motivisani, aktivni i kreirate si puno šansi za uspjeh. Najvaţnije je zaustaviti se na momenat, biti svjestan sebe i zapitati se šta vam je smisao u ţivotu. Kaka vam je osnova za promjene? Postoji mnogo naĉina da se to postigne. Jedan od naĉina je sebi svjesno postavljati pitanja. Ta pitanja su jako bitna pošto imaju utjecaj na ono što ţelimo biti u ţivotu.
PITANJA ZA BOLJE POSTIZANJE ŢIVOTNIH CILJEVA: Ono što je ĉudnovato za ova naredna pitanja je da su specifiĉna i jasna.
43
Ova pitanja moţete sebi postaviti, odgovoriti ih u procesu nekih promjena, tako da se istovremeno iz njh moţe uĉiti i nauĉeno primjeniti. -
Šta je to što rado ţelim da postignem? Šta moram da uradim da bi to bilo postignuto? Na koji naĉin moram to da uradim? Kada moram to da uradim? Kako da budem prema sebi kritiĉan/kritiĉna? Na koji naĉin uĉim iz ĉitavog procesa postizanja cilja? Kada je cilj postignut? Kako znam da sam uspio/uspjela?
Probajte sebi postavljati pitanja i davati odgovore sa rijeĉima”ja”, ”moje”. Vaši odgovori moraju biti usmjereni i specifiĉni za cilj koji ţelite postići. Svaki puta postavite sebi jednostavne konkretne i dostupne ciljeve. Ciljevi moraju biti realistiĉni. Sa malim koracima ka uspjehu, jer sa malim ciljevima se postiţe samopouzdanje. TakoĊer, je bitno ţelje, ne ciljeve definisati za sebe na takav naĉin da su pregledni kako bi ste mogli lakše vidjeti i da li ste uspjeli. Postavite sebi jedan vremenski rok. 44
Šta vam još moţe pomoći u misiji postizanja ciljeva je psihiĉko opuštanje. Ne smijete zaboraviti da smo mi tjelesna i duševna bića. I da je bitno da smo uvijek u balansu. Opuštanje nam pomaţe da imamo više energije, da otvaramo porije za intuiciju i ostala ĉula kojim smo bogati. Svako od nas moţe za sebe naći mjesto koje mu najbolje odgovara za opuštanje. Netko u prirodi, netko ispod zvjezdanog neba. Ili u vjerskoj ustanovi kojoj pripada. Ili u omiljenoj galeriji i muzeju.
Ako ste uspjeli u jednom danu se dobro opustiti, da osjetite nadahnuće i pozitivnu energiju, probajte taj dan napraviti spisak za nastupajući mjesec. šta biste ţeljeli postići. Kada vam ovo postane rutina moţete praviti planove i za godinu dana. U ovom procesu nije samo bitno postići cilj, nego je isto tako bitno sebe upoznavati i doţivljavati u procesu postizanja cilja! _______________________________________________________ 45
Emocije u postizanju ciljeva Piše: Vanja Beukelman - Pavlović
U prošlim tekstovima sam pisala o kratkim uputama kako postići ţivotne ciljeve. Bez ciljeva je ţivot siromašniji, stihijski. Ali, zna se desiti da, iako smo sebi uredno postavili ciljeve i potpuno se usmjerili ka svome cilju, ipak ne ide. Kada se neko od mojih klijenata javi na razgovor, sa takvim problemom najĉešće kaţem da pusti da se sve slegne, da bi situacija za ostvarenje cilja bila zrelija. Jer su najĉešće u pitanju emocije koje nas koĉe.
46
Navest ću opet primjer gdje su klijenti imali odreĎeni cilj i sa kakvom emocijom su se suočili. Primjer Jedna gospoĎa kojoj su 52 godine. Zaposlena je i još je najmanje 10 godina radnog staţa je pred njom. Uvijek je poslušno obavljala svoj posao. Ulazila u susret kolegama. Ipak je njen osjećaj da je kolege ne primjećuju dovoljno. I da u stvari i pored dugog radnog staţa nema osjećaj da je nešto predstavljala za kolektiv.
Njen cilj je bio da je kolege više cijene na poslu. Odmah sam mogla primjetiti da je ona jako povuĉena i zatvorena osoba. Po njenom mišljenju ona nije ništa postigla u ţivotu. Sve joj djeluje da je tako normalno i na ništa nije ponosna. Zlatno pravilo za sve je :”Drugi te vide kako ti sam sebe vidiš!” Biti ponosan na sebe je kao ekstra vitamin za naše tijelo. Zraĉiti ponosno i pozitivno znaĉi to isto prenijeti i na druge. Naravno da najĉešće postoje duboki razlozi za naĉin kako idemo kroz ţivot. Kao sto je i kod moje klijentice bilo. Imala je jako autoritativnog oca. I ona je bila jedino dijete koje 47
nije završilo studij, što se od nje oĉekivalo. Tragove tog odgoja vuĉe za sobom do dan danas. Ono što smo ranije preţivjeli moţemo koristiti kao lekcije i ići dalje, a ne stajati u mjestu i pasivno ĉekati da se nešto promjeni. Na taj naĉin kreiramo samo osjećaj samosaţaljenja.
Sam sebe pohvaliti i sebi svoje uspjehe čestitati nije grijeh.Moţemo biti ponosni na najmanje stvari i korake koje smo uradili.Svaki korak naprijed je vrijedan hvale.Na taj naĉin ojaĉavamo svoj ponos i osjećaj da vrijedimo.
“Mi ne trebamo raditi velike stvari u ţivotu, Mi trebamo raditi male stvari sa punoljubavi” ( MajkaTereza )
48
Ĉinjenica da postojimo i da imamo šansu da gradimo ţivot je prva stepenica za sreću i zadovoljstvo. U procesu ţivota i naših ţivotnih ciljeva prolazimo kroz razliĉite slojeve. I kroz te slojeve se emocionalno se razvijamo. Svi moţemo traţiti najsvjetliju lampicu u sebi i ona nam moţe pokazati put.Moramo pokušati ţivot gledati iz naše duboke svijesti. Pratiti putokaze koji nam se pokazuju iz dna nase duše.. Usmjeriti se na ono što nas raduje i pravi sretnim i inspirisati druge. Tako gradimo ponos. Ţivot je kao autoput, a mi moramo samo pratiti saobraćajne znake iz našeduše.
