I EIETES
Nove spoznaje o prehrani i novi recepti za kontrolu §ed ra u ..rvi
LCHF PREHRANA: NOVOST LIJECENJU SECERNE BOLESTI BILJNA ULJA ILI MARGARIN ZNATNO SU OPASNIJI NEGO LI KONTROLIRANI UNOS SVINSKIH MASNOCA ILI MASLINOVA ULJA
FORMULA JE I gEcEPT ZA REGULIRANJE SECERA TIPA 2
ENERGIJA POTREBNA ORGANIZMU NE DOBIVA SE SAMO IZ PROTEINA
1.467N,1
asamor TREBAJLI LI. SE .MIJENJATI.SLUZIR NE4PRI 0 0
Masti doista reguliraju secer, Razvoju dijabetesa vise pridonose tjestenina i krumpir nego gpek, porutiuju nutricionisti to otkrivaju dobre strane svinjske masti, ali ne i biljnih ulja... loge: ALENKA KLEPAC
Mnogi danas zaziru vee od same pomisli na masti, a kamoli na njeno konzumiranje i korigtenje u pripremanju hrane. Ljudi s povedanom razinom kolesterola u krvi prirodnu mast izbjegavaju u girokom luku, no strudnjaci tvrde da prirodne,2ivotinjske masnode mogu biti puno zdravije i manje gtetne od rafiniranih namirnica. LCHF (Low Carb, High Fat iii malo ugijikohidrata, puno masti) prehrana, odnosno prehrana s malo ugijikohidrata i s vise masnoda u Hrvatskoj je tek u povojima, no u Finaca je to yea usvojena preporuka za lijedenje dijabetesa tipa 2. Find preporuku potkrepljuju podacima da ugijiko-
hidrati loge utjedu na razinu glukoze u krvi, a masti nemaju taj log utjecaj. Uz prehranu s vise takvih zdravih masti i uz dodatak povroa neeemo biti gladni, a stabilizirat demo severe i mrgavjeti, tvrde strudnjaci. No doista, mote li se dijabetioarima savjetovati da konzumiraju prirodnu svinjsku mast i maslinovo ulje? Neki nutricionisti tvrde da su od slanine i dvaraka svakako opasniji hamburgeri, pizze i sliana hrana. Domada slanina, na primjer, u tijelu aktivira prirodne mehanizme sitosti koji de sprijediti dovjeka da pretjera s jedenjem. Mnogi jog upozoravaju na to da prije pedesetak godina nije bilo epidemije pretilosti i dijabetesa kakvoj da-
nas svjedodimo. Brojka pretilih i onih sa sedernom bolesti doista je dramatidna. - Unatod napretku medicine i farmacije i dinjenici da je inzulin otkriven jog 1920. godine, gederna bolest je danas na samom vrhu po smrtnosti i invaliditetu koje izaziva. Ni u jednom drugom polju zapadnjaaka medicina .nije toliko zakazala kao u sludaju ditabetesa - tvrdi Anita Supe, nutricionistica koja je u Svedskoj diplomirala prehranu i nutricionizam na Geteborgkom sveueiligtu. lako se govori da je u gedernih bolesnika najva2niji cilj kontrola gedera u krvi i spredavanje komplikacija, desto im se preporuduje prehrana siromagna masnodama i bogata ugljikohidrati-
ma. To je vrsta prehrane, tvrdi nutricionistica Supe, koja zapravo pod& seder u krvi i povedava potrebu za inzulinom, to posljedidno povedava rizik za srdani udar, sljepodu, dijalizu i druge dijabetieke komplikacije, - Obidno se za kontrolu §edera savjetuje kretanje i smanjen unos masti. No iskustva su pokazala da to ne pomaie. Stvarna kontrola gedera u krvi post& se jedino kontroliranim unosom ugljikohidrata, tj. gedera i visokogkrobnih namirnica. Zitarice, pekarski proizvodi, riga, tjestenina - bilo da su cjeloviti iii ne - sadrie veliku kolidinu gkroba koji nije nista drugo nego vista glukoza objagnjava Supe, porudujudi da je tjestenina opasnija od gpeka...
PREMA LCHF METODI, IZ PREHRANE TREBA IZBACITI KRUMPIR, TJESTENINU, RI2U, 2ITARICE. VELIKA KOLItINA tKROE
isrmisrmisracx-sovirx-Dem.c)x-• immumusimimmimmok glom EHRAMBENE PREPORLIKE ZA SEtERAtr
tTO JESTI AKO NE KRUMPIR I RI2U? 1pak pa2Ijivo odaberite i pripremite zdravo povrde Jela prema LCHF metodi prehrane ne odstupaju puno od onih koje svakodnevno konzumiramo. Ipak, LCHF veliku pozornost posveauje pripremi priloga. Umjesto klasi6nih priloga, krumpira, tjestenine, preporu6uje se pe6eno, pdeno, dinstano povr6e...
