VELEUČILIŠTE U VARAŽDINU STUDIJ: MULTIMEDIJA, OBLIKOVANJE I PRIMJENA
SEMINARSKI RAD
Strip Milan Rađenović
Varaždin, studeni 2009.
Sažetak Za seminarski rad odabrao sam temu „Strip“. Svi smo se, barem jednom u životu, sreli sa ovakvom vrstom komunikacije, odnosno, vrstom umjetnosti. Strip priznat kao deveta umjetnost crpi ideje iz drugih umjetničkih formi, ali istovremeno postaje i neiscrpan izvor inspiracije. Strip, kao i svaka umjetnost, ima svoje pravce, stilove i žanrove, manje ili više popularne, komercijalne i avangardne. Predviđanja za budućnost stripa još uvijek nisu jasno definirana. Budućnost stripa se uvijek razvijala spontano, izlaskom novih tehnologija i potrebe za novim načinom prezentiranja i uporabe. Jedna od mogućnosti je da će se ubuduće strip početi više koristiti u svrhu edukacije i sl. Ovim radom bih ljudima htio više približiti temu stripa počevši od nastanka, stilova stripa do izrade i primjene u više grana multimedije. Počeo bih od rane narativne umjetnosti kada se po prvi puta počela nazirati takva vrsta umjetnosti, preko razvoja po stoljećima sve do utjecaja stripova u filmskoj i računalnoj industriji. Danas se strip stvara i obrađuje računalnim tehnologijama, što dovodi do zaključka da je on ujedno i vrsta multimedije, stoga je i prigodna tema za obradu u seminarskom radu.
Ključne riječi Strip, umjetnost, oblici, stilovi, alati, film, edukacija, internet
Uvod
3
- Sadržaj -
1. Uvod…………………………………………………………………………………….4 2. O stripu………………………………………………………………………………...5 2.1 Povijest stripa…………………………………………………………………5 Važniji autori………………………………………………………………………..7 Tri svjetska žarišta………………………………………………………………..7 Žanrovi………………………………………………………………………………..8 2.2 Elementi stripa………………………………………………………………..8 2.3 Stvaranje stripa……………………………………………………………….9 2.4 Alati za izradu………………………………………………………………..10 Računalno izrađeni stripovi…………………………………………………..10 2.5 Stilovi……………………………………………………………………………11 3. Oblici stripa………………………………………………………………………….12 3.1 Izdavački oblici………………………………………………………………13 Internet stripovi (eng. webcomics)………………………………………….13 4. Comic book (strip knjiga, izdavački proizvod stripa)……………………15 4.1 Grafički roman………………………………………………………………...15 4.2 Neke od poznatijih comic book kompanija………………………….16 Marvel………………………………………………………………………………….16 DC comics…………………………………………………………………………….16 Image………………………………………………………………………………….17 Dark Horse…………………………………………………………………………..17 5. Utjecaj stripa u filmskoj industriji…………………………………………….18 6. Zaključak………………………………………………………………………………21 7. Literatura………………………………………………………………………………22
Uvod
1. Uvod Strip je niz naracijom povezanih prizora. Strip dolazi od američkog naziva Comic Strip što doslovno znači komična traka. Njegovo postojanje povezano je s pojavom masovnih medija. Iako u početku egzistira kao dodatna zabava za čitatelje novina ubrzo postaje neovisni medij ili kako se voli kazati "deveta umjetnost". Dok je naracija kao takva do kraja 19.stoljeća bila vezana uz ili uz pisani izričaj (npr. dramu, priču, novelu, roman) ili uz živu izvedbu (kazalište), pojavom novina i pokretnih slika dobivamo dva potpuno nova medija: strip i film. Dok se obično na strip gleda kao na zabavu za djecu, dok filmove gledaju odrasli, i u stripu i u filmu se zapravo radi o istoj stvari, naracija priča treba biti ispričana čitatelju (gledatelju) putem slika, statičnih ili pomičnih. Sama forma stripa zahtijeva sažeto izražavanje, jer u nekoliko kadrova i s malo teksta treba ispričati cijelu priču, no to upravo potencira majstorstvo scenarista i crtača stripova, jer oni nemaju na raspolaganju dodatni vid izražavanja koji film ima - zvuk. Tako zapravo čitajući (dobre) stripove možemo uživati ne samo u likovno/grafički lijepom izražaju nego i u savršeno odabranim rečenicama i kadrovima koje zapravo pretvaraju "običan" strip u remek-djela. [1]
