akvaponija Sedam šarana hranu dobiva kroz vratašca
Šarani u ovom akvaponskom sustavu gotovo su nevidljivi - njihov ‘akvarij’ nalazi se ispod dijela za uzgoj biljaka, a hranu dobivaju kroz postranična vratašca. Ima ih sedam, optimalno bi bilo 15, a u 300 litara vode teoretski bi ih se dalo ‘stisnuti’ čak 30 jer je za uzgoj jedne ribe potrebno 10 litara vode.
Šarani i biljke na balkonu ZEMLJA U MALOM Danijel Kovačević iz Zagreba na svom je balkonu uspostavio pravi mali ekosustav - uzgaja povrće i začine zajedno sa šaranima koji im osiguravaju hranjive tvari, dok biljke pročišćavaju vodu Piše: ida borovac
Šaran je najbolja riba za ovaj način uzgoja jer voli toplu vodu, no podnosi i hladnu.
Sve je počelo u bakinom vrtu na selu Na ideju za izradu akvaponskog sustava Danijel je došao posve slučajno. Želio je u bakinom vrtu na selu napraviti staklenik u obliku geodezijske kupole. Tražeći upute za njegovu izradu, naišao je na spominjanje akvaponije i nastavio istraživati. Njegov akvaponski sustav zainteresirao je i ljude koji se bave permakulturom (ekološkim dizajnom koji oponaša prirodne procese).
Nekoliko kvadratnih metara balkona dovoljno je za uzgoj zdrave hrane, a da pritom ostane mjesta za opuštanje i pijuckanja koktela u ljetnim večerima To je dokazao Danijel Kovačević koji je u garaži vlastoručno izradio akvaponijski sustav za uzgoj ribe i biljaka, prema nacrtima koje je pronašao na internetu. Danijel je aktivni član svjetskog foruma o akvaponiji (aquaponics.net. au) gdje je isprva tražio nacrte za izradu sustava, a sada i sam dijeli savjete onima koji se žele okušati u alternativnom uzgoju hrane. - Akvaponski uzgoj povrća troši deset puta manje vode od konvencionalnog jer voda potrebna biljkama ne odlazi u zemlju i isparavanje je minimalno. Moguća je gušća sadnja bilja, nema okopavanja ni borbe s biljnim nametnicaima. Prinos po četvornom mjetru može biti i do 7-10 puta veći nego u konvencionalnom uzgoju, a riba je bonus - objašnjava Danijel. Salata mu najbolje uspijeva zimi pod lampom, prošle je godine uzgajao rajčice, a ove su na red došli krastavci i začinsko bilje poput metvice i peršina. - Ovo je pravi ekosustav, kao zemlja u
malom - napominje Danijel i objašnjava da je akvaponski uzgoj još uspješniji na većim površinama. Princip je jednostavan. Ribe disanjem stvaraju amonijak, pa voda postaje povoljni okoliš za bakterije koje od njega žive i pretvaraju ga u nitrite. Tada nastupa druga vrsta bakterija koja nitrite pretvara u nitrate, odnosno u dušik koji je prijekom potreban biljkama. Voda se iz donjeg rezervoara ispumpava u gornji dio gdje ju biljke pročišćavaju, a potom se vraća dolje ribama. Velika prednost akvaponskih sustava jest i to da se mogu smjestiti gotovo svugdje. - U SAD-u građani akvaponske sustave postavljaju na parkingu napuštenih trgovačkih centara, a u Velikoj Britaniji u uredske prostore koji su zbog recesije ostali prazni, pa ih je grad ustupio na korištenje. Ondje je situacija drugačija nego kod nas jer je zajednica jača, a i više se cijeni volonterski rad - objašnjava Danijel koji jednog dana planira napraviti akvaponsku farmu i sagraditi kuću od slame gdje bi se povukao u ranu mirovinu. U međuvremenu širi znanje drugim “urbanim farmerima”: - U Zagrebu ima još 3-4 akvaponska sustava. Kada su čuli za ovaj moj, ljudi su ga došli pogledati i načinili sličan za sebe - kaže Danijel.
u akvaponski sustav treba posaditi sadnice isprane od zemlje (da bi se spriječile bolesti). bilje je moguće uzgajati i iz sjemena koje se sije u komadiće navlažene spužve Tomislav Miletić/PIXSELL
najveći izazov kod akvaponije je održavanje ekološke ravnoteže sustava. da bi se ona uspostavila potrebno je oko 8 mjeseci. izvađenu ribu i ubrane biljke treba nadomjestiti kako se uspostavljena ravnoteža ne bi narušila
Tomislav Miletić/PIXSELL
sve što uzmete trebate što prije nadomjestiti
Dio sustava su i gujavice koje žive među kuglicama
Najmanji akvaponski sustav može se izraditi za 1000 kn Svoj prvi akvaponijski sustav Danijel je napravio u garaži, za dva dana. Nabavio je sifon za protok vode i gotovi kanistar, jedan od onih koji se obično koriste kao cisterna za vodu ili kemikalije. Ipak, ističe kako nekome može trebati više ili manje vremena, ovisno o tome koliko je spretan u majstorskim radovima i kakav mu je alat na raspolaganju. Ukupan trošak procjenjuje na otprilike 1000 kuna. To je najmanji mogući akvaponski sustav - zapremine 300 litara i uzgojne površine 1 x 1,5 metara. Tomislav Miletić/PIXSELL
Vodu treba kontrolirati indikatorima PH-vrijednosti
Uzgoj ribe vrlo je isplativ i ne zahtijeva velika ulaganja Prema Danijelovim riječima, riba je najisplativija životinja za uzgoj - da bi narasla do 1 kilograma, za što mu je treba pojesti 2 kilograma hrane, a riblja hrana može se nabaviti već po cijeni od 1 kune za kilogram. Da bi šaran dostigao svoju punu veličinu potrebno mu je oko dvije godine, no svi ne rastu jednakom brzinom. Jedna riba je uvijek dominantna, najviše jede i najbrže raste, a kada ju se izvadi druga preuzima njezino mjesto i tako redom. Danijel šarane hrani tri puta na dan, osim kada je na putu - tada ribe mogu izdržati tjedan dana bez dodavanja nove hrane.
