Uvod u Razrojavanje i Njegu Rojeva

Postao/la petar61 » 05 tra 2011, 09:43

Uvod

Rojevi nagon, čim spomenemo pojam pčelari se osječaju nelagodno. Kad društvo doĎe u rojevi nagon,

Radno raspoloženje prestaje i unos nektara je minimalan. Nakon što se pčele izroje dobijamo dva ili tri nova društva i društvo koje se izrojilo. Sva ta društva su preslaba za prinose meda i običbično se samo prvenac s starom maticom stigne razviti na dva nastavka do jeseni. Od trenutka kad se zatvori prvi matičnjak pčele prestaju s unosom nektara, a tek kad društvo stigne do dva nastavka možemo očekivati nekakav prinos. Recimo da imamo 05.05. pčelinje društvo na dva nastavka, 20 ulica pčela i 8 okvira legla poklopljenog i mladog. Dodajemo treći nastavak i razvijamo društvo za bagrem. Bagrem (glavnu pašu) očekujemo očeku jemo oko 15.05. Za tih 10 dana iz legla će se izleći novih 20 000 pčela. I društvo do bagrema stiže do brojke oko 50 000 ili više radilica. Uz dobru bagremovu pašu koja traje 12 do 15 dana maksimalno takvo društvo napuni dva nastavka meda

50 kg. Ponekad ako je unos nektara veliki v eliki potrebno je dodati i četvrti nastavak. Milina za oko, za pčele, za pčelara. 40 -

Ali, ako društvo krene u rojevi nagon i zaleže matičnjake, radilice umanjuju unos nektara, a nakon 10 dana kad se zatvori prvi matičnjak gotovo potpuno prestaju unositi nektar. Prvenac s starom maticom i polovicom pćela izlazi nakon što je prvi matičnjak zatvoren, drugenac točno 10 dana nakon prvenca, a trečenac (ako ga ima, može izostati ako nema dovoljno pčela) točno tri dana nakon drugenca. Prvenac ima staru oploĎenu maticu i najviše pčela. Matica u novoj košnici počne nesti vrlo brzo, ponekad isti dan, dan , a najkasnije treći dan i to punim inte nzitetom 2 000 jajašaca dnevno. Mlade matice u drugencu, trećencu i društvu koje se izrojilo počimaju nesti tek drugi - treći dan nakon oplodnje. Matica na oplodnju izlijeću vrlo različito, 3 - 10 poneke i više dana nakon

smještanja roja u novu košnicu. Treba im desetak dana dok dostignu puni intezitet nešenja. nešen ja. Nakon što se roj smjesti u novu košnicu radno raspoloženje pčela je ogromno i rade neprekidno. n eprekidno. Grade saće, unose nektar i pelud. MeĎutim u kod svih mladih matica (drugenac, trećenac, izrojeno društvo) problem je predugi period do izlijeganja prvih pčela, pa društva brojčano slabe sve dok se ne počme leći 2000 pčela dnevno. Zbog toga unatoč velikom radnom raspoloženju pčela u novim izrojenim društvima prinosa nema jer jedva da stignu skupiti dovoljno z a svoje potrebe i razvoj društva. Jedino prvenac ako je dosta jak (deset ulica pčela) može donijeti čak i puni nastavak meda na bagremu, bagremu , jer nema legla

a i ako mu dodamo nastavak s izgraĎenim saćem, uz ogromno rad no raspoloženje i minimum legla

takav roj zna ugodno iznenaditi prinosom.

Cijelu priču oko rojenja možemo svesti na jednu rečenicu. Od trenutka kad društvo krene u rojevi nagon

do završetka rojenja proĎe oko 27 dana i još 50 - 60 dana poslije toga niti jedno izrojeno društvo nije sposobno dati nik akav

prinos meda. Rezultat rojenja je da smo od jednog društva dobili 4 društva i

nema

prinosa oko 3 mjeseca. Tad smo obično već u osmom mjesecu pa je cijela sezona izgubljena za to društvo što se tiče prinosa. Zbog toga se svaki pčelar osjeća nelagodno k ad se izgovori rojevi nagon. Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

petar61

Čita i piše, dobar Postovi: 182

Pridružen: 10 sij 2011, 23:52 Lokacija:

Varaždin, Hrvatska

V r h

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje Postao/la petar61 » 05 tra 2011, 10:21

