Word Pocetni 2007-2

Banja Luka, avgust 2011. god.

Priručnik o osnovama korišćenja u MS Wordu

SADRŽAJ I.

OSNOVNO O WORDU I PRVO PODEŠAVANJE.............1 I.1.

PRIJE NEGO ŠTO KRENEMO BILO ŠTA UNOSITI MORAMO SE UPOZNATI SA OSNOVNIM ZAKONIMA PRAVILNOG UNOŠENJA TEKSTA................................................................................................................7

II.

SNIMANJE DOKUMENTA ..................................................8

III.

OTVARANJE DOKUMENTA ............................................10

IV.

KRETANJE PO DOKUMENTU .........................................12

V.

SELEKTOVANJE (MARKIRANJE) .................................13

VI.

UBACIVANJE PRAZNIH REDOVA IZMEðU PARAGRAFA (CJELINA TEKSTA) I NJIHOVO BRISANJE..............................................................................17

VII.

FONTOVI...............................................................................17

VIII.

PARAGRAFI .........................................................................22

VIII.1. PRORED ..............................................................................................................22 VIII.2. PORAVNANJE....................................................................................................24 VIII.3. UVLAČENJA ......................................................................................................25

IX.

TABELE .................................................................................29 IX.1. KREIRANJE TABELA .......................................................................................29 IX.2. KRETANJE I SELEKTOVANJE U TABELI.....................................................32 IX.3. MIJENJANJE ŠIRINE KOLONA, VISINE REDOVA I ŠIRINE POJEDINIH ĆELIJA ...........................................................................................33

IX.3.1.

Precizno podešavanje pomoću tastera "Alt".................34

IX.3.2.

Automatska promjena širine tabele ..............................34

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske

IX.3.3.

Izjednačavanje širine kolona i redova ..........................35

IX.3.4.

Proporcionalno mijenjanje širine kolona......................36

IX.3.5.

Vertiklano poravnanje sadržaja u ćelijama...................36

IX.3.6.

Podešavanje kroz prozor "Table Properties" ................37

IX.3.7.

Podešavanje unutrašnjih margina ćelija .......................39

IX.4. SPAJANJE ĆELIJA.............................................................................................41 IX.5. DIJELJENJE ĆELIJA ..........................................................................................42 IX.6. DODAVANJE REDOVA I KOLONA U TABELU ...........................................43 IX.7. BRISANJE ČITAVE TABELE ILI SAMO REDOVA.......................................43

X.

BORDERI I SJENE...............................................................43 X.1.

BORDERI ............................................................................................................44

X.2.

SJENE ..................................................................................................................47

XI.

VIŠESTUBAČNI TEKST.....................................................49

XII.

INSERT SYMBOL ................................................................50

XIII.

FUSNOTE ..............................................................................52

XIV.

SLIKE .....................................................................................53

XV.

WORD ART ...........................................................................61

XVI.

PODEŠAVANJE STRANICE, MARGINE HEDERA I FUTERA.................................................................................62

XVII. HEDERI I FUTERI...............................................................65 XVIII. OZNAČAVANJE STRANICA.............................................66 XIX.

ŠTAMPANJE.........................................................................67

XX.

RJEČNIK ...............................................................................70


I.

OSNOVNO O WORDU I PRVO PODEŠAVANJE

Word pripada grupi programa koji se zovu tekst procesori. To su programi u kojima se tekst unosi (kuca), sreñuje (uljepšava) i štampa. Word je najpoznatiji program u ovoj grupi. Word se startuje preko START → Programs → Microsoft Word. Startovanjem Worda na ekranu se pojavljuje prozor Worda i unutar njega prozor dokumenta. Često se taj, drugi, prozor i ne prepoznaje. To je zato što se prozor dokumenta može stopiti u prozor Worda.

Slika 1 - Izgled prozora MS Word-a koji nam najviše odgovara 1


Prozor Worda 2003 je sličan prethodnim prozorima jer ima naslovnu liniju, meni liniju, dva reda tulbara, horizontalni i vertikalni scroll bar i statusnu liniju. Lenijari koji se vide zovu se RULERI. Najveći dio prozora zauzima prazan list papira. Slika 2 - Lenijar - Ruler

Prozor u Wordu 2007 je organizovan na savim drugačiji način. U prvoj gornjoj traci se nalazi veliko dugme MS Office koje se sastoji od četiri kvadratića koji se spajaju ćoškovima u četiri različite boje. Na ovom dugmetu se nalaze opcije za štampanje, za snimanje, otvaranje dokumenata i tako dalje.

Slika 3 - Izgled prozora MS Word 2007

2


Desno od dugmeta je izvučena prečica za snimanje dokumenata, zatim strelica za vraćanje poteza unazad ili pokajanje i dugme za ponavljanje radnje. Ova traka može da se ureñuje o svojim željama. Ispod se nalazi meni sa stavkama, a izborom stavke iz menija dobićemo u tri reda dodatnih opcija vezanih za izabranu stavku iz menija. U ta tri reda se nalaze odjeljci sa svojim nazivima u zadnjem redu. Ako na nazivu odjeljka imamo na desnom kraju strelicu prema dole desno tada klikom na nju dobijamo prozor sa svim opcijama.

Slika 4 - Desno od naslova odjeljka strelica kjoja otvara prozor sa svim opcijama.

Ruler u MS Word-u 2007 se "Prikazivanje/Skrivanje" u meniju "Prikaz".

nalazi

u

odjeljku

Slika 5 - Slika opcije za uključivanje i isključivanje lenijara.

U statusnoj liniji, prvi podatak sa lijeve strane "Page", pokazuje kako bi se na papiru prikazala oznaka stranice. Ovaj broj ne predstavlja realni tekući broj stranice. Slika 6 - Informacije o oznakama i broju stranica u Status bar-u

Drugi podatak je Sec 1 i to označava sekciju 1. Naši prvi dokumenti biće u jednoj sekciji. 3


Treći podatak se sastoji iz dva broja koji su odvojeni kosom crtom. Prvi broj predstavlja stvarni, tekući redni broj stranice, a drugi ukupan broj stranica. U verziji MS Word 2007 ova statusna linija izgleda drugačije. U njoj se nalazi prikaz trenutne stranice od ukupnog broja stranica koji je drugi broj po redu. Zatim, prikaz ukupnog broja riječi za novinare kojima se tekstovi naplaćuju po broju riječi. Slika 7 - Informacije o oznakama i broju stranica u Status bar-u u verziji MS Worda 2007.

Prozor dokumenta često se ne prepoznaje. Detalj koji nam govori da na ekranu postoje dva prozora su dva reda po tri dugmića u gornjem desnom ćošku prozora. Sa ovim dugmićima mi možemo prozor da "Minimize" (smanjimo na najmanju moguću mjeru), "Maximize" (povećamo preko čitavog ekrana), "Restore" (predstavimo kao prozorčić na ekranu) i "Close" (ugasimo). Donji red dugmića je za prozor dokumenta. 1. Podešavanje: Kliknuti na (Maksimize) u naslovnoj liniji Microsoft Word-a i Document-a. Ako nema ovih dugmića, znači da su već pritisnuti - prozori maksimalno uvećani. U Wordu postoji više načina gledanja na dokument. Jedan od načina je da vidimo dokument kao list papira sa njegovim rubovima. Ovaj način nam najčešće odgovara i zove se "Page Layout". Drugi način gledanja je da vidimo samo bijelu podlogu po kojoj pišemo. Ovaj način se zove "Normal" i kraj stranice se označava isprekidanom linijom. Ostale načine nećemo koristiti pa ih nećemo ni spominjati. Način na koji ćemo gledati naš dokument biramo iz menija View ili pomoću dugmića koji se nalaze u donjem lijevom ćošku prozora, lijevo od horizontalnog scroll bar-a, ili pomoću dugmića 4


desno u u statusnoj liniji prije skale za uvećanje dokumenta na ekranu ukoliko se radi o MS Word-u 2007. 2. Podešavanje: Izabrati iz menija View stavku "Page Layout" (ili "Print Layout"). Prečica sa tastature je: Ctrl-Alt-P

Slika 8 - Slika novog menija iz MS Worda 2007

U MS Office 2007 pa nadalje na našem jeziku opcija "Page Layout" ili "Print layout" se zove "Raspored štampanja" i nalazi se u prvom odjeljku "Prikaz dokumenata" iz menija "Prikaz". Sad kad smo i ovo namjestili ostala je još jedna stvar. Na kojoj blizini ćemo gledati list papira? Ako, tekst približimo očima bolje ćemo vidjeti (slova kao da su uvećana), ako ih udaljimo slova će izgledati manja. Da li ćemo mi skroz približiti list papira ili ćemo ga udaljiti, tako da možemo da vidimo kako tekst izgleda na čitavom listu papira, podešavamo pomoću kućice iz prvog toolbar-a pod imenom "Zoom". To je kućica sa desne strane u kojoj piše neki procenat. Klikom na trokutić ovog dugmića dobićemo roletnicu u kojoj biramo koliko želimo prikazati uvećan list papira. 100% predstavlja list papira na ekranu kao 1:1. 200% će uvećati prikaz dokumenta dva puta. Stavka "Page Width" će uvećati prikaz dokumenta toliko da vidimo čitavu širinu lista papira. Ova opcija nam najviše i odgovara jer možemo da čitamo tekst ali i da imamo osjećaj kako tekst izgleda na papiru. Vi možete sa tastature upisati bilo koji procenat izmeñu 10 i 500. Znak procenta (%) ne morate unijeti. U 5


verziji MS Word-a 2007 imamo skalu za uvećanje dokumenta na u desnom uglu statusne linije. ekranu Dokument će se na ovaj način uvećati na ekranu, ali ne i na papiru. 3. Podešavanje: Kliknuti na "Page Width" iz kućice Zoom. Stavka "Whole Page" će smanjiti prikaz dokumenta toliko da na ekranu vidimo čitavu stranicu. Biranjem "Two Pages" na ekranu će se prikazati dvije stranice, samo ako ih imamo. Sve ovo možemo namjestiti i preko menija "View" u opciji "Zoom...". Takoñe, za MS Word 2007 imamo i dodatne opcije u odjeljku "Zum" iz menija "Prikaz" u kojem možemo da izaberemo redom 100 % prikaz dokumenta, čitavu stranicu, dvije stranice papira na ekranu i uvećati stranicu da vidimo čitavu širinu stranice.

6


I.1.

PRIJE NEGO ŠTO KRENEMO BILO ŠTA UNOSITI MORAMO SE UPOZNATI SA OSNOVNIM ZAKONIMA PRAVILNOG UNOŠENJA TEKSTA.

1. Zakon: Zabranjeno je kucanje više od jednog razmaka jedan pored drugog.

§ 2. Zakon: Kada kursor doñe do kraja reda ne prelazimo u novi red sa tasterom "Enter". Sam Word će da prebaci kursor u novi red, ili na novu stranicu, ako smo je čitavu popunili. Taster "Enter" mi koristimo samo kada počinjemo unošenje nove cjeline - paragrafa.

§ 3. Zakon: Poslije interpunkcijskih znakova (',.;?! itd.) unosi se jedan razmak. Iza zatvorenog navodnika ili zagrade se unosi razmak. Iza otvorenog navodnika ili zagrade ne unosi se razmak. Ispred otvorenog navodnika ili zagrade se kuca razmak. U slučaju da se ovi znakovi nalaze jedan pored drugog ne pravimo razmake izmeñu njih već samo na kraju.