49
Kako izgraditi samopouzdanje? Lijepe rijeĉi o sebi, zašto ih je tako teško izgovoriti? Piše: Danijela Jokić-Vaislay
Uvjek smo spremne udijeliti kompliment našoj majci, najboljoj prijateljici, kolegici na poslu... No, kada je riječ o nama, riječi hvale kao da zastanu u grlu i javlja se osjećaj srama i neugode. Zašto je tako teško izgovoriti riječi 50
hvale o sebi, pa čak i primiti kompliment? Zašto se samo 2% širom svijeta usuĎuju reći da su lijepe? "Ja izgledam prosjeĉno" Studija koju je sproveo brand Dove 2004. (koja je obuhvatila 3.200 ţena iz SAD-a, Kanade, Italije, Brazila, Francuske, Portugala, Velike Britanije, Holandije, Argentine i Japana). pokazala je da samo 2% ţena širom svijeta za sebe izjavilo da su lijepe. Većina ţena izjavila je za sebe da izgledaju prosječno. Standardi ljepote prikazani u masovnim medijima jedan su od razloga što ţene širom svijeta sebe ne doţivljavaju kao lijepe. Zašto uvjek zaboravljamo da su „lica s naslovnice“ proveli sate u rukama struĉnjaka za uljepšavanje, te da su nihove fotografije provele sate u rukama struĉnjaka za fotomontaţu?! Bilo da je rijeĉ o ljepoti, poslovnom uspjehu, odgoju djece, odrţavanju domaćinstva, kuhanju, kreativnom radu, znanju, našim vještinama... zašto svaki puta podcjenjujemo sebe i govorimo da zapravo to i nije „velika stvar“?
51
Od najranijih dana našeg odgoja uĉimo se skromnosti i uĉtivom ponašanju. Nakon što nauĉimo liĉne zamjenice, u školi nas nauĉe da u reĉenici zamjenicu „Ja“ stavljemo na drugo mjesto u reĉenici ( „sestra i ja“, „moj brat i ja“...) . Potom nauĉimo da kada primimo kompliment kaţemo „hvala“, a zatim se to hvala kroz godine koje slijede transmutira u stidljivi smiješak, propraćen laţnom skromnošću i poniznošću. Prijateljica nam kaţe : „Baš ti lijepo stoji ta haljina“! Mi odgovaramo: „Ma, kupila sam je prošle godine...“, „U njoj izgledam debelo...“, „Mislim da mi ne stoji ova boja...“, „Je li stvarno to misliš?“ Šta se desilo sa rijeĉi „hvala“ , koju smo nauĉile od uĉiteljice? Zašto jednostavno ne moţemo zahvaliti osobi koja nam je uputila kompliment, ili pak uzvratiti komplimentom, umjesto da same sebe sabotiramo negativnim komentarima i samokritikama? „Poniznost nije skrivanje svojih snaga“ (onoga u ĉemu smo dobri), „već je poniznost biti iskren o svojim slabostima“ , moţda je najbolja izreĉena definicija poniznosti, izgovorena od ameriĉkog pastora R. Warren-a.Poniznost nije umanjivanje naše ljepote, gracioznosti, dobronamjernosti, talenata i vještina.
52
Reći da smo dobre u poslu koji obavljamo, da smo lijepe, da smo vješte u kuhanju, pravljenju kolača, da poznajemo neku vještinu ili da dobro govorimo strani jezik nije arogancija- to je slavljenje našega postojanja i odavanje priznanja sebi! Izazov: Uzmite papir i olovku i napišite 10 lijepih reĉenica o sebi! Napisali ste samo tri ... ĉetiri ili pet ... ? Ako ne moţete da napišete najmanje 10 lijepih reĉenica o sebi vrijeme je da se zapitate da li u laţnoj, socijalno-konstruisanoj skromnosti i poniznosti, uz strah da vas drugi ne "obiljeţe" kao arogantne i samodopadne gubite osjećaj spostvene vrijednosti?
53
Naša „poniznost“ ide do toga da ne samo da se sramimo reći lijepe riječi o sebi, već ne dozvoljavamo sebi ni da nam drugi ljudi odaju priznanje za naš trud, predanost, talente i vještine. Sljedeći puta kada vam neko kaţe „Ta ti haljina lijepo stoji“, „Taj si izvještaj baš dobro uradila!“, „Ti tako dobro praviš kolače“, progutajte samoktiritku, sjetite se svoje učiteljice i kaţite jedno veliko HVALA!
54
Osjećaj zahvalnosti kljuĉ je sreće Piše : Meliha Horić - Dţanković
"Dosta mi je čišćenja kuće, kuhanja i peglanja, kada bih imala mogućnost unajmila bih si kućnu pomoćnicu", ĉeste su rijeĉi koje je bar svaka ţena izgovorila za vrijeme svog ţivota. Sve su to rijeĉi koje govorimo kada smo depresivni i pod stresom, usljed nekih problema. Uglavnom su to nesvjesne rijeĉi koje izgovorimo bez razmišljanja, a da se ne 55
preispitamo da trebamo biti zahvalni na svemu onome što imamo, poput svog doma i porodice za koju ćemo ĉistiti, kuhati i peglati, kupiti hranu i druge potrebne stvari u ţivotu. „U svakodnevnom ţivotu teško prepoznajemo da primamo puno više nego što dajemo i da samo uz zahvalnost ţivot postaje bogatim.“ Dietrich Bonhoeffer Naţalost, mnogi se u takvim situacijama upletu u mreţu iskušenja i nezadovoljstva onim što imaju, teţnje za neĉim boljim ili neĉim što drugi imaju. Ne dozvolite da se upletete u mreţu iskušenja, pobijedite sebe u takvim situacijama i postanite zahvalni na svemu onome što imate u ţivotu.
„Osjećati zahvalnost a ne iskazati ju, isto je što i umotati poklon, a ne predati ga.“ William Arthur Ward Primjetite li da neko u vašem okruţenju nije dovoljno zahvalan na onome što ima, ne prigovarajte, već mu primjerima iz ţivota ukaţite na to. Samo tako ćete ga usmjeriti ka putu cijenjenja svega što ima u ţivotu. „Sladak je dah proljetnog pljuska, Pčelinje blago slatko je, 56
Slatka glazba, topi se, No slaĎi je još jedva čujni glas zahvalnosti.“ Thomas Gray Neka vas vodi put zahvalnosti, a samim tim i put sreće i uspjeha, jer samo zahvalan ĉovjek je ispunjen i cijenjen ĉovjek. Ne uzimajte sve zdravo za gotovo, već nauĉite cijeniti i zahvaljivati za sve što imate. Budite zahvalni na domu koji ĉistite, peglu kojom peglate, hranu i druge potrebne stvari koje si moţete priuštiti, jer mnogo je ljudi koji nemaju sve to. Ne zaboravite da sa nezahvalnošću vrlo lako moţete izgubiti sve ono što ste gradili tokom ţivota. „Budi zahvalan za to što imaš pa ćeš u svemu izraţavati zahvalnost.“ J. M. Tempelto ____________________________________________________________
Zašto nam kao ideal ljepote modna industrija i mediji nameću kostur? Piše: Danijela Jokić-Vaislay
57
Od davnina su ţenske obline bile simbol ljepote, ţenstvenosti, plodnosti, majčinstva, seksualnosti i privlačnosti, još od doba starih Grka (sjećate se statue Boţice ljepote Afrodite?), Egipćana, drevne Indije, starih afričkih plemena. U doba renesanse, kada je umjetnost cvjetala, mnoge umjetniĉke slike upravo su bile kistom izvajane ljepotice ) sa raskošnim oblinama), koje su bile glavne "muze" slikarima i inspiracija umjetnicima širom Evrope. Ideal ljepote bila je ţena svijetle puti, raspuštene duge kose, sa malim grudima, trbušĉićem i zaobljenjim kukovima. Iako te ljepotice i dan danas krase najpoznatije muzeje širom svijeta, a slike na kojima one zanosnim pogledom mame muške uzdahe vrijede milione dolara, te iste ţene danas ne bi zadovoljile "kriterij ljepote'. Kosa im nije poravnata, njihove grudi su prirodno-male, trbušĉić im je zaobljen i pobogu-imaju celulit! U doba kada su naše bake bile djevojke, cure koje su bile "rasne'"(ĉitajte-bucmaste) bile su "na cijeni". To je znaĉilo da su zdrave, da u njihovoj kući ima dovoljno hrane za jesti (dolaze iz dobrostojeće obitelji), a s druge strane, niti jedan muškarac nije bio imun na "obline". Kako kod nas, tako i širom svijeta-ţenske obline bile su ideal ljepote. U Indiji i danas za ţenu koja je malo deblja kaţu da je "zdrava" (rijeĉ debela se ne upotrebljava). Što se to desilo u posljednjih nekoliko decenija? Kako su obline, kao ideal ţenske ljepote zamijenjene bolesnim izgledom, koji podsjeća na kostura presvuĉenog koţom? Zašto su kosti, ispijena koţa i iskrivljene noge postale sinonimi za "fit", "vitka", "lijepa"? Ko od nas ima lijepa i pozitivna osjećanja kada vidi kostura? Zašto ţene teţe izgledu Barbike ( liječnici su izračunali da ako bi ţene u stvarnosti imale proporcije kao kod Barbike, ne bi mogle hodati takav tanak struk nije prirodan za našu kičmu).
