ANITA ŠUPE Istine i laži o hrani Izvornom prehranom do boljeg zdravlja i primjerene tjelesne težine
ANITA ŠUPE Istine i laži o hrani Izvornom prehranom do boljeg zdravlja i primjerene tjelesne težine
Sadržaj Uvod.......................................................................................8 Što je izvorna čovjekova hrana?..........................................11 Sveta hrana.......................................................................14 rana na koj! smo genetski prilago"eni..........................1# $rehrambena piramida.....................................................%& 'itovi o (tetnosti masno)e i kolesterola..............................%* +ampanja protiv kolesterola , najve)a prijevara %&. stolje)a%stolje)a %+olesterolneprijatelj ili prijatelj?....................................%/ 0!mačenje vrijednosti masno)e ! krvi2.........................*% 3obre i lo(e masno)e.......................................................*4 mega*5 omega- i eikosanoidi.....................................*# 6itari7e dvosjekli mač čovječanstva..................................4% Sastav žitari7a..................................................................44 ntin!trijenti....................................................................49 6itari7e možemo jesti samo ako s! pravilno pripremljene4# :epodno(enje gl!tena !zrok mnogih kroničnih bolesti bolesti 48 ;elijakija nije jedini oblik nepodno(enja gl!tena............9& $romjena prehrane može biti spas...................................9% $(eni7a< od zemlje do kr!ha............................................99 rana koja !bija...................................................................98 visnost o (e)er!.............................................................-& =l!taminat >-%&-%9 opasan dodatak ! namirni7ama....-4
Soja ili priča o prijevari....................................................-/ 'argarin izbjegavati pod svak! 7ijen!..........................#* rana kao lijek.....................................................................## :jegovo veličanstvo masla7................................. masla7........................... ........... ......... ....#/ #/ +okosovo !lje..................................................................84 Istine i laži o mlijek!........................................................8# +eir č!desna č!desna hrana s +avkaza.... +avkaza...................................../* ................................./* Sirovojelstvo @AaB ood pokretC......................................// +a(asti sokovi , zdravlje iz miksera............................1&4 $ovr)e..... $ovr)e............ ............... ............... ............... ................ .........................................1&9 .................................1&9 +lijanje zrnja5 ora(astih plodova i sjemenja..................1&# Djekovita biljka stevija prirodni zasla"ivač..................111 'r(avljenje bez gladi.........................................................114 Inz!lin glavni kriva7 za debljanje.................................11+ako nas zdrava2i !ravnotežena2prehrana dovodi do debljine .............................................................................................118 čovjek!5 medvjed! i s!mo bor7ima...........................1%1 D;E prirodna prehrana za bolje zdravlje i reg!la7ij! tjelesne težine....................................................................................1%9 $raktični savjeti za provo"enje D;E prehrane............1** D;E i vo)e...................................................................1*+etoza ili ketoa7idoza5 visokoproteinske ili visokomasne dijete .............................................................................................1*8 =rani7a !nosa !gljikohidrata kod mr(avljenja..............14* sje)aj gladi i sitosti je najbolji vodič...........................14-
ko mr(avljenje ne ide kako bismo htjeli......................14/ D;E prehrana za posebne potrebe...................................19% Felena k!ra.....................................................................199 =ljivi7a kandida po(ast modernog doba.......................19ntikandida program....................................................198 +arika koja nedostaje , temelja7 ili j!ha od kostij!....1-9 $rehrambena revol!7ija.....................................................1#% :ekada se znalo bolje....................................................1#4 +ako je do(lo do dana(njih Gprehrambenih smjerni7a2.1#I tkins je bio ! prav!...................................................1#/ Fa(to ne možemo !vijek vjerovati znanstvenoj metodi.181 Fnanost ! sl!žbi ind!strije.............................................18* Fa(to D;E$aleo pokret nije sl!žbeno priznat?..........18D;E ! Švedskoj...........................................................188 D;E i okoli(................................................................1/1 Isk!stva s D;E prehranom..............................................1/9 Faklj!čak........................................................................%&8 Diterat!ra............................................................................%1% Hideo..................................................................................%1# Internet...............................................................................%18
Recenzija Iskreno sam !zb!"en zbog izlaska iz tiska knjige Istine i laži o hrani. +njiga se čita ! jednom dah!5 zanimljiva je i ne ostavlja ravnod!(nim. va knjiga ne želi biti en7iklopedija niti znanstveni rad5 ona je zbirka tekstova n!tri7ionisti7e nite Š!pe5 Šibenčanke koja s obitelji živi i radi ! Švedskoj. +njiga je njezin prvijena75 a za na(e čitateljstvo !istin! je prava bomba. ko bi bilo mog!)e me"! iste kori7e smjestiti antropologij! paleolitskog vremena5 tis!)ljetno isk!stvo zdravih tradi7ionalnih k!lt!ra koje je pro!čavao G3arBin2 n!tri7ionizma eston . $ri7e5 modern! kliničk! praks! D;Ea ! Švedskoj i zdravstvene probleme s!vremenog čovjeka otkako je ! svoj jelovnik !vrstio namirni7e koje postoje jedva posljednjih stotin! godina5 onda bi se svakako radilo o knjizi a!tora koji se !s!"!je. nita Š!pe to i jest. :jeni s! tekstovi jednostavni5 inormativni5 ali i beskompromisni. 'alo je onih koji ! svom dom! nemaj! barem jedn! knjig! o zdravoj prehrani. 'e"!tim5 ! ovoj se knjizi nalaze i inorma7ije za koje je zanimljivo da ih ! svojim radovima niti jedan od op)e priznatih hrvatskih a!toriteta na ovom podr!čj! ili nije spomen!o ili ih nije jasno iznio na jednom mjest!. 'ožda zbog sp!tanosti ili pod stegom nekih s!mnjivih kodeksa5 ili zbog možebitne !groženosti proesionalne karijere ! instit!7ijama koje s! tako rijetko inan7ijski neovisne5 ili pak zbog ragmentiranog5 !sko spe7ijaliziranog @neCznanja. va knjiga govori nam o onome (to smo zapravo svi negdje ! sebi znali5 ali je propaganda bila glasnija od na(e int!i7ije. +ome bih prepor!čio knjig!? :ajprije onima koji ve) slijede neki oblik Gzdrave prehrane2 da !(tede nova7 i zdravlje. $otom vegetarijan7ima i veganima5 da !n!tar svojih !vjerenja poprave kvalitet! svog života i života svojih obitelji. rvatskim proesional7ima i instit!7ijama da vide da je led probijen2 kao svojevrsni poti7aj da se i sami od!pr! besmislenim5 nametn!tim i (tetnim prehrambenim
smjerni7ama pre!zetim iz Sjedinjenih meričkih 3ržava5 jer s! tamo doživjele ijasko. :aposljetk! i onima koji bi tek htjeli započeti sa zdravom prehranom5 jer je !istin! osloba"aj!)e saznati da zdrava prehrana ne znači k!povati sk!pe5 često i egzotične namirni7e5 nego je to ponajprije stvar na(eg izbora izme"! namirni7a koje ionako svakodnevno jedemo. $rimjeri7e5 izbor izme"! margarina i masla7a5 p!nomasnih i light mliječnih proizvoda5 ali često i pitanje svakodnevnih nedo!mi7a oko zak!havanja mlijeka5 konz!miranja sirovih žitari7a ili raznih pah!lji7a te namirni7a od soje koje imitiraj! meso5 mlijeko ili jaja. S ovom knjigom doznat )emo da li je piramida zdrave prehrane2 doista okren!ta naglav7e @kao i na(e zdravljeC5 koji s! mehanizmi debljanja5 kako mr(avjeti bez gladi i k tome pobolj(ati zdravlje5 za(to s! zasi)ene masno)e zdrave5 (to s! aktivatori topivi ! mastima5 kako ne!tralizirati antin!trijente iz žitari7a5 grahori7a i sjemenki5 kako protiv gljivi7e kandide5 (to nam je činiti sa sirovim mlijekom5 gl!tenom5 7elijakijom5 sojom5 itd. +njiga pr!ža elemente pomo)! kojih i sami možemo pro7ijeniti valjanost raznih pon!da !motanih pod nazivnik zdrave prehrane25 jer nam približava drevno znanje o prehrani koje je5 !natoč pok!(ajima manip!la7ije ! medijima5 ipak reeval!irala i moderna znanost. :adam se da )e ova knjiga biti !vod ! nek! proesionaln! karijer! a!tori7e ! domovini. 3omagoj 3žoji) za prvi ogranak Zaklade Weston A. Price u Hrvatskoj
Uvod $osljednjih se godina sve vi(e govori i pi(e o hrani i sadržaj! hrane5 a žari(te se stavlja na epidemij! debljine koja je zavladala zapadnim svijetom. Aasprava o tome (to je zdravo jesti5 a (to nije5 dobiva na intenzitet!. Sve je ve)i broj str!čnjaka koji nas kroz prehrambene smjernice savjet!j! o način! prehrane kojom )emo zadržati dobro zdravlje i reg!lirati tjelesn! težin!. $ojam zdrave2 prehrane najče()e se povez!je s light proizvodima i vegetarijanstvom te pove)anim !nosom žitari7a5 vo)a i povr)a5 dok nam se istovremeno savjet!je da ograničimo !nos 7rvenog mesa5 jaja i p!nomasnih mliječnih proizvoda. Ind!strija mr(avljenja jača je nego ikad pa je pon!da i reklama za razne pra(ke5 pil!le i dr!ga sredstva koja obe)avaj! brzi g!bitak kilograma i toliko priželjkivan! vitkost5 sve ve)a. Unatoč svem!5 nema naznaka da se epidemija debljine za!stavlja ili barem !sporava. :o rijetki s! oni koji !vi"aj! da izme"! str!čnjaka5 prehrambenih smjerni7a i raznih dijeta s jedne strane te epidemije debljine i op)eg zdravstvenog stanja s dr!ge5 mora postojati !zročna veza. Jer5 !pravo se zadnjih desetlje)a5 otkako s! eksperti2 počeli sa svojim prehrambenim propovijedima5 svijetom pro(irila epidemija debljine5 srčanožilnih bolesti5 dijabetesa5 raka5 a!toim!nih bolesti5 bolesti 7rijeva5 alergija i dr!gih degenerativnih bolesti. Iz ovog paradoksa trebalo bi !vidjeti da je ne(to t! očito jako5 jako pogre(no. $ravo propitivanja vladaj!)ih prehrambenih smjerni7a trebalo bi biti zajamčeno osnovnim demokratskim post!latima5 kao i pravo na osobno mi(ljenje i pravo da se ono slobodno izjasni. li ! praksi često nailazimo na prepreke kad se ti demokratski prin7ipi pok!(avaj! provesti5 pa ni pitanja vezana za prehran! nis! iz!zetak. +ako )e se vidjeti iz ove knjige5 !pravo s! ona vrlo osjetljiva.
$ostoje li !op)e kriteriji prema kojima se možemo sna)i ! toj dž!ngli inorma7ija i kako možemo znati kome vjerovati? 'ožda bijedan dobar način bio da !zmemo sebe kao polazi(te5 da pogledamo svoje tijelo i !pitamo se< za koj! nas je to vrst! hrane predodredila priroda5 čiji smo jedan mali dio i mi sami? Dj!dsko je tijelo rez!ltat stotina tis!)a godina razvoja i svaka stani7a na(eg tijela sadrži gene koji s! se prenosili iz genera7ije ! genera7ij! gene koji s! čovjek! omog!)ili potrebn! snag!5 izdržljivost5 otpornost i zdravlje ! !vjetima mnogo težim nego (to s! ovi ! kojima danas živimo. vi s! geni prilago"eni5 ili dizajnirani5 !pravo za on! vrst! hrane koja je i omog!)ila opstanak. 3anas približno znamo (to s! jeli lj!di iz davnih vremena5 kao (to sa sig!rno()! znamo (to nis! jeli. 0ako"er s velikom vjerojatno()! možemo zaklj!čiti da s! !vijek znali (to jed!5 za razlik! od nas. ni svoje znanje nis! stje7ali savjetima str!čnjaka5 nego isk!stveno. 'i se danas pona(amo kao da vjer!jemo da sadržaj hrane koj! jedemo nema !činka na na(e tijelo i na(e zdravlje. Hjer!jemo da nije važan način na koji je hrana proizvedena i zapravo nikad nismo tako malo znali o namirni7ama kojima p!nimo ko(are ! s!permarketima5 a kasnije ih !nosimo ! svoje tijelo. Kini nam se da možemo jesti bilo (to i ostati zdravi5 a kad se na kon7! ipak razbolimo od tipičnih 7iviliza7ijskih2 bolesti5 onda rado okrivljavamo ne(to dr!go5 s!dbin!5 genetik! ili Ložj! volj!5 a ne jednostavn! činjeni7! da na(e tijelo ne podnosi t! br!talno manip!liran! hran! koj! sami proizvodimo i prodajemo. Kovjek je stotinama tis!)a godina bio lova7 i sak!pljač i živio je od hrane životinjskog porijekla5 bogate bjelančevinama i masno)ama za koje danas znamo da sačinjavaj! gra"evinski materijal za na(e tijelo. $oljoprivreda5 koja je donijela velik! promjen! s novom vrstom hrane žitari7ama5 razvila se relativno kasno ! lj!dskoj povijesti i sve vi(e istraživanja !kaz!je na to da se čovjek iziolo(ki nikad nije prilagodio tako velikoj količini (kroba i dr!gih kemijskih spojeva koje nalazimo !
žitari7ama. :o jo( se ve)a promjena dogodila gotovo nedavno5 kad je ind!strija počela obra"ivati hran!. :a(im jo( !vijek paleolitskim2 tijelima potp!no s! strane i neprirodne stvari kao (to s! (e)er i rainirani !gljikohidrati5 rainirana i hidrogenizirana @očvrsn!laC biljna !lja5 kao i razni !mjetni doda7i i kemikalije koje koristi prehrambena ind!strija. S!vremena istraživanja neosporno pokaz!j! čvrst! povezanost izme"! nove2 ind!strijske hrane i novih2 7iviliza7ijskih bolesti. $ovratak na izvorn! vrst! hrane5 za koj! danas znamo da lj!dskom tijel! daje sav potreban gra"evni materijal5 izgleda neminovan. ;ilj je ove knjige da čovjek! pr!ži jedan mali doprinos njegovoj slobodi izbora.
Što je izvorna čovjekova hrana? $očetkom %&. stolje)a5 jo( !vijek je postojala mog!)nost da se empirijski dobije !vid ! način života i prehran! predind!strijskih 7iviliza7ija. 'nogi s! istraživači5 liječni7i i antropolozi istraživali i izvje(tavali o izoliranim gr!pama naroda koje s! ! to vrijeme jo( !vijek postojale na raznim stranama svijeta. Lrojni pisani zapisi svjedoče kako s! ti lj!di živjeli i kako je izgledala njihova tradi7ionalna prehrana prije prodora ind!strijske hrane. Izme"! ostalog ovi izvje(taji govore i o zdravstvenom stanj! pripadnika tih naroda. Jedan od sveob!hvatnih izvje(taja je Nutrition and Phsical !egenerationi @Ishrana i tjelesna degenera7ijaC dr. eston . $ri7ea5 z!bara iz ;levelanda5 država hio. 3r. $ri7e diplomirao je i počeo raditi kao z!bar krajem 1/. stolje)a5 !pravo prije prodora ind!strijske hrane. Slijede)ih trideset godina ! svojoj je praksi primijetio kako se zdravlje z!bi i čelj!sti kod dje7e jako pogor(ava5 ba( kao i njihovo sve!k!pno zdravlje. sim stoje bilo sve vi(e sl!čajeva karijesa5 z!bi kao da vi(e nis! pristajali ! čelj!sti koje s! bile prekratke ili pre!ske. 3je7i s! čak i nosni prolazi bili pre!ski te s! op)enito bili lo(eg zdravlja i izme"! ostalog obolijevali s! od astme5 alergija i poreme)aja pona(anja. 3r. $ri7e je vjerovao da s! ove deorma7ije i promjene bile !zrokovane lo(om prehranom i nedostatkom hranjivih tvari. 0aj njegov interes ga je potakao da tridesetih godina %&. stolje)a5 sa svojom s!pr!gom Eloren7e5 medi7inskom sestrom5 prop!t!je 7ijel! zemaljsk! k!gl! kako bi istraživao i st!dirao izolirane gr!pe naroda. 0ražio je savr(eno zdravlje bez karijesa i bez kroničnih5 degenerativnih i inek7ijskih bolesti kroz vi(e nara(taja. $ro!čavao je četrnaest takvih sk!pina naroda< izoliran! gr!p! Švi7ara7a ! lpama5 galske sk!pine na oto7ima Hanjski ebridi5 >skime i "ree Indijan7e ! Sjevernoj meri7i5 melanezijske i polinezijske sk!pine na j!g! 0ihog o7eana5 nekoliko aričkih plemena5 te borigine ! !straliji i 'aore na
:ovom Feland!. Sve gr!pe naroda koje s! imale savr(eno zdravlje živjele s! izolirane5 daleko od 7iviliza7ije5 a lj!di s! se hranili na tradi7ionalan način kako se to kod njih od!vijek radilo. 3r. $ri7ea je tako"er zanimalo (to se doga"alo s pripadni7ima ovih naroda koji s! nap!stili svoj tradi7ionalni način života i prehrane i prihvatili hran! moderne 7iviliza7ije. Aez!ltati s! posv!da bili identični i poražavaj!)i< karijes5 nerazvijene čelj!sti5 deorma7ije kostij!5 rak i 7ijeli niz dr!gih degenerativnih bolesti. $ri7e je detaljno zapisivao (to s! lj!di jeli5 čak je !zimao !zorke hrane kako bi ih mogao analizirati ! laboratorij!. $ored svega5 snimio je i brojne otograije koje s! objavljene ! njegovom izvije()!. +aže se da jedna otograija govori vi(e od tis!)! riječi5 i doista5 te s! otograije jasno pokazale (to se dogodilo s lj!dima kada s! počeli jesti (e)er i bra(no. Savr(eni z!bi kod roditelja5 potp!no s! izvrn!ti i iskrivljeni kod njihove dje7e. Fdravlje !sta ogledalo je zdravlja 7ijelog tijela5 a !ni(teno zdravlje bilo je jedan od !žasnih rez!ltata koje je ovo istraživanje pokazalo. Sastav tradi7ionalne prehrane kod različitih gr!pa bio je različit5 ovisno da li s! bili lov7i i sak!pljači5 stočari ili zemljoradni7i. Dj!di koji s! bili izički najsnažniji5 sa stopostotnom otporno()! na karijes5 bili s! pastiri5 ribolov7i ili lov7i kojima je osnova prehrane bila hrana životinjskog porijekla. +od plemena koja s! osim izvornih životinjskih namirni7a koristili i žitari7e5 $ri7e je zabilježio da s! tjelesni razvoj5 za(tita protiv karijesa i tjelesna snaga bili lo(iji ! !sporedbi s plemenima koja s! jela vi(e namirni7a životinjskog porijekla. U gradovima i l!kama5 gdje s! odre"ene sk!pine kombinirale rainiran! i Gprimitivn!2 hran!5 razvili s! zdravstvene probleme5 ali ne ! tolikoj mjeri kao oni koji s! potp!no nap!stili svoj tradi7ionalni način prehrane. Isti je ovakav obraza7 $ri7e prona(ao i ! !straliji5 gdje s! boridžini5 koji s! živjeli !z obal! pa s! jeli rib! i plodove mora5 bili najzdraviji. ni koji s! promijenili prehran! na rainirane
poljoprivredne proizvode5 če()e s! obolijevali od t!berk!loze i paraliziraj!)eg artritisa. $ri7e je prona(ao savr(eno zdravlje i kod stanovnika otočja 0orres Strait izme"! !stralije i :ove =vineje. Diječnik koji je trinaest godina živio i radio na tim oto7ima5 nije zabilježio niti jedan sl!čaj raka me"! stanovni7ima otočja. sobno je operirao maligne t!more kod bijela7a kojih je bilo oko *&&5 ali me"! domoro7ima je bilo krajnje ne!običajeno da bi ih sna(la neka bolest radi koje bi trebali biti operirani. 3omorodačko stanovni(tvo se !sprotivilo asimila7iji5 posebi7e ! pogled! prehrambenih namirni7a5 te s! prodavaoni7e hrane smatrali krajnje opasnima. :a :ovom Feland! $ri7e je s!sreo pripadnike naroda 'aora5 ! različitim st!pnjevima asimila7ije ! zapadnjačk! k!lt!r!5 pa je i kod njih dok!mentirao jednako pogor(ano zdravlje i pove)an! osjetljivost prema kroničnim i degenerativnim bolestima5 kao (to ga je prona(ao i kod dr!gih k!lt!ra. +ako je dr. $ri7e bio čovjek o(trog !ma5 prepoznao je obraza7. :is! ga zb!nile varija7ije ! makron!trijentima i različitost osnovnih prehrambenih namirni7a. n je identii7irao prin7ipe prehrane ili n!tritivni sadržaj ovih namirni7a5 koje s! dovele do savr(enog im!niteta prema kroničnim i degenerativnim bolestima. #!r. Price nam je dao neoborive dokaze o prirodnim zakonima prehrambenih potreba$ koji %unkcioniraju za sve ljude na zemaljskoj kugli i koji reguliraju imunitet$ reprodukciju kao i sve ostale zdravstvene aspekte. #ii
Sveta hrana no (to se najvi(e 7ijenilo kod otpornih @im!nihC gr!pa naroda5 bile s! hranjive masno)e životinjskog porijekla< izn!tri7e5 ko(tana srž5 riblje !lje i riblja jaja5 ž!manj7i5 svinjska mast i masla7. Jetra je bila posebno 7ijenjena i često se jela sirova. :aročit! vrijednost imale s! sirove
masno)e5 sa svim enzimima i netakn!tim vitaminima. +ada je $ri7e pitao im!ne sk!pine za(to se hrane tako kako se hrane5 dobivao je !vijek isti odgovor< Fato da bi dobivali savr(en! dje7!2. rana iz jedne ili vi(e od ovih (est sk!pina namirni7a bila je apsol!tno neophodna5 a domorodačko stanovni(tvo nazivalo j! je &vetom hranom. 0e neophodne sk!pine hrane bile s!< riba i plodovi mora5 riblji organi5 !lje riblje jetre i riblja jajaM izn!tri7e divljih životinja ili doma)ih životinja koje s! jele trav!M k!k7iM masno)e nekih pti7a i jednožel!čanih životinja kao (to s! morski sisav7i5 zamor7i5 medvjedi i svinje< ž!manj7i od koko(jih jaja ili jaja dr!gih slobodnih pti7aM mlijeko5 sir i masla7 od životinja koje s! pasle trav!. iii +ad je dr. $ri7e analizirao ove prehrambene namirni7e5 a sak!pio je preko 1& &&& !zoraka5 otkrio je da s! im!ne gr!pe naroda jele deset p!ta vi(e vitamina i 3 nego merikan7i5 :jihova je hrana osim toga sadržavala četiri p!ta vi(e minerala i vitamina topivih ! vodi. $ri7e je otkrio da je njihova hrana sadržavala i njem! do tada nepoznat sastojak kojeg je prozvao Gaktivator N52 iv danas poznat kao vitamin +%. $ri7e je otkrio da s! vitamini topivi ! masno)ama @5 35 > i +C zapravo katalizatori ili aktivatori o kojima ovisi asimila7ija svih dr!gih n!trijenata< bjelančevina5 minerala i vitamina. 3r!gim riječima5 bez ovih snažnih aktora koje nalazimo jedino ! životinjskim masno)ama v5 !nos svih dr!gih hranjivih tvari nam je !zal!dan. $okazalo se da je dr. $ri7e bio ! prav!. 3anas znamo da se vitamini 5 3 i +% nalaze samo ! životinjskim masno)ama i da s! ove masno)e neophodne za apsorp7ij! minerala i razgradnj! bjelančevina iz hrane. :ajzdraviji lj!di na koje je $ri7e nai(ao živjeli s! !z obal! i jeli !glavnom rib! i morske plodove. Sljede)i najzdraviji i najotporniji bili
s! oni koji s! jeli životinje koje slobodno pas! trav!. $ri7e je pok!(ao prona)i i domorodačke sk!pine savr(enog zdravlja koje s! jele samo hran! iz biljnog svijeta5 ali nije prona(ao nijedn!. 3r. $ri7e nije bio jedini koji je svjedočio savr(enom zdravlj! lova7a i sak!pljača koji s! se hranili tradi7ionalno. I mnogi dr!gi liječni7i koji s! živjeli s domorodačkim stanovni7ima obavljaj!)i svoj! sl!žb!5 izvje(tavali s! kako nikad nis! vidjeli niti jedan sl!čaj malignog oboljenja5 kao ni znakove srčanih bolesti ili dijabetesa. vakva s! zapažanja dok!mentirana ! antropolo(koj literat!ri5 ali ih medi7inske instit!7ije potp!no ignoriraj!. 3r. Jose Aoming5 kir!rg koji je proveo *- godina sl!žbe me"! domorodačkim plemenima na ljas7i5 izvijestio je da nije otkrio niti jedan sl!čaj raka dok s! se stanovni7i hranili na tradi7ionalan način5 ali čim s! počeli jesti ist! hran! kao i 7ivilizirani dio svijeta5 sve vrijeme s! se pojavljivali sl!čajevi te bolesti. +ada s! asimilirani predstavni7i ovih naroda nav!kli na sebe t!berk!loz!5 dr. Aomig im je tada prepisivao da se vrate na svoj! doma)! prehran!. 0!berk!loza je vodila ! smrt one koji s! jeli rainiran! hran!5 dok s! se lj!di koji s! se vratili svojoj izvornoj doma)oj hrani5 često !spjeli izliječiti. va izvorna hrana sastojala se od mesa i masno)a kitova5 sobova5 m!lona5 sjevernih zečeva5 divljih koko(i5 morževa5 t!ljana5 sjevernih medvjeda5 galebova5 g!ski5 patki5 njorki i ribe koja se ve)im dijelom5 iako ne !vijek5 jela sirova i ermentirana. Jeli s! p!no lososa i ribljih jaja5 kao i sirove izn!tri7e velikih životinja. Jedina biljna hrana bile s! biljke kiseli7e i 7vije)e koje s! stavljali ! t!ljanovo !lje te ermentirani sadržaj žel!7a soba. ntropolog Hilhjalm!r Steansson pro!čavao je početkom %&. stolje)a >skime na ljas7i te je dok!mentirao činjeni7! da se /&O njihove prehrane sastojalo od mesa i ribe. Fa vrijeme svog boravka s >skimima i sam je prihvatio njihov način prehrane te je s 7ijelom svojom ekipom (est do devet mjese7i godi(nje jeo samo meso i rib!.
vo je bila čista zero carb ketogena dijeta @bez imalo !gljikohidrataC5 a tako se Steansson hranio svih devet godina svojeg boravka na Sjever!5 +ad se vratio ! gradski život i opisao svoje isk!stvo5 liječni7i s! ostali zapanjeni činjeni7om da njegovo zdravlje nije bilo nimalo nar!(eno. 3ok je živio me"! >skimima5 Steansson nije vidio niti jedan sl!čaj debljine5 dijabetesa niti dr!gih bolesti tipičnih za dana(nje vrijeme. :ažalost5 i >skimi s! odavno od!stali od svoje tradi7ionalne prehrane i prihvatili s! jetin! zapadnjačk! hran! p!n! (e)era i (kroba. Steansson5 koji je !mro 1/-%. godine5 danas ne bi ni prepoznao taj narod me"! kojim je tako"er zavladala epidemija debljine i dijabetesa5 a srčano žilne bolesti5 rak5 demen7ija5 giht i ž!čni kamen7i postale s! !običajene5 ba( kao i ! ostalom G7iviliziranom2 svijet!.
Hrana na koju smo genetski prilagođeni vakvi izvje(taji predstavljaj! posljednje mostove izme"! primitivnih2 i modernih vremena pa s! drago7jeni !vid ! izvorn! lj!dsk! prehran! prije nego je ind!strija prodrla i do najskrivenijih dijelova svijeta. :ajsnažniji i najzdraviji lj!di jeli s! meso i masno)! životinja i riba5 jaja i izn!tri7e te5 ovisno o sezoni i klimatskim !vjetima5 biljn! hran! povr)e5 (!msko vo)e i ora(aste plodove. va se hrana proizvodi samo ! prirodi5 a ne ! tvorni7ama. $roblem moderne prehrane je da se ona temelji na prera"enoj hrani5 proizvodima od (e)era i bra(na5 kao i rainiranim i hidrogeniziranim biljnim !ljima koja se nalaze ! gotovo svim ind!strijskim prera"evinama. ve namirni7e djel!j! inlamatorno5 izazivaj! !palne pro7ese ! tijel!5 a oni s! !zročni7i ve)ine kroničnih bolesti i bolesnih stanja. vom poreme)aj! ! lj!dskoj prehrani !velike je pridonio strah od masno)e i kolesterola5 radi kojeg s! prirodne zasi)ene masno)e životinjskog porijekla izbačene iz prehrane i zamijenjene pove)anim !nosom !gljikohidrata @(e)era i (krobaC i biljnih !lja.
:o taj strah od masno)e i kolesterola jedan je neosnovani mit i zabl!da5 proiza(ao iz manip!lirane znanosti i komer7ijalnih interesa5 stoje tema koja se provlači kroz 7ijel! knjig!. 'oderna istraživanja nis! na(la nikakv! povezanost masno)e i kolesterola i srčanih bolesti5 jer prirodne masno)e nikada nis! bile opasne za čovjeka5 ve) s! od pamtivijeka sačinjavale vrlo važan dio lj!dske ishrane5 neophodan za normalan razvoj i !nk7ioniranje lj!dskog organizma. Ljelančevine i masno)e iz hrane životinjskog porijekla gra"evinski s! materijal za na(e tijelo. ne sadrže esen7ijalne @životno važneC tvari koje tijelo ne može stvoriti samo5 a bez kojih ne može !nk7ionirati. 0o s! aminokiseline iz bjelančevina i masne kiseline iz masno)a. Ljelančevine iz biljne hrane nis! p!novrijedne jer ne sadrže sve aminokiseline koje moramo !nositi hranom5 kao (to to sadrže bjelančevine iz hrane životinjskog porijekla. Slično je i s masno)ama< ! biljnoj hrani nema esen7ijalnih masnih kiselina5 kao (to s! >$ @eikozapentaenska kiselinaC i 3 @dokozaheksaenska kiselinaC iz obitelji omega*vi. U biljnoj hrani postoji njihov predstadij D @ala linolenska kiselinaC iz kojeg je teoretski mog!)e dobiti esen7ijalne masne kiseline5 ali čovjek nije sposoban za ov! pretvorb!. $riroda je to zamislila tako da životinje koje jed! biljn! hran! pretvaraj! ovaj predstadij ! esen7ijalne masno)e5 a mi ih dobivamo jed!)i meso biljojeda i riba. rana životinjskog porijekla sadrži i vitamine topive ! mastima kojih nema ! biljnoj hrani. 0o s! vitamini 5 3 i +%5 a trebamo ih za asimila7ij! bjelančevina5 vitamina i minerala. Liljna hrana ne sadrži niti vitamin L1% čiji nedostatak dovodi do mnogih ozbiljnih bolesti. Liljna hrana je korisna5 jer je to hrana koja čisti5 ali čovjek nije biljojed. Kovjek treba hran! koja hrani i hran! koja čisti5 (to znači namirni7e i životinjskog i biljnog porijekla. $ri tome pod biljnim namirni7ama ne mislim na monosadni7e žitari7e5 koje nis! izvorna hrana5 ve) na povr)e5 vo)e5 jestivo bilje iz prirode i ora(aste plodove.
$robavni trakt čovjeka gra"en je kao kod mesojeda i nimalo nije sličan probavnom s!stav! biljojeda. Aazlike s! mnoge< čovjek ima relativno kratko 7rijevo5 9 p!ta d!lje od d!žine tijela5 slično kao kod životinja mesojeda. +od ov7e je5 me"!tim5 7rijevo %# p!ta d!lje od d!žine tijela. vakvo d!go 7rijevo potrebno je da bi se probavila 7el!loza iz biljne hrane. $reživanje hrane je životno važno kod biljojeda5 ali čovjek to ne radi. 6el!da7 kod čovjeka i psa ima zapremin! % l5 a kod ov7e *% l. 6el!da7 čovjeka i psa prazni se svaka tri sata pa imamo periode kada se hrana ne probavlja5 dok se kod ov7e žel!da7 nikada ne prazni5 ona nonstop probavlja hran!. U žel!7! ov7e i dr!gih biljojeda nalaze se bakterije i protozoe koje !z pomo) vrenja razgra"!j! biljna vlakna5 dok žel!da7 čovjeka i psa nemaj! t! !nk7ij!. Kovjek i dr!gi mesojedi imaj! ! žel!7! jak! žel!čan! kiselin! kojom se razgra"!j! životinjske bjelančevine5 dok je kod biljojeda žel!čana kiselina vrlo slaba. Kovjek5 kao i pas5 ima ž!čn! vre)i7! koj! ov7a nema5 jer ž!č i ž!čna vre)i7a sl!že za razgradnj! masno)e iz hrane i nis! potrebni za probav! !gljikohidrata iz biljne hrane. 6el!da7 male zapremine znači da smo prilago"eni jesti kon7entriran! hran! ! malim količinama, a žel!čana kiselina i ž!čna vre)i7a pokaz!j! da smo prilago"eni jesti bjelančevine i masno)e životinjskog porijekla. Kovjek treba namirni7e bogate masno)om i kon7entrirane hranjivim tvarima5 jer treba gra"evinski materijal za tijelo. Fato je povratak izvornoj hrani5 !z izbjegavanje ind!strijskih prera"evina i otrovnih kemikalija5 neminovan izbor za svakog čovjeka koji želi sač!vati prirodno stanje tijela dobro zdravlje. ptimalna hrana je ona vrsta hrane za koj! smo genetski prilago"eni< meso i masno)a iz riba i životinja5 jaja5 povr)e5 vo)e5 ora(asti plodovi te ! odre"enoj mjeri p!nomasni mliječni proizvodi. vaj način prehrane zadnjih je godina sve pop!larniji te se pretvara ! snažan pokret. Paleo$ Primat$ lo' carb i D;E tek s! neki od naziva ovog načina prehrane koji je po svom sastav! najsličniji izvornoj prehrani na(ih predaka. $rin7ip je jednostavan5 (to vi(e čistih prirodnih
namirni7a ! njihovom izvornom oblik!5 (to manje ind!strijskih prera"evina sa (to manje ind!strijskih dodataka @>brojevaC5 po mog!)nosti iz organskog ili doma)eg !zgoja. Ja koristim izraz D;E (to znači (o' "arb High )at 5 tj. manje !gljikohidrata5 vi(e masno)e. 3r!gim riječima to znači da ne koristimo namirni7e bogate praznim kalorijama5 (e)erom i (krobom @slatki(i5 kolači5 sokovi i zasla"ena pi)a5 bra(no5 kr!h5 pe7iva i dr!gi proizvodi od žitari7a i bra(na5 tjestenina5 kr!mpir5 bijela rižaC5 ve) osnov! prehrane sačinjava prava izvorna hrana jaja5 riba5 meso5 zdrave prirodne masno)e @masla75 vrhnje5 životinjske masti i hladno pre(ana !ljaC5 povr)e i vo)e. +oristimo i p!nomasne mliječne proizvode @vrhnje5 keir5 jog!rt5 sirC te ora(aste plodove i sjemenke. :akon vi(e desetlje)a potp!no neosnovane obije od masno)e životinjskog porijekla5 koja je nastala iz ne!temeljene kampanje protiv kolesterola5 konačno se možemo vratiti prirodnom izvornom način! prehrane na(ih predaka.
Prehrambena piramida $ostoje dva razloga za(to trebamo hran!< prvo5 da bismo dobili kalorije !ener"ij#$ i dr!go5 da bismo dobili hranjive tvari !n#trijente$. vo dvoje nije ista stvar. +alorije s! energetska vrijednost namirni7a koj! dobivamo iz !gljikohidrata5 masno)a i bjelančevina5 a trebamo ih za proizvodnj! energije ! vlastitom tijel!. +alorije ne tro(imo samo ako se bavimo nekom tjelesnom aktivno()!5 ve) ih tro(imo i ! stanj! mirovanja i dok spavamo5 jer na(e tijelo treba energij! za mnogobrojne !nk7ije< održavanje tjelesne temperat!re5 rad !n!tarnjih organa pl!)a5 sr7a5 b!brega5 mozga5 probavnog s!stava itd. ranjive tvari s! vitamini5 minerali5 aminokiseline iz bjelančevina i masne kiseline iz masno)a5 one s! esen7ijalni gra"evinski materijal za tijelo5 neophodan za rad i pravilno !nk7ioniranje hormonalnih mehanizama i biokemijskih pro7esa ! svim vitalnim tjelesnim
s!stavima. +alorična vrijednost pojedine namirni7e ne govori ni(ta o njezinoj n!tritivnoj vrijednosti.
Sl!žbena prehrambena piramida kaže da osnov! lj!dske prehrane trebaj! sačinjavati !gljikohidrati5 tj. proizvodi od žitari7a i (kroba. va hrana bogata je kalorijama5 ali je siroma(na n!trijentima koji s! gra"evinski materijal za tijelo. $aradoks ove prehrambene piramide je slijede)i< !nose)i kalorije kroz n!tritivno siroma(n! hran!5 kao (to s! kr!h5 tjestenina5 kr!mpir5 riža5 k!k!r!z5 žitari7e i pah!lji7e5 ne zadovoljavamo potrebe na(eg tijela koje vapi za n!trijentima. Kesto s ovom hranom !nosimo previ(e kalorija pa se debljamo5 dok nam istovremeno nedostaj! vitalni n!trijenti. :ova prehrambena piramida izra"ena je po !zor! na izvorn! prehran! i vi(e odgovara lj!dskoj biologiji i iziologiji. Laz! prehrane predstavlja n!tritivno bogata hrana riba5 jaja5 meso5 prirodne masno)e5 povr)e i vo)e. S ovim namirni7ama tijelo )e5 !z kalorije5 dobiti i sav potreban gra"evinski materijal neophodan za normalan rad i dobro zdravlje. vakva prehrana je5 zbog niskog !nosa (e)era5 vrlo korisna za na(e stani7e5 tkiva i im!nolo(ki s!stav.
Mitovi o tetnosti masno!e i kolesterola #&ljedbenici kampanje protiv kolesterola su kao tri majmuna iz japanske alegorije koji ne vide$ ne *uju i ne govore.+ ,%%e -avnskov
'la"e genera7ije odrasle s! ! !vjerenj! da s! masno)a i kolesterol opasni. Stariji5 koji se jo( sje)aj! da s! kao dje7a mazali svinjsk! mast po kr!h!5 nis! !klanjali masne dijelove s mesa i jeli s! slanin! kad god je bila prist!pačna5 odavno s! se odrekli masne hrane iz straha da im se ne pove)a kolesterol i začepe krvne žile. Sre)om5 posljednjih godina ipak dolazimo do nekih novih saznanja pa je i rasprava o masno)ama sve intenzivnija. S jedne strane nalaze se !pozorenja str!čnjaka o (tetnosti masno)a i kolesterola !z prepor!ke da se masna hrana zamijeni light verzijama5 dok s dr!ge strane imamo moderne spoznaje koje potvr"!j! da s! masno)e zdrave5 potrebne i neophodne za dobro zdravlje5 a znamo i da s! od pamtivijeka sačinjavale važan dio lj!dske prehrane. Kem! ili kome vjerovati? Aekla bih prvenstveno zdravom raz!m!5 prirodi5 ali i modernoj znanosti. $rirodne masno)e životinjskog porijekla nikada nis! bile opasne za čovjeka5 ve) s! tis!)ama godina sačinjavale važan dio njegove prehrane. ne s! neophodne za normalan razvoj i !nk7ioniranje lj!dskog organizma. U novije s! vrijeme brojni znanstveni7i5 liječni7i i novinari (irom svijeta pretraživali sv! prist!pačn! znanstven! literat!r! i nis! na(li nikakvih ozbiljnih znanstvenih dokaza o (tetnosti zasi)enih masno)a životinjskog porijekla5 niti o opasnosti kolesterola. Upozorenja o (tetnosti masno)e i kolesterola temelje se na neosnovanim mitovima i zabl!dama iz dr!ge polovi7e %&. stolje)a. 'oderna istraživanja pokazala s! da s! zapravo ind!strijski obra"ivana biljna !lja i margarini ti koji s! vrlo (tetni za zdravlje5 dijelom zbog prevelike količine inlamatornih omega- masnih kiselina5 dijelom zbog pro7esa hidrogeniziranja @očvr()ivanjaC koji se dobiva br!talnom manip!la7ijom ovih !lja na molek!larnoj razini5 kao i
zbog sadržaja raznih kemikalija koje se koriste ! pro7es! rainiranja !lja. Fasi)ene masne kiseline s! masno)e !glavnom životinjskog porijekla kojih prirodno ima ! mes!5 jajima5 svinjskoj masti5 masla7!5 sir!5 vrhnj! i dr!gim mliječnim proizvodima5 kao i ! kokosovom !lj!. ve s! namirni7e tako"er bogate kolesterolom5 posebi7e ž!manjak. sobito s! važne za mozak i nervni s!stav. $reko -&O lj!dskog mozga sastoji se od masno)e5 ali ne od onih vrsta kakve nalazimo ! margarin! ili sojinom i s!n7okretovom !lj!5 nego od zasi)enih masnih kiselina kakve nalazimo ! hrani životinjskog porijekla. :ažalost5 posljednjih nekoliko desetlje)a ne!temeljene obije od masno)e dovele s! do toga da ve)ina lj!di pati od nedostatka masno)e ! organizm!5 s čime se slaže sve vi(e liječnika i znanstvenika. Fasi)ene masno)e i kolesterol važne s! komponente zdrave stanične stjenke @ovojni7e lj!dskih stani7aC. Fasi)ene masno)e daj! staničnoj stjen7i optimaln! čvrsto)!5 a bez kolesterola bi se milijarde na(ih stani7a pretvorile ! želatinozn! mas!. Fa razlik! od vi(estr!ko nezasi)enih masno)a @npr. onih iz biljnih !ljaC5 zasi)ene masno)e ne oksidiraj! tako lako jer imaj! vrlo stabiln! molek!larn! str!kt!r!. Usp!t rečeno5 arterosklerotski plak @naslage na krvim žilamaC sastoji se !glavnom od vi(estr!ko nezasi)enih masno)a i to onih oksidiranih. Fasi)ene masno)e sadrže vitamine i 3 koji s! važni za vid5 kož!5 sl!zni7e5 kosti5 normalan rad sr7a i psihičk! ravnotež!. Im!nolo(ki @obrambeniC s!stav !nk7ionira bolje !koliko !nosimo dovoljno zasi)enih masno)a5 a one s! potrebne i za razvoj i bolji kapa7itet pl!)a te smanjenje rizika od !pala. ne (tite i jetr! i snižavaj! razin! lipooksigenaze ! krvi5 jednog od čimbenika srčanožilnih bolesti. Smanjenim !nosom zasi)enih masno)a5 nemog!)e je dobiti dovoljno vitamina topivih ! mastima @5 35 >5 +C. 'no(tvo hranjivih tvari iz povr)a ne možemo iskoristiti ako se povr)e ne pripremi s masno)ama i to onim zasi)enim5 jer samo zasi)ene masno)e imaj!
sposobnost da se od!pr! djelovanj! visokih temperat!ra i time ne oksidiraj!. sim toga5 masno)a nam osig!rava d!gotrajn! izdržljivost5 ne dovodi do nedostatka energije te od svih makron!trijenata daje najbolj! sitost. +olesterol i zasi)ene masno)e okrivljeni s! za !zrokovanje srčano žilnih bolesti5 no sve se vi(e liječnika i znanstvenika slaž! d a j e ovo bilo neosnovano. +olesterol nije (tetan5 on je važna i potrebna tvar za lj!dsko tijelo. $otreban je za proizvodnj! hormona5 za popravak o(te)enih stani7a tijela te za jačanje im!nolo(kog s!stava organizma. +olesterol je gra"evinski materijal za hormone koji imaj! 7ijeli niz važnih !nk7ija ! tijel! kao npr. da djel!j! protiv stresa i (tite protiv srčanožilnih bolesti. +olesterol čisti i ne!tralizira toksine koji nastaj! raznim !palnim pro7esima ! tijel!5 a oni opet nastaj! zbog prekomjerne konz!ma7ije (e)era i dr!gih rainiranih !gljikohidrata te ind!strijski obra"enih biljnih !lja i masno)a ! kojima prevladava inlamatorna omega-. 'ajčino mlijeko obil!je kolesterolom i enzimima koji djetet! pomaž! da (to bolje iskoristi ov! hranjiv! tvar5 jer !pravo novoro"enčad i mala dje7a trebaj! hran! bogat! kolesterolom radi normalnog razvoja mozga5 živčanog s!stava i mnogih dr!gih !nk7ija ! tijel!. rana bogata prirodnim masno)ama čovjekova je izvorna hrana. $rirodne masno)e nikada nis! bile (tetne za lj!dsko zdravlje5 one ne !zrok!j! ni bolest ni debljanje. no (to je (tetno je nova5 rainirana5 ind!strijski prera"ena hrana5 p!na manip!liranih biljnih !lja i transmasno)a5 kemijskih dodataka5 modii7iranog (kroba5 (e)era i njegovih jetinih zamjena< (krobnog5 gl!koznog5 r!ktoznog i k!k!r!znog sir!pa. S!vremena znanstvena istraživanja n!de nebrojene dokaze d a j e ta nova hrana izravni !zročnik 7iviliza7ijskih bolesti zapadnog svijeta< debljine5 dijabetesa tipa %5 srčanožilnih bolesti @začepljenja žila5 srčanog i moždanog inarktaC5 a!toim!nih bolesti5 alergija i mnogih vrsta raka.
li za(to nas onda str!čnja7i ve) desetlje)ima savjet!j! da ne jedemo masno? :ažalost5 ne živimo ! h!manitarnom5 nego ! ekonomskom dr!(tv! koje se zasniva na proit!5 a ind!strija hrane i lijekova5 kao i sve ostalo5 dio s! tog ekonomskog dr!(tva ! kojem proizvo"ači gledaj! na to (to im se vi(e isplati5 a ne na to (to je za nas potro(ače zdravije. + tome i državne sl!žbe zad!žene za prehran! i zdravlje5 prvenstveno (tite ind!strij!5 !mjesto nas. Strah od visokog kolesterola poten7ira i arma7e!tska ind!strija5 a kako i ne bi kada s! najprodavaniji lijekovi na svijet! statini5 sredstva za snižavanje kolesterola. +ampanja protiv kolesterola zapravo je jedna od najve)ih prijevara %&. stolje)a.
"ampanja protiv kolesterola # najve!a prijevara $%& stolje!a Jedan od mnogih medi7inskih a!toriteta koji otvoreno progovaraj! o ne!temeljenosti kampanje protiv kolestrola je Ue Aavnskov5 doktor medi7ine i do7ent iz D!nda @ŠvedskaC koji se preko trideset godina bavi istraživačkim radom na podr!čj! kolesterola i zasi)enih masno)a. bjavio je veliki broj znanstvenih radova5 od kojih se mnogi mog! pročitati na njegovoj Beb strani7i he "holesterol /tsvii @'itovi o kolesterol!C. bjavio je i vi(e knjiga5 a neke od njih i na engleskom< he "holesterol /ths0 12posing the )allac hat &aturated )at and "holesterol "ause Heart !isease @'itovi o kolesterol!< Aazotkrivanje
zabl!de da zasi)ene masti i kolesterol izazivaj! srčane bolestiC iz %&&1. i )at and "holesterol are 3ood %or 4ou @'asno)e i kolesterol s! zdraviC iz %&&/. ;entralna ideja njegovog rada je da nema5 niti je ikada bilo5 znanstvenih dokaza da s! kolesterol i zasi)ene masno)e (tetni za zdravlje. Ue Aavnskov nije jedini koji se bavi ovim pitanjima. Lrojni znanstveni7i5 liječni7i i proesori iz raznih dijelova svijeta s!ra"!j! kroz !dr!g! 0I:;S he International Net'ork o% "holesterol &keptics viii @'e"!narodna mreža skeptika po pitanj! kolesterolaC kako bi
inormirali svoje kolege i javnost o tome da hipoteza o kolesterol! nije znanstveno !temeljena. Slijede zaklj!č7i do kojih s! Aavnskov i kolege do(li nakon temeljitog pretraživanja znanstvenih radova. $rema prepor!kama Svjetske zdravstvene organiza7ije @C glavni je arg!ment protiv !porabe zasi)enih masno)a to da njihov !nos podiže razin! kolesterola ! krvi. 'e"!tim5 desetak kontroliranih st!dija pokazalo je da čak ni !nos zasi)enih masno)a koji dva do pet p!ta nadma(!je grani7! koj! je !spostavio 5 !op)e nema !tje7aja niti na !k!pni kolesterol niti na D3D kolesterol @tzv. lo( kolesterolC. :ajniža razina kolesterola zabilježena je kod aričkog !ro"eničkog plemena 'asai čija se prehrana sastoji 8& do /&O od mesa i mlijeka. Kak i kada bi zasi)ene masno)e imale !tje7aja na porast razine kolesterola5 to bi bio sporedan !činak. =lavno je pitanje da li pretjerana konz!ma7ija zasi)enih masno)a izaziva srčanožilne bolesti5 a za to ne postoji nikakav znanstveni dokaz. :ajmanje trideset znanstvenih st!dija provedenih na vi(e od *&& &&& ispitanika pokazalo je da pa7ijenti koji s! preboljeli inarkt nis! prehranom !zimali ni(ta vi(e zasi)enih masno)a od zdravih osoba ! kontrolnim sk!pinama. :ajmanje je deset st!dija pokazalo da s! pa7ijenti koji s! imali moždani !dar čak jeli manje zasi)enih masno)a od zdravih osoba ! kontrolnim sk!pinama. sim toga5 st!dije provedene na mrtvim osobama pokazale s! da s! lj!di koji s! jeli minimalne količine zasi)enih masti imali začepljenje ili ovapnjenje žila ! istoj mjeri kao i oni koji s! tro(ili p!no zasi)enih masti. :i jedan kontrolirani klinički pok!s nije !spio smanjiti smrtnost od srčanožilnih bolesti samim smanjenjem !nosa zasi)enih masno)a kod pa7ijenata. ipoteza da visoki kolesterol dovodi do srčanog inarkta nema znanstvene podloge. St!dije na mrtvim osobama pokazale s! da s! lj!di s niskim kolesterolom imali začepljene žile ! jednakoj mjeri kao i oni s visokim kolesterolom. Hisoki kolesterol mogao se pokazati kao aktor rizika kod mladih m!(kara7a i m!(kara7a srednje dobi5 ali ne ! svim
st!dijama5 ne kod ženskih osoba i ne kod starijih osoba5 a vi(e od /&O inarkta poga"a !pravo osobe starije od -9 godina. Snižavanje kolesterola pomo)! starijih medi7inskih preparata nije !spjelo smanjiti smrtnost od srčanog inarkta. :oviji preparati5 statini5 mog! ! maloj mjeri sniziti smrtnost5 ali samo kod m!(kara7a s visokim rizikom za srčanožilne bolesti. Učinak je sporedan i ne ovisi o smanjenj! kolesterola. sim toga5 statini imaj! mnoge n!spojave5 kao (to s! pote(ko)e s mi(i)ima5 o(te)enje jetre5 zatajenje b!brega5 dijabetes5 depresij!5 g!bitak pam)enja5 impoten7ij!5 o(te)enja živa7a5 čak i rak. 0ako"er s! otrovni za pla7ent! @postelji7!C i et!s i mog! dovesti do spontanog pobačaja ili te(kih deorma7ija. +ampanja protiv kolesterola dovela je do smanjenog !nosa zasi)enih masno)a i pove)anog !nosa !gljikohidrata5 a istovremeno se pro(irila epidemija debljine i dijabetesa @(e)erne bolestiC5 danas najozbiljnijih prijetnji zdravlj! lj!di ! zapadnim zemljama. Fbog straha od masno)a5 medi7inski a!toriteti prepor!č!j! dijabetičarima prehran! bogat! !gljikohidratima5 iako s! brojne kontrolirane st!dije pokazale d a j e za njih bolja i zdravija prehrana bogata masno)ama i siroma(na !gljikohidratima. Usprkos nebrojenim prot!rječnim rez!ltatima5 kampanja protiv kolesterola traje ve) desetlje)ima pa se na kraj! doista moramo !pitati kako je mog!)e da se 7ijeli svijet !spjelo !vjeriti ! (tetnost masno)a i kolesterola5 !sprkos potp!nom nedostatk! znanstvene podr(ke? :ije to ni tako te(ko ako predvodni7i kampanje protiv kolesterola jednostavno ignoriraj! kontroverzne st!dije ili ih 7itiraj! tako da čitatelj dobije dojam da one pod!pir! hipotez! o kolesterol!5 premda to nije istina. Dako je kada se bijelo prikaz!je 7rnim5 kada se zanemar!je sve (to !kaz!je na s!protnost5 kada se pre!veličavaj! beznačajni znanstveni rez!ltati5 kada se zanemar!j! i omalovažavaj! znanstveni7i kritičari te kada se ! znanstvenim časopisima objavlj!j! ispravljeni rez!ltati
st!dija. sim toga5 znanstveni7i koji s! pristali7e ove kampanje5 mog! rač!nati5 najblaže rečeno5 na neograničen! inan7ijsk! podr(k! prehrambene i arma7e!tske ind!strije.
