IZMJERA TERENA S OSNOVAMA OSNOVAMA KARTOGRAFIJE I. GRUPA 1. Predmet izmjere? -točke (x, y, z, NV) -dužine -kutevi -površine -visinske razlike
2. Št je mjere!je? Mjerenje je skup postupaka ili poslova obavljenih radi odreivanja vrijednosti neke veličine! ". Mjer!# $e%i&i!#? Mjerna veličina je svojstvo pojave, tijela ili neke tvari koja se "ože razlikovati po količini ili kakvo#i! '. Mjer!# jedi!i(#? -Mjerna jedini$a je veličina utvrena do%ovoro" s kojo" se usporeuju dru%e istovrsne veličine, da bi se pre"a njoj iskazale! ). K#*$# m+, -iti mjere!j# tere!#? -jednake točnosti -nejednake točnosti
. Vr/te mjere!j#? &! neposredna ("jerenje duljina) '! posredna ! uvjetna "jerenja hd * t% + kutova trokuta &./
0. Vr/te +re#*# mjere!j#? -%rube (o"aške) -siste"atske -slučajne!
3. O &em, $i/e +re*e mjere!j#? -ureaju za "jerenje ("jerni instru"ent) -"jerno" postupku -"jeritelju (opažaču) -vanjski" uvjeti"a -dru%i" okolnosti"a!
4. Gr,-e +re*e ? - posljedi$a su zabune, nepažnje, ne"arnosti opažača (po%reška očitanja, opažanje po%rešno% $ilja), izbora nepo%odno% "jerno% ili računsko% postupka ili zane"arivanje zane "arivanje izvora po%rešaka!
&
-takve je po%reške "o%u#e izbje#i pove#ano" pažnjo", odnosno ako se ve# do%ode "o%u#e ih je otkriti i eli"inirati uz po"o# kontrolnih "jerenja i statističkih testova!
15. S%,j!e +re*e? - posljedi$a su o%raničenih "o%u#nosti ljudskih osjetila, nepredvidivih slučajnih pro"jena "jerno% objekta ili nje%ova okoliša, tj! nastaju slučajno! -0lučajne po%reške ne"o%u#e je pojedinačno otkriti, njihovo skupno ponašanje podliježe zakonitosti"a slučajnih veličina te ih je što je broj "jerenja ve#i "o%u#e pouzdano izračunati zakoni vjerojatnosti! -0lučajne po%reške i"aju ove karakteristike1 -kada je provedeno "no%o "jerenja, s isto" #e se vjerojatnoš#u pojavljivati pozitivne i ne%ativne po%reške -pojava "anjih po%rešaka vjerojatnija je od pojave ve#ih!
11. Si/tem#t/*e +re*e? -predstavljaju 2unk$ionalna odstupanja koja nastaju zbo% nedovoljne kalibra$ije ili jednostrano% rukovanja instru"ento", jednostrano% ponašanja objekta "jerenja ili opažača! -takve po%reške i"aju odreenu konstantnu veličinu isto% predznaka (ili 3 ili -)! Mo%u se izbje#i %otovo u potpunosti pažljivo" rekti2ika$ijo" instru"enata i načino" rada ili računski (računanje od%ovaraju#e korek$ije)!
12. 6z$%je!# d/t,#!j# i r#$(i mjere!j#? -0tandardno odstupanje ili standardna devija$ija! -0rednja standardna po%reška (odstupanje) s1 -4"ax 3- s -Najve#e dopušteno odstupanje1 -nor"e (do%ovor) -5eorija vjerojatnosti
1". Vr/te mjeri%#? Mjerilo 6 odnos veličine na karti i veličine u prirodi! &! 7re"a načinu preslikavanja (prikaza)1 a) u"anjeno "jerilo M & 1 " b) identično "jerilo " & $) uve#ano "jerilo " 1 & '! 7re"a obliku1 a) nu"eričko "jerilo M & 1 " a 1 b a -dužina na karti b 6 dužina u prirodi " -"odul "jerila b) %ra2ičko "jerilo
1'. Prem# -%i*, ri*#z#? -nu"erička "jerila -%ra2ička "jerila
'
1). N,meri&*# mjeri%#? Nei"enovana -M & 1 '8 ... 9"enovana -&:: 1 ;./ -& pala$ 1 ;. hvati (& 1 '.)
1. Gr#7i&*# mjeri%#? -linearni raz"jernik -transverzalni raz"jernik -nonius (po"o#no i po"ično "jerilo)
10. Pdje%# *#rt+r#7ije rem# -je*t, ri*#z#? - topo%ra2ske - te"atske! 13. Pdje%# *#rt+r#7ije rem# metd#m# izr#de? - klasična - auto"atizirana! 14. Pdje%# *#rt+r#7ije rem# !#mje!i? Vojne, $ivilne, katastarske, planerske, atlasne, školske! 25. T+r#7/*e *#rte , R8? 5opo%ra2ske karte 6 svi topo%ra2ski objekti (relje2, vode, ve%eta$ija, naselja, pro"etni$e, %rani$a) i"aju jednaku važnost! 21. Tem#t/*e *#rte? 5e"atske karte 6 na nji"a je jedan od topo%ra2skih ili nekih dru%ih objekata posebno istaknut! 22.Vr/te rje*(ij#? -$entralna -paralelna (orto%onalna) -kotirana <=N5>?@N?9 ?ko %leda"o neki pred"et sa"o jedni" oko", onda svaka vidljiva točka pred"eta šalje u oko po jednu zraku! ?ko za"isli"o da s"o sve te zrake presjekli neko" ravnino", dobiti #e"o u toj ravnini sliku ili projek$iju pred"eta! A>5ABN?@N?- ?ko se oko ili središte proji$iranja A po"akne od ravnine slike neiz"jerno daleko, onda su sve zrake pro"etali$e, koje idu to" neiz"jerno daleko" točko" "eusobno usporedne, pa se slika pred"eta na ravnini C zove paralelna projek$iija to% pred"eta!
