. tq-
./
,s :a
.;> i)ii
ViSe znanja, viSe radosti i koristi od uloZenog SAMOVA IZDANJ A ZA NAUTIEARE Jednostavne, pregledne i potpune informacije o asortimanu, nabavci, samogradnji i odrZavanju brodi6a, o priboru, propisima i plovidbi U NAUTIEKIM IZDANJIMA MAGAZINA SAM SVOJ MAJSTOR:
Knjige: enucl, MoToRl, JEDRA )( Casopis: YU NAUTIKA 81, 82, 83 Radna mapa: IZRADA KANUA Nacrti: KOMPLETI ZA BRODOGRADNJU KATALOG VAN DE STADT BRODSKI DNEVNIK Obavijesti: Redakcija SAM SVOJ MAJSTOR, Avenija bratstva i jedinstva 4, 41 000 Zagreb, telefon: 041 1528-460, 528-462, telex 22328 sam zg yu
w.
5r PRAKTIEruI PRIRUETIr
BICIKLI MOPEDI MOTORI Savjeti za odrilavanie, popravak i bolie kori5tenje
Glavni i odgovorni urednik: lvan Kreutz Urednik: Branko Kosec Strudna recenzija: dipl. inZ. Sven Cerlek
Grafidko uredenje: Tomislav Toth Tehnidko uredenje: Mladinska knjiga: Herman Miklid Snimke: Zarko Mahovi6
Prijevod: lvanka Reberski Lektor: Mira Pavlica-Stoj6evi6
@ Gruppo Editoriale Fabbri S.p.A. 1981. @ za Jugoslaviju i izdavad za hrvatskosrpsko izdanje: Redakcija Sam svoj majstor, Vjesnik, OOUR lRl, Avenija bratstva ijedinstva 4, Tagr eb, telef on O41 / 528 -' 460, 528 462, lelex22328 yu sam zg. Suizdavad za slovensko izdanje: Tehni5ka zalolba, Ljubljana Tisak i uvez: Tiskarna Mladinska knjiga. Ljubljana 1984
Autorska prava su za5ti6ena. Zabranjuje se svako pre5tampavanje i preno5enje bez odobrenja, u cijelosti ili izvacima. Savjeti su pripremljeni na osnovi iskustva i strudnog znanja ali se ne moZe preuzeti nikakva odgovornost u sludaju neuspjeha. Oslobodeno od poreza na promet odlukom Republi6kog sekretarijata za prosvjetu. kulturu fizidku kulturu SRH broj 1602/1-1975.
i
It
$AIRT[J
10 12 14
BrEiltl Upravljaiki mehanizam
Prijenos
16
Pode5avanje leZajeva Prednje
17 18
vilice Zamjena kuglica Upravljad
19 20 21 22 22 23 23 23
Kotaii
Okvir
Problemi izbora Dijelovi Alat i pribor
Pedali Poluga pedala Pogonski i zagonjeni landanik sa slobodnim hodom, lanac StraZnji i prednji mjenjad brzina eelidne pletenice Pode5avanje mjenjada PodeSavanje prednjeg mjenjada
Kako skinuti kotad
24 25 26 26 27
Centriranie Zbica Glavina i montaZa kotada ProbuSena guma
28 28 29 29
Siedalo Ko6nice
Uobidajna guma Cjevasta guma (tabular)
Zamjena papudica Pode5avanje
it0l0Eilt1 Vozni postroj
Motor
30 31 32 32 32 33
eelidna pletenica Torpedo kodnica
36 38 40
Vrste motocikla Pribor Mehanizmi poput satnih
42 42 42 42 43 45 45 46 46 47 47 48 50 51 51 52 53 53 54 55 55 56 56 58 60 60 61 62 62 63
Op6enito
64 64 65 66
Elektridni uredaji Dinamo Svjetilka
Pumpa
Okvir Cis6enje Sjedalo Lakirani i kromirani dijelovi
Upravljad Ru6ke
Ovjesi Prednji ovjes HidraulidkaviljuSka Opruge StraZnji amortizer
Kotadi Pode5avanje traga
Obrud i ibice UravnoteZenje Kako se skida kotad Zamjena le2ajeva
Gume Osmica Postavljanje i skidanje
Kodnice Bubanj kodnice OdrZavanje
Zamjena obloga Disk-kodnice OdrZavanje
Zamjena tarnih plodica
Odzradivanjekodnica
Poluije iobloge Podmazivanje Zamjena ulja Zamjena filtra
Paljenje
66 67 67 69 69 70 71 72 73 73 73 74 74 76 77 78 79 80 81 82 82 82 84 84 86 87 E lektrii
na i nsta la ciia
Ako motocikl stane
88 88 89 89 89 90 90 91 91 92 92 94 94 95 95 96 96
Svje6ice Prekidad s platinskom dugmadi Dovodenje u fazu Automatsko pretpaljenje
Stroboskopskasvjetiljka
Razvodni mehanizam Zradnost izmedu ventila i klackalice
ead i manji zahvati Kako napraviti brtve Zamjena klipnih prstenova ei56enje motora
Rasplinjad Otkrivanje kvara Spremnik Fillar za zrak Londi6 rasplinjada Tijelo rasplinjada Zamjena Zidane pletenice Sinhronizacija
Prijenos Primarni prijenos Spojka Mjenjad Lanac
Landanici Zamjena pogonskog landanika
DuSa motocikla ZamaSni magnet Dinamo.
Alternator Akumulator Pokretanje Paljenje
Svjetiljke MontaZa i zamjena 2arulia Sirena
Svjetla za kodenje Vozni dijelovi Motor ne pali Motor kre6e ali se zaustavlja ili ne radi kako treba Motor radi ali nema snage Neuobidajeni Sumovi Mjenjad ne radi
pitanju voZnja. Nismo li, mnogi od nas, znoje6i se u mladim danima na teSkom poniju ma5tali o snaZnim, sjajnim motorima koji s lako6om grabe kilometre.
[U[ It0nEI
ltA
v
I tako su se bicikl i motocikl na5lizaledno, u istom prirudniku namijenjenom onima koji moraju putovati a jo5 ne mogu nabaviti automobil kao i onima kojima sluZe za razonodu ali ih shva6aju ozbiljno pa 6e ih tako odriavati i dotjerivati. l, konadno, ne6e li sve ozbiliniji problemi gusto6e prometa i rasta cijene gorivu natjerati mnoge da napuste automobil u korist lakog vozila koje na putu ne moZe zaustaviti nikakva zapreka. Svjedoci smo i pobune urbaniziranog stanovni5tva protiv monotonije, pravilnosti i neprirodnih uvjeta Zivota. Bicikl i motocikl
slide pozivu na biieg, na fizidku aktivnost, na Sjesti na dva kotaEa ne znaiisamo
moti
se
kretati br1e ili polaganije, ovisno o tome radi
li se o obiinom biciklu ili snaZnom fiapancun. To je poseban svijet kog karakterizira jedna od osnovnih privlainosti osjetaj dinamiEke ravnoteZe.
-
:"S*,'
Sto je zajednidko biciklu i motociklu? Dva kotada, upravljad, prijenos lancem (ali ne uvijek), ve6 spomenuta dinamidka ravnote2a i za mnoge tu zavrSava svaka analogija. Oni tvrde, ne bez razloga, da je proSlo ve6 pedeset godina kako je motocikl zapravo bio bicikl s pridvrS6enim motorom. Danas se, kaZu, radi o dva sasvim razlidita vozila. Ne bez razloga rekli'smo. A, za5to onda u istom prirudniku opisujemo ta dva vozila? Stoga, jer iako izmedu njih postoji pravijaz u tehnoloSkom pogledu, nije tako kada je u
posljednju avanturu. Naravno, industrija i trgovina nisu ostale ni gluhe ni slijepe pred tim novim interesom trii5ta. NaSi su porivi drugadiji. Vjerujemo da je biciklu i motociklu mjesto u istom prirudniku namijenjenom samovcima, jer je ve6i dio sadrZaja posve6en odrZavanju, manjim popravcima i samovskim zahvatima koji su zajedni6ki za oba vozila, izuzev kada se radi o nekim sasvim specifidnim dijelovima kao 5to su motor, mjenjad i slidno. Dok se u nas za bicikl ne moie re6i da je skup, motociklisu sasvim druga prida. Stoga ne treba Zalititruda da naudimo kako 6emo tom dotjeranom ali ipak osjetljivom mehanizmu produZiti Zivot i omogu6iti savr5eno djelovanje. Raznorazni popravci vratit 6e nam korisnost bicikla i motocikla, a pritom 6emo korisno i poudno ispuniti svoje slobodno vrijeme. Ujedno 6emo se uvjeriti da za ve6inu zahvata netreba odlaziti u specija-
liziranu radionicu. Dovoljni su dobra volja mnogo strpljivosti.
i
cfc le
4
BlGiltl
Neito zahvall'ujudi draZi koju za nas imaiu davno protekli dani, a vi1e zbog sjeianja na veliianstvene sportske podvige, posebno zbog korjenitih promjena koje se zadnjih godina dogadaju kako u ekonomskoi moti ljudi tako i u njihovu shvadanju, bicikl doZivliava svoju renesansu, ponovno rodenje.
I
PR0Blttll rtB0R[
Logidno rasudivanje re6i 6e nam da takav bicikl zaista nije potreban onome tko se jednom tjedno provoza okolnim ulicama. I zar 6emo zaista nabaviti bicikl s malim kotadim, 6ak ako su u modi, kada namjeravamo na duge izlete po loiim putovima? O svemu treba dobro razmisliti, a bit 6e nam od
najve6e koristi budemo li mogli sasvim poSteno ocijeniti kako svoje fizidke sposobnosti tako i vjerojatnost da 6emo bicikl koristiti
zaista onoliko i na nadin kako smo to zamiSljali pri kupnji. Prezreni model s poluZnim prijenosom i danas je najbolje sredstvo kada se njime kreie na rad, u polje, vozi kroz Sumu ili preko oranica. Sto 6e nam pet brzina ako vozimo samo u gradu ili ravnicom? Da li je normalno kupiti bicikl sa cjevastim gumama (tubularima)? Svaki model ima svoje prednosti i mane, a o naSem zdravom sudu ovisi ho6emo li ispravno odvagnuti njegova svojstva i svoje potrebe. Budu6i da svaki model ima posebne karakteristike koje se ogledaju u konstrukciji, opis svakog modela posebnozahtijevao bi suvi5e
i strpljenja ditaoca. Stoga smo iz praktidnih razloga obradili jedan osnovni model koji olidava bicikl u svim njegovim temeljnim svojstvima. Razlike 6emo pak obraditi u posebnim poglavljima. Tako 6emo, na primjer, govore6i o gumama opisatikako se popravlja ona uobidajena, sa zradnicom, ali i cjevasta (tubular), prelaze6i tako od >normalnog< modela na bicikl za sportska natjecanja. Tako 6emo obraditi i kodnice, upravljad, papudice i sli6no. lznenaduju6e je koliko jednostavni i mali zahvati mogu produZiti trajnost bicikla. U nedijim 6e rukama dobar bicikl ve6 nakon dvije ili tri godine izgledati kao da je upravo stigao s otpada, a ne kao posljedica neshvatljive nemarnosti. Malo podmazivanja i redovno di56enje, pravodobna zamjena neispravnih Zbica i 6eli6nih pletenica, ponekizahvat na mjenjadu i papudicama potrebni su, prije ili kasnije, svakom biciklu. Mala neispravnost, ako se odmah ne otkloni, izrast 6e u veliku. A bicikl bi mogao, nesamo teoretski, potraiati >cijeli jedan Zivot<. prostora
Kojije pravi bicikl za naie potrebe? Odnosno, zaSto ne treba kupiti Mrka6eg konjar ako namjeravamo samo voziti teret?
Kupnja bicikla posljedica je nimalo jednostavne odluke. Ne samo zbog tro5ka ve6 i zbog razliditosti modela koji se pojavljuju na trZiStu. Pro5la su vremena kada su postojale
samo tri krategorije: >mu5ki<, >Zenski< i trka6i. Danas se proizvode i >terenski< bicikli isa malim kotadima, oni sa krutim okvirom i oni.sloZivi. Tvornice danas nude i mnoge varijacije osnovnih modela,
a
razlike su
velike i u cijenama. eesto se pla6a i do 6etiri puta vise za bicikl koji, za laika, izgleda sasvim jednako kao i osnovni model. Samo 6e strudno oko zapaziti da je mjenjad savr5eniji, da je okvir izuzetno lagan. moZda dak od titana, da se 6ak i naplaci razlikuju.
10
Dijelovi
todke na biciklu na koje ukazuju crvene strelice mjesta su koja treba pode5avati. Zapamtite lita mjesta nitijedna vaSa voZnja ne6e zavr5iti guranjem bicikla ili prometnom
Osnovni dijelovi bicikla, bio on malen ili velik, za turizam ili sport gotovo su jednaki a isto tako i njihovi problemi.
nezgodom. Na slijede6im stranicama razgovarat 6emo o zahvatima koji se mogu pokazati potrebnima na sloZenijim konstrukcijama. Tako, na detalju 2 moZemo vidjeti kako je napravljen uredaj za pode5avanje napetosti delidne pletenice. Na taj se nadin mogu podesiti kodnice bez zahvata na deljustima.Zakreta-
njem matice koja se nalazi na kraju buZira moZe se regulirati duZina pletenice.
S mehanidkog gledi5ta bicikl je zaista najjednostavnije vozilo. Naravno, ima i modela koji su manje jednostavni od ostalih. Svi bicikli, mali ilionis malim kotadima, gradeni su na temelju nekih tehnidkih principa koji su se desetlje6ima utvrdivali, potvrdivali i dokazali svoju vrijednost. Okviru, kotadima, upravljadu, vilju5kama i zupdanicima desto se mijenjaju mjere i oblik, ali ne i njihova osnovna namjena. I eto tako je mogude na jednoj stranici prikupiti sve osnovne dijelove bicikla, dijelove koji zahtijevaju najviSe njege i rada, bilo da su u pitanju odrZavanje ili popravci. Kao prototip uzet je sportski bicikl i istaknuti najosjetljiviji dijelovi. Odmah je vidljivo da neki od detalja na crteZu ne pripadaju samo tom biciklu. Ve6 prvi, detaljstraZnje kodnice jednak je gotovo na svim biciklima. Dvije gumene papudice steZu se oko obruda kotada preko delidne pletenice koja se zalele rudicom na upravljadu. Na detalju se vidi da pletenica, obavijena buZirom, dolazi odozdo. Takav je sludaj kod nekih sloZivih i tzv. Zenskih bicikla. Kod sportskih bicikla, medutim, pletenica upravljada dolazi uz horizontalni dio okvira i odozgo silazi na kodnicu. Time smo htjeli ilustrirati tvrdnju da se ponekad razlikuju pojedinosti, ali ne i osnovna postavka. Strelice pokazuju kakvo je podmazivanje potrebno u pojedinim todkama bicikla; Zute pokazuju todke koje se podmazuju uljem. dok su Zute obrubljene crnim usmjerene na mjesta koja se podmazuju ma56u. One pak r,rrii,3.}.:B*,ift:.:}$ts'$RP;ilii,$ii#siki$jffiil,$-4{-qs*i!iFjt''ii:i.::
12
': :'i i'::r''1
: .. ''
Na detalju 3, prikazana je osovina prednje vilice u svojem leZi5tu. CrteZ je okrenut naglavce da bi se bolje vidjelo mjesto podmazivanja.
Mjenjad je vjerojatno najosjetljiviji dio bicikla koji taj uredaj imaju. Posebnu paZnju treba posvetiti osovinama i pedalima. Medutim, podetnici upravo te dijelove nerazumno zapuitaju. I dok se isprva gubi samo ef ikasnost, kasnije se to oditu -
je i u nesigurnosti djelovanja bicikla.
Evo
primjera: ako kodnice i zaustave bicikl to joS ne znadi da su optimalne - mogu se poboljSati podmazivanjem deljusti, zamjenom gumenih papudica dim pokaZu prve ozbiljne znakove istroSenosti, povremenom provjerom 6eli6ne pletenice koja mora biti maksimalno zategnuta pri polovici hoda rudice kodnice. Upravljad pak mora biti uravnoteZen i mek. Pogonski landanik, lanac izagonske landanike treba redovno podmazivati ako se u voZnji Zeli posti6i maksimalan
rezultat uz najmanji napor. Dugotrajnom upotrebom oni 6e se istroSiti pa 6e biti potrebna zamjena, zatezanje izduZenog lanca, pode5avanje zradnosti zagonjenog i pogonskog landanika zatezanjem vijaka i matica ilizamjenom kuglidnih leZajeva kojisu se
dugotrajnom upotrebom istroSili i deformirali.
Ovo su, rekosmo, osnovni dijelovi jednog bicikla. Ali ne ijedini kojima treba posvetiti paZnju. I Zbice i gume zahtijevaju povremen pregled. a jednako tako i okvir, sjedalo, elektridni uredaji ipedali. U naiem razgovoru ne6emo propustiti nijedan dio. r,:,'::i:::iiri 4ii"iiiiilH&li1ii*sF"W$"i{q[[F.*ffiiiii"ii.E$&,Y,ii: ffiiiBi
Bicikl iniegovi najosjetljiviji dijelovi koii zahtijevajustalnupaznju.Detalj l prikazujetipkoinicesodgovaraiuCom ruiicom za aktiviranje poluge ugradene na upravlfaiu (detalj 2). Tu se vidi inaiin kako se, pomoiu matice A podeiava zategnutost ieliine pletenice. Detali 3 prikazuje naopaike okrenuto ule2iStenie prednie vilice koie se podmazuje. Na tetvrtom detal.iu |e grupa: zupianici bicikla s mjen.fuiem. Na detalju 5 oznaiene su - vratilo Zute strelice prikazuju toike koje treba nauljiti, 2ute osjettiive toike pedala, na 6 naiin uivrS1enja vratita. obrubljene crnim mjesta koia se podmazuiu ma56u. a ctvene strelice ukazuju na mjesta podeiavanja.
13
Alat i pribor
cjevaste gume (tubulara) bit 6e potrebno otapalo za ljepilo, krpica ili spuZvica te konac i igla. Popravak ie u oba sludaja
jednak: brusni papir, ljepilo, gumene zakrpe' lzvrsne su i one izrezane od stare zradnice, iako postoje ve6 tvornidki pripremljene zakrpe.7a tu 6e nam operaciju trebati i 5karice' tko se ozbiljno namjerava baviti Onome Atat i pribor za odrZavanie i popravak bicikla' i popravcima bicikla potreban odrZavanjem na sretu, ie iednostavan i ieftin. je potpuno opremljen radni stol. Ostalima, koji ne raspolaZu radionicom bit 6e dovoiH; ljan i manji Skripac koji se moZe pridvrstitiza kuhinjski stol. Dobro je imati nekoliko delidpucaju Za ispravno i potpuno odriavanje bicikla nih pletenica za kodnice koje de56e jer istro5enje i njegovo potreban je zaista ograniden izbor alata' te metar-dva buiira prolaza pletenice. lo5eg uzrokom biti mo2e dimenrazliditih kljudeva Prije svega, serija ziia. Budu6i da se razlikuju ovisno o tipu Za vlasnika sportskog bicikla bit 6e dobro da bicikla nemogu6e je dati njihove todne ima kod ku6e kolut samoljepliive platnene vrpce kojom se omataju upravljaci sportskih oznake. Za podeSavanje i popravak upravljada, uk- bicikla. Sporta5i 6e se pobrinuti da s obzirom na intenzivno koriStenje svog vozila imaju ljudiv5i tu i zamjenu kuglica u leZaju potrena raspolaganju ive6i broj razliditih doknadTaj klju6 ban je specijalni, odnosno C klju6. nih dijelova, no to nije potrebno onome posluZit te i za odvijanje matice koja udvrkome je bicikl samo razonoda. poluge na dijim 56uje pogonski landanik, tj. lpak, nikome ne6e biti naodmet da se povade7a papudice. su krajevima udvrS6ene i izgledom svog bicikla. U tu svrhu zabavi prstenova kuglica nje istroienih leZajnih na raspolaganju silikonsku mast imat 6emo se bi da Medutim' i todkalo. posluZit 6e deki6 u leZaj osovine uloZili novi prstenovi najbolje 6e posluZiti drveni ili plastidni deki6 kako
se metal ne bi oStetio. Takav 6eki6 posluZit
6eiza brojne druge radove. Prikupit 6emo dalje i tri izvijada, mali, srednji i veliki,
rijetko mineralno ulje, te vazelin za podmazivanje. Za pogonski landanik, kada nije fiksiran neposredno za poluge pedala potreban
je imbus-kljud. Ne5to su sloieniji zahvati na straZnjoj osovini pa je potreban poseban izvlakad za odvajanje landanika sa slobodnim hodom od kotada. Postoji nekoliko tipova izvlakada i
treba izabrati onaj koji najbolje pogoduje tipu bicikla kojeg posjedujemo. Dvoja klijeSta, od kojih jedna sasvim uska vrha, posluZit 6e pri mnogim radovima,'posebno pri sklapanju i rasklapanju' Jednostavan a dudan alat sluZi za zatezanie Zbica, da bi se izravnali izobli6eni obrudi. Popravak probuSenih guma zahtijeva kori5tenje posebnog pribora. Ako koristimo gumu sa zradnicom posluZit 6e tri polugice za skidanje. Kod
kakva se koristi za la5tenje automobilske karoserije, pastu za poliranje kojom se mogu izravnati one najsitnije ogrebotine te odgovaraju6e sredstvo za di56enje kromiranih povr5ina. Upravo ti dijelovi pod utjecajem ki5e i vlage najprije gube svoj sjaj i postaju Zrtva korozije. Svaki >strudnjak< ima svoj poseban recept za di56enje onih pogonskih dijelova gdje masno6a od podmazivanja, pomijeSana sa praSinom, proizvodi neugodan crni namaz kojeg je te5ko odstraniti. Za tajje posao ipak najpopularnija mje5avina jednakih dijelova benzina i petroleja a nekijoj dodaju i deseti dio ulja za podmazivanje. NajlakSe se nanosi
pomo6u kista.
Tko na svom biciklu ima koZno sjedalo nabavit 6e malo vazelina za koZu i mazati DONJU a ne gornju stranu koZe. Sipka od okruglog ilelieza,duga dvadesetak i presjeka jednog centimetra, sluZit 6e za omek5avanje sjedala valjaju6i ga pod pritiskom po povr5ini.
:rlliiliwFri!ij'',::.s'Fr:3*:i93iila*::q"c.if{1*iir:l#iiqqlHli 14
h
';
PriborzapopravakiodrZavanjebicikla:1-Ekripac,2-sredstvozazaititukroma,3-posudicasuljem,
4-dekit,5-mastzalanac,6-podesivi kljui,T-plastihni6eki6,8-pastazapolinnje,9-serija
ll - kombinirana klijeSta, 12 - izvlaka| za lanianik sa slobodnim hodom, izvlakaii lanianika sa slobodnim hodom kod sportskih bicikla, l6 -to1kalo, pribor za -krpanje zraEnica, l9 C kljud, 18 20 2l poluge za skidanie - zahkare, - kotaia, 25 bu1ir.gume, - imbus-kljuC, deliina pletenica, 23 vrpca za omatanje upravljaEa, 24 alat centriranje -
kljuieva, lO 13
17 22 -
-
uska klijeita,
serija izvijaia,
l4 i l5
15
UPRIUIJAEIII
[IIHA]IIIAM Dijelovi upravl|adkog mehanizma prikazani su na ovom crte\u u skloplienom iraskloplienom stanju: protumatica A, matica za podeiavanie slobodnog hoda B, kuglice gornieg leZaia C, osovina vilice D, kuglice donieg leZaia E. prstenasti le2aj kuglica F.
PodeSavanie
prednie vilice Postupak je vrlo iednostavan efikasnost i sigurnost voLnie.
ali va2an za
Da bi upravljanje biciklom bilo savr5eno precizno, nuZno je da u osovini upravljadkog mehanizma ne bude slobodnog hoda. To je lako provjeriti. Dok netko dvrsto drZi prednji kotad, pokuSajte pomicati upravljad gore-dolje. Takvog pomaka ne smije biti i zapazimo li ga treba zategnuti maticu. Na crteZu 1
prikazani su rastavljeni dijelovi uleZi5tenja upravljadkog mehanizma. Odozgo prema dolje upoznajmo ih redom: protumatice,ma-
tice
i
kuglice lelaia, a njihovo unutarnje
sjedi5te obidno je sastavni dio glave okvira. Kod nekih bicikla je sjedi5te kuglica pod pritiskom utisnuto u okvir. Da bismo podesili slobodni hod dovoljno je zatezanje gornje matice i protumatice. Kljudem 6emo malko otpustiti protumaticu i dok je drZimo drugim 6emo kljudem zatezati maticu. Kada smo zadovoljni postignutim pritiskom zategnut 6emo i protumaticu. Ova se operacija treba izvesti s dosta paZnje i osje6aja. Jer, iako smo je poduzeli da bismo
iskljudili slobodni hod, nije dobro ni suvi5e zategnuti leZajeve. Upravljad bi postao >tvrd<. a upravljanje tesko i nesigurno. Na pitanje koliko treba zatezati, preciznog od16
Da bi se podesio slobodni hod kliutem A trcba popustiti protumaticu B, a kliutem C
zategnuti maticu za pode'avanie D sve dok sasvim ne nestane slobodni hod, vidliiv na donjem prstenu E.
govora nema. Mo2emo pribje6i jednostavnom ali provjerenom testu. Nakon zavr5enog pode5avanja podi6i 6emo u zrak prednji kotad bicikla i okretati upravljad uz najmanji mogu6i potisak. Kada kotad dode u najvi5i poloZaj tj. izravna se s okvirom, dalje se treba zakrenuti sam, od vlastite teZine. Ne ide li to lako i glatko, leZajevi su previ5e zategnuti' Oslu5kujemo moZda bismo kod suviSe zategnutog leZaja mogli duti i 5um alijedino u sludaju da nema dovoljnog podmazivanja. Ako zakljudimo da zakretanje upravljada pruZa ot-
por treba otpustiti protumaticu i maticu i opet ih zategnuti sve dok ne zadwoljimo oba uvjeta sigurnosti - da nema slobodnog hoda ali da okretanje bude bez otpora.
Zamiena
kuglica Ovaj jednostavan zahvat potreban ie iim se na kuglicama poiave prvi znaci wamo-
ran (o\tetenja). :iiiii:,r'in1;:i.l-i!'rilii:i.rri,?.,::!*:ihii"ii'!.iliEiiliii;i,:.ij{1ii!i.l$ii:!iliilil,'ri'$l-'i:riiii"'*ljiii,r'i:iii3:ii
Stare
Nije potrebno mnogo da bi se kuglice leZaja oStetile. Dugotrajna upotreba, manjkavo i neredovno podmazivanje, poneki jadi udarac ili loie podeSavanje slobodnog hoda tj. preveliki pritisak. Najpouzdaniji znak da su kuglice o5te6ene tj. da su izgubile savr5eno okrugao oblik je suha, metalna Skripa upra-
kuglice vade se u neku posudicu (detali
7). Zatin se oiiste le1aii kuglica 2,-ry sloi masti stave nove iti oii\1ene kuglice 3 i zatim, pazeti da ga spuitamo pod pravim kutem' dolazi okvir 4.
vljada koji vi5e nije glatko podatan ve6 imamo dojam da se okre6e preko nekih zubaca. Lijek je jednostavan, kuglice treba zamijeniti. Rekosmo ve6 da postoje dva tipa dosjeda u kojima su kuglice zatvorene. Kanal moZe biti urezan u glavu okvira ilise posebni
prstenovi u tu glavu utiskuju i sluZe kao leZi5te i put za kuglice. Podet 6emo jednako kao kod podeSavanja slobodnog hoda. Odvrnut 6emo protumaticu, a zatim i maticu. Pred nama 6e se pojaviti kuglice koje 6emo ukloniti a zatim, podigav5i okvir, do6i 6emo i do kuglica donjeg lelaja. Ponekad su drugadije no one iz gornjeg le2aja pa ih ne treba mije5ati. Da bismo skinuli donji leZajtreba osovinu vilice udvrstiti u Skripac, s kotadem podignutim u zrak, te lakim udarcima deki6a i probijada izbiti ga iz leZiSta. Sada treba pregledati kuglice. Ako su o5te6ene kupit 6emo jednak broj kuglica istog promjera. Pregledat 6emo i njihov leZaj, moZda i njega treba zamijeniti. Ponekad 6emo zakljuditi da ni5ta nije o5te6eno ve6 je upravljanje bilo teSko zbog pomanjkanja podmazivanja. I leZaj i kuglice dobro 6emo odistiti petrolejem i paZljivo ih osu5iti. Ako je leZaj sastavni dio okvira, a zakljudimo da je o5te6en treba ga paZljivo r' h.liiti:,iiri:!"::i!r::tiiti:!!ti'!ir::r'iliiili"r:ii'rili:'"*t+ijl.i#!l:liii:.riirli i.{riiir1t1*i! tr';,"
Kugtice gornieg leZaia takoder se fiksiraiu pomo1u masti za podmazivanie' Na detalju 2 prikazana je matica za podeiavanie slobodnog hoda. Nakon zatezania na niu dolazi protumatica koia spreiava odviianie.
izbrusiti najfinijim brusnim papirom. Ako je leZaj utisnut, izbit 6emo ga pogodnim probijadem s unutarnje strane i novi utisnuti udarcima drvenog deki6a. Na redu je montaZa. Pomo6u cijevi, promjera malo ve6eg od osovine upravljada nagu-
rat 6emo leZiste donjih kuglica na njihovo mjesto. Napunit 6emo ga zatim ma56u za podmazivanje i uloZiti kuglice. Na osovinu navladimo okvir, punimo ma56u gornji leZaj i ulaZemo kuglice. Zatim dolazi matica za pode5avanje slobodnog hoda i protumatica' rliti:iir:r:;;lrriiliaiii!iji#1ll!!,ffi!.!ii$'i1i{iiiti"i'.,ii:!:i;irj*ir"iiirti',ii;iit:+lii::
17
Upravljad
Potrebne su mu dvije operacije: podeiavanje smjera i dobro odrZavanie. "
..
! :Ili .:i':""i":"'i:i: ":i:i:t:i:.
j" .'d:'.' :'
1:"'
':i:::"
"'
Kada se kupi novi bicikl, malo je kad upravljad tako pode5en da odgovara voza6u. MoZe biti previsok ili prenizak ili lo5e udvr56en jer se kontrolna sluZba u tvornicama bavivi5e provjerom izrade pojedinih dijelova. Stoga nakon kupnje novog bicikla pregledajte jesu li svi dijelovi dobro pritegnuti i
Da bismo popravili poloZaj upravljaia treba odvrnuti maticu A (detali 1) inamiestiti visinu ismjer kako je prikazano na detalju 2. Zatim se matica opet zateZe. Kod sloZivih bicikla upravljai se uivrifuje prstenom C i polugom B (detatj 3).
dvrsto spojeni, a onda se posvetite upravljadu. Njega 6e trebati provjeravati i kasnije
tokom upotrebe. Udarac o neki kamen ne samo da moZe raskinuti gumu ili izazvati pucanje naplatka ve6 6e vjerojatno skrenuti os upravljada iz smjera kotada. Ustaju6i nakon pada vjerojatno 6e nam najprije upasti u odi da upravljad na5eg bicikla viSe ne >ni5ani< u istom smjeru kao i kotad. Ali to se sre6om moZe lako podesiti. Na sredini upravljada nalazi se vijak koji treba detiri do pet puta otpustiti i zatim se pozabavitivisinom upravljada. Nakon toga, koljenima treba ukoditi prednji kotad i upravlja6 pomicati desno ili lijevo sve dok se ne vrati u poloZaj okomit na smjer kotada. Nakon toga treba zategnuti vijak odnosno maticu koja udvr56uje upravljad.
Ako visinu upravljada ne treba pode5avati, dovoljno je maticu otpustiti sasvim malo, tek toliko da se dozvoli pomicanje. Neki bicikli, posebno oni sloZivi, imaju moZda drugi nadin udvr5denja upravljada kako jeto prikazano na crteZu 1 . Popredna poluga je zategnuta prstenom, a osovina polugicom. OtpuStaju6i ih moZe se dak izmijeniti i >oblik< upravljada. Ne6e biti naodmet posvetiti malo paZnje i
rukohvatima. Na tzv. turistidkim biciklima ;r,'ijl.::ti
18
:::,:f.iiii'jl: iiiiiir: :-j ij,i'illt:i:i:Ii
Zalijepljene ruike nailakie 6emo skinuti pilicom ili oitrim noZem (detali ). Nakon iiSfenia benzinom (2), odnosno brusnim papirom (3), nove se ruike iznutra namaZu liepilom i nataknu na upravliat (4). Kod sportskih bicikla upravliai se omata platnenom 1
obidno su od gume ili plastike. Kada se o5tete ili izmijene oblik treba ih zamijeniti. Ako su zalijepljeni na upravljad mogu se razrezati noZem ili pilicom. Kod sportskih bicikla odvija se zaititna tekstilna vrpca. Zatim se benzinom s metala skidaju tragovi ljepila, a ako nam to ne pode za rukom morat 6emo se posluZiti najfinijim brusnim papirom. Upravljad 6emo zatim oprati vodom, osu5iti i nataknuti nove rukohvate, iznutra dobro namazane odgovarajudirn ljepilom. Ako se radi o sportskom biciklu upravljad 6emo paZliivo omotati novom vrpcom.
Kod sportskih bicikla ta je operacija neSto
delikatnija. Rastavlja
PRIJIlIO$
se izvana
prema
unutra. Skida se ukrasna (za5titna) matica,
protumatica, pa matica za podeSavanje,
podloZna plodica, konus leZaia, kuglice, sam pedal i zatim unutarnje kuglice. LeZajeve sada napunimo novom ma56u za podmazivanje u koju ulaZemo unutarnje kuglice i redom nataknemo na osovinu dio po dio, paze6i da zub podloZne plodice ude u prorez na osovini pedala. Kada su ivanjske kuglice na mjestu zateZemo maticu sve dok se pedal viSe ne moZe okretati oko osovine.
Tada maticu otpustimo toliko da se pedal slobodno okre6e i zategnemo protumaticu. Na nju sada dolazi zaStitna matica.
Pedali
lako im je namjena ista bitno se razlikuju kod
turistitkih i sportskih bicikla.
Odmah treba naglasiti razlike izmedu tzv. normalnog pedala koji se ugraduje na bicikle kojisluZe razonodi i prijevozu, a sastoji se od osovinice sa dvije gumene papudice, od pedala u potpunosti izradena od metala koji se ugraduje na sportske dvokolice. Kod prvog tipa najde56e se tro5i i trga guma. a kod drugog kuglidni leZajevi. Dok 6e se kod prvih teZe u trgovini prona6i samo gumene papudice pa 6emo vjerojatno
morati zamijeniti kompletne. kod sportskog bicikla treba zamijeniti kuglice ve6 i stoga Sto su pedali razmjerno skupi. Pedali se skidaju pomo6u kljuda, desni se odvija u smjeru hoda kazaljke na satu, a lijevi u suprotnom. Nakon toga mijenjamo ili papudice ili cijele pedale. :!