Da bi se smanjili gubitke u prinosu meda zbog rojevog nagona koriste se razne tehnike sprečavanja rojenja i umjetnog razrojavanja. Ne postoji samo jedno generalno idealno rješenje nego sve zavisi od naših ciljeva (povečanja broja društava, povečanje prinosa), od vr emenskih i pašnih prilika i od termina u kojem se nalazimo (Prije glavne paše i koliko dana do paše, u toku paše ili poslije paše). Bez obzira na to koje metode čemo primjeniti za sprečavanje rojenja ili koju metodu razrojavanja, Treba uvije imati na umu neke činjanice.

Često puta govorimo da je matica, kraljica i da gospodari i odreĎu je u pčelinjem društvu što će se dogaĎati. Ali što duže radim s pčelama i što stječem više iskustva vidom da takav pristup dovodi do puno situacija u kojima ostajemo zbunjeni jer se ne dogodi

ono što smo očekivali da će matica napraviti. Sve je puno logičnije i manje grešaka ćemo napraviti ako u centar razmišljanja stavimo radilicu. Ali ne jednu radilicu nego sve radilice u pčelinjem društvu kao kolektiv koji donosi sve odluke u društvu. Tada sve postaje puno logičnije i sve što se dogaĎa s društvom lakše je r azumjeti i objasniti. Matica je najvažnija pčela u društvu jer samo ona nese jajašca i društvo bez matice propada. Ili ne. Imao sam prilike vidjeti društvo koje je ostalo bez matice i odgojilo si maticu iz starijeg legla ta je matica bila dosta loša i slabo je nosila ali nakon što je napunila tri okvira legla društvo je kranulo u tihu smjenu i zamjenilo maticu s njenom kčerkom koja je bila izuzetne kvalitete. Ta situacija se ne da objasniti na način da razmišljamo da je matica kraljica i da gospodari društ vom. Druga situacija u kojoj je očigledno da radilice kao kolektiv odlučuju o svemu je u roju drugencu, trečencu ili u društvu koje se izrojilo. U početku mog pčelarenja bio sam ubijeĎen da u roju u kojem ima više matica da se matice meĎusobno bore dok ne ostane najbolja. MeĎutim i to je samo zabluda.

u trećencu u kojem zna biti preko desetek matica, zadnja matica koja bi ostala nakon takvih dvoboja

marala bi preživiti 3 ili više borbi, pitanje koliko bi bila oštećena ili ranjena. MeĎutim to je za društvo prerizično i društvo radilica to riješava drugačije. Još mi nisu do kraja jasni mehanizmi na koji način radilice odabiru maticu koja će ostati, ali sve ostale matice u roju radilice sklupčaju i ubiju. To sam vidio nebrojeno puta, a borbu matica niti jednom u toku prakse.

Da ne duljim s objašnjenjima, društvo radilica donosi večinu odluka u pčelinjem društvu. Matica je najvažnija pčela u košnici i radi svoj posao neprekidno i danju i noću. Nosi jaja, i to joj je jedini posao u društvu. Sad kad toliko puno

znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

petar61


Pridružen: 10 sij 2011, 23:52 Lokacija: V r

Varaždin, Hrvatska

h


Da bi se uspješno mogli nositi s rojevim nagonom, moramo se skoncentrirati na radilice i na njihov život i ponašanje. Radilice mogu raditi ili ne raditi. Mogu neke poslove preskočiti, a neke poslove raditi duže nego što je uobičajeno. Sve je to vjerojatno kod radilica uvjetni refleks u od nosu na situaciju u društvu, ali ipak one imaju nekakav izbor. Navodim činjenice o razvoju i životu radilice koje su poznate jer će sve što ću dalje pisati o rojenu oslanjati će se na te činjenice o životu radilice Razvoj i život pčele radilice (od trenutka kad se izleže jaje): Brojevi predstavljaju broj dana

Leglo 21 dan ------------------------------------ ___3 jaje

___6 savijena ličinka ___3 ispružena ličinka ___9 kukuljica - poklopljeno leglo

Mlade pčele 21 dan (rade u košnici) -------------------------------

___2 da ojačaju ___3 čiste saće ___7 hrane leglo (spremaju nektari i pelud)

___6 grade saće (spremaju nektari i pelud) ___3 stražarice na letu Sakupljačice (pčele starije od 21 dan) --------------------------------------- __24 sakupljaju nektar pelud, vodu, propolis.

