SKRIPTA
1-KOLOKVIJ Što je industrija? Pod pojmom industrija podrazumijeva se proizvodna djelatnost koja korištenjem različitih fizičkih, mehaničkih, bioloških ili kemijskih postupaka obra ob rađu đuje je siro sirovi vine ne orga organs nsko kogg od odno nosn snoo anor anorga gans nsko kogg po pori rije jekl klaa u fina finaln lnee proizvode za opću ili vlastitu uporabu.
Koja su obilježja industrije? Proizvodnja temeljena na razvoju i primjeni znanosti tehnike i tehnologije. Unaprijeđenje uloge čovjeka. Kontrolirani kemijski fizički i biološki postupi. !slob !slobađa ađanje nje ovisno ovisnosti sti o prirod prirodi. i. "elika lika pod podjel jelaa rada. rada. Proiz Proizvod vodnja nja veliki velikih h količina. "isoka produktivnost rada. #aznovrsnost. $rojni finalni proizvodi iste kvalitete. %sključivo tr&išna proizvodnja.
Definicija industrije prema U? %ndustrija je mehanička mehanička ili kemijska transformaija transformaija organskih ili anorganskih anorganskih izvora u nove proizvode u kojoj se rad odvija strojno, a pokreće ga mehanička energija ili ručno, a odvija se u tvornii ili kod radnika doma, a proizvodi se prodaju u veletrgovinama ili ili u trgovini na malo. malo.
!odjela industrije prema predmetu rada i prema "rsti proi#"oda? Prema predmetu rada rada industrija je ekstraktivna ekstraktivna i prerađivačka, a prema prema vrsti proizvoda teška, odnosno odnosno laka.
$e%&a industrija? 'eška ili bazična industrija prerađuje sirovine i poluproizvode i obuhvaća proizvodnju sredstava za proizvodnju, energetiku, rudarstvo, metalurgiju, metalnu, građevinsku, strojnu i kemijsku industriju.
La&a industrija? (aka industrija koja proizvodi sredstva masovne potrošnje i obuhvaća prehrambenu, tekstilnu, ko&nu, ko&nu, obućarsku, drvnu industriju, industriju, industriju papira i indu indust stri riju ju kuća kućans nski kih h ap apar arat ata, a, zaht zahtij ijev evaa manj manjaa ulag ulagan anja ja ka kapi pita tala la.. !rijentirana je prema direktnim potrošačima.
!odjela industrije prema UIDO? )industrija potrošnih dobara ili non)durable onsummer goods *prehrambena, tekstilna, obućarska+ )ind )indus ustr trij ijaa traj trajni nih h po potr troš ošni nih h do doba bara ra ili ili dura durabl blee o ons nsum umme merr go good odss proizvodnja prijevoznih sredstava automobila, električnih aparata, namještaja, keramike, optička industrija i dr. )industrija poluproizvoda ili intermediate goods drvna, papirna, ko&na, kemijska, petrokemijska, metalna )ind )indus ustr trij ijaa ka kapi pita taln lnih ih ili ili inve invest sti iij ijsk skih ih proi proizv zvod odaa ili ili a api pita tall go good odss proizvodnja prometnih sredstava *autobusi, vlakovi, tramvaji, zrakoplovi, brodovi+, elektrotehničkih proizvoda, strojeva, gospodarskih vozila i dr.
Koji su problemi industrijs&e 'eo'rafije? )izrazito točkasti razmještaj industrijskih pogona koji su ponekad zgusnuti % čine dominantnu industrijsku regiju. )ti )ti indu indust stri rijs jski ki pog pogon onii koji koji su pros prostor torno no og ogra rani niče čeni ni imaj imaju u izni iznimn mnu u moć moć preobrazbe i veliki utjeaj utjeaj na društveni i prostorni izgled i organizaiju. )teškoće uzrokuju brojne i brze promjene u tehnii i tehnologiji koje su posljedia inovaija, izuma izuma i patenata.