"olesterol'neprijatelj ili prijatelj? +olesterol je molek!la slična molek!li masne kiseline i toliko je važna za normalan rad organizma da sve stani7e ! tijel! imaj! vlastit! sposobnost stvarati kolesterol. $otreba za kolesterolom iz!zetno je velika pa5 kada ga stani7e ne mog! proizvesti dovoljno5 ! proizvodnji kolesterola pomaže jetra. U na(em tijel! proizvodi se tri do pet p!ta vi(e kolesterola nego (to ga !nesemo hranomP ko hrana sadrži premalo kolesterola5 pove)ava se vlastita proizvodnja. Jedemo li p!no kolesterola5 proizvodnja se ! stani7ama smanj!je. 0ijelo treba kolesterol za razne !nk7ije i proizvodi ga !pravo onoliko koliko m! je potrebno. +olesterol je važan za zdravo !nk7ioniranje mozga i (titi od depresije. 3jel!je kao snažan antioksidans i čak nas (titi od raka. Lez kolesterola na(a koža nije ! stanj! sintetizirati vitamin 3 iz s!nčevog svjetla. S premalo kolesterola na(e tijelo ne može stvarati nove stani7e5 a ne !spijeva ni dovoljno brzo obnavljati stare5 (to dovodi do !brzanog starenja. sim (to je gra"evinski materijal za tijelo5 kolesterol se ! tijel! koristi za sintez! hormona potrebnih za borb! protiv stresa. Upravo je ovo obja(njenje za(to stres podiže razin! kolesterola ! krvi jer ga trebamo vi(e da bi se tijelo nosilo s pove)anim zahtjevima. Stariji lj!di imaj! vi(e kolesterola jer je za vrijeme njihovog životnog vijeka nastalo vi(e staničnog o(te)enja ! odnos! na mla"e osobe5 zbog toga njihov kolesterol nije pametno snižavati lijekovima. Usp!t rečeno5 lj!di s vi(om razinom kolesterola žive d!lje od lj!di s nižom razinom kolesterola ! krvi. +olesterol izme"! ostalog izgra"!je i stabilizira stanične stjenke5 tj. opn! koja (titi sve stani7e na(eg tijela. $rema novijim istraživanjima
!pravo je stjenka glavni dio stani7e koji kom!ni7ira izmjen! tvari i inorma7ija izme"! stani7e i njenog okr!ženja. +olesterol je i glavni sastojak ž!či koja je potrebna za probav! masno)a5 ali i svih vitamina topivih ! mastima. +olesterol predstavlja predstadij potreban za proizvodnj! hormona kao (to s! kortizol5 3vitamin @koji je zapravo hormon važan za mnoge pro7ese ! organizm!C te sva tri spolna hormona testosteron5 estrogen i progesteron. :adalje5 kolesterol se koristi za izgradnj! živčanih vlakana i preno(enje živčanih imp!lsa te za jačanje im!nolo(kog s!stava organizma. Lez kolesterola čovjekov mozak ne može !nk7ionirati. +emijski pro7esi koji stvaraj! živčane imp!lse trebaj! kontin!iran! lokaln! prod!k7ij! molek!la kolesterola. Fbog toga je !pravo mozak organ koji sadrži najve)! količin! ove važne molek!le. +olesterol je potreban za normaln! !nk7ij! re7eptora serotonina @s!pstan7e ! mozg! od koje se dobro osje)amoC te se niska količina kolesterola povez!je s agresivno()! i nasilnim pona(anjem5 depresijom i poreme)ajima samodestr!k7ije. 3alje5 kolesterol s!djel!je ! popravk! o(te)enih stani7a tijela te čisti i ne!tralizira toksine koji nastaj! raznim !palnim pro7esima ! organizm!. +olesterol je tako"er važan za održanje zdravlja 7rijevne stjenke pa prehrana s malom količinom kolesterola @npr. veganska prehranaC može dovesti do nastanka prop!snosti 7rijevne stjenke i dr!gih 7rijevnih problema. Lez kolesterola nema života. Jaje5 koje je začetak života5 namirni7a je najbogatija kolesterolom. $otrebno je5 naime5 mnogo kolesterola da bi se stvorilo jedno živo toplokrvno bi)e. 'ajčino mlijeko posebno je bogato kolesterolom i enzimima koji djetet! pomaž! da (to bolje iskoristi ov! hranjiv! tvar. Fa(to? Fato (to !pravo novoro"enčad i male bebe trebaj! hran! bogat! kolesterolom radi normalnog razvoja mozga5 živčanog s!stava te mnogih dr!gih !nk7ija ! tijel!.
+olesterol je prirodna tvar i na(e tijelo reg!lira vlastit! količin! proizvodnje kolesterola do optimalne razine gdje !nos kolesterola hranom predstavlja samo manji dio potrebne količine ove tvari. Fato je pok!(aj da se izvana intervenira na količin! kolesterola ! krvi sasvim nebiolo(ki i nelogičan. :ažalost5 statini se prodaj! i bolesnima i zdravima iako nema dokaza da snižavanje kolesterola ! krvi jamči bolje zdravlje. Jo( je manje dokaza o event!alnim prednostima ovog lijeka ! odnos! na n!spojave koje izaziva. :ajve)! korist od ovog lijeka nemaj! pa7ijenti5 nego ind!strija lijekova5 me"! merikan7ima podr!gljivo prozvana 5ig Pharma5 koja jedina dobro proitira na mit! o kolesterol!. Statini s! najprodavaniji lijekovi na svijet!5 a proit se broji ! stotinama milij!na dolara. + tome se statini ne prodaj! kao npr. antibioti7i5 tek za kra)! !porab!5 ve) se tro(e doživotno.
(umačenje vrijednosti )masno!e u krvi* Što je zapravo Gmasno)a ! krvi2 ili Gkolesterol ! krvi2? +olesterol se transportira p!tem krvi kako bi do(ao do stani7a koje ga trebaj!. vaj transport se odvija ! odre"enim Gpaketima2 koji se nazivaj! lipoproteini< HD3D @! nalazima se naziva trigli7eridiC5 D3D i 3D iQ. Uk!pna vrijednost ovih paketa daje ono (to se naziva G!k!pan2 kolesterol. 3r.
ndreas
>eneldt5 (vedski liječnik i a!tor knjige /atrevolutionen @$rehrambena revol!7ijaC5 kaže da nam vrijednost !k!pnog kolesterola zapravo ne govori p!no o event!alnom rizik! za razvoj bolesti5 ve) nas !p!)!je da je potrebno gledati preraspodjel! kolesterola po vrstama5 tj. Gpaketima2. >vo kako prema dr. >eneldt! možemo sami prot!mačiti svoje nalaze kolesterola<
Tri"liceri%i< niska vrijednost je dobra @ispod 15# jedini7aC. Aazina iznad 15# je znak metaboličkog sindroma Q i znači povi(en rizik za
srčane bolesti. Hisoka vrijednost obično ovisi o pretjeranom !nos! !gljikohidrata. 0rigli7eridi ne dolaze od masno)a koje jedemo5 ve)C nastaj! ! jetri od (e)era koji nije iskori(ten za energij!. Izvor ovog (e)era je sva hrana bogata !gljikohidratima5 osobito (e)er i bijeloj bra(no. He)ina lj!di koji se hrane prema D;E načelima imaj! nisk! vrijednost trigli7erida.
&'(< Hisoka vrijednost je dobra jer ovo je dobar5 za(titni kolesterol. :iske vrijednosti pokaz!j! rizik od srčanih bolesti. Aazina ispod 15& @m!(kar7iC i ispod 15* @ženeC pokazatelj je metaboličkog sindroma. Unos zasi)enih masno)a podiže 3D5 !nos !gljikohidrata ga snižava. He)ina onih koji se hrane po načel! D;E imaj! visoke vrijednosti 3Da. ('(< prepor!ča se vrijednost ispod *5& jedini7e5 ali ovo nije tako jednostavno pro7ijeniti b!d!)i da postoje D3D česti7e raznih veličina5 gdje s! male g!ste česti7e opasne5 a velike prozračne nis!. :iska vrijednost trigli7erida i visoka vrijednost 3Da5 (to je oboje dobro5 !kaz!j! da s! D3D česti7e velike i prozračne i ! tom sl!čaj! ve)a vrijednost D3Da ne predstavlja rizik. 'e"!tim5 visoka vrijednost trigli7erida i niska vrijednost 3Da !kaz!j! na to da s! D3D česti7e male i opasne5 da lako oksidiraj! pa je ! tom sl!čaj! visoki D3D lo(. Uk!pni kolesterolR3D< ovaj omjer govori p!no vi(e nego vrijednost !k!pnog kolesterola. ko je za(titni 3D kolesterol visok5 tada )e i !k!pna vrijednost biti vi(a5 (to je ! tom sl!čaj! samo dobro. ko je omjer !k!pnog kolesterola i 3D ispod - to je dobro5 ispod 9 jo( bolje5 a ispod 4 odlično. :pr. ako je !k!pni kolesterol 85 a 3D je %5 omjer je 8<% 45 (to je odlično. :o ako je !k!pni kolesterol 85 a 3D samo 15 tada je omjer 8<1 85 (to je lo(e.Qi Helike5 prozračne5 neopasne D3D česti7e i za(titni 3D pove)avaj! se od zasi)enih masti ! prehrani. 'ale g!ste opasne D3D česti7e i trigli7eridi koji s! opasni5 pove)avaj! se od !gljikohidrata ! prehrani. 3akle5 vrijednost !k!pnog kolesterola ne pokaz!je ba( ni(ta5 a ipak
ve)ina liječnika ve) kod blago povi(enog !k!pnog kolesterola pa7ijentima2 prepor!č!je prehran! s manje zasi)enih masno)a koja podraz!mijeva vi(e !gljikohidrata. vakva prehrana može dovesti do smanjenja dobrih D3D česti7a5 smanjenja za(titnog 3Da i pove)anja (tetnih trigli7erida5 (to sve sk!pa može pokazati niži !k!pni kolesterol5 a da to !stvari znači pove)an rizik za srčane bolesti. vo je poznato me"! znanstveni7ima koji se bave pitanjima kolesterola5 ali s! sl!žbene prehrambene prepor!ke ipak potp!no obrn!te savjet!je nam se da jedemo manje masno)e i vi(e !gljikohidrata. 'ožda zato jer je te(ko priznati i sebi i dr!gima da se svih ovih godina bilo ! kriv!?
+obre i loe masno!e Kesto se priča o kvaliteti masno)e pa č!jemo da postoje one Gdobre2 i one Glo(e2. Sig!rno ste č!li da s! biljna !lja zdrava5 a masno)e životinjskog porijekla (tetne? Fapravo je obrn!to. 3a bismo shvatili razlik! potrebno je znati pone(to o kemiji masno)a. 'asno)e ili lipidi s! organski spojevi netopivi ! vodi. Sastoje se od odre"enog broja masnih kiselina5 a masne kiseline se !glavnom sastoje od atoma !gljika i vodika !dr!ženih ! lan7e raznih d!ljina. ko je odnos izme"! atoma !gljika i vodika ispravan5 tj. sve raspoložive veze !gljika s! pop!njene ili zasi)ene atomima vodika5 kažemo da s! masne kiseline zasi)ene. Str!kt!ra im je pravilna i ravna te molek!le tijesno prianjaj! jedne !z dr!g! zbog čega s! ove masno)e na sobnoj temperat!ri ! kr!tom stanj!. Fasi)ene masno)e prevladavaj! ! hrani životinjskog porijekla5 ! masla7!5 svinjskoj masti5 vrhnj! i masno)ama koje se prirodno nalaze ! p!nomasnim mliječnim proizvodima5 mes!5 peradi i jajima te ! tropskim !ljima kao (to s! kokosovo i palmino !lje. $revladavaj! tako"er ! majčinom mlijek!5 a na(e tijelo samo proizvodi zasi)ene masno)e iz !gljikohidrata. ve masno)e s! zbog svoje zasi)enosti vrlo stabilne pri visokim temperat!rama5 zato s! pogodne za priprem! hrane.
Fasi)ene masne kiseline sim zasi)enih5 postoje i nezasi)ene masno)e. 0o znači da nekim masnim kiselinama nedostaj! dva ili vi(e atoma vodika. +od je%nostr#ko nezasi)enih masnih kiselina nedostaj! dva atoma vodika pa s! radi toga dva atoma !gljika povezani dvostr!kom vezom. Fbog dvostr!ke veze ove s! molek!le zakrivljene i ne prianjaj! jedna !z dr!g! na isti način kao ! zasi)enim masno)ama. Fato s! ove masno)e na sobnoj temperat!ri ! tek!)em stanj!5 dok ohla"ene poprimaj! ne(to kr!)i oblik. $revladavaj! ! maslinovom !lj!5 avokad! i ora(astim plodovima5 ali se ! velikim količinama nalaze i ! hrani životinjskog porijekla. Aelativno s! stabilne pri vi(im temperat!rama5 (to znači da s! pogodne za zagrijavanje do srednje visokih temperat!ra.
:ezasi)ene masne kiseline
*i+estr#ko nezasi)ene masne kiseline imaj! dvije ili vi(e dvostr!kih veza me"! atomima !gljika jer im nedostaj! četiri ili vi(e atoma vodika. Fbog dvostr!kih veza ove s! molek!le zakrivljene i ne mog! prianjati jedna !z dr!g!5 radi toga s! ova !lja ! tek!)em stanj! i kad s! ohla"ena. Hi(estr!ko nezasi)ene masno)e prevladavaj! ! !ljima kao (to s! s!n7okretovo5 sojino5 k!k!r!zno i slična biljna !lja. Hi(estr!ko nezasi)ene masne kiseline vrlo s! nestabilne molek!le. :edostaj! im atomi vodika pa ih pok!(avaj! !krasti2 od dr!gih molek!la koje se nalaze ! blizini. +aže se da oksidiraj!5 tj. !lja postaj! !žegla. vo predstavlja razgradnj! molek!la i stvaranje slobodnih radikala (to sve pogod!je razvoj! raznih bolesti i bolesnih stanja. Fbog svega toga vi(estr!ko nezasi)ena !lja treba koristiti vrlo pažljivo5 ne smije ih se nikada zagrijavati i treba ih č!vati ! hladnjak!. 3akle5 za priprem! hrane najsig!rnije je koristiti zasi)ene masti pop!t masla7a5 svinjske masti i kokosovog !lja. 0ako"er s! dobre i dr!ge životinjske masti5 npr. pile)a5 g!(čja5 pačja i gove"a mast. 'aslinovo !lje se može koristiti za k!hanje na nižim temperat!rama5 kao i za hladn!2 !potreb! ! salatama. ladno pre(ana !lja bogata nezasi)enim masnim kiselinama5 pop!t lanenog5 sezamovog i makadamijinog5 mog! se koristiti ! malim količinama5 ali se ne smij! zagrijavati. 0reba ih č!vati ! malim5 tamnim bo7ama ! hladnjak! da se spriječi njihova oksida7ija. Ulja koja treba izbjegavati s! ind!strijski obra"ena rainirana !lja ! kojima prevladavaj! vi(estr!ko nezasi)ene masne kiseline kao (to s! sojino5 s!n7okretovo5 repičino i k!k!r!zno !lje te sve mje(avine koje se prodaj! pod nazivom jestivo !lje. va s! !lja ! pro7es! proizvodnje podvrgn!ta visokim temperat!rama radi čega s! !žegla i opasna. Svakako treba izbjegavati ind!strijski proizvedene neprirodne masno)e5 pop!t margarina koji se dobiva hidrogena7ijom @očvr()ivanjemC biljnih !lja. 3a bi se od tek!)ih !lja dobilo stvrdn!to mazivo5 provode se br!talne promjene na molek!lama ovih !lja te nastaj! transmasno)e ili dr!ge vrste masno)a s promijenjenim molek!lama koje s! neprirodne i
na(em tijel! neprepoznatljive. sim toga5 za ove se kemijske reak7ije kao katalizatori koriste mnoge opasne kemijske tvari čiji se osta7i nalaze i ! gotovom proizvod!. sim ! margarin!5 hidrogenizirana @očvrsn!laC biljna !lja nalaze se ! ind!strijski proizvedenim pe7ivima5 keksima5 kolačima5 sladoled!5 čips!5 mnogim vrstama čokolade i brojnim ind!strijskim prera"evinama.
,mega'-. omega'/ i eikosanoidi mega* i omega- s! vi(estr!ko nezasi)ene masno)e od kojih s! neke vrste za nas esen7ijalne. 0o podraz!mijeva da ih trebamo za odre"ene !nk7ije ! tijel! i da ih lj!dsko tijelo ne može proizvesti pa ih zato moramo !nositi5 hranom. mega* i omega- predstavljaj! dvije obitelji masno)a ! kojima postoji vi(e podvrsta koje se razlik!j! po d!ljini lana7a molek!la masnih kiselina. ve masne kiseline igraj! pres!dn! !log! za zdravlje zbog toga (to !pravljaj! hormonalnim s!stavom eikosanoida. vaj hormonalni s!stav !pravlja 7ijelim metabolizmom jer nadzire5 izravno ili neizravno5 inz!lin i dr!ge endokrine hormone @gl!kagon5 kortizol5 adrenalin i dr!geC te njihovim posredovanjem i sve vitalne tjelesne s!stave5 tj. biokemijske pro7ese ! tim s!stavima. >ikosanoidi s! podijeljeni ! dvije gr!pe5 tzv. dobre i lo6e$ ali s! i lo(i korisni i potrebni ako djel!j! ! me"!sobnoj ravnoteži s dobrima. ni imaj! s!protno djelovanje pa dobri eikosanoidi djel!j! prot!!palno i op)enito održavaj! dobro zdravlje i jak im!nitet5 dok lo(i izazivaj! !pale radi za(tite od ozljeda i potrebni s! kod velikih tjelesnih i mentalnih napora ! kratkim intenzivnim periodima.
EPA @eikosapentaenska kiselinaC5 masna kiselina iz obitelji omega *5 !pravlja gr!pom dobrih eikosanoida5 pa tako djel!je prot!!palno5 (titi sr7e i žile i op)enito dobro zdravlje5 ali samo dok se AA @arahidonska
kiselinaC iz obitelji omega-5 koja !pravlja lo(im eikosanoidima i izaziva !pale5 nalazi ! manjoj mjeri. I jedna i dr!ga gr!pa s! neophodne5 ali problem nastaje kad lo(i eikosanoidi prevladavaj! nad dobrim5 tj. kad kroz prehran# !nosimo vi(e omega- nego omega* masno)a. +ako omega* i omegakonk!riraj! istim metaboličkim p!tovima5 tj. koriste isti enzim delta- dehidrogenaz!5 tako pretjerani !nos omege- dovodi do nedostatka omege* i dobrih eikosanoida pa se normalni !palni pro7esi kojima !pravljaj! lo(i eikosanoidi pretvaraj! ! kronične !palne pro7ese i dovode do srčano žilnih i dr!gih kroničnih bolesti.
AA5 koja !pravlja lo(im eikosanoidima5 nastaje iz (A @linolne kiselineC koja prevladava ! biljnim !ljima5 margarin!5 žitari7ama5 ora(astim proizvodima i sjemenkama. EPA koja !pravlja dobrim eikosanoidima5 tako"er je potrebna za proizvodnj! '&A @dokosapentaenske kiselineC koja izgra"!je stanične membrane mozga i nervnog sistema. :o >$ i 3 nalaze se samo ! hrani životinjskog porijekla i to ! plavoj ribi5 mes! pa(nih životinja i jajima slobodnih koko(i. >$ se teoretski može dobiti iz svog biljnog predstadija2 A(A @alalinolenska kiselinaC5 kojom s! npr. bogate lanene sjemenke5 ali iz ovog oblika čovjek može proizvesti samo vrlo mali postotak >$. U pro(losti5 dok s! lj!di jeli prav! izvorn! hran!5 dobivali s! dovoljno >$ i 3 iz ribe5 mesa pa(nih životinja i jaja slobodnih koko(i5 a omjer omege- i omege* bio je 1<15 tj. dobivali s! jednak! količin! jedne i dr!ge. U dr!goj polovi7i %&. stolje)a značajno se pove)ala konz!ma7ija biljnih !lja5 margarina i žitari7a pa je taj omjer danas %&<15 tj. hranom se !nosi dvadeset p!ta vi(e omege-5 nego omege*. $odsje)am5 !pravo je ! tom razdoblj! do(lo do naglog (irenja srčanožilnih bolesti5 dijabetesa i raka. Uloga omege- i omege* vrlo je složena zbog njihovog djelovanja na hormonalni s!stav eikosanoida pa je pravilan omjer izme"! njih neizmjerno važan. mega- i omega*5 preko lo(ih i dobrih
eikosanoida5 imaj! s!protne !nk7ije. mega- preko lo(ih eikosanoida potiče !palne pro7ese i zgr!(avanje krvi. 0o s! normalni tjelesni pro7esi5 ali postaj! (tetni kad se pretvore ! kronične. mega* preko dobrih eikosanoida za!stavlja !palne pro7ese i rastvara krvne !gr!(ke. :edostatak omege* ! konven7ionalnim namirni7ama te pretjerani !nos omege- iz žitari7a i biljnih !lja5 dovodi do prevladavanja lo(ih eikosanoida i stvaranja kroničnih !palnih pro7esa koji s! !zročnik !palnih bolesti. +ronične !pale na arterijama dovode do začepljena žila i srčanožilnih bolesti. $ravilan omjer izme"! omege* i omege- nije važan samo za zdravo sr7e i žile5 nego i za op)enito tjelesno i psihičko zdravlje i im!nitet. Kak je važan i za postizanje i održavanje normalne tjelesne težine5 jer smanj!je signale ! tijel! koji stvaraj! masne zalihe5 a pobolj(ava i osjetljivost prema inz!lin! čime se smanj!je rizik od dijabetesa. ormoni inz!lin i gl!kagon !sko s! povezani s djelovanjem eikosanoida. Inz!lin potiče lo(e eikosanoide tako (to pomaže da se iz D stvara 5 dok gl!kagon potiče dobre eikosanoide i stim!lira proizvodnj! >$ iz njenog predstadija D. :o gl!kagon jedino može djelovati ! ods!stv! inz!lina5 jer s! to dva hormona sa s!protnim djelovanjem. 0o znači da gl!kagon ne može djelovati ako se prehranom !nosi previ(e (e)era i (kroba koji potič! izl!čivanje inz!lina. Še)er i (krob tako"er imaj! svoj! !log! ! stvaranj! !palnih pro7esa. S!vi(ne molek!le (e)era vež! se za različite proteine koji o(te)!j! stjenke krvnih žila. vo opetovano o(te)enje na stjenkama krvnih žila pokre)e !palni pro7es i predstavlja početak stvaranja naslaga ! žilama. Fbog vi(ka omege- !pala postaje kronična i krv se počinje zgr!(avati pa tako nastaje !gr!(ak koji dovodi do začepljenja žila. :esrazmjer izme"! omege- i omege* @pretjerani !nos omege- i nedostatak omege*C !z prekomjerni !nos (e)era i (kroba5 predstavlja jedan od najve)ih problema moderne prehrane. $ostoji samo jedan način za s!zbijanje kroničnih bolesti pro!zrokovanih !palnim stanjima5 a to je
povratak izvornoj prehrani kojom5 osim (to smanj!jemo !nos (e)era i (kroba5 možemo !ravnotežiti !nos omege- i omege*. Upravo ovo je jedan od važnih kon7epata D;E prehrane< smanj!je se !nos omegekroz smanjen! konz!ma7ij! žitari7a5 margarina i biljnih !lja5 a istovremeno se pove)ava !nos omege* p!tem ribe5 mesa pa(nih životinja i jaja slobodnih koko(i. :a taj način D;E prehrana !spostavlja ravnotež! izme"! eikosanoida čime se !skla"!j! i dr!gi hormonalni mehanizmi ! tijel!. sim toga5 zbog smanjenog !nosa (e)era i (kroba5 ne dolazi do vezivanja (e)era na proteine koji o(te)!j! krvne žile5 a nizak inz!lin omog!)ava djelovanje gl!kagona5 koji potiče proizvodnj! >$ i 3 kao i dobre eikosanoide5 (to sve djel!je prot!!palno. mega* neizmjerno je važna za lj!dski mozak5 koji je s obzirom na ostale parametre5 ogroman ! !sporedbi s mozgom životinja. 'ožda zato (to se kod čovjeka ovaj organ sastoji od -&O masno)e5 od čega 1&O omege- i 1&O omege*5 i to >$ i 3. 'ozak se najintenzivnije razvija ! tre)em tromjesečj! tr!dno)e i ! prvih 18 mjese7i djetetova života. $okazalo se da dje7a koja bol!j! od 33 i 3'$ sindroma5 disleksijeQii i sličnih poreme)aja5 ! mozg! imaj! nedostatak omege*. Fato je od velike važnosti da !pravo tr!dni7e i dojilje !nose dovoljno omega* masno)e iz ribe5 !lja riblje jetre i prirodnog mesa i jaja te da izbjegavaj! margarine5 biljna !lja i hran! od bra(na. vakav način prehrane koristan je i za sve ostale koji žele oč!vati zdravlje. sobe s atopičnim ek7emom ili alergijama imaj! premalo omege* ! odnos! na omeg!-. $rije s! dje7a dobivala riblje !lje bogato omegom*5 sje)am se da sam ga i ja kao dijete primala ! oblik! malih 7rvenih k!gli7a. :e znam za(to je ovo iza(lo iz prakse5 no ako ! prehrani nije zast!pljeno dovoljno ribe5 posebi7e plave i to nekoliko p!ta tjedno5 tada bi roditelji trebali svojoj dje7i davati !lje jetre bakalara5 kao npr. 3reen Pasture koje je dobiveno hladnom preradom.
0itari1e ' dvosjekli mač čovječanstva 3ana(nja se prehrana !glavnom temelji na žitari7ama pop!t p(eni7e5 zobi5 ječma5 raži5 k!k!r!za i riže. p)eprihva)ena tvrdnja da s! žitari7e zdrava hrana jo( je jedan neosnovani n!tri7ionistički mit koji se polako ali sig!rno r!(i. U novije vrijeme pojavlj!je se sve vi(e dokaza da prehrana temeljena na žitari7ama !zrok!je 7ijeli niz ozbiljnih zdravstvenih problema. Sig!rno se pitate5 zar nis! lj!di od!vijek jeli žitari7e? :e5 zapravo ih jed! tek odnedavno. S poljoprivrednom revol!7ijom5 koja je nast!pila prije 9 &&& do 1& &&& godina i koja je čovjek! donijela nov! hran! žitari7e5 dogodio se veliki preokret ! način! prehrane i način! života tada(njih lova7a i sak!pljača. Stanovni(tvo je ekspandiralo jer s! lj!di dobili stalan izvor kalorija5 sela i gradovi ni7ali s! jer se čovjek vi(e nije trebao seliti za hranom ve) j! je mogao !zgajati tamo gdje se naselio. vo zv!či prilično dobro5 zar ne? Hi(e hrane i trajno skloni(teP 3a5 ali dogodilo se i ne(to dr!go. ntropologija nam kaže d a j e 5 otkako smo počeli !zgajati žitari7e5 do(lo do smanjenog rasta i životnog vijeka čovjeka. 3o(lo je do pove)anja smrtnosti dojenčadi5 inektivnih bolesti5 nedostatka željeza5 poreme)aja kostij! i z!bnog karijesa. Istraživanja s! pokazala da je čak do(lo do smanjenja mozga. Ukratko5 poljoprivredni7i vi(e nis! bili tako zdravi i otporni kao lov7i i sak!pljači. Isti geni5 isti homo sapiens $ ali različita hrana5 velikom dijel! pop!la7ije donijeli s! lo(ije zdravlje. :o to je bila tek naznaka problema koje )e žitari7e donijeti čovječanstv!. 3r!gi veliki preokret ! način! prehrane i način! života lj!dske pop!la7ije dogodio se s ind!strijskom revol!7ijom. djednom je postala prist!pačna prera"ena rainirana hrana5 (e)er5 bijelo bra(no i biljna !lja. Dj!di s! prestali obra"ivati zemlj! i !zgajati životinje5 počeli s! raditi ! tvorni7ama i k!povati hran!. :ajstra(niji preokret dogodio se ne tako
davno5 krajem #&ih i počekom 8&ih godina5 kada s! str!čnja7i proglasili da masno)a deblja5 a kolesterol !bija. statak priče nam je ve) dobro poznat< da bi izbjegli te Gstra(ne2 masno)e5 lj!di s! počeli jesti vi(e hrane bazirane na žitari7ama5 vi(e !gljikohidrata i pro7esirane hrane. Umjesto zasi)enih masno)a životinjskog porijekla počela s! se koristiti rainirana biljna !lja te hidrogenizirane masti i transmasno)e. tada se svijetom pro(irila epidemija debljine5 dijabetesa5 srčanožilnih bolesti5 a!toim!nih bolesti5 alergija i raka. 3anas dvije tre)ine zapadnog svijeta pati od prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti5 polovi7a stanovni(tva !zima lijekove5 a stariji lj!di dnevno !zimaj! najmanje tri tablete. Far smo kao vrsta doista genetski toliko Gneispravni2 da se ne možemo održati živima bez tableta i liječnika? :e5 nismo genetski neispravni. 'i smo genetski jo( !vijek lov7i i sak!pljači od prije %&& &&& godina5 prilago"eni da jedemo hran! životinjskog porijekla bogat! mastima i bjelančevinama5 samoniklo bilje5 povr)e i (!msko vo)e. 6itari7e nis! izvorna čovjekova hrana i !z pomo) osilnih nalaza mog!)e je dokazati d a j e poljoprivreda lj!dskoj vrsti donijela slabije zdravlje. 'e"!tim5 kao jetin i prist!pačan izvor energije5 žitari7e s! kroz novij! lj!dsk! povijest često predstavljale način preživljavanja i k tome s! osig!rale ekspanzij! lj!dske pop!la7ije. Fato je dr. Doren ;ordain5 a!tor knjige he Paleo !iet @$aleo dijetaC5 žitari7e prozvao dvosjeklim mačem čovječanstva2.
Sastav žitari1a >ndosperm5 ve)i !n!tra(nji dio zrna žitari7a5 obil!je !gljikohidratima i kada konz!miramo p!no proizvoda od žitari7a neizbježno !zimamo previ(e (kroba. Škrob zavr(ava kao (e)er ! krvi5 a stalno povi(eni (e)er ! krvi i povi(eni inz!lin kao njegova posljedi7a5 dovode do prekomjerne tjelesne težine5 inz!linske rezisten7ije5 dijabetesa5 srčanožilnih bolesti i dr!gih modernih bolesti.
6itari7e ne sadrže vitamine 5 ;5 3 i L1%5 a bioraspoloživost vitamina koje sadrže5 vrlo je niska. Istovremeno5 neke žitari7e čak s!zbijaj! metabolizam vitamina. 6itari7e s! lo( izvor kal7ija te sadrže relativno p!no osora (to negativno !tječe na rast kostij!5 !zrok!je g!bitak ko(tane mase i remeti metabolizam. $rehrana temeljena na žitari7ama dovodi do poreme)aja ravnoteže izme"! omega* i omega- masnih kiselina5 jer je sadržaj omege* ! žitari7ama nizak5 a sadržaj omege- visok. L!d!)i da omega* i omega - koriste iste metaboličke p!tove5 to dovodi do njihovog me"!sobnog natje7anja. Hisoki !nos omege- smanj!je mog!)nost iskori(tavanja omega*. koje ionako prehranom !nosimo premalo5 a to pak može izazvati tromboz!. koronarne bolesti sr7a5 prijevremene porode5 !palne pro7ese i a!toim!ne bolesti. Dj!dske se bjelančevine sastoje od %1 aminokiseline od kojih je / esen7ijalnih5 (to znači da ih moramo !zimati iz hrane. 6itari7e s! lo( izvor nekih esen7ijalnih aminokiselina5 čiji nedostatak može dovesti do smanjenog rasta5 g!bitka mi(i)ne mase i mi(i)ne snage oslabljenog im!nolo(kog s!stava te otežanog oporavka od bolesti.
2ntinutrijenti sim (to sadrže previ(e Škroba5 žitari7e s! bogate antin!trijentima kao (to s! itati5 inhibitori enzima proteaze i alaamilaze5 lektini i gl!ten. ntin!trijenti s! spojevi koji ometaj! apsorp7ij! hranjivih tvari @n!trijenataC ! tijel!. Smatra se da žitari7e sadrže sve ove kemikalije kako bi se za(titile da ih ne istrijebe predatori @pop!t nasC. Hanjska lj!ska zrna žitari7e @npr. p(eni7e5 raži5 zobi ili ječmaC5 kao i zrna mah!narki @npr s!hog graha i slan!tkaC5 sadrže itinsk! kiselin! koja se ! na(em probavnom s!stav! veže za minerale5 pa ih organizam ne može iskoristiti. :a taj način itinska kiselina sprječava apsorp7ij!5 tj. iskori(tavanje kal7ija5 magnezija5 željeza5 bakra i 7inka ! na(em tijel!.
vo s! vrlo važni minerali koji s!djel!j! ! vitalnim !nk7ijama organizma i njihov nedostatak dovodi do mnogih bolesti5 npr. smanjenja ko(tane mase. 'inerali5 osobito kal7ij5 potrebni s! za razgradnj! hrane5 zato ! nedostatk! dost!pnog kal7ija iz hrane5 tijelo od!zima kal7ij iz kostij! i z!ba. Ukoliko jedemo hran! koja5 ne samo da ne !nosi minerale ! na(e tijelo ve) nam krade2 i one koje imamo5 kosti postaj! porozne5 a z!bi podložni kvarenj!. Iz bijelog bra(na i (e)era !klonjeni s! svi minerali5 a neobra"eno sjemenje i zrnje5 kao i 7jelovite žitari7e5 otimaj! na(im kostima i z!bima minerale pa tako doprinose stvaranj! osteoporoze5 karijesa i dr!gih zdravstvenih problema. :edostatak željeza !zrok!je anemij!5 pove)ava sklonost inek7ijama5 prenatalni mortalitet te smanj!je mentalni razvoj kod dje7e. :edostatak 7inka može !tje7ati na za!stavljanje rasta5 smanjen! aktivnost jajnika i testisa te zaka(njeli početak p!berteta. Dektini s! ! žitari7ama glavni antin!trijenti. Sastoje se od (iroke sk!pine bjelančevina koje koriste svak! prilik! da se vež! na molek!le koje sadrže !gljikohidrate. Aazličite žitari7e sadrže nekoliko različitih lektina. =otovo svaka stani7a tijela i svaki izvanstanični element može se vezati na lektine (to može dovesti do (tetnih reak7ija. Dektini s! toplinski stabilni i otporni na razgradnj! ! probavnom s!stav!5 vež! se na stani7e 7rijevne sl!zni7e (to izaziva o(te)enja i promjene na stani7ama. vo ometa probav! i apsorp7ij! hranjivih tvari te dovodi do promjena bakterijske lore5 im!nolo(kog stanja i prop!snosti 7rijeva. $ove)ana prop!snost 7rijeva olak(ava prolaz lektinima5 kao i nerazgra"enim i djelomično razgra"enim bjelančevinama5 ! krvotok i lim!. +onz!ma7ijom žitari7a5 kon7entra7ija ovih neželjenih !ljeza postaje previsoka (to negativno !tječe na zdravlje. $(enični lektini5 na primjer5 izazivaj! pove)anje g!(terače5 smanjenje tim!sa @prsne žlijezdeC5 smanjeno l!čenje inz!lina te inhibi7ij! stanične diobe. 'nogi mije(aj! pojmove gluten$ gliadin$ lektin i W3A @agl!tinin iz p(enične kli7eC. =l!ten je izvedeni7a iz latinskog i znači ljepilo. I jest
ljepljiv. 0o je mje(avina pohranjenih biljnih bjelančevina prolamina i gl!telina. U p(eni7i5 prolaminska je bjelančevina gliadin5 a gl!telinska gl!tenin. U dr!gim se žitari7ama nalaze dr!ge vrste prolamina i gl!telina. 3akle5 kod različitih žitari7a postoje različite kombina7ije gl!tena i njegovih komponenti. U laičkoj interpreta7iji pod pojmom gl!ten najče()e se misli na gliadin iz p(eni7e. 'e"!tim5 postoje različite vrste gliadina pa priča o gl!ten! i nije ba( tako jednostavna. Uglavnom5 može se re)i da gl!ten i lektini izazivaj! iste probleme i poznati s! !zročni7i brojnih a!toim!nih bolesti. 0ako"er5 preko a!to im!nolo(kih p!tova i opioidnih re7eptora ! mozg!5 sve če()e se znanstveno povez!j! i s mentalnim bolestima kao (to s! 335 335 a!tizam5 epilepsija5 shizorenija i depresija.
0itari1e možemo jesti samo ako su pravilno pripremljene Istraživanja tradi7ionalnih k!lt!ra s! pokazala da narodi koji s! ! prehrani koristili žitari7e5 najprije s! ih namakali5 proklijavali iRili ermentirali kako bi iz njih !klonili antin!trijente. :amakanjem žitari7a omog!)!je se da enzimi i laktobakterije razgrade i ne!traliziraj! itinsk! kiselin!. :amakanje ! toploj vodi tako"er ne!tralizira inhibitore enzima @spojevi koji blokiraj! rad enzima veoma važnih za praviln! probav! hraneC koji se nalaze ! svim žitari7ama5 pa se njihovom ne!traliza7ijom potiče proizvodnja brojnih drago7jenih enzima koji nam pomaž! da iskoristimo p!no vi(e vitamina iz žitari7a5 osobito onih L sk!pine. :amakanje bra(na ! jog!rt! ili kiselom mlijek!5 1% do %4 sata5 ne!tralizira itinsk! kiselin!. 'liječna kiselina i laktobakterije iz ermentiranih mliječnih proizvoda razgra"!j! kompleksne molek!le (kroba5 iritiraj!)e tanine i te(ko probavljive bjelančevine na jednostavnije komponente koje tako postaj! lak(e za apsorp7ij!. 0ako"er5 tijekom pro7esa namakanja pove)ava se i sadržaj vitamina.
Sjemenje koje se natopi ! mlakoj vodi Gmisli2 da je vrijeme za rast pa onesposobljava itate i pr!ža svoje mlade izdanke traže)i zemlj! ! kojoj )e rasti. vi izdan7i5 kli7e5 posebno s! bogati enzimima5 vitaminima i mineralima koji bilj7i trebaj! za !spje(an razvoj i rast. U pro(losti s! lj!di diljem svijeta znali kako !činiti sjemenje i zrnje lak(e probavljivim i korisnijim5 a danas se5 !z sv! znanost5 o tome ne zna gotovo ni(ta. Stari narodi (irom svijeta tis!)ama s! se godina koristili ovim tehnikama pripremanja žitari7a5 sve do modernog doba ! kojem je ind!strija pre!zela stvar ! svoje r!ke i počela s brzom proizvodnjom hrane. 6ivotinje preživači5 npr. krava5 imaj! četiri žel!7a od kojih prvi sl!ži kao prostor za ermenta7ij! ! kojem bakterije razgra"!j! sastojke iz biljne hrane. +ako mi ! svom probavnom s!stav! nemamo ov! mog!)nost predprobave biljne hrane5 ako ipak želimo jesti žitari7e5 trebamo opona(ati ovaj pro7es prije njihovog !no(enja ! organizam. +r!h koji s! pekli stari narodi5 !vijek je bio pripremljen od kiselog tijesta koje je kvasalo nekoliko dana. 0im post!pkom ne!tralizirali s! antin!trijente iz žitari7a i !činili s! ih lak(e probavljivim za čovjeka5 čiji žel!da7 i 7rijeva nis! gra"eni za probavljanje žita i zrnja.
3epodnoenje glutena ' uzrok mnogih kroničnih bolesti Sve vi(e znanstvenih istraživanja !kaz!je na snažn! povezanost nepodno(enja gl!tena iz žitari7a s a!toim!nim bolestima. Lrojni znanstveni7i dolaze do zaklj!čka da je o(te)enje probavnog trakta !slijed nepodno(enja gl!tena5 čest !zrok a!toim!nih bolesti5 kao (to s! na primjer dijabetes tipa 15 l!p!s5 poreme)en rad (titnjače i mnoge dr!ge. $ro7jenj!je se da / od 1& osoba koje ne podnose gl!ten to i ne znaj!P 3akle na jedn! dijagnosti7iran! 7elijakij!5 kako se ta bolest zove5 postoji jo( / osoba čiji organizam ne podnosi gl!ten iz žitari7a. Non "eliac 3luten Intolerance ne7elijakijsko nepodno(enje gl!tena je a!toim!na bolest koja !op)e nema klinički naziv i ! medi7ini je potp!no zanemarena !natoč tome (to je pris!tna kod velikog broja lj!di.
Diječni7i ne priznaj! osjetljivost na gl!ten ili nepodno(enje gl!tena ako nije dijagnosti7irana 7elijakija5 najteži oblik osjetljivosti na gl!ten. 'e"!tim5 veliki broj osoba bez dijagnosti7irane 7elijakije pati od raznih a!toim!nih bolesti kojima je !zrok nepodno(enje gl!tena. Fa svoje tegobe !zimaj! lijekove koje s! im propisali liječni7i5 bez d a j e !tvr"en pravi !zrok njihove bolesti. ;ijela moderna medi7ina orijentirana je na liječenje simptoma pojedinih bolesti5 a ne na otkrivanje njihovih !zroka. 'e"!tim5 lijekovi s! t! samo da olak(aj! simptome bolesti5 ali oni ne liječe !zrok koji najče()e ostaje neotkriven. :a ovaj način ne može do)i do ozdravljenja i čovjek se pretvara ! doživotnog pa7ijenta5 redovnog potro(ača lijekova. Ind!strija lijekova je jedna od četiri najproitabilnije ind!strije ! svijet!5 !z drog!5 or!žje i pornograij!5 s najve)im obrtajem nov7a koji se broji ! stotinama milijardi dolara godi(nje. Usprkos takvoj gigantskoj proizvodnji i potro(nji5 lj!di ipak nis! zdraviji5 jer lijekovi !glavnom nis! osmi(ljeni da liječe5 nego da samo prikrivaj! simptome bolesti. 0emeljena na logi7i proita5 ind!strija lijekova pa7ijentima niti ne n!di jednostavna i jetina rje(enja njihovih tegoba5 kao (to s! npr. promjena prehrambenih navika ili dodatke prehrani ! oblik! vitamina5 minerala ili probiotika. $onovimo5 gl!ten je bjelančevina pris!tna ! žitari7ama kao (to s! p(eni7a5 raž5 kr!pnik @pir5 dinkelC5 ječam i zob te prera"evinama i proizvodima od bra(na ovih žitari7a. :epodno(enje gl!tena ili osjetljivost na gl!ten znači da na( organizam ne može probaviti gl!ten iz žitari7a. :a( im!nolo(ki s!stav prepoznaje ove neprobavljene bjelančevine kao strana tijela i zato stvara vlastita antitijela koja imaj! zadatak da ih !ni(te. +ad se jednom stvore antitijela na gl!ten5 ona senzibiliziraj! tijelo tako da svaki p!t kad gl!ten dospije ! na( probavni s!stav dolazi do im!nolo(kog odgovora< tijelo ga opet prepoznaje kao ne(to strano i aktivira se napad im!nolo(kog s!stava. 0o se doga"a svaki p!t kad pojedemo i najmanj! količin! gl!tena5 a to je približno *
do - p!ta dnevno kada se hranimo normalno25 tj. kada nam se prehrana temelji na žitari7ama. 'e"!t 'e"!tim5 im5 veliki veliki proble problem m leži leži ! sljede sljede)em )em<< bjelan bjelančev čevine ine gl!ten gl!tenaa slične s! na(im vlastitim bjelančevinama5 onima od kojih s! gra"eni organi na(eg tijela5 vezivna tkiva5 hormoni5 živ7i5 žlijezde itd. Stoga antitijela koja imaj! zadatak !ni(titi gl!ten5 a!tomatski !ni(tavaj! tijelo5 tj. neke njegove dijelove5 ne prepoznaj!)i koje s! bjelančevine strane5 a koje vlastite. :a taj način ovaj im!nolo(ki odgovor organizma pokre)e 7ijeli niz lančano povezanih reak7ija i !zrok!je poreme)aje5 ne samo ! probavnom trakt!5 ve) i 7ijelom tijel!. Fato je osjetljivost na gl!ten redovno povezana i s dr!gim kroničnim bolestima.
4elijakija nije jedini oblik nepodnoenja glutena ;elijakija je bolest ! kojoj antitijela na gl!ten napadaj! stani7e 7rijevne stjenke i 7rijevnih resi7a pa dolazi do njihovog !ni(tavanja @atroije vilijaC (to onemog!)!je apsorp7ij! hranjivih tvari iz hrane koja se inač inačee no norm rmal alno no od odvi vija ja prek prekoo 7rij 7rijev evni nihh resi resi7a 7a.. +o +odd 7eli 7elija jaki kije je ili ili alergije na gl!ten pretrage )e pokazati antitijela na gl!ten i o(te)enje 7rijevne sl!zni7e i resi7a. ko pretrage ovo ne pokaz!j!5 ne)e biti dijagnosti7irana 7elijakija ili alergija na gl!ten5 jer liječni7i5 da bi ne(to dijagnosti7irali5 trebaj! laboratorijski dokaz. $rilikom s!mnje da bi osoba mogla biti alergična na gl!ten5 radi se pretraga krvi koja otkriva da li tijelo proizvodi antitijela na gliadin @to je vrsta rsta gl!t gl!ten enaa iz p(en (eni7eC. 7eC. v vaa pret pretra ragga mož ožee po poka kaza zatti razl različ ičiite vrijednosti5 od niskih do visokih5 i ve)ina se nalaza smatra negativnim ako se pokaže niska vrijednost antitijela na gliadin5 tj. vrijednost niža od reerentnih vrijednosti. 'e"!tim5 nalaz krvi koji pokaz!je i najmanj! vrijednost antitijela na gliadin5 ne može biti normalanP Fa(to bi tijelo proizvodilo antitijela na gliadin ako se ! njem! ne doga"a nikakav a!to im!ni pro7es? znamo da takvi pro7esi ! tijel! !vijek dovode do neke
vrste !n!tra(njih o(te)enja. Kak i ! sl!čaj! potp!no razvijene 7elijakije5 do njenog dijagnosti7iranja može pro)i i vi(e godina dok se biopsijom 7rijeva ne otkrij! potp!no !ni(tene 7rijevne resi7e. Smatra se da na jedn! dijagnosti7iran! 7elijakij! postoji jo( devet sl!č sl!čaj ajev evaa ne nepo podn dno( o(en enja ja gl!t gl!ten ena. a. :e :epo podn dno( o(en enje je gl!t gl!ten enaa i stva stvara ranj njee antitijela na gl!ten ne dovodi obavezno i do !ni(tavanja 7rijevne stjenke i 7rij 7rijev evni nihh resi resi7a 7a55 ba barr ne ! toli toliko kojj mjer mjerii ka kaoo ko kodd dija dijagn gnos osti ti7i 7ira rane ne 7elijakije5 ve) dolazi i do post!pnog !ni(tavanja dr!gih tkiva5 organa5 hormona5 žlijezda ili živa7a ! organizm!5 (to !zrok!je brojne a!toim!ne bolesti koje liječni7i !op)e !op)e ne povez!j! s gl!tenom. $ostoje različiti st!pnjevi osjetljivosti na gl!ten5 a čak i najblaži obli7i !zrok!j! kronične simptome osjetljivosti koji5 nažalost5 najče()e nikada ne b!d! dijagnosti7irani. :ajče()i probavni simptomi s! bolovi ! trb!h!5 nad!tost5 proljev5 zatvor @opstipa7ijaC5 plinovi5 gastritis5 grčevi i slično. Kak i kod pa7ijenata s kroničnim bolestima probavnog s!stava5 npr. sindroma iritabilnog 7rijeva @SI;C ili ;rohnove bolesti5 rijetko se pos!mnja na osjetljivost osjetljivost na gl!ten. :eka istraživanja pokaz!j! da je5 primjeri7e dijabetes tipa 15 a!to a! toim im!n !naa bo bole lest st ko kojo jojj je mog! mog!)i )i !z !zro rokk ne nepo podn dno( o(en enje je gl!t gl!ten ena5 a5 tj. tj. antitijela na gl!ten napadaj! i !ni(tavaj! stani7e g!(terače koje inače proizvode inz!lin. Uni(te li se ove stani7e5 onemog!)ena je vlastita proizvodnja inz!lina pa se tada dijagnosti7ira dijabetes tipa 15 radi čega je bolesnik doživotno os!"en !zimati injek7ije inz!lina. :ije li se onda logično !pitati za(to se dijabetičari tipa 1 obavezno ne !p!)!j! na laboratorijske pretrage za otkrivanje 7elijakije? 'e"!tim5 liječni7i ovo ne dovode ! vez!5 kao (to ni dr!ge a!toim!ne bolesti ne povez!j! s nepodno(enjem gl!tena. Istra Istraži živa vanj njaa s! po poka kaza zala la da mnog mnogaa dje7 dje7aa s ga gast stro roin inte testi stina naln lnim im i alergijskim stanjima imaj! visok! razin! Ig= antitijela na gliadin. vi rez!ltati s! !glavnom bili zanemareni5 ali kad s! dje7a stavljena na bezgl!tensk! dijet!5 ve)ini je dje7e bilo bolje5 čime se potvrdilo da s!
bila osjetljiva na gl!ten. 3o(lo se do zaklj!čka da je ne7elijakijska osje os jetl tlji jivo vost st na gl!t gl!ten en de dese sett p! p!ta ta če() če()aa od 7eli 7elija jaki kije jePP L! L!d! d!)i )i da je približan broj osoba s 7elijakijom ! pop!la7iji 1 na svakih 1&& ili 1 na svakih %&&5 znači da je broj osoba koje ne podnose gl!ten zapravo 1 na svakih 1& ili 1 na svakih %& osobaP vo je ogroman broj lj!di s kron kronič ični nim m zd zdra ravs vstv tven enim im prob proble lemi mima ma ko koji jima ma bi se stan stanje je zn znač ačaj ajno no pobolj(alo jednostavnom jednostavnom promjenom prehrane i izbjegavanjem izbjegavanjem gl!tena.
Promjena prehrane može biti biti spas Uspore Usporedna dna st!di st!dija ja objavl objavljen jenaa ! medi7i medi7insk nskom om časopis časopis!! he Ne' navo vodi di 99 bo bole lest stii ko koje je mog! mog! biti biti 1ngland 7ournal o% /edicine 2iii na !zrokovane nepodno(enjem gl!tena. 0o s! izme"! ostalih osteoporoza5 sindrom iritabilnog 7rijeva SI;5 inlamatorne bolesti 7rijeva5 anemija5 rak5 rak5 čirevi čirevi55 re!mat re!matoid oidni ni artrit artritis5 is5 l!p!s l!p!s55 dijabe dijabetes tes55 m!lti m!ltipla pla sklero skleroza5 za5 psorijaza5 ek7em5 sindrom kroničnog !mora5 neplodnost5 problemi sa (titnjačom i skoro sve dr!ge a!toim!ne bolesti. =l!ten se povez!je i sa psihijatrijskim i ne!rolo(kim bolestima kao (to s! anksioznost5 depr de presi esija5 ja5 sh shiz izo ore reni nija5 ja5 de deme men7 n7ij ija5 a5 migr migren ena5 a5 ep epil ilep epsi sija ja i ne ne!r !rop opat atij ijaa @o(te)enja živa7aC. 0ako"er se povez!je i s a!tizmom. $oražavaj!)a je činjeni7a da postoji toliko znanstvenih istraživanja koja pokaz!j! vez! izme"! nepodno(enja gl!tena i 7ijelog niza a!toim!nih bolesti5 a da to ! kliničkoj praksi !op)e nije poznato iRili priznato. Famislite samo (to bi dijel! pa7ijenata značila spoznaja da je Glijek2 za njihove tegobe tako jednostavan kao (to je to bezgl!tenska dijetaP $rije"! li osobe koje ne podnose gl!ten na bezgl!tensk! dijet!5 a!tomatski prestaje a!to a! toim im!n !nol olo( o(ko ko !n !ni( i(ta tava vanj njee tkiv tkivaa ko koje je !z !zro rok! k!je je kron kronič ične ne bo bole lest stii i organizam se sam obnavlja i liječi. Ukoliko imate nek! kroničn! ili a!toim!n! bolest ili dr!ge !čestale tegobe5 zatražite od svog liječnika da vas testira na gl!ten5 jer tako možd ždaa ko konnačno ačno otkri tkrije jette (to (to je prav ravi !zro zrok va va(i (ihh zd zdra ravvstve stvennih problema. $ripremite se na to da vam ! velikom velikom broj! sl!čajeva liječni7i
ne)e dijagnosti7irati 7elijakij! ili osjetljivost na gl!ten ne !stanove li ve)a o(te)enja 7rijevne stjenke ili visok! razin! antitijela na gl!ten ! krvi. 'e"!tim5 i najmanji st!panj o(te)enja probavnog trakta5 kao i najmanja količina antitijela na gl!ten @ili gliadinC nis! normalna pojava i pokaz!j! da se ! tijel! doga"a doga"a a!toim!na reak7ija. :ai"ete li pak na liječnika koji ne)e imati raz!mijevanja za va(! molb!5 !vijek možete i sami isprobati bezgl!tensk! dijet! jednostavno prestanite jesti žitari7e koje sadrže gl!ten @p(eni7!5 kr!pnik5 raž5 ječam i zobC5 kao i prera"evine i proizvode od njihovog bra(na. 6itari7e koje ne sadrže gl!ten s! heljda5 proso5 riža5 k!k!r!z5 T!inoa i amaranth5 pa njih možete jesti5 no osobe koje se odl!če na D;E prehran! ionako ne jed! žitari7e te je time gl!ten a!tomatski isklj!čen. $rovodite ov! dijet! barem dva ili tri mjese7a i pratite kako se osje)ate. ko s! va(e tegobe nestale5 znači da ste osjetljivi na gl!ten5 a ako nis!5 možda niste bili dosljedni s prehranom @treba voditi rač!na o skrivenom gl!ten! koji se nalazi ! velikom broj! k!povnih namirni7aC ili doista niste osjetljivi na gl!ten. +od osoba koje nis! osjetljive na gl!ten5 radi se o tome da ga jednostavno bolje podnose ili ga manje ili rje"e jed!5 (to izaziva manje problema. Smatra se da gl!ten !vijek i kod svih ipak izaziva neki st!panj aktiva7ije im!nolo(kog s!stava te time izaziva !palni pro7es. :epodno(enje gl!tena jo( je jedno obja(njenje za(to se toliki broj lj!di koji s! pre(li na D;E prehran!5 prehran! bez žitari7a5 odjednom p!no bolje osje)aj!5 a mnogi prijavlj!j! kako im se popravlja i stanje raznih kroničnih bolesti. sim (to se D;E prehranom postiže kontrola (e)era i inz!lina ! krvi @smanjenim !nosom (e)era i (kroba iz žitari7aC5 (to dovodi do reg!la7ije metabolizma masti i (e)era5 reg!la7ije tjelesne težine težine i pob pobolj olj(an (anja ja bolest bolestii metabo metabolič ličkog kog sindro sindroma5 ma5 istovr istovreme emeno no se eliminira i ovaj veliki alergen iz žitari7a gl!ten5 a sve to naposljetk! dovodi do pobolj(anja stanja kod mnogih a!toim!nih bolesti.
Fapravo nije neobično da tako mnogo lj!di ne podnosi gl!ten5 jer žitari7e !op)e nis! prirodna čovjekova hrana na koj! je čovjek genetski prilago"en. 'nogi )e re)i da s! lj!di prije tako"er jeli žitari7e5 a ipak nis! toliko obolijevali od ovih modernih bolesti. 0o je istina5 ali nikad se prije žitari7e nis! jele ! tolikoj mjeri kao danas5 a bra(no nije bilo toliko manip!lirano kao dana(nje koje sadrži jo( ve)i !dio gl!tena da bi tijesto i kr!hovi bili lak(i za obrad! @npr. !zgojene s! posebne visokogl!tenske sorte p(eni7e za tjestenin!C. 0radi7ionalni narodi !vijek s! namakali i ermentirali žitari7e pa s! tako bile lak(e probavljive5 a moderna prehrana temelji se na genetski i kemijski manip!liranim i nepravilno pripremljenim žitari7ama.