2". R#z%i*# izme:, %#!# i *#rte? 7lanovi1 -objekti se u%lavno" prikazuju u točno" "jerilu -De"lja se s"atra ravno" -"jerilo je po $ijeloj površini jednako -stvarne di"enzije i obli$i -"jerila & 1 8.. do & 1 8...
Earte1 -radi pre%lednosti značajni objekti se prikazuju uve#ano (predi"enzionirano) -De"lja se s"atra zaobljeno" (zakrivljena ploha) -"jerilo nije jednako po $ijeloj površini -%eneraliza$ija karto%ra2ski" znakovi"a -%ranični" "jerilo" iz"eu karata i planova s"atra se "jerilo & 1 8...!
II GRUPA 2'. K#rt+r#7/*e rje*(ije? Earto%ra2ske projek$ije "o%u biti1 a) kon2or"ne - "oraju vjerno preslikavati sve nepravilnosti relje2a i naj"anjih površina (u skladu s "jerilo")! 5o se postiže točni" trans2or"a$ija"a svih kutova oko točaka! b) ekvivalentne - odreena površina na jedno" dijelu karte "ora predstavljati jednaku površinu, kao i jednako velika površina na bilo koje" dru%o" dijelu karte (ovisno o na"jeni karte)! $) ekvidistantne - "jerilo jednako na $ijeloj površini karte!
2). Vr/te rje*(ij# rem# %;i rji(ir#!j#? 7re"a plohi proji$iranja dijele se na1 a) perspektivne -ploha projek$ije je ravnina b) $ilindrična - ploha projek$ije je plašt valjka, tj! diralište opisuje elipsu ili kružni$u $) konusne - ravnina projek$ije u obliku stoš$a!
2. Ktir#!# rje*(ij#? Arto%onalna projek$ija neko% lika u prostoru na jednu (obično) horizontalnu ravninu, u zajedni$i s kota"a pojedinih točaka lika, tove se EA59>?N? 7>AF=E<9F?! Eota točke - je udaljenost te točke od ravnine projek$ije! Gporaba kotirane projek$ije1 -karto%ra2ija -%radnja pro"etni$a -hidro%ra2ija -odnosno svuda %dje ze"lju treba presje#i, prokopati, otkopati ili nasuti! 20. Per/e*ti$!# rje*(ij# / -zirm !# dir#%ite? Avisno o to"e %dje je dirališe projek$ije razlikuje"o1 a) polarne projek$ije - $entar u jedno" od polova b) ekvatorijalne - $entar na ekvatoru $) kose - $entar bilo %dje na plohi elipsoida 23. Per/e*ti$!# rje*(ij# / -zirm !# /redite? Avisno o to"e %dje je središte perspektivne projek$ije se dijele na1 a) $entralna projek$ija - središte u središtu De"lje b) stereo%ra2ska - središte na površini De"ljina elipsoida $) orto%ra2ska - središte izvan De"ljino% elipsoida! 24.
;
$) kose - proizvoljno postavljeno diralište, valjak je kos (bilo koja elipsa)!
"5. G#,//9Kr=+er$# rje*(ij#? Bauss-ErH%erova projek$ija - kon2or"na, poprečna, $ilindrična projek$ija elipsoida u ravninu! 7rva uvela ?ustrija - &I&J!%! Nje"ačka - &I'!%! Fu%oslavija - &I';!%! G en%lesko" jezično" području - 5ransverse Mer$ator 7roje$tion Adreena je sljede#i" uvjeti"a1 a) projek$ija je kon2or"na 6 jednaki kutovi b) središnji "eridijan preslikava se u pravoj veličini, "jerilo uzduž nje%a je konstantno $) os K pravokutno% koordinatno% sustava poklapa se sa sliko" središnje% "eridijana područja koje se preslikava 9shodište se "ože postaviti u bilo kojoj točki, a obično u presje$ištu slike središnje% "eridijana i ekvatora! 7oprečna $ilindrična projek$ija elipsoida na ravninu, jer se karta "ože s"otati u plašt valjka ($ilindra)! "1. Vr/te *rdi!#t#? Eoordinate (lat! $o-zajedno i ordinatus-ureeni, de2inirani)! Eoordinate - brojevi čiji" se zadavanje" de2inira položaj točke na prav$u, u ravnini, na plohi ili u prostoru! 7rve koordinate koje su ušle u uporabu su astrono"ske i %eo%ra2ske koordinate (širina, dužina), koje odreuju položaj točke na nebeskoj s2eri ili na plohi De"ljine ku%le! "2. K#t#/t#r? Eatastar ze"ljišta - upisuju se nekretnine bez obzira na pravna ovlaštenja na nji"a, ne stvara se nikakvo pravo, ve# se sa"o vrši evidentiranje posjedničkih odnosa na ze"ljištu (prijenos par$ele s koljena na koljeno)! "". 6ije%$i *#t#/tr#? -Eatastar se dijeli na dva dijela1 &! tehnički dio '! knjižni dio "'.Te;!i&*i di> *!ji!i di *#t#/tr#? 5ehnički dio1 koji sadrži planove, ski$e, podatke iz"jere! Enjižni dio (eviden$ija)1 popis česti$a, posjedovni list, su"arnik! 7opis česti$a (par$ela) - par$ele po brojevi"a, broj posjedničko% lista, detaljne ski$e, vrste kulture, bonitet,L 7osjedovni list - sadrži sve potrebne podatke za posjednika u dotičnoj katastarskoj op#ini, za svaku nje%ovu par$elu! 0u"arnik - 2or"ular koji sadrži rekapitula$iju podataka iz posjedničko% lista (osobni poda$i posjednika, broj posjedničko% lista, površina pojedinih kultura, ukupna površina i ukupni katastarski prihod! 7odatke o ze"ljištu iz katastra preuzi"a ze"ljišna knji%a!
