ŽIVJETI ZDRAVO
Diamon<
OTKRIJTE PRIRODNO ZDRAVLJE POMOĆU PROGRAMA KO| I VAM UKAZUJE KAKO DA: O
Gubite na težini bez računanja kalorija ili ograničavanja obroka
O
Izrazito povećate svoju energiju kroz pravilno kombiniranje hrane
O
Uživate u voću u neograničenim količinama - u pravo vrijeme
O
Otkrijete novi životni stil - stil koji će vas održati vitkim zauvijek
O
Vježbate svjesno, sigurno i učinkovito
O
Promjenite svoj način uzimanja jela i razmišljanja o prehrani
O
Uvijek izgledate i osjećate se najbolje
F/T FOR t/FE Molimo vas da okrenete stranicu i upoznate se s uzbudljivim svjedočanstvima medicinskih stručnjaka i prosječnih američkih građana koja su izrekli o knjizi FIT FOR LIFE
XV
SADRŽAJ UVOD Kay S. Lawrence. M.D. PREDGOVOR Edward a. Taub, M.D..FA.A.P
xvii xix
I DIO - NAČELA Uvod Dijete uopće ne koriste Prirodna higijena Prirodni tjelesni ciklusi Teorija o metaboličkoj neravnoteži Načelo hrane s visokim udjelom vode Načelo pravilnog kombiniranja hrane Načelo pravilnog uzimanja voća Teorija detoksikacije Bjelančevine Mliječni proizvodi Tjelovježba Ono ste što mislite da jeste Najčešća pitanja
23 25 29 31 37 39 42 48 55 64 68 77 82 85 87
II DIO - PROGRAM Uvod Doručak Svježi sokovi Energetska ljestvica Popis za kupnju "F1TFORLIFE" Salata kao glavno jelo Nekoliko naputaka o načinu življenja
95 97 100 103 105 106 125 127
ČETVEROTIEDNI PRIM|ER ZDRAVOG NAČINA ŽIVLJENJA S RECEPTIMA ZA PRIPREMU OBROKA Zaključak Bibliografija
131 229 231
XVII
UVOD
Skoro je sasvim prihvaćena posljedica suvremenog života da ćemo podlegnuti nekoj degenerativnoj bolesti prije no što to očekujemo. Međutim, postoji i usporedno zanimanje za pronalazak načina da se izbjegne ono što se čini neizbježnim. Tako su mnogi ljudi ostavili pušenje, započeli s tjelovježbom, promijenili prehranu i općenito pokušali preuzeti veću odgovornost ka prevenciji bolesti. Odlično je u programu FIT KOR LIFE to što on može biti fantastičan početak na putu prema zdravlju. Mnogi će ga smatrati samo programom za mršavljenje koji je uistinu i uspješan. No, još je važnije d a j e to prvi korak prema zdravijem i produktivnijem životu. Ovakva prehrana ima i svoje popratne pojave: svatko tko je predebeo izgubit će višak kilograma. Osjetit će povećanje energije i poboljšanje zdravlja te umanjiti simptome bolesti. Ljudsko je tijelo stvoreno da bude aktivno. Baš kao što mišić zakržlja kad se ne koristi, tako slabe i sve tjelesne funkcije. Uzimanje lijekova, prehrana prerađenom hranom, sjedeći poslovi, vožnja automobilom u svakoj prilici, sve to uzrokuje stagnaciju izvjesnih fizioloških aktivnosti. Vitalnost i energija kao posljedica prehrane živom hranom obično uzrokuju želju za još većom aktivnosti. A posebno ako se radi i uravnotežena tjelovježba. Sve to vodi ka boljoj cirkulaciji koja je srž zdravstvenog temelja. Činjenica je da se danas sve više ljudi zanima za prehranu. Zbog toga vjerojatno i postoji bezbroj knjiga o prehrani i mršavljenju. Moguće je izgubiti se i zbuniti od svih suprotstavljeni!! teorija. Zahvalna sam jer sam konačno pronašla knjigu koju bez dvojbe mogu preporučiti svojim pacijentima. Baš je ironično to što se većina prirodnih i normalnih stvari smatra ezoteričnim ili stavlja u kategorije poput "alternativnog stila življenja". Ovdje imamo staru, isprobanu i dokazanu metodu mršavljenja kojom se također uravnotežuju i prirodne tjelesne funkcije. Društvo je postalo previše tehnološko da bi shvatilo kako su izvjesne osnovne funkcije čisto prirodne pa se zbog toga mudrost stječe njihovim uvažavanjem i proučavanjem. Nažalost, u takvom društvu poštujemo samo one s diplomama i statusom koji su sposobni dati mnoštvo znanstvenih i tehnoloških podataka. Studij medicine i prehrane također se kretao u tom pravcu, koji nas kad se radi o mnogim fiziološkim funkcijama, nažalost može odvesti dalje od istine. Zato što smo kao živa bića daleko složeniji od zbroja naših kemijskih reakcija. Važno je uzeti
XVIII
u obzir koncept životnih sila i mnogih drugih čimbenika ljudskog života nevidljivih oku ili računalu. Smatram da su u nekim slučajevima moji najterapeutskiji savjeti bolesnicima oni što proizlaze iz zdravog razuma. Ne zvuči baš znanstveno reći nekome da koristi tople kupke ili da se više odmara i zabavlja ili da uspori tempo života ili da se jednostvnije hrani kako bi tijelo bilo sposobno probaviti hranu. No. upravo se ovakvi savjeti često pokazuju najučinkovitijim. Diamondovi su svoje živote odlučili posvetiti proučavanju ljudskog tijela na način drukčiji od dosada prevladavajućeg dvodimenzionalnog tehnološkog pristupa. To znači da su marljivo stjecali svoje znanje, a ova je knjiga dokaz njihove iskrenosti. Oni ne samo da predaju i podučavaju, već i žive prema svojim načelima. "Suvremeno" prehrambeno učenje analiziralo je organizam i pretpostavlja da su mu potrebni oni elementi i komponente od kojih je sastavljen. No, ostaje zdravorazumska činjenica da nije važno ono što se nalazi na tanjuru već ono što od toga možete iskoristiti. Smiješna je misao da moramo jesti tvari identične nama, odnosno koncept o četiri osnovne skupine hrane. "Načinimo na tanjuru svoj prikaz i pojedimo ono stoje na njemu." Prehrambena je znanost zapravo složenija od toga, ali puno jednostavnija nego što bi znanstvenici htjeli da to mislimo. Nije dovoljno odrediti tablice hranjivih tvari prema kemijskim podacima i onda pretpostavljati da se možemo nahraniti nečim što te kemikalije sadrži. Vrlo je bitna činjenica da se hrana mora probaviti da bi se iskoristila. Zbog toga je tako važan koncept kombiniranja hrane. Njime se omogućuje tijelu da razloži hranu i u sebe asimilira hranjive tvari. Potpuno neprobavljenu hranu teško je ukloniti i to je uzrok debljanju i toksikaciji organizma. Imam mnoštvo dokumentiranih slučajeva bolesnika što su se jednostavnim pridržavanjem načela pravilnog kombiniranja hrane sami izliječili. Ovo vrijedi za gotovo svakog s probavnim smetnjama, no postoje i sekundarne koristi pravilne probave i eliminacije kojima se iskorjenjuju i simptomi alergija, glavobolje, menstrualnih problema, artritisa, ekcema i drugih bolesti. Teorija o kombiniranju hrane jednostvan je i praktičan pristup prehrani. Slijedeći ovaj vodič svatko može procijeniti svoje rezultate. Predlažem vam da provedete vlastito znanstveno istraživanje s tijelom kao laboratorijem. Nemate što izgubiti, a ni ja nisam nikada vidjela nekoga kome je praćenje tih prehrambenih naputaka naškodilo. Mnogi će skeptici brinuti o hranjivoj vrijednosti ovakve prehrane, jer se toliko razlikuje od onog što su naučili ili vidjeli u TV reklamama. No, zapravo se više morate bojati nastav ljanja s prehranom kojom ne podržavate vlastito zdravlje i idealnu težinu. Posve sam sigurna da ćete se. poput tisuća drugih što žive FIT FOR LIFE uvjeriti kako se razina vaše vitalnosti i zdravlja svakodnevno povećava. Kao rezultat toga osjećat ćete se zdravijima i biti zdraviji.
Kay S. La\vrevce, liječnik
XIX
PREDGOVOR
FIT FOR LIFE je prekretnica. Bez krivnje, bez tereta, bez zahtjeva. U kratkom vremenu postanite zdravi i vitki odredivši sami svoj tempo. Požurite autocestom zdravlja ili polako putem uživajte u posljednjem umjetnom cvijeću - čokoladama, pivu, perecima i odrescima. Sve je to u redu govore nam Harvey i Marilvn Diamond. Caki iz najmanje promjene i najmanjeg napora uslijedit će zdrava tjelesna forma. Moje vlastito iskustvo? Izgubio sam 8 kg u dva mjeseca. Povremeno jedem ribu i piletinu, gotovo nikada ne podliježem pivu i perecima i konačno mogu odgledati film bez čokolade s grožđicama u ruci. FIT FOR LIFE je važan rad. Zajedno s djelima Kena Pelletiera "Mindas Healer. Mind as Slaycr'\ Harolda Bloomfielda i Roberta Korvja "Inner Joy", Josepha Murphvja "PowerofYow Subconscious Mind" i Nonnana Cousinsa "Anatomv oj an Illness " nalazi se na polici knjiga integralne medicine. Integralna medicina nova je umjetnost i znanost koja se temelji na promociji zdravlja, odnosno "zdravosti" - prirodnog pristupa bolesnicima ne smatrajući ih bolesnima ili problematičnima već ljudima kojima je potrebna pomoć pri uravnotežavanju svojih fizičkih, emocionalnih, mentalnih i duhovnih dimenzija. Kad se jednom te dimenzije nađu u skladu ili ravnoteži, odražavat će zdravlje i dobru tjelesnu formu, tj. "zdravost". Prehrambeni razum pitanje je od temeljne važnosti u ovom vremenu stresa. "Rekemikali/acija" hrane aditivima, konzervansima, umjetnim aromama, dehidracijom, koncentriranjem, zamrzavanjem i uporabom tnikrovalova čini prehrambenu reedukaciju nimalo \ a/ni jom od Semmehveisova uvođenja pranja ruku liječnika prije operacije ili poroda. Otada je prošlo samo stotinjak godina. Samo stotinjak godina otkada je znanost prestala s puštanjem km. čišćenjem crijeva i korištenjem pijavica. To je bio dio života naših djedova i baka. Isto tako svi naši sadašnji pokušaji mršavljenja i brojanja kalorija našim unucima mogu izgledati kao dio ludosti naše generacije. FIT FOR LIFE je savršeni primjer integralne medicine kao znanosti temeljene na energiji. I integralna medicina i ova knjiga okrenute su potrošačima da bi se lakše premostile prepreke između prethodnih bioloških razmišljanja i n o v i j i h psiholoških pomaka što su na svjetlo dana ponovo vratili ljekovite tvari koje proizvodi naš organizam. Konačno počinjemo
XX
shvaćati veličinu ljekovitih snaga svoga tijela u stjecanju i zadržavanju zdravlja. Integralna medicina ujedinjuje stoljeća sastavnica preventivne medicine stotina različitih kultura sa suvremenom potrebom izbjegavanja stresa, rješavanja sukoba, izbjegavanja štetnog načina života i promjenom ponašanja, odnosno svega onoga što dovodi do debljine, bolesti koronarnih arterija, visokog krvnog tlaka, čireva, bolova u leđima, migrena, artritisa, udara i raka. Najviše postignuće liječnika oduvijek je bilo otkriti proces bolesti što je moguće ranije vještinom, prosudbom i mudrošću i problem riješiti operacijom, lijekovima ili zračenjem. Suvremeni se liječnik koristi mudrošću u prevenciji procesa bolesti od njegova početka, liječnik orijentiran "zdravosti" pomaže bolesniku u postizanju emocionalne i mentalne smirenosti, fizičke spremnosti i duševnog mira. Ljudsko bi tijelo trebalo trajati sto četrdeset godina ili dvostruko duže od trenutnog životnog vijeka. Iako je medicinska znanost uvelike uznapredovala, važno je prisjetiti se da je posao tek napola završen. FIT FOR LIFE i Diamondovi vode nas velikim korakom naprijed u produžavanju životnog vijeka i kvalitete života, a to je savršeni primjer integralne medicine. FIT FOR LIFE smatra prehrambene svojstvenosti pitanjem energetske ravnoteže. Učinkovita apsorpcija energije iz hrane i učinkovita eliminacija hrane uravnotežuju organizam pa on ne postaje niti premršav niti predebeo te zadržava maksimum snage za stjecanje zdravlja i otpornosti prema bolestima. FIT FOR LIFE ruši ortodoksne medicinske dogme o četiri osnovne skupine hrane, zdravom mlijeku, bjelančevinama u prehrani i računanju kalorija pri mršavljenju. Integralna medicina slijedi duševni mir, emocionalnu smirenost i fizičku spremnost, u sebi ujedinjuje holističke sastavnice stilova života "zapadne zemlje lopoča" - Californije sa sastavnicama preventivne medicine iz "medicinske Meke" - Bostona. Liječnici s istoka, tradicionalni, s harvardskom pozadinom ukazuju kako liječnici više ne mogu pomoći u 80% bolest, da medicina i kirurgija mogu izliječiti samo 10% bolesti, a daje ostalih 10% bolesti uzrokovano nezgodama pri operaciji ili popratnim pojavama u liječenju. Proglasili su da zdravlje Amerikanaca u 1980-im neće ovisiti o onome što drugi učine za njih već o onome što budu spremni učiniti sami za sebe. Liječnici sa zapada potekli sa UCLA, Sanforda i Berkeleya slažu se i ukazuju da su smijeh, nadanje, vjera i ljubav primarni sastojci zdravlja. Integralna medicina omogućava susret ovih koncepcija. Ona bolesnicima nudi kombinaciju tradicionalnog i holističkog: prehranu, tjelovježbu, sunčanje, odmor, masažu, vjeru i liječenje lijekovima, kirurške pothvate lude hrabrosti i nevjerojatne strojeve visoke tehnologije. Imao sam čast predstaviti integralnu medicinu Kalifornijskoj medicinskoj udruzi. Američkoj pedijatrijskoj akademiji iz Detroita i Nacionalnoj akademiji znanosti iz Washingtona D.C. To je bio-društveni, psihoduševni pristup razumijevanju zdravlja i liječenju bolesti. Osobna odgovornost i veliko štovanje života primarne su odrednice zdravlja. Integralna medicina svaku bolest smatra potencijalno reverzibilnom zbog čudesne snage tijela za samoizlječenjem, na tijelo gleda kao na energetski sustav i vjeruje daje zdravlje previše važno da ga se prepusti samo znanosti ili samo laicima. Znanost je samo pokušaj ljudskog uma da objasni prirodne zakone. FIT FOR LIFE
XXI
objašnjava prehranu na temelju prirodnih zakona, a ne na onome što su ljudski mozgovi dosad zakuhali. Kad me Harvev Diamond zamolio da pregledam rukopis ove knjige, rekao m i j e da ako postoji bilo što, čak i najbezazlenija izjava koja bi mogla uvrijediti moje kolege liječnike to slobodno izmjenim jer je njegova namjera bila objasniti, a ne stvoriti otpor. Knjiga je kontroverzna, ali ne predstavlja uvredu medicinskoj teoriji. Ona dosadašnje medicinsko učenje čini zastarjelim, čak i opasnim, a naše uvriježene dogme predstavlja samo kao nezdrave postavke zbog komercijalnih interesa. Svojim kolegama liječnicima mogu poručiti samo da se ispod bare kemijskih jednadžbi nalazi energija. Sve je to energija. Tijelo je energetski sustav. Organi su nakupine stanica s identičnim titrajnim uzorkom. Stanice ne posjeduju samo histološku sličnost već imaju i jednaku energetsku frekvenciju. Homeostaza ih drži na okupu. Poremećaji stanične energije ono su što danas nazivamo bolestima. Energetski sustavi optimalno djeluju na učinkovitom gorivu. Zdrava dinamična stanična ravnoteža održava se energetskom potražnjom koja je jednaka energetskoj potrošnji. Gorivo od hrane najučinkovitije je je u svom prirodnom obliku jer su takva i naša tijela. Konzervirana, gotova i l i hrana iz mikrovalne pećnice nije prirodna. Voće se u prirodi ne nalazi u šećernim sirupima s kemijskim dodacima i konzervansima. Potoci nisu puni osvježavajućih pića. Isto kao što sad smatramo dodatke hrani i hranu s nogu normalnima, nekada smo isto činili i s pušenjem te zanemarivali njegovu štetnost. Energija iz prirodne hrane je energija kakvu prirodni organizam treba. Novi obrasci zdravosti danas preplavljuju zemlju potrošačkim valovima prilagođenima joggingu, aerobici, smanjenju stresa, prestanku pušenja i prehrambenoj samosvijesti. FIT FOR LIFE se savršeno uklapa. Ovo je važan temelj zdravlja i medicine budućnosti - sustav koji podržava zdravost, a ne bolest.
Edward A. Taub, liječnik, F.A.A.P. Predsjednik Fondacije za svijest o zdravlju, asistent - klinički profesor na Kalifornijskom sveučilištu Irvine, osnivač integralne medicine
Živjeti zdravo
25
UVOD
Jeste li i vi jedna od onih osoba što traže takav način života da bi razborito smršavili i ostali trajno vitki, a da pritom iskusite sva zadovoljstva jela? Ukoliko jeste, imate razloga za slavlje! Ova će vam knjiga pomoći upravo u tome! Ona predstavlja izvjesnu kulminaciju petnaestogodišnjeg intenzivnog istraživanja odnosa između hrane kojom se hranimo i oblika našeg tijela. Ako vam je već dosta raznih dijeta, ako tražite nekakve praktične i razumne informacije koje bi vam mogle vratiti kontrolu nad težinom, pripremite se za nekoliko uzbudljivih novina. Naučit ćete tajne mršavljenja i održavanja stalne vitkosti uz jelo. Neki od vas sigurno misle daje to prelijepo da bi bilo istinito, l ja sam tako mislio prije no što m i j e iskustvo pokazalo daje uistinu moguće krozjelo stići do težine kakvu želite imati. Zar ne bi bilo savršeno jesti i uživati u onom što se jede, osjećati se zadovoljenim a ne uskraćenim, radovati se obrocima i uvijek održavati prikladnu tjelesnu težinu? Upravo to, a ne dijetu, predstavlja ova knjiga. Ona prikazuje način prehrane ugrađen u stil života kao način življenja, a ne kao dogmatski režim. Ne zahtijeva računanje kalorija, nije dijeta do izgladnjivanja, izbjegava bilo kakvo ograničavanje porcija, nema nikakvih lijekova ili prašaka za mršavljenje i nije privremena mjera. To je niz prehrambenih načela kojim se možete služiti ovisno o vašim ciljevima. Program na vas ne vrši pritisak. Kako budete ugrađivali ove informacije u svoj stil života, ostvarivat ćete pravilan napredak i uz to se cijelo vrijeme osjećati ugodno. Ova knjiga donosi trajne rezultate. Slijedeći njena načela naučit ćete kako prestati živjeti za jelo i započeti jesti za život. Može se činiti da su odlični obroci, ne obaziranje na kalorije, nezaključavanje hladnjaka i življenje bez dijeta samo pusti snovi. Dopustite nam da vas razuvjerimo, to je prava stvarnost, Možda ste došli do časa kad vam je već dosta borbe s težinom i kad biste željeli pronaći program koji je uistinu uspješan ikojem biste mogli vjerovati. Željeli biste se napokon uvjeriti da će vaše tijelo primati sve potrebne hranjive tvari, da ćete imati trajno visok nivo enrgije i da više neće biti nikakvih odstupanja u vašoj težini. Ukratko, željeli biste jesti dobro i pravilno i istodobno biti oslobođeni zabrinutosti od svih prekomjernih kilograma i centimetara. Sadržaj ove knjige pruža vam upravo to. Mislite li da ćete ovdje naći samo obroke od izdanaka djeteline, zelene salate, pšeničnih klica i naribane mrkve, varate se. Pogledajmo kako bi izgledao jedan tipičan dan našeg programa. Kad se probudite, možete popiti veliku čašu svježeg voćnog soka. I to kakvog volite i kakvog možete dobiti s obzirom na godišnje doba. To može biti sok od naranče, mandarina, ili grejpa napravljen običnim sokovnikom. Ukoliko posjedujete višenamjenski sokovnik možete
p n p i c n u l i i sok od j a b u k a , jagoda i l i lubenice. Hitno \c samo d.i d;in /.ipoiiK'le čašom svje/eg soku.
U k o l i k o /elite, možete u/ sok pojesti i svježu voćnu salatu ili jednostavno nešto voća. Možele u/eti koliko /elite bilo kakvog svježeg voća, nikako ne konzerviranog. (Kasnije ćemo objasniti /ašlo konzervirano voće ne odgovara programu.) l l/mele li ujutro sok i voće, a oko deset sati opet osjetite glad, možete pojesti naranču, jabuku, breskvu, komad lubenice, nešto trešanja ili grožđa ili bilo kojeg drugog voća koje vam n . n l r p i i mri ovisno o godišnjem dobu. Ukoliko još uvijek budete osjećali glad, možete p.'H .h km. mu i l i dvije. Voće možete jesti ujutro, sve do podneva, kad god budete gladni. /.i i m a k možete imati salatu napravljenu od bilo kakvog svježeg povrća kojeg volite. /;i '..il.iiu tno/i-u- i/ahiali preljev, a uz to imati maslac i kruh ili juhu. Ili možete odabrati n. l \ n '. m . i | o i u v o i i i i l i maslacem od avokada, rajčice, krastavaca, salate i prokula. (Usput, .iko !<••. Ni-.if pi obali sendvič od avokada i rajčice, znajte da vas čeka prava poslastica!) Dok p i i p r c m a t e obrok za večeru možete ukoliko imate višenamjenski sokovnik n i | > r , i \ th kokiel ml raznog voća i povrća. Možete uzeti rižu ili pečeni krumpir i uz to salatu ili n. i |>.it i k u h a n o povrće. Ili možete imati posebno glavno jelo, npr. mediteransku salatu od riže i l i . . i l . i i u ljubitelja odrezaka. Možete se odlučiti za meso, piletinu ili ribu s povrćem i salatom. /,i p i o n i | c r u i . 1 1 lo/cl c probati i izvrsnu j u h u s kukuruznim kruhom. Možete imati razno povrće, l u l u '.IM>M> l u l o kuhano, zamotano u vruće tortilje s avokadom i prokulama. Postoji toliko umnu nosii i novih zamisli koje samo čekaju na vas tako da uopće nećete imati razloga za d«> ..idu, odricanje i zbunjenost. Sad vidite da postoji dovoljno hrane koja može biti i uzbudljiva i i i k u s i u i / d i a \ a . Njezina kvaliteta i raznovrsnost u izravnom su odnosu s time kako želite i / r l c i l a l i i kako se osjećati. Većina jela bit će vam poznata pa ćete tako ovaj program moći l . i k o p r a t i l i . U/ to će biti i puno vama nepoznatih i originalnih jela. Naglašavajući poznatu hi, mu, program zahtijeva samo neke vrlo jednostavne promjene s vaše strane. Ono stoje u ovom programu novo i drugačije jest to da NIJE BITNO SAMO ŠTO
n Di:n:. VEĆ JE OD IZUZETNE VAŽNOSTI KAD JEDETE i KAKO HRANU
KOMBINIRATI:. Činitelji "kad" i "kako" su ona karika koja vam je dosad nedostajala u poha/i /a uspjehom! N a j u z b u d l j i v i j e je to d a j e ovo osjetljiv pristup mršavljenju koji bez muke može poslali vaš stil života. On je inovativan, zabavan i zaista djeluje! Uz to pruža i trajne rezultate. l o N U h! dijeta i za razliku od nje ovo NIJE privremeno riješenje! Nikada više nećete osjetiti i a/očaranje vraćanja svih kilograma kojih ste se teškom mukom riješili. Imat ćete jedinstveno oruđe spremno za korištenje kad god osjetite da vam se nekoliko neželjenih kilograma ponovno uvuklo u život. Težinu koju izgubite ovim programom izgubili ste zauvjek! FIT KOR LIFE je siguran i uravnotežen sustav temeljen na prirodnim fiziološkim zakonima i tjelesnim ciklusima i d j e l u j e upravo zato što se temelji baš na njima. Osnova ovog sistema nalazi se u općoj istini koja do sad nije bila dovoljno shvaćena: TRAJNO l SIGURNO SMANJENJE TEŽINE IZRAVNO JE POVEZANO S KOLIČINOM
l N! RGUi: KOJOM RASPOLAŽETE l TROŠENJEM TE ENERGIJE PRI UKLANJANJU ( ) M'AI )NII! TVARI (PREKOMJERNE TEŽINE) IZ TIJELA. Ovaj sustav djeluje tako da u suradnji s tijelom oslobađa i nadograđuje energiju. Tako stvorenom količinom energije tijelo i'v se r i j e š i l i prekomjernog tereta, a što više energije budete imali, izgubit ćete i više težine. M l FOK IJFK n i j e namijenjen samo skidanju kilograma, već i obnovi energije nestale uslijed našeg neprestanog remećenja pravilnog funkcioniranja tijela. Tako ćete, ako i nemate prekomjernu te/inu, ovim programom ostvariti značajno povećanje energije. Ne brinite se ukoliko zbog bilo kakvog razloga morate prekinuti program. Važno je samo da mu se opet vratite čim uzmognete. Ovdje se radi o stilu življenja, a ne o privremenom obrascu ponašanja. Uvijek možete nastaviti gdje ste stali i istom kad to učinite, rezultati će biti vidljivi. Dakako, najbrže ćete mršaviti ako ne budete odstupali od programa. Želite li najbolje re/.ultatc, čvrsto se držite preporučenog. Dr. Ralph Cinque iz lječilišta Hvgeia iz Yorkto\vna u Tek šašu napisao je sljedeće u časopisu Health Reporter. "Amerikanci su se navikli na debljinu, no to na sreću n i j e sveopći zavjet. Doslovno su svi dugovječni ljudi od Azije preko Južne Amerike do Novog /e!anda mršavi. Statistike u Americi pokazuju da su ljudi kojima je tjelesna težina /a 15" n manja od standardne idealne težine najotporniji na degenerativne bolesti, najzdraviji i najdugovječniji, S trenutačnih zdravstvenih stanovišta današnji su konvencionalni standardi o idealnoj tjelesnoj le/ini previsoki." Stil života koji dovodi do gojaznosti dovodi i do bolesti. Program FIT FOR IJFK pripremljen je tako da Amerikancima može pružiti potpuno nov stil života. Većina problema /bog prekomjerne težine te tada i neizbježnog lošeg zdravstvenog stanja nastaje uslijed neupućenosti u važnu ulogu energije pri mršavljenju i nekih potpuno pogrešnih stanovišta o lome kako treba jesti. Joy Gross u svojoj knjizi "Pozitive Power People" kaže: "Život se temelji na nepromjenjivim zakonima i nepoznavanje tih zakona nikog ne oslobađa posljedica njihovog neprimjenjivanja ili kršenja." Ovaj se progam temelji na univerzalnim prirodnim /akonima koje na sebi morate primijeniti. Tako ćete se nagraditi mladenačkim i vitkim tijelom, ljepotom, vitalnošću... te fizičkim, emocionalnim i duševnim zdravljem! Jedan mi je prijatelj prije sedamnaest godina, u trenutku bijesa, rekao: "Čuj Depsa (debeli), zašto jednostavno ne odeš i budeš debeo!" Ja Depsa? Tog sam se časa osjećao kao da mi je netko na glavu stavio veliki lonac i odalamio me žlicom po njemu. Bilo je nekoliko razloga zbog kojih me ova njegova izjava pogodila. Ponajprije, bio sam siguran da uspješno prikrivam kile odgovarajućom odjećom. Još me više ljutilo to što sam gradio karijeru na dijetama, a komentar mog prijatelja primorao me da shvatim koliko sam u tome neuspješan. Iskušavao sam svaki program koji bi se pojavio. Ako se trideset dana trebalo jesti samo sir i jaja, ja bih to jeo; ako se trideset dana moralo jesti samo celer i mrkvu i to bih opet jeo. Tako bih s k i n u o kile, ali čim bi program završio, a ja se vratio starim navikama, vratile bi se i kile. l 'koliko ste ikad b i l i na dijeti znat ćele što mislim, jer priznajmo da kad smo na dijeti, mislimo samo na HRANU. Kad bi to mučenje završilo, istrčao bih iz kuće poput opcčenog mačka i bacio se na jelo. Bez obzira koliko le/ine i/gubio, uvijek mi se činilo da sam, u manje vremena od onog koje mi je trebalo daje skinem, uz nju dobio i dodatna dva kilograma.
Kao d i j e t e nisam bio debeo. Nakon što sam i/ašao i/ /rakoplovstva u ranim dvadesetim, /apočeo sam borbu s te/inom, borbu koja jednostavno n i j e /cijela prestati. U vrijeme kad sam trebao biti najaktivniji i najsposobniji, imao sam već skoro 22 kilograma više. Kad sam prešao onu omraženu oznaku na vagi od 90 kilograma, postao sam očajan. U to je isto vrijeme umro i moj otac od raka želuca. To je bilo pravo mučenje, ne vjerujem da će me ikad napustiti uspomene na njegove posljednje dane. U mladosti je bio lučki radnik i bavio se boksom, bio je snažan i krupan i imao je preko 90 kilograma. Kad je urnro, težio je manje od 45. Ubrzo nakon njegove smrti, probudio sam se shvativši da kao 177 centimetara visok i 91 kilogram težak muškarac imam iste probleme koji su za života mučili i mog oca. I on je imao više od 90 kilograma i nije se nikad, baš kao ni ja, osjećao uistinu dobro. Moja kasnija istraživanja dovela su me do zaključka da ćete, dok sa sobom nosite više od 22 kilograma sala, nosili i ostale probleme. Mog su oca mučile česte prehlade, glavobolje i razne nevolje sa želucem. Stalno se žalio na nedostatak energije. Moji su problemi bili isti. Nisam sudjelovao u sportskim i društvenim aktivnostima, a skinuti majicu na plaži uvijek je bilo traumatično iskustvo. Kad sam završio s poslom, nije mi ostalo dovoljno energije ni za što osim jela i samosažaljenja. A kad mi je urnro otac, osjetio sam ne samo sažaljenje već i strah. Taj je strah bio podstrek za prekretnicu. Strah od prerane smrti i želja da mi se ne obraćaju sa "Depsa" konačno su me natjerali da nešto poduzmem. Bio sam spreman odreći se u v i j e k prisutnih Big-Maca i Coca Cole i posvetiti se uskrsnuću svog tijela. Pun entuzijazma i odlučnosti bacio sam se na razne dijete koje su obećavale uspješno mršavljenje i vječnu vitkost. Bio sam na prvoj, na drugoj, na trećoj... Nakon puno frustracije i razočaranja shvatio sam da...
DIJETA UOPĆE NE KORISTI Jedno od najbezuspješnijih i najčudnijih ljudskih iskustava je mršavljenje dijetama. Gdje st- |oš l j u d i danima. Ijednima čak i mjesecima disciplirano toliko odriču da bi sve što postignu islog trena pokvarili'.' Kao da ovo iskustvo nije već dovoljno frustrirajuće, mnogi se dijetama podvrgavaju redovito da bi oduševljeno izgubili nekoliko kila u kratkom vremenu i onda ih opet dobili. Ti ljudi sami sebe iscrpljuju mentalno, duhovno, fizički i emocionalno neprestano ha/eći, a opet nikad ne pronalazeći trajan rezultat. Ova česta i neuspješna potraga stvara pretjeran slres i emocionalno razaranje dobro poznalo tim ljudima. Stoje uopće dijeta? Ljudi se odaju svakakvim zadovoljstvima sve dok se više ne moi-u pogledati u zrcalo ili dok im odjeća ne postane pretijesna. Tad se protiv volje prisile na (h|rhi da bi se iskupili zbog zadovoljstava iz prošlosti. Baš kao da istrčavate i / a k l | i u a\ a k1 j ' . i r . i / u nakon što vam netko iz nje uzme auto. Prekasno je, šteta je već učinjena, "l.ijck" /;i in nodricanje i skoro svaka dijeta danas zahtijeva od osobe koja joj se podvrgava da skine k i l e pod svaku cijenu. Ovo je izuzetno skup način mršavljenja. Njegova stvarna cijena je zdravlje. Zbog čega dijete nisu korisne? Odgovorje zapravo posve jednostavan. Na što mislite kad ste na dijeti? Baš kao što sam i ja mislio, mislite na to što ćete jesti kad ovo iskušenje završi. Kako uopće možete uspješno smršaviti ako neprestano mislite na hranu? Odricanje nije rješenje /a zdravo i trajno održavanje idealne težine. Osim toga, dijete su privremene. Zbog toga i rezultati mogu biti samo privremeni! Želite li biti v i t k i stalno ili samo privremeno? Privremene mjere donose privremene rezultate, a stalne mjere stalne rezultate. Jeste li ikada čuli daje netko rekao: "Bio sam na svakoj mogućoj dijeti i nijedna mi nije pomogla?" Zastoje taj netko i bio na svakoj dijeti? Uspjeh jednostavno nije postignut jer se radi o potpuno krivom pristupu! Dijete propadaju zbog loše organizacije. Samo mali broj ljudi zna dobro organizirati prehranu, dok velika većina koja nema drugog i/laza nastavlja provoditi dijetu jer ne poznaje nikakvu drugu mogućnost. Oni nastavljaju potragu za lijekom koji će jednom zauvijek završiti njihovu borbu sa salom. Kad započnemo s dijetom, naš je sustav bačen u kovitlac i nastoji se prilagoditi novom načinu hranjenja. Kasnije, kad dijeta završi, opet se mora vratiti na stari način. To je kao kad bismo uzeli metalnu šipku i neprestano je savijali. Naposljetku, postat će preslaba i puknut će. Naprežete li neprestano svoje tijelo dijetama, dogodit će mu se isto što i toj metalnoj šipci. Kad napadam dijetu napadam američko društvo. Prema anketi Louisa Harrisa, 62% Amerikanaca ima problem s težinom. Više od četrdeset i četiri milijuna Amerikanaca je klinički gojazno, što znači da imaju više od 9 kilograma iznad idealne težine. Više od pola nacije jest bilo ili se trenutno nalazi pod dijetom. No, činjenica je da dijeta ničemu ne s l u / i ! Nikad nije s l u / i l a i n i k a d neće služiti. Brojevi
1
nam sve to potvrđuju. Koliko je vrsta d i j e t a bilo u proteklih dvadesetak godina .' IVdeset'.' 1 Stotinu .' Ako su one zaista uspješne, /ašto treba neprestano izmišljati nove? Zar se gojaznost u tom slučaju ne bi trebala smanjivati, a ne povećavati? 1982. samo u Sjedinjenim državama potrošeno je petnaest milijardi dolara na usavršavanje dijeta. Petnaest milijardi dolara! Da imate taj novac i da svakog dana trošite po milijun, imali biste ga dovoljno za četrdeset godina i još bi vam ostalo oko četri stotine milijuna! Da dijete zaista mogu pomoći, ovoliki novac zasigurno bi riješio problem, zar ne? Zapravo se ova astronomska svota svake godine povećava za milijardu dolara. Usprkos svim novim dijetama koje dolaze i odlaze, problem postaje sve teži. Očito je da se on nalazi u mentalitetu dijete. Zbrka i frustraeija se povećavaju zato što većina dijeta proturječe jedna drugoj. Jedna dijeta govori kako treba jesti više bjelančevina, a manje ugljikohidrata. Druga opet da treba jesti više ugljikohidrata, a manje bjelančevina. Mogu li obje biti ispravne? Jedna varijanta govori da možete jesti što god želite, a onda to sprati ananasom ili papajom. Druga govori da možete jesti bilo kakvo jelo, ali da redovito vježbate i m i s l i t e pozitivno. Treća kaže da možete jesti sve samo da to što jedete prvo izvažete, a četvrta daje se morate pridržavati povremeno, na dva tjedna. Mnoge se dijete odnose samo na /amorno računanje kalorija. Najopasnije od svih je najnovije dijetno ludilo zamjenjivanja hrane l i j e k o v i m a i l i hranjivim prascima. Cijenu koju za to plaća zdravlje tek trebamo odrediti. K u k o smo se u prošlosti često pouzdavali u dijete, koju mogućnost imamo sad kad znamo da one ne korisle? TU MOGUĆNOST UPRAVO ČITATE! Ovo je neka vrsta obavijesti kojom ljudi mogu sami utvrditi stoje najbolje za njih. Vrijeme je da ponovno preu/memo kontrolu i odgovornost od onih što se neprestano svađaju tko ima p r a v i odgovor. Ovdje se radi o jednom novom pristupu, novom načinu razmišljanja, novom načinu prehrane, tako da dijete postanu nepotrebne i zastarjele poput voska za pečaćenje. V i d l j i v o je da one nemaju učinka pa ih se trebamo riješiti i osloboditi! Saznat ćete iz prve ruke da jedini trajni rezultati mršavljenja dolaze kad PRESTANETE S DIJETAMA. Tako je bilo i sa mnom. Konačno sam se ostavio dijeta. Odlučio sam pronaći odgovor koji će imati smisla i koji će biti trajan. Nakon tri godine mučenja dijetama, postalo mi je jasno da moram naučiti kako voditi pravilnu brigu o svom tijelu, l Itio sam naučiti kako postići i održati vitko i zdravo tijelo za koje sam znao da se nalazi u meni. Jedne večeri, na nekom glazbenom festivalu d v i j e tisuće milja od kuće, načuo sam kako d v i j e prilično zdrave osobe raspravljaju o preosjetljivosti svog prijatelja iz Santa Barbare u Kaliforniji, misleći na njegove duge disertacije o ljepoti dobrog zdravlja. "Oprostite", prekinuo sam ih, "o kome to govorite?" Za manje od dvadeset i četiri sata bio sam na putu ka Santa Barbari. Nisam mogao znati da se nalazim na rubu najizuzetnijeg otkrića svog života. Spremao sam se susreti s jednom starom, neuobičajenom znanosti poznatom kao...
PRIRODNA HIGIJENA
Kad sam pm puta čuo za taj izraz, pomislio sam: "Znam o čemu se radi, o pranju zuba i usi|ii". 'Iako je i s većinom ljudi koja se susretne s tom riječju. Prirodna je higijena zapravo, n a | i / u / c t n i j i pristup njezi i održavanju ljudskog tijela. Prvi put sam čuo o njoj buljeći u lice nai/dravije osobe koju sam ikad upoznao. Na prvi pogled shvatio sam da on mora znati kako se treba brinuti za tijelo. Gledajući njegove bistre oči, njegovu kožu koja zrači, njegovo vedro d i / a i i j e i dobro oblikovano tijelo, nisam mogao ne prisjetili se svih onih profesionalaca kod k o j i h sam u prošlosti tražio savjete. Kad smo se upoznali rekao je: "Znate, u b i j a t e sami sebe, to ne morate." Zasjao sam poput božićnog drvca. Tom rečenicom /apočeh su i moj uvod u p i n o d i u i higijenu i jedno vrijedno prijateljstvo. U samo n e k o l i k o sati gospodin Jcnsen (pseudonim uporabljen po izričitoj želji) mi je objasnio jednim Iako r a z u m l j i v i m j e z i k o m /ašto sam debeo i zašto imam toliko problema s mršavljenjem. Sve je to imalo t o l i k o smisla da sam oslao iznenađen očitom jednostavnošću. Slušajući početna objašnjenja kako poslići i o t h / a v a t i tijelo u formi, ispunio me do tad nepoznat osjećaj zadovoljstva i olakšanja. HVO što sam sa/nao. Imao sam sreću da s g. Jensenom provedem u proučavanju tri i pol godine i to mi je iskustvo potpuno otvorilo oči. Ne samo da m i j e njegovo znanje koristilo u svakodnevnom / i \ o t u . nego sam usvojio i pročitao sve što se ticalo prirodne higijene. Tada sam odlučio da će jMoučavanje, praktičan rad i predavanje prirodne higijene biti moj životni poziv. Nakon odlaska i/ Sante Barbare intenzivno sam se bavio proučavanjem prirodne higijene još deset godina. N e k o l i k o sam godina privatno savjetovao ljude kako da se koriste načelima prirodne higijene kao stilom života a to radim i dan danas. 1981. započeo sam seminarski program poznat kao Dl.\MOMX)VA METODA i otada sam imao mogućnost govoriti s više tisuća ljudi. Uspjeh metode potvrđuju i mnoga pisma koja primam. 1983. primio sam doktorat prehrambenih /nanosti od Američke visoke škole znanosti o zdravlju iz Austina u Teksasu, jedine ustanove u Sjedinjenim državama koja dodjeljuje diplome iz prirodne higijene. U samo mjesec dana proučavanja prirodne higijene, izgubio sam 22 i pol kilograma s k o j i m a sam se tako dugo natezao. Bilo je to 1970. S vo vrijeme do sad nisam dobio niti grama, .1 moini vam reći da jako v o l i m jesti. Jedan sam od onih koji mogu navući nekoliko kila samo i i . i j i i c ! časopis (.toitntiet. Razlika je jedino u tome što sam naučio kako jesti da istodobno /udovoljim svoju strast i pomognem tijelu u održavanju idealne težine. Naučio sam kako jesti /a /ivot, a ne živjeti za jelo. Drugim riječima, nisam se opet udebljao jer nisam ni mršavio d i j e t a m a , već sam promijenio svoje prehrambene navike. M r š a v l j e n j e je samo jedna od k t n i š t i k o j u pruža prirodna higijena kao stil života. Također .1111 se počeo osjećali dobro i pun rncipir Nisam mogao ni sanjati da ću ikad iskusiti takav
neprestano visok n i v o energije. Sad 1 1 1 1 , 1 1 1 1 takav višak energije da me m-ki od i i i o p h /nanaca smatraju u/ncmiravajućim! Kako sam n četrdesetim, ne mogu bili /adovol|ni|i slo se sad osjećam /druvije nego kad mi je bilo dvadeset i pet. Sve to dugujem prirodnoj higijeni. Tragove prirodne higijene možemo naći još u starih Grka. Četiri stotine godina prije Krista. Ilipokrat je govorio; "Tvoja je hrana tvoj lijek." Moderna povijest prirodne higijene u Sjedinjenim je državama započela 1830. godine nastankom organizacije zvane Američko fiziološko društvo. Ta je organizacija osam godina kasnije osnovala knjižnicu i trgovinu namirnicama u Bostonu koja se s pravom može nazvati prvom američkom trgovinom zdrave hrane. Oko 1850. četiri doktora medicine, SylvesterGraham, \Villiam Alcott, MaryGovete Isaac Jennings započeli su prvi veći pokret o prirodnoj higijeni. Uskoro su im se pridružili i brojne druge kolege želeći tako ostvariti prirodniji pristup tradicionalnoj medicini. 1862. dr. Russel Trall osnovao je Nacionalnu higijensku udrugu. 1872. izdao je svoj rad "Higijenski sustav" koji je bio dobro primljen te prethodio mnogim ostalim radovima na tu temu koji su podučavali važnost prehrane u postizanju i održavanju zdravlja. Jedan od najcijenjenijih i najupućnijih znanstvenika našeg vremena koji se bave prirodnom higijenom, dr. l lerbert M. Shelton, danas u mirovini, vodio je od 1928. do 1981. "školu zdravlja" s klinikom i laboratorijima te predavao program u San Antoniju u Teksasu. Dr. Shelton se smatra najvećim prorokom filozofije prirodne higijene, njezinih načela i prakse. Stvorivši pravo blago literature, novini otkrićima i razmišljanjima pridonio je ovoj znanosti više nego itko drugi. Dr. Shelton kaže: "Prirodni zakoni, svemirske istine i znanstvena načela sasvim su izvjesni, nepromjenjivi i bezuvjetni u odnosu prema zdravlju kao što su i u odnosu prema bilo čemu drugom. Prirodna higijena je ona grana biologije koja proučava i primjenjuje uvjete o kojima ovise zdravlje i život te sredstva kojima se zdravlje održava ili obnavlja kad bude ugroženo." Danas je najistaknutiji aktivni zagovornik prirodne higijene zasigurno T.C. Fry, dekan Američke visoke škole znanosti o zdravlju. Taj najbriljantniji glasnogovornik zdravlja kaže: "Prirodna Higijena jest u skladu s prirodom, jest suglasna načelima organskog postojanja, njeguje ispravan odnos prema znanosti, jest sukladna s filozofijom, etikom i razumom, jest uspješna u praksi i jest blago čovječanstva." Njegov moto glasi: "Zdravlje nastaje zdravim življenjem." Dr. K.R. Sidhwa, vodeći znanstvenik za prirodnu higijenu u Londonu, nedavno je na Trećem svjetskom kongresu alternativne medicine opisao prirodnu higijenu kao "krajnju ljekovitu filozofiju ili tehniku." Danas prirodnu higijenu provode po cijelom svijetu ljudi koji uživaju u dugom i zdravom životu bez bolesti. Želite li saznati dodatne podatke, možete se obratiti Američkom društvu prirodne higijene. Adresa je: American Naiural Hvgienc Socictv, Dra\verA, Box 30630, Tantpa, Florida 33630; ili u Kanadi: Canadian Natural Hygiene Society, P.O. Box 235, Station T, Toronto, Ontario, Canada M6B 4AJ.
Šio točno /.naći "prirodna higijena"? B i l i ste na pravom tragu ako ste na početku pomislili n.i asćenjc /.uha. Riječ higijena odnosi se na čistoću, a riječ prirodna predstavlja proces u koicin nema n i k a k v i h umjetnih sila. OSNOVNI TEMELJ PRIRODNE HIGIJENE ČINI TO ŠTO TUKLO STALNO ULAŽE NAPOR ZA ZDRAVLJEM KOJEG POSTIŽE NI PRI-S l A N I M UKLANJANJEM ŠTETNIH TVARI IZ SEBE. Radi se o razumijevanju u t j e c a j a kojeg hrana ima na dužinu i kvalitetu nečijeg života. Žarište toga se nalazi u pieventivnom i zdravom životu. Prirodna higijena podučava ljude kako da uklone uzrok svojih /dravstvenih problema, a ne da neprestano ratuju s utjecajima stalnog kršenja prirodnih zakona. Tijelo je sposobno samo se čistiti, samo zacijeljivati i samo se održavati. Prirodna higijena temelji se na ideji da se sva ljekovita snaga svemira nalazi u ljudskom tijelu; odnosno daje priroda uvijek u pravu i da ne može biti bolje usavršena. Tako priroda nikad neće sama remetiti .\ oja vlastita djelovanja. Probleme sa zdravljem (između ostalog preveliku težinu, bol i stres) imamo samo kad prekršimo prirodne zakone života. Najljepše je to što vam prirodna higijena pruža mogućnost nadzora tjelesne te/me Opskrbljujući vas korisnim oruđem. Neka od tih oruđa su urođena: razum, nagoni, logika i sposobnost razmišljnja. To presudno oruđe nam je urođeno, no zbog ovog ili onog ra/loga sve se manje i manje oslanjamo na njih tijekom života. Bezbroj sam puta čuo ljude da su, nakon šio im je bilo objašnjeno načelo prirodne higijene, izjavili kako su oduvjek osjećali da tako neha biti, ali... Nagoni su im govorili jedno, a vanjski pritisci prisilili da učine drugo. Tijekom \ leinena nagone su toliko zanemarivali, sve dok nisu potpuno prestali na njih obraćati pozornost. ( I ovoj knjizi bit će predstavljeni mnogi primjeri kako koristiti razum, nagone i logiku u kontroli tjelesne težine. Najbolje oruđe i uistinu najveći dar od svih su ljudsko tijelo i golema inteligencija koja npme upravlja. Ljudsko tijelo mora biti najbolje djelo prirode. Nenadmašivo je u snazi, spososobnosti i prilagodbama. Ljudsko srce čini oko sto tisuća otkucaja unutar dvadeset i i ehri sata. Uzmimo u obzir činjenicu da ono i njegov sustav, kojeg su znanstvenici pokušali bezuspješno kopirati, tjeraju oko pet i pol litara krvi kroz preko 150 tisuća kilometara krvnih /ila. Dnevno to iznosi više od 2300 litara, a u pedeset godina preko 430 milijuna litara krvi. l'ih pet i pol litara krvi tvorenojeodpreko24 bilijuna stanica koje po našem tijelu svakog • l . i i K i kruže od tri do pet tisuća puta. Svake sekunde proizvede se sedam milijuna novih krvnih i.imca. Ovaj sustav ima sposobnost da neprestano radi desetljećima ne preskočivši niti jedan otkucaj. /amislite kakvu toplinu ovaj sustav mora stvarati pri obavljanju takvih funkcija, a ipak i K li /ava stalnu temperaturu od oko 36°C. Najveći tjelesni organ, koža, ima preko četiri milijuna l»oia koje služe kao rashladni sustav stroja. Probavni i metabolički sistemi imaju zapanjujuću -.posohnost pretvoriti hranu koju jedemo u zdravu krv, kosti i staničnu strukturu. Savršena i.iuioteža neprekidno se održava, premda može biti totalno poremećena ukoliko se poremeti bilo koji njen dio. Pluća opskrbljuju krv potrebnim kisikom. Složeni kostur predstavlja okvir ki t| i nam omogućuje da stojimo i hodamo. On radi usklađeno sa zadivljujućim sustavom mišića k u j i nam omogućuju kretanje.
Ovaj se stroj može začuđujuće obnavljati. Sila i mudrost potrebni da pretvore oplođenu jajnu stanicu u odraslog muškarca ili ženu nadilaze naša shvaćanja. Ra/umjeti samo naših pet čula može zakrčiti intelekt, a popisom djelatnosti koje tijelo redovito provodi mogla bi se ispisati knjiga. Na vrhu ovog savršenstva nalazi se mozak koji nadgleda sve te čudesne djelatnosti i osigurava da sve radi s točnošću koja bi i posao iskusnog urara učinila smiješno nespretnim. Mozak se sastoji od više od 25 milijardi stanica koje su od svih poznatih najrazvijenije. Gledajući svaku stanicu posebno, zaprepasti! ćemo se još više. Stanica se ne može vidjeti bez mikroskopa, a nevjerojatno je sve ono što se unutar nje događa. Mudrost samo jedne stanice nadilazi svo prikupljeno znanje ljudske rase do danas. I najmanja stanica tijela je milijardu puta veća od svog najmanjeg dijela! U stanici se vrši više kemijskih reakcija nego u svim svjetskim tvornicama zajedno. U njoj ima na tisuće dijelova kao što su kromosomi, geni, DNA, organeli, mitohondriji, enzimi, hormoni, aminokiseline i na tisuće raznih kemijskih spojeva koje ne stignemo ni spomenuti. Nitko na svijetu ne može objasniti što tjera svaku stanicu da radi. Tisuće različitih funkcija moguće je kategorizirati, no sila što stoji iza njih nadila/i naša shvaćanja. Drugim riječima, urođena inteligencija tijelaje neograničeno savršenija od naših umova. Treba se prisjetiti da preko 75 bilijuna ovih nevjerojatnih stanica radi vrhunski savršeno šezdeset, sedamdeset, osamdeset ili više godina! Unutar svake stanice nalazi se jezgra s kromosomima koji su nositelji gena. U genima se nalazi životna materija, tj. DNA. Ona određuje kakva će biti boja naših očiju, miris pojedinog cvijeta ili nijanse ptičjeg perja. Kad bismo iz svih gena naših 75 bilijuna stanica izlučili svu DNA, stala bi u kutijicu veličine kockice leda. Ukoliko bi se pak odvila i onda spojila svaka njezina molekula, dobivena nit bi se protezala od Zemlje do Sunca i natrag više od četiri stotine puta! To je 130 milijardi kilometara. Poslužimo se analogijom da bismo shvatili veličinu brojeva o kojima govorimo. Zemlja ima oko četiri milijarde stanovnika. Sigurno bi bilo jako teško skupiti bar nekoliko milijuna stanovnika da rade skladno u svim stvarima. Ako se to samo čini nevjerojatnim, zamislite što bi bilo da se radi o sve četiri milijarde stanovnika. To nije ništa prema onome što se događa u tijelu! Zamislite osamnaest tisuća planeta nalik Zemlji i na svakoj četiri milijarde stanovnika koji od prvog do posljednjeg skladno rade. Svi imaju ista politička, religijska, intelektualna uvjerenja i svi rade za potpuno iste ciljeve. Ha! Veća je vjerojatnost daje Mjesec napravljen od sira. Ali upravo to svakog dana čine bilijuni naših stanica! U laboratoriju izdvojena od svih tjelesnih utjecaja, stanica se može podijeliti još oko pedesetak puta prije smrti. Kad bi se sve naše stanice tako često dijelile, bili bismo teži od osamdeset bilijuna tona! Samo takvim usporedbama moguće je razumjeti pojam neograničene inteligencije potrebne za koordinaciju aktivnosti astronomski velikog broja stanica. Za konačnu ilustraciju zamislite sebe kako pišete jako važno pismo svom prijatelju gledajući istodobno svoju omiljenu TV emisiju i slušajući neku mentalno pozitivnu glazbu. Kako ćete obaviti pojedinu od te tri funkcije? Vjerojatno ne baš dobro. Sad još istodobno s time pripremite večeru i operite pod. Zaboravite. Pokušavanje istodobnog obavljanja tih pet zadataka ne ostavlja vam mogućnosti da bilo kojeg obavite uspješno. A to je samo pet zadataka. Vaše tijelo
(Kadosol t Cctin sata dnevno čini trilijune poslova! Ne milijune, milijarde ili bilijune već 1 i n l i | U M c ! To i u čini slučajno nego s vrhunskim savršenstvom izvršavajući sve metaboličke i / i vol ne procese. Kad ugledamo svu beskrajnost radnji i procesa ljudskog tijela, trebali bismo osjetiti strahopoštovanje prema tomu ogromnom prikazu inteligencije. I Izevši te činjenice u obzir, je li uvjerljivo da bi ovaj uistinu savršen stroj mogao ostati bez MK'hani/ma postizanja pravilne težine? Ne, to je potpuno nevjerojatno! On je u tijelu od samog rođenja. ZDRAVLJE JE PRAVO STEČENO ROĐENJEM, A BITI DEBEO NIJE ZDRAVO. Mas kao što će se biljka okretati k svjetlosti bilo gdje da se nalazi, vaše će se tijelo truditi biti savršenim. Automatskim biološkim procesom postojanja, kao što su disanje i žmirkanje očima, t i j e l o neprestano nastoji biti u formi. Tajna leži u tome da se nauči kako pomoći tom procesu, .1 ne remetiti ga. Uzajamnim utjecajem na okolinu utječemo i na svoje dobro stanje, a ni u kom • li ugorn području života se naše biološke potrebe tako grubo ne krše kao u prehrani. Imate li piohlcma s težinom, nema sumnje daje hrana koju unosite u organizam glavni činitelj koji lome pridonosi. Iz svih područja zdravstva izlazi na vidjelo sve više podataka koji se tiču veze Inatio i zdravlja. I 1 pismu doktora Davida Reubena svojim kolegama objavljenom u njegovoj najprodavanijoj kn j i/i "'Sve što ste ikada željeli znati o prehrani" se kaže: "Postoji čitav skup tvari koje na našo pacijente utječu jače od droga. Taj skup je hrana i mi smo ga zanemarili ne svojom pogreškom. Zanemarilo gaje naše medicinsko obrazovanje, naš internizam i naše stažiranje. Zbog dobrog i a/loga moramo voditi brigu o velikom broju bolesnika... Danas, sa svakim izdanjem najodgovornih medicinskih časopisa, postaje sve bjelodanije da su mnogi od ovih bolesnika bolesni upravo od onoga što jedu ili onoga što ne jedu." Dodao je: "Ljudi Amerike, najveća prijetnja vašem i opstanku vaše djece nije neko strašno nuklearno oružje, već ono što se večeras nalazi na vašim tanjurima." Ciljevi Sjedinjenih država u prehrani koje je donio Odbor za prehranu i ljudske potrebe Sonata Sjedinjenih američkih država izričiti su: "Kao nacija došli smo do uvjerenja da medicina i nje/ina tehnologija mogu riješiti naše zdravstvene probleme. Uloga takvih važnih činitelja kao stoje prehrana u bolestima raka ili srca je dugo bila zanemarivana zato što se pobjeda nad m mi bolestima naglašavala samo čudima moderne medicine. Primalje imalo liječenje, a ne prevencija... Problemi se jednostavno ne mogu riješiti sve većom i većom medicinskom skrbi. Zdravlje pojedinca i zdravlje populacije određuju razni biološki, društveni i utjecaji okoline, ali ni H'dan od njih nije toliko bitan kao hrana koju jedemo!" Može li se pretpostaviti da će opseg prvih dviju bolesti po smrtnosti (bolesti raka i srca) u ovoj zemlji smanjiti ljudi koji znaju što i kako trebaju jesti, zamislite što bi se tek dogodilo sa •. . i i i i i n i problemom prevelike težine koji je nerijetko prethodnik tih bolesti. Sad kad je konačno Vidljivo da su hrana koju jedemo, gojaznost i degenerativne bolesti vrlo povezani, moguće je (o olkriće dovesti u vezu s novim poljem znanja posvećenom utjecaju hrane na ljudsko tijelo. Zanimljivo je daje područje prirodne higijene postojalo u ovoj zemlji i da se njime preko .tol|cćc i pol koristilo na tisuće ljudi, a da je za njega čulo tako malo ljudi. Zasigurno ni vi za njega niste čuli prije ovog uvoda. Za vrijeme seminara pitao bih publiku koliko od njih je čulo
/a prirodnu h i g i j e n u . J a v l j a l o ih se manje od jedini posto! ('udno je da je (eilno t a k v o jednostavno, praktično i uspješno područje zdravstvene skrbi toliko nepoznato. Osim što mu se ne pridaje pozornosti u medijima, razlog njegove neprimjećenosti jest da njegova načela nikad nisu bila prikupljena u odgovarajući program kojeg bi ljudi mogli koristiti. Marilvn i ja smo združili osnovne temelje prirodne higijene u niz razumnih i lako razumljivih prehrambenih načela koja olakšavaju uklanjanje pretilosti i uklanjaju potrebu za mršavljenjem dijetama. Prerna Jacku D. Tropu, bivšem predsjedniku Američkog društva prirodne higijene (osnovanog 1948.), ova knjiga "pojednostavljuje osnovne temelje prirodne higijene i čini ih po prvi put u povijesti dostupnim širokom krugu javnosti." Prirodna higijena je beskrajan predmet s golemom ponudom ozbiljnom studentu. Za dodatni detaljniji materijal, knjige, časopise, za svu ostalu po mom mišljenju najbolju korespondenciju, obratite se na: American College of Health Science, 6600-D Burleson Road, Austin, Texas 78744. Ula/eći dublje u filozofiju prirodne higijene, zaustavimo se najednom od najzanimljivijih fenomena ljudskog tijela. Upoznavanje s njim je važno da bismo naučili kako lako i trajno skinuli višak kilograma. Po svoj prilici, iako ste možda do sada često bili na dijetama, nikad niste došli u dodir s fascinantnim i zanimljivim pojmom pod nazivom...