58
Današnja ospjednutost mršavošću, podstaknuta modnom industrijom (posebno premršavim manekenkama, bez ţenstvenih oblina, poput Kate Moss), te medijskim eksponiranjem (pre)mršavih ţena, dovela je do toga da samo u Sjedinjenim Ameriĉkim Drţavama 24 miliona ljudi (vecinom ţena) boluje od nekog poremećaja ishrane (anoreksija, bulimija...), sa stopama smrtnosti od izgladnjivanja od 4 posto (od 100 ţena koje boluju od anoreksije ili bulimije, u prosjeku ĉetiri ţene neće preţivjeti). Moţda mislite da je ta statistika daleko od nas, no mlade djevojke i ţene u našim krajevima su itekako izloţene velikom pritisku od medija, vršnjaka pa i roditelja! Moţda niste svjesni kakve posljedice moţe imati jedan vaš komentar "jesi li se to ti udebljala" ili "ti si debela, ta ti haljina ne stoji" na vašu prijateljicu, sestru ili kćerku! Moţda će baš nakon vaših rijeci (budući da ste vi vaţna osoba u njenom ţivotu) ona odluĉiti da isproba jednu od onih "u deset dana, dvadeset kilograma manje" dijeta, ili poĉeti se izgladnjuje. Mozda ćete je ĉak vi i ohrabriti da u tome nastavi, kada je sljedeći puta vidite "O, kako si lijepo smršala!" Taj trenutak vašeg "divljenja" nagradiće dane, sedmice, pa i mjesece izgladnjivanja, namjernog povraĉanja ili dijeta koje će poslati vašu najbolju prijateljicu, sestru ili kćerku-u bolnicki krevet.
59
Ponekada nismo svjesni kako našim rijeĉima utjeĉemo na ponašanje i akcije ljudi oko nas, posebno ako su to ljudi koji nam vjeruju i koji poštuju naše mišljenje. Ĉak to ne mora ni biti direktan komantar (moţete uz razgovor uz kaficu spomenuti vašu komšinicu koja se udebljala i "izgleda kao krava" i poslati indirektnu poruku vašoj sestri ili kćerki! Sve dok mi ţene budemo "kritiĉari" jedna drugoj, ovaj bolesni trend i dalje će biti prisutan. Naši muskarci nas ionako vole "zaobljene", sa trbušĉićem, pa i celulitom. Oduvjek su nas voljeli! Na trendu bolesne mršavosti zaraĊuju plastiĉna hirurgija, famraceutske kuće koje proizvode "kapsule" za mršavljenje, fitnes-centri, proizvoĊaći dijetalne hrane, saloni za uljepšavanje, medijske kuće i magazini (kojima prethodno navedeni plaćaju dobru cijenu za reklame), a cijenu plaćate vi i druge ţene do kojih vam je stalo - zdravljem , depresijom, igladnjivanjem, novcem, pa nekada ţivotom!
60
Vaše tijelo je jedinstveno, lijepo, posebno i drugačije. Ne bi ni bilo zanimljivo kada bi sve ţene na svijetu izgledale kao Pamela Anderson ili Angelina Jolie ili Kate Mos? Zar ne? Krećite se i jedite zdravo zbog sebe, da biste bili zdravi. To što ne moţete da obučete stare farmerke znači - da je vrijeme da kupite nove! Budite zahvalne za ono što imate -šta bi neke ţene dale da imaju noge? I to noge kojima mogu hodati. Ne bi ni pomišljale na celullit! ____________________________________________________________ 61
RAZMIŠLJATI POZITIVNO Zašto je vaţna pozitivna energija? Piše: Vanja Beukelman - Pavlović
Prije sedam dana sam imala radionicu, u Tuzli, koju su mi omoguĉile naše drage Arabelle i ovaj lijepi magazin za sretnu ţenu. Tema je bila “Kako u sebi razviti pozitivnu energiju”. Ovom prilikom mali rezime radionice. Iz izvora istraţivanja kvantum fizike, koja istraţuje odnos materija i energija, sve je više jasno da sve u cijelom kosmosu postoji iz energija. A mi ljudi smo samo jedan djelić u svemu tome. I još jedno bitno istraţivanje ukazuje da moţemo da utićemo na promjenu energija. Mi primamo energije iz naše neposredne okoline i dalje zraĉimo energijama. Zato je jako bitno da u našem prisustvu imamo ljude koji zraĉe pozitivno. Lako se moţe svako upitati: ”A ko sam ja u toj beskonaĉnosti i da još imamo utjecaja u svemu.?” To je taĉno da smo mi samo mrvica u svemu, ali i atomi su nevidljivi i svi znamo sta oni predstavljaju. Znaĉi da je svako od nas jako bitan, jer energije rade privlaĉenjem.
62
Na primjer: Zamislimo da se nalazimo u prostoriji sa tamnim bojama, sa nekim ko je loše volje. Sigurno jedva ĉekate da izaĊete napolje. Kao i obratno, ako smo sa nekim pozitivnim ĉini nam se da dobivamo krila. Opet ću se vratiti na istraţivanja koja su radila sa grupom ljudi u jednom kvartu velikog grada. Grupa ljudi je u jednoj prostoriji meditirala i privlaĉila pozitivnu energiju. Rezultat je bio da je kroz izvjesno vrijeme u toj okolini bilo manje uliĉnih tuĉa i kriminala. Naravno ima i drugih naĉina da u svakodnevnom ţivotu privlaĉimo i šaljemo pozitivnu energiju. Ljubavlju jednih prema drugima. Uzajamnom poštovanju, probati akceptirati razliĉitosti svoje slabosti i strahove. Sigurno opet moţete misliti: ”Sve je to lijepo ali kad bi se neko nalazio u mojoj koţi ne bi mu bilo do pozitivne energije. Moram vam priznati da sam i ja imala momenata u svom ţivotu kada sam mislila”ima li ovaj ţivot smisla?”. U traţenju liĉnog identiteta, finansijski, zdravstveno. Svako ko je doţivjeo neku bolest, gubitak drage osobe, ovdje na našem podruĉju rat, vremenske nepogode u zadnje vrijeme, moţe taj osjećaj da prepozna.