"). Zem%ji!# *!ji+# i%i +r,!t$!i(#? De"ljišna knji%a (%runtovni$a) - javni re%istar ze"ljišnih česti$a i prava na njih osnovan na te"elju katastarske iz"jere! Vidljivo je da se poda$i u ze"ljišnoj knjizi odnose na vlasništvo nad upisani" nekretnina"a, u njoj "oraju biti re%istrirane sve nekretnine i svi pravno važe#i odnosi! De"ljišna knji%a povjerena je sudovi"a! 0ud ne#e narediti upis po službenoj dužnosti, ve# sa"o na "olbu stranaka, a ovlašten je poduzeti "jere kod stranaka da zatraže upis, ako to sa"e nisu učinile! -De"ljišna knji%a i katastar se razlikuju po sadržaju i svrsi upisa!
8
-De"ljišna knji%a i"a za zada#u konstruirati i ureivati prava i pravne odnose na ze"ljištu (par$ela za prodaju 6 vlasnik)! 0astoji se od Blavne knji%e i Dbirke isprava!
". Kriterij z# iz%,&i$#!je &e/ti(# , *#t#/tr,? Eatastar ze"ljišta daje eviden$iju ze"ljišnih česti$a (par$ela) s obziro" na njihov oblik, veličinu, vrstu kulture (obrade), bonitet i posjednike! De"ljišna (katastarska) česti$a (par$ela) - o%raničeni dio ze"ljišta koji se od okolno% ze"ljišta razlikuje ili po vrsti kulture ili po posjedniku! io ze"ljišta koji se iskorištava na isti način i pripada isto" korisniku! 0vaka katastarska česti$a označena je broje" katastarske česti$e i nazivo" katastarske op#ine u kojoj se nalazi! "0. Jze7i!/*i *#t#/t#r? Na području rvatske najstariji je tzv! Foze2inski katastar koji je nastao za vrije"e $ara Fosipa 99! kraje" &! stolje#a, kada je izvršen sa"o popis posjednika! "3. I/;di!i *#t#/t#r? 7ri postavljanju je korišteno više ishodišta1 -?ustrijski katastar &! Eatastar za al"a$iju (diralište u Oeču, $rkva sv! 0tjepana) '! Eatastar 9stre (diralište brdo Eri" 6 @jubljana) -Madžarski katastar &! Eloštar-9vani# 6 za područje 0lavonije i Mei"urja (diralište toranj $rkve u Eloštar-9vani#u) '! Oudi"peštanski 6 Oaranja i Vojna krajina (diralište zvjezdarni$a u Oudi"pešti)! "4. Mjeri%# /t#r+ *#t#/tr#? &P 1 ;./ (& pala$ na planu ;. hv u prirodi)! vat se dijeli na Q stopa, a svaka stopa i"a &' pala$a, "jerilo tih planova je & 1 ;. x J' & 1 '.! &P 1 './tj! & 1 &;;. (za %usto naseljena područja 9stra, al"a$ija)! &P1 ./tj! & 1 8JQ. (veliki šu"ski ko"pleksi Borski kotar)! >ab, 7a%, Dadar, Oenkova$, Ribenik, Enin, rniš - kriva iz"jera, "jerilo kartiranja je & 1 'I.;, &QJ'! '5. N$i *#t#/t#r? Bauss-ErH%erova projek$ija Eon2or"na-poprečna $ilindrična projek$ija Done po stupnja počevši od nulto% "eridijana rvatska 6 8! i Q! zona (&8/do &/) Mjerilo 6 & 1 '8.. Da %usto naseljena područja 6 & 1 '... i &1 &... >aen je nu"erički" "etoda"a u pravokutni" koordinata"a! i"enzije plana ''8. x &8.. " u prirodi ili I. x Q. $" na planu! '1. R#z%i*e !$+ i /t#r+ *#t#/tr#? 0tari1 -& 1 '. -
Q
-Nu"erički ("ate"atički) -;. S (&. S di%it! koord!)!
III. GRUPA '2. Gedet/*e mree rem# !#mje!i i rem# -%i*,? 7re"a na"jeni "o%u biti1 položajne, visinske i %ravi"etrijske "reže 7re"a obliku1 tri%ono"etrijske, poli%onske, linijske i nivel"anske!