§ Ispravno

... razmak. Ispred

... (povećavamo) ...

... "Enter" ...

Neispravno

... razmak.Ispred

( povećavamo )

" Enter "

Nikolić N.: (...

Marić M.).

...kraju)!"

Izuzeci

7


II.

SNIMANJE DOKUMENTA

Dokument snimamo ako želimo da ga sačuvamo za poslije. Korisno je snimati sve dokumente, jer se može desiti da smo napravili greške koje treba naknadno ispraviti, a to je mnogo lakše uraditi prepravljanjem starog-sačuvanog dokumenta, nego unošenjem čitavog dokumenta iz početka (kao što je to bio slučaj na pisaćim mašinama). U slučaju da doñe do pada napona ili jednostavno nestane struje, što je čest slučaj u zimskom periodu, dokument ako je snimljen (sačuvan) moći ćemo stalno koristiti, u suprotnom moraćemo ga ponovo unositi. Ako je dokument sačuvan možemo ga kasnije iskoristiti čitavog ili samo jedan njegov dio. Da bi smo snimili neki dokument moramo mu dati ime i smjestiti ga u neku lokaciju (fasciklu). To se radi tako što:

Slika 9 - Prozor sa snimanje dokumenta. 8


1. Iz menija File biramo Save As... 2. U kućici Save in se nalazi ime fascikle u koju se snima dokument. Mi ćemo kliknuti na trokutić te kućice i kada dobijemo roletnicu sa spiskom fascikli izabraćemo onu koja se završava sa (C:) - oznaka prvog hard diska. 3. U odjeljku ispod ove kućice nalazi se sadržaj gornje fascikle. Mi ćemo selektovati podfasciklu koju želimo da otvorimo. Zatim, kliknemo na dugme Open sa desne strane prozora. U ovom koraku dugme "Open" se nalazi na slici umjesto "Save". 4. Sada se nalazimo u toj fascikli. To možemo provjeriti u kućici Save in. Ako želimo sačuvati dokument u ovoj fascikli možemo da preñemo na slijedeći (5.) korak. Ako nismo u pravoj fascikli, selektovaćemo u istom odjeljku novu podfasciklu koju želimo da otvorimo. Zatim, kliknemo na dugme Open sa desne strane prozora. Ovaj korak ponavljamo sve dok se ne nañemo u pravoj fascikli. Ako pogriješimo sa fasciklama krećemo od koraka 2. 5. U kućici File name se nalazi ime dokumenta. Standardno, Word uzima prvih par slova iz dokumenta i upisuje ih u ovu kućicu kao pretpostavljeno ime. Mi ćemo strelicu dovesti na ovo ime i kliknuti. Na ovaj način se kursor prebacuje u ovu kućicu. Upišemo novo ime i pritisnemo taster Enter ili kliknemo na dugme Save. U imenu dokumenta ne smiju se nalaziti znakovi ".", ",", ":", ";", "!", "?", "*", itd. Pošto jednom sačuvate dokument na izabranu lokaciju i nazivom svaki sljedeći put kada želite dosnimiti izmjene dovoljno je izabrati stavku Meni File, Save. Ili kliknuti na malu disketicu u toolbaru . Ili pomoću prečice na tastaturi, što je najbrži nalin: CTRL + S.

9


III.

OTVARANJE DOKUMENTA

Ako smo snimili dokument onda ga možemo i otvoriti. Operacije snimanja i otvaranja koristimo kada ne možemo unijeti čitav tekst odjednom. U tim slučajevima snimamo to što smo unijeli. Svaki put kad poželimo da nastavimo sa unosom teksta otvorimo isti taj dokument i nastavimo sa unosom. Otvaranje dokumenta je slično snimanju jer su prozori skoro isti. Ustvari, sličniji su nego što bi trebalo, zbog toga se zna desiti da greškom umjesto da OTVORITE dokument vi SNIMITE prazan list papira i tako bezpovratno uništite postojeći dokument. Da se ova greška ne bi dešavala morate paziti kako se zove prozor koji se pojavio na ekranu. Za Snimanje koristite prozor Save As, a za Otvaranje koristite Open. Nevjerovatno, često se ponavlja ova greška!!

Slika 10 - Izgled prozora za otvaranje dokumenata. 10


Da bi smo otvorili neki dokument moramo mu znati ime i lokaciju gdje se nalazi. To se radi tako što: 1. Iz menija File biramo Open. 2. U kućici Look in se nalazi ime lokacije iz koje se otvara dokument. Mi ćemo kliknuti na trokutić te kućice i kada dobijemo roletnicu sa spiskom fascikli izabraćemo onu koja se završava sa (C:). 3. U odjeljku ispod ove kućice nalazi se sadržaj gornje fascikle. Mi ćemo selektovati podfasciklu koju želimo da otvorimo. Zatim, kliknemo na dugme Open sa desne strane prozora. 4. Sada se nalazimo u toj fascikli. To možemo provjeriti u kućici Look in. Ako se dokument nalazi u ovoj fascikli selektovaćemo ga i preći na slijedeći (5.) korak. Ako nismo u pravoj fascikli, selektovaćemo u istom odjeljku novu podfasciklu koju želimo da otvorimo. Zatim, kliknemo na dugme Open sa desne strane prozora. Ovaj korak ponavljamo sve dok se ne nañemo u pravoj fascikli. Ako pogriješimo sa fasciklama krećemo od koraka 2. 5. Zadnji korak je da kliknemo na dugme Open. Ako se dokument otvara sa diskete moraćemo sačekati, jer je Flopi Disk mnogo sporija memorija. Najvažnija opomena je da ako ste dokument otvorili sa diskete NE SMIJETE vaditi disketu iz računara dok ne ugasite dokument. Dokument, standardno, gasite pomoću donjeg iksića (iksić dokumenta).

11


IV.

KRETANJE PO DOKUMENTU

Po dokumentu se možemo kretati pomoću miša ili tastature. Pomoću miša možemo lako da prenesemo kursor sa jednog mjesta na drugo, jednostavnim premiještanjem strelice na to mjesto i klikom na lijevi taster miša. Premjesti kursor na: Potrebno je pritisnuti: jedan red gore ↑ jedan red dole ↓ jedan paragraf gore CTRL + ↑ jedan paragraf dole CTRL + ↓ početak reda HOME kraj reda END početak dokumenta CTRL + HOME kraj dokumenta CTRL + END jedna riječ desno CTRL + → jedna riječ lijevo CTRL + ← prema gore za vidljivi dio teksta Page Up prema dole za vidljivi dio teksta Page Down stranicu gore (prethodnu) CTRL + Page Up Funkcioniše samo stranicu dole (slijedeću) CTRL + Page Down ako imate više stranica teksta

: : 12

Zamijeniti u prvom pasusu slova C, DJ, Z, S u naša ČĆðŽŠ. Unijeti još sedam pasusa od 3 - 4 reda.


V.

SELEKTOVANJE (MARKIRANJE)

Selektovati, označiti, markirati su sve izrazi za jednu stvar. Mi možemo selektovati jedan dio teksta i vršiti izmjene samo na tom dijelu. U tabeli koja slijedi se nalaze svi načini selektovanja pomoću miša i tastature. Brojevima su označeni koraci i redoslijed po kojem se izvodi selektovanje. Prvi način selektovanja je pomoću miša, a drugi i treći pomoću tastature. Ako ste naučili premiještati kursor pomoću tastature po dokumentu onda vam selektovanje teksta pomoću tastature neće biti teško. Postupak selektovanja se svodi na premiještanje kursora sa prethodne na novu poziciju uz držanje pritisnutog tastera shift. Na taj način se selektuje sav tekst od prethodne pozicije kursora do trenutne nove pozicije. ČITAV DOKUMENT:

: :

1. NAČIN 1. Dovesti strelicu u lijevu marginu tako da je strelica okrenuta na desnu stranu i 2. Kliknuti tri (3) puta brzo. 2. NAČIN 3. NAČIN 1. CTRL + HOME 1. CTRL + A ili 2. SHIFT + CTRL + END

13


ČITAV JEDAN PARAGRAF:

: :

1. NAČIN 1. Dovesti strelicu u lijevu marginu tako da je strelica okrenuta na desnu stranu, 2. Dovesti strelicu u visinu paragrafa koji želimo selektovati i 3. Kliknuti dva (2) puta brzo. 2. NAČIN 3. NAČIN 1. CTRL + ↑ 1. CTRL + ↓ ili 2. SHIFT + CTRL + ↓ 2. SHIFT + CTRL + ↑ ČITAV JEDAN RED:

: :

1. NAČIN 1. Dovesti strelicu u lijevu marginu tako da je strelica okrenuta na desnu stranu, 2. Dovesti strelicu u visinu reda koji želimo selektovati i 3. Kliknuti jedan (1) put. 2. NAČIN 3. NAČIN 1. END 1. HOME ili 2. SHIFT + HOME 2. SHIFT + END ČITAVU JEDNU RIJEČ:

: : 14

1. NAČIN 1. Dovesti strelicu na riječ koju želimo selektovati i 2. Kliknuti dva (2) puta brzo. 2. NAČIN 3. NAČIN 1. CTRL + ← 1. CTRL + → ili 2. SHIFT + CTRL + → 2. SHIFT + CTRL + ←


JEDNO SLOVO:

:

1. NAČIN 1. Dovesti strelicu ispred ili iza slova koje želimo selektovati, 2. Pritisnemo lijevi taster miša, i držimo ga pritisnutog, 3. Pomjerimo strelicu za jedno mjesto lijevo ili desno, 4. Pustimo lijevi taster miša. 2. NAČIN 3. NAČIN

: 1. SHIFT + →

ili 1. SHIFT + ← VIŠE PARAGRAFA:

: :

1. NAČIN Ne postoji posebna operacija za selektovanje više paragrafa. Ova radnja se izvodi selektovanjem više redova. Pogledati na "Više redova" 2. NAČIN 3. NAČIN 1. CTRL + ↑ 1. CTRL + ↓ ili 2. SHIFT + CTRL + ↑ 2. SHIFT + CTRL + ↓ 3. SHIFT + CTRL + ↓... 3. SHIFT + CTRL + ↑... VIŠE REDOVA (1):

:

1. NAČIN 1. Dovesti strelicu u lijevu marginu tako da je strelica okrenuta na desnu stranu, 2. Dovesti strelicu u visinu reda koji želimo selektovati, 3. Pritisnuti lijevi taster miša i držati ga pritisnutog (selektovao se jedan red), 4. Pomjerite strelicu gore ili dole u kom smijeru želite da selektujete redove (selektovano više redova) i 5. Pustite lijevi taster miša. 15


:

VIŠE REDOVA (2): 2. NAČIN 3. NAČIN 1. HOME 1. END 2. SHIFT + END ili 2. SHIFT + HOME 3. SHIFT + ↓... 3. SHIFT + ↑... VIŠE RIJEČI:

1. NAČIN 1. Dovesti strelicu na riječ od koje želimo selektovati, 2. Pritisnuti lijevi taster miša i držati ga pritisnutog, 3. Pomijerati strelicu mišem prema lijevo, desno, gore ili dole i 4. Pustite lijevi taster miša. 2. NAČIN 3. NAČIN 1. CTRL + ← 1. CTRL + → ili 2. SHIFT + CTRL + →... 2. SHIFT + CTRL + ←... Važan izuzetak: MS Word neće ispravno selektovati riječi u kojima postoje naša slova. Pogledati pod "Više slova".