63
Kad ti se ĉini da si došao do dna nekog bureta i imaš snage samo malo pogledom traţiti svjetlo. Pa kada imaš nade da pruţiš ruku i da se pokušaš uzdignuti to je jedan ogroman uspjeh. To je ta pozitivna energija koja je u nama samo je trebamo koristiti. Ako smo u stanju svoj ţivot i svoj naĉin razmišljanja staviti pod povećalo i poboljšati šta nam se ne sviĊa onda smo sigurno pozitivni. Ali svijet i onako propada pomislit će neki. Mediji su puni negativnosti. Kao da se takmiĉe ko će dati negativniju vijest. MeĊu omladinom u školama se djeca uzajamno maltretiraju, ĉak i do tragiĉnih primjera. Sve više je onih koji spas traţe u drogi. Poneki koji poistovjeĉuju vjeru i politiku i time šire mrţnju u cijelom svijetu, a ne ljubav o ĉemu govore sve vjerske knjige i koja je potrebna u cijelom svijetu i politiĉarima da na zdrav naĉin ureĊuju jedno društvo. I pored toga svega ima ljudi koji vjeruju u bolje. Biti negativan je lako. Negativnost daje jedan osjeĉaj da je sve pod konrolom. Na primjer ako smo spremni na najgore, pa sve sto se desi je nekako bolje. Moţemo uvijek imati razloge za gunjdjanje i jadanje i onda podjelimo ljude koji se slaţu s nama i mislimo da su nas akceptirali i oni koji drugaĉije misle i još se borimo da u stvari sebe ubjedimo kako nemaju pravo. 64
Ali ne ĉini li vam se da na taj naĉin ţivimo u konstantnom strahu da će se nešto desiti. Ali strah ne pomaţe. Sa strahom širimo samo negativnu energiju. ZAŠTO TREBA BITI POZITIVAN ? Ako smo pozitivni ţivot nije lak. Zato što je većina negativna i teško je biti drugaĉiji. Ali pozitivnost se širi ne stoji u mjestu.To daje podršku i povjerenje.Ako smo pozitivni vidimo da se riješenje nalazi odmah iza ugla. Energije se šire kao kad bacimo kamenćić u vodu. Širi se dalje u valovima. I zato je bitno što više kamenĉića sa pozitivnom energijom baciti u vodu. Ako smo spremni tako stajati u ţivotu ĉinimo nešto dobro za sebe, za svoju djecu, unuĉad…. pa moţda i za tu ogromnoj svezu energija oko nas. ____________________________________________________________ 65
Kako kreirati pozitivnu energiju? Piše: Vanja Beukelman - Pavlović
U literaturi se mogu sve više naći tekstovi sa informacijama o energijama u nama i oko nas. Poneke informacije su zasnovane na nauĉnim istraţivanjima, gdje su na osnovu ĉinjenica istraţivaĉi došli do odreĊenih zakljuĉaka. A poneke su zasnovane na spiritualnosti i radi se o tome da li vjerujemo informaciji ili ne. Prve informacije govore jezikom nauke, a druge jezikom vjere.Meni je zanimljivo da se ponekad informacije poklapaju i meĊusobno upotpunjuju.
66
Struĉnjaci govore da je u univerzumu sve izgraĊeno od energija i da se energije ne gube, nego se kreću i stalno obnavljaju. Pa da smo i mi svako za sebe izvor pozitivne i negativne energije. Te dvije energije su stalno u nama i kao i sve u ţivotu moraju da imaju svoj balans Yin i Yang.
Kada su duša i tijelo emocionalno i psihiĉki u balansu, onda smo više svjesni, onda smo u mogućnosti situaciju prihvatiti i upravljati pozitivnom energijom iz sebe i time automatski pozitivnu energiju siriti oko sebe. A ta pozitivna energija se kreira na nekoliko jednostavnih naĉina: 1. LJUBAV u uzvišenom smislu je najjaĉa snaga na zemlji. Tada mislim na ljubav nekoga ko je pored nas , ljubav za ĉovjeka u širokom smislu. Ona je u stanju biti iznad nesreća, iznad bolesti i smrti.
67
2. POZITIVNO MISLITI je kljuĉ za opstanak. Naše misli imaju puno više snage nego što mislimo. Jedan dio pozitivnog razmišljanja je i biti spiritualan ili moliti se. I to je jedan oblik kojim pobjeĊujemo negativnosti.
3. BITI SRETAN ne u materijalnoj dimenziji, već u dobrim djelima. Najsretniji ljudi su koji mogu izbrojati dobra djela. Ljudi koji su spremni pomoći drugima nemaju poteškoća da naĊu sreću.
68
4. KONCENTRISATI SE NA LIJEPE MOMENTE koje smo doţivjeli, toliko dugo dok nam se ne pojavi osmijeh na licu. Tada direktno osjetimo pozitivnu energiju koja potiskuje strah , tugu, ljutnju i druge negativne emocije.
Ţivot je jedno dragocjeno iskustvo, a ako nam se dese nepredviĎene i iznenadne stvari, moramo se potruditi graditi pozitivnu energiju. Na taj naĉin dostiţemo viši nivo emocionalnog sazrijevanja, pomaţemo sebi i drugima, a moţda i prirodi!
69
Moć afirmacija Pripremila: Mediha Horić
Uzmite ţivot u svoje ruke. Otkrijte sopstvenu moć, unutrašnju mudrost i snagu. Rješenje svih problema leţi u uklanjanju blokada i barijera, volite sebe bez obzira na okolnosti kroz koje trenutno prolazite.
70
"MI SMO DIVNI ZASLUŢUJEMO NAJBOLJE. OVA PLANETE IMA SVEGA U IZOBILJU. DOBRO NAM UVIJEK DOLAZI PO PRAVU SVIJESTI." LUJZA L. HEY "OTVORENA SAM I PRIJAMĈIVA ZA SVO IZOBILJE UNIVRZUMA. HVALA TI ŢIVOTE." LUJZA L. HEY "DOŠAO SAM NA OVU PLANETU DA VOLIM SEBE VIŠE I DA PODJELIM TU LJUBAV SA LJUDIMA KOJI ME OKRUŢUJU." LUJZA L. HEY Izlijeĉite svoj ţivot, odmah krenite putem pozitivnih promjena... Zasadite sopstveni vrt ţivota, u njega posadite pozitivne misli i ideje. Zasluţujete da imate duhovni mir, obilje ljubavi prema sebi, osjećaj sopstvene vrijednosti, da budete voljeni, da vas svi vole i da zaraĊujete dovoljno za lagodan ţivot. Posadite ĉarobne ideje u svoj vrt, zalijevajte ih svaki dan i gledajte kako rastu u divno cvijeće i plodove koji će oplameniti vaš ţivot.