PRIRODNI TJELESNI CIKLUSI - KRATKO UPOZNAVANJE Kakvi su to ciklusi? Većina ljudi nije niti svjesna da oni postoje! Na tu temu provedena su opsc/nu istraživanja od kojih su najzapaženija ona švedskog znanstvenika Area Waerlanda, l'.C'. I ; rya iz Američke visoke škole znananosti o zdravlju, psihologa Gaya Gaer-Lucea i drugih, l ako prikupljeni podaci temelj su pretpostavke daje sposobnost probave povezana s uspješnim Funkcioniranjem tri pravilna dnevna ciklusa. Ti se ciklusi temelje na prilično očiglednim tjelesnim funkcijama. Najjednostavnije rečeno, i adi se o uzimanju hrane (aproprijaciji), njezinom iskorištavanju i apsorpciji (asimilaciji), te uklanjanju neiskorištenih ostataka (eliminaciji). Premda svi ovi procesi neprestano teku, svaki (e od njih najintenzivniji u izvjesno doba dana: -od podneva do 20 sati - aproprijacija (uzimanje i probava hrane) -od 20 do 04 sata - asimilacija (apsorpcija hrane) -od 04 sata do podneva - eliminacija (uklanjanje štetnih tvari i ostataka hrane iz tijela) Naši tjelesni ciklusi mogu nam postati zorni pogledamo li svoje tijelo u akciji. Dok smo hudni jedemo. Ako ne jedemo, tada smo kako dan prolazi sve gladniji. Dok spavamo i dok tijelo ne čini nikakav napor, asimilira se ono što je tijekom dana primljeno. Probudivši se ujutro, imamo tzv. jutarnji zadah i eventualno obložen jezik jer se iijelo nalazi u središtu procesa uklanjanja sveg onog što nije moglo biti iskorišteno. Jeste li primijetili što se događa jedete li kasno navečer? Kako se sljedećeg jutra osjećate? Vjerojatno osjećate kao da ste pijani ili drogirani. To je stoga što se poremetio proces asimilacije koji /.apočinje nakon što hrana napusti želudac. Naše tijelo fiziološki teži uzimanju hrane rano navečer, tako da prođu barem tri sata potrebna da hrana napusti želudac pa da ciklus asimilacije /apoene na vrijeme. Kako hrana još nije probavljenajer ste jeli kasno navečer, nije ni spremna /a asimilaciju. Time produžujete ciklus aproprijacije izvan njegovih granica te ciklus asimilacije odgađate za ono vrijeme kada bi tijelo trebalo iz sebe uklanjati otpad. Pravilni osmosatni ciklusi tako su bačeni u kovitlac. Prirodna tjelesna djelovanja se poremećuju i zbog toga se nakon buđenja osjećate kao drogirani. Slično tome, ukoliko ste preskočili doručak, vjerojatno ćele izdržati do ručka jer se vaše tijelo bavilo eliminacijom pa zapravo i nije htjelo jesti. No, ne jesti opet ni u vrijeme ručka ne bi bilo dobro jer se vaše tijelo nalazi u ciklusu aproprijacije i spremno je primiti hranu. Ovaj program je stvoren tako da vas vrati načinu života temeljenom na prirodnim tjelesnim ciklusima. Kako ćemo napredovati i kako ćete biti sve upućeniji u načela koja su temelji
programa, sve će koristi tjelesnih ciklusa postati još jasnije. No, /a sad je dovoljno tla ia/iimijete kako bi oni koji neprestano vode rat protiv sala trebali biti najzabrinutiji xa svoj c i k l u s eliminacije. Bude li se tom ciklusu olakšavalo, a ne odmagalo, zajamčen vam je uspjeh u postizanju vitke linije. Znajte da eliminacija znači uklanjanje otrovnih tvari i prekomjerne težine iz tijela. Razlog daje 62% stanovnika ove zemlje predebelo leži u našim tradicionalnim prehrambenim navikama kojima sustavno ometamo ciklus eliminacije. Drugim riječima, hranu smo uzimali (rekordno brzim ritmom) i iz nje primali sve što nam treba, ali se nismo baš potrudili pri uklanjanju otpada. Mnogi Amerikanci jedu obilne doručke, obilne ručkove i obilne večere pa se kod njih više vremena provodi u aproprijaciji nego u eliminaciji. Je li onda čudno što mnogi od nas uokolo nose toliki višak svojih kilograma? Da bismo ih izgubili, tajnu uspjeha možemo pronaći u uklanjanju štetnih tvari i viška težine iz tijela. Odakle uopće dolazi taj otrovni otpad i kako ga se riješiti? Prema prirodnoj higijeni, objašnjenje zašto netko ima problem prvelike težine daje...
TEORIJA O METABOLIČKOJ NERAVNOTEŽI
Toksemiju - termin kojim su se služili pioniri prirodne higijene, ono što današnja znanost n.i/iva metaboličkom neravnotežom, prvi put je zapisao John M. Tilden. Ljudsko tijelo je tako stvoreno da se u njemu održava ravnoteža između izgradnje (anabolizma) i razgradnje (katabolizma) tkiva. Prevaga jednog nad drugim zove se metabolička neravnoteža. l ) i . Tilden je 1926. napisao knjigu "Objašnjenje toksemije". Za razliku od ostalih k n j i g a koje se bave dijetom, ova mije prva pružila objašnjenje kako moje tijelo funkcionira i odgovorila na pitanje zašto ono ne želi surađivati sa mnom u mom problemu s težinom. Na jedan vrlo jednostavan način objasnila mije što ne valja, zašto ne valja, što treba podu/eti i kako podn/cti! l'rvi put mi se činilo da ću uspjeti svoje šepanje pretvoriti u hod. Iako se ova knjiga odnosila i i i cjelokupno pitanje zdravlja, bila je vrlo jasna u onome što sam ja želio znati, u dijelu koji j'ovori o tome ZAŠTO SE DEBLJAMO. Kasnije je napisano dosta knjiga o toksemiji, ali se Tildenova smatra temeljem prirodne higijene. On objašnjava da prisutnost toksemije u sistemu polaže temelje debljanju. Održavajući sistem zdravim, značajno uvećavate mogućnost prihvatljive tjelesne težine jer višak toksina u li|elu predstavlja preduvjet pretilosti. Dakle, stoje to toksemija? Zbog čega nastaje? Što se može učiniti da se njezino djelovanje sto više umanji? Prema predmetima proučavanja prirodne higijene postoje dva osnovna načina ii|c/ina postanka u sustavu. Prvi predstavlja normalnu, uobičajenu prirodnu funkciju organizma; drugim načinom toksemiji pridonosimo mi, bilo svjesno bilo nesvjesno. Oba zahtjevaju energiju /;i njeno uklanjanje iz organizma. Prvim načinom toksemija nastaje tijekom metabolizma. Dok ovo čitate, vaš organizam ne miruje već marljivo radi. Stare se stanice neprestano zamjenjuju novima. Dnevno se od tri do osam stotina milijardi starih stanica zamijeni novima. Te stare stanice su toksične (otrovne) i moraju se ukloniti iz sustava stoje prije moguće putem jednog od četiri eliminacijska kanala: ciljevima, mjehurom, plućima ili kožom. To je normalan, prirodan proces u tijelu za kojeg ne moramo brinuti osim ako se iz nekog razloga otrovne tvari ne mogu uklanjati istom kako se i pioi/.vode. Sve dok tijelo raspolaže s dovoljnom količinom energije, otrovni se otpad pravilno uklanja. Toksemija drugim načinom nastaje ugradnjom u stanične strukture nusprodukata hrane koja se nije pravilno probavila, tj. asimilirala. U Americi ljudi imaju osobenu naviku praktički A c što jedu toliko izmijeniti od izvornog stanja. Prevelika količina svježe hrane koju uzimamo
jest prerađena. Ukoliko već ne bude prerađena "na smrt" prije no šio stigne ilo nas, sami ćemo se potruditi da takva ubr/.o postane. Pržimo, rostiljamo, pirjamo, kuhamo i pečemo skoro svu hranu koju jedemo. Kako biološki nismo prilagođeni na takvu hranu, nusprodukti njezine nepotpune razgradnje i asimilacije tvore izvjesnu količinu koja ostaje u tijelu. Taj je ostatak otrovan. Ukoliko takva hrana PREVLADAVA u prehrani, sustav redovito postaje preopterećen. Tako vaše tijelo razvija toksemiju na dva načina: normalnim procesom metabolizma i ostacima hrane koja se nije dobro iskoristila. Što se pak tjelesne težine tiče, zdrav razum vam govori da će, ukoliko se otpadne tvari brže stvaraju nego uklanjaju, doći će do gomilanja viškova, tj. do debljanja. Ti toksini su uz to i kisele prirode, a kad u tijelu dođe do nakupljanja kiseline, sustav zadržava vodu da bi je neutralizirao i tako također pridonosi debljanju i gojaznosti. Zamislite da radite u velikom poduzeću gdje je vaš posao da svakog dana izrežete i bacite dvadesetak kutija pisanog materijala. Recimo da ste umorni ili da nemate vremena ili oboje te da dnevno možete izrezati i baciti samo petnaest kutija. Sljedećeg dana dobit ćete novih dvadeset kutija, a od prethodnog dana ostalo vam je pet. Ako u ponedjeljak započnete s dvadeset kutija, sljedećeg ponedjeljka imat ćete pedeset i pet kutija, a možete izrezati smo petnaest. Za samo tjedan dana imali biste četrdeset kutija viška. Dok čekaju svoj red, trebate ih negdje pohraniti, (idje? Imate li problem s težinom, to je upravo ono s čime se vaše tijelo mora baviti. Ukoliko svakog dana gomilate više otpada no što se uklanja iz tijela, negdje ga morate pohraniti. Pokušavajući se zaštititi i održati cjelovitost tijelo se trudi taj otpad ne pohraniti blizu vitalnih organa. Pohranit će ih u masnom tkivu i mišićima. To znači u bedrima, stražnjici, trbuhu, nadlakticama i podbratku, dakle na mjestima gdje se najčešće žalimo na salo. Ukoliko problem nije pod nadzorom, konačni rezultat neće biti samo gojaznost već i opći osjećaj neudobnosti i tromosti jer tijelo mora trošiti puno energije u pokušaju da se riješi nakupljenog otrovnog otpada. Dr. Tilden je prije više od pola stoljeća svojim čitateljima objašnjavao da se problem nalazi u rukama pojedinca iako se ne čini tako. Radi se o jednostavnom psihološkom fenomenu, a ne o misteriji. Svatko može preuzeti kontrolu i upravljati time. Potrebno je samo razumjeti toksemiju, učiniti sve stoje potrebno da se odstrani sav toksični otrov iz tijela te ne dopustiti da se i dalje u tijelu skuplja brže no što se uklanja. Možete li sad shvatiti svu važnost ciklusa eliminacije koji se mora odvijati neometano da bi bio uspješan? Vidite li da ćete ukoliko budete ometali taj ciklus makar i nesvjesno, prisiljavati tijelo da pohranjuje neuklonjen otrovni otpad u sebe te tako otvoriti problem s težinom? Kako postići to da se otrovne tvari izluče iz organizma, a ne nakupljaju u njemu? To je naša briga. To je ono što proizlazi iz moje studije o prirodnoj higijeni: primjeren stil života temeljen na svijesti o tome kako treba neprestano održavati organizam čistim od otrovnih tvari i ne dopustiti im da se prekomjerno nakupe u organizmu. Najljepše je to stoje takav stil života vrlo zabavan, a nikako ne ograničavajući. Prehrana ostaje zadovoljstvo; ona nikad ne postaje puko medicinsko nastojanje. To je i moja osobna obveza jer i sam ne bih nikad mogao prihvatiti pristup koji bi me lišio sladokustva.
/boj; toga |c moja supruga Marilvn be/ odlaganja, koristeći svoje gurmansko iskustvo, l a / v i l a nov pristup pripremanju hrane koji bi poboljšao program i tako ga pretvorio u istinski i l i \ u n s t i l picliranc (koji će biti prikazan u drugom dijelu knjige). l )aklc, kako održavati metaboličku ravnotežu i istodobno uživati u hrani?
Postoje tri lako razumljiva i prihvatljiva načela ili sredstva koja vam mogu pomoći pri n,i|Mom rješenju problema s težinom. Prvo od njih je...
NAČELO HRANE S VISOKIM UDJELOM VODE
Prije izlaganja ovoga načela, pozivamo vas da sudjelujete u jednoj jednostavnoj i zanimljivoj vježbi. Ispišite na listu papira sve što ste danas pojeli. Ukoliko s današnjom ishranom niste završili, ispišite sve što ste pojeli jučer. Napišite sve, čak i okuse pojedinih jestiva, količinu koju ste pojeli, jednostavno, sve čega se sjećate o onom što ste unijeli u tijelo. Na kraju ovog poglavlja, vaš će popis poslužiti kao dobro oruđe u stvaranju važnih zaključaka. Kad završite, zaboravite nakratko na njega i vratite se upoznavanju s ovim našim načelom. Voda je uz hranu i zrak jedna od tri osnovne životne potrebe. Od trenutka rođenja do trenutka nestajanja, naš organizam nagonski iziskuje hranu, zrak i vodu da bi preživio. Poznato je što se događa s biljkom kad bude lišena vode; ona vene i umire. Isto bi se dogodilo i s našim organizmom kad bi ostao bez vode. Njeno je značenje, dakle, jasno. Sto podrazumjcvamo pod hranom s visokim udjelom vode u sebi? Uzmimo u obzir da /ivimo na planetu koji je više od 70% voda. Kad bismo s Mjeseca gledali Zemlju, vidjeli bismo da voda čini 71% površine našeg planeta. Ostalih 29% čini kopno. Sve oko nas je mikrosvemir makrosvemira i ukoliko pogledamo dublje, na samom planetu naići ćemo na analognosti. Npr. kod sisavaca, voda čini 70% tijela, ako ne i više. Teško za povjerovati, zar ne. No, 70% ljudskog tijela je uistinu tvoreno od vode! Dopustite da vam sad postavimojedno razumno pitanje. Ako naše tijelo čini 70% vode, zar nema smisla da i pri njegovu održavanju u najboljem stanju, moramo konzumirati hranu čiji udio vode iznosi najmanje 70%? Vodu u tijelu potrebno je neprestano obnavljati. Od rođenja do smrti naše tijelo iziskuje tu osnovnu životnu potrebu; voda nam treba da bismo živjeli. Ne mislimo sada na vodu koju uzimamo pićem. Netko bi sad mogao reći: "U redu, ja pijem svojih 8 čaša vode dnevno." No, pijenje vode nam neće donijeti ono o čemu govorimo. Mislimo na vodu iz hrane, a na ovom planetu postoje dvije vrste namirnica koje prirodno sadrže velike količine vode u sebi. To su voće i povrće. Sve ostalo spada u koncentriranu hranu, što znači daje voda iz nje uklonjena bilo preradom, bilo kuhanjem. Isto tako, ne govorimo da morate jesti isključivo voće i povrće da izgubite kile koje želite izgubiti. Ono što govorimo jest to da kako u našim tijelima ima 70% vode, trebamo jesti hranu koje približno 70% čini voda. To znači da bi voće i povrće trebalo DOMINIRATI u našoj prehrani, a ostalih 30% trebala bi činiti koncentrirana hrana kao što su žitarice, meso, mliječni proizvodi, itd. Postoje dva iznimno važna razloga zbog kojih trebamo tu vodu i zbog kojih samo uzimanje vode pićem ne odgovara namjeni. Radi se o ishrani i čišćenju organizma. To znači da voda prenosi hranjive tvari do svih tjelesnih stanica i iz njih uklanja toksične tvari.
h ai i podobne svakom organi/mn, vitamini, minerali, bjelančevine, aminokiseline, r i i / i m i , u g l | i k o h i d i a l i i masne kiselino, daklo svo ono što ljudsko tijelo treba za život, mogu se n.K i u voću i povrću. Te hranjivo tvari prenose se vodom tog istog voća i povrća u našim I H o h a v n m i organima gdje se apsorbiraju. Ukoliko se hranite hranom s visokim udjelom vode i i sebi, /naći tla so hranite hranom koja ispunjava sve zahtjeve ljudskog tijela. Neki od vas bi mogli reći: "Pa što, u/.et ću vitaminsko mineralne dodatke." To, također, nije ono o čemu fovoriino. Vitamini i minerali o kojima govorimo, a naš ih orgnizam koristi, nalaze se u izobilju u vrtovima i voćnjacima, a ne u ljekarnama. ()sim što prenosi hranjive tvari po tijelu, ova voda obavlja i ulogu čistača organizma. Pri i n i s a v l | e n j u , čišćenje i detoksikacija nalaze se u samom vrhu važnosti. U svakodnevnom životu, A r šio imamo mora se oprati želimo li da bude čisto. Npr. danas ste se, po svoj prilici, okupali i l i istuširali. Ako niste, sigurno ste to učinili jučer ili ćete to napraviti sutra. Isto je i s vašom ml|cćom. Što bi se dogodilo da odjeću koju imate na sebi ne skinete još šest mjeseci? Naravno, šalimo so. Vi to ne biste učinili jer bi vaša odjeća bila tako prljava da nikome ne bisto mogli p i i ć i . Ili što da svoj automobil niste prali šest mjeseci i da tih šest mjeseci nije kišilo. Vaš .iiiiomobil postao bi tako prljav da uopće ne biste vidjeli voziti. Jasno je da bi prljavo poslalo svo što se ne bi pralo i čistilo. No, pogodite što se redovno kod nas ne čisti: unutrašnost naših tijela. Živimo i jedemo na l a k a v način da nikad ne dopuštamo svom organizmu da se potpuno pročisti. Zbog toga je 62% stanovnika ove zemlje pretilo. To također pridonosi činjenici da će troje od četvoro ljudi ovo / o m l j e tijekom života oboljeti od neke srčane bolesti ili raka. Čini se da svoje tijelo redovno licicmo i/vana, ali ne i iznutra. Neki ljudi provode čitava desetljeća, ako ne i CIJELI ŽIVOT, IKV da ikada učine ono neophodno; da uklone otrovne tvari iz svog organizma. Jedini način kopni je to moguće postići jest da se uzima hrana što sadrži visoki postotak vode. Vodom koju ii/miamo izravno pijenjem ne postiže se dovoljno jer se tako u organizam ne unose enzimi i ostale /a život bitne tvari, što nije slučaj s vodom iz voća i povrća. SVA TRI CIKLUSA N A S l - C i O R G A N I Z M A F U N K C I O N I R A J U PUNO LAKŠE AKO SE REDOVNO ( H'SKRBLJUJEMO BAŠ TOM VODOM. /apravo, zanimljivo je da se hranimo kao da još više želimo zagaditi, a ne očistiti svoj . iijMm/am. Hranimo se na takav način da se zapravo začepimo. Što se više zatvaramo hranom, in i Vino samo dobiti na težini i tako se još teže riješiti eventualnog viška. Od sad, kad vidite IH.inu koju se spremate pojesti, učinite slijedeće:pogledajte tanjur pred sobom i zapitajte se: "Hoće li me ova hrana koju namjeravam unijeti u svoje veličanstveno i inteligentno tijelo oOisliti ili zatvoriti?" Drugim riječima, prevladava li u tom obroku voće i povrće? Stvari su posve jednostavne. Jedemo li upravo onu hranu što će nas pročistiti (detoksirati) ili onu što će ii.r, /atvoriti? Volika većina prehrambenih proizvoda koji postoje u ovoj zemlji, zapravo zatvara. Hrana ,ii \ . n a naš organizam i mi se zbog toga počinjemo osjećati loše. Poduzet ćemo izvjesne mjere .l,i l > i se osjećali bolje, no istodobno i dalje nastavljamo uzimati hranu koja pridonosi zatvaranju. /lioj- toga, svaki put kad ugledamo obrok, trebali bismo se zapitati sastoji li se on od barem /O",, namirnica s visokim udjelom vode u sebi. Ako se ne sastoji, nema šanse da ćemo uspjeti .mr.aviti i ostati takvi. Želite li uistinu biti zdravi i imati tijelo kakvo/elite, morate si postaviti
to pitanje. Začepljene arterije r;i/log su /bog čega u ovoj /cmlji itnaino d v i j e stoliru- tisuća operacija srca godišnje. Mo/emo se kladiti je li uopće koji od ovih nesretnika bio pod ishranom u kojoj je prevladavala hrana s visokim postotkom vode? Čudno je, ali izgleda da ono što dobijemo besplatno najviše i zloupotrebljavamo. Svoja čudesna i nevjerojatna tijela uzimamo za bogom dana i zloupotrebljavamo ih samo zato što smo ih pri rođenju dobili besplatno. Trebali bismo raditi zajedno sa svojim tijelima, a ne protiv njih. To možemo samo ako ih redovno pročišćujemo, a ne konstantno začepljujemo. Ako je tako, zašto se onda hranimo hranom koja zatvara? Zato što smo robovi. Robujemo svojim okusnim stanicama i sve bismo učinili da ih zadovoljimo. Ako postoji bilo kakva hrana dobrog okusa koja stane u naša usta, pojest ćemo je. O torne nikad ne razmišljamo dvaput. Jedini je zahtjev upućen jelu da bude ukusno. Tako zadovoljvamo svoje okusne stanice, no što je s ostalim dijelom tijela? Pogledajte kakav mali dio njega otpada na okusne stanice i pogledajte sve ostalo (a ono se hranom treba baviti kad hrana prijeđe preko okusnih stanica). Morate se zapitati zašto ljudi toliko pozornosti poklanjaju tom sitnom dijelu svog tijela, a sve ostalo zanemaruju. Koliko ste već puta čuli nešto poput: " Ma, znaš, kasno sam se probudio, kasnio sam na posao i nisam imao prilike prigristi nešto prije no što odem. Na poslu sam bio prezauzet pa sam preskočio pauzu za ručak." Zvuči li vam to poznato? No, kad dođe vrijeme za povratak s posla, čovjek shvati koliko je zapravo gladan: "Baš sam gladan. Cio dan nisam ništa jeo. Idem sad pojesti nešto što će mi pročistiti organizam." Ni slučajno; to nikada ne biste čuli. Prije bi bilo: "Idem na pizzu ili cheeseburger." Ljudi najčešće čine upravo to kada su gladni. Pojest ćemo sve što nam se dopadne. Mislimo li samo na to da naše jelo bude dobrog okusa, naše tijelo neće dobiti priliku da se očisti i detoksira. Štoviše, jedemo li hranu čija je jedina odlika da ima dobar okus, samo ćemo pridonjeti zatvaranju vlastitog organizma. Tako dobivamo višak kilograma što nas dodatno sprečava u skidanju već prekomjernih. Ali, nemojte krivo shvatiti, mi ne kažemo da se u jelu ne smije uživati. Trebali bismo jesti hranu kojaje istodobno i vrlo ukusna, a ispunjava i zahtjeve našeg tijela. Predlažemo vam da jedete onakve obroke u kojima ima oko 70% hrane s velikim udjelom vode u sebi i oko 30% koncentrirane hrane (svega ostalog). Čekajte samo da vidite što se sve može napraviti od voća i povrća. Kreativne i inovativne ideje što smo ih za vas saželi u ovoj knjizi, zasigurno će zauvijek promijeniti vaš način prehrane. Tako kad budete gladni i kad se budete pitali što biste pojeli, znat ćete i za neke druge alternative, alternative koje ne zatvaraju, a istodobno su vrlo ukusne. Sve se ovo može sažeti u jednu rečenicu: ŽELITE LI BITI ŽIVI, JEDRI, ČILI I U NAJBOLJOJ MOGUĆOJ FORMI, MORATE JESTI HRANU KOJA ŽIVI. Ne trebate imati doktorat ili biti superinteligentni da biste to shvatili. Živo tijelo treba živu hranu koja to nije ukoliko u sebi nema dovoljno vode. Ra/amislitc što će biti s vašim organizmom ukoliko vaša prehrana sadrži 70% hrane koja je mrtva, prerađena i umjetna. Voće i povrće sadrže velike količine vode. Ostala hrana mahom je koncentrirana, što znači daje voda preradom ili kuhanjem iz nje uklonjena. Usporedimo sad sebe s drugim sisavcima. No ne s onirna što su postali naši kućni ljubimci
ih I * M I I I I . I A i l t K v m i n u / o o - v i t o v i i u u . Te se životinje nalaze pod ljudskom dominacijom pa /Imgtoga m i . U M i mnoge "ljudske" probleme. No jeste li ikad vidjeli debelog tigra ili debelu i i n p a l u u divljim'.' Jeste li ikad vidjeli kakvu životinju u prirodi da je ostala bez zuba, da nosi . h i s i i i aparat ili naočale? Jeste li ikad vidjeli da nose tupe zbog ćelavosti ili da imaju pacein.ikci /bog srčanih problema? Idu li životinje na dijalizu? Jeste li ikad čuli da ih milijun umire od srčanih bolesti? Ili da pola milijuna umire od raka, četvrtina od udara, a tisuće od dijabetesa. Jeste li? Niste. Životinje u divljini preživljavaju jer jedu zdravije u usporedbi s l i u < l i m . i . l nikad nemaju prekomjernu težinu. Zastoje to tako? l )a bismo to ra/mjeli, trebamo samo pogledati kakvom se hranom hranimo mi, a kakvom nsiali sisavci. Sisavci što žive u prirodi jedu živu hranu s puno vode u sebi, a ne onu iz koje ie voda uklonjena preradom ili kuhanjem. Zbog toga su i fizički zdraviji od nas. Čak i isključivi mesojedi jedu hranu s visokim udjelom vode. Ako ste ikada imali prilike vidjeti, bilo uživo l u l o na filmu, lava dok lovi zebru ili neku drugu životinju, primijetili ste da lav svojoj žrtvi prvo dere trbuh i slasti se njezinim iznutricama. Ne zvuči i ne izgleda baš lijepo, ali to je d/ungla. Zašto se lav, kad ulovi zebru, prvo hrani njezinim iznutricama? Ra/mislite, mesojedi ne jedu druge mesojede, npr. lavovi tigrove ili medvjedi vukove. Mesojedi jedu biljojede jer kao i ostale životinje trebaju hranu iz biljnog carstva. Razlika je u tome što to mesojedi čine posrednim putem. Tako će lav najprije pojesti iznutrice jer se u njima već nala/i nepi obavljena IIKIIKI s puno vode u sebi. Kad pojede sve organe, popit će krv koja sadrži više od 90% vode. l t i u g i m riječima, lav jede iznutra prema van. Zadnje na red dolazi samo mišićno meso. l >akle, trebali bismo se postarati da jedemo što više žive hrane, odnosno hrane s visokim udjelom vode. Tu i tamo naši obroci ne moraju biti uravnoteženi u odnosu 70% hrane koja s,uh/i dosta vode i 30% koncentrirane. To je sasvim u redu. Naša namjera nije da vam nameincmo nekakvu vrst prehrane poput zatvorske kazne. S vremena na vrijeme koncenrtrirana hrana može dominirati u obroku i zbog toga ne morate osjećati krivnju. Vaše navike stvarane godinama ne mogu se prevladati preko noći. Osim toga, ideja nije u tome da i . i \ note/u remetite češće no stoje održavate. Ako hrana s visokim udjelom vode u sebi nije pi ovladavala u vašem jučerašnjem obroku, potrudite se da prevladava u današnjem. Bitno je samo da takvu hranu redovito uzimate. Ukoliko to budete ignorirali, nikad nećete smršaviti i l i ostati na svojoj idealnoj težini. Takav način ishrane može se zorno prikazati riječima čovjeka koji je ova načela proučavao \ ise od pola stoljeća. Dr. Norman W. Walker ima preko 100 godina, živi u Arizoni, sam u/gaja povrće i još uvijek piše knjige. Nitko ga ne gura u invalidskim kolicima i nitko ga ne i . i . i n kašicom od banana. On je potpuno samostalan. U čemu je bit njegovog izvanrednog / d i a v l j a i dugovječnosti? U svojoj posljednjoj knjizi "Prirodna kontrola težine" dr. Walker n.i\ odi da se svaka sirova biljka, svo voće i povrće, svako sjeme sastoji od atoma i molekula i/ineđu kojih postoje bitni elementi znani kao enzimi. Oni nisu samo tvari, oni su životno načelo u atomima i molekulama svake žive stanice. "Enzimi iz ljudskih stanica su potpuno isti kao i oni u biljkama, a i svaki atom ima odgovarajuću sklonost, baš kao i biljka. Zato, ako pojedini atomi budu potrebni za obnovu slanice, doći će do neke vrste magnetske privlačnosti koja će do tih stanica dovesti potrebne elemente iz sirove hrane koju jedemo...
Prema tome, svaka stanica našeg tijela i svaka stanica prirodne hrane pro/cla )c i o/ivl|cna en/imima. Ova magnetska privlačnost, međutim, postoji samo među živim molekulama. Enzimi su iznimno osjetljivi na temperaturu veću od 54°C. Bilo kakva hrana kuhana na temperaturi većoj od 54°C ostaje bez enzima i postaje ništa drugo do mrtva hrana... Dakako, mrtva tvar ne može obaviti posao žive tvari. Prema tome, hrana koja se izlagala temperaturi većoj od 54°C izgubila je svoju živu, hranjivu vrijednost. Takva hrana može održati ljudski sistem na životu, ali na štetu zdravlja, energije i vitalnosti." U ovoj kao i u svakoj drugoj knjizi dr. Walkera izrazito se naglašava važnost uzimanja hrane koja sadrži visok udio vode da bi se postigao cilj: vitko i snažno tijelo. USPJEH OSTAVLJA TRAGOVE! Dr. Walkerima 109 godina i vodi zdrav i aktivan život. Mi bismo gaposlušali. Los Angeles Times i Weekly World News 1980. godine objavili su članke o izvjesnom Wuu Yunqingu koji je živio u Kini. Yonquing, tada 142-godišnjak, prikazan je kako vozi bicikl. Upitan za prehranu odgovorio je: "Jedem kukuruz, rižu, slatki krumpir i ostalo voće i povrće." USPJEH OSTAVLJA TRAGOVE! U siječnju 1973. National Geographic donio je članak o znanstveniku Alexanderu Leafu. On je započeo potragu za narodima svijeta s najdugovječnijim ljudima. Bili su to Abhazi iz Rusije, Vilcambani iz Ekvadora i Hunzukuti iz Pakistana. Osim što među njima nije našao tragove debljine, koja je doduše bila prisutna u Abhaza, Leaf je otkrio da su ovi narodi izrazito otporni na bolesti. Nije bilo raka niti bolesti srca, uz to ihje velika većina bila starija od 100 godina te psihički još uvijek aktivna. Leafova zapažanja o njihovoj prehrani pokazuju da hrana u Abhaza sadrži 70%, a u Vilcambana i Hunzukuta čak više od 80% namirnica s visokim udjelom vode u sebi. Dr. Leaf i mnogi njegovi kolege ostali su zapanjeni dugovječnošću ovih ljudi. Kažemo vam da USPJEH OSTAVLJA TRAGOVE! Ako ste sastavili popis o kojem smo govorili na početku ovog poglavlja, vrijeme je da ga izvadite. Evo vam dva pitanja. Prvo, otpada li 70% onog što ste pojeli na hranu s visokim sadržajem vode (svježe voće i povrće te njihovi sokovi) i drugo, je li to vaš uobičajeni dnevni obrok? Ukoliko na popisu nema 70% hrane koja sadrži dosta vode i ukoliko to predstavlja vaš uobičajeni dnevni obrok, vaš će popis postati činitelj koji potpomaže problem prevelike težine. Dakako, postoji čitav niz ostalih činitelja koji tome pridonose kao što su stres, psihološki činitelji, posao ili emotivna stanja. No utjecaj svih tih činitelja zajedno nije jednak utjecaju kojeg na taj problem ima hrana. Stara izreka "jabuka na dan, doktora van" zasigurno stoji. Možda bi trebala glasiti "jabuka (naranča ili bilo koje voće) i salata na dan, doktora van." Zvuči preopširno, ali je istinito. Odgovorimo sad na pitanje koje se postavlja. Stoje s vodom koju pijemo; trebamo li svakog dana popiti 8 čaša? Jedemo li hranu koja sadrži puno vode, nećemo osjećati veliku potrebu za pićem. Drugim riječima, oni koji piju 8 čaša vode dnevno ne dobivaju dovoljno potrebne vode iz hrane. U takvim obrocima prevladava koncentrirana hrana pa organizam neprestano traži vodu i čovjek osjeća žeđ. Vidjet ćete da ste puno manje žedni kad jedete hranu koja sadrži dosta vode nego kad jedete onu lišenu vode i pri tom uzimate vodu pijenjem.
l'o/cl|no hi bilo da pijclc destiliranu vodu. Obična voda nije pogodna organizmu jer sadrži .moi jMiiskc minerale koje taj isti organizam ne može iskoristiti niti ih se riješiti. Organski minerali i/ vode za piće imaju sklonost da s kolesterolom tvore debele zapreke u arterijama. l K-sliluana voda nema takav učinak. Kad jedete voće ili povrće vi zapravo uzimate destiliranu vođu. I l i l j k a pročišćava minerale iz tla i vi ih tako unosite u tijelo. Možda ste već čuli da se . I r s i i l u a n o m vodom ispiru minerali iz tijela. To je djelomično točno. Tim se putem iz tijela u k l a n j a j u nepoželjni minerali pa je sam učinak zdrav za organizam. Destilirana voda neće isprali one minerale koji sudjeluju u strukturi staničnog sustava jer kad mineral to postane, više se ne može isprati. Postoji još jedna važna napomena o vodi. Nepoželjno je piti vodu dok jedete. Probavni sokovi će se u tom slučaju razrijediti i hrana se neće pravilno probaviti. To također znatno ometa i cikluse asimilacije i apropnjacije koji tada naizmjence negativno utječu na ciklus i'hminacije i pri tom troše goleme količine energije. Da zaključimo: konzumirajući hranu s visokim udjelom vode, vi zapravo uklanjate sav otrovni otpad iz organizma i tako gubite na težini. Nastavite li i dalje jesti takvu hranu, no dopuštate otrovnim tvarima da se nakupe i tako nećete ponovo dobiti na težini. Postalo je očito kolika je važnost ciklusa eliminacije pri gubitku prekomjernih kilograma. N ISTA N I'C'Il OM CIKLUSU KORISTITI VIŠE OD REDOVITOG UZIMANJA ODGOVARAJUĆE KOLIČINE HRANE KOJA U SEBI SADRŽI VISOK UDIO VODE. To ćete sami najbolje potvrditi kad započnete ovaj program. Još jedno važno oruđe koje zajedno s hranom s visokim udjelom vode pomaže pri deloksikaciji je zanimljiv i zapanjujući fenomen poznat kao...
NAČELO PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE
Možda ste se već susreli s pravilnim kombiniranjem hrane što s pravom postaje sve popularnije. Važnost pravilnog k o m b i n i r a n j a hrane je dokazana kroz i n t e n z i v n a osamdesetogodišnja istraživanja. Jedan od prvih ljudi koji su proučavali ovaj predmet vam je zasigurno poznat. Znači li vam nešto ime Ivan Pavlov? Osim stoje izvodio eksperimente o uvjetnim refleksima Pavlov je proučavao i kombiniranje hrane i 1902. objavio knjigu pod nazivom "Djelovanje probavnih žlijezda" u kojoj je iznio osnove pravilnog kombiniranja hrane. Kasnije je bilo još studija koje su potkrepljivale zaključke tih razmišljanja, od kojih su najzapaženije one doktora Herberta M. Sheltona. On je od 1928. do 1981. vodio školu u San Antoniju u Teksasu gdje je prikupio vrlo opširnu građu o pravilnom kombiniranju hrane. Raddr. Sheltona kojeg je još 1924. potpomogao "Journal ofthe American Medica! Associtttion " doktora Philipa Normana pokazuje svu učinkovitost i vrijednost kombiniranja hrane kao /nanosti. Njezinim nepoznavanjem nastaje mnoštvo problema koji predstavljaju veliku smetnju uspješnom mršavljenju. Radi se o činjenici da će, ukoliko ciklus aproprijacije bude na bilo koji način ometan, to utjecati i na ostale cikluse. NIŠTA NEĆE POSPJEŠITI CIKLUS APROPRIJACIJE TAKO KAO PRIDRŽAVANJE NAČELA PRAVILNOG KOMBINIRANJA HRANE. Kako se pravilno kombiniranje hrane uklapa u proces mršavljenja? Razmislite kako započinje vaš tipičan dan? Iskočite li iz kreveta puni života ili se jedva izvučete iz njega i popijete kavu da vas pokrene? Želite li tijekom tjedna pozitivno sudjelovati u svemu ili jedva čekate petak? Jeste li na kraju dana još uvijek puni energije, radujete li se provesti neko vrijeme s obitelji ili prijateljima ili se, kad dođete s posla, samo bacite pred televizor? Odgovori na ova pitanja ovise o količini energije koju u sebi imate. Vjerojatno bismo svi željeli imati još više energije. To je poput novca. Da vam netko da pedeset dolara zasigurno ih ne biste poderali i bacili. Biste li to isto napravili sa svojom energijom? Svjesno ne biste, ali to nesvjesno radite svakog dana. Želite li trčati, čitati, igrati se ili raditi bilo što drugo potrebna vam je energija. Ako nemate energije u tijelu, znači da niste živi jer bez nje u vama nema života. Svi mi željeli bismo imati više energije. Probava hrane zahtijeva njezin najveći utrošak. Nije li to zanimljivo? Tko se još nije osjećao pospanim nakon jela? To se događa stoga što se sva energija troši na probavu. Ona zahtijeva više energije od trčanja, plivanja ili vožnje biciklom. Zapravo, na ništa se ne troši toliko energije kao na probavu. Energija je bitna za proces detoksikacije, odnosno uklanjanje otrovnih tvari iz organizma.
((uđemo h ih i c i l o v i l o u k l a n j a l i , redovito ćemo i mršaviti i ostati mršavi. Ciklus eliminacije, /iiiiiuo, od i / i i n n i i e je va/.nosti, a on zahtijeva veliku količinu energije. Organizam sam ne inu/e uspješno i/vršiti proces u k l a n j a n j a štetnih tvari, već mu u tome moramo pomoći mi opskrbivši ga potrebnom energijom. To je odgovor na pitanje zdravlja i kondicije. Organizam licba imali dovoljno energije na raspolaganju da bi mogao provesti detoksikaciju. A ako probava hoši najviše energije od svih ostalih tjelesnih funkcija, postavlja se pitanje odakle ćemo dobiti energiju potrebnu za sve ostale aktivnosti? Iz našeg probavnog trakta, dakako. Pravilno kombiniranje hrane temelji se na otkriću da izvjesne kombinacije hrane mogu biti l»iobavljene lakše i uspješnije od ostalih. Uspješni rezultati dobiveni iz načela kombiniranja liiiine mogu se objasniti i potkrijepiti činjenicama iz fiziološke kemije, a posebno njene probavne l'i.me. Energiju treba štediti racionalizirnjem probave, a ništa ne racionalizira probavu bolje ml pravilnog kombiniranja hrane. Ono što nas kombiniranje hrane uči jest sljedeće: LJUDSKO TIJELO NE MOŽE l'KOHAVITl VIŠE OD JEDNOG KONCENTRIRANOG JESTIVA U ISTOM OBROKU. l o |e v t l o jednostavna, ali i vrlo važna izjava. Sjetite se što je koncentrirana hrana: SVI-ONO STO NIJE VOĆE l POVRĆE. Pravilno kombiniranje hrane to jednostavno i/ra/ava jer želudac i n i c sposoban probaviti više od jednog koncentriranog jestiva u istom obroku pa prema tome nr hisle smjeli jesti one obroke u kojima je to tako. Svaka vrsta sisavaca ima svoj specifični probavni sustav biološki prilagođen vrsti hrane l n | i n u se hrani, od lavova koji imaju probavni trakt dug oko tri i pol metra do žirafa čiji je duži ml SS metara. Na planetu postoje mesojedi, biljojedi i svejedi. Oko toga što su ljudi, odnosno k . i k a v probavni sustav imaju, vode se rasprave, ali jedno je sigurno: ljudi nemaju sve vrste •.iiMavu u jednom. Mi, međutim, jedemo ono što jedu i lav i žirafa i svinja i konj ili majmun i i i > u jednom te istom obroku. To je veliki teret za probavni sustav koji potiče stvaranje otrovnih tvari i rasipa previše neprocjenjive energije. Jeste li ikad jeli meso i krumpir ili ribu i rižu, piletinu i tijesto, jaja i tost, kruh i sir ili / i l a r i c e i mlijeko zajedno? Mogli biste reći: "Pa stoje još ostalo?" Ne brinite, ostalo je još i l n s i i i . Reći ću vam da ovakve kombinacije hrane nisu za vaše dobro i da kroz njih nećete i - . i \ i i n t i niti vitko tijelo niti dobiti energiju koju želite. Štoviše, redovita prehrana tako kombiniranom hranom jamči vam da nećete imati potrebnu energiju. Kamen temeljac mršavljenja je detoksikacija koja je potpuno zavisna od energije. Nepravilno kombinirana Itiana je razlog "energetske krize" u kojoj se ova zemlja našla. To je također čimbenik zbog kojeg naši ljudi umiru u pedesetoj. Smrt znači da tijelo više nema energije, a svaka smrt u prilrsetoj ne smije se dopuštati. (iotovo dvije trećine našeg stanovništva je debelo. Tome pridonosi činjenica što jedemo l u . i n u koja je slučajno i nespretno kombinirana. Evo i objašnjenja. Uzmimo na primjer meso i krumpir, to je svatko od nas imao prilike jesti. Iako sad govorim o mesu i krumpiru, mogao l u l i govoriti i o ribi i riži, piletini i tijestu ili kruhu i siru. Uzmimo da jedete odrezak kojeg ste I t n p i e m i l i po želji. Kad ta koncentrirana hrana bogata bjelančevinama dospije u želudac, potrebno ju je razgraditi odgovarajućim probavnim sokom, tj. kiselinom. U to isto vrijeme u/nnate i pečeni krumpir.
Nemojte se /avaravati time što je krumpir povrće. U želucu bi vam se našla hrana s visokim udjelom vode ako biste ga pojeli sirovog. Ukoliko je pečen, možete ga /vakati do besvijesti, ali iz njega nećete dobiti puno vode. Veći se dio vode ukloni pečenjem i krumpir postaje koncentrirana hrana bogata ugljikohidratima. Kao takav dospijeva u želudac gdje se nalazi odrezak. Probavni sok potreban da razgradi krumpir nije kiselina već lužina. Poznajete li bar osnove kemije, znate da između kiseline i lužine dolazi do neutralizacije. Dakle, pojeli ste odrezak i krumpir. Oni su u vašem želucu, a probavni sokovi potrebni da ih razgrade su se upravo neutralizirali. Što će se dogoditi s hranom? Organizam koji je sam po sebi pametan, prepoznaje taj krajnji slučaj jer je njegova prva obveza probava hrane. Tijelo je doslovno bačeno u kovitlac. Ono mora lučiti još probavnih sokova, a za to je potrebna energija i vrijeme. Dolazi do izlučivanja novih probavnih sokova u želucu, ali se oni opet neutraliziraju. Sad je organizam stvarno doveden do granica. Za novo lučenje probavnih sokova trebat će još vremena i energije. Oni se opet luče u želudac, a mi počinjemo osjećati žgaravicu. Na kraju hrana koja se nikad nije do kraja probavila prelazi iz želuca u crijeva, kao daje doslovno iz njega otjerana. Potrebno je razumjeti ono što se sad zbiva. Većina proteina koji su se tako dugo zadržavali u želucu se putrificirala (istrunula), a većina ugljikohidrata fermentirala. Putrifikacija i fermentacija su dva elementa koje organizam sebi ni pod kakvim okolnostima ne smije dozvoliti. Time pogođene hranjive tvari ne mogu biti ugrađene u zdravu staničnu strukturu. Hrana koja se putrificirala ili fermentirala postaje velikim nalazištem otrovnih tvari u tijelu. Zbog putrifikcije i fermentacije dolazi do napuhavanja, žgaravice, kiselinske neprobave i sode bikarbone. Sredstva /a probavu troše se na tone jer je hrana koju jedemo izabrana slučajno i nepromišljeno. Kad takva mješavina hrane dospije u želudac, organizam s njom ne može izići na kraj. Mi smo jedina svjetska vrsta koja nakon jela mora uzimati dodatna sredstva da bi probavila hranu kojom se hrani. Zbog svih ovih procesa raspadanja, fermentacije i rezultirajuće kiseline u želucu se nalazi velika masa smrdljive, trule hrane. Znam da to ne zvuči baš privlačno i ne bih htio biti nepristojan, ali to se zaista događa u sustavu. Hrana se u želucu predugo zadržava, ne probavljuje se i doslovno trune, a hranjive se tvari iz nje gube. Tijelo za to vrijeme troši goleme količine energije. Hrana je onda natjerana u crijeva gdje putuje kroz desetak metara probavnog trakta. Zamislite samo! Tih deset metara crijeva mora izaći na kraj s trulom hranom. Zbog toga su ljudi poslije jela umorni i zbog toga nemaju energije. Takvoj hrani treba osam sati da iziđe iz želuca i još dvadeset do četrdeset sati da prođe kroz crijeva. U drugom svesku "Higijenskogsustava " Herbert M. Shelton opisuje rad doktora Arthura Casona. On je 1945. zajedno sa svojim pomoćnicima izvršio dvije grupe pokusa koji su pokazali da uzimanje proteina i ugljikohidrata u istom obroku usporava, pa čak i sprečava probavu. Cason je proveo kontrolne testove u kojima je uspoređivao vrijeme probave s analizom fecesa. Ti su testovi pokazali da se zajednička probava bjelančevina i ugljikohidrata u želucu usporava. Stupanj toga razlikuje se od pojedinca do pojedinca, kao i po vrsti bjelančevina ili ugljikohidrata. Pregled fecesa otkriva i neprobavljene granule ugljikohidrata i neprobavljena vlakna bjelančevina. Ako je hrana dobro kombinirana, potpuno će se razgraditi, apsorbirati i iskoristiti pa u fecesu neće biti neiskorištenih fragmenata hranjivih tvari.
K i n i luana n i j e dobro iskombinirana, /bog posljedica fermentacije do koje dolazi, nastat . i u probavnom traktu alkohol. To ima na jetru jednake posljedice kao i izravno uzimanje alkohola. Ne bismo /.cijeli da nam hrana trune u želucu osam sati i onda još dvadesetak u crijevima. /VI mm tla hrana u želucu provede samo tri sata bez putrifikacije, bez fermentacije, bez plinova, IKV napuhavanja, bez žgaravice i bez kiseline koja zahtijeva lijekove. Isto tako, želimo da lu.ina što br/c i djelotvornije prođe kroz crijeva. To se postiže uzimanjem samo jednog koncentriranog jela u jednom obroku. Uzimati više njih jednim obrokom uzrokuje truljenje lii.inc koja onda ne može biti asimilirana. Nepravilno kombinirana hrana znatno utječe na i iklusc asimilacije i eliminacije. l'ostoj i jednostavno rješenje kojim se to može izbjeći. Želite li jesti odrezak, ribu ili piletinu, H'ihlc. Budite samo svjesni da vam ta hrana od mesa postaje jednom koncentriranom hranom /;• i;i| obrok. To znači da u tom obroku ne biste smjeli imati još takve hrane. Ne krumpir, ri/.u, i i | f s i o , sir ili kruh, već hranu s visokim udjelom vode. Drugim riječima, uz odre/ak u/mite ni-ko povrće, recimo brokule ili tikvice. Možete uzeti koje god povrće volite. Upamtite da ono ne /ahtijeva sebi specifične probavne sokove jer će se razgraditi i u neutralnim, i u kiselim, i u l u / n a t i m . Recimo da blago prokuhate nešto brokula i tikvica ili ih napravite na bilo koji način k.iko ga volite, samo imajte na umu da što ih duže kuhate to više vode i života iz njih uklanjate, l'i iptemite, dakle, uz odrezak povrće i salatu. Tako se hraneći ne možete ogladnjeli. Mi vas ne navodimo k izgladnjivanju, samo trebate biti svjesni da postoje izvjesna fiziološka • - f ! amcenja koja treba poštivati. Želite li imati pečeni krumpir, u redu. Ali imajte ga uz povrće, ii|n tikvice, mahune, brokule i s maslacem. Vidite li sad što predstavlja kombiniranje hrane? A - l i i c li meso imajte ga s povrćem i salatom; želite ii krumpir imajte ga s povrćem i salatom; •vluc li kruh imajte ga s povrćem i salatom; želite li tijesto imajte ga s maslacem, povrćem i •..il.iiom; želite li sir narežite ga i stavite u salatu ili ga istopite i stavite na povrće. Ovo može l u l i previše jednostavno ljudima koji se boje da će ostati bez bjelančevina ne budu li jeli meso u -A akom obroku. O tome ćemo kazati više u sljedećem poglavlju. Dakle, uživajte u jelu, jedite hranu kakvu želite, ali ne miješajte sveto zajedno i ne jedite u istu vrijeme. Ovo ne samo da pogoduje izlučivanju hranjivih tvari iz hrane i njihovom k m i š t e n j u od strane organizma jer nema ni putrifikacije ni fermentacije, već i uklanja bolne IHokivne poremećaje te obilno povećava energiju. Nepridržavanje pravilnog kombiniranja IM.IIK- ima mnoge negativne posljedice, a pridržavanje dovodi do pozitivnih. Krenimo, dakle, n.i |>.»/itivne! POZITIVNA POSLJEDICA BROJ JEDAN: MRŠAVLJENJE! Negdje je rečeno da ako priroda kombinira ugljikohidrate i proteine u istoj hrani, to trebamo i i i t i t i i mi. Nije u pravu svatko tko tako misli. Ako se hrana u kojoj postoji prirodna kombinacija Ugljikohidrata i bjelančevina, npr. grah, jede sama, tijelo je sposobno prilagoditi svoje probavne »okove i vremenski odrediti njihovo izlučivanje tako da probava bude jako učinkovita. Grah |c iiiai'e teško probavljiv. Većina će ljudi nakon stoje pojela grah osjetiti plinove ili napuhavanje Alo dokazuje da kombinacija ugljikohidrat-bjelančevina bilo koje vrste uzrokuje probleme, h a v i l n a adaptacija probavnih sokova karakteru i zahtjevima hrane nije moguća kad se u istom uluoku nađe zasebna hrana bogata bjelančevinama i zasebna bogata ugljikohidratima. Postoji
jasna i bitna ra/lika i/medu prehrane hranom koja ima prirodnu kombinaciju bjelančevina i ugljikohidrata i prehrane zasebnom hranom s ugljikohidratima i bjelančevinama.
i / \ | c s m m prehrambenim n a v i k a m a ko|ih se dr/inio: i/gledaju ispravne, ali nisu. Tradicije, I M - / oh/na k o l i k o pogrešne bile, teško umiru.