Što je industrijali#acija? U uskoj vezi s industrijom je i proes industrijalizaije. !n se ne odnosi samo na širenje industrije i industrijskog načina &ivota, nastajanje novih i rast postojećih industrijskih industrijskih pogona, porast zaposlenih u industriji, već zahvaća dubl dublje je soi soija jaln lnee i psih psihol ološ oške ke prom promje jene ne u druš društv tvu, u, pop poput ut oblik oblikov ovan anja ja i stvaranja industrijskog mentaliteta.
Koji su oblici industrijali#acije? -onoentrični, Polientrični, Polientrični, %ndustrijski %ndustrijski kompleks, %ndustrijski %ndustrijski kombinat. kombinat.
(odeli i#ra)una industrijali#acije? )udio zaposlenih u industriji od ukupno svih zaposlenih )udio industrije u ukupno ostvarenom $P)u )oporaba mehaničke energije )udio industrije u izvozu.
Industrijs&a 'eo'rafija prema *eletaru? %ndustrijska geografija je grana soijalne geografije koja istra&uje i objašnjava industriju kao pojavu i faktor u geografskom prostoru.
Koja su istraži"anja unutar industrijs&e 'eo'rafije? )istr )istra&i a&ivan vanje je elemen elemenata atapri prirod rodnog nog oko okoliš lišai ai društv društveni enih h čimben čimbenika ika bitnih bitnih za nastanak i razvoj industrije u točno određenom geografskom prostoru. )istra&ivanje )istra&ivanje prostorne distribuije industrije )istra&ivanje )istra&ivanje i objašnjavanje unutrašnje strukture industrije )prikazivanje industrije kao jednog od ključnih čimbenika u transformaiji geografskog prostora. prostora.
Industrija prema Jo"an Ili+u ,1../? !bjašnjava industrijsku geografiju kao ekonomsko geografsku disiplinu koja proučava geoprostorne faktore va&ne za loiranje, nastanak i razvoj indust industri rije je u danom danom prost prostoru oru,, njenu njenu prost prostorn ornu u i funki funkiona onalnu lnu struktu strukturu, ru, dinamiku promjena, društveni značaj i utjeaj na funkionalno okru&enje.
!odjela industrije prema Ili+u? teorijska, granska, sistemska, regionalna i opću.
Kara&teristi&e pr"e industrijs&e re"olucije? 'emeljila 'emeljila se na energiji pare i ugljena. /enerička tehnologija određena je parnim strojem strojem koji je masovno primijenjen primijenjen u prometu, tekstilnoj tekstilnoj industriji industriji i metalurgiji.
Dru'a industrijs&a re"olucija? ominantno pogonsko gorivo postaju električna energija energija i nafta. #azvojne djelatnosti konentrirane su unutar kompanija, a počinje se investirati u obrazovanje i stvaranje visokoobrazovanog kadra na sveučilištima.
$re+a $re+a industrijs&a re"olucija? )atomska energija, biotehnologija % mikroelektronika obilje&ja su treće industrijske revoluije ili znanstveno)informaijske revoluije koja još traje.
Ob#irom na siro"ins&u ba#u &emijs&a industrija se dijeli na0 )teška kemijska industrija )laka kemijska industrija
Industrijs&e 'rane s djelatno%+u0 )proizvodnja osnovnih kemikalija)K%01(%21 kemikalija)K%01(%21 )proizvodnja poluproizvoda)1'1#/12'% )proizvodnja potrošnih dobara)(31P%(4
Koja je od najstariji prerambeni industrija? )mlinarska
2imbeni& lo&acije prerambene industrije? )vezanost uz tr&ište, kvarljivost proizvoda, troškovi prijevoza.
aj"e+i proi#"o3a) i potro%a) papira? )04
Kemijs&a industrija ima )etiri podijele na"edite &oje su? )prva podijela)proizvodnja osnovnih kemikalija, proizvodnja poluproizvoda, po luproizvoda, proizvodnja potrošnih potrošnih dobara. )druga podijela)teška kemijska industrija, laka kemijska industrija )treća podijela)anorganske tvari, organske tvari i kiseline )četvrta podijela)karbokemija, petrokemija.
4la"na leži%ta želje#a? )(orraine *5ranuska+, (uksemburg, 06 7panjolske, $askija, 1ngleska.
