Uvod u Tisak

Sveučilište Sjever – Preddiplomski sveučilišni studij Medijski dizajn Kolegij: UVOD U TISAK

Komunikacija je ključni faktor našeg budućeg uspjeha.

Nedostatak pravovremene informacije: to je gubitak jedne borbe a u konačnici i cijelog tržišnog rata


Istraživanje tržišta i samokritičnost realizacije (djelovanje, pripremljenost,)  Osmišljavanje novih ideja u medijskoj industriji (marketing), oglašavanje  Načini i mjesta oglašavanja, ciljana publika, namjena,  Kontakti, odabir resursa realizacije, vanjska usluga (outsourcing)  Procjena kvalitete autorskog djela, njegova najmena,  Proizvodna kalkulacija, način izrade, način prodaje (distribucije),  Odluka o isplativosti izdavanja i procjena povrata investiranih sredstava 


Sadržajno oblikovanje prema zahtijevima naručitelja, prilagodba tržištu,  Uporaba novih tehnologija kao nadopuna postojećim (npr. e-izdavaštvo, ePub, PDF)  Uporaba novih mogućnosti i načina oglašavanja budućeg proizvoda  Izgradnja globalne mreže za prodaju i personalizaciju proizvoda  Promocija knjige, marketing, ciljano, knjižarima, ključnim kupcima (ministarstva, knjižnice, škole, vrtići,  Prodaja izravnim kupcima (posrednicima, komisiona prod.)  Kontrola prodanih primjeraka, skladištenje, remitenda,  Kontrola izdatnica, faktura, naplata, fiskalizacija,  Dotisak (ponovljeni ili izmijenjeni i dopunjeni) 


    

 

Pribavljanje osnovnog rukopisa i ostalih sadržaja (slike, grafovi, dijagrami, tablice, interaktivni sadržaj, ….) Uređivanje pristiglog rukopisa, lektura, korektura, komentari, oblikovanje sirovog teksta (rezovi) Vizualno grafičko oblikovanje knjige (layout) Kalkulacija svih proizvodnih troškova, (ponuda i predkalkulacija, rokovi realizacije, …) Organizacija grafičkog prijeloma (CS paket, tisak, grafička dorada, isporuka (pretplata), knjižari, ostali trgovci, skladištenje, Marketing knjige i odabir kanala prodaje (distribucija) Ostale radnje vezane uz “projekt” knjiga (ISBN, UDK, CIP,…)


     

Predanost  Dosljednost  Vjerodostojnost Stjecanje intelektualnog kapitala autora (pisca) i njegov plasman na tržište grafički oblikovane knjige Rad pisca / autora u nakladničkoj industriji (ili samostalno) Novinari u tiskanim medijima + fotografi (sinergija) Propagandni studiji i djelatnici u sličnim industrijama Bit multimedije, interdisciplinarnosti u izdavaštvu podržane računalnom tehnologijom


   

Izdavač, urednik izdanja, lektori, korektori, recenzenti, suautori,.. Glavni urednici novina (časopisa …), voditelji redakcija, urednici, novinari, “mali od deska”, lektori, … Voditelji tiskara, tehnološka priprema rada, tisak, dorada, ekspedit, personalizacija, skladište, i dr. službe Voditelj marketinške agencije, voditelj projekta, oglašavanje, ….


Radni tijek grafičke produkcije – Workflow


JMF i JDF protokola u vertikalnoj i horizontalnoj komunikaciji tiskarstva Upravni (rukovodeći) menadžment tiskara

JMF

Proizvodni menadžment (odjeli grafičke produkcije) Instalirani proizvodni resursi grafičke pripreme, tiska i dorade Pred-kalkulacije, planiranje proizvodnje, nabava, tehnološka priprema rada

Prepress - grafička priprema doc. tiff, ai., PS, pdf-x, eps.