'". Tri+!metrij/*e t&*e? Na teritoriju koji treba pre"jeriti izabrati #e se osnovne točke koje čine "režu trokuta (istostranični)! G toj "reži iz"jere se kutevi u svi" trokuti"a i odrede koordinate postupak - trian%ula$ija, točke 1 tri%ono"etrijske, trian%ula$ijske (tri%ono"etri) 7rin$ip iz veliko% u "aloT ''. Tri+!metrij/*e mree? 7ostupak1 - projektirati "režu trokuta - izbor točaka na terenu ($rkva, brdo) - stabiliza$ija i si%naliza$ija točaka - opažanja ("jerenja) 6 xU';h - računanje "reže (izjednačenje) 7re"a udaljenosti iz"eu točaka tri%ono"etrijsku "režu dijeli"o na1 a) tri%ono"etrijsku "režu 9! reda 6 udaljenost točaka . do ;. k"W "in! &' opažanja b) osnovna tri%ono"etrijska "reža 99! reda 6 udaljenost točaka &8 do '8 k"W &. opažanja $) popunjavaju#a tri%ono"etrijska "reža 99! reda 6 udaljenost točaka I do & k"W opažanja d) osnovna tri%ono"etrijska "reža 999! reda 6 udaljenost točaka 8 do & k"W Q opažanja e) popunjavaju#a tri%ono"etrijska "reža 999! reda 6 udaljenost točaka do J k"W ;opažanja 2) tri%ono"etrijska "reža 9V! reda 6 udaljenost točaka & do ; k"W opažanja %) poli%onska "reža 6 udaljenost točaka &.. do '.. "
'). St#-i%iz#(ij# tri+!metrij/*i; t*#? 9zabrane trian%ula$ijske točke označuju se na terenu 6 stabiliza$ija (podze"no i nadze"no) 5ri%ono"etrijska točka stabilizira se nadze"ni" i sa dva podze"na $entra Nadze"ni dio 6 ka"en ili beton 7odze"ni dio 6 betonske ploče s urezani" križe" Blavni zadatak stabiliza$ije 6 trajnost znaka Ablik stabiliza$ije ovisan je o redu trian%ula$ijske točke i terenu '. GPS? Blobalni pozi$ijski sustav - B70 -&IQ;! 6 NN00 (Navy Navi%ation 0atellite 0yste") 6 navi%a$ijski sustav na"ijenjen za vojsku!
J
-&IQJ! 6 NN00 dopušten za $ivilnu uporabuW usavršen J.-tih %od!, te uspješno pri"ijenjen za %eodetske svrhe (iz višednevnih si"ulativnih "jerenja na ' ili više strani$a "o%la se je odrediti razlika njihovih koordinata sa srednjo" po%reško" od nekoliko d" na udaljenosti od &... k", takva visoka točnost nije se "o%la realizirati klasični" %eodetski" "etoda"a)! &IJ! 6 N?V05?> (Navi%ation 0yste", 5i"in% and >an%in%) 6 sustav B70 satelita za odreivanje položaja, brzine, s"jera kretanja i vre"ena, tj! za navi%a$iju brodova na "oru, aviona u zraku i tera%a$iju auta na kopnu (sustav se "ože upotrijebiti i za točna %eodetska "jerenja)! &IJQ! 6 B@AN?00 6 >uski sustav '..'! 6 B?@9@=A 6 =uropski sustav 0astoji se od tri dijela1 a) 0ve"irsko% se%"enta b) Eontrolno% se%"enta $) Eorisničko% se%"enta
'0. S$emir/*i /e+me!t 9 /,/t#$ /#te%it#? B70 sateliti kruže u sve"irsko" prostoru oko De"lje po približno kružni" orbita"a radijusa 'Q8J. k", tj! udaljeni su od površine De"lje '.'.. k"! a jedanput obie B70 satelit oko De"lje potrebno "u je && sati i 8 "in! Arbite B70 satelita leže u Q ravnina, koje s ravnino" ekvatora zatvaraju kut od 88/! G svakoj ravnini su po ; aktivna satelita ili po aktivna plus & rezervni! 0ustav je planiran tako da se na bilo koje" "jestu na De"lji "ože odrediti položaj točke, u bilo koje" trenutku! 5o znači da se svako% trenutka iznad horizonta "ora nalaziti naj"anje ; B70 satelita! '3. K!tr%!i /e+me!t? 9"a slijede#e zadatke1 a) kontinuirano opažati 6 pratiti %ibanje B70 satelita i unaprijed odreivati vrijednosti ele"enata njihove putanje (orbite) b) pratiti rad satelitskih ura i predvidjeti njihov hod unaprijed $) odašiljati na B70 satelite predi$irane ele"ente njihove orbite i predvieno ponašanje sata, koje #e poslije sateliti odašiljati korisni$i"a! 0astoji se od1 &) pet opažačkih stani$a ') jedne %lavne kontrolne stani$e ) tri De"aljske antene Apažačke stani$e- prikupljaju podatke sa svih satelita iznad njihovih horizonata! Abraene podatke šalju %lavnoj kontrolnoj stani$i u
