MODERNIZAM ESTETICIZA IZAM
AVANGARDA
prijelaz 19. u 20.st
1910.-1930.
1930.-1970.
nakon 1970.
- „Promijenimo svijet“ - napušta kult forme - pobuna protiv tradicije koja sputava slobodu stvaranja (poetika
- obnavlja se dijalog s tradicijom: povratak velikih književnih tema - književnost se isprepleće s filozofijom: ulazak eseja u roman - dominira proza
- prekid s modernističkim zahtjevom zahtjevom da se originalnost prihvati kao nesumnjiva vrijednost - obilježava ga niz protuslovnih težnji: povratak tradiciji, ali i povratak avangardi (koja osporava tradiciju)
- književnost treba imati isključivo estetsku funk.
- ističu kult ljepote i pjesničke forme
osporavanja)
- dominira poezija - naglašava protest, pobunu negiranja osnovne knj. vrijednosti vrijednosti - nezadovolj. stanjem u društv. životu i kulturi - podsjeća na svjetske ratove, krvave političke političke pokrete
KASNI MODERNIZA IZAM POSTMODERNIZAM
AVANGARDA- zajednički naziv za više različitih smjerova koji se u književnosti javljaju od
desetih pa sve do tridesetih godina 20.st: futurizam (Italija, Rusija), ekspresionizam (Njemačka, Austrija), dadizam, nadrealizam (Francuska). - obilježava ju pobuda protiv tradicije i istovremenost stilova: trajanje jednog stila najčešće nije prekinuto pojavom drugog stila - avangardni pjesnici odbacuju realističku koncepciju književnosti kao oponašanja stvarnosti, a afirmiranju poetiku osporavanja. - osporava sve ono što se u tradiciji smatralo lijepim (pozitivno vrednovanje antiljepote) - suprotstavlja se onomu što je logično, razumljivo (pozitivno vrednovanje alogičnog) - žele čitatelje iznenaditi i potaknuti njegove negativne osjećaje; ljutnju, zgražanje, prezir ističu ružno - služe se: crnim humorom, parodijom, neobičnim likovima, miješanjem stilova, paradoksima, odbacuju jezične i pravopisne norme - izvore traži u filozofiji i psihologiji
FOVIZAM- franc. „les fauves“= divlje zvijeri
- 1. moderni pokret 20.st - FOVISTI- skupina slikara koja je svoja djela pokazala javnosti na izložbi u Parizu 1905. - iako nemaju zajednički program, povezuje ih osjećaj slobode , optimizam na početku novog stoljeća i smisao za eksperimentiranje, u svoja djela unose čiste i jarke boje - pokret je nazvan fovizmom jer se time izražavala šokantnost njihove umjetnosti - predstavnici: Henry Matisse
FUTURIZAM- lat. „futurus“=budućnost
- 1909. Fillipo Tomaso Marianeti izdaje futuristički manifest (protiv muzeja, knjižnica i akademija svih vrsta) i službeno započinje futurizam - pokret nastao u Italiji, veliča industriju, mehanizaciju… - FUTURISTI – ističu hrabrost, drskost i buntovnost - smatraju da će tehnički napredak donijeti i društveni napredak - ističu dinamiku, energiju, brzinu, rad doživljavaju kao jedinu „Higijenu svijeta“ - smatraju da je rat potreban jer pročišćava ljudsku rasu, veliki broj futurista okreće se FAŠIZMU - veličaju militarizam (rat) i fašizam, pa je futurizam postao službeni umjetnički pokret talijanskog fašizma B. Mussolinia (izdvaja velika financijska sredstva za izložbe, tiskanje turističkih zbirki…)
POEZIJA- prevladava slobodan stih, pjesnici odbacuju pravopisna i gramatička pravila (interpunkcije, v. i m. slovo, ukidaju pridjeve, priloge, a preferiraju imenice i glagole u infinitivu. - futurizam se javlja i u Rusiji- idejni začetnik Vladimi Vladimirovič Majakovski- 1912.- objavljuje manifest, uvodi slobodan stih, vulgarizme, lokalizme, arhaizme i pojave iz vojne i industrijske terminologije - najpoznatije djelo Majahovskog je poema „Oblak u hlačama“ - ruski futuristi ne podržavaju rat , okreću se revoluciji i nositelji su revolucionarnih ideja
EKSPRESIONIZAM - franc. „ekspression“=dojam, izraz
