YOGA SUTRE PATANJALI
Knjiga 1 Usredsredjivanje U njoj se govori o smislu-cilju prakticiranja usredsredjivanja i preprekama na koje se nailazi te nacinima kako ih otkloniti, zatim o preduslovima i uslovima koje je potrebno prihvatiti da bi se doslo do dostizanja stanja najvisih formi (bivanja), nacinima otklanjanja psihosomatskih smetnji koje ostvaruju prepreke za dostizanja stanja smirenosti i spregnutosti, te razlicitim vrstama sjedinjenosti i rezultatima koji proizlaze iz razlicitih stanja usredsredjenosti svijesti.
1. 1 atha yoga-anusanam Sada u slijedu zapocinje ucenje o Yogi
1. 2 yogas citta-vrtti-nirodhah Yoga je u obustavljenosti obrta (misli) u svijesti
1. 3 tada drastuh svarupe'vasthanam svarupe'vasthanam upravo u tom stanju razaznava r azaznava se priroda forme postojanja (bivanja)
1. 4 vrtti sarupyam itaratra inace se desava poistovjecivanje sa obrtima vlastite svijesti
1. 5 vrttayah pancatayyah klista klistah obrta ima pet vrsta, neki su ometajuci na putu samoprepoznavanja a neki to nisu
1. 6 pramana viparyaya vikalpa-nidra-smrtayah pet ometajucih obrta; racionalizacija zabluda uzivljavanje u mastanja spavanje sjecanje
1. 7 pratyaksa-anuman-agamah pratyaksa-anuman-agama h pramnani izvori istinskih spoznaja su; direktno poimanje logicno zakljucivanje tradicionalni tekstovi tradicionalna predanja
1. 8 viparyayo mithya-jnanam atad rupa-pratistham zabluda je pogrešno saznanje koje proizlazi iz formi utisaka i iskustava
1. 9 sabda-jnana nupati vastu-sunyo vikalpah uzivljavanje u mastanja proizlazi kao rezultat verbalnog saznanja, a kojem nedostaje realna potpora
1.10 abhava pratyaya alambana vrttirnidra spavanje je obrt svijesti koji se nalazi u stanju poticajne odsutnosti
1. 11 anubhuta visaya sampramosah smrtih nenapustanje onog sto je vec iskušeno vodi u stanje "sjecanja", sto oznacava 'neprekidno ponavljanja istih iskustava'
1. 12 abhyasa vairagyabhyam tan nirodhah vjezbanje i duhovna procišcenost vode ka umjerenosti [navedeno u 1.2]
1.13 tatra sthitau yatno 'bhyasah napor da se tu u umjerenosti ustali; jeste ono što odredjuje vjezbanje
1. 14 sa tu dirgha kala nairantarya satkar asevito drdhabhumih vjezbanje postaje efikasno ukoliko se neprekidno i sa paznjom obavlja
1. 15 drsta nusravika visaya vitrisnasya vasikara samjna vairagyam zagospodarivsi stanjem umjerenosti gdje se ne osjeca teznja za objektima iz podrucja cula i podrucja spontane "mašte" oznacava se; procišcenoscu
1.16 tat param purusakyater guna vaitrsnyam procišcenost je dostigla vrhunac u sazrijevanju sveopce osobnosti gdje se teznja i za energetskim izvorima; gubi
1. 17 virtarka vicara ''nanda 'smita rupa nugamat samprajnatah asociranja koja proizlaze iz logicnog razlikovanja r azlikovanja stanja usredsredjenosti na sveopcu osobnost jos uvjek mogu biti; opijajuca
1. 18 viram pratyaya bhyasa purvah samskara seso 'nyah uslijed vjezbanja dostiglo se stanje zaustavljenosti impresivnih vanjskih poticaja gdje su ostale samo prijasnje forme (bivanja) ka razdvajanju, a takva usredsredjenost nije jos dostigla stanje spoznavanja
1.19 bhava pratyayo videha prakrtilayanam onim neinkarniranim rodjenjem je dato prirodno ili urodjeno stanje spoznavanja o neodvojivosti od pramaterije (postanka-postojanja) ( postanka-postojanja)
1. 20 sraddha virya smrti samadhi prajna purvaka itaresam da bi se na drugi nacin stiglo (postiglo) do prirodnog ili urodjenog stanja potreban je citav niz posredujucih uslova: predanost srcanost pribranost koncentriranost moc jasnog razaznavanja
1. 21 tivra samveganam asannah jakog odusevljenja u umjerenosti ubrzava se tok (napredovanja stazom yoge)
1.22 mrdu madhya 'dhimatratvat tato'pi visesah postoje razlicitosti ka uzdizanju svijesti a u zavisnosti od: nedovoljnosti odmjerenosti prekomjerenosti
1.23 isvara-pranidhanad va predanost Uzvišenom je jedan od nacina da se dostigne usredsredjenost - duhovna prikupljenost
1.24 klesa-karma-vipakasayair aparamrstah purusa-visesa isvarah Uzvišeni ideal predstavlja onu sveopcu osobnost koja je iznad svih oblika koji sprijecavaju put ka realizaciji istine, iznad cinova i njihovih plodova, iznad svih ranijih iskustava
1.25 tatra niratisayam sarva-jna-bijam univerzalno istinsko znanje dostiglo je svoj najviši domet (govori se o "znanju" o istini)
1.26 Purvesam api guruh kalena anavacchedat (on-taj) tada je ucitelj i prvim mudracima, jer je vremenom neogranicen
1.27 tasya vacakah pranavah rijec koja ga iskazuje; prvobitna vibracija (AUM - OM )
1.28 taj japas tad artha-bhavanam ponavljati je (AUM-OM) i realizirati u sebi vodi ka usredsredjenosti (duhovna-psihicka-fizicka)
1.29 tatah pratyak-cetana-adhig prat yak-cetana-adhigamo amo 'py- antaraya-abhavas-ca uslijed ponavljanja uvidja se vlastitost, a raznorazne smetnje biti ce otklonjene (vlastitost = ~ unutrasnjost)
1.30 vyadhi-styana-samsaya-pramada-alasya-aviratibhranti-darsana-alabdha-bhumikatva-anavasthitatvani citta-viksepas te'ntarayah bolesti, malodušnost, sumnja, zabluda, lijenost,nesuzdrzavanje, krivo uvidjanje, neodrzivost ijednog razvojnog stupnja yoge, nestalnosti u odrzavanju yogistickih obaveza, razdvojenost uma za ono sto predstoji
1.31 duhkha-daurmanasya-angam duhkha-daurmanasya-angam ejayatva-svasa -prasvasa viksepa-saha bhuvah opca nelagodnost, nezadovoljstvo, uznemirenost, neuravnotezenost neuravnotezenost udaha i izdaha prate pomenute neusredsredjenosti .
