Agregatni makroekonomski model
Agregatni modeli • AS – agregatna ponuda • AD – agregatna po potražnja • ekonom ekonomski ski rast rast je je dugoro dugoročni čni ekon ekonoms omski ki i polit političk ičkii cilj svak svake e zemlje zemlje • najvaž najvažnij nijii činitel činiteljj dugoroč dugoročnog nog ekonom ekonomsko skog g rasta rasta je agre agregat gatna na ponuda • pod ekonom ekonomski skim m rastom rastom se podraz podrazumi umijev jeva a poveća povećanje nje poten potencij cijaln alnog og BDP-a, odnosno proizvodnje i proizvodnih kapaciteta • grafič grafički ki se prikaz prikazuje uje poma pomakom kom gran granice ice proiz proizvod vodnih nih moguć mogućnos nostiti od ishodišta
Agregatni modeli • AS – agregatna ponuda • AD – agregatna po potražnja • ekonom ekonomski ski rast rast je je dugoro dugoročni čni ekon ekonoms omski ki i polit političk ičkii cilj svak svake e zemlje zemlje • najvaž najvažnij nijii činitel činiteljj dugoroč dugoročnog nog ekonom ekonomsko skog g rasta rasta je agre agregat gatna na ponuda • pod ekonom ekonomski skim m rastom rastom se podraz podrazumi umijev jeva a poveća povećanje nje poten potencij cijaln alnog og BDP-a, odnosno proizvodnje i proizvodnih kapaciteta • grafič grafički ki se prikaz prikazuje uje poma pomakom kom gran granice ice proiz proizvod vodnih nih moguć mogućnos nostiti od ishodišta
• Agregatna ponuda (AS) predstavlja količinu roba i usluga, koju su proizvođači u jednoj ekonomiji, spremni proizvesti i ponuditi u određenom periodu (najčešći period koji se uzima je godina dana). • Agregatna potražnja (AD) je ukupna agregatna količina proizvoda i usluga koja se dragovoljno kupuje pri danoj razini cijena, kada se druge stvari ne mijenjaju. • Krivul Krivulja ja agregatn agregatne e potraž potražnje nje AD pokazuj pokazuje e međuov međuovisn isnost ost između ukupne proizvodnje (mjerene BDP-om) i opće razine cijena. Krivulja agregatne ponude AS pokazuje međuovisnost koja kratkom roku postoji između razine cijena i veličine proizvodnje u privredi neke zemlje.
Funkcija ponude • Količina dobara i usluga koju proizvođači nude na tržištu (Si), a ovisi o cijeni (pi) tog dobra ili usluge, o cijenama ostalih dobara ili usluga na tržištu (p j), o dohotku potrošača (y) i vremenu (t). (i = j) Si = f (pi, p j, y, t) i = 1, 2, 3, …, n j = 1, 2, 3, …, n Ako pretpostavimo da su p j, y i t konstantni onda je Si = f (pi)
• Primjer: S – ponuda p – cijena
p
S1
S2
S3
S=∑
1
0
1
3
4
2
1
3
6
10
3
2
5
9
16
• Krivulja agregatne ponude ovog proizvoda dobili smo vodoravnim zbrajanjem krivulja pojedinih proizvođača • Pretpostavka je potpune identičnosti proizvoda svakog proizvođača (idealni uvjeti - nije moguće) • Može se uočiti da je agregatna ponuda ovog proizvoda elastičnija od ponude bilo kojeg proizvođača – što je više proizvođača istog proizvoda, to je ukupna ponuda tog proizvoda elastičnija i obrnuto. • Kada bismo agregirali sve takve funkcije proizvodnje svih proizvoda i usluga u zemlji, dobili bismo funkciju agregatne ponude u zemlji.