Koji su predu"jeti #a ra#"oj inžinjers&e industrije? )izumitelji, )izumitelji, razvijeno društvo, pozitivna društvena klima za tehnički razvoj, obrazovna radna snaga, tehnička kultura, zakoni o patentnom pravu za izume, tehnički standardi.
4la"na leži%ta fosfora u s"ijetu? )04, #usija, -aroko, 'unis, %zrael.
Koje je najstarije sredi%te te&stilne industrije? )pokrajina 8heshire)estuarij 8heshire)estuarij rijeke -erse9 i Peninsko gorje.
Koji su cilje"i udruži"anja industrije i financijs&o' &apitala? )monopolističko vladanjem tr&ištem )otvaranje novih tr&išta )prevlast nad konkurenijom.
Koja je industrija o#na)ila po)eta& pr"e industrijs&e re"olucije? )tekstilna
Koje su 'rane prometa "ažne #a pr"u industrijs&u re"oluciju? )&eljeznička i pomorska
Koje su posljedice dru'e industrijs&e re"olucije? )dekonentraija industrije, postupna industrijalizaija ijele zemlje, obnova estovnog prometa i razvoj automobilizma, veće slobode pri odabiru lokaije za nove industrijske industrijske pogone.
5a%to se u 67D te&stilna industrija preselila na ju'? )blizina sirovine, rastuće tr&ište, jeftina radna snaga.
Koje su re'ije "ode+e u proi#"odnji pulpe i papira? )04
aj"e+i proi#"o3a)i automobila su? )04, 2jemačka, 3apan
Kada nastaje or'ani#acijs&o po"e#i"anje u industriji? )krajem :; i početkom <= stoljeća
!osljedice industrijs&o' po"e#i"anja su? )preseljavanje pogona, restrukturiranje, otpuštanje radnika.
5a%to se pr"a industrijs&a re"olucija ja"lja pr"o pr" o u Veli&oj Veli&oj 8ritaniji? )nagli porast stanovništva u :> stoljeću, umjesto kmetskih odnosa uvodi se najamni rad, u početku je slijedila poljoprivreda, dolazi do proširivanja poljoprivrednih površina, površina, nastaju mnoge manufakture manufakture trgovine bankarstvo i pomorski promet.
Ka&o se #o"e ra#doblje u &ojem je dominantna industrijs&a proi#"odnja? )industrijalizaija
Koja su d"a tipa po"e#i"anja u industriji? )horizontalno i vertikalno
Ka&o nastaje &oncentracija &apitala? )bogaćenjem veleposjednika, povećavanje dohotka, rast proizvodnje.
U )emu je "ažnost industrijali#acije? )novi soio)ekonomski odnosi
Što #na)i policentri)ni tip industrijali#acije? )razvijeniji tip industrijalizaije)industrijska industrijalizaije)industrijska poduzeća i pogoni rašireni su u ijeloj regiji, industrija nije povezana)svako je poduzeće samostalno, manji pogoni, usko speijalizirani, speijalizirani, dobro opremljeni, opremljeni, ovisni o osposobljenoj osposobljenoj radnoj snazi i vezani za obiteljsku tradiiju.
U industrijs&om &omple&su t"ornice su )vertikalno povezane
Industrijs&i &omple&si 9usije locirani su u#0 )0%$%#, 2!"!0%$%#K, 2!"!0%$%#K, '!-0K, '!-0K, %#KU'0K %#KU'0K i &eljeznie
4lobali#acija prema O:;D-u? )!18 tumači globalizaiju kao ?razvijajući@ oblik svjetskog poduzetničkog sudjelovanja koji uključuje ulaganja, trgovinu i odgovarajuće oblike sudjelovanja kojima je svrha razvoj proizvoda, proizvodnja, nabava i trgovina.
Koji no"i oblici e&onomije nastaju procesom 'lobali#acije? )ekonomija znanja i ekonomija informaija.