Press - instalirani proizvodni resursi tiska, web offset, …

PJTF

CIP 3 JDF

Postpress – proizvodni resursi grafičke dorade (isporuka, adresiranje, personalizacija)








  

Rukopis  OCR (Optical Character Recognition)  Word (Open Office)  skeniranje ilustracija, materijala teksta (ili kupnja sa Stock stranica) Konverzija prostornih obojenja RGB  CMYK (njihove kalibracije, profili strojeva i uređaja (ICC - International Color Consortium), Određivanje rezolucije prema tehnici tiska i namjeni (72 dpi (web), 120 dpi (ploter), 200dpi (digitalni, novinski tisak), 300 dpi (klasični offset) Optimalna veličina pisma kao i odabir reza (italic, bold, …) pismo u negativu, duboka crna, nalijeganje boja Layout knjige, časopisa, brošure,… Traženi format ispisa (mogućnosti instaliranih kapaciteta)


Odabir tehnike tiska (ekonomska računica), offset  Probni otisci, maketa za knjigu, ovjera od strane naručitelja, rastriranje, CTP, uporaba ploča, 



Kontrola tiska od strane naručitelja, tisak knjižnog bloka, tisak presvlake, ovitka, predlista, zalista,



Kontrolni sustavi tiska


  

 

Formiranje otisnutih araka, savijanje, sabiranje, šivanje knjižnog bloka Izrada korica za tvrdi uvez: formiranje ljepenke, hrptenog uloška, koričarka (presvlačenje), lamanje gotovih korica Lijepljenje knjižnog bloka, kapitalna vrpca, razdijeljna vrpca, ubacivanje u korice, vakumiranje, slaganje na paletu, skladištenje, isporuka, …. Kolbus – stroj za izradu (doradu) tvrdo uvezenih knjiga Kontrola proizvodnog procesa prema standardima tiskara


Modeliranje hodograma grafičke dorade mekog uveza (Rotobinder)

Trorezač


Početak tiskarstva Oko 1450. godine Johan Gutenberg, graver iz Mainza prešu (vinogradarsku) za otiskivanje i pomična lijevana olovna slova. Tim izumom pokreće se svijet tiskarstva. Stvoreni su preduvjeti za masovniji uvid u tiskanu riječ To je početak razvoja nove grane znanosti – GRAFIČKA ZNANOST


Proizvodni segmenti tiskara Proizvodni segmenti za realizaciju tiska: • Tehnički resursi (strojevi, alati,...) • Radni tijekovi proizvodnje (Workflow) • Repromaterijali (papir, boje, ploče, konac, žica,...) • Ljudski potencijal (specifičnosti izrade proizvoda) • Isporuka, skladištenje i ostale popratne službe


Osnovne tiskarske tehnike 

Visoki tisak (knjigitisak, leterset, fleksotisak)



Duboki tisak (bakrotisak)



Ravni tisak (offset)



Propusni tisak (sitotisak) (Digitalni tisak (ink jet))


Izvatci boja, separacije


Osnovni načini tiska



Ploča o ploču (preša)



Ploča o cilindar (OHC stroj)



Cilindar o cilindar (offset – guma-guma, knjigotisak)



Propusni tisak (sitotisak)


Zaklopna preša

Propusni tisak

Pomični valjak ili ploča

Rotacioni strojevi


Funkcija tiska i tiskara 

Informaciju (jedan dio multimedije) pretvoriti u alate za reprodukciju (umnažanje) za određenu tehniku tiska,



Integracijom alata i tiskarskog stroja realizira se umnažanje informacija,



Distribucija otisnutih medija, personaliziranje na stroju (Sitma),



Pohranjivanje istih i povezivanje s drugim medijima (www, video...).



Podjela tiskara prema obimu posla te prema opremljenosti i užoj secijalizaciji (knjige, novine, revija, mehanografija, ambalaža, samo dorada, izrada alata za tiskare i ostalo)


Tiskarska boja • Pod tiskarskom bojom podrazumijevamo supstancu koja posjeduje određeno obojenje i ima sposobnost da se u toku procesa tiska veže za podlogu na koju se otiskuje. (S.J.)

• Glavna funkcija tiskarske boje je da odrazi kontrast što bolje uočljiv od podloge, a primjetljiv u svim svojim detaljima (raster točkica) koji zajedno daju cjelinu reprodukcije. (K.T.)