Slika 1. Primjer stripa (Little Sammy Sneeze (1904–06) , Winsor McCay)
5
O stripu
2. O stripu 2.1. Povijest stripa
Ideju stripa kao sukcesivnog čitanja slika možemo prepoznati u egipatskom slikarstvu, ili na Trajanovom stupu u Rimu. Ipak, na pojavu stripa najviše je utjecao Guttenbergov izum tiskarskog stroja. U 18. st. engleski slikar William Hogarth stvorio je nekoliko slikarski narativnih sekvenci - nekoliko slika povezanih protagonistima i radnjom. Tokom 19. st. rade se ilustrirani romani u nastavcima. Zbog pojave višebojne rotacije u novinskim nedjeljnim dodacima američkih listova (Sunday Comic Sections) objavljuju se komične anegdote okružene karikaturalnim crtežom. Napokon, crtač Richard Felton Outcalt je u časopisima New York World i New York Journal počeo objavljivati anegdote i djeci iz irskog kvarta na Manhattanu; glavni lik je bio jednozubi ćelavi dječak u noćnoj košulji. Povjesničari se uglavnom slažu da epizoda "Veliki pseći cirkus u McGooganovoj aveniji" (The Great Dog Show in McGoogan Avenue) objavljena 16. 2. 1896. označava početak modernog stripa. Odjeća dječaka bila je uglavnom zelena i crvena. Dotada je tehnika tiska već bila usavršena, ali su postojali problemi sa sušenjem žute boje. U Pullitzerovoj tiskari odlučili su isprobati novu tehniku na osnovi sušila za boju na spavačici tog dječaka, pa je 5. 1. 1896. nastao Žuti dječak. Oba su časopisa, Hearst i Pullitzer, World i Journal započeli borbu oko prava na objavljivanje "Žutog dječaka" - tako je do danas ostao naziv za beskrupuloznost i senzacionalizam u novinama poznat kao žuta štampa. Antologiju stripa činili su potom Harold Foster svojim "Princom Valliantom" i Hugo Pratt svojim "Corto Maltese-om". Danas su najjače strip kuće američki "DC Comics", i umjetnici kao npr. Simon Bisley, Ashley Wood, Frank Miller, Bill Sienkiewicz i braća Hernandez. [2] U Hrvatskoj se početkom stripa smatra "Vjerenica mača" 1935. g. u ilustriranom tjedniku "Oko" našeg najznačajnijeg strip crtača Andrije Maurovića. U ratna vremena pojavljuju se i braća Walter i Norbert Neugebauer u listu "Zabavnik". Šezdesetih godina oko "Plavog vjesnika" okupljaju se Jules Radilović i Žarko Beker. Sedamdesete godine obilježila je grupa "Novi kvadrat": Igor Kordej, Krešimir Zimonić, Radovan Devlić, Mirko Ilić, Ninoslav Kunc, Joško Marušić, Krešimir Skorzet, Nikola Konstadinović, Ivica Puljak, Emir Mešić. U novo vrijeme treba istaknuti Danijela Žeželja, Darka Macana, Dubravka Matakovića, Štefa Bartolića. [2]
5
O stripu
Najtalentiraniji i najvrjedniji od spomenutih, Edvin Biuković, umire u Zagrebu 5. prosinca 1999. nakon kratke i teške bolesti. U svojoj je kratkoj karijeri nagrađivan u nekoliko navrata: 1992. kao najbolji mladi autor na vinkovačkom Salonu stripa, a 1995. je u SAD-u dobio nagradu Russ Manning kao "crtač koji najviše obećava". [12]
Slika 2. Prvi hrvatski strip Vjerenica mača,Andrija Maurović,1935
Slika 3. Human Target,
Edvin Biuković, DC Comics
7
O stripu