1.32 tat pratisedhaartham ekatattva-abhyasah da bi otklonili ove prepreke preporucuje se prakticiranje unutrašnjeg objedinjavanja
1.33 maitri-karuna-mudito-upeksanam suhkha- duhkha- punya-apunya-visayanam punya-apunya-visayanam bhavanatas citta prasadanam Duševna procišcenost javlja se uspostavljanjem odnosa simpatije za ono što je u dobru, saucešcaza ono što je u patnji , radovanja za ono što je valjano i ravnodušnosti za ono što takvo nije
1.34 pracchardana-vidharanabhyam pracchardana-vidharanab hyam va pranasya procišcenost se javlja, takodjer kao posljedica kontroliranog otpuštanja i zadrzavanja daha
1.35 visayavati va pravrttir utpanna manasah sthiti-nibandhani (ono) dostignuce (stanja) duha u kome se kroz cistocu senzacije (bez pridavanja znacaja) dogadja poistovjecenost sa predmetom senzacije (izabranim uzorom) privodi dušu miru
1.36 visoka va jyotismati (ili se) ta duhovna vedrina i procišcenost pr ocišcenost javlja u ostvarenosti (stanja) blazenosti ( ispunjenog rasterecenošcu i rasvjetljenošcu)
1.37 vita-raga-visayam va cittam (ili se) ostvaruje u poistovjecenosti sa (izabranim uzorom) zeljom (ka onima) nepomucenih svijesti (slijedeci dobar uzor-primjer!)
1.38 svapna-nidra-jnana-alambanam svapna-nidra-jnana-alambana m va (ili se) mir javlja iz spoznaja što se radjaju potpomognute snovima ili smirujucim iskustvom spavanja bez snova
1.39 yatha abhimata-dhyanad-va abhimata-dhyanad-va (ili se) mir o kojem je rijec javlja kroz kontemplaciju predmeta koji nam je drag
1.40 parama-anu-parama-mahattv-anto'sya parama-anu-parama-mahattv -anto'sya vasikarah tako procišcen duh u stanju je da dominira i najsuptilnijim tj. onim što nadilazi moc obicnog culnog opazanja, kao i onim beskrajno velikim
1.41. ksinavrtterabhijatasyeva manergrahitrgrahanagra-hy manergrahitrgrahanagra-hyesu esu ttsthatadanjanata samapattih (tada-kada su) pomucenosti i vrtlozi svijesti nestali kao u slucaju prozirnog kristala, dolazi se do sjedinjenosti-stopljenosti u kojoj se izjednacuje onaj koji shvaca, shvacanje samo i ono shvaceno
1.42 tatra sabdarthajnanavikalpaih sabdarthajnanavikalpaih samkirna savitarka samapattih Ova sjedinjenost gdje dominiraju afektivna povodenja, bilo za verbalnim znakom, bilo pak za oznacenim, bilo za spoznajom tada je to stanje pojmovne sjedinjenost
1.43 smrtiparisuddhau svarupasunyevarthamatranirbhasa nirvitarka Osloboden prisustva asociranja poput onoga koji više ne posjeduje svoju vlastitost te jedino još sama stvar zraci tada je to stanje nepojmovne sjedinjenosti
1.44 etayaiva savicara nirvicara ca suksmavisaya vyakhyata ta nepojmovna sjedinjenost ukoliko je karakterizirana prisustvom odlucujuceg pokreta duše; ili se doslo do umirenosti koja oznacava stanje: u suptilnom pocivajuce sjedinjenosti
1.45 suksmavisayatvam calingaparyavasanam calingaparyavasanam suptilnost dostize svoj najviši nivo u Nesvodljivom (nepovodljivosti za ijednim pomakom ka djelovanju a koje prizlazi iz raznih zelja [npr.dokazivanje])
1.46 ta eva sabijah samadhih Ove gore navedene sjedinjenosti još predstavljaju usredsredenost sa klicom nesavršenstva nesavršenstva
1.47 nirvicaravaisaradye 'dhyatmaprasadah kroz vedrinu svijesti koja je proistekla iz duševne nepomucenosti nazire se najdublji unutrašnji mir
1.48 rtambhara tatra prajna Tek tada sama "Spoznaja" je istinski shvacena
1.49 srutanumanaprajnabhyamanyavisaya srutanumanaprajnabhy amanyavisaya visesarthatvat ta spoznaja nema isti znacaj kao i logicno zakljucivanje jer smisao ove spoznaje prizlazi iz formi postojanja
1.50 tajjah samskaro 'nyasamskarapratiband ' nyasamskarapratibandhi hi od tuda stvorena preduslovnost predupreduje sve druge smjernice (teznje)
1.51 tasyapi nirodhe sarvanirodhannirbijah samadhih obustavljanjem preduslovnosti iz svijeta dvojnosti koji ostvaruje pokret ulazi se u usredsredenost bez klice
Knjiga 2 Kriyayoga govori o nacinima kako da se oslabe i otklone prepreke, zatim neke povezanosti sa karmanom (karmom), nacinima kako zaobici neugodnosti i odakle (iste) pristicu, te jasno obznanjena stanja koja su plod postivanja obaveza-pravila na yoga "putu"
2.1 tapah svadhyaesvarapranidhanani svadhyaesvarapranidhanani kriyayogah askeza*, misaono usvajanje poruke tradicijom osvjedocenih tekstova-formi i predanost Uzvišenom sacinjavaju kriya yogu (yoga na nivou ni vou cinova) ( askeza*= ~ samotnost)
2.2 samadhibhavanarthah samadhibhavanarthah klesatanukaranarthasca osnova kriya yoge je uspostavljanje usredsredenosti i oslabljenje-nadilazenje zapreka-zaprecenosti
2.3 avidyasmitaragadvesabhinivesah avidyasmitaragadvesabhinivesah klesah Neuvidanje , neopravdano naznacavanje osobnosti, uplivavati u strastima , neopravdana odbojnost i teznja za zivotom predstavljaju najvaznije oblike u kojima se javljaju prepreke-zaprijecenosti
2.4 avidyaksetramuttaresam prasuptatanuvicchinnodaranam Neuvidanjem ostvaruju se zapreke, a one mogu biti primirene, oslabljene, privremeno zaustavljene ili aktivirane
2.5 anityasuciduhkhanatmasu nityasucisukhatmakhyatiravidya prihvacati ono što je prolazno, necisto, bolno, i bez svijesti o svome ja za vjecno , je neuvidanje zapreka
2.6 drgdarsanasaktyorekatevasmita Poistovjecivati moc onoga koji uvida sa obavljanjem videnja predstavlja neopravdano pridavanje personaliteta
2.7 sukhanusayi ragah iz uzivanja proizlaze strasti