Pčela radilica u sezoni živi oko 45 dana. Dužina života radilice zavisi od više faktora. Nećemo se sada osvrtati na skraćenje života radilica zbog utjecaja varoe ili drugih bolesti jer to se može razmatrati u drugim temama. Dužina života pčele radilice zavisi od načina prehrane i količine obavljenog posla. Pčele koje se hrane peludom duže žive. Me daje energiju za letenje, pa u doba intenzivne paše pčele troše puno meda, puno puta izlijeću i kraće žive. U doba kad su nepovoljne pašne prilike (kiša, suša) radilice ne izlijeću, ne rade i duže žive.

Raspored poslova radilica u košnici i izvan nje je orjentiran. Radilica može neki posao raditi i duže od gore navedenog ili ga uopće ne raditi. Mislim da sam naveo sve najbitnije činjenice na koje ću se osvrtati. Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

petar61



Varaždin, Hrvatska

V r h

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje Postao/la zvones » 05 tra 2011, 11:40

petar61 napisao:Da bi se smanjili gubitke u prinosu meda zbog rojevog nagona koriste se razne tehnike

sprečavanja rojenja i umjetnog razrojavanja. Ne postoji samo jedno generalno idealno rješenje nego sve zavisi od naših ciljeva (povečanja broja društava, povečanje prinosa), od vremenskih i pašnih prilika i od termina u kojem se nalazimo (Prije glavne pa še

i koliko dana do paše, u toku paše ili poslije paše).

Bez obzira na to koje metode čemo primjeniti za sprečavanje rojenja ili koju metodu razrojavanja, Treba uvije imati na umu neke činjanice. Često puta govorimo da je matica, kraljica i da gospodari i odreĎuje u pčelinjem društvu što će se dogaĎati. Ali što duže radim s pčelama i što stječem više iskustva vidom da takav pristup dovodi do puno situacija u kojima ostajemo zbunjeni jer se ne dogodi

ono što smo očekivali da će matica napraviti. Sve je

puno logičnije i manje grešaka ćemo napraviti ako u centar razmišljanja stavimo radilicu.

Ali ne jednu radilicu nego sve radilice u pčelinjem društvu kao kolektiv koji donosi sve odluke u društvu. Tada sve postaje puno logičnije i sve što se dogaĎa s društvom lakše je razumjeti i objasniti. Matica je najvažnija pčela u društvu jer samo ona nese jajašca i društvo bez matice propada. Ili ne. Imao sam prilike vidjeti društvo koje je ostalo bez matice i odgojilo si maticu

iz starijeg legla ta je matica bila do sta

loša i slabo je nosila ali nakon što je napunila

tri okvira legla društvo je kranulo u tihu smjenu i zamjenilo maticu s njenom kčerkom koja je bila izuzetne kvalitete. Ta situacija se ne da objasniti na način da razmišljamo da je matica kraljica i da

gospodari društvom.

Druga situacija u kojoj je očigledno da radilice kao kolektiv odlučuju o svemu je u roju drugencu, trečencu ili u društvu koje se izrojilo. U početku mog pčelarenja bio sam ubijeĎen da u roju u kojem ima više matica da se matice meĎusobno bore dok ne ostane najbolja. MeĎutim i to je samo zabluda. u trećencu u kojem zna biti preko desetek matica, zadnja matica koja bi ostala nakon takvih dvoboja marala bi preživiti 3 ili više borbi, pitanje koliko bi bila oštećena ili ranjena. MeĎutim t o je za društvo prerizično i društvo radilica to riješava drugačije. Još mi nisu do kraja jasni mehanizmi na koji način radilice odabiru maticu koja će ostati, ali sve ostale matice u roju radilice sklupčaju i ubiju. To sam vidio nebrojeno puta, a borbu matica niti jednom u toku prakse.

Da ne duljim s objašnjenjima, društvo radilica donosi večinu odluka u pčelinjem društvu. Matica je najvažnija pčela u košnici i radi svoj posao neprekidno i danju i noću. Nosi jaja, i to joj je jedini posao u društvu.