:

:

VIŠE SLOVA:

: : 16

1. NAČIN 1. Dovesti strelicu ispred ili iza slova koje želimo selektovati, 2. Pritisnemo lijevi taster miša, 3. Pomjerimo strelicu za više mjesta lijevo ili desno, 4. Pustimo lijevi taster miša. 2. NAČIN 3. NAČIN 1. SHIFT + → 1. SHIFT + ← ili 2. SHIFT + →... 2. SHIFT + ←...


VI.

UBACIVANJE PRAZNIH REDOVA IZMEðU PARAGRAFA (CJELINA TEKSTA) I NJIHOVO BRISANJE

Ako želimo dva teksta da odvojimo jedan od drugog mi možemo ubaciti jedan prazan red izmeñu njih. To se radi tako što postavimo kursor na kraj prethodnog teksta ili na početak slijedećeg teksta, a zatim pritisnemo taster Enter. Ako želimo da spojimo dva teksta izmeñu kojih se nalazi jedan prazan red to ćemo uraditi tako što ćemo postaviti kursor na prazan red i pritisnuti taster za brisanje. Brisanje možemo izvršiti i sa Backspace i sa Delete.

VII.

FONTOVI

Pod fontom se podrazumijeva skup svih slova dizajniranih na isti način. Fontovi mogu biti UNICODE ili nebiti. Ukoliko nisu unicode tada se sastoji od najviše 256 znakova koji su po dizajnu isti. Ukoliko jeste, unicode font može sadržati maksimalno preko 65000 različitih znakova. U nekim fontovima nema naših slova u nekim drugim ima grčkih slova, u nekim su samo simboli, a ima ih i sa jednostavnim sličicama. Prije unicode fonotva naša slova nisu bila podrazumijevana i morali smo tražiti fontove koji sadrže naša slova. Obično su u imenu fonta sadržavali prefix YU, CY ili Cir. Bez obzira koji font smo izabrali mi možemo da ga ispišemo masnim slovima (Bold) ili zakrivljenim - kurziv (Italic) stilom. Takoñe, možemo da mijenjamo veličinu, boju slova, način podvlačenja ili bilo koji ponuñeni efekt. Fontove možemo promijeniti prije ili poslije unosa teksta. Ako to radimo poslije, moramo prvo selektovati tekst pa tek 17


onda mijenjati opcije iz prozora "Font". U prozor "Font" dolazimo preko menija "Format". U ovom prozoru u donjoj trećini se nalazi preview - skica. U ovom odjeljku možete pogledati kako izgledaju slova prije nego ih primijenite. Ako u preview-u piše ime selektovanog fonta znači da niste selektovali tekst.

Slika 11 - Izgled prozora Font

U kućici "Font" mijenjamo vrstu pisma. U kućici "Font style" mijenjamo način isticanja teksta (masna - Bold, zakrivljena - Italic). U kućici "Size" mijenjamo veličinu slova. Veličina slova je u pt 18


(tačkama). Tri tačke su otprilike jedan milimetar. Standardna veličina kojom se piše je 12 pt.

Slika 12 - Izgled prozora Font u MS Word-u 2007 lokalizovanog ili prevedenog na naš jezik.

Ako u kućici "Size" nema veličine koja nama odgovara mi je možemo jednostavno ukucati sa tastature. Tako što prvo premjestimo kursor u kućicu i upišemo vrijednost koju želimo. Kursor možemo premjestiti tako što strelicu postavimo u tu kućicu i kliknemo 1×. Kada upišete veličinu sa tastature morate pritisnuti taster Enter. Veličina slova može da bude od 1 tačke do 1638 u stepenu od pola (0,5) tačke. 19


U kućici "Underline" biramo na koji način želimo da su nam slova (tekst) podvučeni. Imamo 17 različitih načina podvlačenja u odnosu na 9 u prethodnoj verziji "Word 97" . single Words only Double

Dotted Thick Dash

Dot dash Dot dot dash Wave

Na pisaćim mašinama se često koristilo podvlačenje, jer nije bilo drugog načina da istaknemo tekst, ali u Word-u za isticanje koristimo bold stil. U kućici "Color" biramo boju kojom će biti ispisana slova. Opcija Auto označava da sam Word bira najvidljiviju boju. U odjeljku "Effects" imamo 11 efekata. Strikethrough Shadow - sjena SMALL CAPS Double strikethrough ALL CAPS Superscript EEm - eksponent mbboossss -- iissppuuppččeennaa Hidden - skrivena, EEnnggrraavvee -- uuggrraavviirraannaa nevidljiva slova. Subscript - indeks Najčešće korišćeni efekti su Superscript - eksponent, Subscript indeks i All caps - sva velika slova. Efekte koje trebate izbjegavati su: Striketrought, Double striketrought i Hidden. Ostale efekte koristite po svojoj volji.

:

Svim redovima izmjenjajte razne fontove, boje, veličine, efekte.

Efekat Subscript, u indeksu (X2) Superscript, u eksponentu (X2) Povećavanje fonta za 1 pt Smanjivanje fonta za 1 pt Otvaranje prozora Font Premještanje kursora u Font name 20

Skraćenica sa tastature CTRL + SHIFT + "=" CTRL + "+" CTRL + ] CTRL + [ CTRL + D CTRL + SHIFT + F


Premještanje kursora u Font size Italic - zakrivljena slova Underline - podvučena

CTRL + SHIFT + P CTRL + I CTRL + U

Underline-double

Ctrl-Shift-D

Underline word

Ctrl-Shift-W

:

Za vježbu: probati H2O i 15 m3. (5 x3 + 12 y2 - 7 z = 0)

U dnu "Font" prozora se nalaze tri dugmeta (Default, OK i Cancel). Klikom na dugme "OK" potvrñujete sve izvršene promjene i zatvarate ovaj prozor. Klikom na dugme "Cancel" zatvarate ovaj prozor bez promjena. Kada prvi put otvorite Word, on će za podrazumijevani font izabrati font Times New Roman. Ukoliko želite da podrazumjevani font bude neki drugi mi možemo zadati Wordu koji će font biti podrazumijevan. To se radi tako što prvo izaberete font koji podržava naša slova, zatim podesite veličinu slova, za stil izaberete "Regular", isključite sve efekte i podvlačenja i kliknete na dugme "Default..." i u slijedećem prozoru OK ili Yes. Od ovog trenutka svaki novi dokument koji otvorite biće u ovom fontu.

21


VIII. PARAGRAFI Paragraf je skup znakova izmeñu dva enter-a. Za početak i lakše razumijevanje, reći ćemo da je paragraf jedna cjelina teksta. Često se za paragraf koristi i izraz pasus, mada to nije isto. Izraz pasus je izgled paragrafa kojem je uvučen prvi red. Znači svaki pasus jeste paragraf, ali svaki paragraf ne mora biti i pasus. Paragraf može biti i prazan red ili samo jedan red ili čak cjelina kojoj su uvučeni drugi redovi. Mi možemo uticati na izgled paragrafa preko tri podešavanja, a to su: prored (Line spacing), poravnanje (Alignment) i uvlačenje (Identation). VIII.1.PRORED Proredom vi utičete na razmak (prostor) izmeñu redova. Standardni proredi su jednostruki i 1,5. Ovaj tekst je unešen u jednostrukom proredu. Prored 1,5 je prored koji se obično unosi u tekstove kao što su maturski, diplomski itd. Sva podešavanja vezana za paragraf birate iz prozora "Paragraph" iz menija "Format". Prored možete kraće mijenjati preko tastature kombinacijama: CTRL + 1 = Single, CTRL + 5 = 1,5 lines, CTRL + 2 = Double. Koristite brojeve sa osnovnog dijela tastature, a ne sa numeričke tastature. Prored podešavamo preko kućice "Line spacing" iz odjeljka Spacing. Single je jednostruki prored, "Double" je dvostruki prored. Izborom "At least" proreda morate u kućici "At:" upisati veličinu proreda u tačkama. Ako pišete fontom veličine 12 pt i u kućici "At:" unesete 12 pt vama će prored biti kao jednostruki. Ako unesete manju vrijednost proreda od veličine fonta prored će ostati kao jednostruki. 22


Izborom "Exactly" proreda, slično kao u "At least", morate upisati veličinu proreda u kućici "At:". Razlika izmeñu prethodnog proreda i ovog je u tome što će prored biti tačno koliko upišete. Ako upišete 6 pt vidjećete samo donju polovinu slova. Izborom "Multiple" proreda u kućici "At:" upisujete razmak u redovima. Tako je 2 ustvari kao prored "Double".

Slika 13 - Izgled prozora Paragraph

23


Slika 14 - Izgled prozora Paragraph u MS Word-u 2007

VIII.2.PORAVNANJE Kada pogledate tekst otkucan na pisaćoj mašini možete primijetiti da redovi počinju od iste lijeve pozicije. Prva slova u redovima su jedna ispod drugih. Pošto redovi nisu istih dužina, zbog različitog broja riječi, zadnja slova u redovima nisu jedna ispod drugih. Za tako poravnat tekst se kaže da ima lijevo poravnanje. Pisaća mašina ima samo jedno poravnanje i to lijevo. Ovaj paragraf ima lijevo poravnanje (ovako izgleda tekst kucan na pisaćoj mašini). U Word-u postoje četiri različita poravnanja i to su: "Left" lijevo, "Centered" - po centru, "Right" - desno i "Justified" - po obe ivice. 24


Ovaj tekst je poravnat po obe ivice. Redovi počinju od iste lijeve pozicije, tj. prva slova u redovima su jedna ispod drugih i završavaju se na istim desnim pozicijama, tj. zadnja slova u redovima su takoñe jedna ispod drugih. Ovo se postiže tako što u redovima sa manje riječi Word automatski povećava razmak izmeñu riječi. Ovi razmaci su različitih dužina ali se njihova dužina ne primjećuje lako. Zato redovi izgledaju kao da su istih dužina. Da bi ovo poravnje bilo ispravno morate se držati prvog i trećeg osnovnog pravila (provjerite u prvom poglavlju). Na prvi i zadnji red paragrafa ne obraćajte pažnju ako gledate poravnanje. Prvi red se može uvući sa lijeve strane i nije iste dužine kao ostali redovi, a u zadnjem redu kraj reda je odreñen samo brojem riječi. Desno poravnanje će poravnati zadnja slova u redovima jedna ispod drugih. Tekst unesen na ovaj način biće sličan kao na pisaćoj mašini samo što nisu poravnata prva slova u redovima već zadnja. Ovaj pragaraf je poravnat po desnoj ivici. U poravnanju po sredini redovi će biti poravnati po sredini papira, izmeñu lijeve i desne ivice. Ovo poravnanje se koristi za naslove. U ovom poravnanju ni prva ni zadnja slova u redovima neće biti jedna ispod drugih. Ovaj paragraf je poravnat po centru. Poravnanje podešavate preko kućice "Alignment" iz prozora Paragraph. U ovaj prozor dolazite iz menija Format → Paragraph. Poravnanje možete brže podešavati preko tool bar-a ili tastature. Poravnanje Lijevo

Desno Po centru

Po obe ivice

Tool bar Tatstatura

CTRL + L

CTRL + R

CTRL + E

CTRL + J

VIII.3.UVLAČENJA Uvlačenja su veoma važna za izgled paragrafa. Možemo uvući: prvi red sa lijeve strane paragrafa (pasus), ostale redove sa lijeve 25


strane (nabrajanja) i sve redove sa desne strane. Pogledajmo na ruler i vidjećemo trokutiće. Gornji trokutić sa lijeve strane označava od kojeg centimetra će biti uvučen prvi red. Donji trokutić sa lijeve strane označava uvlačenje ostalih redova sa lijeve strane. Desni trokutić označava uvlačenje svih redova sa desne strane. Pomijeranjem trokutića po ruleru mi mijenjamo uvlačenja. Ispod donjeg lijevog trokutića nalazi se kvadratić. Pomijeranjem tog kvadratića pomijeraju se zajedno i gornji i donji lijevi trokutić.