2.8 duhkhanusayi dvesah nakon bolnog (iskustva) slijedi (neopravdana) odbojnost
2.9 svarasavahi viduso'pi tatha rudho bhinivesah samoinicirajuca, pojavljuje se i kod mudraca "teznja za zivotom" (sudjelovanje-uplitanje u svakodnevnosti)
2.10 te pratiprasavaheyah suksmah te suptilnosti (zapreke) otklanjaju se suprotnim (slikovit opis = ~ uzvodno - protiv struje)
2.11 dhyanaheyastadvrttayah pomocu kontemplacije odstranjuju se takve funkcionalne navike-misli
2.12 klesamulah karmasayo drstadrstajanmavedaniyah izvori "vidljivih djelovanja" imaju svoj zacetak u zaprekama i ti plodovi djelovanja mogu se reflektirati u "ovom" vidljivom ili onom "nevidljivom" zivotu
2.13 sati mule takvipako jatyayurbhogah Dokle god postoji "teznja" ka djelovanju-ima postoji i naknadno dozrijevanje plodova djelovanja (karmicki ciklus)
2.14 te hladaparitapapalah punyapunyahetutvat plodovi djelovanja "izazivaju" osjecaj zadovoljstva ili mucnine a u zavisnosti da li je ucinjen vrlovit ili prljav cin
2.15 parinama tapasamskaraduhkhairg tapasamskaraduhkhairgunavrttivirodhacca-duhkha unavrttivirodhacca-duhkhameva meva sarvam vivekinah promjenljivosti, mucnine, utisci , neuravnotezenost triju "guna" (osnovna stanja bica) - sve to onome koji jasno razaznaje - se javlja kao bolna nestabilnost
2.16 heyam duhkhamanag duhkhamanagatam atam samo se buduca bol moze izbjeci i zbjeci (izbjeci-napustiti stanja-izvore bola)2.17 drastrdrsyayoh samyogo heyahetuh "boli" koje treba izbjeci-otpustiti su povodjenja-vezivanja povodjenja-vezivanja "onoga koji vidi" sa "svijetom vidljivog"
2.17 drastrdrsyayoh samyogo heyahetuh "boli" koje treba izbjeci-otpustiti su povodjenja-vezivanja povodjenja-vezivanja "onoga koji vidi" sa "svijetom vidljivog"
2.18 prakasakriyasthitisilam bhutendriyatmakam bhogapavargartham drsyam vidljivo ima mogucnost: da "lokalizira" svijetlost, da djeluje, da zaustavlja; vidljivo se nalazi u "formi elemenata" ili organskih culnih sklopova; te mu je smisao u tome da bude iskušen ili napušten (odnos izmedju onoga koji vidi "vidljivo" " vidljivo" i njegove mogucnosti da ne dotice nista i time "ostvari" samo spoznaju)
2.19 visesavisesa lingamatralingani gunaparvani Momenti "guna" (stanja bica) su konkretizirano stanje, nekonkretizirajuce stanje, samo-sadrzavajuce stanje i neizdvajajuce stanje
2.20 drasta drsimatrah suddho'pi pratyayanupasyah pratyayanupasyah koji "vidi", posjeduje "moc videnja" koja i potpuno cista , jos uvijek proizlazi od znace-njskih poticaja
2.21 tadartha eva drsyasyatma suština vidljivog je u smislu koji vidljivo ima za onog koji vidi
2.22 krtartham prati nastamapyanastam nastamapyanastam tadanyasadharanatvat iako nepostojeci za onoga koji je dostigao konacni cilj , svijet fenomenalnog , u univerzalnoj podrzanosti nastavlja da postoji za one druge
2.23 svasvamisaktyoh svarupopalabdhihetuh samyogah zbunjen-ost je u osnovi uzimanje za jedno te isto , suštinskih oblika dvaju razlicitih energija ; gospodarece i zagospodarene
2.24 tasya heturavidya uzrok ove svezanosti je neuvidanje
2.25 tadabhavatsamyogabhavo hanam tuddrseh kaivalyam uklonivši ovo fundamentalno neuvidanje i zbunjen-ost biva uklonjena. to je osamostaljenje onoga koji vidi - potpuna neovisnost
2.26 vivekakhyatiraviplava vivekakhyatiraviplava hanopayah nepogrešivi razaznavajuci uvid je jedino sredstvo tog osamostaljenja
2.27 tasya saptadha prantabhumih prajna koji pocinje da uvida-razaznava, dostize spoznaju kroz sedam odredjenih etapa 1.N. Uocavanje i proucavanje onog sto se zeli izbjeci i onoga sto mora biti neprikosnoveno dostignuto da se sumnja u cijelinu i smisan putovanja vise nikada nebi pojavila. 2.N. Ono Ito je uoceno, jednom za svagda postopeno se eliminiraju uzroci onoga Ito se zeli izbjeci. 3.N.U dubokoj usrodsredenosti centritano je oko cinjenice eliminiranosti uzroka onoga sto se htjelo izbjeci i obustavljenosti njegovog ponovnog ponavljanja, obustavljenosti koja je noposredna konsekvenca te eliminiranosti,tu dolazi do smjeltanja (kontempliranja) u to potpuno novo stanje. 4.N. U kome se zbiva sudbinsko razaznavanje autonomne samosvjesnosti i svega sto joj je izvanjsko. Tu se dogadja onaj sudbinski obrt koji cini da se istina ne trazi vise u spoznaji izvanjakog niti u aktima spoznavanja,iskusavanja izvanjskog. 5.N. U tri slijedece zavrsne faze, koje pocinju sa prestankom poistovjecivanja sa energijom vijesti pristigle putem obavijestavajuceg (misleceg, mastajuceg, prisjecajuceg... ) organa - nikakav napor niti voljna aktivnost ne vrsi se vise. 6.N. Na nivou energetskih komponenata, doslovno - strukova, impulsivnost i njena suprotnost obustavljaju svoju uobicajenu borbu dostigavsi uravnotezenje u stanju izvjesne inteligibilne takvosti. Da bi se uopce bilo, tocnije,da bi se znalo za bivanje, potrebna je svijest o tome (svijetlost bica), te se, prema tome, bice javlja samo tamo gdje se zbiva ova nepamucenost obavjstavanja, a to je komponenta bivanja. 7.N. Izvan svih energetskih vrtloga izranja,ukazuje se sabi samoj, jedna potpuna autonomna i sama sebe reflektirajuca svjesnost. Jer, obustavljanje partikularnih modifikacija ne znaci unistavanje totaliteta sebe - svjesne i nicim ne uslovljene supstitucijo. Naprativ, ne okrnjen ovaj se totalitet tek tada ukazuje, nasuprot uslovljavanoj, obradivoj i pokretanju padloinoj materiji.