Da bi se zamijenio, pedal (det. I ) treba odvrnuti kako je prikazano na crteZu i staviti novi (det' 2). Da bi se zamijenili leZaievi ili kuglice. pedal treba
rastaviti kako je prikazano na detaliu 3 gdie se vide redom: zaStitna matica A, protumatica B, matica za podeiavanie C, podloZna ploiica D' konusni dio leZaia E, kuglice F, tiielo pedala G, osovina pedala s utorom za podloZnu ploticu H i zavrina matica osovine L. 19
Poluga pedala lzuzevSi oSte6enja u sludaju pada ili dugog djelovanja korozije, poluge pedala preZivjet 6e vijek bicikla. lpak se ponekad javi potreba da se zamijene o5te6ene kuglice u leZaju osovine smje5tene u donjem dijelu okvira. Trebat 6e tada najprije skinuti poluge peda-
la. S lijeve strane to podinje
skidanjem matice koja zate2e maleni svornjak. Ako sam ne ispadne iz leZi5ta trebat 6e ga izbiti laganim udaranjem deki6a po probijadu. Nakon toga poluga mora si6i sa svoje osovine. S desne strane postupak je slidan: nakon
s landanika odvr6e se matica, izbija svornjak a onda se skida poluga pedala zajedno s pogonskim landanikom. Ponekad se poluga tako nabije na osovinu da ne silazi bez lakog udarca drvenim dekr6em ili deki6em od gume i plastike. Ve6 spomenutim C kljudem skida se protumatica osovine s lijeve strane bicikla, okre6u6i se u smjeru suprotnom kretanju kazaljke na satu. Polegav5i bicikl na tlo, ako ve6 ne leZi. skida se leZi5te kuglica i vadi osovina, pazeti da se kuglice ne izgube. Zatim se isa Sto se skine lanac
Da bismo skinuli poluge odvijamo maticu A
i
vadimo svornjak B uz pomot nekoliko udaraca probijaEem C, ako se to poka2e potrebnim. I pri skidanju ovako oslobodenih poluga ponekad je potreban poneki lagani udarac.
desne strane, vrte6i kljudem u smjeru kazalj-
ke na satu, skida leZiSte kuglica. PaZljivo treba pregledati osovinu, leZajne konuse i kuglice te leZajne matice. Ono Sto je
joi
upotrebljivo treba temeljito oprati
u
petroleju i osu5iti, a istro5ene dijelove zamijeniti novima. Nakon toga, na odredeno mjesto uvrnemo sjedi5te kuglica desne stra-
Da bismo zamijenili kuglice C kljuiem treba skinuti protumaticu D koja osigurava leZai, a zatim se odvrde isjediSte leZaja E. Na isti natin radi se i s druge strane i zatim vadi osovina F.
ne i obilno ga podmaZemo ma56u. Kroz Supljinu leZaja osovine, prstom utiskujemo kuglice na njihovo mjesto. Uzimamo zatim osovinu i pripremamo jeza ulaganje tako da
i na nj rasporedimo kuglice, a na nju poloZimo maticu. Sada polako spuStamo osovinu u otvor na okviru dobro pazeli da to bude okomito kako ne bismo o5tetili kuglice, rasporedene u denamaZemo lijevi leZaj
snom leZaju. Zatim zategnemo lijevu maticu. pridrZavaju6i drugom rukom osovinu. Okre6emo je u smjeru kretanja kazaljke na satu sve dok sasvim ne iskljudimo slobodan hod pri demu okretanje mora ostati neometano. C kljudem na istoj stranizategnemo i protumaticu ivra6amo poluge pedala na osovinu.
20
Nakon ii\1enja stavlia se nova mast (1) i u niu ulaZu kuglice (2). ZateZe se siediSte leZaia (3)
sve dok ne uklonimo slobodan hod. Na kraiu se priteZe i protumatica (4).
Pogonski i zagonjeni landanik sa slobodnim hodorTr, lanac Kod ve6ine ekonomidnijih tipova bicikla,
pogonski je landanik sjedinjen sa desnom polugom pedala. Kod boljih isportskih modela spojen je serijom vijaka za polugu od koje se lako odvaja. Da bismo zamijenili pogonski landanik potrebno je dakle skinuti polugu pedala kako smo to ve6 objasnili u prethodnom poglavlju, znadi izvladenjem svornjaka nakon Sto smo odvrnuli maticu za udvr56enje. Nastavit 6emo odvrtanjem imbus vijaka koji spajaju polugu s landanikom. pomo6u imbus kljuda. Tako se landanik moZe zamijeniti. Kada kod sportskih bicikla postoje dva pogonska landanika ioni su medusobno povezani serijom vijaka. Zagonjeni landanik s ugradenim slobodnim hodom zamjenjuje se kada zbog istro5enosti vi5e ne djeluje kako treba, tj. kada u voZnji podignemo noge s pedala, a oni se nastave dalje odnosno podnu okretati. Slobodni hod bi se mogao popraviti, ali se radi o prilidno sloZenoj operaciji i dijelovi se malo kada mogu nabaviti. Stoga je bolje staviti novi landanik. U tu svrhu skinut 6emo protumaticu i maticu te izvaditi straZnji kotad iz viljuSke. Kotad 6emo udvrstiti u Skripcu tako da landanik bude s gornje strane. Sada na osovinu stavljamo specijalni izvlakad koji zateZemo maticom. Kotad skinemo sa Skripca, okrenemo istegnemo izvlakad. Okrenemo li obod kotada rukama izvlakad 6e odvrnuti landanik s ugradenim slobodnim hodom. Obrnutim postupkom stavit 6emo nov landanik. Postupak zamjene lanca prikazan je na crte-
Zu 3. Oslanjanjem klijeSta na kariku lanca izbacujemo osigurad nakon 6ega se moZe izvu6i spojna karika lanca i njena plodica. Suprotnim postupkom montira se novi lanac. Progib lanca koji bi smio iznositi oko 13 mm podeSava se pomakom straZnjeg kota6a.
Skinuvii polugu pedala (7 i 2) nakon vadenia svornjaka A zamieniuie se pogonski lan1anik. Kod nekih bicikla (3) odvrtaniem viiaka kliuiem B odvaja se lanianik. Na detal.iu 4 prikazano je odvajanje dvostrukog lanianika.
ffiffi ffiW
s ugradenim slobodnim hodom skida se stavljanjem speciialnog izvlakaEa A ko.ii se zateie maticom (2). Nakon toga se izvlakai uivri|uje u Skripac (3) i okrete u smieru kretania kazaljke na satu. Lanianik se rukom do ka|a odvrne (4).
Zagonjeni zupianik
Da bi se zamiienio, lanac se otvara istiskiva-
njem osiguraia A, skidanjem ploiice C i vadenjem spojnice B. Novi lanac stavlja se obrnutim postupkom (3), a napetost pode\a-
va pomakom osovine strainjeg kotada D. 21
Stra2nji i prednji mjenja6 brzina NuZni zahvati provjere i podeiavanja. Kako se mijenja
teli|na pletenica mjenjaia.
U ovom poglavlju govorimo o biciklu
sa
deset brzina, pet na straZnjem kotadu i dvije na pogonskom landaniku. Takav je >optimum( potreban trka6em biciklu.
Ostali sportski bicikli nemaju dvostrukog pogonskog landanika, a na straZnjem 6e kotadu biti mjenjad sa detiri ili tri brzine. Pri intenzivnoj, svakodnevnoj voZnji, uz kotade i lanac, mjenjad i dvostruki pogonski landanik trpe najve6a naprezanja. Stoga je njihovo dobro odrZavanje i pode5avanje nuZnost za svakoga tko se ne Zeli naprosto voziti ved od svog bicikla zahtijeva veliku efikasnost. U tom ijest ogromna razlika izmedu modernog sportskog bicikla i onoga kojeg su vozili naSi djedovi.
eelidne pletenice Kada pukne pletenica, bilo do mjenjada ili do dvostrukog pogonskog landanika, dobro
je zamijeniti je novom i to jadom i otpornijom. Gledaju6i na dulji rok bit 6e ijeftinija od krpanja stare Sto je mogu6e ali ne i sigurno. Zamjena je jednostavna. Kada ostatke puknute pletenice oslobodimo na oba kraja. malo odvrnemo vijak ili leptir-maticu koja steZe polugicu mjenjada. Polugicu gurnemo u sredi5nji polo2ajtako da moZemo s gornje strane ugurati kraj nove deli6ne pletenice, guraju6i ga sve dok granidnik ne upadne u svoje sjediSte. Nakon toga gurnemo polugicu u donji poloZajtako da moZemo pleteni-
cu provu6i kroz vodilicu na donjoj strani polugice, a da je ne oStetimo niti slomimo. Pletenicu zatim sprovodimo do Zlijeba koji dijelu
se kod ve6ine bicikla nalazi na donjem
1
Namjenjaiu razlikujemo zupianik sa pet stupnieva A, vijak za podeSavanje kotaia i lanca B, ptotumaticu C, vijak za uivr16ivanje skrEtnice D, buZir E, povratnu oprugu F, dva vijka za podeiavanje G, vijak za blokiranje telitne pletenice H, vodilicu lanca L, naponske kotaiice M i ieliinu pletenicu N. Da bi se pletenica zamijenila treba otpustiti leptir-maticu O (detali 7 ), izvaditi staru pletenicu i uvesti novu kako je prikazano na detaliu 2, provuti je kroz vodilice (3), kroz rubnike buZira (4) i uivrstiti (5) vijkom za blokiranje te podesiti i zategnuti leptir-maticom O (6).
okvira, u blizinidesne poluge pedala, a zatim kroz vodilice koje su razlidite ovisno o tipu bicikla, po vilicido osovine straZnjeg kotada. Ovdje pletenica obidno ulazi u buZir kojije vodi do mjenjada i dalje prolazi kroz vijak s
provrtom u glavi koji sluZi kao granidnik buZira. Sada polugicu mjenjada gurnemo do kraja naprijed, a goli ostatak pletenice uguramo u poseban vijak ili maticu za udvr5denje. Nekoliko centimetara dalje odrezat 6emo vi5ak pletenice. I ovaj kratak komad gole pletenice moZe se za5tititi komadi6em specijalne zaititne navlake. Nakon svega toga pritegnut 6emo vijak ili leptir-maticu na polugici mjenjada tako da bude u stanju oduprijeti se snazi opruge mjenjada u svakom poloiaju u koji je ubacimo.
PodeSavanje mjenjada Polugicu mjenjada pomaknemo do kraja, sve dok lanac ne zahvati najve6i landanik
kojije i najbliZe kotadu. Kod najve6eg broja mjenjada sa strane se nalaze dva vijka za podeSavanje. Gornji treba uvrnuti ili odvrnuti sve dok lanac ne klizi po ve6em landantku bez vrludanja lijevo ili desno. Sada je dobro provjeriti i razmak izmedu mehanizma mjenjada i Zbica kotada. MoZda 6e se neko-
2 Detalii prcdnjeg mieniaEa sa dvostrukim pogonskim lanianikom-poluga A, leptir ili viiak za pritezanje B, ielitna pletenica C, graniinik pletenice D, vijak za pode1avanie E, viiak za pritezanie vodilice F, vodilica G i dvostruki pogonski lanianik
me 3 mm udiniti neznatnim ali nisu. Sada treba polugicu mjenjada pomaknuti do drugoga kraja. Lanac bi se trebao na6i na najmanjem landaniku, onom kojije najdalje od kotada. lzvijadem 6emo okretatidonji od dva spomenuta vijka sve dok prolaz lanca na najmanjem landaniku ne bude zadovolja-
H.
vaju6i.
Dovoljno je osloboditi matice osovine koje zalelu lezista na vilici da bi se zagonski landanik oslobodio lanca. Kada na biciklu postoji mjenjad, stvari su ne5to sloZenije. DrZe6i jednom rukom kotad da se ne bi
Pode5avanje prednjeg mjenjada lspravnim kori5tenjem odstojnika treba posti6ida se lanac nade izmedu ve6eg i manjeg pogonskog landanika kada je uzubljen na srednji landanik stra2njeg mjenjada. Kada lanac prelazi preko manjeg zagonskog (onog izvana) imanjeg pogonskog landanika (onog iznutra), metalna vodilica ne smije doticati lanac. uredaj za skretanje lanca ima jedan ili dva vijka za pode5avanje. Pomo6u njih, slidno kao kod straZnjeg mjenjada, treba posti6i da vodilica bude u pravom poloZaju tj. da ne
vodi lanac izvan pogonskih landanika nitida se dotide lanac.
Kako skinuti kotad
okretao, drugom odvr6emo matice osovine. Povu6i 6emo unatrag mehanizam mjenjada koji 6e popustiti, zahvaljuju6i opruzi zazapinjanje lanca. Kotad guramo prema naprijed
dok ga ne oslobodimo viljuike provukavSi zagonski landanik izmedu gornjeg i donjeg poloZaja lanca. Da bise kotad opet montirao na bicikl dovoljno je uzubiti zupce u lanac, povlade6i mjenjad prema natrag i uvu6i kotad.
23
znice pomo6u posebnog alataza napinjanje Zbice. Nakon toga kredom se provjerava
IIOIAEI
iskrivljenje
i opet zatele sve do potpunog
izravnanja naplatka. Ako je, medutim iskrivljenje radijalno, tj. ako osovina >vi5e nije u sredini<, iznad oboda
kotada, popredno na vilicu, poloZit 6emo letvicu. Pokrenuv5i kotad otkrit 6emo pomak u odnosu na letvicu i zabiljeZiti ga kredom. Tamo gdje se naplatak suvi5e udaljio od osovine kotada lreba zalezati sve Zice redom. U svakom sludaju, kada smo zadovoljni obavljenim centriranjem, provjerit 6emo s unutarnje strane obruda jesu li vrhovi Zbica izvirili iz zateznica jer bi u takvom sludaju probu5ili zradnicu.
Centriranie Zbica Sto treba uraditi da bi iskrivlieni kotad opet poprimio oblik kruZnice.
Svinutu Zbicu gotovo je nemogu6e uspjeSno izravnati. A ne moZe se niti ostaviti na kotadu koji bi izgubio svoju ravnotezu. Jedi-
ni je izlaz u zamjeni. To je mogude i bez skidanja gume i zradnice, iako nije preporudljivo. Najprije 6emo, dakako, ukloniti ne-
ispravnu Zbicu. Odvrnut 6emo zateznicu koja, unutar naplatka prihva6a i zateZe kraj Zbice. Oslobodiv5i je mo6i 6emo provudi Zbicu kroz glavninu i sasvim je izvaditi. Zatim 6emo novu Zbicu obrnutim redoslijedom kroz glavinu dovesti do naplatka itamo je prihvatiti zateznicom. lzvijadem 6emo je zalezati sve dok Zbica ne bude napeta pod-
Da bi se zamijenila Zbica treba izvuii (1) neispravnu, provuii kroz rupicu na glavini kotada (2) i gurnuv1i je (3) kroz rupu na naplatku na nju navrnuti zateznicu (A) sve dok se ne postigne napetost kao
i ostalim,
sus.jednim Zbicama.
jednako kao i ostale. Na isti takav nadin centrira se kotad koji je izgubio ravnoteZu. Strudnjaci prepoznaju ispravnu napetost Zbice po zvuku koji postiZu povukav5i po njoj kljud, ali 6e podetniku biti potrebna pouzdanija mjerila. Da bi se ispravila bodna
iskrivljenja obru6a komadi6 bijele krede drZite tik do oboda kotada koji se okre6e. Pri svakom okretu ostat 6e trag krede na onom dijelu naplatka koji se iskrivio izvan simetrale kotada. Na tim mjestima treba pojadati napetost onih Zbica koje dolaze sa suprotne strane kotada, okre6u6i za pola okreta zate-
24
Boina iskrivljen.ia (1) naplatka ispravliaiu se tako da se naiprije oznaie (2) mjesta na kojima se naplatak izboiio pa se na tim miestima alatom za natezanje zateZu Zbice (3) kote dolaze sa suprctne strcne osovine. Radi.ialno iskrivljenie (4) takoder se zabilie1i na obodu (5) i zatim zateZu sve Zbice (6).
Glavina i
kada njegova osovina stoji sasvim okomito na krakove vilice. Kod prednjeg kotada udaljenost osovine od krajeva vodilice mora biti jednaka na oba kraka, do dega automatski dolazi kada osovina dode do krajeva vodilica. Pravi problemi javljaju se kod straZnjeg
montaZa kotada Prljav5tina, nedovoljno podmazivanje i lo5e pode5avanje glavni su razlozi kvarova na leZajevima kotada. Ti kvarovi dovest 6e do
pretjerane istroienosti kuglica. istroSenja njihovih unutarnjih leii5ta (konusa) ili dak do o5te6enja njihovih vanjskih leZi5ta koji dine cjelinu s glavinom. Ako je potrebno zamijeniti kuglice, tehnika je uglavnom jednaka kao kod zamjene na leZaju upravljada
i
kotada. Tamo su vodilice mnogo duZe, a pravi poloZaj osovine nalazi se negdje u sredini i zapravo ovisi o stupnju zategnutosti lanca. lspravan je takav poloZaj osovine da lanac pritisnut na sredini izmedu pogonskog i zagonskog landanika ima progib do 13 mm. Na nekim tipovima bicikla (2) postoje vijci kojima se na vodilici utvrduje
poloZaj osovine.
pedala. Najprije 6emo osloboditi kotad iz
vilju5ke
i
jedan kraj osovine stegnuti
u
Skripac. Na drugom, sada gornjem kraju skinut 6emo matice sve do konusa kojije dio kuglidnog leZaja. Ovaj posljednji obidno se moZe odvrnuti rukom i samo je ponekad potreban francuski kljud. Sada 6emo osloboditi drugi kraj osovine iz Skripca i oprezno okrenuti kotad tako da oslobodene kuglice padnu u neku posudicu. Ako sada izvudemo prema gore osovinu. kuglice 6e s druge strane pasti kroz otvor glavine u posudicu. Sve dijelove glavine. osovine i same kuglice treba dobro odistiti petrolejem i zamijeniti
svaki dio koji je istro5en. Treba odistiti i unutrasnju stranu glavine gdje se sakuplja otvrdnula mjeSavina masti i pra5ine. Nakon toga. gurnemo osovinu 3 do 4 cm duboko u glavinu, obilno premaZemo leZi5te vazelinom i u njega razmjestimo kuglice. Sada osovinu kojoj s ove strane nismo ni5ta skinuli, spustimo do kraja tako da konus nalegne na kuglice. Nakon toga okrene se kotad, kraj osovine udvrsti u Skripac i ponovi postupak mazanja i postavljanja kuglica na koje se zatim pritegne konusna matica. Ne suvi5e ali niti premalo da na leZajevima ne bi bilo zradnosti. Bar teoretski, za savrSeno centriran kotad vrijedi pravilo da i teZina ventila kada se nalazi s gornje strane mora biti dovoljna da ga okrene. Ako u tome uspijete posao ste obavli na najbolji mogu6i nadin. Dovoljno je, nakon toga smjestiti kotad na vilicu i pritegnuti vanjske matice. No, montaZa kotada na vilicu samo je prividno vrlo jednostavna. Matice se smiju pritegnuti tek kada je kotad savr5eno usmjeren tj.
Dijelovi glavine: matice za fiksiranie kotaia na vilicu A, matice za utvrStenie konusa leZaia B, konusi C, kuglice D, osovina s navoiem E, glavina sa sjediStima za kuglice le2aieva F. Za demontaZu i ii\fenje (l i 2) blokirati C i odvrnuti B.
Da bi se uivrstio kotai na predniu vilicu treba ga staviti u vodilice i (l ) uvrnuti viike A. lsto
va2i i za stralnii kotai (2). Lanac (3) se natele vi.icima B. Progib u C i D treba biti 73mm.
25
Probu5ena guma lako popravak nije privlaian zahvat trebamo ga oiekivati priliino eesto. Radi se o najde56oj neprilici svakog bicikliste. Jedan davli6, o5tar kamen, komadi6
stakla lako 6e savladati meki gumeni Stit oko zradnice, a joS lakSe cjevastu gumu (tubular) trka6eg bicikla. Kod ove posljednje
popravak je zaista prilidno sloZen pa ga mnogi povjeravaju specijalistima ili dak zamijene gumu. Kod uobidajene gume s unutra5njom zradnicom sve je lakSe ijednostavnije.
Uobidajena guma
Da bismo izvadili zrainicu treba odvrnuti poklopac A i maticu B te ugurati polugice C (detalj 7 ). Prstima izvuiemo rub gume na cijelom obodu s jedne strane kotada (2) i nakon toga napumpamo zrainicu (3).
Da bismo olak5ali popravak preporuda se skidanje kotada s okvira kako smo to objasnili u prethodnom poglavlju. Nakon toga
paZljivo 6emo pregledati gumu jer postoji mogu6nost da se neprijateljski predmet joS nalazi u njoj. Kada ga izvadimo, mjesto vidno oznadimo kredom. Nakon toga skinut 6emo kapicu ventila pa sam ventil te maticu koja steZe ventil i zradnicu uz naplatak. Nakon toga uguramo pod gumu, paze6i da ne prereZemo zradnicu, posebnu polugu za skidanje gume. Gurnemo li je prema dolje
odvojit 6emo gumu od obruda
i u isto
vrijeme mo6i 6emo kraj polugice zakaditi za Zbicu. To 6emo na razmacima od oko 10 cm ponoviti i sa druge dvije polugice. Nakon toga jedan dio gume sasvim je siSao s obruda. Uklanjamo polugice i rukama nasta-
vljamo skidati gumu. Kada je oslobodena guma s jedne strane kotada treba osloboditi ventil i izvu6i zradnicu. Ako je napumpamo i gurnemo u vodu, mjehuri6i 6e nam odati gdje se nalazi rupa.
Ako ste i prije skidanja vanjske gume prona5li o5te6eno mjesto, oznadite ga i pregledajte cijelu gumu jer ponekad iznenadenje ne dolazi samo. Nakon umakanja u vodu zradnicu treba obrisati krpom, oznadeno mjesto ohrapaviti brusnim papirom i premazati lje-
pilom za gumu. S jedne strane zradnice izreZemo odgovaraju6u zakrpu kojoj istanjimo rubove. Velidina zakrpe treba biti najmanje 2x 2cm odnosno. ako se radi o ve6oj
26
Zrainicu potapamo u vodu (7 ) kako bi mjehuriti zraka otkrili mjesto o\tedenja. To mjesto obiljeLimo (2) ibrusnim papirom ohrapavimo da bismo ga zatim dva puta premazali
ljepilom
(3) i sve pokrili zakrpom (4).
o5te6enoj povr5ini, zakrpa mora svuda unaokolo najmanje za 1 cm leZati na zdravoj gumi. Naravno ako je o5tedena povr5ina velika, trebat 6e zamijeniti zradnicu. Nakon nekog vremena nanijet 6emo opet na zradni-
cu jo5 jedan sloj ljepila i zatim poloZiti zakrpu i dvrsto je stisnuti prstima. Treba sadekati nekoliko minuta i zatim se ventil moZe ugurati kroz rupu na naplatku, zradnica vratiti unutar gume i ventil udvrstiti pomu6u matice.Zatim 6emo gumu navu6i na obrud Sto ide lako sve do posljednjih dvadesetak centimetara gdje 6emo si pomagati spomenutim polugicama. Nakon toga treba gumu jo5 napumpati i ventil za5tititi kapi-
com.
Cjevasta guma (tubular) Prije podetka popravka gumu najprrje treba odvojiti od obruda, a budu6i da je zalijepljena odvaja se posebnim razrjedivadem kojeg
nanosimo krpicom
ili spuZvicom.
Kada se
guma odvojidobro 6emo i nju iobrud odistiti
istim razrjedivadem. Pregledavaju6i unutraSnji obod gume otkrit 6e se jedna traka koju treba odvojiti prstima ili paZljivo klijeStima. lspod trake otkrit 6emo Sav koji6emo presje6i i ukloniti konac, po mogu6nosti u jednom komadu, tako da se ne o5tete rupice jer 6emo kroz njih opet sa5iti gumu. Otvaraju6i 5av ugledat 6emo joS jednu traku koja odvaja vanjsku gumu od vrlo osjetljivezrainice. Ako je sa5ita treba je paZljivo maknuti i gurnuti u jednu stranu. Nakon toga izvladi se zradnica i popravlja isto onako kao kod >obidnih< guma. Da bi se zakrpa bolje slijepila zategnite je Stipaljkom za suSenje rublja. Nakon toga uguramo na mjesto traku koja odvaja zradnicu od vanjske gume i olovkom nacrtamo budu6e Savove. Ako je mogu6e, tj. ako nisu o5te6ene. posluZit 6emo se starim rupicama. Nakon toga uzet 6emo dvrst konac za 5ivanje, udvostruditi ga i napraviti
uzao.
lglu uguramo u prvu rupicu dobro
paze6i da ne dotaknemo zradnicu -i da traka uvijek ostane na svom mjestu. Siju6i preii 6emo najmanje centimetar na Sav koji i .ie ostao nerasporen i tek tada nadiniti uzao
odrezati viSak konca. Ljepilom 6emo premazati kako Sav tako i unutraSnju stranu vanjske trake i pritisnuti ih zajedno, paZljivo ali
dvrsto tako da ne bude nikakvih nabora. Nakon toga napumpat 6emo gumu. da bismo je mogli s unutarnje strane premazati ljepilom i usput odmah obrud' Nakon desetak minuta. kada ljepilo podne vezati, ispustit 6emo zrak iz gume i staviti je na mjesto polaze1i, naravno. od mjesta gdje se ventil provladi kroz obrud. Kada je guma na mjestu napumpat 6emo je do voznog pritiska. Prije no 5to je opet koristimo bit 6e dobro da prode 24 sata da bi ljepilo dokraja vezalo. 3
Da bi se mogla popraviti cievasta guma (tubular), treba naipriie odvoiiti (1) vanisku traku A i otvoriti gumu (2). Gurnuti u stranu (3) unutarnju traku B, izvuti zratnicu i krpati ie (4) tako da zakrpu (C) udvrstimo Stipalikom za rubtje (D) dok dobro ne primi (5)' ObilieZiti (6) budute bodove i saiiti ih kako ie pokazano na crteZima 7, 8 i 9. Zaliiepiti vanisku traku, a zatim i cijelu gumu na naPlatak'
0ltulR
sportski bicikl. Medutim, kod nekih trka6ih bicikla postoji i tre6i vijak 6ijim se otpu5tanjem omogu6uje pomak sjedala naprijednatrag da bi natjecatelj mogao izabratizaista
najpovoljniji poloZaj. Kod nekih pak turistidkih bicikla mogu6e je pode5avanje napetosti opruga koje se nalaze u straZnjoj polovici sjedala. U ovom sludaju nema vijaka i matica
ve6 se naprosto radi o zamjeni opruga za mekSe ilitvrde. Potreba da se opruga zamije-
ni pojavljuje se i kada jedna olabavi ili
pukne. Skida se tako da klijestima odvrnemo krajeve. Na isti nadin udvrS6uje se nova. Sjedala presvudena koZom preporudljivo je
prati vodom i sapunom i zatim premazati vazelinom za ko1u s donje strane. Nakon
Sjedalo O pravoj visini i tmekotin sjedala ovisi hotemo li na biciklu ugodno putovati. Sjedalo jednako kao i upravljad gotovo uvijek nakon kupnje novog bicikla treba prilagoditi visini vozada. Postoji mnogo teorija o optimalnom razmaku pedala i sjedala. Najmodernija i ujedno najjednostavnija kaZe da kada biciklist petom upre u pedal koji se nalazi u donjem poloZaju, a pritom sjedi, noga mora biti potpuno opruZena. Naravno, malokad 6e u tvornici pogoditi duZinu noge kupca. Treba stoga olabaviti maticu, odnosno vijak koji pri vrhu okvira zateie nosad sjedala. Nakon toga sjedalo se moZe slobodno pomicati gore-dolje sve dok se ne
toga sjedalo se >masira< tj. odozgo po njemu pod pritiskom valjamo cijev ili Sipku duljine dvadesetak centimetara.
Kodnice Sasvim je razumljivo da moraju biti savrieno
djelotvorne Zelimo li izbjeti opasne nezgode. Na ve6ini bicikla kodnice se aktiviraju rudno,
a pritisak se pomo6u delidne pletenice s rudice na upravljadu prenosi na kodione deljusti koje steZu gumene papudice uz naplatak i tako ga zaustavljaju. Princip je u
nade odgovaraju6a visina.
Ako matica nije dovoljno zategnuta moZe se dogoditi da se, pogotovu ako bicikl padne,
sjedalo iskosi, uvude ili izvude iz okvira. Trebat 6e ga, odigledno, namjestiti u pravi poloZaj i dvr56e zategnuti maticu. Ve6ina sjedala ima jo5 jedan vijak s maticom tamo gdje se spaja sa nosadem. Otpustiv5i ih moZe se sjedalo nagnuti u uzduinom smjeru
sve dok se ne nade najpovoljniji pololaj za pojedinog biciklistu. I ovaj zglob mora biti dvrsto zategnut jer ie inade biti dovoljno i jedno energidnije kodenje pa da se sjedalo nagne uz dosta bolne posljedice po vozada. Sve ove opaske odnose se i na turistidki i na
28
Sjedalo: da bi se podesio nagib treba odvrnuti
maticu A, pomaknuti kao na 2 i zavrnuti. Za visinu djelovati na polugu B ili maticu C (det. 1 ). Na mjestu D podeiava se napetostsjedala. Matice E odvrcu se prilikom zamjene optuga.
stvarijednak kao kod disk-kodnica na auto-
Pode5avanje
mobilima.
Kod ve6eg dijela bicikla koji se kode putem delidne pletenice (o kodenju putem poluge bit 6e joS rijedi) postoje tri todke za podeSavanje: dvije pomo6u vijka a jedna na mjestu osigurada delidne pletenice. Medutim, treba
Prije no 5to se detaljnije pozabavimo konstrukcijom kodnica jedan savjet: da bikodni-
ce uvijek bile djelotvorne sve njihove pomo6ne dijelove treba desto podmazivati. Pri tom treba paziti da nikada, ponavljamo nikada, ni kap ulja ne padne na gumenu papudicu, jer je u tom sludaju treba zamijeniti. lsta
mjera opreza vrijedi ako se zama56enom krpom bri5e obod i Zbica kotada.
Zamjena papudica Nove papudice montirat 6emo kada su se stare toliko istro5ile da je potreban velik hod
poluge kodnice tj. kada nam rudica pod pritiskom Sake nalegne na upravlja6, a papudice jo5 dovoljno ne pritisnu obrud. I osjedaj ovdje igra veliku ulogu: kada biciklist primijeti da viSe nama one sigurnosti i odludnog djelovanja pri kodenju, znak je da papudice viSe nisu u stanju izazvali dovoljno trenje u dodiru s metalom naplatka. Da bismo montirali nove papudice, najprije 6emo ukloniti stare. One se sastoje od malih gumenih blokova udvr56enih s poledine na limenu plodicu koja se vijkom i maticom veZe na deljusti kodnice. Potrebno je dakle odvrnuti maticu i skinuti papudice zajedno sa limenim drZadima. Zelimo li ove i dalje koristiti Sto je mogu6e, treba iz njih izvu6i ostatke starih gumenih papudica i ugurati
odmah napomenuti da je bilo kakvo podde5avanje uzaludno ako papudice nisu u redu te ako nije dobro pritegnut vijak kojim su deljusti kodnice pridvr56ene za okvir bicikla. NajvaZnije je pode5avanje kod osigurada gdje zavrSava i gdje je stegnuta delidna pletenica koja dolazi s rudice na upravljadu.
Jednom rukom treba stegnuti deljusti kodnice, a drugom pomo6u kljuda odvrnuti maticu koja blokira osigurad sve dok deli6na pletenica slobodno ne klizi. Sada deljusti drZimo tako da udaljenost gumice od obruda
nove udarcima dekida. Pri tom treba paziti da se nabave plodice pravih dimenzija. Kada je to obavljeno drZa6 stavljamo na mjesto, u
deljusti, lagano zategnemo maticu i pomidemo papudicu sve dok se ne nade na pravoj visini u odnosu na naplatak. Jednom rukom
zategnemo rudicu na upravljadu tako da
papudica bude pritisnuta uz naplatak, a drugom dvrsto zategnemo maticu drZaEa. Sve to ponovimo s druge strane kotada. Oprez: nikada ne zamjenjujte samo jednu papudicu, ve6 uvijek obje! Jednako vaZno: plodica-drZad gumice s jedne je strane zatvoren. Upravo ta strana mora biti uvijek okrenuta u smjeru voZnje bicikla jer bi se u suprotnom dogodilo da pri kodenju gumice izlete iz svog leZi5ta. Sada joS treba podesiti udaljenost gumica od naplatka; najbolja je na 3 mm.
1
Koinice sa Ziianom povlakom (ieliinom pletenicom):
rutica A. osigurai B. teliina pletenica C, siediite D buZia E, vijak F za podeiavanje poloZaia ruiice, matica G, vijak za uivrS1enje pletenice H. ieliusti koinice L, vodilica M za vertikalno podeiavan.ie paputica pomo'
matice O, matica P, osiguravaiuca ploiica Q iviiak R za priivr11enje ieliusti koinica na okvir. Naul.iiti na mjestima oznatenima vetim strelicama. Cu
29
iznosi oko 3 mm. U praksije bolje da to bude 1 ili 2 mm jer kada se delidna pletenica opet zategne pojavit 6e se izvjesno pove6anje razmaka kojitreba bitiSto bliZe onom idealnom od 3 mm. Naravno, da bismo to postigli dvrsto smo zategnuli osigurad. Drugo pode6avanje, sada pomo6u vijka, odekuje nas na gornjem dijelu deljusti kodnice. tamo gdje zavr5ava obloga delidne pletenice (buZir). Do kodenja dolazi kako se to lijepo moierazabraliizcrteZa, kada pletenicazateZe krak donje deljusti, a gornju drZi u nepomidnom stanju kraj obloge pletenice (bu2ir). Radi se upravo o vijku koji blokira buZir i kroz koji prolazi pletenica. Okre6u6i
ga pomo6u kljuda u smjeru suprotnom od
Za izmjenu
telitne pletenice izvuti (l ) poki-
danu A nakon |to se otpustila matica B na sl.