- javlja se u Njemačkoj i Austriji od 1910.-1925. - osjeća se strah od nadolazećeg rata i javlja se krik i pobuna protiv postojećeg stanja - pisci izražavaju svoja unutarnja stanja, najčešće pišu lirske pjesme i drame - dominantni motivi su strah, tjeskoba, osamljenost, smrt, patnja … - prevladava slobodan stih, pjesnici odbacuju gramatičku i pravopisnu normu, kod pravopisa izbacuju veliko i malo slovo, interpunkcije, kod gramatike ukidaju pridjeve, prijedloge, priloge, a najzastupljenije su imenice i glagoli u infinitivu - značajke pjesništva su odbacivanje deskripcije (opisa), ekonomičan izraz (kratak, jasan), slobodan stih, uporaba riječi iz znanosti i urbane sredine (žargoni, vulgarizmi, kolokvijalizmi…) - najznačajniji predstavnici su: - pjesnici: Georg Trakl, Gottfried Benn, Herman Bahr - dramatičari: Oskar Kokoschka, Ernest Toller, Georg Kajser - u drami dijalog je zamijenjen monologom, prevladavaju masovne scene s puno pantomime EKSPRESIONISTIČKO SLIKARSTVO - nastaje kao reakcija na impresionističko slikarstvo jer impresionisti preslikavaju prirodu i iznose dojam, a ekspresionisti slikaju doživljaj prirode koja je prošla kroz psihu slikara i nije više odraz prirode nego slikarske psihe - slikar ne slika predmet već svoju ekspresiju , doživljaj toga predmeta - boje su jasne i šarene (crvena, žuta i plava) ili tamne, boja je odraz slikareve slike - željeli su da njihova djela izraze tamnu, tešku, tragičnu sudbinu čovjeka - predstavnici su: Vincent Van Gogh, Oskar Kokoschka, Edvard Munch, Vasilj Kandinski, Paul Klee, Paul Cezanne
KUBIZAM- lat. „cubus“=kocka
- nastaje 1907. nakon Cezanneove spomen izložbe u Parizu, a polazište je bila i njegova težnja da realne predmete približi geometrijskim oblicima, naročito kugli, valjku i stošcu - Cezaneova slika „Kupačice“ utjecala je na mnoge slikare, a naročito na Pabla Picassa slika „Avinjonske gospođice“, Picasso i ostali slikari kubizma slikali su predmete pretvarajući njihove prirodne oblike u kocke, kugle i stošce, slike grade na tehnici svjetlo-sijena zanemarujući boje i koloristička rješenja - KUBISTI- vode boemski život pa su česti motivi na njihovim slikama gitare, igrače karte, boce, čaše i aktovi... - započinju s tehnikom kolaža i asamblaž tehnikom - Pablo Picasso- najznačajniji predstavnik kubizma - rođen u Španjolskoj, živio i slikao u Francuskoj, umro u Monte Carlu - modra faza: hladni motivi i tonovi, simboliziraju bezizlaznost i očaj beskućnika, prosjaka… - ružičasta faza: intimna atmosfera i motivi iz života običnih ljudi svirača, plesača, akrobata… - kubistička faza: „Avinjonske gospođice“, „Tri plesačice“, „Gitara“ - faza nadrealizma: odlazi u svijet fantastike i podsvijesti - ekspresionistička faza: „Guernica“- na kojoj pokazuje apokaliptičke strahote građ. rata u Španj. - poslije 1935.- bavi se skulpturom, keramikom i grafikom KUBISTIČKA KNJIŽEVNOST - pjesnik kubističke književnosti: Guillaume Apollinaire- mnoge njegove pjesme nazivaju se konstruktivističkom poezijom (pjesme su konstrukcije u kojima se ujedinjuju riječi, likovni motivi i simboli, to je osobito vidljivo u njegovoj zbirci „Kaligrami“ u kojoj objavljuju niz lirskih ideograma u kojima i vizualnim rasporedom stihova dočarava ideju pjesme
DADAIZAM- „dada“ = dječje tepanje
- nastaje 1916. u Zurichu Tristan Tzara (franc. pjesnik)- idejni začetnik dadaizma - 1918. objavljuje manifest dadaizma - riječ „dada“ ima više značenja: tal. „majka i kocka“, franc. „igračka drvenog konjića“ , oponašanje dječjeg tepanja jer su umjetnici poput djece, ne robuju pravilima i izbacuju autoritet - DADAISTI- se zalažu za rušenje svih tradicionalnih vrednota građanskog društva od socijalnih do moralnih… - u stvaralaštvu negiraju sve dotadašnje, estetske i jezične norme, ne smije biti logike, u djelima dominira ironija, poruga, crni humor, groteska, apsurd