Važniji autori Značajniji strani strip-autori: Hugo Pratt, Hermann, Milton Caniff, Moebius, Hergé, Raymond, Battaglia, Osamu Tezuka, Frank Miller, Carl Barks, François Bourgeon, Wilhelm Busch, Walt Disney, Will Eisner, Gébé, René Goscinny, Gary Larson, Loriot, Henrik Madsen, Mandryka, Morris, Quino, Don Rosa, Charles M. Schulz, Albert Uderzo, Jean Van Hamme, Gabriel Vargas, Bill Watterson, Georges Wolinski[1] Poznatiji domaći strip-autori: Edvin Biuković, Andrija Maurović, Dubravko Mataković, Ivica Bednjanec, Darko Macan, Julio Radilović, Walter Neugebauer, Radovan Devlić, Krešimir Zimonić, Igor Kordej, Mirko Ilić, Danijel Žeželj. [1]
Tri svjetska žarišta Današnji svijet ima tri žarišta stripa: Francusku/Belgiju, Japan i Sjedinjene Države. Ta tri žarišta imaju posve različite tradicije stripa. Francuska/Belgija oduvijek njeguje umjetničku stranu stripa, a nakon 1960-ih godina i uspona stripa za odrasle, bande dessinée (kako oni nazivaju strip) postala je prava umjetnost. Francuski je strip obično u formatu albuma s četrdesetak velikih stranica, te ima tvrde korice i kvalitetan papir. Autori stripa imaju mnogo viši status nego u Americi i Japanu, dapače, smatraju se umjetnicima. Najslavniji autor je belgijanac Hergé (Tintin). Japan je najmlađe ali i najveće od tri žarišta. Japanski stripovi, manga, čine 40% ukupnog tiskanog materijala u Japanu. Svaki mjesec izlazi oko 350 stripovskih časopisa i 500 stripova. Izdaju se u svescima od dvjestotinjak stranica (tankoubon), a nije neobično da serija dosegne i 10,000 stranica. Zato se u japanskim stripovima najviše pazi na radnju, dok je crtež sporedan. Poseban fenomen je doujinshi, ogromno tržište amaterskih stripova. Najslavniji autor je Osamu Tezuka (Astro Boy, Blackjack). Sjedinjene Države su stvorile masovnu potrošnju stripova kroz ideju superjunaka, koja i danas čini osnovu američke industrije stripa. Postoji oštra razlika između comics, koji se prodaju u tankim izdanjima od dvadesetak stranica i smatraju se razbibrigom, i graphic novels, koji imaju format albuma, obično s tankim koricama, i pretendiraju na status umjetnosti. Najslavniji autor je Frank Miller (Batman: The Dark Knight Returns). [1]
8
O stripu
Žanrovi • • • • • • • •
Znanstvena fantastika Fantastika Superjunaci Western Pustolovni Horror Erotski Humoristični
[1]
2.2. Elementi stripa 1. Tema označava ono o čemu se radi u stripu radi, i potrebno je je smisliti unaprijed. U razredu kao temu možemo koristiti sastavke sa sata hrvatskog jezika, ili možemo temu zadati, ali je tada bolje ne zadati i završetak, kako bi djeca imala prostora za vlastita kreativna rješenja. 2. Kadar je okvir u kojem se vizualizira neka radnja. Kadrovi se u pravilu (mada su moguća i druga rješenja) nižu s lijeva na desno, i odozgo na dolje kako bi njihovo čitanje bilo jasno. Nadalje, kadar je određen sa - planom koji određuje blizinu objekata prema zamišljenoj kameri, ili oku crtača ili promatrača; razlikujemo krupni plan (glava čovjeka ispunjava cijeli izrez kadra, ostatak tijela se ne vidi (slično vrijedi i za predmete), bliski plan (poprsje čovjeka), srednji plan (cijeli lik čovjeka), total (ambijent veći od čovjeka: kuća, trg, planina i sl.), detalj (neki dio, npr. oko čovjeka). - rakursom koji određuje kut pod kojim zamišljena kamera ili oko crtača ili promatrača gleda u prizor, pa razlikujemo gornji rakurs, donji rakurs i visinu očiju ili razinu promatrača. Kadar, plan i rakurs su filmski termini. 3. Odnos slike i teksta može biti rješen na različite načine: često je tekst u "oblačiću", ali može biti i bez njega, ili na dnu kadra, ili čak izvan kadra. Glasnost zvukova ili govora može se označiti interpunkcijom (uskličnicima npr.), ali i veličinom slova, debljinom slova ili oblikom oblačića.