Peni1a5 od zemlje do kruha d svih žitari7a ! modernoj se prehrani najvi(e koristi p(eni7a i p(enično bijelo bra(no5 a mnogima je život bez kr!ha nezamisliv. He)ina smatra da je p(eni7a prirodna namirni7a jer raste iz zemlje5 ali zapitajmo se (to sve prolazi p(eni7a na p!t! od zemlje do kr!ha? S!vremeni !zgoj i prerada p(eni7e doveli s! do osiroma(enja tla zbog kori(tenja !mjetnih gnojiva5 pesti7ida i dr!gih kemikalija5 mljevenja na visokim temperat!rama i rainiranja. Umjesto da se proizvodnja !smjeri na plodnost tla i pomni odabir sjemena kako bi se !zgojile vrste točno prilago"ene mikroklimi pojedinog podr!čja5 moderni !zgoj koristi visok! tehnologij! za bitk! s nametni7ima i bolestima5 (to dovodi do prekomjerne ovisnosti o kemikalijama i dr!gim (tetnim tvarima. Kak i prije sijanja p(eni7a se tretira !ngi7idima i insekti7idima radi s!zbijanja bolesti sjemena i sadni7a. Insekti7idi5 herbi7idi i !ngi7idi koji se koriste na komer7ijalnim !sjevima kemikalije s! koje doprinose !k!pnom toksičnom optere)enj! organizma te pove)avaj! podložnost ne!rotoksičnim bolestima5 kao i bolestima raka. 'nogi pesti7idi djel!j! pop!t ksenoestrogena te mog! poremetiti hormonsk! ravnotež! i dovesti do čitavog niza zdravstvenih problema. sim toga5 kao
reg!latori biljnog rasta primjenj!j! se hormonima slične tvari kojima se !tječe na vrijeme klijanja5 čvrsto)! vlati te dr!ge poželjne promjene. :akon žetve5 da bi se p(eni7a za(titila od molja7a i dr!gih k!ka7a tijekom d!gotrajnog skladi(tenja5 tako"er se koriste brojne kemikalije ! toksičnim kon7entra7ijama. Šteta nanesena p(eni7i ne zavr(ava s !zgojem i skladi(tenjem5 nego se nastavlja pro7esom mljevenja i prerade Jezgra zrna sastoji se od tri sloja< ovojni7e5 kli7e i endosperma. vojni7a je vanjski sloj i ! njem! je ve)ina vlakana. +li7a je !n!tarnji sloj ! kojem nalaze hranjive tvari i esen7ijalne masne kiseline. >ndosperm je (krobni5 srednji sloj. Hisoka kon7entra7ija hranjivih tvari koja se povez!je sa žitari7ama5 postoji samo kad s! ova tri sloja netakn!ta. $ojam integralno odnosi se na žitari7! prije nego je samljevena ! bra(no. 0ek ! kasnom 1/. stolje)! počeo se pe)i bijeli kr!h5 keksi i kolači napravljeni od bijelog bra(na i (e)era5 a s vremenom s! postali glavna podloga prehrane modernog čovjeka. 3r. eston $ri7e je promatrao neizbježne posljedi7e ovih promjena ! prehrani tijekom svojih p!tovanja i dok!mentirao je njihove !činke na zdravlje lj!di. Faklj!čio je da te promjene nis! rez!ltirale samo kvarenjem z!bi5 nego i problemima s plodno()!5 mentalnim zdravljem i napredovanjem bolesti. Izvorno je bra(no nastajalo mljevenjem žitari7a izme"! dva velika kamena. Favr(ni proizvod5 1&&O kamenom mljeveno 7jelovito bra(no5 sadržavalo je sve (to je bilo ! zrn!5 !klj!č!j!)i kli7!5 vlakna5 (krob i (irok raspon vitamina i minerala. :o5 bez hla"enja ili kemijskih konzervansa5 svježe5 kamenom mljeveno bra(no5 brzo se kvari. :akon (to je p(eni7a samljevena5 prirodno !lje p(eničnih kli7a brzo postaje !žeglo pa je neophodno hla"enje i kr!ha od integralnog bra(na i bra(na samog. S obzirom na to da kameni mlinovi nis! dovoljno brzi za masovn! proizvodnj!5 ind!strija koristi mlinove s čeličnim valj7ima koji izba7!j!
kli7! i ovojni7!. He)i dio ovog otpada25 !stvari najhranjiviji dio žitari7e5 prodaje se kao n!sproizvod za životinje. 3obiveno bijelo bra(no sadrži tek dio hranjivih tvari početnog zrna. Kak je i integralno bra(no s!vremenim post!pkom mljevenja dovedeno ! pitanje. 'linovi velikih brzina dosež!. %&& ;5 a na toj temperat!ri !ni(tavaj! se sve vitalne hranjive tvari i stvara se !žeglost kli7e i ovojni7e. Hitamin > iz kli7e tako biva potp!no !ni(ten5 (to je zaista (teta b!d!)i da je 7jelovita p(eni7a najdost!pniji izvor vitamina >. 3oslovno dese7i aditiva za kondi7ioniranje bra(na i konzervansa dodaj! se modernom kr!h!5 kao i toksični sastoj7i pop!t djelomično hidrogeniziranih biljnih !lja i sojinog bra(na. Sojino bra(no5 inače prep!no antin!trijenata5 dodaje se danas ! gotovo sve vrste kr!ha radi boljeg dizanja i sprječavanja lijepljenja. $ost!pak ekstr!diranja5 kojim se dobivaj! hladne žitari7e za dor!čak i nap!hane žitari7e5 nanosi dodatni !dara7 žitari7ama jer taj pro7es tako"er !klj!č!je visoke temperat!re i tlakove koji stvaraj! dodatne toksične sastojke i jo( vi(e !ni(tavaj! hranjive tvari5 čak i sintetske vitamine koji se dodaj! naknadno ! zamjen! za vitamine !ni(tene rainiranjem i mljevenjem p(eni7e. Dj!di koji s! navikli na masovno proizvedene5 ljepljive5 beživotne2 i n!tritivno siroma(ne kr!hove i pe7iva5 slabo se sje)aj! kakav bi ok!s trebao imati pravi kr!h. +emijski konzervansi omog!)!j! prijevoz kr!ha na velike !daljenosti i stajanje na poli7i vi(e dana bez kvarenja5 a sve bez hla"enja. sobe koje jo( !vijek ne mog! zamisliti život bez kr!ha5 trebale bi barem koristiti 1&&O kamenom mljeveno integralno bra(no iz organskog ili biodinamičkog !zgoja koji ne dozvoljava sintetičke i kan7erogene kemikalije i gnojiva. d takvog bi bra(na trebali sami pe)i kr!h na tradi7ionalan način5 od kiselog tijesta. 'etoda kiselog kvasanja5 kao i namakanje i klijanje5 ne!traliziraj! antin!trijente iz žitari7a pa tako smanj!j! (tetno djelovanje žitari7a na zdravlje.
Hrana koja ubija +oliko smo p!ta otvorili vrata hladnjaka ili ormari)a s hranom ! k!hinji traže)i ne(to za jelo5 iako zapravo !op)e nismo bili gladni? +oliko često jedemo zbog gladi5 a koliko često zbog potrebe ili želje za jelom? Heliki je broj lj!di koji s! gotovo zaboravili (to je to @ili kako se osje)aC pravi osje)aj gladi5 i koji najče()e jed! zato (to osje)aj! pretjeran! potreb! ili želj! za jelom. 'nogi s! doživjeli da se ! odre"enim prilikama jednostavno ne mog! kontrolirati i ne mog! prestati jesti sve dok ne osjete m!čnin!. + tome jo( i vjer!j! da se radi o lo(em karakter! ili proždrljivosti. :o !stvari se radi o osjetljivoj kemiji mozga. vaj problem5 tj. poreme)aj5 izazvan je krivim izborom namirni7a5 jer odre"ene vrste hrane stvaraj! opijatske aktivnosti ! mozg!. $rva takva namirni7a je (e)er. n izaziva pretjeran! potreb! za jelom5 posebi7e za jo( slatkog. Jednim dijelom zbog podizanja i opadanja (e)era ! krvi (to izaziva glad i želj! za jelom5 ali !glavnom zbog !tje7aja na osjetljive s!pstan7e ! mozg! koje s! sastavni dio na(eg vlastitog sistema nagra"ivanja5 čime dolazi do stvaranja ovisnosti. Slatki ok!s sam po sebi5 čak i ako ne potječe od (e)era nego5 re7imo5 od !mjetnih sladila5 dovodi do opijatskih aktivnosti ! mozg! i stvara potreb! za jo( slatkog ok!sa. :ovija istraživanja pokaz!j! da i hrana poznata kao junk %ood stvara gotovo isto tako jak! ovisnost kao heroin. Fnanstveni7i smatraj! da debljina i ovisnost o drogama imaj! zajedničk! ne!robiolo(k! pozadin!. va vrsta hrane5 jednako kao i droge5 izaziva sličn! aktivnost ! kemiji mozga koja dovodi do ovisnosti jer izaziva promjene ! vlastitom s!stav! nagra"ivanja. 7unk %ood sadrži kombina7ije slatkog i masnog te slanog i masnog5 velike količine tijesta5 (e)er i jetine zamjene za (e)er ! oblik! (krobnog5 gl!koznog i r!ktoznog sir!pa5
margarine i mas! neprirodnih hidrogeniziranih @očvrsn!lihC biljnih !lja koje nar!(avaj! ravnotež! omege* i omege- ! mozg! i 7ijelom organizm!. =l!taminati @pojačivači ok!sa >-%1>-%9C tako"er potič! apetit i želj! za vi(e hrane nego (to nam je potrebno. +ao (to im i ime kaže5 gl!taminati pojačavaj! ok!se pa je mnogim lj!dima hrana s gl!taminatima !k!snija5 (to dovodi do prejedanja. sim (to s! vrlo (tetni5 izazivaj! pojačano izl!čivanje inz!lina i brz! ponovn! glad5 gl!taminati tako"er djel!j! na osjetljiv! kemij! lj!dskog mozga. =l!ten @bjelančevina iz žitari7aC i kazein @mliječna bjelančevinaC dovode do stvaranja s!pstan7i koje potič! aktivnost ! mozg! na sličan način kao droge. Lrzi !gljikohidrati @npr. proizvodi od bijelog bra(naC izazivaj! pretjeran! želj! za jelom5 a kod nekih osoba tako djel!j! sve vrste !gljikohidrata. :eki lj!di ne mog! prestati kad počn! jesti kr!mpiri)e5 koki7e5 tjestenin!5 sendviče... +od nekih osoba i neke zdrave namirni7e mog! stim!lirati apetit< vo)e zbog sadržaja (e)era5 ora(asti plodovi @pogotovo posoljeni i prženiC zbog kombina7ije slanog i masnog5 a mnogima konz!ma7ija tvrdih sireva stvara jak! želj! za jelom koja traje čak i nekoliko narednih dana. :edostatak prirodnih masno)a ! prehrani5 posebno esen7ijalne omege*5 pove)ava rizik od stvaranja ovisnosti i pretjerane želje za jelom. :edostatak ove masno)e često se očit!je kao potreba za masnom hranom pa5 nažalost5 mnogi ovo rje(avaj! čipsom i prženim kr!mpiri)ima čime samo jo( vi(e pogor(avaj! problem. 'odernom prehranom ! svoje tijelo !nosimo previ(e neprirodne hrane koja sadrži prazne kalorije i mno(tvo (tetnih sastojaka i dodataka5 a ne !nosimo dovoljno prave prirodne hrane bogate hranjivim tvarima. rana je riječ koja je odavno izg!bila svoje pravo značenje. rana bi trebala biti ne(to (to hrani tijelo5 a ne sve ono (to stavljamo ! !sta. :ažalost5 danas se hranom nazivaj! i stvari koje ne samo da ne hrane5 nego i !bijaj!.
,visnost o e!eru Še)er je ozbiljna droga koja izaziva ovisnost na isti način kao alkohol i heroin. Iako je (e)er za sve lj!de vrlo opasan5 mnogi ga mog! povremeno konz!mirati ! !mjerenim količinama bez tragičnih posljedi7a. :o5 kod osoba koje s! razvile ovisnost o (e)er!5 radi se o vrlo ozbiljnom zdravstvenom problem!. Še)er !tječe na osjetljiv! kemij! mozga i ometa !nk7ij! na(eg vlastitog s!stava nagra"ivanja. Še)er i dr!gi brzi !gljikohidrati5 kao i alkohol5 !tječ! na s!pstan7e ! mozg! koje djel!j! smir!j!)e i daj! osje)aj zadovoljstva5 smanj!j! spontane osje)aje !n!tarnjeg zadovoljstva i !mjesto toga stvaraj! jak!5 često komp!lzivn! ovisnost koja traži stim!la7ij! izvana5 ! oblik! (e)era5 hrane5 ili dr!gog stim!lansa. Fanimljiva paralela može se pov!)i izme"! (e)era i alkohola. 'nogi lj!di pij! alkohol5 ali nis! svi ovisni7i. He)ina povremeno popije ča(! alkohola i nemaj! s tim nikakvih problema5 me"!tim ovisnik o alkohol! ne može !zeti samo jedn! ča(!5 on pije bez ikakve kontrole. 0ako je i sa (e)erom mnogi mog! povremeno pojesti ne(to slatko5 jedan kolač5 kri(k! torte ili nekoliko ko7ki7a čokolade5 ali ovisnik o (e)er! ne može !zeti samo jedan red čokolade5 taj pojede 7ijel! čokolad!5 7ijel! vre)i7! bombona5 7ijelo pakiranje keksa ili čega dr!gog. visnost znači g!bitak kontrole nad konz!ma7ijom i pojav! apstinen7ijske krize prilikom !zdržavanja. 3roga5 bilo da je ! pitanj! (e)er5 alkohol5 7igarete5 narkoti7i ili dr!go5 konz!mira se ! sve ve)oj mjeri zato (to je opijatski s!stav mozga poreme)en i potrebne s! sve ve)e količine za postizanje istog !činka. +onz!ma7ij! ove droge prati nezadovoljstvo5 kajanje5 anksioznost i obe)anje Gnikad vi(e25 ali potreba koja stalno nastaje5 jača je od svega. vdje se ne radi o lo(em karakter!5 nego o promijenjenoj kemiji mozga. ko dje7i dok s! mala često dajemo (e)er5 pripremamo ! njihovom mozg! podlog! za razvoj dr!gih ovisnosti ! odrasloj dobi zato (to se radi o istom opijatskom s!stav!. Še)er je vrlo ozbiljna droga koja može izazvati d!goročne (tetne posljedi7e na na(e zdravlje.
Še)er je otrov koji !ni(tava tijelo na mnoge razne načine5 a ipak nitko ne !pozorava na njegov! (tetnost. :a k!tiji 7igareta stoji natpis Gp!(enje !bija25 a (e)er nam se bez !pozorenja n!di na svakom korak! i pris!tan je sv!da. I (to je najgore5 ne nalazi se samo ! kolačima5 keksima i dr!gim slatki(ima5 ve) je skriven i tamo gdje ga !op)e ne oček!jemo5 ! tzv. Gzdravim2 namirni7ama kao (to s! vo)ni jog!rti5 pah!lji7e za dor!čak5 s!(eno vo)e5 vo)ni sokovi i sl. Še)er se dodaje ! kečap5 majonez!5 salatne !make5 s!homesnate proizvode5 začine. Še)er se krije ! deklara7ijama pojedinih proizvoda i pod imenom gl!kozni5 r!ktozni5 (krobni i k!k!r!zni sir!p5 (to s! sve jetinije varijante pravog (e)era kojima prehrambena ind!strija p!ni svoje proizvode. Še)era ima i ! tjestenini5 kr!mpir!5 kr!h! i dr!gim namirni7ama bogatim !gljikohidratima5 jer se svi !gljikohidrati ! tijel! pretvaraj! ! gl!koz! i ! na(em tijel! izazivaj! isti !činak kao i obični (e)er. Še)er 7rpi hranjive tvari iz na(eg tijela. :agle promjene razine (e)era ! krvi do kojih dolazi stalnom konz!ma7ijom (e)era dovode izme"! ostalog i do problema s kon7entra7ijom5 !mora i pove)anog stresa. Še)er podiže razin! hormona stresa5 a snižava razin! smir!j!)ih hormona i minerala ! tijel!. &anna 1hdin5 neovisna znanstveni7a s doktoratom iz im!nologije5 ! svojoj knjizi 89 veckor tili ett sjalvlakande liv @3vanaest tjedana do samois7jeljenjaC navodi koja (tetna djelovanja ima (e)er na na(e zdravlje< pove)ava krvni tlakM doprinosi začepljenj! žila i srčanožilnim bolestimaM doprinosi pove)anj! masno)a ! krviM stvara previsok! temperat!r! pri sagorijevanj! ! stani7ama i time o(te)!je antioksidante i dr!ge vitalne s!pstan7eM pove)ava izl!čivanje stresnih hormona adrenalina i noradrenalinaM
smanj!je iskori(tavanje kal7ija i magnezija koji s! smir!j!)i minerali5 a njihov nedostatak !tječe na lo( sanM kratkotrajno stim!lira izl!čivanje dopamina ! mozg! (to tren!tno pove)ava o(trin! i kon7entra7ij! ! razmi(ljanj!5 ali d!goročno dovodi do smanjenja količine dopamina ! mozg!M dovodi do izl!čivanja serotonina i endorina5 koji tren!tno djel!j! smir!j!)e i daj! osje)aj zadovoljstva5 ali njihova prekomjerna konz!ma7ija dovodi do s!protnog !činkaM djel!je na opijatski s!stav ! mozg!5 tj. na vlastite tjelesne s!pstan7e protiv bolova5 ali prevelika !potreba dovodi do pove)anja bolova ! tijel!M stvara nemir i neravnotež! me"! signalnim s!pstan7ama ! mozg! na isti način kao morij i nikotinM doprinosi !palnim pro7esima i oslablj!je im!nolo(ki sistem organizmaM m!(kar7i postaj! !morni5 iritirani i agresivniM žene postaj! poti(tene5 depresivne i bezvoljneM dje7a postaj! hiperaktivna5 nemirna i razdražljiva. $ro7jenj!je se da je jedna petina stanovni(tva zapadnih zemalja ovisna o (e)er!. ni koji vole slatki(e i slatk! hran!5 koji ih jed! p!no i često5 koji vole tjestenin! i proizvode od bra(na i kr!mpira5 te stalno misle na hran!5 tijelo i težin!5 vjerojatno se nalaze ! ovom Gdobrom2 dr!(tv!. visnost o (e)er! dovodi do deprimiranosti iz koje se te(ko izlazi5 jer je često povezana s vlastitim obe)anjima i odl!kama koje se kr(e. vo može biti i nasljedno5 pa ako s! roditelji bili ovisni o (e)er! ili s! imali dr!ge probleme s ovisno()! @alkohol5 drogeC5 mog!)e je od njih naslijediti ov! sklonost prema ovisnosti.
$otreba za slatkim tako"er je i stvar navike. no (to tijelo dobiva5 to tijelo i traži5 a kad se odviknemo od slatkog ok!sa5 tijelo ga vi(e ne)e ni tražiti. :aj!činkovitiji način za osloba"anje od ovisnosti o (e)er! je radikalna promjena prehrane i izba7ivanje svega (to može poti7ati želj! za slatkim ili op)enito pretjeran! potreb! za jelom. $ri takvoj odl!7i može nam pomo)i Felena k!raQiv koj! je osmislila 5ilten 7onsson5 spe7ijalisti7a za bolesti ovisnosti @ addiction C koja se zadnjih 18 godina posvetila ovisnosti o (e)er!. Felena k!ra od nas traži da iz !potrebe izba7imo sv! rainiran! hran! i da prehran! !temeljimo na čistim namirni7ama5 ! njihovom izvornom oblik!5 tj. na ribi5 mes!5 jajima5 p!no zelenog povr)a5 ora(astim plodovima5 masla7!5 maslinovom i kokosovom !lj!. vakva prehrana zadovoljava n!tritivne potrebe na(eg tijela5 za!stavlja opsesivno razmi(ljanje o hrani i dovodi do normalnog odnosa prema jel!< jedemo onda kad smo gladni i ! količinama koje s! tijel! dovoljne. Kim se oslobodimo ovisnosti o (e)er!5 stabilizira se (e)er ! krvi5 vra)a nam se bolje raspoloženje i !n!tarnje zadovoljstvo5 pobolj(ava se san5 smanj!je rizik od dijabetesa i dr!gih bolesti5 g!bi se vi(ak kilograma5 smanj!je rizik od gljivičnih inek7ija i osteoporoze5 smanj!j! se prehlade i inek7ije5 imamo vi(e energije i pobolj(ava nam se samopo(tovanje. 'ožda ovo zadnje zv!či č!dno5 ali kad jedemo slatko5 postajemo slabiji. +ao i droge5 (e)er nas razjeda i stvara praznin! izn!tra5 sprječava nas da se osje)amo potp!nima5 za razlik! od čistih prirodnih namirni7a koje osnaž!j! tijelo te donose bistrin! !ma i !n!tarnje zadovoljstvo d!ha Qv.
6lutaminat 7/$%'/$8 opasan dodatak u namirni1ama U znanstvenim pok!sima5 kada znanstveni7i za odre"ena testiranja trebaj! debele mi(eve i (takore5 hrane ih gl!taminatom kako bi postali debeli. 0a je metoda vrlo !činkovita b!d!)i da se ! normalnim
okolnostima mi(evi i (takori ne)e lako !debljati5 jer imaj! dobr! prirodn! reg!la7ij! tjelesne težine. :o5 kad dobij! gl!taminat5 natekn! kao baloni. va činjeni7a dobro je poznata ! znanstvenim kr!govima. =l!taminat pove)ava proizvodnj! inz!lina5 a djel!je i na s!pstan7e ! mozg! koje pove)avaj! apetit. Istraživanje je pokazalo da osobe koje !potrebljavaj! gl!taminat imaj! pove)an rizik za pretilost. =l!taminat se ! velikoj mjeri koristi ! proizvodnji hrane kao pojačivač ok!sa. 3odaje se ! sve gotove i pol!gotove proizvode5 ! mje(avine začina i ko7ke za j!h!. :alazi se ! s!homesnatim proizvodima5 hrenovkama5 salamama i kobasi7ama. $rehrambena ind!strija !vijek nam želi prodati (to vi(e vode i jetinog (kroba5 a (to manje pravih sirovina5 zato ! svoje vodom razrije"ene hrenovke i mesne prera"evine dodaje mas! kemijskih dodataka i pojačivača ok!sa5 inače ih tako bez!k!sne ne bi mogla prodati. +ad sljede)i p!t posegnete za omiljenom vrstom hrenovki5 kobasi7a ili hamb!rgera5 pročitajte deklara7ij!. $rovjerite koliki se postotak mesa nalazi ! hrenovkama5 sve ostalo s! voda5 (krob5 kemikalije i pojačivači ok!sa. Uz pomo) gl!taminata bjelančevine poprimaj! mesni2 ok!s5 čak i kada ! proizvod! !op)e nema mesa. vo je odličan način da se prevare osjetila ok!sa5 zato prehrambena ind!strija vrlo pametno dodaje gl!taminat gdje god stigne5 jer nas na taj način tjera da k!p!jemo p!no vi(e5 inače bez!k!snih5 proizvoda. =l!taminat smeta !nk7ijama mozga i !zrok!je migrene5 promjene raspoloženja pa čak i astm!. Jedna četvrtina stanovni(tva reagira na visoke doze gl!taminata bez da raz!mije o čem! se radi. U vrlo visokim dozama gl!taminat !ni(tava živčane stani7e i mrežni7! oka. vi se problemi prvi p!t spominj! kao sindrom kineskog restorana. sobe koje s! često jele kinesk! hran!5 nakon jela dobivale s! glavobolj!5 astm!5 promjene raspoloženja i dr!ge simptome. U kineskoj k!hinji koriste se velike količine gl!taminata @tzv. umami peti ok!sC i !pravo zbog tih pove)anih količina5 ! d!žem vremenskom period!5 ovi s!
poreme)aj! najprije otkriveni kod redovitih posjetitelja kineskih restorana. Kim je otkrivena povezanost izme"! gl!taminata i zdravstvenih problema5 ! medijima je započela kritika prehrambene ind!strije zbog nekontroliranog dodavanja gl!taminata ! sve gotove i pol!gotove proizvode. Učestalo predoziranje gl!taminatom dovelo je do rast!)eg broja osoba s raznim simptomima preosjetljivosti5 a ispitivanje je pokazalo da 1& do %9O stanovni(tva negativno reagira na visoke količine gl!taminata. Lojkot ovih proizvoda od strane potro(ača sve je ve)i i inteligentni proizvo"ači sa sl!hom za promjene počeli s! proizvoditi namirni7e bez gl!taminata te to jasno istič! na pakiranjima. 0ako"er5 i mnogi restorani postaj! bezgl!taminatni5 a po restoranima diljem svijeta sve če()e )emo nailaziti na oznak! : 'S=. :ajbolji način da se za(titimo od (tetnih gl!taminata je da ne k!p!jemo ind!strijske prera"evine koje ga sadrže. :ajsig!rnije je da k!p!jemo čiste nezaga"ene namirni7e i sami k!hamo svoj! hran!5 jer samo tako možemo znati (to jedemo. :ažalost5 ind!strija nas i dalje nastoji prevariti pa se na deklara7ijama ne navodi skriveni gl!taminat koji se krije pod dr!gim imenima. :a deklara7ijama može stajati gl!taminat5 pojačivač ok!sa5 >-%& -%95 'S= @engl. monosodium glutamate:$ ':= @hrv. mononatrijev glutaminat:$ kva(čev ekstrakt5 hidrolizirani biljni protein5 hidrolizirani sojin protein5 sojini proteini itd. U nastavk! slijedi detaljni popis sastojaka koji !vijek ili često sadrži gl!taminate5 a jako ih je p!no gdje je naziv gl!taminat skriven.
Izvori preraene nevezane "l#taminske kiseline. $oznato je da neki lj!di nakon konz!miranja hrane koja sadrži mononatrijev gl!taminat imaj! reak7ije pop!t migrene5 nervoze žel!7a5 pom!tnje ! glavi5 proljeva5 nepravilnosti rada sr7a5 astme iRili nagle promjene raspoloženja. 'anje je poznato da vi(e od 4& različitih
sastojaka sadrže kemikalij! mononatrijev gl!taminat @prera"ena nevezana gl!taminska kiselinaC5 koja je !zrok tih reak7ija. Sljede)i popis sastojaka koji sadrže prera"en! nevezan! gl!taminsk! kiselin!5 složen je iz izvje()a potro(ača o n!spojavama ! posljednjih %& godina i iz inorma7ija dobivenih od proizvo"ača i prehrambenih tehnologa.
Nazivi sastojaka koji U*I-E sa%rže preraen# nevezan# "l#taminsk# kiselin# gl!taminska kiselina @> -%&C5 gl!taminat @> -%&C mononatrijev gl!taminat @> -%1C monokalijev gl!taminat @> -%%C kal7ij ev gl!taminat @> -%*C monoamonijev gl!taminat @> -%4C magnezij ev gl!taminat @> -%9C natrijev gl!taminat kva(čev ekstrakt bilo (to Ghidrolizirano2 bilo koji Ghidrolizirani protein2 kal7ijev kazeinat5 natrijev kazeinat kvasa75 sastoj7i kvas7a a!tolizirani kvasa7 želatina tekst!rirane bjelančevine Hetsin5 jinomoto @trgovačka imena mononatrijevog gl!taminataC :apomena< =l!taminska kiselina koja se nalazi ! neprera"enoj bjelančevini ne !zrok!je navedene reak7ije. +ako bi izazvala reak7ije5
gl!taminska kiselina mora biti prera"enaRproizvedena ili mora dolaziti iz ermentiranog proteina.
Nazivi sastojaka koji /E0T1 sa%rže ili proizvo%e preraen# nevezan# "l#taminsk# kiselin# karagenan @> 4&#C b!jon i temelja7 ko7ke za j!h! protein sir!tke5 kon7entrat proteina sir!tke izolat proteina sir!tke bilo koji Gok!s2 ili Garoma2 maltodekstrin lim!nska kiselina @> **&C bilo (to G!ltrapasterizirano2 ječmeni slad pektin @> 44&C proteaza bilo (to Genzimski modii7irano2 bilo (to koje Gsadrži enzime2 sladni ekstrakt sojin !mak ekstrakt sojinog !maka sojini proteini5 kon7entrat sojinih proteina5 izolat sojinih proteina bilo (to Gpojačano bjelančevinama2
bilo (to ermentirano začini
0astojci koji zaje%no s mononatrijevim "l#taminatom pojačavaj# ok#s !nalaze se # namirnici #vijek zaje%no s 2N34om$ dinatrijev9Vgvanilat @>-%#C dinatrijev9Vinozinat @>-*1C dinatrijevi9V ribon!kleotidi @>-*9C 0astojci za koje se 0U2N-A %a sa%rže ili %a stvaraj# s#vi+ak preraene nevezane "l#taminske kiseline, koje sl#že kao oki%ač reakcija 2N34a ko% visoko osjetljivih oso5a k!k!r!zni (krob k!k!r!zni sir!p modii7irani (krob lipolizirane mliječne masno)e dekstroza5 rižin sir!p5 sme"i rižin sir!p mlijeko ! prah!5 mlijeko smanjene masno)e @npr. obrano mlijekoM 1O mlijekoM %O mlijekoC ve)ina nemasnih ili malomasnih proizvoda bilo (to oboga)eno ili oboga)eno vitaminima. Qvi Steknite navik! čitanja deklara7ije i ne k!p!jte one proizvode koji imaj! d!ge popise sastojaka i riječi koje ne raz!mijete.
Soja ili priča o prijevari He) nekoliko desetlje)a prehrambena ind!strija reklamira soj! kao s!periorn! namirni7! koja može spasiti lj!dsko zdravlje i planet Femlj!.
va m!ltimilijarderska ind!strija !spjela je !vjeriti potro(ače (irom svijeta da prihvate proizvode kao (to s! to!5 sojino mlijeko5 sojin sir5 sojine kobasi7e i slično ! zamjen! za meso5 sireve i dr!g! prirodn! hran!. Soja5 koja donedavno !op)e nije smatrana pogodnom za jelo5 danas se vi(e ne prodaje kao jetina hrana za (iroke narodne mase5 ve) kao č!desna namirni7a namijenjena ekskl!zivnom konz!ment!5 namirni7a koja sprječava srčane bolesti i rak5 č!va kosti5 !manj!je probleme menopa!ze i n!di nam vječn! mladost. Soja5 me"!tim5 sadrži velike količine prirodnih otrova5 tzv. antin!trijenata. $rvi s! inhibitori enzima koji blokiraj! djelovanje tripsina i dr!gih enzima važnih za razgradnj! i iskori(tavanje bjelančevina. vo može !zrokovati probleme sa žel!7em5 nepotp!n! razgradnj! bjelančevina iz hrane i kronični nedostatak aminokiselina. Soja sadrži5 i hemagl!tinine5 tvari koje potič! koag!la7ij! i !zrok!j! zgr!(avanje 7rvenih krvnih zrna7a. Inhibitori tripsina i hemagl!tinini otežavaj! normalan rast i razvoj. ve se tvari mog! deaktivirati jedino ermenta7ijom pa s! +inezi počeli koristiti soj! tek kad s! otkrili pro7es ermenta7ije. Soja sadrži i tvari koje smanj!j! !nk7ij! (titnjače i !zrok!j! g!(avost. Jo( jedan od otrova koje soja sadrži je itinska kiselina koja sprječava iskori(tenje minerala ! tijel!< kal7ija5 magnezija5 bakra5 željeza i 7inka. va se kiselina5 nažalost5 ne može ne!tralizirati namakanjem niti d!gim k!hanjem pa redovnom konz!ma7ijom soje riskiramo te(ki nedostatak minerala ! organizm!. Hisoki je sadržaj itinske kiseline osobito (tetan za rast i razvoj dje7e i mladih5 a samo ermenta7ija može smanjiti sadržaj itinske kiseline ! soji. Japan7i5 koji konz!miraj! dosta sojinih proizvoda5 !zimaj! npr. to! samo ! malim količinama i to zajedno s ribom ili mesom5 čime se dodatno red!7iraj! negativni eekti itinske kiseline. Dektini s! bjelančevine sa sposobno()! prodiranja kroz 7rijevn! stjenk! i !koliko razgradnja bjelančevina nije potp!na5 njihovi osta7i
mog! !zrokovati alergijske reak7ije ! organizm!. L!d!)i da osta7i tih bjelančevina nalik!j! na na(e vlastite bjelančevine ! tijel!5 im!nolo(ki s!stav može napasti i vlastite bjelančevine5 pa kao (to je ve) bilo rečeno5 tako dolazi do tzv. a!toim!nih bolesti. Dektini kao i itinska kiselina sprječavaj! iskori(tenje minerala ! organizm!. 0ako"er sprječavaj! i iskori(tenje bjelančevina. Soja je5 osim ovoga lo( izvor bjelančevina ! !sporedbi s hranom životinjskog porijekla5 jer ne sadrži sve važne aminokiseline5 npr. metionin i 7istein. 'etionin je esen7ijalna aminokiselina koj! tijelo ne može proizvesti samo pa je moramo !nositi hranom. Kovjek je jednostavno prilago"en bjelančevinama iz hrane životinjskog porijekla. 0ehnolo(ki je napredak omog!)io proizvodnj! izolata sojinog proteina.5 koji se dobiva iz odma()enog5 bjelančevinama bogatog5 sojinog čipsa5 onog (to se nekada smatralo otpadom. Lezlična tvar !žasnog ok!sa se5 pomo)! br!talnih ind!strijskih pro7esa te dodavanjem sredstava za konzerviranje5 zasla"ivača5 sredstava za zg!(njavanje i sintetskih vitamina i minerala5 pretvorila ! s!persastojak novog doba5 kojim se oboga)!j!2 razne ind!strijski proizvedene namirni7e. 0ijekom kemijskih pro7esa nastaj! i (tetne tvari pop!t kan7erogenih nitrita5 a gotovom proizvod! dodaje se i ':= @mononatrijev gl!taminatC koji !spje(no maskira r!žni ok!s ove tvari. :aposljetk! se tako proizvedena tvar dodaje pe7ivima5 dijetalnim pi)ima5 raznim gotovim jelima i (to je najgore5 koristi se ! prehrani (kolske dje7e ! zapadnim zemljama. Ind!strija soje sponzorirala je niz istraživanja kako bi dokazala da se bjelančevine soje mog! koristiti za lj!dsk! prehran! !mjesto tradi7ionalnih prehrambenih namirni7a5 ali s! mnoge dr!ge st!dije pokazale da iste izazivaj! te(ke nedostatke hranjivih tvari kod dje7e. Soja se reklamira kao sredstvo koje sprječava nastanak raka5 a kao dokaz se navode Japan7i. Istina je5 oni jed! vi(e soje nego zapadnja7i i manje obolijevaj! od raka dojke5 materni7e i prostate5 ali ! takvim se reklamama ne navodi da Japan7i5 kao i mnogi dr!gi zijati5 p!no če()e
obolijevaj! od dr!gih vrsta raka5 i to raka jednjaka5 žel!7a5 nadb!brežne žlij žlijez ezde de55 jetr jetree i (tit (titnj njač ače. e. $reh $rehram rambe bena na ind! ind!st stri rija ja be besr sram amno no ok okre re)e )e činjeni7e ! svoj! korist tvrde)i da soja !blažava post klimakterijske simptome te (titi od osteoporoze5 dok !pravo sojini proizvodi blokiraj! kal7ij i !zrok!j! nedostatak vitamina 3 (to dovodi do poroznih kostij!. +ao primjer opet se navode zijati5 jer kod njih nema toliko oboljelih od osteoporoze kao na zapad!5 ali se istovremeno ne navodi da oni konz!miraj! p!no vi(e vitamina 3 iz rakova i dr!gih morskih plodova5 kao i iz masti. Jo( jedan veliki problem sa sojom je njezin sadržaj itoestrogena koji nalik!j! na ženski hormon estrogen5 zato česta konz!ma7ija soje može dove do vest stii do po pore reme me)a )aja ja ! rad! rad! ho horm rmon onaa i slab slablj ljen enja ja im!n im!nol olo( o(ko kogg s!stava. :ajstra(nije s! ipak zamjene za majčino mlijeko na bazi soje5 jer s takvim mlijekom dje7a ! sebe !nose tvari koje odgovaraj! ženskom hormon! estrogen! ! količini od približno pet kontra7ep7ijskih pil!la na danP U meri7i se oko %9O beba beba prehranj!je mlijekom od soje koje je zamjena za majčino mlijeko5 (to se dovodi ! vez! sa preranim spol sp olni nim m razv razvoj ojem em ko kodd djevo jevojč jči7 i7aa i zaka zaka(n (nje jeli lim m ili ili za!s za!sta tavl vlje jeni nim m spolnim razvojem kod dječaka. Fnanstveni7i s! otkrili da kod djevojči7a hranjenih zamjenom za majčino mlijeko na bazi soje p!bertet počinje prije osme godine života5 a neki zna7i ranog spolnog razvoja čak i prije tre)e godine života. St!dije pokaz!j! da prerana spolna zrelost kod djevo djevojči jči7a 7a !zrok! !zrok!je je proble probleme me s reprod reprod!kt !ktivn ivnim im s!stav s!stavom om kasni kasnije je ! život!5 kao (to s! nedostatak menstr!a7ije5 neplodnost i rak dojke. Lrojne st!dije pokaz!j! vez! izme"! konz!ma7ije soje i zdra zd ravs vstv tven enih ih prob proble lema ma55 ka kaoo np npr. r. ve vez! z! izme" izme"!! ko konz nz!m !ma7 a7ij ijee to! to!aa ! sred srednj njoj oj do dobi bi i prer preran anog og star staren enja ja mozg mozga5 a5 lzh lzhei eime mero rove ve bo bole lest stii i senilnosti ! starijoj dobi te vez! izme"! bolesti reprod!ktivnih organa kod djevojaka čije s! majke bile vegetarijanke koje s! se tijekom tr!dno)e hranile sojom.
Soja Soja je sv svooj! pop! p!la larn rnoost do dobi bila la kao zam zamjen jensk skaa na nami mirn rni7 i7a. a. Aeklamirana je i kori(tena !mjesto mesa5 !mjesto mlijeka5 !mjesto sira. :o čak i ! sl!čajevima kad ima razloga da se ove namirni7e nečim nadomje(taj!5 p!no je vi(e razloga zbog kojih ih nikako ne bismo trebali nadomje(tati sojom.
Margarin ' izbjegavati pod svaku svaku 1ijenu 'argarin se na svjetskoj s7eni pojavio 18-/. godine5 promoviran kao jetina zamjena za masla7 za radničk! klas!. 'argarin5 me"!tim5 nema ni(ta zajedničko s masla7em. tkako je ratarstva na zemlji5 čovjek je koristio masla7 koji je jedna prirodna5 hranjiva i zdrava namirni7a. 'argarin je ne(to sasvim dr!go to je jedan potp!no neprirodan5 nejesti stiv i (tetan proizvod koji se nikako ne bi trebao nazivati namirni7om. 'argarin se proizvodi od biljnih !lja. Hisoka temperat!ra ! pro7es! pre(anja !lja !ni(tava ! njima antioksidante5 a tako nastaj! slobodni radikali koji mog! izazvati velika o(te)enja ! stani7ama i pove)ati rizik od rak raka. Fat Fatim se na br!ta r!tallni ke kem mijsk jski način ačin !lja !lja stvr stvrddnjav javaj!5 j!5 post!pkom hidrogena7ije ili promjenom masnih kiselina. U tim se post!p7ima kao katalizatori koriste opasne kemikalije čiji se osta7i nalaze i ! gotovom proizvod! na poli7ama prodavaoni7a. Heliki je problem (to i hidrogeniza7ija i promjena masnih kiselina dovode do toga da se molek!le masno)e mijenjaj! ! takve oblike kojih !op)e nema ! prirodnim masno)ama pa s! potp!no nepoznate na(em metabolizm!. 'asno)e grade staničn! stjenk! koja je po Lr!7e Dipton!5 me"!na me"!narod rodno no poz poznat natom om znanst znanstven venik! ik! s pod podr!č r!čja ja stani stanične čne biolog biologije ije55 glavni dio stani7e jer omog!)!je kom!nika7ij! stani7e s okoli(em. ko se ! nj! !grade neprirodne masno)e iz margarina5 ona vi(e ne radi na normalan način.
U post!pk! hidrogeniza7ije !lje se obra"!je vodikom !z pomo) nikl niklaa ka kaoo ka kata tali liza zato tora ra.. Usli Uslije jedd ov ovog og pro7 pro7es esaa do dola lazi zi do stva stvara ranj njaa tran transm smas asno no)a )a za ko koje je je do doka kaza zano no da s! vrlo vrlo (tet (tetne ne za zd zdra ravl vlje je.. Ind!strijske transmasno)e pove)avaj! rizik od dijabetesa5 raka5 srčano žilnih bolesti te o(te)enja et!sa. sim ! margarin!5 nalaze se i ! mnogim vrstama k!povnih pe7iva5 keksa i kolača5 sladoleda5 čokolade i čipsa. $romjena masnih kiselina znači da se molek!le masno)e najprije razbijaj! pa se ponovo spajaj! po načel! sl!čajnosti !z pomo) natrij metilata. vdje se ne stvaraj! transmasno)e5 ali masno)e koje nastaj! potp!no se razlik!j! od prirodnih masno)a i na(em s! organizm! nepr ne prep epoz ozna natl tlji jive ve.. +a +ako ko masn masno) o)ee s! s!ddjel! jel!j! j! ! 7ije 7ijelo lom m niz! niz! va važn žnih ih biokemijskih pro7esa ! tijel!5 tako ove izobličene masno)e izazivaj! razne poreme)aje i dovode do bolesti. :pr. stvrdn!to palmino !lje5 čest sastojak ! margarinima5 može pridonijeti stvaranj! tromboze @stvaranj! !gr!(aka ! krvotok!C. vakvi vak vim m prel prelas asko kom m ! čv čvrs rst! t! ko konz nzis iste tenn7ij! 7ij!55 !lja se !ž !žeg egnn! i poprimaj! ne!godan miris pa se ovo mazivo @b!d!)i margarinC mora ispr isprat atii pa paro rom m. Uz po pomo mo)) ka ka!s !sti tičn čnee so sode de i ke kemi mijs jski kihh sred sredst stav avaa za izbjeljivanje ovaj se proizvod izbjelj!je kako se ne bi vidjela njegova neprivlačna siva boja. $osljednji pro7es ispiranja i izbjeljivanja potp!no !ni(tava i posljednje tragove vitamina i minerala5 ako ih je !op)e ostalo nakon pro7esa stvrdnjavanja. :akon svega nastaje jedna bezlična masa kojoj se jo( dodaj! !mjetni ok!s i boja masla7a. sta sta7i 7i slje sljede de)i )ihh op opas asni nihh ke kemi mika kali lija ja mog og!! se na na)i )i ! go goto tovo vom m proizvod! margarin!< margarin!< ekstra ekst rak7 k7ij ijsk skii be benz nzin in he heks ksan an55 ! od odre re"e "eno nojj ko koli liči čini ni ek eksp splo lozi ziva van5 n5 o(te)!je živ7eM a7eton5 zapaljiva tvar5 (tetan za mozak i živ7eM osorna kiselina5 jaka i opasna kiselinaM
ka!stična sodaM metal nikal kao katalizator kod hidrogeniza7ijeM metanol @stvara se od natrijmetilata ! post!pk! promjene masnih kiselinaCM izbjelj!j!)a sredstvaM $ poliaromatski !gljikovodi7i @jedna od najjačih kan7erogenih tvariC.Qvii 3io se ovih kemikalija koristi ! pro7es! proizvodnje5 a dio se stvara kao rez!ltat kemijskih reak7ija ! tom pro7es!. Jedan dio kemikalija dolazi čak s brodova za transport sirovina5 jer se ! istim tankovima prevoze kemikalije @npr. razna kemijska otapalaC i !lja od kojih se pravi marga argari rin. n. Sve Sve vi(e vi(e zn znan anst stvven enih ih st! st!dija dija pok okaz az!j !jee ve vez! z! izme" zme"!! kon onz! z!ma ma7i 7ije je marga argari rina na i aler alergi gija ja55 ek ek7e 7em ma5 ast astme5 aler alerggijsk ijskoog začepljenja nosa i !l7eroznog kolitisa kod dje7e Qviii. S obzirom na to da se margarin sastoji od biljnih !lja bogatih omeg omegaa- masn masno) o)am ama5 a5 time time se do doda datn tnoo reme remeti ti os osje jetl tlji jiva va ravn ravnot otež ežaa izme"! omege* i omege-. va neravnoteža5 tj. pretjerani !nos omege -5 izaziva !palne pro7ese ! tijel! te je !zročnik mnogih kroničnih bolesti. 'argarin je potp!no neprirodan proizvod prep!n opasn sniih kemi ke mika kali lija ja55 br!t br!tal alno no mani manip! p!li lira rann na mole molek! k!lar larno nojj razi razini ni te sadr sadrži ži masn masno) o)ee stra strane ne lj!ds j!dsko kom m orga organi nizm zm!. !. 'o 'ožd ždaa bi treb trebal alii na napr prav avit itii eksp ek sper erim imen entt i os osta tavi viti ti jeda jedann ko koma madd marg margar arin inaa i isti isti toli toliki ki ko koma madd masla7a vani ! prirodi. 'asla7a )e vrlo brzo nestati5 jer )e postati hrana razn raznim im živo životi tinj njam ama5 a5 k! k!k7 k7im imaa i mikr mikroo oorg rgan aniz izmi mima ma ko koji ji se na nala laze ze ! prirodi5 a margarin )e ostati netakn!t. netakn!t. Liljna !lja koja se koriste za proizvodnj! margarina vrlo s! jetina pa s! ovi proizvodi jako isplativi. 'ediji ih reklamiraj! jer s! dobro pla)eni da (!te pa se od njih ne može očekivati preno(enje
vjerodostojne inorma7ije. :a kon7! svaki pojedina7 ipak sam odl!č!je gdje )e !ložiti svoj nova7 i ho)e li biti potro(ač ili žrtva. Fato ne k!p!jte hran! koja to nije.
Hrana kao lijek ;Neka tvoja hrana bude tvoj lijek$ a tvoj lijek neka bude tvoja hrana.+ Hipokrat$ otac moderne medicine
Kovjekov organizam ima nevjerojatn! sposobnost samois7jeljenja i brojne mehanizme za borb! protiv bakterija5 vir!sa5 alergena5 toksina i dr!gih !zročnika bolesti. no (to igra najve)! !log! ! svem! tome je dobar im!nitet. Imamo li snažan5 zdrav organizam i dobar im!nitet5 mo)i )emo iza)i na kraj s gotovo svim bolestima. I obrn!to5 imamo li oslabljen im!nitet5 sve )e i)i p!no sporije i simptomi )e biti teži. Im!nitet se5 me"!tim5 ne jača lijekovima5 ve) samo zdravom5 n!tritivno bogatom hranom iz koje na( organizam 7rpi sve važne hranjive sastojke potrebne za pravilan rad i !nk7ioniranje. Dj!dski je organizam jedna zapanj!j!)a tvorni7a ! kojoj se ! svakoj sek!ndi odvijaj! milijarde različitih biokemijskih5 me"!sobno ovisnih5 pro7esa. njima !op)e ne trebamo razmi(ljati5 samo trebamo nastojati da ! tijelo !nosimo elemente potrebne za njihovo normalno odvijanje. Samo prava5 izvorna i prirodna hrana sadrži sve te elemente esen7ijalne bjelančevine5 masno)e5 vitamine5 minerale5 antioksidante5 probiotičke bakterije i dr!ge tvari koje lj!dskom tijel! pr!žaj! sve (to m! treba. Dj!dsko tijelo ima antastičn! sposobnost proči()avanja i ne!traliziranja raznih toksičnih tvari iz hrane5 zraka i vode5 ali zbog neprirodnog načina prehrane može do)i do prezasi)enja i !sporavanja ovih prirodnih tjelesnih pro7esa. Aazni otrovi koje !nosimo ! tijelo optere)!j! !n!tarnje organe i oslablj!j! njihov! !nk7ij!5 a toksini i hrana strana na(em organizm! dovode do !palnih stanja i ozljeda tkiva (to izaziva brojne kronične bolesti.
'ožda ne možemo !tje7ati ba( na sve toksine s kojima se s!sre)emo ! ovom modernom vremen!5 ali sig!rno možemo !tje7ati na one koje !nosimo hranom. $rvenstveno treba izba7iti iz prehrane tvari koje potič! !palne pro7ese i oslablj!j! tijelo5 kao (to s! (e)er5 rainirana i hidrogenizirana biljna !lja5 margarini i dr!ge namirni7e koje sadrže inlamatorne omega- masno)e5 rainirane žitari7e i dr!ge ind!strijske prera"evine prep!ne gl!taminata5 (e)era i njegovih jetinih zamjena5 !mjetnih boja i aroma5 kan7erogenih konzervansa i dr!gih kemikalija. 3a bi se ojačao im!nitet5 obrambena sposobnost organizma5 potrebno je ! prehran! !klj!čiti namirni7e s prot!!palnim @anti inlamatornimC djelovanjem5 kao (to s! povr)e jarkih boja5 riba5 maslinovo !lje te začini pop!t če(njaka5 l!ka5 "!mbira5 k!rk!me5 kajenskog papra i čilija. 0ako"er je važno ! prehran! !klj!čiti namirni7e bogate probiotičkim bakterijama da osig!ramo normaln! 7rijevn! lor! koja igra pres!dn! !log! ! jačanj! im!niteta. 0! gr!p! namirni7a čine ermentirani mliječni proizvodi kao (to s! jog!rt5 a7idoil ili kiselo mlijeko5 ali najbolji je ! svakom sl!čaj! doma)i keir. dličan izvor dobrih probiotičkih bakterija je i !kiseljeno povr)e pop!t doma)eg kiselog k!p!sa. Istraživanja tradi7ionalnih naroda pokazala s! da s! masno)e životinjskog porijekla bile osnova svake izvorne tradi7ionalne prehrane prije ind!strijaliza7ije. Upravo s! masno)e smatrane &vetom hranom kod naroda koji s! imali potp!ni izostanak 7iviliza7ijskih5 tj. degenerativnih bolesti. I mi se danas možemo voditi ovim prin7ipima i !klj!čiti ! prehran!< rib! i plodove mora5 !lje riblje jetreM izn!tri7e divljih životinja ili pa(nih životinjaM masno)! organskih ili doma)ih svinjaM
ž!manjke od koko(i iz organskog ili doma)eg !zgojaM svježe neobra"eno ili ermentirano mlijeko5 vrhnje5 sir i masla7 od mlijeka pa(nih životinjaM kokosovo !ljeM srž i hrskavi7e ! j!hama od kosti.
3jegovo veličanstvo ' masla1 'noge k!lt!re (irom svijeta tis!)lje)ima s! 7ijenile masla7. sim (to je božanstvenog ok!sa i može se koristiti !z svako jelo i za priprem! svih jela5 masla7 ima brojna za(titna svojstva za na(e zdravlje. Istraživanja tradi7ionalnih gr!pa naroda otkrivaj! da je masla7 često bio osnovna namirni7a mnogih iznimno zdravih naroda. U izoliranim (vi7arskim alpskim selima čak je postojao običaj da se ! 7rkvi ostavi zdjela masla7a s !paljenim itiljem da gori kao znak božanstva ! masla7!. rapski s! narodi tako"er 7ijenili masla75 posebi7e onaj d!boke ž!tonarančaste boje dobiven od životinja koje s! pasle po zelenim livadama ! prolje)e i jesen. merička narodna predaja svjedoči kako s! dje7a odrasla na masla7! bila rob!sna i čvrsta5 dok s! dje7a koja s! pila obrano mlijeko bila blijeda i slaba(na. QiQ +ao (to je poznato5 medi7inski a!toriteti tvrde da je masla7 opasan za sr7e i da ga5 kao i dr!ge prirodne masno)e životinjskog porijekla5 trebamo izbjegavati. 'e"!tim5 najnovija saznanja pokaz!j! da prirodne masno)e pop!t masla7a5 nemaj! nikakve veze sa srčanožilnim i dr!gim oboljenjima. Štovi(e5 dokazano je da masla7 sadrži mnoge hranjive tvari koje djel!j! preventivno protiv tih bolesti. $rva je vitamin koji je potreban za zdravlje (titnjače i nadb!brežnih žlijezda5 koje igraj! !log! ! održavanj! pravilnog !nk7ioniranja sr7a i krvožilnog s!stava. bnormalnosti sr7a i ve)ih krvnih žila javljaj! se ! dje7e čije majke imaj! nedostatak vitamina . 'asla7 sadrži le7itin5 tvar koja pomaže !
pravilnoj asimila7iji i metabolizm! kolesterola i dr!gih komponenti masno)a5 tako"er sadrži niz antioksidanata koji nas (tite od odre"ene vrste slobodnih radikala koji oslablj!j! arterije. Hitamin i vitamin >5 kao i selen iz masla7a5 igraj! snažn! antioksida7ijsk! !log!. 'asla7 je dobar izvor kolesterola. +olesterol je5 kao i zasi)ene masno)e5 neosnovano opt!žen d a j e opasan5 a zapravo ima brojne za(titne !nk7ije ! tijel!. +olesterol izme"! ostalog ima mo)no antioksida7ijsko djelovanje protiv (tetnih slobodnih radikala5 koje !nosimo kroz o(te)ene i !žegn!te masno)e iz margarina i dr!gih ind!strijskih proizvoda koji sadrže hidrogenizirane masno)e. Istraživanja s! pokazala da lj!di koji jed! pravi masla7 imaj! !pola manji rizik od razvijanja srčanih bolesti5 nego lj!di koji !mjesto masla7a biraj! margarin. Kesto nam se neke op)eprihva)ene tvrdnje t!mače kao rez!ltati istraživanja koje !stvari nitko ne preispit!je. 0ako s! i istraživanja iz 1/4&ih !kazivala da pove)ani !nos zasi)enih masno)a izaziva rak5 ali ono (to nam je tisak zaboravio istakn!ti je činjeni7a da Gzasi)ene masno)e2 ! ovim istraživanjima nis! bile prirodne zasi)ene masno)e5 ve) djelomično hidrogenizirane ili očvrsn!le masno)e ! ind!strijskim proizvodima kojih ! masla7! nema. Fnanstveni7i s! tvrdili da nema razlike izme"! prirodnih zasi)enih masno)a ! masla7! i kemijski stvrdn!tih masno)a ! zamjenskim proizvodima. :o moderna na!ka je pokazala da masla75 !pravo s!protno od zastarjelog vjerovanja5 ima snažna antikan7erogena svojstva. 'asla7 je bogat kratkim i srednjim lan7ima masnih kiselina koje imaj! snažne !činke protiv t!mora. 'asla7 tako"er sadrži ;D @konj!giran! linolensk! kiselin!C koja pr!ža izvrsn! za(tit! protiv raka i koja je osim toga i snažan antioksidant te jača im!nolo(ki s!stav. Sadržaj ;D je me"!tim tri do pet p!ta ve)i ! masla7! onih životinja koje pas! trav!5 nego ! masla7! životinja koje se hrane žitari7ama. Hitamin te antioksidanti ! masla7!< vitamin >5 selen i kolesterol5 (tite protiv raka kao i protiv srčanih bolesti. Hitamin 5 kao i kratki i srednji lan7i masnih kiselina jačaj! i im!nolo(ki sistem. Fa
razlik! od masla7a5 hidrogenizirane masno)e i vi(ak d!golančanih masnih kiselina ! vi(estr!ko nezasi)enim biljnim !ljima imaj! (tetan !činak na im!nolo(ki sistem. Wulzen %aktor
jedinstvena je komponenta masla7a. :izozemski na!čnik !lzen otkrio je da ovaj aktor (titi od kal7iika7ije ! zglobovima5 degenerativnog artritisa5 kao i od stvrdnjavanja arterija. :ažalost5 ova vitalna s!pstan7a !ni(tava se pasteriza7ijom i nalazi se samo ! svježem nepasteriziranom mlijek! i masla7!. Hitamini i 3 koje nalazimo ! masla7! esen7ijalni s! za praviln! apsorp7ij! kal7ija i stoga neophodni za jake kosti i z!be. $o(ast osteoporoze ! zemljama gdje se pije p!no mlijeka posljedi7a je toga (to lj!di biraj! pasterizirano obrano mlijeko s manje mliječne masti vjer!j!)i da je to bolje za njihovo zdravlje. :o kal7ij se iz mlijeka ne može iskoristiti bez masti i vitamina topivih ! mastima5 kao ni bez enzima koji se !ni(tavaj! pasteriza7ijom. 'asla7 ima tako"er antikariogeni !činak5 tj. Štiti z!be od propadanja. 'asla7 je dobar izvor joda ! takvom oblik! koji se dobro apsorbira. Fato masla7 sprječava g!(avost ! planinskim podr!čjima ! kojima nis! dost!pni morski plodovi. sim toga5 vitamin iz masla7a neophodan je za pravilno !nk7ioniranje (titne žlijezde. 'liječna mast sadrži glikos%ingolipide 5 spe7ijaln! kategorij! masnih kiselina koje (tite od gastrointestinalnih inek7ija5 osobito ! vrlo mladih i starijih osoba. Fbog toga dje7a koja pij! obrano mlijeko imaj! proljev ! * do 9 p!ta ve)oj mjeri5 nego dje7a koja pij! p!nomasno mlijeko. +olesterol ! mliječnoj masti promiče zdravlje 7rijevne stjenke i (titi od kar7inoma kolona. +ratki i srednji lan7i masnih kiselina (tite od patogena i imaj! jaki antigljivični !činak5 zato masla7 igra važn! !log! ! liječenj! kandide @lat. "andida albicans:.
