Andragogija (adultna pedagogija), je nauka o obrazovanju odraslih odnosno,
nauka koja proučava područje odgoja i obrazovanja odraslih. -
ANDRAGOGIJA proučava zakonitosti procesa poučavanja odraslih
-
ANDRAGOGIJA proučava zakonitosti procesa učenja odraslih
-
ANDRAGOGIJA proučava zakonitosti procesa samoučenja odraslih
SMISAO odgoja i obrazovanja odraslih
je da OMOGUĆI svakom svakom građaninu stjecanje stjecanje znanja, formiranje vještina vještina i navika, da razviju tjelesne i intelektualne sposobnosti, usvajaju vrijednosne kriterije, uvjerenja i stavove, da usavršavaju kulturu
učenja i rada, kulturu ponašanja i vrednovanja u skladu sa njihovim željama, interesovanjima, interesovanjima, mogućnostima i potrebama zadaci
Prema jednom autoru (Dervišbegoviću) (Dervišbegoviću) 1.
Pružiti i upotpuniti neophodno opće obrazovanje svih graĎana kojima ona nedostaje
2.
Omogućiti graĎanima u radnom odnosu da nadoknade i upotpune potrebno stručno obrazovanje u skladu sa radnim mjestom i razvojnim planovima organizacije
Obrazovanje i odgoj za slobodno vrijeme Prema drugom autoru
(Vukasović):
1. GraĎanima kojima nedostaje opće obrazovanje pružiti ga i upotpuniti, 2. GraĎanima koji su u radnom odnosu omogućiti da upotpune i nadoknade potrebno stručno obrazovanje u skladu sa zahtjevima radnog mjesta, firme u kome rade.
3. Pružanje mogućnosti svim aktivnim graĎanima da se stručno usavršavaju, stjeću više kvalifikacije i prekvalifikacije, da se upoznaju sa novim znanstvenim i tehničkim postignućima, kako bi razvili kulturu i pozitivan odnos prema materijalnim materijalnim i duhovnim vrijednostima s ciljem podizanja produktivnosti rada i
razvoja osjećaja dužnosti i odgovornosti 4. Omogućiti svim graĎanima da prošire obrazovanje, razviju sposobnosti, steknu odgovarajuću kulturu i prihvate odgovarajuće vrijednosti na području znanstvenog, tehničkog, radnog, društvenog i umjetničkog stvaranja u skladu sa sa željama, interesima i sposobnostima
5. Pomoći i omogućiti odgoj i obrazovanje za lične i obiteljske potrebe: pripremanje roditelja za odgojnu funkciju, učenje stranih jezika, učenje rada na kompjuteru itd. 6. Osposobljavanje odraslih da koriste kulturno slobodno vrijeme radom i učešćem u različitim slobodnim i društveno -korisnim djelatnostima.
PODUČAVANJE OBRAZOVANJA ODRASLIH a) Opismenjavanje i osnovno obrazovanje odraslih b) Obrazovanje odraslih
za obiteljski život
c) Obrazovanje i odgoj odraslih za rad
d) Obrazovanje i odgoj odraslih za obavljanje društvenih i upravljačkih funkcija e) Obrazovanje i odgoj odraslih za odbranu
f) Opće i kulturno obrazovanje i odgoj odraslih PRINCIP OBRAZOVANJA ODRASLIH a) Princip dobrovoljnosti i prinude b) Princip zornosti i apstraktnosti c) Princip aktivnosti i razvoja
d) Princip sistematičnosti i postupnosti e) Princip primjenjivosti i napora f) Princip individualizacije i socijalizacije g) Princip
historičnosti i suvremenosti
METODE - METODA predavanja - METODA razgovora - METODA diskusije - METODA rada na tekstu - METODA pisanih radova - METODA ilustracije - METODA demonstracije -
METODA rješavanja problema
- POLIVALENTNA primjena metoda OBLICI OBRAZOVANJA -
Zajednički (frontalni) teorijski rad
-
Zajednički operativno-praktični rad
-
Savjetodavni rad svih učesnika
-
Seminarski rad učesnika
-
Grupni rad (rad u više manjih grupa)
-
Rad učesnika u parovima
-
Individualni rad učesnika
- Zajednički
i grupni rad
-
Zajednički i individualni rad
-
Zajednički grupni i individualni rad
USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH -
Posebne škole za odrasle
-
Redovne škole, školski centri i fakulteti
- Otvoreni univerziteti - Kulturne i obrazovne ustanove -
Proizvodna preduzeća
ODGOJ U SLOBODNOM VREMENU
Slobono vrijeme je vrijeme u kojem je pojeinac oslobođen poslova, obaveza i užnosti prema obitelji, školi, pouzedu ili široj zajenici; vrijeme koje se može oblikovati i ispuniti aktivnostima prema osobnim željama i zanimanjima, rai zaovoljenja vlastitih sklonosti i razvijanja sposobnosti".
(A.Vukasovid, 1998.)
J.Dumazeier, a prema A.Vukasovid, 1998. navoi tri osnovne funkcije slobonog vremena: omor, razonoa i razvitak ličnosti.
" Kultivisano i pravilno korišdenje slobonog vremena anas može imati za čovjeka i ruštvo
višestruki značaj:
- uspostavljanje ravnoteže raa i omora,
- humanizovanje raa i sprečavanje negativnosti jenostrane i pretjerane mehanizacije i automatizacije,
oprinošenje ukupnom povedanju prouktivnosti i povedavanju životnog stanara ljui, - otvaranje prostora za svestrani kulturni razvoj ljudi i ispoljavanje njihovih individualnih sposobnosti
i stvaralaštva i
-
stvaranje boljih uslova za oživotno o brazovanje svih, prema njihovim željama, interesima i životnim potrebama". (N.Trnavac, J.Đorđevid,1998.)