Podupirem tvoje razmišljanje u tom pravcu , pa bih malo i dodao .Naime u vezi rojenja , pčele su te koje se odlučuju na rojenje .U tom smislu one će proširiti radiličke čelije u trutovske ili izgraditi nove trutovske čelije . One su te koje prestaju hrani ti maticu matičnom mliječi . One su te koje donose odluku za pravljenje matičnjaka tihe smjene .Možda će neko reči da su oslabili matični feromoni , ali ima niz situacija da nije tako (napr. višekratno prevješavanje legla ili veća rupa na ramu oko koje pčele grade matičnjake tihe smjene ) . Ima još toga što bi se moglo navesti , ali moje razmišljanje često odvede malo dalje što je ponekad teško prihvatiti ,a ja nemogu iznjeti neke dokaze , pa je bolje ne talasati . Što se tiče odabira matice , postoje razmišljanja o tome da pčele još u matičnjaku mogu ocjeniti kvalitet matice i da se oprijedjeljuju za jednu .Pošto mi nekad odlučujemo koji će matičnjak ostati ili neće ni jedan , često dovedemo pčele u stanje stresa , a da nismo ni svjesni toga . Tesla danas živ vjerovatno bi se odrekao svojih pronalazaka koje je darovao čovječanstvu , jer se njegov dar najviše Da je Nikola

koristi u vojne svrhe ! zvones

Aktivan

Postovi: 1144

Pridružen: 07 lis 2010, 12:36 Lokacija: Sarajevo V r h

Re: Rojevi nagon - sprečavanje, umjetno razrojavanje

Postao/la petar61 » 05 tra 2011, 12:49

Kad se košnica napuni radilicama. nektarom i medom. Kad matica zaleže maksimum legla. sve više pčela nema posla. Sve saće ja izgraĎeno i puno legla ili meda. Pčele se tada krenu u rojenje.

Radilice izgrade matičnjake, a matica zaleže 3 - 5 matičnjaka dnevno kroz desetak dana. Kad je prvi matičnjak zatvoren već možemo očekivati prvenac roj. Rojenje u pčelarstvu nije samo problem zbog gubitka prinosa već i zbog gubitka pčela i vremena. Najlakše je stresti roj s grane ako je nisko i ako je na grani kad doĎemo na pčelinjak. pričekamo neko vrijeme da se pčele okupe u pletaru, a zatim ga istresemo u novu koš nicu. Posao traje od 1 sat do dva sata, a u meĎuvremenu možemo raditi nešto drugo. MeĎutim, teško je procjeniti koji dan će točno izaći prvenac i u koliko sati. Koliko će se zadržati na grani dok ne odleti. Znači treba dežurati i obilaziti košnice i pro vjeravati ima li roja. I tu se gubi najviše vremena. Ako se roj uhvati visoko na grani, posao je znatno otežan. Ako ne ulovimo maticu prilikom stresanja, roj će ponovo otići na granu. Puno posla, a rezultat nesiguran što ekonomski nije opravdano. Ako imamo veći broj košnica na jednom mjestu, pa se istovremeno roji više košnica, stvar se može zakomplicirati spajanjem rojeva. Kao na slici koju koristim kao logo. Veća pletara, puna pčela, i još vise 20 cm ispod i po dva do tri cm pčela na stijenkama pletare. Najmanje dva roja, možda i tri,

su se u zraku spojila i sjela na granu, a poslije su se sve pčele skupile u pletaru. Roj je kasnije istreĎen u standardnu až košnicu i napunio je svih dvadeset ulica. dva dana kasnije prilikom pregleda u košnici je bilo samo 7 ulica pčela. Rojevi su se razdvojili i izgubljeno je više od 50% svih pčela koje su na slici jer su odletile s rojem koji je otišao. Zbog toga treba izbjegavati prirodno rojenje.

Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

petar61


Pridružen: 10 sij 2011, 23:52 Lokacija: V r h

Varaždin, Hrvatska


Još nešto o maticama. Dosta je mitova o maticama napisano.