Ako nije dobro zajedno miješati h r a n u bogatu bjelančevinama i hranu bogatu ugljikohidratima, je li dobro miješati jednu hranu bogatu bjelančevinama s istom takvom drugom i onu bogatu ugljikohidratima s onom bogatom ugljikohidratima? Ustvari, najbolje bi bilo uzeti jednu koncentriranu hranu po obroku tako da se izbjegne bilo kakva tako kombinirana hrana, no ipak je jedna od ovih kombinacija prihvatljiva. Možemo kombinirati jednu hranu bogatu ugljikohidratima s takvom drugom, ali uzimati dvije različite hrane bogate bjelančevinama u istom obroku ne bi bilo dobro jer bjelančevine imaju složeni sastav i različite osobine, što dovodi do nespojivih zahtjeva probavnim organima zbog kojih se te bjelančevine počinju putrifieirati. To ne znači da se dvije različite vrste mesa ne mogu jesti u istom obroku, ali sigurno znači da se dvije vrste hrane s različitim bjelančevinama, npr. meso, jaja, mliječni proizvodi ili orasi ne bi smjele nalaziti u istom obroku.
|'M\ i l n i ) kombiniranje hrane ne priječi vam da jedete ono što volite, samo sve to ne biste . i n u ' l i icsti istovremeno. Jedete li u skladu s načelima kombiniranja hrane, nećete osjetiti u - l i k i gubitak energije, nego naprotiv veliki višak energije. Sjećate li se svog obroka za prošli l >.in /.dualnosti? Jeste li nakon jela izgovorili onu čuvenu rečenicu: "Joj, neću više nikad 1 i i i " ' Sigurno ste /atim otišli u dnevnu sobu gledati televizor jedva se dogegajući do n.i .loniaoi. Niste imali snage jer ste jeli pogrešno kombiniranu hranu. Jeli ste puricu s pečenom •pvedinom ili šunkom, krumpir pire, nadjev i umak, te kolače i pitu od bundeve, a povrće sa 1 1 M u- n ilko nije ni taknuo. Znate o čemu govorim, zar ne? Nemojte ovo shvatiti kao da trebate ndiiMati od Dana zahvalnosti, ali vaš će organizam biti umoran i iscrpljen zato što se u njemu i u l . i / i puno različite, nespojive koncentrirane hrane. Bude li tako samo s vremena na vrijeme, i i | t - l o će se s time moći uhvatiti u koštac, a bude li svakodnevno, tijelo će se slomiti. Nakon što r. i luhianimo, a pogotovo na proslavama, trebali bismo biti spremni osvojiti svijet, a jedva n i n spremni osvojiti kauč.
Ugljikohidrate nije teško razgraditi kao bjelančevine pa možemo jesti različitu hranu bogatu raznim vrstama ugljikohidrata, npr. rižu i grah. Iako se radi o teškoj kombinaciji, ona je prihvatljiva organizmu. Ili sendvič od avokada i kukuruz. Najidealnije bi dakako bilo da ipak izbjegavate sve te kombinacije jer bi to značilo manje posla za organizam, odnosno manju energetsku potrošnju, no znajte da se dvije vrste hrane bogate različitim ugljikohidratima mogu kombinirati a da ne pokvarimo želudac. Upoznavajući vas s pravilnim kombiniranjem hrane, nastojimo promijeniti vaše postojeće prehrambene navike. Time se vaš život ne mora potpuno izvrnuti. Sve promjene učinite po vlastitom ritmu. Jasno, što se dosljednije budete pridržavali ovog načela, imat ćete i više uspjeha pri mršavljenju. Vidite li kako je jednostavno? Ovdje se radi o posve novom načinu prehrane koji nam, izvjesno je, treba. Dosadašnji način prehrane ove zemlje doveo je do toga da nas više od polovice ima probleme s težinom. Nikad nismo poznavali pravilan način prehrane organizma. Iz onoga što smo dosad naučili očito je da uobičajeni pristup prehrani, tj. uvriježenoj filozofiji o četiri grupacije hrane nije učinkovit. Zastario je i nedjelotvoran, a mi ga se držimo kao da je Biblija. Ta filozofija ne stoji, što svjedoči činjenica koliko je ljudi u ovoj zemlji bolesno i debelo. Nedavno je u Johns Hopkins Universitv School of Medicine održana konferencija o gojaznosti na kojoj su se našli mnogi znanstvenici i medicinski radnici. Dr. Gerard Smith iz Cornell Universitv Medical Center je, osvrćući se na fiziološke smjernice što djeluju na prehrambene navike, rekao da ne znamo gdje pronaći te smjernice jer je naše neznanje potpuno. Na konferenciji poslužen ručak sastojao se od pečene govedine s pireom od krumpira, umakom i prokulama, te kolača od čokolade. Njihovo nepoznavanje načela kombiniranja hrane je uistinu potpuno.
Najveća zapreka pravilnoj prehrani su uvriježena vjerovanja koja su izgrađivana godinama. Ako je vjerovanje u nešto tako snažno, onog koji vjeruje ni svi dokazi da je krivo neće pokolebati. Sjetite se kako je prošao Galileo prije tri stoljeća rekavši da Sunce ne kruži oko Zemlje. Njegova teorija temeljena na ranijim Kopernikovim radovima dovela gaje u zatvor jer je svaka budala vidjela kako Sunce putuje preko neba utapajući se u moru ili nestajući iza brda. Danas znamo da Sunce ne kruži oko Zemlje premda tako izgleda, zar ne? Tako je i s
Sjećate li se onog lava o kojem smo govorili, onog stoje lovio zebru? Jede li on s njom imloj! od pečenog krumpira? U džungli je sve a lacarte. Životinje u prirodi su puno /ilravije nd i i i i s ne samo što jedu hranu s visokim udjelom vode, već i stoga što dobro k o m b i n i r a j u hi. inu. One jedu samo jednu vrstu hrane u jednom obroku, a ne kao mi koji mu/crno pojesti IVI '-in nam padne u ruke, uključujući i njih. l - v o nečega što bi vas moglo iznenaditi: Henry Ford je bio jedan od zagovornika kombiniranja hrane. U članku iz "Earlv American Life", David L. Lewis piše o Fordovoj i n u noj školi "Wayside Inn" osnovanoj 1928. "da nauči mladiće kako raditi rukama i misliti." Nepovlašteni dječaci od dvanaest do sedamnaest godina pohađali su je od devetog do dvanaestog i , i / i c d a . Učili su poljoprivredu, elektro i automobilsko inžinjerstvo, vodoinstalaterstvo, i.t|H-larstvo i ostale obrte i akademske predmete. Zajedno s naobrazbom koju je financirao l ord, učenici su morali trpiti i njegovu prehranu. Šećer, bomboni, kolači, pudinzi i ostali slatki d e s e r t i b i l i su z a b r a n j e n i , baš kao i čaj, kakao ili sol. H R A N A BOGATA m . l IIKOHIDRATIMA I HRANA BOGATA BJELANČEVINAVA NIJE SE N I K A D M l M !>ALA JER SE SMATRALO DA SU KEMIJSKI NEKOMPATIBILNE, a salate od povrća l u l e su servirane dvaput dnevno. Bravo Henry! Da ih je hranio lošim obrocima, ne bi imali e /a posao. Hitno je početi poštovati ograničenja organizma. Treba stvarati energiju potrebnu za uklanjanje otrovnih tvari iz njega. Probava zahtijeva više energije od bilo koje tjelesne funkcije. l'i.u i l n o kombiniranje hrane oslobađa energiju potrebnu za detoksikaciju, a najljepše u njemu jesi to što se ne morate izgladnjivati. Kako bi bilo izgubiti četiri i pol kilograma u deset dana ilnk jedete? To bi volio svatko tko je predebeo, a može se postići razumijevanjem pravilnog kombiniranja hrane. Ne morate mi vjerovati na riječ, uvjeriti se možete probate li kombinirati hi .inu onako kako vam preporučujemo. Tek će vam tada biti jasno je li uistinu tako ili nije. Najhitnije je da djeluje; to stoje nešto dokazano ili nedokazano ne znači ništa ako zbog toga drastično povećate tjelesnu energiju, izbjegnete želučane probleme, mršavite i osjećate se o. Ne morate mi vjerovati, iskušajte sami!
Pravilno kombiniranje hrane jednostavno stvara okruženje za mršavljenje. Probavite li hranu za tri umjesto za osam sati, ostaje vam još pet za detoksikaciju i mršavljenje, a energiju da i ne spominjemo. Neki ljudi su mi rekli daje to u redu i da stoji, ali se oni kao poslovni ljudi ne mogu toga uvijek pridržavati. Zašto ne? Svaki dobar restoran vam pruža mogućnost da odaberete što ćete jesti; vi ste gost i vi plaćate. Nitko vas ne može prisiliti da uzmete ono što ne želite. Recimo, današnji specijalitet je pastrva. Sviđa vam se i uzimate je, ali umjesto riže koja ide uz nju tražit ćete šparoge, cvjetaču ili neko drugo povrće i salatu. Vaši vas poslovni partneri neće pitati zašto ne jedete rižu. No kad se budete dizali od stola osjećat ćete se lagodno i završit ćete današnji posao s takvom energijom, a vaši će poslovni partneri imati želudac pun trule hrane koja će im samo naškoditi. Bit će umorni, morat će popiti kavu ili neki drugi otrovni stimulans koji izaziva ovisnost. Pravilno kombiniranje hrane je fantastično jer unapređuje razinu energije i samo istodobno stvara svu potrebnu energiju za detoksikaciju. Najbolje je stoje ova metoda tako jednostavna. Iako ste problem težine stvarali dvadeset, trideset ili četrdeset godina, još uvijek imate vremena da ga se riješite. Trebate samo započeti. Uzbudim se i zaneseni svaki put kad o ovom raspravljam jer znam kako je sve to jednostavno. Vidio sam da djeluje na tisućama ljudi i znam da još tisuće drugih, uključujući i vas, mogu postići izvanredan osjećaj kontrole i posjedovati zdravo tijelo. Sve je to na dohvat ruke. Usput, stanovnici Sjedinjenih država troše trideset milijardi dolara na lijekove godišnje. Svakog sata gutaju dvadeset i pet milijuna tableta. Znate li koji je najprodavamji lijek u Sjedinjenim državama? Nekad je to bio valium, a prema Wall Street Journalu sad je tagamet. On se koristi pri želučanim problemima. Ima li to možda ikakve veze s onim s čime se želudac mora svakog dana baviti? Budete li se držali pravilnog kombiniranja hrane, iz prve ćete ruke doći do zaključka o kakvom se izvanrednom oruđu radi. Time smo došli do trećeg oruđa kojim ćemo se boriti protiv sala i otrovnih tvari. O njemu volim raspravljati više no o bilo kojem drugom, a to je...
NAČELO PRAVILNOG UZIMANJA VOĆA
l ) širokom predmetu zdravlja ne postoji područje koje se tako pogrešno tumači kao uzimanje \ o i ;i U ovoj zemlji ljudi ne znaju kako treba jesti voće. Ne mislim da ga ne znaju ubrati i pojesti, već da ne znaju kako ga i kada uzimati. Pravilno uzimanje voća je u uskoj vezi s l > i . i v i l m m kombiniranjem hrane. Koliko poznajete ljudi koji uistinu ne vole voće? Vjerojatno takve ne poznajete. Većina i i n < l i s kojima ste u dodiru spremno će izraziti svoje oduševljenje prema voću. Najnegativniji komentar kojeg ćete čuti bit će "volim ga, ali ono ne voli mene" ili "volim ga, ali ga ne mogu |i-sl i". To zašto ga netko ne može jesti temelji se na nerazumijevanju pravilnog u/imanja voća. Na svakom svom seminaru tražio sam da se jave oni koji ne vole voće, i rijetko kad se tko |.i\ 10, pa čak i u skupinama od sedam stotina i više ljudi. Razlog zbog kojeg gotovo svi izražavaju . \ o | u sklonost prema voću jest to što ga naša tijela nagonski trebaju. Sa svojim slatkim ni|i-š;ivinama rijetkih okusa, zanosnih aroma i oku ugodnih boja, voće pruža jelu zadovoljstvo. Vm'v je bez sumnje energijom najbogatija hrana kojom se hranimo, no samo ako se pravilno u/ima. Ono što ćete naučiti može se uzeti s izvjesnom dozom skepticizmajer se suprotstavlja načinu mišljenja o voću, što je u redu. Tiče se novog načina razmišljanja o tijelu i prehrane. l stari i mladi drže voće poslasticom, npr. komad hladne dinje za vrućeg dana ili kad nakon /.u mjenog obroka uzimate komad voća kojim smirujete nepce. Ovo vas može iznenaditi: razlog zbog kojeg tražimo voće jest što je ono bez dvojbe najvažnija hrana koju možemo ponuditi svom tijelu. To je hrana na koju je ljudska vrsta biološki prilagođena. 15. svibnja 1979. u The New York Timesu izašla je priča o radu doktora Alana Walkera l>n/nutog antropologa sa Sveučilišta John Hopkins. Taj članak bio je prava bomba za sve one tloklore i stručnjake za prehranu koji nisu bili svjesni goleme važnosti voća u ljudskoj prehrani. ( Ukuca dr. Walkera pokazuju da se naši davni preci većinom nisu hranili mesom, sjemenkama, •.i.i!)l|ikama, lišćem ili travom, već uglavnom voćem. Dr. Walker je razvio zapanjujući način oiliedivanja prehrambenih navika proučavajući tragove na zubima. Svaka hrana na njima ostavlja drukčije tragove. U svojim proučavanjima zubi pračovjeka dr. VValker nije našao nikakvih izuzetaka. Svaki pregledani zub, od hominida do homo erectusa, pokazao je da se i, uli o zubu čovjeka koji se hranio voćem. Trebali ste čuti škrgutanje zubima ljudi iz ( '.Milemenove udruge. Pošto smo se biološki prilagodili na voće, daleko je važnije misliti koliko ćete pojesti voća
nego koliko ćete pojesti hrane bogate bjelančevinama, t j . mesa. U petnaest godina i.ida nikad nisam susreo osobu koja bi pokazivala nedostatak bjelančevina. Naprotiv, susreo sam stotine otrovanih bjelančevinama od kojih većina nije uzimala dovoljnu količinu voća. Preveliko uzimanje bjelančevina povezano je s rakom grudi, jetre i mjehura i u povećanju izgleda oboljavanju od leukemije. ( Viktoras Kulvinskas: Survival into the 21st Century; Omangod Press, 1975., Wethresfield, Connecticut) Prema Williamu J. Mayou, osnivaču Klinike Mayo, prehrana mesom povećala se za 400% u zadnjih stotinu godina. Na rak želuca otpada jedna trećina svih bolesti raka ljudskog tijela. Ukoliko se hrana od mesa potpuno ne razloži dolazi do njezinog raspadanja i nastajanja aktivnih otrova koje apsorbiraju organi neprilagođeni njihovom primitku. ( Blanche Leonardo:CancerandOther Deseasesfrom MeatConsumption; Leaves ofHealing, 1979., Santa Monica. California ). Trovanje bjelančevinama očituje se u hiperkiselosti tijela, o čemu ćemo više govoriti u devetom poglavlju. Već smo rekli daje imperativ sustava njegovo neprestano čišćenje od otrovnih tvari koje se nakupljaju u tijelu. Najdjelotvorniji način čišćenja organizma je uzimanje hrane s visokim udjelom vode. Vjerojatno možete pogoditi sadržaj sljedeće račenice: VOĆE IMA NAJVEĆI UDIO VODE U SEBI OD BILO KOJE DRUGE HRANE. Voće je ustvari 80 do 90% voda. Uz vodu tu su svi vitamini, minerali, uglikohidrati, aminokiseline i masne kiseline koje organizam treba. Životnu snagu vode iz voća ne dostiže niti jedna druga vrsta hrane. Kad se voće pravilno uzima, ništa se ne može usporediti s od njega dobivenim koristima. Po svojoj prirodi voće je takvo da daje t i j e l u mogućnost uklanjanja nakupljenih otrovnih tvari. Time se svaki vid života još više potiče i vaše tijelo postaje sposobno funkcionirati s optimalnom učinkovitošću. Kao oruđe za mršavljenje, pravilno uzimanje voća neusporedivo je u svojoj učinkovitosti. U listopadu 1983. je Judith Rodin, profesorica na Sveučilištu Vale, iznijela na Međunarodnom kongresu o gojaznosti u New Vorku zanimljive podatke. Njezine studije o koristima voćnog šećera pokazuju da će ono što ste pojeli za jednog obroka utjecati na ono što ćete pojesti u sljedećem. Bergen Record izvjestio je kako je gospođa Rodin vršila istraživanja. Vodu zaslađenu različitim vrstama šećera dala je proučavanim grupama. Ljudi koji su pili tekućinu zaslađenu voćnim šećerom fruktozom, jeli su znatno manje od ljudi koji su pili ili vodu ili tekućinu zaslađenu saharozom. Ona i njezini suradnici zabilježili su da su osobe koje su uzimale fruktozu jele u svom sljedećem obroku prosječno 479 kalorija manje od onih koje su uzimale saharozu. Dr. William Castelli medicinski rukovoditelj Framinghamskom studijom o bolestima srca i djelatnik Medicinske škole na Harvardu, kaže da nesvakidašnji sastojak iz mnogih vrsta voća može smanjiti rizik od bolesti srca i srčanog udara. Taj sastojak štiti srce sprečavajući krv da postane masna i tako začepi žile, jer voće ne začepljuje. Sastojak potreban za krepak život jest energija. Već znamo da probava troši najviše energije od svih drugih fizičkih aktivnosti. Pri tome voće obavlja najbitniju ulogu jer NJEGOVA PROBAVA ZAHTIJEVA MANJE ENERGIJE OD PROBAVE BILO KOJE DRUGE HRANE. Zapravo, probava voća gotovo i ne zahtijeva energiju. Sve što ljudsko tijelo konzumira mora se razgraditi i pretvoriti u glukozu, fruktozu, glicerin, aminokiseline i masne kiseline. Mozak bez glukoze (šećera) ne može funkcionirati. Voće je glukoza u tijelu. Njegova probava, apsorpcija i asimilacija zahtijeva najmanju potrebnu količinu
. m - i i ' i i e l > i u i ' i i l u . 111.1 pio vodi od jednog i pol do četiri sala u /elucu (pod uvjetom daje bila l ii .i\ i Ino kontinuirana). Manje koncentrirana i bolje kombinirana hrana manje vremena provodi u /diioi To je mjesto u kojem počinje trošenje energije. VOĆE SE NE PROBAVLJA U / l - L U Č U ! Svo voće, osim banana, datula i sušenog voća se u želucu zadržava veoma kratko, i >no prola/.i kro/ želudac kroz dvadeset do trideset minuta, kao da prolazi tunelom. Razgrađuje •.r n cnjevima i oslobađa svoje visoko hranjive tvari. Količina energije koju voće štedi jer se ne mora razgrađivati u želucu je vrlo velika. Ta se . nu r.ija automatski usmjerava na čišćenje organizma od otrovnih tvari i tako smanjuje težinu. Sve je ovo uistinu tako samo ukoliko se voće pravilno uzima. Stoje pravilno uzimanje voća? K;iko se voće ne zadržava dugo u želucu, njegovo pravilno uzimanje znači da se VOĆE NE SMIJE JESTI S NEKOM DRUGOM HRANOM ILI NEPOSREDNO POSLIJE NJE. Bitno K tla voće jedete na prazan želudac. OVO JE, BEZ DVOJBE, NAJVAŽNIJI VID NAŠEG I ' K ( ) ( i R A M A . Jedete li voće pravilno, ono će odigrati veliku ulogu u osposobljavanju tijela /,i detoksikaciju jer ima puno vode i zahtijeva malo energije za probavu. Voće je najvažnija IM i n . i koju možete jesti, ali jedete li ga nakon druge hrane, nastat će mnogi problemi. l l/mimo da jedete sendvič i nakon njega uzmete komad nekog voća, npr. dinje. Taj komad d i n j e |c spreman samo proći kroz želudac u crijeva, ali ga sendvič u tome priječi. U im-duvremenu, cjelokupni obrok počinje trunuti i fermentirati, što dovodi do nastanka kiseline. Kloni kad voće dođe u dodir s hranom i probavnim sokovima u želucu, cjelokupna se masa hiane počinje se kvariti. Bjelančevine se počnu putrificirati, a ugljikohidrati fermentirati. Sve M- pielvara u kiselinu i mi jurimo po lijekove. To se lako može dokazati, a možda ste već i sami 1o doživjeli. Možda ste nakon jela uzeli komad voća ili čašu soka i osjetili oštru bol u želucu ili žgaravicu. Voće koje ste pojeli trebalo je samo proći kroz želudac u crijeva, ali gaje ostala hrana spriječila. Medicinski se to ne može dokazati stoga što se o utjecaju prehrane na organizam ne zna doNoljno. Dr. Hcrbert M. Shelton, pravi autoritet za kombiniranje hrane, naglašava da se sva pnlencijalna vrijednost voća može iskoristiti samo ako se uzima na prazan želudac. Ako ste ga m i|ek u/imali nepravilno i pri tom vas ništa nije boljelo, ne znači da niste kršili prehrambene /akone. To samo pokazuje sposobnost tijela prilagođavanju. Isto tako, možete se izvući ne plaćajući porez, ali to ne znači da ne kršite zakon. Jednog dana će vas porezna služba sigurno u h v a t i t i . Nastavljanje nepravilnog uzimanja voća, jednom će također uzeti svoj danak. Mnogi dinju jedu nepravilno i onda za to što se osjećaju loše krive dinju. U čemu je /upravo stvar? Jeli su dinju nakon sendviča ili neke druge hrane koja je dinji stvorila zapreku l>inna crijevima. Ona je zbog toga fermentirala i ove su se osobe počele osjećati loše. Da su pi \ o pojele dinju, pričekale dvadesetak minuta i onda pojele nešto drugo, ovo se ne bi dogodilo. Ne Ireba, dakle, dinju krivili što nije dospjela do crijeva. Dano vam je vrlo jednostavno oruđe kojeg mnogi ljudi nisu svjesni. Fiziološki voće kroz Histem prolazi brzo i ne iziskuje veliki utrošak energije kao druga hrana. Zato bez oklijevanja ka/em daje VOĆE NAJSITNIJA HRANA KOJU MOŽEMO JESTI! ()vo vrijedi za SVO voće, čak i ono koje sadrži velike količine kiselina kao što su naranče.
ananas ili grejp. To se voće tako na/.iva samo botanički U/ima li se pravilno, svoće voće kad dospije u organizam pokazivati alkalijsko djelovanje. Voće, /ajedno s povrćem, posjeduje jedinstvenu sposobnost neutraliziranja kiselina nakupljenih u organizmu. Nepravilno kombinirana hrana, nedovoljna zastupljenost hrane s visokim udjelom vode, nusproizvodi razgradnje koncentrirane hrane, kemijski aditivi, zagađeni zrak i voda, te stres uzrokuju povećanje koncentracije kiselih i otrovnih tvari u organizmu. Takav se organizam prepoznaje po debljini, celulitu, sijedoj kosi, ćelavosti, ispadima nervoze, podočnjacima i preuranjenom boranju lica. Izravna posljedica prevelike koncentracije kiseline je čir. Jede li se pravilno, voće posjeduje izvanrednu sposobnost pomlađivanja čime se suprotstavlja djelovanju kiseline u sustavu. Kad potpuno savladate načelo pravilnog uzimanja voća, upoznat ćete jednu od prirodnih tajni ljepote, dugovječnosti, zdravlja, energije, zadovoljstva i normalne težine. Voće više nego ijedna hrana opskrbljuje tijelo sa svime što mu je potrebno da bude što zdravije. Osim što sadrži vodu kojom se organizam čisti, činjenica da voće ne ostavlja otrovne tvari i da gotovo ne zahtijeva energiju za probavu, govori da se radi o hrani najbolje uravnoteženoj svim potrebnim hranjivim tvarima. Pet nezaobilaznih tvari koje dobivamo iz hrane, a potrebnih za život su glukoza kao gorivo (iz ugljikohidrata), aminokiseline, minerali, masne kiseline i vitamini. Prva i najvažnija prednost hrane je njezina energetska vrijednost. To bi trebao biti najhitniji činitelj pri određivanju opće vrijednosti svake hrane. Idealni postoci svake od pet najvažnijih hranjivih tvari kako ih ljudsko tijelo treba su: glukoza-90% aminokiseline-4-5% mineral i-3-4% masne kiseline-1+% vitamini-ispod 1% Gore navedeni postoci pokazuju idealni sastav hrane prema potrebama organizma. Ti podaci odgovaraju samo jednoj vrsti hrane s ovog planeta - voću. To bi išlo u prilog zaključcima dr. Alana Walkera po kojima se ljudi već milijunima godina uglavnom hrane voćem. Prije no što su nas kao rasu u zabludu doveli vanjski utjecaji, mi smo se kao i sve životinje nagonski hranili onim što nam je moglo pružiti sve potrebno za život, tj. u našem slučaju VOĆEM. Postoje dva važna razloga bitna za svladavanje načela pravilnog uzimanja voća. Prvi govori o tome kakvo se voće ili voćni sok uzima. Odgovor na to je: SAMO SVJEŽE! Nikakve koristi nećete imati od voća koje je prerađeno ili izmijenjeno bilo kakvom upotrebom topline. Naprotiv, to je voće čak i štetno. Organizam iz voća može izvući hranjive tvari samo ako je ono u svom prirodnom stanju. Pečene jabuke, konzervirano voće i razne pite ne opskrbljuju tijelo hranjivim tvarima, u organizmu se pretvaraju samo u kiselinu i otrovne tvari koje vjerojatno oštećuju tkivo unutarnjih organa. Tijelo zbog njih mora koristiti neprocjenjivu energiju da bi ih neutraliziralo i uklonilo iz sebe. Činjenica je daje voće osjetljive prirode. Kuhanjem se uništava njegova potencijalna vrijednost. Nema sumnje da se makrobiotika (koja odvraća od prehrane voćem) i prirodna higijena u
n v u i n o no mogu slo/itt l'iolckhh desetak godina u svojoj sam se privatnoj praksi imao prilike l>osav|clov;iti s mnogim pristalicama makrobiotike. Potražili su me jer su se osjećali loše zbog JujMilia|iH>g pri Jr/avanjamakrobiotičkim teorijama. Svima se stanje poboljšalo nakon nekoliko i|i-k od voća ili povrća nego mlijeko, sodu, alkohol, čaj ili kavu. Dobro je zapamtiti da se ne |m*pi »ruča piti sokove naiskap. Zato što se radi samo o dijelu hrane, trebali biste piti gutljaj po i ' u t l | . i | , tako da se u ustima izmiješa sa slinom. Voće je prepuno vitalnih životnih sila. Koristi li se pravilno, može se odmah staviti na i.r.polaganje organizmu. Niti jedna druga hrana ne pridonosi čišćenju organizma i mršavljenju Lio voće. Uništiti tu njegovu sposobnost uzimajući ga na pogrešan način nije ništa do /loćin • i 1. 1 tijelom! Biste li uživali u Mona Liši daje premazana blatom ili u Mozartovoj sonati da se u. i ploči nalazi velika ogrebotina? Biste li uživali u mirisu ruže na koju je bačeno smeće? t iskrali! ćete si višestruke koristi od voća, dozvolite li mu da se pokvari u vašim probavnim l >rugi se razlog odnosi na vrijeme koje treba proteći između uzimanja hrane koja nije voće i \ oi-ii. Dok imate prazan želudac, možete jesti koliko god voća želite u vremenskom razmaku k a k v o m želite, ali tako da dvadeset do trideset minuta nakon toga ne jedete ništa. Za to će vii|eme voće ili sok napustiti želudac. Sok i neko voće zahtijevaju i manje vremena, ali za • U .uloset do trideset minuta možete biti sigurni da više nisu u želucu. Bananama, datulama i •usi-nom voću treba od četrdeset i pet minuta do sat vremena. Kad pojedete bilo koju hranu ku):i nije voće i meso, morate pričekati barem tri sata, a nakon mesa četiri. Ova se vremena odnose samo na hranu koja je pravilno kombinirana. Ukoliko vam obrok nije pravilno iskombiniran, hrana će se u želucu zadržati bar osam sati. U to vrijeme ne biste smjeli uzimati n i k a k v o voće ili voćne sokove.
POTREBAN V R E M E N S K I R A / M A K I/MEDJU NEKOG OBROKA l PONOVNOG U/IMANJA VOĆA
i . n i m islv;i ciH-ipic. |c h logično umlro doručkovati? Ukoliko ga preskočite, ne samo da se iH-ivU- oncsviicslili /bog nedostatka hrane (jer vaše tijelo još uvijek koristi ono što ste pojeli dana), nego ćete biti puni poleta i energije.
VRIJEME
( H ) ("'ASA K A D SE PROBUDITE, PA BAREM DO PODNEVA, UZIMAJTE SAMO VOĆE l VOĆNE SOKOVI:.
Salata ili sirovo povrće
2 sata
Pojedite i popijte koliko želite bez ustručavanja samo pazite da se ne prejedete. Hraneći si- na laj način, stvarate i čuvate veliku energiju. Probava voća ne zahtijeva energiju jer se ona ur obavlja u želucu, a gotovo da i nije potrebna bude li voće dobro prožvakano.
Pravilno kombiniran obrok bez mesa
3 sata
Pravilno kombiniran obrok s mesom
4 sata
HRANA
Bilo kakav nepravilno kombiniran obrok
sati
Voće u našem programu igra iznimno važnu ulogu. Ono zapravo odmara probavni sistem stvarajući tako energiju potrebnu za čišćenje i mršavljenje. Vidite li sad da nije samo važno što icdctc. već i kako jedete. Kad bi vas netko upitao koje je po vašem mišljenju najgore vrijeme dana zajclo, što biste mu rekli? Većina ljudi misli daje to neposredno prije spavanja. Iako je i to užasna navika, još je gore jesti ujutro kad se probudite. Znam da ne vjerujete jer smo se naučili da je dobar doručak nositelj dana. Znate li kako izgleda američka tipična stanka za kavu? Ljudi pojedu obilan doručak "zbog energije" i onda cijelog dana posežu za kavom da ostanu budni jer je organizam izmoren probavom doručka. Znam kakav je ovo udarac jednom od najukorijcnjenijih uvjerenja. Na trenutak zaboravite sve što ste naučili o doručku, sve savjete nutricionista (stručnjaka za prehranu), liječnika i drugih stručnjaka. Zaboravite sve to i oslonite se na svoju zdravu pamet u prosuđivanju ima li doručak pozitivan ili negativan učinak na debljinu. Zapamtite, ENERGIJA JE SRŽ ŽIVOTA. Ujutro kad se probudite, pod uvjetom da niste imali "ponoćni" ili nepravilno kombinirani obrok, odmoreni ste i na vrhuncu snage. Hoćete li svu tu energiju potrošiti na obilan doručak? Već znate da probava zahtijeva ogromnu količinu energije, a obilnim doručkom koji je zapravo vruća pljuska načelima pravilnog kombiniranja hrane tu energiju nećete nadoknaditi. Naprotiv, potrošit ćete puno energije kako bi se hrana mogla probaviti. Tradicionalno u Americi za doručak imamo jaja i tost, žitarice s mlijekom ili krumpir s mesom što su izrazito loše kombinacije hrane zbog čega tijelo mora satima trošiti dragocjenu energiju. Ukoliko je pravilno kombinirana, hrana u želucu provodi oko tri sata. Energija se počinje obnavljati tek kad se hranjive tvari u crijevima apsorbiraju. Gledajući sa
11 ranjive tvari apsorbiraju se u crijevima. Kako voće u crijeva brzo dospijeva, iz njega se moj'ii apsorbirati sve hranjive tvari. Jedete li voće, dan će vam biti plodniji i uspješniji jer ste riKTniju očuvali, a ne nepotrebno utrošili. Zapanjit ćete se kakav će to učinak imati jednom Liti se naviknete samo na voće i voćne sokove prije podne. Pitat ćete se kako ste ranije uopće mogli ujutro jesti teške obroke. Težak obrok podrazumijeva i težak dan. Ujutro mo/ete jesti \ » K a koliko želite sve do pola sata prije sljedećeg obroka. Nakon njega, trebala hi proći najmanje in sata do sljedećeg. Budete li opet gladni, poslušajte tijelo i uzmite još voća. Tisuće ljudi s mojih seminara doslovno su prestali jesti tešku hranu ujutro. Uzimajući i.ulu samo voće i voćne sokove, postigli su nevjerojatan preokret. Mnogi su ljudi bili skeptični p.i MI odlučili da će ovo samo isprobati i onda se opet vratiti na standardni doručak, ali to nitko ml n j i h nije učinio. Nakon deset dana voćnog doručka, nitko se ne želi vratiti starom. Razlika li- tako velika da vam se čini da ste se prije hranili nakovnjima. Ponekad možete imati uobičajeni iloi učak i to je u redu jer "ponekad" je jedna stvar, a "svakodnevno" druga. U/imanje voća i sokova ujutro sama je srž našeg programa. Mnogi su mi ljudi rekli da premda se stalno ne pridržavaju programa, uzimanje voća ujutro nisu napustili jer im i ono samo dovoljno koristi. To je bez dvojbe najvažniji čimbenik ovog programa. Želite li započeti od jednog principa, trebali biste krenuti od ovoga. Neki smatraju da voće i voćni sok debljaju. Voće može izazvati negativne posljedice samo ako je prerađeno ili ako se uzima s nekom drugom hranom ili neposredno nakon nje. l ' / I M A LI SE NA PRAZAN ŽELUDAC, SVJEŽE VOĆE IMA SAMO POZITIVAN l IĆINAK JER POTIČE MRŠAVLJENJE. Na našu napomenu da slobodno možete jesti voća koliko želite mnogi će se od vas zabrinuti zbog kalorija. Kalorije su neprijatelji samo u izrazito picradcnoj i nepravilno kombiniranoj hrani. One što se nalaze u voću neće utjecati na debljinu, u-ć će priskrbiti energiju potrebnu za mršavljenje. Računanje kalorija me je uvijek umaralo. Radi se o jednom krajnje očajnom načinu određivanja što treba jesti. Molim sve ljude da zaborave na kalorije i misli usredotoče na hr.inu visoke kakvoće. Računanje kalorija je vrlo neučinkovit način održavanja tjelesne težine, l o je ustvari potpuno nerealna mjera kojom se teško može postići napredak pa zbog toga mnogi od onih što izračunavaju kalorije nisu došli do zadovoljavajućih rezultata. Jednom sam u Palm Springsu otišao na doručak ujedan dobar restoran. Ta se ustanova
h v a l i l a da sve na jelovniku ima točno onoliko kalorija koliko je tamo pisalo. A evo /ašto je računanje kalorija nepotrebno: iz jelovnika sam sastavio dva moguća doručka. Oba su se sastojala od tri namirnice. Jedan je doručak imao 220 kalorija, a drugi 190. Po logici računanja, svaka kalorija nešto znači pa bih trebao imati onaj obrok u kojem ih je manje, dakle 190. Kako sam razumio načela prirodne higijene, bez oklijevanja odlučio sam se za doručak od 220 kalorija. Jer kalorija u prerađenoj i mrtvoj hrani nije isto što i kalorija u svježoj i izvornoj hrani. Isto je, npr. s automobilima. Biste li radije imali staru olupinu bez kočnica ili novi RollsRoyce? Ijedno i drugo su automobili, ali dok vam jedan ugrožava život, drugi vam savršeno služi. Tako je i s kalorijama. Od jednih ćete se udebljati, a druge će vam pomoći u mršavljenju. Što se tiče kalorija važnija je kvaliteta nego kvantiteta.
posvetiti načelu p i a v i l n n g kombiniranja hrane da bi se i/bjeglo svo pretjerano trošenje energije pn piobavi,
Doručak od 190 kalorija bio je tanjur zobene kaše, pšenični kruh te sir i vrhnje. Doručak od 220 kalorija bila je čaša svježe istisnutog narančinog soka, komad dinje i zdjela svježih jagoda. Sad kad razumijete zašto treba jesti pravilno kombiniranu i hranu s velikim udjelom vode, sigurno vam je jasno zašto sam izabrao doručak od 220 kalorija. U onom prvom našla su se tri jela bez vode, pretežno bogata bjelančevinama (sir i vrhnje) i ugljikohidratima (kruh i zobena kaša). To bi u mom želucu provelo od šest do osam sati, pokralo moju dragocjenu energiju i ostavilo debeli sloj otrovnih tvari. To mi nikako ne bi moglo pomoći u želji da smršavim. Doručak od 220 kalorija u cjelini se sastoji od hrane s visokim udjelom vode. Taje hrana u pola sata prošla kroz moj želudac bez putrificiranja i fermentacije i u roku jednog sata opskrbila me novom energijom. Organizmu se pomoglo pri čišćenju jer ciklus eliminacije nije poremećen.
Jednom upoznati s ovim oruđem, a prije nego krenete po uspjeh, moći ćete razumjeti ći zahtjev...
U krivu je svatko tko misli ovaj daje ovaj program uspješan stoga što pruža manje kalorija od običnih dijeta. On je uspješan zato jer u njemu nema prerađene, denaturizirane i loše kombinirane hrane. Radi se o načinu života koji nema nikakve veze s računanjem kalorija. Razlog zbog kojeg treba ujutro jesti voće povezan je s uspješnim funkcioniranjem tjelesnih ciklusa. Sad je pravi trenutak da se vratimo na njih i pogledamo zašto. Prvo ćemo krenuti s ciklusom eliminacije jer je za mršavljenje bitno da se on ne poremeti. I. CIKLUS-ELIMINACIJA (OD 04 SATA DO PODNEVA): Saznali ste da probava konvencionalne hrane iziskuje više energije od bilo koje tjelesne djelatnosti. Također ste naučili da za probavu voća treba najmanje energije. Zbog toga U CIKLUSU ELIMINACIJE TREBA UZIMATI VOĆE I VOĆNE SOKOVE, ukoliko baš imate potrebu za jelom. Sve ostalo usporava proces eliminacije, a nusproizvodi te hrane se dodaju već postojećim otrovnim tvarima te tako utječu na debljinu. Zbog toga uspjeh programa ovisi o uzimanju isključivo voća i voćnog soka prije podne. Uspješno i ugodno mršavljenje ovisi o ciklusu eliminacije. UZIMANJE ISKLJUČIVO VOĆA I VOĆNIH SOKOVA PRIJEPODNE JE NAJVAŽNIJA KARIKA U LANCU. (Ukoliko nastavite uzimanje kave ili drugih dodataka, ne činite to za ciklusa eliminacije. Činite to poslije podne.) II. CIKLUS-APROPRIJACIJA (OD PODNEVA DO 20 SATI): Nakon podneva ulazimo u dnevni period prehrane. Sad je vrijeme za jelo, ali treba obratiti pozornost na neka važna pravila. Trebate imati takav obrok koji neće potrošiti svu stečenu energiju iako izvjesnu količinu njegova probava mora potrošiti. (Pogledajte energetsku ljestvicu na 89. strani). Treba se potpuno
l II. ('IKMIS-ASIMILACIJA (OD 20 DO 04 SATA): Uzeli ste hranu. Sad tijelu treba pružiti p r i l i k u da hranu ra/loži, apsorbira i iskoristi njezine hranjive tvari. Do apsorpcije dolazi tek kiid hrana dospije u crijeva. Pravilno kombinirana hrana naći će se u crijevima za tri sata, spremna za apsorpciju i asimilaciju. Nepravilno kombinirana hrana u želucu može ostati od osam do dvanaest sati, pa i duže. Jedite rano, tako da hrana već napusti želudac kad krenete na počinak. Za toga odmora (kojeg što češće započnite prije ponoći) organizam će završiti ciklus asimilacije prije no što uđe u ciklus eliminacije oko 4 sata ujutro.
TEORIJA DETOKSIKACIIE
slo noki poistovjećuju s dijarejom. Meka stolica ima /apravo po/itivan učinak. Ona je posljedica
bolesti.
Kroz cijelu ovu knjigu naglašavali smo važnost uklanjanja otrovnih tvari iz organizma pri postizanju uspješnog i trajnog mršavljenja. Da bismo taj proces olakšali, razvili smo novi stil života koji je ne samo učinkovit nego i ugodan.
Možda ćete imati obilno curenje iz nosa. TO NIJE PREHLADA! Radi se o jednom od n h l i k a uklanjanja otpadnih tvari iz organizma. Do izlučivanja sluzi dolazi zbog njezinog nakupljanja, baš kao što se, npr. voda prelijeva iz pune čaše.
Detoksikacija organizma najvažniji je cilj našeg programa. Ona je neophodna, premda i nije najugodniji dio stvaranja okruženja za uspješno mršavljenje. Ne želimo vas navesti na pomisao da posjedujemo nekakvu čudesnu formulu koja će vas preko noći, bez muke pretvoriti u sretnu, zdravu i vitku osobu. Svoj dio morate izvršiti sami. Iz svog dugogodišnjeg iskustva mogu zaključiti da približno 10% korisnika programa pokazuje izvjesni stupanj početnih neugodnosti. Postoje svakako potencijalni uzroci nelagode, no oni se mogu potpuno smanjiti. Pivbr/a detoksikacija također može uzrokovati veliku nelagodu. Zbog toga je u proučavanju i usavršavanju onakvog načina života kojim bi se izbjegla nelagoda provedeno preko devet
/ n a č u j n i problem ove zemlje su razni probavni poremećaji od napuhavanja do grčeva i n / h i l | n i j i h kroničnih bolesti. Prehranom kakvu predlažemo u ovoj knjizi moguće je iskorijeniti Itkvc probleme. Pravilno kombiniranje hrane i pravilno uzimanje voća su čimbenici koji tome /načajno doprinose. Ponekad, premda voće uzimate pravilno, možete osjetiti napuhavanje. Ka/log tome su nakupine ostataka hrane i tjelesnog otpada ugrađenih u stijenke crijeva i želuca. ViK'i-m se ti ostaci djelotvorno uklanjaju, međutim u samom tom procesu može doći do napuhavanja. Većina ljudi nema ovakvih problema iako smo se susretali s nekolicinom čiji su n i j ' i i n i / m i bili toliko onečišćeni da su u njih napuhavanja trajala i do tri tjedna. Sve ovisi o •.lupiiju onečišćenosti tijela, no u bilo kojem slučaju, zasigurno je pozitivno što se uzrok takvih I H t i h l c m a uklanja odmah na početku programa.
godina.
Imajte u vidu da su se otrovne tvari u vašem organizmu nakupljale dvadeset, trideset, četrdeset, pedeset ili i više godina i da stoga ne mogu ni biti uklonjene preko noći. Nemoguće je naglasiti svu važnost uspješne detoksikacije organizma. On se mora osloboditi svih otrovnih tvari kako bi svoju energiju mogao preusmjeriti na mršavljenje. Dok se otrovne tvari nalaze u organizmu, velika količina energije trošit će se na njihovo uklanjanje i uspjeh svakog programa za mršavljenje ovisit će o učinkovitosti tog procesa. Detoksikacija je, dakle, ključ svega. Moguće javljanje nelagode ovisi o onečišćenju organizma. Ljudi koji uzimaju lijekove skloniji su tome od ljudi čiji organizam nije jako zatrovan. Uklanjanje otpadnih tvari može zaista biti neugodno, no to nije ništa prema onome što nas očekuje nastavimo li po starom. Za prehranu je bitno da omogućuje čišćenje organizma, ali ne svjetlosnom brzinom. Ona mora biti takva da nelagoda koju uzrokuje bude zanemariva. U tome uspješni jelovnici prikazani su pri kraju knjige. Oni predstavljaju plod vremena, napora, proučavanja i usavršavanja koji osigurava da detoksikacija bude što mirnija i ugodnija. FIT FOR LIFE je u stvari program detoksikacije. O kakvim se eventualnim neugodnostima može raditi? Najučestalija je nadimanje koje se javlja u početku primjenjivanja načela pravilnog uzimanja voća. Ono zbog svoje izvanredne sposobnosti pročišćavanja jednostavno uzburka sve nakupljene otrovne tvari što rezultira plinovima i nadimanjem. To obično prođe za četrdeset i osam sati, a rijetko može trajati duže od sedamdeset i dva sata. Nemojte se uznemiravati ako u prvih nekoliko dana dobijete koji kilogram jer je to povećanje težine rezultat nadimanju. Vaše se tijelo samo prilagođava zadatku pred sobom. Osim toga, možete imati i glavobolje, osjećati umor i tjeskobu, imati meku stolicu
Imajte u vidu daše vaše tijelo mora prilagoditi novim prehrambenim navikama. Kad jednom e, ono se što prije želi riješiti svog otpada iz sebe. Organizam osjeća iznenadno povećanje kojom, stoje prije moguće, iz sebe nastoji ukloniti sve otrovne tvari. Prilagodivši se n. i l i ) da će redovito dobivati energiju, organizam započinje regulirati proces uklanjanja, a Unu- nestaju sve privremene neugodnosti. BITNO JE DA VIŠE OD 90% LJUDI KOJI SLIJEDE uv-vi PROGRAM NE OSJEĆAJU NIKAKVE NEUGODNOSTI. Ukoliko vi ne budete među IH n i u važno je da zbog toga ne napuštate program. Imajte vjeru u sposobnost svog tijela da se oporavi. Produži li se bilo kakva neugodnost na više dana, možete si olakšati posavjetujući se liječnikom. Uklanjanje svih otrovnih tvari iz organizma može trajati mjesecima i godinama, no u mimo nekoliko dana počet ćete mršaviti i osjećati se zdravije. Kasnije uklanjanje nastavlja se luv ikakvih problema. Izgubit ćete sav višak težine, ostvariti veliko povećanje energije i osjetiti uvropći boljitak. Najveća pogreška koju možete napraviti je da u trenutku ako se budete osjećali lose, prekinete s programom. To što se eventualno možete osjećati loše samo pokazuje koliko nlr daleko od potpune detoksikacije. Sasvim je sigurno da organizam iz sebe nastoji ukloniti ive ono što ne pomaže njegovu zdravlju. Kad jednom s time započne, pustite ga i da završi. Kud se riješite svog otpada iz organizma, osjećat ćete se puno bolje. Vrijedi ponoviti da NE M< )l< A SVATKO PRI TOME IMATI IZVJESNE NEUGODNOSTI I PROBLEME. VEĆINA NI ( '>•: OSJEĆATI NIKAKVE NEGATIVNE PROMJENE. No, smatramo da smo odgovorni iipn/nati vas sa svim mogućnostima. Budete li osjećali bilo kakve neugodnosti, sljedećih par Hlniiuca će vam pomoći da ih smanjite na minimum.
Postoje nebrojeni dokazi koji potkrepljuju uspješnost ovakvog načina pichiane. Već snio prije rekli da bolesti srea i rak prednjače po smrtnosti u Sjedinjenim državama gdje od tih bolesti dnevno umire oko četiri tisuće ljudi. Najnoviji podaci i znanstvene informaeije pokazuju da voće i povrće u prehrani značajno smanjuju smrtnost od tih bolesti. U rujnu 1982. liječnici Nacionalnog instituta za rak su objavili da promjena prehrambenih navika nudi izvjesnu zaštitu od raka. U prehrani je potrebno smanjiti količinu masti, a povećati količinu voća i povrća. Nacionalni institut za rak odredio je prehranu svojim prioritetom u istraživanjima prevencije od te bolesti. U rujnu 1983. Američko društvo protiv raka iznijelo je tvrdnju da veća upotreba voća i povrća može značajno smanjiti rizik od raka. U prošlom smo poglavlju govorili o doktoru Castelliju sa Sveučilišta Harvard koji naglašava kako se rizik od srčanih bolesti također može smanjiti uzimanjem voća. Siguran sam da je tome tako jer su voće i povrće hrana koja uvelike pomaže pri detoksikaciji organizma. Ta detoksikacija bitna je opet za mršavljenje. Koristeći to oruđe, moći ćete mršaviti i održavati idealnu težinu. U tome vas jedino mogu spriječiti navike koje imate, a navika je ujutro jesti obilno, navika je miješati hranu bogatu bjelančevinama s hranom bogatom ugljikohidratima, navika je jesti voće nakon drugog jela. Bitno je razviti neke nove navike. Ukoliko se ne ostavite starih navika, završit ćete tamo kamo ste pošli iako to ne želite. Najlakše ćete ih se riješiti istisnuvši ih novim i boljim navikama. Upravo to vam ovdje pružamo, skupinu poboljšanih navika kojima se možete služiti kako vas volja. Ukoliko smatrate da na vas vrše pritisak, ne morate ih potpuno prihvatiti. Polako se na njih navikavajte i nećete imati nikavih problema. Ovo nije dijeta, ovo je program kojeg se ne morate doslovno pridržavati. Mi bismo vam samo željeli ukazati na neophodnost poštivanja tjelesnih bioloških ciklusa i tjelesnih ograničenja. Uzevši u obzir riječ stručnjaka da bismo trebali jesti više voća i povrća, pripremili smo odgovarajuća načela primjene toga. Zdravo i čilo tijelo treba postići jednim zabavnim načinom. Tijelo je dar života. Životu možete zahvaliti tako što ćete tijelu pružiti najbolju njegu. Pružite svom tijelu mogućnost da djeluje svojom punom snagom, nesputano otrovnim tvarima i težinom. Tijelo želi sjati punim sjajem, a ne biti predebelo. Ono želi imati oblik kakvog znate da može imati. Da biste mu to omogućili i bili ponosni na njega, trebate pomoći njegovim prirodnim procesima. Kad to postignete, uživajte gledajući rađanje vitkog tijela koje je svo vrijeme bilo zaključano u vama. Vjerojatno iz onog što ste do sad saznali o načelima možete zaključiti kako ona ne predstavljaju okvir za brza i privremena rješenja. Ti se principi moraju ugraditi u vaš stil života. Time nećete dobiti privremeni nacrt prehrane nego potpuni plan življenja. Zar sve može biti tako jednostavno? Zar sve što trebate činiti jest uzimati hranu s visokim udjelom vode, pravilno kombinirati hranu i pravilno jesti voće? DA! Najljepše je u svemu to stoje tako jednostavno. Pridržavajte se principa koje ste upoznali najbolje što možete. Ne možete zabrljati, sadite li dobro, žeti ćete uspjeh. Samo se nemojte izlagati nepotrebnom pritisku. Mislite li da su načela koja predlažemo ispravna i da biste ih trebali iskušati, učinite to. Ona su oruđe koje možete upotrijebiti kad zaželite. Kao što i rezbari mogu posvuda po svijetu uvježbavati zanat dok sa sobom imaju potrebno oruđe, VI MOŽETE ORUĐE FIT FOR
i IM-, .1 K O R I S T I M (ii)ji-: (JOD DA si; NALA/ITI*. STO GOD ČINILI i u KAKVIM
M »D DA STL P R I L I K A M A . Dani kovitlaca su i/a vas, nema više zaključavanja hladnjaka, M M i n | , i lijekova /a mršavljenje, izračunavanja kalorija i bijednih obroka. Ovo je SLOBODA!
l
Mo/ete jesti, i to dobro, i uživati u jelu. Izbjeći ćete sve one dijete od dva, tri ili četiri i i 1,1 koje vam mogu donijeti samo nove frustracije i privremene rezultate. Pred sobom imate .u ,n;m, do/ivotni pristup s kojim doslovno možete živjeti.
Sad kad smo završili s načelima, možemo prijeći na dva područja prehrane koja zahtijevaju |ni/omost /bog svog velikog utjecaja na uspješno mršavljenje i kvalitetno očuvanje energije. Pi vo od ta dva područja čine...
BJELANČEVINE
Odakle dobiti bjelančevine jedno je od najčešćih pitanja u prehrani, a strah od nedostatka bjelančevina neusporediv je sa strahom od smrti. Problem, međutim nije samo u nedostatku, već i u prekomjernom uzimanju bjelančevina. Ijedno i drugo jednako je opasno. Nijedna tema o kojoj se tako malo zna ne izaziva veću pomutnju od bjelančevina, kaže Mike Benton iz Američke visoke škole znanosti o zdravlju. Teško je ne složiti se s time jer gotovo svatko ima svoje mišljenje koliko bjelančevina valja ili ne valja uzimati i zašto. Najviše me ljute oni tzv. stručnjaci koji će vas tvrdoglavo uvjeravati u ispravnost svojih potpuno oprečnih mišljenja. Ti se stručnjaci neprestano svađaju bombardirajući ljude lavinom činjenica, brojeva, statistika i dokaza. U svemu tome javnost ima ulogu teniske loptice i nedvojbeno je koliko su svi zbunjeni. Po čemu smo Marilvn i ja drukčiji od njih? Vjerojatno po ničemu, ali mi vas nećemo uvjeravati da prihvatite ono što mi smatramo točnim o bjelančevinama. Da biste jasno razumjeli to pitanje, morat ćete se upoznati s temom i izvršiti neke eksperimente, a naša je uloga osposobiti vas da zaključke donesete sami. Već posjedujete oruđe za to: razum, logičko razmišljanje i nagon. Pri kraju poglavlja imat ćete prigodu upotrijebiti to oruđe. Potpuno se pouzdajemo u vašu urođenu sposobnost ispravnog zaključivanja. U materijalima T. C. Frya, Victorasa Kulvinskasa, Blanche Leonardo, Barbare Parham, Johna A. Scharffenberga, Orvilla Schella, Herberta M. Sheltona i drugih ima nebrojeno dokaza o povezanosti prehrane koncentriranom hranom bogatom bjelančevinama i visokog krvnog tlaka, raka, artritisa, osteoporoze, čireva, srčanih i mnogih drugih bolesti. Naša će se rasprava prije svega baviti utjecajima hrane bogate bjelančevinama na tjelesnu težinu i energiju. Bjelančevine su najsloženije hranjive tvari pa je i njihova asimilacija najsloženija. Organizam će najlakše razgraditi voće, a najteže bjelančevine. Pri probavi hrane bogate bjelančevinama troši se više energije nego pri probavi bilo kakve druge hrane. Prosječno vrijeme potrebno da hrana (osim voća) prođe kroz cijeli gastrointestinalni trakt iznosi od dvadeset i pet do trideset sati. Jede li se meso, to vrijeme može biti i dvostruko. Iz toga proizlazi da će što se više bjelančevina uzima, biti manje raspoložive energije za druge bitne funkcije organizma, npr. uklanjanje otrovnih tvari. Cjelokupno pitanje bjelančevina je nepotrebno preuveličano. Bjelančevine nam uopće nisu potrebne onoliko koliko smatramo da jesu. ( Arthur C. Guyton: Guidance Textbook of Medical Physiology; Sounders Publishing Co., 1981., Philadelphia; T. C. Fry: The Life Science Health System; Life Science, 1983., Austin, Texas ) Zašto? Kao prvo, ljudsko tijelo
mo/r " i c u k l i r a h " 70% bjclančcvinskog otpada, drugo, ono dnevno gubi putem fecesa, urina, 1 1 i/i-, kose i disanjem samo oko dvadeset i tri grama bjelančevina. Da biste to nadoknadili, dovoljno je mjesečno u/eti 700 grama bjelančevina. Dnevno je prema propisima, koji u sebi .idi/e uračunatu skoro dvostruku količinu, tijelu potrebno pedeset i šest grama. Uzima li se \ IM* od toga, doći će do poremećaja u sustavu jer se organizam nastoji riješiti nepotrebnog \ iska. Time samo gubite dragocjenu energiju koja bi se trebala iskoristiti za mršavljenje. Pokušate li u čašu od dva decilitra uliti četiri, nećete uspjeti. Dva će decilitra neminovno l>i opasti. Isto je s organizmom. Dovoljno je poštivati njegove potrebe. Osim što troši energiju k ml probave, višak bjelančevina sprema se u organizmu koji mora skupiti novu energiju da bi y.\ se oslobodio. Što nam preostaje povećava li se taj višak iz dana u dan? /upravo, bjelančevine nisu puno važnije od ostalih hranjivih tvari premda mi tako mislimo. '.\ c hranjive tvari imaju važnu ulogu. Da morate birati između srca i mozga čega biste se n i l i c k l i ? S hranom je posve isto. Sastoji se od vitamina, minerala, ugljikohidrata, masnih kiM'lma, aminokiselina i mnogih drugih tvari koje tek treba izolirati i imenovati. Sve su te t \ . n i jednako važne! Dati prednost jednoj znači ne razumjeti biološke i fiziološke potrebe organizma. Kiisprava o bjelančevinama ne bi ni bila rasprava da se ne spomene meso. U nas se općenito Mn.iiia d a j e ono najidealniji izvor bjelančevina. Jedan od razloga je taj što bjelančevine l u i i m j s k o g porijekla ljudima bolje odgovaraju od biljnih. Najbolje bi prema tomu bilo da n i i . i /a ručak imamo susjede, što bi se zgadilo i zakletim ljubiteljima mesa. Stoka je jedna od životinjskih skupina kojom se hranimo zbog bjelančevina. Za snagu! l n |e obično prvi razlog zbog kojeg trebamo jesti meso; moramo čuvati snagu. Što mislite l - - i i |c životinja na Zemlji najsnažnija? Većina bi rekla daje to slon. Slažem se. Koje se i \ ninije stoljećima koriste zbog snage ili su po njoj čuvene? Slonovi, bikovi, konji, mule, ilrve, bi/oni. Cime se hrane? Lišćem, travom i voćem. Jeste li ikad vidjeli srebrnog gorilu? l « |e i/nimno jaka životinja fiziološki najsličnija ljudima. Ona može kamen težak devedeset k i h ij-.i ama baciti poput frizbija. Hrani se voćem i ostalom vegetacijom. (Dva priznata stručnjaka /ti j-ni ile su John Aspinal koji vodi svjetski poznato utočište u Engleskoj i Adrien De Schrvver. i H ii i|K-a potvrđuju da se gorile u svojim prirodnim staništima hrane voćem. Ima li ga u izobilju, n« 1 1 - se hraniti drugom hranom. I gospodin Aspinal i gospodin De Schrvver imali su televizijske nniMie o gorilama gdje su iznijeli takvo stajalište.) Govori li vam sve to o potrebi prehrane mrsom /bog snage? Moramo li jesti junetinu zbog skoro savršenih bjelančevina? Jesu li IH. i h c jele meso da bi imale takve bjelančevine? Ne, jele su žito i travu. Čudno je to, žarne? 'i i f i l n e strane imamo znanstvena objašnjenja o neophodnosti mesa, a s druge razum koji to i» -.kn ino/e progutati. l i m e smo došli do najspornijeg pitanja mesa. Bjelančevine u tijelu ne stvaraju se od li|i l.imevina iz hrane. Da, dobro ste pročitali. One nastaju od aminokiselina. Ako se neke l<|i•l.iiK-evine stvaraju od onih iz hrane, aminokiseline nisu dobro iskorištene. Apsurdna je /uniisao da ćete hranite li se junetinom, svinjetinom ili piletinom od toga izgraditi svoje hl*LUK t-vine. Životinjske bjelančevine su životinjske bjalančevine, a ljudske su ljudske. Da IM .1. i .i/umjeli bjelančevine, morate razumjeti aminokiseline.