2.28 yoganganusthanadasuddhiksaye jnanadiptiravivekakhyateh ovladavajuci yoga metodama kojima se ima necisto ukloniti, javlja se i svijetlost znanja-spoznaja u razaznavajucem uvidu
2.29 yamanyamasanapranayamapratyaharadharan yamanyamasanapran ayamapratyaharadharanadhyan-asanadhay adhyan-asanadhayo o stavangani pravila i obveze, sijedece pozicije, kontrola daha, uzdrzavanje cula , zadrzanost paznje , kontemplacija i usredsredenost su osam clanova-pravila potpune ovladanosti jogistickim metodama
2.30 ahimsasatyasteyabrahmacaryaparigraha ahimsasatyasteyabrahmac aryaparigraha yamah ne-nasilnost, istinitost, ne raspolazuci tudim (*dobrima), iznad vlastite culnosti, odricanje od posjedovanja, su pravila ispravnog-yoga "puta"
2.31 jatidesakalasamyanavacchinnah sarvabhauma mahavratam ukoliko su ova pravila poštivana bez ogranicenja u smislu vrste ili socijalnog polaozaja , mjesta, momenta ili sticaja okolnosti u cjelini rijec je tada o "velikom zavjetu"
2.32 saucasamtosatapahsvadhyayesvarapranidhanani niyamah higijena, zadovoljstvo (osnovnim potrebama), askeza , misaono usvajanje poruke tradicionalnih tekstova i formula , predanost "uzvišenom" predstavljaju obveze
2.33 vitarkabadhane pratipaksabhavanam ukoliko se javljaju razmišljanja koja se "suprostavljaju izvršenju" nekog od pravila ili obaveza , potrebno je uspostaviti njima suprotna
2.34 vitarkahimsadayah krtakaritanumodita lobhakrodhamohapurvaka lobhakrodhamohapurv aka mrdumadhyadhimatra duhkhajnananantaphala duhkhajnananantaphala iti pratipaksabhavanam razmišljanja koja se odnose se na nasilje i na ostale nedozvoljene cinove ili da smo ih sami pocinili, ili da smo ih prouzrokovali , ili da se "samo" slazemo sa njima, izvor im je ili pohlepa ili bijes, ili zabluda. Mali, "uobicajeni" ili neuobicajeno veliki "prijestupi" vrtlozno poradaju patnju i neznanje, stoga se preporucuje uspostavljanje onoga što je ovim (razmisljanjima) suprotno
2.35 ahimsapratisthayam tatsamnidhau vairatyagah uspostavivši uzdrzavanja od nasilja, iz okoline (ove i one) nestaje neprijateljstvo-neprijateljstva
2.36 satyapratisthayam kriyaphalasrayatvam kriyaphalasrayatvam djelujuci istinski-istinoljubivo- to isto ostaruje uporište-potporu pravednih cinova (djelovanja) i njihovih posljedica (= ~ povratnih rezultata)
2.37 asteyapratis hayam sarvaratnopasthanam sarvaratnopasthanam vrlina da se ne raspolaze sa tudim "plodovima", ostvaruje uvid da je sva materija ovog svijeta dostupna - (neuslovno receno: "sada i tu", no stecen uvid odaje i nepotrebnost "gomilanja" >>nepotrebnih<< plodova-dobara
2.38 brahmacaryapratisthayam viryalabhah kada je culnosti "nadvisena", muzevna snaga (= ~ volumenska definicija) spontano nadolazi
2.39 parigrahasthairye janmakathamtasambodh janmakathamtasambodhah ah uspostavivsi "postojanost" u odricanju od posjedovanja (osim neophodnog) javlja se svijest o procesu zivota-zivljenja
2.40 saucatsvangajugupsa saucatsvangajugupsa paraivasamsargah cistoca (ostvareno stanje) donosi za-sa sobom otmijeno odstupanje prema vlastitim tijelesnim udovima te kontakta sa drugim (= ~ psihofizicki neurednim) tijelima
2.41 sattvasuddhisaumanasyaikagryendriyajatmadarsan sattvasuddhisaumanasy aikagryendriyajatmadarsana-yogyatvani a-yogyatvani ca ostvarenost cistoce izaziva prociscenost svjetlosne modifikacije vlastitog bica, opcu zadovoljenost, moc opazanja , kontrolu cula i mogucnost uvida u suptilnosti bitka-bivanja
2.42 samtosadanuttamah sukhalabhah Iz zadovoljstva u posjedovanju samo onog neophodnog slijedi neuporedivo stanje blazenstva (= ~ otvorenosti)
2.43 kayendriyasiddhiksayattapasah uklanjanjem necistoca i askezom dostize se (stanje) savršenstva tijela i cula
2.44 svadyayadistadevatasamprayogah izucavanjem-uocavanjem izucavanjem-uocavanjem poruke tradicionalnih tekstova (skripta) do-po-stize se stanje sjedinjenja sa odabranim bozanskim uzorom
2.45 samadhisiddhirisvarapranidhanat Predanost uzvišenom vodi ka savršenstvu usredsredenosti
2.46 sthirasukhamasanam neka poz-a-icija (asana) bude stabilna i ugodna
2.47 prayatnasaithilyanantyasamapattibhyam nakon sto je svaki napor iscezao i javio se osjecaj-stanje sjedinjenosti sa bezgranicnim tada se ostvarilo "sjedište" ( asana )
2.48 tato dvamdvanabhighatah dvamdvanabhighatah u takvoj opuštenosti-stopljenosti slijedi oslobodjenje od parova (+ - )
2.49 tasminsati svasaprasvasayorgativicchedah svasaprasvasayorgativicchedah pranayamah kada se zaustavi uobicajeni udah i izdah otpocinje kontrola daha (pranayama)
2.50 bahyabhyantarastambhavrttirdesakalasamkhabhih nakon sto je izlazeci, ulazeci i zadrzavani dah reguliran s obzirom na mjesto, trajanje i broj (uzdaha-izdaha), dah tada postaje produzen i suptilan
2.51 bahyabhyantaravisayaksepi bahyabhyantaravisayaksepi caturthah nakon sto (spoljasnje) disanje nije više ograniceno ni pravcem izlazenja ni ulazenja, niti bilo kojom drugom odredbom
2.52 tatah ksiyate prakasavaranam tada-na taj nacin se zapreka koja sprijecava svjetlost, otklanja
2.53 dharanasu ca yogyata manasah pomocu zadrzanosti i intelektualna aktivnost bit ce spregnuta ( pod kontrolom )