Postoje tri tipa uvlačenja teksta u pasusima (Identation). Svaki tekst se može formatirati onako kako želimo samo iz slijedeća tri tipa.

Prvi tip je uvlačenje prvog reda paragrafa (First Line). Ovakav pasus se zove "pasus". Tekst se uvlači u odnosu na marginu. Vrijednost koju će vam Word ponuditi je 1.27 cm, ali je možete podesiti u dijalogu Format / Paragraph / Identation / Special / First Line / By. U ovom slučaju je podešena na 1 cm.

Drugi tip se naziva "viseće uvlačenje" (Hanging Ident), uvlače se ostali redovi sa lijeve strane. Ovaj tip se podešava u dijalogu 26


Format / Paragraph / Identation / Special / Hanging / By. U ovom slučaju je podešena na 0.5 cm. Ova opcija se najčešće koristi za:

• • • •

nabrajanje, pravljenje teza, navoñenje bibliografskih podataka, pravljanje rječnika , sadržaja i obilježavanje lista.

Važno: Povećavanjem ove vrijednosti sa 0,5 cm na 2,0 cm mi ćemo da istaknemo prvu riječ i da dobijemo naglasak na ovaj pasus.

Treći tip je uvlačenje teksta u lijevu (ili desnu) marginu, a postiže se unošenjem vrijednosti u centimetrima za koliko želimo da nam tekst bude od margina. 27


Ovaj tip se nalazi u dijalogu Format / Paragraph / Identation / Left. U ovom primjeru je unešeno za Left 5 cm, a u prethodnom paragrafu Right 4.75 cm. Drugi način podešavanja je preko prozora Paragraph u odjeljku Identation. Preko kućice "Left:" podešavamo uvlačenje svih redova sa lijeve strane u centimetrima. Preko kućice "Right:" podešavamo uvlačenja svih redova sa desne strane. Preko kućice "Special:" možemo da podesimo da li ćemo uvući prvi red (First line) ili ostale redove (Hanging). Ako odlučimo da podešavamo jednu od ove dvije stvari moraćemo u kućici "By:" da upišemo uvlačenje u centimetrima. Ovaj način uvlačenja se razlikuje po logici od namiještanja preko trokutića iz ruler-a.

28


IX.

TABELE

Tabele su jedan od bitnijih elemenata u pravljenju dokumenta. Na pisaćim mašinama to je bila jedna od problematičnih operacija jer su se tabele pravile pomoću velikog latiničnog slova i (I), minusa i pluseva. Na ovaj način tabele su izgledale veoma loše. Na svu sreću, uz pomoć programa "MS Word" to je mnogo jednostavnije, lakše i ljepše napraviti. Kada napravimo tabelu možemo ubaciti nove kolone ili redove, ili presjeći neke ćelije na više ćelija, ili spojiti više ćelija u jednu. IX.1. KREIRANJE TABELA Tabele je moguće praviti sa proizvoljnim brojem kolona i redova i proizvoljnim širinama i visinama ćelija. Ne postoji mogućnost da se neka tabela ne može napraviti dok ta tabela može stati na list papira. Tabelu ubacujemo na odreñeno mjesto tako što postavimo kursor na mjesto od kojeg želimo da nam tabela počinje i kreiramo tabelu. Tabela može da se kreira pomoću toolbar-a, ili preko menija Table. Znači, iz menija Table biramo "Insert", i "Table". Pojaviće nam se prozor Insert Table u kojem ćemo upisati koliko želimo kolona "Number of columns" i koliko redova "Number of rows". 29

Sektor za razvoj zdravstvenog osiguranja

U odjeljku ispod pod nazivom "AutoFit behavior" nalaze se opcije kojima biramo širinu kolona. Prva stavka "Fixed column width" sa kućicom u kojoj se nalazi "Auto" imamo mogućnost da unesemo u centimetrima širinu svake kolone. Ako nije unešena vrijednost u centimetrima i piše "Auto" tada će širina kolona da bude maksimalno proširena koliko je moguće ali pod uslovom da sve kolone budu unutar lijeve i desne margine. Ova opcija nam najčešće i odgovara. Tabela od 5 x 4 sa opcijom "Fixed column width" i "Auto"

Tabela 5x4 sa opcijom "Fixed column width" i "1 cm"

Druga stavke "AutoFit to contents" će da napravi tabelu kojoj će širina kolona biti odreñena dužinom sadržaja u kolonama (ćelijama). Tabela sa 5x2 sa opcijom "AutoFit to contents".

Ukoliko unesemo sadržaj u ćelije poput A1,A2,..., C3, tabela će nam se sama automatski povećavati koliko je širok sadržaj u ćelijama. A1

B1

C1

D1

E1

A2

B2

C2

D2

E2

30


I treća opcija "AutoFit to window" će da napravi tabelu kojoj će se širina kolona mijenjati u zavisnosti od prostora u kom se može razvući. Ako je list papira uži, tabela će biti uža, ako se širina papira poveća i tabela će da se sama automatski poveća. Ova opcija se koristi ako tabelu pripremate za prikaz na internet. Tabela sa 5x2 sa opcijom "AutoFit to window".

Možemo da zaključimo da ova je ova tabela veoma slična tabeli dobijenoj sa prvom opcijom u kojoj je bila izabrana veličina "Auto". Takoñe ova opcija je podrazumijevana i kada pravimo tabelu pomoću toolbar-a. Drugi način pravljenja tabela je preko tool bar-a. Postupak pravljenja tabele je da prvo postavite kursor na mjesto gdje želite da se pojavi tabela. Zatim, iz tool bar-a kliknete na dugme "Insert Table" (slika sa strelicom). Pojaviće se jedna roletnica koja predstavlja tabelu od 5 kolona i 4 reda. Vaš zadatak je da selektujete koliko želite kolona i redova. U donjoj liniji ove roletnice piše broj selektovanih redova i kolona. Kada izaberete, kliknete na ćeliju u toj koloni i redu. Ako vam je potrebna veća tabela potrebno je samo da pritisnete i držite pritisnut lijevi taster miša i pomjerite strelicu skroz dole i desno. Roletnica će da se poveća preko čitavog ekrana poslije čega možemo izabrati dimenzije tabele koja nama odgovara. Nañimo u toolbar-u dugme "Insert table". Klikom na ovo dugme pojaviće se roletnica sa 5 31


kolona i 4 reda. Ako želimo da pravimo tabelu od 3x3, onda je potrebno da kliknemo na ćeliju tri kolone desno i tri reda dole. IX.2. KRETANJE I SELEKTOVANJE U TABELI Kretanje u tabeli se izvodi pomoću strelica u četiri smjera, pomoću miša i pomoću tastera "Tab". Taster Tab je na tastaturi prikazan kao taster sa dvije strlice na lijevi desno. Taster se nalazi iznad tastera "Caps Lock". Ovaj taster pomjera sa lijevo na desno kroz ćelije, a na kraju reda prelazi u slijedeći red u prvu ćeliju. Ovim tasterom možemo i dodati red ukoliko se kursor nalazi u zadnjem redu u zadnjoj koloni i pritisnemo ovaj taster. Da bi smo se lako snalazili u tabeli moramo znati kako se selektuje čitava tabela, redovi, kolone, jedna ćelija i više ćelija - rang ćelija. Selektovanje reda: Na isti način kao i selektovanje jednog reda teksta. Znači, postavimo strelicu u lijevu marginu ili lijevo od tabele i kliknemo 1×. Selektovanje čitave tabele: Na isti način kao i selektovanje jednog reda teksta ili u tabeli. Znači, postavimo strelicu u lijevu marginu ili lijevo od tabele u visini prvog reda tabele i pritisnemo i držimo pritisnut lijevi taster miša. Zatim pomjerimo strelicu prema dole do zadnjeg reda tabele i pustimo lijevi taster mišta. Bitna napomena je da kada želite selektovati čitavu tabelu morate paziti da ne selektujete ništa van tabele, odnosno nijedan red ispod ili iznad tabele. Selektovanje kolone: Postavimo strelicu iznad kolone. Standardna strelica će promijeniti izgled u crnu strelicu prema dole i kliknemo 1×. 32


Selektovanje jedne ćelije: Za selektovanje jedne ćelije imamo dva načina. Vi koristite onaj koji vam je lakši. Prvi način je da strelicu postavite skroz u lijevi dio ćelije dok se strelica ne okrene prema desno i tada kliknete 1×. Drugi način je da "strelicu" koja je u obliku velikog slova I stavite na sredinu ćelije i 3× brzo kliknete. Selektovanje više ćelija: Postavite strelicu na sredinu prve ćelije, od koje želite selektovati, zatim pritisnete lijevi taster miša i držite ga pritisnutog. Pomjerite strelicu na sredinu druge ćelije, do zadnje ćelije u željenoj selekciji. Na ovaj način se selektuju sve ćelije koje se nañu u pravougaoniku, a ne ćelije u dijagonali. Jedna od bitnih napomena je ta da ako selektujete jedan red i ako jedna ili više ćelija u tom redu nisu čitave zacrnjene to ne znači da ona nije selektovana. Selektovanjem reda vi selektujete sve paragrafe u jednom redu. Ako su neke ćelije više, a u njima nema više redova onda je normalno da se selektuje samo gornja polovina ćelije, odnosno paragraf u ćeliji. IX.3. MIJENJANJE ŠIRINE KOLONA, VISINE REDOVA I ŠIRINE POJEDINIH ĆELIJA Svakoj tabeli možemo da mijenjamo širinu kolona ili visinu redova. To se radi tako što strelicu dovučete do jedne linije tabele. U tom trenutku pojaviće vam se dupla strelica. Strelice pokazuju u kom pravcu možete pomijerati tu liniju. Linija se pomjera tako što pritisnete i držite lijevi taster miša, zatim, pomjerate je u tom pravcu i pustite taster miša. Probajte napraviti ovakvu tabelu: A1 A2

B1 B2

C1 C2

A3

B3

C3

33


Ako želite da promijenite širinu kolone samo u pojedinim ćelijama, kao na slijedećoj tabeli, onda morate prvo selektovati ćeliju i onda joj promijeniti širinu. Napravite tabelu sa 4 kolone i 5 redova i pokušajte da napravite ovo. IX.3.1.Precizno podešavanje pomoću tastera "Alt" Precizno podešavanje širine kolona i visine redova možemo izvesti pomoću strelice i tastera "Alt". Primjetili smo da lako možemo da podesimo iste širine kolona jer se širina mijenja u koracima od pola centimetra. Na taj način nam je lako pogoditi da različite ćelije imaju istu širinu kolona. Meñutim, ukoliko nam je potrebno precizno podesiti odreñenu širinu ćelije ili kolone tada držimo pritisnut taster "Alt" i pomoću strelice podešavamo širinu. U ovom načinu će se linija pomjerati u milimetrima. IX.3.2.Automatska promjena širine tabele Proširivanje ili sužavanje tabele izmeñu margina se izvodi pomoću opcija koje smo koristili pri kreiranju tabela. Ova opcija se nalazi iz menija Table, AutoFit, AutoFit to Window.