Koja su tri osno"na modela lociranja i'-tec industrije u :uropi? )prethodno neindustrijalizirani neindustrijalizirani sunbelt ili ski belt područja, visokih standarda stanovanja i ekološki prihvatljive industrije. )vanjske regije glavnih urbanih entara poput p oput Pariza, (ondona i $erlina. 'a greenbelt područja često su su najva&nije lokaije za za high)teh industriju. industriju. )selektirane regije uključuju i područja ruralnog propadanja, rust belt regije u koje se najčešće uz podršku vlasti uvodi high)teh razvoj.
Španjols&a industrijali#acija od"ija se na podru)ju )$arelone i 0j 7panjolske.
6ttut'ard je 'la"no sredi%te re'ije )$aden)Aurttemberg
U )emu je "ažnost re'ije Ile de !aris? )sre franuske ekonomije
Što je industrijs&i &omple&s? )je industrijom određeni geografski prostor u kojem djeluju raznovrsne, ali međusobno povezane industrije u svrhu postizanja p ostizanja maksimalnog ekonomskog efekta i minimalnih troškova proizvodnje.
Objasni pojam <*O9DI57(=? )to je masovna proizvodnja na tekućoj trai
Objasni pojam <$OJO$I5(7 < $OJO$I5(7=? =? )fordistički način proizvodnje u kojem nema timskog rada, ustupa mjesto fleksibilnijoj proizvodnji.
Koji su )imbenici &oji utje)u na lo&aciju industrije? )prirodni)koji se odnose na izvore sirovina, blizinu energije, veličini zemljišta i reljefna obilje&ja, klimatske karakteristike, prirodni prometni pravi, hidrološki uvjeti )antropogeni)gospodarski )antropogeni)gospodarski *transportni troškovi, ijena, energija, ijena rada+ )soijalni *obrazovna razina stanovništva, industrijska tradiija, udio &enske odnosno muške radne snage+ )politički *dr&avna politika, dugoročna strategija razvoja, vojno)politička situaija, razlike u razvijenosti, smanjivanje razlika selo)grad, načela ravnomjernog razvoja+ )kulturno povijesni *kulturna i religijska tradiija+. )tehničko)tehnološki *potrebne slobodne površine, vodoopskrba, osiguranje energijom i sirovinama+.
Koji su )imbenici &oji su odlu)uju+i #a odabir lo&acije prema 6taffordu? )radna snaga, tr&ište, promet, sirovine, usluge i infrastruktura, kvaliteta &ivota, poslovna klima, klima, obilje&ja mjesta, mjesta, obilje&ja zajednie, zajednie, porezi.
Ka&o se dijele industrijs&i lo&acijs&i )imbenici? )industrijski )industrijski lokaijski čimbenii dijele se na makro i mikro lokaijske čimbenike. -akrolokaijski čimbenii djeluju na regionalnoj razini i odnose se na odabir šireg prostora. -ikrolokaijski čimbenii određuju konkretnu lokaiju pojedinog industrijskog pogona ili tvornie i određena je čimbeniima u&eg okoliša.
$ri osno"na )imbeni&a lo&acije prema >eberu? )transportni troškovi )troškovi radne snage )aglomeraijsko)deglomeraijski )aglomeraijsko)deglomeraijski faktori
D"a na)ina po"e#i"anja u industriji? ) Povezanost ide u smjeru proizvodnog toka ili obrnuto, kada proizvod ili otpad jedne tvornie, postaje sirovina u proizvodnji druge tvornie. U prvom slučaju radi se o forBard linkage effet, a u drugom o bakBard linkage effet. Kod vertikalnog povezivanja industrije različitih grana međusobno se povezuju u lanu od sirovina do finalnog proizvoda *rudnii ugljena ili &eljezne rude+ koksare &eljezare &eljezare metalna industrija *proizvodnja *proizvodnja strojeva, lokomotiva, vlakova i sl.+.
Što je industrijs&i distri&t? )ind )indus ustr trij ijsk skii dist distri rikt kt je loka lokaln lnii sust sustav av ka kara rakt kter eris isti tiča čan n po do domi mina nant ntno noj j industriji koja je sastavljena od brojnih manjih međusobno neovisnih tvrtki koje su speijalizirane u različitim fazama istog proizvodnog iklusa.