Afirmacija je svjesno biranje odreĊenih misli koje će u budućnosti dati pozitivne plodove. Vaš razgovor sa samim sobom, unutrašnji dijalog je niz afirmacija. Da afirmacija uspije trebat će vam dosta vremena, strpljenja. Što se više brinete za osjećaj dobrih misli, afirmacije će bolje djelovati. Obratite paţnju na svoje misli kako biste mogli izbaciti one koje vam stvaraju neţeljena iskustva u ţivotu. "JEDNA TRAGEDIJA MOŢE DA SE PRETVORI U NAJVEĆE DOBRO. AKO JOJ PRIĐEMO TAKO DA IZ NJE MOŢEMO DA IZRASTEMO". LUJZA L. HEY
71
"VOLIM TE I PODRŢAVAM TE U ONOME ŠTO STVARNO ŢELIŠ. PODRŢAVAM TE NA SVAKI MOGUĆI NAĈIN." LUJZA L. HEY Majka ili otac, sigurno su vas uĉili da gledate na ţivot onako kako su njihovi roditelji uĉinili njima. Vrijeme je da se probudite i poĉnete svjesno stvarati ţivot po svojoj ţelji. Jedina stvar koja rješava svaki problem, jeste da VOLITE sebe. Svaki dan volite sebe. Ljubav prema samom sebi je najznaĉajniji poklon koji moţemo da damo sebi, jer kada volimo ono što smo, nećemo povrijediti druge.
Zapamtite: Ţivot vam se neće promijeniti preko noći, ali ako ste uporni i ako svakodnevno mislite pozitivno, naučit ćete korisne izmjene u svim područima ţivota. "KAKO JA MJENJAM SOPSTVENE MISLI, TAKO SE SVIJEST OKO MENE MIJENJA." LUJZA L. HEY
72
Afirmacije za privlaĉenje sreće Pripremila: Mediha Horić
Preporuĉujemo Vam najbolje afirmacije za privlaĉenje sreće od autorice Lujza L. Hej. Sreća, uţitak i zadovoljstvo su emocionalna stanja u kojima smo zadovoljni. Definicija sreće je jedan od najvećih psihologijskih problema. Predloţene definicije ukljuĉuju slobodu, sigurnost, poloţaj u društvu, materijalna dobra, unutarnji mir i tako dalje. Moguća definicija mogla bi biti da je sreća stanje u kojem ljudi ponašanjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama koje bi inaĉe dovele do nesreće (tuge). Druga definicija govori da je sreća trajno, pozitivno emocionalno stanje koje ukljuĉuje smireno zadovoljstvo svojim ţivotom, ali i aktivno zadovoljstvo i postignuća.
73
Pozitivne afirmacije za privlaĉenje sreće: "U meni se nalaze sreća, bogatstvo, uspjeh, blagostanje, zdravlje i dušeni mir." "Uvijek sam u pravo vrijeme na pravom mjestu i uvijek ĉinim ono što treba." "Moje je pravo da budem bogat sretan i uspješan." "U svakom trenutku stvaralac sam svog ţivota." "Moj razum i srce u ravnoteţi su." "Disanjem povezujem tijelo, duh i dušo." "Ţivot je ĉudesno lijep." "Novac mi slobodno obilno i stalno pristiţe."
Afirmacije za privlačenje uspjeha Pripremila: Mediha Horić
Preporuĉujemo Vam najbolje afirmacije za privlaĉenja uspjeha autorice Lujza L. Hej. 74
"U svakom se ĉovjeku nalazi ogroman potencijal. Vjeruj u svoju snagu i mladost. Nauĉi se beskonaĉno ponavljati “Sve ovisi samo o meni.”" Andre Gide Pozitivne afirmacije za privlaĉenje uspjeha: "Vjerujem da mi ţivot donosi samo najbolje i radujem se onome što jeste i onome što tek dolazi." "Ovaj svijet je sigurno i prijateljsko mjesto. Ja ţivim sada, svaki trenutak je vaţan i donosi mi nešto novo." "Osjećam sada radost pruţanja drugima i znam da kroz davanje osjećam ljubav." "Sve što mi je potrebno stoji mi na raspolaganju, potrebno je samo da odaberem." "Imam potpuno povjerenje da sve uvijek biva u najboljem redu." "Ţivot je da se ţivi, podrţavam sebe i ţivot podrţava mene." "Dišem slobodno i lahko se krećem kroz ţivot." "U ovom svijetu ima svega u izobilju." "Volim ţivot i vidim njegovu dragocjenost."
75
Afirmacije za samopouzdanje Pripremila: Mediha Horić
Preporuĉujemo Vam najbolje afirmacije za samopouzdanje Lujza L. Hej. "Ja se osjećam dobro u vezi sebe." "Mene je lahko voljeti, jer ja postojim." "Ja imam samopouzdanje." "Osjećam se dobro u vezi svog ţivota." "Ja sam mudra i predivna." "Radim na poslu koji mi priĉinjava zadovoljstvo." "Ja volim i prihvatam sebe." 76
"Dijelim svoju radost sa svima." "Ja sam dar ovog svijeta." "Lahko mi je da se zauzmem za sebe." "Mene vole ljude." "Imam predivne odnose pune ljubavi." "Uspješna sam u svemu što radim."
Afirmacija za suoĉavanje sa problemima i nedaćama Pripremila: Danijela Jokić-Vaislay
77
Kada su je upitali, tokom brojnih intervjua za medije, šta od njenog uĉenja smatra da bi za ljude bila najvaţnija da usvoje, Hay je izjavila da ukoliko mora odabrati samo jedno, onda su to pravilno suoĉavanje sa nesrećama i problemima. Naime, u ovakvim trenucima, ljudi poĉnu da paniĉe i da izgovaraju i misle negativno, te time samo privlaĉe još negativnosti u svoj um i svoje okruţenje. Louise preporuĉuje da se, ono momenta kada se nesreća dogodi, izgovore sljedeće afirmacije (i to, ne samo jednom, nego nebrojeni broj puta, sve dok se situacija ne riješi). Prema riječima Hay, ove afirmacije provjereno i uvijek donose olakšanje: "Sve je u redu. Sve se dešava za moje najbolje dobro. Iz ove situacije izaći će samo ono što je dobro. Sve je u redu. Ja sam siguran/a." _______________________________________________________
Afirmacije za opraštanje sebi i drugima Pripremila: Mediha Horić
78
Oprostite sebi. Dajte sebi prostora da budete spontani i slobodni. Nema potrebe za sramotom i griţnom savjesti.
Afirmacije za opraštanje sebi i drugima: "Preuzimam odgovornost za svoj ţivot. Slobodan sam." "Moj duhovni razvoj ne zavisi od drugih." "Ne postoji ispravno i pogrešno. Prevazilazim svoje osuĊivanje." "Dajem sebi dozvolu da oprostim." "Sada sam odrastao i vodim raĉuna o djetetu u sebi." "Voljna sam da prevaziĊem svoja ograniĉenja." "Ovo je novi trenutak.Slobodna sam da mu se prepustim." "Opraštanje daje moć." 79
OSJEĆAJTE SE ODLIĈNO! Kako cvijeće djeluje na emocije i raspoloţenje?