- dadaizam je protiv logike, ljepote, tradicije, za nesavršenost, anarhiju, slobodu i spontanost - za cijeli pokret karakteristično je gađenje prema ratu , ljudskoj civilizaciji koja taj rat dozvoljava, otpor logici i jeziku koja su otpor ljudske civilizacije - predstavnici: franc. pjesnici Andree Bareton i Louis Argon
NADREALIZAM
- nastavlja se na ekspresionizam i dadaizam - Andre Breton- napisao dva manifesta 1927. i 1930. - nadrealizam se temelji na psihologiji , naročito Freudovoj psihoanalizi („sve je u čovjekovoj podsvijesti i svijesti, odraz libida- seksualnog nagona“)- Freud tvrdi da čovjekom upravljaju nagoni, potrebe, želje kojih nismo svjesni, a koji utječu na naše ponašanje - sve se temelji na podsvijesti, asocijacijama, halucinantnom stanju, bez razuma - želi izraziti automatizam mislim bez ikakve kontrole razuma - racionalno je zamijenjeno iracionalnim , ističe važnost sna u poeziji se gubi tradicionalizam, standardni jezik sintaksa (redoslijed riječi u rečenici), a prevladava automatizam ispisivanja riječi, uzori su im pjesnici simbolizma - predstavnici: Paul Eduard i Louis Argon NADREALISTIČKO SLIKARSTVO - prva zajednička slika u Parizu 1925. kada započinje njihov ozbiljniji rad, slikari iz te izložbe su: Pablo Picasso, Max Ernest - slikarstvo je identično s književnošću (prevladava iracionalno i halucinatno stabnje - predstavnici: Salvador Dali i Marc Shagall Salvador Dali- uz nadrealističko slikarstvo, ilustrirao je knjige, „Bibliju“, „Božanstvenu komediju“ i roman „Don Quijote“, s redateljem Louis Bunuelom snimio film „Andaluzijski pas“ i „Zlatna vremena“
IMAŽINIZAM lat „imagio“=slika
- javlja se u Engleskoj, zatim u Rusiji 1919.-1925. - isticanje važnosti pjesničkih slika, strofe su slijed pjesničkih slika - izravan prikaz doživljaja - imažinisti su njegovali slikovitost pjesničkog izraza bez nerazumljivih simbola, a estetsko uzbuđenje izazivaju bojom i ritmom - izraz je jednostavan, temelji se na razgovornom jeziku i rijetko odstupaju od gramatičkih pravila - stil je uglavnom slobodan - predstavnici: engl. Thomas Eliot rus Sergej A. Jesenjin Sergej Aleksandrovič Jesenjn - 3 stvaralačke faze: 1. faza- 1914. pjesnik ruske prirode, boje svijetle, poetizacija patrijarhalnog života, 1. pj. zbir.
„Radunica“ 2. faza- 1917. pjesnik-prorok koji najavljuje novo doba u svojoj zemlji, piše poeziju u čast junacima revolucije, sudjeluje u pisanju filmskih scenarija, poeme; Pjevni zov, Drug, Preobrazba, Jordanska golubica, Nebeski bubnjar 3. faza- 1920. tragična svjesnost pjesnika da preporod Rusije nije ostvaren, djela: Ispovijed mangupa, Krčmarska Moskva, Crni čovijek
- život završava samoubojstvom, njegova supruga je bila Isidora Duncan, slavna američka balerina Sergej Aleksandrovič Jesenjn - 3 stvaralačke faze: 1. faza- 1914. pjesnik ruske prirode, boje svijetle, poetizacija patrijarhalnog života, 1. pj. zbir. „Radunica“ 2. faza- 1917. pjesnik-prorok koji najavljuje novo doba u svojoj zemlji, piše poeziju u čast junacima revolucije, sudjeluje u pisanju filmskih scenarija,poeme; Pjevni zov, Drug, Preobrazba, Jordanska golubica, Nebeski bubnjar 3. faza- 1920. tragična svjesnost pjesnika da preporod Rusije nije ostvaren, djela: Ispovijed mangupa, Krčmarska Moskva, Crni čovijek - život završava samoubojstvom, njegova supruga je bila Isidora Duncan, slavna američka balerina