2. Uvuti novu pletenicu i stegnuti maticu B,
kazaljke na satu postiZe se produljenje dijela
pletenice koja se nalazi u oblozi odnosno skra6enje onog preostalog dijela koje je vani. Ako je medutim kodnica suvi5e zategnuta vijak treba vrtiti u suprotnu stranu pa napetost popu5ta. Tre6a mogu6nost podeSavanja ne postojt kod svih bicikla, a nalazi se na upravljadu, na mjestu gdje Zidana pletenica izlazi iz rudice ko6nice. I ovdje se radi o jednom vijku koji ogranidava kraj obloge i kroz koji prolazi pletenica. Nadin pode5avanja i njegovi rezultati jednaki su kao kod pode5avanja na samoj deljusti koje smo malo prije opisali. Prednost je Sto nema matice pa nije potreban kljud - dovoljno je prstima okrenuti narezani kotadi6 5to znadi da se djelovanje kodnice moZe podesiti dak i u voZnji. Upozorenje: da bi kodnice bile zaista djelotvorne, naplaci treba da budu savr5eno ravni. Ako se pri okretanju kotada obrud pribli2ava i udaljuje od obloga kodnice jasno je da ni kodenje ne moZe biti djelotvorno pa se
treba pozabaviti centriranjem 2bica.
eelidna pletenica Da bi kodnice pouzdano djelovale pletenica
mora biti dobro podmazana kvalitetnom ma56u.
lpak, 6ak i dobro podmazana i neistro5ena pletenica moZe pu6i od iznenadnog ili pretjeranog napona. najde56e kod same rudice na upravljadu gdje je kraj pletenice udvr56en
osiguradem koji je na nju zalemljen. Pokidana pletenica zamjenjuje se tako da se
30
Za popravak
teliine pletenice treba pokidanu
tisto odrezati kao na A, zalemiti kraj kao na C, te upotrijebiti novl graniinik B, rastuti (l ) pletenicu u glavu grani6nika. Zalemiti 2 i isturpijati 3.
odvrne osigurad koji ga povezuje sa 6eljustima kodnice. Zatim se ukloni i osigurad kojije ostao u svom sjedi5tu na rudici kodnice. Nova pletenica ugura se u oblogu podev od gornjeg kraja, na upravljadu. a zatim osigurad uguramo u njegovo sjedi5te na rudici. Ako tu postojivijak za pode5avanje, treba ga
dokraja uvrnuti i zatim ugurati pletenicu
u
polugu tako da prode najprije kroz vijak za pode5avanje i odatle u bu2ir. Naravno, pletenica je bila dobro obloZena ma56u pa lako klizi kroz buZir. Ako imate trka6i bicikl, buZir pokriva pletenicu samo na podetnom
i
zavr5nom dijelu. Stoga 6ete krpom dobro obrisati izloleni dio pletenrce jer bimasno6a posluZila samo sakupljanju pra5ine. Pleteni-
ca 6e, dakako pro6i kroz vijak za pode5avanje na deljustima kodnice i u6i u osigurad koji 6emo dvrsto zategnuti. U sludaju da ne moZemo odmah nabaviti novu delidnu pletenicu moZemo je popraviti - naravno ako je pukla na kraju. Tu je treba ravno odrezati i stegnuti osiguradem na vijak. To je naravno samo privremeno rjeSenje,
a ni svi bicikli nemaju takvih poluga na
upravljadu koje mogu primiti dak i vrlo nrali osigurad te vrste. Mogude je koristiti i originalni osigurad iz kojega 6emo plamenom eliminirati preostale krajeve Zica i zalemiti ravno odrezani kraj pletenice.
ee[usti koinica; njihovi sastavni dijelovi su
ruEica A. povratna optuga B, vijak za podeia-
vanje C, prednje koiione ploiice D, miesta koja treba podmazati G, vijci za nastavlianie E
Torpedo kodnica
i dijelovi
za prijenos kretanja F.
Pod nazivom torpedo podrazumijeva se sklop glavine u kojoj je kodnica koja se aktivira potiskivanjem pedala unatrag ispojka slobodnog hoda. Osnovna ideja je slijede6a: pri okretanju pedala unaprijed biciklse pokre6e, pri mirovanju pedala bicikl se kre6e zbog inercije, potiskavanjem pedala unatrag
aktivira se kodnica smje5tena u glavinu kotada, te kodi bicikl. Na jednoj od torpedo izvedbi kodnica, na straZnjoj miruju6oj osovini, desno, preko kuglidnog leZaja smjeSten je landani zupdanik, a na lijevoj je strani nataknut stoZac lijevog kuglidnog lelaja. Landani zupdanik
i
stoZac desnog kuglidnog leiaja udvr56eni su na glavdini i osigurani protumaticom. Glavdina ima u unutra5njosti zupdaste utore; u
StraZnja koinica: vuina poluga A, njihaiuda poluga B, tarne plotice C, nosai na vilicama koji nosi tarne ploiice. Znaienje strelica obiainjeno je u potpisu prethodne slike.
njima leZi pet valjdi6a, koje vodi desna
polovica sklopke tako da su simetridno razmje5teni ukrug glavdine. Valjdi6i mogu se kretati izmedu zubaca po ekscentridnim povr5inama, tako da se sve vi5e udaljuju od osovine glavine kada se landanik, pa time i glavina, okre6u prema naprijed. Odmidu6ise od centra valjdi6i zahvaiaju unutra5nju'povr5inu glavine i utiskuju se u njene Zljebove te bez klizanja pokre6u straZnji kotad. Ako landanik miruje valjdi6i izlaze iz Zljebova glavine, pa je time prekinuta veza landanika i glavine kotada. Potiskuju li se pedali unatrag sko5eni zupci ku6i5ta spojke potisnu
ulijevo pomo6u protuzuba lijevu polovinu spojke koja svojim konusima dijelom potiskuje elastidnivaljak kodnice na konus. Kad
se konus utiskuje s obje strane u elastidni valjak, ovaj se Siri te pritiskuje o stijene glavine i time ga kodi. Valjak se pritom ne moZe okretati jer njegov jezidac upada u urez u konus. Okretanje konusa spredava poluga koja se pridvr56uje uz vilicu okvira. Dva valjdi6a u konusnom dijelu spojke, aktivirana na slidan nadin kao i valjci, upadaju u Zljebove u elastidnom valjku i time spredavaju klizanje izmedu konusa i elasti6nog valjka. Kad vozad prestane potiskivati pedale prema natrag, prestaje djelovanje konusa, a time i kodenje.
Za di56enje. rastavljanje te
podeSavanje
zradnosti leZajeva vrijede ista pravila i upute koji su vec ranije spominjani. 31
Elektri6ni uredaji Krajnje su jednostavni, kao uostalom ivozilo na koje su montirani. Sastoje se, uglavnom,
od generatora (dinama) i svjetiljke. b.'i.q,,S#i?#ty.iBit.$iF$SiiffiSffiffi ffiftft SlSi'#S4:r!:;:
rr:ii
1:::
iii: ris
Na biciklu elektridni je uredaj vrlo jednosta- sastoji se praktidki od tri dijela: pred nje svjeti lj ke, straZnjeg si g nal nog svjetla i dinama. Svjetiljke hranjene energijom iz baterija, tako popularne prije mnogo godina, sada su sasvim i5dezle. lzuzev kod privremene montaZe na trka6e bicikle. No, bio on ijednostavan. elektridni uredaj na biciklu moZe zadati mnogo glavobolja, pogotovu u susretu s prometnom milicijom. A do kvarova dolazi upravo zbog brze oksidacije kontakata. a nije potrebno mnogo ni da se o5tete
van
fini provodinici koji spajaju svjetiljku sa dinamom. Stoga 6emo povremeno pregle-
dati
i
popraviti sve Sto
je
potrebno
Elektriini uredaji bicikla: (l ) dinamo A, svjetil.jka B, signalno svjetlo C, Zice D. Na detalju 2 prikazana ie matica E kojom se podeiava nagib svjetilike, F je prikljuiak za elektriinu Zicu, a pokazano je kako se izvijaiem otvara okvir. Na detalju 3 prikazano ie iiS6enje kontakata G i prstena H. Detalj 4: naiin spaja
nja e lektrii n og v oda.
Svjetiljka Ona zahtijeva najvi5e paZnje. Treba je prije svega pravilno usmjeriti da bi svjetlo koristi-
lo pri voZnji. Da bismo mogli promijeniti nagib odvrnut 6emo odgovaraju6u maticu
na
za pola, a najvi5e za cijeli okret. Svjetiljka 6e
Prije svega trega provjeriti da nije popustio
ostati na svom mjestu ali 6e pod pritiskom ruke mijenjati poloZaj. Sada 6emo ukljuditi dinamo i pokrenuti bicikl. To 6emo, naravno raditi uvede kako bismo u tamidobro procijenili mlaz svjetlosti i precizno ga podesili. Nakon toga, fiksirat 6emo poloZaj svjetiljke
elektridnoj instalaciji na5eg bicikla.
Dinamo vijak kojim je dinamo udvr56en na bicikl, obidno na prednju vilicu. Pritegnite ga.
pritezanjem matice.
Pregorjela Zaruljica mijenja se otvaranjem
Olabavljeni nosad ne samo Sto 6e uzrokovati neefikasniji rad dinama ve6 6e na mjestu spoja vjerojatno ostetiti vilicu i tako postati mjesto zadetka korozije. Budu6i da je dinamo na takvu mjestu gdje ga zalijevaju i voda i blato treba ga paZljivo odistiti, provjeriti da li se nazubljeni kotadi6 slobodno ali skokovito okre6e, zahvaljuju6i svojoj konstrukciji. Potrebno je provjeriti da li su jedna ili dvije Zice koje izlaze iz dinama dobro udvrS6ene.
straZnje strane svjetiljke. Ponekad je udvr5-
Ponekad su vodovi, umjesto da izlaze iz tijela dinama, udvrS6eni ispod njega odgo-
opet sastavimo svjetiljku. Sto se tide straZnjeg signalnog svjetla tamo se Zaruljica moZe zamijeniti nakon Sto je odvrnut vijak koji pridrZava crvenu reflektiraju6u plodu. I ovdje 6emo usput provjeriti i odistiti mjesto spoja.
varaju6om maticom. Tada ih je lak5e provjeriti ali su i podloZniji vanjskim utjecajima. Rdu ako se pojavi. odstranit 6emo brusnim papirom.
32
6ena maticom, a ponekad je za otvaranje dovoljan pritisak prstiju uz pomo6 izvijada koji 6emo odozdo gurnuti pod okvir, paze6i da po oslobadanju ne padne i oSteti se. Nakon toga skida se i ogledalce i zamijeni Zaruljica. To je prilika da se odiste spojnice elektridnih
vodova vrlo finim brusnim papirom. Odistit 6emo i ostale dijelove od pra5ine prije no Sto
Pumpa
naSla se nabiiena na dnu pumpe. Posegnut
6emo za komadom Zice dovoljne duZine kojoj 6emo kraj zavrnuti u malenu kuku' Pomo6u nje izvu6i 6emo ostatke koZne se brtve, a nakon toga moZemo montirati novu' Vjerna i gotovo neuni\tiva alatka ako ioi Ponekad 6e napuknuti savitljiva gumena gotovo da posvetuje minimalna paZnia' kojom zrak pod pritiskom iz pumpe au' cjevdica predstavtia simbot potpune i umiruiute u zradnicu. Do puknu6a obidno dovodimo tonomije bicikla kao vozila. dolazi na mjestu gdje je cjevdica udvr56ena je dovoljno duga ne Onaj tko se posveti turizmu na dva kotada na tijelo pumpe. Ako 6emo zaista bi trebao odvojiti malo vremena i moramo je odmah zamijeniti. Skinut je mjestu tom na metalnu obujmicu koia drZi paZnje pumpi za bicikle. Sve je viSe vozada i odrezati oste6eni dio cjevdice. Nataknut usprkos biciklu na svom imaju koiije stalno 6emo je zatim na vijak kojim se spaja sa strahu da 6e je netko uzeti. tijelom pumpe i stegnuti komadidem tanke Da bi pumpa bila uvijek spremna za upotreje iice. bu. povremeno je treba podmazati. To sasvim jednostavno - treba izvu6i do kraja rudicu, na osovinu nanijeti nekoliko kapi rijetkog uliazapodmazivanje i nekoliko puta opona5ati funkciju pumpanja. Nakon toga treba obrisati eventualnu suviSnu masno6u i s tim ie Poslom gotovo. Ponekad, nakon duZe upotrebe, fine strugotine s osovine pomije5aju se s uljem i stvore crni, masni nanos koji ostavlja ruZne i neizbrisive mrlje. Tome se donekle moZe doskoditi ako prije svakog podmazivanja osovinu
dobro istrljamo distom krpom. Trebalo bi, zapravo, otvoriti pumpu iodistitione povrSine koje se u njoj kriju. To nije sloZen posao' Kada izvudemo rudicu pumpe do kraja, odvrnut 6emo poklopac s navojem koji zatvara tijelo pumpe. Sada moZemo iz nje izvu6i sve Sto se unutra nalazi - osovinu, oprugu i brtve. Dobro 6emo ih odistitikrpom a onda i unutra5njost tijela pumpe koju 6emo zatim podmazati distim uljem. U tijelo pumpe zatim vra6amo sve Sto smo iz njega izvukli i zatvaramo pumpu poklopcem. Ponekad 6emo, nakon otvaranja pumpe zakljuditi da se je brtva istro5ila. To je, u ve6ini sludajeva koZna plodica zavrnutih rubova' Skinut 6emo vijak kojim je brtva pritegnuta uz metalni podloZak i zamijenitije ali 6emo prije toga koZu dobro podmazati uljem' U ovom slu6aju bit 6e malo teZe ugurati osovinu natrag u tijelo pumpe. Morat 6emo je malko nagnuti u stranu i polako okretati da bismo bez o5tedenia savladali krutost nove brtve. Ponekad 6emo otvorivSi pumpu zakljuditida se je brtva raspala, otpala sa svog podlo5ka i
1.
Da bise zamiienila brtva treba izvaditi osovinu A, osloboditi odvrnuvii poklopac s navoiem B i povu1i. Odvrnuti (det. I ) brtvu^E sa p.lotice. D na koiu se osla'nia opruga C. Podmazati
novu brivu, utvrstiti ie
i
ugurati osovinu u
tijelo pumpe (det. 2).
2.
Popravak gumene ciev1ice: odvrnuti viiak (l). odreziti (2) oiteteni dio, utvrstiti ga na viiak (3) pomoiu komada Zice. Detali4 prikazuie izita\enie otkinute brtve pomoeu.(?,.udi Zice A koiem smo na kraiu napravili kuku'
33
ill0I0Elltl
Pozivamo vas na uzbudljiv put u svijet motocikla, svijet okvira, kroma, naplataka, guma i motora. Dijelove treba dobro upoznati da bi se mogli dugo odrZavati i ispravno zamijeniti. Nauiit 6emo vas 1to se sve mora, a ito ne smije uraditi da bi nai motocikl uvijek bio u izvrsnom stanju bez obzira radi li se o vi1ecilindriinom 6udu moderne tehnike ili o jednostavnom mopedu. 35
Vrste motocikla
mopeda. Stoga je priprema ove knjige bio prilidno tezak zadatak pa ne treba biti suvise o5tar kritidar ako ne5to izgleda nedoredeno. Jer, pogotovu kod crlela, nastojali smo sve pojednostaviti i istaknuti samo najvaZnije dijelove koji su pribliZno jednaki na razliditim tipovima motocikla. Kada se razgovara
o dijelovima gdje postoje razlidita rjeienja naglasak je stavljen na ona koje se pojavlju -
ju na ve6em broju modela poznatijih
proizvodada. Stoga se u ovoj knjizi'ne pojavljuju neka izuzetna i specijalna rje5enja kao Sto je, na primjer, kardanski prijenos kojeg
je od poznatih proizvodada usvojio jedino
Na brzinu 6emo se provozati dvo i ietvorotaktnim motdrima, vozilima za turizam, kros i terensku voLnju.
i:*ilawi:
ij;Siffitil;
BMW. lli na primjer hladenje vodom kod relativno malog broja tipova motora. Autori su zapravo zamislili i >konstruirali< motocikl na kojem se mogu prona6i karakteristike najve6eg broja tipova moderne produkcije. lzgledom taj je zami5ljeni motor vi5e slidan onima od prije deset godina nego najsuvremenijima. Odbacivanjem najmodernijih po boljSanja
i
dodataka ostali su osnovni
i
prijeko potrebni dijelovi koje imaju najnoviji
i oni stari jednostavni motocikli. Stoga Pripremiti potpun pregled motocikla gotovo je nemogu6e jer se ne razlikuju samo po vrstama motora ve6 i po gradi nosivih
okvira koji se mijenjaju ovisno o namjeni motocikla. Prema najgrubljoj podjeli motori mogu biti dvotaktni i detverotaktni. a prije nekoliko godina pridruZio im se i rotacioni Wankelov motor. Slijede6a bi podjela mogla biti prema broju cilindra. Okviri se grade za turistidku voZnju, za kros i'terensku voZnju, a svaki od njih ima svoje posebnosti koje se prenose na druge dijelove, od kotada do ispu5ne cijevi. Uza sve to ne treba zaboraviti i >lude< konstrukcije kao Sto su EASYRIDER motori i neke posebne tipove, npr. motocikle si6uSnih dimenzija koji su pos-
ljednjih godina postali vrlo popularni. Modernoj proizvodnji treba pridodati ii motocikle od prije dvadesetak godina koji su joS i bit 6e dugo u upotrebi. Stoga se ova knjiga, da bi mogla biti od pomodi prosjednom vozadu, ne6e modi pozabaviti odredenim modelom. Razgovor o detverocilindridnoj HONDI malo bi koristio vlasniku dvotaktnog SUZU KIJA i li jednoci li ndridnog
36
se
pri odrZavanju i popravljanju motocikla treba uz ovu knjigu sluZiti i uputama dobivenim uz vozilo. U njoj se nalaze precizni podaci ali ne i upute o zahvatima. Upravo o tome na5a 6e knjiga pruZiti najdragocjeniju pomo6.
Onaj tko namjerava popravljati sve sam, a motocikl jo5 nije nabavio, najbolje da ne razmi5lja o nekom vrlo skupnom i sloZenom modelu. Osim toga, najvaZnije je pitanje namjene. Duga putovanja zahtijevaju viSecilindridni motor velike kubikaZe. lzleti u prirodu, loSi putovi - motor za kros. Kratke dionice - jednocilindridni motor male kubikaZe i lako upravljiv. Na kraju, treba se pozabaviti i ekonomskim opravdanjem takve nabavke. Neki moderni motocikli velike kubikaZe stoje vise od automobila pa ih se ne moZe procjenjivati sa stanovi5ta u5tede niti mogu biti udobno obiteljsko prijevozno sredstvo. I joi jedan, zaista neizbjeZan izdatak s kojim mora radunati svaki budu6i vozad motora - koZna odje6a i kaciga. Nije jeftino ali je zaista potrebno. Kupljena koia duva vlastitu.
Pribor
do6i i noZ s lomljivom oStricom tipa OLFA. Razmi5ljajudi o kotadrma nabavit 6emo alat
Sfo sve treba imati u prirutnoi radionici za odrZavanje i popravak motocikla?
uravnoteZenje kotada, za odr2avanje guma
za napinjanje 2bica, izvlakad, utege
dobar manometar, pumpu i alat kojim se mjeri dubina profila na gumi te tri poluzice za skidanje gume.
PoneSto 6e se na6i u svakoj ku6i, ali svakako ne sve. Postepeno 6emo nabavljati: komplet
Za podmazivanje motora i htdropneumatske
vilice potreban je lijevak, posuda s
okasto-viljuSkastih te komplet okastih kljudeva, francuski kljud, izvijade razlidtiih velidina, deki6, drveni (ili plastidni) bat, klije5ta razli6iti h Sirina, rad ionidku svjetiljku, kljud za svje6ice, izolir-vrpcu, mjerne listi6e. multigradno ulje za motore, sredstvo za otpu5tanje >zapedenih< metalnih povr5ina tipa >odvrtad( i WD 40, posudicu i kist, mazalicu pod pritiskom, pumpicu za ulie, pomidno mjerilo i Skripac. Za popravak sjedala koristit 6emo savinute sedlarske igle i najlonski konac; za di56enje lakiranih povr5ina trebat 6e jelenska kola; za popravak oSte6enog laka brusni papiri
>kljunom< i menzura s oznakama. Kodnice treba redovno odrZavati pa 6emo uvijek pri ruci imati brusni papir i silikonsku
mast. lmamo li kodnice na bubanj koje se lako pregrijavaju moZda 6e nam zatrebati elektridna bu5ilica da bismo njome izbuSili bubanj. Kada treba zamijenitt ili odistiti lanac
otvorit 6emo ga posebnom alatkom
Pribor potreban vlasniku motocikla: | zaititno sredstvo za kromirane dijelove,
2 -3 pumpa. destilirana voda,4-arcometar,5 menzura,6 li.ievak,7 polu2ice lopatica, 9 -jelenska koZa, I 0 vazelin, 8 - serija Zaruljica, 12- alat za za skidanje guma. 1l napinjanje Zbica, 13 -- zavinute igle, 14 - na.jlonski konac, 15 kit, 16 mierilo dubine profila gume, 7 brusni papir.
f i no6e, temelj na antikorozivna boja, kit, lopatica. kist te lak u spreju. Za kromirane dijelove pripremit 6emo pastu za poliranje i
7
sredstvo za za6titu kroma. Dobro 6e nam
f^Q *
t
t #/pt q 38
'
za
vadenje osovinice, izbijadem i specijalnom
razl idite
rI
za
ry'-\
I
@ '\-
@,p
t
10
Xrncf#*rrr
Ss
/ f,--*-*.-:/ -4,4,-.i
'-: -.q-'+.*-
---1-
----: -:*r.:
12
ffi5€,
qqig##'***-'*-* ':t/
17
i
{re
'-;p;
t-*k
i
21 r:.i:;aEri - 'ii!.:._
2A
I
-*c
\
w 4lal za kLicnt raCiontt:u ! tlekttina !;uitltt;;:.2 ,gtitp'r:a za poclnia;:ivan1e. !3 ieklci:::,t;.; osllhariar;t sltlepiientlt n;t'tainili c!itleiota. tj :t,tsLitltt,.:; irsi ar b!lJsnr Ditpii, 6 zasleitlena. prerlesive stietillk;:. 7 ikrtltat.lj hai,:2 nilettt;li:tit:t, 1() se:it:j.)laslthi!;11q:g'1j.il t:t:ktt:./2 dl,;lzalat)ac, 13 :;errla/.itteita 74 serttarzviiaca, 15 sellaitttllt::''lai!!lti.ijitcrv) i6 il;t,i:ast,ietrt'r:. 17 ,zhtyac. 18 ,:zoitt vrpL;;t.ig rtoi,2C itctititt tnjeti!o.2i ir,t;;ttr:;i.i kiit;c. )? ht:i,:rcna ziiana ir:lkrc;a.
JY
ma56u koja se primjenjuje kao kupka pri srednjoj temperaturi.
Da bi elektridni sistem uvijek
ispravno
funkcionirao treba u rezervi imati Zaruljice, destiliranu vodu za akumulator, vazelin i areometar za mjerenje gusto6e kiseline. !1itr#
Mehanizmi poput satnih Razgovor
o
d ra g u lj i ma teh
Suvremeni motocikl izgubio je sve karakteristike nekadaSnie poluobrtni6ke uporna
istraZivanja i dotjerivanja rezultirala su mehanizmima preciznim poput satova. Svicarskih, bilo bi uobi6ajeno re6i prije nekoliko godina. Japanskih, mogli bismo re6i danas i svakome bi odmah bila jasna usporedba izmedu sata i motocikla. Nije sludajno da je u posljednje vrijeme >u modi< japanska linija pa je evropske i ameridke tvornice preuzimaju. No iako >japanska linija< najvi5e privladi svojim sloZenim mehani6kim rjeSenjima koji
lako izgledom preobraiavaju
obidan
motocikl u snaZnog cestovnog zmaja, izbor po dizajnu nije uvijek i najbolji izbor. MoZda 6e zato izgledati da su upravo u ovoj na5oj
knjizi koja pojednostavnjuje probleme i
svodi ih na osnovne i zajednidke zanemaruju6i pri tom izgled, >japanci<
zanemareni jer je osobitost dizajna njihova
glavna karakteristika. Od tog
tako dopadljivog i karakteristidnog izgleda malo 6ete na6i na na5em crteZu ali su zato tu prikazani svi osnovni i bitni dijelovi koje treba upoznatisvaki motociklist - podetnik. Svi dijelovi udvr56eni su na nosivi okvir od
cijevi; danas su vrlo rijetki okviri
od
preSanog lima. Tu je'upravljadki mehanizam
koji se sastoji od upravljada i vilice s ovjesima, kotadi s gumama i kodnicama, razlidite poluge od kojih dvije sluZe za oslonac vozadevih stopala, jedna za ko6nicu stra2njeg kotada te poluga za paljenje motora bez akumulatora. U sredi5njem
40
to tu je i razlidit pribor koji
upotpunjuje nabrojane mehanizme i ujedinjuje ih u pravo, upotrebljivo vozilo: instrumenti koji od nekih tipova ne zaostaju za onima u na
upravljadu, signalna svjetla.
i6ko g sav rie nstv a i toEn osti.
proizvodnje. Dugogodi5nja
uredaji, zatim prijenos sa landanicima, zupdanicima, lancem, spojkom i mjenjadem. Tu su i spremnik za gorivo i sjedalo. Uza sve
sportskom automobilu, komande
suvremenim motociklima, n
je motor sa svim svojim vitalnim dijelovima kao Sto su rasplinjad i elektridni dijelu
Svaki od tih dijelova ima svoje posebne detalje i posebne zahtjeve. Tu su ilce, Zidice i elektridne spojnice, vijci koje treba pritezati, granidnici koje treba pode5avati, provjeravati, zamjenjivati, uredivati. lma se
Sto raditi na jednom modernom motorbiciklu! Od lednostavnih zahvata kao 5to je mijenjanje ulja u detvorocilindridnorn
motoru, onih sloZenijih kada se na primjer mijenjaju uloici disk-kodnica koje sve viSe
istiskuju bubanj kodnice, pa do sloZenih, bolje redeno osjetljivijih operacija kakva je pode5avanje viSecilindri6nog motora ili 6i56enje i regulacija rasplinjada.
Ponekad neki posao
oko
odrZavanja
motocikla izgleda vrlo jednostavno, a moZe kriti neodekivane stupice. S druge strane na izgled sloZeni poslovi i mehanizmi ne6e nam zadavati ve6ih muka, pogotovu kada steknemo izvjesna iskustva.
lpak, uvijek valja imati na umu pridrZavati pri svakom zahvatu
-
i toga se motocikl
ve6 po svojoj voznoj konstrukciji nikada ne6e biti siguran poput automobila. On ne pruZa nikakvu vanjsku za5titu svom vozadu;
tu
nema statidne ve6 samo dinamidka
ravnoteZa. Stoga, bilo sto da radimo na na5em motoru osnovno je da ne naruSimo
sigurnost njegova djelovanja. Ako zataji kodnica, posljedice ponekad mogu biti mnogo tragidnije no kod automobila. Neispravno uravnoteZen kotad moZe postati
uzrokom gubljenja ravnoteZe. lstroSena ili o5te6ena guma u sludaju eksplozije izazvat 6e te5ku tragediju. Stoga kada je u pitanju motocikl sve treba raditi mirno, strpljivo i temeljito. I poseban savjet nestrudnjaku: ovdje je ta5tina velik neprijatelj, a skromnost vrlina. Skromnost da se bez ustezanja kaZe:
)ovo ne znam uraditi< i zahvat prepustiti strudnjaku.
Moderni motocikl; svietitjka A, 2migavci prednii B i straZnji C, straZnia svietitika D (stop. poziciono svietlo i profilom G' osvjettjenje registarske tablice), spr{mnik goriva E, prednia ditk-koini"u F. prednia guma s uzduinim ofiir il, jlavimotora s rebrima i, rasptinlaei L, poktopac ptatinske dugmadi ikondenzatora M, kartet pimatnog guma tanca N,-dugaiko siedalo O, teteskopika iidrauiika vitiuika P, strainii amortizabt A, ilitnik lanca R, straZnia detaliima: X. Na centralni oslonac boiniZ, V, oslonac (prva sirena stiieva), S, dvostruki ispuina cijev T, svjediia lJ brzinomjer l, podesivi'brojai kitometara 2 i ukupni 3, brojai okretaia 4 s oznak.om 5 previsokih okreta.ia,.ru,iica za ploiice 10. snagu (gasa)'s prekidaiima 6. blok ietiriju rasptiniaia 7, hidrauti1ki kotioni krug 8, disk 9, koiione 13 viliuike strainie zavrini diielovi 12, lanca 11, napiniai vitjuike sua1nie zavisniLredali 41
u0llil PO$ROJ
cijevi na savijanje pa se takva konstrukcija koristi uglavnom za male motocikle, jer su tu i bzine i teZine umjerene. Da bi se takav okvir ojadao treba dodatijoS jednu cijev koja povezuje krajeve ove osnovne. To je tzv. okvir u trokut koji je mnogo izdr2ljiviji. Najbolji se rezultati posti2u ujedinjavanjem dvaju trokuta, jednog uz drugi tako da dvije
cijevi silaze
i
nose motor. To je okvir
sa
dvostrukom kolijevkom. No ni motor ne igra uvijek ulogu pasivne teZine. Ponekad se koristi kao sastavni dio strukture pa se okvir
prekida na mjestu gdje dolazi do bloka motora. To je tzv. otvorena jednostruka ili dvostruka kolijevka. Primjenjuje se i druga tehnika Skoljke gdje se okvir od cijevi zamjenjuje pre5anim limom.
Op6enito
Za trajnosti motocikla okvir uglavnom ne treba popravljati, pa dak ni odrZavati izuzev
Kratak pregled onoga
napuknuti kao posljedica vibracija ili pada. Stoga je korisno prije i nakon duljeg putovanja kao i nakon padova pregledati najosjetljivije dijelove okvira, a to su mjesta
\to bismo automobilskim rjetnikom nazvali tkaroserijan. Odriavanje okvira.
redovita 6i56enja. lpak, cijevi
H;
spajanja cijevi i udvrS6enja motora,
Vozni postroj motocikla obuhva6a one dijelove koje kod automobila nazivamo
e is6enle
mogu
>karoserija< iako bi ispravnije bilo sluZiti se
s biciklima na Sto upu6uje i
Nakon svakog puta na motociklu se nakupi
sam naziv vozila. lste ili slidne zadatke kod obaju vozila obavljaju: okvir, vilice (koje su kod motora opremljene i ovjesima), kotadi, gume, kodnice, poluZje, sjedalo itd. Na svima njima vlasnik moZe nadi poprilidno posla, bilo da se radi o diS6enju i uljep5avanju
poprilidno prljavStine koju treba oprati onako kako se to radi na automobilu vodom, deierdZentom i spuZvom. No, s obzirom da je tu sve izloZeno, osjetljive elektridne uredaje za5titit 6emo komadom plastidne folije. Ako na motoru naidemo na masne mrlje otklonit 6emo ih spuZvicom umodenom u naftu ili benzin, a potom tajdio
usporedbom
ili pak o sigurnosti voZnje.
Okvir Radi se o strukturi koja povezuje oba kotada, a u nju je ugraden i motor. Stoga mora biti krut i Sto je mogu6e lakSi. Ve6i dio okvira izraden je od medusobno zavarenih cijevi.
Kada je graden u obliku jednostavne kolijevke, jedna cijev prolazi od leZi5ta upravljada pa ispod motora do vilice straZnjeg kotada. Tu se spaja sa leZi5tem osovine straznjeg kota6a. Krutost ovog okvira u cijelosti ovisi o otporu spomenute 42
oprati sapunicom i isprati vodom. No, nema potrebe da svog ljubimca zanemarujemo izmedu dvaju generalnih di56enja. Dovoljno
je
detkom vrlo mekih dlaka odstraniti
pra5inu i zatim ula5titi.
Sjedalo Gotovo se sva sjedala danas izraduju od umjetne koZe pa 6,e i za njihovo 6i56enje odgovarati voda, sapunica i spuZva. Nikako preporuda kori5tenje alkohola,
se ne
benzina, ulja i slidnih teku6ina. Oni mogu izmijeniti boju umjetne koZe koja osim toga gubi na sjaju i elastidnosti. Stoga 6emo
sjedalo oprati sapunicom, isprati distom
i istrljati suhom krpom. Ako otkrijemo masnu mrlju koja se ba5 nikako ne da skinuti deterdzentom koristit 6emo neko od mnogih sredstava namijenjenih di56enju plastike u doma6instvu. Ako se presvlaka sjedala raspori postoje dvije mogu6nosti; da je sa5ijemo ili slijepimo zakrpom. To uglavnom ovisi o mjestu na kome je o5te6ena. Ukoliko se odludimo za lijepljenje podignut 6emo materijal s obje strane raspora i dobro ga odistiti. Zatim 6emo uzeti komadi6 materijala iste vrste i boje, neSto ve6i od poderotine i premazati ga ljepilom s gornje strane. Presavinemo ga tako da ljepilo ostane unutra i gurnemo u poderotinu. Kada zakrpu otvorimo pojavit vodom
6e se ljepilo na koje nalijeZu
Na strelicama oznaienim dijelovima okvira provjerit 6emo ima li pukotina i da li materijal popuita. Za svakodnevno ii|1enje koristi se ietka od perja (l) i meka krpa (2).
rubovi
poderotine prethodno takoder premazani ljepilom. Lagani pritisci prstima trebali br na zadovoljavaju6i nadin okondati posao. Ako se medutim odludimo na Sivanje (uglavnom kada se materijal rasporio na rubovima),
nabavit 6emo tanki najlonskj konac i savinutu tapetarsku (sedlarsku) iglu.
Zapodet 6emo s unutarnje strane kako bismo sakrili uzao i Siti malim gustim bodovima, zateluti konac nakon svakog izlaska igle. Treba proSiti joS nekoliko bodova nakon zavrSetka poderotine s tim da zavr5ni uzao bude s vanjske strane.
Pri popravljanju sjedala premaZemo (1) odignuti
podloiku A koja je iznutra prcmazana l.iepilorn i, kada je na mjestu, rastvorimo .je. Nakon toga potreban je umjeren pritisak (3) dok ljepilo ne ruhvatitr. Ovako (4) se krai liepilom, ugunmo prcsavijenu
Siju poderotine koje se ne mogu zalijepiti.
Lakirani i kromirani dijelovi O redovnom diS6enju ve6 smo govorili. No,
da bismo uvijek imali do sjaja dotjeran motocikl jednom godi5nje treba ga istrljati pastom za poliranje male brusne vrijednosti kako ne bismo uni5tili lak. Komadom vate nanijet 6emo pastu preko lakiranih povrSina i onda ih trljati drugim komadom vate ili vrlo mekom krpom sve dok nestane i posljednji
trag paste. Dobro je polirati dio po dio ali vrlo oprezno i blago jer lak motocikla za razliku od automobila moZe podnijeti 5 do 6 takvih zahvata. Odatle proizlazi da onaj
vlasnik dije se vozilo jako ne prlja ne6e pribjegavati poliranju ve6 6e za za5titu koristiti jedan od uobi6ajenih poliSa za automobi lske karoserije. Rda je smrtna opasnost za svaki motocikl. Stoga treba djelovati dim se pojave prvi znaci u obliku mjehuri6a na lakiranoj povrSini. Komadi6em brusnog papira nadignu6e se ukloni i brusi sve do zdravog lima, tj. dok se uklone svi tragovi korozije. lzbruSena povr5ina premaZe se temeljnorn, antikorozivnom bojom. Kada se osuSi nanesu se dva sloja laka odgovaraju6e boje. Pri kori5tenju spreja papirom i odgovarajuiom ljep-
43
ljivom vrpcom zaSti6uju se ostali dijelovi motocikla.