Opće je uvriježeno mišljenje da su najbolje matice tihe smjene, pa rojeve, pa umjetno uzgojene, a zadnje na listi su prisilne matice. Zavisi od autora i pčelara redoslijed može biti nešto drugačiji, ali su kod svih matice tihe smjene na prvom mjestu. MeĎutim i tu su se pomješali uzroci i poslijedice. I ne treba tako generalizirati. Najbolje matice su matice iz jakih društava koja su prepuna pčela, koje odgajaju matice s najvećom pažnjom. Pčelinje leglo zahtjeva temperaturu 36 oC, pa tako i matice. PothlaĎenje legla ispod te temperature uzrokuje produženje vremena koje treba pčeli da se izleže, a jaća i dugotrajnija pothlaĎenja uzrokuju slabiji razvoj organa pčele i skraćeni životni vijek. Matica koja je u matičnjaku obilno hranjena i koju su pčele neprekidno gr ijale na 36 oC najbolja je matica. Ako je temperatura 34 oC u kojoj se nalazi zatvoreni matičnjak i razvija se matica.

Broj jajovoda koji se razviju u matice pada za 10 do 20% i ta matica ima i do 20% manju moć nesenja jaja.

Znači dobra genetika, obilno h ranjenje i stalna temperatura i vlaga i dobijamo idealne matice. Pčele ne u društvu ne mogu vršiti selekciju genetike kad matica snese jajašce. Zbog toga one izgrade

desetorostruko i više matičnjaka nego što je potrebno, a sel ekciju vrše nakon što se mati ce izlegu. Neki matičnjaci na ruovima možda i nisu idealno grijani kad izleti prvenac i broj pčela u košnici se smanji, ali pčele same eliminiraju takve matice. Zbog toga su rojeve matice uvije vrlo visoko na ljestvici kvalitete. Matice tihe smjene. u d ruštvu

je obično dobra situacija, jako društvo s dovoljnim zalihama hrane. Matica obično usporeno nese pa su jajašca i krupnija. pčele izgrade jedan ili par matičnjaka, obično na idealnom mjestu, i posvećuju mu maksimalnu pažnju. Obilno hrane i idealno gr iju. Nema stresnih situacija kao kod rojenja, Mlada matica se oplodi ipočne nositi. Radilice su nepogrešive i zbog toga su matice tihe smjene najbolje. Prisilne matice su dosta na lošem glasu ali ne svojom krivnjom nego zbog loše pčelarske prakse. Ako je u društvu loša matica, zbog bolesti ili nekog drugog poremećaja, društvo slabi i kad matica strada ili nestane društvo je prinuĎeno odgojiti prisilnu maticu. Društvo je tada oslabljeno, sa upitnim zalihama hrane, i ako su loše pašne prilike nema dotoka nektara. Tako oslabljeno društvo bira najmanje zlo od onoga što ima i gradi matičnjake na leglu iz kojeg će se matica najprije izleći(prisilno). U takvoj lošoj situaciji obično je upitno

i grijanje matičnjaka pa matica stvarno može biti upitne kvalitete. MeĎutim obično nije problem u tome. Ako je društvo zdravo i relativno dosta jako (bar 8 ulica pčela) i uz dobre pašne prilike društvo će izgraditi 10 do 29 matičnjaka i ne moramo se bojati odabrati će nepogrešivo najbolju maticu od zaleženih matičnjaka. A ko i radilice jesu odgojile koju maticu na leglu starijem od tri dana, ta matica neće biti odabrana u jakom društvu. Treba joj 1 do dva dana duže da se izleže, jer je već hranjena 4 i peti dan kao pčela, i slabije je kvalitete i radilice ju eliminiraju. Zato se ne moramo bojati prisilnih matica u jakim društvima. Gdje je onda problem kod prisilnih matica i zašto su na lošem glasu. Jedan razlog je što pčele prisilne matice odgajaju kad je društvo u problemima, ostalo bez matice, i često se u toj situaciji dogaĎa čitav niz drugih nepogodnosti (loša paša, rano proljeće - upitan broj trutova za oplodnju, kasno u ljeto - društvo previše oslabi dok matica stasa i nespremno je za zimu). Ali takve situacije nisu česte i rijetko se dešavaju u praksi. Osnovni uzrok