Vik masnoda ne znad i vise mesnih jela Prirodne masno6e, odnosno zasi6ene masne kiseline, i kolesterol iz mesa, jaja, maslaca, maslinova ulja nisu §tetne i mogu se koristiti u pripremi hrane. Vige masnooa ipak ne podrazumijeva konzumiranje vise mesa i mesnih pripravaka.
Vik povrda, a manje §edera, brgna i aditiva Rafinirane namirnice s puno geaera, konzervansa i drugih aditiva iznimno su gtetne. Stru6"njaci tvrde da kupovno biljno ulje treba izbjegavati u girokom luku, kao i margarin, razne sokove, vothe jogurte, pudinge i sli6no. Umjesto toga pijte obi6nu, 6istu vodu.
A KOJU ONE SADIR2E, ODNOSNO LISTA GLUKOZA, IMA KATASTROFALAN UTJECAJ NA RAZINU SECERA U NAt'OJ KRVI
www.33c)mnaThaitecl.Tiet
LCHF-PPFHPANOM .BEST CITE MAN4I
Koristite budno maslinovo die Suncokretovo i sli6na biljna ulja treba izbjegavati po svaku cijenu, bag kao i margarin. Preporda se sezamovo ulje... Prema LCHF prehrani treba ogranreiti unos hrane bogate ugijikohidratima. To su krumpir, iitarice, pekarski proizvodi, tjestenina, riia, kolati, te industrijske preradevine poput voonih jogurta, pahuijica, pudinga, voenih sokova i sliano. No, ugljikohidrata ima i u drugim namirnicama, odnosno u povreu, orakstim plodovima, sjemenkama i mlijeenim proizvodima, ali je njihov udio nizak pa se te namirnice u prehrani ne trebaju ograniaavati. Nutricionistica Anita Supe
tvrdi da LCHF prehrana koju preporuoa §eeernim bolesnicima podrazumijeva vise masnoea, ali ne i vise mesa. Tom prehranom kalorije dobivamo iz prirodnih i zdravih masti, a ne iz mesa kako mnogi misle. Dakle LCHF nije visokoproteinska dijeta, yea prehrana s visokim udjelom kalorija iz masti koja je savrkno zdrava. - LCHF prehrana podrazumijeva najvik povrea, a najmanje masti. Koliainski se jede puno vise povrea nego mesa, ne jedu se 2itarice i pekarski proizvodi, kao ni industrijska hrana, '6ederi,
brako, aditivi - tvrdi Supe. Primjer jednog tipianog LCHF ruaka podrazimijeva komad mesa ili ribe, umjesto priloga od krunnpira/rik/tjestenine/ kruha servira se prilog od povraa koje se mole kuhati, peei, dinstati, grilati. Sve se mole zaainiti nnasn000m u kojoj se pripremalo meso. Salata se posiOuje uobiaajeno, a od sokova pije se voda iii 1 dcl crvenog vina koje je zdravije od bijelog. - Povree vise nije dekorcija na tanjuru yea predstavlja dio obroka. Meso se priprema na prirodnim mastima poput one svinjske, maslacu,
maslinovom ulju. Nikako na biljnom ulju! Umjesto kupovnih pekarskih proizvoda, preporuka je raditi domaei kruh od orakstih plodova, sjemenki, kokosovog braka - napominje Supe. Vrlo je va2no voditi raauna o kvaliteti masti i ulja koje se koristi u pripremi hrane i za jelo. Preporuka su samo prirodne, zdrave masti poput pravog maslaca, a ne margarina, domaee svinjske masti umjesto rafiniranih biljnih ulja koji potiau razne upale. Od ulja preporuauje se maslinovo, kokosovo, sezamovo i bueino ulje.
Pire od cvjetge
Restana korabica
Povrde sa 2ara
Cvjetaau operite i podijelite na buketiee, a stablasti dio saeuvajte i upotrijebite za povrtnu juhu. Stavite buketiee u prokljuealu posoljenu vodu. Ne kuhajte predugo da se ne raspadnu jer ee i pire tada biti prevoden. Kad je kuhana, procijedite je i izgnjeaite je u pire, dodajte joj maslaca i vrhnja i jos dosolite ako je potrebno. Pospite svjek mljevenim paprom. Servirajte uz mesna jela.