9
O stripu 4. Linija, ploha i boja su gradivni element vizualizacije u stripu, i analiziramo ih poput drugih crteža i slika. Elementi su organizirani u kompozicije. Vremenski faktor stripa vezuje ga uz film i sličnošću sa knjigom snimanja. U današnje vrijeme u kojem prosječnom konzumentu sve više opada koncentracija, pa mu čitanje teksta počinje dosađivati, u Japanu su se pojavili stripovi, tzv. mange, kojima se veoma povećao broj stranica (oko 300 u prosjeku) a smanjila količina teksta, pa se takav strip više ne čita, nego lista, stvarajući sličan efekt u mozgu poput crtanih filmova. [2]
2.3. Stvaranje stripa Crtači stripova će uglavnom skicirati crtež običnom olovkom prije nego što će to ponovno učiniti tintom, koristeći se nalivperom ili kistom. Crtači će isto tako koristiti stol sa osvjetljenom radnom plohom (engl. lightbox) prilikom stvaranja konačne slike u tinti. Neki crtači, uzmimo za primjer uglednog Briana Bollanda, sada koriste digitalne metode za izradu rada; njegovi radovi su prvi objavljeni kao radovi u kojima su korištene takve metode. Definicija stripa se proteže na digitalne medije, kao što su internet stripovi i stripovi na mobilnim uređajima. Izrada stripa obično zahtjeva određen broj ljudi koji rade na njegovu stvaranju; uspješni stripovi se obrađuju kroz čitav sistem studijske izrade. Uz glavnog crtača, za takav sistem izrade, potreban je tim asistenata koji će pomoći u stvaranju i izradi stripa. Međutim, radovi od npr. nezavisnih izdavača ili radovi osobne prirode mogu biti obrađeni i proizvedeni od strane samo jednog crtača. Zbog razvijenosti stripa te njegovoj „industriji“ u Sjedinjenim Američkim Državama, sistem studijske izrade stripa je postao glavna metoda pri njegovoj samoj izradi i obradi. Pošto se sve više počela koristit upravo ta metoda obrade i izrade, uloge su postale strogo određene i upravljanje studija je postala odgovornost tvrtke, odnosno odgovornost izdavača dok je urednik oslobođen dužnosti upravljanja i vođenja. Urednik će okupiti veliki broj stvaraoca i nadgledati rad sve do objavljivanja. Broj ljudi koji mogu pomoći u stvaranju stripa na ovaj opisan način nije određen. U izradu mogu biti uključeni crtač(i), pisači radnje, čovjek koji reutšira, scenarist, i osoba koja boja, dok će jedna osoba obavljati više navedenih poslova.
10
O stripu Nasuprot tome, strip zapravo teži da ga izradi samo jedan crtač/umjetnik, uobičajenog naziva karikaturist. Međutim, nije neuobičajeno za jednog karikaturista da koristi metodu studijske izrade, posebice kada je strip veoma uspješan i popularan. Mort Walker je jedan od takvih kreatora koji je zaposlen u studiju, dok je Bill Watterson jedan od karikaturista koji izbjegava studijsku metodu, preferirajući izrađivati strip posve sam. Politički karikaturisti i karikaturisti urednici teže, isto tako, da rade sami, makar nije nečuveno za jednog karikaturista da koristi pomoćnika, odnosno asistenta. [3]
2.4. Alati za izradu Umjetnik će koristiti razne olovke, papire, obično pak papir, i vodootpornu tintu. Kod korištenja i crtanja tintom, umjetnik može odabrati razne vrste kistova, nalivpera, tehničkih olovaka i markera. Mehaničke tinte mogu biti korisne za dodavanje sivog tona slici. Umjetnik će isto tako moći odabrati želi li svoj rad izraditi u boji. Možgu se koristiti temperama, gvašomom, poster bojama ili vodenim bojama. Naravno, boja se isto tako može postići pastelama, olovkama u boji i sl. Gumice, ravnala, uzorci, trokuti i kutomjeri mogu pomoći pri kreiranju linija i oblika. Tabla za crtanje daje dobru podlogu za rad; naravno, i lampe su potrebne za dobro osvjetljenje. Lagani okvir omogučava umjetniku/crtaču precizan rad crtajući s tintom. Noževi i skalpeli će ispuniti niz zadataka, uključujući rezanje ili odsijecanje pogreške. Podloga za rezanje će pomoći pri rezanju papira. Izbjeljivač je neproziran i bijel , pogodan za prekrivanje pogrešaka, dok su ljepila i trake korisni u kompoziciji gdje je na slici potrebno primjeniti više metoda rada. [3] Jos ponešto o alatima za crtanje: http://drawing.suite101.com/article.cfm/drawing_tools
Računalno izrađeni stripovi S rastom mogućnosti korištenja računala te razvijanjem potrebne tehnologije, pojavljuje se sve veći broj stripova pri kojima su u izradi bila korištena upravo računala. Bilo to izrada stripa rukom te naknadno obrađivanje računalom ili potpuna izrada stripa samo računalom, bez uplitanja crtanja rukom. Dave McKean jedan je umjetnik, koji objedinjuje crtanje stripova rukom i digitalnu metodu kompozicije/crtanja stripova. 1998. Pete Nash razvio korištenje potpuno digitaliziranog 3D crtanja na njegovom stripu Striker koji je izradio za popularni The Sun.