Visoki tisak 

Predstavnik je knjigotisak (ručni)



Direktni tisak za razliku od offseta (indirektni)



Prisutna je samo boja, nema tekućine za vlaženje



Gusta pastozna boja (treba se zadržati na izdignutim dijelovima tiskovne forme)



Elementi – olovni redak + slijepi materijali + cinkove ploče + linijature + štegovi + rama za zatvaranje stranice



Stroj za lijevanje olovnih redaka



(Linotype)



Visoki tisak

Kod tiskovne forme za visoki tisak tiskovne površine su uzdignute dok se slobodne površine nalaze u osnovnoj ravnini. Boja se nanosi valjcima ili pritiskanjem ploče preko tampona s bojom na tiskovne elemente, dok slobodne udubljene površine ne prihvaćaju boju.




Boje za visoki tisak

• U knjigotisku, koriste se “guste” boje čija je karakteristika ljepljivost, izbor pigmenta je širok a vezivo je sintetička smola. Visoka viskoznost. Duga boja. Na papiru i kartonu one se suše kao boje za ofsetni tisak, fizički apsorpcijom, a potom kemijski oksidacijom (oksipolimerizacijom). • Novinski tisak temeljen na knjigotisnoj tehnologiji koristi boje srednje viskoznosti čije su glavne komponente pigmenti ‐ jeftine čađe i mineralna ulja. Sušenje se odvija

fizički penetracijom boje u vrlo upijajući roto papir.


Osnove višebojnog tiska  Offsetni tisak je najzastupljenija tiskarska tehnika. U njoj se tiskaju grafički proizvodi: monografije, višebojni časopisi, brošure, plakati, leci, poštanske marke, diplome, ambalaža, omoti i sl.  Razlog takvoj popularnosti su jednostavan pripremni proces i visoko kvalitetna konstrukcija offsetnih strojeva, kojima se postiže kvalitetan otisak niske proizvodne cijene.




Tiskovna forma za plošni tisak najčešće je izrađena od samo jednog materijala, aluminija. Aluminij, kao i svi metali zbog svoje nepolarne građe, pokazuje oleofilna svojstva koji zbog svoje polarne građe površini aluminija daje hidrofilna svojstva.




Glavna karakteristika plošnog tiska je da su na tiskovnoj formi tiskovni elementi i slobodne površine praktično u istoj ravnini (razlika je u nekoliko mikrometara). Tiskovni elementi i slobodne površine razlikuju se po svojim fizikalno-kemijskim svojstvima. Tiskovni elementi su oleofilni (dobro se moče nepolarnom bojom), a slobodne površine su hidrofilne (dobro se moče polarnom otopinom za vlaženje).


Prostori obojenja


 Većina

tiskarskih tehnike može nanijeti samo jednu debljinu

bojila na tiskovnu podlogu (jedan ton) i da bi se neki višetonski original reproducirao u tehnikama tiska potrebno je tonove te višetonske slike pretvoriti u rasterske elemente različite veličine. Ti elementi trebaju biti toliko mali da budu ispod optičke tolerancije razdvajanja ljudskog oka i promatrač ih može zamijetiti samo uz optičko pomagalo (lupa). Ovisno o samoj veličini rasterskog elementa, promatrač će imati dojam svjetlijeg ili tamnijeg tona.





Linijatura rastera je definirana brojem linija po centimetru. Što je broj linija veći to je raster “finiji” i reprodukcija je bolja. Može se podijeliti na grubi raster (do 30 lin/cm), srednje fini raster (30-60 lin/cm) i fini raster (iznad 60 lin/cm).