Ako na limu postoje udubine od udaraca treba ih 5to prije ukloniti jer predstavljaju idealno gnijezdo za 5irenje korozije. Tato je
potreban
f
ini i grubi brusni papir,
dvokomponentni kit za karoserije, meke plasti6ne ili limene lopatice i sprej kantica s
odgovaraju6om lak-bojom.
O5te6eno
mjesto brusimo dok ne uklonimo sve slojeve boje, a drvenim batom poku5avamo izravnati iskrivljenje. Na odi56enu povriinu nanosimo kit pomo6u lopatice, nastoje6i
sakriti ot5e6enje i posti6i prvobitan oblik. Nakon deset sati su5enja obrusit 6emo
Da bi se lakiranim dijelovima vratio sjaj treba
ih premazati (1) pastom za poliranje, trljati vatom B i zatim izla|titi (2) mekom krpom C. Nakon toga se opet montiraju dijelovi (3) koji
popravljenu povriinu finim brusnim papirom umodenim u vodu. Kada smo konadno zadovoljni rezultatom sadekat
su eventualno bili skinuti da ne smetaju.
6emo da se povrSina osu5ite ostale dijelove za5tititi papirom i podeti lakirati pri demu je
bodica udaljena oko 30cm od povr5ine. Kada se prvi sloj osu5i ponovit 6emo lakiranje. Nakon toga uklonit 6emo za5titni papir, a kada se lak dokraja osuSi izla5titi popravljenu povriinu.
Na motociklu ima mnogo
kromiranih
dijelova, a konstruktori su vodili raduna da se dobro uklope u izgled vozila. Medutim, krom uz estetske ima i druge funkcije. Kao izvanredna za5tita koristi se za upravljad, poluge, profile, okvire i maske Stite6i metal od korozivnih elemenata u atmosferi. No krom ne moZe Stititi sam sebe pa ga treba njegovati skidanjem naslaga prljav5tine i premazivanjem odgovaraju6im sredstvima.
Krom distimo svaki puta kada peremo motocikl. Ako naslage prljavStine odolijevaju na5im zahvatima, Sto je najde5ie sludaj na naplacima kotada, moZemo se posluZiti detkom vrlo tvrde dlake koja ne ostavlja tra-
jan trag na kromu. Zatim se pere toplom vodom i sapunicom i briSe distom jelenskom koZom.
Sjaj i zaStita kroma postiZu se nekim od brojnih sredstava koja ostaju na povr5ini u obliku tankog, za5titnog sloja. Stoga krom treba dobro pripremiti tj. mora biti sasvim suh i dist da se ne bi stvorili mjehuri6i koji su uzrok podetnoj oksidaciji i nakon toga koroziji. Stoga je kromirane povr5ine
Da bi se popravilo udubljenje treba ga najprije
izravnati (l ), zapuniti kitom
pomocu
najbolje distiti alkoholom koji brzo hlapi i Ako imamo za5titno sredstvo u obliku spreja treba papirom za5titi lakirane dijelove. Ako to nije mogu6e treba imati nadohvat ruke komad jelenske koZe kojom 6emo sa laka skidati sredstvo za za5titu kroma. Ako se zbog udarca ili drugog razloga o5teti kromirana povrSina, kroz nastalu pukotinu koja je moZda i nevidljiva otvorit 6e se put do metala i zapodet 6e korozija. lako se i tu moZe poku5ati krpanjem, rezultati su uglavnom negativni. Jedini pravi lijek je ponovno kromiranje o5te6enog dijela motocikla. suSi se.
r{i:itsi.sriii$g' *ffi
44
A
lopatice B, izbrustiti (3) brusnim papirom C te lakirati (4) prskajuti s 30cm udaljenosti.
Sfr fr l*frCk+sR#
:6F&:i}**{ffi
Upravljad O njegovu
ispravnom poloZaju ovisi
stabilnost vaSeg motocikla Da bi upravljad ispravno djelovao i vozilu pruZao potrebnu stabilnost, vaZno je da
nema suvi5nog slobodnog hoda
te
da
djeluje s potrebnom kruto56u. Podeiavanje je slidno onome kod bicikla ali su s obzirom na velike razlike u optere6enjima vaZnost tog postupka i potrebna preciznost daleko ve6i.
Da bismo provjerili da li je slobodan hod upravljada ve6i od dozvoljenog treba sjesti na straZnji kraj sedla (ili na straZnje sedlo ako
su udvojena). evrsto se uhvati upravljad
poku5a podignuti motocikl.
Ako
i
Slobodni hod upravljaEa podeiava se tako da se odvrnu matice A koje uivrSfuju upravljai, zatim matica B i matice C (detali) da bi se oslobodio pristup matici za pode\avanje D.
se
upravljad pomakne prema gore, makar i u najmanjoj mjeri. a da se pri tom ne pomakne prednje ovje5enje, znadi da treba podesiti zradnost leZajeva. Postupak prikazan na crteZu 1 tipidan je za ve6inu modernih motocikla. Ako se ipak
naide na drugadiju konstrukciju, princip ostaje isti, a uspjeinost posla ovisi o spretnosti vlasnika. Prije svega treba odvrnuti vijke i matice koji udvr56uju upravljad tako da se moZe lako
izvaditi. Zidane pletenice komandi
za
kodenje, gas i spojku kao ni elektridne vodove ne treba odvajati. Zatim se odvr6e srediSnja matica te dvije matice koje drZe pc:lloZnu plodu kojom je upravljad spojen s vilyu5kom. Sada je slobodan pristup matici za pode5avanje Sto se radi kljudem odgovaraju6e dimenzije. Zate\e se u smjeru hoda kazaljke na satu sve dok zradnost potpuno nestane. Oprez: Prejako zatezanje prouzrodilo bi i troienje leZajeva. Stoga treba pomicati upravljad pa ako se duje isprekidani 5um ili se osjeti da pomicanje nije sasvim slobodno, otpusti se matica za pola kruga i pokuSa ponovno, sve dok nismo
zadovoljni rezultatom. Montira
se
redoslijedom obrnutim od opisanog.
Rudke Razgovaraju6i o upravljadu ne smije se mimoi6i problem rudki koje se desto, a pri
Staru ruiku skidamo rezanjem (1). lzviiaiem
probijemo novu (2), unutra'njost premaiemo ljepilom, a rub uljem (3) i kruinim pokretima nataknemo na upravljai.
padu redovno, o5tete, pa ih treba zamijeniti. Nije jednostavno kao kod bicikla iako je postupak vrlo slidan. OSte6enu gumenu oblogu najlak5e 6emo skinuti ako je
razreZemo. Medutim
ako nam stoji
na
raspolaganju kompresor (dak i onaj na benzinskoj crpki) probuSimo kraj gumene rudke i upu5emo zrak pod pritiskom koji bi trebao izbaciti rudku. Da bismo lakSe navukli novu i nju moZemo probu5iti kako bi zrak mogao izati. Novu navlaku iznutra
premaZemo ljepilom, a rub moZemo podmazati kapljicom ulja pa 6emo je lak5e, kruZnim pokretima, navu6i. liiii:ilii$3i+iiiiiii:i:'i,i;::il.'rr'!;il:i.i:iix'|di;'i,if.l?i::ri:i,iii{,tEi*;'...:r,it,?,iliiiii:.:Hiili;4.:liijiii:,i':.
45
Ovjesi Zadatak predniih i straZniih oviesa ie da osiguravaiu udobnost i dobro drZanie na cesti .
.:.:
"
.
"".:'
...:i"....'i.
'::.
Grubo redeno ovjesi se sastoje od opruga
hidraulidkih pumpi
koje
i
nazivamo
krakove vilice dine6i tako promjenljivi paralelogram. Jedna opruga, u sredini. osiguravala je ovje5enje. Vilica tipa Earles (trokutna) ugradivana u neke starije tipove BMW-a sastojala se od dviju krutih poluga kojima je kraj bio iza osovine kotada, a
povezivale su ih dvije poluZice. Ovjes je bio izveden sa dvije opruge i odgovaraju6im amortizerima. Teleskopska vilica, sada gotovo svugdje prihva6ena, otklanja manjkavosti paralelo-
ih opisujemo odvojeno.
gramske (nedovoljno ukru6enje, neudobnost) i poluZne (prevelika oscilacija). Sastoji se od dviju nosivih ploda na koje su udvr56ene dvije cijevi u kojima se pomidu rukav-
Prednji ovies
gornju cijev reguliraju ovjesne opruge koje
Sastoji se od vilice koja svakim od svoja dva
1
amortizerima. Razliditost prednjih i straZnjih ovjesa sve je izraZenija. lako im je osnovni zadatak jednak, njihov nas izgled navodi da
ci koji na jednom kraju udvrS6uju osovinu kotada. Pomicanje rukavaca u odnosu na
kraja nosi osovinu prednjeg kotada. posljednjih tridesetak godina u
izmijenila
U praksi su se
tri tipa vilice
motocikla:
paralelogramska, poluZna sa varijantom Earles (trokutna) iteleskopska. O prvoj 6e se malo govoriti jer je ta konstrukcija zastarjela. Cetiri poluge, od kojih dvije dolje a dvije
u odnosu na smjer kretanja, sa zglobovima na krajevima, pridrZavale su
gore
Prednje ovje\enie: Na detaliima I i 2 pokazani su
stari tipovi vilica, izradenih na principu paralelograma. Miesta oznatena Zutim strelicama premazivana su mazalicama A (det. 3). Vilica Earles (trokutna) (det.4) koristila
starijim tipovima BMW-a. Niie
se na
ie
trebalo podmazivati, a amortizeri B su zamieniivani kada bi se istroiili. Na crteZu 5 prikazana ie moderna,
l
ulje.
l
teleskopska, hidrauliika vilica s oprugama t amortizerima. Strelica pokazuie gdie se uliieva
mogu biti unutar cijevi. Postoje dva tipa teleskopskih vilica: mehanidka i hidrau lidka. Mehanidke se danas mogu naii samo na vozilima vrlo male kubikaZe; sve se viSe napu5taju i praktidki ostaje samo jedna opruga koja treba amortizirati udarce terena. H
idraulidki amortizer ima unutra klip
povezan sa rukavcem. Kada se ovaj pomide
klip se kre6e u svojoj cijevi. Ovdje
i
se,
medutim, nalazi hidraulidko ulje koje mora pro6i kroz uske provrte na klipu Sto znatno usporava njegovo kretanje. Drugim rijedima, pod pritiskom tereta ili kotada klip bi se Zelio pomaknuti ali ga teku6ina usporava.
Hidraulidka vilju5ka Naglo potisnuto kroz otvore klipa, ulje se do 100"C pa s vremenom gubi svoja svojstva te ga treba izmijeniti. To nije neki sloZen posao; dovoljno je odvrnuti depove koji se nalaze pri dnu svakog kraka viljuSke. Ako natjeramo hidrauliku da >radi< tj. ako tri-detiri puta pritisnemo upravljad, ulje 6e iste6i kroz otvore. Da bismo se uvjerili zagrijava
da nije ni5ta ostalo sadekat 6emo dvije do tri
i tada jo5
jednom energidno pritisnuti upravljad. Nakon toga paZljivo 6emo navrnuti depove na otvore. Prema knjiZici uputa na5eg motora ved smo minute
nabavili dovoljnu kolidinu odgovaraju6eg ulja. Posebno treba paziti da se u oba kraka uliju sasvim jednake kolidine ako Zelimo da narn se hidraulidka vilju5ka simetridno rrona5a tj. oba kraka jednako. Sada treba skinuti poklopce sa krakova. Kod starijih modela radi se zaista o poklopcima dok su na novijima u obliku vijaka sa Sesterostranim glavama.
Pomo6u lijevka ili specijalne posudice ulijeva se todna kolidina novog ulja. Otvor se
zatvori i lagano pritisne upravljad da bi iz sistema iza5li zaostali mjehuri6i zraka. Oprez: Kod nekih modernijih tipova motocikla struktura hidrauli6ke vilju5ke postavljena je naglavce. Cijev je udvr5iena na osovinu kotada umjesto na osovinu upravljada. a rukavac je odozgo. Klip sa otvorima pomo6u >klipnjade< vezan je za
2 Da bi se zamijenilo ulje u viljuici treba odvrnuti iep A te skinuti poklopac B, uivr56en na osovinu C klipa. Kada iscuri staro ulje ulijeva se svjeZe. Na detalju su prikazani rukavac D i kuci1te E.
osovinu upravljada. Djelovanje je jednako onome koje smo opisali samo Sto 6e sada, u
dasu kada kota6 naide na zapreku klip krenuti nadolje, tj. prema osovini kotada, a ne prema gore, tj. prema upravljadu. Tako je roden moderni dizajn vilju5ke na kome je uodljiva tanka klipnjada povezana s upravljadem i cijev masivnih dimenzija koja se zavr5ava na osovini kotada.
Opruge Opruge ovjesa dulje su na prednjem no na strainjem kotadu. Praktidki ih ne treba odrZavati. Malo kada pucaju i to je jedina prilika kada ih treba mijenjati. Za5to, mogli bismo se zapitati, opruge nisu dovoljne za
47
ffi$*{iiWS'i:WA ovjes jednog motocikla? eemu hidraulidni amortizatori? Umjesto teoretskog, pokuSat 6emo dati praktidno obja5njenje. Motocikl
kome smo skinuli'amortizere trebalo bi podi6i metar-dva od tla i tako ga udvrstiti. Podignemo li sada straZnji kota6 dokle ide
pustimo
on 6e
i
Padati, Prije6i todku
mirovanja i spustiti se do donje granice. Zatim 6e se podignuti natrag gotovo do poloZaja iz kojeg smo ga ispustili i teoretski nastaviti oscilirati ali 6e ga s vremenom zaustaviti sila trenja. Zamislimo sada Sto bi se tom motoru dogodilo na cesti u trenutku kada kotad naide na izbodinu' Odskodit ie, izgubiti dodir sa cestom, opet ga uspostaviti koji metar dalje, odskoditi itd. Opasnost od te pojave nije potrebno objaSnjavati. lako treba priznati da gume priguie ve6inu takvih oscilacija ipak ih treba sprijediti, 5to i jest
opruga podinje vra6ati ovjes u srednji poloZaj. Ventili se u ve6ini sludajeva ne podeSavaju jednako: ventil sabijanja treba manje koditi prolaz ulja od ventila Sirenja. Primjer: kada kotad udari u prepreku sabijanje je mnogo brle no kasnije rastezanje. Ta razlika iznosi 10 do 30 posto,
a kao posljedicu ima udobniju voZnju jer motor brZe reagira na udarac. Nasuprot tomu, ako je ovjes vrlo tvrd vozad 6e osjetiti
svaku neravninu ceste. Kod
trka6ih
motocikla kod kojih je krutost vaZnija od udobnosti obidno se amortizacija u
zadatak amortizera.
StraZnji amortizer Na straZnjim ovjesima amortizeri su izradeni
u obliku malih cilindara, smje5tenih unutar
spiralnih opruga. Ne zahtijevaju nikakvo odrZavanje, zapravo su ve6 u tvornici zapeda6eni pa ako se ipak primijeti gubitak ulja treba ih odnijeti u radionicu na popravak ili ih zamijeniti novima. Amortizer je izraden u obliku cijevi pune ulja kroz koju klizi klip vrlo tijesnog dosjeda' Na klipu se nalaze mali otvori pa kada se ovaj pomi6e ulje je prisiljeno pro6i na drugu
Amortizere provieravamo snaLno pritisnuvii na mjestu A. Ako ie povrat pokazan strelicama B suvi1e brz, amortizer ie isptaLnien. Na detalju 7 pokazan ie iedan od mnogih tipova
ovjesa sa pokloPcem
amortizerom
C,
oPrugom
Di
E.
usporava hod kliPa. Amortizacija, priguSivanje, mijenja se s brzinom hoda klipa pa je upravo pro-
stranu
i tako
porcionalna s njenim kvadratom. Odatle se moZe zakljuditi: Kada je pomak klipa spor, a
to se dogada pri maloj brzini voZnje ili
blagim neravninama terena, i amortizacija je vrlo slaba pa 6e se pojaviti oscilacije! Nasuprot tomu, pri velikim brzinama klipa i amortizacija 6e biti vrlo jaka. Kod amortizera postoje dva ventila: jedan se otvara pri sabijanju tj. kada kotad naide na zapreku. Drugi se otvara za Sirenja tj. kada irifri.fil.ii{!:,:ii$li1 ;.lr**ffi$ii:Eiii$
48
.:i
Lt"i't
il*qji:+ifisiiliii,*i."':4r
#tji;
Da bismo zamiienili amortizet naipriie 6emo
odvrnuti maticu A, a zatim B. Nakon toga
skidamo oprugu C i zamiienimo amortizer D na koji stavliamo oprugu i sve uivr1cuiemo u toikama A i B.
iiiF#r:l-iHCilWr*gie"iiirBl:ii-li.ii.'#lililii,..$ii:iii;Eerirri4llrit::ilt1;;;
,, .
:
istezanju i ona u sabijanju izjednaduju. Pa dak i za obidnu cestovnu upotrebu svaki vozad moZe imati drugadije zahtjeve pa straZnje amortizere zamjenjuje drugima, odgovaraj u6eg stupnja priguSenja. lzmjena straZnjih amortizera ne bi trebala predstavljati poteSko6e ni jednom vozadu, a to je ionako posao koiim se mora pozabaviti kada prestanu djelovati kako treba. Zakljudit 6emo da je tako kada njihanje motocikla postane prejako. To se moZe provjeriti na jednostavan nadin: dok motor miruje iz sve snage potisne se sjedalo prema dolje. Ako je povratak suvi5e brz ili se dak njiSe, znadi da je
amortizer )prazan(. Taj pojam obuhva6a dvije pojave - opadanje kvalitete ulja koje je izgubilo svoju viskoznost i onu doslovnu, da je zbog istro6enosti brtvi dio teku6ine iscurio. Motor treba podiii na oslonac, skinuti maticu koja u6vr56uje donji kraj amortizera na osovinu straZnjeg kotada, odvrnuti i gornju maticu te skinuti amortizer s oprugom. Nakon uklanjanja udvrS6enja opruge (svaki model ima svoje karakteristike) odvaja se opruga od starog amortizera i ugraduje na novi. Vilo vaZan dio straZnjeg ovjesa je viljuika nazvana takoder i oscilirajuda ruka jer se okre6e oko svornjaka kojim je spojeno za okvir motocikla dok je dvrsto vezana za osovinu straZnjeg kotada. Njen je zadatak da
ompgu6i pomak kotada u odnosu na okvir
v67ile jer bi u protivnom bilo poni5teno arnortiziraju6e djelovanje i opruga i
a:rortizera. lstodobno viljuSka ujedno
povezuje kotad s okvirom daju6i mu izvjesno
usmjereno ukru6enje. potrebno da bi se okretni moment kotada prenio na cijeli motocikl. Tako se ujedno odrZava stalno rastojanje izmedu pogonskog i zagonskog landanika. lz svega toga slijedi da viljuSka spada u najoptere6enije dijelove motocikla pa je preporudljivo pripaziti da mjesta njenog udvr5denja budu uvijek dobro podmazana.
Gotovo svi tipovi, izuzev nekih kojima je osovina osciliraju6e ruke zapeda6ena i >zauvijek< podmazana. imaju odgovaraju6u
5
Kada podmazufemo oscilirajutu viljulku treba pritisnuti pumpu za podmazivanje A na mazalicu B i pritisnuti u smjeru strelice naravno, tek kada je mazalica napunjena odgovarajucom mai6u C.
mazalicu za podmazivanje. Potrebna nam je dakle pumpica koju 6emo napuniti mazivom koje je navedeno u knjiZici vozila (ili drugim mazivom odgovaraju6ih svojstava). Mlaznicu pumpe pritisnut 6emo na mazalicu. Ako se radi o klipnoj pumpi nekoliko puta 6emo je snaZno stisnuti. Ako pumpa ima okidad, treba je takoder >ispaliti< viSe puta. Kada je dovoljno? Poneki modeli motocikla imaju joS jedan otvor kroz koji podinje izlaziti
viSak maziva. Tamo gdje ga nema otpor utiskivanju bit 6e nam znak da je Supljina sasvim ispunjena ma56u.
Jo5 jedan savjet u vezi s vilju5kom: za sigurnost i ispravno ponaSanje vozila na cesti apsolutno je potrebno da bude savr5eno ispravna. Stoga bar jednom tjedno provjerite ima li sludajno kakvih o5te6enja.
49
Kotadi
velikog promjera takoder 6e mnogo bolje apsorbirati neravnine puta. To je najlak5e prihvatiti zamislimo li krajnji sludaj kada bi promjer kotada bio neizmjerno velik.
PodeSavanje traga, uravnoteZenie i zamiena operacije su koje moZete obaviti sami.
Sigurno je da se prelaz preko nekog kamena uop6e ne bi osjetio. Pitamo se za5to onda svi motocikli nemaju kotade promjera 21 palac
U zadnje vrijeme sve se vi5e, pogotovu kod motora japanske proizvodnje, koriste kota6i od lakih legura, koji podsje6aju na automobilske. Obi6no se radi o legurama s magnezijem, lijevanim u jednom komadu. Osovina,
kakvi se nalaze na motorima za kros? Jednostavno zato jer uz prednosti koje
-
Zbice i matice su od magnezijske legure. Zbice su debela presjeka. a ima ih Sest. Te5ko je redi ho6e li takvi kotadi sasvim istisnuti one sa Zbicama. Sigurno je da su kru6i ali to ne znadi i bitno razlidit nadin
upravljanja i voZnje. Jednostavniji su utoliko Sto nije potrebno pode5avanje napinjanje Zbica. Ali kao i svaka, i ova medalja ima svoje nalidje. Takvi su kotadi krhkiji 5to dobro znaju vozadi koji ih imaju na automobilima i motociklisti na dijim motorima su obrudi kotada od magnezijeve legure. Dovoljno je da se samo jednom nepaZljivo koristi poluga za skidanje guma pa da kotad bude nepopravljivo o5te6en' Stoga, bez obzira na moZda sjajnu budu6nost kotada od legure, u ovoj knjizi naglasak je na klasidnim kotadima sa Zbicama kojima je i danas opremljeno vi5e od 99 posto motocikla. U ovaj postotak nismo uradunali skutere diji su kotadi ionako izradeni od lima. Kotadi se sastoje od glavdine (u kojoj je smjeStena i kodnica na bubanj. Disk-
donosiveliki kotad ima isvojih manjkavosti. Jedna od najvaZnijih je pove6anje razmaka izmedu tla i tezista vozila. Kao i uvijek, traZe se kompromisi, uravnoteZenje razliditih potreba sigurnosti, udobnosti itd. pa je kod motocikla uobidajen promjer kotada 18 i 19 palaca.
Da bi se provjerio trag oslonite letvu A na dviie
opeke, ispilivii prethodno otvor za oslonac. Ako letva dodiruje svaki kotai u dviie toike. trag je ispravan.
kodnice smje5taju se izvana), 2bica, i obruda. Rubovi obruda zavrnuti su da bi pridrZavali gumu pri bodnim pritiscima.
Srednjidio presjeka obruda je ravan i svojom Sirinom odreduje dimenzije gume. Dobro je podsjetiti se da se taj promjer mjeri u palcima (1 palac : 2.539 cm). Znadi da obrud od 1 8 palaca ima promjer 45,7 cm. Promjer obruda pa kao posljedica i promjer kotada vrlo je vaZna osobina vozila. Ve6i kotad uvijek 6e bolje drZati smjer u voZnji 5to 6e narodito
osjetiti onaj tko sa standardnog motocikla prede na skuter. einjenica je da se skuterom vrlo lako moZe manevrirati u skudenom prostoru i izvoditi krivine ali nije prikladan za dulja putovanja po otvorenoj cesti. Kotad 50
Ako su kotaii boino pomaknuti podloika A moZe pomoci kod prednjeg kotaia. Djeluiuti na napinjai lanca B moZemo vrlo precizno izravnati strainji kotai.
Pode5avanje traga Kao Sto smo ve6 zakljudili razgovaraju6i o biciklu, ispravno podeSen trag obaju kotada od velike je vaZnosti za stabilnost u voZnji.
Jedan, iako primitivan, nadin da to jednostavno provjerimo jest onaj pomo6u ravne daske ili gredice. Motocikl treba podi6i na oslonce izatim prisloniti kotadima dasku koja leZi na dvije cigle, limenke ili slidno. Ako daska odjednom dodiruje oba kotada u dvije todke (a gume su jednakih dimenzija) moZemo biti zadovoljni. Ako, medutim to ne moZemo postidi kotadi nisu u tragu pa straZnji treba podesiti napinjadem
Kotai se centrira tako da obruiu polako pribli2avamo kredu dok se slobodno vrti. Oznaka te ostati na
za lanac.
izboienom dijelu koii temo izravnati napinianiem
Medutim, najve6i broj motocikala nema na oba kotada gume jednaka presjeka. Tu razliku treba izjednaditi pribijaju6i na dasku, kojom kontroliramo trag, letvice odgovaraju6e debljine koje 6e nadoknaditi razliku u Sirini guma. Da bismo saznali kako debele moraju biti te letvice prihvatit 6emo se jednostavna raduna uzimaju6i u obzir da je jedan palac : 2,539 cm. Na6i 6emo razliku u 5irinama obiju guma (Sirine su oznadene na gumama) i rezultat podijeliti sa dva. To Sto smo izradunali debljina je letvice koju 6emo
i tamo gdje dolazi tanji podeti >kotad< te s mjerenjem. Upozorenje: Ako se pokaie da kotadi nisu u tragu svakako provjerite da li su okvir ili viljuika pre-
2bice A na istom mjestu ali sa suprotne strane. Detali 1
prikazuje ravnanfe obruia izobliienog udarcem.
pribiti na dasku
trpljeli neka o5te6enja.
Obrud i lbice
Alatkom A za zatezanie Zbice okrecemo maticu B. Ako je potrebno, pri zatezaniu viSe od jednog okreta, treba skinuti gumu i zrainicu da je Sipka ne bi oitetila.
Ako, kao posljedica snaZnog udarca. obrud
ostane jade izvinut ili ulupljen nade za popravak su male ili nikakve. Pogotovu ako se radi o kotadu od legure. eelidni obrud mo6i 6e se ipak popraviti u sludaju blagih deformacija.
Dobro treba razlikovati o5te6enja
i
deformacije nastale od udaraca o rubnik, kamen ili udarnu rupu na cesti od izvinu6a
koja su posljedica neuravnoteZenosti
kotada. Do takvih deformacija dolazi kada
sve Zbice nisu jednako napete pa se ni optere6enje ne prenosi jednako na sve dijelove obruda. Uz neizbjeZnu posljedicu koja se javlja u obliku iskrivllenja obruda i pojedine, najoptere6enije Zbice mogu popucati.
Da bismo uravnoteZili kotai zavrtimo ga kako
je prikazano na detaliu 1. Kada se vrtnia zaustavi (2) dodamo uteg A na naiviSoi toiki kotata (3). Nakon viSe provjeravania kotai ce biti pravilno opterccen i uravnoteZen. 51
Da bismo
izjednadili napetost
Zbica motocikl treba podi6i na oslonac tako da se
kotad kojeg Zelimo provjeriti slobodno
okre6e. Uzet 6emo komadi6 krede i ruku osloniti na vilju5ku, u visini obruda. Dok se kotad slobodno okre6e pribliZavat 6emo mu polako kredu sve dok se u jednoj todki ne dodirne i ostane trag. Sada treba zaustaviti kotad i na mjestu gdje je oznaka kljudem zategnuti Zbice. Ali ne bilo koje ve6 one koje
sa
suprotne strane
rukavca. dolaze strane. provjeriti i s druge treba Odigledno, Na ovaj nadin kotad se moZe podesiti samo ako se jedan okret matice pokaZe dovoljnim.
Ako bi trebalo dalje
zatezati postoji opasnost da vrh Sipke proSav5i kroz leZi5te u
obrudu probije zradnicu pa zato za iala pode5avanja moramo prethodno skinuti vanjsku i unutra5nju gumu.
vrlo opasno. Stoga podignite motor i zavrtite kotad. Kada se sam zaustavi obiljeZite donju todku. Ponovite nekoliko puta pa ako se zaustavi uvijek u istom poloZaju znadi da je kotad neuravnoteZen. Uzmite sada komadi6
olovne trake
i
omotajte oko Zbice
u
najgornjoj todki kotada. Jo5 nekoliko puta ponovite pokus zavrtiv5i kotad. Ako se i dalje
zaustavlja s oznakom u donjoj todci treba dodavati olovo sve dok se kotad ne podne zaustavljati svaki puta u drugom poloZaju' Tada se olovo moZe udvrstiti na kraju Zbice komadom ljepljive vrpce iako bi bilo pravilnije rjeSenje da ga skinemo, izvaZemo i zamijenimo odgovaraju6im utegom. 6 Pri skidanju kotaia treba voditi raiuna da postoie
dvije osnovne konstrukciie: kod iedne se gliviina moZe izvuci (1 i 2)' a kod druge ie
UravnoteZenie UravnoteZenost kotada mnogo
upravljad sto kod velikih brzina moZe biti
je
vaZnija
kod motocikla nego kod automobila.
Pri
brzinama iznad 100km/sat neuravnoteZen kotad podinje snaZno vibrirati i teZi da se odvoji od kolovoza kada se onaj teZi dio, koji
je uzrok neuravnoteZenosti, nade u gornjem
poloZaju. Oscilacije se pak prenose na
viuuSfa pri dnu rcdsietenat (3 i 4)' Na crteiu I prikazano je vadenie glavtine A straZnieg kotata a na crteZu glaviinu B skidamo nakon odvajanja Zitane pletenice, koinice C i matica
2
komande kotnice. Crte7 3 prikazuie drugu konstrukciiu s disk-koinicom' Detalii na crteZu 4 prikazuiu vijke E s dvostrukim navoiem koii pomocu matica G i podlo\aka H zateZu doniu polovicu uleZiitenia L.
Kako se skida kotad To je vrlo jednostavan posao - za onoga tko zna 5to i kako treba raditi. lako svaki tip motocikla ima nekih svojih osobitosti ipak se mogu svrstati u dvije osnovne grupe. Kod jedne udvr56enje osovine podsje6a na bicikl i susre6e se uglavnom kod starijih motora ili kod onih male kubikaZe. Str5e6i na obje strane glavdine, osovina prolazi kroz provrte na vilju5ci o koje se oslanja. Drugi je sistem
dobro poznat svim vlasnicima >japanaca<. Krajevi vilju5ke kao da su prerezani po sredini provrta te je donji dio udvrS6en vijcima i maticama za gornji dio vilice. Kada se odvrne Zidana pletenica brzinomjera i skinu detiri matice cijeli kotad se odvaja od okvira. Ako motor ima disk-kodnice, s kotadem izlazi i disk pa treba paziti da se ne aktivira poluga kodnice jer bi klipi6i iza5li iz svojih leZiSta. Kada se kotad ponovno vrati na svoje mjesto najprije treba zatezati onu stranu zavr5nog dijela vilju5ke koji je okrenut u smjeru voZnje. Ne5to je duZi i savrSeno pristaje na mjesto. Drugikraj moZe dak ostati neznatno odvojen.
Da bi se zamijenili leZaievi treba odvoiiti Ziianu
Zamjena leZajeva Kod vedine modernih motocikla leZajeve ne treba podmazivati jer su trajno ispunjeni ma56u i zatvoreni za5titnom ljuskom. To
ujedno znadi da 6emo osovinu vaditi
iz
glavdine samo kada zaista treba zamijeniti leZajeve. Taj je posao prikazan na crteZu 7.
Najprije 6emo skinuti kotad, odvojivSi
Zidanu pletenicu brzinomjera i osloboditi osovinu. Kotad se zatim polaZe na zemlju ali
je za daljnji posao potreban poseban izvlakad i posebna matica za blokiranje lelaja. Kada se ta matica odvrne skida se
i
dahurica za za5titu od pra5ine te leZaj. lsta se operacija ponavlja i sa druge strane kotada. Zatim se iz glavdine vadi odstojni prsten o koji se leZajevi oslanjaju i koji ih drZi na odgovaraju6em razmaku. Sve dijelove treba
dobro pregledati i zajedno s leZajevima staviti u naftnu ili benzinsku kupku. Tek kada se mast
i
7
prljavStina otope moZemo
provjeriti stanje pojedinih dijelova. Ako neki dio treba zamijeniti nastojat 6emo nabaviti originalan, a usput odmah i nove 6ahurice za zaStitu od praiine.
pletenicu brojaia kilometara A (detali 1), otpustiti leZajni sklop (2), te skinuti kotai. Kljuiem B (det. 3) skinuti priteznu maticu C,
brtvu D (det. 4) i leZai E. Na crteZu 5 prikazan ie cijeli leZajni sklop: osovina D, brojat kilometara E, driaE prirubnice F, prirubnica G, prstenasta brtva H, leZajevi L, unutarnji odstoini prsten M, brtva N, matica za pritezanje leZaja O, podloSka P, vanjska matica A.
MontaZa se odvija obrnutim redoslijedom. LeZajeve temeljito ispunimo novom ma56u, a dahurice podmaZemo uljem da bi se lakSe
navukle na odgovaraju6e mjesto. Ako leZajeve treba pod pritiskom navu6i na osovinu to se radi posebnim alatom. Kod straZnjeg kotada postupak je neSto sloZeniji. Kada se motor podigne na oslonac odvojit 6e se poluga kodnice od prijenosne 5ipke.
Zatim se skidaju matice za udvr56enje te matica za pode5avanje napetosti lanca. Zatim se gurne kota6 naprijed i podiZe lanac s landanika. Polako izvadite kotad. Skinite
landanik koji je pridvrS6en serijom matica i ponovite postupak opisan za prednji kotad, podev5i skidanjem matice za udvrS6enje. 53
Gume Ako se ispravno odrZavaiu, sigurnost i dobro pona\anje motocikla u voLnii zaiamieni su. Guma ima dvojak zadatak: omogu6iti dobar kontakt izmedu vozila i ceste te preuzimanje i neutralizacija udaraca, prouzrokovanih manjim neravninama vozne podloge. Da bi mogla dobro odgovoriti ovim zahtjevima
guma mora neprekidno biti u dobrom stanju. Moglo bi se vjerojatno nabrojiti tisu6u preporuka ali medu prvima 6e uvijek
biti: ne dekati sa zamjenom sve dok brazde sasvim ne nestanu. I dok zakon u Jugoslaviji propisuje dubinu brazde od najmanje 1 mm
za sasvim sigurnu voZnju. potrebna su najmanje 3 mm. Stoga 6emo za redovnog tjednog provjeravanja pritiska (na hladno) baciti pogled i na gaznu povr5inu guma. Posumnjamo li imalo da su se pribliZile
kritidnoj granici, treba posegnuti za specijalnim mjerilom ili na neki drugi nadin izmjeriti dubinu brazde.