Organizam ne može asimilirali bjelančevine u obliku u kakvom su u hram, već one moraju biti razgrađene na aminokiseline. Od tih aminokiselina organizam stvara potrebne bjelančevine. Prava vrijednost bjelančevina iz hrane leži u njihovom sastavu, tj. aminokiselinama od kojih su tvorene. Sav hranjivi materijal nastaje u biljkama jer jedino one mogu sintetizirati proteinski izvor, odnosno osam esencijalnih aminokiselina. Životinje i ljudi ovisni su o tim aminokiselinama i bjelančevinama pa ih moraju uzimati ili izravno hraneći se biljkama ili neizravno hraneći se biljojedima. Esencijalne aminokiseline životinje i ljudi ne mogu nikako stvoriti ili dobiti osim od biljaka. Snažne životinje stvaraju potrebne bjelančevine od obilja aminokiselina iz biljnog carstva. Zbog toga se niti mesojedi, osim u nuždi, ne hrane drugim mesojedima, već se nagonski hrane biljojedima. Postoje dvadeset i tri različite aminokiseline i sve su esencijalne. Međutim, organizam može njih petnaest sintetizirati sam, a osam ih mora primiti iz hrane koje se zbog toga nazivaju esencijalnim. Jedete li redovito voće, povrće, orahe ili izdanke, primit ćete sve potrebne aminokiseline za izgradnju bjelančevina, baš kao svi biljojedi. Nemojte dopustiti da vas sve ovo zbuni. Priče dajedan dnevni obrok mora sadržavati sve esencijalne aminokiseline su čiste besmislice. To je, bez sumnje i najkontroverznije pitanje ove knjige. Mišljenje da u svakom obroku mora biti osam esencijalnih aminokiselina dio je prehrambene Biblije, no postoje mnogi dokazi koji to osporavaju. Dobronamjerne knjige kao što je "Prehrana za mali planet" uspjele su kod ljudi stvoriti pretjeranu zabrinutost za zadovoljavanje tjelesnih potreba aminokiselinama, premda nas sve uvjeravaju da jedemo što manje mesa. Osobno sam morao razuvjeravati stotine ljudi koji su se kod mene raspitivali o mogućem nedostatku bjelančevina jer su smanjili konzumaciju mesa i mliječnih proizvoda. Uz to sam se, preko mnogih slučajeva, osobno uvjerio da teorija o potrebi svih aminokiselina u obrocima potkrepljuje problem tjelesne težine jer se ljudi hrane velikom količinom koncentrirane hrane. Frances Moore Lappe, autorica "Prehrane za mali planet", izjavila je: "Išla sam putem preciznosti. Htjela sam zadovoljiti sve doktore i nutricioniste (stručnjake za prehranu) da knjigu oslobodim znanstvenih osporavanja. Mislim da sam ljude i previše dovela samosvijesti štose tiče bjelančevina..., a većina nas ionako ne mora brinuti o njima. ( Navodi iz knjige Joya Grossa "The Vegetarian Child"; Lyle Stuart Inc., 1983.. New Jersey) Zbog zdravog sam se razuma često pitao zašto su ljudi jedina životinjska vrsta koja tako teško nabavlja neophodne sastojke bjelančevina. Niti jedna životinja u prirodi ne mora kombinirati različitu hranu da priskrbi esencijalne aminokiseline. Mislim da je tako zbog naše sposobnosti razmišljanja i vjerovanja. Nešto ne mora biti istinito samo zato što se u to dugo vjeruje. Npr. 1914. Robert Barany dobio je Nobelovu nagradu iz medicine za svoju teoriju o povezanosti djelovanja unutarnjeg uha i mehanizma za tjelesnu ravnotežu. U prosincu 1983. pokus izveden na Space Shuttleu osporio je njegovu teoriju koja se učila u školama diljem svijeta. Činjenica da se tričetvrt stoljeća smatrala točnom nije je time i učinila točnom pa sad treba prepraviti udžbenike. Premda imam snažne dokaze kojima mogu potkrijepiti svoje zaključke o bjelančevinama, dovoljan je samo jedan pokus da ih sruši. Baš kao stoje srušio sedamdesetogodišnje vjerovanje da se jednostavnim ispitivanjem unutarnjeg uha koji rutinski provode otorinolaringolozi (specijalisti za uho, grlo i nos) može procijeniti nečija ravnoteža. Ovdje izneseni podaci čine
sadašnje teorije o aimnokiselmaina zastarjelim. Da su točni, pokazat će vrijeme. ( Arthur C. (ittvton PkysiohgyoftktBody; W. B. Saunders, 1964., Philadelphia; T. C. Fry: The Life Scienct Hcalth System; Collegeof Life Science, 1983., Austin, Texas; Victoras Kulvinskas: into thc 2lst Century; Omangod Press, 1975., Wethersfield, Connecticut) Sjetite se ranije rasprave o mudrosti svog tijela. Ono točno znade kako osigurati potrebnu proizvodnju bjelančevina. Kako bi i moglo biti drukčije? Organizam preciznim mehanizmom osigurava neprekidnu proizvodnju nečeg tako bitnog kao što su bjelančevine. Radi se o tzv. ha/enu aminokiselina. Probavom hrane i recikliranjem bje lanče vinskog otpada tijelo prima aminokiseline u krvotok i limfotok. Kad mu zatrebaju, crpi ih iz limfe i krvi. Ovo neprestano kruženje raspoložive zalihe aminokiselina zove se bazen amonokiselina. To je nešto poput banke otvorene dvadeset i četiri sata dnevno. Jetra i stanice neprekidno ulažu i povlače aminokiseline ovisno o njihovoj koncentraciji u krvi. Kad je koncentracija aminokiselina velika, jetra ih apsorbira i sprema dok ne zatrebaju. Kako njihova koncentracija u krvi pada uslijed straničnih potreba, jetra iz zaliha oslobađa potrebnu količinu u krvotok. Stanice također mogu skladištiti aminokiseline. Padne li koncentracija aminokiselina u km ili one zatrebaju nekim stanicama, druge stanice mogu osloboditi svoje zalihe. Kako većina tjelesnih stanica sintetizira više bjelančevina od svojih potreba, stanice ih mogu i a/graditi na aminokiseline i pohraniti u bazen. On je presudan čimbenik razumijevanja zašto .amo bjelančevine nisu toliko potrebne u prehrani. Postojanje tog bazena nije novo otkriće. Danas je većina informacija o prehrani temeljena M. i /astarjelim podacima. Nova su saznanja potpuno preokrenula staru teoriju koja se temeljila na istaživanjma od 1929. do 1950. godine. Moja istraživanja i istraživanja drugih nakon I*>M).{ C. Paul Bianchi i Russell Hilf: Protein Metabolism and Biological Function; Rutgers lhn\'crsity Press, 1970., New Brunswick, New Jersey; Henry Brown: Protein Nutrition; ( 'luirlcs C. Thomas Publishers, 1974., Springfteld, Illinois; H. N. Munro u članku "Mammah
sad h / i o l o š k i aspekt prehrane mesom. Svi /.ubi mesojeda su dugi, oštri i /ašil|cm. Mi imamao kutnjake /a trganje i mljevenje. Čeljust mesojeda pomiče se gore dolje ,M ufanje hrane. Naša se pomiče lijevo desno za mljevenje. Slina mesojedaje kiselog karaktera je /a probavu životinjskih bjelančevina, u njoj nedostaje ptijalin, enzim koji škrob. Naša je slina lužnatog karaktera i posjeduje ptijalin. Želudac mesojedaje jednostavna okrugla vreća u kojoj se nalazi do deset puta više kloridne kiseline nego u nemesojeda. Ljudski želudac je duguljastog oblika, složene građe i ovijen dvanaesnikom. ( ' i ijcva u mesojeda su tri puta dulja od njihova tijela građena za brzu probavu hrane koja je •.klniia truljenju. Naša su dvanaest puta duža od našeg tijela i građena tako da iz hrane mogu i / v u ć i sve hranjive tvari. Jetra mesojeda sposobna je ukloniti deset do petnaest puta više ui niske kiseline od jetre nemesojeda. Ljudska jetra sposobna je ukloniti malu količinu urinske k iscline. Taje kiselina izuzetno opasan otrov koji može izazvati pravo pustošenje organizma. '.\ -i hrana od mesa otpušta velike količine urinske kiseline u sistem. Za razliku od mesojeda i većine svejeda, ljudi nemaju enzim koji razgrađuje tu kiselinu. Mesojedi nemaju pore i ne / i i o j c se preko kože. Njihov urin je kiselog, a ljudski lužnatog karaktera. Jezik mesojedaje In.ip.iv, a naš je gladak. Naše su ruke savršeno građene za branje voća s drveća, a ne za h p . i n i e komada s leševa kao što su pandže u mesojeda.
I l u n / i , Vilcambani, A/ijati i pola milijarde Hindusa jedu hranu s vrlo malo bjelančevina u usporedbi s ljudima zapadne civilizacije pa ne osjećaju nedostatak bjelančevina, a da o prekomjernoj tjelesnoj težini i ne govorimo. Osam aminokiselina organizam mora priskrbiti iz vanjskih izvora. Premda svo voće i povrće sadrži većinu njih, izvjesno voće i povrće sadrži ih sve. To su mrkva, banane, kupus, cvjetača, kukuruz, krastavci, patlidžani, kelj, okra, grašak, krumpir, slatki krumpir i rajčica. Također ih sadrže i orasi, suncokretove i sezamove sjemenke, kikiriki i grah. Možda će vas zanimati da je sadržaj aminokiselina u biljaka puno veći nego u mesu. Sigurno mislite kako od svih vas želim napraviti vegetarijance. Poznati vegetarijanac Albert Einstein rekao je da vegetarijanstvo ima uz fizički i dobar psihološki utjecaj na čovječanstvo. I sam sam vegetarijanac, ali neću vegetarijancem stvarati nekoga tko to ne želi. Uz jela od mesa također se može održavati zdravlje. Postoje neki vegetarijanci koji se osjećaju puno lošije od mnogih nevegetarijanaca jer kao nadomjestak za mesojedu sve što im padne ruku. Jesu li ljudi mesojedi? Svi poznati dokazi upućuju na to da nema nikakvog prehrambenog, fiziološkog ili psihološkog opravdanja za ljudsku prehranu mesom. Ustanite s poda, objasnit ću vam.
No postoji ni jedan anatomski dio ljudskog tijela koji bi poslužio kao oruđe za trganje Ml.
Pogledajmo prvo hranjivi aspekt hrane od mesa. Kao što smo već rekli, najvažnija osobina hrane je njezina energetska vrijednost. Gorivo za dobivanje energije su ugljikohidrati, a meso ih gotovo nema. Drugim riječima, NEMA ENERGETSKU VRIJEDNOST. Masti mogu dati energiju, ali moraju proći dulji i manje uspješni proces probave. One se pretvaraju u gorivo samo kad su ISCRPLJENE TJELESNE ZALIHE UGLJIKOHIDRATA. Masti u tijelu ne dolaze samo od masti u prehrani. Organizam višak ugljikohidrata iz prehrane pretvara u masti i sprema ih. Tijelo tako može spremati i koristiti masti bez da ih uvelike uzima iz hrane. Naslage masti možemo promatrati kao neku vrstu banke ugljikohidrata. Količina masti, dakle, ovisi o količini ugljikohidrata.
..l
Naposljetku, mi kao ljudi nismo čak ni fiziološki opremljeni da jedemo meso. Jeste li ik .ni šetali kroz šumu puneći pluća svježim zrakom i slušajući pjev ptica? Možda ste to činili u.ikun kiše dok je sve oko vas još bilo svježe i čisto. Sunce se probijalo kroz krošnje blistajući k n i/ vlagu na cvijeću i travi. Upravo tada je možda ispred vas pretrčala vjeverica. Što ste I ' U V < » POMISLILI ugledavši je? Baciti se na nju, zgrabiti je zubima, rastrgati i cijelu progutati? Pit se s u/itkom oblizati i zahvaliti silama koje su vas poslale baš ovom stazom. Ili biste prvo 1 . 1 h "Kako je draga ova vjeverica!", i ni na kraj pameti vam ne bi bilo da ju pojedete. Pitam »c koliko bi vegetarijanaca bilo kad bi svi po odrezak morali sami izaći, sami ubiti stoku i i u l i e / a t i dio koji žele pojesti.
Svako područje zdravstva naglašava važnost vlakana u prehrani. Ona, između ostalog, sprečavaju zatvorenost i hemeroide. Meso ih gotovo ne posjeduje.
l »jeca su idealna za testiranje. Stavite malo dijete u kolijevku sa zecom i jabukom. Pojede h . • i -i pa se nastavi igrati jabukom, kupit ću vam novi auto.
Bacimo sad pogled na prisutnost aminokiselina u hrani od mesa. Aminokiselinski lanac može sadržavati od pedeset i jedne do dvjesto tisuća aminokiselina. Kad se mesnata hrana probavlja, taj se lanac mora razgraditi i sastaviti u ljudski proteinski lanac. Aminokiseline su vrlo osjetljive. Mnoge se kuhanjem zgrušavaju ili uništavaju i tijelo ih ne može iskoristiti. ( A. Okitami u članku "Heat Induced Changes in Free Amino Acids on Manufactured Heated Pulps And Pastes from Tomatoes"; The Journal of Food Science, broj 48 iz 1983.; E. J. Bigwood: Protein and Amino Acid Fitnctions; Pergamon Press, 1972., New York; C. E. Bodwell: Evaluation of Proteinsfor Humans; TheAirPublishingCo., 1977, Westport, Connecticut; T. C. Fry: The Life Science Health System; Life Science, 1983., Austin, Texas ) Takve aminokiseline postaju otrovne, smanjuju aktivnost organizma i troše njegovu energiju. Da bi se aminokiseline mogle iskoristiti, meso bi trebalo jesti sirovo, kako ga jedu mesojedi i svejedi. Meso sadrži puno zasićenih masnoća koje ne mogu biti izvor energije nego su potencijalni uzročnici srčanog udara.
/.isto, dakle, ljudi jedu meso? Postoje dva vrlo jednostavna razloga: prvi su navike, a i l n i i ' i /;ito što neki vole meso. To je to. Sve je u redu dok ljudi nisu uvjereni da mesojedu /lm)-, /dravljajergaono samo pogoršava. Probava mesa zahtijeva veliku količinu energije i nlr>.iva mršavljenje. /elite li nastaviti jesti meso, ponudit ću vam tri jednostavne upute kako smanjiti njegove IM j ' - i i i v n e učinke: 11Potražite dobar izvor. Neke od kemikalija koje dobivaju životinje za klanje su opasne. In u k l j u č u j e penicilin, tetraciklin i mnoge druge kemikalije koje utječu na brz razvoj tih i »imja. Da ne spominjemo sve druge kemikalije koje se upotrebljavaju pri preradi mesa lim šio je natrijev-sulfat da bi meso zadržalo crvenu boju. Nutrition Health 1981 .je izvijestio
,
kako su neki uzgajivači stoke na srednjem zapadu hranili životinje cementnom prašinom kako bi bile što teže. Skupina potrošača, nakon što su čuli za to, tužila ih je Saveznom ministarstvu poljoprivrede (FDA). Ono je provelo istragu i utvrdilo da taj postupak nije nanio nikakvu štetu ljudima i da se s time može nastaviti. Možete li zamisliti da ćete smršaviti hraneći se cementnom prašinom? To mi se ne sviđa. Postoje mjesta koja mogu jamčiti da su njihova govedina i piletina uzgojene bez kemijskih aditiva na prirodan način. Potražite takve izvore jer vi ste vrijedni toga. Tražite to kod svog mesara. 2) Pokušajte ne jesti meso više odjedanput dnevno. Jedete li ga više puta, potrošit ćete previše energije na njegovu probavu pa vam neće ostati dovoljno za druge važne tjelesne funkcije kao stoje eliminacija. Jedan mesni obrok trebao bi biti uzet što kasnije, kako govori energetska ljestvica na strani 81. Katkad ne morate uopće jesti meso. Ujutro ćete se probuditi s vjerojatno više energije nego što ste je imali proteklog dana. 3) PRAVILNO KOMBINIRAJTE. Sigurno ćete ponekad jesti loše kombiniranu hranu, no pokušajte to ne činiti s hranom od mesa. Meso i kad je pravilno kombinirana hrana u pitanju postaje veliki teret organizmu. Nemojte i vi dodatno komplicirati stvari. Neki od vas koji se bave sportom mogli bi reći: "Trebamo više bjelančevina jer smo aktivni." Sljedeći zanimljivi komentar pojavio se 1978. godine u časopisu Journal of the American Medical Association. Odjel za hranu i prehranu Američke medicinske udruge komentirao je: "Probava sintetičkih bjelančevinskih dodataka kod sportaša koji se hrane uravnoteženom prehranom nema nikakvog utjecaja na programe bodvbuildinga. Sportaši trebaju istu količinu bjelančevina kao i oni što se ne bave sportom. Bjelančevine ne povećavaju snagu. Uistinu, više je energije potrebno za probavu njihova viška. U dodatku višak bjelančevina u sportaša može uzrokovati dehidraciju, gubitak apetita i dijareju. ( Cathy Cyborsky u članku "Protein Supplements and Body Building Programs"; Journal of the American Medical Association; broj 240 iz 1978.) Povećaju li se fizičke aktivnosti, potrebno je povećati uzimanje ugljikohidrata čime se osigurava dovoljno energije. Bjelančevine su pogubne po učinkovitost goriva i ne pomažu izravno u djelovanju mišića. One ne stvaraju, već troše energiju! Lav koji se hrani samo mesom spava dvadeset sati na dan, a orangutan koji se hrani isključivo biljkama spava samo šest. Journalof the American Medical Association također je 1961. objavio da vegetarijanska prehrana u 90 do 97% slučajeva sprečava bolesti srca. ( Članak "Diet and Stress in Vascidar Disease "; Journal of the American Medical Association, broj 176 iz 1961.) Nije baš zanemariv podatak, zar ne? I posljednje se pitanje odnosi na vitamin B12. Ne jedete li dovoljno mesa, razvit ćete nedostatak tog vitamina. Gluposti! Odakle ga dobivaju životinje kojima se hranimo? Vitamina B12 ima u malim količinama u biljkama, no on se primarno proizvodi u tijelu. Želudac luči tekućinu zvanu unutrašnj i faktor koja prenosi vitamin B12 kojeg su proizvele crijevne bakterije. Pitanje tog vitamina zapravo je dio mita o bjelančevinama. ODAKLE STOKA KOJA NAS OPSKRBLJUJE MESOM I MLIJEKOM DOBIVA BI2? Recimo da bismo preminuli bez rnesa i mliječnih proizvoda. Postoje mnogi dolje navedeni izvori koji to osporavaju. ( T. C. Fry: The Life Science Health System; Life Science, 1984., Austin, Texas; Paavo Ariola u
"A/r.v<» zho% BI J ' ". Nntnlion and Ih-allh Rcwicw. broj 13 iz 1983.; Robin. A. Hur: /•'f W licfttrni Our Dcspi'ratc Necd; Ih-rr-Ileidelberg. 1975.; Viktoras Kulvinskas: Survival mit) tlu- 21st ( 'cnturv; Omangod Press, 1975., Wethersfield, Connecticut; R. P. Spencer: The Intcstinal 7'ntct; Charles Thomas Pubi, 1960.. Springfleld, Illinois; D. K. Benerjee i J. B. < hntlt'r/i'u u članku "Vitamin B12 Content of Some Articles of Indian Diet and Ejfect of ('iHtkiti)> on It"; British Journal of Nutrition, broj 94 iz 1968.) Naša stvarna potreba za Mtaminom B12 je tako malena, da se mjeri u mikrogramima (milijuntinama grama) ili n.inogiamima {milijardinama grama). Jedan miligram tog vitamina bit će vam dostatan za d v i j e godine, a u zdravih osoba ima ga za oko pet godina. Ali ovdje je teškoća: putrificiranje ometa izlučivanje unutrašnjeg faktora u želucu i tako usporava proizvodnju vitamina B12. Sloga su ljudi koji se hrane mesom skloniji nedostatku tog vitamina od vegetarijanaca. To je |in/nato već neko vrijeme, a bilo je obljavljeno 1959. u izvješću znanom kao "Vitamini Blnnn/tlt'ksa" u Godišnjaku Ministarstva poljoprivrede Sjedinjenih država. Međutim, propaf ' . i i u l a tvrdi suprotno. Jesu li jaja bolja od mesa kao izvor bjelančevina? Zapravo, ne bismo smjeli tra/iti \ liokokvalitetne bjelančevine nego visokokvalitetne aminokiseline. Njima ćemo proizvesti pohrlinc nam bjelančevine. Osim ako se ne jedu sirova, aminokiseline iz jaja se zgrušavaju t r . l i i e d topline i tako nepovratno gube. Čak i kad se jedu sirova, jaja kokoši koje hranimo .ir.t-iiom da bismo ih zaštitili od parazita ili potakli proizvodnju jaja, očito nisu zdrava. Jaja ..n li /c dosta sumpora koji uzrokuje deformacije jetre i bubrega. Prekrasno ljudsko tijelo ne t i r l u nešto što smrdi za svoj opstanak, ajaja smrde. Ostavite jedno osam sati na suncu pa ga pomirišitc. Nema nikakve razlike između toga i držanja jaja osam sati u organizmu na irmpcKituri od 37°C. Takav će miris crijeva zasigurno ispustiti. Oprostite ako sam nepristojan, no rmjcnice se moraju znati. T/v. velika potreba za bjelančevinama primila je snažan udarac od Međunarodnog društva /n isla/ivanje prehrane i životnu statistiku čije članstvo broji četiri stotine liječnika, liioknničara, nutricionista i drugih znanstvenika. Na njihovom seminaru 1980. u Los Angelesu poilm-scno je izvješće iz kojeg je vidljivo da je potrebno preispitati standardne tablice h' I.MH cvinskih potreba. Meso, riba i jaja mogu popunjavati osnovnu prehranu, međutim, i i | i l i o v o dnevno uzimanje nije potrebno. ( Ova se organizacija sada naziva Međunarodno tfnt\i\'i> za istraživanje civilizacije i okoliša. Adresa im je Rue E. Bouillot 61, BTE 11, Bliif>u Hnt\elles, Belgium ) Znate li kako su uvjerljivi dokazi morali biti da bi takva skupina ilniii|cla ovakav zaključak? Noiveški znanstvenik dr. Čari Lumholtz proveo je intenzivna istraživanja antropofagije l Ijinlo/ilerstva). Naveo je da neka plemena Aborigina (australskih domorodaca) iz Australije n i D h i j c l u jesti meso bijelacajer je bilo slano i gadljivo. No, meso Azijata i drugih plemena l u l u |i- dobro jer je u njihovoj prehrani prevladavalo povrće. ( George M. Gould i Walter L. l'\lf Anomalies and Curiosities of Medicine; The Julian Press, izdanje 1956 i 1986., New
l ».i histe održavali svoj život i dodavali mu život, najbolje bi bilo da u vašoj prehrani pirvltidava hrana koja je puna života! Usput, riječ vegetacija dolazi od riječi vegetus što |n»či l'UN ŽIVOTA!
Sad kad smo pitanje bjelančevina u vezi s mršavljenjem i energijom la/ja-smli, mo/emo krenuti na sljedeći jednako važan čimbenik u ovom području. To su...
MLIJEČNI PROIZVODI
ritanje mliječnih proizvoda jednako je sporno kao i pitanje prehrane mesom. Nakon petnaestogodišnjeg istraživanja držim da osim hrane od mesa ništa neće osujetiti uspješno i /diiivo mršavljenje kao mliječni proizvodi. Pokušat ću i ovdje razbiti jedno uvriježeno mišljenje, /n.im tla će se neki teško složiti sa mnom. Možda ste u prošlosti smršavili hraneći se samo mesom i mliječnim proizvodima. I ja sam također. Sjećam se da samjednom čitav mjesec jeo '. .mio jaja, meso i sir. Izgubio sam jedanaest i pol kilograma, ali osjećao sam se užasno. Nakon ni|t-soc dana, vratio sam se na prijašnju prehranu i ubrzo povratio izgubljene kilograme. Smršavio sam stogajer sam iz prehrane uklonio više skupina prehrambenih namirnica. 7,bog IUJM smanjenja, moje je tijelo smršavilo. No, kako je hrana koju sam jeo sadržavala mali udio \ «uli-, nisam se osjećao dobro, dosađivao sam se, a dah m i j e zaudarao na kanalizaciju. Dosta mi |c prehrane samo jajima, mesom i sirom za cijeli život. 1 1 Sjedinjenim državama troši se više mliječnih proizvoda nego u bilo kojoj zemlji svijeta. 1 1 r.n;i/ivanju časopisa Grocers Journal of California iz rujna 1982. godine objavljeno je da i i m l i j e č n i proizvodi najkonzumiranija hrana. Samo je 6% Amerikanaca izjavilo da ne uzimaju n i l i | i - k o ni u kakvom obliku. Ako su mliječni proizvodi tako dobra hrana, a mi ih u Sjedinjenim državama jedemo više li- m drugi, /ar ne bismo trebali biti najzdravija nacija? Los Angeles Times je u travnju 1981. nli|.n 10 tvrdnju Richarda O. Keelera, direktora razvoja programa Predsjednikova savjeta za l i / u ki> /dravlje, da američki radnik prednjači u degenerativnim bolestima. K.u« i u bjelančevina, ovdje također postoji velik broj podataka koji povezuju prehranu 11111 ji-i m i n proizvodima s bolestima srca, rakom, artritisom, migrenama, alergijama, infekcijama " i i i prehladama, astmom, dišnim smetnjama, te mnoštvom drugih problema kako su i l - ' l miienlirali Hannah Allen, Alec Burton, Viktoras Kulvinskas, F. M. Pottenger, Herbert M. NhHiim i N. W. Walker. Za naše ćemo potrebe o mliječnim proizvodima raspravljati samo . . n . - h l o koliko utječu na mršavljenje i energiju. 1 i ii-tlno možete biti potpuno sigurni: mlijeko je američka politička hrana. Prema Los An• • •'< •• l'irm'Mi mliječna se industrija subvencionira sa čak tri milijarde dolara godišnje. To su ' l ' ir.m'-e dolara svakog sata da bi se kupilo mliječne prizvode vrijedne milijarde dolara koji V|riu|.iino nikad neće biti konzumirani. Ta količina stoj i u skladištima i propada. Samo račun M -tk l.ulišlenje viškova koji nikad neće biti iskorišteni iznosi četrdeset i sedam milijuna dolara ymlr.M|<- Potražnja za mliječnim proizvodima realno pada jer postaje sve jasnije da se ne radi i i m i \ i ' . a i o j hrani kako su nas učili.
Mnogi MI i i ' . h l i alcigiCni n;i aniibiohkc, a lijekove nitko ne preporuča zdravima. Svatko Ireba nastojati u/imati šio manje lijekova. Tijelo na njihovu razgradnju i uklanjanje troši energiju. l )oktori I lolmberg i Osterbolm napisali su u časopisu New England Journal of Medicine da raširena praksa davanja antibiotika stoci kako bi se potaknuo njezin rast pogoduje stvaranju smrtonosne bakterije koja može zaraziti i čovjeka. Sedamnaest se osoba razboljele, a jedna je umrla jer su stadu iz Južne Dakote, odakle je potjecala stoka, davani antibiotici. ( Holmberg, Osterholm u članku "Drug Resistant Salmonella from Animals Fed Antimicrobials"; New K ngland Journal of Medicine, broj 311 iz 1984. ) U uvodniku je istog broja dr. Stuart Lewy, plavni urednik časopisa, napisao kako je došlo vrijeme da se prestanemo kockati s antibioticima, l'remda je njihova uloga aditiva imala velik značaj za proizvodnju stoke u prošlosti, posljedice lug djelovanja prevelike su da bi se zanemarile. ( Stuart Levy u članku "Playing Antibiotic /'i ><>!"; New England Journal of'Medicine, broj 311 iz 1984.) Istaknuto je kako su se pedesetih podina koristile tisuće kilograma antibiotika, a danas se govori o milijunima kilograma. (»pasnost je tu!
No, proizvodnja se nastavlja. Budite uvjereni daje većina publiciteta o dobrobiti mliječnih proizvoda komercijalno motivirana. Los Angeles Times je u ožujku 1984. objavio kako je ministarstvo poljoprivrede odlučilo započeti sa 140 milijuna dolara vrijednom reklamnom kampanjom da bi motiviralo veću potrošnju mlijeka i time smanjilo ogromne i skupe viškove. Iako je pravi razlog kampanje smanjenje viškova, reklame su bile takve da vas uvjere u takozvane dobrobiti mlijeka. Da biste odlučili što je za vas najbolje, morat ćete se još jednom pouzdati u svoj zdravi razum. Dokazivanja u korist i protiv mliječnih proizvoda opet su se pokazala beskorisnima. Krave ne piju kravlje mlijeko. Zašto ga piju ljudi? Pokušajte razumno odgovoriti na to pitanje. Što ljudi rade pijući kravlje mlijeko? Ponudite li odrasloj kravi kravlje mlijeko, onjušila bi ga, ali bi se sigurno odlučila za travu. Je li stvoritelj želio da jedino ljudi budu vrsta koja treba piti kravlje mlijeko? Razumljivo, pije ga i telad, no svrha je mlijeka da hrani mladunčad vrste. Niti jedna odrasla životinja to neće učiniti, osim naravno domaćih životinja čiji su prirodni nagoni gotovo izmijenjeni. U početnoj fazi života svi se sisavci hrane mlijekom majke. Kod ljudi, mlijeko majke nakon početne faze zamjenjuje kravlje. Drugim riječima, na Zemlji postoji jedan jedini sisavac koji je cijelog života dojenče: čovjek. Zašto? Teško je, naravno, objektivno se pozabaviti ovom temom zbog svih oprečnih podataka kojih u ovom slučaju ima i previše.
Najveći problem kod probave mliječnih proizvoda je stvaranje sluzi u organizmu. Ona piekriva membrane što dovodi do sporog prodiranja ostale hrane. Vitalna se energija tako i.isipa. Tako nešto treba ili ispraviti ili izbjegavati jer mršavljenje postaje dva do tri puta teže kad sustav bude preopterećen sluzi. Jeste li ikad razgovarali s nekim tko svakih desetak riječi učini takav grleni zvuk kao tla n.isio] i ukloniti sluz iz dubine nosa? Zvuči nešto poput "slurf'! Kad sljedeći put sretnete takvu ..•.uhu, upitajte je u kojoj se mjeri hrani mliječnim proizvodima. Šansa da će reći rijetko ili nikad je vrlo malena!
Jeste li ikad vidjeli žirafu kako doji zebru? Ili kobilu kako doji psa? Ne? Jeste li ikad vidjeli kravu kako doji čovjeka? Sva tri primjera jednako su apsurdna, no ovo zadnje ste morali vidjeti jer sigurno znate nekog tko pije mlijeko ili jede mliječne proizvode. Ne izgleda nimalo čudno kad netko popije malo mlijeka iz čaše, no što biste pomislili da vozeći se kroz selo ugledate nekog kako siše kravu? Biste li se pridružili toj osobi na kravljem vimenu? Ne? A da vam netko donese mlijeko u čaši? Šalim se, naravno, no to se čini smiješnim stoga što logika, nagon i razum čovjeka mogu spriječiti da pije mlijeko nije li mu ono, takoreći, pruženo na pladnju.
Jedan od najistaknutijih stručnjaka koji se suprotstavljaju tradicionalnom pogledu na Mihicčne proizvode je umirovljeni kirurg dr. William A. EHis. On je vrlo cijenjen u znanstvenim kmi'ovima, a mlijeko i njegove posljedice istraživao je više od četrdeset i dvije godine. Pokazao |r k a k a v golem utjecaj mliječni proizvodi imaju na bolesti srca, artritis, alergije i migrene. ( K i m toga dr. Ellis govori da postoji mnoštvo dokaza o utjecaju mlijeka i mliječnih proizvoda n i f'.oia/nost. On je u svojoj četrdesedvogodišnjoj praksi proveo više od dvadeset i pet tisuća k i v n i h pretraga svojih pacijenata. Te su pretrage pokazale da odrasli koji se koriste mliječnim ne apsorbiraju hranjive tvari tako dobro kao odrasli koji ih ne koriste. Loša naposljetku dovodi do kroničnog zamora. ( Samuel Biser u članku "The Truth \h,'niMilk"; The Healthwiew Newsletter, broj 14 iz 1978, Charlottesville, Virginia ) Svi ovi |.iul>U-mi postoje i u slučaju da su mliječni proizvodi pravilno kombinirani. Kako su svi oni fcomrnlriruna hrana, s njima ne bi trebalo jesti drugu koncentriranu hranu. No, mlijeko se ni IH IH* n/ima u obroku s tortom, kolačima ili žitaricama što predstavlja očito kršenje načela l', i ilnog kombiniranja hrane. Uzimaju li se sami, mliječni proizvodi već predstavljaju dovoljan n u'«i organizmu, a nepravilno kombinirani obrok s njima je prava katastrofa. Tu, dakako, M|..I.|.I i jogurt. Kako, kad je jogurt zdrav? Teško. Napravljen je od kravljeg mlijeka koje je ltiimi|cii|eno teladi. Prijateljske bakterije koje navodno dobivate iz jogurta vaše tijelo proizvodi • •im« ii dovoljnim količinama. Sve one priče o Rusima koji dozive i stotridesetu braneći se |. . I I I M M ml trenutno najkomercijalnijih jogurta su šale. Om taj proizvod nisu ni vidjeli dok ga HI u i l n l n l i pri snimanju reklame. Svjež i čist zrak, težak fizički rad, čista voda i čista hrana n i Mijena njihovim vlastitim rukama uzroci su njihove dugovječnosti. Rusi jedu jogurt, no u
Činjenice su u jednom jasne: kemijski je sastav kravljeg mlijeka drukčiji od ljudskog. Da vaša utroba može govoriti pitala bi vas što radite u blizini krava. Enzimi potrebni za razgradnju i probavu mlijeka su renin i laktaza. U većine ljudi nestanu do treće godine života. U mlijeku se nalazi tvar poznata kao kazein kojeg u kravljem mlijeku ima tri stotine puta više nego u ljudskom. Kazein služi za razvoj jakih kostiju. On se u želucu zgrušava, tvori velike, čvrste i teško probavljive ugruške čemu je kravlji probavni sustav prilagođen. Kazein na ljudski organizam čini veliki pritisak koji na njega troši puno energije. Ta zgrušana masa također se lijepi na stijenke crijeva sprečavajući tako apsorpciju hranjivih tvari. Rezultat je tromost. Osim toga, nusproizvodi probave mlijeka ostavljaju u tijelu puno otrovnih tvari koje su vrlo kisele. Kazein je, ako niste znali, baza jednog od najjačih lijepila u drvodjelstvu. Dr. Norman W. Walker, prije spomenuti stodevetogodišnji znanstvenik, ovu je temu proučavao više od pola stoljeća i smatra se stručnjakom za žlijezde. On navodi daje kazein važan čimbenik koji uzrokuje probleme sa štitnjačom. Činjenica je da su mliječni proizvodi jako prerađena hrana i da sadrže tragove penicilina i antibiotika koji dodatno štete organizmu.
l
vrlo malim količinama. Taj je jogurt svjež, ali i nefennentiran u mjeri k o l i k o to dotični komercijalni jogurt jest. Želite li jesti mliječne proizvode, kombinirajte ih pravilno da biste smanjili njihovu štetnost. Mlijeko uzimajte samo. To je hrana od koje nastaje najviše sluzi. Želite li sir, narežite ga i stavite u salatu ili istopite na povrće. Ne jedite žute sireve jer su se namakali u umjetnim bojama. Možda su neki ljubitelji pizze medu vama već počeli trgati stranice. Pizzu možete pojesti s vremena na vrijeme, samo budite svjesni štete koju ona uzrokuje. Ako ste pizzu jeli danas, sutra pročistite organizam. Učinite ono stoje u njegovom najboljem interesu tako da mu bar pružite šansu za borbu. Isto je i s jogurtom. Ne uzimajte ga s voćem jer će fermentirati i putrificirati. Uzmite ga samog na prazan želudac ili neka bude sastojak preljeva za salatu. Pripremite salatu i u nju umiješajte jogurt. Neki ljudi ustraju na potrebi za mliječnim proizvodima zbog kalcija. Naše je mišljenje da je mlijeko glavni izvor kalcija i da će nam, ne budemo li ga uzimali, ispasti zubi ili puknuti kosti. Ponajprije, kalcij je u kravljem mlijeku vezan s kazeinom. Time se sprečava njegova apsorpcija. Drugo, većina uzima pasterizirane, homogenizirane ili na neki drugi način prerađene mliječne produkte. Tom se preradom smanjuje udio kalcija kojeg postaje teško iskoristiti. Uzimate li čak i sirove prozvode, oni su i takvi dovoljno štetni da se korist od njih može zanemariti. Biste li jeli listove duhana zbog velikog udjela aminokiselina u njima? Ljudski je organizam izuzetno prilagodljiv, ali kravlje mlijeko nije stvoreno za njega. (HerbertM. Shelton: The Hvgienic Care ofChildren; Natural Hygiene Press, 1970., Bridgeport. Connecticut; N. W. Walker: Diet and Salad Suggestions; Nonvalk Press, 1971., Phoenix, Arizona; Hannah Allen: The Life Science Health System; Life Science. 1984. Austin, Texas ) Činjenica je da svo zeleno lisnato povrće sadrži kalcij. Orasi također. Sirove sjemenke sezama kao hrana sadrže najviše kalcija. Isto tako i većina voća sadrži dovoljno kalcija. Jedete li voće i povrće svakodnevno, a orahe povremeno, ne možete imati nedostatak kalcija. Njegovi su najbolji izvori sirove sezamove sjemenke, orasi, svo zeleno lisnato povrće i koncentrirano voće poput smokava, datulja ili šljiva. Ako ste i nakon ovoga zabrinuti, posipajte malo sezama po salati i povrću pa sigurno nećete imati nedostatak kalcija. Odakle krave dobivaju kalcij? Iz žita i trave. One posve siumo neće piti mlijeko ili jesti sir da bi ga dobile. Važno je razumjeti ulogu kalcija u organizmu. Jedno od njegovih najvažnijih djelovanja je neutralizacija kiseline u sustavu. Mnogi ljudi koji smatraju da pate od nedostatka kalcija nalaze se pod vrlo kiselom prehranom. Tada se velike količine kalcija koje takvom prehranom dobivaju troše pri neutralizaciji kiselina. SVI MLIJEČNI PROIZVODI, OSIM MASLACA, TVORE VELIKE KOLIČINE KISELINE. Maslac je mast te je stoga neutralan. Kako mast usporava probavu bjelančevina, najbolje bi bilo ne uzimati ga s hranom bogatom bjelančevinama. On se, međutim, rnože jesti s hranom bogatom ugljikohidratima. Ironija je u tome što ljudi uzimaju mliječne proizvode zbog kalcija kojim se neutralizira učinak tih proizvoda. Namjera ne bi smjfcla biti punjenje organizma kalcijem, već promjena prehrambenih navika kako bi kiseline bila'štp manje. Tako će se kalcij moći potpuno iskoristiti tamo gdje je namijenjen.
Kad /apodictc smanjivati kon/umaciju mliječnih proi/vodu možda ćete primijetiti da \ . i i n se u i r . i i ko/a, tla su vam k r h k i nokli i l i tla vam ispada kosa. Nemojte to zamijeniti sa slićmm simploiiiiiiKi nedostatka bjelančevina. Ukoliko budete zabrinuti, posavjetujte se s liječnikom. Vaše se tijelo samo prilagodava apsorpciji kalcija iz sirovih oraha, sjemenki, \ IH a i povrća. l'ijclo će /amijeniti nokte i kosu na isti način kako zamjenjuje kožu. To je teško zapaziti, l ' i mula se vaša ko/a redovito Ijušti i obnavlja. Tako će tijelo otpale vlasi zamijeniti sjajnijima, .1 nokle jačim i otpornijima. Snove su sjemenke izrazito dobre pri takvim promjenama. One se u našem programu n.il.i/e u kombinaciji sa sirovim povrćem. Pola čaše sirovih oraha dovoljno je prosječnom i m icku. Ukoliko nakon smanjenja količine mliječnih proizvoda u svojoj prehrani iskoristite pu-ilnosti sirovih oraha i sjemenki uzimajući ih dva ili tri puta na tjedan, vaši će nokti i kosa l>" . t . i l i otporniji i sjajniji nego što su ikada bili. Proteklo mi petnaestogodišnje iskustvo govori da su mnoge alergije i dišni problemi, a l-.,,-uiovo astma, izravno povezani s prehranom mliječnim proizvodima. Osobno sam pomagao mnoj'ini ljudima u liječenju astme kao što su to činili i drugi stručnjaci iz prirodne higijene. '.\ i MI pacijenti uzimali mliječne proizvode. Moja su zapažanja bila slična zapažanjima Bcth ' . i n u l j - i a s s i dr. Herberta Sheltona. Isto stoji i za djecu s infekcijom uha koje su toliko česte u • h' i i i i j s l v u d a s e smatraju normalnim. Svako dijete koje je imalo infekciju uha, usudio bih se i - • i sigurno je bilo hranjeno mliječnim proizvodima. Ostala djeca rijetko imaju tu bolest. I'M. ti.i|cm mnogu djecu čiji su roditelji bili dovoljno mudri da ih toga oslobode. /ii;iin da ste čuli mnoge stručnjake koji tvrde da su mliječni proizvodi bitan dio zdrave IM. IH,me. Postoje stručnjaci koji tvrde suprotno. Da biste se riješili nezadovoljstva, donesite MIIIIII odluku temeljenu na vašim saznanjima. Ima li smisla da se ljudi hrane kravljim mlijekom? 1 ' i »MH na toje ujedno i odgovor na pitanje biste li ili ne trebalijesti mliječne proizvode. Bez tili/n.i ti kakvom ih obliku jeli i kako ukusni oni bili vi zapravo sišete kravu. Ima li to smisla ili
r < > .loji jedan zajednički element svih programa za mršavljenje. Taj bitan sastojak je
IVilLiko...
TJELOVJEŽBA
Nijedan program za mršavljenje neće biti uspješan bez tjelovježbe, a niti FIT FOR LIFE nije iznimka. Da bi se sav napor kojeg ste u njega uložili isplatio, svakoga dana radite neku vrst aerobika. Želite li da sve tjelesne funkcije budu što učinkovitije trebali biste ujediniti načela zdrave prehrane s uravnoteženim sustavom tjelovježbe. Ne morate vježbati do iscrpljenosti, tako samo rasipate energiju. Aerobikom se stimuliraju respiratorni i krvni sustavi. Tako svježa krv bogata kisikom dopire do svakog dijela tijela, kako i mora biti želite li da vam organizam učinkovito djeluje. Srce je mišić kojeg kao i svakog drugog ne koristeći možete izgubiti. Svakog dana trebali biste se dobro zapuhati i preznojiti. OVAJ PROGRAM NEĆE BITI POSEBNO UČINKOVIT BEZ TJELOVJEŽBE! Sve dobrobiti koje ste naučili u prošlim poglavljima će se značajno smanjiti budete li tijelu uskraćivali potrebno vježbanje. Postoji velik izbor sportskih aktivnosti kojima se možete baviti: plivanje, tenis, preskakanje užeta, trčanje, biciklizam, brzo hodanje, bodvbuilding, aerobic i si. Mnogi od nas već imaju raznu kućnu fitness opremu. Sobni bicikli, strojevi za veslanje i slična oprema može se naći po pristupačnim cijenama. Raspolažete li s malo slobodnog vremena pa ne stignete do fitness centra, imate li mogućnosti, nabavite dio opreme koju možete koristiti kad poželite. Pokušajte s minitrampolinom ako vam je pristupačan. Na njemu možete vježbati kad ustanete, a ne zahtijeva neku posebnu odjeću. Njime se godinama služe sportaši i astronauti pa možete i vi. Vježbanje na minitrampolinu pogoduje ljudima svih dobi, bez ikakvog rizika za kosti. Takvom vježbom jačate svaku tjelesnu stanicu jer djeluje protiv sile teže. Kod tjelovježbe postoji minimum kojeg biste trebali ispuniti svakog dana. To je dvadesetak minuta brzog hoda. Iako bi bilo bolje da hodate duže, ovo je sasvim dovoljno za uspjeh našeg programa. Najbolje vrijeme za bilo kakvo vježbanje je rano ujutro. Tad su i zrak i vaše tijelo najsvježiji. Vježbanje rano ujutro donosi mnoge dobrobiti jer je tijelo tada za to najsposobnije. Ono također ima i ogromni psihološki učinak. Mislim daje svatko zainteresiran za mršavljenje i unapređivanje vlastitog zdravlja duboko u sebi svjestan važnosti tjelovježbe. Neki nažalost stalno pronalaze razne razloge da se njome ne bave. Znati da je tjelovježba potrebna, a ne baviti se njome može dovesti do nezadovoljstva samim sobom, što predstavlja dodatno trošenje energije. Žao vam je kad propustite priliku za dobrom vježbom misleći kako je možete nadoknaditi sljedećeg dana. To vam se ne može dogoditi vježbate li ujutro. Vježbanje vas puni fantastičnom vjerom u sebe koja se prenosi na sva područja života. Sve se potiče. Kad jednom započnete s jutarnjim vježbanjem, osjećat ćete se razočaranim propustite li ga kojeg dana.
l |;i sam osjećao olpoi piemu vje/hanju pa sam se morao prisiljavati na jutarnju tjelovježbu, l'iemdu im se ponekad nije dalo, uvijek sam oblačio odjeću za vježbanje i vježbao. Prije no .lo sam se popeo na b i c i k l kako bih ispunio 15-kilometarsku normu, pomišljao sam da odustanem. Ali pobijedilo je moje novo ja koje je voljelo biti vitko i takvo ostati. Sad se i.iihi|cm svakom jutarnjem ra/gibavanju. Pravo sam poboljšanje osjetio mjesec dana nakon p o r e t k a bavljenja tjelovježbom. Kad sam započinjao, puls mi je za mirovanja iznosio • il.imdeset i dva otkucaja u minuti, a samo mjesec dana kasnije četrdeset i četiri. Kroz tih miesec dana ojačao sam i poboljšao rad srca za osamnaest otkucaja u minuti. To je dnevno prtnaest tisuća otkucaja manje! Govorim o dugovječnosti. Smanjenje pritiska na srce za nekoliko m i l i j u n a otkucaja godišnje može samo produžiti nečiji život. To je ono stoje zanimljivo! Ne •..ulio da mi tjelovježba predstavlja zabavu, već mi i višestruko koristi. Siguran sam bez imalo sumnje daje vježbanje, uz pravilnu prehranu, glavni čimbenik koji mi je pomogao da se opet ne udebljam. NI-MOJTE UČINITI POGREŠKU ISKLJUČIVANJEM TJELOVJEŽBE IZ ŽIVOTA, l i ' . I M I - H OVOG PROGRAMA OVISI SAMO O VAMA. I m . i ljudi koji ne bi mogli prihvatiti ni brzo hodanje. Tjelovježba, baš kao i načela /drave p i ' l u .me. mora biti dio vašeg novog načina života. Dok govorim o tom novom načinu, moram HC / a u s l a v i t i na dvije važne stvari: svježem zraku i suncu. Malo ljudi shvaća što sve naše tijelo • l.'l'r, .1 od /raka. Svjež i čist zrak je uz sunce najvažniji izvor života. Oboje će vam pomoći pri u .pirsnom mršavljenju. Ši-inja šumom ili obalom napravit će čudo od vašeg fizičkog, emocionalnog i duhovnog / t l i . u l | a Jako je važno da dok spavate imate otvoren prozor. Čak i ako morate uzeti dodatni C«'! i I\;K\ jer je bitno da svježi zrak neprestano kruži oko vas. Ciklusi asimilacije i eliminacije I n i . r učinkovitiji damo li organizmu svježi zrak nezagađen otrovima eliminacije. Postoji jedan pogrešan podatak kojem smo mi u zdravstvu ropski poslušni. To je nepojmljiva . i . i u . l i o štetnosti sunca! SUNCE JE IZVOR SVEG ŽIVOTA NAŠEG PLANETA! TU |S 1 1 NI l NI: SMIJEMO NIKADA ZABORAVITI! Bez sunca nema života kakvog poznajemo! N | r p > v m i djelovanjem nastaju bitne hranjive tvari. Ono je od velike pomoći pri detoksikaciji ..i\ l lenju jer otvara pore kroz koje se uklanjaju otrovne tvari. Sve što se zlorabi može biti iipiiMin. ilr/ite li glavu pod vodom, utopit ćete se. Znači li to da ne bismo smjeli koristiti vodu? N\ nk.iko, postoji potencijalna opasnost, ali to ne znači daje trebamo izbjegavati. Potencijalna ujniMHisl postoji i od sunca, no sad ne govorimo o zlouporabi. NE IZBJEGAVAJTE SUNCE! |SKi »KISTITE NJEGOVE PREDNOSTI! Preparati za sunčanje nisu preporučljivi. Bolje je » \ n | t i pnlagođenost suncu graditi polako, nego koristiti ulja, kreme i losione koji sprečavaju H|M.ui|H i|u svih ultraljubičastih i infracrvenih zraka. To također ometa djelovanje žlijezda ln|iui .1 /apamtite da od sunca ne dobivamo jedino preplanuli ten, već i revitalizaciju čitavog ( M K ' i i i i / i n a , a ne samo kože. Ako baš morate koristiti preparate za sunčanje, izbjegavajte one HM s m l i / e kemikalije. Svakog dana, možete li, sunčajte se pola sata, po mogućnosti ujutro. l tim je apsolutno potrebno želite li imati zlatan sjaj koji je dio jednog načina života visoke
Tjelovježba, svjež zrak i sunce igraju nesumnjivo presudnu ulogu u zdravlju oigam/.ma. Na raspolaganju vam postoji još jedno izuzetno oruđe koje može dramatično unaprijediti svaki vid vašeg zdravlja. To oruđe svi već posjedujete, samo ga trebate početi koristiti. Taj fenomen proizlazi iz sljedećeg vjerovanja...
ONO STE STO MISLITE DA JESTE
( ' i n i se kao da nemamo svjesnu moć nad stanjima svoga tijela, jer smo naučeni da ne postoji čvrsta veza između naših misli i tijela. Bilo to točno ili ne, pozitivno mišljenje o sebi /asigurno ne škodi. Osobno vjerujem da mislima možemo pomoći tijelu u njegovoj potrazi za / d i a v l j e m . U svom bestseleru "Anatomija bolesti"" dr. Norman Cousins pripisuje vlastiti oporavak pozitivnom načinu kojim je sagledavao svoju situaciju. Knjiga doktora Herberta Ik-nsona, ravnatelja bostonske bolnice Beth Israel i profesora kardiologije s Harvarda, iznosi Mia/ne dokaze u prilog teorije daje mislima moguće fizički utjecati na tijelo. R a n i j e sam govorio o mudrosti i nepogrešivosti ljudskog organizma. Također smo i . r . p i a v l j u l i o značajnoj ulozi uvjerenja u Vašem životu. Vjerujete li uistinu da nešto možete m m i t i , MOŽETE! Svaka stanica tijela obiluje životom i posjeduje vlastitu inteligenciju, svaka poput v o j n i k a • <-k.i vlastita uputstva. Svojim stanicama neprestano šaljemo poruke ili zapovijedi koje se n i . i t l | i v o izvršavaju. Pokušavam vam reći da stanicama možemo svjesno narediti da čine ono i" v l i m o da čine. Tijelo će pokazati rezultate kakve želimo. Mozak neprestano procjenjuje '.i.inic tijela te stvara slike za koje vjeruje da su istinite. Svoje tijelo možemo doslovno promijeniti M i i | o i i | a j u ć i mišljenje o njemu. Sami sebi neprestano šaljemo paljbu sugestija u svezi sa svojim zdravljem i težinom. One hiti pozitivne i negativne, odnosno mogu nam pomoći i odmoći. Na raspolaganju nam je KU'dslvo kojim tijelu možemo pomoći pri mršavljenju i poboljšavanju zdravlja. Da bismo bili / t l i . i M , moramo vjerovati da to jesmo! Mršavljenje započnite vjerovanjem da to možete i uspn'i ćele! Stanice samo čekaju vaše upute. Na primjer, pogledate li se u ogledalu i kažete da ste debeli, organizmu mentalno šaljete p o i u k u koja automatski na njega tako utječe. Tom porukom stanicama zapravo osiguravate BVUJU goja/nost. Neprestano ponavljanje da imate debela ili mršava bedra će ih takvima i u i l i / . i \ ; i l i . No, najbitnije je da će stanice ispunjavati samo vašu posljednju naredbu. Čak da ste . • ' . . h u m u o sebi imali loše mišljenje i tako tijelu slali negativne poruke, svakog časa možete i M lu-iul preokrenuti. Ukoliko zbog navika ne mislite o sebi dobro, nemojte to provoditi i u fth.uimsti. Potrebno je samo pozitivno razmišljati da takve sugestije istisnu negativne. Tijelu • • i- /apravo dati dopuštenje za mršavljenje! Pozitivno mišljenje uistinu djeluje, a možete ga u ( ' M i i r l i l | . i v a t i kad god zaželite. 1 1 napredujući prehranu primjenom iznesenih načela, svakodnevnim vježbanjem i mnoštvom p n / i i i v i i i h sugestija stvorit ćete pobjedničku kombinaciju s kojom ne možete izgubiti. Najveći
svjetski mislioci, od Da Vincia do Marka Tvvaina, uvijek su isticali kako naše znanje predstavlja samo kap u moru sveg znanja. Ono što o ljudskom tijelu još treba naučiti, jest bunar bez dna. Uvjerenja mogu spriječiti ljude u prihvaćanju postavke da svjesno mogu urediti oblik svog tijela. Ali u najboljem je interesu onih što žele smršaviti i osjećati se bolje da iskoriste sva raspoloživa sredstva koja im u tome mogu pomoći. S gledišta razuma, ne čini li se neprekidno slanje pozitivnih sugestija korisnim? Još jednom, ovo oruđe kao i svako drugo prikazano u ovoj knjizi morate sami isprobati. Pokušajte, pa vidite djeluje li. Mislim da ćete se ugodno iznenaditi. Sad kad smo savladali sva načela pravo je vrijeme za odgovore na...