Funkcija potražnje • Svoje potrebe ljudi zadovoljavaju potrošnjom različitih dobara i usluga. Stupanj zadovoljenja potreba (stupanj materijalnog blagostanja) funkcija je količine potrošnje dobara i usluga. • Potražnja nekog dobra je količina tog dobra koja se može prodati na određenom tržištu u određeno vrijeme. • Potražnja ovisi o cijeni dobra ili usluge (pi) tog dobra ili usluge, o cijenama ostalih dobara ili usluga na tržištu (p j) (komplementarnih ili supstituta), o dohotku potrošača (y), vremenu (t), o izdacima na reklamu (A) i o inflacijskim očekivanjima (E). Di = f (pi, p j, y, t, A, E) (i = j)
• Kada analiziramo promjenu potražnje za nekim dobrom u odnosu na jednu veličino pretpostavimo da su ostale veličine nepromijenjene. • Najveći efekt na promjenu potražnje ima cijena pa stoga definiramo potražnju kao funkciju cijene tog dobra. Potražnja se mijenja obrnuto proporcionalno s promjenom cijene. Što je veća cijena biti će manja potražnja za dobrom ili uslugom, odnosno manje se dobra ili usluge može prodati. dD ------ < 0 dp Funkcija agregatne potražnje za nekim dobrom na tržištu je suma pojedinačnih potražnji svih jedinica na tržištu.
Primjer: D – potražnja p – cijena
p
D1
D2
D3
D4
D5
D=∑
1
6
10
20
5
12
53
2
5
6
15
4
11
41
3
4
2
10
3
10
29
• Zbrajanjem pojedinačnih funkcija dobili smo agregatnu funkciju potražnje određenog proizvoda na određenom tržištu. • Pretpostavili smo da na potražnju nekog potrošača ne utječe potražnja drugih potrošača (zanemarili smo efekt oponašanja na pr. susjeda), te da je cijena danog proizvoda na tržištu jedinstvena (svaki potrošač plaća istu cijenu). • Krivulja potražnje za proizvodom i je elastičnija od krivulje potražnje pojedinaca. Što je više potrošača krivulja je elastičnija i obrnuto. • Kada bismo agregirali sve takve funkcije potražnje za sve proizvode i usluge u zemlji, dobili bismo funkciju agregatne potražnje u zemlji.
Aregatna potražnja – AD • Krivulja agregatne potražnje je opadajuća krivulja razine cijena, ali kod nje porast opće razine cijena u zemlji znači porast svih cijena, pa nema efekta supstitucije. Porast opće razine cijena znači i porast cijena proizvodnih faktora, odnosno njihovih dohotka, pa nema ni efekta dohotka na smanjenje potražnje. Razlog opadanja krivulje agregatne potražnje s obzirom na razinu cijena je utjecaj promjene realne novčane mase na kamatnjak i utjecaj kamatnjaka na veličinu agregatne potražnje (na investicije). Porast cijena uvjetuje smanjenje realne novčane ponude, a to utječe na povećanje cijene novca, kamatnjaka. Porast cijena indirektno, putem kamata, utječe na opadanje AD.
• AD – agregatna potražnja je funkcija velikog broja varijabli AD = C + I + G + E C – osobna potrošnja I – investicije G – javna potrošnja E – izvoz… ali na nju utječu i razina cijena, veličina domaćeg proizvoda Y, kamatnjak r i realna novčana masa M/p, budžetski prihod T, tečaj R, odnosni domaćih i inozemnih cijena p/pf, te očekivanja O, pa agregatnu potražnju pišemo: AD = f (p,Y,r,M/p,G,T,R,p/pf,O)
AD = f(p) •
•
•
•
Krivulja AD je opadajuća krivulja razine cijena uz danu veličinu dohotka, uz danu monetarnu i fiskalnu politiku, dani tečaj i cijene u inozemstvu i uz dana očekivanja Nagib krivulje pokazuje elastičnost na promjene razine cijena, što je krivulja AD vodoravnija, to je elastičnija na promjene razine cijena. Ako dolazi do promjena ostalih varijabli to utječe na pomicanje krivulje AD. Promjene varijabli fiskalne ili monetarne politike pomiču krivulju AD desno ili lijevo. Ako se promijenila fiskalna politika i ona postaje ekspanzivnija, povećavaju se javni rashodi G ili smanjuju javni prihodi T krivulja se pomiče udesno na AD 1.