2.54 svavisayasamprayoge svavisayasamprayoge citta svarupanukara ivendriyanam pratyaharah Kada cula, ne bivajuci podjarmljena svojim domenima takoreci oponašaju saobrazenost duha pravoj mu prirodi - to predstavlja tzv. uzdrzavanje cula
2.55 tatah parama vasyatendriyanam Ovom se uzdrzanošcu uspostavlja vrhunsko gospodarstvo nad culima
Knjiga 3 Izuzetne moci U njoj se govori o definiciji unutrašnjih clanova joge o definiciji spregnutosti svijesti, njenih oblika i rezultata o vrstama usredsredenosti , forme opcih raspolozenja duše s obzirom na vrste podsvjesnih predisponiranosti, o osnovnim stavovima i koncepciji vremena, o primjeni spregnute svijesti i rezultatima ove primjene; izuzetne moci, o odredenju vrhunskog razaznavanja i izbavljenja
3.1 desabandhascittasya desabandhascittasya dharana Fiksiranje cjelokupne moci ocitavanja na iskljucivo jedno mjesto predstavlja - - zadrzanost
3. 2 tatra pratyayaikatanata dhyanam Kada se u ovoj zadrzanosti uspostavi neprekinutost poistovjecenosti sa izabranim, znacenjskim poticajem to se tehnickim terminom , naziva - kontemplacija
3. 3 tadevarthamatranirbhasam svarupasunyamiva svarupasunyamiva samadhih Kada kontemplacija tako reci nestaje u obliku koji joj je specifican naime , kada ova predstavlja napor subjekta da slijedi znacenje koje zraci iz objekta i samo ovo zracenje smisla prestaje to se naziva tehnickim terminom - sjedinjenost
3.4 trayam ekatra samyamah Ova tri posljednja clana uzeta zajedno nazivaju se tehnickim terminom - - vrhunska spregnutost
3. 5 tajayatprajnalokah Tek dostizanjem ove spregnutosti javlja se svijetlost Spoznaje
3.6 tasya bhumisu viniyogah Pristizanje ove svijetlosti zbiva se u etapama
3. 7 trayamantarangam purvebhyah Ova tri posljednja clana su suštinski u poredenju sa prvih pet
3.8 tadapi bahirangam nirbijasya Medutim, cak i ovi doslovno unutrašnji clanovi javljaju se kao vanjski tj. sporedni ili pomocni u poredenju sa onim dijelom koji se naziva - -bez klice nesavršenstva
3.9 vyutthananirodhasamskarayorabhibhavapradurbhavau nirodhaksanacittanvayo nirodhaksanacittanvay o nirodhaparinamah Kada se javi išcezavanje tendencije koja karakterizira uobicajeno budno stanje i iskrsne iz podsvjesti tendencija ka smirenju , te se svijest bivajuci tada još uvijek pod utiskom obje sfere, ipak prikloni smirujucem momentu - -nastupa period smirivanja
3.10 tasya prasantavahita samskarat U ovoj podsvjesnoj predisponiranosti duše ka smirenju javlja se definitivno - -trajno neometana usmjerenost toka svijesti
3.11 sarvarthataikagratayah ksayodayau cittasya samadhiparinamah Kada pak dode do potpunog ukidanja na - mnogo - predmeta - usmjerene svijesti i javi se uspostavljenost koncentriranosti to se naziva - -periodom uspostavljene usredsredenosti
3.12 tatah panah santoditau tulyapratyayau t ulyapratyayau cittasyaikagrataparinamah Buduci , ipak, da su duhovni poticaji koji vode miru i onaj koji vodi uspostavlljanje stabilnosti u ocitovanju - srodni po cilju, postoji i stanje koje ih objedinjuje i koje se naziva - -periodom stabilno usmjerene svijesti
3.13 etena bhutendriyesu dharmalaksanavasthaparinama dharmalaksanavasthaparinama vyakhyatah Ovim modifikacijama ili periodima u svijesti razjašnjava se i promjenljivost elemenata i organskih sklopova u smislu forme, temporalnih karakteristika i relacija
3.14 santoditavyapadesyadharmanupati santoditavyapadesyad harmanupati dharmi Formama bilo da su ove prestale da postoje, doslovno; u miru pocivajuce , potpuno ispoljene ili još ne ispoljene - pripada pri pada obavezno jedan odredeni nositelj forme
3.15 kramanyatvam parinamanyatve hetuh Cinjenica postojanja mnoštvenosti sukcesivnih faza jednog istog procesa je uzrok mnogostrukosti samih promjenljivosti
3.16 parinamatrayasamyamadatitanagatajnanam U pomenutoj spregnutosti svijesti na trostruku promjenljivost javlja se znanje i o onome što više nije i o onome što još nije
3.17 sabdarthapratyayanamitaretaradhyasatsamkaras -tatpravibhagasamyamatsarvabhutarutajnanam Iz neodvajanja rijeci , stvari i znacenjskih poticaja jednih od drugih rada se nedozvoljeno zamjenjivanje jednih drugima. U potpunoj spregnutosti svijesti na njihovu razlicitost javlja se razaznavanje onoga što se nalazi i u kriku svakog zivog bica
3.18 samskarasaksatkaranatpurvajatijnanam Kroz jasno predocavanje vlastitih dubinskih predisponiranosti postize se razumjevanje zivljenja koje nam je predhodilo
3.19 pratyayasyaparacittajnanam U potpunoj spregnutosti svijesti na znacenjski poticaj ili motiv ( koji odreduju ponašanje drugih ) javlja se i saznanje o stanjima drugih svijesti
3.20 na ca tatsalambanam t atsalambanam tasyavisayibhutatvat tasyavisayibhutatvat Medutim , ovo saznanje se ne odnosi na objekte ovih poticaja buduci da ne posjeduje kao sam svoj predmet odnosno domen tude svijesti
3.21 kayarupasamyamttadgrahyasaktistambhe caksusprakasasamprayoge caksusprakasasampray oge ntardhanam U potpunoj spregnutosti svijesti na vlastitu tjelesnost, vladajuci potpuno moci koja je cini vidljivom, postize se tada kao konsekvenca razdvajanja percepcije od apercipirajuce moci svijesti -izvjesno išceznuce iz culima dostupnog svijeta