11
O stripu Računala se danas uvelike koriste za bojanje stripova i dodavanje tekstova. [3]
Slika 4. Kadar prvog računalno izrađenog stripa. Shatter,1985, Peter Gillis
Shatter je digitalni strip autora Petera B. Gillisa i Mikea Saenza, a objavio ga je First Comics. Shatter je prvi strip koji je u potpunosti izrađen digitalno, tj. strip za kojeg je cjelokupni sadržaj bio izrađen kompjuterski, za razliku od uobičajenih načina crtanja na ploči s olovkom, perom i tintom te skeniranja crno-bijelih ilustracija stripa u računalo, te naknadnog dodavanja boja. [4]
2.5. Stilovi Dok su gotovo sve ilustracije stripova u nekom smislu uskraćene, isto tako, svaki umjetnik koji je izdavao stripove, dodao je svom stripu neki osobni „touch“, te su tako stvoreni neki širi stilovi ove umjetnosti (stripa). Osnovni stilovi su podijeljeni na realistične i karikaturne, te na liberalne kojima je uveliko pridonio R. Fiore koji je ujedno i izmislio frazu „liberalno“. Fiore je također izrazio nesklonost, neukus prema realističnim i karikaturnim stripovima, preferirajući stripove u kojima glavnu ulogu igraju ključne riječi poput bukvalan i slobodan stil. 12
O stripu Scott McCloud je stvorio The Big Triangle kao alat za razmišljanje o stripovima. [3] • Karikariturni (crtani) stil je jedan od onih koji varijaciju linija te njihovih širina kao sredstvo izražavanja. Likovi ovdje imaju tendenciju, odnosno teže tome da imaju zaobljenu, pojednostavljenu anatomiju tijela. Zapaženi autori koji su se koristili ovim stilom pri izradi i crtanju stripa bili su Carl Barks, Will Eisner, Ray Mullikin i Jeff Smith. [3]
13
Oblici stripa
• Realistični stil, također se spominje i kao avanturistički stil jer je on razvijen za upotrebu u avanturističkim stripovima u 30. godinama prošlog stoljeća. Takvi stripovi zahtijevaju manje samog karikaturnog izgleda, fokusirajući se više na realističan izgled oblika i anatomije lika, te se kod takvih stripova kao baza koriste ilustracije koje se mogu pronaći u jeftinim baletrističim časopisima (tzv.pulp časopisima). Ovaj stil je postao baza za strip superheroja, počevši kada su Joe Shuster i Jerry Siegel izradili orginalnog Supermana koji je pri objavljivanju klasificiran kao avanturistički strip. [3]
Slika 5. Primjer realističnog stila
Slika 6. Primjer karikaturnog stila
3. Oblici stripa Stripovi su predstavljeni u širokom broju izdavačkih i tipografskih oblika; od jako kratkog stripa na jednoj stranici sve do opširnijeg grafičkog romana. Karikatura tradicionalno sadrži satiričan ili humorističan sadržaj, npr. kao u The New Yorkeru ili Private Eyeu, koji orginalno potječu iz sredine devetnaestog stoljeća. Ovaj oblik stripova i dalje je popularan, iako je kroz posljednjih nekoliko godina uočen pad urednika karikaturista koji su bili zaposleni u US Media. [3] Strip (engl. comic strip) je jednostavno rečeno, slijed kadrova koji se ujedine da bi ispričali priču unutar tog niza, izvorno poznati pod nazivom „strip cartoons“. Termin „comic strip“ se izvorno primjenjivao kao izraz za bilo koji slijed kadrova, bez obzira na mjesto objavljivanja ili dužinu prikaza, odnosno slijeda. Sada, uglavnom u SAD-u, termin se odnosi na stripove objavljene u dnevnim novinama. Ti stripovi su uglavnom humoristični ili satirični stripovi, kao npr. Hägar the Horrible i Doonesbury. Teme su uglavnom bile obrazovnog sadržaja ili čak biografskog. U SAD-u izraz „strip“ se ponekad koristi kao opis stranice dnevnih novina na kojoj se nalazi strip (engl. comic strip). Izraz „strip“ se brzo usvaja kroz njegovo 12
