Istine i laži o hrani Anita Šupe veljača 2013.
Teme Opasnosti moderne prehrane Povezanost ”nove” hrane sa ”novim” bolestima Mitovi i zablude o prehrani i zdravlju Osvrt na neka davna vremena - što su ljudi jeli prije epidemije modernih bolesti
O meni Dolazim iz Šibenika Studij u Švedskoj Food and Nutrition Science Samostalno izučavanje stručne literature o utjecaju prehrane na zdravlje 2010. blog Istine i laži o hrani 2012. knjiga Istine i laži o hrani Privatna nutricionistička praksa
Medicinski paradoks Usprkos napretku nauke, medicine i farmacije, čovjek nije zdraviji. Bolesti su toliko česte da se smatra normalnim biti bolestan. Nikad u povijesti nije bilo toliko kroničnih i degenerativnih bolesti, iako se stalno lansiraju novi lijekovi i njihova potrošnja neprestano raste.
Prehrambeni paradoks Industrijski razvoj donio je novu vrstu hrane koja nikad prije u ljudskoj povijesti nije postojala. Koliko zapravo znamo u namirnicama koje unosimo u svoje tijelo?Da li je rafinirana prerađena hrana napredak ili put u propast?
Tradicionalna prehrana Do prije 50-100 godina ljudi su znali što jedu i odakle ta hrana dolazi Hrana je bila uzgojena lokalno i dolazila je u svom izvornom obliku Hrana je bila nutritivno bogata
Moderna prehrana Ne znamo odakle hrana dolazi ni kako se proizvodi Prevladava masovni uzgoj i industrijska prerada hrane Zapravo uopće ne znamo što jedemo i kako to utječe na naše zdravlje
”Zdrava” hrana Riječ ”zdrava” hrana je jedna od najviše zloupotrebljavanih riječi Propagira se ”zdravo” ono što donosi najveći profit Službene prehrambene preporuke dolaze iz SAD i američkih zdravstvenih i prehrambenih organizacija koje su sponzorirane od industrije
Sastav moderne prehrane: Prevladavaju industrijske prerađevine koje se uglavnom sastoje od ova 4 sastojka: Šećer, HCFS Rafinirano pšenično brašno i proizvodi od žitarica Rafinirana i hidrogenizirana biljna ulja Aditivi - kemijski dodaci
Šećer Prekomjerna konzumacija šećera dovodi do upalnih bolesti, debljine, dijabetesa II, ovisnosti i mnogih drugih poremećaja Visoko fruktozni kukuruzni sirup - HCFS jeftina zamjena za šećer - čista fruktoza koja se u jetri pretvara u masti, uništava jetru isto kao alkohol, ne stimulira hormon sitosti leptin, radi čega dolazi do prejedanja
Pšenično brašno Škrob = razgranate molekule glukoze = šećer = prazne kalorije bez nutritivne vrijednosti Moderna pšenica je GMO, hibridizirana, tretirana stotinama kemikalija da bi davala veće urode i bila otporna na štetočine i bolesti Gluten iz pšenice je genetski manipuliran i poznat kao uzročnik ili okidač preko 50 različitih bolesti
Monsanto & co. Monsanto je vodeća industrija genetski modificiranog sjemena u svjetu. GM sjeme se može patentirati. Najkomercijalnije su pšenica, kukuruz i soja, ali se genetski modificiraju i druge žitarice i biljna hrana. Hrvatska, koja je nekad izvozila sjeme, danas ga uvozi.
Biljna ulja Rafinirana i hidrogenizirana biljna ulja i margarin = prekomjerni udio omega 6 u odnosu na omega 3 = kronične upale = kronične bolesti Visoko procesirana ulja (visoka temperatura, tlak, brojne kemikalije) oksidirane masne kiseline
Višak omege 6 Potiče upalne procese i zgrušavanje krvi Normalni tjelesni procesi postaju kronični Kronične upale na arterijama dovode do začepljenja žila i srčano-žilnih bolesti
Aditivi MNG pojačivači okusa HFCS umjetni zaslađivači konzervansi, stabilizatori, zgušnjivači, modificirani škrobovi itd
Ove namirnice izazivaju Upalne procese koji su uzročnici kroničnih bolesti Autoimunološke bolesti Alergije i intoleranciju Metabolički sindrom (visok tlak, poremećene masnoće u krvi, abdominalna debljina, povišen šećer, inzulinska rezistencija, dijabetes) Pretilost
Ovom poremećaju ljudske prehrane pridonio je i strah od kolesterola, radi čega su prirodne masnoće životinjskog porijekla zamijenjene povećanim unosom šećera, škroba i rafiniranih biljnih ulja.