NAJČEŠĆA PITANJA
/asigurno postoje neka pitanja na koja želite da odgovorimo. U ovom ćemo poglavlju odgovoriti na najčešća pitanja u programu FIT FOR LIFE. /'. Kako se u ovaj pristup jelu uklapaju kava i čaj? (>: Koliko je uzimanje tih napitaka raširena pojava, najbolje govori podatak da ih ne uzima •..mm 9% stanovništva ove zemlje. Oko polovice stanovnika Sjedinjenih Država popije dvije do Iri, a četvrtina šest ili više šalica kave ili čaja dnevno. To je jednako godišnjoj potrošnji d v i j e stotine milijardi doza kofeina. Većina ljudi zasigurno svoju jutarnju kavicu ne smatra diobom, a kofein ipak izaziva i fiziološku i fizičku ovisnost. Kofein je stimulans centralnog živčanog sustava, sličan kokainu, koji uzrokuje ubrzanje pulsa, promjenu promjera krvnih / i l i i , nepravilnu cirkulaciju, povećani krvni tlak, dijabetes, otkazivanje bubrega, čirevc, rak ću .lorače, zvonjavu u ušima, treperenje mišića, nervozu, nesanicu i razne želučanocrijevne poremećaje. Također utječe na šećer u krvi jer djeluje na gušteraču da izlučuje inzulin. Mogli biste pitati jesu li kava ili čaj bez kofeina bolji. Odgovorit ću vam pitanjem: biste li i.idiic slomili ruku ili nogu? Za proces dekofeinacije obično je potrebna visoko nagrizajuća oiopma koja prodire u samo zrno. Jednoj šalici kave ili čaja treba dvadeset i četiri sata da piodc kroz bubrege i mokraćni trakt. Više od jedne šalice unutar dvadeset i četiri sata na te ni r,me vrši ogroman pritisak. Ukoliko dnevno popijete sedam ili osam šalica kave ili čaja, l>« u nile razmišljati o kupnji vlastitog aparata za dijalizu. Kava dekofeinirana vodom ili drugom m-kanijskom metodom je svakako prihvatljivija od kemijski deko fe i ni rane, no to ne znači da IM i i r k i t e piti. I takva će biti uzrokom kiselini, što je novi problem. K ava konzumirana tijekom obroka tjera hranu da napusti želuedac prije vremena te usporava IMIM.CS u crijevima. Neprobavljena hrana u crijevima uzrokuje zatvorenost. Samoj kavi treba tl\ .ulcsct i četiri sata da prođe kroz bubrege. Već sam ranije naveo kako je potrebno izbjegavati hranu koja uzrokuje kiselinu. Organizam on.i svoju pH ravnotežu što pokazuje stupanj kiselosti ili lužnatosti.pH skala ima područje od i i u i i do četrnaest, gdje nula predstavlja najkiseliju, četrnaest najlužnatiju, a sedam neutralnu mrdiiui. Tijelo je blago lužnato jer mu se pH kreće od 7.35 do 7.40. Osoba kojoj bi krv ilospjcla na pH 7.0 odnosno neutralnost, našla bi se u velikoj opasnosti. Kava i čaj u organizmu l» n l stavljaj u čistu kiselinu. Što se više kiseline nađe u krvi, to će krv zadržavati više vode da IH M- kiselina neutralizirala. Sve vam ovo ne govorim stoga da se odreknete kave i čaja, već da biste postali svjesni
njihovog učinku na tjelesno /dravljc i mršavljenje. Neki mogu odmah prestati uživati ta pića, drugi ih se moraju odvikavati polako. Neki ih ujutro uzimaju godinama i ne žele ih se odreći. Želite li ujutro topli napitak, pokušajte s vrućom vodom i limunovim sokom. To je zadovoljavajuće piće u kojem limun, za razliku od ostalog voća, ne sadrži šećer i stoga u vrućoj vodi neće fermentirati.Jedna šalica kave ujutro zasigurno neće minirati program. Bolje bi bilo da vaša prehrana ne sadrži kavu i čaj, no dovoljno će biti smanjiti količinu tih napitaka. Budete li s vremena na vrijeme htjeli neki drugi topli napitak, pokušate s biljnim čajevima, pogotovo onima Celestial Seasoningsa. Dobrog su okusa i bez kofeina koji je prirodno uklonjen. Najvažnije je usmjerenje. Imajte u vidu vitko i zdravo tijelo kao cilj i koračajte u tom smjeru. Zapravo se nalazite na putu, neka bude zabavno, a ne mučno. Od Zapadne do Istočne obale možete se voziti tri dana avionskom brzinom i tako propustiti svaku znamenitost koju ova zemlja nudi, ili putovati tri tjedna i zabavljati se. Polako, bez žurbe i stići ćete do zdravije i veselije osobe. P: Stoje s gaziranim pićima? O: U ovoj se zemlji godišnje potroši dvije stotine milijuna gaziranih napitaka. Dr. Clive McCay i/ Sveučilišta Cornell pokazao je da gazirana pića mogu potpuno uništiti zubnu caklinu i /ubc pretvoriti u kašu za samo dva dana (kako je opisala Eleanor McBean u "Otrovnoj igli"). U/ročnik je toga sastojak znan kao fosfatna kiselina. Ova pića, između ostalog, sadrže još i matičnu, karbonatnu i eritorbnu kiselinu. Malična i limunska kiselina prirodno se mogu naći u voću i povrću koje u probavnom sustavu djeluju lužnato. Te kiseline iz gaziranih pića djeluju kiselo jer su odvojene i toplinom ekstrahirane. Samim čitanjem etikete na boci nekog takvog pića možete poremetiti pH ravnotežu organizma! Jednako tako u njima ima i nekih bezazlenih sastojaka te oko pet žličica šećera na 250 mililitara pića. Jedina razlika između običnih i dijetnih gaziranih pića je što se u ovim drugima umjesto šećera koristi toliko neškodljiv nadomjestak da bi na etiketi trebalo pisati upozorenje slično onom u cigareta. Uz to, većina ih sadrži prije spomenuti kofein. Aditivi koji se koriste derivati su katrana, još jednog kancerogena. Gazirani napici konzumirani tijekom obroka pospješuju fermentaciju hrane. Od njih i njihovog prevarantskog dobrog okusa nema nikakve koristi. Zločin je što se tako smrtonosni napici daju našoj djeci. Sam bi kofein bio dovoljan razlog da ne budu dostupna djeci. Zanimljivo je kako neki roditelji svojoj djeci ne dopuštaju piti kavu, a zaboravljaju na kofein u gaziranim pićima. Možda se pitate zašto se ta tvar dodaje tim pićima. Prema dr. Royalu Leeju iz Udruge za istraživanje prehrane cola je puna kofeina koji izaziva ovisnost tako da kad žrtva jednom na njega bude naviknuta više ne može bez njega. Kofein se u gazirana pića stavlja iz samo jednog razloga - da stvori ovisnost. I ovdje je najbitnije usmjerenje. Možete li smanjiti količinu ovih nebranjivih konglomerata kiselina i kancerogenih kemikalija, učinite to. Na tržištu postoje razne mineralne vode koje su, premda daleko od idealnog (zbog velike količine soli i anorganskih minerala u sebi), daleko bolje od ostalih gaziranih pića.
/' ./<• // nntltt čokoladi tu i tamo toliko loše '
O: Tu i tamo pomalo skoro svega nije baš loše. U čokoladi, međutim postoje dva sastojka koja štete /dravlju. Prvi je tvar srodna kofeinu poznata kao teobromin. Prema dr. Bruceu Aincsu s Kalilbrmjskog sveučilišta Berkelev, teobromin djeluje na kancerogene koji oštećuju l >NA. On također u/rokuje zakržljalost testisa. Drugi sastojak može znatno otežati program mršavljenja. To je rafinirani bijeli šećer. U procesu rafiniranja šećera iz njega nestaje svaki oblik hranjivosti. Sva vlakna, vitamini, minerali potuno su uklonjeni, ostaje samo smrtonosan nag. Šećer deblja jer donosi prazne nekvalitetne kalorije i viškove ugljikohidrata koji se pretvaraju u masti. Zbog toga se morate prenajedati da biste primili dovoljno hranjivih tvari, kad se hranite hranom vrlo bogatom šećerom, organizmu će trebati dodatna hrana da primi potrebne hranjive tvari. To znači debljanje. Posezanje za slatkišima može se prekinuti pravilnim Uzimanjem voća. Šećer iz voća opskrbljuje tijelo hranjivim tvarima. Rafinirani šećer konzumiran u bilo kakvom obliku putem hrane, slatkiša ili tekućina u probavnom sustavu fermentira pa niistajc alkohol. l'eško je pokazati kako svaka vrsta hrane za sebe utječe na prehranu uopće, Izvađenu i/ konteksta, postaje manje opasnom nego što u stvari jest. No, zajedno s drugim negativnim utjecajima može dovesti do sloma u organizmu. Zamislite velik stakleni pro/or. Hučite li u ii|cga sitan kamenčić, neće se razbiti, ali bacite li ih stotinu tisuća zasigurno hoće. Svaki negativni utjecaj na tijelo jedan je od takvih kamenčića, a svi zajedno mogu slomiti /dravljc ui^ani/ma. Što manje kamenčića bacate u prozor, veća je vjerojatnost da se neće ra/bili. Što m.inje bude negativnih utjecaja na organizam, bili oni kava, čaj, gazirana pića, alkohol ili slatkiši, veća je vjerojatnost da će tijelo ostati vitko. Ako ništa drugo, dobro je smanjiti njihovu k o l i č i n u , barem će kamenčića biti manje. /*. Je li istina da vino koje pijemo tijekom obroka pomaže probavu? O: To je čista izmišljotina vjerojatno nekog direktora vinarije. Tijelo pri probavi treba irilnaku pomoć kao pri disanju ili treptanju očima. Radi se o automatskim refleksima. Takva |r i probava koja započinje čim se hrana nađe u želucu. Vino, odnosno alkohol, usporava sve ii'llcksne radnje pa tako i probavu. Vino fermentira te kvari ostalu hranu u želucu. Sve vrste alkohola velika su prepreka l i u l i r e / i m a i jetri. Uživate li u vinu, pijte ga na prazan želudac. Bit će potrebno manje da vas "opusti", a neće pokvariti drugu hranu. Rješenje je u umjerenosti, jer sjetite se kamenčića i pro/ora. /' Hoću (i, prihvatim li prehranu kakvu preporučujete, morati uzimati nekakve vitaminske ili mineralne dodatke? < >: Apsolutno ne! Polemikajesu li ili ne takvi dodaci potrebni mogla bi biti temom čitavog ni/,i k n j i g a . Kako smo bez njih mogli kroz sva ova stoljeća? Njihova proizvodnja i prodaja *|iiul;i|u u deset najvećih djelatnosti Sjedinjenih država. Prodajom tih dodataka godišnje se /m adi dvije milijarde dolara! Pitam se do kojeg je stupnja tzv. potreba za njima komercijalno motivirana.
Postoji mnoštvo stručnjaka, u zdravstvu i izvan njega, koji izražavaju velike dvo|he prema liječenju bolesti takvim dodacima. Dr. Myron Winick, direktor Instituta za ljudsku prehranu pri Sveučilištu Columbia, tvrdi da neki stari preparati vitamina, dugo smatrani potpuno neškodljivima, uzrokuju izvjesne medicinske probleme, između ostalog oštećenja živaca, crijevne poremećaje i kobna oštećenja jetre, prenosi LosAngeles Times od 20. prosinca 1983. Pretjeruje se s našim stvarnim potrebama za mineralima i vitaminima. Količina vitamina potrebna ljudskom organizmu godišnje ne bi ispunila jedan naprstak. A preporučana dnevna količina dvostruko je veća od naših potreba. Ovo su činjenice premda mogu zvučati šokantno. Svaki se tijelu potreban vitamin i mineral može naći u voću i povrću. Organizam ih treba tako malo da i nevelika količina voća i povrća zadovoljava sve potrebe. Ovaj je program načinjen tako da u prehranu ugradi više nego dovoljno minerala i vitamina u njihovom najčišćem i najlakše za tijelo prihvatljivom obliku. Niti jedan nije kvalitetan koliko onaj iz voća i povrća. Nemojte se obazirati na tvrdnje nekih proizvođača da je njihov proizvod 100% prirodan. 100% prirodan znači da gaje stvorila priroda; osobno nisam nikada vidio drvo na kojem bi rasle tablete vitamina ili minerala. Dodaci proizvedeni u tvornicama prirodno ne odgovaraju ljudskom organizmu. Vitaminski dodaci u njemu postaju otrovni. ( Robert McCarter i Elizabeth McCarter u člancima "A Statementon Vitamins", "Vitamins andCures", "Other Unnecessary Supplements"; Health Reporter, broj 11 iz 1984. ) Organizam najdjelotvornije može iskoristiti vitamine i minerale konzumirane zajedno s ostalim sastojcima hrane. Jednom odstranjeni i izolirani, vitamini gube svoju vrijednost. Bilo kakvi sintetički vitamini doslovno su bezvrijedni. Danas postoji tehnologija kojom možemo stvoriti zrno pšenice u laboratoriju. Svaka kemijska tvar može se umjetno proizvesti i ugraditi u to zmo pšenice. No posadimo li ga, iz njega neće ništa niknuti. Zrnje pronađeno u grobnicama, staro četiri tisuće godina, hoće. U sintetičkom zrnu nedostaje jedan vrlo profinjen sastojak: živa sila! Taj sastojak također nedostaje sintetiziranim vitaminima i mineralima koji čak nisu ni beskorisni, već otrovni. Cilj nam je uklanjanje, a ne proizvodnja otrovnih tvari. Organizam ima svoj tzv. zakon minimuma. Drugim riječima, kad se jednom zadovolje potrebe za vitaminima i mineralima, svaki višak mora biti uklonjen. Kao kad u čašu ulijevate vodu: stat će samo do ruba. Slično se događa u organizmu kad se u njemu nađe više vitamina i minerala nego što mu je potrebno. Višak se tretira kao otpadna tvar na čije se uklanjanje troši vaša neprocjenjiva energija. Osim toga takav višak predstavlja veliko opterećenje za jetru i bubrege. Uzimate li vitaminske ili mineralne dodatke, njih će uvijek biti previše, osim u slučaju da se nalazite na najstrožoj i najrazornijoj dijeti. Prehrana na način prikazan u FIT FOR LIF,E obiluje svim potrebnim vitaminima i mineralima. Zdravlje treba zaslužiti zdravim životom. Ne možete ga kupiti u bočici. Sačuvajte stoga svoju energiju... i novac. P: Koliko je štetna kuhinjska sol? O: Stari Egipćani koristili su sol pri balzamiranju. Amerikanci će ove godine potrošiti 225 milijuna kilograma soli. To je količina dostatna za puno balzamiranja. Soli ima posvuda, od hrane za ljubimce do dječje hrane. Ona je u ovoj zemlji uzročnik povećane vjerojatnosti pojave hipertenzije, odnosno visokog krvnog tlaka. Toliko nagriza osjetljiva unutarnja tkiva
il.i M- u organi/nm /adr/ava ogromna količina vodo koja neutrali/ira nje/ino kiselo djelovanje .1*1 dovodi do dohljanjii. Prekomjerna uporaba soli nio/c doprinijeti teškoj bolesti bubrega - • i u i o i kao nclrilis. Kad u/mete u ob/ir koliko ljudi svakoga dana uzima kavu, čaj, gazirane napitke, alkohol, ilodalkc i sol, što sve mora proći kroz bubrege, nije čudo zašto toliko ljudi umire radi otkazivanja luihrcga. Trebali bismo učiniti sve što možemo da spasimo svoje jadne i iscrpljene bubrege. Sol, ako je potrebna, valja koristiti u umjerenim količinama. Za one koji žele nastaviti koristiti •-ol u prehrani, dr. N. W. \Valker preporuča krupnu morsku sol koja je manje prerađena od « ihu-iic. Postoji, također, mnoštvo začinjenih soli i začina bez soli (pogledajte popis za kupovinu n.i n <). strani) koje vam mogu pomoći kao nadomjestak za sol. /' Zašto se čini da puno ljudi ima ili misli da ima hipoglikemiju? Zar voće u tom slučaju situaciju? ( >: Postoje dva razloga zbog čega toliko ljudi ima ili smatra da ima hipoglikemiju. Prvo, i.r.|n>n mogućih simptoma hipoglikemije je tako velik daje teško pronaći osobu koja nema IMI n-iian. Popis od šezdeset i dva moguća simptoma uključuje emocionalnu u/nemirenosl, ncraspoloženost, zamor, iscrpljenost, zbunjenost, nemogućnost trijeznog promišljanja, ncrvo/u, u/ilia/ljivost, pa čak i nadimanje, lošu probavu, umor nakon jela, itd. U Sjedinjenim dr/.avama v|cio|atno ne postoje ni tri čovjeka koji nisu osjetili barem jedan od navedenih simptoma. Napominjem da ih ima još četrdesetak! I drugo, standardana američka prehrana je takva da i m o k u j e nisku razinu šećera u krvi, odnosno hipoglikemiju. 1 1 poglavlju o pravilnom uzimanju voća naveo sam da ono prima najnepravednije kritike ud lulo koje druge vrste hrane. Drugi dio vašeg pitanja klasičan je primjer gotovo sveopćeg l">i'iršm>£ shvaćanja uloge voća pri uspostavi i održavanju zdravlja. Kako god se to čudno i n n U i, voće je ono koje može najučinkovitije riješiti problem hipoglikemije. Pri tom ne mislim • l i 1 1- djelotvorno svladati simptome, nego da će ukloniti uzrok. Najobičniji način uklanjanja •iiii|>toma je prehrana hranom koja sadrži dosta bjelančevina kao što su jaja ili meso. Simptomi dr m-slati jer će energija koja ih je uzrokovala biti preusmjerena na probavu. To je privremena m i . i i koja odlaže rješenje problema te dovodi do učestalih obroka. Postoji daleko racionalniji IM i iu|> kojim se mogu ukloniti i učestali obroci i hipoglikemija. £io |e zapravo niski krvni šećer? Ranije smo istaknuli daje najbitnija odlika hrane njezina • IM i >'Hska vrijednost. Približno 90% hrane kojom se hranimo trebalo bi nas opskrbiti glukozom ( i n i i i l i i i o m za izvršenje tjelesnih funkcija. Mozak koristi samo jedno gorivo: šećer u obliku •Inko/c Ne koristi niti masti, niti bjelančevine, niti bilo što drugo osim glukoze koja dolazi iz d i v i \ 'koliko u njoj nema dovoljne količine šećera da se zadovolje potrebe mozga, oglasit će ic u / l u i n a . Ona se očituje simptomima hipoglikemije. Problem je što u krvi nema dovoljno n ;i Da bismo to ispravili, trebamo šećer vratiti u krv. Teško je imati niski krvni tlak imate It i l n \ u l | i u > šećera u krvi. Ovdje obično dolazi do zabune. Izuzetno je važno da se u krvotoku timlr j n a v a vrsta šećera. Prerađeni šećer bilo koje vrste samo će pogoršati situaciju. Ispravno i< i|i".rn|i- šećer iz voća! To je fruktoza koja se u organizmu pretvara u glukozu brže no bilo t « i i npl|ikohidrat. Bitno je zapamtiti da voće treba jesti pravilno, što znači na prazan želudac. f u k o )<• šećer u svom prirodnom organskom stanju, kroz želudac će proći veoma brzo i u roku
od sat vremena naći se u krvotoku. Slijedeći program iz drugog dijela knjige automatski ćete pravilno jesti voće koje će vam pomoći pri uklanjanju uzroka hipoglikemije. Mnogima koji godinama pate od te bolesti ovo će objašnjenje djelovati vrlo pojednostavljeno. No, susretali smo se s ljudima koji su imali dugotrajnu hipoglikemiju koju su potom uspješno uklonili tehnikama prikazanima u ovoj knjizi. P: Može li žena slobodno krenuti s ovim programom za vrijeme trudnoće? (Ovo je savršeno pitanje za Marilvn.) O: Da, ali pripreme za zdravo dijete bi, ukoliko je moguće, trebalo započeti šest ili više mjeseci prije začeća. Kako je važnost prehrane u trudnoći golema, preporučuje se savjetovanje s liječnikom dođe li u prehrani do bilo kakvih promjena. Međutim, za vrijeme trudnoće nikad nije prekasno za postupno poboljšavanje prehrane. Sve promjene pozitivne prirode mogu unaprijediti stanje i majke i djeteta te dovesti do lakšeg poroda. Ovaj program zadovoljava sve prehrambene zahtjeve majke i djeteta za trudnoće. Zbog preporuke velikih količina voća zadovoljava se primarni zahtjev za gorivom, tj. glukozom. Mnogi sastojci iz salata također pomažu ispunjenju tog zahtjeva. Uz to salate opskrbljuju m a j k u i dijete mineralima i vitaminima potrebnim za pravilan rast i razvoj. Zapravo, najbolja prehrana za vrijeme trudnoće (te u bilo koje vrijeme!) bi se trebala pretežno sastojati od sirovog voća i povrća te sirovih oraha i sjemenki. Tako bi se prikupilo potrebno gorivo, aminokiseline, minerali, masne kiseline i vitamini potrebni za održavanje visoke razine zdravlja. Ovaj program pruža više nego dovoljno pri ispunjavanju tih zahtjeva. Pravilno kombinirani obroci osiguravaju da maksimum hranjivih tvari bude spreman za apsorpciju uz minimum otpadnih tvari. Pravilna prehrana zajamčit će zdravu i ugodnu trudnoću, dok je nepravilna može pretvoriti u mučenje. Trudni m se ženama često preporuča uzimanje mnogo pasteriziranog mlijeka da bi dobile dovoljno kalcija potrebnog dječjim kostima i zubima. Većina odraslih nema probavne enzime laktazu i renin potrebne za dobivanje kalcija iz mlijeka koji je vezan za neprobavljivi bjelančevinski dodatak kazein. Osim toga, pasterizacijom se osigurava neiskoristivost kalcija zbog njezine visoke temperature. ( I m a nekoliko stručnjaka za kalcij koji tvrde daje kalcij iz pasteriziranog kravljeg mlijeka nemoguće iskoristiti: Herbert M. Shelton: The Hvgienic Care ofChildren; Natural Hvgiene Press, 1970., Bridgeport, Connecticut; N. W. Walker: Diet and Sallad Suggestions: Norwalk Press, 1971.. Phoenix, Arizona: Robin A. Hur: Food Reform: Our Despcrate Need; Heidelburg, 1975., Austin, Texas; Joyce M, Kling: The Life Science Health Svstem; Life Science. 1984., Austin, Texas: M. Bircher-Benner: Eating Your Way to Health: Penguin Books, 1973., Baltimore) Žele li dovoljno uistinu iskoristivog kalcija, trudnice se mogu prisjetiti kako im takav stoji na raspolaganju u svježem voću, grahu, cvjetači, kupusu, salati i ostalom zelenom lisnatom povrću, te orasima, sjemenkama (bademovim i sezamovim pogotovo), šparogama i smokvama. ( Pogledajte svježe bademovo mlijeko iz šesnaestog dana programa, poglavlje ČETVEROTJEDNI PRIMJER... na 193. str.) Svježi narančin sok prema dr. Herbertu Sheltonu pomaže organizmu da /adrži kalcij. Za metabolizam kalcija također je potrebno primjereno izlaganje suncu. Kako fetus zalihe kalcija sprema u tkivu odakle ga u kasnijim stadijima trudnoće crpi, iznimno je važno za trudnicu da osigura dovoljno kalcija za
• l ' . ' 1 svo|C i l i | i I . u i , i t i i | i i n i i i | c ,n i i n . i M i u l i i i K r
liudtm-aiiia se u/imanjc kravljeg mlijeka također preporučuje zbog vlastitog mlijeka. To je smiješno. Povećavaju li krave količinu vlastitog uzimanjem mlijeka neke druge vrste? Ne, naiavno. I Irane se /ilom i travom. Mi kao i svi sisavci automatski stvaramo mlijeko u trudnoći. l ' / i m a n j e m dovoljno svježeg voća i zelenog povrća svoje ćemo mlijeko još više obogatiti. Usput, daju li vam "za mlijeko" tablete folne kiseline, mogle biste ih zamijeniti zelenom salatom koja je njezin prirodni izvor. Zapamtite, nije bitna količina kalcija u nekoj hrani, već koliko gaje moguće iskoristiti (apsorbirati i zadržati). Uzimanje kalcijskih dodataka u vrijeme trudnoće ne opskrbljuje vas iskoristivim kalcijem, a često izaziva njegovo štetno taloženje na posteljici. Ovim dodacima ..nno se opskrbljujete anorganskim kalcijem (bez obzira što pisalo na etiketi) kakvog organizam ni1 može iskoristiti. Intenzivna istraživnja u tom je području proveo dr. Ralph C. Cinque. Ovdje izneseni podaci u/eti su izravno iz teksta kojeg je napisao. ( Ralph C. Cingue: The Life Science Health Svsh'tn; Life Science, 1984., Austin, Texas; Rose Dosti u članku "Nutritional Needs (.ircatcr for Teen-agers, Over 3()s"; Los Angeles Times, 31. svibnja 1984.: Članak "lltatnin es Can Be Harmful"; Los Angeles Times, 20. prosinca 1983. ) Opet se bavimo razlikom u filozofijama. Prirodna higijena protivi se prikupljanju vitamina i minerala iz izvora koji nisu prirodni. Prirodni su izvori voćnjaci i povrtnjaci, a ne tablete. Sigurna sam da pristalice i jednog i drugog razmišljanja mogu biti vrlo uvjerljivi. No, ostaje • mjenica da se, prema prirodnoj higijeni o kojoj je i ova knjiga, svi vitaminski i mineralni ilodaci u organizmu, zbog svoje odijeljenosti, tretiraju kao otrovni otpad. Kao i u mnogim i l i u u i m pitanjima u prehrani, neki tradicionalni liječnici priznaju takvo stanovište. Dr. Vicki ( i l lufnagel govoreći na Četrnaestoj godišnjoj konferenciji o prehrani, koju je sponzonralo Kalitbmijsko društvo za mliječne proizvode, izjavio je: "Vitamini su droge. Tek učimo koliko .H .teini za embrij." Dr. Hufnagel je ginekolog. Dr. Myron Winck, direktor Instituta za ljudsku IHchrunu pri Sveučilištu Columbia je rekao: "Neki ljudi smatraju vitaminske tablete slatkišima. < >MI su droge, a svi mi znamo da nema zdravih droga, ima, međutim, zdravih doza." Važno je shvatiti da nedostatak ne nastaje samo neuzimanjem kalcija, već i prejedanjem i lošim kombiniranjem hrane. Takvom se praksom narušava njezina probava i apsorpcija. 1 1 udnoća ne može biti izgovor za prejedanje. Dobitak više od desetak kilograma može utjecati K. i veličinu djeteta i dovesti do poroda s visokim rizikom. ( U svojoj posljednjoj trudnoći ilohila sam šest kilograma. I dijete i ja bili smo odličnog zdravlja. Imala sam toliko energije da ..n n sat nakon poroda ustala i okupala ga. ) Trudnice su sklone prenajedanju kad se hrane vrlo l 'i i-i adenom hranom. Prejedaju se stoga jer im organizam šalje signal da nisu ispunjeni njegovi pii-hrambeni zahtjevi. FIT FOR LIFE naglasak stavlja na najhranjiviju hranu za majku i tliiele koja će vam uz to pomoći da održavate tjelesnu vitkost. l/vjesne stvari u vrijeme trudnoće škodljivije su no u bilo koje vrijeme. Ovaj će vam piogram pomoći u njihovom postupnom uklanjanju. Posteljica, koja bi trebala zaustaviti štetne Ivan i zaštititi fetus, nije djelotvorna protiv lijekova, alkohola, duhana, kofeina, soli, octa te
94
Fit for Life
kemijskih aditiva i konzervansa iz prerađene hrane. Primjenjujući program, automatski ćete uklanjati te negativne utjecaje. Niti jedan od njih ne nalazi se u jelovniku, osim soli koja je uvijek navedena kao neobavezan sastojak. Nema zdravih lijekova, sa ili bez recepata, koje možete uzimati u trudnoći premda se mnogima od vas oni savjetuju. Taliomid je samo vrh ledene sante. Svi lijekovi, od aspirina preko onih za smanjenje bolova do sredstava za smirenje, sa sobom nose rizik mentalne i fizičke retardacije djeteta. Uzimanje alkohola u trudnoći može uzrokovati "fetalni alkoholni sindrom", deformaciju lica i glave praćenu mentalnom retardacijom. Kofein iz kave, čaja, gaziranih pića, čokolade i lijekova povezan je s poremećajima pri porodu. Pušenjem dijete ne dobiva dovoljno kisika što može dovesti do preranog poroda slabog i mentalno retardiranog djeteta. Ni jedna od tih štetnih tvari nema mjesta u našem programu. Obrazložila sam ih da među trudnicama potaknem razmišljanje o njihovom utjecaju na nerođeno dijete. Kod nas u 12% poroda dolazi do raznih oštećenja. Taj se broj iz godine u godinu povećava jer u prehranu ulazi sve više i više kemikalija. Trudnoća je vrijeme u kojem žena mora biti najsvjesnija svojih tjelesnih potreba. Praćenje programa osigurat će joj pravu hranu, svjež zrak i dovoljno sunca za zdravu trudnoću. Potrebno joj je i puno odmora te redovita tjelovježba. Ponekad pojedinci imaju posebne zahtjeve. Sve promjene u prehrani za trudnoće treba učiniti postupno, pod nadzorom babice, zdravstvenog savjetnika ili liječnika. Time završava prvi dio u kojem sam nastojao pružiti vam potrebne informacije o tome kakve promjene i zašto ih u životu trebate poduzeti da biste prevladali problem s težinom. U drugom dijelu, Marilvn će vam pružiti neke važne naputke kako te promjene provesti. Kao stručnjak za američku prehranu i nastavnik kuhanja te veliki poznavatelj prirodne higijene, skicirala je četverotjedni program koji će vam pokazati kako pripreniti mnoštvo ukusnih, pravilno kombiniranih i vodom bogatih obroka. Taj je program načinjen tako da vas ubrza na putu do cilja uspješnog mršavljenja te istodobno ugodno započne detoksikaciju vašeg organizma. Uspješno MRŠAVLJENJE I ŽIVOTNI STIL S PUNO ENERGIJE za obrok su udaljeni od vas. Okrenite zato novi list u svom životu da biste započeli...
//
DfO
Živjeti zdravo l
97
UVOD
Kad sam se 1975. godine prvi put obratila Harvevu kao savjetniku o prehrani, prolazila sam kroz najtežu zdravstvenu krizu života. Bila sam vrlo obeshrabrena. Za sobom sam imala bogato medicinsko iskustvo ( Otac mije bio biokemičar na Nacionalnom institutu zdravlja u Bethesdi u Marylandu. Kasnije je postao ravnatelj Odjela za mikrobiologiju i molekularnu biologiju na Sveučilištu u New Vorku i Visokoj medicinskoj školi Albert Einstein. Trenutačno je dekan medicinske škole pri Sveučilištu Cornell. Ljudi zdravstvenih i znanstvenih profesija imaju specifični stil života u kojem sam i ja, kao kći svog oca. neprestano sudjelovala. Za ljetnih praznika radila bih u njegovom laboratoriju, a pod njegovim sam utjecajem na fakultetu studirala biologiju i kemiju.) i dugotrajno liječenje, ali, koliko pamtim, nikada se nisam osjećala uistinu dobro. Težina nije bila moja glavna briga iako me taj problem zabrinjavao. Moram priznati da od rane mladosti nisam bila zadovoljna oblikom svog tijela pa sam uvijek nosila visoke pete da bih izgledala što višom. Moj je stvarni problem, premda to tada nisam znala, bio nedostatak energije. Užasno , se osjećala i teško nosila s životom. Zapravo, to što mi se događalo nije bio neuobičajeno. Utjecaj negativne energije u muškaraca, žena i djece temelj je mnogih fizičkih, psiholoških i emocionalnih problema. U mene su simptomi bili uobičajeni: bol u trbuhu, neugodne promjene ne koži, depresije, zbunjenost, nagle promjene raspoloženja i emocionalni ispadi. Plašilo me njihovo stalno pogoršavanje. Nakon visoke motivacije na fakultetu, gdje sam bila član Pi Beta Kapa udruge i Magna Cum Laude, u trideset i prvoj, s dvoje male djece, vrijeme sam provodila u suzama i depresiji pitajući se kako nastaviti s životom. Lijekovi, terapije i liječenja nisu mi pomogli. Svo to vrijeme koje sam provela na liječenju, pod lijekovima raznih doktora, nitko me nije pitao što jedem. Harvev jest! Prirodna higijena koju je podučavao pružila mije tražene odgovore. Što sam naučila? S\ e što sam trebala znati da sama sebi pomognem i osjećam se bolje. Naučila sam da su bolovi i nedostatak energije posljedica pogrešne prehrane. Kako dojenje u našoj zemlji već desetljećima nije bilo u modi i ja sam bila jedno od milijuna djece koja nisu dobila majčino mlijeko. U svojoj najnovijoj knjizi "Kako podignuti zdravo dijete usprkos liječniku" dr. Robert S. Mendelsohn napisao je da dojenje udara temelje zdravog fizičkog i emocionalnog rasta, a majčino je mlijeko bebama savršena hrana prirode. ( Robert S. Mendelsohn: Ho\v to Raise a Helthv Childin Spite of Your Doctor; Contemporan> Books Inc., 1984., Chicago, Ohio ) Kako je naše društvo moglo postati tako neuko da nemamo pojma koliko dojenje utječe na buduće zdravlje naše djece? Dr. Mendelsohn okrivljuje komercijalno motivirane proizvođače mlijeka za djecu i pedijatre koji im pomažu u prodaji. Kao rezultat marketinga i neukosti, takvim ili kravljim mlijekom, podigli smo i podižemo milijune djece. U mojem je slučaju to dovelo do prevelike koncentracije kiseline unutar mog mladog tijela, operacije oba koljena i oslabljenog živčanog sustava. Od malena sam rasla na mesu, kako je uobičajeno u ovoj zemlji. Kao prirodna vegetarijanka, što sam shvatila u trideset i prvoj, nisam bila sposobna probaviti meso, a to je dovelo do neprestanih i bolnih probavnih smetnji. Imala sam gurmansko
iskustvo (majku mi je bila talentima domaćica i priznata kuharica) i miiof.ii p u l m . i l a . Od malenu šum doslu u dodir s kuhinjama drugih zemalja. Kao studentica imala sam priliku u A\ ignonu u l-'rancuskoj raditi s francuskim kuharom Armandom Ducellierom. Sve je to bilo dio mog identiteta i stila života pa mi je u početku teško bilo prihvatiti to korijenom svih mojih zdravstvenih problema. No, čista je činjenica bila daje hrana koju sam jela pustošila mojim organizmom i ostavljala bez energije za sve ostalo u životu. Kad sam primjenila načela koja mi je Harvev preporučio, izgubila sam devet kilograma. Za samo šest tjedana, prvi put u životu, bila sam ponosna na oblik svog tijela. Takav osjećaj svatko zavređuje! Još mi je važnija bila promjena mog pogleda na svijet. Nestao je oblak depresije koji je toliko godina visio nada mnom. Osjećala sam mir, a kolika je to promjenajasno može biti samo onome tko je poput mene patio od mentalne i fizičke depresije. Dok je moje tijelo u sebi opet uspostavljalo ravnotežu, postala sam svjesna da ću moći živjeti produktivnim i ispunjenim životom, koji je dotada bio samo moj san. Osjećala sam kao da se ponovo vraćam u zemlju živih. Da bih uspjela u svom naumu, morala sam se odreći tradicionalnog pristupa prehrani. To mije postalo jasno za detoksikacije. (Najvažnij aspekt detoksikacije je zdravo mršavljenje! ) Radeći s Harvevem usredotočila sam se na ono što bi činili drugi kad su, poput mene, postali svjesni važnosti zdravog mršavljenja, a posebno kako bi napravili ugodan prijelaz s tradicionalnih na nove prehrambene navike. Ono što nam je svima trebalo bio je nov i uzbudljiv pristup ukusnoj, ali i hranjivoj hrani koja može zadovoljiti nepce, ispuniti fiziološke potrebe i omogućiti detoksikaciju. Koristeći svoju kreativnu energiju (koja se najbolje iskazivala u kuhinji) i bogato kulinarsko i gurmansko iskustvo, razvila sam visokoenergetski pristup hranjivoj domaćoj kuhinji koja bi mogla zadovoljiti zahtjeve za bogatstvom okusa, a istovremeno održati detoksikaciju. Potom, osim studiranja francuske i talijanske "haute cuisine" te američke i etničke kuhinje, studirala sam umjetnost pripremanja hrane, kinesku, indijsku i bliskoistočnu kuhinju. Diplomirala sam prehrambene znanosti na Američkoj visokoj školi znanosti o zdravlju. Harvev se počeo baviti prirodnom higijenom šest godina prije no što smo se sreli. Prošao je kroz prijelazni period i prevladao želju za drugom hranom, a ja sam tek započinjala. Harvey me naučio mnogim jelima koja su mu pomogla na početku prijelaznog perioda. Oboje smo shvatili daje za detoksikaciju i vitkost Amerike potrebno razviti široki spektar obroka koji ne smiju biti klinički. Ti su obroci postali pravi izazov. Trebalo je smisliti nešto što bi istodobno bilo ukusno, zasitno, djeci dopadljivo i dobro za sve nas. To je od mene zahtijevalo potpuno novu kreativnost s povrćem. Bilo je zabavno jer smo htjeli programom odraža\ati veseli duh. Ti su napori postali temeljem programa kojeg vam predstavljamo. Naši su jelovnici veselje okusnih stanica i zdravlje organizma! Načinjeni su tako da vam pomognu prilagoditi se novim načinima prehrane i života tako da više nikad ne morate brinuti o tjelesnoj težini. Načinjeni su tako da vas stave u sklad s prirodnim tjelesnim ciklusima. Predstavit ćemo nove ideje koje će vam omogućiti da se be/ velikih napora držite načela i započnete detoksikaciju organizma. Kad jednom započne, detoksikacija će se automatski nastavljati sve dok se budete pridržavali tih načela. Automatsko će, također, biti i mršavljenje jer će organizam, zbog ogromne energije, sam sebi obnovili odgovarajuću težinu. Budete li uživali u našim receptima i budu li vam zasitni, možete potražiti i druge u mojoj prvoj knjizi "Nov način prehrane", (Marilyn Diamond: A New Way ofEat-
in# ": \\annr lit n iks lm . /V.S'7 , AVir Yitrk. Nc\\- )'ork) u kojoj ćete pronaći mnoštvo različitih ideju /u p n | c l u / m period. Neka vam sljedeća četiri tjedna budu taj prijelazni period. Slijedite li predložene jelovnike pravilno ćete jesti voće, uzimati dovoljnu količinu hrane s visokim udjelom vode te pravilno kombinirati hranu. Kroz praksu u našim četverotjednim radionicama za detoksikaciju ( U tim su radionicama mnogi ljudi lako izgubili između sedam i jedanaest kilograma!), otkrili smo najjednostavniji smjer prilagodbe novom načinu prehrane. To je njegov četverotjedni u/.orak kojeg valja pratiti polako, korak po korak. Imajte u vidu da je ovaj program samo uzorak. To nije jedini način koji djeluje. Mi vas samo usmjeravamo kako da načela koristite dnevno i pravilno. Naš je cilj uputiti vas na slobodnu i kreativnu uporabu tih načela, a ne podvrgnuti vas režimu kojeg se morate čvrsto pridržavati, poput onih dijeta iz prošlosti. Zato u jelovnicima, primijetit ćete, nema čvrstih pravila. Obroci su slobodno definirani. Potiču vas tlu jedete dok se ne zasitite, zamijenite satojke ili čitave jelovnike po vlastitoj volji. Kad završite jiiogram, znat ćete kako jesti u skladu s načelima. Bit ćete uvjereni u uspjeh svog novog načina života. Ne budete li, ponavljajte program dok ne uspijete. Nekima je potrebno više vremena da nauče nove vještine. A ovo je upravo to - vještina zabavne prehrane kojom se uspostavlja i održava prirodna tjelesna težina. Sad znate sve potrebne podatke iz podloge. Vrijeme je da započnete s programom i i/ prve ruke saznate stoje to...
n u - i l u l i m , nioj'u hn kontraproduktivni, pogotovu nedostaje li vam samokontrole.
DORUČAK
\ .i/no i e p r a v i l o da sočno voće valja prestati jesti dvadesetak minuta do sat vremena prije mrka. M i n i m u m vremena /.a banane iznosi četrdeset i pet minuta. Dinje imaju najveći udio \ m l e od sveg voća. Preporučljivo ih je jesti prije drugog voća jer kroz želudac prolaze brže. l'iobajle /a doručak napraviti voćnu salatu. Imate li djecu, potrudite se, malo po malo, da .Lm započinju svježim sokom i voćnom salatom. Premda mogu biti ovisnici o obilnom, loše kombiniranom doručku, prijeđu li djeca na voće ujutro, imat će puno više energije za rad nego prije
Odsad pa nadalje vaš će jutarnji obrok biti potpuna novost. Rijetko će se razlikovati od onog prethodnog dana. SVAKOG DANA PRIJE PODNE MOŽETE UZETI SVJEŽEG VOĆA I VOĆNOG SOKA KOLIKO ŽELITE. Tako će se za ciklusa eliminacije, umjesto na probavu, organizam potpuno koncentrirati na uklanjanje otpadnih tvari iz sebe. Jedite voće dok vas ne zasiti i, dakako, pripazite da to bude na prazan želudac. Svaki dan nastojite započeti svježim voćnim sokom, npr. od naranči Jabuka, mandarina, dinja ili ananasa. Zapamtite kako je \ rio bitno da sok napravite sami. Stoga nastojite što prije nabaviti sokovnik, barem ona) najjednostavniji, za agrume. Voće možete jesti tijekom cijelog jutra. Preporučamo da to činite u intervalima od tri tlo četiri sata. Količina nije bitna, bitno je da se zasitite. To može biti od jedne naranče i l i ml čitave zdjele, od jedne jabuke ili nekoliko narezanih breskvi s ribizlom, od pola dinje ili jedne debele kriške lubenice, ili od jedne ili više banana. Prehrana voćem prava je umjetnost koju svatko može razviti za sebe. Bitno je da jedete dok se ne zasitite. Nije bitno je li /a to potreban samo komad nakog voća ili čitava voćna salata. Ili Harvyjevim riječima: "Netko ujutro voli pojesti komad voća, netko popiti sok, netko toplu limunadu. Mi vam ne želimo donositi nekak\ r stroge zakone kojih se morate čvrsto pridržavati. Naša se načela mogu jednostavno uklopili u vaš život." Naučite slušati želje i potrebe svog tijela. NE PREJEDAJTE SE I NE POTHRANJ! l 1 1 SE! BUDITE SITI! Nemojte se ni šopati da popunite prazninu koju možda osjećate jer viM nema onog teškog dojučerašnjeg doručka, niti preskakati voće jer vam nije do njega. VOCfl VAM JE POTREBNO! Organizam opskrbljuje za detoksikaciju toliko potrebnom vodoiM gorivom. Kako jutro bude pretjecalo a vi i dalje osjećali glad, pojedite par banana. One u žclufl ostaju nešto duže od sočnog voća. Dobro je pojesti više od jedne, no pripazite da budu /u-1« U zelenima nije završena pretvorba škroba u šećer. Banana je zrela kad se na nje/inoi k m l pojave smeđe mrlje, a sav se škrob pretvorio u šećer. Datulje i suho voće valja izbjegavati u vremenu kad vam je primarni zadatak mršavi l O IH Premda se radi o izvrsnoj prirodnoj energetskoj hrani, puna je koncentriranog šećer.i kuj može usporiti mršavljenje. Kako se datula i suhog voća lako prenajesti. najbolje bi bilo po« ih izbjegavati dok ne izgubite bar nešto prekomjernih kilograma. Naposljetku, kad se pi ibliJt| idealnoj težini, datulje i suho voće postat će idealnim nadomjescima za slatkiše. U počfT
Kad smo započeli razvoj programa, dvoje moje djece pohađalo je osnovnu školu. Njihovo m l \ ikavanje od obilnog i teškog doručka trajalo je duže od godine dana. Nikada nisam na njih M ' . i l . i pritisak, no uvijek sam nastojala da im prva jutarnja hrana bude voće. Ako nisu bili i. li »voljni, nakon voća bih im ponudila prepečenac s maslacem i sok od jabuka, ili još bolje, u vrelog povrća kuhanog na pari. Tako su barem, za ciklusa eliminacije, ostajali na hrani kim udjelom vode. Zdjele kuhanog povrća stvarna su hrana, za razliku od onih raznobojno pukovanih kemijskih mješavina prehrambene industrije. Jednom kad su prešli na voće ujutro, mojoj je djeci postalo jasno u kojoj ih je mjeri |iii|,isii|a hrana umarala. A kako su godine prolazile, sve su rjeđe ujutro uzimali neku drugu i ||l ii ni i /dravlje im se općenito poboljšalo, prehlade su izostale... Pripisujem to činjenici što liti |c i - i k l n s eliminacije redovito funkcionirao bez ometanja. Čak i sad, kao tinejdžeri, rijetko pmlne pojedu nešto osim voća. Rođenjem našeg sina, prije sedam godina, Harvev i ja mogli smo jasnije potvrditi prednosti M|ri>' nilarnje prehrane voćem. Kako mu je ciklus eliminacije od rođenja funkcionirao bez iM|a. naš sin nikada nije imao sluzav nos, bolesti uha i napadaje kašlja stoje prisutno u •Mtno sve djece u tolikoj mjeri da ih roditelji smatraju uobičajenima. Otpad se u organizmu ma nije nakupljao jer mu je svakog dana bilo omogućeno da izvrši ciklus eliminacije, • ni|'.im/.im druge djece od jutra do mraka mora se boriti s teškom hranom. Kao malo dijete Mh1' MM u v i j e k bio veseo i raspoložen. Danas, u sedmoj godini, pun je energije, visok i dobro H i - l . n Slične rezultate mogu potvrditi i majke s kojima sam radila u svojim radionicama. S i "m na voćnu hranu ujutro, zdravlje njihove djece počelo je napredovati. U jednom su ^•ftlii dvije djevojčice iz Južne Kalifornije s poteškoćama u učenju, toliko napredovale da su •Uvim i roditelje pitali za objašnjenje tih pozitivnih promjena.
ml djece je bitno ne vršiti pritisak. (Isto vrijedi i za djetinjaste odrasle osobe želite li na n a l i ) Pritisak uzrokuje napetost, a kad je hrana u pitanju to treba izbjegavati. Hrana, f i i . i koliko dobra bila, najčešće će se u probavnom sustavu pokvariti jede li se pod HM 1 1 početku napravite, za promjenu, voćnu salatu. Pridružite se djetetu u jelu i podjelite > o / i t i \ na iskustva. Zabavno je! Djeci možete, kao zamjenu za pahuljice, ponuditi zdjelu li»r kuhanog povrća ili maslac i tost. Tako će barem jesti stvarnu hranu. Malo po malo im 11- prijeći na voćni doručak. Budite im primjerom i djeca će vas slijediti.
NliKOLIKO NAPUTAKA O DORUČKU
SVJEŽI SOKOVI 1. Dan započnite SVJEŽIM voćnim sokom. Preporučljiva količina: 2.5 - 5 decilitra. 2. Tijekom jutra, osjećate li glad, slobodno uzmite još voća. 3. Voće pojedite najmanje dvaput u tri sata.
Kako budete napredovali kroz program, primijetit ćete da SVJEŽI SOKOVI, onakvi kakve ..um možete napraviti sokovnikom, u njemu igraju vrlo važnu ulogu. Tu također spadaju i •A jiv.i dnevni sokovi iz boce. Ako ste u mogućnosti, nabavite vlastiti sokovnik. Između ostalog, lo |c i najekonomičniji način jer svaki put kad kupujete sok plaćate tuđi sokovnik.
4. Maksimum voća treba odrediti prema vlastitim potrebama. Uzmite koliko želite no nemojte se prejedati ili pothranjivati! 5. Dinje jedite prije ostalog voća.
U ovom dobu dodataka prehrani te milijunima ljudi što u njezino ime redovito uzimaju |neskupe tablete, svježi su sokovi najbolji i najprirodniji dodaci, premda ljudi toga nisu svjesni. S\ c organizmu potrebne hranjive tvari u uravnoteženim se količinama nalaze u svježem voću i povrću. Mogu se iskoristiti samo kad se uzimaju kao dio cjelokupne hrane u kojoj se nala/c Aito je točno da prehrana bogata svježim voćem, povrćem te njihovim sokovima ispunjava prehrambene potrebe organizma. Sokovi su druga najbolja mogućnost, odmah i/;i i K'lokupne hrane, odnosno samo njezin tekući ekstrakt. Nisu prekoncentrirani, poput vitaminskih idoza, niti prerađeni ili umjetni preparati. Između prave stvari (čitavog voća i povrća) i s. >ko\ a nema bitne razlike. Opskrbljuju nas vitalnim građevnim materijalom za staničnu obnovu h* ih /bog toga možemo zvati hranom dugovječnosti. (Imate li kakvih pitanja o sokovima i dugovječnosti, pogledajte neku od knjiga dr. Normana W. Walkera, arizonskog zagovornika \oi-a i povrća koji ima stotinu i devet godina!)
6. Kad ste vrlo gladni, pojedite nekoliko banana.
Sokovi imaju dodatnu korist: gase žeđ, a njihovi izvrsni okusi mogu nas tako zadovoljiti, Idu sve manje posežemo za štetnim pićima i napicima poput kave, čaja, mlijeka, alkohola ili l |n/.irunih sokova. Osim majčinog mlijeka, za djecu i bebe nema bolje hrane od sokova. Toplo vam preporučamo da što češće pijete sokove. Oni su jedino piće koje organizam opskrbiti stvarnom, vitalnom energijom, za razliku od mnogih koja su zdrava samo po reklamama. Uzimanje dijetnih gaziranih sokova rezultat je beskrupulozne reklamne kampanje p i o t i v vašeg zdravlja. Industrija troši milijune dolara na njihovo reklamiranje kako bi vas M v i c r i l a da se radi o "piću za mršavljenje". Mješavina laboratorijskih kemikalija organizmu n l i n o može dodati otrovne tvari, a ne pomoći pri njihovom uklanjanju. Dijetni gazirani sokovi potkopavaju zdravlje i vitalnost! Zanima li vas ostala hrana koja se smatra zdravom, a zapravo ic šk-lna, pogledajte Harvevjevu prvu knjigu "A Čašefor Health". (Harvey Diamond: A Čaše 'i" Health; Glow Publishers, 1979., Santa Monica, California ) (>d svih pića, samo vam svježi sokovi mogu pomoći pri mršavljenju. UZMITE IH NA hlAZAN ŽELUDAC, NIKAKO ZAJEDNO ILI NEPOSREDNO NAKON NEKE DRUGE I I K A N H ! Uživajte u njima, izuzetno su korisni. Pijte polako, mješajući ih sa slinom. Prenaglo III pu-hrzo uzimanje može poremetiti koncentraciju šećera u krvi.
J
Razumno je posjedovati vlastiti sokovnik kad se uzme u ob/ir sva va/nosl s\ |c/ili sokova. Na tr/ištu ih postoji mnogo, no ovdje možemo spomenuti samo neke. Champion je izvrstan višenamjenski sokovnik kojeg je lako koristiti i očistiti. Osim visokokvalitetnih sokova može proizvesti maslac od oraha te izvrsne smrznute deserte bez mlijeka. Ultra-Matic služi isključivo za sokove, ali je vrlo kvalitetan. Skuplji je od Championa, no toliko i vrijedi. Osterje svestran, snažan i pristupačan sokovnik. Oster i Panasonic također proizvode snažne i jeftine sokovnike za agrume. Za dodadne informacije o ovim i drugim sokovnicima možete se obratiti autorima na adresu: Golden Glow, 2210 Wilshire Blvd. Suite 118, Santa Monica, ČA 90403.
ENERGETSKA LJESTVICA
JUTRO SVJEŽE VOĆE I VOĆNI SOKOVI SVJEŽI SOKOVI OD POVRĆA I SALATE KUHANO POVRĆE, SIROVI ORASI I SJEMENKE ŽITARICE, KRUH, KRUMPIR, MAHUNARKE MESO, PILETINA, RIBA, MLIJEČNI PROIZVODI VEČER Ovu smo energetsku ljestvicu napravili da vam pomognemo biti djelotvornijim i uspješnijim tijekom dana, omogućujući istovremeno organizmu da bude što učinkovitiji pri uklanjanju otrovnih tvari. Ljestvica nam pokazuje koju hranu valja jesti ranije (voće i povrće), a koju kasnije, kad završite s naporom i možete se odmoriti, odnosno kad organizam može fokusirati preostalu energiju na probavu (krumpir, žitarice, mliječni proizvodi te meso). Naravno, hranu preporučenu za ujutro možete jesti tijekom cijelog dana, no onu za navečer ne biste smjeli icsti ujutro kad vam je energija potrebnija za nešto drugo. (Ukoliko se nečiji dnevni raspored i a/likuje od uobičajenog, npr. rad noću, odmaranje danju, takvom će se rasporedu tjelesni ciklusi dotičnih pojedinaca dosljedno prilagoditi. O tome ne postoji velika dokumentacija, no na temelju vlastitih opažanja možemo zaključiti daje upravo tako.) U danu u kojem ćete jesti samo voće i povrće osigurat ćete najviše energije i najuspješnije mršavljenje. Jelovnici programa temelje se na ovoj ljestvici.
i | m i m n.i u/ hrvatsko izdanje:
'FIT FOR LIFE" POPIS ZA KUPNJU
Kad započnu s promjenama u načinu prehrane, mnogi ljudi ostanu iznenađeni (ugodno) raznolikošću hrane koju "i dalje smiju jesti". Harvev i ja navikli smo na izjave poput ove: "Znači, mogu jesti i ovo?" Upravo su nas takve izjave nadahnule da načinimo ovaj popis za trgovinu. Namjera nam je bila upoznati vas sa svim namirnicama koje vam stoje na raspolaganju kako bi u potpunosti shvatili koliko je naš program slobodan. Spisak također sadrži i neke preporučljive prehrambene vrste koje dodatno upotpunjuju duh novog pristupa hrani. Premda neke od namirnica možda nećete naći u svojoj trgovini ili prodavaonici zdrave hrane, u spisak smo ih uvrstili stoga da znate što možete tražiti. Namjerno smo naveli namirnice dobrih proizvođača koji su u stanju povećati distribuciju svojih proizvoda ako se bude povećavala i potražnja za njima. Zbog ograničenosti prostora nisam bila u mogućnosti uvrstiti sve proizvođače čiji su proizvodi zadovoljavajući. Na vama je, a ja vas i potičem na to, da čitate etikete i izbjegavate sve proizvode koji sadrže kemikalije. Prehrambeni proizvodi bez kemikalija koje pronađete, a ovdje ih nema, jedina su zamjena za one koji sadrže kemikalije. Zapamtite da su kemikalije iz hrane otrov za organizam. Mnoge od uvrštenih namirnica nekoć su se mogle pronaći samo u prodavaonicama zdrave hrane. Danas su sve prisutnije i u ostalim trgovinama. Svima nam je od koristi u trgovini imati čiste proizvode bez kemikalija i zato ih slobodno zatražite! Bitno je da shvatite kako ovo nije spisak hrane koju izričito zahtijevamo. Ne želimo da potrošite tjednu plaću i čitav vikend nastojeći svime ovime napuniti hladnjak i smočnicu. Spisak će vam samo pomoći da postanete svjesni sve one hrane koja može odigrati važnu ulogu u vašim promjenama. Možete li svoje potrebe u potpunosti zadovoljiti nekolicinom prisutnih namirnica, još bolje! Ako ne, neka vam ovaj spisak postane vodičem kroz veliki broj otvorenih mogućnosti.
