Andragogija

Andragogija (adultna pedagogija), je nauka o obrazovanju odraslih odnosno,

nauka koja proučava područje odgoja i obrazovanja odraslih. -

ANDRAGOGIJA proučava zakonitosti procesa poučavanja odraslih

-

ANDRAGOGIJA proučava zakonitosti procesa učenja odraslih

-

ANDRAGOGIJA proučava zakonitosti procesa samoučenja odraslih

SMISAO odgoja i obrazovanja odraslih

 je da OMOGUĆI svakom svakom građaninu stjecanje stjecanje znanja, formiranje vještina vještina i navika, da razviju tjelesne i intelektualne sposobnosti, usvajaju vrijednosne kriterije, uvjerenja i stavove, da usavršavaju kulturu

učenja i rada, kulturu ponašanja i vrednovanja u skladu sa njihovim željama, interesovanjima, interesovanjima, mogućnostima i potrebama zadaci

Prema jednom autoru (Dervišbegoviću) (Dervišbegoviću) 1.

Pružiti i upotpuniti neophodno opće obrazovanje svih graĎana kojima ona nedostaje

2.

Omogućiti graĎanima u radnom odnosu da nadoknade i upotpune potrebno stručno obrazovanje u skladu sa radnim mjestom i razvojnim planovima organizacije

Obrazovanje i odgoj za slobodno vrijeme Prema drugom autoru

(Vukasović):

1. GraĎanima kojima nedostaje opće obrazovanje pružiti ga i upotpuniti, 2. GraĎanima koji su u radnom odnosu omogućiti da upotpune i nadoknade potrebno stručno obrazovanje u skladu sa zahtjevima radnog mjesta, firme u kome rade.

3. Pružanje mogućnosti svim aktivnim graĎanima da se stručno usavršavaju, stjeću više kvalifikacije i prekvalifikacije, da se upoznaju sa novim znanstvenim i tehničkim postignućima, kako bi razvili kulturu i pozitivan odnos prema materijalnim materijalnim i duhovnim vrijednostima s ciljem podizanja produktivnosti rada i

razvoja osjećaja dužnosti i odgovornosti 4. Omogućiti svim graĎanima da prošire obrazovanje, razviju sposobnosti, steknu odgovarajuću kulturu i prihvate odgovarajuće vrijednosti na području znanstvenog, tehničkog, radnog, društvenog i umjetničkog stvaranja u skladu sa sa željama, interesima i sposobnostima

5. Pomoći i omogućiti odgoj i obrazovanje za lične i obiteljske potrebe: pripremanje roditelja za odgojnu funkciju, učenje stranih jezika, učenje rada na kompjuteru itd. 6. Osposobljavanje odraslih da koriste kulturno slobodno vrijeme radom i učešćem u različitim slobodnim i društveno -korisnim djelatnostima.

PODUČAVANJE OBRAZOVANJA ODRASLIH a) Opismenjavanje i osnovno obrazovanje odraslih b) Obrazovanje odraslih

za obiteljski život

c) Obrazovanje i odgoj odraslih za rad

d) Obrazovanje i odgoj odraslih za obavljanje društvenih i upravljačkih funkcija e) Obrazovanje i odgoj odraslih za odbranu

f) Opće i kulturno obrazovanje i odgoj odraslih PRINCIP OBRAZOVANJA ODRASLIH a) Princip dobrovoljnosti i prinude b) Princip zornosti i apstraktnosti c) Princip aktivnosti i razvoja

d) Princip sistematičnosti i postupnosti e) Princip primjenjivosti i napora f) Princip individualizacije i socijalizacije g) Princip

historičnosti i suvremenosti

METODE - METODA predavanja - METODA razgovora - METODA diskusije - METODA rada na tekstu - METODA pisanih radova - METODA ilustracije - METODA demonstracije -

METODA rješavanja problema

- POLIVALENTNA primjena metoda OBLICI OBRAZOVANJA -

Zajednički (frontalni) teorijski rad

-

Zajednički operativno-praktični rad

-

Savjetodavni rad svih učesnika

-

Seminarski rad učesnika

-

Grupni rad (rad u više manjih grupa)

-

Rad učesnika u parovima

-

Individualni rad učesnika

- Zajednički

i grupni rad

-

Zajednički i individualni rad

-

Zajednički grupni i individualni rad

USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH -

Posebne škole za odrasle

-

Redovne škole, školski centri i fakulteti

- Otvoreni univerziteti - Kulturne i obrazovne ustanove -

Proizvodna preduzeća

ODGOJ U SLOBODNOM VREMENU

Slobono vrijeme je vrijeme u kojem je pojeinac oslobođen poslova, obaveza i užnosti prema obitelji, školi, pouzedu ili široj zajenici; vrijeme koje se može oblikovati i ispuniti aktivnostima prema osobnim željama i zanimanjima, rai zaovoljenja vlastitih sklonosti i razvijanja sposobnosti".

(A.Vukasovid, 1998.) 

J.Dumazeier, a prema A.Vukasovid, 1998. navoi tri osnovne funkcije slobonog vremena: omor, razonoa i razvitak ličnosti.



" Kultivisano i pravilno korišdenje slobonog vremena anas može imati za čovjeka i ruštvo

višestruki značaj: 

- uspostavljanje ravnoteže raa i omora,



- humanizovanje raa i sprečavanje negativnosti jenostrane i pretjerane mehanizacije i automatizacije,

oprinošenje ukupnom povedanju prouktivnosti i povedavanju životnog stanara ljui, - otvaranje prostora za svestrani kulturni razvoj ljudi i ispoljavanje njihovih individualnih sposobnosti

i stvaralaštva i

-

stvaranje boljih uslova za oživotno o brazovanje svih, prema njihovim željama, interesima i životnim potrebama". (N.Trnavac, J.Đorđevid,1998.)