Slika 15. Opcije Meni Table, AutoFit 34


Proširivanje ili sužavanje tabele na širinu sadržaja u ćelijama je opcija koju smo koristili pri kreiranju tabele, a sada ćemo da se upoznamo sa ovom naredbom iz menija Table, AutoFit, AutoFit to Contents.

Slika 16. Opcije Meni Table, AutoFit

IX.3.3.Izjednačavanje širine kolona i redova Imamo još dvije lijepe naredbe pomoću kojih možemo lako da ujednačimo širine kolona. poput tabele u kojoj imamo spisak usluga, stare i nove cijene. U slučaju kada nam zadnje dvije kolone nisu iste širine nama odgovara mogućnost da se one same ujednače. Ili ukoliko imamo redove različitih visina i želimo da nam svi reodvi budu iste visine možemo se koristiti ovim mogućnostima. Ove naredbe se zovu "Distribute Rows Evenly" za ujednačavanje redova i "Distribute Columns Evenly" za ujednačavanje kolona. Ove naredbe se nalaze u meniju Table, AutoFit, ... i u toolbar-u sa sličicama dugmića kao sa slike.

35


IX.3.4.Proporcionalno mijenjanje širine kolona Postoji još jedna lijepa mogućnost koja može da nam pomogne pri kreiranju lijepih tabela, a to je mogućnost proporcionalnog mijenjanja širine kolona. Ukoliko smo napravili tabelu kojoj je prva kolona uska i sada želimo da je proširimo nama će se prva kolona širiti na uštrb druge kolone, pa će onda biti potrebno sve kolone redom malo proširivati i izjednačavati, meñutim ova opcija to radi automatski. Potrebno je držati pritisnut taster "Ctrl" i mijenjati širinu prve kolone. Sve kolone desno će se proporcionalno smanjivati ili povećavati.

IX.3.5.Vertiklano poravnanje sadržaja u ćelijama Kao što sadržaj u ćelijama možemo poravnati po horizontalnoj osi (lijevo, desno, po centru i obostrano), tako možemo i po vertikalnoj osi (u vrhu, u sredini i u dnu). Ove opcije se nalaze na toolbar-u pošto uključimo toolbar "Tables and Borders". Toolbar možemo da ukljućimo preko menija view, Toolbara, Tables and Borders ili brže klikom na dugme u toolbaru "Tables and Borders". Pošto uključimo toolbar dobićemo dosta novih dugmića vezanih za upotrebu sa tabelama. Dugme koje nas zanima se zove "Text Alignment" i ono može biti predstavljeno jednom od ponuñenih 9 sličica. Izborom jedne od devet opcija biramo i vertikalno i horizo-ntalno poravnanje u ćeliji. 36


IX.3.6.Podešavanje kroz prozor "Table Properties" Ova opcija je ostala nedorečena, a poenta je da sve ovo može da se predstavi i kroz prozor. Prozor u kojem se podešavaju sve ove stavke se nalzi u meniju Table, "Table properties" koja se nalazi u dnu ove roletnice. Širina kolona, redova i ćelija može se definisati tačno u milimetar i to u listićima "Row" i "Column". Na listiću "Row" imamo jedan odjeljak "Options" u kojem imamo dvije opcije koje se mogu uključiti i isključiti. Standardno je prva opcija uključena, a druga isključena. Vi ih po potrebi možete uključiti ili isključiti. Prva opcija se zove "Allow row to break across pages" i u predvodu znači dozvoli da jedan red prepolovim po potrebi na dva lista ukoliko ne može čitav da stane na jednu stranicu. U praktičnom radu se dešava to da nam u jednoj ćeliji može biti više redova. I kada se taj red nañe na kraju stranice ćelija će se prepoloviti tako da jedan dio ostane na prethodnoj stranici, a drugi na sljedećoj stranici. Ukoliko nam se u ćelijama nalazi dosta redova ili kada imamo ogromne tabele, tada nam odgovara da se ćelija prekida na pola, ali kada imamo dva ili tri reda ili male tabele, tada nam ova opcija siječe malu tabelu na još manje dijelove, što izgleda loše. Vježba 1. Napravimo tabelu od 3 x 50 2. U zadnjem redu, na prvoj stranici, u prvoj ćeliji upisujemo svoje ime i prezime dok god ne preñemo na drugu stranicu. 3. Izaberemo zoom, "Two Pages" tako da vidimo obje stranice. 4. Selektovati čitavu tabelu i isključiti opciju "Allow row to break across pages"

37


Druga opcija "Repeat as header row at the top of each page" u prevodu znači "ponavljaj naslovni red tabele na svakoj stranici na kojoj se tabela prelomi. Kada imamo tabelu koja je izrazito dugačka i prostire se na više stranica, tada nam se naslovni red, red u kojem se nalazi naziv kolona, nalazi samo na prvoj stranici tabele, a na ostalim stranicama ne vidimo kako se te kolone zovu i to izgleda loše. Moguće je ručno kopirati naslovni red na početak svake stranice, ali ukoliko doñe i do najmanje promjene, lako može da se desi da naslovni red ne bude prvi red na stranici, već drugi, ili da nam se naslovni red povuče na prethodnu stranicu i da bude u samom dnu prethodne stranice, a samim tim i da naslovni red bude zadnji red na svakoj stranici prelomljene tabele. Da bi izbjegli te komplikacije dovoljno je selektovati naslovni red u tabeli i uključiti opciju "Repeat as header row at the top of each page" poslije čega će automatski svaka stranica na kojoj se nalazi tabela biti ispravno obilježena naslovnim redom.

38


Vježba: 1. Napravimo tabelu od 3 x 50 2. U prvom redu tabele upisujemo nazive kolona: Ime i prezime, adresa i broj telefona. 3. Selektujemo prvi red i uključiti opciju "Repeat as header row at the top of each page" 4. Izaberemo zoom, "Two Pages" tako da vidimo obje stranice. 5. Selektujemo čitavu tabelu i izaberemo dvostruki prored. IX.3.7.Podešavanje unutrašnjih margina ćelija Kada unosimo tekst u ćeliju možemo vidjeti da tekst ne dodiruje linije tabele već da je tekst udaljen za otprilike 1 mm od linija tabele. Taj prostor se zove unutrašnja margina ćelija i te margine su primjenjene na sve ćelije naše tabele. Nije moguće podešavati unutrašnje margine ćelija različito unutar jedne tabele. Ovu opciju je zahvalno koristiti kada nam fali sasvim malo prostora po širini da bismo tabelu smjestili unutar margina i da je tabela malo manja, naša tabela bi uspjela da se smjesti lijepo na papir. Ova opcija se nalazi u meniju Table, Table Properties, listić "Table", dugme "Options". Tada je potrebno ovu opciju smanjiti sa 0,19 cm na 0,05 cm, čime ćemo dobiti po 3 mm na svaku kolonu, a na 5 kolona dobićemo 1,5 cm. 39


Vježba: 1. Napraviti tabelu od 50 x 5 2. Postavimo kursor unutar tabele i smanjimo unutrašnje margine ćelija na 0,05 cm.

Slika 17. Prikaz tabele prije i poslije smanjivanja unutrašnjih margina ćelija.

Pored unutrašnjih margina ćelija imamo jednu opciju, a to je da same ćelije odvojimo jedne od drugih za odreñeni prostor. Ukoliko uključimo opciju "Allow spacing between cells" i unesemo vrijednost od 1 mm, dobićemo tabelu u kojoj su sve ćelije udaljene jedna od druge za 1 mm.

40


Vježba: 1. Napraviti tabelu od 5 x 5 2. Postavimo kursor unutar tabele i uključimo opciju "Allow spacing between cells" i izaberemo vrijednost 0,1 cm.

IX.4. SPAJANJE ĆELIJA Često se dešava da nam treba tabela koja ima različit broj ćelija u redu ili koloni. Slijedeća tabela je primjer koja nema funkciju ali pokazuje mogućnosti. A1 B1 C1 A2 C2 B2 C3 A3 B3 Ova tabela je napravljena tako što su joj spojene neke ćelije. Sada ćemo da spojimo ćelije sa brojevima B1 i C1, A2 i B2, C2 i C3. Spajanje ćelija se izvodi tako što selektujemo ćelije koje želimo da spojimo i izaberemo opciju "Merge Cells" iz menija Table. Primjetite da u nekim ćelijama imaju 2 ili 3 reda. Svaka ćelija je jedan paragraf. Kada spojimo dvije ćelije u jednu u njoj se nalaze dva paragrafa. Drugi paragraf mora biti u drugom redu. 41


IX.5. DIJELJENJE ĆELIJA Isto tako, mi možemo ove ćelije da dijelimo na više podćelija kao na slijedećem primjeru: A1 A2

B1 B2

A3

C1 C2

C3

B3

Dijeljenje ćelija se izvodi tako što selektujemo ćeliju ili ćelije koje želimo da podijelimo i izaberemo opciju "Split Cells" iz menija Table. U prozoru "Split Cells" biramo novi broj kolona i redova u selektovanoj ćeliji ili više selektovanih ćelija. U kućici "Number of columns:" upisujemo novi broj kolona, a u "Number of rows:" novi broj redova. U ovom primjeru su ćelije izdijeljene na slijedeći način: ćelija u kojoj je pisalo B1 i C1 je selektovana i izdijeljena na 2 kolone i 1 red. Ćelija u kojoj je pisalo A2 i B2 je izdijeljena na 3 kolone i 1 red i ćelija u kojoj je pisalo C2 i C3 je izdijeljena na 4 kolone i 2 reda. Opcija "Merge cells before split" će prije dijeljenja da spoji ćelije u jednu. Ovo važi samo u slučaju da ste selektovali više od jedne ćelije. Ako isključimo ovu opciju, Word će svaku ćeliju da izdijeli na novi broj redova i kolona. Ova opcija je, standardno, uvijek uključena jer se najčešće i koristi na taj način.