'nogi čimbeni7i ! masla7! osig!ravaj! optimalan rast dje7e. =lavni me"! njima je vitamin . 3je7a koja s! kao bebe ! majčinoj !trobi bila li(ena dovoljne količine vitamina često imaj! !ska li7a i ko(tan! str!kt!r!5 mala nep7a i zbijene z!be. zbiljni nedostatak vitamina dovodi do sljepo)e5 skeletnih problema i dr!gih !ro"enih deorma7ija. 3je7a koja s! od zače)a imala dovoljne količine vitamina 5 imaj! lijepo razvijene (iroke kosti li7a5 snažne i zdrave z!be i odličn! ko(tan! str!kt!r!. Hitamin tako"er ima značajn! !log! ! razvoj! spolnih obilježja. )aktor >$ kojeg je otkrio doktor eston $ri7e5 i za kojeg se danas
vjer!je d a j e to vitamin +%5 tj. životinjski oblik vitamina +5 neophodan je za optimalan rast. $ris!tan je samo ! mliječnoj masti dobivenoj od krava sa zelenih pa(njaka. +olesterol koji se nalazi ! masla7! igra važn! !log! ! razvoj! mozga i živčanog s!stava. 'ajčino mlijeko p!no je kolesterola i sadrži preko 9&O kalorija iz mliječne masti. $rehrana s niskim !djelom masno)e povez!je se sa slabim napredovanjem dje7e5 a svjedo7i smo da se takva prehrana prepor!č!je mladima. Fa optimalan rast i razvoj dje7a !pravo trebaj! mnoge tvari koje se nalaze ! masla7! i dr!gim životinjskim masno)ama. Ideja da masla7 !zrok!je debljanje t!žna je zabl!da. +ratki i srednji lan7i masnih kiselina ne pohranj!j! se ! masnom tkiv! ve) se koriste za brz! energij!. 'asno tkivo kod lj!di !glavnom se sastoji od d!žih lana7a masnih kiselina koje dolaze iz vi(estr!ko nezasi)enih !lja5 a tako"er se stvaraj! iz !gljikohidrata. L!d!)i da je masla7 bogat hranjivim tvarima5 daje dobar osje)aj sitosti5 za razlik! od n!tritivno siroma(nih prera"evina i !mjetnih tvorevina pop!t margarina5 koje tijel! ne pr!žaj! ono (to m! treba pa tako izazivaj! glad i potreb! za prejedanjem. S3 je5 kao (to je poznato5 zemlja light proizvoda. Aez!ltat na7ionalnog straha od masno)e je epidemija debljine ! toj zemlji. 3vije tre)ine svih merikana7a pati od pretilosti ili prekomjerne tjelesne
težine. Slična sit!a7ija5 iako ! blažoj ormi5 mogla se do nedavno pratiti i ! Švedskoj. d 1/8&ih godina5 otkada je kren!la agresivna kampanja za light proizvode i otkada je potro(nja masla7a pala za skoro -&O5 pretilost i prekomjerna tjelesna težina pove)ala se za 9&O @s *&O na 49O !k!pnog stanovni(tvaC. 'e"!tim5 od %&&9. godine potro(nja masla7a je ponovo porasla za 19O5 a svaki četvrti Šve"anin jede prema D;E prin7ip!. 0e s! promjene prehrambenih navika ! Švedskoj konačno ob!zdale tenden7ij! pove)anja broja pretilih osoba. Hi(e nije tajna da s! margarin i hidrogenizirane masno)e iz keksa5 kolača5 pe7iva i dr!gih ind!strijskih proizvoda glavni !zrok po(asti raka i srčanožilnih bolesti5 ali se !porno i dalje o7rnj!je masla7 i prepor!č!je margarin kao njegova zdravija alternativa. :avodno margarin vi(e ne sadrži hidrogenizirane masno)e5 ali svejedno se jo( !vijek proizvodi od visoko pro7esiranih !žeglih biljnih !lja5 izolata sojinog proteina i mno(tva kemikalija. 0ko ima koristi od propagande protiv masla7a? Dista je d!ga i !klj!č!je ortodoksn! medi7in!5 bolni7e5 arma7e!tsk! i prehramben! ind!strij! te agrobiznis. S dr!ge strane5 sve (to donosi najve)i proit< soja5 k!k!r!z i slične monok!lt!re5 agresivno se propagira kao zdrava hrana. :arod koji tro(i masla7 je narod koji održava obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. ko bismo bili voljni platiti dobr! 7ijen! za visokokvalitetni masla7 i vrhnje5 dobiven od krava !zgajanih na prirodnim zelenim pa(nja7ima5 tada bi i svaki vlasnik manjeg ili srednjeg gospodarstva mogao imati koristi od posjedovanja boljih pasmina krava5 npr. 7erse$ koje daj! ekstra masno mlijeko. +ako bi im osig!rao zelen! ispa(!5 on bi naravno trebao rotirati !sjeve5 ostavljaj!)i različite dijelove arme za krave da pas! istovremeno pr!žaj!)i zemlji koristan odmor i visokokvalitetno gnojivo. $olja koja se obra"!j! na ovaj način daj! vrlo kvalitetno povr)e i !sjeve ! kasnijim sezonama5 bez dodavanja d!(ičnih gnojiva i s minimalnom !potrebom pesti7ida. +oko(i koje trče po dvori(t! i klj!7aj! 7rvi)e daj! jaja vrh!nske prehrambene kvalitete5 koja obil!j! vitaminom i korisnim
masno)ama. 6elimo li obnoviti prosperitetno gospodarstvo i dobr! tradi7ij!5 k!povat )emo organski masla75 vrhnje5 p!nomasno mlijeko5 p!nomasni jog!rt i jaja koja nis! iz objekata zatvorenog tipa. 0o )e proizvo"ač! donijeti dobr! i po(ten! dobit5 a nama potro(ačima osig!rat )e n!tritivno bogate visokokvalitetne prehrambene namirni7e.
"okosovo ulje +okosovo !lje ima visok! hranjiv! vrijednost i armakolo(ko djelovanje. :ažalost5 ovo je !lje d!go bilo obezvrije"eno i zaboravljeno ! modernoj medi7ini. Ipak5 ! novije se vrijeme ova nepravda polako ispravlja i kokosovo se !lje vra)a ! !porab!. +lj!čni je sastojak kokosovog !lja la!rinska kiselina5 koja ima snažno antivir!sno i antibakterijsko djelovanje te na taj način (titi od mnogih inek7ijskih bolesti. Da!rinska se kiselina nalazi jo( jedino ! majčinom mlijek! ! kojem je životno važni sastojak jer (titi dijete od raznih inek7ija dok njegov im!nolo(ki s!stav jo( nije potp!no razvijen. 3r!gi važan sastojak kokosovog !lja je kaprilična kiselina koja potiče rast korisnih bakterija5 osobito mliječno kiselih bakterija. Fnanstvena s! istraživanja pokazala da kaprilična kiselina djel!je protiv kandide i !ni(tava nametnike ! probavnom trakt!. 0zv. srednje lančane masne kiseline @';EC ! kokosovom !lj! vrlo se lako probavljaj! i apsorbiraj! ! organizm!. Fa razlik! od dr!gih !lja5 !op)e ne optere)!j! probavni. s!stav i !n!tra(nje organe. Lrzo daj! energij! i potič! samo is7jelj!j!)! sposobnost organizma jačaj!)i im!nolo(ki s!stav. vo je !istin! jako važno za bolesnike kojima je potrebna sva snaga organizma za izlječenje od ozbiljnih bolesti. Daka probavljivost ovog !lja važna je za osobe s probavnim tegobama koje te(ko probavljaj! masno)! pa tako kokosovo !lje pomaže iskori(tavaj! vitamina topivih ! masno)i @5 35 >5 +C.
';E masne kiseline iz kokosovog !lja ne mog! se spremati ! tijel! kao masne zalihe zato (to ne 7irk!liraj! kroz krvotok nego se direktno kroz ven! vratari7! @ven! port!C transportiraj! ! jetr! gdje se odmah pretvaraj! ! energij!. ';E masne kiseline !brzavaj! metabolizam i sagorijevanje kalorija pa tako doprinose mr(avljenj!. +ako stari5 organizam vi(e na !nk7ionira kao prije. =!(terača proizvodi manje enzima potrebnih za probav!5 pa se apsorp7ija vitamina i minerala iz hrane i 7ijeli probavni s!stav otežava. Svakodnevna !poraba kokosovog !lja pomaže boljem iskori(tavanj! važnih vitamina i minerala i olak(ava probavni s!stav. +okosovo je !lje odlično i kao !lje za masaž! i njeg! kože. Stvara preprek! inek7ijama5 čini kož! mek(om5 sprječava stvaranje bora i staračkih mrlja. Eine molek!le kokosovog !lja lako prodir! ! kož! te jačaj! vezivno tkivo (to doprinosi čvrsto)i i elastičnosti kože. +okosovo !lje otporno je na visoke temperat!re pa se može koristiti ! pripremanj! hrane5 za prženje i pečenje5 kao dresing za salat!5 kao dodatak ! jelima ili ! pripremi napitaka @ smoothieC. Svakodnevnim !nosom kokosovog !lja5 može se osjetiti lagano povi(enje tjelesne temperat!re zbog pojačanog metabolizma kad se sagorijevaj! srednje lančane masne kiseline. +okosovo !lje daje vi(e energije i osje)aj sitosti pa organizam manje traži hran! bogat! (e)erom i (krobom5 (to post!pno olak(ava prijelaz na zdraviji način prehrane. Umjerena terape!tska doza je * do 4 žli7e !lja dnevno5 Kime se ! tijelo !nosi dovoljno la!rinske kiseline koja jača im!nitet. $rilikom k!pnje ! prodavaoni7ama zdrave hrane ili biljnim ljekarnama treba pripaziti da se k!pi hladno pre(ano djevičansko kokosovo !lje @ virginC5 a ne rainirano kakvo se možda može na)i ! običnim prodavaoni7ama i koje je dosta jetino. Aainirano i stvrdn!to kokosovo !lje izl!č!je se iz s!he tvari koja je ostala nakon hladnog pre(anja5 a izdvaja se !z pomo) visokih temperat!ra te se zatim hidrogenizira @očvr()!jeC kao margarin. 0a masno)a nema iste karakteristike kao hladno pre(ano !lje.
:a hladnijoj temperat!ri kokosovo je !lje ! čvrstom stanj!5 a na oko %* ; postaje tek!)e. Fato možemo re)i da zimi imamo kokosov! mast5 a ljeti kokosovo !lje.
9stine i laži o mlijeku 'lijeko i mliječni proizvodi jo( s! jedna sk!pina namirni7a o kojoj se p!no priča i oko kojih s! mi(ljenja podijeljena. Sl!žbeni je stav da je mlijeko dobra i vrlo zdrava hrana @iako ! light verzijiC5 a brojni alternativni prav7i savjet!j! da ga izbjegavamo ili čak potp!no izba7imo iz prehrane. čem! se ovdje radi5 za(to vladaj! takva potp!no s!protna mi(ljenja5 kome vjerovati i konačno< piti mlijeko ili ne? Sirovo mlijeko5 pod time mislim na svježe nepasterizirano mlijeko5 prirodna je i zdrava namirni7a5 kao i svi mliječni proizvodi pripremljeni od njega. vo je mlijeko izvanredan izvor n!trijenata5 ali i vrlo važnih korisnih bakterija kao (to s! lakto bakterije5 za koje danas znamo da igraj! pres!dn! !log! ! jačanj! im!niteta i za(titi organizma od raznih bolesnih stanja. Sirovo je mlijeko tako"er izvrstan izvor vitamina5 minerala i enzima te sadrži p!novrijedne bjelančevine i masno)e koje čine gra"evinski materijal za tijelo. $roblem je ! ind!strijskoj obradi mlijeka. +ako je to sl!čaj i s velikim brojem dr!gih namirni7a5 ind!strijska obrada !ni(tava i ov! izvanredn! namirni7! i daje joj sasvim dr!gačija svojstva. 'lijeko koje k!p!jemo ! prodavaoni7ama pasterizirano je i homogenizirano. $asteriza7ija je pro7es kojim se mlijeko zagrijava na visokim temperat!rama da bi se !ni(tile bakterije ! mlijek!. 'e"!tim5 pasteriza7ija potp!no mijenja njegov! str!kt!r!. sim (to zagrijavanje na visokim temperat!rama !bija patogene bakterije5 ono !bija i korisne lakto bakterije i !ni(tava brojne dr!ge hranjive komponente. Hisoka temperat!ra5 a posebno naglo zagrijavanje5 potp!no mijenja str!kt!r!
osjetljivih mliječnih bjelančevina koje denat!riraj! i postaj! vrlo te(ke za probav! te poten7ijalno (tetne za zdravlje. $asteriza7ija !ni(tava enzime iz mlijeka potrebne za razgradnj! i probav! komponenti mlijeka5 smanj!je sadržaj vitamina5 denat!rira mliječne bjelančevine5 onemog!)!je apsorp7ij! kal7ija iz mlijeka5 !bija korisne bakterije i promiče patogene. ko ostavimo sirovo mlijeko na sobnoj temperat!ri5 ono se ne)e pokvariti5 nego )emo dobiti kiselo mlijeko5 (to je prirodan način prod!žavanja trajnosti mlijeka. 0o )e se dogoditi zato (to korisne bakterije iz sirovog mlijeka drže pod kontrolom množenje lo(ih bakterija. :o5 pasterizirano mlijeko nema korisnih bakterija koje bi ga č!vale od tr!ljenja5 jer s! one !ni(tene pasteriza7ijom pa se pasterizirano mlijeko ne može !kiseliti5 ve) samo pokvariti. 'liječna ind!strija tvrdi da se hranjiva vrijednost mlijeka pasteriza7ijom ne mijenja. :aravno da )e to re)i kada se radi o njihovom proit!. Kinjeni7a je da zagrijavanje mlijeka !slijed pasteriza7ije !ni(tava ov! savr(en! namirni7! na toliko mnogo raznih načina da se ove dvije namirni7e ne bi ni smjele nazivati istim imenom. >vo nekih znanstveno potvr"enih činjeni7a o tome (to se doga"a s mlijekom tijekom pasteriza7ije< Uni(tava se ve)i dio vitamina L-5 L1%5 tiamina5 olne kiseline5 vitamina ; i 3. 3eaktiviraj! se životno važni enzimi @enzimi s! biolo(ki katalizatori neophodni za absorp7ij! hranjivih tvari iz mlijekaC. $otp!no se deaktivira enzim osataza5 neophodan za absorp7ij! kal7ija @ova dekal7iika7ija pasteriziranog mlijeka može !zrokovati osteoporoz!C. Uni(tava se enzim lipaza potreban za razgradnj! masno)e iz mlijeka.
Uni(tavaj! se lakto bakterije @istraživanja pokaz!j! da lakto bakterije čak i same pomaž! ! proizvodnji enzima laktaze koji nedostaje osobama koje ne podnose mliječni (e)er laktoz!5 (to obja(njava činjeni7! da ve)ina osoba netolerantnih na laktoz!5 bez problema mog! piti nepasterizirano mlijekoC. Ljelančevine mlijeka mijenjaj! svoj! str!kt!r! (to dovodi do alergija i kod dje7e i kod odraslih. Daktoza @mliječni (e)erC pretvara se ! beta laktoz! koja brže podiže (e)er ! krvi @ovo dovodi do prekomjerne tjelesne težine i !pravo je obrn!to od !vriježenog mi(ljenja da se debljamo od p!nomasnog nepasteriziranog mlijeka5 jer nemasno mlijeko lak(e dovodi do debljineC. Uni(tava se beta laktoglob!lin koji pomaže iskori(tavanje vitamina ! organizm!. !lzen aktor @antistiness a7torC5 tzv. aktor protiv !kočenosti5 nalazi se samo ! negrijanom mlijek! @ta tvar (titi životinje i lj!de od ovapnjenja zglobova5 artrozeC. Uni(tava se četvrtina joda iz mlijeka @neophodan nam je za sintez! hormona (titnjače koja izme"! ostalog reg!lira metabolizamC. Uni(tavaj! se prirodna antibakterijska svojstva mlijeka5 kao i svojstvo jačanja im!niteta @mlijeko postaje lako prijemčivo za lo(e bakterijeC.QQ sim toga istraživanja pokaz!j!< +onz!ma7ija pasteriziranog mlijeka povez!je se sa dijabetesom tipa 1. Fnanstveni7i s! ! pasteriziranom mlijek! prona(li bjelančevin! koja je možda okidač2 a!toim!ne reak7ije kojom se !ni(tavaj! stani7e koje proizvode inz!lin.
$asterizirano se mlijeko povez!je s rakom jajnika. 6ene koje konz!miraj! pasterizirano mlijeko imaj! tri p!ta ve)i rizik od oboljenja raka jajnika. $asterizirano mlijeko povez!je se s m!ltiplom sklerozom i neplodno()! kod žena. $asterizirano mlijeko sadrži kolesterolepoksid i kolesteroloksid @oksidirani kolesterolC. Istraživanja s! pokazala da oksidirani kolestrol doprinosi razvoj! raka i ovapnjenj! žila. QQi 6elite li i dalje piti pasterizirano mlijeko? Lojite se mikrobiolo(kog oneči()enja25 tj. da )e se mlijeko pokvariti? 0oga se ne treba bojati5 jer mlijeko ima vlastiti im!nolo(ki s!stavP :epasterizirano je mlijeko jedina namirni7a koja ima !gra"eni vlastiti za(titni mehanizam. Svježe mlijeko krave5 ov7e ili koze sadrži vi(estr!ke5 prirodne5 bioaktivne komponente koje !bijaj! strane bakterije koje dospij! ! mlijekoP vo s! neke od njih< laktoperoksidaza5 makroagi5 laktoerin5 le!ko7iti5 makroagi5 ne!troili5 antitijela5 srednje lančane masne kiseline i lizozim. Fa sprječavanje prodora stranih bakterija kroz žel!da7 i 7rijeva brin! se polisaharidi5 oligosaharidi5 m!7ini5 ibronektini i glikomakropeptidi. 3a bi ojačali im!nolo(ki s!stav aktivni s! le!ko7iti5 limo7iti5 im!noglob!lini5 antitijela5 hormoni i aktori rasta. sim toga t! s! korisne bakterije la7toba7illi i biid!s bakterije5 biid!s aktor i L1% vezni protein. Sve ove komponente pris!tne s! i ! majčinom mlijek!5 no (to se s njima doga"a prilikom pasteriza7ije? Inaktiviraj! se5 tj. !ni(tavaj!. Fagrijavanje mlijeka kod pasteriza7ije zapravo podržava rast patogenih bakterija5 jer !ni(tava aktore koji sprječavaj! rast bakterija.QQii S pasteriza7ijom se počelo dvadesetih godina pro(log stolje)a5 ! vrijeme kad je t!berk!loza bila česta5 ali i dr!ge zarazne bolesti !zrokovane lo(im zdravstvenim stanjem životinja i lo(im higijenskim !vjetima i metodama proizvodnje. 'e"!tim5 vremena s! se promijenila i danas se !potrebljavaj! spremni7i od nehr"aj!)eg čelika5 strojevi za
m!žnj! i s!stavi rashla"ivanja te se provode stroge sanitarne inspek7ije čime pasteriza7ija postaje potp!no nepotrebna. Ind!strija koristi naziv svježe2 mlijeko5 ali je svako k!povno mlijeko pasterizirano5 čak i ono koje se naziva svježim2. Aazlika izme"! svježeg2 i trajnog2 mlijeka je ! temperat!ri i vremen! kojem se mlijeko izlaže tijekom pasteriza7ije. Svježe se mlijeko zagrijava na -& do #& ;5 najče()e ! trajanj! od *& min!ta5 dok se trajno mlijeko naglo zagrijava na temperat!re preko 1*& ; @tzv. U0 pro7esC (to m! jo( vi(e prod!žava rok trajanja. 0vrdnja da se mlijeko pasterizira radi za(tite potro(ača samo je jo( jedan mit5 jer se zapravo mlijeko pasterizira radi prod!žene trajnosti. Ind!strijska prerada tako"er maskira mlijeko lo(e kvalitete5 jer se oneči()eno mlijeko koje sadrži patogene bakterije proči()ava pasteriza7ijom i bakto!giranjem. 3r!gi pro7es kojem se mlijeko izlaže je homogeniza7ija5 tj. razbijanje molek!la masno)e pod velikim pritiskom radi sprječavanja izdvajanja vrhnja na mlijek!. I ovo je vrlo neprirodan post!pak jer masno)a koj! dobijemo vi(e nema svoj! prirodn! str!kt!r!. sim toga iz mlijeka se !klanja @obireC masno)a pa k!povno mlijeko sadrži najvi(e *O mliječne masti. Usporedbe radi5 mlijeko koje k!p!jem izravno kod stočara5 od krava pasmine 7erse5 sadrži preko -O mliječne masti. 'liječna mast sadrži vitalne tvari kao (to s! vitamini 5 3 i +%5 potrebne za optimaln! asimila7ij! kal7ija i bjelančevina. Lez njih kal7ij i bjelančevine postaj! teže iskoristivi i poten7ijalno opasni. 'liječna je mast tako"er bogata kratkim i srednje d!gim lan7ima masnih kiselina koje predstavljaj! za(tit! protiv bolesti i stim!liraj! im!nolo(ki s!stav. :adalje5 mliječna mast sadrži vrlo vrijedn! ;D @konj!giran! linolensk! kiselin!C koja ima snažno antikan7erogeno djelovanje. Svi ovi važni n!trijenti nestaj! ind!strijskom preradom mlijeka. 'e"!tim5 klj!č za zdrave životinje i kvalitetno mlijeko je ispa(a. +ao (to čovjek treba prirodn! hran!5 tako je trebaj! i životinje5 a prava prirodna hrana za krave je zelena trava ! prolje)e5 ljeto i jesen te sijeno i
silaža zimi. 0ako"er je važan i boravak na s!n7!5 jer kao (to danje svjetlo ima pozitivne !činke na hormonsk! ravnotež! kod lj!di5 tako djel!je i na životinje. :ažalost5 krave se ! masovnom @konven7ionalnomC !zgoj! hrane žitari7ama i sojom5 a često i ind!strijskim otpadom5 (to !grožava im!nolo(ki sistem i kvalitet! mlijeka. 0! s! nadalje i problemi antibiotika5 pesti7ida i hormona rasta5 koji se dodaj! životinjama. Sve ovo mijenja sastav i kompozi7ij! masno)a ! mlijek!. 'lijeko krava koje se hrane komer7ijalno5 žitari7ama i sojom5 sadrži manje omega* masno)e i vi(e omega- te manje ;D. Hitamini i 3 se drastično smanj!j!5 a +% potp!no nestaje. 3a bi krava davala dobro i zdravo mlijeko5 i sama mora imati !vjete da živi prirodno kao krava. :e tako davno5 prije modernih ind!strijskih metoda5 lj!di s! nara(tajima koristili i dje7a odrastala na doma)em svježem p!nomasnom mlijek!5 prirodnom ž!tom masla7!5 svježim doma)im sirevima i vrhnj!. ko imate mog!)nosti nabavljati doma)e sirovo mlijeko5 to je ne(to najbolje (to možete !činiti za zdravlje svoje obitelji. $riroda je stvorila savr(en sistem i jedinstven! prehramben! namirni7! koja se potp!no !ni(tava pasteriziranjem. Jedan moderan i praktičan način za distrib!7ij! svježeg mlijeka s! mljekomati5 koji se sa evropskog polako probijaj! i na na(e trži(te.
"e:ir ' čudesna hrana s "avkaza 3anas je poznato5 a medi7inski je i znanstveno potvr"eno5 da s! zdrava 7rijeva i pravilna i potp!na probava hrane pres!dni za dobar im!nitet i oč!vanje zdravlja. U na(em se probavnom s!stav! nalazi se oko kilogram i pol bakterija koje predstavljaj! najmanje 8&O !k!pnog im!niteta. 'liječnokisele bakterije5 lakto bakterije ili probiotičke bakterije koje žive ! 7rijevima5 igraj! pres!dn! !log! ! jačanj! im!niteta i za(tite organizma od raznih bolesnih stanja. 'e"!tim
dana(nja moderna neprirodna ishrana koja obil!je (e)erom5 (krobom5 dr!gim ind!strijskim prera"evinama i raznim kemikalijama5 a koja je istovremeno vrlo siroma(na namirni7ama koje sadrže probiotičke bakterije5 doprinosi nar!(avanj! 7rijevne lore. $oreme)aj 7rijevne lore znači lo( bakterijski sastav i nedostatak Gdobrih bakterija2 koji dovodi do prekomjernog množenja lo(ih bakterija i gljivi7a5 (to !zrok!je razne probavne tegobe @nap!hanost5 bolove ! 7rijevima5 proljev5 zatvorC5 ali i brojne dr!ge ozbiljne bolesti. $oreme)aj 7rijevne lore dovodi do nepotp!nog iskori(tavanja n!trijenata iz hrane te do stvaranja toksičnih tvari koje proizvode lo(e bakterije i gljivi7e. vo tako"er može dovesti do sindroma propusnosti crijeva (to znači da se nepotp!no razgra"ene molek!le hrane kroz stjenke 7rijeva apsorbiraj! ! krvotok i !zrok!j! im!nolo(ki odgovor tijela5 (to dovodi do a!toim!nih bolesti. $rekomjerni !nos !gljikohidrata iz hrane @(e)era i (krobaC5 ! kombina7iji s neravnotežom 7rijevne lore5 dovodi do vrenja (e)era i stvaranja alkoholnih para koje krvotokom dospijevaj! do mozga i vrlo (tetno djel!j! na dje7! čiji je mozak tek ! razvoj!. Sve ve)i broj str!čnjaka smatra da !pravo disbioza 7rijeva @nezdrava 7rijevna lora5 tj. lo( sastav 7rijevnih bakterijaC !zrok!je psiholo(ke poreme)aje pona(anja kod dje7e5 izme"! ostalih 335 disleksij!5 dispraksij! i a!tizam. Do( sastav 7rijevne lore nije posljedi7a samo krive prehrane nego se može naslijediti ve) prilikom ro"enja5 b!d!)i da beba koja se ra"a dobiva svoje prve 7rijevne bakterije od majke. 0ako"er5 stresni način života i često kori(tenje antibiotika i hormonalnih kontra7ep7ijskih sredstava nar!(ava sastav 7rijevne lore. Fdrava 7rijeva s normalnom 7rijevnom lorom znači manj! osjetljivost na toksine i kemikalije iz hrane. :ažalost5 velika ve)ina lj!di ima poreme)en! 7rijevn! lor! zbog pretjeranog !nosa !gljikohidrata i zbog nedovoljnog !no(enja probiotičke hrane. Svaki zdravstveni problem trebao bi se rje(avati na način da m! se otkrije i !kloni !zrok5 a ne tako kako se danas prakti7ira s!zbijanjem simptoma. Do(a 7rijevna lora !zrok je p!no ve)em broj!
bolesti nego (to se misli5 pa ozdravljenje 7rijeva i !spostava normalnog sastava 7rijevnih bakterija dovodi do mnogih zdravstvenih pobolj(anja. vo se postiže prvenstveno smanjivanjem !nosa !gljikohidrata @(e)era i (krobaC p!tem hrane te obveznim i svakodnevnim !no(enjem namirni7a koje obil!j! probiotičkim bakterijama. 0o s! ermentirani mliječni proizvodi i ermentirano @!kiseljenoC povr)e. :o ovdje trebamo biti oprezni5 jer ind!strijski proizvodi koji s! navodno oboga)eni probiotičkim k!lt!rama najče()e sadrže (e)er ili njegove jetine zamjene< gl!kozni5 r!ktozni ili (krobni sir!p5 a probiotičke k!lt!re tek ! tragovima. $robioti7i se danas mog! k!piti i ! tabletama5 ali nije sasvim sig!rno da imaj! tako dobar !činak kao prava hrana. :ajbolja namirni7a koja nam osig!rava obilje dobrih probiotičkih k!lt!ra i izgradnj! normalne 7rijevne lore je doma)i keir. +eir je ermentirani mliječni napitak kiselkastoosvježavaj!)eg ok!sa s laganom notom po svježem kvas7! @ili veoma lagan ok!s po piv!C5 koji se dobiva !z pomo) k!lt!re ke6ira ili keirnih zrnaca. Smatra se da je porijeklom s +avkaza i d a j e star i do 1 &&& godina. 6itelji +avkaza poznati s! po svojoj d!govječnosti i dobrom zdravlj!5 žive gotovo bez bolesti5 (to se pripis!je njihovoj svakodnevnoj i neograničenoj konz!ma7iji keira. +!lt!ra keira ! na(im se krajevima često naziva i tibetanska gljiva ili ke%irna gljiva$ ali ke6irna zrnca nis# "ljive. +eirna zrn7a5 koja izgledom podsje)aj! na k!han! 7vjetač!5 po sastav! s! mje(avina bjelančevina5 aminokiselina5 lipida i topljivih polisaharida te sadrže simbioz! izme"! velikog broja dobrih5 mliječno kiselih bakterija5 o7tenih bakterija i sojeva kvasa7a. Frn7a keira hrane se i razmnožavaj! ! mlijek! i nemaj! rok trajanja5 mog! živjeti vječno. Lrojni pok!(aji mikrobiologa da keirna zrn7a proizved! ! laboratorij! !porno zavr(avaj! ne!spjehom. $itanje otk!d dolaze i kako s! nastala ostaje bez znanstvenog odgovora. Degenda kaže da s! keirna zrn7a dar
od Loga5 mana s neba2 koj! je Log poslao Izrael7ima kad ih je 'ojsije izveo iz >gipta da bi ih poveo ! obe)an! zemlj!.2 QQiii +eir! se pripis!j! mnogi pozitivni !čin7i kod velikog broja bolesti i bolesnih stanja5 izme"! ostalog< djel!je kao najjače sredstvo protiv alergija i intoleran7ije na hran!M djel!je kao prirodni antibiotikM smanj!je inlamatorne @!palneC bolesti kao (to s! re!ma i artritisM jača im!nolo(ki sistem i !brzava za7jeljivanje tijelaM pobolj(ava probav! i pravilno iskori(tavanje n!trijenata iz hraneM liječi bolesti 7rijeva kao (to s! ILS ili SI; @sindrom iritabilnog 7rijevaC5 sindrom prop!snosti 7rijeva5 zatvor5 proljev5 nad!tostM pomaže kod bolesti žel!7a kao (to s! gastritis i čir na žel!7!M čisti i detoksi7ira tijeloM pobolj(ava !nk7ij! jetre i djel!je protiv ž!čnih kamena7aM pomaže kod srčanožilnih oboljenjaM snižava (e)er ! krvi5 visoki krvni tlak i visoke masno)e ! krvi @trigli7erideCM liječi gljivična oboljenjaM pomaže ! za!stavljanj! rasta malignih stani7aM normalizira metabolizam i time potpomaže g!bljenje prekomjerne tjelesne težineM pomaže kod nesani7e i depresijeM pomaže kod bronhitisa i astmeM pomaže kod psorijaze i ek7ema.
+eirna zrn7a mog! se dobiti od nekoga tko ih ve) ima i sam pravi keir kod k!)e. +ontakt s takvom osobom najlak(e možete !spostaviti preko Interneta5 a zrn7a se bez problema mog! spakirati ! plastičn! vre)i7! s malo mlijeka i poslati po(tom. Lrzo se razmnožavaj! pa se onda mog! podijeliti dr!gima. +eir se lako priprema kod k!)e. 'al! količin! zrna7a stavite s mlijekom ! staklenk!5 poklopite i ostavite na sobnoj temperat!ri da ermentira %4 sata. Frn7a se hrane mliječnim (e)erom i proizvode mliječn! kiselin! i ;&%. :akon %4 sata keir pro7ijedite kroz 7jedilo mije(aj!)i ga žli7om. +eirna zrn7a koja s! ostala ! 7jedil! stave se ! nov! količin! mlijeka5 a pro7ije"eni keir je gotov i spreman za pi)e. 'ožete ga piti odmah ili ga ohladite ! hladnjak!. Jedna p!na velika žli7a zrna7a dovoljna je za otprilike pola litre keira. 'ože se koristiti svaka vrsta mlijeka kravlje5 kozje ili ovčje5 a mlijeko može biti s ve)im ili manjim postotkom masno)e5 k!hano ili nek!hano5 samo ne smije biti vr!)e. 3aleko najbolje je doma)e svježe nepasterizirano mlijeko od pa(nih životinja5 ali za izrad! keira dobro je i pasterizirano mlijeko. +eir je gotov kad je mlijeko ermentiralo5 tj. kad se zg!sn!lo i izgleda kao jog!rt. :a dn! staklenke može se odvojiti tek!)ina5 to je sir!tka keira i normalna je pojava. +eir može biti g!()i ili rje"i5 vi(e vodenast ili vi(e kremast5 ovisi o vrsti mlijeka i temperat!ri. Fa 7ije"enje keira možete koristiti metalne5 plastične ili drvene žli7e i 7jedila5 samo se ne prepor!č!je keir č!vati ! plastičnim pos!dama5 jer plastika isp!(ta kemikalije od kojih je napravljena5 naročito kada je ! dodir! s kiselim sadržajem. Fato je keir najbolje č!vati ! staklenim pos!dama. $ro7ije"ena zrn7a ne treba ispirati vodom5 samo se stave ! novo mlijeko i ostave na mir!. U terapijske svrhe za pobolj(anje zdravlja može se !zimati i litra keira dnevno. Fa početak je dobro kren!ti s manjom dozom5 npr. de7ilitar dnevno5 potom post!pno pove)avati količin!. :aime5 keir radikalno mijenja sastav 7rijevne lore korisne bakterije !ni(tavaj!
patogene i za!zimaj! njihovo mjesto5 a to kod nekih osoba može !zrokovati prolazne probavne smetnje. sobe osjetljive na mliječne proizvode obično dobro podnose keir5 jer se pro7esom ermenta7ije te(ko probavljive komponente iz mlijeka razgra"!j! i predprobavljaj!. Lakterije iz keira razgra"!j! mliječni (e)er laktoz!5 zato ga mog! koristiti i oni koji ne podnose laktoz!. 'inerali iz mlijeka5 npr. kal7ij5 pro7esom ermenta7ije postaj! lak(e biolo(ki dost!pni @organizam ih može lak(e iskoristitiC. ni koji paze na !nos !gljikohidrata @D;E prehranaC mog! jo( i vi(e smanjiti sadržaj (e)era ! keir! na način da ga nakon 7ije"enja ostave jo( jedan do dva dana na sobnoj temperat!ri da sazre2. vakav zreli keir sadrži najmanje (e)era5 a sadržaj vitamina L 1 5 L- i L/ @olna kiselinaC se pove)ava. 0ako"er se pove)ava i sadržaj alkohola ! keir! koji može iznositi od &5&8O do %O. Uobičajena količina alkohola ! jednodnevnom keir! iznosi &5&8 do &51O. stavi li se da zrije dva dana5 treba označiti staklenke keira ! različitim stadijima5 npr. ke%ir sa zrncima$ jednodnevni ke%ir i dvodnevni ke%ir. $ro7ije"eni keir koji zrije ne treba čvrsto poklopiti nego se poklopa7 samo nasloni na tegl!5 a dobro ga j e promije(ati dvap!t dnevno. 6elite li napraviti pa!z! ! pripremi keira5 možda odlazite na p!t ili slično5 pro7ije"ena zrn7a keira isperite hladnom vodom5 prelijte ih s malo mlijeka i spremite ! hladnjak. 'ožete ih č!vati i ! običnoj vodi5 oko # dana ! hladnjak!. 6elite li ih pohraniti na d!že vrijeme5 isprana zrn7a slobodno zamrznite ili os!(ite. +ad je vrijeme da se zrn7a ponovo aktiviraj!5 stavite ih ! malo mlijeka na sobn! temperat!r! i čekajte da prorade. $rv! količin! zg!sn!tog mlijeka pro7ijedite i ba7ite. Hi(ak zrna7a koja se razmnožavaj! treba povremeno !klanjati. ko ih nemate kome pokloniti5 najkorisnije ih je pojesti. :is! ba( neki doživljaj za žvakanje pa ih izmiksajte s dr!gim sastoj7ima ! !k!sni ka(asti sok @ smoothieC ili sladoled.
a+asti sok o% ke6ira i +#msko" vo)a
1 (ali7a keira vi(ak zrna7a kad se razmnože % ž!manjka % žliči7e kokosovog !lja 1 (ali7a smrzn!tog (!mskog vo)a kad radite napitak za dje7!5 možete dodati 1 do % žliči7e meda Izmiksajte sve ! m!ltipraktik! i !živajte.
0la%ole% o% ke6ira i +#msko" vo)a 9 jaja %9& ml slatkog vrhnja 1 (ali7a keira vi(ak zrna7a kad se razmnože %&& do %9& g smrzn!tog (!mskog vo)a % žliči7e prave bo!rbon vanilije malo stevije ! prah! ili žli7a meda Ist!7ite zasebno bjelanjke5 ž!manjke i slatko vrhnje. U m!ltipraktik! izmiksajte (!msko vo)e s keirom pa dodajte preostale sastojke i sve dobro izmiksajte. Fasladite prema ok!s!. Sladoled rasporedite ! prikladne zdjeli7e i zamrznite. Izvadite ga pola sata prije posl!živanja. vo je odličan način da i dje7a koja ne vole ok!s običnog keira !klj!če ovaj vrijedni probiotički dodatak ! svoj! prehran!.
Sirovojelstvo ; 0rendovi ! prehrani jači s! nego ikad prije5 a pripadanje nekom pokret! ili str!ji doprinosi i stvaranj! osobnog identiteta. 0ako je zadnjih godina sve pop!larniji ra' %ood @sirova hrana ili sirovojelstvoC i living %ood @živ!)a hranaC. Fa(to nam treba sirova hrana? Sirova hrana bogata je netakn!tim vitaminima5 mineralima5 antioksidantima i probiotičkim bakterijama. :o najve)a vrijednost sirovih namirni7a leži ! njihovom sastav! enzima koji se k!hanjem deaktiviraj! na temperat!ri od 48 ;. :ažalost5 kao i najče()e čim kren! priče o Gzdravoj2 hrani5 i sirovojelstvo se zbog agresivne vegetarijanske propagande pogre(no interpretira pa se sve svodi na to da se jede sirovo povr)e i vo)e. (iving %ood !klj!č!je jo( i ermentirane namirni7e te proklijalo zrnje i sjemenje. Sljedbeni7i ovih načina prehrane !vjereni s! kako je to jedini zdrav način prehrane5 k!hana hrana je hrana bez života2 te kao takva pogor(ava na(e zdravlje. Stvari me"!tim nis! tako jednostavne5 a svako zastranjivanje ! krajnosti bilo koje vrste može biti i opasno. $rehrana samo vo)em5 povr)em i kli7ama potp!no je neprirodna za čovjeka i !zrok!je nedostatak važnih n!trijenata koji s! gra"evinski materijal na(eg organizma5 jer čovjek po svojoj iziologiji nije biljojed. pravilnom pripremanj! hrane možemo p!no na!čiti iz tradi7ionalnih načina na koje s! hran! pripremali nara(taji prije nas. Iako nis! mogli dati neko znanstveno obja(njenje za(to to tako rade5 iz isk!stva s! znali da tako treba. Istraživanja tradi7ionalnih k!lt!ra pokazala s! da s! gotovo sve tradi7ionalne k!lt!re ! svojem k!hanj! !klj!čivale i sirove5 enzimima bogate namirni7e5 ne samo povr)e5 ve) i sirove životinjske bjelančevine i masno)e ! oblik! mliječnih proizvoda od neobra"enog @sirovogC mlijeka5 sirov! rib!5 kao i izn!tri7e životinja. ve s! k!lt!re tako"er tradi7ionalno !klj!čivale odre"en! količin! k!ltiviranih ili ermentiranih namirni7a čiji se sadržaj enzima na taj način jo( vi(e oboga)ivao. $rehrana nekih sk!pina naroda sadržavala je
velike količine sirove ermentirane ribe koja je na taj način pro(la pro7es predprobavljanja i kao takva bila lak(a za probav! i apsorp7ij! ! organizm!. +!ltiviranje mliječnih proizvoda kod gotovo svih predind!strijskih k!lt!ra5 oboga)ivalo je sadržaj enzima ! mlijek!5 vrhnj!5 masla7! i sir!. +!ltivirani sojini proizvodi ! ziji kao natto i miso tako"er s! dobar izvor enzima ako se koriste bez zagrijavanja5 no čak i nakon zagrijavanja5 ermentirana se hrana lak(e apsorbira jer je ve) predprobavljena !z pomo) enzima. Što s! zapravo ti amozni enzimi? >nzimi s! kompleksne bjelančevine koje djel!j! kao katalizatori ! gotovo svim biokemijskim pro7esima koji se odvijaj! ! lj!dskom organizm!. :jihova aktivnost ovisi o pris!tnosti odgovaraj!)ih vitamina i minerala5 posebi7e magnezija. 'nogi enzimi pripajaj! pojedinačne molek!le elemenata ! tragovima5 kao (to s! mangan5 bakar5 željezo ili 7ink5 bez kojih ti enzimi ne mog! !nk7ionirati. 3o danas je otkriveno preko 9 &&& enzima i oni se dijele ! tri velike sk!pine< najve)a s! metabolički enzimi koji djel!j! ! svim tjelesnim pro7esima !klj!č!j!)i disanje5 govor5 kretanje5 razmi(ljanje5 pona(anje i održavanje im!nog s!stava. :eki od ovih enzima djel!j! tako da ne!traliziraj! otrovne i kan7erogene tvari5 kao (to s! razni zaga"ivači5 330 i d!hanski dim5 mijenjaj!)i ih ! manje toksične oblike koje potom tijelo može eliminirati. 3r!ga kategorija s! probavni enzimi5 njih ima oko %%. He)ina ovih enzima proizvodi se ! g!(terači odakle se izl!č!j! ! dvanaesnik5 gornji dio tankog 7rijeva5 gdje razgra"!j! djelomično probavljen! hran! koja dolazi iz žel!7a. 0re)a gr!pa enzima s! prehrambeni enzimi5 ! velikim s! količinama pris!tni ! sirovim namirni7ama i započinj! pro7es probave ! !stima i žel!7!. $rehrambeni enzimi !klj!č!j! proteaze za probav! bjelančevina5 lipaze za probav! masno)a i amilaze za probav! !gljikohidrata. milaze iz sline pomaž! ! razgradnji !gljikohidrata ve) prilikom žvakanja i svi enzimi koji se nalaze ! namirni7ama nastavljaj! ovaj pro7es ! žel!7!. 6el!čane žlijezde izl!č!j! žel!čan! kiselin! i pepsin koji započinj! razgradnj! bjelančevina5 kao i !n!tarnji aktor
potreban za apsorp7ij! vitamina L1%. He)i broj enzima potrebnih za potp!n! probav! hrane izl!č!je se tek ! tankom 7rijev!. 'e"!tim5 enzimi pris!tni ! namirni7ama koje smo jeli5 mog! !činiti dio posla ve) i prije nego ova pol! probavljena masa stigne ! tanko 7rijevo. >nzimi ! sirovoj hrani5 posebi7e ! sirovim ermentiranim namirni7ama5 pomaž! ! pro7es! probave i smanj!j! potreb! tijela za vlastitom proizvodnjom prehrambenih enzima. $rehrana koja se temelji !glavnom na k!hanoj hrani predstavlja ozbiljno optere)enje za g!(terač!5 smanj!j!)i njezine zalihe. ko se g!(terača neprestano stim!lira kako bi proizvodila enzime koji bi trebali biti ! hrani5 rez!ltat )e biti smanjena !nk7ija g!(terače5 ali i ostalih probavnih organa. 3r. >dBard oBell5 pionir na podr!čj! istraživanja enzima5 smatrao je da ovo preoptere)enje probavnih organa dovodi do skra)enja životnog vijeka5 pojave bolesti te smanjene otpornosti organizma na razne tipove stresa. n je otkrio kako i lj!di i životinje čija se prehrana sastoji ve)inom od k!hane hrane5 osobito žitari7a5 imaj! pove)an! g!(terač!5 dok im se dr!ge žlijezde i organi5 posebi7e mozak5 zapravo smanj!j!. QQiv 6itari7e5 ora(asti proizvodi5 mah!narke i sjemenje bogati s! enzimima5 kao i ostalim n!trijentima5 ali sadrže i inhibitore enzima koji sprječavaj! !nk7ij! enzima te tako predstavljaj! veliki napor za probavni sistem. +lijanje5 namakanje ! toploj kiselkastoj vodi5 kiselo kvasanje5 k!ltiviranje i ermenta7ija5 svi pro7esi kori(teni ! tradi7ionalnim k!lt!rama5 deaktiviraj! inhibitore enzima čime hranjive tvari ! žitari7ama5 ora(astim plodovima i sjemenj! postaj! lak(e dost!pne. He)ina vo)a i povr)a ne sadrži p!no enzima5 ali neke biljne vrste poznate s! po visokom sadržaj!. 0o s! djevičansko maslinovo !lje i dr!ga hladno pre(ana !lja5 sirovi med5 grož"e5 smokve i mnoge vrste tropskog vo)a pop!t avokada5 dat!lja5 banana5 papaje5 ananasa5 kivija i manga.
+oliko god da je važno !klj!čiti ! prehran! mno(tvo sirovih namirni7a5 mora se povesti rač!na da odre"eni n!trijenti postaj! lak(e dost!pni za apsorp7ij! !pravo k!hanjem5 a k!hanje tako"er ne!tralizira i mnoge toksine koji se prirodno nalaze ! biljnoj hrani. :ačelno5 žitari7e5 mah!narke i odre"ene vrste povr)a treba k!hati. :amirni7e životinjskog porijekla trebalo bi konz!mirati i sirove i k!hane. $rimjer sirovih namirni7a koje se lako mog! !klj!čiti ! prehran! s!< sirovo mlijeko @svježe5 nepasteriziranoC i proizvodi od sirovog mlijeka5 npr. vrhnje i masla7 dobiven od pa(nih životinjaM sirova jaja5 naročito ž!manj7iM sirova !lja kao hladno pre(ano maslinovo i kokosovo !ljeM laktoermentirane namirni7e kao (to s! doma)i keir5 doma)i kiseli k!p!s5 ermentirano !lje jetre bakalaraM sirovi medM riba i plodovi mora kao Škampi5 kozi7e ili jela pop!t 7arpa77iaM sirovo meso5 npr5 tartar bitekM s!(eno mesoM !soljena srdelaM ora(asti plodovi i sjemenkeM sirovo povr)e i (!msko vo)e.
"aasti sokovi # zdravlje iz miksera Jedan od boljih načina da se započne novi dan je priprema svježe smiksanog smoothieja ka(astog soka sa svježim sirovim namirni7ama< povr)em5 dobrim masno)ama5 jajima5 ora(astim plodovima5 keirom i dr!gim vrijednim namirni7ama.
vi napit7i jednostavno se pripremaj!5 svi sastoj7i samo se !ba7e ! mikser i za par min!ta je osvježavaj!)a n!tritivna bomba gotova. 3obra stvar s ka(astim sokovima je da ih možete pripremiti od namirni7a koje s! vam tren!tno pri r!7i i svaki p!t možete miksati nove kombina7ije5 jer mog!)nostima nema kraja. >vo nekoliko primjera5 ali slobodno dajte svojoj ma(ti na volj! i isprobajte i dr!ge. vo s! kombina7ije koje sam ja isprobala i mislim da sastoj7i lijepo odgovaraj! zajedno.
a+asti sok o% avoka%a 1 manji ili pola ve)eg avokada 1 (aka zelenog lisnatog povr)a 1 žli7e djevičanskog maslinovog !lja 1 is7ije"eni lim!n malo morske soli 19& ml vode a+asti sok o% lje+njaka 1&& ml slatkog vrhnja 9& ml vode 1 jaje 1 ž!manjak 1 žliči7a kokosovog !lja 9& g ino mljevenih lje(njaka 1 žliči7a kakaa malo stevije malo prave vanilije a+asti sok o% cikle 1 manja ili pola ve)e 7ikle 1. (ali7a (!mskog vo)a 1&& ml p!nomasnog jog!rta 1 žli7e ino samljevenih badema 1&& ml vode U ka(aste sokove volim dodati sirovo jaje5 osobito ž!manjak koji je bogat hranjivim tvarima ! lako iskoristivom oblik!. 6!manjak sadrži minerale i vitamine5 naročito vitamine topive ! mastima i esen7ijalne masne kiseline. Jaja se k!haj!5 tj. toplinski obra"!j! prvenstveno radi za(tite od salmonele5 zato sirovo jaje mog! prepor!čiti jedino ako
nemate straha od salmonele ili ako imate mog!)nost nabaviti jaja zdravih koko(i iz doma)eg ili organskog !zgoja. Jaja slobodnih koko(i koje klj!7aj! trav! i k!k7e5 imaj! p!no ve)! hranjiv! vrijednost od jaja koko(i zatvorenih ! !zgojnim kavezima. Slobodne koko(i s! zdravije i kod njih je salmonela vrlo rijetka. Jaja prirodno imaj! i sl!zav! za(tit! od prodora bakterija koja se pranjem skida5 stoga malo zadržane nečisto)e na jajet! ne smeta. Jaje smoothij! daje zanimljiv ok!s5 pomalo na vanilij!5 kao i in! pjenast! konzisten7ij!.
Povr!e Što se tiče izbora povr)a5 !vijek je dobro nabavljati neprskano5 organski ili biodinamički !zgojeno povr)e kad je to god mog!)e. Smatra se da je -&O herbi7ida5 /&O !ngi7ida i *&O insekti7ida kan7erogeno i da ve)ina (tetno djel!je na živčani s!stav. ve opasne kemikalije povez!j! se s brojnim zdravstvenim problemima koji !klj!č!j! ne!rotoksičnost5 poreme)aj endokrinog sistema5 kan7erogenost5 smanjenje im!nolo(ke sposobnosti organizma5 smanjen! plodnost5 spontane pobačaje5 $arkinsonov! bolest. :ije !vijek jednostavno do)i do organski !zgojenog povr)a5 koje je osim toga i dosta sk!plje od konven7ionalnog. Ipak da biste se nekako za(titili od prekomjernog izlaganja pesti7idima5 navodim sljede)! inorma7ij!. 1nvironmental Working 3roup ! meri7i izvr(ila je mjerenje zasi)enosti konven7ionalno !zgojenog vo)a i povr)a pesti7idima. Ho)e i povr)e koje je pokazalo visok! zasi)enost pesti7idima5 zbog čega ih je bolje k!povati iz organskog !zgoja s!< breskve5 jab!ke5 slatke paprike5 7eler5 nektarine5 jagode5 tre(nje5 zelena salata5 grejpr!t5 kr!(ke5 (pinat i kr!mpir. S dr!ge strane5 vo)e i povr)e koje je pokazalo nisk! zasi)enost pesti7idima5 (to ih čini sig!rnijima za k!povin! iz konven7ionalnog !zgoja s!< brok!la5 patlidžan5 k!p!s5 banane5 kivi5 (paroge5 gra(ak5 mango5 ananas5 k!k!r!z5 avokado5 l!k.
Lilo koje povr)e !vijek je bolje nego nikakvo5 zato ako nemate mog!)nosti nabaviti organsko5 svakako nastavite koristiti konven7ionalno !zgojeno povr)e5 samo pripazite da b!de svježe. $ovr)e prije !potrebe možete potopiti ! mlak! vod! s malo o7ta (to )e iz njega djelomično izv!)i ostatke pesti7ida. 'iksanje povr)a ! smoothije omog!)ava lak(! apsorp7ij! n!trijenata iz povr)a5 konz!ma7ij! ve)e količine sirovog povr)a kao i ve)! raznolikost povr)a ! prehrani. :o ipak nis! sve vrste povr)a pogodne za jelo ! sirovom stanj!. dre"ene vrste se trebaj! k!hati !pravo da ne bi na(kodile zdravlj!. +!p!(njače @cruci%eraC kao (to s! riga @r!kolaC5 brok!la5 kelj5 7vjetača5 k!p!s5 repa5 ra(tika5 prok!li7a5 rotkvi7a5 ž!ta koraba i potočarka sadrže goitrogene5 kemijske tvari koje blokiraj! proizvodnj! tiroidnog hormona (titnjače (to znači da mog! doprinijeti razvoj! hipotireoze. :aročito bi osobe koje ve) imaj! smanjen! !nk7ij! (titnjače trebale izbjegavati ovo povr)e ! sirovom stanj!. +!hanje smanj!je količin! goitrogena ! ovom povr)! za dvije tre)ine. Eermenta7ijom se goitrogeni ne smanj!j!5 ali obično se kiseli k!p!s jede kao dodatak ! malim količinama5 (to onda ne smeta ako prehrana sadrži dovoljno joda. Feleno lisnato povr)e< (pinat5 blitva5 per(in5 vlasa7 i listovi 7ikle sadrže oksaln! kiselin! koja je vrlo iritiraj!)a za probavni trakt. 0ako"er blokira apsorp7ij! željeza i kal7ija ! organizm! i može doprinijeti stvaranj! b!brežnih kamena7a. ksalna se kiselina potp!no ne!tralizira k!hanjem5 tako da je ovo povr)e najbolje malo o!riti ili sk!hati na pari te jesti s rastopljenim masla7em. $onovimo5 da bi se apsorbirali minerali iz povr)a potrebni s! vitamini topivi ! mastima. sim toga5 k!hano povr)e s masla7em p!no je boljeg ok!saP :e vjer!jem da netko jede sirovi kr!mpir5 ali za svaki sl!čaj navodim ovo !pozorenje< sirovi kr!mpir sadrži hemagl!tinine koji ometaj! rad 7rvenih krvnih stani7a. Sirovi slatki kr!mpir izaziva vjetrove.
"lijanje zrnja. oraastih plodova i sjemenja +lijanje sjemenja doista je jedan od očaravaj!)ih enomena ! prirodi. Iz minijat!rnog privje(či)a5 sasvim malog dijela sjemena5 ra"a se nova biljka. +akv! izvanredn! sposobnost imaj! te male kli7e da proizved! 7ijeli niz tvari5 !glavnom vitamina i minerala5 kojih !op)e nema ili s! pris!tni ! ekstremno malim količinama ! neproklijalom sjemen!. U pro(losti se ve)ina žitari7a jela ! djelomično proklijalom stanj! i to je jedan od razloga zbog kojeg s! žitari7e tada bile manje (tetne nego danas. 6ito koje je stajalo ! snopovima i stogovima na otvorenim poljima5 gdje je bilo vlage i topline5 često je započinjalo pro7es klijanja prije nego (to je bilo pohranjeno ! spremi(ta. 'e"!tim5 moderna poljoprivreda5 gdje sve ide brzo5 onemog!)!je ovaj inače prirodan pro7es klijanja žita. +lijanjem se sastav zrnja i sjemenja mijenja na brojne korisne načine. +lijanjem se proizvodi vitamin ;5 pove)ava se sastav vitamina L5 osobito L%5 L9 i L-. Sadržaj karotena drastično se pove)ava5 čak do 8 p!ta. Što je jo( važnije5 klijanje ne!tralizira itinsk! kiselin!5 s!pstan7! pris!tn! ! zrnj! svih žitari7a koja onemog!)!je apsorp7ij! kal7ija5 magnezija5 željeza5 bakra i 7inka. +lijanje tako"er ne!tralizira i inhibitore enzima pris!tne ! zrnj! žita5 koji mog! ne!tralizirati na(e vlastite korisne enzime ! probavnom trakt!. +ompleksni !gljikohidrati koji izazivaj! vjetrove ! 7rijevima razgra"!j! se tijekom klijanja. +lijanje ne!tralizira i alatoksine5 vrlo kan7erogene tvari prona"ene ! žitari7ama. I konačno5 brojni enzimi koji pomaž! probav!5 proizvode se tijekom klijanja. $roklijala zrna i sjemenke predstavljaj! living%ood$ živ! hran!2 i trebali bi se redovno nalaziti ! na(oj prehrani. 'og! se koristiti na brojne načine< ! salatama5 jelima od povr)a5 namazima5 kao pah!lji7e s jog!rtom te kao dodatak kod pečenja kr!ha i dr!gih pe7iva. :o sa
sirovim kli7ama zrnja žitari7a ne treba pretjerivati zbog toga (to ove sirove kli7e sadrže odre"ene iritiraj!)e tvari pa ih je zato najbolje !zimati lagano prok!hane ili kao dodatke ! j!hama i varivima.