Oblici stripa
popularno korištenje; ne odnosi se na sadržaj, nego više na samu formu.Također se spominju i „smiješne stranice“, a stripovi se tada ponekad nazivaju i „the funnies“. U UK-u izraz strip se još uvijek primjenjuje za duže priče koje se pojavljuju u npr. stripu 2000 AD ili The Beano.[3]
3.1 Izdavački oblici Tokom vremena broj formata postao je blisko povezan sa oblikom, preko strip-knjige sve do internet stripa. Američka strip knjiga (engl. comic book) nastala je početkom 20.st. iz časopisa koji su ih objavljivali. Na kraju, originalan materijal bio je ovlašten. Materijal nastao iz humorističnog porijekla do sadržaja avanturističkih priča, romantičnih, ratnih i super heroja, kasnijim određivanjem žanra došlo je do prevladavanja strip-knjige u tiskarskoj industriji, kasnije, u 20.st. Unatoč strip-knjizi, izdanja su više sklona časopisima u mekom izdanju i naslovnicama isprintanim na sjajnom papiru s unutrašnjosti kvalitete novinskog papira više klase. U Europi, časopisi su uvijek bili mjesto za originalan materijal stavljen u neki oblik, a priče u strip časopisima i strip knjigama uskoro su pretvorene u antologije i serijale. U kontinentalnoj Europi tržište se ubrzo utemeljilo na kolekcijama tih stripova. Sva izdanja uglavnom su vezana na kratke stripove, sa tipično Američkom i Engleskom strip knjigom ili časopisom od 32 stranice, uključujući oglase i pisma čitatelja. (Ovo podrazumijeva i knjigu od 36 strana koja uključuje i korice.) Europskim strip časopisima jako varira broj stranica, uglavnom su u 52 i 100 stranice, dok albumi ostaju standardno u 32 i 62 stranice. [3] Format grafičkog romana sličan je običnom, standardnom izdanju knjige, a isti sadržaj može biti izdat u tvrdom ili mekom obliku. Sam grafički roman teško je definirati, a povezuje ga se ne samo sa baletristikom nego i sa činjeničnim radovima, isto tako koristi se za opisivanje, sažimanje već prije izdanih serijala kao i izvornih materijala. Novinski stripovi se isto sakupljaju kako u Europi tako i u Sjedinjenim Američkim Državama, ovi stripovi su ponekad povezani sa grafičkim romanima. U SAD-u odabrani stripovi za reizdanje u knjigama više puta znaju biti nekako slučajni, ali isto tako od nedavno se ulažu napori u proizvodnji gotovih kolekcija popularnijih novinskih stripova.
Internet stripovi (eng. webcomics) Slični su vlastito izdanom stripu, uz pomoću kojih skoro svatko može stvoriti svoj vlastiti internet strip i izdati ga na internetu. Trenutno je na internetu dostupno preko tisuću takvih stripova od kojih su neki dostigli veliku popularnost, kritiku pa čak i tržišni uspjeh.
15
Oblici stripa
The Perry Bible Fellowship je Internet strip koji sada postoji i u izdanoj isprintanoj verziji, dok je Brian Fies-ov Mom's Cancer osvojio Eisner nagradu za digitalni strip 2005. te je nakon toga sažet i izdan u tvrdom izdanju. Ovaj oblik stripa također može prenijeti informaciju u raznim medijima. Naprimjer, stripovi dizajnirani u edukativne ili informativne svrhe primjerice kao upute o sigurnosti aviona i sl. Ovi stripovi su uglavnom zamišljeni kao obrazovni stripovi.