Mitovi i zablude o prehrani ”Zasićene masnoće životinjskog porijekla i kolesterol izazivaju začepljenje žila i bolesti srca” ”Žitarice su zdrava hrana i trebaju sačinjavati bazu prehrane” ”Za mršavljenje je potrebno jesti manje i trošiti se više”
Mit No 1: Kolesterol i zasićene masti opasni su za srce
Kolesterol - loše vijesti TIME magazin, ožujak 1984. Nove prehrambene smjernice iz S.A.D. Smanjiti unos životinjskih masti iz mesa, jaja i mlijeka Povećati unos ugljikohidrata i rafiniranih biljnih ulja
Prirodne masnoće iz mesa, mlijeka i jaja zamijenili su industrijski light proizvodi, zamjenske namirnice, umjetne masnoće i prekomjeni unos škroba i šećera Ovo je blagoslovila farmaceutska industrija koja je lansirala najveći biznis - statine, lijekove za smanjenje kolesterola. (profit na ovim lijekovima = 29 miljardi $ godišnje) Zadnjih 30 godina dogodila se epidemija debljine, srčano-žilnih bolesti, dijabetesa, alergija, autoimunoloških bolesti i raka.
Kampanja protiv kolesterola - najveća prevara 20-og stoljeća Hipoteza o povezanosti masnoća, kolesterola i srčano-žilnih bolesti nikad nije znanstveno potvrđena Unos zasićenih masnoća 2 - 5 puta veći nego WHOova preporuka uopće nema utjecaja niti na ukupni kolesterol niti na LDL kolesterol. Pacijenti koji su imali infarkt nisu uzimali ništa više masnoća kroz prehranu nego zdrave osobe
Ljudi koji jedu minimalne količine zasićenih masti imaju začepljenje ili ovapnjenje žila u istoj mjeri kao osobe koje konzumiraju puno zasićenih masti
Ljudi sa visokim kolesterolom imaju začepljenje žila u istoj mjeri kao oni s niskim kolesterolom Nijedan kontrolirani klinički eksperiment nije uspio smanjiti smrtnost od srčano-žilnih bolesti smanjivanjem unosa masnoće u prehrani pacijenata
Kolesterol - ipak dobre vijesti Kolesterol i zasićene masti ustvari su bitni za zdravo srce Visoka razina kolesterola pomaže da živimo dulje Prehrana s visokim udjelom zasićenih masti podiže zaštitni HDL kolesterol http://www.youtube.com/watch?v=v8WA5wcaHp4& feature=channel_video_title http://www.youtube.com/watch?v=i8SSCNaaDcE
Istina je zapravo potpuno obrnuta Ne samo da masti nisu štetne, nego su potrebne za dobro zdravlje Prehrana s niskim udjelom masti ne sadrži potrebne hranjive tvari Prehrana s visokim sadržajem ugljikohidrata i biljnih ulja pridonosi razvoju srčano-žilnih bolesti
Mit No 2: Žitarice su zdrava hrana
Sadržaj žitarica i proizvoda od brašna Nedovoljno vitamina i minerala i njihova slaba bio-raspoloživost Antinutrijenti kao inhibitori enzima i fitinska kiselina sprečavaju apsorpciju minerala: kalcija, magnezija, željeza, bakra i cinka Nedostatak nutrijenata dovodi do anemije, poroznih kostiju, karijesa
Gluten - skriveni uzročnik autoimunih bolesti Teško probavljivi protein iz žitarica Celijakija je samo jedna od mnogih bolesti uzrokovanih nepodnošenjem glutena 55 bolesti dokazano da imaju veze s nepodnošenjem glutena
Previsok sadržaj škroba u žitaricama Škrob = glukoza Povišen šećer u krvi, povišen inzulin: inzulinska rezistencija, prekomjerna tjelesna težina, srčano-žilne bolesti, metabolički sindrom, dijabetes
GMO i nepravilna priprema žitarica Nova vrsta pšenice ”patuljasta” pšenica je genetski manipulirana i hibridizirana, tretirana stotinama kemikalija Tradicionalna prerada žitarica namakanje, fermentacija, klijanje
Hrana od brašna zapravo je Nutritivno bezvrijedna hrana Prepuna teških komponeneti uzročnika mnogih bolesti Prepuna škroba - čiste glukoze Glukoza nije esencijalna za tijelo GMO i prepuna aditiva
Pšenica, kukuruz, soja Osim što su žitarice i soja štetne za zdravlje, također su štetne za okoliš Za uzgoj komercijalnih monokultura posječene su ogromne površine šuma i prašuma, preorani pašnjaci i isušene močvare, što je dovelo do uništenja i istrebljenja brojnih životinjskih i biljnih vrsta
Pšenica, kukuruz, soja Za njihov uzgoj potrebne su ogromne količine fosilnog goriva, umjetnih gnojiva i pesticida. Masovni uzgoj monokultura nepovratno uništava zemlju i iscrpljuje hranjive tvari iz nje, bez da zemlji išta vraća Istrebljenje živih vrsta i nestašica vode
Samoodrživost Održivi put ovog planeta može se postići samo kroz suradnju svih živih bića međusobno i sa prirodom. Svaka biljka i životinja ima svoju ulogu u prirodi. Rješenje je ekološka, biodinamička, lokalna proizvodnja, permakultura i samoodržive zajednice, a ne zamjena mesa sojom.