Post#pak klijanja :ikakva posebna oprema nije nam potrebna za klijanje zrnja i sjemenja osim staklenki koje ne zatvaramo poklop7em nego komadi)em gaze koj! !čvrstimo elastičnom trakom. 'etoda klijanja svega zrnja i sjemenja je ista5 samo je vrijeme koje je potrebno da se postigne potp!no klijanje različito i ovisi o veličini i vrsti sjemenja. Jednostavno nap!nimo jedn! tre)in! staklenke zrnjem ili sjemenkama5 do vrha nalijemo vode pa staklenk! zatvorimo gazom i g!mi7om. stavimo da se sjemenke namač! preko no)i5 a ! !j!tro izlijemo vod! i sjemenje dobro isperemo. Sjemenje vratimo ! staklenk!5 zatim je okrenemo naopako5 naslonjen! na ne(to tako da stoji koso5 da se voda može 7ijediti van dok istovremeno zrak može 7irk!lirati. Sjemenje treba ispirati nekoliko p!ta na dan. +li7e s! gotove za 1 do 4 dana5 tada se isper! i spreme ! staklenk! s normalnim poklop7em i č!vaj! ! hladnjak!. Sjemenke koje teže klijaj! s! lanene sjemenke koje postan! tako sl!zave da ih je te(ko isprati5 kao i zrno zobi koje ne)e proklijati kad se odvoji od svoje vanjske opne. :eke sjemenke5 najče()e one koje koristimo kao začine5 tako"er ne mog! proklijati jer s! ! pro7es! proizvodnje namjerno ozračene da im se !ni(ti sposobnost klijanja. $ostoji samo jedna vrsta sjemena koja se ne prepor!č!je za klijanje @niti ! bilo kojem oblik!C5 a to je alaala ili bijela djetelina. $ored m!ngo graha5 alaala je najpop!larnija kli7a me"! sljedbeni7ima zdrave prehrane i vegetarijan7ima. :ažalost5 nezasl!ženo s! progla(ene zdravom hranom. Ispitivanja s!5 naime5 pokazala da kli7e alaale inhibiraj! @kočeC im!nolo(ki s!stav i mog! doprinijeti razvoj! !palnog artritisa i l!p!sa. laala kli7e sadrže i jedn! aminokiselin! zvan! kanavanin koja može biti toksična za lj!de i životinje ako se !zima !
ve)im količinama. va tvar nije prona"ena ! zreloj bilj7i5 očigledno se metabolizira tijekom njenog rasta. +ako klijati sjemenke? 6itari7e @p(eni7a5 raž5 ječamC. 0reba ih ispirati % do * p!ta dnevno. +li7e s! gotove za * do 4 dana5 narast! oko - mm. 'ožemo ih dodati ! kr!h ili ! j!he i variva. d proklijale p(eni7e možemo napraviti b!lg!r. 7ije"en! proklijal! p(eni7! stavimo na papir za pečenje i s!(imo ! pe)ni7i na 9& ; dok se dobro ne os!(i. K!vamo ih dobro zatvorene ! hladnjak!. eljda @7ijela zrna heljdeC. Ispir! se % do * p!ta na dan5 gotove s! za % dana. d proklijale heljde možemo napraviti kash!. 7ije"en! proklijal! heljd! stavimo na papir za pečenje i s!(imo ! pe)ni7i na 9& ; dok se dobro ne os!(i. 0reba ih č!vati dobro zatvorene ! hladnjak!5 a možemo ih koristiti ! j!hama i varivima. =rah @m!ngo i az!kiC. :ap!nimo samo četvrtin! staklenke i ispiremo 4 ili vi(e p!ta na dan. +li7e s! gotove za oko 4 dana. +li7e m!ngo graha gotove s! kad narast! oko 9 7m5 a az!ki graha %59 7m. =rah. Ispiremo ga * do 4 p!ta na dan5 a kli7e s! gotove za oko * dana5 tj. čim narast! do - mm. $roklijali se grah k!ha kao i obični grah5 ali je potrebno vrijeme k!hanja kra)e5 nego za grah koji je bio samo namočen ! vodi. Lademi. Ispiremo ih * p!ta na dan. +li7e s! gotove za * dana5 sasvim s! kratke5 pop!t malog privjeska @* mmC. De)a. Ispiremo je * p!ta dnevno5 a klijanje traje % do * dana dok kli7e ne narast! - mm. :ježne s! pa ih k!hamo lagano5 može i na pari. S!n7okretove sjemenke. vo sjemenje najbrže proklija i jako je !k!sno ! salatama5 ali kli7e treba brzo potro(iti5 jer brzo po7rne. Ispir! se % p!ta dnevno5 a gotove s! za 1% do 18 sati. 'ale s! i jedva se vide.
L!čine sjemenke. Ispiremo ih * p!ta dnevno. =otove s! za * dana5 kad narast! na - do # mm. Sezamove sjemenke. +oristimo neolj!(tene sjemenke i ispiremo ih 4 p!ta dnevno. Sitne kli7e gotove s! za % do * dana. $roklijale žitari7e i grahori7e ne!sporedivo s! zdravije nego neproklijale. 'e"!tim5 ako ste na D;E prehrani radi mr(avljenja5 ne koristite ih ! ve)im količinama jer sadrže !gljikohidrate. 'ale količine dodane ! j!hama i varivima s! ! red!. $roklijale sjemenke ne k!hajte5 nego ih jedite ! salatama i namazima za kr!h.
jekovita biljka stevija 'prirodni zaslađivač Slatki ok!s ne mora n!žno biti nezdrav. Liljka stevija5 rodom iz J!žne merike5 vrlo je tražena diljem svijeta zbog svoje ljekovitosti5 ali i slatkog ok!sa. s!(eno li()e stevije je 4& p!ta sla"e od (e)era5 a ekstrakti stevije čak s! %&& do 4&& p!ta sla"i od (e)era. Stevija sadrži & kalorija5 & grama !gljikohidrata s glikemijskim indeksom &. sim ! J!žnoj meri7i5 !zgaja se ! Izrael!5 0ajland!5 !straliji5 Japan!5 +oreji i +ini. U ve)ini zapadnih zemalja stevija je bila sabotirana i progla(ena zabranjenom biljkom zbog interesa velikih m!ltina7ionalnih kompanija koje proitiraj! na !mjetnim zasla"ivačima i (e)er!. ;iklamat5 saharin i aspartam samo s! neki od tis!)a !mjetnih zasla"ivača koji se koriste ! svijet!. sim (to st!dije pokaz!j! da !op)e ne doprinose g!bitk! tjelesne težine kao zamjena za bijeli (e)er5 riječ je o kemikalijama za koje se ozbiljno s!mnja da osim brojnih kroničnih bolesti !zrok!j! i kar7inome. Lolonjski 7entar za istraživanje raka "esare /altom %&&9. okrivio je aspartam za niz raznih kar7inoma5 a jo( se !vijek istraž!j! s!mnje da izaziva depresij!5 hiperaktivnost5 vrtoglavi7e5 osipe i napade epilepsije te da !tječe na razvoj m!ltiple skleroze i lzheimerove bolesti.
E3 @merička agen7ija za hran! i lijekoveC promijenila je %&&8. godine stajali(te i stevija vi(e nije zabranjena. Slatki glikozidi iz stevije sada se smatraj! sig!rnim za !potreb! pa se pretpostavlja da )e "oca= "ola i dr!ge m!ltikompanije !skoro početi !potrebljavati stevij! za zasla"ivanje hrane i pi)a. :o trebamo biti na oprez! i ne vjerovati d a j e sve (to sadrži stevij! zdravo5 jer je mog!)e da )e mnogi !z stevij! koristi dr!ge jetinije zasla"ivače5 a na rač!n stevije te proizvode reklamirati kao Gzdrave2. Sa stevijom ili bez nje5 to s! i dalje osiroma(ene ind!strijske prera"evine5 a ne prava hrana. Unatoč ekstremno slatkom ok!s! prirodnih spojeva glikozida ! bilj7i steviji5 ona ne izaziva karijes5 ne podiže (e)er ! krvi i ne pridonosi debljanj!. 'og! je koristiti dijabetičari i ! svakom je pogled! ne(kodljiva za organizam. $rema najnovijim istraživanjima smatra se da stevija< pomaže ! sprječavanj! nastanka rakaM pomaže ! liječenj! bakterijskih bolesti probavnoga s!stavaM pomaže ! reg!la7iji prekomjerne tjelesne težineM smanj!je povi(en! razin! masno)a ! krvi i visok krvni tlakM snižava razin! (e)era ! krvi i ne !tječe na inz!lin5 (to je posebi7e važno za dijabetičare i osobe koje žele smr(avjetiM smanj!je anemij!M oporavlja organizam poslije terapije antibioti7ima te nakon gripe ili prehladeM pomaže ! zarastanj! rana i za!stavljanj! alergija na hran!M !sporava razvoj osteoporozeM pomaže bržem izlječenj! kod inek7ija gljivi7om kandidomM odlična je za detoksika7ij! organizmaM
sprječava nastanak karijesa i z!bnog plakaM reg!lira probav!M jača im!nitet. $rema mojem mi(ljenj!5 koristiti li()e stevije zbog njene ljekovitosti5 nije isto (to i koristiti ekstrakt stevije radi postizanja slatkog ok!sa. Stevija nam ne treba kao zamjena za (e)er ! svakodnevnoj !potrebi i najbolje je odvi)i se od slatkog ok!sa. 'e"!tim5 za spe7ijalne prilike5 proslave5 ro"endane i slično5 možemo i trebamo se počastiti i napraviti neki lijepi kolač od zdravih prirodnih sastojaka kojeg onda možemo zasladiti stevijom. Slatki ok!s je sredstvo za !živanje5 ali ga ne smijemo zlo!potrebljavati.
Mravljenje bez gladi :ajče()i odgovor na pitanje zbog čega se neke osobe debljaj! svodi se na zaklj!čak da sig!rno previ(e jed! i premalo se kre)!. :erijetko se može č!ti i to da debljanje ima veze s karakterom pa se osobe s prekomjernom tjelesnom težinom etiketiraj! kao osobe lo(ih osobina5 smatra se da s! lijeni i proždrljivi. :a pitanje kako smr(avjeti5 i str!čnja7i i amateri dat )e odgovor koji kao da se sam po sebi podraz!mijeva< jedi manje i kre)i se vi(e5 mora( potro(iti vi(e kalorija nego (to pojede(P ko sami nismo imali slično isk!stvo5 sig!rno poznajemo nesretnike koji s! bili na dijetama pomo)! kojih s! izg!bili manji ili ve)i broj kilograma5 vjerojatno i vi(e nego jednom. $oznajete li te lj!de5 sig!rno ste svjedočili i tome da s! se nerijetko izg!bljeni kilogrami vratili5 često i na ve)! težin! od početne. 0aj poznati o=o e%ekt dobro je poznat i !običajen enomen koji prati gotovo sve dijete za mr(avljenje. :a(a osobna isk!stva5 isk!stva poznanika5 ali i znanstvena istraživanja pokaz!j! da izgladnj!j!)e dijete @dijete s red!7iranim !nosom kalorijaC gotovo ! svim sl!čajevima dovode do mr(avljenja5 ali nakon toga i do povratka na početn! ili jo( ve)! težin!. 'nogi s! !spje(no izg!bili kilograme5 ali vrlo s! rijetki oni koji s! nov! težin! i zadržali. Fa(to je to tako te(ko? Fa(to je skoro nemog!)e održati vitk! linij!? Svi oni koji provode dijete sa smanjenim !nosom kalorija5 bilo da s! dostigli svoj 7ilj ili s! stigli samo do polovi7e p!ta5 kadtad se vra)aj! starom način! prehrane i tada je povratak kilograma neminovan. Izgladnj!j!)e dijete sa smanjenim !nosom kalorija i smanjenim !nosom masno)e5 dovode do toga da tijelo smanj!je potro(nj! energije zbog (tednje5 jer je to jedan od najstarijih programiranih mehanizama za preživljavanje. +ad se vi(e ne može podnijeti gladovanje5 (to na d!že staze ne može nitko5 počinje ponovno debljanje bez obzira na to (to se jede5 jer tijelo koje je osjetilo glad5 sv! dobiven! hran! sprema Gza
kasnije2. :ajče()e se zavr(i s jo( vi(e kilograma nego !oči dijete5 s vi(e masnog tkiva i manje mi(i)ne mase. vo dovodi do sporijeg sagorijevanja i !sporavanja metabolizma5 a to dodatno otežava svaki slijede)i pok!(aj mr(avljenja. ni koji s! mnogo p!ta provodili dijete za mr(avljenje5 znaj! da je svaka slijede)a sve teža i manje !činkovita. $osljednjih se godina do(lo do novih5 jo( drastičnijih rje(enja5 kojima se pretilim osobama prepor!č!j! opera7ije smanjenja žel!7a @ova je pojava postala vrlo !čestala ! zapadnom svijet!C. :akon takvog zahvata čovjek je prisiljen doživotno jesti malene por7ije hrane5 ali zar je ovo doista neophodno? +ako to da prije nije bilo toliko problema s debljinom5 prije nego (to s! se pojavili svi ti str!čnja7i i dijetetičari sa svojim prehrambenih savjetima i raznim sredstvima za mr(avljenje? Fa(to !z sve dost!pne inorma7ije i metode mr(avljenja i dalje ne!spje(no vodimo bitk! s prekomjernom tjelesnom težinom? U svepris!tnoj priči o G!nos! kalorija2 i G!tro(k! kalorija2 str!čnja7i zaboravljaj! re)i @ili ni sami to ne znaj!C da hormoni imaj! veliki !tje7aj na promjen! tjelesne težine. $oznato je npr. da nedostatak hormona (titnjače @!sporeni metabolizam5 hipotireozaC može dovesti do pove)anja tjelesne težine5 kao (to i vi(ak istog hormona @!brzani metabolizam5 hipertireozaC može dovesti do mr(avljenja. $oznato je i da hormon kortizol dovodi do debljanja5 bilo da ga primamo kao terapij! ili ga sami proizvodimo previ(e @npr. kod stresa i nedovoljno snaC. 6ene koje !potrebljavaj! kontra7ep7ijske tablete ili slične hormonske preparate5 često dobivaj! na težini @! odre"enim sl!čajevima čak i p!noC5 zbog !činka djelovanja hormona ž!tog tijela. Spomen!ti hormonalni poreme)aji !zrok s! debljanja samo kod manjeg broja pretilih osoba i ne mog! biti obja(njenje za dana(nj! sve !čestalij! pretilost. Ipak5 ! lj!dskom organizm! postoji jedan dr!gi hormon za kojeg s velikom sig!rno()! možemo re)i da je najče()i !zrok debljanja.
9nzulin 'glavni kriva1 za debljanje :amirni7e bogate !gljikohidratima @(e)erom ili (krobomC kao npr. kr!mpir5 riža5 kr!h5 tjestenina5 pe7iva i bilo (to načinjeno od bra(na5 razgra"!j! se na osnovne molek!le (e)era gl!koz!5 koja se brzo apsorbira ! krvotok (to dovodi do naglog podizanja razine (e)era ! krvi. dmah zatim iz g!(terače se izl!č!je hormon inz!lin koji ima zadatak da iz krvi !kloni (e)er5 Inz!lin to radi tako da jedan mali dio (alje ! mi(i)e i jetr!5 za gorivo tijel! sljede)ih nekoliko sati5 a ostatak (e)era pretvara se ! masno)! i pohranj!je ! masnim stani7ama kao zaliha energije Gza kasnije2. +ako je ! čitavom krvotok! normalno imati samo 9 grama gl!koze5 jer je sve preko toga opasno za zdravlje5 tako inz!lin brzo isprazni krvotok od gl!koze pa je (e)er ! krvi nekoliko sati nakon jela jo( niži negoli prije jela. 0ijelo tada Gmisli2 da m! nestaje goriva @energijeC5 ali jo( !vijek visoka razina inz!lina ! krvotok! sprječava kori(tenje spremljene masno)e za energij!. Upravo tada nast!pa problem5 jer dok god je inz!lin pris!tan ! krvotok! ne može do)i do sagorijevanja masno)e za energij!5 b!d!)i da inz!lin jednostavno Gzaklj!čava2 masno)! !n!tar masnih stani7a. Aez!ltat je glad i potreba za hranom bogatom !gljikohidratima koja daje brz! energij!. ko tada posegnemo za !gljikohidratima5 tijelo ih ponovno sprema kao energij! ! vid! masnih naslaga sve dok je inz!lin ! krvi visok. 0e(ki nedostatak ovog hormona do kojeg dolazi !slijed dijabetesa tipa 1 @tzv. mladenačkog dijabetesaC dovodi do toga da se zalihe masti skoro potp!no isprazne. 0ijelo tada ne može proizvoditi inz!lin pa se tjelesna težina naglo smanj!je bez obzira na to kolika se količina hrane !nosi ! organizam. S!protno tome5 davanje injek7ija ovog hormona zdravim osobama dovodi gotovo bez gre(ke do pove)anja tjelesne težine5 tj. stvaranja masnih zaliha. 3okazano je tako"er5 da deblje osobe
imaj! visok! razin! ovog hormona ! krvotok! za razlik! od mr(avih osoba kod kojih je razina inz!lina niska. 3r!gim riječima5 visoka razina inz!lina ! krvi5 zbog prehrane bogate (e)erom i (krobom5 dovodi do nak!pljanja masnih naslaga i debljanja. :aprotiv5 ods!stvo inz!lina omog!)!je sagorijevanje masno)e @kako one iz hrane koj! jedemo5 tako i one iz na(ih masnih zalihaC (to dovodi do mr(avljenja. ds!stvo inz!lina omog!)!je masnim stani7ama da polako otp!(taj! svoj sadržaj masno)e ! krvotok gdje se masno)a pretvara ! energij! koja je tijel! potrebna za normalan rad. 3obra vijest je da čovjek sam može !tje7ati na količin! inz!lina ! krvi. 0o je5 dapače5 relativno lako. $otrebno je samo pozorno birati hran! koj! !nosimo ! organizam. Še)er i dr!gi !gljikohidrati izazivaj! izl!čivanje inz!lina5 dok masno)a i proteini ne dovode do iste stim!la7ije ovog hormona. Upravo ovo je razlog zbog kojeg prehrana s dovoljno niskom količinom !gljikohidrata kod osoba sa prekomjernom tjelesnom težinom gotovo bez gre(ke dovodi do mr(avljenja5 a b!d!)i da se istovremeno može jesti ostala hrana @osim !gljikohidrataC5 kod ovakvog načina mr(avljenja nema gladi.
"ako nas )zdrava*i )uravnotežena*prehrana dovodi do debljine $rema sl!žbenim prehrambenim smjerni7ama zdrava se prehrana treba sastojati od -&O kalorija iz !gljikohidrata @iz kr!ha5 kr!mpira5 žitari7a tjestenine i riže te vo)a i povr)aC. sobama s prekomjernom tjelesnom težinom savjet!je se da izbjegavaj! masno)!5 (e)er i slatki(e ne bi li se hranili Gzdravo2 i Gbalansirano2. Savjet!je im se da jed! 7jelovite žitari7e5 razne pah!lji7e5 zobene ka(i7e5 7rni kr!h5 kr!mpir5 riž!5 integraln! tjestenin!5 povr)e5 vo)e te ne(to nemasnih sireva i krtog mesa. 'e"!tim5 ono (to Gstr!čnja7i2 krij!5 ili ni sami ne raz!mij!5 jest sljede)e< bez obzira odakle !gljikohidrati dolaze5 da li iz (e)era5
slatki(a5 bijelog kr!ha i kr!mpira ili iz integralne tjestenine5 7rnog kr!ha5 pah!lji7a i vo)a oni ! tijel! postiž! potp!no isti !činak zato jer nis! ni(ta dr!go nego najobičniji (e)erP Što je !op)e (e)er? naj Glo(i2 bijeli kristalni (e)er kojeg stavljamo ! kolače naziva se saharoza i po sastav! je disaharid5 (to znači da se sastoji od dvije osnovne molek!le< jedne molek!le gl!koze i jedne molek!le r!ktoze. sim gl!koze i r!ktoze5 postoji jo( galaktoza5 i to s! tri osnovne molek!le (e)era5 tj. monosaharidi od kojih se sastoje svi (e)eri koje dobivamo iz hrane. 'liječni (e)er laktoza tako"er je disaharid koji se sastoji od jedne molek!le gl!koze i jedne molek!le galaktoze. 3isaharidi se razgra"!j! ve) ! !stima i zato od njih odmah osje)amo sladak ok!s. 6itari7e i svi proizvodi od bra(na i žitari7a @bez obzira jes! li 7jelovite ili rainiraneC5 zatim riža5 k!k!r!z i kr!mpir5 sastoje se najve)im dijelom od (kroba. Škrob je polisaharid (to znači da se sastoji od d!gih lana7a osnovnih molek!la5 pogodite čega gl!kozeP Kiste gl!koze5 one iste od koje se sastoji i (e)erP Aazlika je ta (to se ovi d!gi lan7i ne razgra"!j! istom brzinom kao gore spomen!ti jednostavniji (e)eri5 zato i ne osje)amo isti sladak ok!s ! !stima dok ih jedemo5 ali !natoč tome5 ne pro"e mnogo min!ta dok se i oni ne razgrade na svoje osnovne molek!le gl!koz!. I (to se sad doga"a s gl!kozom? na se iz probavnog trakta brzo apsorbira ! krvotok5 nakon čega je zovemo G(e)er ! krvi2. $ovi(en (e)er ! krvi dovodi do izl!čivanja inz!lina5 kojeg trebamo da Gpotjera2 t! gl!koz! ! stani7e gdje )e biti iskori(tena za energij!. Jedan mali dio ovog (e)era @gl!kozeC može se pohraniti ! mi(i)ima i jetri ! oblik! glikogena da b!de gorivo tijel! slijede)ih nekoliko sati5 no kako mi jedemo p!no vi(e (e)era i (kroba nego (to nam treba za pop!njavanje glikogenskih rezervi @jer str!čnja7i savjet!j! da -&O dnevnog !nosa kalorija b!de iz (e)era i (krobaC5 tako imamo preveliki vi(ak (e)era ! krvi. L!d!)i da je visoka razina (e)era ! krvi vrlo opasna5 g!(terača
brzo proizvodi velike količine hormona inz!lina kojem! je zada)a !kloniti vi(ak gl!koze iz krvotoka. I k!d sad sa svim tim vi(kom (e)era? Sada konačno dolazimo i do odgovora na osnovno pitanje koje nas m!či za(to se debljamo? Sav taj vi(ak (e)era inz!lin tjera ! masne stani7e gdje se (e)er pretvara ! mastP :a taj način postaje rezerva energije za kasnije. +ada ne bismo toliko p!no i tako često jeli hran! bogat! (e)erom i (krobom5 tijelo bi stiglo iskoristiti te masne rezerve pretvaraj!)i ih ! energij!5 me"!tim mi stalno !nosimo ! tijelo nove količine (e)era koje tijelo onda mora pretvarati ! mast koj! na kraj! ne stigne potro(iti. 'ala napomena< masno)a iz hrane !op)e ne podiže (e)er ! krvi niti djel!je na izl!čivanje inz!lina. vo je važno zapamtiti5 jer je inz!lin apsol!tno glavni čimbenik spremanja masnih zaliha5 odnosno glavni !zrok debljanja. +ako masno)a ne potiče l!čenje inz!lina ! krvotok5 ! tijel! jednostavno ne postoji mehanizam kojim bi masno)a iz hrane vodila do spremanja masnih zaliha i debljanja5 osim ako istovremeno ! tijelo ne !nosimo !gljikohidrate. naj tko tvrdi da konz!miranje masno)e dovodi do debljanja5 jednostavno ne raz!mije kako organizam !nk7ionira. Sljede)i je problem taj da kad se razina gl!koze ! krvotok! vrati na normal!5 otprilike /& min!ta nakon obroka5 razina inz!lina jo( !vijek je visoka pa i dalje !klanja gl!koz! iz krvotoka i (alje je ! masne stani7e. Aez!ltat je da (e)er ! krvi pada ispod grani7e normale5 (to se osje)a kao glad koja se najče()e !taži Gbrzom energijom25 tj. novim por7ijama !gljikohidrata i na taj način 7ijeli pro7es započinje iznova. Jednostavno se vrtimo ! kr!g!5 debljamo se i istovremeno smo gladniP :ažalost5 ovaj se mehanizam ne ponavlja ! nedogled bez posljedi7a i s vremenom nas dovodi do sljede)eg velikog problema5 tj. inz!linske rezisten7ije !zrokovane stalnom visokom razinom inz!lina ! krvi5 koja smanj!je sposobnost zadovoljavanja 7entra za sitost ! mozg!5 (to jo( vi(e doprinosi prejedanj!5 debljini i razvoj! dijabetesa tipa %. GFdrava2 i
G!ravnotežena2 prehrana tako nas dovodi do toga da možemo pojesti p!no vi(e kalorija nego (to na(em organizm! treba5 a kako pritom i dalje osje)amo glad5 jedemo jo( vi(e. vo je isti mehanizam kojim se stoka tovi žitari7ama. :a ovaj način !lazimo ! začarani kr!g stalnog dobivanja na težini !z stalno pris!tni osje)aj gladi. $od ovim okolnostima nemog!)e je ne jesti i debljina je neizbježna. Upravo je inz!linski odgovor na visok! gl!koz! ! krvi glavni aktor debljanja na d!že staze i ovaj je eekt posebno izražen kod lj!di koji s! ve) razvili inz!linsk! rezisten7ij!. 3ok god ima dost!pne !gljikohidrate5 tijelo kao Gpogonsko gorivo2 bira i koristi gl!koz! a ne nak!pljene masne naslage5 pa ako nastavimo s niskokaloričnom G!ravnoteženom2 prehranom5 temeljenom na !gljikohidratima i ograničenom !nos! masno)e5 prisiljavamo na(e tijelo da proizvodi masno)!5 jer je inz!lin anabolni @izgra"!j!)iC hormon5 koji čak i ! niskoj kon7entra7iji aktivira sintez! masnih kiselina stvaranje masnih naslaga. Inz!lin tako"er onemog!)!je lipoliz!5 tro(enje masno)e5 jer sprječava proizvodnj! lipaze5 enzima potrebnog za sagorijevanje masno)e. 0ime sprječava tijelo da tro(i spremljen! masno)!5 (to mr(avljenje čini nemog!)im. Samo red!7iranjem (e)era i (kroba tijelo prestaje tražiti gl!koz! i prirodno se preba7!je na iskori(tavanje masno)e za energij!. +ad se tijelo preba7i na sagorijevanje masno)e !mjesto (e)era5 tada vi(e ne osje)amo tako čest! glad b!d!)i da tijelo vi(e ne ovisi o novim obro7ima da bi dobilo izvor energije @kao (to je to sl!čaj dok iskori(tavamo (e)ere za energij!C. 0ijelo tada sagorijeva masno)!5 kako on! iz hrane tako i on! iz masnih zaliha5 pa vi(e nema česte gladi niti potrebe da se jede 9 do - p!ta na dan.
, čovjeku. medvjedu i sumo bor1ima 0e(ko da bi lj!dska vrsta preživjela stotinama tis!)a godina da čovjek nije znao (to treba jesti. +ao lova7 i sak!pljač čovjek je na!čio da hrana biljnog porijekla nije prist!pačna tijekom 7ijele godine i ne daje nam d!gotrajn! energij! i izdržljivost potrebn! za opstanak. d pamtivijeka je lj!dska vrsta živjela na mes! i masno)i životinja i ni(ta se od životinja nije ba7alo. Izn!tri7e s! se koristile za prehran!5 krzno je postajalo odje)a ili pokrivač5 a kosti i kljove kori(tene s! ! gradnji5 za pravljenje or!"a i izrad! !krasa. rana životinjskog porijekla čovjek! daje gra"evinski materijal za tijelo bjelančevine i masno)e5 te vitamine topive ! mastima koji s! katalizatori o kojima ovisi asimila7ija svih dr!gih hranjivih tvari @bjelančevina5 minerala i vitaminaC. vih sastojaka ! biljnoj hrani nema. Liljna hrana bogata je !gljikohidratima koji nis! gra"evinski materijal za tijelo ne sadrže nikakve esen7ijalne komponente. Kovječje tijelo treba jedn! količin! gl!koze5 ali čak ni nj! ne treba !nositi izvana5 jer tijelo samo proizvodi potrebn! gl!koz! iz proteina i masti. Kinjeni7a je da hranom ne trebamo !nositi ni jedan jedini gram (e)era da bismo preživjeli. =orivo koje tijelo tro(i za energij! zapravo nis! ni gl!koza @koj! dobivamo iz !gljikohidrataC niti masno)a5 ve) kemijski spoj koji se zove adenozin triosat @0$C. Jedna tipična lj!dska stani7a može ! svakom tren!tk! sadržavati milijard! molek!la 0$a koje se tro(e i ponovo stvaraj! svake tri min!te. va ogromna potreba za 0$om rez!ltirala je time da je čovječje tijelo razvilo nekoliko različitih načina proizvodnje ove važne molek!le. $ostoje tri izvora iz kojih stani7e mog! proizvesti energij!< gl!koza5 koja dolazi iz !gljikohidrata @ali se ! nedostatk! !gljikohidrata može dobiti iz proteina i mastiCM masno)e5 kako one iz hrane tako i one iz masnih naslaga na tijel!M
ketoni5 koji nastaj! iz metabolizma masno)e. :e !potrebljavaj! sve stani7e ! tijel! isto gorivo. :eke stani7e mog! koristiti sva tri izvora< gl!koz!5 masno)! i ketone5 a ako imaj! izbora5 najradije biraj! masno)e. 3r!ge stani7e ne mog! koristiti masno)!5 ve) trebaj! ili gl!koz! ili ketone5 od čega se radije preba7!j! na potro(nj! ketona. I na kraj! imamo stani7e koje s! potp!no zavisne o gl!kozi. vo znači da kad ograničimo !nos !gljikohidrata5 najve)a količina energije proizvodi se iz masno)a i ketona koji se dobivaj! iz masno)a5 a jedan manji dio energije proizvodi se iz gl!koze. tk!d nam onda gl!koza ako smo ograničili !nos !gljikohidrata? Izvora je vi(e. 0ijekom povijesnog razvoja čovjek nije !vijek imao prist!p hrani ! količinama ! kojima je ima danas5 a glad ili nedostatak hrane bili s! česta pojava. $osebi7e nije !vijek bilo prist!pa hrani bogatoj !gljikohidratima. 3a se nis! razvili mehanizmi pomo)! kojih tijelo dolazi do potrebne gl!koze5 lj!dska bi vrsta odavno iz!mrla. =l!koz! koj! trebaj! stani7e5 dobivamo razgradnjom glikogena iz jetre i mi(i)a @ograničene rezerve gl!koze ! tijel!C5 kao i proizvodnjom gl!koze iz masnih kiselina. 'asno)e s! ! na(em tijel! pohranjene ! oblik! trigli7erida5 molek!la koje se sastoje od tri masne kiseline i jednog gli7erola. 'asne kiseline se !potrebljavaj! direktno kao gorivo5 a gli7erol se koristi za stvaranje gl!koze. vim pro7esima !pravlja hormon glukagon$ koji može djelovati samo ! ods!stv! inz!lina5 jer ova dva hormona imaj! s!protno djelovanje. 3akle5 !nk7ija gl!kagona je proizvodnja potrebnog (e)era ! krvi5 dok se sagorijeva masno)a za energij!. Fa vrijeme d!goročne gladi5 gl!koza se može proizvesti iz proteina mi(i)nog tkiva ! pro7es! koji se naziva glukoneogeneza. 0ijelo radije (tedi proteine vlastitog mi(i)nog tkiva i tro(i proteine iz hrane5 ali ! nedostatk! hrane tro(e se mi(i)i. $roteini iz hrane se pretvaraj! ! gl!koz! s 98O !činkovitosti5 (to znači da trebamo 1&& grama proteina da bi proizveli 98 grama gl!koze.
Ugljikohidrati @(e)er i (krobC daj! t!rbo2 energij! i odlični5 s! za spremanje te energije za kasnij! !potreb! ! oblik! sala. 'ehanizam debljanja zapravo je način da se energija iz hrane pohrani za kasnij! !potreb!5 (to je ! davna vremena kad hrane nije bilo ! izobilj!5 bilo vrlo važno za preživljavanje. 'oderni Kovjek ima iste osnovne genetski programirane mehanizme za zadovoljavanje gladi5 obran! od opasnosti5 opstanak i razmnožavanje. U vremenima kad hrana nije bila toliko dost!pna kao danas5 čovjek je ! ljeto i jesen jeo korjenasto povr)e5 (!msko vo)e i dr!ge plodove bogate !gljikohidratima. va hrana izaziva izl!čivanje inz!lina5 pomo)! kojeg se spremaj! masne rezerve5 od kojih se moglo preživjeti zimi kad je hrane bilo manje. Inz!lin reg!lira nak!pljanje sala i kod sisava7a koji zapadaj! ! stanje zimskog sna. 'edvjed je odličan primjer< ! kasno ljeto i jesen5 prije nego ode ! brlog gdje )e provesti zim!5 jede velike količine (!mskog vo)a @(e)eraC kako bi nataložio masne rezerve od kojih )e preživjeti zim!. I (to se sad doga"a? U na(em modernom svijet! nema osk!di7e hrane5 imamo je ! izobilj! ! svako doba godine5 a najdost!pnije s! nam !pravo namirni7e bogate (e)erom i (krobom5 (to na(a paleolitska2 tijela t!mače ovako< kasno je ljeto ili jesen5 treba nak!piti zalihe sala da mog! preživjeti te(k! hladn! zim! koja !skoro dolazi. 'e"!tim5 problem je ! tome (to ta zima nikad ne do"e5 b!d!)i da stalno jedemo hran! bogat! (e)erom i (krobom pa se masne zalihe stalno stvaraj! i nemaj! prilik! da se istro(eP Kovjek je ! stanj! nataložiti čak i stotine kilograma masno)e na svom tijel!. Fnate li kako se debljaj! s!mo bor7i? :jihova povijest debljanja počiva na 1 4&& godina d!goj tradi7iji i isk!stv!5 zato oni najbolje znaj! kako se postaje debeo. 3a bi dosegli težin! od približno 19& do %9& kilograma5 s!mo hrvači dnevno jed! * kilograma riže5 1&& grama masno)e i 1&& do *&& grama bjelančevina. vo je prehrana bogata !gljikohidratima i izrazito siroma(na masno)ama5 s dovoljnom količinom bjelančevina za održavanje mi(i)ne mase5 tj. prehrana slična onoj koj! savjet!j! str!čnja7i.
He)ina lj!di ne podnosi pretjeran! konz!ma7ij! !gljikohidrata. Kak i oni koji s! naizgled vitki5 često imaj! metaboličke poreme)aje i masne naslage oko organa (to može biti jo( opasnije nego potkožni sloj masno)e. Heliki5 postotak lj!di ima masn! jetr!
4H@ prirodna prehrana za bolje zdravlje i regula1iju tjelesne težine :aziv D;E nastao je ! Švedskoj5 a dolazi od (o' "arb High )at (to znači smanjeni !nos !gljikohidrata i pove)ani !nos masno)a. U praksi to podraz!mijeva strogo red!7irani !nos namirni7a bogatih (e)erom i (krobom kao (to s! kr!h5 tjestenina5 žitari7e5 kr!mpir5 riža i slično5 dok se istovremeno prepor!č!je prava izvorna hrana koj! čine riba5 meso5 jaja5 raznoliko povr)e i prirodne masno)e. 'liječni proizvodi5 kao i ora(asti plodovi i vo)e5 tako"er s! dio ovog načina prehrane5 a naglasak je stavljen na čiste prirodne namirni7e ! njihovom izvornom oblik!5 koliko je mog!)e5 iz doma)eg ili organskog !zgoja. sim (e)era i (kroba izbjegavaj! se rainirana i hidrogenizirana biljna !lja i dr!ge ind!strijske prera"evine koje s! prep!ne !mjetnih dodataka i (tetnih kemikalija. D;E je prirodan način prehrane5 najsličniji izvornoj prehrani na(ih predaka kojoj je čovjek genetski prilago"en i koja je optimalna za oč!vanje dobrog zdravlja i normalne tjelesne težine.
graničavanjem !nosa !gljikohidrata održava se stabilan (e)er ! krvi čime se izbjegava pretjerano izl!čivanje inz!lina i svi oni zdravstveni problemi koje donosi kronično povi(eni inz!lin5 a izbjegavanjem rainiranih i hidrogeniziranih biljnih !lja i margarina smanj!je se !nos vi(estr!ko nezasi)enih masno)a iz obitelji omege-5 koje djel!j! inlamatorno5 tj. izazivaj! !palne pro7ese ! tijel!. 0ako se smanj!je i rizik od brojnih kroničnih bolesti povezanih s !palnim stanjima. Istovremeno5 izbjegavaj!)i žitari7e5 tijelo osloba"amo gl!tena5 jednog od najve)ih alergena i !zročnika mnogih a!toim!nih bolesti. D;E je samo jedan od mnogih naziva ovakvog načina prehrane koji je najsličniji izvornoj lj!dskoj prehrani. 3r!gi nazivi tog sve pop!larnijeg pokreta ! svijet! s! npr. Paleo$ Primal i lo' carb. Fanimljivo je da se i mnoge poznate i vrlo !činkovite medi7inske dijete tako"er zasnivaj! !pravo na načelima D;Ea. $oznati američki pedijatar dr. SidneW Halentine aas5 ! prvoj je polovi7i %&. stolje)a razvio S;3 he &peci%ic "arbohdrate !iet @spe7iična !gljikohidratna dijetaC i sa svojim je kolegama proveo d!gi niz godina istraž!j!)i !činke ovakve prehrane pri liječenj! 7elijakije i dr!gih probavnih i 7rijevnih oboljenja. Aez!ltati njihovih istraživanja bili s! objavljeni ! medi7inskom !džbenik! he /anagment o% "eliac !isease @0retiranje 7elijakijeC 1/91. godine pa je ova dijeta bila prihva)ena (irom svijeta kao lijek za 7elijakij!5 a dr. aas je nagra"en za svoj pionirski rad na podr!čj! pedijatrije. :ažalost5 ! tren!tk! kad je 7elijakija deinirana kao netoleran7ija gl!tena5 S;3 je postala zaboravljena kao kakva zastarjela inorma7ija. U život j! je vratila biokemičarka >laine =otts7hall koja je godinama pomagala tis!)ama lj!di oboljelih od ;rohnove bolesti5 !l7eroznog kolitisa5 7elijakije i dr!gih probavnih bolesti. S;3 prehrana ograničava !nos !gljikohidrata i ind!strijskih prera"evina te !klj!č!je izvorne namirni7e< meso5 rib!5 jaja5 povr)e5 ora(aste plodove i manje slatko vo)e. Aez!ltate svog istraživanja i rada >laine =otts7hall je objavila ! knjizi 5reaking the
@icious "cle = Intestinal Health hrough !iet @Aazbijanje začaranog
kr!ga Fdravlje 7rijeva kroz prehran!C. 3oktori7a :atasha ;ampbell'7Lride5 spe7ijalisti7a ne!rologije i n!tri7ionizma5 spe7ijalizirala se za kori(tenje n!tri7ionističkog prist!pa liječenj! raznih bolesti. Sa S;3 kao bazom5 razvila je poseban protokol dijete koj! je nazvala 3AP0 3ut and Pscholog &ndrome @7rijevno psiholo(ki sindromC i s njom5 osim brojnih 7rijevnih oboljenja5 vrlo !spje(no tretira i dr!ge zdravstvene probleme kojima pravi !zrok leži ! neravnoteži probavnog trakta. 3oktori7a ;ampbell'7Lride tako je postala jedan od vode)ih svjetskih str!čnjaka za liječenje pa7ijenata oboljelih od a!tizma5 pote(ko)a s !čenjem5 kon7entra7ijom i dr!gih poreme)aja pona(anja. tkrila je snažn! povezanost izme"! ovih poreme)aja i nezdrave 7rijevne lore5 slabe probave i toksičnosti kemikalija nastalih od neprobavljene hrane koje djel!j! na osjetljiv! kemij! mozga. =$S dijeta podraz!mijeva izba7ivanje svih žitari7a5 ind!strijskih prera"evina i (e)era5 a sastoji se od mesa5 ribe5 jaja5 povr)a5 prirodnih masno)a5 ermentiranih mliječnih proizvoda te manje količine ora(astih plodova i vo)a. Aez!ltat svog istraživanja objavila je ! knjizi 3ut and Pscholog &ndrome0 Natural reatment %or Autism$ A!!A!H!$
!sle2ia$
!spra2ia$
!epression$
&chizophrenia
@;rijevnopsiholo(ki sindrom< prirodno liječenje a!tizma5 33R335 disleksije5 dispraksije5 depresije5 shizorenijeC. $oljski liječnik Jan +BasnieBski postao je poznat5 čak je nominiran i za :obelov! nagrad! ! medi7ini5 radi izvrsnih postign!)a sa svojom metodom koj! je nazvao ptimal 3iet @optimalna dijetaC. vo je dijeta s vrlo niskim !nosom !gljikohidrata i vrlo visokim !nosom masti gdje se proteini5 masti i !gljikohidrati !nose ! spe7iičnom omjer!< na 1 gram proteina !nosi se %59 do *59 grama masti i &59 grama !gljikohidrata. +oličina proteina odre"!je se tako da se rač!na 1 g proteina na svaki kilogram normalne tjelesne težine5 dakle visina min!s 1&& @XR 1&OC. Uz pomo) ove dijete5 dr. +BasnieBski je izliječio tis!)e lj!di koji s! patili od dijabetesa5 gastrointestinalnih problema5 pretilosti5
re!matoidnog artritisa i mnogih dr!gih oboljenja. Aez!ltat svog istraživanja i rada objavio je ! knjizi !ieta Bptmalna @ptimalna dijetaC koja je prevedena na mnoge jezike. 3anski ginekolog Ljarne StigsbW osmislio je način prehrane pomo)! kojeg liječi probleme neplodnosti. :azvao ga je I00 Clinisk In&ulin &ankende kost 22v @prehrana za snižavanje inz!linaC5 jer je poznato da visoki inz!lin5 !slijed prehrane s visokim !djelom !gljikohidrata5 može pogor(ati !nk7ij! jajnika i smanjiti ertilitet. d velikog broja žena koje s! zatr!dnjele ! njegovoj klini7i5 vi(e od polovi7e s! to !spjele !z pomo) promjene prehrane koja snižava razin! inz!lina5 potp!no bez hormonske terapije ili potpomogn!te oplodnje. 3r. StigsbW izvje(tava da svaka sedma žena koja posjeti njegov! klinik! ima toliko povi(en! razin! inz!lina da je to direktan !zrok njihove neplodnosti. ve žene zato dobivaj! !p!t! da drastično smanje !nos (e)era5 bra(na5 kr!mpira te da !mjesto toga jed! vi(e proteina i masno)e kroz meso5 perad5 rib!5 jaja5 povr)e i ora(aste plodove. :akon promjene prehrane5 žene često dobij! normaln! menstr!a7ij! i ov!la7ij! čime se omog!)ava prirodno zače)e. Istom metodom dr. StigsbW liječi $;S @sindrom poli7ističnih jajnikaC. Aez!ltate svojih istraživanja obavio je ! knjizi &pis dig gravid @Jedi da zatr!dni(C. U meri7i tako"er postoje liječni7i koji pomo)! nisko !gljikohidratne
$relaskom na D;E način prehrane može se znatno pobolj(ati zdravlje i izg!biti vi(ak kilograma. Stabilna razina (e)era ! krvi5 bez pretjeranog izl!čivanja inz!lina5 omog!)!je djelovanje gl!kagona5 tj5 osloba"anje masnih zaliha iz stani7a i njihovo tro(enje. Umjesto (e)era5 tijelo tako tro(i masno)! za energij!5 pa se vi(e ne osje)a česta glad ni želja za jelom. :edostatak energije i kronični !mor nestaj!5 b!d!)i da vi(e ne ovisimo o obro7ima kojima nadop!nj!jemo energij!5 koja nam je sada dost!pna iz vlastitih masnih rezervi. D;E nije samo jo( jedna nova dijeta za mr(avljenje koja )e se provoditi nekoliko tjedana i nakon toga )ete se mo)i vratiti starom način! prehrane bogatom (e)erima i (krobom. D;E je stil življenja za lj!de koji s! shvatili da im Gmoderan2 način prehrane nar!(ava zdravlje i donosi vi(ak kilograma. :amijenjen je onima koji prihva)aj! izvorn! prehran! kao način življenja5 ! 7ilj! pobolj(anja i održavanja svog zdravlja i reg!la7ije tjelesne težine. D;E nema sličnosti s dr!gim dijetama za mr(avljenje zato (to kod ovog načina prehrane nema gladi. Jede se do sitosti5 ali se biraj! namirni7e. 0e(ko da i(ta može biti jednostavnije od togaP D;E ne znači da se jede vi(e mesa nego ! standardnoj prehrani5 ve) se jede vi(e raznog povr)a i prirodnih masno)a koje daj! hranjive tvari5 energij! i d!gotrajniji osje)aj sitosti. :a kraj! se količinski jede manje5 ali se osje)ate sitije.
1snovne namirnice ili temelj prehrane 'eso i perad. :ajbolje je meso pa(nih životinja i slobodnih koko(i. :e !klanjajte masno)! s mesa i kož! s piletine. Aiba i dr!ga hrana iz mora5 rakovi5 (kampi5 (koljke5 alge. Jedite če()e plav! rib! zbog omege* @npr. srdele i sk!(eC. Jaja. :ajbolje da b!d! organska ili jaja slobodnih koko(i. $ovr)e koje raste iznad zemlje5 po mog!)nosti iz organskog !zgoja< sve vrste k!p!sa5 brok!la5 7vjetača5 kelj5 prok!li7a5 (pinat5 blitva5 ra(tika @broskvaC5 zelene mah!ne5 artičoka5 (paroge5 tikvi7e5 patlidžani5
masline5 sve vrste zelene salate5 krastav7i5 rajči7a5 paprika5 koromač5 7eler5 gljive. 'asti< masla75 pile)a5 pačja5 gove"a i svinjska mast. ladno pre(ana !lja< maslinovo5 kokosovo5 laneno i sezamovo5 !lje jetre bakalara. D!k5 če(njak5 "!mbir i začinsko bilje. Daktoermentirane namirni7e kao (to s! doma)i keir5 doma)i jog!rt i doma)i kiseli k!p!s. Izn!tri7e. S!ho meso5 slanina5 pr(!t5 čvar7i5 krvavi7e i kobasi7e5 ali samo doma)e proizvodnje5 bez nitrita5 gl!taminata i dr!gih opasnih kemikalija. ladetina i j!he od kostij!. 3oma)a majoneza i !ma7i napravljeni od hladno pre(anog maslinovog !lja5 masla7a5 doma)ih jaja5 začinskog bilja. vokado. Hoda je najbolje pi)e. 3odatne namirni7e< $!nomasni mliječni proizvodi5 kiselo i slatko vrhnje5 sirevi te sirovo5 nepasterizirano mlijeko. +orjenasto povr)e< 7ikla5 čičoka5 koraba5 mrkva @ali ne kr!mpir niti slatki kr!mpirC. Dim!n5 grejp i dr!go manje slatko vo)e. :ajbolje je (!msko vo)e @maline5 ribiz5 borovni7e5 jagode5 k!pineC koje sadrži manje (e)era.
ra(asti plodovi i sjemenke< orasi5 bademi5 lje(nja7i5 b!čine5 s!n7okretove5 lanene i sezamove sjemenke. 'ljevene ora(aste plodove i sjemenke možemo koristiti !mjesto bra(na za razna pe7iva i kr!h. +okosovo bra(no5 kokosovo mlijeko5 nezasla"eni kakao prah. +ava5 čajevi5 topla ili hladna lim!nada @!z stevij! kao sladiloC. ;iljevi zbog kojih želimo promijeniti prehran! mog! biti različiti5 zato prema njima treba prilagoditi i jelovnik. :amirni7e iz prve kategorije sadrže malo ili nimalo !gljikohidrata i čine temelj prehrane5 njih možete jesti do sitosti. :amirni7e iz dr!ge kategorije sadrže ne(to vi(e !gljikohidrata5 zato ih treba vi(e ili manje ograničiti ako želite mr(avjeti @neke čak treba potp!no izba7iti5 vidi npr. Felen! k!r! ili anti kandida dijet!.CQQvi :amirni7e koje se izbjegavaj!< Še)er5 slatki(i5 sokovi i svi zasla"eni napit7i5 kolači5 keksi5 pe7iva. Ho)ni jog!rti5 pah!lji7e i m!sli za dor!čak i slični proizvodi. Sve žitari7e i sve mah!narke. 0jestenina5 kr!h5 svi proizvodi od bra(na i žitari7a. +r!mpir5 slatki kr!mpir5 čips i prženi kr!mpiri)i. Aiža5 k!k!r!z5 k!sk!s5 b!lg!r5 koki7e. 'argarin. +!povni s!homesnati proizvodi koji sadrže kemijske dodatke< gl!taminate @pojačivače ok!saC5 konzervanse @nitriteC i (e)ere. Ulja bogata omega- masno)ama< k!k!r!zno5 sojino5 s!n7okretovo i sve vrste !lja koja se deklariraj! pod nazivom jestivo !lje. $ivo5 koje je tek!)i kr!h. Slatko i s!(eno vo)e.
Praktični savjeti za provođenje 4H@ prehrane U prehran! !vedite sirovo povr)e i dr!ge sirove namirni7e5 jer s! bogate netakn!tim vitaminima5 mineralima5 antioksidantima5 probiotičkim bakterijama i enzimima. 'noge od ovih važnih s!pstan7i g!be se ili potp!no nestaj! k!hanjem5 a jedan od jednostavnijih načina konz!miranja sirovih namirni7a je smoothie5 ka(asti sok od povr)a i zdravih masno)a. Kitajte deklara7ije na proizvodima5 osobito obratite pozornost na !dio bjelančevina5 masno)a i !gljikohidrata. :abavite tabli7! prehrambenih vrijednosti kako biste mogli provjeriti koliko !gljikohidrata sadrže pojedine namirni7e5 a ako želite mr(avjeti5 koristite namirni7e s maksimalno 9O !gljikohidrata @9 g na 1&& g namirni7eC. +ad god je to mog!)e i koliko dozvoljavaj! va(e mog!)nosti5 !vijek birajte čiste prirodne namirni7e ! njihovom izvornom oblik!5 iz organskog ili doma)eg !zgoja. Izbjegavajte sve ind!strijske prera"evine prep!ne !mjetnih dodataka i kemikalija. Umjesto klasičnih priloga jel!5 kao (to s! kr!mpir5 tjestenina i riža5 jedite povr)e na razne načine< pečeno5 prženo5 pirjano5 k!hano i sirovo5 !vijek !z dosta masno)e jer je tako !k!snije5 sitije i hranjivije @da bismo iskoristili minerale iz povr)a trebamo vitamine topive ! mastimaC.
-e%ite ka% ste "la%ni, je%ite %ok ne #tažite "la% i nemojte se preje%ati. :akon nekoliko tjedana na!čit )ete sl!(ati svoje tijelo i shvatit )ete da ste siti s p!no manjom por7ijom hrane nego ranije. 0aj osje)aj možete zahvaliti ve)oj količini masno)e koja je hranjiva i zasitna5 ali i ods!stv! (e)era i (kroba koji pob!"!j! apetit. Jedite konkretne obroke i ne gri7kajte izme"! njih. Jedite kad ste gladni5 ali se istovremeno ne !str!čavajte preskočiti obrok kada ne osje)ate glad. D;E ne znači da )ete sada jesti vi(e bjelančevina ni vi(e mesa. +alorije iz !gljikohidrata nadoknadit )e kalorije iz masno)e5 a ne iz bjelančevina. +ako n!tritivno bogate namirni7e daj! sve (to tijel! treba5
tako se s p!no manjom količinom hrane postiže zadovoljavaj!)i osje)aj sitosti. D;E zapravo znači da se jede manje5 a sitije. +oliko )ete jesti masno)e5 to je prilično individ!alno. Iako svi !nk7ioniramo prema istim prin7ipima5 ipak smo različite jedinke i svima ne)e odgovarati ista vrsta niti količina hrane Jedite hran! koja vam prija5 pripremljen! na način koji volite5 naravno ! okvirima D;E dozvoljenih namirni7a. $ok!(ajte osl!(kivati svoje tijelo i njegove potrebe. :eke osobe koje s! godinama bile na nemasnoj hrani5 mogle bi osjetiti da im masno)a jako prija5 čini se kao da tijelo samo traži ono (to m! je godinama nedostajalo. :akon nekoliko tjedana5 čim se zadovolji ta potreba5 količina masno)e se spontano smanj!je. ni koji s! živjeli na ind!strijskim prera"evinama prep!nim toksina5 obično osjete potreb! za či()enjem pa im tijelo traži lagane obroke ! oblik! salata ili smoothija s p!no zelenog povr)a. :akon perioda či()enja5 tijelo je spremno primiti i apsorbirati n!trijente iz konkretne hrane. D;E ne odre"!je količine hrane5 D;E je model prehrane ! čijem okvir! svatko treba prona)i sebe. sl!(k!j!)i tijelo i prate)i znakove gladi i sitosti5 ve)ina lj!di !brzo reg!lira svoj! težin!5 bez zamornog vaganja hrane i rač!nanja kalorija. :o nekima bi se moglo dogoditi da i !z D;E prehran! te(ko mr(ave. U tom sl!čaj! treba pribje)i kontroli i ograničavanj! namirni7a iz dr!ge kategorije5 jer mliječni proizvodi5 ora(asti plodovi i vo)e kod mnogih osoba mog! blokirati mr(avljenje.