Sto se pak pritiska tide, dobro je unaprijed
da su
instrumenti na U nekim zemljama, kao na primjer u Engleskoj, pretpostaviti
benzinskim crpkama neispravni.
osoblje na crpki duZno je izvjesiti opomenu koja podsje6a vozade na tu opasnost. A budu6i da dobar manometar ne stoji mnogo u odnosu na ono Sto znadi za sigurnost. bit 6e dobra investicija svakog vozada. Zajedno s dobrom pumpom, manometar bi se morao
nalaziti medu priborom kojeg posjeduje svaki iskusni motociklist. Onima sa slabijim pam6enjem isplati se 6ak na nekom neupadljivom mjestu ispisati kistom podatke o potrebnim pritiscima u gumama. Kada ve6 govorimo o redovnom pregledu
guma posvetimo im
joi
koju minutu
i
provjerimo ne nalaze li se u brazdama zariveni kamendi6i ili komadi stakla. Prije ili kasnije mogli bi probiti za5titne slojeve i zradnicu. Vrlo je vaZno pregledati i bodne Sigurnost voZnje ovisi o stanju gazne povriine gume. Naut i debljina profila razliiiti su i ovise o namjeni pojedine gume. One sa izraieniiim brazdama sluZe za terensku, a ostale za turistiiku voZnju.
li zarezotine, mijenjajte gumu. JoS jedan praktidan savjet: nastojte da se gume ne uprljaju benzinom ili uljem da ne biste doZivjeli neugodna iznenadenja na cesti. I ne5to u Sto 6ete te5ko povjerovati: Ako planirate nabaviti nove vanjske gume, strane. Otkrijete
uradite to koji mjesec prije no 5to je potrebna
zamjena. Ako nekoliko mjeseci odleZi na suhom i svjeZem mjestu guma 6e >sazrijeti< biti trajnija.
i
Osmica lskusnim motociklistima poznat je fenomen da je uzduZni profil gume sav iskrivljen, iako je navudena na savr5eno centriran kotad.
Ponekad se radi o proizvodnoj gre5ci ali de56e o neispravnoj montaZi. Gumu treba napola isprazniti i tada je poku5ati rukama
ispraviti, pazefi da njen rub ne izade iz obruba naplatka. U ve6ini sludajeva nakon pumpanja na odgovaraju6i pritisak zakljudit 6emo da se guma izravnala.
Postavljanje i skidanie Skinuti
i
opet postaviti gumu na kotad
motocikla nije te5ko. No. dobro je znati kako se to radi da biste mogli odmah na cesti
zamijeniti ili pokrpati gumu, a ne traZiti pomo6 vulkanizera. Od alata potrebne su samo tri poluZice za skidanje guma. Kada skinemo kotad s vozila. iz gume ispustimo sav zrak. To je mogu6e kada se odvrne i izvadi igla ventila iz svog leiiSta. Nakon toga pole6i 6emo kotad na zemlju i gaziti uokrug po gumi da bismo je odlijepili od naplatka. Postupak ponovimo i sa druge strane. Nakon toga odvrnemo nareckanu maticu i kroz rupu gurnemo metalnu vanjsku cjevdicu ventila. Zatim uguramo prvu polugu izmedu gume i naplatka, paze6i da
pri tom ne u5tinemo zradnicu Sto bi za posljedicu imalo nepopravljiva o5te6enja. Zatim se na manjim razmacima uguraju i druge dvije poluge i na tom mjestu rub gume izbaci preko ruba naplatka. Sada vadimo
je malo dalje
i srednju polugu, uguramo izvladimo rub gume. Nastavljamo vade6i uvijek onu polugu koja je ostala u sredini, a dobro je pri tom gaziti po suprotnom dijelu
Za mjerenje dubine brazde moZete se sluZiti ovakvim mjerilom A (vidliiv na detaliu I ) koii u milimetrima pokazuie dubinu profila. Kada preostanu samo 3mm vriieme ie za zamienu gume.
gume. Pritiskuju6i rub gume prema sredini naplatka omogudavamo da na drugom kraju
lak5e izlazi. Tako nastavljamo sve dok, s jedne strane, rub gume sasvim ne izade iz naplatka. Uguramo li ventil kroz rupu na naplatku mo6i 6emo izvu6i zradnicu zbog popravka ili zamjene. Ako je potrebno sasvim skinuti i vanjsku gumu, okrenut 6emo kotad i opet ga poloziti na tlo' Ponovit 6emo postupak s polugama ali 6e se one oslanjati na suprotan rub naplatka, da bi oba ruba gume iza5la na istu stranu. Prije stavljanja nove gume treba pregledati i opipati prstima unutra5nju stranu naplatka i tako provjeriti ima litvrdih i o5trih djeli6a koji
bi
kasnije mogli o5tetiti zradnicu.
U
unutra5njost nove vanjske gume usut 6emo malo talka 5to 6e kasnije sprijediti sljepljivanje sa zradnicom. kada bude pod
ilff,f"T; l"";:JJ; " i""1 i:fll"
# "..,""fi
::
pri svakom o5te6enju. Ako se ipak Zeli krpati vrijede upute dane za isti postupak kod bicikla. U svakom sludaju kada mijenjate
vanjsku gumu zamijenite
i
unutra5nju. Pri
montiranju vanjska se guma polaZe na naplatak tako da se crvena todka nade u
visini otvora za ventil na naplatku. Pomo6u poluga, kao kod skidanja, ugura se jedna
strana na naplatak. Sada treba zradnicu malo napumpati i navu6i je pod gumu, na naplatak, tako da ventil izade kroz otvor. 55
Kada dobro nasjedne podet 6emo ubacivati drugi rub vanjske gume, podevSi od strane suprotne ventilu. Pritom je bolje izbjegavati poluge. Treba hodati po gumi uguravaju6i rub petom cipele. Kada je to gotovo
napumpat 6emo gumu ne5to jade od dozvoljenog da bi pod pritiskom na5la svoje
mjesto. Nakon toga ispustit 6emo visak zraka sve dok ne postignemo ispravan pritisak.
ii
Kodnice Bile na disk
ili
bubani treba
ih
temeliito
nadgledati i redovno odrZavati. .
-i--
.t
t::
Kodnice spadaju medu najvaZnije dijelove vozila. O njihovoj djelotvornosti i ispravnom radu ovisi sigurnost putnika. Stoga popravak i odrZavanje kodnica moraju biti do najve6e mjere precizni i povjereni samo osobama koje u potpunosti poznaju njihovo djelovanje. Stoga osim odrZavanja koje moZe obaviti i dobro upu6en vlasnik vozila, ima i zahvata koje, preporudamo, prepustite profesionalcu. Primijetit 6ete da je kod motocikla 6esto prednja kodnica ve6a od straZnje. Razlog je jednostavan: kada dode do kodenja to je kao da neka sila straga zahvati gume i zaustavlja ih. U isto vrijeme masa vozila s vozadem nastavlja se gibati naprijed pa se teZi5te prenosi k prednjem kotadu. dok se optere6enje na straZnjem smanjuje. Stoga prednja kodnica mora podnijeti veie optere6enje pri kodenju. To ijest razlog da se na modernijim tipovima motocikla sve de56e na prednjem kotadu susre6e disk-kodnica. To je, naravno to potrebnije Sto je motor tezi, ve6e snage i baine. Disk-ko6nica je, nema sumnje, velik napredak u smislu sigurnostivoZnje. lpak, za motocikle male i srednje kubikaZe, ispravne bubanj kodnice sasvim su dovoljne.
Bubanj kodnice Sastoje se od metalnog bubnja kruto vezanog
s kotadem. U njemu su smjeStene deljusti s 56
oblogama od materijala koji pruZa velik otpor pri trenju. I dok se bubanj okrede zajedno s kotadem, deljusti su vezane preko temeljne plode na osovinu t
element unutar bubnja koji silom razdvaia deljusti i pritiskuje tarne obloge uz unutarnju povrSinu bubnja. Posljedica tog trenja je usporavanje i konadno zaustavljanje okretanja kotada. Ako samo jedan element razdvaja deljustisi-
stem nazivamo simpleks. Sila ko6enja pritiskivat 6e jednu oblogu na element razdvajanja dok 6e druga obloga obavljati pravu funkciju kodenja. Da bi se to postiglo za obje obloge moZe se za svaku deljust montirati po jedan element za razdvajanie. Obje obloge postaju samokodne pa je potreban daleko manji pritisak na rudice i papudice kodnice. Kodnice na bubanj najusavr5enije su kod nekih motocikla za natjecanje. Tamo su po kodnici ugradene
detiri deljusti, svaka sa svojim elementom razdvalanja, a ima modela i s osam deljusti. Djelowornost bubanj kodnica ovisi o mehanidkoj izvedbi (simpleks, dupleks, 4 ili viSe deljusti) i o vrsti kodionih obloga. Materijal obloge raden je po strogim zakonima kemije
i
fizike. Kode6i, kinetidka energija vozila se pretvara u kodnici u toplinu. Sto se kodnice viSe zagrijavaju, to je koeficijent trenja manji, a
time i efekt kodenja. To je pojava poznata pod nazivom >fading<. U osnovitreba birati izmedu dva tipa kodionog materijala. Prvi koji dobro kodi dok je hladan, ali slabo kada se zagrije i drugi, koji dobro kodi kada je zagrijan ali vrlo slabo kada je hladan (samo za natjecateljske motocikle). Za sigurnost vozada vaZno je prona6i >sredinu< tj. obloge koje 6e u izvjesnoj mjeri zadovoljavati oba zahtjeva.
*ff'Ep
1
Vrste koinica. Na detalju 1 vide se dijelovi bubanj koinice: temeljna ploia A, ieljusti B, obloge C, bubanj D (u ovom sluiaju radi se o strainjem kotaiu pa postoji i lanianik E) i element koji razmiie teljusti F. Na detalju 2 prikazani su dijelovi disk-kodnice: disk G, dvodiielna ieljust H, njen nosat I, dvije tarne ploiice L, potisni klip M, Stitnik N. Na detalju 3 je dvostruka disk-kotnica: dva diska O, pomiini poklopac P koji omogucuje pregled ploiica i poklopac ventila za odzraEivanje A.
57
.:
',i::.:iir.+!irlx:!ii:iiiirl1l.,,ll!i,i.cd!"xiiti3ii.ttij*dri;i:1#:.\:SEiisili:!,',,:,:ii::r:::.,
OdrZavanie Obloge smatramo ispravnima sve dok im se debljina ne smanji ispod 2 milimetra' Do tada se odrZavanje svodi na provjeravanje Zidane pletenice koja prenosi pokret poluge za kodenje odnosno na poluge ako je prijenos tako konstruiran. Podmazuju se zglobovi, pode5ava slobodan hod komandi. Provjerit 6emo jesu li spojna mjesta pletenice s poluZjem dobro udvrS6ena. Ako je samo jedna Zica u pletenici pukla, treba znati da cijela pletenica ne moZe uravnoteZeno djelovati i moZe pu6i u bilo kom trenutku. Stoga je treba zamijeniti rukovode6i se uputama koje smo za tu operaciju dali kod bicikla. Kod poluga narodito treba paziti da se nisu savinule ilikao posljedica korozije izgubile krutost i dvrsto6u uslijed dega ne bi mogle prenositi velika optere6enja pri kodenju' Podmazivanje zglobova vrlo je va2no za meko i sigurno djelovanje kodnica. Pod zglobovima ne mislimo samo na komandne poluge kodnica ve6 i na mogu6e poluZje sistema kodenja straZnjeg kotada kao i poluZice montirane na temeljnu plodu. Pode5avanje slobodnog hoda komandi razlidito je za kodnice prednjeg i straZnjeg kotada' Za prednji, slobodan hod poluge podeSava se na upravljadu do 3 mm. Pod slobodnim hodom podrazumijevamo pomicanje poluge prije stvarnog prenoSenja sile kodenja. Najjednostavnije 6emo to obaviti kako je prikazano na crtelu 2'. pritezanjem odnosno otpu5tanjem kraja plastidnog omotada produZivat 6emo ili skra6ivati slobodan kraj Zidane pletenice, a o njemu ovisi i slobodan hod poluge. Najprije se oslobodi matica za udvr56enje i tada okretanjem narezanog valjdi6a u smjeru kazaljke na satu pove6avamo slobodan hod poluge' Kada smo zadovoljni pode5avanjem zategnemo maticu za udvrS6enje. Kod nekih tipova motocikla slobodan hod se podeSava na drugom kraju Zidane pletenice, na plodi poklopca bubnja, na jednak nadin. No, ako rezultati nisu
zadovoljavaju6i trebat 6e odvrnuti zavrtku
koja udvr56uje kraj pletenice i tamo je prikratiti za najmanje 1 cm te precizno podesiti na ve6 opisan nadin.
iilii:'jliLiilriillji,.lil.:ir 58
lti"'ltr.].
i.
::-i lJ l:;i'!l:: n:'r;:
Da bi se podesio slobodan hod
treba
ostoboditi maticu A, zakrenuti narezani viiak B i opet blokirati s A. Pode\avati sve dok slobodan hod na kraiu poluge ne iznosi viSe od 3mm.
Da bi se rastavila bubani koinica treba naipriie skinuti kota6. Ako ie bubani A odvoien od glaviine B razdvoiit 6emo ih udarcima ieki1a preko komada drva (1) nakon skidania matica C' podloika D i osovina E. IJ drugaiiioi izvedbi ploia F izlazi iz bubnia G kako ie prikazano na detaliu 2.
Slobodan hod na noZnoj papudici kodnice ne bi smio biti ve6i od 2 do 3 cm. Tamo gdje se prijenosna Sipka spaja s polugom za
kodenje moZe se zategnuti i pomo6u matice. To 6emo koristiti sve dok slobodan hod papudice ne dovedemo u spomenute granice.
Jo5 neki zahvati na bubanj kodnicama: u ve6ini sludajeva treba ih rastaviti za Sto je potrebno skinuti kotad. Dok kod prednjeg kotada to ne predstavlja nikakv problem, kod straZnjega je to sloZenije, kako smo ve6 opisali. Potrebno je dakle odvojiti temeljnu
plodu od bubnja koji je dvrsto vezan
i.i.t':,::::t:tt:i.i',1:.:i.i t,:'i:,:iilli. iiiliiii:,:i.i!\i.i.jriFli!i!s. {"s
s
kotadem. Kod nekih starih tipova motocikla postoji dodu5e neka vrsta glavdine na koju su upete 2bice. a ta se opet bodno spaja sa
treba zamijeniti ili se bubanj izoblidio umjesto savrSenog kruga ploha trenja postala je elipsoidna. To se moZe ispraviti
na
tokarskom stroju.
bubnjem kodnice preko izbodenih zubaca,
obradom
bubanj od glavdine pomo6u deki6a idrvene motke kako je to prikazano na crteZu 3. Nakon toga skida se i temeljna ploda.
ispravljanju oblika treba provjeriti napetost Zbica koje su uzrokovale izoblidavanje ako su nejednoliko napete. JoS jedan praktidan zahvat: ako se kod kodnice pojavljuje fenomen lfadinga<... eak i kod normalne upotrebe vozila obidno 6e biti dovoljno
presvudenih gumom koji upadaju u odgovaraju6e udubine na glavdini. U tom sludaju, nakon skidanja kotada odvaja se
Kada, zapravo, otvaramo bubanj? To je potrebno da bi se obavili neki zahvati na pola puta izmedu odrZavanja i popravaka. Ako. na primjer, kodnica djeluje suviSe naglo trebat 6e pomo6u turpije skinuti s obloga kodnice oitre rubove koji. odigledno, zadiru u bubanj. Nakon toga kodnice 6e odmah biti mekSe. Kada se pak osjeti da opada djelovanje kodnice. a debljina obloga joS je dovoljna, znadi da se povr5ina tarnog materijala ugladala pa je treba malo
prebrusiti brusnim papirom.
sastavljanja kodnice treba
je
Prije
dobro
propuhati komprimiranim zrakom ili obrisati suhom krpom. MoZe se takoder dogoditi da kodnice i na
relativno novom motociklu ne rade kako treba. Uzrok moZe biti dvojak. lli su u kodnice ugradene obloge krivog tipa pa ih
obloge zamijeniti novima.
Pri
od mek5eg
materijala. Medutim, ako ni to ne pomogne posljedica 6e biti suvi5e polako hladenje obloga i bubnja. Stoga da bi se izbjegla ta
4 Zamjena obloga. e e[ust A s istroSenom oblogom
B (1). Zelimo ti zamijeniti samo obloge odbit 6emo glavice zakovica (2) i proiistiti otvore (3). Nabaviti obloge istih dimenzija (4) idebljina koje su dane u uputama za odrZavanje pojedinog
vozila. Zatim treba probu1iti obloge na odgovarajuCim mjestima (5) i uloZiti nove zakovice C. Do 314 dubine obloge buii se Sira rupa koja ce prihvatiti glavu zakovice. S unutarnje strane ieljusti (6) oblikuje se glava zakovice. Otupe se oitri rubovi novih obloga (7),
ieljusti se montiraju i napnu opruge. Kod nekih tipova motocikla obloge nisu zakovane ved lijepljene. Treba zamijeniti cijelu ieljust
F.
pojava, mnoge bubanj kodnice imaju na prednjoj strani otvore za zrak da bi se pobolj5alo hladenje. Ako ih nema morat 6emo intervenirati. Sa svake strane bubnja izbuiit 6emo tri-detiri rupe promjera do 2cm, pazeli da pri tom ne oslabimo rebraza ojadanje s unutra5nje strane. Stoga 6emo busiti najprije s unutarnje strane svrdlom neSto manjeg promjera, a zatim s vanjske dotjerati otvor na pravu mjeru.
Zamjena obloga Lako 6emo primijetiti kada je doilo vrijeme za zamjenu obloga. Poluga koja aktivira element za razdvajanje deljusti unutar bubnja ima sve ve6i hod dok se obtri kut kojeg je dinila sa Zidanom pletenicom ne pretvori u tupi. No zamjenu obloga, ako nismo sasvim sigurni u svoje sposobnosti. treba povjeriti profesionalcu. On 6e to obaviti ovim redoslijedom: najprije 6e skinuti kotad, otvoriti bubanj i osloboditi
kodenja
jer se zbog
neprilagodenosti,
ogrebotina ili ugladavanja mogu povrSinski o5tetiti neki dijelovi obloge.
Disk-kodnice Osnovni kodioni element ovog sistema je
metalna ploda kruto udvrSdena na kotad s kojim se i okre6e. Posebna klijeita obuhva6aju tu plodu i svojim deljustima preko ulo5ka steZu plodu, pojadavaju6i trenje sve dok se kotad ne zaustavi. Ta klije5ta ili deljusti steZu se djelovanjem hidraulike putem malog glavnog cilindra
montiranog na upravljadu. Ovdje jedan klip
6eljusti na kojima su obloge. Nove deljusti lagano 6e podmazati vazelinom na kliznim povrSinama (naravno, nikako na tarnim oblogama) opet ih nataknuti na svornjake,
spojiti oprugama i udvrstiti novim osiguradima. Zatim 6e suhom krpom odistiti
unutraSnjost bubnja, paZljivo pregledati
tim da se
poneka ogrebotina
s
moZe
zanemariti ali da jade istro5ene povrSine treba popraviti. lli 6e dak biti preporudljivo zamijeniti bubanj. Bubanj se zatim zatvara, montira na kotad i tada pode5ava slobodan hod rudne ili noZne poluge, ovisno radi li se o prednjoj ili straZnjoj kodnici. Ve6 smo rekli
Dodavanje hidrauliEke tekucine C nakon ito ie skinut poklopac A sa cilindra B montiranog na upravljaiu. Nadolijeva se do oznake D.
da taj hod treba iznositi 3 mm odnosno 2 cm.
Mogu se, naravno, zamijeniti samo obloge,
a ne i deljusti. Pogotovu kada se deljusti
te5ko nabavljaju Sto je redovno sludaj kod starijih vozila. Ne smatraju6i taj postupak
destim. a preporuduju6i da ga svakako povjerite majstoru, opisali smo ga ukratko na crteZu 4.
Upozoravamo: nakon zamjene obloga kodnice ne6e odmah biti sasvim efikasne! Tek nakon otprilike 500 km voZnje sasvim 6e
se prilagoditi povr5ini bubnja i dati punu efikasnost kodenja. Tokom spomenutih 500 kilometara voZnje nisu preporudljiva oStra 60
lstro\enost tarnih ploiica lako se provjerava pogledom sprijeda na ieliusti disk-koEnice (A) i disk B. Ploiice C na izgled su u dodiru s diskom. Ploiice se zamjenjuju kada se istroie do crne ili crvene oznake D (detalj I ).
pokrenut rudicom pokre6e teku6inu pa se pritisak prenosi u drugi cilindar smje5ten u deljustima, pa odatle preko klipa na tarne uloske koji pritiskuju disk. Prednost disk pred bubanj kodnicom prije svega je u boljem hladenju, jer je disk sasvim izloZen strujanju zraka. Stoga se posljednjih godina na prednje kotade motocikla ve6e
kubikaZe, koji su pri kodenju podloZni vedim naprezanjima, montiraju disk-
-kodnice. Mnogi modeli imaju na prednjem kotadu dak dva diska Sto je pokazalo odlidne rezultate u pogledu postizanja kra6eg puta
zaustavljanja, a i veliku izdrZljivost narodito te5kim uvjetima voZnje.
u
a disk se o5tedivati do te mjere da ga treba zamijeniti. Da bismo izbjegli takve skupe posljedice bolje je redovno provjeravati tarne plodice, a to je vrlo jednostavno. Pogledamo li niz hrbat diska vidjet 6emo plodice koje se gotovo dodiruju s njim. Granica izmedu tarnog materijala i metalne podloge na samoj plodici oznadena je crnom linijom, a neki modeli imaju dak i prozordi6 koji se moZe otvoriti i provjeriti debljina plodice. Kada se tarni materijal stanji na dva milimetra treba ga zamijeniti. Jer, iako jo5 ima teoretski dovoljno materijala. temperatura kodenja smanjuje efikasnost djelovanja.
OdrZavanje U praksi se odrZavanje disk-kodnica svodi
samo na dvije operacije:
kontrolu
hidraulidke teku6ine u cilindru, montiranom na upravljad i provjeru debljina tarnih
plodica. Provjera teku6ine je vrlo jednostavna: valja samo pogledati da li je razina pala ispod oznake u cilindru. Medutim, ako treba dolijevati pazite da se ni5ta ne prospe jer je teku6ina takva sastava da kemijski napada gumu, lak pa i kromirane dijelove. Pri tom ne Stedite koriste6i moZda ve6 upotrebljavanu teku6inu uvijek dolijevajte novu. KoriStena teku6ina moie sadrZavati nedisto6e koje 6e ostetiti uredaje a i izgubila je dio svojih svojstava. Stoga kada primijetite da poluga ima prevelik >mrtvi hod< ili je treba dva-tri puta pritrsnuti da bi kodnica proradila kako treba, zaustavite vozilo i provjerite razinu teku6ine.
Da bi se zamijenile tarne ploiice treba najprije odviti matice A (det. l), odvojiti (det. 2) desnu
stranu (B) iel.iusti i izvaditi istroiene ploiice (C) kako je to pokazano strelicama te unutra ugurati klipi6.
Ako manjka odmah je dolijte. lma li je dovoljno znadi da kodioni krug negdje propu5ta Sto se lako pronade pregledom hidraulidnih vodova i spojeva ili pak u sistemu ima mjehuri1a zraka koje treba
istisntrti. Tarne plodice treba zamijeniti prije no 5to se istroSe toliko da disk izraden od delika ili neoksidiraju6e legure dode u dodir s metalnom podlogom plodica. Dozvolimo li da do toga dode moZemo odekivati ove posljedice: pri kodenju 6e nastajati prodorni metalni zvuk, efikasnost kodenja naglo 6e opadati,
Nove ploiice
A i B umetu se u
ieljusti
odnosno natitu na klip i zatim se ieljusti zatvaraju stezanjem vijaka E. Nakon toga montira se kotai. 61
samo jedna. Skinite kotad, odvrnite dva vijka prikazano na sa strane deljusti kako
Zamjena tarnih plo6ica
je
Odmah na podetku posla poduzet 6emo lednu mjeru opreza. Nova plodica ugurat 6e klipi6 koji je pokre6e dublje, a ovaj 6e pritiskom podi6i razinu hidraulidke teku6ine u cilindru na upravljadu. Budu6i da smo ga otvorili, teku6ina se moZe izliti i izazvati
posljedice koje smo prije opisali. Stoga
6emo iz cilindra najprije izvu6i
ne5to
teku6ine. lsto tako valja uvijek imati na umu
da nikada ne smijemo pritiskati
polugu
je kotad skinut s vozila. Kretanje plodica viSe ne6e ogranidavati disk pa 6e teku6ina lako iscuriti. Plodice se uvijek zamjenjuju u paru - nikad
kodnice kada
I Da bi se odzratile koinice skida se poklopac A (detali l) i na ventil B stavla cievtica C koia zavr*ava u staklenoj posudici D. Pritiskati na polu'
gu koinice
i
zatim otvotiti ventil (det. 2). U
staklenu posudu poiet te istiecati hidrauliika tekutina pomijeiana s miehuri6ima zraka.
detalju crreZa 7 i skinite desnu polovicu deljusti. lzvadite plodicu s lijeve strane, a zatim osigurad desne plodice pa i nju izvadite. Prije no Sto umetnete nove plodice premaZite ih vazelinom na povrSinama koje se dodiruju s klipom. Postavite plodice na odgovaraju6e mjesto, a desnu udvrstite novim osiguradem. Klipii gurnite unutra za oko 1,5cm i opet spojite deljusti pomo6u
dva vijka
i
vratite kotad na mjesto. Sada
treba polako zategnuti polugu kodnice sve dok se klipi6 ne dodirne s lijevom plodicom i obje dovede u dodir sa diskom. Na kraju
provjerite razinu hidraulidke teku6ine dolijte ako je potrebno.
i
Odzradivanje ko6nica S vremenom hidraulidka teku6ina gubi svoja svojstva, a ponekad se u njoj nakupi zraka u
sitnim mjehuri6ima koji ozbiljno umanjuju
djelotvornost kodnica. Tada
ih
treba
odzraditi. Na samim deljustima, obidno u blizini hidraulidkog voda, na6i 6ete ventil za
odzradivanje pokriven metalnom ili
gumenom kapicom. PaZljivo ga odvrnite i izvadite, a na to mjesto nataknite komadi6 prozirne plastidne cjevdice koja 6e dopirati do tla. Tamo podmetnite prozirnu staklenu posudicu kojoj kraj cijevi treba dodirnuti dno. Sada nalijte svjeZu tekudinu u spremnik na
upravljadu i nekoliko puta snaZno povucite polugu da bi se izazvao dim ve6i pritisak. Dok prijatelj drZi zategnutu polugu vi 6ete za
otprilike pola okreta odvrnuti ventil za odzradivanje, iz kojeg 6e podeti izlaziti teku6ina zajedno sa mjehuri6ima. Pumpajte i dolijevajte tekudinu sve dok izlaze mjehuri6i 5to 6ete lako pratitijer su i cjevdice i posuda prozirne. lskoriStenu teku6inu najbolje je bacitijer usprkos svoj paZnji u nju moZe upasti neka nedisto6a. Kada i s kraja cjevdice nestanu mjehuri6i moZete zatvoriti ventil i spremnik na upravljadu. rirr,i:tiiiil$ii:$"rltl$in$ii;'*iiSiiix-5.1:iii;"Sil:iiiiiil:
PoluZie
I
obloge
Gumene obloge razli1itih poluga iesto su pretjerano zapuStene, a o njima ovisi i precizan zahvat pojedine komande te siguran oslonac. A odr2avanje i zamjena zaista su jednostavni i ne zahtijevaju nikakve troikove. :;"kiFsFsli:$ii!:r..i:Ts#j$lt*i;4flffi;.:;isiiffisi"k:H{itigfiil::ffisrrffi,.
".;..
Malo se kada u prirudnicima i knjigama o motociklizmu posve6uje bilo kakva paZnja poluZju i njegovim oblogama. Bez razloga jer se o5te6uju dak i bez pada ili sudara. Dovoljno je da se gumene obloge uprljaju uljem ili na dugo budu izloZene jarkom suncu i velikim hladno6ama. Guma naglo propada pa nije ni dudo da najmanje polovica motocikla koji su danas u prometu ima gumene obloge u jadnom stanju, nesposobne da pruZe siguran oslonac baS kada je to najpotrebnije - na primjer kada vozad potraZi spas u dvrstom osloncu na pedala jer u brzoj voZnji ne moZe izbje6i neku vedu rupu na cesti. lsto se moZe re6i i za polugu pokretada (tamo gdje ne postoji elektridno paljenje), za polugu kodnice i oslonca za noge suvozada.
Stanje gumenih dijelova dak je i estetski vrlo vaZno. lma vozada koji nakon svakog puta
paZljivo odetkaju gume
i
premaZu ih
glicerinom i slidnim sredstvima, a potpuno zapostavljaju obloge na polugarha kojima je njega takoder potrebna. A bilo bi dovoljno malo vode i sapuna te premaz glicerinom da bi uvijek izgledale kao nove. Naravno, svaki gumeni predmet istro5it 6e se prije ili kasnije toliko da odrZavanje vi5e ne pomaZe. I kao Sto nam je sasvim jasno da
treba zamijeniti istroSene pneumatike tako bismo setrebali odluditi i na zamjenu obloga
razliditih poluga na motociklu. Ako se ne daju skinuti taztezat 6emo ih noZem i lako odstraniti ostatke. Odistit 6emo i ostatke ljepila, a kod starijih motocikla na6i 6emo moZda i rde pa je to prilika da se odstrani. U svakom sludaju, na poluzi ne smije ostati ni
Da bi se odstranile stare obloge najbolje je
razrezati ih o1trim noZem (A na detalju l). Nove obloge nataknut 6emo nakon ito smo ih iznutra premazali ljepilom (detalj 2).
Nove obloge ponekad se mogu rukom nataknuti na oii\tene poluge. Ako ne ide posluZit 6emo se drvenim ili plastiinim batom, a tek u krajnjem slutaju probuiit 6emo ih u toikama A da bi mogao izati sabijeni zrak.
traga pra5ine ili masno6e. Prstom 6emo razmazati tanak sloj ljepila na unutrasnjoj strani nove gumene obloge i navu6i je na mjesto. MoZda ne6e i6i lako pa 6emo se posluZiti drvenim ili plastidnim batom. No ako zbog unutra sabijenog zraka baS nikako
ne moZemo ugurati oblogu do kraja morat 6emo je na zatvorenom kraju probu5iti tankim izvijadem i nakon toga vi5e ne6e biti problema.
Za dobro djelovanje razliditih
komandi
potrebno je da se dosta paZnje posveti i oblogama u kojima se nalaze Zidane pletenice. Da se ne savijaju pod o5trim kutem, da nisu suvi5e dvrsto zategnute uz okvir te da, iznutra, budu dobro podmazane. 63
onih motocikla koji imaju uredaj za progresivno mijeSanje. Sto se tide zamjene
u mjenjadu ono je ve6 opisano u poglavlju o tom mehanidkom sklopu. Kod detvorotaktnog motora postoji obi6no samo jedan spremnik ulja koje podmazuje i motor i mjenjad. Samo kod rijetkih modela te su dvije funkcije podmazivanja razdvojene. ulja
tl0I0R
Zamjena ulja To je najjednostavnija operacija odrZavanja.
Jedino se treba pridrZavati uputa konstruktora o tome koliko najvi5e kilometara smije pro6i izmedu dviju zamjena
Podmazivanje
1
Kako se redovno zamieniuie ulie. VaZno ie zamijeniti i filtar.
Postoje velike razlike kod dvo odnosno U prvom sludaju
detverotaktnog motora.
motor se podmazuje uljem iz mje5avine koja
sluii i kao gorivo. Ovdje se
mqie
intervenirati nadolijevanjem ulja jedino kod
Usporedba dvotaktnog i ietvorotaktnog motora : crteZi 1 do 4 objainjavaju princip rada dvotaktnog motora. Situacija 1 pokazuje trenutak paljenja smjese u A. Gorivo ulazi u karter kroz otvor B sve dok ga klip C ne zatvori (situacija 2). Silazeci klip otvara drugi otvor D i potiskuje gorivo u prostor za izgaranje (situacija 3), potiskujuti istodobno izgorjele plinove van. Na posljednjem
crteZu prikazano je kako klip, nakon |to je zatvorio otvor D, sabija smjesu koja prethodi
ponovnom paljenju. Cetvorotaktni motor: usis 5, sabijanje 6, paljenje 7 i ispuh 8.
ffi ffi 64
':::r,ir:i,iill:l:l:rii:t:ri:i!::;:;:iti'iiijiiii"i,i!i:;;ii!iii$".'iiilii:,i;+i!!:, iiiilili:.it*;iiillii,,
ulja. Redovito. naravno. treba provjeravati i razinu ulja. Kod nekih motora to se dini pomo6u Sipke s oznakom, a kod drugih, 5to se vidi i na crteZu, pogledom. U sludaju da ulja nema dovoljno treba ga doliti. Ovdje je prilika da opovrgnemo dosta proiirenu famu da se ne smiju mijeSati razli6ite vrste ulja. Ulja odredene gradacije kao i multigradna bilo koje vrste mogu se mijeSati pod uvjetom da nose oznaku SE bez
ikakvih drugih slova i oznaka. Oznaku
SE
nose sva ulja za Siroku potro5nju 5to znadi da
se njihov sastav uklapa u medunarodne standarde. Kada se spremamo zamijeniti ulje najprije
Drugi je tip onaj smjeSten na dnu kartera i udvr56en sa detiri vijka koji drZe osnovnu plodu. U modernim tipovima motora filtar u svemu oponaSa automobilski pa se tu nalazi uloZak od specijalnog papira za filtriranje.
Da bi se zamijenio, karter se otvara odvrtanjem vijka izvijadem ili kljudem kojije obidno rebrasta oblika da bi se olakSalo
hladenje ulja. Nakon odvajanja brtve koju je preporudljivo zamijeniti vadi se element za f iltriranje. Svaki put kad se taj dio zamjenjuje s njim iz motora iscuri i manja koli6ina ulja
pa 6e u takvom sludaju trebati ne5to vi5e novog ulja nego kada se filtar ne mijenja.