Korabicu oaistite i nare2ite na krupnije komade. Kuhajte je u slanoj vodi dok ne omekk, ali je nemojte prekuhati. U drugoj posudi izdinstajte luk na pola maslaca i pola maslinovog ulja, pa dodajte skuhanu korabicu. Neka se lagano popr2i dok ne poprimi miris luka. Cijelo vrijeme mije§ajte drvenom kuhaaom. Posolite, poparite i na kraju pospite s dosta fino narezanog per§ina.
Nare2ite tikvice, koromae, paprike i *gampinjone. Koromaa je potrebno prethodno malo prokuhati da bi bio ukusan i soaan. Povree poslo2ite na vruee gradele i pecite 5 minuta sa svake strane. Ne zaboravite zaaine i masnoeu. Ne samo da je povree ukusnije i zasitnije kad se jede s masn000m, nego je i zdravije, jer da bismo iskoristili minerale iz povrea trebamo vitamine topive u mastima.
DOMAtA JAJA SE SLOBODNO KORISTE U PREHRANI, POGOTOVO 2UMANJCI KOJI SADR2E VANE HRANJIVE TVARI
E BITI SIT6A S MANJEEdERA I U KRVI
Mafini s limunom i nararam 2 jaja 1 dl evrstog jogurta iii kiselog vrhnja 200 g sitno mijevenih badema 1,5 juSna 2Iica psyllium pra§ka 1, 25 g rastopijenog maslaca malo soli 1 2Iieica praSka za pecivo malo stevije u prahu (2 x na vrh no2a - provjeravajte okus!) 1 bourbon vanilija korica i sok 1 limuna korica i sok 1 naranee Istucite jaja, pa po redu dodajte ostale sastojke. Ostavite malo da se zgusne, pa podijelite u namakene kaiupe za mafine. Pecite na 200°C stupnjeva dok ne porumene, otprilike 15-20 minuta, ovisno o jacini peenice.
Dobar jutarnji kruh 4-5 jaja (ovisno o velieini) 1,5 dl (100 g) lanenih sjemenki 2 dl (120 g) suncokretovih sjemenki 1,5 dl (55 g) kokosovog braSna 125 g badema, grubo nasjeckanih 100 g nnaslaca (iii 50 g maslaca i 50 g kokosovog uija) 1 2lica psyllium praSka (ili 2-3 21ice zobenih posija/ mekinja) 1 dl vode 1 aajna 2116ica (puna do ruba) morske soli malo cimeta
200 g maslaca na vrh no2a stevije 70 g badema 200 g kokosovog braSna 4 21ice kakaa 2-3 lice kokosovog uija. 2 2Iice kuhane crne kave
Zagrijte peenicu na 170°C. Maslac neka je omekSan, sobne temperature. Lanene i suncokretove sjemenke usitnite (neka ostanu malo krupnije) u mikseru iii mlinu. Bademe grubo nasjeckajte. Istucite jaja, pa dodajte po redu ostale sastojke. Izlijte tijesto na pleh oblo2en papirom za pkenje. Vla2nim dlanovima oblikujte okrugii kruh. Po povrSini kruha pospite malo cijeiih suncokretovih sjemenki. Ostavite da se pee 45 minuta na 170°C. Kruh mote trajati vise dana, a ljeti kad su velike vrueine, euvajte ga u hiadnjaku. Ako ne troSite puno kruha, mo2ete ga narezati i zamrznuti.
Sitno nasjeckajte bademe. Maslac neka je sobne temperature, a kava ohladena. Pomije'Sajte sve sastojke, a jedan dio kokosovog bragna ostavite za ukraSavanje kuglica. Zliaicom grabite smjesu i via2nim dianovima oblikujte kugiice, koje zatim uvaljate u kokosovo bra§no. Gotove kugiice spremite u zamrzivae i upotrebijavajte prema potrebi. Nije ih potrebno odmrzavati, jer ne sadrie vodu, pa ih mo2ete jesti elm ih izvadite iz zamrzivaea.