Napomena ko imate dijabetes i koristite inz!lin ili dr!ge lijekove5 trebate znati da prehrana s manje !gljikohidrata smanj!je potreb! za nekim lijekovima. S nepromijenjenim dozama lijekova riskirate da doživite pad (e)era ! krvi5 zato se konz!ltirajte sa svojim liječnikom prije nego započnete s ovom prehranom. $rije nego se odl!čite na ovaj način prehrane5 dobro je da !poznate pojmove ketoza i ketoa7idoza @obja(njenje slijedi ! ovom poglavlj!C kako vas ne bi prepla(ili komentari pojedinih str!čnjaka i medija do
kojih dolazi zbog mije(anja pojmova i nedovoljnog poznavanja lj!dskog metabolizma. 0ako"er je važno !naprijed !poznati mog!)e smetnje koje se mog! pojaviti s promjenom prehrane. +ada tijelo prelazi s kori(tenja (e)era @gl!kozeC kao primarnog izvora energije5 na kori(tenje masno)e5 mog!)e je prva tri do četiri dana5 a najvi(e do tjedan dana5 osjetiti odre"ene smetnje. Uobičajene s! smetnje glavobolja5 !mor ili otežana kon7entra7ija5 iako neke osobe mog! osjetiti !brzani rad sr7a5 grčeve ! nogama ili mog! dobiti zatvor. +od nekih opet do"e do pojačanog znojenja ili osjete lo( zadah ili metalni ok!s ! !stima. Hažno je znati da s! ovo normalne i bezopasne pojave koje nastaj! zbog prilago"avanja tijela na dr!go gorivo. :akon kratkog vremena tijelo se prilago"ava sagorijevanj! masno)e i vi )ete se osje)ati p!no bolje nego prije na prehrani koja se zasnivala na !gljikohidratima. =rčevi ! nogama mog! nastati zbog toga (to se prvih dana vi(e mokri pa se g!bi i jedan dio mineralnih tvari. 0ada može pomo)i !zimanje tableta magnezija i j!he od kostij!. 3o zatvora može do)i ako se ne !zima dovoljno masno)e i dovoljno tek!)ine. 0ada pove)ajte !nos masti @npr. kokosovo !lje je antastičnoPC i !zimajte dovoljno vode i sirovog povr)a. $azite se !mjetnih zasla"ivača. 'nogi zamjenj!j! (e)er sladilima vjer!j!)i da )e smanjenje kalorija dovesti do smanjenja kilograma. Iako je to teoretski mog!)e5 ipak se ! praksi pokazalo da !mjetni zasla"ivači imaj! isti !tje7aj na težin! kao i (e)er. 3o toga vjerojatno dolazi zato (to se od slatkog ok!sa ! tijel! počinje izl!čivati inz!lin ! i(čekivanj! da )e ! krvotok do)i (e)er5 no mi ve) znamo da inz!lin blokira sagorijevanje masno)e. sim toga5 ok!s slatkog potiče želj! za jelom i dovodi do čestog gri7kanja izme"! obroka. Fato je najpametnije izbjegavati zasla"ivače i odvikn!ti se slatkog ok!sa.
4H@ i vo!e p)eprihva)ena je tvrdnja da je vo)e korisno i hranjivo5 p!no vitamina i antioksidanata. Istina5 vo)e jest 7jelovit plod prirode i kao takav pripada izvornoj lj!dskoj prehrani5 ali s pravom možemo postaviti pitanje koliko je dana(nje vo)e doista izvoran plod prirode? 'asovna proizvodnja is7rplj!je zemlj! koja ostaje bez minerala pa plodovi vi(e nis! tako korisni kao nekad. Ho)e je križano i manip!lirano da bi bilo sla"e. Uzgaja se ! stakleni7ima5 hrani !mjetnim gnojivima5 prska insekti7idima i pesti7idima čime se značajno smanj!je sastav hranjivih tvari5 dok se sastav (e)era i kemikalija pove)ava. 'e"!tim5 kao i kod svake dr!ge namirni7e5 postoji bolje i lo(ije vo)e. Ho)e s nižim !djelom (e)era5 npr. (!msko bobičasto vo)e te vo)e iz organskog ili doma)eg !zgoja koje nije tretirano !mjetnim gnojivima i (pri7ano kemikalijama5 svakako je p!no zdravije od vo)a iz konven7ionalnog !zgoja. Ho)e je zast!pljeno ! D;E prehrani5 ali ako je 7ilj mr(avljenje5 tada se !nos vo)a mora ograničiti. Še)er iz vo)a5 pop!t svakog dr!gog (e)era5 djel!je na podizanje (e)era ! krvi5 (to dovodi do izl!čivanja inz!lina5 a inz!lin onemog!)ava sagorijevanje masno)e. :a kraj! sve sk!pa dovodi do ponovne brze gladi i eto nas ponovo ! začaranom kr!g! koji vodi do debljanja. +ako smo svi različito osjetljivi na (e)ere @!gljikohidrateC5 tako se ne može govoriti o nekoj !niverzalnoj orm!li za !spje(no mr(avljenje. 'nogi lako mr(ave čak i dok jed! vo)e5 a dr!gima visoki sadržaj (e)era ! vo)! može blokirati mr(avljenje. Isto se odnosi i na mliječne proizvode te ora(aste plodove i sjemenke5 zato je najbolje sve namirni7e isprobati na sebi i prona)i svoj! Gčarobn! orm!l!2. $rema D;E prehrani prepor!č!je se (!msko vo)e kao (to s! maline5 k!pine5 borovni7e5 ribiz i jagode. Ipak5 mnogi koji se pridržavaj! D;E pravila bez želje da izg!be vi(ak kilograma5 slobodno mog! jesti i dr!go vo)e5 kao i osobe na standardnoj prehrani.
ni koji se !z D;E prehran! žele !debljati5 trebali bi jesti ve)e količine vo)a jer5 sjetimo se5 za debljanje trebamo inz!lin. Uvijek ima i onih koji !op)e ne jed! vo)e5 bilo da s! na standardnoj ili D;E prehrani5 a ima i osoba koje s! zbog odre"enih razloga na Felenoj k!ri ili antikandida dijeti pa opet ne jed! vo)e. +ad je riječ o !nos! vitamina i minerala5 treba znati da sve one vitamine i minerale koje nalazimo ! vo)!5 nalazimo i ! povr)!5 s tom razlikom (to povr)e sadrži manje (e)era. $rema D;E! se jede vi(e povr)a nego na standardnoj prehrani. U standardnoj prehrani vol!men obroka predstavljaj! kr!mpir5 riža5 tjestenina ili kr!h5 dok s! kod D;Ea (krobne namirni7e zamijenjene povr)em. 'nogi s! !pravo s D;Eom otkrili vrste povr)a za koje ranije nis! ni znali da postoje. :emojmo zaboraviti da iz mesa5 ribe5 jaja i masno)e dobivamo sve vitamine i minerale osim vitamina ;5 kojeg dobivamo ! izobilj! iz povr)a5 lim!na i (!mskog vo)a. Hažno je napomen!ti da se potreba za vitaminom ; smanj!je kad jedemo manje (e)era i obrn!to< pove)ava se kad jedemo vi(e (e)era @!gljikohidrataC zato (to !gljikohidrati i ; vitamin konk!riraj! na istim metaboličkim p!tovima ! tijel!. :aročito je važno (to se !z D;E prehran! dobivaj! vitamini topivi ! masti 5 3 i +% kojih nema ! biljnoj hrani5 a koji s! važni katalizatori o kojima ovisi asimila7ija svih dr!gih hranjivih tvari< bjelančevina5 minerala i vitamina. Uz D;E prehran! nije potrebno !zimati m!lti vitaminske pripravke5 osim vitamina 3 ! zimskom period! kad nema s!n7a te ribljeg !lja ili !lja jetre bakalara zbog omege* (to je posebno važno za osobe koje ne jed! često plav! rib!5 gdje se pod pojmom Gčesto2 misli na svaki dr!gi dan. :ajbolji dodatak prehrani koji sadrži i 3 vitamin i omeg!* je ermentirano !lje jetre bakalara5 npr. 3reen Pasture. Faklj!čimo D;E i vo)e? 3a5 samo naprijedP li ako osjetite da vam smeta ! postizanj! va(eg 7ilja5 ograničite njegov !nos ili ga izba7ite na neko vrijeme i pri tome se ne zabrinjavajte zbog vitamina. S
D;E prehranom sig!rno ih dobivate vi(e5 nego osobe koje jed! Gnormalno.2
"etoza ili ketoa1idoza. visokoproteinske ili visokomasne dijete 'ediji te5 nažalost5 ponekad i str!čnja7i5 često brkaj! značenje pojmova ketoza i ketoacidoza. +etoza je normalno i bezopasno stanje tijela koje tro(i masno)! kao potrebn! energij!5 dok je ketoa7idoza pojava do koje dolazi kod neliječenog dijabetesa i može biti atalna. 0ako"er5 govore)i o ketozi5 često se ! vez! dovode visokoproteinske i visokomasne dijete koje nikako nis! jedno te isto. 'etabolizam masno)a stvara ketonska tijela5 a vi(a kon7entra7ija ketonskih tijela ! krvi i !rin! naziva se ketoza. +oličina ketonskih tijela kod lj!di koji jed! prehran! s niskim !djelom !gljikohidrata @tkins5 loB 7arb5 D;EC jedno je od vječnih spornih pitanja. :o kad bi kritičari ove prehrane5 kako oni medi7inske str!ke tako i oni iz medija5 malo bolje poznavali biokemij! organizma5 prestali bi s kritikom. Dj!dsko tijelo kao Gpogonsko2 gorivo može tro(iti gl!koz! @(e)erC i l i masno)!. +ada tijelo nema prist!p (e)er!5 tada mi(i)i i tkiva sagorijevaj! masno)! za energij!5 a mozak sagorijeva ketonska tijela ili ketone5 molek!le masno)e proizvedene ! jetri. 0ada se kaže da je organizam ! ketozi5 a prehrana koja dovodi do ketoze naziva se ketogena prehrana ili ketogena dijeta. sim masno)e i ketona5 neke stani7e tijela trebaj! gl!koz!5 a ako ne !nosimo dovoljno (e)era kroz prehran!5 tada jetra stvara potrebn! gl!koz! iz bjelančevina i masno)a. Kinjeni7a je da čovjek ne treba prehranom !nositi ni jedan jedini gram !gljikohidrata5 dok bez masti i bjelančevina ne može opstati b!d!)i da oni sadrže esen7ijalne tvari koje tijelo ne može izgraditi samo. 'e"!tim5 ketoaci%oza je ne(to sasvim dr!go. 0o je opasno stanje koje može nastati kod dijabetičara !slijed nedostatka inz!lina5 kad je
(e)er ! krvi visok5 a ne zbog smanjenog !nosa !gljikohidrata. ko dijabetičar na inz!lin! ima ketone ! !rin! istovremeno kad i visoki (e)er ! krvi5 to je znak da nema dovoljno inz!lina. +ako nema dovoljno inz!lina da potjera (e)er ! stani7e5 tijelo ne može tro(iti (e)er pa tro(i masno)! i ot!da ketoni. vo stanje može biti smrtonosno5 ali nema nikakve veze sa smanjenim !nosom !gljikohidrata ! prehrani. :is! opasni ketoni ve) visoki (e)er. 3ijabetičar koji istovremeno ima povi(en (e)er i ketone mora !zeti inz!lin5 popiti dosta vode te potražiti liječničk! pomo). :ovinar =arW 0a!bes intervj!irao je str!čnjake za ketoz! kada je pisao svoj revol!7ionarni Klanak za Ne' 4ork imes = What I% Its All 5een a 5ig )at (ie? @Što ako je sve to bila jedna velika debela laž?C. QQvii >ksperti s! objasnili da medi7inska str!ka i mediji mije(aj! pojmove ketoze i ketoa7idoze5 od kojih je ovaj posljednji jedna varijanta ketoze koja poga"a neliječene dijabetičare i može biti smrtonosna5 dok je ketoza sasvim prirodno stanje. 0a!bes obja(njava da ketoni nis! otrovni kako se to ! medijima često tvrdi5 nego !pravo s!protno Jedan od str!čnjaka pokazao je da i sr7e i mozak rade %9O !činkovitije na ketone5 nego na (e)ere. +ad smo ! ketozi imamo stabiln! razin! (e)era ! krvi5 osje)amo ve)i priljev energije5 ne osje)amo !mor ni glad i tijelo može p!no d!že izdržati bez hrane b!d!)i da je prist!p masti kao izvor! energije praktički neograničen @čak i osobe s normalnom tjelesnom težinom imaj! zalihe masti ! tijel!C. Fbog svega navedenog5 često dolazi do pogre(nog t!mačenja D;E prehrane5 osobito kada je se zamjenj!je s visokoproteinskim dijetama. $rehrana s niskim !djelom !gljikohidrata ili ketogena dijeta može imati visoki sadržaj bjelančevina ili visoki sadržaj masno)e5 ovisno o tome čime nadomje(tamo smanjeni !nos !gljikohidrata. Hisokoproteinske dijete smanj!j! !nos !gljikohidrata i !nos masno)a5 kao npr. 3!kanova dijeta ili $rotekal dijeta koja se zasniva na proteinskim napi7ima. vakve dijete5 ! kojima se za energij! tro(e bjelančevine5 dovode do stvaranja vi(ka d!(ika i nekih dr!gih elementa koji optere)!j! tijelo5
naročito jetr! i b!brege. monijak koji se inače normalno stvara p!tem metabolizma aminokiselina @iz bjelančevinaC i izl!č!je !rinom5 ! velikim kon7entra7ijama dovodi do hiperamonemije5 stanja toksičnog za mozak. +ako je ve) poznato5 sadržaj bjelančevina ! D;E prehrani nije pove)an5 on je normalan kao i ! standardnoj prehrani5 ali je pove)an !nos masti. Smanjeni !nos !gljikohidrata5 !z visok !nos masno)e5 nije nimalo (tetan. 0ijekom svoje d!ge povijesti čovjek nije !vijek imao prist!p obilj! namirni7a koje s! bile bogate !gljikohidratima5 zato se često nalazio # stanj# ketoze. U zimskom period! energij! je !glavnom dobivao od mesne i masne hrane te vlastitih masnih naslaga koje je nak!pljao ! period! ljeta i jeseni kada je imao prist!p vo)! i korjenastom povr)!5 tj. !gljikohidratima. Istraživanja !ro"eničkih naroda npr. >skima5 'asaija i Saama @Dapona7aC pokazala s! da s! ovi narodi tradi7ionalno jeli ekstremno masn! hran! s vrlo ograničenim !nosom !gljikohidrata bez ikakvih negativnih posljedi7a na svoje zdravlje. 3apače5 njihovo zdravstveno stanje istraživači s! pro7ijenili kao iz!zetno dobro5 dokle god s! se držali svoje tradi7ionalne prehrane. ntropolog Hilhjalm!r Steansson pro!čavao je početkom %&. stolje)a >skime na ljas7i čija se prehrana sastojala /&O od mesa i ribe. Fa vrijeme svog boravka me"! >skimima5 Steansson nije !očio ni jedan sl!čaj debljine5 dijabetesa niti dr!gih tipičnih bolesti dana(nji7e. I sam je prihvatio njihov način prehrane te je s 7ijelom svojom ekipom jeo samo meso i rib! ! trajanj! od - do / mjese7i svake godine. vo je bila čista ketogena dijeta @bez imalo !gljikohidrataC i Steansson se tako hranio svih devet godina dok je živio s >skimima. +ad se vratio ! gradski život i opisao svoje isk!stvo5 liječni7i s! ostali zapanjeni nad činjeni7om da njegovo zdravlje nije bilo nimalo nar!(eno. L!d!)i da se i sam Steansson pitao kakve je posljedi7e takva prehrana mogla ostaviti na njegovo zdravlje5 pristao je napraviti eksperimentaln! st!dij!. $lan je bio da provede 7ijel! godin! ! bolni7i
5ellevue ! :eB York! gdje ne)e jesti ni(ta dr!go osim mesa i masno)e. Diječni7i !klj!čeni ! ovo istraživanje koji s! do(li sa Harvarda$ "ornella i dr!gih prestižnih organiza7ija5 bili s! !vjereni da )e
Steansson i jo( jedan njegov kolega dobrovolja7 dr. +arsten nderson5 razviti ozbiljne zdravstvene probleme ili ! najmanj! r!k! ozbiljne nedostatke vitamina. :jihov !nos hrane pratio se !z strog! znanstven! provjer! i varanje nije dolazilo ! obzir. Sva hrana koj! s! !zimali bila je analizirana i na kraj! st!dije zabilježeni s! prosječni dnevni !nosi< kalorijaod % &&& do * 1&& proteina od 1&& do 14& grama @19%9O kalorijaC masno)a od %&& do *&& grama @#989O kalorijaC !gljikohidrata od # do 1% grama @1%O kalorijaC :a kraj! eksperimenta5 Steansson i nderson i dalje s! bili izvanrednog zdravlja5 nije do(lo ni do nedostatka vitamina niti do dr!gih zdravstvenih problema. Aez!ltati ove st!dije objavljeni s! ! 7ournal o% 5iological "hemistr 22viii jo( 1/*&. godine. 3akle5 razloga za brig! nema. Uostalom5 sve je vi(e znanstvenih istraživanja koja potvr"!j! prednosti prehrane sa sniženim !djelom !gljikohidrata !z pove)ani !nos masno)e5 ! odnos! na standardn! prehran! bogat! !gljikohidratima. $ozitivni rez!ltati !očeni s! kod mr(avljenja5 srčanih oboljenja5 dijabetesa i mnogih dr!gih tipičnih 7iviliza7ijskih bolesti.
6rani1a unosa ugljikohidrata kod mravljenja D;E nije dijeta niti program koji je za svakoga identičan. D;E je samo model ili okvir !n!tar kojeg svatko treba prona)i vlastiti način prehrane5 ovisno o tjelesnim predispozi7ijama i 7iljevima. +od
mr(avljenja je najvažnije odrediti količin! !gljikohidrata ! prehrani5 a b!d!)i da je svatko različito osjetljiv na !gljikohidrate5 nekim )e osobama manja količina !gljikohidrata izazvati jač! inz!linsk! reak7ij! @i nak!pljanje masnog tkivaC5 nego ve)a količina kod dr!gih. U D;E prehrani dozvoljene s! neke namirni7e koje5 ako se ne koriste !mjereno5 mog! blokirati mr(avljenje. Fato sam dozvoljene namirni7e svrstala ! dvije kategorije< prva kategorija s osnovnim namirni7ama koje predstavljaj! baz! prehrane5 i koje sadrže malo ili nimalo !gljikohidrata5 te dr!ga kategorija koja ob!hva)a dodatne namirni7e s ne(to vi(om količinom !gljikohidrata5 zbog čega je njihov dozvoljeni !nos dosta individ!alan. 0o s! mliječni proizvodi5 ora(asti plodovi i sjemenke5 vo)e i korjenasto povr)e. :eke osobe imaj! t! sre)! da se ne moraj! zamarati zbrajanjem !nesenih !gljikohidrata pa !spje(no mr(ave koriste)i i namirni7e dr!ge kategorije. +od jednih se radi o manjoj osjetljivosti na !gljikohidrate5 a kod dr!gih o !mjerenosti ! kori(tenj! ovih namirni7a. :eki lj!di jednostavno vi(e vole meso5 rib!5 jaja i povr)e s masno)om nego orahe5 vo)e i mliječne proizvode. 'e"!tim5 kod odre"enog broja lj!di ne dolazi do zadovoljavaj!)eg g!bitka kilograma i najče()e se radi o prekomjernoj !porabi !pravo n a mirni7a iz dr!ge kategorije. U tom je sl!čaj! možda potrebno posegn!ti za tabli7om prehrambenih vrijednosti i početi pratiti svoj dnevni !nos !gljikohidrata. :erijetko se iznenadimo kad otkrijemo koliko !gljikohidrata !stvari !nosimo prehranom5 čak i kada ne jedemo klasične namirni7e bogate (e)erom i (krobom. L!d!)i da smo me"!sobno jako različiti po osjetljivosti na !gljikohidrate i sklonosti nak!pljanj! s!vi(nih kilograma5 tako je i grani7a !nosa !gljikohidrata na kojoj počinje sagorijevanje masno)a5 kod svakog različita. Fato vam netko dr!gi te(ko može odrediti točn! količin! !gljikohidrata s kojom )ete !spje(no mr(avjeti i bolje je da to !činite sami. Jednostavno počnite zapisivati točne količine svega Što
jedete tijekom dana i takav dnevnik vodite nekoliko dana da se ne bi dogodilo da je !pravo taj jedan dan kad ste zapisivali namirni7e bio iznimka. $otom pomo)! tabli7e prehrambenih vrijednosti izrač!najte količin! !nesenih !gljikohidrata.
Sadržaj ugljikohidrata u nekim namirni1ama koje najče!e koristimo5 :'IA:I;
+DIKI:
S3A6J U
mlijeko5 jog!rt
1 dl
9g
slatko vrhnje
1 dl
*g
mileram5 kiselo vrhnje
1 dl
*g
avokado
1 kom. 1%& g
1g
ba de mi
1 dl @-9 gC
45 9 g
orasi
1 dl @9& gC
%g
lje(nja7i
1 dl @-9 gC
%59 g
s!n7okretove sjemenke
1 dl@-9 gC
8g
kokosovo bra(no
1 dl@*9 gC
%59 g
med
1 Kajna žliči7a @9 gC
4g
zelena salata
1&& g
1g
Špinat
1&& g
1g
krastava7
1&& g
159 g
(paroge
1&& g
%g
rotkvi7a
1&& g
%g
kelj p!pčar
1&& g
%g
7vjetača
1&& g
%59 g
poril !k
1&& g
%5 9 g
l!k
1 kom. @99 gC
*g
tikvi7e
1&& g
%59 g
b! nd eva
1&& g
%g
rajči7a
1&& g
*59 g
bi je li k!p!s
1&& g
4g
zelene mah!ne
1&& g
4g
pa pr ika
1 ko m. @1& & gC
45 9 g
lim!n bez kore
1 kom. @1&& gC
%59 g
grejp bez kore
Z kom. @8& gC
9g
jab !k a
Z k om. @-& gC
45 9 g
(!msko vo)e @prosjekC
1&& g
#g
Najbolje je da sami provjeravate sadržaj ugljikohidrata na pakiranjima namirnica$ kao i u tablicama prehrambenih vrijednosti.
,sje!aj gladi i sitosti je najbolji vodič Jedite kad ste gladni5 jedite dok vi(e niste gladni i nemojte se prejedati. vo je najvažnije pravilo5 ali iako zv!či jednostavno5 mnogi ga ne raz!mij!. Što znači jesti kad smo gladni? 0o znači da ne jedemo ako nismo gladni5 bez obzira koliko je sati i da li je Gvrijeme2za jelo. :ekome možda jeste vrijeme za jelo5 vama možda nije. Dj!di čija se prehrana zasniva na !gljikohidratima tro(e gl!koz! @(e)erC za energij!5 a kako zbog djelovanja inz!lina nemaj! mog!)nost tro(iti masno)e5 tako s! ovisni o novim obro7ima kojima nadop!nj!j! nove količine (e)era za energij!. 'e"!tim5 osobe koje s! se preba7ile na tro(enje masno)e5 nemaj! neprestan! potreb! za jelom5 jer masno)! kao izvor energije dobivaj!5 kako iz hrane5 tako i iz vlastitih masnih naslaga. Fato se ne trebate bojati preskočiti obrok5 ako ne osje)ate glad. Što znači jesti dok vi(e nismo gladni i ne prejedati se? 0o znači da jedemo polako5 !živamo ! hrani5 ali i osl!(k!jemo vlastiti osje)aj sitosti. +ada vi(e ne osje)amo glad5 znači da je dosta. U tom tren!tk! ve)ina lj!di jo( može nastaviti s jelom dok ne osjete da s! se prejeli i da ne mog! vi(e5 no to je ve) vi(ak. Istog tren!tka čim osjetimo da vi(e nismo gladni5 tada je dosta. 'nogima se čini da s! gladniji nego (to doista jes! pa često nap!ne tanj!r s vi(e hrane. $redlažem da svoj tanj!r nap!nite !mjerenom količinom hrane5 jedite polako i osl!(k!jte kada )e se pojaviti osje)aj sitosti5 a tada je dosta. ko ste ve) neko vrijeme na D;E prehrani5 sig!rno ste primijetili da je osje)aj sitosti d!gotrajan. :akon obroka trebali biste osje)ati sitost
najmanje 4 do 9 sati5 a ako ogladnite ve) nakon % do * sata5 to je znak da ! zadnjem obrok! niste !nijeli dovoljno masno)e ili ste pak !nijeli previ(e !gljikohidrata5 zato to popravite ! sljede)im obro7ima. sje)ate li glad5 pojedite obrok5 ali ne gri7kajte izme"! obrokaP :a početk! se nekim lj!dima doga"a da s! zaista gladni i tada je sasvim ! red! jesti5 ne treba trpjeti glad. D;E daje bolj! i d!gotrajnij! sitost i s manjim količinama hrane5 no dok smo jo( navikn!ti na ve)e količine (krobne hrane koja treba isp!niti na( stomak5 iako ne isp!njava potreb! za hranjivim tvarima5 često se na početk! doga"a da jedemo vi(e nego (to tijel! doista treba. vo ja nazivam Gpsiholo(ka glad2 i na samom početk! nema ni(ta lo(e ! toj pojavi5 ispočetka se jednostavno ne optere)!jte količinom hrane. Ubrzo )ete primijetiti da ste siti i s manjom količinom hrane5 a nakon kra)eg perioda prilagodbe5 na!čit )ete jesti kad ste gladni5 kao (to )ete na!čiti prestati jesti kad vi(e niste gladni. Lademe i sjemenke izme"! obroka gri7kamo najče()e samo iz navike5 iz dosade ili zato (to naprosto volimo gri7kati. v! biste navik! polako trebali izba7ivati !koliko želite ostvariti normalan odnos prema hrani. 'nogima je !pravo !zimanje hrane izme"! obroka i donijelo vi(ak kilograma. ;ilj D;Ea nije samo skidanje prekomjernih kilograma5 nego i stvaranje zdravih prehrambenih navika koje nas vi(e nikad ne)e dovesti do prekomjerne tjelesne težine. ;ilj je ostvariti normalan odnos prema hrani da jedemo zato (to smo gladni5 količine koje s! nam dovoljne da se zasitimo i to sve raspore"eno ! nekoliko glavnih obroka5 najče()e % do 4. :aravno d a j e hrana vi(e od p!kog zadovoljavanja tjelesnih potreba5 hrana je i !živanje i so7ijalna kategorija. D;E !pravo jest hrana za !živanje5 jer nam to omog!)!j! namirni7e s kojima možemo ma(tovito pripremati !k!sna jela. 0ako"er5 ! posebnim prilikama5 na proslavama5 ro"endanima i dr!ženjima5 možemo si pri!(titi slasti7e i
slične privlačne prigriske5 kao i ča(! vina5 jer je ta hrana za to i zami(ljena. Kim se približimo svojoj normalnoj tjelesnoj težini5 mr(avljenje se !sporava i na kraj! za!stavlja. vo nekima može biti r!striraj!)e5 pogotovo osobama koje s! optere)ene pogre(nim idealima izgleda. Fa ovo je kriva ind!strija mode koja name)e ideale manekenske5 skoro anoreksične mr(avosti5 čem! s! mlade djevojke često vrlo podložne. Dj!dsko tijelo5 a pogotovo žensko5 genetski je predodre"eno da ima odre"eni postotak masnog tkiva koje je potrebno za hormonaln! ravnotež! organizma. 'nogi koji misle da imaj! 9 do - kg vi(ka5 zapravo imaj! normaln! tjelesn! težin!5 ali je mog!)e da nemaj! čvrsto)! tijela zbog nedostatka tjelesne aktivnosti i zbog krive prehrane s p!no (e)era5 (kroba5 nezdravih biljnih !lja i kemikalija iz ind!strijski obra"enih namirni7a. +od njih )e D;E prehrana i tjelesna aktivnost dovesti do preoblikovanja i čvrsto)e tijela. +ako je mi(i)na masa teža od masnog tkiva5 mog!)e je izg!biti par kilograma masno)e5 a da vaga to ne pokaže b!d!)i da se istovremeno pove)ala mi(i)na masa. Fato s! 7entimetar ili vlastita odje)a bolji pokazatelji mr(avljenja od vage.
2ko mravljenje ne ide kako bismo htjeli 3r. ndreas >eneldt ! svojoj knjizi /atrevolutionen @$rehrambena revol!7ijaC dao je nekoliko korisnih savjeta za !spje(no mr(avljenje na d!že staze. zbiljniji vi(ak kilograma ne može nestati ni za mjese7 ni za dva5 koliko god nam to mediji obe)avali sa svim najnovijim č!dotvornim preparatima i metodama. Fa trajno mr(avljenje potrebne s! d!gotrajne promjene ! način! života i5 ono čega možda imamo najmanje strpljenje. D;E nije instantdijeta5 D;E je način života. Aazmi(ljajte pozitivno< ako ipak pomalo mr(avite5 na kraj! )ete se rije(iti vi(ka kilograma5 koliko god vremena za to trebalo. Kak i spori napredak je
napredak5 a pronalaženje načina prehrane s kojim se !z sitost reg!lira tjelesna težina5 osig!rat )e vam rez!ltat kojim )ete d!goročno biti zadovoljni. Jedite dovoljno masno)e da biste bili siti i zadovoljni. :e zabrinjavajte se da )ete se !debljati5 jer je nemog!)e dobiti masne zalihe bez dovoljno velikog !nosa !gljikohidrata. 3okle god je razina inz!lina ! krvi niska5 stani7e ne mog! spremati masno)! ! oblik! naslaga. U nekim je sl!čajevima ipak mog!)e dobiti nekoliko kilograma na početk! D;E prehrane5 ali tada se radi o težini5 a ne o ob!jm!. ko smo ranije d!gotrajno provodili izgladnj!j!)e dijete5 to nas je dovelo do g!bitka tek!)ine i mi(i)ne mase5 a vrlo je mog!)e da nas je dovelo i do smanjenja !n!tarnjih organa i demineraliza7ije kostij!. +ada počnemo !nositi vi(e hranjivih tvari5 tijelo nezaobilazno nastoji popraviti nastal! (tet!. Fato je sasvim !običajeno da se nakon zavr(ene k!re izgladnjivanja5 ponovno brzo dobije na težini. vo donekle vrijedi i kad se prije"e na D;E5 s jednom razlikom< dokle god ograničavamo !nos !gljikohidrata5 razina )e inz!lina biti niska5 a time )e biti otežano nak!pljanje masno)e na tijel!. :e možemo spriječiti tijelo ! vra)anj! izg!bljenog mi(i)nog tkiva i obnovi !n!tra(njih organa i kostij!. 0o ne bi ni bilo dobro. Što nam se vi(e mi(i)a vrati5 vi(e )e se !brzati sagorijevanje masno)e. Fato je mog!)a ne(to ve)a brojka na vagi5 ili možda nepromijenjena5 ako istovremeno dok dobivamo mi(i)e5 g!bimo masne naslage. :a kraj! )e i vaga početi pokazivati rez!ltat5 iako to ! težim sl!čajevima može potrajati i nekoliko tjedana do nekoliko mjese7i. :o5 dotad )e tijelo ve) poprimiti dr!gačiji5 zdraviji oblik. 3io osoba koje počn! s D;E prehranom ponekad doslovno shvate da ne trebaj! brojati kalorije i da mog! jesti koliko ih volja5 pa jednostavno pretjer!j! s količinom hrane. +od pretjeranog !nosa hrane tijelo nema razloga sagorijevati energij! iz masnih naslaga5 ve) tro(i energij! iz dobivene hrane. :ajče()e se radi o namirni7ama koje jedemo
i kad vi(e nismo gladni. Fbog toga treba biti oprezan s vrhnjem5 sirevima i ora(astim plodovima5 b!d!)i da s! to kalorične namirni7e s kojima se ! tijelo začas !nese 9&& do 1 &&& dodatnih i nepotrebnih kalorija. ko !sprkos tome ne dobivate na težini5 to je zapravo antastično5 ali naravno5 može za!staviti pro7es mr(avljenja. 'og!)e je jo( i to da mliječni proizvodi imaj! negativan !činak na mr(avljenje zbog mliječne bjelančevine koja potiče dodatni inz!lin. Fato se treba držati osnovnih namirni7a ili baze prehrane5 a sireve5 vrhnje i ora(aste plodove tretirati kao poslasti7e ili slatki(e koje treba koristiti s mjerom i oprezom. Isprobajte povremeni post @. Intermittent%asting$ I):$ vrlo pop!laran med! sljedbeni7ima Primal i Paleo stila življenja. $ovremeno preskočite obrok kad ba( niste jako gladni ili preskočite obroke jedan 7ijeli dan !z !zimanje dovoljno tek!)ine. vaj je savjet ipak vi(e !p!)en osobama koji s! ve) neko vrijeme na D;E prehrani i čije tijelo se preba7ilo na tro(enje masti za energij!. ni koji jed! standardn! prehran! bogat! !gljikohidratima za energij! tro(e gl!koz! i zato ovise o redovnim obro7ima kojima nadop!nj!j! energij!. 0akve osobe te(ko podnose glad5 no oni koji sagorijevaj! masti5 nemaj! nikakvih problema kada povremeno preskoče pokoji obrok. Uostalom5 to s! često radili i na(i davni pre7i5 jer hrane nikad nije bilo ! izobilj!. 0o je ne(to na (to s! na(i geni prilago"eni. $ozitivni !čin7i povremenog posta s! blagotvoran odmor za probavni s!stav5 či()enje i detoksika7ija tijela5 sjajnija i či()a koža5 mirniji i d!blji san te g!bitak pokojeg tvrdoglavog kilograma.
4H@ prehrana za posebne potrebe 6el!da7 i trb!(na (!pljina 7entar s! na(eg tijela iz kojeg 7rpimo snag!5 zdravlje i izdržljivost. 3a bi se hrana koj! jedemo pretvorila ! energij! i hranjive tvari potrebne tijel!5 hrana se mora pravilno i potp!no razgraditi i probaviti ! probavnom trakt!. 'e"!tim5 zbog neprirodnih namirni7a koje sačinjavaj! modern! prehran!5 probava se često ne odvija kako treba. +aže se da !sta možemo prevariti5 ali trb!h ne5 (to znači da nam !pravo on javlja da li je neka hrana koj! jedemo za nas dobra ili lo(a. Sve je ve)i broj osoba koje pate od raznih probavnih tegoba i kroničnih 7rijevnih bolesti. 3anas je vrlo !običajena sk!pina simptoma koja je dobila naziv ILS
He)e količine vlakana iz žitari7a nis! dobre za osjetljiv! probav!. 'oramo razlikovati topiva i netopiva vlakna. $rvih ima prvenstveno ! vo)! i povr)!5 a dr!gih !glavnom ! žitari7ama. 0vrdnja da s! vlakna iz žitari7a potrebna za dobr! probav! jo( je jedan veliki n!tri7ionistički mit i ne postoji niti jedan dokaz da bi ta netopiva vlakna bila korisnija za tijelo od topivih vlakna iz povr)a. Fapravo je obrn!to5 jer vlakna iz žitari7a i mah!narki5 čak i nekih vrsta povr)a5 djel!j! iritiraj!)e na 7rijeva i mog! !zrokovati 7ijeli niz problema. S dr!ge strane5 topiva vlakna iz povr)a i vo)a korisna s! zato (to se tope ! vodi pa tako poprimaj! želatinozn! konzisten7ij! i pomo)! 7rijevnih bakterija !spje(no ermentiraj!5 (to dovodi do sek!ndarnog iskori(tavanja odre"enih masnih kiselina. 0opiva vlakna iz povr)a tako"er pobolj(avaj! probav!5 kao i dovoljno masno)e5 dok prehrana siroma(na mastima i bogata netopivim vlaknima iz žitari7a5 stvara nad!tost i zatvor. 'noge osobe koje s! 7ijeli život patile od zatvora i nad!tog trb!ha5 dok god s! se držale Gzdrave2 prehrane bogate integralnim žitari7ama i netopivim vlaknima5 prelaskom na D;E napokon s! dobile normalno svakodnevno pražnjenje 7rijeva i ravni trb!h !mjesto nap!hanog balona. U 7rijevima živi kilogram i pol korisnih mliječnokiselih bakterija koje sačinjavaj! 8&O im!niteta. U 7rijevima se nalazi i velik broj živčanih stani7a koji je približno jednak broj! moždanih stani7a5 te se ! 7rijevima l!či i /9O važnog ne!rotransmitera serotonina. Serotonin !mir!je probavni s!stav i (alje por!ke od 7rijeva prema mozg!. :epravilna prehrana koja se zasniva na ve)em !djel! !gljikohidrata5 ! kombina7iji sa stresom i k!rama antibiotika5 pogod!je razmnožavanj! lo(ih bakterija i gljivi7a (to stvara neravnotež! 7rijevne lore. Jo( jedan čest !zrok trb!(nih i probavnih problema s! mliječni proizvodi. Heliki broj osoba ima pote(ko)e s probavljanjem laktoze @mliječnog (e)eraC5 a mnogi reagiraj! i na mliječne bjelančevine5 naročito kazein. :o ve)ina osoba koje ne podnose pasterizirano5 nemaj! problema sa sirovim nepasteriziranim mlijekomP $asteriza7ijom se
mlijeko zagrijava na visoke temperat!re (to izme"! ostalog dovodi do denat!riranja mliječnih bjelančevina koje tako mijenjaj! svoj prirodni oblik i postaj! te(ko probavljive. 0ako"er se !ni(tavaj! enzimi i lakto bakterije potrebne za razgradnj! mliječnog (e)era laktoze. :epodno(enje laktoze je najče()e sek!ndarno5 tj. nastaje kao posljedi7a nepodno(enja gl!tena5 pa kada se iz prehrane izba7i gl!ten5 često dolazi do ponovne toleran7ije mlijeka. 0reba napomen!ti da s! ermentirani mliječni proizvodi p!no lak(i za probav!5 naročito ako s! dobiveni od neobra"enog mlijeka. sobe koje imaj! bilo koji st!panj osjetljivosti na mliječne proizvode ne bi trebale nikada piti pasterizirano mlijeko5 ve) samo sirovo i neobra"eno. 'asla7 ni kod osjetljivih ne predstavlja problem5 jer sadrži ve)inom mliječn! mast koja je ne!tralna i ne sadrži bjelančevine ni mliječni (e)er. U sl!čaj! iz!zetne osjetljivosti5 tj. alergije na mliječn! bjelančevin!5 može se napraviti maslo5 tj. proči()eni masla7
Aelena kura Felena k!ra je jedna varijanta D;E prehrane s ne(to strožim izborom namirni7a koja dovodi do svojevrsnog či()enja organizma. vim načinom prehrane !klanja se osje)aj nad!tosti i bolovi ! trb!h!5 kronični !mor nestaje i osje)a se novi priljev energije. Imate li tvrdokorni vi(ak kilograma kojeg se nikako ne možete rije(iti5 Felena k!ra )e vam i ! tome pomo)i. '!či li vas neodoljiva želja za slatkim ili gri7kanjem izme"! obroka5 ili osje)ate da nemate kontrol! nad apetitom5 tada je Felena k!ra !pravo za vas jer se s ovim načinom prehrane liječi ovisnost o (e)er! i pretjerana potreba za jelom. Felena k!ra znači da se nekoliko tjedana5 jo( bolje i nekoliko mjese7i5 jede hrana koja se sastoji od !glavnom zelenog povr)a5 bjelančevina i masno)e. 3akle D;E prehrana5 ali bez mliječnih proizvoda i bez vo)a. ;ilj Felene k!re je da se za!stave pro7esi vrenja ! tijel! do kojih dolazi zbog pretjeranog !nosa !gljikohidrata i nepravilne i nepotp!ne razgradnje namirni7a ! probavnom trakt!. Ugljikohidrati svih oblika predstavljaj! hran! za kvasne gljivi7e5 slične onima koje koristimo kad pečemo kr!h. ve kvasne gljivi7e !zrok!j! pro7ese vrenja ! tijel!5 a otpadni prod!kti tih pro7esa5 izme"! ostalog5 pr!žaj! osje)aj otečenosti5 !zrok!j! !mor5 čak i pote(ko)e s kon7entra7ijom. 0o se stanje može prekin!ti samo potp!nim izba7ivanjem hrane za gljivi7e !gljikohidrata. :aravno5 na neko vrijeme. 3osljednost ! provo"enj! k!re neophodna je za dobar rez!ltat. vo je čista detoksiika7ija tijela koja probavnom s!stav! daje prijeko potreban odmor od pro7esa vrenja5 pobolj(ava probav! hrane i pomaže tijel! da se vrati ! ravnotež!. Aez!ltati se vide brzo5 !z pozitivne zdravstvene promjene5 kao i ravniji trb!h. Iako zv!či radikalno5 Felen! k!r! ipak nije te(ko provoditi zato (to nema osje)aja gladi. +ao i kod D;E prehrane5 dozvoljene se namirni7e jed! do sitosti.
Felen! k!r! je razvila Litten Jonsson5 spe7ijalisti7a i vode)a osoba ! Skandinaviji za liječenje ovisnosti o (e)er!. +!r! tako"er prepor!č!je i Sanna >hdin5 nezavisna znanstveni7a s doktoratom iz im!nologije5 predavač i pisa7 knjiga o samois7jeljenj! s holističkim pogledom na zdravlje. Hrlo je jednostavno i)i ! k!povin! i pripremati hran! s čistim namirni7ama5 sve ide p!no bržeP Lez osje)aja grižnje savjesti možemo koristiti prirodne masno)e5 a to nam omog!)ava da b!demo siti i s manjom količinom hrane nego ranije. sim toga pobolj(avaj! se ten i kosa5 pam)enje i san5 dobiva se vi(e energije i vitalnosti.
6ljivi1a kandida 'poast modernog doba $ostoji mnogo vrsta kvasnih gljivi7a koje žive ! na(em probavnom trakt!5 a kod žena i ! rodni7i5 koje se pod odre"enim okolnostima @npr. kod bakterijske neravnoteže nakon k!re antibioti7imaC mog! pretvoriti ! agresivni oblik i dovesti do mnogih zdravstvenih problema. 'oderni stil života5 brza hrana5 pretjerani !nos (e)era i bijelog bra(na5 stres5 r!tinsko prepisivanje antibiotika5 kontra7ep7ijskih pil!la itd.5 mog! dovesti do inek7ije patogenim obli7ima gljivi7a koje !zrok!j! mnoge kronične poreme)aje ! tijel!. :ajče()e dolazi do inek7ije gljivi7om kandida @lat. ;andida albicans: koja napada kož! i nokte te oraln!5 vaginaln!5 !rinarn! i analn! sl!zni7!5 a može napasti i bronhije i pl!)a. U normalnim okolnostima kontrol! nad kvasnim gljivi7ama drže dobro)!dne bakterije pris!tne ! na(im 7rijevima5 im!nolo(ki s!stav i !ravnotežena p vrijednost. :o ako se 7rijevna lora poremeti5 gljivi7e se pretvaraj! ! patogeni oblik. $ris!tnost kandide može se dijagnosti7irati pomo)! testova. visno o laboratorij!5 može se izvr(iti analiza stoli7e na gljivi7e5 analiza plj!vačke ili krvi na antitijela @Ig= i IgC na kandid! ili analiza !rina koja pokaz!je pris!tnost gljivi7a @ east%ungal dsbiosis markers:.
:ajče()i simptomi kod inek7ije kvasnim gljivi7ama s!< snažna želja za slatkom hranom5 kr!hom5 tjesteninom i slično5 lo( zadah iz !sta5 bijele naslage na jezik!5 vjetrovi i nap!hanost ! trb!h! za vrijeme i nakon jela5 osje)aj prezasi)enosti5 inek7ije i !pale5 česte prehlade5 alergije ili preosjetljivost5 s!ha sl!zni7a5 s!ha koža i ek7em5 problemi s kon7entra7ijom5 kronični !mor5 česte glavobolje5 poreme)ena razina (e)era ! krvi5 psihička nestabilnost i promjene raspoloženja5 $'S5 hladne r!ke i stopala5 hemoroidi5 proljev ili zatvor5 vaginalna inek7ija iRili bol5 svrbež5 is7jedak iz rodni7e. $arazitski oblik kandide ! organizm! izl!č!je otpadne tvari koje optere)!j! jetr! i 7ijelo tijelo. :pr. kandida može proizvesti jedn! vrst! lažnog estrogena koji tijel! signalizira da ga ima dovoljno. 0ime se nar!(ava prirodna proizvodnja ovog hormona (to može dovesti do poreme)aja menstr!alnog 7ikl!sa. ko je razina (e)era ! krvi visoka5 gljivi7a može proizvesti etanol @alkoholC5 a jo( jedan n!sproizvod aktivnosti gljivi7a je a7etaldehid5 tvar slična ormaldehid!5 koji se zamje)!je ! lo(em zadah! iz !sta. Inek7ija kandidom može dovesti do raznih biokemijskih poreme)aja ! organizm! kao (to s! ometanje proizvodnje kolagena5 oksida7ij! masnih kiselina i blokiranje normalnih živčanih !nk7ija. 3akle5 kandida je vrlo ozbiljna bolest. Fbog različite težine i vrste simptoma5 te(ko je pro7ijeniti koliki broj osoba ima inek7ij! kandidom5 ali statistika pokaz!je da svaka tre)a osoba ! zapadnim zemljama ima ili je imala neki parazitski oblik kandideQQiQ. :ajče()i !zro7i inek7ije kandidom s!< pretjerani !nos namirni7a bogatih (e)erom i (krobom5 k!re antibioti7ima5 kori(tenje kontra7ep7ijskih pil!la5 terapije kortizolom5 hormonalne promjene5 nepodno(enje gl!tena i kazeina5 nedostatak žel!čane kiseline5 kiselo l!žnata ne!ravnoteženost tijela. Svi ovi aktori mog! nar!(iti osjetljiv! ravnotež! izme"! dobrih i lo(ih mikroorganizama ! 7rijevnoj lori (to lako dovodi do inek7ija. va neravnoteža negativno !tječe na za(titn!
!nk7ij! 7rijevne lore i time oslablj!je prirodn! otpornost organizma prema bolestima.
2nti'kandida program Aadikalna promjena načina prehrane i nekoliko mjese7i stroge dijete može rije(iti problem inek7ije kandidom. =ljivi7e se hrane !gljikohidratima5 a b!d!)i da s! gl!koza i r!ktoza vrste (e)era od kojih gljivi7e najče()e žive5 najvažnije je ograničiti !nos !gljikohidrata. 3ijeta protiv kandide !stvari je D;E prehrana s ne(to strožim izborom namirni7a5 ve)inom slična Felenoj k!ri. Hažno je napomen!ti da D;E znači lo' carb high%at 5 tj. manje !gljikohidrata i vi(e masno)e5 (to znači da se smanjeni !nos !gljikohidrata nadokna"!je pove)anim !nosom zdravih prirodnih masno)a. vo nije dijeta koja ograničava količin! hrane5 ve) samo vrst! hrane. Jedite kad ste gladni i jedite koliko treba da se zasitite5 jer se ne radi o odri7anj! ve) o m!drom biranj!P
Iz prehrane iz5acite sve namirni7e koje sadrže (e)er5 slatki(e5 kekse5 kolače5 čokolad!5 marmelad!M sve vrste (e)era5 med5 javorov sir!p5 sir!p agave5 ječmeni i rižin sladM sokove i svi zasla"ene napitke5 vo)ne jog!rteM sva alkoholna pi)a i o7atM sve namirni7e koje sadrže bra(no i (krob5 kr!h5 tjestenin!5 pe7ivaM pah!lji7e i m!sli za dor!čak5 žitne ka(i7eM sve žitari7e i sve mah!narke @grahori7eCM riž!5 k!k!r!z5 palent!5 k!s k!s5 b!lg!rM sve vrste vo)a i s!(eno vo)eM kr!mpir5 čips5 pržene kr!mpiri)eM
korjenasto povr)e @7ikl!5 mrkv! i sličnoCM mlijeko i mliječne proizvode @iz!zetak s! doma)i keir5 doma)i jog!rt i masla7CM kvasa7M gljiveM k!povn! majonez! i kečapM s!homesnate i konzervirane proizvodeM mje(avine začina koje sadrže gl!taminate i ekstrakte kvas7aM ind!strijske prera"evine p!ne !mjetnih dodataka i kemikalijaM margarinM rainirana biljna !lja @s!n7okretovo5 sojino5 k!k!r!znoCM kav! i 7rni čaj.
2ožete jesti meso i perad5 najbolje meso pa(nih životinja i slobodnih koko(i @ne !klanjajte masno)! s mesa i kož! s piletineCM rib! i dr!g! morsk! hran!5 nastojite če()e jesti plav! rib! zbog omege* @npr. srdele5 in)!ni5 sk!(e5 t!neCM jaja5 najbolja s! organska ili jaja slobodnih koko(iM povr)e koje raste iznad zemlje5 ali ne gljive5 po mog!)nosti iz organskog !zgoja @sve vrste k!p!sa5 brok!l!5 7vjetač!5 kelj5 prok!li7e5 (pinat5 blitv!5 broskv! @ra(tik!C5 zelene mah!ne5 artičoke5 (paroge5 tikvi7e5 patlidžane5 masline5 sve vrste zelene salate5 krastav7e5 rajči7e5 paprike5 koromač5 7elerCM masti< masla75 pile)!5 pačj!5 gove"! i svinjsk! mast5 hladno pre(ano kokosovo !ljeM
hladno pre(ana !lja< maslinovo5 laneno i sezamovo5 !lje jetre bakalaraM laktoermentirane namirni7e< doma)i keir5 doma)i jog!rt i doma)i kiseli k!p!sM l!k5 če(njak5 "!mbir5 začinsko biljeM avokado5 lim!nM algeM izn!tri7eM s!ho meso< doma)! slanin!5 pr(!t i kobasi7e @samo ako ne sadrže gl!taminate5 nitrite i dr!ge (tetne kemikalijeCM j!he od kostij!< mesne5 koko(je5 ribljeM j!he i sokove od povr)aM ka(aste sokove od povr)a i zdravih masno)a
ili !z !mak napravljen od masla7a5 ž!manjaka5 maslinovog !lja i začinskog bilja.
15avezne namirnice :aročito je važno da jedete p!no če(njaka5 obavezno !z svaki obrok. Ke(njak je vrlo ljekovit5 izme"! ostalog djel!je protiv bakterija5 vir!sa i gljivi7a5 jača im!nitet i potpomaže razvoj korisnih bakterija ! 7rijevima. 3oma)i keir5 po mog!)nosti od doma)eg mlijeka @kravljeg ili kozjegC5 !zimajte vi(e p!ta tijekom dana po jedn! (ali7!. +eir pomaže izgradnji normalne i zdrave 7rijevne lore. Uzimajte dnevno % do 4 žli7e hladno pre(anog kokosovog !lja. +aprilična i la!rinska kiselina iz kokosovog !lja djel!j! anti!galno. $očnite s 1 žliči7om na dan ako ga nikad niste koristili i post!pno pove)avajte doz!. :ajjednostavnije je !zeti ovo !lje tako da ga rastopite ! (ali7i čaja ili kave5 no možete ga jesti i žli7om ako vam tako odgovara. J!he od kostij! s! obavezne. :apravite doma)i kiseli k!p!s jer je k!povni pasteriziran5 (to znači da s! korisne laktobakterije !ni(tene. +oristite često maslinovo !lje5 lim!n5 l!k5 alge5 "!mbir5 kajenski papar i k!rk!m!. 'o%aci prehrani i 5iljni pripravci $očnite !zimati dodatak vlakana za či()enje 7rijeva ! oblik! % žli7e svježe samljevenih sjemenki lana ili 1 žli7! lj!ski psllium sjemenkiQQQ s najmanje * dl vode. $očnite !zimati neki anti!galni pripravak5 kao npr. ekstrakt sjemenki grejpa ili !lje origana. :akon nekoliko dana5 ili jednog tjedna5 počnite !zimati probiotike ! tabletama da biste potpomogli stvaranje zdrave 7rijevne lore.
Uzimajte neki pripravak za jačanje im!niteta. 3a biste izabrali najdjelotvornije pripravke5 najbolje je da se savjet!jte s ito terape!tom5 liječnikom ili arma7e!tom.
7or5a protiv kan%i%e mora se o%vijati na vi+e 6rontova i svi s# %ijelovi po%je%nako važni Izgladnjeti gljivi7! !skra)!j!)i joj hran! @pomo)! dijete s minimalnim !nosom !gljikohidrataC. Uni(titi je do kraja @pomo)! anti!ngalnih pripravakaC. Izgraditi zdrav! 7rijevn! lor! @pomo)! hrane bogate probiotičkim bakterijama @doma)i keir i doma)i kiseli k!p!sC i probio tika ! tabletama. $omo)i 7rijevnoj stjen7i da se oporavi i za7ijeli @pomo)! j!ha od kostij!C. jačati im!nitet @pomo)! n!tritivno bogate hrane5 če(njaka i po potrebi nekog dodatnog sredstvaC. 'nogi str!čnja7i prepor!č!j! dijet! protiv kandide koja isklj!č!je (e)ere i bijelo bra(no5 ali sadrži bra(no 7jelovitih žitari7a5 riž! i slično. :ažalost5 takva dijeta nije djelotvorna5 jer se sve žitari7e sastoje od (kroba koji je čista gl!koza5 tako da nema razlike izme"! bijelog bra(na i bra(na 7jelovitih žitari7a. Sve je to hrana gljivi7ama i sve jednostavno treba izba7iti. :akon dijete i obavljenih testova pomalo vra)ajte pojedine namirni7e ! prehran!< korjenasto povr)e5 vo)e5 mliječne proizvode. 3obro razmislite želite li ! prehran! vratiti mah!narke i žitari7e5 a (e)er i bijelo bra(no svakako izba7ite za!vijek. 'ie4o66 reakcija >limina7ija kandide može dovesti do simptoma zvanih die=o%% reak7ija. +ad stani7e kvasnih gljivi7a počinj! od!mirati5 one otp!(taj! svoje metaboličke n!sprod!kte ! tijelo. +andida otp!(ta mnoge različite
toksine5 izme"! ostalih etanol i a7etaldehid. Jetra je glavni organ za elimina7ij! toksičnih tvari i die=o%% reak7ija znači da je jetra preoptere)ena. Simptomi mog! biti< m!čnina5 glavobolja5 !mor5 vrtoglavi7a5 nad!tost5 plinovi ! 7rijevima5 zatvor ili proljev5 pove)ana bol ! zglobovima ili mi(i)ima5 povi(en broj otk!7aja sr7a5 hladne r!ke i noge5 znojenje5 grozni7a5 p!7anje kože5 opetovane inek7ije rodni7e5 prostate ili sin!sa. vi simptomi najče()e nestaj! ! rok! od jednog tjedna5 ali ponekad znaj! trajati i d!že. :eke stvari mog! pomo)i da se reak7ija !spori ili da se !brza izba7ivanje toksina iz tijela< 'lijeko čička @&libum marianum: pomaže jetri da izba7i toksine. Smanjiti ili privremeno prekin!ti !zimanje anti!galnih pripravaka. vi priprav7i djel!j! tako da razbijaj! stjenke stani7a kandide koja tada otp!(ta mnoge toksine. Smanjivanjem !zimanja anti!galnih pripravaka5 smanj!je se količina oslobo"enih toksina. Kim se počnete osje)ati bolje5 ponovno možete pove)ati doz!. Smanjiti doz! probiotika. 'anje je vjerojatno da !pravo probioti7i !zrok!j! die=o%% reak7ij!5 ali ako imate jake simptome5 privremeno smanjivanje doze može pomo)i. Uzimanje vi(e vode. Hoda pomaže da se oslobo"eni toksini ispir! iz tijela. Usporite tempo i odmarajte se koliko god možete. Stres može oslabiti nadb!brežne žlijezde i smanjiti sposobnost tijela da se bori protiv patogena. dmorom i op!(tanjem pomažete svom im!nolo(kom s!stav! da odradi svoj posao. 3odatak ; vitamina @1 &&& mgC može ojačati nadb!brežne žlijezde i obnoviti im!nitet.
Aazni obli7i detoksiika7ije @či()enja organizmaC ! oblik! sa!ne5 s!hog četkanja i slično potič! 7irk!la7ij! i limni protok (to pomaže tijel! ! izba7ivanj! toksina.