42


IX.6. DODAVANJE REDOVA I KOLONA U TABELU Dodavanje novih redova se izvodi tako što selektujremo onoliko redova koliko želimo da ih dodamo i izaberemo naredbu "Insert Rows" iz menija "Table". Ako nam treba veći broj redova onda kursor postavimo odmah ispod tabele i biramo prethodnu naredbu "Insert Rows". Dodavanje novih kolona se izvodi slično. Selektujemo kolone i biramo naredbu "Insert Columns". Dodavanje kolona na ovaj način je nezgodno jer se tabela neće automatski smanjiti, tako da će nam neke kolone biti van širine papira i nećemo moći lako da joj mjenjamo širinu. Dobar savjet za ubacivanje dodatnih kolona je da to radimo pomoću naredbe za dijeljenje ćelija odnosno kolona (Split Cells). IX.7. BRISANJE ČITAVE TABELE ILI SAMO REDOVA Brisanje tabele se izvodi tako što selektujete čitavu tabelu i izaberete opciju "Delete Rows" iz menija "Table". Ova opcija, inače, briše redove u tabeli i ako selektujemo sve redove izbrisaćemo čitavu tabelu. Selektovanjem kolone možemo izbrisati samo kolonu.

X.

BORDERI I SJENE

Borderi su linije oko ćelija. Pravljenjem tabela borderi su već ucrtani tankom linijom. Znači, linije u tabelama ne moraju biti tako obične. Mi ih možemo mijenjati. Sjene su boja pozadine u ćeliji. U standardnim tabelama nemamo sjene. Sve ovo možemo da podešavamo u prozoru preko opcije "Borders and shading..." iz menija "Format".

43


X.1.

BORDERI

U ovom prozoru imamo tri listića kao u telefonskim imenicima. Mi ćemo koristiti za bordere prvi listić, a za sjene treći listić. Listići se biraju tako što kliknemo na isječak „Borders“ ili „Shading“. Listić "Page Border" je za pravljenje bordera, okvira oko čitave stranice i ova opcija se izrazito rijetko koristi. Ukoliko pronañete u svom dokumentu border koji izlazi van granica teksta i nalazi se odprilike u marginama papira pogledajte ovu opciju za isključenje iste. Postupak kojim se ubacuju borderi i sjene u tabele je da prvo selektujemo dio ili čitavu tabelu pa tek onda idemo u prozor "Borders and Shading" i tamo vršimo podešavanja.

44


"Borders" listić je iz tri odjeljka. U prvom odjeljku "Setting:" možemo da izaberemo način najčešće postavljanih bordera. U drugom odjeljku biramo stil-tip linije, boju i debljinu. Ako želimo da promijenimo border prvo izaberemo izgled linije bordera iz drugog odjeljka pomoću opcija "Style", "Color" i "Width:". Kada izaberemo izgled linije biramo gdje ćemo je staviti. U prvom odjeljku imamo ponuñenih 5 različitih načina u sličicama. Ako izaberemo 5. sličicu "Custom" možemo iz trećeg odjeljka "Preview" da unesemo linije tačno onako kako mi želimo. Klikom na jedan od 6 dugmića mi ucrtavamo ili brišemo izabranu liniju na selektovanoj tabeli ili selektovanim ćelijama. Ako smo selektovali samo jednu ćeliju tada nemamo 6 dugmića već samo 4. To su dugmići za sve 4 linije oko selektovane ćelije. Ako smo selektovali jedan red onda imamo 5 dugmića i to 4 dugmića za okvir i jedan dodatni za linije izmeñu kolona. Isto tako ako selektujemo jednu kolonu dodatni dugmić je za ucrtavanje linija izmeñu redova. U trećem odjeljku u kućici "Applay to:" se nalazi područje nad kojim će se izvesti izabrane opcije bordera. Ako piše "Cell" tada smo selektovali jednu ili više ćelija. Ako piše "Table" ili ste selektovali čitavu tabelu ili niste uopšte selektovali ćelije. Ako piše "Paragraph" ili "Text", što nam obično nije želja, tada će se samo dio teksta uokviriti, a tabela će ostati ista. Linije bordera mogu da budu različitih tipova, odnosno izlgeda. Mogu da budu obične linije, isprekidane, tačkaste duple, trakaste i slično. Tip linije ili "stil" linije birate u odjeljku "Style". U kućici "Color" možete da izaberete boju bordera. Standarno je izabrana crna boja, ali može bilo koja druga ili neka nijansa te boje. Ako izaberemo bijelu boju, tada se linija ćelije neće vidjeti ni na ekranu ni na papiru pošto se oštampa. U kućici "Width" biramo debljinu linije iz padajuće roletnice. Različiti tipovi linija imaju različite mogućnosti debljina. 45


Tabela, standardno, ima border od tanke crne linije. Ako izbrišete jedan border vama će se na tom mjestu pojaviti jedna siva linija koja vam pomaže da znate gdje sve mogu da se ucrtaju borderi. Ako ne želite da se te sive linije vide možete ih sakriti (ili prikazati) naredbom Hide Gridline (ili Show Gridline) iz menija Table ili sa dugmetom iz toolbara. Pokušajte napraviti tabelu sa ovakvim borderima. Pon.

Uto.

Sri.

Čet.

Pet.

Sub.

Ned.

5 12 19 26

6 13 20 27

7 14 21 28

1 8 15 22 29

2 9 16 23 30

3 10 17 24 31

4 11 18 25

Decembar

Za provjeru možete probati napraviti komplikovaniji kalendar kao na slijedećoj slici.

Pon. Pon. Uto. Uto.

Sri. Sri.

Čet. Čet.

Pet. Pet.

Sub. Sub. Ned. Ned.

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

24

25

26

27

28

29

30

31

Na slijedećoj stranici je još jedan primjer u "3D". 46


Pon.

Uto.

5 12 19 26

6 13 20 27

X.2.

Sri.

Čet.

Pet.

Sub.

Ned.

7 14 21 28

1 8 15 22 29

2 9 16 23 30

3 10 17 24 31

4 11 18 25

SJENE

Treći listić je takoñe iz tri odjeljka. U prvom odjeljku "Fill" podešavamo boju unutar ćelije. U drugom odjeljku "Patterns:" možemo ubaciti jednostavnu šaru neke druge boje unutar ćelije. U trećem odjeljku "Preview" to sve možemo da vidimo.

47


U kućici "Style:" biramo zatamnjenje ili šaru i to bojom iz kućice "Color:". Postoje obična zatamnjenja i u obliku jednostavnih šara.

Ako želimo isključiti sjenu u odjeljku "Fill" izabraćemo "None". Šaru isključujemo biranjem "Clear" u kućici "Style:" U trećem odjeljku u kućici "Applay to:" se nalazi područje nad kojim će se izvesti izabrane opcije sjena. Ako piše "Cell" tada smo selektovali jednu ili više ćelija. Ako piše "Table" ili ste selektovali čitavu tabelu ili niste uopšte selektovali ćelije. Ako piše "Paragraph" ili "Text", sjena će se prikazati ili na čitavom paragrafu kao u ovom primjeru ili samo nad selektovanim tekstom kao u dijelu ovog primjera.

48


XI.

VIŠESTUBAČNI TEKST

Svaki tekst ili dio teksta možete smjestiti u više stubaca. Višestubačni tekst se obično koristi za novine i časopise. Ako želite da samo jedan dio teksta ubacite u više stubaca moraćete prvo selektovati taj dio teksta. Do ovog prozora se dolazi preko menija Format → Columns....

Slika 18 - Izgled prozora Columns.

U kućici "Number of columns" birate broj stubaca. Standardno, u ovoj kućici piše 1. Ako želite da isključite višestubačni tekst, tj. da imate samo jedan stubac u ovoj kućici izaberite 1. Word automatski podešava širine kolona i njihove razmake. Standardno, sve kolone su iste širine kao i razmaci. Ako želite različite širine i razmake isključite opciju "Equal column width" (jednake širine kolona). Isključivanjem ove opcije mi ručno podešavamo ove veličine u tabeli Width and spacing. 49


Col #: je broj stubaca, Width je širina, a Spacing razmak izmeñu tekućeg stupca i slijedećeg. Ako imate više od 3 stupca u odjeljku "Width and spacing" će se pojaviti vertikalni scroll bar pomoću kojeg birate koji stubac podešavate.

XII.

INSERT SYMBOL

Ova opcija se koristi kada želite unijeti znakove kojih nema na tastaturi, kao npr. α, ∆, ∞. Na ovaj način možete da unesete sve znakove koji vam mogu zatrebati. Izborom stavke Symbol iz menija Insert dobićete prozor u kojem se nalazi kućica sa imenom fonta, a u tabeli ispod svi znakovi tog fonta. Ako vam trebaju grčka slova birate font Symbol, ako vam trebaju male sličice birate font Windings, ako želite nešto specijalno morate pregledati sve fontove i njihove znakove.

Slika 19 - Izgled prozora Symbol

50


Ako znate da ćete često unositi jedan specifičan znak onda mu možete dodijeliti kombinaciju sa tastature pomoću koje ćete ga lakše unositi. Nije dobro imati puno tih kombinacija jer se lako zaboravljaju. Simboli se unose tako što prvo selektujete željeni znak. Kada se znak uveća kliknete na dugme Insert. Za vježbu unesite znak . Ako unosite veći broj znakova gdje se pored specijalnih znakova nalaze i obični znaci (kao npr. ∆ = α - β), prvo postavite kursor u tekstu na mjesto gdje želite da se pojavi znak ∆. Zatim otvorite ovaj prozor selektuje ga i unesite. Premjestite kursor odmah iza ∆ u tekstu i otkucajte "=". Sada prebacite kursor na već otvoreni prozor "Symbol" i selektujte α i unesite je. Opet premjestite kursor iza α u tekstu i otkucajte "-". Opet premjestite kursor na prozor i unesite "β". Za vježbu napravite i obojite: ♥ - srce ♠ - pik ♦ - karo ♣ - mak Za vježbu napravite (horoskopski znaci se nalaze u fontu Windings): - Ovan - Bik - Blizanci - Rak - Lav - Djevica - Vaga

- Škorpija - Strelac - Jarac

- Vodolija - Riba 51


XIII. FUSNOTE Fusnote su objašnjenja u dnu stranice odvojena jednom crtom. U tekstu sa nepoznatim pojmom ili citiranim tekstom se ubacuje u eksponentu zvjezdica ili broj. Ta oznaka vas šalje na fusnotu u dnu stranice. U fusnoti, manjim slovima, imate pojašnjenje stranih izraza, posebnih napomena ili informaciju odakle je citiran neki tekst. Pravljenje fusnota na pisaćim mašinama je bilo veoma komplikovano, računalo se sve i svašta. U Word-u vaš zadatak je da se samo držite pravila i sve radite po redu. Gotova fusnota će biti smještena na pravo mjesto na pravi način. Pratiće tekst u slučaju da se tekst pomjeri na drugu stranicu. U slučaju da je mnogo veća, biće prepolovljena na pravi način. Oznaka fusnote u tekstu će pratiti oznaku u dnu stranice itd. Fusnota se ubacuje u tekst iz menija Insert, Reference preko stavke Footnote. Izborom ove stavke na ekranu dobijate prozor sa dva odjeljka. U prvom odjeljku se može izabrati da li želite ubaciti fusnotu ili endnotu. Kod nas se ne koriste endnote*. U prvom odjeljku ništa ne mijenjate.