1 1 i/vornom je engleskom obliku u spisku za kupovinu spomenuto mnogo proi/voda i specifičnih proizvođača vezanih isključivo za američko tržište, pa ic određeni broj vrsta proizvoda i proizvođača koji su nedostupni na našem t r/ištu izostavljen s liste, a neki su i zadržani. Za one izostavljene ponudili smo adekvatne zamjene koje se mogu pronaći i u našim trgovinama te na našim tržnicama.
VOĆE Nekoć je ponuda voća ovisila o godišnjem dobu. Danas je, zahvaljujući u \ o / u , tijekom cijele godine moguće pronaći svo voće. Uvoz nam također omogućava da se okoristimo mnoštvom raznolikih vrsta zbog različitih tala i lehnika uzgoja. Neke od tih vrsta naznačili smo kraj svakog voća posebno. Uz lit smo osigurali i kratak opis više egzotičnih plodova. Ukoliko ste "jabuka-banana-naranča" osoba i to vas voće zadovoljava, ostanite uz njega. Ukoliko pak s druge strane volite eksperimentirati, u spisku ćete pronaći odlične zamisli. Samo upamtite da se voće ne smije kuhati jer se kuhanjem lužnatost voća pretvara u kiselost. l spisak smo uvrstili mnogo vrsta, ali ne sve jer ih ima jako puno. Susretnete li se s nekom novom, slobodno je dodajte spisku jer SVO JE VOĆE DOBRO H l ' / OBZIRA NA VRSTU. Sretni korisnici te fantastične raznolikosti smo ini sami. ANANAS BANANE BOBICE borovnice dud jagode kupine maline ribizi
BRESKVE
LGZOTlČrSO VOĆE
DATULJE DINJE GREJP GROZD J E JABUKE KRUŠKE LIMUN LUBENICE MANDARINE MARELICE NARANČE NEKTARINE SMOKVE ŠLJIVE TREŠNJE VIŠNJE
CHERIMOVA ( )Y<> sn -oliko voće smatra se "voćnom aristokracijom ". Unutar kože koja sliči tm aligatorovi* nalazi se prava poslastica. Meso odvojite od kože i narežite na klinove ili prerežite čitav plod po pola i meso izdubite žlicom. Dostupno je •inii i u proljeće. (iUAVA Duguljasto malo voće sjajne zelene kore čije je slatko zeleno i ljubičasto meso najjednostavnije izdubiti žlicom. Guava omekani kad dozrije. Može se naći zimi i u proljeće. KIVI l'oće smeđe dlakave kore veličine limuna, ima svijetlozeleno meso puno sitnih cmih jestivih sjemenki. Ogulite ga i narežite ili prerežite po pola i izdubite '.:licom. Zreo kivi mekan je poput breskve. L()QUAT \ lulcno blijedonarančasto voće sjajne kore. Raste na granama u grozdovima. /.clcneje boje, a kad dozrije postaje žuto ili narančasto. Koru možete oguliti, uli i ne morate. Ima nježno, sočno narančasto meso i veliku smeđu košticu. \ko se nalazite u tropskom ili suptropskom podneblju možete je i posaditi jer se vrlo lako razvija. lVCHEE A Itileno voće tvrde smeđe ili crvenkaste kore. Meso muje biserno bijelo i sočno v ( / smeđom sjemenkom u sredini. Vrlo je rijetko u SAD. Može se naći tijekom Ifcid. Svježe se teško pronalazi i obično je konzervirano. Nezaboravnog je osvježavajućeg okusa. MANGO Različitih je oblika, od veličine grejpa pa do dugoljastih žutozelenih. Da bi se Jo^lo do dubokog narančastog mesa, treba oguliti debelu koru. U središtu se titilttzi velika sjemenka na kojoj se drži plod. Možete ga narezati ili jesti cijelog. Dostupan je u kasno proljeće i ljeto.
NAR Voće ružičastocrvene kore. Na dodir je tvrdo, veličine teniske loptice. Narežete li ga na četvrtine, otkrit ćete meso tamnocrvene boje i gorkoslatkastog okusa. Meso se sastoji od sitnih dijelova od kojih svaki sadrži sjemenku. Djeca ih vole sisati za što odrasli rijetko imaju vremena. Može se naći ujesen.
Osim avokada, k o j i se u želucu zadržava najviše sat vremena, svo se plodasto povrće može kombinirati s ostalim voćem bez nekog posebnog vremenskog perioda čekanja.
PAPAJA Okrugao ili duguljast plod zelenkasto žutonarančaste kore. Havajske papaje veličine su ljudske šake, a meksičke mogu biti veličine i omanje lubenice i puno su gorče. Meso može biti svijetlonarančaste ili boje jagoda. Zrele su kad im kora postane žutonarančasta. Crne su sjemenke u središtu gorke i ne hi ih trebalo jesti. Ima ih tijekom cijele godine.
KRASTAVCI
PERSIMMON Različitih boja i oblika, od žutonarančastih spljošten ih F uy u s a d o crvenkastonarančastih ovalnih Hvchiasa. Veličine je jabuke. Fuvusse može jesti tvrd, a Hvchias mora bitimekan. Tanku koru moguće je oguliti no nije nužno. Ima debelo narančasto meso s vrlo malo sjemenki. Dostupan je ujesen.
,,
SAPOTE Okruglo voće zelene kore i bijelog kremastog mesa. Zrelo je kad postanej\ mekano. Vrlo rijetko, dostupno zimi.
IM OD ASTO POVRĆE Plodasto se povrće u botanici navodi kao voće jer sadrži sjemenke. Može se dobro kombinirati s ostalim voćem, primjerice avokado s bananom, papajom ili mangom, te krastavci s breskvama, narančama ili nektarinama. Također se dobro kombinira sa svježim ili kuhanim povrćem i namirnicama bogatim ugljikohidratima, tj. škrobom kao što su kruh, riža, tjestenina ili krumpir. Plodasto povrće se nikada ne bi smjelo kuhati. Tu i tamo ćemo napraviti koji izuzetak, pogotovo s paprikom. Međutim, nikada nemojte kuhati avokado, krastavce, a posebno ne rajčice. Kuhane rajčice izrazito su kisela hrana. Plodasto povrće jedite sirovo kao alternativu slatkom voću onda kada vam se jede nešto sočno, ali ne i slatko.
AVOKADO
PAPRIKA RAJČICA (Kuhane rajčice su izrazito kisela hrana te ih stoga jedite sirove. Sirove su izrazito lužnata i zdrava hrana.)
SUHO VOĆE Suho voće je vrlo koncentrirana hrana koju treba uzimati u malim količinama. Može se jesti s drugim manje slatkim voćem. Izbjegavajte ono koje je sušeno sumporom. Preporučljivo je jedino voće sušeno na suncu. ANANAS BANANE BRESKVE GROŽDJICE JABUKE KRUŠKE MANGO MARELICE PAPAJA RIBIZLI SMOKVE ŠLJIVE
POVUCI:
DRAGUŠAC
Povrće kupujte svježe, a smrznuto onda kad svježeg nema na raspolaganju.
GLJIVE (svježe, sušene ukoliko svježe nisu dostupne) GRAH
ARTIČOKE BIJELA REPA BOB
BOK CHOY (kineski bijeli kupus, može se zamijeniti špinatom ili chard-om)
BROKOLI CELER CELER CELEROV KORIJEN CHARD (vrsta blitve) CIKLA CVJETAČA ČEŠNJAK DAIKON (japanska rotkvica)
GRAŠAK (mladi) IZDANCI aduki graha heljde crvene djeteline crvene leće djeteline fenugreek graha graška rotkvice leće soje suncokreta JERUZALEMSKE ARTIČOKE JICAMA (tropski gomolj) KELJ KOPAR (korijen se može narezati za salatu, a lišće i sjemenke se koriste kao mirodije) KRUMPIR
KUKURUZ
R K PA
KUPUS crvrni zeleni
ROTKVICE
LJUTIKA
SALATA arugula cikorija escarole iceberg limestone radič puterica romaine
MAHUNE
SENF
MATOVILAC
ŠPAROGE
MORSKE ALGE 1 ara im dulse hiziki Rombu nori \\akame
ŠPINAT
LUK bijeli crveni mladi žuti
TIKVICE
KOŠTUN.TAVO VOĆE
MRKVA PASTRNAK PATLIDŽAN PORILUK PROKULE RADIĆ
Svo bi koštunjavo voće trebalo jesti sirovo. Sirovo ima mnogo hranjivih h . n i i potpuno je korisno ljudskom organizmu. Kao izvor bjelančevina (visokokvalitetnih aminokiselina) i kalcija, u organizmu ne ostavljaju nikakve odovne ostatke poput mliječnih ili mesnih proizvoda. Zapamtite da ih je kao bvor bjelančevina puno teže razgraditi od voća ili povrća. Jako su koncentrirani. l/h|cgavajte prenajedanje koštunjavim voćem i ne pržite ga jer je vrlo kisela htiina. Sirovo je odličan izvor prirodnog ulja. Imate li u obroku koštunjavo iv, ne jedite uz to i drugu koncentriranu hranu.
BADEMI BRAZILSKI ORASI CASHEWS (indijski orasi) FILBERTS (američki lješnjak) KOKOSOVI ORASI (svježi ili sušeni, nezaslađeni) LJEŠNJACI MACADAMIA NUTS (australijski orasi) ORASI PECANS (sjev.am.orasi, jedna od najkvalitetnijih vrsta) PINJOLI (sjemenke češera) PISTACIJE
SJEMENKE Sjemenke su, poput koštunjavog voća, koncentrirani izvor bjelančevina pa bi ih trebalo jesti sirove, nikako pržene i u malim količinama. Nemojte il kombinirati s ostalom koncentriranom hranom.
KIM MAK SEZAM SJEMENKE BUNDEVE SJEMENKE SUNCOKRETA
MASLAC od koštunjavog voća i sjemenki Maslac treba biti od sirovih, nikako ne prženih plodova. Prženi plodovi imaju kiseli učinak. Za bolju ih probavu možete kombinirati sa svježim povrćem. Dodate li maslacu vodu, postat će mekši. Kikiriki ne spada u koštunjavo voće već u mahunarke. Njegov je maslac teže probavljiv od ostalih: BADEMA INDIJSKOG ORAHA SEZAMA SUNCOKRETA
/l IARICE i proizvodi od žitarica
BRAŠNO od cijelog zrna graham heljdino kukuruzno bijelo žuto oštro od cijelog zrna raženo sojino
COUSCOUS (Kuskus, smatra se žitaricom, a zapravo je vrst tjestenine načinjene od griza, brašna, vode i soli. Skuhana je i osušena, a rehidrira se pri uporabi. Postoji mnogo načina serviranja, ali riječ kuskus se odnosi samo na žitaricu.)
\1 \ l l l N AS K) POVRĆE GRAH (sve vrste)
ČIPS (preporučujemo vam čips s malo ili nimalo soli, jedite ga s povrćem ili salatom)
GRAŠAK mladi zeleni LEĆA
JEČAM KREKERI (svi bez šećera, kemijskih aditiva, sira, konzervansa)
MAHUNE SUHI GRAŠAK
KRUH od cijelog zrnja ili s klicama PROSO PŠENICA RIŽA TJESTENINA integralna, od cijelog zrna od artičoka od kukuruza od sezama s povrćem ZOBENE PAHULJICE
MLIJEČNI PROIZVODI Svi bi mliječni proizvodi trebali biti nepasterizirani, kad je god to moguće. IV'inda postoje izvjesne medicinske dvojbe o nepasteriziranima, čini se da su prije komercijalno nego znanstveno orjentirane. Usprkos neriješenoj debati koja se trenutačno vodi, mnogobrojni su pojedinci neizmjerno poboljšali vlastito /ilravije izbjegavanjem nepotrebno pasteriziranih proizvoda. BIJELI SIREVI (žuti su sirevi obojeni) JOGURT obični, od kravljeg ili kozjeg mlijeka KISELO VRHNJE MASLAC (neslani) TUČENO VRHNJE
MESO l RIBA
I'KKUUVIZA SALATU
Kako zasićene masti uvijek valja izbjegavati, svinjetina je najnepoželjnije meso. Iz istog su razloga nepoželjne i govedina i guščetina. Ne preporučuje se zasoljeno ili meso s kemijskim aditivima (parizeri, razne kobasice te dimljena riba). Kad god je moguće, kupujte prirodno uzgojeno meso i perad. Čuvajte se parazita, meso i ribu ne jedite sirove! Ribu radije kupujte svježu ili smrznutu. MORSKI PLODOVI
Upotrebljavajte samo čiste preljeve bez šećera, octa i kemikalija.
DODACI! JELU
PILETINA PURETINA
BUJON OD POVRĆA
RIBE
GOVEDJI BUJON KISELI KRASTAVCI ( s koprom bez konzervansa)
ULJA
Ukoliko je moguće, trebala bi biti nerafinirana i hladno prešana. AVOKADOVO BADEMOVO KIKIRIKIJEVO KUKURUZNO MASLINOVO SEZAMOVO SUNCOKRETOVO
KUZU ili ARROWROOT (škrob za zgušnjavanje) MAJONEZA MASLINE (bez konzervansa i octa) MISO MORSKA SOL NADOMJESCI ZA SOL SENF UMAK OD SOJE - TAMARI
UMAKTOFU
CARDAMOM
(iz obitelji đumbira) CIMET CRVENI FEFERONI CRVENI PAPAR CURRV DJUMBIR ČEŠNJAK KLINČIĆ KUMIN MUŠKATLA MUŠKATNI ORAŠČIĆ PAPRIKA PIMENT, ALLSPICE SJEMENKE SENFA ŠAFRAN SLATKA MADJARSKA PAPRIKA TURMERIC (iz obitelji đumbira)
UMAK ZA MESO S ROŠTILJA ZAČINJENA SOL
MIRODIJK Mnogi proizvođači u mirodije stavljaju kemijske aditive. Odaberite one koje ih nemaju. BOSILJAK CELER CILANTRO CURRV ESTRAGON KADULJA KOPAR KRABULJICA, KRVELJ LOVOROV LIST MAŽURAN MAJČINA DUŠICA ORIGANO PEPERMINT PERŠIN RUŽMARIN VRIJESAK, ČUBAR
SI \DILA JAVOROV SIRUP JEČMENI SLAD MED RIŽIN SLAD ŠEĆER OD DATULA ŠEĆER OD JAVORA Med je moguće zagrijavati do 54 C i on se još uvijek može smatrati prirodnim. Iznad te temperature postaje prekiseo i stoga neupotrebljiv.
ZAČINI ASAFETIDA (ind.začin poput gume, smole) BIJELI PAPAR
SALATA KAO GLAVNO JELO Koristite voćne čajeve bez kofeina i one kod kojih je kofein uklonjen na prirodan način. Celestial Seasonings Seelect Inc.
N ADOM JEŠCI ZA KAVU Bianca Jano kava Divka Cafix Dacopa Foods Pioner Rombouts
SRCE VISOKOENERGETSKOG MRŠAVL|EN|A
Jedan od najuzbudljivijih i najinovativnijih aspekata mršavljenja i fitnesa jest salata kao glavnojelo. To je najprikladnije oruđe pri ruci. Ljudi s kojima smo radili direktno lako su ga ugradili u način prehrane i od njega stekli golemu korist. Salata kao glavnojelo ukusno je zasitna i kad jednom savladate njenu laku pripremu, vidjet ćete koliko zabavna može biti. Osnovna filozofija te umjetnosti kaže da je potrebno malo dosjetljivosti i svi će sastojci vašeg obroka postati jednom odličnom i pravilno kombiniranom salatom s visokim udjelom vode u sebi. Tako ćete u najvećem dijelu jesti svježe, / n o povrće koje je njena najveća prednost. Bez obzira što dodavali salati, taj vaš obrok će uvijek biti živ. Što god da dodate salati, probavit će se lakše stoga jer je salata pravilno kombinirano jelo s puno svježeg povrća. Tijekom godina razvili smo i usavršili mnoštvo različitih salata i još uvijek smišljanu) nove. U tome leži sva ljepota čitave zamisli-mogućnosti su beskonačne! Na slijedećim ćete se stranicama upoznati s njih sedam koje smo odabrali kao najbolje. Tih sedam salata sastoji se ml široke lepeze popularne hrane. U slijedeća četiri tjedna većina će vaših večernjih obroka I M I I poslastice poput mediteranske salate s rižom, salate s piletinom i currvjem, salate ljubitelja mlicska, kalifornijske tostade, farmerskog Chop Sueya, kantonske salate od morskih plodova i dobitnice mnogih nagrada: salate ljubitelja krumpira (recepti u poglavlju ČETVEROTJEDNI PKIMJER... na 113.strani). Sami možete napraviti i vlastite originalne salatne obroke. Ne isprobate li gore navedene, nećete znati kakvi obroci salate mogu biti. Još jedna odlika takvih obroka je njihovo lako pripremanje. Rezultat je golem sa .i.inovišta mršavljenja, zdravlja i prehrane. Ako vam ni to nije dovoljno, obroci od salata vrlo RII jeftini. Bit ćete zapanjeni kako ekonomično ovim pristupom možete nahraniti sebe, svoju ohiiolj i prijatelje. Ostane li vam salate, možete je upotrijebiti sljedećeg dana jer će još uvijek biti svježa. V i l . i i c su pobjednici! Salate kao glavnojelo bitan su dio jelovnika pripremljenih za sljedeća četiri tjedna. Napravljene su tako da vam pomognu smršaviti osjećajući se odlično i ugodno. Iskoristite h|tliove prednosti i uživajte u njima. Lako ih je pripremiti, ali najdraže će vam biti to što ćete »ini napustiti siti. Salate su zanimljivi, zasitni i ne samo ukusni obroci, već i pospješuju mršavljenje. / A P A M T I T E DA SALATU ZA GLAVNI OBROK MOŽETE ZAMIJENITI NEKOM l >l< l K iOM HRANOM I OBRNUTO. TAKODJER MOŽETE JEDNU SALATU ZAMIJENITI i OKlKiOM.
RIJEČ DVIJE O BISTROIMA U KOJIMA NUDE SALATI-. Mozaik salata predstavlja odličnu večeru. Ponekad se, međutim, sastoji od toliko raznovrsne sirove i kuhane hrane da može biti sve prije no salata. Vidjela sam ljude koji su j e l i mozaik salata koji se sastojao od salata s račićima, krumpirom, piletinom, tjesteninom, usoljenim haringama, češnjakom i sirom. Suzdržala sam se pitati ih gdje je tu salata, dok su oni zadovoljno jeli hvaleći salatni mozaik. To što su jeli nije bio nikakav salatni mozaik nego mozaik od svega i svačega s preljevom! Evo nekoliko savjeta kako od salatnih mozaika izvući najviše. Najprije razmislite što ćete kombinirati s čime. Upoznajte se s kompletnom ponudom. U slaganju hrane za mozaik najbolje je raditi planski. Neke od salata ili druga prisutna jela mogu biti napravljena od koncentrirane hrane, primjerice, salata od tjestenine, račića ili piletine. Kao ukras mogu se pojaviti sirevi. Odabrete li nešto bogato bjelančevinama, poput mesa ili sira, zaboravite na grah, kruh, i salate od krumpira ili tjestenine jer su bogate ugljikohidratima. Želite li grah, kruh i salatu od tjestenine ili krumpira, zaboravite na hranu bogatu bjelančevinama. Bjelančevine i bjelančevine ili bjelančevine i ugljikohidrati iz istog se obroka neće pravilno probaviti. Kombinacija više jela bogatih ugljikohidratima, poput kruha i graha, premda daleko od idealne, može se uzimati prevladava li u cijelom obroku hrana s visokim udjelom vode. Koju god koncentriranu hranu uključite u obrok, potrudite se da u salati prevladava povrće s visokim udjelom vode.
NEKOLIKO NAPUTAKA O NAČINU ŽIVLJENJA
U Imajte u vidu da je ovaj program samo primjer kako treba jesti. U receptima možete nadomjestiti sastojke onima koje volite ili izostaviti one koje ne volite. Količina nije svugdje navedena, a naša je preporuka da jedete dok se ne zasitite. Jelovnici su jasni i idealni u mjeri u kojoj je to moguće. Budite uvjereni da ćete uživati u promjeni. Postizanje izvrsnih rezultata u/ivanjem u hrani jamči da se nećete htjeti vratiti na stari, nezdravi stil života! LJ Kad god je moguće, jedite svježe voće i povrće. Ako nije svježe, možete koristiti i smrznuto (bez šećera ili umaka). LJ Recepti u knjizi napisani su ne samo za one koji namjeravaju smršaviti, već za Čitavu obitelj. U BILO KOJEG DANA MOŽETE PREDLOŽENU VEČERU ZAMIJENITI NEKOM OD SALATA.
Usput, nađe li se u mozaiku voće ili voćna salata, ukoliko imate prazan želudac, slobodno pojedite malo voća, imate li vremena, prije salate od povrća. Pričekajte dvadesetak minuta i nastavite obrok sa salatom.
LJ Tri sata nakon ručka, budete li gladni, možete pojesti nešto voća.
Što činiti s preljevom za salate u mozaiku? Nisu li prepuni šećera, kemikalija i octa? To je, na žalost, u većini slučajeva točno, međutim, nije veliki problem. U mnogih mozaika stoji nam na raspolaganju limunov sok i ulje, pa sami možemo napraviti preljev. U mnogih se, pak, može naći nekoliko preljeva od kojih će bar jedan biti zadovoljavajući. Osobno poznajem dosta ljudi predanih ovakvom načinu življenja koji na zabave i slične prigode sami donesu svoj preljev za salatu. Ponekad smo u trgovini zdrave hrane i mi znali kupovati preljev za slučaj da u mozaiku ne nađemo odgovarajući. No nemojte postati fanatici! Kvaliteta preljeva poboljšavat će se kako to ljudi budu zahtijevali.
LJ Koristite preljeve i začine bez kemijskih aditiva i konzervansa ili šećera. Svi oni predstavljaju za organizam dodatne otrovne tvari. (Pogledajte popis za kupovinu u četvrtom poglavlju za alternative.)
Bistroi u kojima se prodaju salate pravi su američki izum. Za zemlju koja vodi u potrošnji hrane s nogu to je dobra prilika da takvim barovima okrene tendenciju u pozitivnom smjeru. Izvrsna su kulinarska zamisao, nude priliku osobnoj kreativnosti pojedinca u prehrani, te s golemom ponudom žive hrane pomažu našem zdravlju, ljepoti i čistoći.
LJ Tri sata nakon večere, budete li gladni, možete pojesti nešto voća.
LJ U preljevima za salate izbjegavajte ocat. Njegovi fermenti sprečavaju probavu slinom i usporavaju probavu škroba. Nadomjestak za ocat može biti limunov sok. LJ Izbjegavajte čestu konzumaciju sirovog luka i češnjaka jer zavaravaju okusne stanice pa h|clo zahtijeva tešku hranu. LJ Sinrznite svaku juhu koja vam ostane jer ju je moguće upotrijebiti kasnije.
L) Jedite kruh od cjelovitih žitarica. LJ Koristite sirovi maslac i sirove mliječne proizvode. LJ Ručak možete zamijeniti svježim voćem ili voćnom salatom.
LJ Dok smanjujete konzumaciju mliječnih proizvoda, iskoristite prednosti sirovih oraha kao izvora kalcija. Posebno su pogodni ženama koje žele nadoknaditi menstrualni gubitak kalcija. G Slobodno zamijenite navedene sastojke onima koje volite. Radije koristite svježe voće i povrće vašeg podneblja nego navedeno smrznuto. Program je prilagodljiv i uzima u obzir geografske različitosti. DOK POŠTUJETE NJEGOVA NAČELA, BIT ĆE USPJEŠAN. Q Svaki obrok možete učiniti lakšim, no pokušajte se suzdržati činiti ga težim. Idete li dosljedno na lakše obroke, ubrzat ćete detoksikaciju pa možete osjetiti lakše neugodnosti. Stoga se pokušajte, koliko je to moguće, pridržavati zacrtanog. G Svako jelo nakon zvjezdice jest novo s receptom pri dnu jelovnika. Q Približno vrijeme pripremanja naznačeno u receptu uključuje i vrijeme kuhanja.
NEPREJEDAJTESE! NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE!
NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE!
NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE!
NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE!
NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE!
NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE!
NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE! NEPREJEDAJTESE!
N I - P K H I - D A I I I - SH N1-: PKKIH >A.I l ]• S1-! NK I ' R H K D A J T H Sli!
NE PKHJHDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE! NE PREJEDAJTE SE!
t \K. I NAJBOLJA I NAJHRANJIVIJA HRANA U GOLEMIM KOLIČINAMA MOŽE IM »KVARITI SISTEM. STOGA MOLIMO DA SE NE PREJEDATE!
N1-: PREJEDAJTE SE! Naginjete li prejedanju, pomoći će vam ako budete razumjeli fiziologiju koja stoji t/;i loga. Stavivši psihološke uzroke na stranu, dolazimo do dva bitna fiziološka razloga l ' i . ictlanja. Te je razloge lakše prevladati od psiholoških, a njihovim se prevladavanjem kas nije lakše mogu prevladati i ti drugi razlozi. Jedan od fizioloških razloga prejedanja jest taj da organizam ne apsorbira hranjive t\ ,M i Proces apsorpcije obavlja se u crijevima. Ako su crijevne resice kroz koje se provodi lps< -i pcija začepljene, bez obzira koliko jeli, organizam neće primiti dovoljno hranjivih tvari. i . c lako mogu začepiti otpaci hrane koji ne sudjeluju u metabolizmu. Kad se, kao rezultat /•u (.'pijenja, hranjive tvari ne mogu apsorbirati, organizam šalje poruku da nije nahranjen. l ,iko /elimo jesti još, premda smo jeli maloprije. Drugi razlog prejedanja jest uzimanje hrane siromašne hranjivim tvarima kao stoje "hiiina s nogu", dječje prerađene pahuljice te ostala jako prerađena hrana. Naš organizam pminvno šalje istu poruku jer doslovno gladuje HRANJIVIM TVARIMA. Nema boljeg načina • l« uništenje organizma od intenzivne prehrane prerađenom hranom i "hranom s nogu". Takav ic organizam zahtijevati hranu iako dotična osoba jede u velikim količinama. Radi li se o v e l i k i m količinama hrane s nogu, tijelo će biti na polaganom izgladnjenju. Netko bi mogao Ifti'i d a j e razlog tako velikom broju od 60% predebelih u ovom narodu u prejedanju zbog (iuLiranog izgladnjenja našom "hranom s nogu". Ovakav će vam način života pomoći da razumijete razloge prejedanja. Velika količina liiiinc s visokim udjelom vode u sebi pomoći će očistiti crijeva i crijevne resice kako bi tijelo o apsorbirati hranjive tvari. Kako se u programu nalazi cjelovita i svježa hrana puna h i m i j i v i h tvari, vaš će organizam dobiti dovoljno hranjivih tvari. Ukratko, tijelo neće morati -.1,u i poruke daje gladno jer će redovito primati hranu koja će ga čistiti i hraniti.
Ukoliko i dalje budete osjećali potrebu za prejedanjem, nemojte se uznemiravati. |)i >ik- se programa i dopustite organizmu da se pročisti. Kad se pojavi potreba za prejedanjem, •|c(!iic sokom bogato sirovo voće ili povrće. Sirovo će povrće biti od velike pomoći. Kako
se budete hranili takvom hranom bogatom hranjivim tvarima, uklonit će se svi fi/ioloSki uzroci prejedanja. Na kraju ćete, poput mnogih drugih, moći zadovoljno reći: "Nekoć sam se prejedao."
ZDRAVOJ
PKfPR£/HK
OBRDM
I'KVI DAN - PONEDJELJAK
DORUČAK: Uvijek isto: svježe istisnut sok koliko želite, do 400 grama svježeg sočnog voća ili voćna salata; banane kad ste naročito gladni. Ponekad je najbolje, ukoliko je moguće voćne sokove i voće uzimati tijekom cijeloga jutra. RUČAK: Svježi voćni sok ili sok od mrkve, 115-230 g, po želji. l-jicrgetska salata* s bilo kojim sirovim povrćem kojega volite i lagani preljev* i h pravilno kombinirani sendvič* s krastavcem ili celerovim lišćem VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća* Odlična kremjuha od cvjetače* (\inicici od krumpira * ili lagano pečeno pile* Mahune sa češnjakom* l-'rancuska zelena salata*
ENERGETSKA SALATA
15 min
< šalice zelene salate: kristalke, puterice, radića ili bilo koje njihove kombinacije, oprane, osušene i istrgane na komadiće veličine zalogaja l šalica špinata, krupnije nasjeckanog (po želji) l omanji krastavac ili 2 kisela krastavčića, oguljeni i narezani na kriške l rajčica srednje veličine, narezana na kocke ili na kriške 1-2 šalice jestivih mladica djeteline lucerke, crvene djeteline, graha, leće,
l
VI
suncokreta, heljde ili bilo koje njihove kombinacije Dodaci bilo kojeg sirovog povrća kao što su mrkve, celer, gljive, crveni i zeleni kupus, jicama, rotkvice, cikla, tikvice, cvjetača, brokoli ili jeruzalemske artičoke (po želji) 1/4 šalice maslina ili nekoliko kriški avokada (po želji) 1/2 šalice graška ili 1/4 šalice sirovih sjemenki suncokreta ili sezama (po želji) U velikoj posudi pomiješajte sve sastojke. Dodajte 1/4-1/3 šalice laganog preljeva (vidi dolje) ili preljeva po svom izboru. Dobro izmiješajte. Ovu salatu možete napraviti kako želite, mijenjajući količinu sastojaka po volji. Rajčica i krastavac su vrlo važni i korisni jer će svojim velikim sadržajem vode pomoći pri probavi vlaknaste salate. Za 1-2 osobe. A A A A A A A A A A, A A A A A A A A A A "" " • " *
0
•• • *
• •* »
•
*
LAGANI PRELJEV 5 min.
1 režanj češnjaka, prepolovljen 3 žlice maslinovog, ulja šafranike ili nerafiniranog suncokretova ulja l žlica svježeg limunovog soka 1/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli, mononatrijeva glutaminata i ostalih kemikalija Svježe mljeveni crni papar (po želji) Sve sastojke stavite u mjernu posudu i ostavite ih da stoje 15 ili više minuta kako bi ulje poprimilo miris češnjaka. Češnjak nabodite na vilicu i njome ulupajte sastojke. Uklonite češnjak, prelijte po salati i dobro izmješajte. Za l veliku ili 2 male salate. A A A A A A A A, A A A A A A A A A A A " " " " %* " " " " " " • * » • " •
n
PRAVILNO KOMBINIRANI SENDVIČ 5 min.
Kod tipičnog je sendviča karakteristično kombiniranje hrane bogate bjelančevinama s hranom bogatom ugljikohidratima pa se na probavu troši puno energije. Pravilno kombinirani sendviči s kruhom od integralnog žita i s
nadjevom od rajčice, avokada i krastavaca, zelene salate ili jestivih mladica ukusni su i okrepljujući. Kruh uvijek lagano prepecite kako bi se razgradili jjuteni te tako lakše probavio. U sendviču ćete zaista uživati uporabite li /ačine koje volite. Koristite li rajčicu, a sendvič ne namjeravate odmah pojesti, i/među rajčice i kruha stavite sloj zelene salate ili jestivih mladica i kruh neće postati gnjecav. Ostanimo časak ovdje kako bismo bolje razumjeli avokado. Ove jednostavne i ukusne hrane se nemojte lišavati. Tvrdnja da deblja je neosnovana, jer avokado je prirodna mast na koju je ljudski organizam biološki prilagođen i ako se pravilno kombinira s lakoćom će je probaviti. Avokado, plodasto povrće, dobro se kombinira sa hranom bogatom škrobom kao što su kruh ili prženi krumpirići, sa svim kuhanim ili sirovim povrćem, te s voćem kao što su papaje, mango, banane ili naranče. Pomiješan s tim voćem avokado je odlična prirodna hrana za bebe. Čak sam vidjela kako se avokado upotrebljava na pečenom krumpiru umjesto kiselog vrhnja i maslaca. Avokado je zreo kad se na pritisak palca voće lagano udubi. Ako je prcmekan, njegovo ulje bit će užeglo i stoga ne kupujte njegove mekane kašaste plodove na sniženjima nadajući se kako ćete dobiti izvanredan guacamole. Avokado trte najjednostavnije uzdužno prepoloviti. Uklonite sjemenku i meso izvadite klicom. Ili avokado iz kojeg je sjemenka izvađena narežite na kriške i svaku /ascbno ogulite. Zgnječite li avokado, a ne namjeravate ga odmah uporabiti, vratite sjemenku u posudu ili dodajte sok od limuna kako mješavina ne bi i/gubila boju, dobro pokrijte i stavite u hladnjak. Pohrani li se narezani avokado Čvrsto zamotan zajedno sa sjemenkom, neće izgubiti boju. Avokado je odlična hrana, pa kad to jednom otkriju, ljudi ponekad znaju pivtjerivati. Preporučujemo polovinu ili jedan avokado dnevno po osobi dok KO na njega u ishrani ne naviknete. Još nešto vrlo važno u vezi s avokadom: premda se radi o plodastom povrću, ovaj plodi ne valja kombinirati s hranom houatom bjelančevinama jer sprečava njihovu probavu. Upamtite, on se može kombinirati s hranom bogatom škrobom, kao što su prženi krumpirići kod i'iiacamolea ili s kruhom za sendvič s avokadom. Molim vas, upamtite daje /abrinutost kako avokado može povećati kolesterol u tijelu potpuno neosnovana. Kolesterol o kojem valja voditi računa i to s pravom, nalazi se »amo u namirnicama životinjskog porijekla, nikada biljnog. Upravo sada mnoge ugledne zdravstvene institucije kao što su Nacionalni institut za zdravlje
1 Američko udruženje za bolesti srca uporno naglašavaju ogromnu važnost sniženja kolesterola u čovjekovoj prehrani radi smanjenja bolesti srca. To je uopravo ono što plan prehrane FIT FOR LIFE uspjeva postići. Uz pomoć avokada, naravno! 2 kriške kruha od integralnog žita, lagano prepečene 2 ili 3 debele kriške rajčice 3 ili 4 kriške krastavca uzduž prerezanog Nekoliko kriški avokada Zelena salata ili jestive mladice Majoneza, senf ili maslac Kad pripremate sendvič, uporabite kruh, začine i nekoliko debelih kriški avokada, rajčice i krastavca, same ili u bilo kojoj kombinaciji. Na to stavite obilatu šaku jestivih mladica djeteline lucerke, crvene djeteline i/ili zelene salate. Izbjegavajte uzimanje više od jednoga sendviča dnevno. Za jednu osobu.
D
KOKTEL SOKOVA OD SVJEŽEG POVRĆA 10 min.
Ovo je dodatni plus djelotvornosti programa. Ovaj koktel slobodno uzmite svakoga dana kad god zaželite prije ručka ili večere. Pijte ga polako, a s jelom počnite nakon desetak minuta. Ako nemate sokovnik, sokove potražite u trgovini zdrave hrane. 8 velikih mrkvi l grančica celera 1/4 male cikle l rajčica srednje veličine l omanja crvena ili zelena paprika l mala šaka špinata ili svježeg peršina Osnova koktela su mrkve i celer. Možete dodati bilo koje drugo povrće, ali da od mrkve uvijek bude približno 112 do l /3 soka. Gorke krajeve mrkve uklonite. Nije ih potrebno Ijuštiti. Uklonite i celerovo lišće. Svo povrće propustite kro/ sokovnik. Ovo je dovoljno velika količina za jednu osobu.
O
ODLIČNA KREM JUHA OD CVJETAČE 35 min.
2 žlice maslaca l žlica maslinovog ulja l osrednji crveni luk, krupnije nasjeckan 6-8 ljutika, narezanih 1 režanj češnjaka 2 grančice celera, nasjeckane 2 osrednje cvjetače s izvađenom jezgrom, grubo narezane 1/2 žličice morske soli 1/2 žličice currvja u prahu (po želji) 1/8 žličice svježe mljevena crnog papra 1/2 žličice osušene majčine dušice l žličica osušenog bosiljka 1 žličica osušenog vrijeska ili mažurana 6 šalica vode 2 žlice bijeloga misoa (bolji je od bujona od povrća jer juha neće potamniti) 1/8 žličice svježe mljevena muškatnog oraščića (po želji) U velikom loncu za juhu rastopite maslac. Dolijte ulje i dodajte crveni luk, l j u t i k u i češnjak. Dodajte celer, cvjetaču i začine. Dobro izmješajte i nepokriveno pirjajte na srednjoj vatri nekoliko minuta uz često miješanje, l Jodajte vodu i miso i ostavite da provrije. Neka se lagano kuha pokriveno na srednjoj vatri 15 minuta ili dok cvjetača ne omekša. Skinite poklopac i polako hladite. Smjesu u malim količinama miješajte miješalicom dok ne postane r l u t k a i kremasta. Ponovno prigrijte, dodajući, ako želite svježe mljeveni muškatni oraščić. Za 4 osobe. *** *** *** *** *** *** *** *** » * *** * *** •*** * •** * *** * •**• *** » •** % •*• # *** v *** •****»*"""""*
n
ČAMČIĆI OD KRUMPIRA
80 min.
Volite li one nepravilno kombinirane pečene krumpire s nadjevom od sira, probajte ovu izvanrednu zamjenu.
2 velika Idaho ili crvenosmeđa krumpira 450 g jesenske (zimske) bundeve, približno 1/2-3/4 šalice 1/4 šalice rastopljena maslaca 1/4 žličice kima (po želji) 1 žličica morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli Slatka mađarska paprika 2 žličice rastopljena maslaca Krumpire pecite oko 60 minuta u prethodno zagrijanoj pećnici na 220°C dok se ne razmekšaju. Za to vrijeme s tikve uklonite koru. Narežite tikvu na kockice i stavite je u posudu za kuhanje povrća na pari, pokrijte i kuhajte iznad vrele vode 15 minuta ili dok ne postane vrlo mekana. Krumpire malo ohladite. Prerežite ih na pola i dok su još vrući s kore ostružite meso pazeći d a j u ne oštetite. Izmiješajte tikvu, meso krumpira, 1/4 šalice rastopljena maslaca, kim i morsku sol gnječilicom za krumpir ili u uređaju za obradu hrane dok ne dobijete mekan žuti pire. Mješavinom krumpira i tikve napunite prazne kore krumpira. Premažite ih s dvije žličice rastopljena maslaca i posipajte paprikom. Vratite u pećnicu na l O minuta ili dok malo ne porumene. Za 2-4 osobe, ovisno o veličini krumpira.
.*. .*. .». .•_ .*. *
O
*
*
*
, , , , , A,," •*• A,, A,, *** * •*• » •** » V•*• *A, *A,%**• #A,%A, *•*• **• A, A, A, A, »A, » " * * n
MAHUNE S ČEŠNJAKOM
40 min.
2 žlice maslinova ulja 1 žličica češnjaka, nasjeckanog 4 šalice svježih ili smrznutih mahuna, narezanih na komadiće od oko 5 cm ili na dugačke tanke trake 1/2 žličice osušene majčine dušice 1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli Svježe mljeveni crni papar 2 šalice vode 2 /lice prirodnoga bujona od povrća Svježe istisnuti limunov sok 1 1 velikoj dubokoj tavi zagrijte ulje. Dodajte češnjak i mahune i pržite ih na visokoj temperaturi često miješajući kako ne bi zagorile. Dodajte majčinu dušicu, morsku sol, papar, vodu i bujon od povrća. Neka provrije pa dobro poklopite, smanjite temperaturu na srednje nisku i ostavite da lagano vrije 20-30 minuta ili dok mahune na dodir noža ne budu mekane. Bude li potebno, iloilajte još vode. Za smrznute mahune će vam trebati samo pola vremena. Na kraju dodajte svježe istisnuti limunov sok i dobro promiješajte. Za 4 osobe.
.«. .». V .*. V _*_ V .<•>. V .*. V .*. V .». V .«• V .». V _*_ V .». V .*. •».
•* •
A. A. *«!» A. A. A. A A A A A A A A A V * * * • • * •* »
LAGANO PEČENO PILE 55 min n
l mlado pile Svježe mljeveni crni papar Morska sol Prethodno zagrijte pećnicu na 220°C. Pile izvana i iznutra istrljajte morskom soli i paprom. Pecite ga u pećnici 45-55 minuta, često ga prelijevajući umakom od pečenja pa će pile biti zlatnorumeno i vrlo sočno.
FRANCUSKA ZELENA SALATA
15 min.
l glavica zelene salate puterice ili radića l šalica arugule, krupnije narezane (po želji) ^ /lit. i1 maslinova ulja l J l i c a svježeg limunova soka 1/4-1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka IM-/ soli
Ivježe mljeveni crni papar
Zelenu salatu i arugulu operite i potpuno osušite. Salatu istrgajte na komadiće veličine zalogaja uklonivši peteljku iz sredine lista. U velikoj zdjeli pomiješajte je s arugulom. Dodajte ulje i dobro promiješajte. Dodajte limunov sok, morsku sol i papar i pažljivo sve izmješajte kako salata ne bi uvenula.
DRUCI D A N - UTORAK Salata kao glavno jelo Ovo je prvi dan da vam je salata glavno jelo. Za doručak i ručak imat ćete voće i svježe sokove po želji, a salatu kao glavno jelo navečer. Upamtite da se rajčice, avokado i krastavci kao plodasto povrće mogu ubrojiti u voćni obrok. Imate li za ručak pladanj povrća i voća, nemojte ništa jesti sat do dva nakon loga kako bi se probavio avokado. Pomiješane rajčice i krastavci za probavu ne /ahtjevaju dodatno vrijeme. Oni imaju vrlo visok sadržaj vode. Također možete jesti i sirovo pvrće, npr. celer i mrkve. Nakon toga i avokada mora proći jedan do dva sata prije nego što uzmete voće. Nezačinjeno sirovo povrće /bog visokog sadržaja vode neće dugo ostati u želucu. w
DORUČAK: Kao i prvoga dana. RUČAK: Niistavite s voćem ili uzmite pladanj od povrća i voća* \ l (ERA:
A f A / c / sokova od svježeg povrća (str. 136) ili l papaja ili nekoliko kriški l|V|c/eg ananasa Mediteranska salata od riže*
D
PLADANJ OD POVRĆA I VOĆA 5 min.
l Ili 2 rajčice srednje veličine, narezane na kriške l " l u . i n j i krastavac ili 2 kisela krastavčića, oguljeni i narezani na kriške ||/2 velikog avokada, oguljenog i narezanog na kriške l* i i m l j i i T crvene morske alge ili aromatični dodaci bez soli (po želji) vrćc aranžirajte na pladnju i posipajte ga pahuljicama crvene morske alge aromatičnim dodacima bez soli. Za l osobu.
n MEDITERANSKA SALATA OD RIŽE riže)
30-60 min. (ovisno o vrsti
l šalica smeđe riže s izduženim zrnom ili riže basmati l žlica maslinova ulja 4 tikvice srednje veličine, narezane na kriške od oko 0.5 cm 1-2 žlice vode l žličica osušenog bosiljka 1 žličica osušenog origana 4 šalice zelene salate: kristalke, puterice, radića ili bilo koje njihove kombinacije 2 šalice špinata ili arugule, krupnije narezanih l šalica jestivih mladica djeteline lucerke 1/2 šalice zelenih narezanih maslina nadjevenih pimentom Pripremite rižu. Riža basmati neobično je važna u ovom receptu, ali ukoliko se ne može nabaviti, dobra zamjena može biti i smeđa riža s izduženim zrnom. 1 šalica smeđe riže s izduženim zrnom 2 i 1/2 šalice vode l žlica nerafiniranoga ulja od šafranike U veliku tavu stavite sve sastojke, ostavite da provrije i lagano promiješajte. Neka pokriveno lagano vrije na slaboj vatri 40 minuta. Skinite sa štednjaka ne dižući poklopac. Pustite da odstoji 10 minuta, a zatim dignite poklopac.
ili
da lagano vrije na slaboj vatri 20 minuta. Odmah dignite poklopac i promiješajte vilicom. Pripremite tikvice. U velikoj tavi zagrijte ulje. Dodajte kriške tikvica i miješajte ih u ulju. Škropite ih vodom i nastavite miješati nekoliko minuta dok tikvice ne poprime svijetliju boju. Dodajte bosiljak i origano. Lagano prevrnite i stavite na stranu. PRELJEV OD LUKA I MIRODIJA 1 režanj Češnjaka, nasjeckan ili zgnječen S žlica maslinova ulja 2 žlice soka od svježeg limuna ili limete 1/2 žličice osušene krabuljice 1/2 žličice osušenog mažurana 1/4 žličice osušene nane 1/2 žličice osušene majčine dušice 1/8 žličice osušenog estragona 1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli Svježe mljeveni crni papar Pripremite preljev Sve sastojke stavite u posudu i ulupajte vilicom ili mješalicom ili u uređaju za obradu hrane. Napravite salatu
1 šalica riže basmati 2 šalice vode l žlica nerafiniranoga ulja od šafranike
Operite i osušite zelenu salatu, istrgajte je na komadiće veličine zalogaja i u velikoj posudi pomiješajte sa špinatom ili arugulom i jestivim mladicama. Dodajte rižu, tikvice, masline i preljev. Dobro izmješajte kako bi se pomiješali svi okusi. Za 2 osobe.
U veliku tavu stavite sve sastojke i kad provrije lagano promiješajte. Ostavite
Ako ste gladni, upamtite daje voćna zakuska barem tri sata nakon večere vrlo korisna jer će višak vode olakšati eliminaciju sljedećeg dana.
TRKĆI DAN - SRIJEDA
DORUČAK: Kao i prvoga dana RUČAK: Svježe voće ili sok od mrkve (po želji) Namaz od oraha sa sirovim povrćem* ili energetska salata s laganim preljevom (str. 133) ili preljevom po vašem izboru VEČERA: Seljačka juha od kukuruza* Njujorški goodwich * Salata od špinata i jestivih mladica*
D
NAMAZ OD ORAHA
l min.
/a ovaj su recept najbolji neslani maslaci od sirovih badema i sjemenki se/ama ili suncokreta. Po želji se mogu zamijeniti i maslacem od kikirikija. 1/4 šalice maslaca od oraha, mekanog ili u komadu 1/4 šalice vode Vilicom lupajte maslac od oraha i vodu dok ne nastane svijetli krem namaz. Možete ga iskoristiti za celer, mrkve, tikvice, zelene i crvene paparikejicamu, sirovu cvjetaču ili brokoli, komorač te jeruzalemske artičoke.
*** *»* **• •*• •*• **• **» »** *** **• **• »** *** *** **• *** *** *** •*• ••» % * * % % % % * » * * " " • % » * » * •
SELJAČKA JUHA OD KUKURUZA 35 min. 6 šalica vode 6 osrednjih krumpira za sve namjene, oguljenih i narezanih na kocke 1 osrednji crveni luk, nasjeckan 2 režnja češnjaka, sitno nasjeckanog 1 grančica celera, nasjeckana 2 bujona od povrća ili l bujon od povrća i l žličica laganog misoa 1/8 žličice osušenog lišća kadulje 1/2 žličice osušene majčine dušice 1/2 žličice osušenog origana 1/2 žličice morske soli (po želji) 1/2 žličice aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli Svježe mljeveni crni papar 3-4 šalice svježeg ili smrznutog kukuruza l žlica maslaca 1/4 šalice zelenih paprika, nasjeckanih 1/4 šalice ljutike nasjeckane 1/4 Šalice gustog vrhnja (po želji) l žlica svježeg kopra, nasjeckanog (po želji) Stavite vodu da zakipi. Dodajte krumpir, crveni luk, Češnjak i celer. Vratite na vrenje i dodajte bujon i začine. Pokrijte i ostavite da lagano vrije na srednjoj vatri 15-20 minuta ili dok krumpiri ne budu mekani. Lagano ohladite. Od toga uzmite dvije šalice krumpira i stavite ih na stranu. U malim količinama izmješajte preostalu juhu. Ponovno zagrijte na slaboj vatri. Dodajte kukuruz i odvojeni krumpir. Neka još 5 minuta lagano vrije uz miješanje kako ne bi zagorila. U maloj tavi rastopite maslac. Dodajte zelenu papriku i ljutiku. Lagano pržite približno 3 minute dok povrće ne postane svjetlozeleno. Umiješajte u juhu koja lagano vrije. Na kraju dodajte vrhnje i kopar te po vlastitom ukusu prilagodite začine. Za 4 osobe.
»• ** «• »* *• •• •• •• •• •» »• *•
NJUJOKŠKI COODWICH 25 min. Vjerovali ili ne, od ove se mješavine povrća može dobiti apsolutno izvanredan ii(in(/wich- nešto što uistinu može postati sjajnom ovisnosti! Sedam stotina pedeset ljudi halapljivo je pojelo 1600 komada tog jela najednom od naših seminara na brodu Queen Mary u Long Beachu u Californiji. Bio je to novi doživljaj koji im se svidio. 1 šalica brokolija 1/2 šalice cvjetače (po želji) 2 žlice mrkve, fino naribane 2 žlice crvenog kupusa, fino naribanog 2 žličice žute bundeve, fino naribane 1/4 šalice crvenog luka u umaku za roštilj (po želji) l cijela pšenična tortilla, chapati ili lepinja 1 žlica majoneze 3 tanke kriške krastavca mariniranog u blagoj marinadi s koprom 1/2 šalice zelene salate, fino istrgane 1/2 šalice jestivih mladica djeteline lucerke 2 kriške avokada (po želji) Malo morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli Pripremite povrće. Narežite brokoli uzdužno na tanke komade koristeći samo cvjetiće i gornji dio peteljke. Istrgajte cvjetaču na male cvjetiće. Brokoli i cvjetaču stavite u posudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno kuhajte iznad kipuće vode 5 minuta ili dok povrće na dodir noža ne bude mekano. Stavite zajedno mrkvu, kupus i bundevu i sve dobro promiješajte. Crveni luk u umaku za roštilj 2 žlice ulja od šafranike l mali crveni luk, nasjeckan
/ ivjrn /ui.ivo i
1/2 žlice umaka /a roštilj Phpremire crveni luk u umaku za roštilj, U maloj tavi zagrijte ulje. Dodajte crveni luk i laganu pržite dok ne počne mekšati. Dodajte umak za roštilj i nastavite pržiti uz često miješanje dok luk potpuno ne uvene. Količina je dovoljna za 3-4 goodwicha. Neiskorišteni luk dobar je za svaku juhu od povrća. Složite goodvvich. U vrućoj suhoj tavi zagrijte tortillu ili chapati (lepinju) okrećući ih dok ne postanu mekane, nikako ne hrskave. Stavite ih na veliki plastični papir za uvijanje. Namažite tortillu majonezom. Stavite red brokolija po sredini tortille. Izmrvite cvjetaču i stavite red na brokoli. Dodajte red kiselih krastavaca, red naribanog povrća i red crvenog luka u umaku za roštilj. Odozgo stavite zelenu salatu, jestive mladice i avokado. Dodajte aromatiziranu sol po želji. Povrće čvrsto umotajte u tortillu kao u palačinku. Zavijte Čvrsto u plastični materijal dok ne bude spremno za posluživanje. Ovakav goodwich može stajati 2-3 dana u hladnjaku uspijete li ga sakriti od obitelji i prijatelja. Kod serviranja ga prepolovite i djelomično skinite plastični omotač ostavivši jedan kraj zatvoren kako umak ne bi iscurio. Njam! Za l osobu. •• ** ** »*
O
»** •** •*• »*»
** «» *•
SALATA OD ŠPINATA I JESTIVIH MLADICA
15 min.
2 šalice zelene salate, istrgane 2 šalice špinata, istrganog 2 šalice jestivih mladica djeteline lucerke l šalica raznih jestivih mladica: leće, graha, adukija, rotkvica, graška, crvene djeteline, pšenice l šalica krastavaca, oguljenih i narezanih na kocke l osrednja rajčica, narezana na kriške
1 2 2 2
šalica arugule, nasjeckane (po želji) /lice maslinovog ulja žličice svježeg soka od limuna žličice nadomjestka za sol, umaka od soje ili 1/2 žličice senfa
Povrće i jestive mladice stavite u veliku zdjelu. Dodajte ulje i promiješajte. Dodajte sok od limuna i nadomjestak za sol ili umak od soje ili senf i ponovno promiješajte. Za 2 osobe.
II
/ l II il V I '
& *i* o *i* o
ČETVRTI DAN - ČETVRTAK
DORUČAK: Kao i prvoga dana. RUČAK: Svježe voće ili sok od mrkve (po želji). Orasi i krastavci* ili energetska salata (str. 133) s kravljim sirom (po želji). VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) Varivo za dvoje* Salata Cezar* Kupus sa začinima* ** •* ** *»
0
** »• ** »* *• •• *• *• •• *• •* »» *#
n
VARIVO ZA DVOJE 40 min.
K malih mladih krumpira l velike mrkve 2-3 /lice maslaca l mali crveni luk, nasjeckan l grančica celera, nasjeckana l grančice brokolija bez cvjetića, oguljene i narezane na komadiće od l on l male tikvice, narezane na kriške l šalica smrznutih mahuna i boba (po želji) 1/2 šalice smrznutog graška (po želji) 1/4 /ličke sjemenki celera 1/4 /ličke osušene kadulje 1/4 / l i č k e osušenog mažurana 1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez loli l luijon od povrća ili 2 žličice prirodnog bujona od povrća 1-2 šalice vode
ORASI I KRASTAVCI 2 min.
ivite cijele krumpire i mrkve u posudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno hajte iznad kipuće vode 15 minuta. Mrkvu izrežite na kriške od oko l cm. nmpire ogulite i narežite ih na kocke od oko 2.5 cm. Stavite ih na stranu. U l i k o j dubokoj tavi rastopite maslac. Dodajte krumpir, mrkvu, crveni luk, .T, brokoli, sol, bujon i vodu. Kad zavrije, ostavite da se pokriveno lagano a 5 minuta. Dodajte tikvice i grašak. Kad ponovno zavrije, pokrijte i ostavite «c lagano kuha uz povremeno miješanje. U ovo izvrsno jelo djeca vole ukuti prženi kruh od integralnog žita s maslacem. Za 2 osobe.
1/2-1 šalice sirovih badema, hikori oraha, oraha, brazilskih oraha ili lješnjaka 1 osrednji krastavac, oguljen i narezan
Pripazite da orasi budu sirovi. Pržene organizam ne može iskoristiti i takvi u samo truju. Može vam se činiti da orasi i krastavci nisu bog zna kakav obrok, ali to je vrlo zasitno jelo. Orasi se moraju dobro prožvakati. U ovom se ]> l u okusi izvrsno slažu, a njegove prehrambene vrijednosti su neupitne. Ovo |0 najbolji način na kojeg možete jesti orahe.