"arika koja nedostaje # temelja1 ili juha od kostiju 'nogi lj!di i dje7a pate od probavnih tegoba i alergije na hran!5 ali i mnoge dr!ge bolesti za koje vjer!jemo da nemaj! veze s probavom i alergijama5 zapravo s! posljedi7a nepravilne probave i nepodno(enja hrane. :ajče()i razlog ovim zdravstvenim problemima je nar!(ena 7rijevna lora koja !zrok!je prop!snost 7rijeva. 'liječnokisele bakterije @laktobakterije ili probiotičke bakterijeC koje žive ! na(im 7rijevima igraj! pres!dn! !log! ! jačanj! im!niteta i za(tite organizma od raznih bolesnih stanja. :ar!(ena 7rijevna lora znači lo( bakterijski sastav5 prekobrojno množenje odre"enih patogenih sojeva bakterija i prekomjerno množenje gljivi7e kandide (to !zrok!je prop!snost 7rijeva. Fbog nar!(ene 7rijevne lore i prop!snosti 7rijeva nepotp!no probavljene komponente hrane prolaze kroz 7rijevn! stjenk! i !laze ! krvotok5 gdje izazivaj! im!nolo(k! ili alergijsk! reak7ij!. 'nogi se m!če da otkrij! na koj! s! hran! alergični5 ali to je zapravo jako te(ko !tvrditi kad je ! pitanj! prop!snost 7rijeva. Fbog o(te)ene 7rijevne stjenke ve)ina se hrane ne probavlja pravilno5 (to može izazvati tren!tn! alergijsk! reak7ij!5 ali i zaka(njel! koja se maniestira tek nakon nekoliko dana5 čak i nekoliko tjedana. +ako se ove reak7ije preklapaj!5 ne možemo nikad biti sig!rni koja hrana je !zrokovala koj! reak7ij!. 3r. :atasha ;ampbell'7Lride smatra da kada bismo radili alergijske testove dva p!ta dnevno tijekom dva tjedna5 pokazalo bi se da smo alergični na sve (to jedemo. 3okle god je 7rijevna stjenka o(te)ena5 ne)emo nigdje sti)i b!demo li samo izba7ivali namirni7e za koje mislimo da ih ne podnosimo. Jedini pravi način za rje(avanje problema sa alergijama je izlječenje 7rijevne stjenke. 0ada )e se ve)ina hrane pravilno probavljati5 a mnoge alergije )e netragom nestati.
:epravilna probava hrane dovodi i do dr!gih velikih problema5 jer nedovoljno iskori(tavanje n!trijenata !jedno znači ozbiljni nedostatak esen7ijalnih vitamina5 minerala i dr!gih vitalnih tvari o kojima ovisi na(e zdravlje. ipokrat je davno smatrao da sve bolesti počinj! ! 7rijevima i danas se sve vi(e liječnika !nk7ionalne medi7ine slaže s tim. :epravilna probava može biti !zrok mnogim ozbiljnijim bolestima. St!diraj!)i zdravstvena stanja stotina pa7ijenata oboljelih od a!tizma5 pote(ko)a s !čenjem i kon7entra7ijom i dr!gih poreme)aja pona(anja5 doktori7a ;ampbell'7Lride otkrila je da ! gotovo svim sl!čajevima ova dje7a i odrasli pate od probavnih tegoba koje s! često ozbiljne prirode. +roz svoje istraživanje5 !stanovila je !zročnoposljedičn! vez! izme"! nezdrave 7rijevne lore5 slabe probave i toksičnosti kemikalija nastalih od neprobavljene hrane5 koje mog! ozbiljno !groziti kemij! mozga. vo je nazvala crijevno=psiholo6ki sindrom <3ut and Pscholog &ndrome: $ ! medi7ini poznatiji kao =$S. :eprobavljeni !gljikohidrati5 slaba probava i brojčana nadmo) kandide rez!ltiraj! proizvodnjom etanola i a7etaldehida ! 7rijevima5 (to može imati te(ke posljedi7e na kemij! i razvoj mozga5 osobito kod dje7e. I mnogi dr!gi toksini i bakterije pris!tni s! kod =$S pa7ijenata5 jer mnoge bakterije proizvode ne!rotoksine koji mog! imati za posljedi7! a!tistično pona(anje. L!d!)i da je glavni !zrok opisanih problema pogre(na prehrana5 znači da se pravilnom prehranom može izliječiti 7rijevna stjenka i dovesti ! ravnotež! 7rijevna lora. 3oma)i keir je od svih ermentiranih namirni7a najjače sredstvo za izgradnj! normalne i zdrave 7rijevne lore5 o čem! je ve) bilo riječi. :o ima jo( jedna zaboravljena namirni7a koja pomaže za7jeljivanje 7rijevne stjenke5 pop!t karike koja nedostaje ! modernoj prehrani. 0o je j!ha od kostij! ili temelja7 @b!jonC. 'esne5 koko(je i riblje j!he od kostij! osig!ravaj! gra"evinski materijal za rast i obnavljanje stani7a 7rijevne stjenke i imaj! za7jelj!j!)i !činak na !palne pro7ese ! 7rijevima. +ako se ! 7rijevima
nalaz alazii 8& 8&O O im!n im!nol olo( o(kke za(t za(tit itee organ rganiizma5 zma5 tak tako zd zdra rava va 7ri 7rijev jeva osig!ravaj! op)enito dobro zdravlje. J!he od kostij! pomaž! dobr! probav! i stolje)ima s! predstavljale narodni lijek za probavni s!stav. U k!hinjama na(ih baka5 kao i ! ve)ini svjetskih tradi7ionalnih k!hinja5 j!he od kostij! imale s! važn! !log! ! pripremi hrane i smatrane s! lijekom za sve. Uvijek se znalo da masna koko(ja j!ha pomaže protiv prehlade i davala se bolesni7ima za brži oporavak. J!he od kostij! sadrže minerale5 izme"! ostalog kal7ij i magnezij5 ! takvom oblik! ! kojem ih tijelo najlak(e može iskoristiti. J!he od kostij! sadrže tvari iz hrsk hrskav avi7 i7aa i teti tetiva va
arome5 otkriven je mononatrij gl!taminat @pojačivač ok!saC koji5 na vrlo vrlo jet jetin in na nači čin5 n5 hran hranii da daje je mesn mesnii ok ok!!s. 0ako 0ako s! na nast stal alee ko ko7k 7kee i kon7entrati za j!h!5 j!he iz vre)i7e5 mje(avine začina5 gotovi !ma7i i sva gotova i pol!gotova jela. 3oma)i temelja75 tj. ljekovita j!ha od kost ko stij ij!! bo boga gata ta hran hranji jivi vim m tvar tvarim ima5 a5 izba izbače čena na je iz na na(eg (eg jelo jelovn vnik ikaa ! zamjen! za jetine s!pstit!te koji sadržavaj! iz!zetno (tetno sredstvo gl!taminate. Fato bi bilo jako m!dro vratiti doma)e j!he od kostij! ! na(e jelovnike.
Tele)i ili j#ne)i temeljac Fa priprem! ovog temelj7a izaberite dijelove s kostima< koljeni7!5 zglobove5 rebra5 dijelove od vrata i sl. Famolite mesara da koljeni7! nareže na manje dijelove5 kako biste kasnije mogli lak(e do)i do ko(tane srži. Stavite kosti ! lona7 i pokrijte ih vodom. 3odajte malo o7ta5 može i jab!čnog5 to )e pomo)i da se minerali izv!k! iz kostij!. :eka sve tako odstoji jedan sat. 3ijelove kostij! koji na sebi imaj! meso5 možete ! me"!vremen! zape)i ! pe)ni7i na laganoj temperat!ri dok ne !hvate boj!. vaj post!pak temelj7! daje bolji ok!s5 ali nije obavezan. Fapečene kosti i sok koji s! otp!stile stavite ! lona7 s kostima pa jo( dodajte povr)e< mrkve5 l!k i 7eler. Fak!hajte. :a vrh! )e se sk!piti dosta pjene5 to je nečisto)a pa je !klonite žli7om. Fatim smanjite vatr!5 dodajte svježi timijan @majčin! d!(i7!C i zdrobljeni papar ! zrn! pa ostavite da temelja7 k!ha. Fa pravi5 g!sti5 želatinozni temelja75 trebali biste kosti k!hati 1% ili vi(e i(e sati sati na tihoj ihoj vatri atri.. $rem $remaa SallW allW Eal Eallon5 lon5 a! a!to tori ri7i 7i Nourishing raditions0 he "ookbook that "hallenges Politicall "orrect Nutrition and the !iet !ictocrats @$rehrambene tradi7ije< +!hari7a koja propit!je
politički korektne i sl!žbene prehrambene smjerni7eC5 čak i do #% sata. :eposredno prije zavr(etka k!hanja5 temelj7! dodajte svježi per(in i sve prok!hajte jo( deset min!ta5 potom temelja7 pro7ijedite i ohladite. hla h la"e "eni ni tem temelja elja77 izgl izgled edaa ka kaoo žela želati tina na55 a na vrh! vrh! )e se izdv izdvoj ojit itii stvrdn!ta masno)a. La7ite je jer nakon toliko sati k!hanja ne)e imati
dobar ok!s. 0emelja7 se može podijeliti ! male por7ije i zamrzn!ti5 a kasnije ga koristite za k!hanje jela5 variva5 !maka5 g!la(a i j!ha. vako k!ha k! hani ni teme temelj lja7 a7 ob obič ično no je jako jakogg ko kon7 n7en entr trir iran anog og ok ok!s !saa pa ga treb trebaa razrijediti vodom ako ga želite jesti kao j!h!. bratite pažnj! na to da temelja7 nije posoljen pa !običajeno solite jela ! kojima ga koristite. 3r!g 3r!gii na nači činn k! k!ha hanj njaa j!he j!he od ko kost stij ij!! je kra) kra)i5 i5 prem premaa do dokt ktor ori7 i7ii ;ampbell'7Lride. U j!h! se dodaje sol i k!ha se tri sata5 (to je po mom mi(ljenj! prekratko. Ja je k!ham najmanje (est sati. va j!ha se ne razrje"!je vodom5 ve) se jede ili pije takva kakva jest. 'ože se č!vati ! hladnjak! do sedam dana5 a osobe s probavnim smetnjama i 7rijevnim bolestima trebale bije piti nekoliko p!ta tijekom dana. Kim pro7ijedimo j!h!5 jako je važno da iz nje odvojimo sve masne i želatinozne dijelove oko kostij! i da izv!čemo srž iz kostij!. 0o s! najzdraviji dijelovi koji s! pravi lijek za za7jeljivanje 7rijevne stjenke. Samo gole kosti se ba7aj!. $odgrijavaj te samo on! količin! j!he koj! )ete !potrijebiti5 ali nikad ! mikrovalnoj pe)ni7i jer ona !ni(tava hran!. Hažno je pojesti sve masne dijelove s kostij! i srž iz kostij!5 jer je ona ljekovita. Umjesto tjestenine ! j!h! dodajte razm!)eni ž!manjak5 a dodajte i žliči7! masla7a ili kokosovog !lja5 ako j!ha nije dovoljno masna.
oko+ji temeljac +oko(ja j!ha je naročito blaga za osobe s osjetljivim 7rijevima i probavnim tegobama. Upotrijebite 7ijel! koko( ili dijelove koko(i s kostima< vrat5 le"a5 prsne kosti i krila. $o mog!)nosti dodajte i pile)e noge. :aravno5 najbolje s! doma)e koko(i. $ost!pak je isti kao kod j!ne)eg temelj7a5 koristi se isto povr)e i začini5 ali koko( ne treba stavljati ! pe)ni7! da se zapeče. Sve odmah stavite ! hladn! vod!5 s povr)em i malo o7ta. Kim j!ha zak!ha5 !klonite pjen! i k!hajte je na laganoj vatri - do 8 sati. J!h! pro7ijedite5 a meso očistite od kostij!. 'ožete ga koristiti za razne salate5 jela zapečena s povr)em ili od komada mesa napravite pa(tet!.
Ri5lja j#ha Fa prip pripre rem! m! ribl ribljeg jeg teme temelj lj7a 7a ne ko kori rist stit itee plav plav!! rib! rib!.. sjet sjetlj ljiv ivee vi(estr!ko nezasi)ene masno)e iz plave ribe mog! oksidirati tijekom d!gotrajnog k!hanja5 a osim toga plava riba daje gorak ok!s j!hi. Lirajte bijel! rib!5 zajedno s kostima i glavama koje s! bogate jodom i vitaminima topivima ! masti. $ovr)e možete malo popržiti na masla7! da omek(a5 zatim dodajte rib! i sve prelijte vodom. Ili sve sastojke stavite stavite ! hladn! hladn! vod! pa dodajte dodajte maslinovo maslinovo !lje. Aibljoj Aibljoj j!hi obavezno obavezno doda do dajt jtee malo malo bije bijelo logg vina vina.. Kim Kim zak! zak!ha ha55 !k !klo loni nite te pjen pjen!! pa do doda dajt jtee per(in5 timijan @majčin! d!(i7!C5 papar i sol. +!hajte na tihoj vatri5 (to d!že to bolje. ko imate osjetljiva 7rijeva5 sindrom iritabilnog kolona ili kronične !palne 7rijevne bolesti5 povr)e treba biti dobro rask!hano5 jer sirovo povr)e može biti iritiraj!)e za osjetljiva 7rijeva. Izbjegavajte jako vlaknasto povr)e< k!p!s5 7eler5 stabljike 7vjetače i brok!le5 kao i dr!ge dijelove koji izgledaj! previ(e vlaknasto. $ovr)e jedite s dosta masla7a i nasj na sje7 e7ka kano nogg če(n če(nja jaka ka.. Jedi Jedite te j!he j!he od ko kost stij ij!! s k! k!ha hani nim m meso mesom m i pripadaj!)om masno)om te dodajte ž!manjak kao dodatni izvor vitamina i dobrih masno)a. Istovremeno5 dok se koriste j!he od kostij!5 koje pomaž! da se izliječi 7rijevna stjenka5 treba poti7ati izgradnj! normal normalne ne 7rijev 7rijevne ne lore lore pomo)! pomo)! erme ermenti ntiran ranih ih mlije mliječni čnihh proizv proizvoda oda @doma)eg jog!rta i doma)eg keiraC ili povr)a @npr. doma)eg kiselog k!p!sa5 za početak samo njegovog sokaC. Fdrava 7rijevna stjenka i normalna 7rijevna lora osig!ravaj! dobr! probav!5 a dobra probava osig!rava dobro zdravlje. :ajve)i broj bolesti počinje ! 7rijevima5 zato tamo treba tražiti njihove !zroke i tamo ih treba liječiti.
Prehrambena revolu1ija Fnanstveni novinar magazina &cience5 =arW 0a!bes5 %&&#. godine objavio je knjig! 3ood "alories$ 5ad "alories @3obre @3obre kalori kalorije5 je5 lo(e lo(e kalorijeC. 0a!bes je tri p!ta nagra"en prestižnom nagradom &cience in najb jbol olje jegg no novi vina nara ra ! Sjed Sjedin inje jeni nim m &oci &ociet et 7our 7ourna nali lism sm A'ar A'ard d za na mer merič ički kim m 3rža 3ržava vama ma55 ko koje je m! je do dodi dije jeli lilo lo !d !dr! r!že ženj njee National Association o% &cience Writers. $ostao je op)e poznat kao o(tar kritičar američkih prehrambenih smjerni7a5 koje s! gotovo iste kao i kod nas. snovna ideja njegove kritike zasniva se na tvrdnji da je konz!ma7ija !glji gljikkoh ohid idra ratta a ne masn asno) o)e5 e5 glavn lavnii !z !zro rokk ep epid idem emiije deb eblljin jine i dijabetesa koji s! galopiraj!)im korakom zahvatile merik! i ve)in! zemalja zapadnog svijeta tijekom zadnjih %& godina. :ajve)! pažnj! priv!kao je svojim člankom What i% itEs all 5een a 5ig )at (ie @Što ako je sve to bila velika debela laž?C ! :eB York 0imes! %&&%. =odin[.QQQii :jegova je knjiga G3obre kalorije5 lo(e kalorije sveob!hvatno djelo s popisom literat!re na #& strani7a i ! njoj se nalazi sve (to je vrijedno znat zn atii o preh prehra rani ni i djelo jelova vanj nj!! preh prehra rane ne na zd zdra ravl vlje je.. $et $et je go godi dina na istraživao i pro!čavao sv! relevantn! literat!r!5 od knjiga o hrani iz ranog 1/. stolje)a do zadnje dost!pne znanstvene literat!re iz %&&#. godine. 0ako"er je intervj!irao stotinjak znanstvenika. va knjiga preokre)e naopako sve Što smo ranije znali5 ili smo vjerovali da znamo5 o prehrani i !tje7aj! prehrane na zdravlje. U svojoj knjizi5 koja je mnogima otvorila oči50a!bes zaklj!č!je sljede)e< s ljede)e< 'asno)e iz hrane ne !zrok!j! ni debljin!5 ni srčane bolesti5 niti kakve dr!ge kronične 7iviliza7ijske bolesti. $rob $roble lem m s! !g !glj ljik ikoh ohid idra rati ti ! hran hrani5 i5 njih njihov ov !č !čin inak ak na izl! izl!či čiva vanj njee inz! inz!li lina na te time time i 7ije 7ijel! l! ho horm rmon onsk sk!! reg! reg!la la7i 7ij! j! ho home meos osta taze ze55 sav sav taj taj hormonalni sadržaj i djelovanje ! lj!dskom tijel!. Što s! !gljikohidrati
rainiraniji5 a time lak(e probavljiviji5 to negativnije djel!j! na zdravlje i težin!. Še)er5 naročito saharoza i r!ktozni sir!p5 jako s! (tetni5 vjerojatno zbog kombina7ije gl!koze i r!ktoze koje zajedno diž! razin! inz!lina ! krvi5 istovremeno dok se jetra preoptere)!je vi(kom !gljikohidrata. Aainirani !gljikohidrati5 (e)er i (krob s!5 zbog izravnog !tje7aja na inz!lin i (e)er ! krvi5 !zrok koronarnih @srčanihC bolesti i (e)erne bolesti. ni s! tako"er najvjerojatniji najvjerojatniji !zrok raka5 lzhajmerove bolesti i dr!gih kroničnih 7iviliza7ijskih bolesti. 3ebljina je bolest pretjeranog nak!pljanja masno)e i ne ovisi niti o prekomjernom jel! niti o premalo premalo izičke aktivnosti. Uno(enje previ(e kalorija nije !zrok debljanj!5 kao Što nije !zrok ni rast! dje7e. 0ro(enje vi(e kalorija nego (to se !nosi hranom5 ne dovodi do d!goročnog g!bitka težine5 nego samo do izgladnjivanja. :ak!pljanje masnih zaliha i debljina ovise o neravnoteži ! hormonalnom reg!liranj! masnog tkiva i metabolizma masti. Sinteza masno)e i nak!pljanje masno)e nadilazi razgradnj! masno)e iz masnog tkiva pa time i sagorijevanje masno)e. 3o mr(avljenja dolazi kada hormonalno reg!liranje masnog tkiva ponovo do"e ! ravnotež!. Inz!lin je primarni reg!lator nak!pljanja masno)e. +ad je razina inz!lina povi(ena5 bilo kronično ili poslije jela5 ! masnom se tkiv! nak!plja masno)a. Kim razina inz!lina padne5 osloba"a se masno)a iz masnog tkiva i koristi se kao energija za tijelo. L!d!)i L!d! )i da !g !glj ljik ikoh ohid idra rati ti stim stim!l !lir iraj aj!! izl! izl!či čivan vanje je inz! inz!li lina na oni oni s! direktni !zročnik debljine. Što se jede manje !gljikohidrata5 vi(e se mr(avi. sim (to !gljikohidrati potič! nak!pljanje masnog tkiva5 tako"er pojačavaj! osje)aj gladi i smanj!j! energij! koj! koristimo za metabolizam i za izičk! aktivnost.
Sve je ovo znanost2 znala davno prije5 ali se zadnjih *& ili 4& godina iz raznih razloga pred time zatvaralo oči.
3ekada se znalo bolje 0o da (e)er i (krob !zrok!j! prekomjern! tjelesn! težin!5 znalo se p!no prije nego (to s! masno)e progla(ene kriv7em za debljanje. Jo( je davne 18%9. godine gastronom Jean nthelme LrillatSavarin ! svojoj knjizi he Phsiolog o% aste @Eiziologija ok!saC pisao da je debljina !vij !v ijek ek !z !zro roko kova vana na preh prehra rano nom m ko koja ja ob obil il!j !jee bra( bra(no nom m i (k (kro robo bom5 m5 da živo životi tinj njee bilj biljoj ojed edii brzo brzo po post staj aj!! de debe bele le ak akoo ih tovi tovimo mo kr!m kr!mpi piro rom5 m5 bra(nom ili žitom te da životinje mesojedi nikad nis! debele. L!d!)i da (kro (k robb i bra( bra(no no !z !zro rok! k!j! j! de debl blji jin! n!55 s! s!zd zdrž ržav avan anje je od njih njih do dovo vodi di do mr(avljenja5 smatrao je Savarin. U 1/. stolje)!5 proesor medi7ine ilhelm >bstein iz =ottingena ! :jemačkoj5 svojim je pretilim pa7ijentima prepisivao prehran! s niskim !djelom !gljikohidrata !z potp!no izba7ivanje (e)era i kr!mpira. Sve vrste mesa i sve vrste masti bile s! dozvoljene5 kao i ko(tana srž i masne j!he te masni !ma7i i povr)e pripremljeno s p!no masla7a. 3ijabetičarima je >bstein prepisivao potp!no izba7ivanje !gljikohidrata5 !gljikohidrata5 tj. prehran! temeljen! na mes! i masti. illiam Lanting5 londonski vlasnik jedne pogrebne tvrtke5 18-/. godine napisao je knjiži7! (etter on "orpulence @Fapisi o debljiniC5 kojom je s dr!gima poželio podijeliti svoja drago7jena zapažanja. QQQiii ;Bd svih muka koje mogu zadesiti *ovje*anstvo$ ne poznajem niti mogu zamisliti ne6to gore od debljine$ te mi je $ nakon 6to sam iskusio vrlo dug period ove patnje$ želja podijeliti svoja skromna saznanja s drug rugim stra strad daln alnici icima u iskre skreno nojj žel želji da ih to dove ovede do isto stog blag blagos osta tanj nja a i sreF sreFee koju koju ja sada sada osje osjeFa Fam m nako nakon n ove ove izva izvanr nred edne ne promjene koja bi se mogla nazvati *udesnom da nije postignuta na najjednostavniji najjednostavniji na*in koji nam nalaže zdrav razum.# r azum.#
Lantingovo isk!stvo pokazalo je da s! svi savjeti za mr(avljenje koje je dobivao i isprobavao godinama5 a tražio ih je zbog debljine5 nad!tog trb!ha i kile koja m! je otežavala kretanje5 bili čisti proma(aj5 sve dok od svog liječnika konačno nije dobio jedn! Gnov!2 dijet! koje se počeo slijepo pridržavati. Iako je jeo do sita5 svaki je tjedan bio kilogram kilogram lak(i. Uskoro je tako skin!o skin!o sve s!vi(ne kilograme kilograme i vi(e nije bio debeoP +ako s! kilogrami nestajali5 tako se i njegovo zdravlje pomalo vra)alo. Svoj! knjiži7! GFapisi o debljini2 tiskao je ! tis!)e primjeraka i dijelio je besplatno5 jer je želio pomo)i i dr!gima koji s! imali iste probleme. +asnije je knjiži7a prevedena na mnoge jezike. :jegova je dijeta bila vrlo jednostavna< trebao je izbjegavati (e)er i (krob5 a ostalo je mogao jesti do sita. Iz prehrane je izba7io (e)er5 kr!h5 pivo i kr!mpir. Jeo je koliko je htio slanin! i jaja za dor!čak te mesna ili riblja jela s povr)em za r!čak i večer!. Uk!sna jela čak je smio zaliti s pokojom ča(om vina5 a bilo m! dozvoljeno i po jedno žestoko pi)e nave na veče čerr Gza Gza do doba barr san2 san2.. v vaa kn knji jiži ži7a 7a jeda jedann je od rani raniji jihh do doka kaza za !činkovitosti načina prehrane kojeg danas zovemo D;E i koja nam svjedoči da se nekada dobro znalo da glavn! !log! ! reg!la7iji tjelesne težine ne igra količina5 nego vrsta hrane.
"ako je dolo do dananjih Bprehrambenih Bprehrambenih smjerni1a* smjerni1a* 3obroo po 3obr pozn znat ataa hipo hipote teza za o ka kalo lori rija jam ma na nast stal alaa je po poče četk tkom om %& %&.. stol stolje) je)a. a. Sago Sagori rije jeva vaj! j!)i )i masn masno) o)!5 !5 bjel bjelan anče čevi vine ne i !g !glj ljik ikoh ohid idra rate te ! zatvorenom sistem!5 tzv. kalorimetrijskoj bombi 5 postalo je mog!)e izrač!nati kalorijsk! vrijednost raznih hranjivih tvari. 0ako se pokazalo da gram ram masn asno) o)ee ima ima dv dvoostr! str!kko vi(e vi(e kalo alorija rija od bjel jelan anče čevi vina na i !glj !g ljik ikoh ohid idra rata ta pa je s! s!kl klad adno no tome tome do done nese senn zakl zaklj! j!ča čakk da masn masno) o)aa deblja. 0o je bio začetak dana(nje obije od masno)e5 a b!d!)i da s! ! to vrijeme parna lokomotiva i a!tomobili počeli svoje osvajanje svijeta5 postalo je pop!larno !spore"ivati lj!dsko tijelo s parnim strojem ili motorom s !n!tarnjim sagorijevanjem.
vaj novi mehanički5 kalorijski model koji je izjednačavao lj!dsko tijelo s motorom s !n!tarnjim sagorijevanjem5 bavio se rač!nanjem kalorija !mjesto da se bavi pitanjima hormonalnog !tje7aja na osje)aj sitosti i stvaranje masnih zaliha. tkri)e hormona inz!lina početkom dvadesetih godina pro(log stolje)a donijelo je važne pokazatelje o biolo(kim mehanizmima za spremanje i sagorijevanje masti. Famije)eno je da (e)erni bolesni7i koji dobij! inz!lin počinj! dobivati na tjelesnoj težini. 0ako"er je primije)eno i da s! injek7ije inz!lina dobro sredstvo za za!stavljanje anoreksičnih stanja izgladnjelosti. +asnije5 -&ih godina5 razja(njeni s! biokemijski mehanizmi inz!lina< pokazalo se da inz!lin blokira sagorijevanje masno)e ! tijel!5 a omog!)!je pretvaranje !gljikohidrata ! masno)!. $okazalo se da inz!lin koji se izl!č!je nakon konz!ma7ije !gljikohidrata5 reg!lira nak!pljanje sala kod sisava7a koji zapadaj! ! stanje zimskog sna5 a !očilo se i to da jedna vrsta raka @ inzulinom kada stani7e neprestano proizvode inz!linC dovodi do brzog debljanja. $rona"en je5 dakle5 7ijeli niz čvrstih dokaza o tome da je inz!lin glavni aktor koji odl!č!je da li )e se masno)a nak!pljati ili sagorijevati. sim (to !gljikohidrati5 zbog djelovanja na inz!lin5 dovode do debljanja5 otkrilo se i to da na(em zdravlj! (tete i na dr!ge načine. $edesetih godina pro(log stolje)a britanski je liječnik i marina7 $eter 0.D. ;leave5 pomo)! dobro razgranate mreže kolonijalnih liječnika sak!pio je drago7jene podatke iz svih krajeva svijeta. Uvidio je jasn! vez! izme"! zapadnjačkih bolesti i konz!ma7ije !gljikohidrata. Smatrao je da veliki niz bolesti ima zajedničkog !zročnika kojega je nazvao he &accharine !isease gdje riječ saccharine znači iz porodi7e (e)era2 @i ne odnosi se na sladilo saharinC QQQiv. 3r!gim riječima5 radi se o bolesti izazvanoj !gljikohidratima5 prvenstveno rainiranim5 kao (to s! (e)er5 bijelo bra(no i bijela riža5 dakle namirni7ama koje mi danas nazivamo brzim !gljikohidratima. 3anas se koristi naziv metaboli*ki
sindrom za ist! sk!pin! poreme)aja za koje je jo( ;live !tvrdio da ovise
o !gljikohidratima5 samo s tom razlikom (to s! ! novije vrijeme za ove poreme)aje okrivljene masno)e. +ako je do toga do(lo? 0eza o (tetnosti masno)e lansirana je 9&ih godina pro(log stolje)a. 'ožemo je Gzahvaliti2 znanstvenik! n7el! +eWs! koji je bio !vjeren da je masno)a glavni kriva7 za srčanožilne bolesti pa je to odl!čio i dokazati. Uz pomo) prik!pljenih podataka o konz!ma7iji masno)e i !čestalosti srčanih bolesti ! raznim zemljama5 napravio je graički prikaz koji je pokazivao linearn! pod!darnost< (to se ! pojedinoj zemlji tro(ilo vi(e masno)e5 to je vi(e dolazilo do srčanih bolesti. +asnije je otkriveno da je +eWs proizvoljno izabrao podatke pa ! rez!ltate svojih istraživanja nije !brojio zemlje ! kojima nije na(ao vez! izme"! !nosa masno)e i srčanih bolesti stanovni(tva. Iako je njegova Gnamje(taljka2 rano otkrivena5 povratka nije bilo jer je teorija odmah objer!čke prihva)ena od prehrambene i arma7e!tske ind!strije koje )e ! narednim godinama proitirati na rač!n ovog alsiikata. S dr!ge strane5 $eter 0.D. ;leave nije za svoj! hipotez! o (tetnosti !gljikohidrata dobio ist! vrst! podr(ke5 jer kako bi ind!strija ostvarivala proit kada bi lj!di odba7ili vrlo isplative rainirane proizvode od (e)era i bra(na. S vremenom je ;leaveov izraz saccharine disease polako pao ! zaborav5 a masno)a5 prije svega ona zasi)ena5 progla(ena je kriv7em za bolesti zapadnog svijeta. Sedamdesetih godina pro(log stolje)a iz merike je kren!la kampanja s prehrambenim smjerni7ama koje s! !pozoravale na opasnost od masno)a. ;ijelim svijetom zavladale s! tvrdnje da zasi)ene masno)e i sol !zrok!j! srčane bolesti i da !mjesto masno)a treba jesti vi(e !gljikohidrata. Iako s! ove tvrdnje svih ovih godina bile znanstveno ne!temeljene5 ipak s! sl!žbene prehrambene smjerni7e !spjele ostati nepromijenjene zadnjih *& godinaP Ustoličena piramida zdrave prehrane prepor!č!je !nos 99-&O kalorija iz !gljikohidrata5 1&19O kalorija iz bjelančevina i %9*&O kalorija iz masno)a5 od čega maksimalno 1&O zasi)enih. 0e s! prepor!ke iste po 7ijelome svijet! i prate prepor!ke a @Svjetske zdravstvene
organiza7ijeC iza kojih5 nažalost5 stoje politika i prehrambena ind!strija5 tj. proit5 a ne znanost. $aradoksalno je da je ova Gnemasna2 dogma stara tek tridesetak godina5 jer je do kasnih sedamdesetih bilo op)eprihva)eno mi(ljenje da bjelančevine i masno)e daj! sitost i time sprječavanj! prejedanje te da (e)er i (krob debljaj!. 3ok se merika tih godina prilago"avala novim prehrambenim smjerni7ama5 smanj!j!)i potro(nj! prirodnih masti i pove)avaj!)i potro(nj! !gljikohidrata5 merikan7i s! oboljeli od epidemije debljine. 3o kraja osamdesetih gotovo je svaki četvrti merikana7 patio od debljine5 koja se kod dje7e čak !trostr!čila. Sve če()e se može dijagnosti7irati dijabetes tipa % kod mladih5 ranije nazivan staračkim dijabetesom.
9 2tkins je bio u pravu Sig!rno ste č!li za dr. Aoberta tkinsa i njegov! Gmesn! dijet!2. tkinsova dijeta dobila je5 nažalost5 negativan prizv!k5 vjerojatno zato (to se pojavila ! krivo vrijeme. tkins je jo( 1/#%. godine objavio svoj! pop!larn! knjig! !iet -evolution @3ijetna revol!7ijaC ! kojoj je zagovarao prehran! s malo !gljikohidrata @ lo' carbC. S obzirom na to da je !pravo tih godina merika dobila nove prehrambene smjerni7e koje s! !pozoravale na (tetnost zasi)enih masno)a5 tkins je sa svojom teorijom da se lako mr(avi ako se jede meso5 jaja i masla75 progla(en (arlatanom i prevarantom. 'e"!tim5 trideset godina kasnije5 tkins vi(e nije sam. +ako ! meri7i5 tako se i ostatk! zapadnog svijeta pojavilo pregr(t sljedbenika tkinsa i raznih verzija nisko!gljikohidratnihvisokomasnih dijeta @lo' carb5 D;EC. Lrojni liječni7i5 znanstveni7i i proesori diljem svijeta počeli s! razotkrivati mitove pa je sve vi(e onih koji tvrde da ni masno)a ni kolesterol nis! opasni po zdravlje5 nego da s! velike
količine (e)era i (kroba ! prehrani5 kao i rainirana i hidrogenizirana @očvrsn!taC biljna !lja !zročni7i debljanja i dr!gih modernih bolesti. Jasno je da arma7e!tska ind!strija i medi7inski lobi jo( neko vrijeme ne)e olako nap!stiti stare dogme na kojima masno zara"!j!5 nažalost5 na rač!n lj!dskog @neCzdravlja. :ajprodavaniji lijekovi na svijet! s! sredstva za snižavanje kolesterola @statiniC koje milij!ni lj!di !zimaj! potp!no nepotrebno i pri tome se izlaž! raznim n!spojavama. S ind!strijom lijekova pod r!k! ide ind!strija hrane koja ostvar!je veliki proit na jetinim proizvodima prep!nim (e)era5 (kroba5 biljnih !lja i kemikalija. (ight proizvodi s! priča za sebe. Iz njih se najprije odstranj!je prirodna masno)a5 a b!d!)i da takav odma()eni proizvod nema vi(e nikakvog ok!sa ni konzisten7ije5 dodaj! m! se razne kemikalije za zg!(njavanje i stabiliziranje te !mjetne arome i boje. dstranjena masno)a5 vrhnje5 prodaje se odvojeno5 pa se na light proizvodima zara"!je dvostr!ko. He)in! znanstvenih st!dija kojima se Gdokaz!je2 veza izme"! !nosa masno)e i povi(enog kolesterola s jedne strane5 te debljine5 dijabetesa5 srčanih i dr!gih bolesti s dr!ge strane5 nar!čili s! i platili !pravo oni koji na njima najvi(e zara"!j! pa se t!mačenje rez!ltata st!dija prilago"ava željama nar!čitelja. 3oktorima5 dijetetičarima i n!tri7ionistima mozgovi s! isprani jo( za vrijeme st!dija pa ve)ina njih slijepo vjer!je ! prehrambene smjerni7e o kojima odl!č!j! državne sl!žbe za prehran! i zdravlje5 čije proesore pla)aj! velike ind!strije... I tako se začarani kr!g zatvara. Sre)om5 na svim stranama svijeta ima neovisnih znanstvenika i liječnika otvorenog !ma5 koji razotkrivaj! neosnovane mitove i zabl!de o (tetnosti masno)e i kolesterola. :ova hipoteza o tome za(to doista dolazi do začepljenja žila i srčanih bolesti5 predstavlja vrlo plodno podr!čje za znanstveno istraživanje. tkins je ponovo pop!laran. Sve vi(e američkih bolni7a stavlja svoje pa7ijente na tkinsov! dijet! kod tretiranja debljine i dijabetesa.
=arW 0a!bes je ! svojim intervj!ima saznao da je tkinsova dijeta pop!larna !pravo me"! onim liječni7ima koji s! ga prije *& godina proglasili prevarantom.
Aato ne možemo uvijek vjerovati znanstvenoj metodi S pravom možemo postaviti pitanje kako je !op)e mog!)e da ne(to postane sveop)e prihva)eno !vjerenje bez da se temelji na čvrstim znanstvenim dokazima. +ont!re ovog disk!rsa postavio je ve) spomen!ti n7el +eWs5 koji je pedesetih godina pod svak! 7ijen! želio otkriti !zrok srčanih bolesti. Iznio je hipotez! da s! zasi)ene masno)e i kolesterol glavni !zročnik pa je proveo istraživanje ! kojem je pokazao korela7ij! izme"! !k!pnog !nosa masno)a i smrtnosti ! (est zemalja svijeta. 'e"!tim5 !brzo je razotkriveno da je +eWs ! to vrijeme imao podatke iz %% zemlje5 ali da je prikazao podatke sak!pljene iz svih tih zemalja5 statistička povezanost izme"! !nosa masno)e i smrtnosti od srčanih bolesti potp!no bi nestala. +eWs je kasnije proveo st!dij! &even "ountries &tud @St!dija sedam zemaljaC kojom je ob!hvatio 1- regija ! # zemalja5 s kojom je tvrdio da je prona(ao jo( jač! vez! izme"! !nosa masno)e i smrtnosti od srčanih bolesti. Iz te je st!dije izv!kao samo mali dio podataka koji s! se !klapali ! njegov! hipotez!. 3obiveni rez!ltat morao je opravdati očekivanja njegovih prista(a5 kao i !tro(ene milij!ne dolara poreznih obveznika. :ažalost5 7ijelo zapadnjačko prehrambeno obrazovanje i savjeti temelje se na ovoj st!diji iako dr!ge velike st!dije provedene kasnije nis! !spjele potvrditi rez!ltat +eWsova istraživanja. *eliki pro5lem sa znanstvenim istraživanjima je +to se znanstvenici mo"# koncentrirati na one meto%e analize koje potvr#j# očekivanja #pravo onih koji ih provo%e i, +to je jo+ "ore, pla)aj#. Štovi(e5 statističke analize ostavljaj! mnogo prostora za različita t!mačenja.
tome je pisao 0homas S. +!hn5 povjesničar i kritičar znanosti. +ada jedna hipoteza postane dominiraj!)a5 tada se koristi samo ono (to se !klapa i (to je relevantno za potvrd! te teze5 dok se sve dr!go (to ne potvr"!je ist! tez! !naprijed odba7!je. 0eza tada postaje dogma koj! se iz mnogih razloga brani svim sredstvima< $roesionalne karijere s! ! pitanj!. :erijetko s! znanstveni7i ili doktori posvetili ve)i dio svoje karijere promoviraj!)i hipotez! Gzasi)ene masno)e i kolesterol !zrok!j! srčane bolesti2. Iznenadni preokret za 18& st!pnjeva ve)ini je nezamisliv5 jer takva je lj!dska priroda lj!di (tite svoje vlastite interese. Fnanstveni7i bi mogli izg!biti inan7ijska sredstva za istraživanje ako se !sprotive op)im !vjerenjima5 jer je nemog!)e na)i nova7 za dokazivanje da s! masno)e i kolesterol korisni. Jedino ind!strija< arma7e!tska5 prehrambena i poljoprivredna5 ima toliko nova7a da pla)a znanstvena istraživanja5 ali oni sig!rno ne)e pla)ati dokazivanje da s! masno)a i kolesterol zdravi jer bi to značilo rezati gran! na kojoj se sjedi. :ije lako priznati vlastit! odgovornost ! nečem! (to se vrlo vjerojatno može pokazati kao najve)i medi7inski skandal ! povijesti. Aazotkrivanje ovih dogmi može dovesti do podizanja t!žbi za davanje krivih medi7inskih savjeta5 a ! nekim sl!čajevima čak i smrtonosnih @npr. zamije)eno je da depresivne osobe s preniskim kolesterolom Ke()e počine samo!bojstvoC. $ropadanje bogatstva. $revi(e je nov7a ve) !loženo ! istraživanja o kolesterol!5 a priznati da je sve bilo !zal!d5 sasvim je neprihvatljivo. QQQv :eki koji s! se !s!dili !stati protiv ovih dogmi doživjeli s! sljede)e< Fnanstvenik +ilmer '7;!llW otkrio je da je visoka razina homo7isteina5 a ne kolesterola5 točan pokazatelj arteroskleroze @začepljenja žilaC. tp!(ten je jer je doveo ! pitanje dogm! o
kolesterol! <he "holesterol hing: pa s! m! američke vlasti onemog!)ile da se bilo gdje bavi daljnjim istraživanjem. Einska mliječna ind!strija @alio proglasila je zasi)ene masno)e i kolesterol bezopasnima. U(!tkani s! te(kim medijskim napadima koji s! se održavali mjese7ima. Einski prijevod knjige he "holesterol /ths @'itovi o kolesterol!C5 (vedskog znanstvenika Ue Aavnskova5 zapaljen je ! direktnom prijenos! inske na7ionalne televizijeP 'e"!tim5 zadnjih se godina ipak počinje mijenjati trend ! svijet! znanosti. Sve vi(e vode)ih znanstvenika preispit!je znanstven! podlog! sl!žbenih prehrambenih prepor!ka5 raskrinkava se s!stav koji je dozvolio zata(kavanja i manip!la7ije pod okriljem znanosti. Istraživanje prehrane sa smanjenim !djelom !gljikohidrata5 koje je stagniralo jo( od sedamdesetih godina5 ponovo oživljava.
Ananost u službi industrije Svi koji vjer!j! da je medi7inska znanost neovisna djelatnost ! sl!žbi čovječanstva5 s 7iljem da se iskorijene !zro7i i prona"! najbolje metode sprječavanja i liječenja bolesti5 potp!no s! ! kriv!. I medi7inska znanost5 kao i sve dr!ge znanosti5 razvija se brane)i svoje dogme i teze. +ako sve to !nk7ionira ! praksi5 svojim knjigama razotkrivaj! liječni7i5 znanstveni7i5 biv(i zaposleni7i arma7e!tske ind!strije te biv(i glavni !redni7i !glednih medi7inskih časopisa. ;ijela moderna medi7ina orijentirana je na traženje simptoma bolesti5 a ne na otkrivanje njenih !zroka. $o istom prin7ip! proizvode se i lijekovi5 kojima se samo tretiraj! simptomi5 ali ne i !zro7i bolesti. ni i dalje ostaj! neotkriveni. 3 a j e tome tako5 potvr"!je ogromna proizvodnja i potro(nja lijekova5 a lj!di ipak nis! zdraviji.
Jedan medi7inski eksperiment koji !klj!č!je tis!)e s!dionika5 ko(ta stotine milij!na dolara i samo je arma7e!tska ind!strija5 koj! merikan7i God milja2 zov! 5ig Pharma5 zainteresirana za takve eksperimente5 jer ima sredstva za njihovo provo"enje. Farada od jednog preparata namijenjenog zdravim lj!dima koji )e ga dnevno !zimati do kraja svog života5 ogromna je. :a listi 9&& najproitabilnijih tvrtki ! svijet!5 objavljenoj ! inan7ijskom časopis! )ortunes %&&%.5 !k!pna zarada deset arma7e!tskih kompanija bila je ve)a od !k!pne zarade svih ostalih. Iste je godine zbroj vrijednosti lijekova prodanih na re7ept5 pro7ijenjen na 4&& milijardi dolara. sim (to pla)a istraživanja5 arma7e!tska ind!strija priprema i str!kt!rira izvo"enje eksperimenata5 odl!č!je da li )e se rez!ltati objaviti5 na koji način i ! kojem znanstvenom časopis!. U velikom broj! sl!čajeva odgovorna je i za pisanje znanstvenih izvje(taja eksperimenata. +ad se jedan znanstveni članak ili izvje(taj znanstvenog istraživanja objavi ! nekom od mnogih svjetskih medi7inskih časopisa5 smatra se po!zdanim izvorom činjeni7a. :ažalost5 ovo je daleko od istine. 'nogi medi7inski časopisi p!ni s! članaka koje za njih airmativno pi(! pla)ene $A agen7ije i njihovi lažni a!tori
vakve jake veze i mo)ne organiza7ije ne bi bile ni potrebne kad bi arma7e!tska ind!strija radila ono (to treba5 me"!tim5 čini se da je njihov jedini motiv zarada pa beskr!p!lozno na trži(te plasiraj! nedovoljno ispitane lijekove i pri tome ih !op)e ne brine činjeni7a da mnogi od tih lijekova !zrok!j! ozbiljne5 čak i smrtonosne5 n!spojave. Jedan od mnogih primjera je tableta protiv bolova ro%eco2ib američke arma7e!tske tvrtke /erck 5 koja se nalazila ! slobodnoj prodaji p!nih pet godina. merička sl!žba za hran! i lijekove E3 pro7ijenila je da je ! tom period! ovaj lijek !zrokovao vi(e od 1&& &&& srčanih inarkta ! meri7i5 od čega je jedna tre)ina bila smrtonosna. +asnije je bilo dokazno da s! ! 'er7k! bili svjesni tog problema p!ne četiri godine ranije. He)in! članaka o ovom lijek! pisali s! 'er7kovi ghost'ritersi5 a poznatim znanstveni7ima samo s! ih nosili na potpis.QQQvi 0ako"er5 o arma7e!tskoj ind!striji ovisi i egzisten7ija ve)ine medi7inskih časopisa. Klan7i koji se ! njima objavlj!j!5 !glavnom govore o pozitivnim eektima nekog lijeka i koriste se kao reklama liječni7ima pa se za te potrebe tiskaj! ! gigantskom broj! primjeraka. dbije li redak7ija takav članak5 igra se s vi(emilij!nskim g!bitkom od neprodane tiraže časopisa koji ionako ve)in! prihoda ostvar!j! od reklama arma7e!tske bran(e. Us!de li se objaviti neki s!vi(e kritičan članak protiv ind!strije ili nekih lijekova5 time čak riskiraj! i b!d!)! egzisten7ij!.
Aato 4H@'Paleo pokret nije službeno priznat? #Prvo te ignoriraju$ zatim ti se smiju pa se bore protiv tebe$ a onda pobjeGuje6.+ /ahatma 3andhi
ko )emo vjerovati poznatoj izre7i 'ahatme =andhija koja opis!je četiri aze do pobjede nekog nenasilnog aktivizma5 onda možemo re)i ovako< Paleolo' carbRD;E pokret godinama se polako razvijao ! skrovitosti prve aze Gprvo te ignoriraj!25 a onda je proveo i koj! godin! ! dr!goj azi Gzatim ti se smij!2 ! kojoj je bio ismijavan kao dijeta spiljskog čovjeka5 da bi sada5 nakon vi(egodi(njeg eksponen7ijalnog rasta5 ovaj pokret napokon dostigao i tre)! az! Gpa se bore protiv tebe2. Fa(to bi se netko !op)e borio protiv t!"eg načina prehrane? Što se koga tiče ako netko ne želi jesti žitari7e i soj!? dgovor je vrlo jednostavan< ! igri je 5ig /one$ veliki nova75 proit. $ostoji nebrojeno p!no razloga zbog kojih je prehrambena ind!strija ogromna i isplativa. 6itari7e i soja jetino se otk!plj!j!5 a proizvodi napravljeni od njih sk!po se prodaj!. I prehrambena ind!strija ima svoje mo)ne za(titnike5 medije i držav!. 'ediji žive od njihovih reklama5 a država !bire poreze. 3ržavi se prehrambena ind!strija toliko isplati da s!bven7ionira poljoprivrednike5 ali ne zbog nesebične pomo)i poljoprivredni7ima5 nego time zapravo pogod!je ind!striji koja pla)a smije(no male otk!pne 7ijene žitari7a. :ažalost5 poljoprivredni7i ne zara"!j!5 potro(ači ne k!p!j! jetinij! hran!5 ali se zna tko !bire proit. U meri7i je zarada na kr!h!5 proizvodima od k!k!r!za i soje izme"! % #&&O i - 4&&O dok je zarada na slanini 4&&O. sim toga5 proizvodi od žitari7a imaj! d!gi rok trajanja pa se lako skladi(te5 dok se meso mora pohranjivati5 transportirati i prodavati !z stalno hla"enje5 a ima i p!no kra)i rok trajanja. +ao dan je jasno da je isplativije prodavati proizvode od žitari7a5 nego meso5 jaja i povr)e. :a taj način ind!strija !bire velike prihode5 zato i može pla)ati reklame za svoje proizvode. :akon svega5 doista postaje jasnije za(to državne sl!žbe i mediji tako agresivno propagiraj! žitari7e kao Gbaz! zdrave prehrane2. +ada !mjesto toga k!p!jemo meso pa(nih životinja i jaja izravno od !zgajivača5 zaobilazimo 7ijeli taj mon!mentalni proitabilni sistem ind!strijske poljoprivrede5 transport žita5 antibiotike5 hormone rasta5
kemijska gnojiva5 prera"ivače5 inspektore5 proizvo"ače5 dostavljače i ogla(ivače5 koji svi zara"!j! na pametan način pretvaraj!)i jetine žitari7e ! sk!pe stvari !pakirane ! (arene kartone5 vre)i7e i t!be. Izbjegavaj!)i p(eni7!5 k!k!r!z i soj! i biraj!)i doma)e meso5 rib!5 jaja i povr)e iz lokalne proizvodnje5 Paleolo' carb D;E pokret5 stvorio je neke vrlo mo)ne neprijatelje< 'edi7inska i n!tri7ionistička pop!la7ija5 zato (to se otkriva činjeni7a da s! ve) desetlje)ima ! kriv! i !bijaj! lj!de svojim krivim prehrambenim savjetima. $oljoprivredni biznis i ind!strijski proizvo"ači hrane5 zato (to se smanj!je potro(nja visoko proitabilnih prera"evina od žitari7a i soje. Earma7e!tska ind!strija5 zato (to čovjek prirodnom prehranom lako osig!rava dobro zdravlje pa prestaje biti redovni potro(ač lijekova. 'ediji5 zato (to zara"!j! veliki nova7 od reklamiranja proizvoda od žitari7a i lijekova. 3ržavne sl!žbe5 jer s! oni provedbena r!ka poljoprivrednog biznisa5 ind!strijskih prera"ivača hrane i medija5 i zato (to njihova potpora stvara brda vi(ka žitari7a koje se nekako moraj! konz!mirati. QQQvii :aravno da onda ne iznena"!je činjeni7a da država5 koja tro(i ogroman nova7 na s!bven7ioniranje proizvoda od k!k!r!za5 soje i p(eni7e5 ne dovodi ! pitanje prehrambene smjerni7e koje prepor!č!j! !pravo ove proizvode kao temelj zdrave prehrane. :o5 pozitivno je da se tren!tno nalazimo ! tre)oj azi Gpa se bore protiv tebe25 jer je to samo korak do posljednjeg Ga onda pobje"!je(25 koj! je +!hn označio kao promjen! paradigme.
4H@ u Švedskoj Siječnja %&11. dr. ndreas >eneldt5 spe7ijalist op)e medi7ine5 objavlj!je knjig! /atrevolutionen @$rehrambena revol!7ijaC. 0ema knjige je !spon i pad obije od masno)e5 tj. važe)ih prehrambenih smjerni7a od njihovog nastanka do doga"aja zadnjih godina koji ! Švedskoj mijenjaj! stav prema prehrani. $odatak da je knjiga za samo nekoliko mjese7i prodana ! vi(e od %& &&& primjeraka pokaz!je koliko je interes za D;E način prehrane porastao. ndreas >eneldt stekao je velik! pop!larnost kroz svoj D;E blog Costdoktorn 222viii @3oktor za prehran!C5 rado se odaziva na s!čeljavanja s prista(ama sl!žbenih prehrambenih stavova ! medijima te i tako ne!morno dokaz!je sve prednosti D;E načina prehrane. dnedavno se njegov blog može čitati i ! engleskom prijevod! !iet!octor 222i2. :a svojim strani7ama on dnevno izvje()!je o najnovijim istraživanjima s podr!čja prehrane i zdravlja5 često i s interna7ionalnih koneren7ija. :ajvažniji m! je 7ilj5 kako sam kaže5 pro(iriti saznanje o tome kako zastra(!j!)i broj Šve"ana pati od debljine i zapadnjačkih bolesti na rač!n zastarjelih prehrambenih smjerni7a te kako se ovo može spriječiti. $ored doktora >eneldta5 jedna od klj!čnih osoba za promi7anje D;Ea ! Švedskoj je i doktori7a nnika 3ahlTvist5 koja je promjen! doživjela na vlastitom primjer!. +ao jedna od onih koji se 7ijeli život bore s prekomjernom tjelesnom težinom5 imala je i ibromijalgij!5 otečene zglobovi5 !kočene i bolne mi(i)e i koljena5 kao i stalno nad!t i otečen trb!h. $romjena je nastala kad je otkrila dijet! s malo !gljikohidrata. $očela je g!biti jedan kilogram tjedno pa je gotovo dostigla idealn! težin!. Izg!bila je osje)aj stalne gladi i neprestane potrebe za jelom5 a s g!bitkom kilograma povlačili s! se i njezini zdravstveni problemi. Eibromijalgija5 bolest za koj! medi7ina nema obja(njenja5 nestala je.
$reko otvorenih pisama ! tisk!5 intervj!a i bloga počela je debatirati i problematizirati vladaj!)e prehrambene prepor!ke5 a svojim je pa7ijentima počela prepor!čivati D;E prehran!. :aposljetk! s! je %&&9. godine dvoji7a dijetetičara prijavili so7ijalnozdravstvenoj !pravi5 jer s! smatrali da svojim prepor!kama !grožava život pa7ijenata savjet!j!)i ih da jed! vi(e masno)e. 'e"!tim5 njihova je prijava izazvala s!protan !činak. So7ijalnozdravstvena !prava provela je istrag! koja je trajala preko dvije godine. Str!čnja7i s! istražili sv! znanstven! literat!r! o prehrani sa smanjenim !djelom !gljikohidrata i ! siječnj! %&&8. godine 3ahlTvist je oslobo"ena opt!žbi. vo je ! tisk! odjekn!lo pop!t bombe. Uslijed 7ijele te ž!čne debate oko masno)a ! prehrani5 so7ijalnozdravstvena !prava stala je na stran! pobornika Gmasne dijete2 za koj! s! toliki tvrdili da j e (tetna. Faklj!čeno je da je Gnisko !gljikohidratna prehrana ! sklad! sa znano()! i isprobanim isk!stvom za red!k7ij! tjelesne težine i dijabetičare tipa %5 jer s! znanstveno dokazani njezini dobri eekti5 te nikakvi dokazi o opasnosti ovakve prehrane nis! prona"eni.2 d tada se D;E etablirao kao pojam ! Švedskoj5 a 3ahlTvist i >eneldt nis! jedini liječni7i poborni7i ovakve prehrane. 'nogi liječni7i5 znanstveni7i5 proesori i znanstveni novinari angažirali s! se da pro(ire istin! o prehrani i zdravlj! pa s! zadnjih godina napisane brojne knjige5 a na Internet! i ! dnevnom tisk! svakodnevno se mog! čitati novi član7i vezani !z D;E. :aposljetk! je %&1&. godine osnovan i D;E časopis čiji s! pokretači5 osim nnike 3ahlTvist5 jo( i Sten St!re Skaldeman5 novinar i biv(i dijabetičar tipa % koji se !z pomo) D;E prehrane izliječio od dijabetesa i prepolovio ! težini5 zatim Lo Fa7krisson5 novinar i glavni !rednik znanstvenog časopisa 9???=talets @etenskap @Fnanost %&. stolje)aC te 'argareta D!ndstrom5 pokretačka najposje)enijeg or!ma D;E ! Švedskoj Colhdrater i %okus @Ugljikohidrati ! ok!s!C koji danas broji 1# &&& članova. Str!čni s!radni7i koji časopis! pr!žaj! znanstven! potpor! s! Jorgen Hesti:ielsen5 vode)i spe7ijalist dijabetolog iz +arlshamna5 koji
je napravio najpoznatije istraživanje o D;E prehrani na dijabetičarima5 Ue Aavnskov5 do7ent iz D!nda koji je ve) preko *& godina angažiran na pitanjima kolesterola i njegove G(tetnosti2 te je o tome napisao vi(e knjiga na raznim jezi7ima5 zatim doktor ndreas >eneldt te Ljorn ammarskjold5 !mirovljeni doktor biokemije. va pod!ža lista i sama ve) dovoljno govori o ozbiljnosti D;E pokreta ! Švedskoj. Lrojni dr!gi liječni7i5 znanstveni7i i proesori tako"er pi(! za ovaj časopis5 kao i mnogi sljedbeni7i D;E prehrane koji čitateljima rado dijele svoja isk!stva s ovom prehranom i njezine !činke na zdravlje i mr(avljenje. Fastarjelo shva)anje o (tetnosti prirodnih masno)a te iskrivljene priče o tome da je za mr(avljenje potrebno Gjesti manje i tro(iti se vi(e25 polako ali sig!rno razotkrivaj! se kao jedan od najve)ih medi7inskih proma(aja %&. stolje)a. Jasno je da liječni7ima5 dijetetičarima i n!tri7ionistima nakon svega nije lako priznati da s! tolike godine bili ! kriv!5 da s! 7ijelo vrijeme svojim pa7ijentima davali pogre(ne savjete i da s! time otežali5 ako ne i pogor(ali5 njihovo ozdravljenje. Aadi se ovdje i o eg!5 ali i o komer7ijalnim interesima velikih ind!strija5 prehrambene i arma7e!tske5 koje (titi država. Fbog svih tih razloga5 promjene se pokre)! polako5 vrlo polako5 ali se ipak kre)!. Smjena paradigmi je ! tijek!5 a mi smo svjedo7i velikih promjena koje )e se tek dogoditi. Švedska je oti(la korak naprijed ! pomi7anj! paradigmi i razotkrivanj! ovog ijaska5 a dr!gim zemljama ne preostaje ni(ta dr!go nego da slijede ovaj p!t. $rehrambena revol!7ija je započela i vi(e se ne može za!staviti.