6emo dobro zagrijati motor (treba se provozati najmanje deset kilometara), podi6i ga na oslonce i skinuti gornji 6ep. Odozdo 6emo podmetnuti neku posudu i otvoriti i donji dep. Kada ulje istede iskljudit 6emo paljenje i dva-tri puta pritisnuti polugu za paljenje. Nakon toga motocikl treba zanjihati i bodno. Kada smo sigurni da je sve ulje iscurilo dobro 6emo odistiti donji
atrl
i
dep jer se na njemu sakuplja prljavStina, a kod novih motora i metalni djeli6i. Kada zatvorimo donji otvor nalit 6emo u motor todnu kolidinu ulja koju
otvor
propisuje proizvodad. Ako treba upotrijebit 6emo posudu s oznakama. Nakon toga provjerit 6emo razinu ulja pomo6u Sipke ili
i zatvoriti dep. Nekoliko puta pokrenemo polugu za paljenje i tek potom
okom
ukljudimo paljenje. Motor neka
Da bi se provjerila razina ulia treba izvuCi Sipku A pomoCu Eepa B ili, kao na detaliu 2,
odvrnuti 6ep C da
bi se okom
provierilo
odgovara li razina ulja oznaci D.
radi
nekoliko trenutaka na najmanjem gasu da bi se ulje dobro rasporedilo bez opasnosti od zaribavanja.
Zamjena filtra Proizvodad daje upute i o razmacima u kojima treba zamijeniti filtar ulja. lma ih razli6itih vrsta i karakteristika. Na crteZu 3 prikazani su uobidajeni tipovi. Neki od njih
(npr. HONDA) imaju dijelove koji se zamjenjuju, a drugi se obnavljaju ili naprosto peru u kupkama od ulja i benzina. Tafiltar koji se nalazi na dnu spremnika ulja dovoljno je odvrnuti dep A i izvaditi cjedilo.
Da bi se zamijenio filtar treba: (1) odvrnuti iep A i izvuti filtar B. lli (2) odvrnuti viike C,
skinuti
ploiu D i filtar E. Konatno,
na
modernim motorima (3) odviti F, skinuti korito motora (karter) G i zamijeniti dio H. 65
Paljenje Svjedice i prekidai s platinskom dugmadi kritiina su mjesta koja uvijek treba drZati pod kontrolom. Pode1avanje momenta paljenja. Uredaj za paljenje zajedno sa rasplinjadem odgovoran je za oko 90 posto kvarova koji od motoriste dine pje5aka. O odrZavanju i popravku rasplinjada bit 6e govora kasnije.
No Sto se paljenja tide, odekuju nas
objainjenja koja mogu biti prilidno sloZena, pogotovu za one koji se prvi puta s njime susre6u.
Svje6ice Ako ne uspijemo upaliti motor, a provjerili
dok je za dovodenje razmaka na propisanu
mjeru potreban mjerni listi6. Ako
Ako, dakle, motor ne pali odvrnut 6emo svje6icu posebnim kljudem, prisloniti je metalnim dijelom uz glavu motora i uklju6iti
pokretad. Ako je svje6ica
u redu i dovod prekinut, nije izmedu elektroda 6e struje skakati iskre. Ako se ne pojave treba promijeniti svje6icu. Ako nito ne pomogne provyerit 6emo dovodni kabel, pogotovu njegove spojeve sa razvodnikom paljenja
1
svje6icama. One se sastoje od valjkastog metalnog dijela koji ujedno preuzima ulogu jedne elektrode, a navoj sluZi za uvrtanje u
Svjee
koja 6e na izdancima elektroda prouzroditi
ica: I ispravna, 2 za zamjenu zbog istroienih elektroda A, pukotina u izolaciji B. tToplar svjecica 3 s dugaikim izolatorom C i hladnau 4 s kratkim izolatorom D. CiStenje svjetice 5 iglom E i metalnom ietkicom F. Razmak elektroda 6 provjerava se mjernim listicem
G.
.A
iskru za paljenje smjese benzin-zrak. Jedan
od zadataka svje6ice jest da pri temperaturi od otprilike 2000 stupnjeva celzijusa, kolika vlada u komori za sagorijevanje u trenutku izgaranja, prenese toplinu na glavu motora i na taj nadin pripomaZe hladenju elektroda jer bi inade postojala opasnost samopaljenja. Da bi svje6ica besprijekorno djelovala, treba biti dista Sto se provjerava svakih 5000
a mijenja nakon 10.000 km. Postoje tzv. tople i hladne svje6ice. Prve ne odaju mnogo topline pa im je zato izoliraju6e tijelo dulje. Hladne svje6ice brzo prenose toplinu pa im izoliraju6e tijelo moZe biti kra6e. Za pojedini motor potrebna je prijedenih kilometara,
odgovaraju6a svje6ica Sto 6e konstruktor uvijek naznaditi u svojim uputama. No. bile one tople ili hladne treba ih kontrolirati i 6istiti; pogotovu od ostataka izgaranja koji su se nakupili na elektrodama te podesiti razmake elektroda. Pri diS6enju posluZit 6emo se nekom iglom i 6elidnom detkicom 66
i
indukcijskim svitkom (bobinom). Ako je izolacija o5te6ena zamijenite vodid ili ga bar dobro za5titite izolir-vrpcom. Posjedujete li motor sa viSe cilindara, a nijedna svje6ica ne baca iskru, gre5ka je, sasvim sigurno negdje drugdje u elektridnom sistemu.
smo da ima goriva. najprije 6emo se posvetiti
glavu motora. Drugi dio svje6ice je od keramike kroz diju sredinu prolazi druga elektroda. Keramika mora biti u stanju izolirati struju napona 10 do 20.000 volti
su
elektrode istro5ene ili napuknuto keramidko tijelo, svjedicu treba zamijeniti.
# .A
#
Prekidad s platinskom dugmadi Primarni elektridni krug koji u svje6icu dovodi struju za paljenje zatvara prekidad kog najde56e nazivamo platinama. To je stoga 5to se nekada zaista radilo o dva vijka sa glavicama od platine. Ako smo dakle ispitali i vod i svje6ice te zakljudili da je sve u
redu, uzrok zastoja mogao
bi biti
na
platinama kojima su se kontakti ili uprljali ili se toliko istro5ili da se vi5e ne otvaraju. Prljavdtinu iemo odistiti suhom krpicom, a nagorjele ostatke skinuti vrlo f inom turpijicom nakon dega treba provjeriti da li
razmak kontakata odgovara onome u uputama proizvodada motora (obidno 0,4 milimetra). lzvijadem se okre6e poseban vijak za podeSavanje, a rezultate provjeravamo mjernim listi6em. Ako itada izostane iskra treba provjeriti platine na kojima 6emo eventualno o5te6enje ili lom lako
Podeiavanje otvora platinske dugmadi I
A s izvijatem B uz provieru listicem C. Detalj 2 pokazuje dugmad
preko vijka
ispravnog oblika D, istro\enje E, nakrivljenost F i neiistotu G.
uoditi i zamijeniti ih novim. Ako su platine u redu, a iskre i dalje nema na redza provjeru dolazi kondenzator. Ukoliko njegova zamjena ne dade povoljne rezultate vjerojatno se ispraznio akumulator Sto se najlak5e provjerava pritiskom na sirenu. No. i kada imamo iskru motor se ne mora pokrenuti. To znadi iskra skade ali u da je nastao pomak u tazi
krivi das.
-
Za Dovodenje u fazu Kod motocikla pretpaljenje je jedno od najosjetljivijih pitanja u sistemu paljenja. lskra treba izbiti prije dosizanja klipa do
podeiavanje pretpaljenja danog u
milimetrima (detalj 1) treba nasloniti mjerilo A na klip B u GMT. Zatim (u 2) klip spustiti na DMT, a klizat mjerila za predvidenu vrijednost pretpaljenja.
gornje mrtve todke (GMT) da bi se mje5avina benzin-zrak upalila u trenutku kada klip zapodne svoj put prema dolje. Budu6i da se vrijeme paljenja smjese ne mijenja, treba mijenjati moment izbijanja iskre. Ako se motor brZe okre6e, iskra se mora paliti ranije. Kod dvotaktnog motora takve promjene nisu potrebne, jer u cilindru zaostaje izvjesna kolidina izgorjelih plinova, koja usporava proces izgaranja. Da bi se pretpaljenje todno podesilo valja precizno odrediti gornju mrtvu todku GMT, tj. najvi5u todku koju klip dostigne u svom kretanju cilindrom. Kod dvotaktnog motora postoji samo jedna GMT jer pri svakom okretaju imamo samo jedno paljenje. Kod
Pretpaljenje odgovara poloZaju u kojem klip, kreCuci se prema gorc, dotakne mjerilo (1). U tom iasu (2) platinska bi se dugmad trebala
razdvojiti. Ako se to ne dogodi potrebno je podeiavanje.
67
detvorotaktnog motora dvije su GMT ali je zanimljiva samo ona u odnosu na koju. na kraju ciklusa sabijanja, dolazi do eksplozije. Nije teSko odrediti GMT kod dvotaktnog
motora
dovoljno
je
skinuti glavu
i
pogledati hod klipa. Svje6ica se moZe i odvrnuti (kako se to din i kod detvorotaktnog motora) i u otvor gurnuti metalna 5ipka. Pokrenemo li osovinu pomo6u poluge za paljenje mo6i 6emo ustanoviti kada je dostignuta GMT. Ve6ina motocikla ima na zama5njaku oznadenu GMT.
Odrediv5i GMT treba odrediti trenutak paljenja tj. trenutak kada se platinska dugmad odvaja. Medu dugmad ugurat 6emo mjerni listii debljine 0,04 mm. Smjesa se zapali u trenutku kada se dugmad toliko rastvori da se listi6 lako izvude. No, bez
Za odredivanie pretpaljenja treba bateriiu A od 4,5 volti pomo|u Zaruljice B. iica C i Stipaljki D i E povezati na masu i pokretni krak platinskog prekidata F.
imalo pote5ko6a moZemo naPraviti
instrument koji 6e nam to precizno pokazati (crteZ 5 i 6). Radi se o malom strujnom krugu kojeg dini plosnata baterija od 4,5
volti i odgovaraju6a 2aruljica. Sa Stipaljke spajaju se
na prekidad
i
dvije
masu.
Zaruljica 6e se ugasiti u dasu kada se platinska dugmad razdvoji prekidajudi tako strujni krug. A to je, ujedno i trenutak paljenja.
Budu6i da smo ustanovili GMT i trenutak otvaranja prekidada, treba ih samo uskladiti. Na motociklima je gotovo uvijek oznadena i todka pretpaljenja. Ako je taj trenutak todan, platinska dugmad mora se otvoriti kada se oznaka na zamaSnjaku poklopi s oznakom na karteru. Ako se dugmad otvara ranije ili kasnije treba otpustiti vijke koji udvr56uju plodu na kojoj su prekidadi i zakretati je u oba smjera sve dok se dugmad ne bude otvara'la u pravom trenutku, tj. kada se obje oznake poklapaju. Nakon toga vijke treba opet zategnuti. Ako. medutim, ne pronadete oznake treba ih potraZiti u uputama. Tamo je pretpaljenje dano milimetrima ili
u
stupnjevima.
Ako su oznake u milimetrima svje6icu
i u
odvrnite
otvor gurnite pomidni dio
pomidnog mjerila sve dok se ne osloni na klip, doveden u GMT. Zatim spustite klip u donju mrtvu todku (DMT), a pomidni dio
mjerila spustite za vrijednost pretpaljenja prema uputama iz knjiZice. Vra6ajte sada klip prema gore odekujudi trenutak kada 6e 68
Provjeravanje poiinjemo okretanjem moton rukom. Kada se dugmad A razmakne prekida se strujni krug i Zaruljica B gasi. To je trcnutak kada napon iz indukcijskog svitka (bobine) izaziva iskru na svjecici.
dota6i klizno mjerilo. Upravo u tom dasu moraju se otvoriti kontakti prekidada. Ako se to ne dogodi, nosad prekidada paljenja okre6ite sve dok se kontakt ne bude otvarao u pravom trenutku. Ako je u uputama vrijednost pretpaljenja dana u stupnjevima, tada treba na prozirni papir precrtati ili fotokopirati kutomjer objavljen na 93. stranici i na njega nanijeti podatke iz uputa (pretpalienie. otvaranje ventila. zatvaranje ventila) i zatim ga zalijepiti na komad kartona. Kroz sredinu se izbu5i rupa i natakne na osovinu motora te pridvrsti pomo6u matice. Sada se motor okrene u GMT, a na karteru oznadi mjesto
koje odgovara oznaci od 0'na kutomjeru. Sada je lako ustanoviti koliko je stupnjeva
razlike od trenutka otvaranja kontakata prekidada do GMT. Kod vi5ecilindridnih motora nema velikih razlika u postupku, a princip je isti. Kod dvotaktnih dvocilindridnih motora potreban je po jedan prekidad za svaki cilindar jer do paljenja dolazi nakon svakih 360'. Dakle, jedan prekidad moZe posluZivati samo jedan cil i ndar. Kod dvoci li ndridni h detvorotaktnih motora dovoljan je samo jedan prekidad paljenja. Platinska se dugmad otvara jednom na dva okreta motora tj. na svakih 720". Bududi da se dugmad moie otvarati samo svakih 360" jedan 6e kontakt mo6i posluZivati oba cilindra. Kada se podesi
pretpaljenje jednog cilindra automatski se pode5ava i drugi.
#
lEE
@@
Ploia kutomjera A izrezuje se (l ) i zalijepi na karton ili Sperploiu te priivrsti na zamainjak. Ako je mogute tako da 0" odgovara gornjoj mrtvoj toiki (2). U trenutku odvajanja dugmadi moie se u stupnjevima oiitati vrijednost pretpaljenja (3).
Neki vi5ecilindridni motori sa 4 ili 6 cilindara imaju sistem paljenja kao kod automobila pomo6u indukcijskog svitka (bobine) i razvodnika paljenja. I u takvim sludajevima dovoljno je podesiti paljenje jednog cilindra. dok 6e se ostali automatski podesiti.
Automatsko pretpaljenje Promjenljivo, automatsko pretpaljenje ne moZe se primijeniti na dvotaktni motor alije prijeko potrebno za detverotaktni. Radi se o uredaju koji zamjenjuje poluZicu koju su na upravljadu imali stari motocikli. Kontakti su
preko opruZica povezani s rotiraju6im utezima. Pri pove6anom broju okretaja motora pove6ava se i centrifugalna sila. utezi se razmidu i preko opruZica podeSavaju
moment pretpaljenja. Svi motori imaju
najmanju i najve6u vrijednost pretpaljenja. Najmanja, nazvana podetnom (statidkom) odgovara potpunom zaka5njenju jednog pretpaljenja i jednaka je pretpaljenju o dijem smo pode5avanju do sada razgovarali. Za pode5avanje automatskog pretpaljenja najprije treba namjestiti podetno pretpaljenje i zatim provjeriti da li najve6e pretpaljenje
odgovara predvidenoj vrijednosti.
Na
primjer. ako u knjiZici vozila za automatsko pretpaljenje stoji vrijednost 4'-35" tada treba pomo6u kutomjera podesiti platinsku dugmad da se otvara 4' prije GMT, a zatim
Stroboskopska svjetiljka
A
povezana
sa
svjecicom B i masom C waustavljat svojim blijeskom uvijek istu toiku na zamaSnjaku, tj. na kutomjeru pa se moZe uporediti s oznakom na karteru.
sasvim razmaknuti rotiraju6e utege od njihova centra i provjeriti da li se dugmad otvara 35'prije GMT.
Stroboskopska svjeti ljka Ova je svjetiljka s argonskom Zaruljom povezana na masu i na elektridni provodnik koji
spaja svje6icu s indukcijskim svitkom (vidi
crtez 8). Argonska zarulja moZe emitirati vrlo kratke ali dovoljno jake bljeskove svaki put kada primi elektridni impuls. A on se javlja svaki put kada na svje6ici izbije iskra. Blijesak stroboskopske svjetiljke >>zamrzava<< 69
izvjestan poloZaj zamaSnjaka u odnosu na
karter. To znadi da usporedni bljeskovi osvjetljavaju uvijek istu todku zamaSnjaka pa se mogu uoditi oznake pretpaljenja. Ako je motor pode5en kako treba oznaka na zamaSnjaku poklapat 6e se uvijek s oznakom na karteru. Ako ne, trebat 6e izvr5iti pomak kako je ve6 redeno. .,],,+.r,:irihii.
iii.i,{$$1i*".ilid;?.1t'
i,:,r, ::iii!ri
:;:. i:'gF..:
SJ::: .;:,1::': :i.:;i:'i1'
"
,
:". r;:i:'i:j"
perature i >udarce< eksplozije.
plinovi izjedu obrub ventili propuStaju te se gubi kompresija. Da bi se brtve popravile treba ventil i njegovo sjediSte ispolirati specijalnom brusnom pastom. Usisni ventil ima ve6i oromier od ispu5nog jer su plinovi nakon eksplozije pod visokim pritiskom pa brZe izlaze te im je potreban manji presjek kanala.
ventila i njegovo sjedi5te pa
Razvodni mehanizam stavlja se u fazu ve6 u tvornici pri sastavljanju motora. Ako se tu ne
dine nikakve intervencije, razvodenje 6e ostati savr5eno sve dok se ne istroSe bregovi na bregastoj osovini. Dovodenje razvoda u f azu nije stoga operacija redovnog odrZavanja ved prije svega dolazi u obzir kada se zbog generalne popravke motor mora otvoriti. Evo zbog dega, pogotovu kod modernih motocikala, kod kojih je dinamidka ravnoteZa mnogo dsjetljivija no kod starinskih konstrukcija, treba mnogo paZnje posvetiti problemima ventila, posebno pode5avanju. Govorimo, naravno, o detverotaktnom Poznaje
dvotaktne motore traZit 6e na njima ventile
- ali ih nede na6i. Ventil je nalik na vrlo izduZenu gljivu. a sastoji se od stabla i pedurke ili glave. U pravilu na svaki cilindar dolaze po dva ventila. Jedan otvara i zatvara otvor za dovod smjese, a drugi obavlja istu funkciju na otvoru za ispuStanje sagorjelih plinova. Ventili su podvrgnuti izuzetnim optere6enjima prije svega zbog vrlo visokih temperatura. lspu5ni plinovi, na primjer, zagrijavaju
glavu ventila na oko 800'C koja poprima tamnocrvenu boju. Kritidno mjesto na ventilu je obrub koji prianja uz rub otvora kojeg mora savr5eno zatvarati i pod izuzetno visokim pritiscima. Radi za5tite oblaZe se spe70
.. ; '.
S vremenom, medutim,
Podeiavaniem ventila spredava se pregrijavanje motora i gublienie snage.
tko ne
paljenja.
cijalnim legurama, otpornim na visoke tem-
Razvodni mehanizam
motoru. Samo. onaj
Stroboskopska svjetiljka korisna je i kod automatskog pretpaljenja kada, pove6avaju6i do maksimuma reZim okretaja motora, moZemo provjeriti i maksimalno pove6anje pretpaljenja. Stroboskopska svjetiljka je neizbjeZna nadopuna kutomjeru u sludaju kada na motociklu nema nikakvih oznaka pret-
Pri podeiavaniu ventila treba skinuti iep A (l ) ili poklopac (2). Odvrnuti maticu za uivr1fenie B,
pritegnuti
iti otpustiti viiak C miereti
v9llEinu
slobodnog hoda miernim listitem D. Vidliive su opruge ventila E, klackalice F i podizaii G
Ventil se otvara tako da brijeg na bregastoj osovini pokre6e podizade, ovi pak klackalice koje djeluju na ventil. Kada tog pritiska nestane, snaZna spiralna opruga smje5tena
oko stabla ventila vra6a ga u zatvoren poloZaj. Jedini izuzetak je prisilno zatvaranje koje je takoder izazvano pokretom poluZja. Ako se pretjera u broju okretaja motora, opruga ne moZe dovoljno brzo zatvarati ventil, nije dovoljno jaka da savlada tromost ventila. Posljedice? Najprije
karakteristidno lupanje ventila
koji
u
krajnjem sludaju mogu dotaknuti ili udariti o klip uz odgovaraju6e te5ke posljedice. lzmedu ventila i klackalice postoji zradnost
koju treba podesiti dok je motor hladan i miruje. Jer, ako se motor zagriie dijelovi se rasteZu i zradnost nestaje. Ako je pak zra6nost premalena, ventili nikad ne6e dobro zatvarati, a motor posti6i punu djelotvornost, da i ne govorimo o tome da 6e plinovi izgaranja jednostavno spaliti ventil. Evo za5to treba sa najve6om paZnjom pode5avati slobodni hod.
Zradnost izmedu ventila klackalice
i
Da ventili nisu podeSeni kako treba najlakie 6emo primijetiti ako se motor pregrijava ili ako gubi snagu. No prije no 5to se odludimo
da krivicu pripiSemo ventilima ipak 6emo pregledati rasplinjad, paljenje i podmazivanje.
Da bismo provjerili ima li ventil preveliku u odnosu na klackalicu, izmjerit 6emo kompresiju motora. lskljudimo paljenje, provjerimo sjedi li svje6ica dvrsto na svom mjestu, otvorimo do maksimuma komandu gasa i nogom pokrenemo polugu pokretada (anlasera). Ako se pri tom osjeti da je potreban manji napor no inade, moZe znaditi da je slobodan hod ventila prevelik pa je time smanjena kompresija cilindra. zradnost
Mogude je, medutim, da se radi i o raskinutoj opruzi ili je jedan ventil stalno otvoren zbog premale zradnosti. Sve u nadi da je potrebno samo pode5avanje zradnosti, specijalnim kljudem skidamo svje6icu. Kompresija na taj nadin potpuno
nestaje pa se na polugu pokretada moZe djelovati snagom samo jedne ruke. Kada se
uvjerimo da je motor sasvim hladan - jer se slobodan hod ne moZe podeSavati niti kada je blok motora mlak moZemo pristupiti poslu. Pomo6u pokretada klip dovodimo u GMT, provjeravaju6i to oznakama na zama5njaku i karteru ili. ako ih nema, na jedan od ve6 opisanih na6ina. Sada se skida poklopac ventila. Kod ve6ine motora i ventil i klackalice vidljivi su i pristupadni. U uputama pronadite potrebne vrijednosti zradnosti izmedu ventila i klackalice. lzaberite odgovarajudi mjerni listi6 i ugurajte ga izmedu kraja ventila i klackalice. Ako je zradnost premalena, listi6 se ne moZe uvu6i. Ako je prevelika, ostaje prostora i nakon ulaska listi6a.
U oba sludaja potrebno je
podeSavanje.
Maticu koja udvrS6uje vijak za podeZavanje odvrnite i okre6ite u potrebnom smjeru sve dok mjerni listi6 ne pokaZe da je slobodni hod todno pode5en. Listi6 mora ulaziti i izlaziti tijesno ali bez napora. Kada ste zado-
voljni pode5avanjem, izvijadem pridrZite vijak i zategnite maticu za udvr56ivanje. Prije no Sto stavite poklopac ipak listi6em provjerite nije li do5lo do promjene zradnosti. Ni na jednom motociklu zradnost svih ventila nije jednaka. Svaki treba biti pode5en posebno, prema uputama iz knjiZice za odriavanje vozila. Taj posao nije teZak ali ga treba obaviti precizno. Posebno kod motora s vi5e od dva ventila po cilindru (na primjer dva za usis i dva za ispuh). U tom sludaju izmedu svih ventila treba vladati savr5ena uskladenost.
Nikad nije pretjerano inzistirati na todnoj podeSenosti ventila. Ako se poremeti, kutovi
otvaranja
i zatvaranja ventila se mijenjaju.
LoSe podeSavanje moZe, osim toga izazvati
pretjerano tro5enje pojedinih dijelova pa i lom podizada ventila ili klackalica. Ne treba
se medutim zabrinjavati ako se pri
radu
motora, dok joS nije dovoljno zagrijan duju dosta jaki zvukovi ventila, klackalica itd. Oni, naprosto jo5 nisu zagrijavanjem postigli
dimenzije normalnog rada. Kada se ugrade novi ventili ili opruge ili su pak obru5eni ventili i njihovi dosjedi treba voditi raduna da je za bududi dobar rad motora nuZno >uhodavanje< da bi se pod-
jednako istro5ili i prilagodili. Stoga ih ne treba odmah podvrgavati naporima. 71
ead i manii zahvati Skidanje iadi, namieitanie novih brtvi' zamjena nekog diiela i iiS1enie motorc zahvati su koii zasluZuiu punu paZniu. -. i':: :
.'
Da bismo odstranili ostatke iadi s dvotaktnog
Skidanje nakupina ostataka izgaranja dobro je poznato svim vlasnicima dvotaktnih motora. O demu se radi? O uklanjanju svih pougljenjenih ostataka sa dela klipa i glave cilindra koji su nastali kao posljedica izgaranja mje5avine benzin-ulje kojom se pokre6u dvotaktni motori. Kako do toga dolazi? Kod motora gdje do mije5anja dolazi ve6 u spremniku, postotak ulja mora biti toliki da garantira dobro podmazivanje i u najteZim uvjetima voZnje, tj. kada su unutarnji dijelovi motora podvrgnuti pove6anim temperaturama i velikim optere6enjima. No takvi ekstremni uvjeti pojavljuju se moZda samo 5 do 10 posto od prijedenog puta. Znadi, samo malen dio ulja vr5i svoju pravu namjenu. Ostatak izgara ali ne sasvim pa postaje katalizator drugim sagorjelim i nesagorjelim ostacima koji se nalaze u benzinu. Ta je pojava prisutna iako u mnogo manjoj mjeri i kod dvotaktnih motora sa stupnjevanom mje6avinom. To su oni motori kod kojih se benzin i ulje mije5aju u posebnim spremnicima u trenutku rasplinjavanja u odnosu koji diktiraju temperatura i broj okretaja motora. Stoga, povremeno treba ukloniti ove ostatke izgaranja koji prljaju motor i u mnogome smanjuju njegovu djelotvornost. ead prekriva prije svega pe6urku ventila, otvore ispuha, unutra5njost glave cilindra, ispu5nu cijev i priguiivad. Posljedica je slabije hladenje motora, pojava samopaljenja i smanjenje izlaska sagorjelih plinova, dime se u znatnoj mjeri smanjuje djelotvornost motora.
72
motora, moramo izvaditi sviecicu A, odviti vijke B i skinuti ispu\nu ciiev C. Zatim skidamo glavu D te cilindar E s koiuliicom F i brtvom G. Ostatke tadi sada odstranimo.
Na detalju I prikazana ie glava dvocilindriinog motora odozdo, a na detaliu 2 glava sa koiutjicom cilindra. Otvori koie treba oiistiti oznateni su strelicama. Klizne povrSine ne smiju se tistiti odviiatem.
Da bi se dvotaktni motor oslobodio dadi treba odvojiti ispuSnu cijev. skinuti glavu koju obidno drZe detiri matice te cilindar' eistom krpom obavijte klipnjadu malo ispod njena udvr56enja na klip i pokrijte otvor koji vodi u karter kako otpaci ne bi dospjeli u unutraSnjost motora i kasnije o5tetili fine pogonske dijelove. Sada je potrebno samo strpljenje. Alatom koji ne smije biti ni suvi5e tvrd, a niti pretjerano oStar, treba odstraniti ostatke izgaranja koji su ponekad vrto kruti. eestose u tu svrhu koristi izvijad, no mnogo bi bolje odgovarao savitljivi lim npr. no2aza rezanje
papira, zaobljenih krajeva. eelo klipa ventil
i
rubove otvora treba paZljivo ostrugati pazeli da se ne zarele metal. Tnaju|i da 6e se dad
opet nakupiti nakon nekoliko stotina kilometara voZnje moZemo se zadovoljiti ovakvim zahvatima. Medutim, onaj tko Zeli i6i do kraja koristit 6e nakon struganja i vrlo fini stakleni papir, paze6i pri tom da pra5ina ne dospije u karter. Pri di56enju ispuSne cijevi nije potreban toliki oprez. Najbolji i ujedno najgrublji nadin je da se nabavi komad bodljikave Zice (one za ograde) i da ga se provladi kroz cijev sve dok se dobro ne odisti. Prethodno valja
demontirati priguSivad. I njega treba odistiti drastidnim metodama. Najbolje je zagrijati ga plamenikom i kada je vrlo vru6 lagano ga, svuda unaokolo lupkati deki6em ili. bolje, drvenim batom. ead koja
je
plamenom joS jade ukru6ena, lomi se
dosta lako. Za di56enje perforiranih dijelova koristi se, dok je prigu5ivad joS topao, jaka, Zidana detka.
Kako napraviti brtve Dobar je obidaj da se svaki puta pri otvaranju
motora zamijene i brtve. One stare, koje su ve6 otvrdnule, sigurno su o5te6ene razdvajanjem dijelova motora. S obzirom da nisu jeftine, nema razloga da ih ne izradimo sami. Materijal koji je za tu svrhu potreban
nije skup, a niti nedostupan
-
snim. Taj premaz moZe pomo6i uvijek kada
propu5taju metalni spojevi ili brtve.
Zamjena kl ipnih prstenova Ovi se prstenovi vrlo brzo troie, pogotovu kod dvotaktnih motora kod kojih je podmazivanje sve prije no savrSeno. Njihova zamjena ne bi trebala predstavljati poteSkode vlasnicima motocikla. lpak, pri tom je
poslu potrebna izvjesna paZnja da se ne osteti utor na plastu klipa u koji se prsten ulaZe. Najbolji nadin skidanja starih prstenova je da se pod njih podvuku trake tankog bakrenog lima i zatim se prstenovi povlade prema delu klipa. Na isti nadin navuku se novi. Upozorenje: Budu6i da su prstenovi na
jednom mjestu rasjedeni kako bi se mogli Siriti i stezati , pazite da na klipu ti presjeci ne budu jedan iznad drugoga jer 6e se time, odigledno stvoriti ravan put za izlaz sabijenih plinova pa 6e do6i i do gubitka kompresije. Sre6om, u ve6ini sludajeva u utorima za prstenove postoje izbodine koje odreduju poloZaj rasjeka svakog pojedinog prstena. Takvih izbodina obidno nema u detverotaktnim motorima pa se na to ne smije zaboraviti. Medutim, kod detverotaktnih motora prstenovi se zamjenjuju mnogo rjede, a kada se i mijenjaju znadi da je istro5ena stijenka
cilindra te ih treba odnijeti na popravak specijaliziranu radion icu.
u
papir za
crtanje i pluto odgovaraju6e debljine. Oblik brtve moZe se prenijeti na dva nadina: dva ilitri lista papira, ili dak i pluto poloZise na povr5inu gdje 6e do6i brtva. Gumenim deki6em lagano udaramo po rubovima otvo-
ra dok o5tar rub metala ne izreZe papir. Dobiveni oblik treba dotjerati Skarama. Drugi nadin je premazivanje metalne povrSine vazelinom. Ako na nju poloZimo papir ili
pluto ostat 6e todan otisak budu6e brtve. Sada se ve6 mogu nabaviti i posebne paste nazvane >hermetik<. Dobro 6e do6i bilo da koristimo nove brtve ili ponovno ugradujemu staru. PremaZemo li ih hermetikom on 6e su5enjem otvrdnuti i spoj udiniti nepropu-
ei56enje motora Kod bilo kog zahvata na motoru od izuzetne je vaZnosti disto6a u poslu. Ako se toga ne pridrZava i dobar mehanidar moZe nakon zavr5ena posla prouzrokovati velike Stete, sve do zaribavanja motora. Dovoljna je jedna tvrda destica u zupdanicima ili izmedu
stijenki klipa i cilindra. Stoga pokrivajte i duvajte od prljav5tine sve otvore. I ne samo to. Kada god neki dio demontirate iskoristite priliku da ga dobro odistite u mje5avini nafte i benzina i zatim dobro osuiite nakon temeljita ispiranja u vodi.
73
je gotovo sasvim zatvorena, a do mije5anja dolazijednim posebnim krugom. Mali otvor zazrak smjeiten je odmah iza zaklopke, gdje se nalazi i rupica za dovod benzina. Poseb-
Rasplinjad
nim vijkom slobodna hoda ta se smjesa moie regulirati. Kada se zaklopka otvara i pojada rad motora, smjesa slobodnog hoda suviSe je beznadajna da bi naru5avala ravno-
teZu smjese koja se podinje formirati u glavnom tijelu rasplinjada. Kolidina goriva
Rijet je o vrlo sloZenom uredaju koji zahtijeva stalnu paZnju i dobro odrZavanje. :ri!liit",:ii"iii.:iif.*l{ii?li1ffi,i,iffi *-!i-H*S:-
-lffi
;i
Odnos izmedu zraka i benzina u mjedavini koja bitrebala sagorijevati u cilindru motora je 15:1 . To znadi: 15 dijelova zraka na 1 dio benzina. A da bi ta mje5avina izgarala kako treba mora biti savr5eno izmijeSana pri demu je i benzin u plinovitu stanju. To se postiZe raspr5ivanjem u minijaturne kapljice koje pak imaju, sve zajedno, tako veliku povr5inu da benzin odmah isparava. Rasplinjad je prilidno sloZen uredaj i sastoji
se od tri dijela: tijela, londi6a (komore)
i
filtra. Objasnit 6emo samo njegovu osnovnu konstrukciju. Najprije valja zamisliti cijev; na jednoj strani otvorenu, a na drugoj utaknutu u glavu motora. Na toj se cijevi sa strane
koje 6e biti zastupljeno u mje5avini, odredena je glavnom sapnicom, konidnom iglom udvr56enom na leptiru i raspr5ivadem. Kolidinu zraka odreduje zaklopka.
Potraga za kvarom Rasplinjavanje u motoru motocikla podloZno je dvjema osnovnim neispravnostima: mjeiavina moZe biti ili suvi5e bogata ili
suvi5e siromaSna. Kako odrediti prvu? lz ispuSne cijevi izlazi crni dim, pri ve6im brojevima okretaja motora radi neujednadeno, a na svje6ici se skupljaju obilne naslage 6adi. Siroma5na smjesa moZe se ustanoviti povratom plamena, neujednadenim radom pri malom broju okretaja, pregrijavanjem
motora, te dinjenicom da motor bolje radi ako gas nije do kraja otvoren ve6 dak i
nalazi rupica odakle pritjede benzin iz spremnika. Kada, u cilindru zapodne ciklus usisavanja, klip kroz tu cijev povladi zrak i benzin. Snagom struje zraka benzin se rasprSuje i ishlapljuje; pomijedan sa zrakom
djelomidno zatvoren. Uzroci lo5e doziranoj smjesi mogu biti: dotok goriva (provjerite jesu li sve sapnice i kanali disti), gubitak zraka na mjestu udvr56enja rasplinjada uz motor, prevelika zrad-
daje eksploviznu smjesu koju, u cilindru, pali svje6ica. To je samo princip, dok je u praksi sve znatno sloZenije. Benzin ne dolazi direktno u struju usisanog zraka ve6 u posebnu komoricu u kojoj se odrZava njegova stalna razina
njada kao 5to su leptir, igla itd. lste posljedice mogu nastati ako nema filtra za zrak ili je
nost izmedu vodice i usisnog ventila te istro5enje ili kvar pojedinih dijelova raspli-
pomo6u plovka na dijem je vrhu igla. Kada
uprljan. Tko mnogo i daleko putuje mora imati na umu i utjecaj visine. Naime, Sto se motocikl penje viSe. smjesa je sve bogatija.
se plovak podigne, igla zatvori cijev
Ve6ina rasplinjada moZe bez pote5ko6a
za
dovod benzina. Usisom benzin se iz londi6a
podnijeti visinsku razliku od razine mora pa
povladi u cijev za mijeSanje zrakom. Da bi se ta struja mogla podeSavati u cijev se stavlja pokretna zaklopka. No, ovako konstruirani
do tisu6u metara. Medutim, kod daljnjeg
rasplinjad radio
bi kako treba samo pri
jednom odredenom poloZaju zaklopke. Stoga kada motor radi na minimumu, zaklopka
:liilr,ril.rj*iili*'ffi 74
uspona do dvije tisu6e metara preporuda se smanjenje glavne sapnice za 5 posto, a za svakih daljnjih tisu6u metara po 4 posto.