)5. N#&i! r#d# GPS9#? 7re"a to"e da li B70 ureaj "iruje ili se kre#e i"a"o slijede#e načine rada1 &) 0tatički - prije"ni$i su za vrije"e "jerenja nepo"ični! Dbo% to%a se ostvaruje vrlo velik broj prekobrojnih "jerenja, a tada i vrlo visoka točnost položajnih odreivanja! ') Eine"atički - za vrije"e "jerenja prije"ni$i se %ibaju! 7ri to"e ne s"ije do#i do prekida prije"a si%nala, tj! horizont iznad antene B70 ureaja "ora biti čist! )1. Št mjere dire*t! GPS rij#m!i(i? 7re"a to"e što B70 prije"ni$i direktno "jere, "jerenja "o%u biti1 &) "jerenja vre"ena, tj! pseudoudaljenosti (vrije"e potrebno da si%nal doe od satelita do prije"nika) ') "jerenjs 2aznih razlika (vrije"e iz"eu odreenih dijelova koda)! )2. T&!/t mjere!j# GPS9#? 5očnost odreivanja koordinata točaka po"o#u B70 "jerenja ovisi o točnosti1 ele"enata orbite satelita, "jerenih veličina i kon2i%ura$ije 6 konstela$ije B7 satelita iznad točke %dje se izvode "jerenja! 9zvori po%rešaka1 Na točnost odreivanja koordinata točaka po"o#u B70 "jerenja utječu1 po%reške u "jerenju udaljenosti (satovi prije"nika i satelita), točnost putanja satelita, at"os2erska re2rak$ija, višestrukost si%nala, %eo"etrija satelita i prije"nika, so2tver za obradu podataka! Ve#ina po%rešaka "ože se ukloniti di2eren$ijalni" postup$i"au obradi relativnih "jerenja! )". O &em, $i/i i *#*$# je rimje!# GPS9# , ,m#r/t$,? 7ri"jena u šu"arstvu1 -sni"anje i projektiranje šu"skih $esta -sni"anje %rani$a sastojina, biljnih zajedni$a, pedokarto%ra2skih jedini$a i sl! -rea"bula$iju "ea -odreivanje položaja pri"jernih ploha i dr! )'. Mjere!je d,%ji!#? G %eodeziji se "jeri horizontalna ko"ponenta duljine iz"eu dvije točke, a ako se "jeri kosa ko"ponenta ona se redu$ira na horizontu! Mjerenje "ože biti1 a) izravno, neposredno b) indirektno, posredno, neizravno )). I!dire*t! mjere!je d,i!#? Mjere se veličine koje su s traženo" duljino" u neko" "ate"atičko" ili 2izikalno" odnosu! Da ovaj način "jerenja koristi"o ureaje (instru"ente) kao što su daljino"jeri, disto"atroni s"anjuju i pojednostavljuju "jerenje, osobito na teško" terenu! ). Oti&* mjere!je d,%ji!# Metoda se te"elji na 2unk$iji optičkih sustava i pri"jeni optičkih pojava! uljina se "jeri optički" daljino"jeri"a, odnosno ureaji"a zasnovani" na pri"jeni inter2eren$ije svjetlosti! Nedostatak je te vrste "jerenja "aleni dose% i veliki utje$aj at"os2erskih prilika na točnost "jerenja! Dbo% tih nedostataka, a i zbo% razvoja tehnike, tu "etodu potiskuju suvre"enije "etode "jerenja duljina (elektronski daljino"jeri - in2ra$rvene zrake, ultrazvuk, "ikrovalovi, laser)! )0. 6ire*t! mjere!je d,i!#? Na terenu se ustanovljava koliko je puta pribor za "jerenje sadržan u "jernoj duljini! Da ovaj način "jerenja koristi"o letve ili čelične vrp$e!
I
)3. Red,*(ij# d,i!e !# ;riz!t? Mjerenje 6 više slučajeva1 &) teren horizontalan 6 reduk$ija nije potrebna ') padina jednolično kosa 6 sa"o jedna korek$ija ) padina različitih na%iba 6 za svaki odsječak reduk$ija! )4. P+re*e dire*t!e izmjere d,%ji!#? &) Eonstantne1 -na kraju ili početku -pro$jena ostatka ') 0lučajne (%rube, "ale)1 -klinovi -na"ještanje -slabo zatezanje ) 0iste"atske1 -dužina lan$a -iz"ještanje na kraju lan$a -netočno horizontiranje -nezatezanje lan$a -iz"ještanje u sredini 5. Vr/te d#%ji!mjer# *!/tr,*(iji ? a) optički b) elektronski (velika točnost)! 1. Vr/te d#%ji!mjer# !#&i!, mjere!j#? a) obični ("jeri se kosa duljina) b) autoreduk$ion (od"ah se dobiva redu$irana duljina)! 2. Rei(;e!-#(;$ d#%ji!mjer? Aptički daljino"jer s tri niti! Na jedan kraj dužine koja se "jeri postavlja se instru"ent, a na dru%i tzv! daljino"jerna letva! 0 durbino" se vizira na letvu, pa se iz od%ovaraju#ih čitanja dobiva udaljenost letve od instru"ent! aljino"jerna letva je obično du%ačka ; ", podijeljena u $", koji su naiz"jenično $rno-bijelo obojani! Xita se %ornja i donja nit nitno%a križa na "jestu %dje po%aa letvu! Gz pretpostavku da su %ornja i donja nit si"etrične, obziro" na srednju, "ora za kontrolu biti1 s (% 3 d) U ' tj! ?rit"etičkoj sredini "ora od%ovarati čitanje srednje niti, odstupanje s"ije biti najviše & do ' ""! ". Vr/te *,te$#? Eutevi se "jere busolo" i teodolito"T orizontalni-krakovi leže u horizontalnoj ravnini, vertikalni-krakovi leže u vertikalnoj ravniniW Visinski kut - ako je jedan krak kuta položen horizontalno i zenitni kut 6 ako je & krak kuta položen vertikalnoW eleva$ijski - jedan krak vertikalno% kuta je položen horizontalno, a dru%i ide pre"a %ore i epresivni kut - & krak horizontalno, dru%i ide pre"a dolje ?zi"ut - kut što %a zatvara s"jer sjevera sa traženi" prav$e" u s"jeru kazaljke na satu '. Azim,t> /mjer!i *,t> m#+!et/*# de*%i!#(ij#? ?zi"ut 6 kut što %a zatvara s"jer "a%netsko% sjevera s traženi" prav$e" u s"jeru kazaljke na satu! Ma%netski (kut što %a zatvara s"jer "a%netsko% sjevera s traženi" prav$e", "a%netski sjever "aterijaliziran je "a%netsko" i%lo") i astrono"ski!