Mit No 3: Za mršavljenje je potrebno jesti manje i trošiti se više
Radi se o hormonima Debljina je bolest pretjeranog nakupljanja masnoće Ona ovisi o neravnoteži u hormonalnom reguliranju masnog tkiva i metabolizma masti Inzulin je primarni regulator nakupljanja masnoće, a ugljikohidrati, koji potiču izlučivanje inzulina, izravni su uzročnik debljine.
Inzulin debljajući hormon Prehrana bogata šećerom i škrobom = izlučivanje inzulina = spremanje viška šećera u obliku masnih naslaga kao rezerve energije ”za kasnije” Stalni unos novih količina ugljikohidrata Stalno prisustvo inzulina u krvi onemogućuje enzim lipazu tj oslobađanje i razgradnju masnih zaliha za energiju
Konvencionalno mršavljenje Prehrana koja se službeno preporučuje (5560% kalorijskog unosa iz ugljikohidrata) onemogućuje stabilizaciju šećera u krvi - što je zapravo primarni cilj kod mršavljenja Nizak kalorijski unos i premalo masnoće dovodi do izgladnjivanja što sprečava mršavljenje na duže staze.
Drugi način Stabilizacija šećera u krvi lako se postiže biranjem namirnica - prehranom koja se ne bazira na ugljikohidratima Dovoljan unos masnoće osigurava energiju, hranjive tvari i osjećaj sitosti Zašto ne primjeniti ovu prirodnu metodu?
Sten Sture Skalderman Pridržavanje dijabetičkih prehrambenih smjernica 160 kg i šećer do neba Odlučio umrijeti sit i sretan 80 kg, potpuna kontrola šećera i masnoća u krvi
Nekada se znalo bolje 19. stoljeće prof. medicine Wilhelm Ebstein iz Göttingena prepisivao je svojim pretilim pacijentima i dijabetičarima prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata Sve vrste mesa i sve vrste masti bile su dozvoljene, kao i koštana srž i masne juhe te masni umaci i povrće pripremljeno s puno maslaca
Mršavljenje bez gladi Nizak unos ugljikohidrata Stabilizacija šećera i inzulina u krvi Oslobađanje masnih naslaga i njihovo trošenje za energiju Mršavljenje
Smanjeni unos ugljikohidrata nadoknađuje se većim unosom zdravih prirodnih masti Masti daju energiju, vitamine topive u mastima, osjećaj sitosti i prirodnu regulaciju apetita Mršavljenje bez gladi Kalorije su pri tome nebitne
Izvorna tradicionlna prehrana za optimalno zdravlje Što su ljudi jeli prije nego što je industrija preuzela proizvodnju hrane? Prije nego je nastupila epidemija debljine, dijabetesa, srčano-žilnih bolesti i drugih modernih oboljenja?
Weston A. Price Nutrition and Physical Degeneration - istraživanje 14 predindustrijskih kultura 30-tih godina prošlog stoljeća Narodi koji su se hranili na tradicionalan način imali su izuzetno dobro zdravlje i otpornost prema infektivnim i degenerativnim bolestima
”Sveta hrana” Riba i plodovi mora, riblji organi, ulje riblje jetre i riblja jaja Iznutrice divljih ili domaćih životinja Kukci Masnoće nekih ptica i jednoželučanih životinja (npr svinje) Žumanjci od kokoši ili drugih slobodnih ptica Mlijeko, sir i maslac od životinja koje su pasle travu
Sadržaj Svete hrane 10 000 uzoraka hrane 10 x više vitamina A i D nego Amerikanci 4 x više minerala i vitamina topivih u vodi ”Aktivator X”- vitamin K2 Vitamini topivi u mastima su katalizatori ili aktivatori o kojima ovisi asimilacija svih drugih nutrijenata - proteina, vitamina i minerala
Zubi su ogledalo cijelog organizma
Pogoršano zdravlje i osjetljivost prema kroničnim i degenerativnim bolestima prelaskom na ”hranu bijelog čovjeka”…
Prihvaćanjem ”moderne” prehrane…
…došlo je do tjelesnog i zdravstvenog propadanja
Možda… …smo ipak genetski prilagođeni na određenu vrstu hrane… …koju je za nas osigurala priroda… …i koja se ne može proizvesti u tvornicama?
Poslužimo se izvornom mudrošću naših predaka i vratimo se izvornoj vrsti hrane, za koju danas znamo da ljudskom tijelu daje sav građevinski materijal koji mu treba i energiju potrebnu za zdrav i vitalan život.
O svemu pročitajte više u knjizi ”Istine i laži o hrani”
149 kn ->129 kn
Hvala na strpljenju!