Dakako, snaga motora 6e opasti ali
tu
se
ni5ta ne moZe pomo6i.
e$si."riin.:lrRijriiiirliii:irsii:$':l.iiii.#!ffiffi::::
l
1
jedan prikazan u radu (gore). a drugi u rastavljenom stanju (dolie) Dva tipa rasplinjaia - A, komorica B s plovkom C. igla D. ruiica za obogacenje smjese E. Glavni su dijelovi: difuzor tiielo F, konitna igla G, raspriivai H, glavna sapnica I, sapnica praznog hoda L, komanda toka M, dovod benzina N, vijak za podeiavanje O, Ziiane pletenice P. zasun Q i povratna opruga R. 75
Zlatno pravilo dobrog rasplinjavanja (izuzev5i sludajeve uspona na velike visine) jest u odrZavanju apsolutne disto6e rasplinjada te zamjene dotrajalih dijelova, ali nikada. iako to na Zalost mnogi rade, u promjeni njegovih karakteristika. U svakije motor ugraden najprikladniji rasplinjad, pode5en na nadin koji mu najvi5e odgovara. Svaki zahvat u tom smislu osuden je na neuspjeh i izazval6e niz komplikacija.
Malo je strudnjaka osposobljenih za modificiranje rasplinjada, a da pri tome ne izazovu niz popratnih efekata koji 6e naru5iti njegovo skladno djelovanje.
da se na ispusnu slavinicu natakne cjevdica
koja vodi u disti kanistar. Zatim se odvr6u matice ili vijci koji ga dr2e - obidno su dva naprijed i jedan straga. Tada se spremnik izvrne da bi se odstranili ostaci goriva. Ako se pregledom zakljudi da na dnu ima samo malo prljavitine dovoljno je uliti detvrt litre benzina i njome dobro isprati spremnik. Taj 6emo benzin baciti ako nemamo vra5ku strpljivost da ga procijedimo itako prodistimo. To se par puta ponovi i spremnik je spreman za montaZu. Ako se u spremniku otkriju tragovi korozije
potrebna je mnogo odludnija akcija. Jer, dijelovi rde 6e se prije ili kasnije odvojiti od
Spremnik Raspravljamo li o distoii rasplinjada neminovno 6emo, putem obrnutim od dotoka benzina, do6i i do spremnika. Taj se dio motocikla vrlo desto otvara ili zbog punjenja ilizbog provjere razine goriva pa se ne moZe sprijediti da u nj ne upadnu destice praSine i zemlje no5ene vjetrom. Tu su i insekti koji 6e unutra upasti omamljeni benzinskim isparavanjem u onom kratkotrajnom razdoblju kada skidamo poklopac. Osim toga, i nedo-
voljna disto6a na benzinskoj crpki
moZe
lako zagaditi spremnik.
Stoga ga treba povremeno pregledati. najmanje jednom godiSnje, a i prije pojave li se neprilike u opskrbi rasplinjada gorivom. Zapodetitreba od poklopca na kojem iemo otkriti mali provrt. Njegova.je funkcija da, kada
Da biste oiistili poklopac spremnika A, povre-
meno iglom proiistite otvor B i bar jednom godiinje zamijenite brtvu C od gume ili plastike.
motor tro5i benzin, dozvoljava ulaz vanjskog zraka kako se u spremniku ne bi stvorio podtlak. Rupa je vrlo mala pa se lako zadepi. Tada 6e se benzinske pare podeti kondenzi-
rati pa ako se pomije5aju sa pra5inom, eto nevolje. Preporudljivo je jednom mjesedno taj otvor prodistiti iglom. Usput provjerite i brtvu na depu. Ona je izradena od gume ili specijalne plastike otporne na djelovanje benzina. Ako se istroSr, otvrdne ili ispuca postoji opasnost ulaska pra5ine ili 6e, kada napunimo spremnik, benzin izlaziti u toku voZnje. Pri diS6enju spremnik treba skinuti sa motocikla. To i nije tako sloZeno kako bi se moglo pomisliti. Prije svega treba ga isprazniti tako
76
Spremnik se iisti mjeiavinom benzina i dizelgoriva te komadima lanca, a ispire benzinom. Detalj I prikazuje kako se za iiitenje odvajaju slavinica i filtar benzina, a detalj 2 slavinicu HONDA s rastavljivim liltrom A.
metala i njeni najsitniji djeli6i pro6i kroz f iltar i sti6ido rasplinjada. Da bismo odistili takav
spremnik treba Zrtvovati ne5to goriva. Ulit 6emo u njega po litru benzina i litru dizelgoriva. Nakon toga ubacit 6emo i nekoliko komada tanjeg lanca te spremnik zatvoriti i energidno tresti pet minuta. Nakon kra6e pauze opet tresemo pet minuta i tako sve dok otvoriv5i poklopac ne vidimo da je rda sasvim nestala. lspraznit 6emo spremnik i dva puta ga isprati, svaki put litrom distog
benzina. Nakon toga spremnik se moZe montirati na okvir. Konadno, tu je i slavinica koju trakoder treba
distiti, pogotovu njen filtrirajuii element. To je u pravilu metalna mreZica. Slavinicu treba skinuti sa spremnika, paZljivo odistiti svaki njen dio u benzinskoj kupci, ako je potrebno zamijeniti brtve iopet montirati. Neki motori (HONDA) imaju ispod slavinice vijak kojim se moZe izvaditi cjedilo, a da se ne skida cijela slavina. Ponekad se moZe zaprljati i plastidna cijev koja iz spremnika dovodi gorivo u rasplinjad. Ta se prljavStina nataloZi u zavijenim dijelovima cijevi. Cijev treba odistiti, a ako nije u dobrom stanju i baciti.
4 Pri iiScenju zradnog filtra zamijenite uloiak (l) ako je od papira. Ako je (2) od Liiane vune izvucite ga i (3) operite u benzinu te naullite (4) i
ostavite da se ociiedi
Filtar za zrak
diielove rasplinjaia
Rekli smo da je to jedan od tri glavna dijela rasplinjada. Njegova je disto6a od izuzetne vaZnosti za pravilno pritjecanje zraka. lzra-
je ili u obliku papirne kartu5e ili kao splet delidnih Zica. Prvi se po potrebi periodidno mijenja, a drugi pere u benzinden
i
skoj kupci. Ako se motocikl koristi gdje ima mnogo pra5ine ili pijeska, filtar zraka treba distiti sto de56e. Ako je f iltar od delidne vune - nakon pranja treba ga podmazati s nekoliko kapi ulja. Time 6e se znatno pobolj5ati njegovo djelovanje, masne delidne Zice bolje 6e >hvatati< zrnca pra5ine. Neki motocikli imaju umjesto filtra montiranu neku vrst difuzora, obidno od aluminija. Prednost takvog rje5enja je u znatnom pove6anju sposobnosti usisa zraka pa je primi-
jenjeno kod mnogih motocikla visokih performansi. Naravno, postoji i druga strana
medalje! Zrak ulazi u rasplinjad izravno, nose6i sve mogude nedisto6e pa se svi
A
(5) Detalj 6 pokazuje
MAL.
unutra5nji dijelovi motora brZe tro5e. Ta je opasnost najvi5e izraZena kod dvotaktnih motora kod kojih mje5avina zrak-benzinulje takoder podmazuje klipnjadu i vratilo. Rekli smo da je to jedan od tri glavna dijela rasplinjada. Njegova je disto6a od izuzetne vaZnosti za pravilno pritjecanje zraka. lzradena je ili u obliku papirne kartuSe ili kao
splet delidnih Zica. Prvi se po potrebi i periodidno mijenja, a drugi pere u benzin-
skoj kupci. Ako se motocikl koristi gdje ima mnogo pra5ine ili pijeska, filtar zraka treba distiti Sto de56e. Ako je filtar od delidne vune - nakon pranja treba ga podmazati s nekoliko kapi ulja. Time 6e se znatno pobolj5ati njegovo djelovanje, masne delidne iice bolje 6e >hvatati< zrnca pra5ine. Neki motocikli imaju umjesto filtra montiranu neku vrst difuzora, obidno od aluminija. Prednost takvog rje5enja je u znatnom po77
vedanju sposobnosti usisa zraka pa je primijenjeno kod mnogih motocikla visokih performansi. Naravno, postoji i druga strana
medalje! Zrak ulazi u rasplinjad izravno, noseii sve mogu6e nedistode pa se svi unutraSnji dijelovi motora brie troSe. Ta je opasnost najvise izralena kod dvotaktnih motora kod kojih mje5avina zrak-benzinulje takoder podmazuje klipnjadu i vratilo. Stoga, ako imate motor s takvim difuzorom, preporudamo da tu dosjetku zamijenite filtrom za zrak. Konadno, iako je potroSnja velika, dobitak u djelovanju vozila vrlo je skroman. Jer, ako se otvorenim dotokom povedala kolidina zraka potrebno je pove6ati dotok goriva da bi se odrZala smjesa
premje5tanjem vrha igle za zatvaranje dotoka. Poslije izvladenja osigurada igla se moie
ugurati ili izvu6i. U prvom sludaju dozvolit 6e se viSi nivo i bogatija smjesa, u drugom obrnuto. Kod rasplinjada sa sredi5njim lon-
di6em rasplinjada plovak nema iglu ve6 djeluje na otvorla dotok preko jedne poluiice. Zeli li se smanjiti ili pove6ati dotok, treba izmijeniti nagib polugice. Ci56enje londi6a od velike je vaZnosti. Nakon rastavljanja svaki njegov dio treba temeljito oprati benzinom i opet sloZiti. Ako primijetite da je plovak probu5en ili samo o5te6en. zamijenite ga. Pri tom poslu nedisto6a ne smije u6i u rasplinjad.
i
ispravnih omjera. No, ako ipak zadrZite taj difuzior, ne zaboravite da i njega treba distiti. Jednostavno se odvrne s rasplinjada i obri5e krpom umodenom u benzin ili detkicom.
Pazite da prljav5tina ne ude
u
otvoreni
rasplinja6.
Londi6 raspliniada Zadatak mu je da odrZi stalan dotok goriva u rasplinjadu jer pritisak benzina koji stiZe iz
spremnika nije stalan. Taj pritisak ovisi o
kolidini goriva, promjeru dovodnih cijevi, pljuskanju goriva u spremniku. Stoga se
londi6 rasplinjada ponekad naziva i >minispremnikom<. Unutar njega kre6e se veliki plovak koji na vrhu ima udvr56enu iglu. Kada razina goriva dosegne potrebnu visinu igla zatvara dotok i tako plovak odriava uvijek istu razinu. A o njoj mnogo toga ovisi, ako je vi5a ve6i je pritisak goriva u rasplinjadu, a
Da bi se smanjio pritisak benzina, treba sma-
njiti razinu goriva u komorici sniiavanjem plovka A i produiavanjem igle B uivriiene osiguraiem C. Mjeiavina 6e biti siromainiia,
smjesa bogatija. I obrnuto, Sto je razina niZa.
pritisak je manji, a smjesa siroma5nija. Sa strane londi6a obidno je izbodina. dugme
koje se pritisne prije no Sto pokrenemo hladan motor. Time plovak gurnemo malo niZe i dozvolimo ulaz neSto ve6oj kolidini benzina no 5to je potrebno u normalnom radu. Pritisak benzina poraste, mje5avina postaje bogatila, a to je upravo ono Sto nam treba pri hladnom paljenju. Razina benzina koja je, kako smo objasnili vrlo vaina, moie se podeiavati mijenjanjem duZine igle na plovku. Kod rasplinjada s bodnim ili odvojenim londi6em to se dini 78
Da bi se povetao pritisak goriva treba poditi njegovu razinu u komorici podizaniem plovka A tako da se skrati igla B vadeniem osiguraia C. MjeSavina ce biti bogatiia.
Tijelo rasplinjada Tu dolazi do osjetljive operacije mije5anja zraka (koji dolazi bilo iz filtra bilo iz difuzora) sa benzinom (iz londi6a). Rasplinjad mora dozirati kolidinu goriva u odnosu na volumen usisnog zraka - kod detverotaktnog motora kada klip silazi, a kod dvotaktnog kada se penje. Prvo podeSavanje je na razini sapnice. Ako je veie, bit 6e vi5e goriva i smjesa bogatija. I obrnuto. Dimenzije sapnica oznadavaju se brojevima; ve6i brojevi znade vede sapnice. lpak, funkcija mlaza uvjetovana je raspr5ivadem, konidnom cijevi kroz koju prolazi Siljata igla udvr56ena na leptir koji zapravo regulira kolidinu benzina u odnosu na usisani zrak. Ako raspr5ivad ima manji kapacitet od sapnice neie se moii posti6i mje5avina s ve6im udjelom benzina. Dakle, ako sapnica nadmaSuje raspr5ivad treba ga zamijeniti zajedno s konidnom iglom leptira. Trebat 6e takoder povisiti razinu goriva u londi6u da bi se postigao pritisak zaveci, zahtijevani dotok. Druga mogudnost odnosi se na konidnu A iglu. Sto je niZa, mjeSavina 6e biti siroma5nija. I obrnuto, Sto je vi5a i smjesa je bogatija. Pode5avanje visine igle omogudava udvr56ivad.
Uvijek kada se uskladuju unutarnje ravnoteZe jednog rasplinjada vodite raduna da i
sapnica praznog hoda ima svoje znadenje. Dok motocikl stoji, benzin prolazi samo kroz sapnicu praznog hoda. Ali kada se pove6a broj okretanja otvara se glavna sapnica pa radi zajedno sa sapnicom praznog hoda. U stvari, sapnica praznog hoda mogla bi se smatrati malim rasplinjadem unutar velikoga jer dovodi gorivo izravno iza leptira, a ima i poseban dodatni ulazzraka koji se pode5ava jednim vijkom. lspravno podeSavanje rada motora na minimumu omogudit 6e dakle i ispravan rad motora uop6e. a pogotovu pri ubrzanju. Pode5avanje rada motora na minimumu obavlja se na toplom motoru nakon voZnje
od najmanje 10 kilometara i to dok motor radi. Da bismo otkrili koji je od vijaka na rasplinjadu onaj pravi, treba se posluiiti knjiiicom uputa. Ako motor, dok vozilo stoji, ima prevelik broj okretaja najprije poradite na vijku za pode5avanje koji se nalazi na
7 Rad motora na prcznom hodu pojaiava se uvtta-
njem vijka A. Odvrnuti B za jedan do dva kruga
otpustivii prije protumaticu, a zatim vratiti
na
minimum podeSavajuci, ako je potrebno slobodan hod C Ziiane pletenice.
poluzigasa. Nakon toga stegnite iliotpustite, ve6 prema potrebi, vijak za zrak slobodnog hoda sve dok se ne postigne 1 0OO do 1 500 okretaja uz stabilan rad motora. Evo sada jednostavnih uputa kako procije-
niti da li je mje5avina bogata ili siroma5na
i
kako je treba podesiti. Takva je kontrola posebno nuZna pri kupnji rabljenog motocikla:
najprije provjerite da li je prethodni vlasnik radio kakve zahvate na rasplinjadu, tj. da li se drZao uputa proizvodada pri njegovu podeSavanju. Zatim pregledajte razinu goriva o kojoj zapravo ovisi bogatstvo smjese, provjerite rad motora na minimumu, jer on utjede i na ubrzanje. Slijedi pregled kodnice igle o kojoj, u stvari, ovisidjelotvornost motora u razdoblju ubrzanja. I kona6no provje-
i
rite glavnu sapnicu o kojoj ovisi rasplinjavanje pri srednjim i visokim reiimima rada motora te ubrzanje. Ako pri pregledu otkrije79
te da je vlasnik preradio rasplinjad pa vi$e ne
odgovara podacima proizvoda6a, najprije izmijenite dijelove kako biste ga uskladili sa tvornidkim zahtjevima. Zatim treba provjeriti da li je motor u fazi i razvodenje u redu. To smo sve vei opisali pa se podsjetite u odgovaraju6im poglavljima. Sada se provozajte nekoliko kilometara s gasom do daske a onda, ne okre6u6i je rudki
>oduzmite kontakt<, tj. iskljudite paljenje, stavivSi motor u slobodan hod i zaustavite motocikl. Odgovaraju6im kljudem skinite svje6icu i pregledajte je. Tri su osnovne mogu6nosti:
a)
bjelidaste elektrode znak su pregrijavanja
zbog siroma5ne smjese,
b)
crne i dadave elektrode upozoravaju na premasnu, bogatu smjesu, c) elektrode dokoladne boje znade da je smjesa dobro podeSena. Sto poduzeti u prva dva sludaja? Ako su elektrode gotovo bijele smjesu treba obogatiti. Razinu goriva u londi6u podi6i iemo skra6uju6i iglu plovka. Nakon podeSavanja mrtvog hoda isprobamo motocikl. Ponovna provjera svje6ice. Ako nije dovoljno vratimo iglu plovka u prija5nje stanje, a glavnu sapnicu zamijenimo ve6om. Ako jo5 nije sve u redu nastavimo na isti nadin.
Crne elektrode upozoravaju na premasnu smjesu pa 6emo pritisak benzina.smanjiti sniziv5i mu razinu u londicu rasplinjada. To se, naravno, postize produZenjem rgle plovka. Podesimo mrtvi hod i isprobamo motocikl. Skidamo svjeiicu i ako joi nismo zadovoljni vra6amo iglu u prija5nje stanje, a mlaznicu zamijenimo novom manjeg promjera. Tako nastavljamo sve do zadovoljavaju6eg rezultata, smede boje elektroda, ne zaboravljaju6i svaki puta, prije probe, podesiti i mrtvi hod. Jo5 jedno upozorenje koje se tide konidne igle leptira i rasprSivada. Ako se pri naglom ubrzanju motor >zagu6i<, a ista se pojava ne pokazuje prilikom postepenog ubrzavanja, krivica je na konidnoj igli koja je previsoka. Skratite je za jednu oznaku i isprobajte motor. Obrnuto, ako je ubrzanje manjkavo sa velikim otvorom gasa i dobro odgovara na jedan okret rudice znadi da je konidna igla previ5e spu5tena pa 6emo je produZiti za
80
8 Zamjena Ziiane pletenice: odvrnuti poklopac A,
provuci Zitanu pletenicu B kroz zaititni buZir i povrctnu oprugu C blokirajuci odebljanie D (det. 1 ) u odgovarajuci prosjek E. Zatim uivrstiti drugo odebljanje F u ruticu upravliaia (2).
jednu oznaku. Ako ni to ne koristi uzroke treba traZiti u raspr5ivadu i zamijeniti ga.
Zamjena Zidane pleten ice Treba se nadati da pletenica gasa nikad nede puknuti jer je njena zamjena prilidno sloZe-
na. Prije svega treba odstraniti staru, oslobodiviije najprije na rudici gasa. a zatim na rasplinjadu s kojeg treba skinuti poklopac. Pletenicu zatim uz pomo6 malo vazelina provudemo kroz buZir Sto nije baS najjednostavnije s obzirom na zadebljanje na kraju. Nakon 5to pletenicu proguramo [roz poklopac i kroz povratnu oprugu zakadit 6emo je na predvideno mjesto u rasplinjadu. Drugi
kraj pletenice koji ima ve6e odebljanje,
udvrSduje se u rudki upravljada. Sada joS treba podesiti napetost pletenice pomodu odgovarajudeg vijka. eesto se pri zamjeni dogada da je zadebljanje na kraju pletenice predebelo da bi pro5lo kroz buZir. U tom ga sludaju traba zamijeniti odnosno kupiti iidanu pletenicu koja se ve6 nalazi u buiiru.
Sinhronizacaja
nosno difuzore
i
zatim ugurav5i prste
u
otvore provjeriti da li se sve zaklopke zatvaraju na isti nadin. Ako ne, pojedinadno 6emo ih pode5avativijcima za regulaciju, povezanima s komandnom pletenicom. Zatim 6emo provjeriti jesu li ventili sasvim otvoreni kada
je rudica okrenuta na najvedi gas. Naravno, taj sistem ne moZe biti sasvim pouzdan i njime 6emo se posluZiti samo u nuZdi. A nakon toga, prvom prilikom, potraZit 6emo majstora koji raspolaZe instrumentom.
Joi je jedan nadin mogu6 kod motocikla
Kod viSecilindridnih motocikla s vi5e od
jednog rasplinjada svaki od njih mora na isti nadin obavljati svoj zadatak. Radi se o vrlo osjetljivom provjeravanju koje je mogu6e
jedino pomo6u instrumenta za mjerenje
s
po jednom ispuSnom cijevi za svaki cilindar. Nakon Sto se otvori gas kako je redeno,
>oslu5kujte< pulziranje svakog prigu5ivada - poloZiv5i dlan na cijev. Ritam mora biti ujednaden.
podtlaka. Povezan s usisima svakog rasplinjada taj 6e instrumenat pokazati podtlak u
9
usisnoj cijevi svakog pojedinog cilindra
Naiin izgaranja ostavlja svoju sliku na svjecica-
i
svakog rasplinjada. Ako nemamo instrumenta, a ipak treba sinhronizirati rad rasplinjada postupit 6emo empirijski. Poskidat 6emo filtre za zrak od-
ma. Lijevo je svjecica s bjeliiastim elektrodama. znak siromaSne smjese. Smede elektrode u sredi-
ni znak su pravilnog izgaranja. I konaino na desnoj svjecici, pocrnjeloj i s naslagama iadi vidi se da je smjesa prebogata.
Prijenos
Skup mehanizama koji prenose gibanje treba uvijek biti savrSeno ispravan. :::ii:irii.ii:ii:iif$$i$i"tx3fiiiilj*iii,$Sji$ffiHej,:llci$Hiljt$h;*lirii$riiiiri:ii::r.,:]r,,,.
Mnogi smatraju prijenos, kada je motocikl u pitanju, nedim sasvim odvojenim od motora. I zaista ako se prijenos, mjenjad i pogonski landanik nalaze unutar bloka motora, lanac i landanik nalaze se vani i mogli bi biti ukljudeni u ono 5to se smatra biciklistidkim dije-
Za podeiavanje spojke treba otpustiti ptotumaticu A i okretati vi.jak B na zaititnoj navlaci iiiane pletenice. Time se pokrete vanjska poluiica C na bloku motora. Na detalju 1 prikazano ie skokovito podeiav
a
nje uzd uin i m navo.ftm.
lom tog vozila. lpak smo i ovo poglavlje uvrstili u dio knjige koji govori o motoru, jer je prijenos onaj skup mehanizma koji pokretanje nastalo u motoru prenosi na straZnji kotad.
Primarni prijenos Osovina motora prenosi pokret u kutiju mjenjada preko tarne spojke. Taj dio nazivamo primarnim prijenosom za razliku od sekundarne koja od spojke preko lan6anika i lanca prenosi pokret na straZnji kotad. Primarni prijenos ide preko zupdanika ili lanca, smanjuju6i broj okretanja pribliZno za omjer 1 : 2. Moderni motocikli imaju s vanjske strane kartera vijak kojim se napinje
lanac primarnog prijenosa da ne bi suviSe oscilirao i udarao neke unutarnje dijelove
Postoje razliiite metode dielovanja na spojku: kod BMW-a (det. l) dovoljno je zakrenuti maticu A.
Na motorima KAWASAKI (2) okrete se matica za fiksiranje B imatica za podeiavanje C. Na HONDAMA (det. 3) treba otpustiti D i okretati F.
tisu6a) konstruktori se radije odluduju za prijenos zupdanicima. Time se izbjegava mogu6nost da se jako optere6eni lanac prekine i uni5ti dio motora.
motora. Osovina motora je ta koja se najbrZe
okre6e pa lanac treba zamijeniti kada
se
istro5i da bi se izbjegle zaista neugodne
Spoika
posljedice.
Ugradnja primarnog prijenosa lancem ili zupdanicima ovisi o nekim tehnidkim uvjetima. Dok ovaj prvi prijenos ima iskoriStenje koje se pribliZava 98 posto izloZeno je i vrlo visokom centrifugalnom optere6enju koje se zbraja i velikoj vladnoj sili. Stoga kod motora s visokim brojem okretaja (preko 1O 82
jojjeda prekinevezu izmedu motora i ostatka prijenosa odnosno da kada je potrebno omogu6i postepeno spajanje i u vrlo ogranidenom vremenskom razdoblju Sto je pak neizbjeZno pri svakom kretanju motocikla iz stanja mirovanja. Spojka ima dvije vrste: s jednim i s vi5e Zadatak
diskova. Ovaj drugi pak moZe raditi na suho ili u uljnoj kupci. No nadin djelovanja, bar u osnovi, jednak je kod svih tipova. Dva diska (ili dvije grupe diskova) pritisnuti su jedan uz drugi snaZnom oprugom. Jedan je povezan s motorom, a drugi sa straZnjim kotadem preko mjenjadke kutije. Opruga je dovoljno jaka da osigurava dodir bez proklizavanja izmedu diskova dak i kada motor radi punom snagom. Pokretanje poluge spojke oslabljuje pritisak opruge pa diskovi na dodirnoj povr5ini podinju klizati. Klizanje moZe biti potpuno ili djelomidno. U prvom sludaju vozilo miruje. a u drugom pokret motora ipak se preko
spojke djelomidno prenosi na kotad pa se motorkotad podinje okretati. Da bi se omo-
Nadopuna ulja u mjenjaiu. Skinuti iep A (det. l) za kontrolu razine ulja. Ako niita ne izlazi treba skinuti i iep B (2) te dolijevati ulje sve dok poneka kap ne iscuri na otvoru A.
gu6ilo trenje potrebno za prenoSenje sila izmedu diskova oni su prekriveni specijalnim materijalom koji se tro5i u omjeru s klizanjem. Kod naglih kretanja materijal spojke mnogo se tro5i. Stoga ako Zelimo Stedjeti spojku treba je koristiti Sto manje. Spomenuli srno ve6 da postoje dvije vrste spojki. Kod tzv. monodisk sistema. disk koji je prekriven tarnim materijalom nalazi se izmedu druga dva metalna diska. Kod mnogostruke spojke 5 ili 6 tarnih diskova pritisku-
je se na isto tolik broj drugih
diskova.
Diskovi se izraduju ili od razliditih metala ili je jedna grupa od golog metala, a druga obloZena tarnim materijalom.
Vlasnik vozila mora paziti da, u voZnji, diskovi spojke ne kliZu, jer bi se tada vrlo brzo istro5ili. Da bismo bili sigurni da se to ne6e dogodititreba uvijek paziti da poluiica na upravljadu ima nekoliko milimetara slobodnog hoda. On se pode5ava ili na Zidanoj pletenici ili na bloku motora. Na Zidanoj pletenici slobodni se hod podeSava tako da se najprije otpusti protumatica na poluzi i zakrede vijak za pode5avanje. Neki motocikli nemaju protumatice za stezanje ve6 se to postiZe vijkom sa valovitim presjekom (vidicrteZ) koji se moZe podeSavati pola po pola kruga. No, pode5avati se moZe i na motoru za Sto postoje razliditi sistemi (crteZ 2). BMW je na primjer ugradio klackalicu koje
Da bi se ulje u mjen.futu zamijenilo otvan se iep za prainjenje A (det. ) ispod kartera. Kada ulje iscuri treba oiistiti iep otvor (det. 2) te ga zatvoriti. Novo ulje treba ulijevati kroz gornii otvor sve dok malo ne iscuri na kontrclnom otvoru B (3). 1
i
u blok motora. I kona6no. kod HONDE je ugraden unutraSnji prilidno sloZen ali inventivan sistem koji medutim izvana vidimo samo kao jedan vijak na karteru. Za podeSavanje je dovoljno okretati ga u jednu ili drugu stranu s tim da se prije otpusti protumatica. prolazi
Kada vozad zakljudi
da na motociklu ne
moZe podesiti slobodan hod znadi da su tarne obloge spojke, po svoj prilici, istro5gne. U tom sludaju treba ih zamijeniti. Smatia se da je dozvoljeno istro5enje od najvi5e 20
i
se pomak moZe podesiti vanjskom maticom.
posto. Diskovi se moraju zamijeniti
Kod KAWASAKIJA se zavr6e ili odvr6e vijak na buZiru kroz koji Zidana pletenica mjenjada
sludaju kada pokazuju neravnine ve6e od koje desetine milimetra.
u
83
Mjenjad Zada6,a
mu je da uskladi brzinu vozila
s
zupdanika povezana je s pedalom za izbor brzina. Znati, zupci pojedinih parova zupdanika stalno su u zahvatu, ali o vozadu ovisi
brojem okretaja motora da bi se na najbolji
koji 6e od slobodnih zupianika spojiti
moguii nadin iskoristila pogonska
osovinom i na taj nadin odrediti par koji 6e prenositi zakretni moment motora. Ovaj se tip mjenjada naziva >stepenastim< i najde56e ga susre6emo kod turistidkih motocikla jer je njegova iskoristivost 97-98 posto u svim
mo6.
Mjenjadka kutija sadrZi nekoliko parova zu-
pdanika
-
obidno izmedu
tri i
Sest
-
svakom paru odgovara izvjestan odnos, jedna razliiita brzina. Pomo6u mjenjada pronalazi se pravi odnos koji 6e odgovarati potrebama voZnje, ubrzanju. usponu itd. Ti odnosi su stalni i mogu se mijenjatijedino zamjenom zupdanika. Naravno, bilo bi idealno kada bi se u mjenjadu mogla posti6i kontinuirana promjena odnosa. Taj problem ve6 je rije5en na dva nadina kod automobila. Na nekim tipovima vozila postoji hidraulidki pretvarad zakretnog momenta, a kod automobila DAF pomo6u remena i remenica promjenljivog promjera. Ovo rje5enje preuzela je i tvornica >Piaggio< ugradiv5i ga u mopede ClO. BRAVO I BOXER. Teoretski odlidan, ovakav mjenjaC ipak ima mnogo nedostataka prije svega zbog remena koji ne moie prenijeti ve6e snage. Hidraulidki pret-
varad zakretnog momenta prili[no
je
nez-
grapan i apsorbira dosta snage. Zapravo je i mjenjad sa zupdanicima jedan pretvarad zakretnog momenta samo su mu odnosi stalni. Kako djeluje mjenjad? Kroz primarni prijenos motora okre6e osovinu koju nazivamo primarnom osovinom mjenjada. Na toj je oso-
vini montirana serija zupdanika u koje
se
uzubljuju drugi zupdanici, montirani na sekundarnu osovinu. Svaki par zupdanika ima drugadiji odnos. Zakretni moment motora prenosi se s primarne na sekundarnu osovinu mjenjada i preko nje izlazi iz mjenjadke kutije da bi se prenio na pogonski kotad. Po jedan od zupdanika svakog para slobodno se okre6e na osovini kada se preko mjenjadke poluge >ubaci< jedna brzina, odgovaraju6i slobodni zupdanik ukruiuje se s osovinom i prijenos podinje u omjeru u kom je i taj par zupdanika. Kako nastaje blokiranje, tj. kruto spajanje s osovinom, dotad slobodnog zupdanika? Zupdanik ima otvore kojima odgovaraju izbo-
dine na jednom kliznom komadu koji
se
okre6e zajedno s osovinom. Kada te izbodine udu u otvore zupdanik se poCinje okretati zajedno s osovinom. Komanda za ukljudenje
84
s
odnosima. U sportske motocikle kod kojih je vaZno posti6i stalnu. najveiu snagu pri viso-
kom broju okretaja ugraduje se tzv. direktni
mjenja6. Pri visokom broju okretaja taj mjenjad djeluje gotovo sto posto. To se postiie tako da pri velikom broju okretaja snaga iz mjenjadke kutije izlazi na istoj osovini na kojojje i u5la. No, za druge brzine broj okretaja se dva puta smanjuje preko detiri zupdanika. Podmazivanje mjenjada razlikuje se od tipa do tipa motora. Prije svega, izmedu dvotaktnih i detverotaktnih motora. Kod prvih gdje se motor podmazuje uljem koje se kao komponenta nalazi umijeiano u gorivu, postoji poseban spremnik ulja za mjenjad. To ulje se u odredenim razmacima mijenja. a treba ga dolijevati ako mu se razina spusti ispod oznadene. Ponekad seta oznaka nalazi na Sipci i depu, a ponekad postoji vijak za
izlaz ulja kojim moZemo provjeriti razinu. Kod detverotaktnih motora medutim obidno se mjenjad podmazuje istim uljem koje podmazuje i motor. Samo kod motocikla izuzelno velike snage moZe se nadi i poseban spremnik za ulje mjenjada. Tada se radi o ulju drugadije kvalitete no Sto je ono za podmazivanje motora pa se u svemu treba pridriavati uputa proizvodada.
Lanac Kod ve6ine tipova motocikla sekundarni prijenos ide preko lanca. Na sekundarnu osovinu mjenjada udvr56en je pogonski landanik koji snagu motora prenosi na lanac. Malo je motocikla, karakteristadan primjer je BMW, koji umjesto lanca koriste kardansku osovinu koja se sastoji od kardanskog zglo-
ba, krute osovine i zupdanika. Kardanski pri.lenos jamdi ve6u sigurnost i trajnost, ali ima i svojih nedostataka. Prije svega, suvi5e
je kruta pa nema one elastidnosti i apsorpcionog udinka kao lanac. Stoga pri svakoj promjeni brzine treba iskljudivati spojku i mijenjati sporije ne ieli li se osjetiti protuudarac.
Sto 1e zapravo lanac kada je
u
pitanju
motocikl? To je niz dlanaka koji se sastoje od po dvije bodne plodice i dvije osovinice.
lzmjenjuje se po jedan Siroki
i jedan
uski
dlanak. Uski >prstenovi< imaju Suplje osovine kroz koje prolaze osovine 5irokih dlanaka. Lanac prolazi preko landanika na motoru i straZnjem kotadu, a podjela zubaca zupdanika odgovara koraku lanca. Da bi se stekla predodZba o optere6enju koje mora pod-
nijeti lanac podsjetimo se da pri brzrni od 100km na sat svaka osovinica lanca podnese 30 udaraca u sekundi. Podmazivanje tu moZe mnogo pomo6i. Tanak sloj ulja izmedu lanca i landanika znatno ublaZuje udarce.