*** *•* *•* *** *** *•* *•* *»* *** *** *•* *»* *»* *»* *#* *»* *»* *** *•• *t*
l
SALATA CEZAR 15 min.
• t'hinj češnjaka / U t r maslinova ulja t f >lice svježeg limunova soka 1
.
l žličica dijonskog senfa l tanki list nori (prešana alga, možete je pronaći u trgovini /drave hrane ili u odjelima supermarketa gdje se prodaje azijska hrana) (po želji) 1/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka be/ soli l glavica zelene salate 1 šalica kruha prepečenca sa češnjakom Svježe mljeveni crni papar Češnjak stavite u posudu i zgnječite ga vilicom. Brzo miješajući dodajte ulje. Uklonite češnjak. Dodajte sok od limuna i senf i promiješajte vilicom. Držeći nori u ruci prepecite ga iznad vruće električne ploče ili plinskog plmenika I2 sekunde sa svake strane dok od crnog ne postane zelenim. Razmrvite ga u komadiće i umiješajte u preljev. Dodajte morsku sol i preljev umutite. Zelenu salatu operite i dobro osušite. Istrgajte je na komadiće veličine zalogaja uklonivši peteljku iz sredine lista. Stavite ju u posudu i dobro izmiješajte s preljevom. Dodajte krutone (prepečenac) sa češnjakom i papar. Sve još jednom dobro promiješajte. Za 2 osobe. PREPEČENAC SA ČEŠNJAKOM 10 min. Lako se priprema i puno je bolji od onog kupljenog u paketićima. 1 kriška kruha od integralnog žita 2 žličice maslaca l režanj češnjaka, zgnječen ili narezan na 2-3 komadića Kruh narežite na kockice. U maloj tavi rastopite maslac. Dodajte češnjak i kratko pržite kako bi maslac dobio miris. Češnjak uklonite. Dodajte kruh i pržite, često okrećući dok ne postane hrskav. Kockice dodajte salati, juhi ili raznim jelima od povrća. Za 1-2 osobe.
l \ J'
D
II
Sili
KUPUS SA ZAČINIMA 12 min.
1 žlica ulja od šafranike 2 žlice sjemenki goruščice l žličica đumbira l mali crveni luk, podijeljen na četvrtine i narezan na tanke kriške 1 glavica kupusa s izvađenom jezgrom, podijeljena na Čevrtine i narezana na tanke kriške 1/2 žličice morske soli 2 žlice svježeg limunova soka ili soka od limete U velikoj tavi zagrijte ulje. Dodajte sjemenke goruščice i đumbir i ostavite da na trenutak zacvrči. Dodajte crveni luk i pržite više minuta često miješajući. Dodajte kupus i sol i dobro promiješajte. Pokriveno kuhajte na srednjoj vatri uz neprestano miješanje dok kupus ne uvene. Na kraju ga poškropite limunovim sokom ili sokom od limete.
/
IV l i l i
/ l U .l \ i i l
1 li dok vodu ne postane svjctlozelena. Izvadite ih i odmah stavite pod hladnu vodu. Mrkve polijte kipućom vodom i ostavite ih da se blanširaju 1-2 minute. Osušite ih. Piletinu, šparoge i mrkve dodajte lisnatoj salati.
PKTI DAN - PETAK Salata kao glavno jelo
PRELJEV OD MAJONEZE S CURRVJEM 2 žlice maslinova ulja l /lica svježeg limunova soka 1-2 žlice majoneze
DORUČAK: Kuo i prvoga dana. RUČAK: Nastavite s voćem ili uzmite pladanj povrća i voća (str. 141) VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) ili 1/2 dinje ili l cijeli grejp Salu t a od piletine s curryjem*
l žličica meda 1/2 žličice currvja u prahu 1/2 žličice osušenog bosiljka ili 2 žličice svježeg, usitnjenog l žličica ljutike, nasjeckane 1/4 žličice morske soli (po želji) Svježe mljeveni crni papar r t -iprem ite preljev.
G SALATA OD PILETINE S CURRVJEM pripreme za pile
25 min. + vrijeme
4 šalice zelene salate puterice, oprane, osušene i istrgane na komadiće veličine zalogaja 2 šalice špinata, grubo nasjeckanog 1/2 Šalice jestivih mladica djeteline lucerke 1/4 šalice arugule ili svježih listova korijandera, nasjeckanih (po želji) 2 šalice lagano pečene piletine bez kožice, narezane (str. 138) ili piletina pečena na ražnju, kuhana na pari ili s roštilja 2 šalice šparoga 1/2 šalice mrkvi, uzduž prerezanih Pripremite salatu. U velikoj zdjeli pomiješajte zelenu salatu, špinat, jestive mladice i arugulu ili listove korijandera. Tvrde krajeve šparoga otrgnite i bacite, a šparoge narežite na oko l cm dijagonalano. Stavite ih u vrelu vodu. Neka se kuhaju 3-4 minute
U maloj posudi pomiješajte ulje, sok od limuna majonezu i med. Mutite dok ne postane kremasto. Dodajte curry u prahu, bosiljak, ljutiku i morsku sol. Ponovno umutite i prelijte preko salate. Začinite paprom radi okusa, l jako velika salata ili 2 salate srednje veličine.
l II IUI
l III
l
l žlica m.isl.u .1 1/2 šalice jestivih mladica djeteline lucerke ili zelene salate, istrgane l žlica mrkvi, nasjeckanih
ŠESTI DAN - SUBOTA
C'vjetaču zgnječite miješajući je u majonezi, senfu i morskoj soli. Dodajte celer ili vodene kestene i dobro promiješajte. Kruh namažite maslacem. Razmazite smjesu s cvjetačom na maslacem nenamazanu stranu jedne kriške kruha. Posipajte jestivim mladicama ili zelenom salatom i mrkvama. Prekrijte drugom kriškom kruha tako da vanjska strana bude namazana maslacem. Stavite sendvič u uređaj za pripremanje toplih sendviča. Zagrijavajte ga na najjače dok kruh ne pozlati i dok se ne prepeče, a nadjev ne bude topao, približno 3 minute svaku stranu. Za l osobu.
DORUČAK: Kao i prvoga dana. RUČAK: Svježe voće ili sok od mrkve (po želji) l ncrgetska salata (str. 133) ili topli sendvič sa cvjetačom*
A A A A. A A A A A A A A A A A A A A
V V V "•"
VEČERA: Zetelačkajuha* i vruća kukuruzna tortilla* ili Naribana pirjana mrkva* Tcrivaki brokoli* Pikantna salata od zelenog kupusa*
n
*** »** *** **• •** *** A. A. A A A A A A A A A A A A »
d
* * • ** > V V " »
» " V •• " " »
TOPLI SENDVIČ SA CVJETAČOM
» "
20 min.
Jednostavnim uređajem za pripremanje toplih sendviča kojeg jeftino možete nabaviti u prodavaonici posuda najbolje je raditi tople sendviče. Ako ga nemate, nadjev stavite na tost premazan maslacem. Uređaji za pripremu toplih sendviča imaju dvije sklopive ploče, okrugle ili četvrtaste, veličine komada kruha s dugačkom drškom. U uređaj stavite kruh i nadjev i uključite ga, tako da se peče s obje strane. l šalica cvjetače kuhane na pari 1-2 žlice majoneze 1/4 žličice dijonskog senfa (po želji) 1/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli 1 žličica celera ili vodenog kestena, nasjeckanog (po želji) 2 kriške kruha od integralnog žita
"•" V
ZETELAČKAJUHA
*
*
*
*
*
»
*
*
• ••
•
55 min
9 šalica vode 1 veliki crveni luk, grubo nasjeckan 2 velika režnja češnjaka, nasjeckanog 2 grančice celera, grubo istrgane 1 osrednji celerov korijen, oguljen i narezan na kocke (po želji) 2 šalice banana tikvica, narezanih na kocke l mala cvjetača s izvađenom jezgrom i istrgana na cvjetiće od oko l cm 4 osrednje mrkve, oguljene i narezane na kocke od oko l cm 4 osrednje tikvice, izrezane na kriške debljine oko 0.5 cm 4 osrednje žute tikvice ili ljetne tikve, narezane na kriške debljine 0.5 cm 3 osrednja blijedoru/icasta krumpira, oguljena, prepolovljena i narezana na kriške debljine oko 0.5 cm 1 glavica kelja s izvađenom jezgrom, izrezana na četvrtine i narezana na tanke kriške 1/2 žličice osušene majčine dušice 1/2 žličice osušenog bosiljka 1/2 žličice osušenog vrijeska 2 žlice bijeloga misoa ili 2 bujona od povrća l žličica morske soli (po želji) Malo cimeta Malo muškatnog oraščića
l / l u *• \ \ j r / r istisnutog limunova soka U loncu za juhu zagrijte vodu. Kad provrije dodajte sve sastojke osim limunova soka. Neka ponovno zakipi. Ostavite da se lagano kuha 30 minuta često miješajući kako se tikva ne bi raspala dok se ne stvori gusta juha. Na kraju kuhanja umiješajte sok od limuna. Možete napraviti veću količinu ove juhe jer se može čuvati u hladnjaku za kasnije. Za 8 osoba.
• *> •> *> *> »i* O
VRUĆA KUKURUZNA TORTILLA 8 min.
K kukuru/nih tortilla 2 žlice maslaca Torti l Ic jednu po jednu prigrijte u vrućoj suhoj tavi, preokrećući ih s jedne sirane na drugu dok ne postanu mekane, nikako hrskave. Pošto zagrijete jednu, s t a v i t e komad maslaca na sredinu i drugu vruću tortillu na nju. Tortille stavite jednu na drugu u zatvoreni lonac kako bi ostale tople i mekane, inače će se osušiti. Kad ih želite pojesti, možete ih narezati na klinove poput torte ili ih pojedinačno uzeti i saviti stoje tradicionalnije. Za 4 osobe.
d
** * NARIBANA PIRJANA MRKVA 30 min
2 žlice maslaca l žličica ulja od šafranike 3 osrednje mrkve, oguljene i fino naribane 3 osrednja krumpira za svaku namjenu, oguljena i fino naribana 1/2 malog crvenog luka, fino naribanog 1/2 žličice morske soli (po želji) U velikoj tavi rastopite maslac i ulje. Dodajte mrkvu, krumpir, luk i začine.
Pr/ik- dok s jeilne strane ne potamni, pa prevrnile i pržite drugu stranu, također dok ne potamni. I/režite na male komadiće ili poslužite u klinovima. Za 3 osobe.
*> *i* *i* *i* *> »i* »i* *i* *> *i* *i* *i* *i* d
TERIVAKI BROKOLI 15 min.
Ovo ukusno jelo vam pruža priliku da iskoristite neuporabljene grančice brokolija. 3 ili 4 debele grančice brokolija bez cvjetića 1 žlica ulja od šafranike ili od sezama 1-2 režnja češnjaka, nasjeckanog 2 /lice tamarija Svježi limunov sok Ljuštilicom za mrkvu uklonite debelu koru s vanjske strane grančice brokolija. Narežite grančice uzdužno na tanke kriške. U velikoj tavi zagrijte ulje i dodajte češnjak kratko pržeći. Dodajte brokoli i pržite 3-5 minuta na srednje jakoj vatri dok ne omekša. Na kraju umiješajte tamari i sok od limuna. Za 3 osobe.
O
PIKANTNA SALATA OD ZELENOG KUPUSA 15 min.
1/2 male glavice kupusa 2 žlice kopra, nasjeckanog 2 žlice svježeg peršina, nasjeckanog 1/2 šalice kiselog vrhnja Sok l malog limuna 1/2 žličice pahuljica crvene alge (po želji) 1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli Svježe mljeveni crni papar
K u p u s naribajte, tanko narežite ili fino nasjeckajte. U velikoj /djch pomiješajte k u p u s , kopar i peršin. Kiselo vrhnje i limunov sok pomiješajte zajedno i prelijte preko kupusa. Dodajte crvenu algu, morsku sol i papar. Dobro izmiješajte. Za t osobe. (Neuporabljeni kupus ostavite za deveti dan.)
SEDMI DAN-NEDJELJA
DORUČAK: Kao i prvoga dana ili voćna salata po izboru ili salata od jagoda i kivija s voćnim frapeom* RUČAK: Svježe voće ili sok od mrkve (po želji) Žetelačka juha (str. 157) ili salata po izboru s preljevom po izboru ili tortilla s krastavcima * VEČERA: Koktel sokova od svjcžeg povvrća (str. 136) Pastirska pita * Slatke mrkve s bosiljkom * Pariška salata sa šparogama * A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A " » * V V * " *V* *** * * " %* • »" " V V **" %*
D 2 2 2 l l
SALATA OD JAGODA I KIVIJA 10 min.
naranče, oguljene i poprečno narezane na kriške šalice jagoda, narezanih na kriške velika kivija, oguljena i narezana na kriške mala banana, oguljena i narezana na kriške žlica ribizla (po želji)
Na pladanj poslažite kolutove naranči. U velikoj posudi pomiješajte jagode, kivi i banane. Dodajte ribizle. Lagano promiješajte i stavite na naranče. Napravite voćni frape i prelijte ga po salati ili poslužite zasebno. Za 2 osobe.
V< K NI FRAPE 3 min. svaki |{vo pet prijedloga različitih voćnih frapea, no dakako, mogućnosti ima puno više. Pire napravite miješalicom ili u uređaju za obradu hrane. Prvi način: 1/2 papaje 1/4 Šalice soka svježe naranče 1/4 žličice muškatnog oraščića Drugi način: l persimmon l banana Treći način: l banana 1/2 Šalice jagoda Četvrti način: 1/2 šalice soka svježe naranče ili jabuke 6-8 datula s izvađenim košticama Peti način: 1/2 Šalice ananasa, narezanog na kocke l banana Frape prelijte preko voćne salate ili poslužite zasebno.
D
TOKTILLE S KRASTAVCEM 5 min.
Kukuruzne tortille Majoneza ili maslac Štapići krastavca Jestive mladice djeteline lucerke ili zelena salata, istrgana na komadiće Aromatizirana sol ili meksikanski aromatični začin s peršinom bez soli Krastavac ogulite i narežite na tanke štapiće dužine od 12-15 cm. Tortillu /agrijte u vrućoj suhoj tavi dok ne postne mekana, nikako hrskava. Toplu lortillu namažite majonezom. Napravite liniju od 2-3 štapića krastavca po sredini tortille. Posipajte jestivim mladicama ili zelenom salatom i aromatičnim dodacima. Prijedlog za posluživanje: 3 tortille s krastavcem po osobi. *> •> *I* *> *> •> *> *I* *> *> *I* *I*
' *I» *I* *> *I* *I»
PASTIRSKA PITA 90 min. Nadjev: 1/2 šalice maslaca l osrednji crveni luk, fino nasjeckan l luk vlasac, fino nasjeckan l Šalica celera, fino nasjeckanog 1/4 šalice ljutike, fino nasjeckane H šalica kockica kruha od integralnog žita od oko l cm, po mogućnosti od staroga kruha 1/2 žličice osušenog mažurana 1/2 žličice osušene majčine dušice 1/2 žličice sjemenki celera 1/4 žličice mljevene paprike 1/2 žličice morske soli Svježe mljeveni crni papar I žlica svježeg peršina, sitno nasjeckanog 1 bujon od povrća 2 šalice kipuće vode
/ . i | i r o - n i pire od krumpira: 8-10 malih blijedoružičastih krumpira, oguljenih i narezanih na kriške od oko 5 cm (8-10 šalica) l grančica celera s lišćem l lovorov list l veliki režanj češnjaka 3 /lice maslaca 1/4 šalice neobrađenog ili gustog vrhnja 1/2 žličice morske soli, arom at i/i ni n e soli ili aromatičnih dodataka he/ soli Svježe mljeveni bijeli papar ()gulitc krumpir i stavite ga u veliki lonac hladne vode. Dodajte celer, lovorov list i češnjak. Kad zakipi poklopite i pustite da lagano vrije 20-30 minuta ili dok krumpir ne postane mekan. Dok se krumpir kuha, pripremite nadjev. U velikoj dubokoj tavi rastopite maslac. Dodajte crveni luk, luk vlasac, celer i ljutiku. Pržite dok povrće ne počne mekšati. Dodajte kockice kruha, kadulju, mažuran, majčinu dušicu, sjemenke celera, papriku, morsku sol i papar. Sve dobro izmiješajte. Otopite 1 bujon od povrća u 2 Šalice kipuće vode. Dodajte nadjevu i dobro promiješajte. Kuhajte pokriveno na pari na jako slaboj vatri uz često miješanje 15 minuta. Pećnicu zagrijte na 190°C. Pripremite pire od krumpira. U maloj tavi rastopite maslac i dodajte vrhnje. Zagrijavajte dok ne postane vruće, ali nemojte da zakipi. Uklonite lovorov list i češnjak i krumpir zgnječite gnječilicom ili mješalicom. U to umiješajte maslac s vrhnjem. Dodajte morsku sol i papar te dobro ulupajte. Nadjev stavite u vatrostalnu ili zemljanu posudu. Na to stavite krumpir i pecite u pećnici 30-45 minuta ili dok krumpir ne dobije rumenu koricu. Dok se pita peče, pripremite umak od gljiva i vrhnja. Za 4-6 osoba. Umak od gljiva i vrhnja: 2 žlice maslaca 1 luk vlasac, nasjeckan 450 g gljiva, narezanih na kriške 2 žlice maslaca
2 žlice brašna 1 i 1/2 šalice vode 2 bujona od povrća 2 žlice neobrađenog ili gustog vrhnja 1/2 žličice morske soli 1/4 žličice kristala češnjaka ili soli od češnjaka U velikoj dubokoj tavi rastopite dvije žlice maslaca. Dodajte luk vlasac i gljive. Pržite dok gljive ne budu mekane i ne puste tamnosmeđi sok. Uklonite gljive iz tave rupičastom žlicom. Sok izlijte u mjernu posudu i sačuvajte. U istoj tavi rastopite dvije žlice maslaca. Dodajte brašno i promiješajte. Dodajte sok od gljiva i nastavite miješati metlicom dok umak ne postane gušći. Polako dodavajte vodu neprekidno muteći, a zatim dodajte bujon. Mutite kako bi se bujon otopio. Dodajte vrhnje, sol i češnjak. Sad možete umaku dodati i gljive ili ga poslužite bez njih s pastirskom pitom. Za 4-6 osoba.
*:* •:* *> •:* *> *:* *:* *:• *:* •:• *> <* <* •> * •:• *> * SLATKE MRKVE S BOSILJKOM 25 min 12 osrednjih mrkvi, oguljenih 3 žlice slatkog maslaca 2 žlice Čistog javorovog sirupa 1-2 žlice svježeg bosiljka 1/4 žlice morske soli Mrkve narežite na kriške od oko 3 mm ili ih propustite kroz nož uređaja za obradu hrane. Stavite ih u posudu za kuhanje povrća na pari i pokrivene kuhajte iznad vrele vode 10 minuta dok ne omekšaju. Uklonite ih s vatre i stavite na stranu. Mrkve se na pari mogu skuhati i ranije, a s drugim začinima pomiješati neposredno prije služenja. U velikoj dubokoj tavi rastopite maslac. Dodajte javorov sirup, mrkve, bosiljak i morsku sol. Dobro promiješajte kako bi se mrkve potpuno prekrile umakom od maslaca. Za 4-6 osoba.
* * » • * » * * * * • • ». -•- -•- .». .». -*- -•- -*. %* %* V %* % %* % * % » % % " * • * % • • •
PARIŠKA SALATA SA ŠPAROGAMA
15 min.
OSMI DAN - PONEDJELJAK Salata kao glavno jelo
t glavica salate puterice 1/2 glavice radića 250 % svježih ili smrznutih šparoga Pripremite salatu. salatu operite, potpuno osušite i isrgajte na komadiće veličine zalogaja uklomvši tvrdu peteljku iz sredine lista. Bacite tvrde krajeve šparoga i šparoge m o m l c u kipuću vodu 3-5 minuta ili dok ne budu svijetlozelene i lagano hrskave. Izvadite ih iz vode, dobro osušite i narežite na komadiće od oko 4 cm. Pomiješajte ih sa zelenom salatom l rancuski preljev: 3 /lice maslinova ulja l žlica svježeg limunova soka 1/2 žličice dijonskog senfa Morska sol (po želji) l režanj češnjaka, prepolovljen Svježe mljeveni crni papar Pripremite preljev. U mjernu posudu stavite ulje, sok od limuna, senf i morsku sol. Češnjak nabodite na vilicu i njome izmutite preljev. Prelijte ga preko salate. Na kraju dodajte papar zbog okusa i dobro promiješajte. Za 4 osobe.
DORUČAK: ICao i prvoga dana. RUČAK: Nastavite s voćem i sokom ili uzmite pladanj povrća i voća (str. 141) VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) ili 1/2 dinje Salata ljubitelja krumpira s umakom*
•** *** ***> **»""""" »*» **» »*» *** ***# * ***» *** v ***•***» •*• ••*• » »*** »***v**• •***%**• • d
SALATA LJUBITELJA KRUMPIRA 35 min.
6 malih mladih crvenih krumpira 2 žlice maslaca 1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli 1/4 žličice slatke mađarske paprike 2 šalice cvjetića brokolija (ostavite 5 cm grančice) 4 šalice zelene salate, oprane, osušene i istrgane na komadiće veličine
zalogaja
2 šalice špinata, grubo narezanog l šalica jestivih mladica djeteline lucerke l šalica crvenog kupusa, fino narezanog ili nasjeckanog
Pripremite salatu.
Cijele i neoguljene krumpire stavite u posudu za kuhanje p r n i e a na pari, pokrijte ili i kuhajte iznad vrele vode 20 minuta ili dok ne budu blago mekani. I Jok se krumpiri kuhaju na pari, pripremite brokoli, povrće i preljev. Uklonite krumpir s vatre i narežite ga na kockice od oko 1.5 cm (ogulite ako želite). Stavite ga u veliku zdjelu na stranu. U maloj tavi rastopite maslac. Prelijte ga preko krumpira i dobro protresite. Dodajte morsku sol i papriku te dobro i/mješnjte. Krumpir u jednom sloju stavite na foliju za kuhanje. Ostavite ga na najvišoj polici u prethodno zagrijanoj pećnici. Pecite 5-10 minuta. l )ok se krumpir peče, kuhajte brokulu na pari oko 5-7 minuta ili dok ne postane mekan i svjctlozelen. Skinite ga odmah s vatre i stavite sa strane da se hladi. /elenu salatu i špinat stavite u veliku zdjelu i odvojeno dodajte jestive mladice l a k o tla budu ravnomjerno raspoređene. Dodajte kupus. Brokoli uzdužno n . n e / i t e na tanke štapiće. Sve dodajte salati. Krem preljev: 1 veliki režanj češnjaka 2 žlice svježeg soka limuna ili limete 1/4-1/2 žličice morske soli (po želji) 1/4 maslinovog ulja 1/2 žličice osušenog origana 1/4 žličice osušene majčine dušice 1-2 žlice majoneze Svježe mljeveni crni papar Pripremite preljev. Ogulite češnjak i zgnječite ga volite li više njegov jak miris ili ga prepolovite volite li više blažu salatu. Stavite češnjak u mjernu posudu i nabodite ga na vilicu. Dodajte sok limuna ili limete, sol, maslinovo ulje i mirodije. Dodajte majonezu i umutite preljev vilicom na kojoj je naboden češnjak dok ne postane gust poput kreme. Prelijte preljev preko salate i dobro izmiješajte. Završite salatu. Izvadite krumpir iz pećnice i dodajte ga salati. Začinite paprom ako želite. Dobro promiješajte. Za 2 osobe.
DKVETI DAN-UTOKAK
DORUČAK: Kao i prvoga dana RUČAK: Sok od svježeg voća ili mrkve (po želji) Energetska salata (str. 133) ili veliki guacamole* s kukuruznim čipsom i grančicama celera VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) Povrće s mrvicama i maslacem* ili tost od integralnog žita s maslacem Krepka juha od graška* Pikantna salata od zelenog kupusa (str. 159)
n
VELIKI GUACAMOLE 5 min
l avokado 1/2 žličice aromatizirane soli ili meksikanski začin s peršinom bez soli 1/2 žličice kumina 1/2 žličice osušenog oregana Avokado prepolovite, uklonite sjemenku koju sačuvajte i meso izvadite žlicom. U maloj posudi zgnječite meso vilicom i umiješajte začine. Mutite vilicom dok ne postane kremasto. Ako guacamole ne želite poslužiti odmah, vratite sjemenku u posudu kako krema ne bi izgubila boju, dobro poklopite i zamrznite do uporabe. Poslužite kao namaz za prirodni kukuruzni čips, grančice celera i drugo sirovo povrće. Za 1-2 osobe.
n
POVRĆE S MRVICAMA I MASLACEM 25 min.
1 osrednja cvjetača s izvađenom jezgrom, istrgana na male cvjetiće 1/4 glavice crvenog kupusa s izvađenom jezgrom, narezan (> osrednjih mrkvi, narezanih na kriške, štapiće ili na kockice 2 osrednje žute tikve, narezane na kockice od oko 1.5 cm 2 šalice kineskog bijelog kupusa, narezanog
Pripremite povrće. ( \ ictaču, kupus, mrkve i tikve stavite u posudu za kuhanje na pari i pokriveno kuhajte iznad vrele vode 10 minuta ili dok ne bude mekano. Dodajte kineski b i j e l i kupus posljednje minute kuhanja na pari. Preljev od mrvica s maslacem: 2 žlice maslaca l režanj češnjaka, nasjeckanog 4 kriške kruha od integralnog žita / 'ripremite preljev. U velikoj dubokoj tavi rastopite maslac. Dodajte češnjak i pržite da zamiriši. U uređaju za obradu hrane ili mješalicom srednje usitnite kruh. Mrvice kruha protresite u maslacu sa češnjakom dok se sav maslac ne upije, a mrvice jednoliko ne zamaste. 1 žlica maslaca 1/2 žličice aromatizirane soli 1/4 žličice morske soli Svježe mljeveni crni papar 2 žlice maslaca Napravite složenac. Pećnicu prethodno zagrijte na 260°C. U velikoj zdjeli izmješajte povrće kuhano
na pan sa /licom maslaca, aromali/iranom i morskom soli. Ako želite dodajte papar i 1/2 šalice preljeva od mrvica s maslacem. Dobro promiješajte. Povrće stavite u plitku vatrostalnu posudu tako da prekrijete dno. Posipajte ga preostalim mrvicama i prelijte s dvije žlice maslaca. Pecite u pećnici 5 minuta. Neiskorišteni složenac može se dodati juhama, iskoristiti u toplim sendvičima ili zamotati u tople tortille ili chapatije. Za 4 osobe.
•>*:**:**:* D
KREPKA JUHA OD GRAŠKA
100 min
2 žlice maslaca l žlica ulja od Šafranike l šalica mrkvi, grubo nasjeckanih l šalica celera, grubo nasjeckanih l i 1/2 šalice crvenog luka, grubo nasjeckanog 1 veliki režanj Češnjaka, grubo nasjeckanog 2 šalice kupusa, fino narezanog 10 šalica vode 2 šalice zelenog oljuštenog graška l žličica osušenog bosiljka l žličica osušene majčine dušice l žličica osušenog mažurana 1/2 žličice osušenog origana 1/2 žličice osušenog vrijeska 1/8 žličice osušenog lišća kadulje 1/8 žličice osušenog estragona 1/4 žličice sjemenki celera 1/4 žličice mljevenog korijandera 1/2 žličice morske soli (po želji) 1/4 žličice aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli Svježe mljeveni crni papar l bujon od povrća 4 žlice svježeg peršina, nasjeckanog Zajedno zagrijte maslac i ulje u velikom loncu za juhu. Dodajte mrkvu, celer,
i i \ rni luk i kupus te nekoliko minuta pržite često miješajući. Dodajte vodu, ,ik, /ačine i bujon. Kad zakipi, pokrijte lonac i ostavite da na srednjoj \ a i r i lagano vrije 90 minuta. Često miješajte. Na kraju umješajte peršin i dodajte m i r o d i j e . Neiskorištenu juhu zamrznite u vakuumskoj posudi za drugi obrok. /a X osoba.
DESETI DAN-SRIJEDA
DORUČAK: Kao i prvoga dana. RUČAK: Sok od svježeg voća ili mrkve (po želji) Pravilno kombinirani sendvič (str. 134) ili namaz od oraha sa sirovim povrćem (str. 145) ili orasi i krastavci (str. 150) VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) Pržen-miješan Lo Mein s narezanim povrćem* Salata cezar (str. 151, želite li izostavite prepečenac) Ukusni kukuruz na klipu*
PRŽEN-MIJEŠAN LO MEIN S NAREZANIM POVRĆEM
min.
25
l žlica ulja od šafranike 1 žličica češnjaka, nasjeckanog 1/2 žličice svježeg đumbira (po želji) 2 šalice kupusa, nasjeckanog 1 šalica ljutike, narezane na dugačke štapiće 2 šalice tikvica, dijagonalno narezanih na kriške debljine oko 0.5 cm, zatim narezane na štapiće 1 šalica bijelih mahuna, narezanih 2 šalice šparoga ili brokula, dijagonalno narezanih na komadiće oko 2.5 cm ili tanke cvjetiće
3 žlice ulja od Šafranike 4 šalice hladnih rezanaca od heljde ili integralnog brašna
Namjeravate li uporabiti brokoli, prethodno ga 4 minute kuhajte na pari. Dok pripremate povrće, zdjelu nekoliko minuta zagrijavajte. Dodajte žlicu ulja i okrećite je da se skroz zaulji. Dodajte češnjak, đumbir i svo povrće. Pržite ga i miješajte u vrućem ulju dodajući l -2 žlice vode bude li potrebno kako povrće ne bi zagorilo. Pržte i miješajte dok povrće ne postane svijetlozeleno (samo nekoliko minuta), zatim ga istresite na veliki pladanj. Operite zdjelu i ponovno ga stavite na srednje jaku vatru. Umak: l žlica tofu umaka ili umaka tamari l žličica svježeg limunovog soka ili suhog serija 1 žlica ulja od se/ama 2 žlice umaka za roštilj ili umaka od kineskih mahuna ili kikirikija l žličica meda l žličica paštete od ljutog currvja (po želji) ili 1/2 žličice currvja u prahu U vrućoj zdjeli zagrijte tri žlice ulja. Dodajte rezance i pržite mješajući dok ne budu topli. Dodajte povrće i umak. Dobro izmješajte i istresite na pladanj. Za 2 osobe.
J E D A N A E S T I DAN - ČETVRTAK Salata kao glavno jelo l (pamtite, svaku predloženu salatu kao glavno jelo možete zamijeniti salatom po vlastitom izboru.
DORUČAK: Kao i prvoga dana. RUČAK: Svježe voće ili sok od mrkve (po želji) Nastavite s voćem ili uzmite voćnu salatu ili pladanj povrća i voća (str. 141) Želite li možete jesti i sirovo povrće VEČERA: l cijeli grejp Salata ljubitelja odreska (teksaška salata)*
*** *** *•* *4* *** *«* *** *»* *** *** *** *•* *** *** *** *•* *•* *»* *»* *•*
d
UKUSNI KUKURUZ NA KLIPU 7 min.
4 klipa kukuruza Maslac Morska sol, aromatizirana sol ili aromatični dodaci bez soli Kukuruz u hladnjak uvijek pohranite s komuškom. Sačuvat će se bolje i duže. U lonac za juhu stavite vodu. Kad zakipi dodajte kukuruz s komuškom i ostavite da vrije 5 min. Stavite ga na pladanj. Dodajte maslac i morsku sol. Za 2-4 osobe.
SALATA LJUBITELJA ODRESKA
40 min.
3 Šalice mahuna sa češnjakom (str. 139) 280-340 g odreska po želji 2 /lice ulja od Šafranike 1 mali crveni luk, narezan 4 šalice zelene salate puterice, oprane, osušene i istrgane na komadiće veličine zalogaja 2 šalice špinata, bez peteljki 3 velike gljive, narezane na štapiće
Pripremite salatu.
DVANAESTI DAN - PETAK
Pripremite mahune sa češnjakom. Dok se mahune kuhaju, ispecite odrezak po vlastitom ukusu. Izrežite ga dijagonalno na tanke trake i stavite sa strane. U maloj tavi zagrijte ulje. Pržite luk u ulju dok ne omekša. Stavite zelenu salatu i špinat u veliku zdjelu. Dodajte odrezak, mahune i gljive. Dijonski preljev: 3 žlice maslinovog ulja l žlica svježeg limunovog soka 3/4 žličice dijonskog senfa 1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli (po želji) Svježe mljeveni crni papar Pripremite preljev.
DORUČAK: Kao i prvoga dana. RUČAK: Svježe voće ili sok od mrkve (po želji) Hnergetska salata (str. 133) ili lepinje s nadjevom* VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) Povrće s currvjem i Raita krastavci* ili Pečeni riblji fileti i krastavci s koprom * Slatka špageti tikva *
U maloj posudi umutite ulje, sok od limuna i senf dok ne postane pjenušavo. Dodajte morsku sol i aromatiziranu sol, ako želite. Prelijte preko salate i dodajte papar. Dobro promiješajte. Za 2 osobe. Prije spavanja možete pojesti neko voće, ukoliko je prošlo 4 sata od glavnog obroka.
n
LEPINJE S NADJEVOM 15 min.
Lepinja od integralnog žita koja se uvijek može dobiti odlična je zamjena za obični kruh. Kratko zagrijte lepinju u pećnici. Nemojte je prepeći jer se onda ne može nadjenuti. Odrežite tanku traku duž vrha lepinje i nadjenite je nadjevom kojeg volite. Svaka salata koju radite od svježeg ili na pari kuhanog povrća može biti odličan nadjev za ovakvu lepinju. Koristite gušće preljeve koji će se upiti u lepinju. Kad sam prije osam godina prvi puta isprobavala nove recepte, ove smo lepinje prodavali u prodavaonicama našeg općinskog sjedišta. U to doba, kad je još bila neuobičajena, ova vrsta sendviča bila je jako popularna. Nekoliko listova zelene salate, oprane i osušene Nekoliko listova Špinata
l omanja rajčica (po želji) l grančica celera 1/2 malog krastavca ili l mali kiseli krastavčić 1 mala mrkva 1/2 avokada (po želji) 2 šalice jestivih mladica djeteline lucerke (po želji) 1-2 žlice majoneze 1/2 žličice senfa ili tamarija Svježi limunov sok Morska sol, aromatizirana sol ili aromatični dodaci bez soli (po želji) 2 lepinje od integralnog žita Sitno narežite zelenu salatu, špinat, rajčicu, celer i krastavac i pomiješajte ih u maloj zdjeli. Naribajte mrkvu i narežite avokado na kocke i dodajte povrću. Dodajte jestive mladice, majonezu, senf ili tamari, sok od limuna i morsku sol. Sve dobro izmješajte. Tople lepinje nadjenite salatom. Zamotajte ih u plastičnu foliju i pohranite u hladnjak do uporabe. Za 2 osobe.
POVRĆE S CURRVJEM 30 min. Osnovno indijsko kulinarstvo je u biti vrlo lako. Ovaj izvorni recept naučila sam od drage prijateljice iz Bombaya, gđe Vasant Ullal, neobično talentirane kulinarske umjetnice. Ovo je recept za suhi curry. Varijanta mokrog currvja slijedi nakon njega. 2 žličice ulja od šafranike, maslaca ili mliječne masti 1/2 žličice sjemenki gorušČice (po želji) Dva prsta asafetide (po želji) l žlica zelenog chillija, nasjeckanog ili bell paprike, usitnjene (volite li više ljuti currv uporabite zeleni chilli) l mala cvjetača s izvađenom jezgrom i istrgana na male cvjetiće 1/4-1/2 žličice soli l žličica korijandera u prahu 1/8 žličice đumbira
l žličica vode 1 i 1/2 šalice smrznutog graška 3 žlice jezgre kokosovog oraha, fino naribane 2 žlice svježih listova korijandera, fino naribanih Sok od pola male limete Pripremite povrće. U velikoj dubokoj tavi zagrijte ulje, maslac ili mliječnu mast. Dodajte sjemenke goruščice, asafetidu i zeleni chilli ili bell papriku. Dodajte i cvjetaču. Poklopljeno kuhajte na pari, na jako slaboj vatri, dodajući morsku sol, korijander i đumbir. Često miješajte. Dodajte vodu ako se povrće počne lijepiti za dno. Kuhajte 5-10 minuta često miješajući dok cvjetača ne omekša. Dodajte grašak, dobro promiješajte i kuhajte još oko 3-4 minute. Umiješajte kokos, listove korijandera i sok limete. Dobro promiješajte i lagano kuhajte nekoliko minuta. Za 3-4 osobe. Varijanta mokrog currvja Naribani kokos izmješajte mješalicom s 1/4 žličice kima, malom kriškom svježeg đumbira, 1-2 češnja češnjaka, l žličicom korijandera, 1/8 žličice turmerica i vodom. Umak od kokosa dodajte na kraju kuhanja zajedno s graškom. Kuhajte 3-4 minute. Dodajte listove korijandera i sok limete.
O
RAITA KRASTAVCI
10 min.
Ovo je recept gđe Ullal za hladnu raitu koja se po tradiciji služi s currvjem. Budući da se radi od jogurta, ne slaže se s hranom bogatom ugljikohidratima kao stoje tradicionalna riža ili chapati, pa ćemo umjesto toga poslužiti slatku špageti tikvu kao dodatak povrću s currvjem i raiti s krastavcima. l mali krastavac, oguljen i grubo nariban 1 i 1/2 šalice običnog jogurta 2 žličice ulja od šafranike Dva prsta asafetide
1/2 žličice sjemenki goruŠČice 1 /lica curryjevih listova 1/4 žličice morske soli (po želji) 2 žlice svježih listova korijandera, usitnjenih U maloj zdjeli pomiješajte krastavac i jogurt. Prije no što ga dodate jogurtu, t/ krastavca možete iscijediti višak vode. U maloj tavi zagrijte ulje. Dodajte asalctidu, sjemenke goruščice i listove currvja i ostavite da nakratko zacvrči. l I l i j t c u jogurt s krastavcem, dodajte morsku sol i listove korijandera pa dobro promiješajte. Za 4 osobe.
CD
PEČENI RIBLJI FILETI
Prethodno zagrijte pećnicu. Riblje filete operite i dobro osušite. Sve ostale sastojke pomiješajte u maloj posudi. Namažite obje strane ribe umakom koja se tako neće zalijepiti i stavite je u pećnicu na oko 10 cm od grijača. Filete Često mazite umakom. Svaku stranu pecite 3-4 minute. Pripazite da filete ne prepečete, oni trebaju biti sočni i mekani. Za 2 osobe.
KRASTAVCI S KOPROM
Sve sastojke stavite zajedno i dobro promiješajte. Ostavite u hladnjaku do uporabe. Poslužite kao zasebnu salatu ili kao dodatak pečenoj ribi. Za 2-4 osobe.
10 min.
2 Čilea od 225 g sabljarke, lososa, morskog psa ili bilo koje druge ribe 2 žlice rastopljenog maslaca ili maslinova ulja Malo tabasca ili cavenne paprike 1/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli Svježe mljeveni crni papar (po želji) l žličica svježeg limunova soka
O
nare/an na tanke trakaste komade 1/2-3/4 šalice kiselog vrhnja, ovisno o veličini krastavca 2 žlice svježeg limunova soka 1 žličica ljutike, nasjeckane 2 žlice svježeg kopra, usitnjenog ili l žličica osušenog 1/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli
15 min.
l krastavac (volite H više čvršće i svježije krastavce s manje sjemenki, uporabite one iz staklenika ili kisele krastavce), oguljen, s izvađenim sjemenkama i razrezan na tanke kriške Ijuštilicom za mrkvu i zatim
G
SLATKA ŠPAGETI BUNDEVA 30 min.
l osrednja špageti bundeva l žlica maslaca 4 osrednje mrkve, sitno naribane l ljutika, nasjeckana 1/4 Šalice ribizla (po želji) 1/2 šalice vode 1 žličica svježeg kopra (po želji) 2 žlice čistog javorovog sirupa (po želji) l žličica cimeta 1/2 žličice đumbira 1/2 žličice morske soli (po želji) 1/2 žličice svježe mljevenog bijelog papra Tikvu uzdužno prepolovite. Uklonite sjemenke i unutarnjom srtranom stavite u posudu za kuhanje povrća na pari. Poklopljeno kuhajte iznad vrele vode približno 20 minuta ili dok tikva ne omekša. Malo ohladite pa ostružite meso s kore i stavite ga na stranu.U velikoj dubokoj tavi rastopite maslac. Dodajte mrkvu, ljutiku i ribizle te kratko propržite. Dodajte vodu, poklopite i ostavite da lagano vrije dok mrkva skoro ne omekša. Dodajte kopar, javorov sirup,
cimet, đumbir, morsku sol i papar. Dodajte pripremljenu t i k v u i dobro promiješajte. Ostavite da se pokriveno kuha na laganoj vatri l O minuta. Skinite poklopac i pustite da se dalje kuha, često miješajući dok se voda ne upije, l'oslu/itc s povrćem s currvjem umjesto riže ili tjestenine. Neiskorištena se tikva može dodati juhama i varivima. Za 6 osoba.
TRINAESTI DAN - SUBOTA Salata kao glavno jelo
DORUČAK: Kao i prvoga dana. RUČAK: Nastavite s voćem i sokom ili uzmite laganu voćnu salatu* VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) ili l papaja ili l kriška lubenice 2.5-7.5 cm debljine, odrezana od polovice lubenice Kalifornijska tostada* **» *** **» «j» »** «j» *j* **# *j» *** *** **• »*• *** •** *j« »** «j* *** **•
D
LAGANA VOĆNA SALATA
10 min.
2 jabuke s izvađenom jezgrom, oguljene i narezne na kriške 1/2 žličice cimeta (po želji) 2 naranče, oguljene i narezane ili podijeljene na kriške 2 banane, narezane na kriške 2 žlice ribizla 1/4-1/2 šalice svježeg soka naranče ili jabuke (po želji) U velikoj posudi dobro izmiješajte jabuke i cimet. Dodajte naranče, banane, ribizle i sok te dobro izmiješajte. U ovoj salati se nalaze ribizli kako bi se povećala koncentracija voćnog šećera. Budući da voće kaktkad može biti manje slatko, ribizli čine salatu krepkijom. Ribizle možete dodati kad god osjetite da salati treba dodatno "zrnce", tj. energija. Za 2 osobe.
T **• *** *** *** *** ••• *** *** • **• *• **»• * •*" * •*• •**" *** %* *** %* •*• %* » **• » **• »* •** »* " " " " " " "*" "
n
KALIFORNIJSKATOSTADA
45 min.
l šalica svježih ili smrznutih mrkvi, narezanih na kockice l šalica svježih ili smrznutih mahuna, narezanih na komadiće od oko l cm l šalica svježeg ili smrznutog graška l šalica svježeg ili smrznutog kukuruza (> šalica zelene salate kristalke, grubo istrgane 3 šalice prženih tortilla čipsa ili l šalica n a rezanog punomasnog kravljeg sira 1/2 šalice crnih maslina Salsa od rajčice Veliki guacamole (str. 169) Kiselo vrhnje (po želji) Pripremite povrće. Mrkve i mahune stavite u posudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno kuhajte i/nad vrele vode 10 minuta. Dodajte grašak i kukuruz i nastavite kuhati još 5 minuta ili dok povrće ne omekša. Koristite li svježe povrće, mrkve i mahune možete skuhati cijele i kasnije ih narezati. Koristite li svježi kukuruz, možete ga cijelog skuhati na pari i potom skinuti s klipa. Koristite li svo povrće smrznuto, trebat će vam upola manje vremena za kuhanje na pari. Kuhano povrće izmiješajte u velikoj posudi i stavite na stranu. Salsa od rajčice: 3 rajčice 3 žlice maslinova ulja 1/2 šalice crvenog luka, nasjeckanog l mali zeleni chilli, narezan (po želji) l mali feferon, narezan l mala slatka zelena paprika, narezana 3 Šalice svježih listova korijandera, narezanih l režanj češnjaka, narezanog (po želji) 1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli (po želji)
Pripremite umak Nekoliko sekundi blanširajte rajčicu u kipućoj vodi. Ogulite joj kožicu, narežite na kocke i stavite na stranu. U maloj tavi zagrijte ulje. Dodajte luk i pržite dok ne počne mekšati. Dodajte chilli i papriku i nastavite s prženjem često miješajući dok ne dobiju svjetliju boju. Umiješajte listove korijandera i češnjak. Pustite da se povrće malo ohladi pa zatim dodajte rajčicu. Dodajte morsku sol i dobro promiješajte. Stavite na stranu. Napravite tostadu. Pomiješajte pola povrća sa zelenom salatom. Dodajte pola salse i dobro izmiješajte. Sad u to umiješajte preostalo povrće. 1/4 šalice salse ostavite sa strane. Ako radije koristite tortilla čips nego sir, l šalicu tortilla čipsa stavite na svaki od dva tanjura. Nekoliko žlica guacamolea stavite na čips. Na to istresite mješavinu povrća i zelene salate. Dodajte guacamole i želite li, malo kiselog vrhnja. Dvije žlice preostale salse istresite na svaku tostadu. Ukrasite crnim maslinama i preostalim tortilla čipsom. Koristite li kravlji sir, izostavite čips i po tostadi posipajte sir. NAPOMENA: Želite li da vam začin bude kremastiji, pomiješajte 1/4 šalice majoneze s 2 žlice kečapa ili umaka za roštilj i umiješajte u mješavinu povrća i zelene salate prije no što ga dodate tostadi. Stavite jednu oguljenu bananu u vakuumskoj posudi ili plastičnoj vrećici u hladnjak za sutrašnji voćni frape.
Č'KTRNAESTI DAN-NEDJELJA
DORUČAK: Kao i prvoga dana ili voćni frape* RUČAK: Sok od svježeg voća ili mrkve (po želji) Pravilno kombinirani sendvič (str. 134) ili to/tli sendvič s povrćem*, kukuruznim čipsom i grančicama celera (kukuruzni čipsje po želji, a ide uz sendvič jer čini prihvatljivu kombinaciju hrane bogate ugljikohidratima; uzimate li kukuruzni čips samo zato da bi pojeli nešto hrskavo, radije uzmite celer i štapiće mrkve) ili
onergeska salata (str. 133) VEČERA:
Kremjuha od cvjetače i graška* Iloogie tortilla* ili pečeni yam sa sirovim maslacem l-'rancuska zelena salata (str. 139)
*:* * * * * * * * * * * * * * * * * * * * n
VOĆNI FRAPE 5 min.
l šalica svježeg soka on naranče ili jabuke l smrznuta ili svježa banana 1/4 papaje l jabuka bez sjemenki l breskva ili l šalica jagoda ili 1-2 šalice nekog drugog voća kojeg volite Mješalicom miješajte sok, smrznutu ili svježu bananu i voće po izboru dok ne postane tekuće, l veliki ili 2 mala frapea.
a
TOPLI SENDVIČ S POVRĆEM 15 min.
l šalica miješanog povrća kuhanog na pari: mahuna, mrkvi i cvjetača 1-2 žlice majoneze 1/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli 1 žlica maslaca 2 kriške kruha od integralnog žita 1/2 šalice jestivih mladica djeteline lucerke Zgnječite kuhano povrće, majonezu i aromatične dodatke. Kruh namažite maslacem. Povrće stavite na maslacem nenamazanu stranu kriške kruha. Posipajte jestivim mladicama i pokrijte drugom kriškom kruha tako da namazana strana bude okrenuta prema van. Stavite u uređaj za pripremanje toplih sendviča, uključite na najjače i svaku stranu pecite po 3 minute. Za l topli sendvič.
G
KREM JUHA OD CVJETAČE I GRAŠKA
35 min.
5 šalica vode l osrednji crveni luk, grubo narezan 1 grančica celera, nasjeckana 2 ljutike, nasjeckane l osrednja cvjetača bez jezgre, istrgana na cvjetiće od oko l cm l žličica morske soli (po želji) 1 žličica bijelog misoa ili l bujon od povrća 2 Šalice svježeg ili smrznutog graška l žličica osušenog ili 2 žličice svježeg kopra l žlica nasjeckanog svježeg peršina 1 žličica osušenog bosiljka 1/4 žličice osušenih listova kadulje 1/4 šalice svježih listova korijandera, nasjeckanih (po želji) 2 žličice maslaca 1/2 žličice aromatizirane soli ili aromatiziranih dodataka bez soli (po želji)
U velikom loncu /a juhu zagrijte vodu. Kad zakipi dodajte crveni luk, celer, l j u t i k u , cvjetaču, sol i miso. Ostavite da se pokriveno lagano kuha 10 minuta, l )odajtc grašak, kopar, peršin, bosiljak, kadulju i listove korijandera. Kad zakipi pokrijte i ostavite da se lagano kuha još 10 minuta. Skinite poklopac i malo ohladite. Mješalicom ili u uređaju za obradu hrane sve dobro izmješajte dok n c nastane krema. Zagrijte i dodajte maslac, a dok zagrijavate neprestano miješajte. Začine prilagodite prema ukusu. Za 3 osobe. NAPOMENA: Želite li gušću juhu, nemojte umiješati dvije šalice povrća za i n h u nego ih vratite u juhu dok je pred kraj zagrijavate.
D
BOOGIE TORTILLA 25 min.
Ovo savršeno alternativno jelo valja uključiti u vaš novi način ishrane. Zabavno je, ukusno i zasitno. Od mnogih smo čuli da se dan nakon što pojedu boogie tortille izvrsno osjećaju. 6 kukuruznih tortilia 2 žličice maslaca (po želji) 6-7 šalica raznog na pari kuhanog povrća: brokolija, cvjetače, prokula, šparogi, žute tikve ili drugog 3 šalice zelene salate, istrgane ili jestivih mladica djeteline lucerke I avokado, zgnječen i narezan na kriške Malo majoneze ili senfa Malo aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli Povrće skuhajte na pari i promiješajte u velikoj zdjeli. Poškropite s malo maslinova ili ulja od šafranike i limunovim sokom, želite li. Tortille jednu po jednu zagrijte u vrućoj suhoj tavi dok ne postanu mekane, nikako hrskave. Stavite ih u pokriveni lonac ili između dva tanjura s malim komadićem maslaca na svakoj. Stavite mladice, zelenu salatu ili avokado u dvije male posude. Tortille iznesite na stol zajedno sa dodacima za jelo i začinima. Tako svatko može napraviti vlastitu kombinaciju. Za 2-3 osobe.
PETNAESTI DAN - PONEDJELJAK
DORUČAK: Kao i prvoga dana. RUČAK: Svježe voće ili sok od mrkve (po želji) Energetska salata (str. 133) i l kriška tosta od integralnog žita s maslacem ili kravlji sir VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) (po želji) Kremjuha od mrkve i poriluka * Salata od marinirane tjestenine* Francuska zelena salata (str. 139) ili krastavci s koprom (str. 180) *** •*•V *** **• ***V * *** * *** * •** •*** * *** V *** * *** ••**V**•»•*•»*** »*** »*** »*** »•**%* ""
a
KREM JUHA OD MRKVE I PORILUKA 30 min.
5 šalica vode 5 šalica mrkve, narezane na kriške l režanj Češnjaka, nasjeckanog 1 mali crveni luk, nasjeckan 2 grančice celera, narezane na kriške 2 velika poriluka, narezana na kolutove i namočena kako bi se uklonio pijesak 2 žličice osušenog bosiljka 1/4 žličice osušenih listova kadulje 1/4 žličice osušene majčine dušice l žličica crvenog ili bijelog misoa ili l bujon od povrća l žlica slatkog maslaca Za ukrašavanje: 3 žlice kiselog vrhnja (po želji)
l /lica luka vlasca, nasjeckanog (po 1 1 loncu /a j u h u zagrijte vodu. Kad zavrije dodajte sve sastojke osim maslaca pioma datom redoslijedu. Pokrijte i ostavite za zakipi. Lagano kuhajte još 20 m i n u t a ili dok povrće ne postane mekano. Rupičastom žlicom izvadite 1/2 šalice mrkve. Od preostale juhe mješalicom u dva puta napravite pire. Ponovno /agrijte, dodajte mrkvu i maslac. Opet zagrijte i poslužite. Želite li, ukrasite s malo kiselog vrhnja i nasjeckanim lukom vlascem. Ova krem juha izvrsna je i kao hladna. Za 3 osobe.
** * n
SALATA OD MARINIRANE TJESTENINE 45 min.
2 Šalice cvjetića brokolija 2 Šalice šparoga, dijagonalno narezanih 2 šalice tikvica, narezanih na kriške Pripremite povrće. Brokoli, šparoge i tikvice stavite u posudu za kuhanje povrća na pari. Pokriveno kuhajte iznad vrele vode 5-7 minuta ili dok na dodir noža ne bude mekano. Brokoli će se kuhati nešto duže nego šparoge i tikvice pa ga stavite prvog. Skinite povrće s vatre i stavite ga na stranu. 2 žličice maslinova ulja 1 velika ljutika, nasjeckana 2 šalice gljiva, narezanih na kriške Svježi limunov sok Pripremite gljive. U velikoj tavi zagrijte ulje. Dodajte ljutiku i gljive. Pržite ih dok gljive ne postanu sjajne, ali da zadrže čvrstoću, 3-4 minute najviše. Iscijedite limunov sok na gljive i stavite ih na stranu. Marinada: 1/4 šalice maslinova ulja
l /lica svje>ej» limunova soka (po želji) 1/2 žličice osušenog ili 2 žličice svježeg origana 1/2 žličice osušenog ili 2 žličice svježeg bosiljka 1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli Svježe mljeveni crni papar l režanj češnjaka, prepolovljenog ili nasjeckanog Pripremite marinadu. Pomiješajte ulje, limunov sok, origano, bosiljak, morsku sol, papar i češnjak u mjernoj šalici. Dobro promiješajte. Povrće i gljive zajedno stavite u veliku zdjelu. Dodajte marinadu i lagano promiješajte. Takvo se povrće može zamrznuti na nekoliko sati ili preko noći. 0.14 kg tjestenine od integralnog žita ili svježih makarona s povrćem 1/4 Šalice tankih traka crvenih paprika ili rajčice osušene na suncu 1/2 šalice arugule, svježeg peršina ili listova korijandera, nasjeckanih 1/4 šalice grčkih maslina, ispranih (po želji) Pripremite tjesteninu U loncu od 3.5 l zagrijte vodu. Dodajte tjesteninu i nepokriveno lagano kuhajte. Za svježe makarone s povrćem trebat će vam 2-3 minute, a za suhu tjesteninu 10-12 minuta. Vodi se prije no što zakipi može dodati žlica maslinova ulja. Kad tjestenina bude gotova u lonac dodajte šalicu hladne vode kako bi prestala kipjeti. Procijedite i izmiješajte s mariniranim povrćem. Dodajte paprike ili rajčice, masline i dobro promiješajte. Posipajte arugulom, peršinom ili listovima korijandera. Lagano protresite. Za 3-4 osobe. Prije spavanja zamrznite dvije oguljene banane za sutrašnji napitak.