Federico Garcia Lorca Najznačajniji španjolski pjesnik međuratnog razdoblja. U svojem je djelu spojio španjolsku narodnu tradiciju s modernim, avangardnim tendencijama, posebice s nadrealizmom. Poezija: Knjiga pjesama, pjesma cante jonda, Pjesme, Ciganski romancero, Pjesnik u New Yorku Drama: Kao i u poeziji, Lorca je u dramama pjesnik ljudske patnje. U njihovu su središtu uglavnom likovi žena. Najpoznatije su mu poetske dramske tragedije Krvava svadba i Dom Bernarde Albe Marcel Proust, Combray tema: buđenje, uspomena na djetinjstvo u Combrayu 1. HOTIMIČNO SJEĆANJE (voljnp, namjerno sjećanje) 2. NE HOTIMIČNO SJEĆANJE (osjetilna impresija)- sinestezija (spoj svih osjetila) asocijativni motiv: okus i miris čaja i kolača= okus i miris djetinjstva U traganju za izgubljenim vremenom - (ciklus od 7 romana u 13 knjiga) 1- Put k Swannu- 1913. - Combray - Jedna Swannova ljubav - Zavičajna imena-ime 2. U sjeni pprocvalih djevojaka - Oko gospođe Swann - Zavičajna imena- zavičaj 3. Vojvotkinja de Geurmantes (1. i 2. svezak) 4. Sodoma i Gomora (1. i 2. svezak) 5. Zatočenica (1. i 2. svezak) 6. Bjegunica 7. Pronađeno vrijeme Combray- ishodište i završetak cijelog ciklusa - nijedan roman nema fabulu - Poentilizam opisa i kompozicije- kompozicija kao niz asocijacija SINESTEZA AVANGARDNE KNJIŽEVNOSTI EPIKA - dolazi do afirmacije novog tipa proze i procvata modernog romana - vrste modernog romana: 1. MONOLOŠKO-ASOCIJATIVNI ROMAN- začetnik F.M. Dostojevski s romanom Zločin i kazna (postoji fabula, ali nije primarna- prevladavaju unutarnji monolozi, psihologizacija, egzistencijalna osamljenost, esejističnost, rasprave o umjetničkim, estetskim i moralnim pitanjima) - M. Proust- opisuje svoja sječanja- simultana (istodobna) tehnika pripovjedanja (postoje dva svjetasvjet podsvjesti i svjet sjećanja, a veza izmeđ ta dva svjeta su osjetila, svako osjetilo u sebi sadrži moć oživljavanja prošlosti), ne gradi romane na fabuli i oblikovanju karaktera nego na uvjerljivom reproduciranju ljudske svijesti, Proust ulazi u svijet podsvjesti, njegove rečenice nikada ne prekidaju tijek asocijacija i na taj način se ostvaruje tehnika unutarnjeg monologa
2. ROMAN STRUJE SVJESTI- nema fabulu, pripovjedač je u 1. licu, koji monologizira unutarnji svijet na osnovi dojmova, asocijacija i misli, izravno zapisivanje dojmova, misli, razmišljanja pripovjedača, zasniva se na nadrealističkom pojmu automatskog pisanja, bilježi se tijek svijesti bez obzira na gramatička i pravopisna pravila - predstavnici: James Joyce s romanom Ulix (Odisej), Wirginia Woolf - Smeđa Čarapa, Gospođa Dalloway, William Faulkner- Krik i bijes 3. KAFKIN TIP PROZE tzv. MAGIJSKI REALIZAM- sadrži elemente ekspresionizma i nadrealizma, predstavlja granicu između tradicionalnog (postoji uzročno- posljedična veza među događajima i pouzdani pripovjedač) i modernog. - prevladava paradoks (iznenađujuče koje nikoga ne iznenađuje), fikcija koja se doima kao stvarnost, svjest o krizi kulture, prevladava otuđenost, apsurd, osamljenost, crni humor, Kafka je preteča egzistencijalnog romana - predstavnik: Franz Kafka s romanom Dvorak, Proces, Amerika, i pripovjetkom Preobražaj 4. ROMAN IDEJA- roman treba osloboditi podčinjenosti stvarnost,i u roman treba uči sve, u romanu likovi iznose svoje ideje, prevladava postupak simulatizma ili montaže, u kompoziciji romana (ispreplitanje različitih tipova pripovjedača) - predstavnik: franc. knjiž. Andree Gide s romanom Krivotvoritelj novca
AVANGARDNA DRAMA 1. REALISTIČKO- IMPRESIONISTIČKA DRAMA - začetnik ruski dramatičar- Antun Pavlovič Čehov: Tri sestre, Galeb, Ujak Vanja i Višnjik 2. od NATURALISTIČKE i PSIHOLOŠKE do SIMBOLISTIČKE DRAME - predstavnici skandinavski dramatičari: August Strintberg i Henrik Ibsen 3. REALISTIČKO- NATURALISTIČKE DRAMA - začetnik talijanski dramatičar Luigi Pirandello- on ukida podjelu na činove i prizore u dramskom tekstu, gubi se tradicionalna scena, scena ne stvara iluziju, ostvaruje dojam improvizacije, uvođenje dramaturgije (predstave u predstavi)