4H@ i okoli 3a bismo postigli optimalne !vjete za dobro zdravlje i vitalnost5 neminovno je da se vratimo izvornom način! prehrane kojem smo prilago"eni. 0o podraz!mijeva život ! s!radnji s prirodom5 tako d a j e
ideja o za(titi okoli(a !sa"ena ! D;E kon7ept. Kovjek ne može !ni(titi planet!5 a da pri tome ne !ni(ti i samoga sebe pa zapravo i ne postoji mog!)nost izbora. sim (to je čista izvorna hrana povoljnija za čovjeka5 ona tako"er pogod!je okoli(! i klimi. Fato s D;E načinom prehrane nastojimo birati namirni7e iz organskog i lokalnog doma)eg !zgoja< 'eso i masno)! životinja koje slobodno pas! trav!5 a ne životinja koje se hrane žitari7ama i sojom5 hormonima rasta i antibioti7ima. Jaja koja s! snijele koko(i koje slobodno trčkaraj! i klj!7aj! po dvori(t!5 a ne koko(i koje žive zbijene ! kavezima i hrane se kon7entratima. Aib! koja slobodno živi ! morima i rijekama5 a ne rib! iz !zgajali(ta koja se hrani kon7entratima i pliva ! vlastitom izmet!. $ovr)e i vo)e iz organskog !zgoja koje nije prskano pesti7idima ni gnojeno !mjetnim gnojivima. Dokalno5 zrelo !brano povr)e i vo)e5 a ne !vezeno s dr!ge strane zemaljske k!gle. 6ivotinje koje žive ! svom prirodnom okr!ženj! i hrane se onom hranom za koj! s! i same genetski prilago"ene daj! meso5 masno)!5 mliječne proizvode i jaja takvog sastava koji je optimalan za čovjeka. Dokalno proizvedeno i zrelo !brano vo)e i povr)e iz organskog i biodinamičkog !zgoja5 ima ne!sporedivo ve)i sadržaj vitamina i minerala važnih za dobro zdravlje. sim toga ovakav !zgoj pridonosi ravnoteži ! prirodi i č!va biolo(k! raznolikost na zemlji. $er ikholm5 pisa7 i molek!larni biolog5 nagla(ava na koje sve načine D;E (tedi okoli(5 klim! i prirodne res!rse< D;E nagla(ava važnost biranja namirni7a iz organskog !zgoja. D;E ne znači da se jede vi(e bjelančevina niti vi(e mesa5 nego se jede vi(e masno)e.
D;E znači da se iskori(tava ve)i dio životinje. :e konz!miraj! se samo sk!pi ileti od nemasnog mi(i)nog mesa5 ve) se koristi masno)a5 loj5 kosti5 koža5 ko(tana srž sve ono (to se inače ba7a. Izn!tri7e kao (to s! jetra5 b!brezi5 žlijezde5 jezik i mozak5 koriste se za lj!dsk! prehran! !mjesto da se ba7aj! ili daj! kao hrana životinjama koje !op)e nis! mesojedi. Smanjeni !nos !gljikohidrata koji potič! apetit i pove)ani !nos masno)e koja daje sitost5 dovode do spontanog smanjivanja obroka i smanjenog !nosa kalorija5 (to pridonosi (tednji prirodnih res!rsa. D;E znači smanjen! konz!ma7ij! slatkog vo)a koje se transportira preko polovi7e zemaljske k!gle5 pri čem! se zaga"!je okoli( i tro(e osilna goriva.Ql sim toga5 prema D;E prehrani ne konz!miraj! se žitari7e ni soja. p)e je poznato da s! za !zgoj žitari7a i soje posječene ogromne povr(ine (!ma i pra(!ma5 preorani ogromni travnja7i i is!(ene močvare5 (to je dovelo do !ni(tenja i istrebljenja brojnih vrsta iz životinjskog i biljnog svijeta. Fa !zgoj žitari7a potrebne s! ogromne količine osilnog goriva5 nate koje !skoro vi(e ne)e biti5 !mjetnih gnojiva i pesti7ida. 'asovni !zgoj žitari7a !ni(tava zemlj! i is7rplj!je hranjive tvari iz nje bez da zemlji i(ta vra)a. Uzgajanje jednogodi(njih monosadni7a ili monok!lt!ra dovelo je do !ni(tavanja biolo(ke raznolikosti na zemlji5 istrebljenja mnogih živih vrsta i nesta(i7e vode ! mnogim dijelovima svijeta. 'asovni !zgoj hrane !ni(tava Femlj! i čovjeka. 'oramo postati svjesni da smo ovisni o res!rsima i da se održivi p!t ovog planeta može posti)i samo kroz s!radnj! svih živih bi)a5 me"!sobno i s prirodom. Svaka biljka i životinja ima svoj! !log! ! prirodi. $rirod! treba shvatiti5 a ne je pok!(avati savladavati. Aje(enje je ekolo(ka5 biodinamička5 lokalna proizvodnja5 permak!lt!ra i samoodržive zajedni7e na lokalnoj razini. Ideja i ini7ijative ima5 samo se treba pokren!ti.
9skustva s 4H@ prehranom S $aleo prehranom prvi sam se p!t !poznala %&&-. godine ! Švedskoj5 a %&&#. i s pojmom D;E. $ro!čavaj!)i literat!r! i prate)i isk!stva dr!gih te slijede)i i sama ovaj način prehrane koji mi je donio mnoge pozitivne promjene5 osjetila sam potreb! da svoja saznanja podijelim s čitateljima na materinjem jezik!. U travnj! %&1&. počela sam pisati blog Istine i laži o hrani koji je !brzo postigao visok! čitanost pa je pojam D;E zavladao i na(im prostorima. $i(!)i blog !spostavila sam kontakte s mnogim dragim lj!dima koji s! prate)i članke koje sam objavljivala na blog! i ! časopis! Aepete5 post!pno prihva)ali moje savjete. :jihovo od!(evljenje i spoznaje do kojih s! do(li metodom Gvlastite kože25 drago7jena s! svjedočenja o pozitivnim isk!stvima s D;E prehranom. +oliko god p!ta ih čitam5 te spontano nastale priče !vijek me ponovo razvesele5 a saznanje da sam nekome pomogla da otkrije svoj p!t do boljeg zdravlja5 neizmjerno me isp!njava. 0akvih je isk!stava toliko da bi se mogla napisati zasebna knjiga5 no ! ovoj ipak ima mjesta samo za nekoliko izdvojenih priča koje slijede ! nastavk!.
Put od vegetarijanstva do 4H@ prehrane drasla sam ! obitelji ! kojoj se tradi7ionalno jelo p!no kr!mpira5 tjestenine5 dizanih kolača i slatki(a svih vrsta. tkad znam za sebe imala sam problema s alergijama5 inek7ijama kandidom5 aknama5 s!ho masnom kožom5 manjkom energije5 a ! nekim azama i velikim vi(kom kilograma i 7el!litom. Imala sam potreb! da p!no spavam5 a !j!tro bih ipak !stajala s osje)ajem is7rpljenosti. $onekad sam imala osje)aj da mi 7ijelo tijelo gori od !pale5 koža je p!7ala i bila tako osjetljiva da sam znala plakati od bolova i osje)aja irita7ije kad bih se poslije t!(iranja brisala r!čnikom5 depresiji da i ne govorim5 ona je od!vijek bila t!5
pra)ena jakim promjenama raspoloženja5 ne!taživom potrebom za slatkim i napadima gladi od kojih sam se doslovno tresla5 0ijekom posljednjih deset godina bila sam vegetarijana75 vegan5 makrobiotičar5 sirovojela7 i klasični svejed5 no ni(ta od toga @kao ni kremi7e5 čajevi5 glina5 alge5 kontra7ep7ijske pil!le i razna či()enja organizmaC nije imalo ba( nikakav povoljan !činak na moje stanje bilo izičko5 bilo psihičko. Fa to vrijeme sam se !dala za vegetarijan7a i rodila k)er koj! sam nakon aze dojenja5 tako"er hranila žitari7ama5 sojinim proizvodima5 povr)em5 vo)em5 seitanom @tj. gl!tenomC i mliječnim proizvodima. Unatoč svem!5 ! mojem je organizm! i dalje vladao kaos5 a ni malena nije napredovala kako treba. '!ž je bio vrlo mr(av5 !palog li7a5 bez energije5 jako osjetljivog žel!d7a5 tamanio je slatko kao i ja te je imao stalne !pale5 psorijaz! i per!t. Sve je to tako bilo dok jednog dana dijete nije kod bake slavodobitno (čepalo koko(ji batak i počelo jesti5 pa j!ha5 ona ina masna5 od doma)e koke... >h5 tek tada smo se zapitali5 a (to sad? 'ožda je stvarno pametno vratiti se mes!5 ribi i jajima5 za dobrobit i zdravlje djeteta? I tako smo počeli ponovo jesti sve. 'alena se počela pop!njavati i rasti5 ali sad s! se i kod nje počeli javljati osipi provo7irani odre"enom hranom5 a pojavila se i kandida. čito je ne(to nedostajalo5 ali (to? Kinilo nam se da smo sve isprobali. nda smo po stoti p!t kren!li na neke alternativne pok!(aje< čajevi5 koloidno srebro5 glina5 a !z daljnje pretraživanje Interneta konačno smo nai(li na nitin! strani7! o D;E prehrani. +ad se slijede)i p!t !pala pojačala do razine boli i če(anja do krvi5 rekla sam sebi< ! red!5 sve sam dr!go ve) probala5 probat )! i ovo. $a (to b!de. 0o (to živimo na sel! pa smo kod s!sjeda lako nabavili ono (to sami nismo imali i (to imamo vlastiti vrt5 svakako je pomoglo. :ajprije smo jestivo biljno !lje zamijenili svinjskom ma()!5 a (e)er stevijom. Eorsirala sam plan da k)er i ja jedemo strogi D;E do prvih rez!ltata5 a m!ž se ipak pomalo (ver7ao jed!)i sve5 ali po novom prin7ip! masno i
ne slatko5 jer je onako tipično m!(ki tvrdio da Gnjem! nije ni(ta i da m! to ne treba2. Ja sam ! sljede)a tri mjese7a kao od (ale izg!bila (est kilograma5 iako nisam ni imala neki vi(ak5 ali počela sam dobivati mi(i)e5 a ono potkožno5 bolno i !paljeno je počelo nestajati. +oža mi se promijenila 1&&O5 postala je glatka5 nježna5 bez akni5 bez osipa5 svrbeža5 manje sam se znojila5 a 7el!lit se vidljivo smanjio. +andida koja me je godinama rast!rala5 konačno je nestala. $ostala sam poletna5 bila sam dobre volje i vi(e nisam bila depresivna5 živčana i gladna. 0rb!h mi vi(e nije bio vječno nad!t5 probava je postala normalna prvi p!t ! život!. 3obila sam veliki priljev energije i potreb! da se kre)em sve vi(e5 jer (to sam d!že tako jela5 moja je energija raslaP sje)ala sam se kao a!to koji je nakon p!no godina5 prvi p!t ! život! dobio pravo gorivoP I jo( ne(to5 sama sebi sam po prvi p!ta ! život! bila lijepa... 'nogi s! me pitali Gna čem! sam25 jer s! svi primijetili da odjednom zračim kao nikad prije. 'enije to sve bilo dovoljno da me ! samo nekoliko mjese7i !vjeri da j e D;E ono pravoP 'ojoj k)eri se stanje tako"er popravilo. :apokon je dobila kilograme i snag! primjeren! njezinoj dobi. :arasla je5 a svrbež i s!ha koža !zrokovana kandidijazom i vjerojatno nedostatkom odre"enih tvari je nestala. 'ali mr(avi zombi pretvorio se ! dijete koje p!7a od energije i napred!je5 tjelesno i mentalno5 bolje nego prije. +ad je vidio drastične promjene na meni i k)eri5 pridr!žio nam se i moj m!ž. +roz nekoliko sljede)ih mjese7i i on je doživio svoje promjene< smirila s! se !palna stanja kože5 porasla m! je energija5 i kao i kod mene5 izg!bio je interes za slatko. 'alo nakon toga5 počeo je dobivati na težini5 mi(i)i s! se ponovo ormirali tamo gdje davno nis! bili5 postao je bolje volje5 manje živčan i vi(e optimističan. 3o sada je dobio 1& kg5 ali m! nedostaj! jo( malo do idealne težine. $sorijaza je nestala5 per!t se jo( t! i tamo malo pojavi5 ali je pretežno nema. Sada5 nakon gotovo godin! dana5 svi troje smo dr!ge osobe i ne od!stajemo.
Dj!di iz na(e okoline se č!de5 pitaj!5 a mi ih !p!)!jemo ! Gtajne2. niti smo zahvalni do neba na njenim član7ima o j!hi7ama5 mastima5 probioti7ima5 opasnostima od soje5 gl!tena5 (e)era... 0oliko smo toga na!čiliP Spasila nam je život ! najdoslovnijem smisl!P vala nita5 hvala D;EP vegetarijansk! prič! o nenasilj! i spa(avanj! svijeta ostavljam po strani kao jedn! lijep! !topističk! a!todestr!ktivn! az! koja nam je dala dobre lek7ije i na!čila nas zahvalnosti. /aja$ 9 godina$ /eGimurje
4H@' moja nepromiljena odluka dl!ka da D;E! dam (ans! ! pok!(aj! mr(avljenja nije bila promi(ljena. Lila je to odl!ka očajnika. S 4/ godina i *& kg vi(ka5 bilo je malo toga (to nisam pok!(ala ! naporima da smr(avim. Aaznovrsne dijete i preparati davali s! nekog eekta pa sam povremeno g!bila i do deset kilograma5 ali sve s! te epizode bile pra)ene osje)ajem gladi5 !skra)enosti5 a na kraj! i kr(enjem dijete. sje)ala sam se grozno. Lila sam osoba bez samopo!zdanja5 ne!spje(na5 labilnog karaktera i5 naravno5 gladnaP nda sam naletjela na D;E i odl!čila m! Gdati (ans!2. I evo me sada godin! i pol dana kasnije s 18 kilograma manje. =!bim ih potp!no op!(tenim tempom @da mi je netko prije rekao d a j e to mog!)e5 naravno da ne bih vjerovalaC5 sita sam5 mirna5 !živam ! hrani koja je divna i !k!sna. 'oj g!bitak kilograma odvija se s povremenim periodima stagna7ije. U periodima kada ne mr(avim5 jednostavno se i dalje hranim po D;E prin7ip!5 a ti periodi spontano prolaze i opet dolazi do g!bljenja kilograma. U promjeni prehrambenih navika djelomično s! mi se pridr!žila jo( tri člana obitelji5 ali oni s! samo smanjili !nos !gljikohidrata. He) i to je bilo dovoljno za g!bitak kilograma5 tako da smo nas četvoro !k!pno izg!bili preko 4& kgP sje)aj gladi postao je sasvim normalan5 nema vi(e prisile da jedem5 nema ž!dnje da ne(to pojedem Godmah i sad25 zato isk!(enjima svake vrste @kolači5 tijesta i
sl.C odolijevam bez ikakvih problema5 (to m i j e ranije bio najve)i problem. li jo( interesantnije od g!bljenja kilograma je to (to sam sredila brojne zdravstvene tegobe i probleme< od onih relativno bezazlenih5 kao (to je reg!liranje probave i g!bitak nad!tosti5 do mnogo ozbiljnijih i važnijih< nestali s! simptomi mojeg l!p!sa5 a dočekala sam ve) i dr!go prolje)e bez simptoma alergije5 s nalazima krvi koji s! odlični i s porastom energije te op)enito dobrim osje)anjem. +ren!la sam na z!mb! i itness5 bolje spavam. Sve ! svem!5 prelazak na D;E5 iako ! tom tren!tk! nedovoljno promi(ljena5 bila je jedna od mojih najboljih životnih odl!kaP 7elena$ ? godina$ 5eograd
,tkud masno!a u krvi kad ne jedem masno ? Imam 44 godine i otkako znam za sebe pazim (to jedem. U mladosti nisam bila debela5 možda malo p!nija ! p!bertet!5 pa negdje ! to vrijeme i započinje moja borba s dijetama. +ad god sam postajala majka5 a bilo je to tri p!ta5 !vijek bi mi nakon tr!dno)e zaostalo nekoliko kilograma vi(ka koje sam voljom i !porno()! skidala5 jer ne volim biti debela. $!no sam čitala o prehrani i slijepo sam se držala piramide pravilne prehrane< sve nemasno5 mesa malo5 masno)e gotovo nimalo. Jela sam !glavnom žitari7e5 sjemenki7e5 dosta vo)a i povr)a. 0renirala sam !glavnom redovno5 barem dva p!ta tjedno5 aerobik i brzo hodanje. :aravno da me kroz život pratio stres5 osobito kad sam postala samohrani roditelj i kad sam oko četrdesete osjetila da G(teka2 moj nalaz krvi koji je pokazao povi(en kolesterol i ostale vrijednosti vezane !z to. Lila sam ! (ok!5 otk!d meni masno)a kad je !op)e ne !nosim ! organizam?P L!d!)i da sam osoba koja zazire od lijekova5 prehranom sam nastojala popraviti to novo stanje5 a i moja liječni7a mi je savjetovala da jedem meso5 jer m i j e željezo bilo katastroa. Uz te(k! m!k! !spjela
sam pobolj(ati nalaz5 ali sam stalno bila gladna5 brojala sam kalorije i jela jako malo. :aravno da sam imala napade gladi5 a sve je rez!ltiralo time da sam trpala ! sebe kolače5 kekse i ostale !gljikohidrate. 0rebalo m i j e zbilja jako p!no volje da nekako održavam kilograme koji s! varirali 9 kg ! pl!s i min!s. +ad god bih se !debljala5 !vijek je to bilo ono najgore debljanje koje se taloži oko str!ka i na bokove. Sl!čajno sam krajem %&1&. godine nai(la na nitin blog i istog sam trena shvatila da je to 0P Shvatila sam da se potp!no pogre(no hranim5 shvatila sam za(to sam nav!kla masno)e ! krvi5 za(to imam napade gladi5 odakle mi s!ha koža i salo oko str!ka. $očela sam se pridržavati D;Ea i to mi je postao stil života. 3ržim se ! potp!nosti pravila ove prehrane5 ne brojim i ne važem (to jedem5 samo ne jedem ni(ta ind!strijsko. Sve s! namirni7e doma)e i sve je masno i zasitno. U samom početk! jela sam p!no vi(e5 kao da m i j e organizam sam tražio da nakon svih godina izgladnjivanja i !skra)ivanja masno)a konačno do"e do grani7e zasi)enja. 'jese7 dana kasnije ve) sam jela p!no manje5 bez gladi5 bez zamamnog zova slatki(a i kolača5 kr!ha i pe7iva. Sad kada sam gladna to vi(e nije v!čja glad s treskavi7om5 nego jedan sasvim dr!gačiji i prirodniji osje)aj. 'oja energija je zavidna5 nema pospanosti5 lak(e podnosim stres5 a i san mi j e p!no bolji. Djetos sam skin!la # kilograma5 pomoglo je tome i trčanje svak! večer po - km. 'eni mr(avljenje nije primarni 7ilj5 vi(e !živam ! spoznaji da činim dobro svom zdravlj! i tijel! i napokon sam shvatila tko me i za(to lažeP sje)aj kad se tijelo očisti od (e)era i bra(na i ostalih otrova je antastičan. $ro(lo je vi(e od godin! dana otkako se ovako hranim5 a krvna slika i nalazi s! mi savr(eni. 3oktori7a mi savjet!je da samo tako nastavim. Svima toplo prepor!č!jem D;E5 jer to nije dijeta ve) prehrana za sve one koji vole svoje tijelo i koji žele sač!vati svoje zdravlje. vala niti (to je nesebično podijelila svoje znanje s nama koji smo bili ! zabl!di.
Catarina$ JJ godine$ &lavonija
4H@ ':ormula za zdraviji i sretniji život D;E sam !poznala preko bloga Istine i laži o hrani 5 gotovo bez nade tragaj!)i za nečim (to )e mi pomo)i da se rije(im nad!tog trb!ha i sala oko njega. $riznajem5 čitala sam i nisam vjerovala (to čitam. 3jelovalo mi je to pomalo kao na!čna antastika. Sve namirni7e za koje s! nam godinama ponavljali da ih ne smijemo jesti5 preselile se ! r!brik! Gslobodno jedite2. Istog dana kontaktirala sam nit! i tako sam pre(la na ovaj način prehrane. 'oj problem s vi(kom kilograma započeo je onda kada s! me liječni7i vratili na Gbalansiran! i zdrav! prehran!2 nakon godina dijete držane !pravo po D;E prin7ip!P :aime5 jo( kao dijete oboljela sam od bolesti b!brega5 a čak ni vi(egodi(nje liječenje nije davalo nikakvih rez!ltata. perirana sam5 vrlo !spje(no5 a postoperativni oporavak podraz!mijevao je temeljite promjene prehrane. Sve je to jako sličilo na D;E jer s! mi bili zabranjeni svi (e)eri5 ind!strijski proizvodi5 sva gotova i pol!gotova jela5 osim doma)e hrane i malo soli. :o5 nakon posljednje 7istoskopije5 proglasili s! me zdravom osobom !z prepor!k! da se mog! vratiti normalnom život! i Gnormalnoj prehrani2 !z povremene kontrole kod liječnika op)e prakse. U tom tren! počele s! moje m!ke s kilogramima. Fbog op)eg stanja organizma i opera7ije nikako se nisam smjela !debljati5 ali dogodilo se !pravo to. Svi moji pok!(aji da se dovedem ! red5 rez!ltirali s! ne!spjehom. :ema načina prehrane koji nisam isprobala i nema dijete koj! nisam držala5 čak i pod nadzorom liječnika i n!tri7ionista. 3va sam p!ta bila ! Kigoti na Flatibor! i ! bolni7i 'erk!r ! Hrnjačkoj Lanji5 ali !zal!d. Lilo je t! odre"enih g!bitaka težine5 ali s! se vra)ali kao b!merang5 nerijetko i po koji kilogram vi(e. + tome me !bijala stalna glad. :ekada mi se činilo da naprosto tamanim sve pred sobom i da )! pojesti sve (to mi padne Šaka. 0o me je
dodatno vodilo ! očaj. Kak sam neko vrijeme pila tablete za mr(avljenje Neni7al5 zatim razne napitke5 ali rez!ltata bilo nije. Sve moje salo !sidrilo se oko str!ka5 točnije ! predjel! od gr!di do k!kova. Izgledala sam kao kr!mpir ! koji s! zabodene dvije čačkali7e. :a bolove i bolesti5 ve) sam se bila navikla. :a lijekove tako"er. :isam ni sl!tila da )e D;E ne(to promijeniti5 po tom pitanj!. He) tijekom prvog mjese7a !z D;E prehran!5 počela sam osje)ati bitne promjene. sje)ala sam se lak(om ! svakom smisl! te riječi5 ali ne samo zbog g!bitka kilograma. Aeg!lirala mi se probava5 a nad!tost je potp!no nestala. $očeli s! nestajati bolovi ! tijel!5 posebno bolovi ! glavi i kostima5 pobolj(alo mi se spavanje @kra)e5 ali kvalitetnijeC5 reg!lirao se apetit5 smanjili edemi oko zglobova5 pobolj(ao ten5 prestao $'S. Liokemijske analize pokazale s! milij!n 7rvenih krvnih zrna7a vi(e nego dva mjese7a prije5 kolesterol je bio manji za 159 jedini7!5 (e)er niži za dvije5 natrij koji je ranije bio ! min!s!5 popeo se na normal! @iako zbog b!brega i dalje ne jedem solC5 transaminaze s! savr(ene5 kreatinin @jako bitan za moje b!bregeC kao kod bebe5 trigli7eridi smanjeni za tre)in!P 3anas imam 9- kilograma5 a imala sam ih #4 na visin! od 1-1 7m. =ladi nema5 nad!tosti tako"er. $opravio mi se san5 p!na sam energije. Imam redovn! probav!5 a obro7i s! svedeni na tri dnevno. Svi moji nekada(nji lijekovi zavr(ili s! ! sme)!. :isam sporta( pa se ne bavim sportom5 ali se jako p!no kre)em pa sam svoj a!to ostavila ! garaži5 ne treba mi vi(e. 3anas5 nakon vi(e od godin! dana na D;E prehrani5 nemam namjer! da se ikada vi(e vratim na stare prehrambene navike. 'islim da sam5 ne samo postigla odgovaraj!)! težin! i oslobodila se bolesti5 ve) sam prona(la i prav! orm!l! za zdraviji i sretniji životP /ina$ K godina$ 5ergen
0ivotni san5 kuhati. jesti. uživati u hrani i mravjeti 3akle5 D;E je ostvario moj životni san< k!hati5 jesti5 !živati ! svem! (to volim5 a pri tom5 ne samo ne debljati se5 nego jo( i mr(avjeti. D;E se ! mojem život! pojavio nakon ne!spje(nog pok!(aja prehrane G! zoni2. Lilo m i j e nemog!)e držati se Gblokova25 stvar je izmakla kontroli i b!d!)i da sam doista bila ovisna o !gljikohidratima5 začas sam se !debljala i dostigla svoj životni maksim!m #& kg na 1-& 7m visine. :o5 čim sam od!stala od Gblokova2 !gljikohidrata počela sam mr(avjetiP Fa nekoliko sam mjese7i skin!la - kg5 ali preko ljeta na godi(njem odmor! vratila sam ih četiri. U jesen %&1&. nailazim na oopsie kr!h2 i blog Istine i laži o hrani i sve dr!go je povijestP čajna pok!(avam i to5 jed!)i obožavan! pan7et!. $rvi p!t ! život! k!p!jem i k!ham na masti5 pod pa!zom jedem čvarke i stvar se pokre)e. Ipak !skoro shva)am da je moje mr(avljenje zapelo na krivom kolosijek!5 jer se ne debljam5 ali i ne mr(avim. Faklj!č!jem da sam iznimno osjetljiva na !gljikohidrate pa ih smanj!jem na oko %& g dnevno. 3r!gim riječima5 por7ije mi moraj! biti damske5 ako želim mr(avjeti. 3akle5 moj re7ept je< konkretna jela5 nikakvi me"!obro7i5 dor!čak obavezno. :i(ta ora(asto5 ni(ta slatko i bez vina. $or7ije damske i strogo do sitosti5 jesti iz gladi5 a ne iz zadovoljstva. 3o sada sam skin!la 14 kg i stojim na broj! 9-. Imam težin! koj! sam imala prije 1/ godina5 prije nego sam rodila k)er. +oža mi je bez bora5 tijelo sjajno s obzirom na godine i činjeni7! da !op)e ne vježbam. :ema vi(e nad!tosti koja se deinitivno izg!bila nakon (to sam se rije(ila parazita. ni koji me znaj!5 kaž! da nisam nikada izgledala bolje. :aravno5 ima i onih koji mi prebrajaj! bore5 ali i onih koji kaž! da ! traperi7ama izgledam kao (kolarka. sim zadovoljstva vitkom linijom5 ovo s! tipično ženski dojmovi5 moram se osvrn!ti na zdravstvene prednosti ovog načina života< nema
vi(e nad!tosti5 podrigivanja5 osje)aja prezasi)enosti5 napadaja v!čje gladi. :ema os7ila7ije raspoloženja5 bolova ! kralježni7i5 bolova ! stopalima. :ema podb!hlosti ! li7! i iznimno natečenih (aka. :eka !n!tarnja radost5 poti7aj na aktivnost i kreativnost5 jače samopo!zdanje i sveop)a poletnost sve to sam ja danas. -enata$ J godina$ Zagreb
4H@ ' način prehrane za 1ijeli život :a D;E sam naletjela sl!čajno. Lila sam se ba( jako zabrin!la za svoje zdravlje5 osobito nakon (to sam no)! počela piti p!no vode. $restra(ila sam se i zapitala (to se doga"a? :ije mog!)e da imam dijabetes5 nitko od mojih nije imao s tim problema5 nemam vi(ak kilograma... :isam oti(la liječnik!5 zbog čega mi je sada jako žao5 jer me ba( zanima kakvi s! mi tada bili nalazi. I bez ovog !pozorenja znala sam da moram promijeniti prehran!. 3o tog tren!tka hranila sam se prilično jednolično i lo(e5 ali nisam imala vi(ak kilograma pa nisam imala t! vrst! motiva7ije. sim toga5 7ijeli sam se život bavila sportom5 ranije proesionalno5 a kasnije rekreativno5 pa sam težin! održavala bez ve)ih problema. :ajve)a moja težina bila je #% kg na 1#- 7m visine5 (to je jo( !vijek bilo prihvatljivo i mislim da sam dobro izgledala. 'oja je prehrana bila ve)inom !gljikohidratna5 bila sam ovisnik o slatki(ima koje sam jela ! ogromnim količinama5 a ponekad bih 7ijeli dan provela samo na slatki(ima. Lilo je i razdoblja kad sam se bolje hranila5 ali i tada s! podloga mojih obroka !glavnom bili !gljikohidrati5 npr. integralna tjestenina5 riža i mah!narke. 'eso nikad nisam previ(e voljela5 vi(e rib!5 a tako je ostalo i sada. d masno)a sam bježala i skoro da ih nisam tro(ila. $re(la sam na D;E istog dana čim sam saznala za taj način prehrane. :isam vjerovala da )! izdržati5 jer je to bio model sasvim s!protan onome (to jedem i (to volim jesti. :isam vjerovala da )! mo)i bez slatki(a. 3a imam 19 godina manje5 vjerojatno bih brzo od!stala5 ali
svjesna da se vi(e nemam vremena igrati sa svojim zdravljem5 ozbiljno i dis7iplinirano prihvatila sam D;E. $obolj(anja s! stigla brzo. He) za nekoliko dana prestala sam se b!diti i piti preko no)i. $očela sam se psihički i izički osje)ati odlično5 a moji s! se kilogrami samo topili !natoč tome (to sam imala dobar apetit i jela sam prilične količine hrane. +oliko sam ranije bila zabrin!ta za svoje zdravlje5 toliko se sada nisam mogla nač!diti svem! (to mi se doga"alo. $restala sam s popodnevnim drijemanjem5 koje je ranije bilo svakodnevno5 a nestala je i glad. :akon dva mjese7a D;E režima prehrane5 rije(ila sam se i kandide koja mi se ranije često javljala. :alet energije bio je nevjerojatan5 a prestale s! i moje depresivne epizode od kojih sam se ! jednom period! čak i liječila. Spontano sam dostigla svoj! idealn! težin! od -*59 kg i t! sam se za!stavila. :akon nekoliko mjese7i napravila sam detaljn! pretrag! krvi i svi nalazi s! bili besprijekorni. 3a sam barem imala početne nalaze za !sporedb!P :akon svega dobrog (to mi se dogodilo5 dobila sam i bon!s po prvi p!t ! život! bila sam bez 7el!litaP Iako sam se 7ijeli život bavila sportom pa s! mi mi(i)i lijepo oblikovani5 7el!lit sam imala od petnaeste godine. Sada je napokon i on nestao. :ajve)a dobrobit koj! mi je donio D;E je značajno pove)ana kvaliteta života5 nestanak depresivnih epizoda i bezvoljnosti5 pravi priljev energije. Uživam ! tome (to lj!dima oko sebe mog! pr!žiti najbolje od sebe. 'og! re)i da se tren!tno osje)am bolje nego ikad. Imam vi(e energije nego sam je imala s dvadeset godina5 a i moja me okolina tako doživljava. Lez patetičnog pretjerivanja5 (to inače mrzim5 svima želim re)i da mije D;E promijenio život i to je jedna od najboljih stvari koje s! mi se dogodile. D;E )e biti moj način prehrane za 7ijeli život. Anita$ J8 godina$ Zagreb
Sretna to opet mogu biti 'jaC
d!vijek sam bila b!7ka i od!vijek sam vodila borb! s vi(kom kilograma. :ajvi(e sam !spjela smr(avjeti pred svadb!5 jer mi je to bila dovoljno jaka motiva7ija. 0ada sam skin!la preko %& kila5 ali bilo je stra(no. Imala sam vrtoglavi7e5 iznemoglost do kolapsa5 energije nisam imala !op)e5 da i ne govorim koliko sam bila živčana i čangrizava. Izg!bljeni kilogrami s! se ponovo vratili5 jer se gladovanje jednostavno ne može izdržati. $rije godin! i pol dana5 s %9 godina i 1&* kilograma5 i dalje sam pok!(avala na)i izlaz iz mojih m!ka i tada sam nai(la na nitin blog. :jezine riječi kao da s! otjerale magl! i odmah sam shvatila da je to ono pravo5 b!d!)i da !z mal! beb! i dojenje nikakvo gladovanje nije bila mog!)a op7ija. S nevjeri7om sam čitala blog i !sp!t krajem oka mjerkala s!pr!ga koji je mr(av5 a glavna namirni7a m! je (pek. $omislila sam spas je t!P dl!čila sam da )! pok!(ati5 jer mi se sve činilo vrlo logično. :a kon7!5 (to sam mogla izg!biti5 osim kilaP Ubrzo sam !očila prve predivne rez!ltate< val energije5 čisti5 blistavi i sjajni ten. +ilogrami s! polako nestajali5 a ja nisam bila gladna. Jela sam sir5 masla7 i (pek5 namirni7e koje sam godinama izbjegavala. 'oj osmijeh je postajao sve ve)i kako s! brojke na vagi lagano klizile prema dolje5 a m!ževoj sre)i nije bilo kraja5 jer kako je i on primijetio5 nisam vi(e bila lj!ta i Ggrizla2 sebe i sve okolo sebe5 nego sam postala sretna i energična žena. I evo me danas5 lak(a sam ** kilograma i sretnaP Imam dovoljno energije za 7jelodnevne borbe s klin7em5 napokon sam zadovoljna sa sobom i svojim životom. Jednostavno op!(teno živim i radim5 sve ide nekim svojim tokom. :a hran! i ne pomi(ljam5 a kilogrami klize prema dolje onako !sp!t. koliko sam si tek pobolj(ala zdravljeP :isam vi(e depresivna5 nema vi(e bolova i grčeva ! nogama5 bolovi ! le"ima odneseni s! kao r!kom5 nisam nap!hn!ta5 nema $'Sa i njegovih tegoba5 nema težine ! tijel! pa sve obavljam s lako)om jednostavno
pr(tim od energijeP Uop)e ne mog! opisati kako mi je drago (to ja opet mog! biti ja. :ajvi(e mi znači to (to sam se !spjela izv!)i iz vrtloga depresije ! kojem sam bila zaglavila d!ži period. Lila sam ve) na r!b! očaja5 !vjerena da )! čitav život provesti debela. Fatvorena ! začarani kr!g depresije i (e)era5 nisam vidjela kraj5 jer je jedini način da b!dem vitka5 bilo gladovanje i patnja. :e mog! opisati koje je to olak(anje da mog! jesti dor!čak5 r!čak i večer!5 a pri tome izgledati lijepo i Gbiti komad2. 3odajem i to da kod mene vi(e nema 7el!lita5 nema mlohavosti kože5 ali ima mi(i)aP Faklj!čak je jasan< nastavljam s D;E prehranom5 ne samo ja nego moje dijete i 7ijela obitelj5 koja mi se5 primijetiv(i moje pozitivne promjene5 odl!čila pridr!žiti. tkako smo na D;E!5 nitko nije bio bolestan niti jednog jedinog dana5 doktore posje)!jemo samo radi obaveznih kontrola. D;E je deinitivno način života i toplo ga prepor!č!jem svakoj osobi kojoj je stalo do sebe5 do obitelji i vlastitog zdravljaP &ilvija$ 9L godina$ Hrvatsko Zagorje
Aaključak Istine i laži o hrani mitovi5 zabl!de i neistinite tvrdnje o tome (to je zdravo i (to nezdravo5 dovele s! do sit!a7ije ! kojoj jedni proitiraj!5 a dr!gi pla)aj!. >stabli(ment prehrambena i arma7e!tska ind!strija5 poljoprivredni biznis5 državne sl!žbe5 medi7inski str!čnja7i i mediji proitiraj!5 a obični čovjek i potro(ač pla)a i ispa(ta. Što je najgore5 pla)a svojim zdravljem. :ajsk!plje pla)amo zabl!d! da s! masno)e životinjskog porijekla i kolesterol (tetni te da izazivaj! srčane bolesti5 začepljenje žila5 čak i rak. va op)eprihva)ena tvrdnja nema znanstvene osnove5 ve) je nesretni
rez!ltat ne!temeljenih mitova5 predras!da i komer7ijalnih interesa. Fbog ove neistine5 zadnjih smo trideset godina pok!sni k!ni)i kojima se !mjesto tih Gstra(nih2 životinjskih masno)a n!di 7ijelo mno(tvo Gzdravih2 rainiranih namirni7a s previ(e (e)era5 (kroba5 biljnih !lja5 margarina i transmasno)a5 p(eni7e5 gl!tena i žitari7a op)enito5 !mjetnih dodataka i (tetnih kemikalija. Sl!žbene prehrambene smjerni7e da se smanji !nos masno)a i pove)a !nos !gljikohidrata stare s! tek tridesetak godina i otkada s! !vedene5 zapadnim se svijetom pro(irila epidemija debljine5 metaboličkog sindroma @povi(eni (e)er ! krvi iRili inz!linska rezisten7ija5 povi(eni krvni tlak5 abdominalna debljina5 poreme)ene masno)e ! krviC5 dijabetesa5 srčanožilnih bolesti i mnogih vrsta raka. 3anas se bez s!mnje zna da prirodne masno)e iz mesa5 mlijeka i jaja ne predstavljaj! opasnost za zdravlje5 a znamo i da s! od pamtivijeka predstavljale vrlo važan dio lj!dske prehrane. :ažalost i ! %1. stolje)! liječni7i i dr!gi medi7inski str!čnja7i jo( !vijek stra(e pričom o povi(enom kolesterol!5 najče()e zbog toga (to s! ne!p!)eni ili nezainteresirani za najnovija saznanja. 'ožda i zato (to ih sponzorira arma7e!tska ind!strija5 jedna od najproitabilnijih djelatnosti ! svijet!5 a statini5 sredstva za snižavanje kolesterola5 najprodavaniji s! lijek na kojem se zarada broji ! stotinama milij!na dolara. 3oktor medi7ine 3Bight D!ndell5 poznati američki kardio kir!rg5 pi(e< #/i lije*nici$ uz sve na6e obrazovanje$ praksu$ znanje i autoritet$ *esto posjedujemo poprili*an ego radi kojeg vrlo te6ko priznajemo da smo u krivu... &lužbena je medicina napravila užasnu gre6ku kad je ljudima savjetovala da izbjegavaju zasiFene mastiM !avno uspostavljene prehrambene preporuke dovele su do epidemije pretilosti i dijabetesa$ koji su po smrtnosti$ ljudskoj patnji i materijalnom tro6ku nadma6ili svaku drugu po6ast u povijesti *ovje*anstva.+ Qli
+ad bi na(i medi7inski str!čnja7i bili manje ok!pirani propisivanjem re7epata i kad bi se če()e prisjetili ipokratove prisege koj! s! položili< #, *asu kada stupam meGu *lanove lije*ni*ke pro%esije$ sve*ano obeFavam da Fu svoj život staviti u službu humanosti... Najvažnija Fe mi briga biti zdravlje mojega pacijenta+$
tada bi možda shvatili da je njihova %#žnost biti inormiran5 da moraj! redovno pratiti znanstven! i str!čn! literat!r! o !tje7aj! prehrane na lj!dsko zdravlje5 čak i on! neovisnih a!tora @svaka čast iz!ze7ima koji to radeC. 0ako bi možda do(li do zanimljivih saznanja da5 na primjer< Fnanstveni dokazi o (tetnosti masno)e i kolesterola ne postoje. +ampanja protiv kolesterola najve)a je prijevara %&. stolje)a. Fasi)ene masno)e iz hrane životinjskog porijekla ne !zrok!j! ni debljin!5 ni srčane bolesti5 niti dr!ge kronične 7iviliza7ijske bolesti. 3ebljina je bolest pretjeranog nak!pljanja masno)e i ne ovisi ni o prekomjernom jel! ni o premalo tjelesne aktivnosti5 ve) o neravnoteži ! hormonalnom reg!liranj! masnog tkiva i metabolizma masti. Inz!lin je primarni reg!lator nak!pljanja masno)e5 a !gljikohidrati5 koji potič! izl!čivanje inz!lina5 izravni s! !zročnik debljine. Lolesti sr7a i krvnih žila nemaj! veze s !nosom zasi)enih masno)a iz hrane. $ravi !zrok srčanožilnih bolesti s! kronične !pale ! arterijama koje nastaj! zbog pretjeranog !nosa (e)era5 (kroba i biljnih !lja bogatih omegom-. Što vi(e ind!strijski prera"ene hrane konz!miramo5 to vi(e potičemo stvaranje !pala5 iz dana ! dan. Dj!dsko tijelo nije stvoreno da prera"!je hran! kr7at! (e)erom5 (krobom i omega- !ljima. $ostoji samo jedan način za s!zbijanje ovih !palnih stanja5 a to je povratak na hran! ! njezinom izvornom oblik!.
Fnanost danas n!di brojne dokaze d a j e ind!strijska neprirodna rainirana hrana glavni !zročnik bolesti dana(nji7e< debljine5 dijabetesa tipa %5 srčanožilnih bolesti @začepljenje žila5 srčani i moždani inarktC5 a!toim!nih bolesti5 alergija i mnogih vrsta raka. Kovjek je genetski prilago"en odre"enoj vrsti hrane5 a ta se hrana ne proizvodi ! tvorni7ama ve) samo ! prirodi. 0o nis! n!tritivno osiroma(ene5 kemijom pretrpane ind!strijske prera"evine5 ve) prava prirodna hrana ! njezinom izvornom oblik!. :e(to se veliko i pozitivno doga"a. Uz promjen! paradigme koja je ! tijek!5 po 7ijelom se svijet! osje)a snažno b!"enje svijesti5 ra"a se Kovjek novog doba< čovjek koji shva)a !tje7aj prehrane i okoli(a na svoje zdravlje i svoj! povezanost s prirodom5 čovjek koji vi(e ne želi biti manip!liran od medija i ind!strije5 čovjek koji ! svoje r!ke pre!zima odgovornost za vlastito zdravlje i koji odl!č!je biti svjestan potro(ač5 a ne žrtva. 3obrodo(li ! :ovo dobaP
(iteratura
ngell5 'ar7ia @%&&4.C he ruth About the !rug "ompanies0 ho' the deceive us and 'hat to do about it$ Aandom o!se5 :eB York5 US tkins5 Aobert ;. @%&&*.C Atkins dieten5 Eor!m5 Sto7kholm5 SBeden %&&9 L!renh!lt5 =oran @%&&*.C !et o%ullkomliga djuret0 kropp$ sjal och livsstil i ett evolutionart perspektiv Natur och kultur$ Sto7kholm5 SBeden ;ampbell'7Lride5
:atasha
@%&1&.C
3ut and Pscholog &ndrome0 Natural reatment %or Autism$ A!!A!H!$ !sle2ia $ !spra2ia$ !epression$ &chizophrenia$ 'edinorm $!blishing5 U+
;olpo5 nthonW @%&&-.C he 3reat "holesterol "on = Wh 1verthing 4ouve 5een old About "holesterol !iet and Heart !isease is WrongO D!l!.7om
;olting5 Eredrik @%&11.C /jolkrevolutionen5 :i7oteQt5 Sto7kholm5 SBeden ;ordain5 Doren @%&&%.C he Paleo !iet0 (ose Weight and 3et Health b 1ating the )ood 4ou Were !esigned to 1at John ileW \ Sons5 In7.5 :eB York5 US 3ahlTvist5 nnika @%&&#.C !oktor !ahlvists blogg = Bm. lagkol= hdratmat$ viktkontrol och halsa$ ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden 3aniel5 +aaWla 0. @%&&9.C he Whole &o &tor0 he !ark &ide o% Americas )avorite Health )ood$ :eB 0rends $!blishing5 In7.5 ashington 3;5 US >eneldt5 ndreas @%&11.C /atrevolutionen 5 Lonnier Eakta5 Sto7kholm5 SBeden
>hdin5 Sanna @%&&9.C 89 veckor tili ett sjalvlakande liv$ Eor!m5 Sto7kholm5 SBeden >hdin5 Sanna @%&1&.C )inn din energikod =%a ett rikt$ lckligt och sjalvlakande liv$ Eor!m5 Sto7kholm5 SBeden >nig5 'arW @%&&&.C Cno' 4our )ats0 he "omplete Primer %or ,nderstanding the Nutrition o% )ats$ Bils and "holesterol$ Lethesda $ress5 Lethesda5 US >nig5 'arW \ Eallon5 SallW @%&&-.C 1at )at$ (ose )at0 he Health Alternative to rans )ats$ $l!me5 US Eallon5 SallW \ >nig5 'arW @1///.C Nourishing raditions = he "ookbook hat "hallenges Politicall "orrect Nutrition and the !iet !ictocrats$ :eB0rends $!blishing5 In7.5 US
elander5 'aria \ S7h!7k5 ;athrine @%&11.C Helhetsmetoden = Na din halsovikt med C5Q("H)$ :orstedts5 Sto7kholm5 SBeden eQeberg5 Soie @%&1&.C Ntt liv med riktig mat0 %risk med ("H)$ ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden ollingsBorth5 >laine @%&1&.C ake "ontrol o% 4our Health and 1scape the &ickness Industr$ >mpoBerment $ress International5 ]!eensland5 !tralia Ingvar5 'artin \ >ldh5 =!nilla @%&1&.C Hjarnkoll pa vikten 5 :at!r o7h k!lt!r5 Sto7holm5 SBeden Jonnson5 Litten \ :ordstrom5 $ia @%&1&.C &ockerbomben i din hjarna0 bli %ri %ran ditt sockerberoende 5 ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden +eith5 Dierre @%&&/.C @egetarian /th0 )ood$ 7ustice and &ustainabilit5 $m $ress5 akland5 US
+endri7k5 'al7olm @%&&#.C he 3reat "holesterol "on0 he ruth about What -eall "auses Heart !isease and Ho' to Avoid It$ John Llake $!blishing Dtd5 Dondon5 U+ Dindeberg5 Staan @%&&*.C St!dentlitterat!r5 D!nd5 SBeden
/aten
och
%olksjukdomarna$
Dipton5 Lr!7e . @%&&9.C ro$ dogmer och biologi = Hur vart undermedvetna str vara gener$ Sorena Eorlag5 Spanga5 SBeden %&&8 Ditseldts5 Dars>rik S!ndbWberg5 SBeden
@%&&#.C )ettskramd 5
ptimal
Eorlag5
Ditseldts5 Dars>rik @%&&/.C At %et matO R bli %risk och smal med ("H) ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden 'ontigna75 'i7hel @%&&%.C 7ag ater = och %orblir smal$ 'ontigna7metoden5 Lokorlaget Eor!m5 Sto7kholm5 SBeden :ilsson5 'ats>ri7 @%&&8.C !en hemlige kocken0 det okanda %usket med maten pa din tallrik 5 rdront Eorlag5 Sto7kholm5 SBeden :ilsson5 'ats>ri7 @%&&8.C Akta vara0guide till o%or%alskad mat 5 rdront Eorlag5 Sto7kholm5 SBeden :Wstrom5 Eredrik @%&1&.C At upp till bevis0 %akta och %ordomar om kost och halsa5 ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden Aavnskov5 Ue @%&&8.C )ett och kolesterol ar halsosamtO = Bm gamla och na kolesterolmter$ ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden Aavnskov5 Ue @%&1&.C Hur kolesterolmten halls vid liv$ ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden Aeimers5 JennW @%&&-.C Naturlig %oda = naturligtvisO$ 'I3L+5 S!ndsvall5 SBeden Sahlin5 =!nilla @%&11.C @itt 5egarD 1n personlig berattelse om sockerberoende5 $i7kabook Eorlag5 Aamlosa5 SBeden
Simopo!los5 rtemis $5 Q Aobinson5 Jo @1///.C Bmega Cost05ra mat och god halsa med medelhavsdiet 5 ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden %&&4 Sisson5 'ark @%&&/.C he Primal 5lueprint0 -eprogram our genes %or e%%ortless 'eight loss$ vibrant health$ and boundless energ$ $rimal :!trition5 In7.5 US Skaldeman5 Sten St!re @%&&-.C At dig ner i vikt0 praktisk viktmin skning %or %eta man och runda kvinnor$ $risma5 Sto7kholm5 SBeden Skaldeman5 Sten St!re @%&&#.C 3I=NB((O %or kvinnor som vill ata sig smala5 $risma5 Sto7kholm5 SBeden Smith5 Ai7hard @%&&-.C he rouble With /edical 7ournals 5 AoWal So7ietW o 'edi7ine Dtd5 Dondon5 U+ 0a!bes5 =arW @%&&#.C 3ood "alories$ 5ad "alories0 "hallenging the "onventional Wisdom on !iet$ Weight "ontrol$ and !isease$ +nop $!blishing =ro!p5 :eB York5 US 0a!bes5 =arW @%&1&.C Wh We 3et )at0And What to !o About .It$ +nop $!blishing =ro!p5 :eB York5 US Hirapen5 John @%&&8.C Piller Q Pro%iter0 memoarer %ran en Iakemedelsindustri med dodlig biverkan$ bookD!ndorlag5 D!nd5 SBeden ikholm5 $er \ Ditseldt5 Dars>rik @%&&#.C Ideologin och pengarna bakom kostraden5 ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden ilsson5 Dars @%&&%.C @al%ardens ohalsa0 kan %orntidens %oda bli %ramtidens mat 5 'edikament orlag5 Dj!sdal5 SBeden ilsson5 Dars @%&&-.C Naturlig mat naturlig halsa$ ptimal Eorlag5 S!ndbWberg5 SBeden
@ideo )ood Inc5 ilm iz %&&8.5 Aobert +enner )at Head 5 ilm iz %&&/.50om :a!ghton Hungr )or "hange$ ilm iz %&1%.5 James ;olT!ho!n and
Da!rentine ten Los7h Nourishing raditional !iets = he Ce to @ibrant Health$
predavanje SallW Eallon he Biling o% America$ predavanje SallW Eallon
Internet
httpvol!tion$aleolithi7R;ereal O%&SBord.pd http
http
NA7A@A
'itovi i zabl!de s! razbijeni5 istine i laži o hrani s! razotkrivene5 +onačno znamo izabrati prav! hran! za bolje zdravlje5 znamo (to jesti i (to izbjegavati. S obzirom na to da često č!jem pitanje kako sve to znanje provesti ! praksi5 odgovore )e vam dati moja
Prva hrvatska Paleo4(8&9 k#harica koja )e iz tiska iza)i krajem %&1%. godine. U njoj )e mjesta na)i re7epti za< kr!hove i pe7iva bez bra(na5 kolače bez (e)era5 glavna jela5 ! raspon! od brzih i jednostavnih do onih koja )e zadovoljiti i najve)e g!rmane5 zanimljive ideje (to pojesti za dor!čak ili me"!obrok te (to ponijeti sa sobom na posao. Iz ove )ete knjige na!čiti da zdrava prehrana nije kompli7irana5 da nam ne trebaj! egzotični i nedost!pni sastoj7i te da možemo !živati ! k!hanj! i jedenj! neoptere)eni strahovima i zabl!dama oko pojedinih namirni7a.
i
http
ml ii
+eith5 Dierre @%&&/C
:o!rishing 0raditional 3iets 0he +eW to Hibrant ealth5 video SallW Eallon iii
Hitamin + kojeg je 3r $ri7e otkrio i prozvao aktivator N2 zapravo je vitamin +% kojeg nalazimo samo ! životinjskim masno)ama @masla75 ž!manjak5 sirevi5 jetraC i nije isto (to i oblik +l kojeg nalazimo ! zelenom lisnatom povr)!. iv
Hitamin > nalazimo i ! biljnim masno)ama5 npr. ora(astim plodovima i sjemenkama. v
vi
Hi(e o esen7ijalnim masnim kise lina ma prona"ite ! poglavlj! Gmega *5 omega- i eikosanoidi2 vii
http
viii
http
iQ
D3D< DoB 3ensitW DipoproteinM 3D< igh 3ensitW DipoproteinM HD3D< HerW DoB 3ensitW Dipoprotein Q
'etabolički sindrom predstavlja sk!pin! metaboličkih poreme)aja koji pove)avaj! rizik za razvoj srčano žilnih bolesti i dijabetesa tipa %. 0i poreme)aji s! povi(en krvni tlak5 povi(en (e)er ! krvi iRili inz!linska rezisten7ija5 poreme)ena vrijednost masno)a ! krvi @povi(eni trigli7eridi i nizak 3D 5C te abdominalna pretilost @nak!pljanje masnog tkiva ! podr!čj! trb!haC. Qi Qii
http
33 @ Attention !e%icit Hperactivit !isorder: poreme)aj dei7ita pažnje s hiperaktivno()!M 3'$
Qiii
3r. 'ark Wman5 =l!tenM hat Yo! 3onVt +noB 'ight +ill Yo! BBB.sott.net Qiv
Hi(e o Felenoj k!ri pročitajte ! $oglavlj! GD;E prehrana za posebne potrebe Qv
>hdin5 Sanna @%&&9.C
Qvi
Izvor BBB.tr!thinlabeling.org
Qvii
http
Qviii
http
QiQ
Izvor< http
QQ
;olting5 Eredrik @%&11.C
QQi
;olting5 Eredrik @%&11.C
QQii
:o!rishing 0raditional3iets 0he +eW to Hibrant ealth5
video &all )allon QQiii
http
historW QQiv
Eallon5 SallW \ >nig5 'arW @1///C
QQv
http
QQvi
Hi(e o Felenoj k!ri i antikandida dijeti ! poglavlj! GD;E prehrana za posebne potrebe QQvii
http
http
>hdin5 Sanna @%&&9.C Psllium husks$plantago ovata5 lj!ski7e indijskog
trp!t7a. Dj!ski7e psWlli!m sjemenki apsorbiraj! velik! količin! vode i koriste se za reg!liranje probave i či()enje 7rijeva. 'oraj! se !zimati s ve)om količinom vode5 1 žli7a lj!ski7a s *