3.22 sapakramam nirupakramam ca karma tatsamyamad aparantajnanamaristebhyo va -
-
Neumitna retribucija akata moze biti neposredna ili odlozena. Usredsredivši se na ove kauzalne nizove, navješcuje se znanje o njihovom kraju ( smrti ) ili il i se ovo znanje pak javlja u vidu raznih predskazanja
3.23 maitryadisu balani Potpuno sazivljavanje sa osjecajem simpatije za druga bica i sa drugim sllicnim osjecanjima probudit ce se nove neocekivane energije
3.24 balesu hastibaladini Usmjeravajuci svu svoju paznju na mobiliziranje energija osjetit ce se snaga slicna "slonovskoj"
3.25 pravrttyalokanyasatsuk Poniruci u samo funkcioniranje zapazanja ovladat ce se znanjem o suptilnom, skrivenom i udaljenom
3.26 bhuvanajnanam surye samyamat Kroz spregnutost svijesti na objekte kakvo je "sunce" javit ce se intuitivno spoznaja o svijetovima u kojima se biva
3.27 candre taravyuhajnannam potpuno sazivljavanje u pogledu mjeseca - rada se intuitivno znanje o odnosima medu zvijezdama
3.28 dhruve tadgatijnanam Potpuno sazivljavanje u pogledu polarne zvijezde - donosi intuitivno znanje o njihovom kretanju
3.29 nabhicakre kayavyukajnanam kayavyukajnanam Potpuno sazivljavanje na centar smješten u predjelu oko pupka donijet ce intuitivno znanje o funkcioniranju tjela
3.30 kanthakupe ksutpipasanivrttih Potpuno sazivljavanje na predio grla nestat ce osjecaj gladi i zedi
3. 31 kurmanadyam sthairyam Potpunom spregnutošcu svijesti na predio zvan kornjacin kanal postize se stabilnost -odnosno moc dugotrajne nepomicnosti
3.32 murdhajyotishi siddhadarsanam U spregnutosti svijesti na svjetlost koja se krije u vrhu glave javit ce se videnje savršenih (siddha-i-s) - svetaca u duhovnim sferama
3.33 pratibhadva sarvam Ili ce se sve te izuzetne moci (siddhi) ( siddhi) pojaviti kao posljedica iluminacije
3.34 hrdaye cittasamvit Prodorom svijesti u srce dobija se uvid u samu svjesnost
3.35 sattvapurusayoratyantasamkirnayoh sattvapurusayoratyantas amkirnayoh pratyayaviseso bhogah pararthanya svarthasamyamatpurusajn svarthasamyamatpurusajnanam anam U spregnutosti svijesti na opreku izmedu onoga što moze da bude objekt i za druge i onoga što moze da bude objekt samo za sebe - javit ce se tek konacna spoznaja transcendentalne subjektivnosti
3. 36 tatah pratibhasravanavedanadarsasvada pratibhasravanavedanadarsasvada varta jayante Iz ove ce se spoznaje neposredno roditi i prosvjetljenost i natprirodne mogucnosti dodira, videnja, okusa , mirisa i sluha
3. 37 te samadhavupasarga vyutthane siddhayah Ove moci koje se za obicnu svijest smatraju izuzetnim usavršenostima- za potpunu duševnu usredsredenost su samo ometajuci dodaci
3. 38 bandhakaranasaithilyatpracarasamvedanacca cittasya parasariravesah Kada se kroz usredsredenost opusti svaka vezanost i spozna kako se svijest krece, moci ce ova uci i u tjela drugih
3. 39 udanajayajjalapankakantakadisvasan udanajayajjalapankakantakadisvasanga ga utkrantisca Ovladavši energijama tzv. uzlazeceg daha kretanje više nece ovisiti o preprekama kakva je voda, blato, trnje....... i moci ce se izdici nad svim tim (kada se ovlada ovim dahom postici ce se uskrsnuce u plamenu, nalik na bozansko)
3. 40 samanajayajjvalanam Ovladavši energijom tzv. ujednacujuceg daha, tada se postaje sav ozaren (- poput covjeka ozarenog, oblivenog slavom)
3. 41 srotrakasayoh sambandhasamyamaddivyam sambandhasamyamaddivyam srotram U spregnutosti svekolike svijesnosti na vezu koja postoji izmedu moci poimanja osjecaja i etera kao medijuma zvuka, postici ce se natprirodna moc postizanja primanja i razgonetnutosti suptilnih osjecaja
3. 42 kayakasayoh sambandhasamyamallaghutulasamapa sambandhasamyamallaghutulasamapattesca ttesca kasagamanam U spregnutosti svekolike svijesti na vezu koja postoji izmedu tijela i etera kao mediuma koji omogucuje prostiranje, postavši lagan poput pamuka, postize se sposobnost premještanja putem etera
3. 43 bahirakalpita vrttirmahavideha tatah prakasavaranaksayah Van tjela i nezavisno od njega izvršena funkcija svijesti predstavlja tzv. " misticno napuštanje tjela". Prepreka koja skriva svijetlost cistine , tijelom neuslovljene svijesti time je uklonjena
3. 44 sthulasvarupasuksmanvayarthavattvasamyamad bhutajayah Potpuna spregnutost u pogledu pet osnovnih ontoloških kategorija, naime vidljive forme, suštine, nevidljivog za prostu percepciju, onticke kauzalne zavisnosti i svrhovitosti - daje kao rezultat ovladavanje bivstvujucim
3. 45 tato nimadipradurbhavah kayasamsampattaddharmanabhighatas kayasamsampattaddharmanabhighatas ca Sa svoje strane pak ovo ovladavanje bivstvujucim doprinosi pojavi izuzetnih moci , poput moci smanjenja do velicine atoma i drugih slicnih . Tada se javlja i savršenstvo tijela kao i nepovredivost njegovih formi
3. 46 rupalavanyabalavajrasamhananatvani rupalavanyabalavajras amhananatvani kayasampat Savršenstvo tijela o kome je predhodno bila rijec podrazumjeva ljepotu , privlacnost, snagu i solidnost dijamanta