*

Endnota ima objašnjenje na kraju dokumenta, dok fusnota to objašnjenje ima na kraju stranice. Ovo je fusnota. 52


U drugom odjeljku birate način obilježavanja fusnota. Ako ćete u dokumentu imati svega jednu do maksimalno dvije fusnote, onda se obično za oznaku koriste zvjezdice (*, **). Ako ćete imati više fusnota onda se za oznaku uzimaju brojevi. Izborom AutoNumber vi zadajete Word-u da fusnote označava rednim brojevima, počevši od 1. Ovim izborom Word se sam brine o redoslijedu brojeva. Izborom "Custom mark:" u kućici desno unosite znak koji želite sa tastature. Ako želite znak kojeg nema na tastaturi onda kliknite na donje dugme Symbol. Izborom dugmića OK zatvarate ovaj prozor i upisujete fusnotu. Kursor vam je na dnu stranice. Nemojte pokušavati obrisati oznaku fusnote niti bilo šta drugo. Kada upišete fusnotu pritisnite kombinaciju sa tastature: SHIFT + F5. Ovom kombinacijom vraćate kursor u tekst. U slučaju da ste ipak nešto zabrljali, vratite kursor na pravo mjesto pomoću kursorskih strelica.

XIV.

SLIKE

U Word-u se nalazi dosta već gotovih slika. Možete koristiti te slike ako nemate svojih. Postoje dva različita načina za unos slika i to zavisi od toga da li imate svoje slike ili ne. Ako nemate slike biraćete "Clip Art" iz stavke "Picture" iz menija "Insert". Ako imate svoje slike birate "From File" iz iste stavke "Picture". Ubačenoj slici možete mijenjati horizontalnu, vertikalnu i proporcionalnu veličinu. Možete je pomjerati po papiru gdje želite. Vezati sliku za neki tekst, tako kada se tekst pomjeri prema gore ili dole zajedno sa njim ide i slika. Isto tako možete sliku da postavite na papir tačno u milimetar. Izborom Clip art-a dobijate prozor 53


Insert ClipArt. Prvo birate kategoriju tako što kliknete na nju, a zatim na sličicu iz iste kategorije poslije čega će te dobiti novi prozorčić u kojem trebate izabrati prvu opciju "Insert clip". Ako imate sliku na disketi ili u nekoj fascikli koristićete drugu opciju. Pojaviće vam se prozor koji je veoma sličan prozoru za otvaranje dokumenta. Ustvari, vi otvarate sliku i umećete je u dokument. Kada pronañete fasciklu i izaberete sliku kliknete na dugme "Insert". Dosta slika se nalazi u fascikli: C:\Program Files\Microsoft\ Office\Office\Clipart\Popular. Slika 5. - Izgled prozora Clip Art. (Meni Insert → Picture → Clip Art) Kada se slika pojavi na papiru ona je već selektovana. Selektovana slika je uokvirena sa 8 malih bijelih kvadratića. Sliku možete premiještati i mijenjati joj veličinu na dva načina, preko prozora i preko miša. Preko miša postupak je isti kao da se radi o prozoru, samo što nije u pitanju prozor već slika. Za mijenjanje pozicije, sterlicu postavite u sliku. Strelica će promijeniti izgled u četvorosmjernu strelicu. Pritisnite lijevi taster miša i držite ga pritisnutog. Pomijerajte strelicu gdje želite i pustite lijevi taster miša. U toku pomijeranja strelice, radi lakšeg snalaženja, pomijeraće se i okvir slike. Za mijenjanje veličine, strelicu postavite na jedan od 8 kvadratića. Kada se pojavi dvosmjerna strelica pritisnite lijevi 54


taster miša i držite ga pritisnutog. Pomijerajte strelicu u smjerovima koje pokazuje dvosmjerna strelica i pustite lijevi taster miša.

Slika 20 - Izgled prozora za umetanje slika. (Meni Insert → Picture → From File)

Preko prozora se to sve podešava iz dva listića: Size i Layout. Ovi listićići se nalaze u prozoru Format Picture koji se nalazi u meniju Format kao zadnja stavka - Picture. Ako ne možete odabrati ovu opciju vjerovatno vam slika nije selektovana. U prvom odjeljku listića Size, u kućicama Height i Width unosimo visinu i širinu slike u cm. Primijetite da se mijenjanjem vrijednosti jedne kućice mijenja i druga. To je zato što je uključena opcija "Lock aspect ratio" - odnos izmeñu širine i visine je isti i nepromjenljiv (proporcionalan). Ako želite da promijenite taj odnos morate isključiti ovu opciju. Ova opcija 55


se nalazi u drugom odjeljku u kojem se može podešavati širina i visina u procentima. Procenat koji se nalazi u tim kućicama je u odnosu na originalnu veličinu slike. Ako želite to promijeniti morate isključiti opciju "Relative to original picture size". U trećem odjeljku se vidi originalna veličina slike u cm.

Slika 21 - Izgled listića "Size" iz prozora "Format Picture". (Meni Format → Picture...)

U listiću "Layout" mijenjate način ponašanja teksta oko slike, i poravnanje slike.

56


Slika 22 - Izgled listića Layout iz prozora "Format Picture". (Meni Format → Picture...)

U prvom odjeljku "Wrapping style" biramo način ponašanja teksta oko naše slike. Ponašanja su prikazana na samim dugmićima sličicama. "In Line with text" će našu sliku prikazati kao jedan znak u tekstu. "Square" će ograditi sliku u obliku kvadrata. "Tight" će ograditi sliku do boje. "Behind text" će prekrivati sliku i "In front of text" će izbaciti sliku u prvi plan preko teksta i sakriti tekst. Biranjem različite sličice od prve možeme izabrati horizontalnu poziciju slike na papiru. Na dugme "Advanced..." nemorate prelaziti ako vam odgovara prvi način, ne želite tekst sa lijeve i desne strane slike. 57


Ali ako izaberete ostale načine onda možete birati da li će tekst ići sa lijeve i desne ivice slike ili samo sa jedne što je fino prikazano u sličicama u prozoru "Advanced Layout" u listiću "Text Wrapping" kao prva opcija.

Slika 23 - Slika dodatneih opcija za rasporeñivanje teksta oko slike.

I drugu opciju da li će se slika pomijerati vertikalno zajedno sa tekstom ili će biti fiksirana na listu papira u listiću "Picture Position". U ovom prozoru podešavamo horizontalnu i vertikalnu poziciju slike ili biramo drugu mogućnost gdje slika prati tekst. U tom slučaju nam ne treba vertikalna pozicija slike. U prvom odjeljku "Horizontal", u kućici "Absolute position", unosimo poziciju slike u odnosu na: Page - papir (lijevu ivicu papira), 58


Column - stubac (lijevu ivicu kolone), Margin - lijeva margina (lijevu ivicu lijeve margine). U odjeljku "Vertical" u kućici "Absolute position", unosimo vertikalnu poziciju u cm u odnosu na: Page (gornju ivicu papira), Margin (gornju marginu), Paragraph (tekst - paragraf cjelina teksta). Ako izaberemo "Paragraph" automatski se biram opcija u kojoj slika prati tekst.

Slika 24 - Izgled listića Picture Position iz prozora "Format Picture". (Meni Format → Picture...)

U odijeljku Options možemo uključiti ili isključiti opciju "Move object with text" kojom odreñujemo da li će slika pratiti tekst. Ovu opciju treba koristiti ako će se dokument koristiti na više različitih računara.

59


Biranjem ove opcije na tekstu će se pojaviti jedno malo sidro koje prikazuje paragraf za koji je vezana slika. Sidro se samo obično veže za najbliži paragraf, a mi to možemo promijeniti i zaključati drugom opcijom "Lock anchor". U tekstu, se može mijenjati vodeći paragraf pomijeranjem sidra gore ili dole do paragrafa. Ako u tekstu ne vidite sidro uključite opciju "Anchor object" iz menija Tools → Options → "Print and Web "Layout options". Listić "Picture" za odsjecanje ivica i kontrolu osvjetljenja.

Slika 25 - Slika prozora za odjecanje krajeva i podešavanja osvjetljenosti slike.

60


XV.

WORD ART

Word Art je prozor u kojem možete bilo koji tekst uljepšati na grafički način. U ovom prozoru birate jedan od 30 različitih efekata, tako što kliknete na njega i zatim na dugme "OK".

Slika 26 - Izgled prozora Word Art. (Meni Insert → Picture → WordArt)

Izborom efekta prelazite u drugi prozor u kojem upisujete svoj tekst. Standardno, je već unešen tekst "Your text here". U istom prozoru imate kućice za promjenu fonta, uključivanje Bold-a ili Italica. Zatvaranjem ovog prozora sa "OK" dobijate na ekranu tekst u efektu i možete sa njim da radite isto što i sa običnom slikom.

61


XVI. PODEŠAVANJE STRANICE, MARGINE HEDERA I FUTERA

LIJEVA MARGINA

DESNA MARGINA

Page Setup u prevodu znači podešavanje GORNJA MARGINA HEDER papira. Isto tako se zove i opcija koja se nalazi u meniju File. Pod podešavanjem papira podrazumijeva se podešavanje veličine papira, margina, veličine hedera i futera. Margine su, da Prostor u kojem se unosi tekst. se podsjetimo, prazan prostor izmeñu teksta i ivice papira. Imamo četiri margine kao što je prikazano na slici. Heder (Header) je dio u FUTER gornjoj margini u kojoj se nalazi oznaka stranice i DONJA MARGINA u koju možemo upisati neki tekst koji želimo da se pojavljuje na svakoj stranici, (pogledati u ovom priručniku heder). Futer (Footer) je isto što i heder, samo se on nalazi u donjoj margini. Obično je veličina hedera i futera pola margine. To znači, da ako su margine 2,5 cm, da će heder i futer biti 1,25 cm. Kada instalirate Word prvi put, sve mjere su u inčima i standardna veličina papira je Letter. Letter je standard koji se koristi na Zapadu. Mi imamo svoj standard papira i to je A4. Ovo je veličina papira kojoj je širina 210 mm i visina 297 mm. Ovo moramo prvo promijeniti ako želimo da nam ispis na ekranu bude identičan na papiru. Ovo moramo promijeniti uvijek kada štampamo na papiru drugih veličina. Ako štampate na A5 papiru morate to podesiti u ovoj opciji. U istom ovom listiću, koji se zove Paper size, vi možete podesiti da li ćete štampati tekst na uspravnoj stranici ili na položenoj. Položena stranica se koristi kada imate, na primjer, veliku tabelu koja ne može stati na uspravnom A4. Ovo podešavate u odjeljku Orientation, tako što kliknete na Portrait - uspravno ili Landscape - položeno.

62


Slika 27 - Slika 11. Izgled listića "Paper Size" iz prozora "Page Setup". (Meni File → Page Setup)

U prvom listiću ovog prozora, koji se zove Margins - margine, vi podešavate veličine margina. Standard na zapadu je 1 inč, a kod nas je 2,5 cm. To znači da u kućicama Top - gornja, Bottom - donja, Left lijeva, Right - desna treba unijeti veličinu margina od 2,5 cm.