što su prisilne matice na lošem glasu je loša pčelarska praksa. U društvu koje je krenulo u prirodni tijek rojenja situacija je idealna za odgoj matica. Puno hrane, puno pčela, matica polaže jaja u matičnjake i pčele odgajaju matice od prvog dana kad je jaje položeno. Svi matičnjaci u tom društvu imaju idealne uvjete i gotovo sve matice mogu biti vrhunske kvalitete. Pa ako presaĎujemo matičnjake u oplodnjake iz takvog društva, ili uspijemo poloviti višak matica prilikom rojenja dobiti ćemo veći broj k valitetnih matica. Kod prisilnih matičnjaka nije takva situacija. Ako u društvu ima 10 - 20 prisilnih matičnjaka i pokušamo iskoristiti što veći broj ugradnjom u oplodnjake dobiti ćemo prisilne matice koje bi pčele eliminirale zbog loše kvalitete. Biti će i dobrih i srednje dobrih i loših matica. Druga situacija je ako iz jakog društva izdvojimo nekoliko okvira legla da si pčele same odgoje maticu, obično nikada ne izdvojimo idealnu količinu pčela (bar 6 - 7 ulica) koja bi bila sposobna odgojiti dovolja n broj matičnjaka za kvalitetan izbor. Ako stavimo previše legla a premalo meda pčele će do smrti grijati leglo, dotoka nektara neće biti i pojaviti će se nestašica hrane. Ako se pogode i nepovoljne vremenske prilike vrlo teško iz tako izdvojenih okvira možemo očekivati kvalitetnu prisilnu maticu.

Za umjetno razrojavanje kada želimo povečati broj društava a imati male gubitke prinosa moramo voditi računa o matičnjacima. Da oko matičnjaka uvije bude prepuno pćela i dovoljno hrane. I naravno da nam matičnjaci prilikom izrojavanja ne budu izloženi predugo dnevnoj temperaturi zraka.


petar61



Varaždin, Hrvatska

V r h


Uzroci, prepoznavanje i sprečavanje rojenja. Rojenje uzrokuje veliki broj nezaposlenih pčela u dobi do 21 dan. Još ih zovemo i kućne pčele jer obavljaju sve poslove u košnici. Čiste saće, hrane leglo, grade saće, prihvaćaju nektar od sakupljačica i odlažu ga i pretvaraju u med, prihvaćaju pelud i odlažu u saće. Ovako veliki broj nezaposlenih pčela te dobi obično se pojavljuje kad je košnica puna meda, leglo je u maksimumu (8 okvira) mlade pčele koje se legu potiskuju nešto starije pčele s legla i te pčele nemaju posla i uzrokuju rojenje. Prvi znakovi rijevog nagona su: zaleženo trutovsko leglo, započeti matičnjaci. kad su matičnjaci zaleženi rojevi nagon je več u visokoj azi i radno raspoloženje pčela opada. Pčele se štede, ne rade i ne troše se, stvaraju masne zalihe u zatku. Na taj način si pčele produžavaju život a s zalihama su spremne u novom stanu izdržati duži period i bolje raditi. U tako poodmakloj fazi vrlo je teško podiči radno raspoloženje pčela i sprečiti rojenje. Nikad nisam niti pokušao trganjem matičnjaka otkloniti rojevi nagon jer samo se odgaĎa rojenje a radno raspoloženje vrlo malo raste. Prije nego su matičnjaci zaleženi Treba poduzimati radnje da se zaposle sve kućne pčele. To se postiže dodavanjem satnih osnova za izgradnju saća. Proširenjem košnice dodavanjem nastavaka.

I oduzimanjem meda (Vrcanje ili davanje slabijim društvima da bi se pospješio razvoj). dodavanjem satnih osnova pčele su zaposlene izgradnjom saća, a kad je saće izgraĎeno moraju ga napuniti medom. Nastavljanjem i oduzimanjem meda povećava se količina praznog saća i pčele

mlaĎe od 21 dan kreću u sakupljanje nektara, a kućne su zaposlene odlaganjem i preradom nektara u med.

T može nastati problem nepovoljnih pašnih prilika, kad nema unosa nektara, pa će pčele ostati nezaposlene i bez obzira na sve naše radnje otići će u rojevi nagon. Suprotno, ako su matičnjaci već zaleženi, a bagrem krene, unos nektara poraste, pčele se zaposle i odustanu od rojenja. Poruše matičnjake i sve se angažiraju na prikupljanju nektara. Loša paša može uzrokovati rojenje, a dobra može otkloniti rojevi nagon. pravilo, zavisi od slučaja do slučaja. Zato se ne možemo osloniti na to da će početkom bagremove paše pčele odustati od rojenja i povečati radno raspoloženje. Niti jedno niti drugo nije


petar61



Varaždin, Hrvatska

V r h


Principi umjetnog razrojavanja.