Potrebna linijatura rastera ovisi o karakteru originala, namjeni reprodukcije, tehnici tiska u kojoj će se tiskati, te o podlozi i bojilu. (npr. za reprodukciju originala sa puno detalja koristiti će se finiji raster, novinski papir podnosi samo manje linijature, itd...). Oblik rasterskog elementa – najčešći oblik rasterskog elementa je točka, ali rasterski element može imati i oblik elipse, kockice, linije, romba, ili neki drugi posebni oblik



producirana mreža odgovara rezoluciji laserskog fotoosvjetljivača ili CTP-a, npr. 1000 dots/cm (točke po centimetru) ili 2540 točaka po inču (dtp)  veličina laserske točkice: (25400 / rezolucija osvjetljivača) = veličina u µm

1cm with a maximum of 1000 laser spots

1 laser dot (10µm – 0,01mm)


laserska točkica

rasterska točkica

linijatura rastera

lpi









Kutevi rastera i moiré







Struktura revijalnog tiska s procesima integracije proizvodnih uređaja Web offset Goss Lithoman 96


Standardni elementi heatset stroja realiziraju zahtjeve naručitelja svojom osnovnom konstrukcijskom opremljenošću kroz module (uređaje): Priprema papirne trake (ručna ili automatizirana) ručnim voznim kolicima smještenim na tračnicama u podu. Automatizirani dotok papirne trake regulira se automatiziranim AUROlog sistemom logistike te menadžmentom za upravljanje koturima i paletama.


 Automatski izmjenjivač role papira s dvokrakim držačem (ili zvjezdasti mjenjač), nosačima integriranim u stranice uređaja za ulaganje roto-papira te uređaj za uvlačenje trake papira za slučaj puknuća iste. Zamjena rola realizira se brzinom otiskivanja koja je pozicionirana u visini tiskovnih agregata ili na nižoj etaži (-1).


 Dvostruki tiskovni agregati sistema guma-guma s regulatorima otiska; uređaji za automatsko pranje gumenih navlaka; sistem regulacije automatiziranog dotoka bojila, mjerenje viskoznosti i temperature. Bočne stranice od sivog lijeva, osiguravaju ekscentrično pomicanje cilindara smještenih u cilindričnim ležajevima. Sinkronizirani hod kontroliraju dvoredni konusni ili igličasti ležajevi anulirajući vibracije od stranica stroja na tiskovne cilindre (pločni, offsetni, tiskovni).


 Uređaj za bojanje i uređaj za vlaženje s kontrolama istih. Uređaji kontinuiranog prijenosa (obojenje bez valjka hebera) pripravni su za velike brzine konstrukcijski riješeni s manjim brojem valjaka (< 12 kom). Imaju sposobnost brze reakcije uzrokovane naglim ubrzanjima otiskivanja. Valjci nanosači različitih promjera pripojeni su veznim kromiranim valjcima smještenim u stranice te nemaju aksijalnih pomaka (opterećenje djeluje uzduž osi ležaja).


 Komora (sušara) za isušivanje papirne trake vrućim zrakom na bazi plamenika. Brzina sušenja otiska od bitnog je utjecaja na kvalitetu otiska. Uzrok otiranja obostrano otisnutih tiskovine na uređajima za savijanje uslijed nedovoljno suhog bojila, produkt su različitih faktora nestandardiziranosti (niske temperature sušare ili neadekvatne brzine). Temperature koje se razvijaju u komorama kreću se od ulaznih 300OC do 80OC pri izlazu papirne trake. Sama papirna traka zagrijava se do 180OC što iziskuje mehanička bočna rastezanja (± 4mm) kroz tri temperaturne zone, zagrijavanje, sušenje i obostrano hlađenje.



 Rashladni valjci hlađeni vodom koriste se za smanjenje temperature papirne trake i stabiliziranje otiska prolaskom kroz sušaru s plamenicima. Prethodno obostrano zagrijavanje podložno je otiranju boje, te je potrebno izvršiti hlađenje iste kako bi se stabiliziralo isušivanja (hlapljenja). Utjecajem temperature okoline koja je u dodiru s kromiranim valjcima za hlađenje, prisutna je neželjena površinska kondenzacija tih istih valjaka. Pojava rošenja je utjecaj temperature vode koja struji kroz komore valjaka. Niže temperature tekućine (do 150C) i prisutnost kondenzacije uzrokuje pucanje trake isto kao i pri povišenoj temperaturi. Strujanje vode je jednolično a raspon ulazne i izlazne temperature je 50C.