ŠESNAEST] DAN - UTORAK Dan maksimalnog gubitka težine - prehrana voćem Došli ste do one točke detoksikacije kada će za vas ovakav dan biti ugodan i okrepljujući.Voće uzimajte kako želite. Tijekom dana uzmite jedan ili dva veća voćna obroka, a sok ujutro jer je lakše na voću ostati cijeloga dana ako ujutro ne uzimate ništa osim voćnog soka. Druga varijanta je da voće jedete u malim količinama tijekom dana u redovitim razmacima. Jedite samo kada ste gladni. Budući da voće tijelo opskrbljuje potrebnim gorivom, a na probavu ne troši puno energije, možda nećete biti osobito gladni. Bez sumnje, osjećat ćete se l a k i m i punim energije.
DORUČAK: Svježi sok RUČAK: Voće
VEČERA: Frape od datula ili jagoda* i još voća sat i pol do dva kasnije; želite li, frape možete zamijeniti i pladnjem od povrća i voća (str. 141)
D
FRAPE OD DATULA ILI JAGODA 3 min.
1 šalica svježeg bademova mlijeka 2 smrznute banane 6 datula bez koštica ili 6 svježih ili smrznutih jagoda Mješalicom miješajte bademovo mlijeko i voće dok ne postane gusto poput kreme. Volite li više rjeđi napitak, uporabite l i 1/2 banane. Za l veliki napitak. NAPOMENA: Odsad imajte smrznutih banana u hladnjaku, svidi li vam se ovaj napitak. Ovi napici su hranjivi i odlično mogu zamijeniti napitke od sladoleda ili proteinska pića. Djeca ih obožavaju.
SVJKŽK BADEMOVO MLIJEKO
10 min.
1/4 Šalice sirovih badema 1 šalica hladne vode 2 žličice čistog javorovog sirupa (po želji) Mlijeko od koštunjavog voća i sjemenki stoljećima se koristilo u Europi, Aziji i kod američkih Indijanaca, a još se koristi i kao lako probavljiva zamjena za kravlje mlijeko. Mlijeko od badema ili sezamovih sjemenki ukusno je i predstavlja odličnan izvor lako apsorbirajućeg kalcija. Bademe ćete najlakše oljuštiti stavivši ih u kipuću vodu oko 30 sekundi. Kožica će znatno olabaviti. Ocijedite ih i ukonite kožicu. Mješalicom na najvećoj brzini izmješajte bademe s l šalicom hladne vode dok se ne stvori gusto bijelo mlijeko, oko 2-3 minute. Namjeravate li ga piti odmah, procijedite ga kroz gusto sito. Dobijete li puno pulpe znači da niste dobro promiješali. Namjeravate li ga iskoristiti za frape, nema ga potrebe procijeđivati. Frape je hrana što smiruje nakon ovakve cjelodnevne prehrane voćem. Frape ne preporučujemo u dane kad uzimate kuhanu hranu.
SEDAMNAESTI DAN - SRIJEDA
Malo mljevene cavenne paprike 1/4 /MČice mljevenog kima l žličica osušenog origana 4 kukuruzne tortille 1/4 svježih listova korijandera, nasjeckanih Crveni luk u umaku za roštilj (str. 147)
DORUČAK:
K;io i prvoga dana. RUČAK: S\ i e/e voće ili sok od mrkve (po želji) l ncrgetska salata (str. 133) ili orasi i krastavci (str. 150) VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) Tortilla juha* Njujorški goodwich (str. 147) ili ukusni kukuruz na klipu (str. 174) Bakina salata od kupusa*
Pripremite juhu. U loncu za juhu zagrijte vodu. Kad zakipi dodajte celer, crveni luk, mrkvu i krumpir. Pokriveno kuhajte 5 minuta. Dodajte cvjetaču, brokoli i banana tikvice pa pokrijte, ostavite da opet provrije i lagano kuhajte još l O minuta. Juhi dodajte kupus i tikvice i kad ponovno provrije dodajte bujon, morsku sol, papar, caycnne papriku i kim. Umiješajte crveni luk u umaku za roštilj. Neka lagano vrije još 5 minuta. U vrućoj suhoj tavi zagrijte tortille. Narežite ih na debele trake i dodajte juhi. Dodajte listove korijandera i aromatične dodatke koje prilagodite po ukusu. Neuporabljenu juhu sačuvajte za obrok tijekom vikenda. Za 5-6 osoba.
»** »> «j» «j* *j* *t» »J* «J* *J* *t* *** *** d
TORTILLA JUHA 55 min.
S šalica vode l grančica celera, nasjeckana 1 veliki crveni luk, nasjeckan 2 velike mrkve, narezane na kriške od oko l cm l velika mrkva, sitno naribana 1 osrednji krumpir, oguljen i narezan na kockice 2 šalice cvjetače, narezane ili 2 šalice svježeg ili smrznutog kukuruza 4 grančice brokolija, oguljene i narezane na kockice od oko l cm (po želji) 2 šalice banana tikvica, oguljenih i narezanih na kockice od oko l cm 3 šalice kupusa, narezanog na kriške l velika tikvica, narezana na kriške l bujon od povrća 1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli Svježe mljeveni crni papar
D
BAKINA SALATA OD KUPUSA 20 min.
l mala glavica kupusa, naribana ili fino narezana 1/4 vrele vode Morska sol ili zamjena za sol l velika mrkva, očišćena i naribana l mala zelena paprika, narezana na tanke rezance Sok l malog limuna 1/4 šalice svježeg kopra ili 2 žlice osušenog 1-2 šalice majoneze Prelijte kupus vrelom vodom. Dodajte sol i dobro izmješajte kako bi kupus omekšao. Dodajte mrkvu i zelenu papriku. Dodajte sok od limuna, kopar i majonezu. Dobro promiješajte. Ohladite. Ova se salata dobro drži u hladnjaku i duže vremena. Ako vam nešto ostane, stavite to na Njujorški goodwich.
OSAMNAESTI DAN - ČETVRTAK
a
20 dkg svježih gljiva l žlica maslaca Morska sol, aromatizirana sol ili aromatični dodaci bez soli (po želji) l nepuna žlica svježeg limunova soka
DORUČAK: K;n> i prvoga dana.
Odsijecite krajeve stručaka gljiva. Uzdužno ih narežite na kriške debljine 3-6 mm. U velikoj tavi rastopite maslac. Dodajte gljive i lagano ih prepržite dok ne počnu mekšati. Dodajte aromatične dodatke i limunov sok. Za 3 osobe.
RUČAK: Svježe voće ili sok od mrkve (po želji) Njujorški goodwich (str. 147) ili energetska salata (str. 133) VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) (po želji) Piletina pečena na ražnju sa češnjakom* ili pečeni krumpir sa sirovim maslacem Pržene gljive* Tikvice s bosiljkom Vinaigrette
d
PILE UNA PEČENA NA RAŽNJU SA ČEŠNJAKOM
TIKVICE S BOSILJKOM VINAIGRETTE
15 min.
6 malih tikvica l žlica crvenog luka, tanko narezanog l zelena paprika, narezana na tanke trake (po želji) l crvena paprika, narezana na tanke trake (po želji)
«,» «,» *« «,# »* «,*
G
PRŽENE GLJIVE 10 min.
25 min.
Umak za preljevanje pečenja: 1/2 žličice češnjaka, nasjeckanog l /lica svježeg limunova soka l žličica dijonskog senfa 1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli Svježe mljeveni crni papar l cijela pileća prsa, prepolovljena, bez kožice Pomiješajte sve sastojke za umak za preljevanje pečenja u maloj posudi. Njime namažite pile. Pecite pile na ražnju često ga mažući umakom. Za 1-2 osobe.
Bosiljak Vinaigrette: 1/4 šalice svježeg bosiljka, nasjeckanog ili l žlica osušenog bosiljka l žlica svježeg limunovog soka 3 žlice maslinova ulja l žličica dijonskog senfa 1/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli Svježe mljeveni crni papar (po želji) Tikvice dijagonalno narežite na kriške deblj ine oko 0.6 cm i stavite ih u posudu za kuhanje povrća na pari. Pokriveno kuhajte iznad vrele vode 3 minute ili dok ne počnu mekšati. Stavite ih u zdjelu za serviranje. Dodajte crveni luk i paprike ako želite. Sastojke za vinaigrette stavite u malu posudu. Ulupajte ih i prelijte preko povrća i protresite vodeći računa da ne oštetite tikvice. Za 3 osobe.
DEVETNAESTI DAN - PETAK Salata kao glavno jelo
DORUČAK: K;io i prvoga dana. RUČAK: Nastavite s voćem i sokom, a možete uzeti i sirovo povrće ili pladanj povrća i voća (str. 141) VEČERA: 1/2 dinje ili 1/2 honeydew dinje ili l cijeli grejp Farmerski chop suey*
0
FARMERSKI CHOP SUEY 20 min.
1 mala glavica zelene salate kristalke. oprana, osušena i grubo narezana 2 šalice špinata, grubo narezanog 6 rotkvica, narezanih na kriške l osrednji krastavac, oguljen i narezan na kriške l velika rajčica, narezana na kocke l zelena paprika, narezana na kriške l mala crvena slatka paprika, narezana na kriške (po želji) 1-4 žlice ljutike, narezane na kriške, po ukusu 1/2 šalice kiselog vrhnja l šalica mekanog kravljeg sira l žličica osušenog kopra ili l žličica svježeg kopra 1/8 žličice osušenog estragona Morska sol Svježe mljeveni crni papar Svo povrće stavite u veliku posudu i izmiješajte ga. Kiselo vrhnje pomiješajte
s kravljim sirom u manjoj posudi. Dodajte kopar, cstragon, morsku sol i papar. Posipajte po salati i dobro promiješajte. Ova je salata odlično glavno jelo onima koji obožavaju mliječne proizvode. Za 2 osobe. Prije spavanja zamrznite jednu ili dvije velike oguljene banane za sutrašnji napitak.
DVADESETI DAN - SUBOTA
DORUČAK: Kao i prvoga dana \\ifrape od bobica* RUČAK: Svježe voće ili sok od mrkve (po želji) .Ivittillas* ili energetska salata (str. 133)
O
3 kukuruzne tortille 1/2 avokada, narezanog na kriške Malo majoneze ili senfa Malo aromatizirane soli (po želji) Jestive mladice djeteline lucerke Tortille zagrijte u u vrućoj suhoj tavi. Premažite ih majonezom ili senfom. Stavite dvije kriške avokada na sredinu tortille. Posipajte aromatiziranom soli. Dodajte sloj jestivih mladica djeteline lucerke i čvrsto savijte. Za l osobu.
VEČERA: ( \nts-cous* i francuski grašak sa zelenom salatom* ili pečeno vrtno povrće* Pariška salata sa šparogama (str. 166)
D
FRAPE OD BOBICA 3 min.
1 šalice svježeg soka od naranče, jabuke ili mandarine l šalica svježih ili smrznutih bobica: jagoda, malina ili borovnica l ili 2 velike banane, svježe ili smrznute Sve sastojke izmješajte mješalicom dok ne nastane gusta smjesa. Djeca ovo obožavaju. NAPOMENA: Umijesto bobica možete uporabiti i drugo voće koje volite.
AVOTILLAS 5 min.
«* ** ** ** *» *;
d
COUS-COUS 15 min
Recepti za cous-cous neznatno se razlikuju. Ovaj je uobičajen, ali ukoliko je recept na vašoj kutiji cous-cousa drukčiji, radite prema njemu. Za tu će vrstu cous-cousa biti dobar. 2 šalice vode 1 šalica cous-cousa 2 žličice slatkog maslaca 1/2-1 i 1/2 žličice soli Ostavite vodu da zakipi. Dodajte cous-cous, maslac i morsku sol. Pustite da lagano vrije neko vrijeme. Neprestano miješajte, oko 2 minute ili dok veći dio vode ne ispari. Skinite s vatre, poklopite i pustite da odstoji 10-15 minuta. Za 2-3 osobe.
D
FRANCUSKI GRAŠAK SA ZELENOM SALATOM 20 min.
2 žlice slatkog maslaca
l i r / . u i | t r x i i | . i k ; t , prepolovljen ili nasjeckan
t šalice svježeg ili smrznutog graška l mala glavica zelene salate kristalke ili puterice, grubo istrgana na komadiće 1/2 žličice osušene majčine dušice 1/4 šalice vode Morska sol, aromatizirana sol ili aromatični dodaci bez soli l žlica slatkog maslaca (po želji) Svježe mljeveni crni papar Rastopite 2 žlice maslaca u dubokoj tavi. Dodajte češnjak i pržite 2-3 minute da maslac poprimi miris češnjaka. Uklonite češnjak i dodajte grašak. Nastavite pr/iti tako da se grašak obloži maslacem. Dodajte zelenu salatu, majčinu dušicu, vodu i morsku sol. Pustite da pokriveno lagano vrije na slaboj vatri 5 minuta. Koristite li svježi grašak trebat će mu 10 minuta. Često miješajte kako grašak ne bi izgorio. Ako voda ispari prije no što grašak omekša, dodajte još malo vode. Želite li, umiješajte još žlicu maslaca. Upotrijebite kao umak za couscous ili kombinirajte s cous-cousom i dobro promiješajte. Za 2-3 osobe.
D
PEČENO VRTNO POVRĆE 45 min.
Ovaj jednostavni način pripremanja ukusnog pečenog povrća može se primijeniti za svaku vrstu povrća osim za prokulice koje postaju gorke. Povrće jednostavno pečeno u maslacu i vlastitom soku ima jedinstveni okus kojeg nije moguće dobiti na ostale načine pripremanja. 1 šalica mrkve, narezane na tanke štapiće 2 šalice krumpira, oguljenih, narezanih na četvrtine i na kriške od 0.5 cm ili l mala cvjetača, istrgana na cvjetiće od oko 0.5 cm 1 paket smrznutog boba 2 velike tikvice, narezane na četvrtine i na kocke od oko 2.5 cm 2 šalice kupusa ili bijelog kineskog kupusa, grubo narezanog 1/4 šalice maslaca 3 žlice svježeg peršina, nasjeckanog (po želji) 1/4 žličice aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli
1/2 žličice morske soli (po želji) Svježe mljeveni crni papar Prethodno zagrijte pećnicu na 160°C. Svo povrće stavite u vatrostalnu posudu s poklopcem premazanu maslacem. Posipajte peršinom, aromatiziranom soli, morskom soli i paprom. Poklopite i stavite u pećnicu 35-40 minuta ili dok povrće ne omekša. Dodajte maslaca po želji i složite sa salatom. Također se može iskoristiti za salatu proljetni vrt. Za 4 osobe. Prije spavanja zamrznite 2 šalice kriški dinja (1/2 dinje) u vakumiranoj posudi za sutrašnji sladoled od dinje.
1/2 l i n i j i - , nare/une na kocke ili kolutove ili l mango, narezan na kocke 2 hreskve, oguljene i narezane na kriške l šalica borovnica l mala banana, narezana na kriške (po želji)
DVADESETPRVI DAN - NEDJELJA
DORUČAK: S\ je/i sok i voćna salata po izboru ili voćna salata od borovnica i dinje* Sladoled od dinje*
** * *
RUČAK: Svje/c voće ili sok od mrkve (po želji) l o r t i l l c s krastavcem (str. 163) ili Tabouli* i/ili energetska salata (str. 133)
d
V V V V V V V V V V
D
»* * *
* ** * • *
* * ** ** * *
SLADOLED OD DINJE 3 min.
1/2 dinje, narezane na kocke i smrznute
VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) Savijača od kupusa* ili pečeni riblji fileti (str. 180) Povrće kuhano na pari u umaku od limuna i maslaca* Krastavci s koprom (str.180) ili bakina salata od kupusa (str. 195)
*** **• •*• *** **» *** *** **» »*» *** *** *** *** A.. **.
Zajedno pomiješajte svo voće. Za vrućih ljetnih dana možda ćete htjeti na ovakvu salatu staviti i sladoled od dinje. Poslužite za užinu ili ručak. Ovo je i odlično predjelo glavnom jelu.
V
A A A A V *
VOĆNA SALATA OD BOROVNICA I DINJE
Evo još jednog razloga da kupite sokovnik: POLUSMRZNUTI SOK OD VOĆA! On se u sokovniku vrlo lako priprema. Smrznuto voće jednostavno propustite kroz sokovnik i dobit ćete divni smrznuti desert bez kemikalija, aditiva, mliječnih proizvoda i šećera. Možete iskoristiti svako voće: dinje, banane, jagode, itd. Također možete upotrijebiti i više vrsta voća. A ako sokovnik nemate, polusmrznuti sok možete napraviti i mješalicom ili uređajem za obradu hrane. *** *** *•* *•• *** *** *** *** *** ••• ••• *** *** *** *»* *** *•* *•* *** ***
10 min.
Ovo je odlična ljetna salata. Umjesto dinje možete uzeti mango. Zreli mango je na dodir mekan, ali ne premekan. Treba biti jarko crven, žutonarančast ili žutozelen. Posve zelena boja manga pokazuje da još nije zreo i da će biti kiseo. Mango ogulite i uklonite sjemenku. Ljetno voće možete zamrznuti kako biste u njemu uživali zimi. Prije zamrzavanja voće narežite na komade. Breskve, ncktarinke, kajsije i si. najbolje je narezati na četvrtine. Bobice možete zamrznuti cijele. Dinje valja narezati na komade od oko 5 cm. Banane se mogu zamrznuti cijele, ali ih prethodno treba oguliti. Papaju i mango valja oguliti i narezati na komade. Voće je najbolje zamrznuti zatvoreno u vakuumske posude. Od svog smrznutog voća može se pomoću sokovnika napraviti polusmrznuti voćni sok.
D
TABOULI 45 min.
l šalica izmrvljenog pšeničnog bulgura 1 i 1/2 šalica vode 1/2 šalice svježeg peršina, nasjeckanog 1/2 šalice ljutike, nasjeckane 2 žlice svježe nane, nasjeckane ili 2 žlice osušene 2 žlice maslinova ulja 2 žlice svježeg limunova soka 1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodatka bez soli Svježe mljeveni crni papar (po želji)
l mala rajčica, nare/ana (po l / i n i vljeni pšenični bulgur stavite u vodu i močite dok se voda ne upije, oko 30-60 minuta. Dodajte peršin, ljutiku, nanu, maslinovo ulje, limunov sok, sol i papar. Dobro promiješajte. Dodajte rajčicu i polako miješajte. Poslužite na sobnoj temperaturi ili malo rashlađeno. Za 4 osobe.
jakoj vatri često miješajući dok ne počnu mekšati. Skinite ih s vatre, poškropite limunovim sokom i dodajte povrću. Sve dobro promiješajte. 4 kore za savijaču 2 žlice maslaca 4 žlice mrvica od kruha od integralnog žita Pripremite savijaču.
a
SAVIJAČA OD KUPUSA 75 min.
1 /lica maslaca 2 šalice kupusa, sitno narezanog 2 šalice bijelog kineskog kupusa, istrganog na komadiće l šalica ribizla (po želji) 1 mali crveni luk, tanko narezan 2 ljutike, narezane na komadiće 2 šalice svježeg kopra, nasjeckanog ili l žličica osušenog 2 žlice svježih listova korijandera ili peršina, nasjeckanih 1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli
Pećnicu zagrijte na 200°C. Cjediljkom procijedite povrće i gljive. Sok sačuvajte kako biste ga dodali juhama, umacima ili umacima za pečenje. Maslacem lagano namažite limeni kalup za kolače. Jednu koru stavite na vlažni ubrus. Lagano je premažite rastopljenim maslacem. Stavite drugu koru povrh prve. Lijevu stranu kore posipajte mrvicama. Prebacite desnu stranu preko lijeve kako biste pokrili mrvice i napravite pravokutnik. Po vrhu lagano premažite rastopljenim maslacem. Rasporedite 1/2 nadjeva od povrća uz dužu stranicu ostavivši 2.5 cm rubova od kraćih strana praznim. Preklopite krajeve preko povrća i smotajte savijaču. Rubnu stranu stavite na limeni kalup premazan maslacem. Preostalim maslacem premažite savijaču. Na isti način napravite još jednu. Pecite dok ne pozlati oko 30 minuta. Svaku savijaču izrežite na 3 ili 4 komada. Za 3-4 osobe.
Pripremite nadjev. Rastopite maslac u velikoj dubokoj tavi. Dodajte kupus, bijeli kineski kupus, ribizle, crveni luk i ljutiku. Često prevrćući pržite na srednje jakoj vatri 3-4 minute ili dok kupus ne počne venuti. Dodajte kopar, listove korijandera, morsku soli i l minutu kuhajte na jakoj vatri. Dobro promiješajte kako bi se mirodije dobro izmiješale s povrćem. Stavite na stranu. l žlica maslaca 20 dkg svježih gljiva, narezanih na kriške l žličica limunova soka Pripremite gljive. U posebnom velikom loncu rastopite maslac. Dodajte gljive i kratko pecite na
G POVRĆE KUHANO NA PARI U UMAKU OD LIMUNA I MASLACA 20 min. 4-6 mekih mladih mrkvi, narezanih na kockice od oko l cm 2 osrednje tikvice 2 osrednje žute tikve 2 žlice maslaca, rastopljenog 2 žličice svježeg limunova soka Mrkve stavite u posudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno kuhajte iznad vrele vode oko l O minuta. Dodajte cijele tikvice i tikve i kuhajte ih 5-7 minuta ili dok me omekšaju. Stavite povrće u zdjelu za serviranje. Tikvu po dužini narežite na četvrtine, a zatim na kockice od oko l cm. Pomiješajte maslac i limunov sok i prelijte po povrću. Lagano promiješajte. Za 4 osobe.
DVADESETDRUGI DAN - PONEDJELJAK Cjelodnevna prehrana voćem
DORUČAK: Sok od svježeg voća RUČAK: Sok od svježeg voća, voćna salata po izboru ili razno voće Sladoled od dinje (str. 205) (po želji) VEČERA: Svježe voće Frape od datula ili jagoda (str. 192) (po želji) Ovakav danje vaš najbolji prijatelj u njezi, održavanju i proljepšavanju tijela. Kad jednom ovladate ovome dragocjenim instrumentom za održavanje zdravlja i za mršavljenje, bit ćete na putu ka novom, zdravom načinu života.
DVADESETITREĆI DAN - UTORAK
DORUČAK: Kao i prvoga dana. RUČAK: Svježe voće ili sok od mrkve (po želji) Orasi i krastavci (str. 150) ili rolice od zelene salate* VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) (po želji) Bollito Misto* ili artičoke kuhane na pari* i salata Cezar (str. 151) Salata od kukuruza s curijjem* (po želji) .». ,«L .». .». .». -•- -«- -*- .*. .». .*. -<•>. .*- -». .». .*- .#. .». .*. ,». " " " •* • " " " " " * " " " " " " " "
0
ROLICE OD ZELENE SALATE 15 min.
Ovo je zasitna salata što se jede prstima, a koja potječe od burrita. Hrskavi duguljasti listovi zelene salate koriste se kao omotači. Oni se nadjevaju mješavinom avokada i drugog povrća. 1 veliki avokado l velika rajčica, grubo narezana l mali krastavac ili 2 kisela krastavčića, oljušteni i narezani l žlica crvenog luka, narezanog (po želji) 1-2 šalice jestivih mladica graha ili djeteline lucerke ili oboje l žličica senfa (po želji) l žličica svježeg limunova soka Prerežite avokado na pola po dužini. Uklonite sjemenku i stavite je na stranu. Izvadite meso žlicom i stavite u zdjelu srednje veličine. Dobro ga izgnječite vilicom. Dodajte rajčicu i krastavac, luk , senf i sok od limuna. Umiješajte
j e s t i v e mladice, kub velike zdjele ukrasite listovima salate u obliku cvijeta. U M e d i n u stavite mješavinu avokada. Kad zaželite jesti, veliku /licu avokada stavite na list salate i savijte ga u stilu burrita. Za 2 osobe. NAPOMENA: U mješavinu stavite sjemenku avokada ukoliko je nećete odmah koristiti. Tako neće postati smeđom.
D BOLLITO MISTO (PLADANJ POVRĆA KUHANOG NA PARI) 40 min. 3-4 cikle 4 mlada krumpira, neoguljena ili 4 bijele repe, oguljene 4 osrednje mrkve ili pastrnaka 3 velike grančice brokolija s cvjetićima 1/2 osrednje glavite kupusa 4 male tikvice ili Bilo koje povrće po izboru 1/4 šalice rastopljenog maslaca ili umak od maslaca sa začinima Svježi limunov sok (po želji) Četkom dobro operite cikle i krumpire ili repe i ostružite mrkvu. Sve stavite u posudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno kuhajte iznad vrele vode približno 20 minuta ili dok povrće na dodir noža ne bude mekano. Skinite s vatre i želite li, ogulite ciklu i krumpir. Stavite na stranu. Uklonite debele grančice brokolija ostavljajući oko 8 cm stručka i cvijet. Kupus narežite na četvrtine. Stavite brokoli, kupus i cijele tikvice u posudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno kuhajte iznad vrele vode približno 10 minuta ili dok ne omekša. Brokoli razrežite po dužini i tikvice na kriške. Narežite cikle, krumpire i mrkve na kockice veličine zalogaja. Zeleno povrće stavite na sredinu pladnja sa ciklom, krumpirom i mrkvom oko njega. Poslužite s rastopljenim maslacem začinjenim limunovim sokom ili umakom od maslaca sa začinima. Za 3-4 osobe NAPOMENA: jelo od povrća kuhanog na pari s visokim sadržajem vode poput ovoga ubrzat će uklanjanje suvišne tjelesne težine. Neka stoga bude uključeno u vašu prehranu.
V V V *#* V V V V V V V V V V V V V V V V
n
ARTIČOKE KUHANE NA PARI 50 min.
Artičoke su ukusne i lako se pripremaju. Iako nisu teško jelo, vrlo su hranjive i zasitne. Od sada nek vam artičoke budu glavni dio obroka, a ne predjelo kao što je uobičajeno. Kad birate artičoke izaberite one čiji su cvjetni listići zatvoreni. Što su artičoke čvršće i kompaktnije, svježije su. 4 artičoke l lovorov list (po želji) l režanj Češnjaka (po želji) Nekoliko grančica celera (po želji) Odrežite krejeve peteljki artičoka i želite li, bodljikavi vrh svakog lista. Operite ih vodeći računa da istresete višak vode kako ne bi postale gnjecave dok se budu kuhale na pari. Stavite ih u posudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno kuhajte iznad kipuće vode kojoj ste dodali lovorov list, Češnjak i grančice celera. Kuhajte 35-45 minuta, ovisno o veličini artičoka. Gotove su kad jednog od vanjskih listova možete lako skinuti. Bacite lovorov list, celer i češnjak. Poslužite s rastopljenim maslacem ili umakom od maslaca sa začinima. Za 24 osobe
0
UMAK OD MASLACA SA ZAČINIMA 7 min.
1/4 šalice maslaca 1 ljutika, nasjeckana l žličica dijonskog senfa l žlica svježe ili l žličica osušene krabuljice l žlica svježe ili l žličica osušene majčine dušice l žlica svježeg peršina, nasjeckanog 1/4 žličice morske soli (po želji) Rastopite maslac. Dodajte ljutiku i pržite kratko dok ne omekša. Mješalicom miješajte maslac s ljutikom i senf, mirodije i sol dok ne nastane umak. Toplo polijte po povrću i poslužite.
SALATA OD KUKURUZA S CURRVJEM 20 min. 1 /lica ulja od šafranike 1/2 Šalice crvenog luka, sitno narezanog na kockice 1/2 Šalice ljute crvene paprike, sitno narezane na kockice 1/2 šalice slatke zelene paprike, sitno narezane na kockice 1/2 žličice currvja u prahu 1/2 žličice osušenog origana 1/4 žličice đumbira 4 Šalice kuhanog kukuruza 1/2 Šalice zelenih maslina nadjevenih pimentom, narezanih na listiće 1/2 šalice majoneze 3/4 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli 2 žlice svježih listova korijandera, nasjeckanih (po želji) U velikoj tavi zagrijte ulje. Dodajte crveni luk i pržite dok ne omekša. Dodajte l j u t u i slatku papriku i kratko prepržite dok ne počnu venuti. Dodajte curry u prahu, origano i đumbir i kratko pržite. Sve to stavite u veliku zdjelu s kukuruzom. Umiješajte masline, majonezu i morsku sol. Još jednom dobro promiješajte. Salatu ukrasite listovima korijandera. Za 3 osobe.
DVADESE TČETVRTI DAN - SRIJEDA
DORUČAK: Kao i prvoga dana. RUČAK: Svježe voće ili sok od mrkve (po želji) Energetska salata (str. 133) ili njujorški goodwich (str. 147) VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) (po želji) Piletina pečena na ražnju sa češnjakom (str. 196) ili varivo odyama* Salata od celerovog korijena* ili francuska zelena salata (str. 139) Šparoge na talijanski* ili brokoli u umaku od maslaca i limuna*
d
VARIVO OD VAMA 40 min.
1 veliki ili 2 mala vama. oguljena i narezana na četvrtine 2 tikve s zakrivljenim vratom 2 velike tikvice 1 velika mrkva, ostrugana i narezana na kriške od oko 1.5 cm 2 šalice svježeg ili smrznutog boba ili graška 2 žlice naslaca 1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli Vam, tikve i tikvice stavite u posudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno kuhajte iznad kipuće vode 5-7 minuta dok ne omekšaju. Tikve izvadite kad budu mekane, a yam ostavite kuhati još 20 minuta. U drugoj posudi za kuhanje povrća na pari kuhajte mrkve i bob 15 minuta ili dok ne postanu mekani. Koristite li smrznuti bob ili grašak, mrkve kuhajte 10 minuta same pa dodajte
IM asak ili bob i kuhajte još 5 minuta. Stavite ih u posudu za serviranje i dodajte kriške narezanih tikvica i tikvi. Vam narežite na komadiće od oko 2.5 cm i dodajte ostalom povrću. Na kraju dodajte maslac i aromatične dodatke i dobro promiješajte pa poslužite. Za 2 osobe kao glavno jelo.
*** A A A A A A A A A A A A A A A A A A A.. * » • V » V * V V % V V V V V V *»*
D
SALATA OD CELEROVOG KORIJENA 25 MIN.
1 osrednji korijen celera 2 žlice svježeg limunova soka 1/2 šalice majoneze 2 žličice dijonskog senfa Celerov korijen narežite na vrlo sitne kriške. S njih skinite koru pa svaku krišku narežite na dugačke tanke trake. Stavite sok od limuna u 4 šalice kipuće vode. Stavite celerov korijen u vodu i kuhajte 3-5 minuta ili dok ne bude mekano hrskav. Dobro procijedite. Pomiješajte majonezu i senf. Toj smjesi dodajte celerov korijen i dobro promiješajte. Poslužite na sobnoj temperaturi ili rashlađeno. Za 4 osobe. **• A A A A A A A A A A A A A V V V * V V V V %* %* %* V V
n
ŠPAROGE NA TALIJANSKI 7 min.
450 g šparoga l žlica maslinova ulja l žličica svježeg limunova soka Tvrde krajeve šparoga otrgnite i bacite. U dubokoj tavi zagrijte oko 2 l vode. Kad zakipi dodajte šparoge i ostavite da nepokriveno lagano vrije 3-4 minute ili dok ne postanu mekano hrskave. Izvadite ih iz vode i stavite u zdjelu za posluživanje. Odmah dodajte maslinovo ulje i sok od limuna. Promiješajte. Za 2-4 osobe.
* • » A A A A A A A A A A •** A A A A A A %* V V V " % * » * • * * % • * * • • » * # #
D
BROKOLI U UMAKU OD MASLACA I LIMUNA 10 min.
3-4 grančice brokolija s cvjetićima 2 žlice maslaca 2 žličice svježeg limunova soka Tvrde krajeve brokolija uklonite ostavljajući cvjetić i 5-8 cm stručka. Uklonjene dijelove nemojte baciti već ih ostavite za teriyaki brokoli (str. 159) Juhe ili druga jela od povrća. Svaki stručak brokolija podijelite na zasebne cvjetiće. Stavite ih u posudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno kuhajte iznad vrele vode 5-7 minuta. Stručci brokolija moraju na dodir noža biti mekani i imati svijetlozelenu boju. U maloj tavi rastopite maslac na laganoj vatri. U maslac dodajte limunov sok. Umak izlijte na vrući brokoli. Za 2-4 osobe.
DVADESETPETI DAN - ČETVRTAK
DORUČAK: Kao i prvoga dana
U velikom loncu za juhu rastopite maslac i zagrijte ulje. Dodajte češnjak, crveni luk i celer i pržite dok povrće ne počne venuti. Dodajte krumpir, tikve, miso ili bujon i mirodije. Dodajte toliko vode da pokrije povrće. Pustite da zakipi i neka pokriveno lagano vrije 20 minuta ili dok povrće ne postane mekano. Malo ohladite i promiješajte mješalicom na više puta kako biste dobili zlatnu kremu. Ponovno polako zagrijte često miješajući kako se juha ne bi uhvatila za dno. Za 4 osobe.
RUČAK: S\ ježe voće ili sok od mrkve (po želji) Sendvič lepinja s nadjevom (str. 177) ili energetska salata (str. 133)
D PRŽENO MIJEŠANE GLJIVE S TIKVICAMA I KINESKIM ZELJEM 45 min.
VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) (po želji) Zlatna krumpirova juha* ili krem juha od mrkve i poriluka (str. 189) Prženo miješane gljive s tikvicama i kineskim zeljem* Krastavci s koprom (str. 1 80)
NAPOMENA: Ovo je osnovna tehnika takvog pripremanja hrane koja se može uspješno primijeniti na svakom povrću. Ukoliko nemate sušene gljive, umjesto njih možete upotrijebiti svježe ili mrkve kuhane na pari. Umjesto tikvica možete uzeti brokoli ili bijeli grašak, ali ih prethodno trebate blanširati ili skuhati na pari. Bijeli se grašak blanšira l minutu, a brokoli 5 minuta kuha na pari. Umjesto kineskog zelja možete iskoristiti i obični kupus.
* •• • »*» *% T»r A v •*# v »** v »•» "tf «*« A A V A V A A A A A•A» A •V vv v v * A * " "A" "
n
ZLATNA KRUMPIROVA JUHA 30 min.
2 žlice maslaca l žličica ulja od šafranike l režanj češnjaka, nasjeckanog 1 veliki crveni luk, grubo nasjeckan 2 šalice celera, nasjeckanog 5 osrednjih crvenih ili 8 blijedoružičastih krumpira, oguljenih i narezanih na kockice od oko 2.5 cm 6-8 krivovratih tikvi, narezanih na kriške debljinbe oko 06. cm l žlica bijelog misoa ili l bujon od povrća l žličica osušene majčine dušice 1/4 osušenog estragona 1/2 žličice osušene kadulje Morska sol, aromatizirana sol ili aromatični dodaci bez soli Malo mljevene cavenne paprike 6-7 šalica vode
2 šalice osušenih gljiva 2 šalice bujona od povrća ili kostiju 6-7 ljutika l svežanj kineskog zelja ili bijelog kineskog kupusa (približno 4 šalice) l žlica ulja od šafranike Pripremite povrće. Gljive namočite u bujonu od povrća ili kostiju, približno tridesetak minuta. Dok se gljive namaču, narežite tikvice i ljutike dijagonalno na kriške, a kinesko zelje grubo izrežite. Ostavite ih na strani u zasebnim posudama. Gljive ocijedite, a bujon sačuvajte za umak. Tvrde stručke gljiva odvojite, a velike prepolovite. Stavite ih u posudu s tikvicama. Začini: l režanj Češnjaka l žličica svježeg đumbira, nasjeckanog ili 1/2 žličice đumbira u prahu Ulje od šafranike
Pripremite začine. (Vsnjak i dumbir nasjeckajte. Stavite ih u malu posudu i pokrijte malom količinom ulja od šafranike. Stavite drugu zdjelu na jaku vatru da se grije. Umak l s u l i c a soka u kojem su se namakale gljive l /lica tamarija ili gustog umaka od soje l žličica meda 1 žlica paštete od kineskog graha ili umaka tofu ili umaka za roštilj 2 žličice svježeg limunova soka ili suhog serija 1/2 žličice curryja u prahu Pripremite umak. Sve sastojke zajedno dobro izmiješajte. ZguSnjivač: 1 žlica gustina 2 žlice hladne vode l žličica ulja od šafranike Pripremite zgušćivač. Sve sastojke stavite zajedno i miješajte ih dok ne dobijete glatku masu. Priprema u posljednji čas:
Sastojke poredajte ovim redom: 1) ulje, 2) začini, 3) ljutike, tikvice, gljive i zelje, 4) umak, 5) zgušnjivač. Ulje stavite u prethodno zagrijanu zdjelu. Odmah dodajte mirodije i začine. Potom dodajte ljutike i promiješajte. Dodajte gljive i tikvice neprekidno miješajući povrće u ulju. Počnu li se tikvice rumeniti dodajte nekoliko žličica bujona od povrća. Nastavite miješati dok tikvice i ljutika ne dobiju svijetliju boju. Dodajte zelje i neprestano miješajte. Dodajte umak stalno miješajući dok zelje ne počne venuti. U tankom mlazu dodajte zguščivač. Miješajte svo povrće kako bi se dobro natopilo umakom. Stavite na veliki tanjur i odmah poslužite. Za 3-4 osobe.
DVADESETŠESTI DAN - PETAK Salata kao glavno jelo
DORUČAK: Sok od svježeg voća
RUČAK: Nastavite s voćem i sokom tijekom dana VEČERA: l papaja ili nekoliko kriški svježeg ananasa ili l cijeli grejp Kantonska salata od plodova mora*
A A A A A A A A A A A A A A A A A A A A %* V V %* %* " " " " * * " " • • • * • •
0
•
KANTONSKA SALATA OD PLODOVA MORA 45 min.
2 šalice bijelog kineskog kupusa 2 Šalice jestivih mladica graha 2 šalice mahuna bijelog graška 1/2 šalice mrkve, istrgane na komadiće (po želji) 1 šalica osušenih gljiva, prethodno namakanih 30 minuta (po želji) 2 žličice ulja od šafranike (po želji) 2 šalice škampa, mesa rakova ili drugih plodova mora 4 šalice zelene salate, grubo narezane 2 šalice špinata, grubo narezanog ili sitno narezanog kineskog zelja Pripremite salatu. Gljive namačite u toploj vodi oko 30 minuta dok ne nabubre i omekšaju. Bijeli kineski kupus narežite na tanke kriške. Prerežite mahune jednom ili dvaput da budu veličine zalogaja. Iz njih izvadite konce i blanširajte ih cijele u kipućoj vodi l minutu. Ocijedite ih i odmah stavite pod hladnu vodu ili uronite u
posudu vode s ledom. Osušite ih i dijagonalno narežite na kriške od oko 2 cm. Mrkve blanširajte l minutu u kipućoj vodi. Ocijedite ih i odmah stavite pod hladnu vodu ili uronite u posudu vode s ledom. Ocijedite gljive, ostavljajući sok u kojem su se močile za drugi obrok. Osušite ih i narežite na tanke trake. Uporabite ih nekuhane ili ih prepržite na ulju dok ne omekšaju. Koristite li svježe škampe, s ljušturama ih uronite u kipuću vodu i kuhajte ih < l minute dok ne dobiju ružičastobijelu vodu. Ocijedite ih i stavite pod hladnu vodu. Skinite im oklope, svakog uzdužno prerežite i iz njih uklonite otpatke l i i i i n c vlažnim papirnatim ubrusom. Koristite li smrznute škampe, odmrznite ih i kuhajte na pari 3-5 minuta. Škampe dobro ocijedite. Koristite li smrznuto meso raka, odmrznite ga, isperite i uklonite oklop te dobro ocijedite. Škampe 1 povrće stavite u veliku zdjelu. Kantonski preljev 2 /lice listova korijandera ili arugule, nasjeckane (po želji) l /lica l j u t i k e , nasjeckane 1/4 žličice osušenog đumbira ili 1/2 žličice svježe«, nasjeckanog 1 žličica ulja od prženog se/ama 1/2 žličice meda 2 žlice svježeg limunove soka 2 žlice ulja od šafranike l žličica umaka za roštilj ili umaka tofu l žlica tamarija 1/4 žličice morske soli (po želji) Pripremite preljev, Zajedno stavite sve sastojke i dobro ih promiješajte. Prelijte po salati i dobro izmiješajte. Za 2 osobe.
DVADESETSEDMI DAN - SUBOTA
DORUČAK: Svježi voćni sok ili jabučni umak* RUČAK: Svježe voće ili sok od mrkve (po želji) Tortille s krastavcem (str. 163) ili avotillas (str. 201) ili rolice od zelene salate (str. 209) VEČERA: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) (po želji) Žetelačka juha (str. 157) ili starinska juha od leće * Kukuruzni kruh s medom* ili topli sendviči od lepinja* Bakina salata od kupusa (str. 195)
*> *:* *:* *:* *:* *> •> •:• *:* <* <* *> •> *> <* *> *> * <* *> a
SVJEŽI JABUČNI UMAK 5 min.
Ovo je odlična zamjena za doručak i idealna hrana za djecu. 1/2 šalice svježeg jabučnog soka ili 1/2 šalice vode 2 velike jabuke, oguljene i nare/ane na četvrtine 1/2 žličice kore cimeta ili muškatnog oraščića ili po 1/4 žličice i jednoga i drugoga l svježa ili smrznuta banana ili 1/2 papaje ili 2 zrela persimmona, vrlo mekana (po želji) Sve sastojke izmiješajte mješalicom. Miješajte dok ne dobijete glatku smjesu. Jedino sirovi (nekuhani) jabučni umak dobro djeluje na organizam. Kuhani je kiseo i više šteti nego koristi. Svježi jabučni umak treba uzimati samo na prazan želudac. Za 1-2 osobe.
*** *** *** *** *** *** *J* *** *** *** *** *•* *t******* ^ ^C* *S* *5* *fl* 0
STARINSKA JUHA OD LEĆE 75 min.
7 i 1/2 šalica vode 1 režanj češnjaka, sitno nasjeckanog 1 veliki crveni luk, nasjeckan 2 velike mrkve, grubo narezane 2 grančice celera, grubo narezanog i 1/2 šalice leće bujon od povrća ili l žlica crvenog misoa 1/2 žličice osušene majčine dušice /liČica osušenog origana -2 žlice svježeg peršina, nasjeckanog žličica slatke mađarske paprike 1/2 žličice aromatizirane soli (po želji) 1/2 žličice morske soli (po želji) l Šalica svježeg ili smrznutog kukuruza (po želji)
l i 7/8 šalice stepke 1 žličica maslaca 2 šalice svježeg ili smrznutog kukuruza (po želji) Pećnicu prethodno zagrijte na 190°C. Izmješajte suhe sastojke. Dodajte tekuće sastojke. Umiješajte kukuruz. Nemojte previše miješati. Tijesto kukuruznog kruha mora biti malo grudastije. Tijesto stavite u maslacem podmazani kalup veličine 20x20 cm. Pecite pola sata bez kukuruza u njemu ili 55 minuta ako ste stavili kukuruz. Gotov je kad čačkalica ubodena u sredinu ne izađe čista. Polako hladite i narežite na kvadrate od oko 5 cm. izađe čista. Lagano ohladite i izrežite na kocke od 5 cm. NAPOMENA: Tijesto za kukuruzni kruh možete pripremiti i ranije i pokriveno držati u hladnjaku u kalupu do pola sata prije pečenja.
D Zavrijte vodu u loncu za juhu. Dodajte češnjak, crveni luk, mrkvu, celer, leću ili bujon ili miso. Ostavite da ponovno zavrije pa dodajte mirodije. Dobro promiješajte. Neka pokriveno lagano vrije 60 minuta na slaboj vatri. Želite li da juha bude kašasta, miješalicom izmješajte 1/2 juhe. Ponovno zagrijte i dodajte kukuruz. Ostavite da lagano vrije još 5 minuta pa dodajte peršin. Za 3 osobe kao glavno jelo.
G
KUKURUZNI KRUH S MEDOM 35-60 min.
l šalica žutoga kukuruznog brašna ili 3/4 šalice žutoga kukuruznog brašna i 1/4 šalice mekinja l Šalica brašna od integralnog žita 1/2 žličice morske soli l žličica praška za pecivo l žličica sode bikarbone 1/4 Šalice neprerađenog meda l tučeno jaje ili l žličica nadomjeska za jaje ulupanog u l žlici vode
TOPLI SENDVIČI OD LEPINJA 10 min.
2 lepinje od integralnog žita, prepolovljene 2 žlice maslaca, omekšanog l režanj češnjaka 1/2 žličice osušene majčine dušice 1/2 žličice osušenog vrijeska Zgnječite češnjak gnječilicom i umiješajte ga u maslac. Dodajte mirodije i dobro promiješajte vilicom. Maslac namažite na polovice lepinje. Stavite ih u uređaj za tople sendviče na 5 minuta ili dok se ne prepeku. Za 4 osobe. Prije spavanja zamrznite 2 - 2 i 1/2 banane za sutrašnji frape.
DVADESETOSMI DAN - NEDJELJA
DORUČAK: Svjc/i sok, frape ili pladanj voća za doručak* (po želji) RUČAK: Koktel sokova od svježeg povrća (str. 136) (po želji) Jučerašnji ostaci juhe od leće i bakine salate od kupusa ili pravilno kombinirani sendvič (str. 134) ili frape od banane VEČERA: Njujorški goodwich (str. 147) /.upečeni krumpiri* Ljetna zelena salata s kremastim preljevom od avokada*
D
PLADANJ VOĆA ZA DORUČAK 15 min.
l dinja, narezana na kockice veličine zalogaja * šalice kuglica od lubenice \ U v i j a , oguljena i narezana na kriške l velika ili 2 male papaje, oguljene i narezane na kriške l šalice zelenog grožđa bez koštica i malih grozdova grožđa l velika kruška, oguljena i narezana na klinove Ma velikom okruglom pladnju pomiješajte dinje, kivi, papaju i grožđe. Grozdove i kruške poredajte naizmjence oko ruba tanjura. Roslužite s voćnim rapeom po izboru. Za 6 osoba.
**#* •** % **• • ***» •*•» ***• ***» •*•» **** »*«* ***• «**» ***» **• * *%« «**# •*** **•»% * » **• * D
FRAPE OD BANANE 3 min.
l Šalica svježeg bademova mlijeka (str. 193) 2-2 i 1/2 smrznute banane, ovisno o veličini i gustoći frapea Muškatni oraščić Miješalicom izmiješajte bademovo mlijeko, banane i muškatni oraščić. Miješajte dok ne nastane kremasti napitak. Za l osobu. •** **• •** **» •** *** **• **• »** •** **• *** *** **» *** •*» •*• *** *** *** V %* %* V • * # % « " " " * * " • • " " "
n
ZAPEČEN I KRUMPIRI 35 min.
Ovo je ukusna zamjena za pržene krumpiriće. Dopast će vam se volite li krumpir. Vidjet ćete kako ćete uživati u ovoj "neprženoj" poslastici. Premda su izvrsni, prekomjernim konzumiranjem možete usporiti svoj napredak. Polako! Ne prejedajte se! Na ovo jelo gledajte kao na poslasticu i nemojte se predati. Tako ćete s radošću moći uključiti ove krumpire u svoj novi način života. 5 mladih krumpira 1-2 žlice maslaca, rastopljenog Malo aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka (po izboru) Krumpir stavite u posudu za kuhanje povrća na pari i pokriveno kuhajte iznad vrele vode 20 minuta ili dok na dodir noža ne budu mekani. Nemojte dopustiti da budu premekani. Ohladite ih i narežite na kriške od oko 0.6 cm. Stavite ih u kalup za kolače i ravnomjerno premažite maslacem. Posipajte aromatičnim dodacima i stavite stoje moguće bliže grijaču dok ne dobiju koricu i ne pozlate, približno 10 minuta. Nije ih potrebno okretati. Za 2-3 osobe.
umak /a sirovo ili povrće kuhano na pari ili kao namaz za sendviče. Za 2 šalice. n LJETNA ZELENA SALATA S KREMASTIM PRELJEVOM OD AVOKADA 15 min. Ka/na zelena salata: puterica, kristalka, radić ili bilo koja njihova kombinacija 2 šalice špinata l šalica arugule (po želji) 1 mali krastavac, oguljen i narezan na kriške ili 2 kisela krastavčića, oguljena i narezana na kriške 2 šalice jestivih mladica djeteline lucerke, heljde ili suncokreta 1/2 Šalice maslina (po želji) ili l Šalica gljiva Pripremite salatu. Zelenu salatu operite, dobro osušite i istrgajte na komadiće veličine zalogaja odbacujući središnje rebro. Špinat također istrgajte na komadiće veličine zalogaja. U velikoj zdjeli pomiješajte zelenu salatu i špinat. Dodajte arugulu, krastavac i jestive mladice. Kremasti preljev od avokada: l avokado 1 mali režanj češnjaka, nasjeckanog 1/4 šalice vode 2 žličice maslinova ulja 2 žlice kiselog vrhnja 1 žlica svježeg ili l žličica osušenog kopra 1/2 žličice meda 1/2 žličice morske soli, aromatizirane soli ili aromatičnih dodataka bez soli 2 žlice soka svježeg limuna Pripremite preljev. Avokado prepolovite, ogulite, uklonite sjemenku i narežite na velike kocke. Sve sastojke stavite u uređaj za obradu hrane ili ih izmjeŠajte mješalicom. Miješajte dok ne postane kremasto i glatko. Preljev možete iskoristiti za salate,
Pripremite salatu. Izlijte pola šalice preljeva po salati. Dobro promiješajte. Želite li, dodajte još nekoliko žlica preljeva. Dodajte masline ili gljive. Lagano protresite. Za 2 osobe.
ZAKLJUČAK Proteklih petnaest godina uložili smo veliki napor u usavršavanje ovog programa. Očito se ne radi o "idi mi - dođi mi" pristupu. Njegova je svrha staviti vas u sklad s fiziološkim potrebama i prirodnim tjelesnim ciklusima te vam pokazati kako trebate jesti da biste to postigli. S ovim ćete podacima uvijek imati kontrolu nad energijom i težinom. Nemate li trenutačno idealnu težinu, budite uvjereni da ćete je postići nastavite li jesti pravilno kombinirane obroke s visokim udjelom vode, a ujutro samo hranu s visokim udjelom vode. Još ste uvijek u stjecanju DOŽIVOTNOG ENERGETSKOG STILA ŽIVOTA. Smršavit ćete ukoliko nastavite s ovim stoje ovdje izneseno, zauvijek se riješiti prekomjerne težine i postati zdravi i puni energije. Želite li ubrzati napredovanje, preskačite po programu i zaustavljajte se n;i visokoenergetskim danima s voćem tijekom cijelog dana i salatom za glavno jelo. l ) tim ćete danima najviše smršaviti. Imajte u vidu dvije izuzetno važne napomene: prvo, koncentrirana hrana bogata bjelančevinama i ugljikohidratima treba biti pravilno kombinirana i ne č i n i t i \ iso od 30% obroka; drugo, voće je najbolji prijatelj zdravlja vašeg organizma, l ' n u i l i m konzumirano i u dovoljnim količinama, voće će jamčiti da više nikad nećete imati problem s debljinom. Najvažnija točka ovog pristupa jelu jest činjenica da se radi o NAČINU ŽIVOTA, ;i ne dogmatskom skupu pravila kojih se morate čvrsto pridržavati. Naš vas pristup nugraduji' mogućnošću da u njemu sudjelujete u mjeri u kojoj to sami želite. Sami možete odabrati ona područja koja vas zanimaju. Imajući neprestano cilj u vidu i čineći svakog dana nešto, IKV obzira kako to bilo malo, postojat će dovoljna sila da održi program. Na kraju ćete dosegnuti cilj. Do njega ćete stići kao zdravija i sretnija osoba. Ključ svega je SMJER, a ne brzina. Dirnuti smo što smo vam mogli pomoći pri mršavljenju i poboljšavanju kvalitete te produžavanju vašeg života. Ove stranice sadrže doživotni program. Na njih se uvijek možete osloniti, čak i da "skrenete sa staze" gubeći energiju i dobivajući kilograme. Od sad pa nadalje imat ćete oruđe kojim sve to možete preokrenuti i ponovo steći vitalnost. Uvijek se možete osloniti na prirodne zakone života na kojima je ovaj sistem sagrađen. Preuzeli ste odgovornost za vlastito tijelo. Vitkiji, ljepši i zdraviji uživat ćete u svakoj minuti svoje energije. Da biste je postigli, uložili ste velik napor i svakako je zaslužujete! ZDRAVLJE I VITALNOST, SA SVIM SVOJIM KORISTIMA, NISU NIŠTA DRUGO NEGO PRAVA STEČENA ROĐENJEM! NEK VAM ZDRAVLJE UVIJEK BUDE CILJ I NAGRADA!
A. iloihilnc mlormacijc ,. projektima FIT KOR LIFE možete se obratiti Harveyu , Marilyn
BIBLIOGRAFIJA
l na adresu 2210 \Vilshire Blvd., Suite 118, Santa Monica, ČA 90403.
Abramovvski, O.L.M., M.D. Fruitarian Healing System. Natal, South Africa: Essence of Health, 1976. . Fruitarian Diet and Physical Rejuvenation. VVethersfield, Connecticut: Omangod Press, 1973. Accraido, Marcia M. Light Eating forSurvival. VVethersfield, Connecticut: Omangod Press 1978. Agres, Ted. VourFood, YourHealth. Chicago; Inter-Direction Press, 1972. Airola, Paavo. "Meat for B12?" Nuthtion Health Review (Summer 1983): 13 AIlen, Hannah. The Happy Truth About Protein. Austin, Texas: Life Science, 1976. . "Lessonn33, Why We Should Not Eat Animal Products in Any Form." In The Life Science Health System, by T.C. Fry. Austin, Texas: Life Science, 1984. Altman, Nathaniel. Eating for Life. VVheaton, Illinois: Theosophical Publishers, 1974. Ames, Bruce N. "Dietary Carcinogens and Anti-Carcinogens." Science, 23. Septem-
ber1983:1256.
Armstrong, J. W. The WaterofLife. Devon, England: Health Science Press, 1978. Bach, Edvvard. Heal Thyself. London: Daniel, 1946. Ballentine, Martha. Himalayan Mountain Cookery. Honesdale, Pennsylvania: Himalayan International Institute, 1978. Barr, Stringfellovv, and Stella Standard. The Kitchen Garden Book. New York: Viking Press, 1956. Bauman, Edvvard, et al. The Holistic Health Handbook. California: And/Or Press,
1978.
Bealle, Morris A. The Drug Story. Spanish Fork, Utah: The Hornet's Nest, 1949. . The New Drug Story. VVashington, D.C.: Columbia Publishing Co.,1958. Beiler, Henry G. Food l s Your Best Medicine. New York: Random House, 1965. Benerjee, D. K., and J. B. Chaterjea. "Vitamin B Content of Some Articles of Indian Diet and Effect of Cooking on It." British Journal of Nuthtion 94 (1968): 289. Benson, Herbert. Beyond the Relaxation Response. New York: Times Books, 1984. Benton, Mike. "Lessonn30, Sugars and Other Svveeteners May Be Worse Than Bad." In The Life Science Health System, by T. C. Fry. Austin, Texas; Life Science, 1984. . "Lessonn34, The Harmfulness of Beverages in the Diet". In The Life Science Health System, by T. C. Fry. Austin, Texas: Life Science, 1984. Bernard, Raymond W. Eat Your Way to Better Health, Vol. l & II. Clarksburg, West Virginia: Saucerian, 1974. . Rejuvenation Through Dietetic Sex Control. Natal, South Africa: Essence of Health, 1967. Bernard, Theos. Heaven Lies Within Us. Natal, South Africa: Essence of Health,
1947.
Bianchi, Paul, and Russel Hilf. Protein Metabolism and Biological Function. New Brunsvvick, New Jersey: Rutgers University Press, 1970. Bigwood, E. J. Protein andAminoAcidFunctions. NewYork: Pergamon Press, 1972.