Kod umjetnog razrojavanja osnovni cilj koji želimo postići je vratiti radno raspoloženje pčela i imati jednu brojno jaku zajednicu koja neće imati pretjerane gubitke prinosa u glavnoj paši. Već sam govorio da je radno raspoloženje roja najviše. Zna se dogoditi da jaki roj neposredno pred glavnu pašu iskoristi bolje glavnu pašu nego neko društvo koje se nije izrojilo. Legla je minimum, ako je jaki roj brzo izgradi 10 satnih osnova, i ako nastavljamo s izgraĎenim saćem većina pčela se angažira na unosu nektara. Umjetnim razrojavanjem pokušavamo preskočiti 27 dana perioda rojenja u kojem je radno raspoloženje

pčela minimalno. Ako želimo povećati broj pčelinjih društava i imati dobar prinos, najbolje je računati s jednim novim društvom i jednim jakim društvom koje je izašlo iz rojevog nagona i ponaša se kao roj (veliko radno raspoloženje). Umjetnim načinom razrojavanja možemo sami utjecati na količinu pčela u takvom društvu koje će ostvariti prinos. Ako nam ne treba novo društvo a imamo dovoljno vremena do glavne paše, nakon umjetnog razrojavanja

kad se radno raspoloženje u društvima podigne, možemo ih ponovo spojiti u jedno za glavnu pašu. Stipo je spominjao Venera i njegove metode, ali tek ove godine ću nešto pokušati raditi kao u Venerovoj metodi, pa nemam iskustva i ne želim o tome dok ne isprobam. Ali mogu već sada zamisliti situaciju kad smo umjetno razrojili društvo na dva društva i pomoću snelgrove daske oduzimamo jednom sakupljačice u korist drugoga koje će iskoristiti glavnu pašu. Za sada toliko. prestalo je puhati, idem pčelama. Nastavak slijedi. Pokušati ću o pisati čim više načina razrojavanja u slijedećim danima, navesti prednosti i mane. Nema idealnog riješenja za sve. Uvjek treba odabrati optimalno riješenje u tom trenutku. Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

petar61



Varaždin, Hrvatska

V r h


LATHAMOV način isterivanja roja.

Kada se na pčelinjaku naĎe zajednica spremna na rojenje, od nje se može odmah napraviti umjetni roj

koji će moći i narednu glavnu pašu u velikoj meri iskoristiti. Uzmu se tri letve ili tri jača štapa, dugačka oko 1,20 m. te se na jednom kraju zavežu tako da se suprotni krajevi mogu raširiti u obliku tronošca.Na gornji vezani kraj učvrsti se veća svježa lisnata grana tako da njezin vrh dopire do zemlje. Zajednica koja je spremna za rojenje ukloni se sa svoga

mjesta nekoliko koraka dalje, a na njezino mjesto postavi tronožac s granom. Zatim se u košnici naĎe matica i zajedno sa pčelama na tom okviru strese na zemlju kraj vrha grane. S ostalih okvira u košnici takoĎer se stresu pčele, osim jedne trećine koje su na leglu. Košnica se ostavi podalje nekoliko sati a u to vrijeme obavljaju se drugi poslovi na pčelinjaku. Dotle će se isterani roj uhvatiti za granu, te se kasnije može smestiti po želji. Košnica se vrati na svoje mesto ili se na njezino mesto postsvi ona sa isteranim rojem. Ovakav roj sličan je prirodnom roju,i pčele u njemu daće se na posao poput onih u priro dnom roju. Ne smije mu se jedino dati izgraĎeno saće, nego okviri sa satnim osnovama. Iz knjige" Pčelarstvo" autora :Josip Belčić, Josip Katalinić i dr. Knjigu se može skinuti s intreneta a link je postavljen na temi "knjige u PDF". Istjerani roj odmah ima radno raspoloženje kao i prirodni roj, a jači je od prirodnog prvenca. Društvo koje smo izrojili prepuno je meda, legla koje se neprekidno leže i pčela koje će si odgojiti jednu maticu vrhunske kvalitete. Možemo iz društva uzeti nekoliko lijepih matičnjaka i ugraditi u I cilj smo postigli.

oplodnjake.