• Ekspanzivna fiskalna politika uz elastičnu agregatnu ponudu rezultira porastom BDP-a od Y na Y 1 uz istu razinu cijena, ukoliko BDP ostaje isti, tj agregatna ponuda je neelastična tada bi pomicanje krivulje AD na AD1 zbog ekspanzivne fiskalne politike rezultiralo porastom razine cijena (inflacije) s p na p 1. • Restriktivna fiskalna politika utjecala bi na pomicanje krivulje AD ulijevo. • Ekspanzivna monetarna politika, porast novčane ponude, rezultiralo bi proporcionalnim pomicanjem krivulje AD udesno, uz nepromijenjene cijene Y raste. Ako je neelastična AD, Y se ne mijenja, uslijed ekspanzivne monetarne politike dolazi do pomicanja AD udesno, inflacija od p na p 1. • Restriktivna monetarna politika pomicala bi krivulju ulijevo. • Elastična AD - BDP (Y) se mijenja, neelastična AD - BDP se ne mijenja.
Aregatna ponuda – AS • Funkcija agregatne ponude pokazuje međuovisnost između ukupne proizvodnje i razine cijena. • Ukupna proizvodnja uz danu produktivnost proizvodnih faktora je funkcija njihove zaposlenosti pa se AS definira kao funkcija zaposlenosti proizvodnih faktora. • Klasičari pretpostavljaju da privreda radi uvijek u uvjetima pune zaposlenosti, pa njihova je funkcija AS podignuta okomica na razini pune zaposlenosti. Funkcija AS je potpuno neelastična na cijene. Povećanje cijene ne utječe na povećanje ponude.
• Drugi esktrem je potpuno elastična krivulja AS. Ova krivulja pretpostavlja da količinu proizvodnje i zaposlenosti određuje isključivo agregatna potražnja. Ovakav oblik krivulje AS zove se Keynesova krivulja AS.
• Slijedeći oblik krivulje AS kombinira ova dva prethodna. Krivulja AS je potpuno elastična (vodoravna) sve do razine pune zaposlenosti kada ima lom i postaje potpuno neelastična (okomita).
• Neoklasičari pretpostavljaju da je AS rastuća funkcija cijena, ali da je krivulja AS u početku, u uvjetima velike nezaposlenosti, jako elastična, a da ju u uvjetima visoke zaposlenosti jako neelastična i kako se privreda približava punoj zaposlenosti, da postoje okomitija i poprima slijedeći oblik: • Jednake promjene agregatne potražnje više utječu na promjenu cijena, a manje na promjenu proizvodnje, što je privreda bliže punoj zaposlenosti i obrnuto. • Krivulja AS se pomiče udesno kako se pomiče i potencijalni output. Krivulja maksimalne proizvodnje Y max pomiče se udesno zbog povećanja količine i/ili kvalitete proizvodnih faktora i zbog povećanja njihove produktivnosti.
• Pretpostavimo da postoji agregatna proizvodna funkcija: Y = f(K,L) U kratkom roku K je fiksan, pa promjene u proizvodnji potječu od promjena ulaganja proizvodnog faktora L, pri čemu su granični prinosi faktora L u relevantnom području opadajući: • Pretpostavimo da proizvođači žele maksimizirati profit i da će proizvoditi kada se ostvari GP = GT. (optimalna količina ulaganja svakog proizvodnog faktora na razini na kojoj je vrijednost njegova graničnog fizičkog proizvoda jednaka cijeni tog faktora)
• Uz ove pretpostavke izvodimo funkciju agregatne ponude AS i prikazujemo pomoću četiri grafikona
Izvođenje krivulje agregatne ponude Međuovisnost cijena i realnih plaća
Krivulja agregatne ponude AS
Krivulja granične produktivnosti rada
Funkcija proizvodnje
Granični proizvod rada= realne plaće
•
a) međuovisnost između cijene i realnih plaća (porast cijena dovodi do smanjenja kupovne moći nominalno nepromijenjenih plaća, dakle do smanjenja realnih plaća i obrnuto). Plaća se određuje pomoću krivulje rada koja je rastuća funkcija plaće W i krivulje potražnje za radom koja je opadajuća funkcija cijene rada. U drugom kvadrantu je prikazana granična produktivnost rada u relevantnom području s obzirom na uvjet optimalnosti.