Kokosove kuglice
. TO VISE RIBE I TO ONE PLAVE POPUT SRDELE TREBNE ZA ZDRAVLJE tEtERNIH BOLESNIKA. PREPORUKA JE I JESTI I S
1..4e7\NI
SEtER U KRVI JE, TVIRDE DANAS MNOGI
Opseg struka vedi od 93 centimetra u mugkaraca rizik je za gedernu bolest Brojni su faktori za oboljevanje od 'eeerne bolesti. Rizik predstavlja ako blizak elan obitelji ima dijabetes tipa 2, ako imate vgak tjelesne te2ine iii opseg struka veei od 93 cm (mu§karci) i 80 centimetara (gene). Povikn krvni tlak s tim da ste ranije doZivjeli sraani ill moklani udar, sindromom policistrenih
jajnika u 2ena, te§ke mentalne bolesti takoder su rizici za oboljevanje od 'eeerne bolesti. Rizioni su i oni Ijudi koji se ne kreou dovoljno, nisu fiziaki aktivni, jedu neredovito, preskaeu obroke, a posebice dorueak. Rizik od dijabetesa tipa 2 veCi je I ako ste bijelac iii bjelkinja, stariji od 40 godina.
Nova nada za oboijele od dijabetesa je i metoda presaclivanja gaterge... Prije nekoliko godina u svijetu je zapokla testna terapija presadivanja gu§teraee Ijudima kod kojih gukeraea vise ne proizvodi inzulin. RijeC je o vrlo kompliciranim i skupim operacijama koje se zasad primjenjuju u onih pacijenata kod kojih je do'glo do zatajenja bubrega to u onih koji imaju uaestale i dramatiene promjene razine secera u krvi, a
koje inzulinom vise nije moguee kontrolirati. Iskustva pokazuju da vise od 80 posto operiranih nakon presadivanja vise ne treba inzulin, no to nije bez rizika. Covjek mora biti na terapiji imunosupresivima, sa svim rizicima od infekcije i nuspojavama koje idu uz presadivanje organa, medu kojima postoji i moguCnost odbacivanja organa.
UZ LCHF PREHRANU REGULIRA SE APETITI I OSJECAJ SITOSTI I GLADI. OBROCI SE VEd U ROKU NEKOLIKO TJEDANA
ZAPRAVO POREMECAJ MFTABOLPZMA
Prehrana po LCHF metodi regulira apetit Sederni bolesnici moraju jesti umjereno, a upravo ih §krob iz ugljikohidrata poti6e na pretjerivanje Ako naia razina glukoze u krvi neprestano naglo raste i snifava se tijekom dana, jasno je da se ne osjeoamo dobro. Uspijemo li odabrati hranu koja odrfava stalnu razinu glukoze u krvi, osjeoamo se °Wien° i puni smo energije. Stoga bi valjalo ogranititi unos hrane od bijelog brain i bijelog ieeera, pa i krumpira. Hrana bogata prehrambenim vlaknima probavlja se dulje, te stoga uzrokuje manji porast razine glukoze u krvi. - Kad iz probavnog sustava glukoza ude u krvotok tad je nazivamo - sever u krvi- obja§njava nutricionistica Anita Supe. Ona tvrdi kako je paradoksalno da se Ijudima koji imaju §eeernu
bolest, dakle onima koji imaju krona() povikn "sever u krvi, savjetuje da u organizam unose 300 grama glukoze dnevno. A istovremeno im se ograniCava unos masnoae koja zapravo nema veze sa poviknom razinom §eeera u krvi. - Proizvodnja energije iz masti je ueinkovitija od one dobivene iz §eeera - tvrdi nutricionistica Supe, svjesna da ee svojim tvrdnjama pobuditi komentare mnogih koji se ne sla2u s njonn. No, sigurna je u svoje tvrdnje i LCHF prehranu preporuea oboljelima. Osim toga, kale da prirodne masnoee daju vitamine topive u mastima kojih u hrani bogatoj ugljikohidratima jednostavno nema. To su vitamini A i D koji su esencijalni za svakoga, a pogo-
tovo za dijabetieare. Vitamin A je kljue za spreeavanje komplikacija dijabetesa u §to spadaju i problemi s mre2nicom, problemi s bubrezima, neuropatya, infekcije i sporo zacjeljivanje. Seeerni bolesnici trebali bi uzimati vitaminom A bogato ulje jetre bakalara, te namirnice kao gto su jetra, 2unnanjci, plodovi mora, vrhnje maslac pa§nih 2ivotinja. Vitamin D je potreban za proizvodnju inzulina. Uz ulje jetre bakalara, drugi izvori D vitamina su mast, §koljkagi, posebice rakovi. Preporuka §eeernim bolesnicima u prehrani je i mineral cinka, vanadij i krom. No, najvdiniji dio prik u vezi prehrane dijabetieara je umjerenost. A svi oni koji su imaj u problem sa §eeeronn i znaju koliko je te§ko biti umjeren...