&.
Ma%netska deklina$ija je razlika iz"eu "a%netsko% i astrono"sko% sjeverno% pola! (ovisno o to"e da li "a%netski "eridijan leži sa svoji" sjeverni" kraje" istočno ili zapadno od astrono"sko% kaže"o da je deklina$ija pozitivna ili ne%ativna)!
IV. GRUPA ). Vr/te ted%it#? 5eodolite kod kojih se durbin "ože okrenuti za &./oko vodoravne okretne osi naziva"o ko"penza$ioni"a! Gkoliko osi" vodoravno% kru%a za "jerenje vodoravnih kutova teodolit i"a i vertikalni kru% za "jerenje vertikalnih kutova takav teodolit naziva"o univerzalni"! >epeti$ioni teodolit je teodolit kod koje%a se i li"busni kru% "ože okretati oko %lavne (vertikalne) osi instru"enta! . Pdje%# ted%it# t&!/ti? Veliki teodoliti - visoka pre$iznost, jer o"o%u#uju "jerenje u sekunda"a 6 trian%ula$ija! Manje točni teodoliti - pre$izna poli%ono"etrija, a kutevi se "jere na 'P, 8P ili &.P 5eodoliti za običnu poli%ono"etriju - točnost "jerenja kuteva je &.P i '.P 5ahi"etri - pre$iznost "jerenja .P ili &:! 0. Vr/te %i+!i; $%#*$#? a)pre"a kutovi"a1 teodolitni, busolni b)pre"a dužina"a1 pre$izno "jerenje dužina (vrp$a, lana$), optički i elektronski daljino"jeri $)pre"a učvrš#enosti1 -vezani ili učvrš#eni poli%oni vlak (' tri%ono"etrijske točke) -zatvoreni poli%oni vlak (& tri%ono"etrijska točka) -slijepi poli%oni vlak (polazi od poznate točke, ali na dru%o" kraju nije vezan za poznatu točku) d) pre"a točnosti1 -pre$izna poli%ono"etrija 6 dužine i kuteve "jeri"o tako točno da za"jene trian%ula$iju -vlakovi pove#ane točnosti 6 prelo"ni kutevi se "jere u više ponavljanja -obični poli%oni vlakovi 6 kutevi se "jere sa"o jedno" -tahi"etrijski vlakovi 6 dužine "jerene sa daljino"jero" s tri niti (najčeš#a uporaba) -busolni tahi"etrijski vlakovi! 3. P+re*e *d r#d# ted%it#? 7o%reške1 -ako xx i yy nisu oko"ite to je prva %reška kod teodolita 6 koli"a$iona po%reška -ako yy nije oko"ita na zz 6 po%reška vodoravne osi -eks$entričnost vizure 6 uzrokuje slučajne po%reške Gklanjanje po%reške kod teodolita1 -rekti2ika$ijo" (servisiranje") -načino" rada! 4. Pr#$i%# z# %#+#!je %i+!i; $%#*$#? Nastoji se da poli%onski vlakovi po "o%u#nosti budu ispruženi tj! da što kra#i" pute" spajaju početnu i završnu točku, a strani$e unutar vlakova budu podjednako du%ačke! Era#i vlak povoljniji je od duže%, ispružen povoljniji od izlo"ljeno%, podjednake strani$e povoljnije od nejednakih, duže od kra#ih (nepovoljno je da iza du%e slijedi vrlo kratka strani$a ili obratno)! 5očke birati tako da se "eusobno do%ledaju! Oroj točaka ovisi o %usto#i detalja, kon2i%ura$iji terena, pre%lednosti, načinu sni"anja detalja! 05. N#&i! /t#-i%iz#(ije %i+!i; t*#? Asnovni tipovi stabiliza$ije - stup$i od prirodno% ka"ena, betona ili željezne $ijevi 7rivre"eni pre"jer stabiliza$ija kolči#i"a!