Priroda nam nudi jednostavno rješenje za emocionalno zdravlje: cvijeće. U studiji koju je sproveo Drţavni Univerzitet u New Jersey-u u SAD-u, dokazano je da prisustvo cvijeća u njihovoj okolini pobuĊuje pozitivne emocije, osjećaj zadovoljstva i sreće.
80
Ĉak i oni ispitanici koji su se osjećali depresivno i uznemireno, poĉeli su osjećati pozitivne emocije, kada su ugledali cvijeće, te poţeljeli da budu u blizini svojih prijatelja, ĉlanova porodice i partnera. Nakon što su primili cvijeće kao poklon, ispitanici su se osjećali manje depresivno.Osobe koje nisu bile depresivne, nakon primanja cvijeća osjecale su zadovoljstvo, osjećaj zahvalnosti i veliku radost.
Oĉigledno je da cvijeće ĉini ljude sretnima! Ţene koje imaju cvijeće u svom domu, na vidnom mjestu, takoĊer se osjećaju sretnije i manje su ljute na partnera i na djecu. Vaţno je napomenuti da ovaj uĉinak vaţi samo za svjeţe cvijeće, ne za umjetno! Prema tumaĉenju Leatrice Eismena, izvrsnog direktora Panton Instituta za boje i internacionalnog struĉnjaka za nauku o bojama, cvijeće ne utjeĉe 81
samo na nas vizuelni doţivljaj-osim ljepote cvijeća i djelovanja boja na naše raspoloţenje, cvijeće pobuĊuje još jedno osjetilo: miris. "Naš odgovor na boje je nesvjestan i snaţno obojen emocijama, ĉak i ako toga nismo ni svjesni, kao i odgovor na miris, a cvijeće moţe da pobudi oba ova osjetila". Nervni putevi osjeta za miris su direktno povezani s alimbiĉkim sistemom u mozgu (centrom za emocije), što omogućava mirisima da direktno i gotovo trenutno utjeĉu na naše emocije, raspoloţenje i probudi sjećanja na odreĊene trenutke, osobe i iskustva, koje mi asociramo sa tim mirisom. Prelijep miris cvijeća trenutaĉno budi pozitivne emocije i umanjuje osjećaj depresije i uznemirenosti. Piše: Danijela Jokić – Vaislay
82
Dnevnik: naš najbolji prijatelj
Od davnina ţene su povjeravale svoje ĉeţnje, maštanja, avanture, emocije, prve ljubavi i snove stranicama papira, koje su vjerno ĉuvale male i velike ţenske tajne. Dnevnik je uvijek uz nas, neće odati naše tajne (osim ako ga neko drugi ne bude proĉitao), neće zaboraviti niti jedan najsitniji detalja naših ispovijedi, a pomoći će nam da uvidimo koliko smo kroz godine mudriji, pametniji i samosvjesniji.
83
Svaka od nas moţe se sjetiti nekih "luckstih" avantura ili anegnota iz mladih dana, koje danas ne bismo uĉinile ni u snu, pa se ĉak i zapitamo: "Zar sam stvarno ja tako razmišljala?". Ili pomislimo "Eh, da mi je ova pamet, a one godine..." Zamislite da imate dnevnik, koji vam moţe pomoći da se prisjetite baš svakog zapisanog detalja... Ĉitanje dnevnika kojega smo vodili mnogo godina ranije moţe nam pomoći da se prisjetimo prošlosti, da ne zaboravimo male, sitne lijepe detalje iz naše prošlosti, te da uvidmo koliko smo sazreli na putu našeg liĉnog samorazvoja. Dnevnik je dobar saveznik, kada se osjećale depresivno i zabrinuto, te nam treba dodatni podrek i ohrabrenje. Dovoljno je otvoriti stranice dnevnika kada smo u prošlosti napravili neku "ludoriju" i odmah ćemo se namsijati (zagarantovano) sopstvenoj luckavosti i osjećati bolje.
84
Terapeuti za braĉno savjetovanje ĉesto savjetuju parovim koji prolaze kroz braĉnu krizu da pregledaju fotograije svog vjenĉanja i medenog mjeseca, kako bi se mentano vratili u dane zajedniĉke sreće i toplih emocija koje su tada osjeĉali. Ovakvo osvrtanje daje braĉnim parovima nadu da je moguće ponovo osjetiti istu sreću i vraĉa osjećaje ljubavi i privrţenosti u njihova srca, makar na trenutak, dok posmatraju tu fotografiju. Na isti naĉin, ĉitanje lijepih dogaĊaja iz stranica našeg dnevnika, kojega smo moţda i zaboravili budi u nama pozitivne emocije ĉak i nakon dugog vremena nakon sto se dogaĊaj odigrao. Čitanje tuţnih dogaĎaja iz naše prošlosti s druge strane otkriva nam koliko smo emotivno jaki i spremni podnijeti bol, te nastaviti dalje, uprkos nedaćama. Zahvaljujući dnevnicima koje su mnoge djevojke i ţene vodile kroz historiju danas moţemo da saznamo kako su one ţivjele i o ĉemu su razmišljale i maštale. Milioni ljudi diljem svijeta spoznali su uţas Holokausta, zahvaljujući dnevniku hrabre djevojĉice Ane Frank. Dnevnik moţe sadrţavati neke detalje iz privatnog ţivota, koje ne biste ţeljeli povjeriti nikome drugom, osim stranicama dnevnika. U tom sluĉaju, dnevnik pohranite na "tajno mjesto", po moguĉnosti, koje moţe da se zakljuća. Na trţistu potoje i dnevnici sa kljuĉićem, koje štite sadrţaj dnevnika od "neţeljenih oĉiju".
85
U elektronskoj eri, danas je vrlo populrano voditi i elektronski dnevnik. Pisani dokument moze se zaštitit šifrom, te tako zaštiti privatnost, ili se sadrţaj moţe pisati online (gdje imate mogućnost podijeliti svoj dnevnik sa drugima ili ga uĉiniti privatnim), na web-stranicama poput www.my-diary.org . Dnevniku se moţete povjeriti uvijek i moţete mu povjeriti bilo što. Denvnik je, bez sumnje, najbolji djevojčin prijatelj. Piše: Danijela Jokić Vaislay
10 pokretaĉa dobrog raspoloţenja Pripremila: Meliha Horić – Dţanković
1. Osmijeh na lice, smješkajte se: Tjelesni ĉin širenja kutova usana pridonosi da se osjećate sretnije.
86
2. Glasno pjevajte: To će vam pomoći da se izrazite, izbacite sve iz sebe, što smanjuje vjerovatnost depresije.
3. Razgovarajte sa prijateljicom: Ţene koje se povjeravaju drugima imaju manje 87
izglede da obole od depresije.
4. Koristite pozitivnu energiju: Ponavljajte sebi da je sve uredu, bez panike i uskoro ćete u to i povjerovati.
5. Vodite ljubav: Time će vam se povećati razina serotnina (hormona zadovoljstva) u 88
mozgu.
6. Krenite ka suncu: Istraţivanje pokazuje da su ljudi koji ţive u sunĉanom podneblju sretniji od onih koji ţive pod oblaĉnim nebom.