Rojeve matice su sve odgajane od prvog dana u idealnim uvjetima i ako je matičnjak lijep krupan dobiti ćemo kvalitetnu maticu. Vrlo brzo se i u tom društvu vraća radno raspoloženje, jer se ponaša kao društvo koje se izrojilo prirodnim putem i dalo 3 roja. U tom društvu matica će poćeti nesti za dvadesetak dana nakon razrojavanja, a tada će gotovo sve leglo koje se zateklo prilikom razrojavanja izaći. 8 okvira legla s 4 - 5 tisuća zaleženih stanica saća n a okviru i za dvadeset dana

imamo društvo od 40 - 50 tisuća pčela bez legla koje je spremno iskoristiti pašu maksimalno. Umjesto četiri osrednja društva koja bi dobili prirodnim razrojavanjem, dobijemo umjetni ro j veoma

velike snage i izrojeno društvo koje vrhunac dostiže nakon 20 dana. Roj je odmah spreman iskoristiti glavnu pašu a izrojeno društvo za 20 dana dok se izleže sve leglo. Posao smo obavili u relativno kratkom roku pola sata do sat vremena.

Mali nedostaci su što se trema čekati par sati, i što mora biti lijepo vrijeme. ako je više dana za redom kiša ili hladno vrijeme nije pametno leglo i matičnjake izlagati vremenskim neprilikama. A kad zagrije sunce nakon par dana roj možda i sam izaĎe. Ako roj nije izašao, raženje matice koja

je spremna za

rojenje u tako jakom društvu je gotovo nemoguća misija pogotovo ako matica nije označena. Matica spremna za rojenje koja više ne leže je brza i veličinom ne odskaće od veličine pčele pa ju je teško naći. Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

petar61



Varaždin, Hrvatska

V r h


TARANOV način isterivanja roja. Uklanjanje aktivno rojevnih pčela. Taranov (SSSR)naziva one pčele koje uzrokuju rojenje aktivno rojevnim pčelama. On ih posebnim postupkom izdjeli iz zajednice koja se sprema na rojenje,

tako da u roj odlaze sve takve pčele. Najprije se načini strm stalak od dve daske, širok 30 cm.i dug 50 cm. Na jednoj se strani daske meĎusobno zabiju po dužini, na drugoj se odmaknu tako da se jedna prema drugoj nalaze pod kutom

od 45. U takvoj udaljenosti utvrde se pomoću uzanih prečki. Visina tog stalka treba da odgovara visini leta. Dobro je gornju stranu daske namazati propolisom.

Stalak se namjesti ispred košnice tako da je udaljen od leta 10 cm. Nakon toga stresu se na podnožje stalka sve pčele iz košnice, zajedno sa maticom. Starije pčele podići će se i u letu vratiti natrag u košnicu. Mlade pčele, pa i one aktivno rojevne, puzat će po stalku prema košnici, ali će ih razmak do leta zaustaviti i one će se pomalo skupljati u hrpu ispod stalka gde će i ostati da vise. Tako će se za 1,5 do 2 sata izvršiti deljenje, i gotov će roj mirovati kao i priro dni roj. Pred veče se može odneti sa stalka i stresti u košnicu. Njena se košnica može postaviti upravo kraj one iz koje je istresen, jer se pčele roja neće vraćeti. Drugog dana daju se na posao s energijom koja je svojstvena prirodnom roju.

U izrojenoj zajednici rojevi nagon prestaje i nema drugenca.

Iz knjige" Pčelarstvo" autora :Josip Belčić, Josip Katalinić i dr. Knjigu se može skinuti s intreneta a link je postavljen na temi "knjige u PDF". U knizi ima i slika. Prednost je jer ne moramo tražiti ma ticu. jednostavno istresemo sve pčele iz košnice. Ako je prvenac s starom maticom već izašao, a izlegla s4e mlada matica Ništa nismo pogrešili jer će umjetni roj imati mladu maticu. Ovu metodu sam koristio. Jako je jednostavna i preporučio bih je svim pčel arima. Sad kad toliko puno znam o životu pčela, sad mi se tek čini da ništa neznam, i da u ništa nisam siguran.

Uvod u Razrojavanje i Njegu Rojeva

Recommend Documents