Stoga u dobro odrZavanje bez sumnje spada i diSdenje i podmazivanje kako lanca tako i
obaju landanika. Lanac takoder podnosi i ogroman vladni napor koji se raspodjeljuje na bodne plodice i oso.rine. I ovdje je potrebno dobro podmazivanje koje 6e smanjiti tro5enje. Nije dovoljno s vremena na vrijeme kapnuti nekoliko kapi ulja. Lanac
treba povremeno skinuti, temeljito odistiti i podmazati prije montiranja. To je prilika da se temeljito pregledaju svi dijelovi lanca pa ako neki pokazuju znakove istroSenosti preporudljivo je zamijeniti lanac. Ako vam smeta, skinite ispuinu cijev. Zatim se odvr6e matica napinjada lanca sve dok on ne olabavi. Okrenite ga tada sve dok ne naidete na tzv. laZni )prsten( kojim su povezani krajevi lanca. Polugom ubacimo mjenjad u neku od brzina tako da se landanici ne mogu okretati.
Sada nije teSko skinuti osigurad
s
laZnog
prstena kako je to prikazano na crteZu 5. Na
lanac pomo6u laZnog )prstena( poveZite neki stari lanac i povucite preko pogonskog landanika. Oslobodite lanac koji je inade u
5
Kada se odluiite za zamjenu lanca odvrnite maticu (1)napinjaia lanca A, laZni segment B
(2) povucite u blizinu lanianika C tako da
okretete kota6. Ubaciti (3) mjenjan u jednu od brzina, skinuti laZni segment kako je prikazano na detalju 4. Zatim na stati lanac pritvrstite novi. Prebacivii mjenjat u slobodan hod povucite stari
lanac tako da novi dode na njegovo miesto.
Konaino (7 ) zatvorite novi lanac laZnim segmen tom i napinjaiem podesite (8) njegovu napetost.
upotrebi
i
podnite ga distiti. Stari lanac
pomo6i 6e vam da kasnije vratite drugi lanac na mjesto bez velikih pote5ko6a jer je po-
gonski landanik obidno dobro sakriven iza
moZe se raskinuti. Ako je pak premalo napet doZivljavat 6e jade udarce, lupat 6e i postoji
opasnost da spadne sa jednog landanika i zablokira kotad.
ili
drugog
kartera.
lstroSenost lanca moZe se ocijeniti poku5a-
jem da se savije u bodnom smjeru. Ako ga uspijemo savinuti za jednu detvrtinu kruga
Landanici
posljednji je das za promjenu. Treba pregle-
Rijed je o dva landanika od kojih je jedan na izlazu kutije mjenjada, a drugi na straZnjem kotadu i povezuje ih lanac. Zlatno je pravilo da kada se zamjenjuje lanac treba mijenjati i oba landanika. Razlog je vrlo jednostavan: radi se o tome da na motocikl treba montirati
dati i >prstenove( pa ako je samo jedan istro5en ili o5te6en, lanac treba zamijeniti. Ako je sve u redu lanac odistimo kistom umodenim u petrolej, nastojeii ukloniti svu prljav5tinu koja se zavukla medu plodice i
osovine. Nakon toga dobro ga obriSemo paze6i da na njemu ne ostanu konci. Lanac moZemo podmazati tako da nekoliko
dijelove koji medusobno odgovaraju, a to
puta preko njega predemo spuZvicom umo6enom u dobro motorno ulje. No to nije
najbolji na6in. Postoji specijalna mast za lanac, podmazivanje je malo sloZenije, ali rezultati opravdavaju uloZeni trud. Odistite lanac kako smo opisali, obri5ite ga i jo5 jednom operite ali benzinom. Dok se suSi stavite na Stednjak plitku posudu i u njoj otopite mast za lanac. Svaka vrsta masti ima drugadiju temperaturu taljenja pa se treba pridrZavati uputa proizvodada. Kada mast postigne odgovaraju6u temperaturu nekoliko puta treba u nju umoditi lanac drZe6i ga klije5tima ili komadom iice provudenim kroz jedan kraj. Lanac zatim objesite da se ocijedi, a otopljenu mast vratite u posudu dok je joS teku6a. Nakon toga lanac zakadimo za kraj starog lanca i povukav5i ovaj drugi prevudemo ga na pogonski landanik. Prije toga dobro 6emo odistiti landanik na kotadu budu6i da je do pogonskog te5ko do6i. Kada se odi5deni lanac nade na mjestu spojit 6emo krajeve laZnim )prstenom( i napeti ga napinjadem koji moie biti izveden na razlidite nadine (crtez 7). Napetost se provjerava progibom na sredini duZine izmedu dvaju landanika. Kada su osovine obaju landanika i osciliraju6e vilju5ke u istoj ravnini. progib lanca mora iznositi oko 2 cm. Ako je osovina viljuSke previsoka, lanac 6e se napeti kada se ovjesi opterete. Stoga treba zakrenuti kotad i pritisnuvSi sedlo izabrati moment kada je lanac najnapetiji. Napetost lanca je od izuzetne vaznosti. Ako je suvise napet zagrijava se, uzrok je gubljenju snage, brZe se tro5i i 86
Prije no |to podmaZemo lanac treba ga
(l)
oiistiti
nauljenim kistom, a zatim ga premazati uljem natopljenom spuZvicom. JoS je bolje lanac umotiti u otopljenu mast i ocijediti ga prije montiranja.
Da bi lanac bio ispravno napet (oko 2cm progiba u totki oznaienoj na detalju I ) treba se posluZiti napinjaiem koji mo2e biti razlicite izvedbe; ekscentriian A, mikrometarski na vlak B ili mikrometarski na potisak C.
sigurno ne bi bio sludaj kod novog lanca i starih landanika, istro5enih zubaca. Nov lanac teSko bi se prilagodavao deformacijama
istro5enih landanika. Stoga je preporudljivo zalnijeniti sve. Landanici se zamjenjuju i u onim, izuzetnim sludajevima kada se 2eli izmijeniti njihov odnos. Ugraduju6i pogonski landanik s manjim brojem zubaca, a onaj na kotadu s ve6im, postiZe se ve6a brzina pri
istom broju okretaja motora. No, ta brzina donekle ide na u5trb akceleraciji. I obrnuto, povedavaju6i dimenzije pogonskog landanika, a smanjuju6i onaj na kotadu gubimo na brzini alidobivamo na ubrzanju ielastidnosti motora.
landanika. Ako se zamjenjuje i sam lanac, ta je operacija, naravno, ve6 obavljena. Skida se zatim osovina rukavca i vadi kotad. Na crteZu 9 prikazani su dijelovi koji udvr56uju landanik na kotad. Njih treba demontirati da bi se landanik mogao skinuti s kotada. Odvrnu se vijci, obidno ih ima ietiri, skidaju se osiguradi koje povezuju po dva vijka. zatim dolazi na red poklopac landanika te sam landanik. Pri montaZi novog landanika ponavljaju se svi ovi radovi obrnutim redoslijedom. Pri kupnji novih landanika uvijek treba paziti
da su ispravnih mjera. Stoga je najbolje kupiti zajedno i lanac i landanike.
t',lajbolji nadin bio bi zamjena zupianika u mjenjadu, jer se tada promjene mogu birati. Promjenom landanika medutim mijenjaju se odnosi svih stupnjeva brzine, ali u istom omjeru u odnosu na brzinu motora. Zamjena landanika u svakom sludaju je jednostavnija pa, ako zadovoljava, treba se njome posluZiti. Samo u sludajevima kada napinjad lanca ne moZe apsorbirati tu promjenu treba dodati ili skinuti jedan dlanak lanca. To je jednostavan posao, ali zahtijeva poseban alat.
Zamjena pogonskog landanika Da bi se zamijenio pogonski landanik, treba prije svega skinuti polugu mjenjada odvr6u-
ii vijak koji ga udvr56uje.
Zatim ga treba skinuti s njegova sjediSta koje je obidno
Da bise zamijenio istroSeni pogonski lane anik
A (1). pomakom ulijevo ukloniti ploiicu za utvricenje B te skinuti lantanik. Montira se obrnutim redoslijedom. treba odvrnuti vijke
nazubljeno. Zatim se skida karter koji pokriva landanik, odvr6udi sve vijke koji ga steiu. Nakon toga treba se pomuditis plodicom za udvrS6enje. Da bismo je mogli skinuti treba je zakrenuti ulijevo za jedan zubac i tada
izvu6i s profilirane osovine landanika. Za skidanje landanika potrebna je prilidna snaga. Prije postavljanja novog treba sve dobro
odistiti. Zatim se natakne novi landanik pa plodica za udvr56enje zakretanjem udesno za jedan zubac i na kraju dolaze vijci. Prebacite lanac preko landanika i tek tada montirajte karter i polugu mjenjada. Landanik koji se nalazi na kotadu skida se na sasvim drugadiji nadin. Najprije treba Sto je
mogu6e vi5e otpustiti lanac djeluju6i na napinjad, sve dok lanac sam ne side s
Zamjena lanianika
na kotaiu: najprije se
popuita lanac (l ) iskida s lanianika. Zatim se vadi osovina glaviine (2), a kada skinemo
kotai (3) odvrnu se matice B, poklopac
C te
lanianik D. 87
ilHfinEilA rll$ill[GIJA
izvodadi proradunati prema potro5adima
pojedinog motocikla. Stoga, ako Zelimo dodaii neko novo tro5ilo treba Sto preciznije proradunati koliko je energije ve6 utro5eno' Radunamo na bazi snage generatora i potroSnje svakog Pojedinog
troiila'
Zama5ni magnet
DuSa motocikla
Zama5ni magnet, dinamo i alternator u biti rade na istom principu: elektridna struja proizvodi se tako da jedna zavojnica prolazi kroz promjenljivo magnetsko polje' ZamaSni magnet se sastoji od nepomidne zavojnice ispod koje prolaze permanentni magneti, udvrS6eni na unutra5njoj strani jednog bubnja koji ima i ulogu zamaSnjaka. Prolaze6i ispred zavojnice ili indukcijskog svitka (bobine), magneti mijenjaju intenzitet magnetskog polja unutar zavojnice i tako stvaraju
elektridnu struju. Ne treba zaboraviti da zama5ni magnet proizvodi izmjenidnu struju. Zeli li se montirati baterija, Sto je u ve6ini sludajeva nemogu6e zbog ogranidene snage zamaSnog magneta. stru.la treba da prola-
Sazdana
ie od generatora i
akumulatora
elektriciteta koii motor opskrbliuiu potreb' nom elektriinom struiom.
ii
kro, ispravliad koji 6e je >izravnati< u
istosmjernu kakva je potrebna za punjenje akumulatora.
ZamaSni magnet pokre6u zupdanici i praktidki je neuniStiv. Osim toga, proizvodi iskru
Bez elektriciteta motocikl se ne bi mogao kretati. lskra na svje6ici, svjetla, Zmigavci' sirena itd. sve to ne moZe bez struje Stoga svako vozilo ima generator koji proizvodi struju potrebnu za pogon razli6itih uredaja' Prvi motocikli imali su tzv. zama5ni magnet' koji medutim nije bio dovoljno djelotvoran' a svojim dimenzijama oduzimao je znatan
dio snage motora i, konadno, djelovao samo kada je motor bio upalien. Stoga je zamijenjen naiprije dinamom, a kasnije i alternatorom kojispojeni s odgovara.iu6om baterijom mogu proizvesti dovoljno struje i kada motor ne radi. Odmah treba upozoriti da su pro:l:i*iii;itli,li:rtrll"i',fiiiiifil$iiliri'l.itrlr*iifi;lx'ti'"1lriri,i
B8
Kod akumulatora potrebna su dva, zahvata
odrZavania; dodavanie destilirane vode tako da unutrainle ploie budu uviiek pokrivene te iiScenje i podmazivanie vaniskih prikliutaka. bolje vazelinom no ma56u.
izuzetne jadine, pogotovo pri velikom broju okretaja. Od odrZavanja potrebno ga je jedino povremeno distiti.
Dinamo Dinamo se sastoji od dvije ili detiri nepomid-
ne zavojnice kroz koje prolazi istosmjerna
i rotora koji takoder ima namotaje kojih izvodi zavr5avaju na kolektoru. Po struja
njima klize ugljeni kontakti preko kojih se sakuplja struja nastala rotacijom navoja u magnetskom polju. Dinamo nije direktno spojen s baterijom jer bi, kad motor miruje ili pri malom broju okretaja, tro5io umjesto da daje energiju. Stoga u tom strujnom krugu postoji relej koji ga otvara ili zatvara. Posebno ga prekida kada se dinamo brzo okrede i
proizvodi (u instalaciji zal2volli) struju od 13 volti. Kada se broj okretaja sasvim smanji relej je i dalje pod naponom iako dinamo vi5e ne puni. Ali struja mijenja smjer i pri praZnjenju. izmedu baterije i dinama, otvara relej. OdrZavanje dinama prije svega podrazumijeva kontrolu ugljenih kontakata koji kiize po kolektoru. Kolektor mora bitisasvim gladak i dok dinamo radi ne smije se iskriti. Ako je kolektor prljav treba ga odistiti brusnim papirom. Ako je pak poprimio eliptidan oblik treba ga na tokarskom stroju opet ispraviti u kruZni. Ugljeni kontakti postepeno se tro5e pa se po potrebi zamjenjuju. Ako se primijeti da se baterija ne puni kako treba. provjerite stanje svih kontakata pa i same baterije. Ako je sve u redu, a baterija se i dalje ne puni kvar je u releju kog treba zamijeniti. Ako se pak o5tete Zice navoja treba oti6i do elektridara koji 6e namotati novi navoj.
2
Elektropokretat zapravo je ne|to jaei dinamo. Na crteZu su prikazane pritisne opruZice A za ietkice B. Na detalju I pokazano je kako detkica kli1e obodom kolektora C.
i pri malom broju okretaja daje mnogo ve6i napon od dinama. U alternatoru su navoji nepomidni, a okre6e se magnetsko polje. Ono moie bitistalno ili pak inducirano preko detkica. One se s vremenom mogu istro5iti i to je, ujedno, jedini dio koji zahtijenost da
va neko odriavanje. Struju
>izravnavaju<
diode pa kroz jedan regulator napona dolazi
u bateriju.
Akumulator
Alternator Danas ve6ina motocikla ima ugradene alternatore umjesto dinama. Najve6a mu je pred-
radi se o kutiji koja pozitivne i negativne plode uronjene u sadrZi vode i sumporne kiseline dija se mje6avinu gusto6a mijenja ovisno o stupnju napunjenosti. Odrzavanje je vaino ali i jednostavno. Pojednostavnjeno
$
89
;ii1'fj:iF,!'*ii:'.riiS#''j.'-rr3i
,r:j..:tr: ::: ; :: .,
.: :,
:,.:!:::::1.,t,:
ii.:lilliiliii:.j.*ij,iji"ti:
"
Kod nekih motocikla platinski prekidadi i kondenzatori zamijenjeni su razvodnikom paljenja kao kod automobila' No, to je mogu6e samo ako motor ima bar detiri cilindra. Metalna osovinica. pokretana razvodnom osovinom, otvara i zatvara jedini par platinskih prekidada, todno u ritmu rada motora. Kapa razvodnika paljenja ima detiri dvrsta kontakta (za detverocilindridne motore) preko kojih se raspodjeljuje elektridna energija koja ide od bobine na svje6ice' Odr2avanje se sastoji od operacija koje smo ve6 opisivali, bar Sto se tide kontakata. Kapa mora biti dista i suha. pogotovu s unutra5nje
Treba samo provjeravati da teku6ina uvijek prekriva plode. Po potrebidolijeva se destilirana voda (ne kiselina) tako da prekriva 1 mm plode. Da bi se izbjegla korozija vazelinom treba premazivati kontakte na bateriji'
Pokretanie Kod mnogih modernih motocikla, pogotovu onih velike kubikaZe, sistem pokretanja rije5en je kao i kod automobila, pomo6u malog
elektromotora. Radi se zapravo o ve6em dinamu kojeg su zavojnice motane od vrlo debele Zice kako bi mogle provesti ve6u energiju, potrebnu za pokretanje motora' Motor za pokretanje ima detkicu i kolektor. za njegovo odrZavanje vrijede upute koje
smo dali i za odr2avanje dinama. Na crteZu 2 prikazano je koje dijelove moZe vlasnik sam
rastaviti i do6i da detkica kada ih treba zamijeniti. Zakretni moment pokretada prenosi se na glavni motor preko zupdanika, kao kod automobila. Ukljuduje se kada motor miruje, a iskljuduje kada se pokrene' Upozorenje: ako se motor odmah ne pokrene nemojte ustrajati - baterija 6e se zadas isprazniti. Poslije tri ili detiri pokuSaja te ako osjetite da pokretad usporava, pokuSajte zapaliti motor noZnom polugom (ako postoji) ili guranjem.
Prije demonta2e razvodnika palienia
tr.eba
odspojiti vodove A i kopiu B. Po potrebi (det' C ili vod 7 ) )amjeniuje se neispravan rukavac t5, provjeravaiu i iiste mjesta kontakata E, oznaiena strelicama
Paljenje Najve6i potroSad elektriciteta je rasvjeta' Samo mali dio energije tro5i se za proizvodnju iskre u motoru. Ovako je sastavljen krug paljenja: dotok struje iz baterije ili direktno iz generatora u indukcijski svitak (bobinu) koja transformira niski u visoki napon. Stiiemo zatim do platinskog preki-
dada gdje se struja ritmi6ki prekida' Ovdje se nalazi i kondenzator koji akumulira elektridni nabojdok su kontakti otvoreni, a smanjuje i
iskrenje na kontaktima. Elektridna energija dolazi do svje6ica i tamo proizvodi iskru potrebnu za Paljenje goriva.
iiil.l"ii'iiFnis..l?:ir':!:e:'l"iir!'
90
'
Kapa razvodnika palienia tisti se od vlage i prijavitine suhom i iistom krpom. Na detaliu 1 prikazani su kontakti unutat kape koii, po
potrebi, moraiu biti obnovlieni
i
]i:!!:i,t#ifFiiii$liill:;i,ii#iiiiiiiti,iliii$iilid.*'i]i1lliils:*iiiiiri!i;,i::xridlliir.i:r::i;,,1:i:r:ti.:::i,il
::i:::iii:i:: r:!iiii:liiii!:iiirrrii!t!ri::riiiriiiiiliiliii$ii$.!,iili:hi$iliiiiii,$iiiitii:llliiiiiiu'#iirrll;ir
strane, a povremeno treba provjeravati zaStitne gumene rukavce na izlazima elektridnih provodnika. Kod indukcijskog svitka (bobine), osim o vanjskoj disto6i. treba brinuti o distodi i dvrsto6i kontakta. I poslje-
se ne smije dirati kvarcni omotad, jer se time o5te6uje. Zatim, uvjerite se moZe li elektridni
dnje upozorenje: ne potcjenjujte
vaZnost
kondenzatora. U njemu leie uzroci mnogih neispravnosti pri paljenju. Popravaka nema, potrebna je zamjena.
Svjetiljke Jo5 nedavno u svjetiljkama motocikla nala-
zile su se obidne Larulje s tungstenom u staklenom omotadu iz kojeg je isisan zrak. No velik napredak u konstrukciji Zarulja na bazi jodnih para i halogena s omotadem od kvarca nije mimoiSao ni motocikle. lsprva je trebalo zamijeniti cijelu svjetiljku. ali se sada i nove Zarulje rade s nastavcima koji pristaju u leZista starog tipa. U demu je razlika pri kori5tenju klasidnih i novih iarulja? Kod dosada5njih Larulja napon struje zagrijavao je nit tungstena do uZarenja i tako proizvodio svjetlost. Medutim, zbog visokih temperatura nit se postepeno mrvila. a destice su bile projicirane na staklo i tamo stvarale taman sloj. Zbog toga je trebalo ogranidavati mo6 svjetiljke. Vrijednosti su se uglavnom kretale izmedu 40 i 45 vati. U jodnol i halogenoj Zarulji takoder je nit od
uredaj va5eg vozila dati dovoljno energije za
dodatnu rasvjetu. Zlalno je pravilo da se jodna Zarulja ugraduje samo ako generator
proizvodi
15-20 vati iznad nominalne
vrijednosti. Tako Zarulju od 60 vati mo2emo koristiti ako motor proizvodi 75-80 ili vi5e vati. Ve6ina modernih motocikla udovoljava tom zahtjevu, dok kod starijih to nije uvijek sludaj. lsto vrijedi ako se ugraduje dodatna svjetiljka za maglu (snaga se ne mijenja ve6 samo usmjerenje svjetlosnog snopa). Ako nema dovoljno energije za oba potro5ada to
Da bi se mogla zamijeniti 2arulia naipriie treba
skinuti okvir A, a zatim podnoLie B koie ie
pridrZavano kopiama C. Zatim se (det. 1) vadi 1arulja D. Ako ne svijetli, a nit niie pregoriela,
oiistite kontakte
E
i F (det. 2).
tungstena ali umjesto da se mrvi, tokom upotrebe ona se obnavlja. Posljedice? Prije svega znatno duZi vijek Zarulje, a zatim i mogu6nost da se koriste deblje Zarne niti od tungstena i postiZe ja6a svjetlosna mo6. Danas svjetiljke na motociklima raspolaZu s
55-60 vati ali je zbog
pove6ane
temperature stakleni omotad morao biti zamijenjen kvarcnim.
Montaia i zamjena Larulja Dva upozorenja za onoga tko ve6 ima ili se tek sprema montirati jodnu Zarulju. Prstima flii,t;illiilijiiitriiiillliilli:!,1:ii,iiir;iiiH;:iiiiiiiirii:iliiliiilttili:rEiillli:i,,nr1tl,riiiir:ii::]::!iiliii!i
Svjetlosni snop podeiavamo 5 metara od zida, upalimo spuiteno svjetlo i mijenjamo nagib svjetiljke sve dok gornji rub snopa ne bude
5cm niZi od veliiine A koliko iznosi udaljenost od ceste do sredi|ta svjetiljke na motoru. 91
i
ffiffiffiSffi#MliL',F"ilEi'$S$ffiffiHffiffi$ewffi&sr
ne znadi da treba zamijeniti dinamo je ugraditi
Sirena
preklopnik
Malo je motocikla koji su opremljeni kompresorskim fanfarama s lijevcima. Obidno su, zbog jednostavnosti i manjih mjera ugradene sirene. Nakon duZeg vremena, stare6i, sirena gubi jasno6u i
odnosno alternator. Dovoljno
koji 6e iskljuditi
jednog
potro5ada kada se drugi ukljuduje. Kada odludimo obidnu Zarulju zamijeniti
jodnom morat 6emo rasklopiti svjetiljku. Vanjski okvir obidno je pridrZan jednim vijkom kog treba odvrnuti. Zatim se vadi podnoije svjetiljke kojega u ve6ini sludajeva pridrlavaju tri kopde na oprugu. Zarulje s
bajonetnim prikljudkom dovoljno
je zakrenuti za pola kruga i izvaditi. Vadite li je zato 5to je neispravna provjerite da li je Zarna nit zaista raskinuta ili su naprosto oksidirali kontakti. U tom sludaju umjesto nove Zarulje
dovoljan je komadi6 brusnog papira. Ako nakon toga Zarulja opet svijetli, svjetiljku moZemo zatvoriti obrnutim redoslijedom. Povremeno treba provjeriti nagib svjetiljke. Za to je potrebna ravna podloga na koju 6emo smjestiti motocikl, 5 metara od zida. Zatim 6emo upaliti spu5teno svjetlo i
mijenjati nagib sve
dok gornji
rub
svjetlosnog snopa ne bude od tla podignut za udaljenost (manje 5cm) koliko iznosi i razmak od tla do srediSta svjetiljke na motoru. Da bi se svjetiljka mogla podeSavati treba otpustiti dvije bodne matice ili vijka koji je udvrS6uju. Nakon pode5avanja, ne zaboravite ih pritegnuti.
snagu zvuka pa je treba podesiti.
U
pravilu radi se
o
pode5avanju hoda
membrane koja svojim titranjem proizvodi zvuk.
Pode5avanje je mogu6e bez skidanja sirene, okretanjem posebnog vijka koji .ie, kod ve6ine sirena smjeSten na sredini, kako to prikazuje na5 crtei. U svakom sludaju toje jedinivijak izvana dostupan na sireni. Ako se zakrede u smjeru kazaljke na satu zvuk postaje prodorniji i viSi, a u suprotnom dublji. U svakom sludaju potrebna je umjerenost jer ako se vijak do kraja okrene u smjeru kazaljke na satu zvuk 6e se pojadati ali 6e sirena povu6i suviSe struje pa moZe do6i do o5teienja. To je zaista nepotrebno jer bi sirena trebala nadZivjeti motocikl na koji je ugradena. Povremeno treba pregledati i prikljudke
elektridnih vodova te zamijeniti istroSene spojni
Svjetla za kodenje Radi se o vrlo jednostavnom uredaju. Kada se pritisne poluga kodnice, preko poluge, opruge ili landi6a prenosi se pokret koji ukljuduje elektridni prekidad i tako pali crveno svjetlo za kodenje, smje5teno iznad registarske tablice. Svaki put kada se pritisne poluga kodnice svjetlost se zapali. Uredaj je toliko jednostavan i jeftin da ga se, u sludaju kvara isplati zamijeniti. lnade, treba samo povremeno provjeravati slobodan hod kako se svjetlo ne bi palilo suvi5e kasno ved
Da bismo podesili zvuk sirene treba odvrnuti ili uvrnuti (det. 1) vijak A. Naiin paljenja koiionog svjetla prikazan je na detalju 2, a
pode\avanje na detalju 3 pomotu matica
kojima je prekidai povezan s polugom koinice.
92
I
C
dim poluga prede 2cm.
PodeSava
se
pomodu dva vijka kojima je uredaj povezan za polugu za kodenje.
Kutomjer
0
330
300
60
270
90
240
120
210
150 180
li
dobro podesiti pretpatjenje, gotovo je prijeko potreban ovakav kutomjer. Da ne biste i zalijepite na tvrdi karton iti tanku Sperplotu. Zatim ga pailjivo obreZite izvana i u sredini. Otvor mora biti dovoljno velik da kutomjer moZete nataknuti na osovinu i pritegnuti maticom. Kako se koristi opisali smo u poglavlju IPALJENJE, dovodenje u fazutt.
Zelimo
o_Stetivali kniigu preporuiujemo da ga fotokopirate
93
Nesigurnost u voinji:
leZajevi kotada istro5eni: zamijeniti (53),
naplaci savinuti: izravnati ili zamijeniti (51),
fit0 ]ilil0Glltl
Zbice nisu podjednako zategnute: zateg-
nuti
$nilI
jedna ili obje gume neispravne: zamijeni-
ti (54-55).
istroSen leZai upravljada: zamijeniti (45)'
Sto treba poduzeti kad se na motociklu neito pokvari. iii#+.iiiif,+:Jffi4ffiir,-tsF."fr#ii*iifitrii'
;iriilxt#isffii#E#"}lifif".
iRi]r,,
Ovaj pregled Pomo6i 6,e da lak5e pravodobno dijagnosticirate neku od mnogobrojnih bolesti koje mogu pogoditi
vaS motocikl. Uz upute kako pojedinom zlu doskoditi stoji i broj stranice na kojoj moZete
prona6i potrebna razja5njenja.
Ovjesi opruge izgubile elastidnost: zategnuti ili - zamijeniti (47 -48\, pomanjaknje ulja u hidraulidkoj viljuSci: - nadoliti (47). u vilju5ci suvi5e rijetko: zamijeniti - ulje (47), amortizer premekan: zamijeniti - straZnji (48)
Ako su ovjesi suvi5e tvrdi:
-
Vozni dijelovi Ako je upravljai tvrd:
-
leZajevi suviSe zategnuti: otpustiti (45),
o5te6ene kuglice: zamijeniti (45)' deformiran stup upravljada: zamijeniti,
premalen pritisak u prednjoj gumi: napumpati
Ako vozilo pokazuje sklonost da skre6e s ravne putanje: ili straZnji amortizeri nisu dobro - prednji pode5eni: Podesiti (46- 48), nisu uravnoteZeni: podesiti (52), - kotadi vilice ili okvir savinuti: ispraviti ih treba
-
94
strudnjak,
(51 ),
prevelik slobodni hod osciliraju6e ruke na svornjaku: podesiti ilizamijeniti (49). deformacije voznog dijela: ispraviti,
velik slobodan hod upra'lljada: podesiti (45), trag nije PodeSen: Podesiti (50)'
-
suvi5e ulja u teleskopskoj vilici: ispusti-
te (47), ulje u teleskopskoj vilici suvi5e gusto: zamijeniti (47), svinuta prednja vilica: izravnati ili zamijeniti,
straZnji amortizeri pretvrdi: zamijeniti (48), gume suvi5e napumpane: provjeriti.
Kodnice ne sluZe kako treba: tarne obloge: zamijeniti' Kod- istro5ene (60) ili disk (61), bubanj nice na tarnih ploha: odisizmedu voda ulje ili - titi, osuSiti, kodnice lo5e podeSene: podesiti (58-
-
-
60). bubanj se izoblidio ili o5tetito: popraviti na tokarskom stroju, Ziiana pletenica kodnice u lo5em stanju:
zamijeniti
(58-59).
Motor ne Pali Najprije provjeravamo dolazi li gorivo do motora, a tada Poku5amo Polugom za startanje.
Ako nema dotoka benzina:
-
slavinica i filtar prljavi: odistiti (76), prekinuta cjevdica za dovod: zamijeniti
(76), zadepljena rupica na vrhu spremnika: otvoriti, iglidasti ventil rasplinjada blokiran: zamijeniti (78-80). probijen plovak rasplinjada: zamijeniti (78).
Ako ima benzina ali nema struje: - svje6ice prljave ili navlaZene; odistiti ili
-
zamijeniti (66), neispravan razmak elektroda: popraviti (66), platinska dugmad prljava ili neispravno razmaknura: odistiti, podesiti (66-67),
-
pretpaljenje nije dobro pode5eno: podesiti (67-69),
-
oSte6ene za5titne gumice na elektridnim vodovima: zamijeniti (90),
-
indukcijksi svitak (bobina) neispravan: zamijeniti (90), elektridni vod svje6ice prazni se na masu:
zamijeniti (90),
isprainjen akumulator: napuniti
ili
zamijeniti (89).
Postoji iskra ali nema kompresije: ne zatvara: prebrusiti (70), - ventil nema zradnosti izmedu ventila - klackalice: podesiti (71
o5te6en, - ventil zamijeniti,
-
i
),
pokidan,
pregorio:
zamijeniti,
-
prljav filtar za zrak: odistiti ili zamijeniti (77).
Motor radi ali nema snage Ako se kotadi ne okre6u slobodno: plohe kodnica se dodiruju: - tarne provjeriti (56-59), ili slabo podmazani leZajevi - zaribani kota6a: zamijeniti ili podmazati (53), - lanac suvi5e napet: podesiti (84-86),
-
loS odnos landanika: zamijeniti jedan ili oba (86-87).
Ako se motor gasi kad je optere6en: ne odgovara: zamijeniti (66), - svjeiica rasplinjad se ne otvara do kraja: pode- siti (78-80), - voda ili nedisto6a u benzinu: odistiti spremnik (76), oslabile opruge ventila: zamijeniti, lo5e pode5eni ventili: podesiti (71),
- lelaj bregaste osovine - popraviti,
u motoru: provjeriti
previ5e ulja
-
zadepljena ispu5na cijev: odistiti (72).
(64-65),
razinu
Ako se motor pregrijava: u cilindru: odistiti (72), - dad ulje koje ne odgovara: zamijeniti (64-
.
o5te6en ili pukao prsten klipa: zamijeniti
(73), svje6ica slabo zategnuta: zategnuti.
loSe rasplinjavanje: podesiti
-
nedisto ulje: zamijeniti (64-65), neispravna pumpa za ulje: popraviti ili
premalo ili suvi5e ulja: provjeriti razinu
(64-65),
zamijeniti,
prljavi dovodi ulja: odistiti,
Ako dolazi gorivo, ima iskru
Ako spojka kliZe: - nema slobodnog hoda
i
kompresiju, ali radi neujednadeno:
prebogata ili suviSe siroma5na smjesa na minimumu: podesiti vijskom za zrak na
minimumu (78-80). zrak ulazi izmedu rasplinjada i cilindra: zategnuti vijke ili zamijeniti brtve,
(78-80),
-
-
-
neispravan:
-
Motor kre6e ali se zaustavlia ili ne radi kako treba
-
rasplinjadu:
65),
istro5ena vodilica ventila: zamijeniti,
oite6en cilindar:
razina benzina u - niZa podesiti plovak (78),
loSe pode5eno pretpaljenje: podesiti (67
-69).
na poluzi:
(82-83), oslabljena ili iskrivljena opruga: zamijeniti (82-83), tarni diskovi istro5eni ili iskrivljeni: zamijeniti (82-83), podesiti
-
95
delidni disk iskrivljen: zamijeniti (8283), potisna ploda spojke iskrivljena" zamijeniti (82-83).
-
Pretjerana potro5nja ulia i benzina:
Ako se duje zveckanje:
-
lo5e pode5ena pumpa za ulje: podesiti,
-
izgrebene povrSine ventila, klipa i prstenova: zamijeniti (73), prstenovi naopako postavljeni: ispraviti, otvori prstenova u liniji: pomaknuti
-
(73), vodilice ventila istro5ene: zamijeniti.
-
preveliko pretpaljenje: podesiti (676e), dad u cilindru: odistiti (72-73), benzin premalene oktanske vrijednosti: isprazniti spremnik, uliti odgovaraju6e gorivo.
Ako Sum dolazi iz mjeniada:
-
oSte6eni zupdanici, leZajevi ili zupci za ukljudivanje: provjeriti i zamijeniti.
Ako Suma nestane kada se Povude poluga spojke:
-
previ5e slobodnog hoda izmedu diskova
i zvona spojke: zamijeniti.
Neuobidaieni Sumovi
Ako zvuk dolazi iz gornjeg diiela cilindra:
-
prevelik slobodan hod ventila: podesiti
(71), lanac za razvodenje suvi5e napet ili labav: podesiti (70), pukla opruga jednog ventila: zamijeniti,
zupdanik razvodenja istro5en: zamijeniti, istro5en ventil: zamijeniti, pukli prstenovi na klipovima: zamijeniti (73), lelai u klipnjadi ili osovinica ktipa u klipu imaiu preveliku zradnost: zamijeniti,
Sumovi iz bloka motora: - klipni mehanizam ima Preveliku zradnost: poPraviti,
-
96
primarni prijenos prevelika zradnost: zamiieniti potrebne dijelove.
Mjenjad ne radi Ne moZe se birati brzina: selektora je pukla: zamijeniti, - opruga prijenosna vilica pukla ili savinuta:
-
-
zamijeniti, osovina selektora dotide karter: popraviti ili zamijeniti, spojka ne odvaja: podesiti (82-83).
Ako se selektor ne vra6a:
-
osovina selektora doti6e karter: popraviti ili zamiieniti, povratna opruga pukla ili iskrivljena: zamijeniti.
Ako brzine iskadu:
-
opruga zupdanika pukla ili oslabljena:
zamijeniti,
prijenosne vilice pukle
zamijeniti.
ili
savinute:
w
ffi