Industrijs&i tro&ut Italije? )industrijski i gospodarski razvoj %talije odvijao se unutar trokuta (igurija) Piemont)(ombardia odnosno odnosno njihovih središta središta /enova)'or /enova)'orino)-ilano. ino)-ilano.
!o 4re'oru &oja su tri obli&a udruži"anja? )'#U0')udr )'#U0')udru&enje u&enje industrijskih poduzeća iste grane u jednoj dr&avi )-!2!P!()udru&enja industrijskih poduzeća iste grane na svjetskoj razini s podru&niama u više dr&ava dr&ava )K4# )K4#'1 '1() ()ud udru ru&e &enj njee gran gransk skii razl različ ičit itih ih po podu duze zeća ća ko koji ji se proi proizv zvod odno no dopunjuju.
-KOLOKVIJ a"edi )etiri 'la"ne industrijs&e re'ije u 67D? )0%)2eB 1ngland i srednjoatlantska divizija )0redn )0rednji ji zapad) zapad)%s %stoč točno) no)0je 0jever verno) no)0re 0rediš dišnja nja i 6apadn 6apadnosj osjeve everna rna entra entralna lna divizija. )3ug)ju&ni 4tlantik, 4tlantik, %stok)3ug entralna divizija i 6apad)jug entralna divizija )6apad)planinska i paifička divizija.
apreda& u ameri)&om 'ospodarst"u omo'u+ili su? )izum mikroproesora :;C: )uvođenje %$- P8 :;D: )komerijalizaija )komerijalizaija interneta :;;>
U 67D-u postoje tri osno"na obli&a poslo"ne or'ani#acije? )individualno vlasništvo )partnerstvo dva ili više vlasnika )korporaije
4ospodars&i uspje 67D-a? )spretnost menad&era kompanija )tehnološke inovaije )povezanost industrije i znanosti )kultura koja ijeni individualizam )sna&na finanijska ulaganja.
U 67D-u postoje )etiri tipa tenolo%&o-proi#"odni centara )tehnološki entri 0ilion "ale9, "ale9, 5airfaE 8ountr9, -iddleseE 8ountr9 loirani su uz autoeste, povezani tehnološkim parkovima i na rubovima gradova s obrazovanim stanovništvom )urbani tehnološki entri (os 4ngeles, 8ook 8ountr9, 2eB Fork 8ountr9 imaju dominantnu loaklnu industriju poput medija, finanija. )tehnološki kompjuterski gradovi manja su naselja s jednom ili nekoliko tehnoloških tvrtkiG urham, $oudler, -adison, kompanijska središta odavde provode visoko kvalifiirani rad uz pomoć znanstvenika i stručnjaka sa obli&njih sveučilišta. )subu )suburba rbani ni tehnol tehnološk oškii kompju kompjuter terski ski boo boogra gradovi doviGG !ak !aklan land, d, -ontgo -ontgomer mer9, 9, Aashington.
$&o u"odi pojam
Objasni triple eli@ model? )uključuje dinamične elemente u međuinstituijskim međuinstituijskim aktivnostima.
Što je deindustrijali#acija? )sistematski )sistematski manjak ulaganja u središnjoj naionalnoj proizvodnoj industriji.
Definirajte pojam
Klaster prema !orteru? )kla )klast ster er pred predst stav avlj ljaa geo geogr graf afsk sku u kone konent ntra rai iju ju nefo neform rmal alno no po pove veza zani nih h poduzeća, dobavljača, instituija i poduzeća iz sličnih djelatnosti na kojem je došlo do suradnje, osim toga on je i horizontalno i vertikalno povezivanje i jačanje interakijskih veza i odnosa između svih poduzeća i organizaija koji su interesno povezani.
$ipo"i &lastera? )lokalni klaster sastoji se od lokalnih tvrtki i agenija i usmjeren je na lokalno tr&ište )gospodarski klaster konentrira tvrtke, agenije koje su lokalno povezane ali djeluju na širem tr&ištu )uski gospodarski klaster obuhvaća tvrtke, agenije u određenoj gospodarskoj grani )široki klaster odnosi se na tvrtke, agenije koje djeluju na širem sektoru.