Slika 7. Sučelje programa za čitanje „internet stripova“ (webcomic-a), Yet another webcomic reader
16
Comic book
4. Comic book (strip knjiga, izdavački proizvod stripa)
Strip je list, časopis ili knjiga sa crtežima, uglavnom uvijek i s dijalogom i opisnom prozom. Radnja u stripu ne mora nužno biti humorističnog karaktera, čak nasuprot tome, često je ozbiljna i akcijski orijentirana. Izraz „comic book“ opisuje neke od najranijih takvih izdanih djela koji su bili objavljeni u dnevnim novinama, te su upravo pod nazivom „comic book“ bili označeni kao humoristični, te su bili vrlo ekskluzivni. Komercijalni uspjesi ovakvih kolekcija vodili su do toga da je rad bio specificiran baš za strip-formu kao „rad preko cijele stranice“ (engl. splash pages) Američki stripovi postali su usko povezani s tradicijom tematike superheroja, iako postoje mnogi stripovi izvan tog žanra. U Velikoj Britaniji, izraz „strip knjiga“ (engl. comic book), po njihovim čitateljima i kolekcionarima odnosi se na američke stripove, dok ostatak ljudi stirp knjigu smatra kao knjigu tvrdog uveza u kojoj su sažete strip priče. [5]
4.1 Grafički roman Grafički roman je vrsta strip knjige, obično sa duljom i kompleksnijom pričom sličnom romanima i generalno govoreći cilja na svu vrstu publike. Grafički roman isto tako obuhvaća strip antologije sa kratkom pričom, a u nekim slučajevima spaja kolekciju prije izdanih strip serijala (koji se inače izdaju u mekom izdanju). Grafički romani su obično uvezeni u veći i izdržljiviji oblik/format za razliku od stip magazina, koristeći iste materijale i metode kao kod tiska knjige te se obično prodaju u knjižarama i specijaliziranim strip dućanima, dok ih je na kioscima vrlo teško ili nemoguće naći. [6]
15
Comic book
4.2 Neke od poznatijih comic book kompanija Marvel Marvel Comics je medijska kompanija koja pripada vlasništvu Marvel Publishinga, Inc., kao podružnica Marvel Entertainmenta, Inc. Marvel u svojem vlasništvu broji neke veoma poznate likove iz stripova kao što su Captain America, the Fantastic Four, the Hulk, Iron Man, Spider-Man, the X-Men, i mnogi drugi. Većina Marvelovih likova koji su stavljeni u istu realnost, nazvano je Marvel Universe. [7] Kompanija je prvotno osnovana 1939. godine pod nazivom Timely Publications, a od 1950. je bila poznata pod nazivom Atlas Comics. Marvel postaje „moderna“ kompanija 1961. godine izdavanjem Fantastic Four i ostalih stripova u kojima su glavni likovi bili superheroji koji su kreirani od strane Stan Leea, Jack Kirbya, Steve Ditka i drugih. Marvel je tada postao jedan od najvećih američkih strip kompanija, zajedno sa DC Comicsom. [7] Slika 8. Primjer naslovnice comic book-a „ Ultimate Spider-man“, Marvel
DC Comics DC Comics je osnovan 1934. godine pod nazivom National Allied Publications. DC Comics je jedna od najvećih i najpopularnijih američkih strip kompanija, zajedno sa Marvel Comicsom. Kao podružnica Warner Bros. Entertainmenta od 1969., DC Comics objavljuje stripove s dobro poznatim likovima, kao što su Superman, Batman, Wonder Woman, the Flash, Green Lantern i the Justice League. [8] Inicijali u imenu „DC“ dolaze od kompanijinog popularnog strip-serijala pod nazivom Detective Comic koji je kasnije postao i sam naziv kompanije. DC Comics ima službeno sjedište u 1700 Broadway, New Yorku. DC stripovi se distribuiraju na tržište knjižare pod nazivom Random House, te u specijalni dućan stripova naziva Diamond Comic Distributors. [8]
16
Comic book Slika 9. Primjer naslovnice comic book-a „Batman“, DC comics Image Comics Image Comics je američki izdavač stripova. Osnovan je 1992. od strane sedam vrlo jakih ilustratora kao mjesto gdje su kreatori, odnosno umjetnici mogli objavljivati svoje materijale bez odricanja autorskih prava za likove koje su stvorili; likovi su bili „autorovo vlasništvo“. Uspjeh Image Comicsa je definitivno promjenio položaj kreatora u industriji stripova. Uz DC, Marvel i Dark Horse, Image Comics je jedan od četiri najveća izdavača stripova u Americi. Njegovi poznatiji strip-serijali uključuju: Spawn, Pitt, The Savage Dragon, Shadowhawk, Youngblood, Supreme, WildC.A.T.s, Gen¹³, Wetworks, Cyberforce, Witchblade, The Darkness, Invincible, the third volume of Teenage Mutant Ninja Turtles, and The Walking Dead. [9]