3. 47 grahanasvarupasmitanvayarthavattvasamyama dindriyajayah Usredsredenost na precizno uocavanje, na specificnu prirodu odredene stvari, na ono po cemu jesam koje je energetska suština , na opci kauzalni poredak kao i na opcu imanentnost transcendentalne subjektivnosti u pojedinacnim formama -omogucit ce podredivanje vitalnih organskih sklopova
3. 48 tato manojavitvam vikaranabhavah predhanajayasca Iz ovoga ce uslijediti mogucnost kretanja brzinom misli, moc estrasenzorne percepcije kao i ovladavanje mogucnošcu uplivavanja na ono prvobitno uspostavljeno
3. 49 sattvapurusanyatakhyatimatrasya sattvapurusanyatakhy atimatrasya sarvabhavadhistha -trtvam sarvajnatrtvam ca Medutim , moc onoga koji se izdigao nad svim oblicima bivanja kao i sposobnosti najdublje spoznaje onoga koji zna sve što je vrijedno znanja, slijedi samo iz jasnog predocenja razlike koja postoji izmedu energetske supstitucije u obliku lucidne svijesti i transcendentalne tr anscendentalne subjektivnosti subjektivnosti
3. 50 tadvairagyadapi dosabijaksaye kaivalyam U procišcenosti od zelja , pa cak i od ove za izuzetnim mocima, poništivši i samo sjeme zla - slijedi izbavljenje
3. 51 sthamyaupanimantrane sangasmayakaranam sangasmayakaranam punaranistaprasangat U slucaju zavodljivih poziva raznih dostojanstvenika ni zavisnost ni oholost nebi trebalo da se iz toga rodi buduci da iz ovih osjecanja samo ono nepozeljno moze uslijediti
3. 52 ksanatatkramayoh samyamadvivekajam jnanam Iz usredsredenosti na trenutke i njihov slijed javlja se tzv. iz jasnog razlikovanja rodena spoznaja
3. 53 jatilaksanadesairanyatanavacchedattulyayostatah pratipattih Kada se ova moc diskriminacije ima, tada postaje moguce razlikovanje cak i izmedu dva naizgled identicna predmeta koji u obicnom iskustvu ne mogu biti razdvojeni ni po rodu ni po specificnoj karakteristici niti po mjestu
3. 54 tarakam sarvavisayam sarvathavisayamakramam ceti vivekajam jnanam Spašavajuca, na sve protezuca, na sve momente raazvoja cjelina odnoseca i cijela u svakom trenutku - takva je spoznaja rodena iz spsobnosti jasnog razlikovanja
3. 55 sattvapurusayoh suddhisamye kaivalyamiti Kada i u stanju blazene izbalansiranosti i lucidnosti i transcendetalne subjektivnosti subjektivnosti ostaju cisti, slijedi izbavljenje
Knjiga 4 Sloboda U njoj se govori o porijeklu izuzetnih moci o promjenama i njihovom uzroku o karmi o vremenu i formama o polemici i sa idealistickim koncepcijama o najvišim oblicima samoprepoznavanja
4. 1 janamausadhimantratapahsamadhijah janamausadhimantratapa hsamadhijah siddhayaah Izuzetne moci ( siddhi) su date rodenjem ili se postizu uzimanjem specijalnih trava ili putem mantri, preko askeze ili su prizvod usredsredenosti
4. 2 jatyantaraparinamah prakrtyapurat Proces koji vodi ka novom rodenju ide kroz ulijevanje u ono praizvorno
4. 3 namittamaprayojakam prakrtinam varanabhedastu varanabhedastu tatah ksetrikavat Voljna usmjerenost je medutim bez efekta na praizvorne datosti. Ona moze samo da ukloni prepreke, kao u slucaju zemljoradnika
4. 4 nirmanacittanyasmitamatrat Razvijeni fond svijesti prizlazi ipak samo iz Ja-sam-stva i ni od kuda drugdje
4. 5 pravrtti bhede prayojakam cittamekamanekesam U mnoštvenosti funkcionalnih obrta ovaj mnoštvom upravljajuci fond svjesnosti je samo jedan
4. 6 tatra dhyanajamansayam dhyanajamansayam Ovdje pak, u tom mnoštvu obrta što se izdvajaju na zajednickom fondu svjesnosti, oni iz kontemplacije proizišli ne ostavljaju nepozeljne tragove
4. 7 karmasuklakrsnam joginastrividhamitaresa joginastrividhamitaresam m Retribucija akata tada nije ni crna ni bjela; inace u slucaju drugih koji ih ne posjeduju procišcenost ova moze biti trostruka (trostruka+ i nijedna) 1. Crna ili, drugim rijecima, nepovoljna, nepozeljna kao u slucaju onih zlom obiljezenih 2. I crna i bijela kao u slucaju ovih spoljašnih sredstava kojima se subjekt na pocetku svoje karijere sluzi, a koja nisu lišena ambivalentnih efekata. Tako npr. pravednost nije uvijet sasvim lišena nasilja
3. Bijela ili povoljana retribucija uslijedit ce u slucaju kada su potpuno poštivana pravila yame i nyame, kao i u slucaju akta kontemplacije
4. U slucaju onoga koji je u potpunoj procišcenosti procišcenosti potpuno napustio svaku akciju i koji kao prosijak - beskucnik zivi svaki svoj trenutak kao posljednji - retribucija zapravo zapravo ne postoji . Za ovakvu retribuciju receno je da nije ni crna ni bijela
4. 8 tatastadvipakanugunanamevabhivyaktirvasananam Kao rezultat neke od navedene tri vrste retribucije akata uslijedit ce nuzno i sasvim u skladu sa odgovarajucom dozrijelošcu - objelodanjenost duševnih ostataka
4. 9 jatidesakalavyavahitanamapyanantaryam smrtisamskarayorekarupatvat I pored toga što u toku manifestacije duševnih ostataka postoji medu njima jaz kako u smislu neposrednog proizvodeceg uzroka, tako i u smislu mjesta i vremena , ipak postoji medu njima neprekinuta kauzalna povezanost , buduci da se pamcenje koje omogucuje taj kontinuitet i podsvjesne gotovosti u jednom te istom obliku postoje
4. 10 tasamanaditvam ca siso nityatvat A ovi su psihicki ostaci akata stalno prisutni buduci da je i zelja vjecna