 Uređaj za nanošenje silikonskog filma (premaza) kao mehaničke zaštite otiska prije savijanja obostrano otisnute tiskovne trake papira. Savijači uređaj sa skupinom valjaka i lijevaka za presavijanje trake papira uzrokuje otiranje otiska i mehanička oštećenja same trake kojoj je snižena temperatura nakon prolaska preko rashladnih valjaka. Premazivanje papirne trake prije savijanja jedan je od mehaničkih načina zaštite otiska i smanjenja trenja prelaskom preko lijevka. Silikonski dodatci miješaju se u polovičnom omjeru s vodom i preko kromiranih valjaka nanose obostrano na papirnu traku. Osim mehaničke zaštite papirne trake, smanjuje se i prisutnost statičkog elektricitete koji je prisutan na uređaju za savijanje.


 Uređaj za savijanje papirne trake. Savijači uređaji koji se nadograđuju na revijalne rotacije u pravilu se izrađuju prema narudžbi tiskara odnosno prema njegovim zahtjevima s obzirom na trenutni ili naredni proizvodni program. Dorada otisnute trake izvodi se online savijajući na gotovi (nedorađeni) format naručene tiskovine. Pogonski valjak lijevka formira traku na pola cijelom njenom dužinom prije ulaska u zatezne valjke. Poprečna perforacija regulira se i određuje prije poprečnih savijanja istiskujući višak zraka. Uzdužna perforacija pozicionirana je prema utorima u duljinu odreza, upravljana je pneumatskom regulacijom. Cilindar s ugrađenim noževima za punkturu i dva noža za savijanje određuju gotove formate tiskovine. Nakon uzdužnog i poprečnog savijanja pozicioniran je i treći falc (drugi uzdužni pregib arka papira), bubanj za savijanje s okretnim noževima.


 Centralna upravljačka jedinica za kontrolu rada stroja (PECOM). ConsoleSystem integrira izvršne module za kontrolu tiska na upravljačkoj konzoli. ConsoleSystemServer voditelju stroja vizualizira radne procese kao i opsluživanje svih aktivnosti oko tiska. Arhiviranje radnih naloga i kontrola preko Logbook izvješća događaja osigurava naknadnu korekciju istih. ProductionReport, izvješće distribuirano menadžment linkom tehnološkoj pripremi rada, integrira dnevna izvješća o potrošnji repromaterijala i utrošku profila vremena. PressConsole regulira i izvješćuje o radnim sučeljima PressInterfaces modulom o registru obojenja, kontroli toka papira, zategnutosti, uređaju za vlaženje, temperaturi sušare, savijačem uređaju i silikonskom premazu, hrptenom podljepljivanju i drugim elementima bitnim tiskaru za osiguranje tiskovnog procesa. FERAG



Duboki tisak - Bakrotisak  Duboki tisak je tehnika tiska gdje su elementi koji nose bojilo udubljeni (lončići) a slobodne površine su u ravnini  Tehnika direktnog tiska  Tehnika tiska s najkraćim putem obojenja (odnosno bojila),  Tehnika s jednostavnim uređajem za obojenje (korito za boju, temeljni bakro-cilindar, rakel)  Višak boje skida se rakelom koji je prislonjen uz temeljni cilindar


Duboki tisak - Bakrotisak  Konvencionalni duboki tisak – promjena u dubini lončića  Poluautotipijska forma – promjena u dubini i površini lončića  Autotipijska forma – promjena u površini lončića  Gravirna forma – laserom ili dijamantnom iglom  Kod konvencionalne izrade bakrene košuljice za jetkanje se je koristila kiselinom FeCl3)


Duboki tisak - Bakrotisak  Sastav valjka za tisak:  čelična jezgra  međusloj  bakreni Ballardov plašt  bakar  nikal i krom


Duboki tisak - Bakrotisak  Sastav valjka za tisak: Jezgra valjka (pere se, odmaščuje, polira,..) Bakreni sloj (nanosi se na jezgru valjka Međusloj (nanosi se na bakreni sloj – spoj masti (želatina) Ballardov plašt