Slika 10. Primjer naslovnice comic book-a „Spawn“, Image
Dark Horse Dark Horse je jedan od najvećih nezavisnih američkih izdavača stripova, odmah iza dominantnih izdavača Marvel Comicsa i DC Comicsa. [10] Mike Richardson, vlasnik nekoliko dućana stripova u Portlandu, počeo je 1986. godine objavljivati antologijsku seriju stripova Dark Horse Presents, investirajući profit iz njegovih dućana u samu kompaniju Dark Horse Comics. Kompanija se danas nalazi u Milwaukieu u Oregonu. [10]
19
Comic book Slika 11. Primjer naslovnice comic book-a „HellBoy“, Dark Horse
20
Utjecaj stripa u filmskoj industriji
5. Utjecaj stripa u filmskoj industriji Isto tako, strip se koristi i u filmskoj i animacijskoj industriji. Tu se strip koristi za scenarij filma i ostalo. Ova tehnika naziva se storyboarding. Storyboard-i su ilustracije prikazane u dijelovima koji se koriste za vizualizaciju, animaciju ili snimanje filma „uživo“. Storyboard je u osnovi jedan veliki strip o filmu ili nekom dijelu filma napravljen prvobitno kao pomoć režiseru i kinematografima kako bi što lakše i bolje preočili scene te pronašli moguće potencijalne probleme prije nego li nastave sa radom. Storyboard-ovi često sadrže strelice ili upute koje naznačuju kretanje. [3]
Slika 12. Primjer storyboarda za dio filma „Karaula“Rajka Grlića, izradio Goran Rušinović
18
Utjecaj stripa u filmskoj industriji
Ovo je popis filmova baziranih na stripovima na engleskom jeziku: http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_films_based_on_Englishlanguage_comics [11] Neki od nadolazećih filmova baziranih prema stripu su: Watchmen, X-Men Origins: Wolverine , Iron Man 2 (2010.), Captain America (2011.), Spiderman 4, itd. Primjeri usporedbe scena iz filma napravljenog prema stripu i samog stripa (grafičkog romana). Vrlo je vjerovatno da su baš ovi kadrovi iz stripa korišteni za već spomenuti storyboard filma:
Slika 13. Usporedba kadra iz filma i grafičkog romana „300“
Slika 14. Usporedba kadra iz filma i grafičkog romana „Sin City“
22
Utjecaj stripa u filmskoj industriji
Slika 15. Usporedba kadra iz filma i grafičkog romana romana „Iron Man“
Slika 16. Usporedba kadra iz filma i grafičkog romana „Watchmen“
23
Utjecaj stripa u filmskoj industriji
24
Zaključak
6. Zaključak Strip funkcionira kao zrcalo koje upija, reflektira, prevodi i iznevjeruje svjetlo koje dolazi od onoga što ga najviše privlači: filmska industrija, televizija te popularna književnost. Stripovi su veliki prevoditelji i indikatori imaginarnog, njegovih fragmenata, rubova globalnih promjena. Stoga nije teško zaključiti da su dinamički procesi stripa usko vezani za promjene u "srodnim" sustavima u univerzumu medija, te da njegove teme i načini na koje ih prenosi proizlaze iz ponovnog pisanja ili crtanja, probavljanja ili odbijanja onih tema i informacija koje se pojavljuju ili su čitljive između redaka u ostalim medijima.
21
Literatura
7. Literatura [1] http://hr.wikipedia.org/wiki/Strip [2] http://likovna-kultura.ufzg.hr/strip.htm [3] http://en.wikipedia.org/wiki/Comics [4] http://en.wikipedia.org/wiki/Shatter_(digital_comic) [5] http://en.wikipedia.org/wiki/Comic_books [6] http://en.wikipedia.org/wiki/Graphic_novel [7] http://en.wikipedia.org/wiki/Marvel_Comics [8] http://en.wikipedia.org/wiki/DC_Comics [9] http://en.wikipedia.org/wiki/Image_Comics [10] http://en.wikipedia.org/wiki/Dark_Horse_Comics [11] http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_films_based_on_Englishlanguage_comics [12] http://webograd.tportal.hr/Miha29/medijskakultura/strip/povijeststripa
22