&&
35. Tr#/ir#!je %i+!i; $%#*$#?
31. 6ire*t!i i i!dire*t!i +edet/*i z#d#t#*? irektni- poznate koordinate prve točke, s"jerni kut i udaljenost, po"o#u tih podataka izračunava se slijede#a poli%ona točka i tada se kartira 9ndirektni- poznate koordinate točaka, iz njih se izračunava dužina i s"jerni kut 32. I!dire*t! mjere!je d,%ji!#? Aptičko "jerenje duljina Mjere se veličine koje su s traženo" duljino" u neko" "ate"atičko" ili 2izikalno" odnosu Metoda se te"elji na 2unk$iji optičkih sustava uljina se "jeri optički" daljino"jeri"a, odnosno ureaji"a zasnovani" na pri"jeni inter2eren$ije svjetlosti Nedostatak je te vrste "jerenja "aleni dose% i veliki utje$aj at"os2erskih prilika na točnost "jerenja Dbo% tih nedostataka, a i zbo% razvoja instru"entalne tehnike, tu "etodu potiskuju suvre"enije "etode "jerenja duljina! =lektroničko "jerenje duljina1 0uvre"ena "etoda "jerenja duljina kod koje se za "jerenje upotrebljavaju elektro"a%netski valovi! Na početnu točku dužine postavlja se instru"ent, a na krajnju točku re2lektor (priz"a)T 7re"a dose%u "jerenja %eodetske daljino"jere1 svrstava"o u sljede#e %rupe1 - veliki dose% Y '. k" - srednji dose% do '. k" - kratki dose% od ' do 8 k" - vrlo kratki dose% od &.. do '.. " =lektrooptički daljino"jeri Mjere "jernu duljinu e"isijo" vidljive ili nevidljive in2ra$rvene svjetlosti (GDV, "ikrovalovi, laser) >učni laserski daljino"jer 6 905A Može se pri"ijeniti svu%dje %dje se prije upotrebljavala vrp$a 7rednosti rada s takvi" daljino"jero" su1 ne treba od"atati i na"atati vrp$u, "ože se "jeriti udaljenost do nepristupačnih stijena, zidova 6 do Q. ", te visina ži$a dalekovoda ili pro2il tunelaL 32. Vr/te i!dire*t!+ mjere!j#? Načini indirektno% "jerenja površina1 &) Mehanički (polarni plani"etar) ') Bra2ički (Majzakovi trokuti) ) 0tatistički (Mreža točaka i kvadrata) ;) ?nalitički (po"o#u koordinata) 3". Mre# t*# @ dt +rid? 7rin$ip računanja 6 iz veliko% u "alo 7ovršina %rupe ( par$ele) 6 5>=O? 7ovršina par$ela 6 9M? 47Z47"ax! 6 popravak propor$ionalno veličini par$ele 4 * (7 &U7&-) 6 popravak za par$elu & itd! 3'. Me;#!i&* dre:i$#!je $ri!e? 7o"o#u polarno% plani"etra 3). O &em, $i/e dz$%je!# d/t,#!j# *d $ri!#?
&'
3. U/,;? 7ro"jena di"enzija papira (kaširanje) Eatastarska op#ina & 1 "p & 1 '. (& P 1 ;./) G &... hv (ili Q8,8 "") V .. hv (ili 8'Q, "") 30. Mre# *$#dr#t#?
33. A!#%iti&*i -r#&,! $ri!#? Neki zatvoreni poli%on (&, ', , ;) i"a zadane koordinate svojih vrhova ([&, K&), površinu koju zatvara taj lik "ože"o izraziti površina"a trapeza! 5očke se obilaze u s"jeru kazaljke na satu! 9spišu se njihove aps$ise i ordinate! Na kraju se ispišu još jedno" prve dvije točke, kako bi se lakše za prvu i zadnju točku izračunale razlike! Da računanje se naprave šablone od papira sa prozorči#i"a, koje o"o%u#uju da pokrivanje" napisanih koordinata vidi"o one iznose koje "eusobno "noži"o! V. GRUPA 34. Pdje%# !i$e%ir# rem# t&!/ti i !#mje!i? Nivelire dijeli"o pre"a točnosti na te"elju srednje po%reške visinske razlike po & k" dvostruko% niveliranja1 -Niveliri najviše točnosti Z .,8 ""Uk" -Niveliri visoke točnosti Z &,. ""Uk" -Niveliri više točnosti Z ,. ""Uk" -Niveliri srednje točnosti Z ,. ""Uk" -Abični ili jednostavni niveliri Y ,. ""Uk" Asi" te podjele u praksi se niveliri često nazivaju i pre"a na"jeni, koja je povezana s točnoš#u %eodetskih "jerenja na različiti" zada$i"a1 -pre$izni, inženjerski i %raevinski! 5očnost nivelira ovisi o1 osjetljivosti libela i ko"penzatora, pove#anju durbina i njihovoj konstruk$iji! 45. Odre:i$#!je $i/i!/*i; r#z%i*#? 7oznavanje visina važno je kako sa šu"arsko%, tako i sa tehničko% %ledišta! Vertikalna udaljenost iz"eu dvije točke odreena kao razlika horizontalnih ravnina postavljenih na ti" točka"a naziva se visinska razlika! Adreivanje visinskih razlika odnosno visina točaka izvodi se neposredno pri"jeno" %eo"etrijsko% nivel"ana! 9nstru"enti koji se pri to"e najčeš#e koriste naziva"o niveliri! 41. Vr/te !i$e%m#!#? G %eodetski" se "jerenji"a za odreivanje visinskih razlika pri"jenjuju1 -%eo"etrijski, -tri%ono"etrijski, -hidrostatski, -baro"etrijski nivel"an!