•
c) prikazuje funkciju proizvodnje, apcisa je proizvodnja, a ordinata ulaganje faktora rada. d) dobivamo rezultirajuću krivulju AS. Ako je razina cijena p1, uz tu razinu cijena nominalne plaće su W, realne plaće su W/p1 određene okomicom iz točke A u prvom kvadrantu.
•
•
Ako okomicu iz A u prvom kvadrantu produžimo i na drugi kvadrant, vidimo da se taj granični proizvod ostvaruje pri zaposlenosti L1. Na temelju proizvodne funkcije u kvadrantu c) vidimo da zaposlenost L1 rezultira u proizvodnji Q1. Povučemo li okomice iz Q 1 na kvadrantu c) i iz p1 na kvadrantu a) u kvadrantu d) dobit ćemo točku A koja pokazuje da su proizvođači voljni proizvesti količinu Q1 uz cijenu p1 i uz egzogeno dane plaće W.
• Analitički: Q = f (K,L) – proizvodna funkcija u kojoj je K fiksan, na temelju te funkcije izvodimo granični proizvod rada:
zatim na temelju uvjeta maksimiziranja dobiti izjednačimo granični proizvod sa realnom plaćom:
Iz toga izračunamo broj radnika L i uvrstimo ga u proizvodnu funkciju Q = f (K,L) i dobivamo krivulju agregatne ponude AS.
Utjecaj porasta nominalnih plaća na AS
Utjecaj povećanja granične produktivnosti rada
Zadaci promjene AS krivulje 1.
Q 25 L
1
2
L , ako je W=15 kako Zadana je funkcija proizvodnje 4 izgleda jednadžba koja prikazuje agregatnu ponudu?
Funkcija proizvodnje je Iz nje je granični proizvod rada
Q 25 L Q L
Uvjet ravnoteže je
Q L
1 4
2
L
1 25 L 2
W P
25
1 2
L
W P
1
Slijedi da je količina radnika/sati jednaka
2
W P
W
L 50 2
Odnosno
Ako L uvrstimo u funkciju proizvodnje Q 25(50 2 1250 50
Proizlazi da je
L 25
AS Q 625
Ako je W=15, tada je krivulja agregatne ponude:
W P
W P
W
)
1 4
1 4
(50 2
W P
P
)2
( 2500 200
W P
4
W 2 P 2
)
2
2
P
AS Q 625
225 P 2
2. Kako bi na krivulju AS utjecalo povećanje plaća s W=15 na W 1=20? AS Q 625
400 2
P
3. Kako bi na krivulju AS utjecao tehnički napredak kojim se čitava proizvodna funkcija pomiče prema gore za 100, pa sada glasi: Q 100 25 L
AS 100 625
1 4
L2
225 P 2
4. Kako bi na AS krivulju utjecao tehnički napredak kojim je promijenjen oblik proizvodne funkcije, odnosno granični proizvod rada, tako da je proizvodna funkcija sada Q 25 L 1 L2 ? 6
AS Q 937,5 1,5
225 2
P
5. Ako je krivulja agregatne potražnje:
AD Q 275
125 P
Koliki je ravnotežni dohodak, a kolika razina cijena? 625
225 2
P
225 P 2
125 P
275
125 P
2
350 / P
2
225 125 P 350 P
P 1 Q
400
Rješenje agregatnog makroekonomskog modela • Sjecište krivulje agregatne ponude i potražnje određuje razinu cijena i razinu proizvodnje. • Uz krivulju agregatne potražnje AD i agregatne ponude AS ravnotežni domaći proizvod je Y, a razina cijena p.
• Oblik krivulje AS uvjetuje različite efekte istih promjena krivulje AD na Y i na cijene. • Porast AD iz AD0 na AD1 ( ako postoji velika nezaposlenost) utjecao bi na porast Y sa Y 0 na Y1 uz nepromijenjenu razinu cijena. • Daljnji porast AD s AD1 na AD2 utjecao bi na porast Y ali i na porast opće razine cijena na p2 . • Poraste li AD na AD3 dostići ćemo punu zaposlenost Y 3, ali bi i cijene porasle na p 3.