LCHF za dijabetes tip 2 Za razliku od dijabetesa tip 1 koji se smatra autoimunom bole§ou kod koje neki okidae u organizmu uzrokuje da imunolo§ki sustav napadne vlastite stanice koje proizvode inzulin, dijabetes tip 2 ima sasvim druge uzroke. On se javlja kad godinama jedemo hranu koja pod& razinu §eeera u krvi. Gugteraaa stvara sve vise inzulina, no s vremenom. tijelo vise nije u moguenosti proizvesti ga dovoljno. LCHF prehrana preporuea se bolesnicima s dijabetesom tipa 2 jer prehrana mote regulirati sever..
)NTANO SMANJUJU BEZ DA SE 0 TOME PRETJERANO RAZMItLJA. UZ LCHF METODU JEDE SE MANJE, ALI STE SITIJI
mir immismimit el4eZNI LIJECI SE PRAVILNOM PREHRANOM
U trudnica se dijabetes povlaci nakon porociaja Rijet" je o tzv. sekundarnom iii gestacijskom dijabetesu. Nastaje zbog hormonalnih promjena... §eeerna bolest u trudnica najeeiee se otkriva na ginekoloikom pregledu. Lijeei se uravnotefenom i pravilnom prehranom, vjetbanjem, a po potrebi i inzulinom jer tablete mogu imati log utjecaj na razvoj ploda. Oko 15 posto tena tijekom trudnoee zavrk na inzulinu. Kad se trudnici dijagnosticira povi§ena razina §eeera u krvi, tad je vrlo vatno da ona prilagodi naein prehrane to da redovito vje2ba u skladu s moguenostima. S vjetbanjem bi trebala nastaviti i nakon porodaja, a pogotovo u vrijeme dojenja. Ideja da tijekom trudnoee treba jesti za dvoje je apsurdna. Zena mora jesti onoliko koliko joj to organizam trati kako bi izbjegla prekomjerno debljanje u trudnoei koje nije ni zdravo. Zena koja je u trudnoei dobila §eeernu bolest ne treba strahovati da ee i dijete sigurno oboljeti od dijabetesa, iako to ko je ona oboljela donekle poveeava ‘anse. Takoder, gestacijski dijabetes mote se ponoviti i u sljedeeim teninim trudnoeama i smatra se indikacijom koja
upueuje na veei rizik od razvoja dijabetesa u kasnijoj iivotnoj dobi. Cilj lijeaenja trudni6kog dijabetesa je izbjegavanje prekomjerne porodajne tetine djeteta, koja komplicira porodaj. U samo tri posto slueajeva gestacijski dijabetes se poslije porodaja ne povIa6i, §to zapravo zna6i da je tena bolovala od dijabetesa i prije, samo bez simptoma iii uz lagane simptome zbog kojih bolest nije prepoznata ranije. Simptomi koji bi trudnice mogli natjerati da se posavjetuju s lijethikom i naprave test optereeenja §eeerom (OGTT), koji nije obavezan test u trudnoei, jesu naglo tedanje, 6esto i obilno mokrenje, alt u malim kokinama, nagli i jaki umor. Test optereeenja §eeerom nije obavezan, no preporueuje se napraviti ga oko 26. tjedna trudnoee. Jednostavan je, a analizira se kry na sever natake, a zatim nakon ispijanja vrlo slatke tekueine. Upueuje li ovaj test na trudnieki dijabetes, trudnicu se 'gage na daljnje testiranje koje se obavlja tijekom 24-satnog boravka u bolnici.
Trudni6ki dijabetes zahtijeva lijgenje Ako se gestacijski dijabetes ne lije6i, mote izazvati komplikacije za majku, ali i za dijete. Jedna od komplikacija je ona porodajna. Porod je kompliciraniji, a uz to veva je i §ansa da ee majka i dijete u kasnijemtivotnom periodu imati teti oblik geeerne bolest. Zabiljeteno je i nekoliko sluaajeva da su djeca u kasnijoj dobi bila i pretila.
Znakovi dijabetesa vidljivi su vrlo rano Pretilost, poveaana razina geeera u krvi i visok krvni tlak najoeitiji su simptomi koji se veal uz rizik razvoja trudniekog dijabetesa. Zene sa spomenutim zdraystvenim problemima do tri puta su pod veeinn rizikom od obolijevanja tijekom trudnoee. Ti faktori mogu predvidjeti pojavu trudniekog dijabetesa i do sedam godina prijeteljene trudno6e.
DOBIJE LI MAJKA DIJABETES U TRUDNOtl, TO NE ZNAtI DA CE GA IMATI I DIJETE, IAKO tANSE ZA TO POSTOJE