&
42. Tri+!metrij/* mjere!je $i/i!/*i; r#z%i*#? Visinske razlike "o%u se odrediti na te"elju "jerenja vertikalnih kutova ili zenitnih udaljenosti i računanja pri"jeno" tri%ono"etrijskih 2or"ula! Asnovni instru"ent za tri%ono"etrijsko "jerenje visina je teodolit! 5ri%ono"etrijsko "jerenje visinskih razlika pri"jenjuje se1 a) u brdoviti" predjeli"a, posebno kod teže pristupačnih točaka - "reže tri%ono"etrijsko% nivel"ana - tri%ono"etrijske točke b) visinske razlike poli%onskih točaka $) pri odreivanju slije%anja objekata i terena d) odreivanje visine objekata e) u tahi"etriji odreivanje nad"orskih visina detaljaL 2) ako se u"jesto \ (eleva$ioni kut) iz"jeri kutna (zenitna) udaljenost z! 4". Gemetrij/*i !i$e%m#!? Nivelir je osnovni instru"ent za "jerenje visinskih razlika u %eo"etrijsko" nivel"anu! Asnovni "u je sastavni dio durbin, koji zajedno sa ureaji"a za horizontiranje %eodetske vizurne linije, odnosno osi "ože okretati oko %lavne ili vertikalne osi nivelira! 7o"o#u ureaja za horizontiranje postavlja se vizurna os u horizontalnu ravninu, pa se visinske razlike točaka odreuju očitavanje" na letvi, koja se vertikalno postavlja po"o#u libele na točke na koji"a "jeri"o visinsku razliku! Niveliri se postavljaju obično u sredinu iz"eu točaka čija se visinska razlika odreujue 6 niveliranje iz sredine, ili rjee na jednu od točaka 6 niveliranje s kraja! etaljni nivel"an1 - linijski - plošni 4'. i!ij/*i !i$e%m#!? @inijski 6 uzdužni i poprečni pro2il (kra#i presje$i terena oko"iti na trasu 6 i"e po sta$ionaži)! @inijski nivel"an1 -uzdužni pro2il -poprečni pro2il Gzdužni 6 osovina puta je trasa koju siječe"o vertikalno" ploho"! 0ta$ionaža 4). P%!i !i$e%m#!? 7lošni 6 "etoda kvadratne "reže 6 ravni teren 6 visinski odnosi plohe! 7lošni nivel"an1 -visinski odnosi plohe -"etoda kvadratne "reže 6 ravni teren! 4. Ge!er#%!i !i$e%m#!? Beneralni nival"an -visine stalnih visinskih točaka (reperi) za koje se vežu daljine iz"jere (9, 99 i 999 reda)! Beneralni nivel"an - svrha osnovne visinske točke ili repere za koje se vežu daljnje iz"jere (dijelovi "")1 Visine stalnih visinskih točaka 9!, 99!, i 999! reda! Visina nad "ore"! 0rednja razina "ora u 5rstu ("jereno više %odina)! 40. B#rmetrij/*i !i$e%m#!? Oaro"etrijski nivel"an 6 "jeri se baro"etrijski tlak (aneroidi)! Avisi o vre"enu i te"peraturi 6 tlak pada s pove#anje" N!V! i s"anjenje" te"perature!
&;
43.N#&i! /!im#!j# det#%j#? ' %lavne "etode1 -orto%onalna "etoda -polarna "etoda 44. Ort+!#%!# metd#? Da sni"anje "anjih detalja, u ravničarski" područji"a, a koji nisu daleko od poli%ona (povoljno da poli%on prolazi kroz detalj) naseljena "jesta! Način1 -poli%ona strani$a je aps$isa -izvlače se oko"i$e1 -do " od oka -do '. " po"o#u sprava za oko"i$e -do 8. " sa kosi" osi%uranje"! -za svaku točku detalja "jeri se aps$isa i oko"i$a! -aps$ise (poli%one strani$e) "jere se lan$e" kontinuirano od početka do kraja linije sni"anja! -oko"i$e se spuštaju spravo" za oko"i$e (priz"e, kutna zr$ala)! Visak obješen o priz"u ili kutno zr$alo de2inira podnožje oko"i$e! -dužine oko"i$a "jere se vrp$o"! -priliko" unošenja brojčanih podataka u ski$u treba se držati odreenih pravila! Vrijednost aps$ise upisuje se s obratne strane podnožja oko"i$e kojoj pripada! -podnožja brojeva koji naznačuju aps$ise okrenuta su pre"a početku aps$isne linije! -dužina oko"i$e upisuje se u sredinu oko"i$e! -sni"ljene detaljne točke kontroliraju se "jerenje" dužina iz"eu njih, tzv! 2rontovi, a učvrš#uju se i kosi" osi%uranje"! Eontrola1 -kosa veza -"jerenje 2ronte! 155. P%#r!# metd#? 0ni"ljena točka dobiva polarne koordinate 7ol je stajalište instru"enata užina se najčeš#e odreuje indirektno 151.Vr/te i/*%$#!j# , r#$!i(i?
152. I/*%&e!je r/je*e , r#$!i(i? Fednostavna "etoda, koristi"o trasirke, busolu (azi"ut ? -YO) , na duže vizure "anja po%reška, iskolčava se sa"o trasa,obavezan popravakT
15". I/*%&e!je r/je*e , -rd$itm tere!,? Eoristi se busolni teodolit ili teodolit
C 6ire*t!i i i!dire*t!i +edet/*i z#d#t#*? 9>=E5N9- na te"elju di"enzija "jerenih u prirodi 9N9>=E5N9- na planovi"a- (vrlo rijetko na karta"a- sa"o statistički) ?N?@959XE9- na planovi"a i na terenu po"o#u koordinata
&8