Bakrena navlaka Nikal i krom


 Graviranje cilindra:  Iz računaka dolazi grafička priprema u digitalnom obliku  U konverteru se digitalni signal pretvara i analogni radi kontrole jačine elektro signala graviranja  analognim signalom upravlja se i kontrolira dubina lonč. Frekventni generator upravlja iglom za mehaničko graviranje  nakon graviranja navlači se košuljica od nikla i polira  svaki cilindar nakon izrade ide na kontrolu ili probno otiskivanje


Duboki tisak - Bakrotisak  Rakel:  osigurava skidanje viška bojila s tiskovne forma  traba dobro prijanjati uz valjak pod određenim kutom koji se podešava na stroju, kao i njegov pritisak  rakel je od brušenog čelika ali je mekši od kroma kako ne bi oštetio valjak po kojem struže  Ako se ošteti rakel na tom mjestu dolazi do propuštanja bojila i potrebno ga je zamijeniti (nož u roli)


Duboki tisak - Bakrotisak  Tiskovni cilindar (preser):  svojim priiskom osiurava preuzimanje bojila iz lončića i obojenje substrata  stvara se vakuum efekt između lončića i podloge za tisak 


 Put obojenja kod bakrotiska je najkraću od drugih konvencionalnih tehnika tiska.  Sastav bojila na bazi alkohola nalazi se u zatvorenom sustavu radi isparavanja i ostalog atmosferskog utjecaja  Uglavnom se sastoje od pigmenata, veziva i otapala  Ispravan odabir otapala osigurava nisku viskoznost te mijenjaju koncentraciju pigmenata (optičku gustoću boje)  Bojilo može biti i na bazi vode a koncentracijom alkohola


Shematski prikaz obojenja



Bitna razlika između bakrotiskarskih i ofsetnih tiskarskih boja je viskoznost (VISKOZIMETAR). • Bakrotisak zahtijeva tekuću boju u tisku publikacija), koja može ispuniti tiskovne elemente bakrotisnog cilindra pri velikim brzinama tiska (80.000 o/h)

Helio-Klischograph




Grafička dorada  Obuhvaća završne procese, preradu papirne tvorevine u konačne uporabne oblike podijeljena u područja:  Grafička dorada  Knjigoveška dorada  Kartonažna dorada  Prerada papira i folija



Grafička dorada  Artikli grafičke dorade:  prerada papira  vrećice, koverte, higijenski, omotni, …  blokovska roba  izrada svih vrsta blokova (NCR, konobarski, …)  materijal za čitanje  knjige, časopisi, novine, brošure, udžbeničke knjige, …  roto papir (role)  zebre, beskonačni, blagajnički, tapete, samoljepljivi, …


Grafička dorada  Artikli grafičke dorade:  pisaći i crtaći papir  bilježnice, trgovački p., notni, crtanke, rokovnici, …  omotni papir  kutije (ambalaža), transportne k., fascikle, mape,  galanterija  albumi, dnevnici, poslovni rokovnici, potpisne mape, …


Grafička dorada – priprema arka  arci na paleti dostavljaju se iz odjela tiska  arci se poravnavaju na pomičnom kosom stolu (gruškalica)  arci se formiraju na brzorezaćem stroju (usporedba)  arci se savijaju na savijaćim strojevima (falcanje)  arci se prešaju i formiraju u “štecle” povezani špagom  arci se sabiraju na sabiračici u gotove knj. blokove  arci se šivaju na stroju za šivanje (tvrdi uvez)

 arci se sabiraju, lijepe, ovijaju omotom, formiraju(meki uvez)




Izrada korica za tvrdi uvez: formiranje ljepenke, hrptenog uloška, koričarka (presvlačenje), lamanje,



Lijepljenje knjižnog bloka, kapitalna vrpca, razdijeljna vrpca, ubacivanje u korice, vakumiranje, slaganje na paletu, skladištenje, isporuka, ….



Kolbus – stroj za izradu (doradu) tvrdo uvezenih knjiga



Kontrola proizvodnog procesa prema standardima tiskara



Isporuka gotovih proizvoda, paletiranje




Uvod u Tisak

Recommend Documents