7. Odrţite um aktivnim: To je kljuĉ za odrţavanje duševnih sposobnosti na visokoj 89
razini.
8. IzaĊite na 10-to minutnu šetnju: Svakodnevno hodanje uĉinit će vas sretnijom.
90
9. Jedite bundevine sjemenke: One su prirodan izvor triptofana, koji podiţe razinu serotonina (hormona zadovoljstva), koji podiţe razinu zadovoljstva.
10.
Pojedite nešto što vas ĉini sretnom, ali u manjoj porciji...
91
Jednostavni savjeti kako se osjećati mentalno jaĉim Piše: Vanja Beukleman - Pavlović, lifecoach
SAM SEBE MOTIVISATI Znati sebe motivisati u svakodnevnom ţivotu, moţe da ima veliki utjecaj na naše uspjehe. Ako sami sebe saţalijevamo, nemamo baš neku perspektivu, ali ako smo u stanju sebe uzdignuti i krenuti u akciju, iskoristiti dan, sigurno smo jaĉi!
92
DSCIPLINA Biti mentalno jak, znaĉi raditi stvari i kada za njih nemamo volje. To je jedna od bitnih karakteristika koje imaju sportisti. Ako znaš cilj koji ţeliš da postigneš, napravi sebi šemu malih pobjeda…Na primjer: ako se dvoumiš da li nešto da uradiš, pomisli kako ćeš se osjećati ako ne uradiš, mrzovoljno, griţnje savjesti, ali to ipak uradimo naš osjećaj je, osjećam se ispunjeno, jaĉi!
93
SAMOUVJERENOST Ako ţelimo kroz naš svakodnevni ţivot da idemo kao jake osobe, onda moramo da imamo puno vjere u sami sebe. Ako mi nemamo vjeru u sebe, kako da oĉekujemo da neko drugi u nas vjeruje.
HUMOR Sposobnost da kroz humor gledamo na sebe, na situaciju u kojoj se nalazimo je jedna od skoro najvaţnijih osobina koje trebamo da posjedujemo, ako ţelimo biti mentalno jaĉi. 94
Ţivot je sigurno ozbiljan, ali nije samo strog, nego je istovremeno ispunjen anegdotama koje su smiješne. Opusti se i nasmij i to daje jaĉinu.
UĈENJE Da nam nešto ne ide u ţivotu ili da teško postiţemo svoje cljeve, doţivljavamo svi u svom ţivotu, prije ili kasnije. Ali vaţno je da izvlaĉimo pouke ili lekcije iz svega, samo na taj naĉin moţemo nešto postići i rasti kao osoba.
Znaĉi mentalno biti jak je kako se postavimo prema sebi, kako ţelimo da gledamo na svoj ţivot. Vaţno je u svakom sluĉaju da znamo da svi to moţemo trenirati.
95
Šta je to lifecoach? Piše: Vanja Beukelman – Pavlović, lifecoach
Ĉesto se pitamo postoji li nešto što bi nam pomoglo u ostvarenju naših ciljeva, postoji li nešto što bi utjecalo na naše pozitivne promjene i nešto što bi poboljšalo kvalitet našega ţivota? Odgovor je DA. Life coach.
Life coach pomaţe ljudima da iz svog ţivota nešto više izvuku. Life coach je neko ko vas podrţava i daje pozitivan pogled na ţivot, da postignete ono što vi istinski ţelite, a ne ono što mislite da drugi od vas očekuju.
96
Poneki life coach vide svoj rad kao jednu vrstu “mentalne dijete”gdje pomaţu klijentu da se oslobodi svih suvišnih prepreka u postizanju ciljeva. Life coach inspiriše da sami u sebi otkrijete nove mogućnosti i pomaţe vam da kreirate naĉin kako da to postignete.
Jako je bitno naglasiti razliku izmeĊu psihijatara, psihologa, psihoterapeuta ili lifecoach. Posao psihijatara, psihologa i psihoterapeuta, uopšte reĉeno, je da pomaţu klijentima koji imaju psihiĉkih problema. Psihijatri i psiholozi konstatuju dijagnozu i odrede terapiju da se kod klijenta popravi to je u psihi oštećeno. Posao life coach je sa psihiĉki zdravim ljudima kojima treba podrška u samopouzdanju, podrška u ostvarivanju novih ciljeva. U nastavku teksta pročitajte kako to radi Vanja Beukleman Pavlović
97
- Identifikacija kvaliteta klijenta - Unošenje jasnoće u ţivot klijenta - Postizanje klijentovog balansa u njemu samome i njegovoj okolini Moja pomoć se sastoji: - Pomoć klijentu da napravi izbor i ostvari svoju ambiciju - Pomoć klijentu prilikom tjelesnih promjena uzrokovanih bolešću, nesrećom ili starošću - Pomoć klijentu nositi se sa stresom svakodnevnog ţivota - Pomoć pri izboru studija
Naĉin moga rada: - Licem u lice - E-mail ili Skype
98
Life coach ne daje rješenja i odgovore, on podrţava klijenta da sam doĎe do odgovora i rješenja." ____________________________________________________________
Putovanje: Upoznavanje dalekih zemalja i naše osobnosti
Putovanje je od davnina predstavljalo izazov i avanturu, misteriju i inspiraciju za ĉovjeka. Moţemo samo zamisliti uzbuĊenje prve grupe ljudi kada su vozom, brodom i koĉijama odlazili u nove gradove, drţave i kontinente. U doba kada 99
nije bilo interneta i nisu znali šta ih ĉeka kada stignu na destinaciju kuda su krenuli, kako izgledaju ljudi koje će sresti, šta jedu, kojim jezikom govore i kako izgledaju gradovi u kojima ţive. Danas, kada nam je dustupno ĉak i virtuelno putovanje internetom, a na Google-u moţemo vidjeti skoro svaki kutak svijeta, pa ĉak i izraĉunati koliko nam vremena treba da do tamo doĊemo i koliko će nas to koštati, a putem filmova i sapunica moţemo ĉuti jezik kojim govore i vidjeti šta jedu i kako ţive, naša ţelja za putovanjem nije manja-moţda je samo manje misterije! Putovanjem imamo priliku da senzualno stimulišemo sva naša ĉula: vidimo nove predjele, biljke, drveće, ţivotinje, ljude razliĉite boje koţe, u odjeći drugaĉijoj od naše, ĉuti druge jezike i naglaske, buku, zamor, šum vode ili pjev egzotiĉnih ptica, ili ĉak potpunu muklu tišinu. Moţemo osjetiti kako naše tijelo prkosi zakonu gravitacije, kako avion polijeće, moţemo da se penjemo na nadmorske visine na kojim ćemo oskudno disati i mirisati neko drugo bilje i “hodati kroz oblake’. Moţemo osjetiti kao naše tijelo pluta u vodi, kako se dodiruju sunĉeve zrake na pješĉanoj plaţi, te kako uţareno kamenje masira naša stopala, a šum valova opušta naš um, uz miris borovine, koji opija. Ili moţemo otići na drugi kraj svijeta, gdje raste egzotiĉno cvijeće i drveće, gdje ljudi jedu nešto nama nepoznato, zaĉinjeno, strano i ĉudno, kušati ljuti sos koji će sprţiti naš jezik ili se iznenaditi kada vidimo da neko jede zmiju, guštera ili psa! Tamo moţemo vidjeti obiĉaje, kulture, graĊevine, ĉuti razliĉite jezike, koji se potpuno razlikuju od naših.