Objasni pojam tenopolisa? )tehnopoli )tehnopoliss predstavlj predstavljaa multiklas multiklasters terski ki sustav sustav u kojem su temelj temelj povezivanj povezivanje, e, sura suradn dnja ja,, komun komunik ika aij ije, e, ko koor ordi dina nai ija ja ko komp mpan anij ijaa proi proizv zvodn odnog og sekt sektor ora, a, istra&ivanja i razvoja, te usluga. 'ehnopolis se mo&e definirati i kao lokalni proizvodni sustav u kojem je uvedena alternativna proizvodna organizaija.
!odjela tenopolisa prema "eli)ini? )mali površina do <= ha, srednje mali površina od <=)I= ha, srednje veliki površina I=):== ha, veliki veliki površina iznad :== ha.
!ojam Learnin' re'ije? )koji djeluju kao &iva organizaija s tehnologijom učenja, menad&mentom inovaijama karakteristične su za razdoblje od :;;=)<=== godine. %novaije u takv takvim im regi regija jama ma teme temelj ljee se na sust sustav avu u klas klaste tera ra,, tehn tehnol ološ oško kogg klas klaste tera ra,, finanijama, razvoju i istra&ivanjima. #egije se formiraju na osnovi javno) privatnog partnerstva. partnerstva.
Inteli'entni 'rado"i i re'ije? )koj )kojim imaa se po pove vezu zuju ju regi region onal alne ne inov inova aij ijee s info inform rma aij ijsk skim im druš društv tvom om.. %nteligentni gradovi su prostorne jedinie koje nude fizičko okru&enje o kru&enje u ilju razvoja tehnoloških inovaija na temelju klastera i instituija.
Kanads&i tenolo%&i tro&ut? )kan )kanad adsk skii tehn tehnol ološ oški ki trok trokut ut *8'' *8''++ ob obuh uhva vaća ća pros prosto torr regi regije je ok okoo grada grada Aaterlosa, gradove 8ambridge, Kithener i Aaterloo.
(ultinacionalne &ompanije ,(;/? )poduzeće koje posjeduje ili kontrolira proizvodnju ili usluge izvan matične zemlje. 0astoje se se od matične kompanije koja kontrolira kontrolira imovinu podru&nia u zemljama izvan matične matične dr&ave, posjedujući određeni udio dioničkog kapitala.
Ka&o se &ate'ori#iraju &ompanije? )etnoentrična orijentirana na domaće tr&ište )polientrična orijentirana na pojedinačno strano tr&ište )regioentrična orijentirana prema većim regionalnim tr&ištima )geoentrična orijentirana globalno
!o *erd *erdoA oAsu su post postoji oji ne&ol ne&oli& i&oo &lju) &lju)ni ni elem elemen enata ata &oji &oji usmjer usmjera" a"aj aju u a&ti"nost odre3ene &ompanije i#"an 'ranica mati)ne drža"e? )smanjivanje direktnih i indirektnih troškova )smanjivanje kapitalnih ulaganja )smanjenje poreza )svladavanje arinskih prepreka )osiguravanje kvalitetnije usluge potrošačima )stvaranje alternativnih izvora opskrbe
Kines Kines&o &o 'o 'osp spod odars arst"o t"o prim primjen jenju juje je ne&ol ne&oli& i&oo na)i na)ina na #a e&sp e&span an#i #iju ju na s"jets&o trži%te? )prirodni rast proizvodnje )strateška udru&ivanja ili zajednička ulaganja )izravna akviziija
Industrijs&a e&olo'ija? )to je sustav u kojem je potrošnja energije i materijala optimalna, proizvodnja otpada minimalno a otpad iz jednog proesa je sirovina u drugom. efinira se kao interdisiplirana znanost koja uključuje interakiju prirodnih znanostiG fizike, kemije, biologije i društvenih znanostiG ekonomije, soiologije, geografije, unutar određenih industrijskih sustava i između industrijskih i prirodnih ekoloških sustava. sustava.
!et e&onoms&i re'ija industrije 8iB? )sjeverozapadna ekonomska regija )sjeveroistična ekonomska regija )entralna ekonomska regija )sarajevska ekonomska regija )heregovačka ekonomska regija