4. 11 hetuphalasrayalambanaih hetuphalasrayalambanai h samgrhitatvadesamabhav samgrhitatvadesamabhave e tadabhavah Ostaci postoje podrzavani svojim uzrokom tj. zeljom za zivotom, neizbjeznošcu sazrijevanja ploda, svojom unutrašnjom potporom tj. supstratom ili fondom svjesnosti i svojim vanjskim potporama u vidu objekta vanjskog svijeta. Kada ova cetverostruka podrzanost nestane, i ovi duševni ostaci nestaju
4. 12 atitanagatam svarupato styadhvabhedaddharmanam styadhvabhedaddharmanam Ono prošlo i ono što još nije mogu da paralelno postoje svako na svoj specifican nacin s obzirom na cinjenicu multidimenzialnosti razvojnog procesa formi
4.13 te vyaktasuksma gunatmanah Ove forme, naime mogu postojati kao jasno uocljive, ili pak kao culima nedostupne. Ono suštinski u njima su energetski aspekti
4.14 parinamaikatvadvastutattvam Jedinstvenost koja se moze uociti u promjenjivosti cini mogucim tvrdenje realnosti nekog entiteta
4.15 vastusamye cittabhedattayorvibhaktah panthah I ono realno; je: jednoishodišta dva razlicita promatraca koja se nuzno razilaze , buduci da im se fond ocitavanja razlikuje
4.16 na caikacittatantram vastu tadapramankam tada kim syat Realno; projekcija jedne moci ocitavanja nije mjerilo (postojanja) fonda ocitavanja; nacina da bi uopce doticno moglo postojati
4.17 taduparagapeksitvaccittasya taduparagapeksitvaccittasy a vastu jnatajnatam Ono realno se zna ili se ne zna u zavisnosti od utjecaja koji ovo ima na fond ocitovanja
4.18 sada jnatascittavrttayastatprabhoh purusasyaparinamitvat ne podlijezuci promjenjivostima - obrta svijesti - (u onoga koji je ovim obrtima ovladao, i koji je transcedentirajuca subjektivnost) (ono realno) - uvijek je-su znani
4.19 na tatsvabhasam drsyatvat Ovi obrti , buduci da mogu biti samo objekt videnja , a ne i promatrac, ne mogu sami sebe osvjetliti
4.20 ekasamaye cobhayanavadharanam cobhayanavadharanam Niti je moguce da istovremeno postoji izvjesnost o objektu videnja i o promatracu
4.21 cittantaradrsye buddhibuddheratiprasa buddhibuddheratiprasangah ngah smrtisamkarasca Kada bi jedna svijesnost mogla da uzme drugu kao svoj objekt videnja, slijedio bi povratak ka kraju moci budnosti, a time bi i potpuna jasna prisutnost koja je upravo neprikosnovenošcu probudenosti garantirana - bila pomucena
4.22 citerapratisamkramayas tadajarapattau svabuddhisamvedanam Kada cisto zrijevanje koje se inace ne podaje pojedinacnom ocitavanju; poprimi njegov nacin; tada ono sagledava svoju vlastitu budnost
4.23 drastrdrsyoparaktam cittam sarvartham I tada ocitavanje, koje bivajuci generirano; u isto vrijeme; i onim koji ga vidi i objektom koga vidi; postaje sposobnost za uvidanje; svekolikog smisla
4.24 tadasamkhyeyavasanabhiscitramapi tadasamkhyeyavasanabhiscitramapi parartham samhatyakaritvat I ocitavanja uocljivo bivaju nepozeljni duševni ostaci - jer onaj koji vidi; - slijedi onu svrhu koja je s one strane tj. slijedi put konacnog izbavljenja
4.25 visesadarsina athmabhavabhavananivrttih athmabhavabhavananivrttih Za onoga koji je uocio razliku izmedu lucidne svijesti i transcedentirajuce subjektivnosti, misaoni napor koji se odnosi na vlastitu egzistenciju prestaje
4.26 tada vivekanimnam kaivalyapragbharam cittam tada svjesnost, privlacnošcu izbavljanja vucena; tone u blazenu dubinu konacnog razlikovanja
4.27 tacchidresu pratyayantarani samskarebhyah U momentima kada se ovaj tok svijesti prekida tj. kada se svijest ne nalazi u stanju najdublje usredsredenosti raniji znacenjski poticaji ponovo izranjaju - iskre, buduci da podsvjesne gotovosti postoje još uvijek
4.28 hanamesam klesavaduktam Uklanjanje ovih posljednjih, (medju-podsvjesnim gotovostima) identicno je po nacinu onom koji vodi uklanjanju zapreka
4.29 prasamkhyane pyakusidsyana sarvatha vivekakhyaterdharmameghah vivekakhyaterdharmameg hah samadhih Duboka usredsredenost u slucaju onoga koji se više cak ni za sredivanje uvida ne interesira, buduci da je dostigao razaznavajuci razaznavajuci konacni uvid u svim njegovim aspektima naziva se - Oblakom istinske forme
4.30 tatah klesakarmanvrttih Ovdje tek zapreke i retribucije akata prestaju konacno da se ispoljavaju
4.31 tada sarvavaranamalapetasya jnanasya nantyajjneyamalpam Tada - u neuporedivosti onoga znanoga, oslobodjen od svekolike zaklanjajuce prljavštine - ono - što - ostaje - da - se - spozna je; beznacajno malo
4.32 tatah krtarthanam krt arthanam parinamakramasamaptirgunanam Na ovom mjestu slijedi i okoncanost evolutivnog razvojnog niza koji karakterizira osnovne energetske konstituente (osnovne jedinice) koje su ispunile svoj cilj
4.33 ksanapratiyogi parinamaparantanirgrahyah kramah Razvijenost - Izdignutost instantnosti trenutka; je ono; što nema više nastavka
4.34 purusarthasunyanam gunanam pratiprasavah kaivalyam svarupapratistha va citisaktiriti Povratni tok koji vodi u prvobitno stanje, za transcedentirajucu subjektivnost buduci; - lišene znacaja -sacinjava stanje izbavljenosti; a koje je: postavljanje energije (subjekta ocitavanja) u samoj sebi
Kraj prijevoda Yoga Sutri od Sri Patanjali-a. Zahvaljujemo se na pomoci i dozvoli za objavu nekih navoda-tumacenja (FR/86/88). -HRIH Info Center-1998/99-