100
No, gdje god da bili, sa sobom nosimo naš sistem vrijednosti, odgoj koji smo ponijeli od kuće, svoje obiĉaje, misli, osjećaje… Često moţemo doći u iskušenje da kroz prizmu naših vrijednosti osuĎujemo način ţivota drugih ljudi, na drugom kraju svijeta, smatrajući da mi znamo i činimo bolje, no zapitajmo se: kako znamo da smo baš mi u pravu? Putovanje u razliĉite zemlje daje nam jednu od najvećih lekcija ţivota: da je tradicija plod ljudskog prilagoĊavanja uvjetima ţivota u kojima ţivi. Pokrivanje koţe i glave štiti od sunĉevih zraka i invazije komaraca, nošenje odjeće od krzna i vune štiti Eskime od smrzavanja, kratka kosa i oskudna odjeca u Africi pomaţu preţivljavanju na temperaturama iznad 50 C, pijenje kozijeg, kamiljeg i bizonovog mlijeka zamjenjuje kravlje mlijeko u zemljama u kojima ljudi ne mogu da priušte kravu ili u kojima nema dovoljno trave za ispašu…
Na putovanjima uĉite kako svako zašto ima svoje zato. Gdje god da otišli, koliko god se ljudi ĉine razliĉitima od nas, ukoliko otvorimo svoje srce za njih i dozvolimo sebi da ih upoznamo, shvatićemo da, pored svih kulturnih razlika, boje koţe, naĉina ţivota, jezika kojima govorimo, odjeće koju nosimo i hrane koju jedemo… Svi ljudi na ovome svijetu imaju iste snove, ţelje, osjećanja kao i mi. 101
Ţele da vole i da budu voljeni i da njihova djeca stasaju u ljude na koje će se ponositi. Razlike su samo iluzija.
Piše: Danijela Jokić - Vaislay _____________________________________________________________________________________
Smijeh je najbolji lijek Piše: Mediha Horić
Smijeh uzrokuje mnoge fiziološke promjene u našem organizmu. Nakon jakog i dugotrajnog smijanja više od tristo razliĉitih mišića dijafragme, lica, trbuha, leĊa, nogu i ruku postaje aktivno, oĉne zjenice se šire, a vrhovi prstiju postaju vlaţni. Disanje postaje 102
duboko i brţe te dostiţe brzinu i do 100 km na sat. Podiţe se i frekvencija srca, koja moţe dosegnuti i 120 otkucaja u minuti. Zahvaljujući tome, aktiviraju se odbrambene snage organizma, potiĉe se izmjena tvari i opskrbljenost krvlju srca i pluća te sniţava krvni pritisak i razina šećera u krvi. O dejstvu smijeha na organizam i psihiĉko zdravlje, razgovarali smo sa Jasminom Šabović - Mujabašić, psihologinjom i pedagoginjom Doma zdravlja, Tuzla. Što se više smijete, manje ćete obolijevati. Usljed smijanja organizam izlučuje hormon sreće, koji djeluju izravno na vaš mozak, stvarajući osjećaj zadovoljstva i ugode. Osim što potiče dobro raspoloţenje, smijeh je djelotvorni odbrambeni mehanizam koji pomaţe ljudima u kriznim ţivotnim situacijama, dajući im snagu da ih uspješno prebrode i pruţajući vjeru u budućnost.
Osmijeh je poziv na komunikaciju, daje sjaj licu i očima, razoruţava svakog sagovornika. Naime 15 minuta smijeha vrijedi kao sat ţustre gimnastike. Osmijeh uglavnom prepoznajemo kao pozitivnu poruku drugih ljudi, znak da im se sviĎamo i slično.
103
"Nikada se ne prestaj smijati, ĉak ni kada si tuţan, jer nikada ne znaš kada će se neko zaljubiti u tvoj osmijeh", Gabriel Garciá Márquez "Ako ţelimo nekoga razveseliti, moţemo to postići ne samo vještinama nego i vrlinama koje posjedujemo", kaţe Šabović-Mujabašić. "Tuţnu osobu nećete razveseliti time što mu se smijete ili pričate. To moţe još više deprimirati druge. Izmamiti osmijeh osobi koja je neraspoloţena moţe vedar, veseo i dobronamjeran čovjek koji zrači srećom i humorom".
104
Istraţivanja su pokazala da se tokom ţivota nasmijemo, u prosjeku oko 500.000 puta i to najviše do 30.godine i poslije 55. Najviše se smiju djeca čak 20 puta dnevno, odrasli nešto manje, ali samo tri četvrtine to radi iskreno. Zanimljivo je da se 5 posto ljudi veoma rijetko smije, dok najlaţnije osmijehe dijelimo izmeĊu 35. i 44. godine. Nauĉnici to objašnjavaju stresom i trkom za novcem i karijerom. To su, po njihovom mišljenju, godine kada su ljudi najopterećeniji, kada se najmanje zabavljaju i najmanje stvari ĉine za sebe. Poslije toga, slijedi opušteniji period, pa se smijemo ĉešće i ljepše. U tim godinama najĉešće se smijemo anegdotama iz mladosti, djeci, unucima, prijateljima i porodici. Istraţivanje je pokazalo i da se najčešće smijemo uveče i to onda kada je temperatura prijatna. To je period dana kada većina završi s poslom, kada je u društvu prijatelja i dragih ljudi, a prijatna temperatura dodatno pojaĉava osjećaj zadovoljstva.
"Koristite svaku priliku za smijeh.To je najjeftiniji lijek." George Gordon Byron 105
I ZA KRAJ…. Ova elektronska knjiga zapravo je zbirka najĉitanijih ĉlanaka na www.arabellamagazin.com na temu sreće, uspjeha, pozitivnog razmišljanja i mentalnog zdravlja ţena. Posebno se zahvaljujemo našoj stalnoj saradnici Vanji Beukelman – Pavlović na velikom doprinosu u nastanku ove knjige, kao i svima koji su svojim struĉnim znanjem pomogli radu našeg magazina i kreiranju ovih ĉlanaka. Vanjin rad mozete pratiti na njenoj stranici Vanja Lifecoach. SADRŢAJ OVE E-KNJIGE AUTORSKI JE RAD TIMA www.arabellamagazin.com I NIJE DOZVOLJENO BILO KAKVO NEOVLAŠTENO KOPIRANJE I KORIŠTENJE SADRŢAJA BEZ NAVOĐENJA IZVORA!!!
KAKO NAS PRONAĆI??? UKOLIKO ŢELITE ĈITATI VIŠE O TEMAMA KOJE SU PREDSTAVLJENE U OVOJ E-KNJIZI, POSJETITE NAS NA: www.arabellamagazin.com
Ukoliko vam je ova knjiga bila korisna i inspirativna, podijelite je sa svojim prijateljima! 106