63


Slika 28 - Izgled listića "Margins" iz prozora "Page Setup". (Meni File → Page Setup)

Ima još jedna kućica koja se zove Gutter. U ovoj kućici možete unijeti vrijednost u cm koliko će trebati za uvezivanje vašeg dokumenta. Obično se ne koristi ova opcija jer se pomoću kućica za margine sve to može lako podesiti onako kako nama odgovara. U dnu ovog prozora imamo odjeljak koji se zove From edge - od ivice, i u tom odjeljku zadajemo veličinu hedera i futera. Ova veličina se podešava tako što unosite vrijednost u cm koja označava koliko će 64


biti udaljeni hederi i futeri od ivice papira. Smanjivanjem ove vrijednosti povećava se heder i futer, a povećavanjem vrijednosti smanjuje se heder i futer. Pravilo je da se ne unosi vrijednost manja od 1 cm. Kada sve podesite zatvarate ovaj prozor sa OK. Ako ne želite stalno da mijenjate ove opcije kada otvorite Word možete sve podesiti kako vam najčešće odgovara i kliknuti na dugme Default u donjem lijevom ćošku prozora. Poslije izbora dugmeta Default Word će vas pitati da li ste sigurni da ove izmjene budu prihvaćene u svim ostalim novim dokumentima.

XVII. HEDERI I FUTERI Hederi i futeri su prostori u gornjoj i donjoj margini, u kojima se najčešće nalazi oznaka stranice ili neki tekst koji se ponavlja na svakoj stranici. Ako želite da unesete neki tekst koji će da se ponavlja na svakoj stranici potrebno je upisati samo na jednoj stranici i na svim ostalim će se pojaviti. U heder i futer prelazite preko menija View, tako što birate Header and Footer.

Prelaskom kursora u heder na ekranu se pojavljuje i jedan novi toolbar pod imenom Header and Footer. U ovom toolbar-u možete ručno unijeti tekući broj stranice ili ukupan broj stranica - . Možete podešavati sve vezano za označavanje stranica . Zatim, možete unijeti današnji dan ili tekuće vrijeme - . Možete preći u prozor Page setup ili uključiti opciju da se ne vidi tekst koji nije u hederu i futeru - . Možete takoñe lako da preñete iz hedera u futer i na kraju da izañete iz hedera i futera .

65


XVIII.

OZNAČAVANJE STRANICA

Označavanje stranica se koristi da bi ste znali poredati stranice kada se odštampaju. Po pravilu, označavanje stranica se koristi ako imate dokument duži od dvije stranice. Isto tako, po pravilu, obično se ne označava prva stranica već druga i to oznakom 2, itd. Do ove opcije dolazite preko menija Insert → Page numbers....

Slika 29 - Izgled prozora za numerisanje stranica

Startovanjem ove opcije dobijate prozor u kojem birate gdje će se nalaziti oznaka rednog broja stranice. U prvoj kućici "Position:" birate mjesto označavanja stranica u hederu (gornjoj margini) ili futeru (donjoj margini). U drugoj kućici "Alignment:" birate sa koje strane će biti oznaka u hederu ili futeru. Na lijevoj sa Left, na desnoj sa Right, po centru sa Center. Možete birati i Inside (unutrašnje) ili Outside (vanjske) strane na papiru. Ove zadnje dvije opcije koristite samo ako dokument štampate obostrano, znači sa obe strane lista papira. U ovom slučaju izborom Outside, Word će na sve neparne stranice (desna strana u knjizi) stavljati oznaku sa desne strane, a na sve parne (lijeva strana u knjizi) sa lijeve strane. Na ovaj način kada uvežete dokument dobićete označavanje kao u knjizi. Inside je obrnuto od Outside i oznake će biti bliže uvezu. 66


Ispod ovih kućica se nalazi opcija Show number on first page koju možete da uključite ili, češće, isključite. Njenim isključivanjem oznaka na prvoj stranici se neće vidjeti. Iza dugmeta Format... nalazi se novi prozor u kojem možemo detaljnije podešavati označavanje stranica. U kućici Number format biramo način nabrajanja. Možemo izabrati izmeñu arapskih i rimskih brojeva ili malih i velikih slova. Nabrajanje sa rimskim brojevima se obično koristi u sadržajima od više stranica. U odjeljku Page numbering biramo da li će: • nabrajanje početi od prve stranice sa oznakom 1 ili • ćemo mi odrediti od kojeg broja će početi nabrajanje. XIX.

ŠTAMPANJE

Da bi ste odštampali svoj dokument, ili dio njega, idete na: Meni File → Print. Pojaviće vam se prozor u kome vršite podešavanja. Ako želite da odštampate čitav dokument u jednom primjerku dovoljno će biti pritisak na dugme "OK". U prozoru koji vam se pojavio vi podešavate koje stranice vašeg dokumenta će se odštampati i u koliko primjeraka. Postoji još opcija koje se mogu podesiti, meñutim, za sada ćemo bez njih.

67


U odjeljku Page rang biramo koje stranice će se odštampati. Standardno je izabrana opcija All, koja štampa čitav dokument. Izborom Current page odštampaće se samo tekuća stranica, stranica na kojoj se nalazi kursor. Izborom Pages u kućici desno, moraćemo upisati koje stranice želimo da nam se odštampaju. Možemo koristiti zareze i znak "–" kao zamjenu za "od do". Četvrtu opciju, Selection, možete izabrati samo ako selektujete jedan dio teksta. Tim izborom odštampaće se samo selektovani tekst. U odjeljku Copies podešavamo način štampanja dokumenta i broj primjeraka koji treba da se odštampa. U kućici Number of copies biramo željeni broj primjeraka našeg dokumenta. Standardno je podešeno na jedan primjerak. Ispod imamo opciju koja je standardno uključena. Ona će odštampati primjerak za primjerkom. Ako se ova opcija isključi štampaće se prva stranica u više primjeraka, pa druga itd. Na kraju ovog načina štampanja moramo ručno sortirati listove.

68


Slika 30 - Izgled prozora za štampanje dokumenta.

69


XX. Alignment: [ ə'lainmənt ] Poravnanje All Categories: Sve kategorije All: [ ‫כ‬:l ] Sve Assign: Pridruži At: Od Auto: Automatski AutoNumber: Automatsko brojanje At Least: Najmanje Borders and Shading: [ 'b‫כ‬:dərs end ∫eiding ] Borderi i sjene Borders: Borderi Both sides: [ bouθ saids] Obe strane Bottom of page: Dno stranice Bottom: Donja, dno Box: Kutija By: Za Centered: Centrirano Clip Art: Galerija slika Close: [ klouz ] Zatvoriti, ugasiti Collate: [ k‫'כ‬leit ] Grupisano, sortirano, (Pogledati naslov "Štampanje") Color: Boja Column width: Širina kolona Column: Kolona Commands: Komande Continue from previous section: nastavi sa prethodne sekcije. Copies: ['k‫כ‬piz ] Kopije Current keys: Tekuće skraćenice Current page: [ 'kΛrənt peidз] tekuća stranica Custom mark: Vaša oznaka, uobičajna oznaka Custom: Prilagodi Default: [ di'f‫כ‬:lt ] Standard Distance from text: Razdaljina od teksta Edit: Urediti; editovanje - sreñivanje, dorañivanje, ažuriranje, mijenjanje Effects: Efekt End of document: Kraj dokumenta 70

RJEČNIK Endnote: Slično fusnoti (ne koristi se kod nas) Equal column width: Jednaka širina kolona File Name: [ fail neim] Ime Fajla File: [ fail] Skup informacija sačuvanih pod jednim "imenom i prezimenom" Fill: Ispuniti, napuniti utrašnjost First Line: Prva linija Float over text: Ploviti, Slika iznad teksta Font style: Stil pisma (bold, italik) Font: pismo, vrsta pisma Footnote: Fusnota Format: Oblikovanje, podešavanje From edge: Od ivice From File: Iz fajla Grid: Rešetka Gridlines: Pomoćna mrežica Gutter: Hanging: Vješanje, ostali redovi uvučeni Header and Footer: [ hedə end futə] Zaglavlje i podnožje stranice. Height: [ 'hait ] Visina Help: Pomoć Hide: Sakriti Identation: Uvlačenja Insert:Umetnuti Justified: Obostrano poravnanje Landscape: Položen list papira Largest side: Duža strana Left: Lijeva Line between: Linija izmeñu Line spacing: Prored Lock anchor: Zaključaj sidro Lock aspect ratio: Uključi proporcionalnost Look in: [ luk in] Pogled u.. (najčešće u fasciklu) Margins: Margine

Priručnik o osnovama korišćenja u MS Wordu Merge cells before split: Spoj ćelije prije djeljenja Merge: Spoj, objedini Move object with text: Pomijeraj objekat zajedno sa tekstom New: [ 'nju: ] Novi None: Bez, ništa Number format: Vrsta nabrajanja Number of columns: Broj kolona Number of copies: [ 'nΛmbə ‫כ‬v k‫כ‬piz] Broj primjeraka Number of rows: Broj redova Numbering: Brojati Open: Otvoriti Page numbering: Numerisanje stranica Page Numbers: [ peidз nΛmbəz] označavanje stranica Page range: [ peidз reiŋdз] Stranice u granicama (u rangu) Page Setup: [ peidз setΛp] podešavanje lista Page Width: [ peidз widθ ] Širina stranice Pages: [ peidзiz ] Stranice papira Paper Size: [ 'peipə saiz] Veličina lista Paragraph: Paragraf, cjelina teksta Patterns: Šara, uzorak Picture: Slika Portrait: Portret, uspravno Position: [ pə'zi∫ən ] Položaj, mjesto, pozicija Presets: Primjeri Press new shortcut key: Pritisni novu skraćenicu sa tastature Preview: [ 'pri:,vju: ] Skica, pregled, izgled Print Layout: [print lei'aut ] Najvjerniji prikaz dokumenta na listu papira. Page Layout: [ peidз lei'aut ] Tlocrt dokumenta lista papira. Print Preview: [print pri:,vju: ] skica odštampanog dokumenta. Print: Štampanje Relative to original picture size: Relativno u odnosu na originalnu veličinu slike

Remove: Odstrani, premjesti Repeat ...: [ ri'pi:t ] ponoviti Right: Desna Rows: Redovi Save As...: [ seiv ez ] Snimi kao... Save In: [ seiv in ] Snimi u... (fasciklu) Scale: Skala Select a WordArt style: Izaberi efekt iz Galerije ukrašenog teksta Select All: [ si'lekt ] Sve selektovati Selection: [ si'lek∫ən ] selektovani ... Setting: Podešavanje Shading: Sjene Shortcut Key: Skraćenica sa tastature Show number of the first page: Prikaži broj na prvoj stranici Show: Prikaži Size: Veličina Spacing: Razmak Special: Specijalno Split: Podijeli Square: Kvadratan, pravougaon Start at: Počinje od Style: Način Symbol: Simbol Table: [ teibl ] Tabela Through: kroz, skroz, sasvim Tight: Tijesan, zategnut Tools: [ tu:lz ] Alatke Top of page: Vrh stranice Top: Gornja Two Pages: [ tu: peidзiz] Dvije stranice Underline: [ ,Λndə'lain ] Podvući Undo ...: [ Λn'du: ] dugme za pokajanje, poništiti, vratiti na prethodno View: [ vju: ] Pogled Whole Page: [ houl peidз] Čitava stranica Width: [ widθ ] Širina Window: [ 'windou ] Prozor WordArt: Galerija ukrašenog teksta Wrapping: Omot, tekst oko objekta Zoom: [ zum ] za uvećanje ili smanjenje, Žižna tačka, tačka u koju gledamo sa neke udaljenosti. 71

Word Pocetni 2007-2

Recommend Documents